Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.

Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

AGROTURIZAM U EUROPSKOM KONTEKSTU

DANIELA ANGELINA JELINI UDK 348.48(4-22)

Institut za meunarodne odnose Pregledni rad
10000 Zagreb, Vukotinovieva 2 Review article
Prihvaeno: 1. 11. 2007

Rad je fokusiran na agroturizam kao segmentirani oblik turizma te

navodi prihvaene denicije pojma. Nepostojei jedinstveni model
agroturizma u dananjoj Europi reektira se u raznolikosti njegove
organizacije kako na nacionalnim, tako i na regionalnim razinama.
Popularnost i potranja za takvom vrstom odmora, s druge strane,
uvjetuju nagli razvitak agroturizma kako bi se odgovorilo potrebama
trita. Nejedinstvenost europskih politika u tom podruju rezultira i
razliitom razvijenou pojedinih modela. Rad predstavlja primjere
agroturizma Italije, Austrije, Francuske, Velike Britanije, Cipra i
Rumunjske te ih usporeuje s agroturizmom Hrvatske. Etnologija u
suvremenim turistikim pravcima razvoja tako izuzetno dobiva na
znaenju budui da je primijeeno sve snanije seosko privreivanje
kao vaan razvojni turistiki pravac.

Kljune rijei: agroturizam, seoski turizam, zakonodavni okvir,

modeli ruralnog turizma, Italija, Austrija, Francuska, Velika
Britanija, Cipar, Rumunjska, Hrvatska

UVOD
Brojnost denicija i arolikost nazivlja kojim je pojam agroturizma
danas odreen upuuju nas na relativno nov koncept u znanstvenim
istraivanjima. Bez obzira na tu nejedinstvenost i iroko podruje koje pojam
pokriva, sutina se fokusira na seosku (lokalnu) privredu i tome pripadajuim
aktivnostima u prirodnom okoliu. Navest emo nekoliko denicija koje
pokazuju arolikost pojma.

269
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

Koncept agroturizma izravan je nastavak ekoturizma, a potie

posjetitelje na iskustvo poljoprivrednog ivota iz prve ruke. Nailazi na
veliku podrku malih zajednica budui da seljaci shvaaju koju dobrobit
odrivog razvoja donose slini oblici prirodnih putovanja (nature travel).
Posjetiteljima se prua mogunost rada u poljima zajedno s pravim farmerima
kao i povlaenja mrea s ribarima (Agrotourism Denition 2006).
Agroturizam je takav oblik turizma u kojem pripadnici lokalne zajednice
nude obilazak u sklopu vlastitoga poljoprivrednog projekta i na taj nain
doputaju posjetitelju izravno sudjelovanje u iskustvu sadnje, etve/berbe i
procesiranja hrane odreenog lokaliteta, kao to su kokosovi orasi, ananas,
eerna trska, kukuruz ili bilo koji drugi proizvod koji posjetitelj inae
ne susree u domicilnoj zemlji. esto farmeri nude i priliku za boravak
na vlastitoj farmi te za obrazovanjem. Najveu dobrobit od agroturizma
ostvaruje lokalno stanovnitvo, a ne turistiki radnici ili hoteli. est je sluaj
unitavanja prirode na tetu zarade. Agroturizam i ekoturizam alternativni
su oblici takvoj tetnoj praksi kao to su sjea drvea, ribolov dinamitom,
unitavanje prauma i dungla (What is Agro Tourism? 2006).
Seoski turizam je turizam koji se dogaa na ruralnom podruju, izvan
gradova (Razvoj seoskog turizma u Zagrebakoj upaniji 2005:8).
Seoski turizam je takav oblik turizma koji ukljuuje kompleksnost
svih aktivnosti i aspekata cjelovitog proizvoda turizma (rekreacija u seoskoj
sredini, uivanje u dokolici i miru ruralnih predjela, uivanje u prirodi i
raznovrsnim krajolicima, nacionalnim parkovima te parkovima prirode,
kulturni turizam, turizam na seoskim domainstvima) (Jafari 2000).
Neke denicije ruralnog turizma odnose se jednostavno na turizam u
podrujima slabe naseljenosti (Towards Quality Rural Tourism 2000:15),
a ruralne turistike destinacije mogu se iroko denirati kao podruja koja
se posebno identiciraju i promiu turistima kao mjesta posjeta u kojima je
primarni motiv uivanje u seoskom krajoliku i pripadajuim aktivnostima.
Odredita mogu biti skupine naselja, predjeli ili male regije, ili podruja
denirana vlastitom topograjom ili krajolikom, a koje su u turistikim
terminima kohezivne i u kojima je turistiki proizvod koordiniran od strane
odreenih vlasti ili organizacija (Towards Quality Rural Tourism 2000:16).
Na seminaru Strategija razvoja ruralnog turizma u Junoj Europi
koji je 1991. odran u Bilbau, iznesena je konstatacija da se izvan gradova i

270
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

podruja maritimnih centara, u slobodnom prostoru i selima razvija posebna

vrsta turizma koja se na engleskom jeziku naziva rural tourism (francuski:
tourisme rural, talijanski: turismo rurale, njemaki: Ferien auf dem Land,
slovenski: turizem na podeelju). Naalost, u naem jeziku ne postoji rije koja
bi bila dovoljno dobra da oznai ukupni izvangradski prostor U strunoj,
preteito geografskoj literaturi, za izvangradski prostor se rabi sintagma
ruralni prostor iz koje se moe izvesti jedini prihvatljivi naziv za ovu vrstu
turizma, a to je ruralni turizam (Cetinski, Kuen i Katica 1995:6).
Pojam ruralnog turizma sadri mnotvo pojavnih oblika (npr. seljaki,
rezidencijalni, zaviajni, zdravstveni, kulturni, gastronomski, vinski turizam
itd.) od kojih je najznaajnija komponenta seljaki turizam. Taj je pojam
esto oznaen i sintagmom turizam na seljakim gospodarstvima (engleski:
farmtourism; francuski: tourisme a la ferme; talijanski: agroturismo; njemaki:
Urlab (Ferien) auf dem Bauernhof, slovenski: kmeki turizem). Pojam vue
korijen od rijei seljak ime oznaava nositelja razvoja tog oblika turizma
(Cetinski, Kuen i Katica 1995:1011). Stoga je potreban oprez u pravilnoj
distinkciji pojmova, no najei sluajevi koji su opisani u dananjoj europskoj
praksi odnosno konkretni primjeri odnose se na razvoj upravo turizma na
seljakim gospodarstvima.
Denicija koja nam se ini najprikladnijom za promiljanje seoskog
turizma u hrvatskim okvirima i koju uzimamo kao polazite za ovaj rad
podrazumijeva i ukljuuje spektar aktivnosti, usluga i dodatnih sadraja
koje organizira ruralno stanovnitvo na obiteljskim gospodarstvima u cilju
privlaenja turista u vlastito podruje te stvaranja dodatnog prihoda (Gannon
1988; prema Kloeze 1994).
Polazei od navedene denicije seoskog turizma i dodajui joj
komponentu odrivog razvoja koja je danas osnovna sastavnica seoskog
turizma, proizlazi da se na ruralnim podrujima javljaju razliiti oblici
turistike aktivnosti:
agroturizam, seosko gospodarstvo, farme: turisti promatraju ili
sudjeluju u tradicionalnim poljoprivrednim radnjama, bez negativnih
uinaka na ekosustav ili na produktivnost seoskog domainstva;
aktivnosti u prirodi (rekreacija i odmor): svrha je uglavnom
rekreacija pa praktiki nema negativnih ekolokih utjecaja;
ekoturizam: podrazumijeva vrstu odgovornog turizma koji

271
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

podrava zatitu prirodnih resursa, kao i odravanje dostignute razine

blagostanja i socijalne vrijednosti lokalne populacije (Anderson
1997);
ruralno iskustvo (seoski turizam): turisti uranjaju u svakodnevni
seoski ivot, a ruralna naselja protiraju kroz ekonomske i druge
koristi turistikih aktivnosti;
kulturni turizam: odnosi se na kulturu, povijest, arheologiju i
ostale kulturne odrednice predmetnog ruralnog podruja;
ostali kombinirani oblici turizma specijalnih interesa: turistika
putovanja u ruralnim predjelima i slino, kao i sve usluge koje
nadopunjuju smjetaj razni dogaaji, festivali, rekreacija na
otvorenom, proizvodnja i prodaja lokalnih suvenira i poljoprivrednih
proizvoda itd.
Zakonski, seljaki je turizam u Hrvatskoj deniran kao boravak turista
u domainstvu koje je organizirano kao turistiko seljako gospodarstvo
(seljako domainstvo) radi odmora i rekreacije (Zakon o turistikoj
djelatnosti 1996).

KONCEPT SEOSKOG TURIZMA

Koncept seoskog turizma u svojim se osnovnim odrednicama razlikuje
od gradskoga ili odmorinog turizma:

272
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

Tablica 1:
Specinosti seoskog turizma naspram gradskoga i odmorinog turizma

Tipine znaajke gradskog / Tipine znaajke seoskog

odmorinog turizma turizma
naselja s vie od 10.000 naselja s manje od 10.000
stanovnika stanovnika
izgraen (urbaniziran) okoli prirodni okoli
intenzivna infrastruktura slaba infrastruktura
znaajni zabavni i trgovaki
snane individualne aktivnosti
sadraji
veliki objekti mali objekti
kompanije u nacionalnom/ posao koji je u lokalnom
meunarodnom vlasnitvu vlasnitvu
samopodravajui turistiki
turizam podrava ostale interese
interesi
zaposlenici mogu ivjeti daleko od zaposlenici esto ive blizu
radnog mjesta radnog mjesta
rijetko je pod utjecajem faktora esto je pod utjecajem faktora
sezonalnosti sezonalnosti
odnosi s gostima su odnosi s gostima su
nepersonalizirani personalizirani
profesionalni menadment amaterski menadment
etika rasta i razvoja etika ouvanja/ograniavanja rasta

Izvor: Razvoj seoskog turizma u Zagrebakoj upaniji, prema Organisation for Economic
Co-operation and Development (OECD), 1994.

Prema WTO-u, koncept seoskog turizma temelji se na bogatim

prirodnim resursima, na ruralnome naslijeu, ruralnom nainu ivota te
ruralnim aktivnostima. Prirodni resursi podrazumijevaju planine, rijeke,
jezera, ume; ruralno naslijee ukljuuje tradicijsku arhitekturu, industrijsko
naslijee, povijest, dvorce, crkve, sela; ruralni ivot odnosi se na obrtnitvo,

273
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

lokalne dogaaje, gastronomiju, tradicijsku glazbu; ruralne aktivnosti odnose

se na jahanje, biciklizam, pecanje, etnje, sportove.
Usprkos prethodno navedenom sveobuhvatnom odreenju pojma
ruralnog turizma, u razliitim se zemljama ovaj termin u praksi razliito
shvaa i sadri odreene specinosti, kao na primjer:
u Finskoj on podrazumijeva iznajmljivanje turistima malih seoskih
kuica (tzv. cottages) ukljuujui usluge cateringa;
u Maarskoj navedeni termin oznaava ponudu usluga i aktivnosti
koje se nude turistima u seoskom ambijentu (cjenovno prihvatljiv
/ jeftin smjetaj, sudjelovanje u poljoprivrednim radovima i sl.);
u Sloveniji je najvaniji oblik ruralnog turizma upravo turizam na
obiteljskim gospodarstvima farmama, gdje gosti noe u istoj kui
s domainima ili u odvojenoj gostinskoj kui (naglasak se stavlja
na gastronomiju i posjete imanju);
u Nizozemskoj ovaj termin podrazumijeva prvenstveno kampiranje
u obiteljskim gospodarstvima farmama, s naglaskom na dodatnim
aktivnostima kao npr. biciklizam, pjeaenje, jahanje i sl.;
u Grkoj je glavni proizvod ruralnog turizma noenje i doruak uz
smjetaj u tradicijski opremljenim sobama s tradicijskim dorukom
esto utemeljenim na domaim proizvodima.

Postoje ipak neke zajednike karakteristike koje ine kljune elemente

po kojima se seoski turizam prepoznaje: ruralna/mirna sredina, ouvan okoli,
smjetaj u tradicijskim seoskim domainstvima, komunikacija s domainima,
domaa hrana u lokalno prepoznatljivom ambijentu (npr. klijeti, konobe i sl.)
te upoznavanje poljoprivrednih poslova, a komplementarne aktivnosti koje
podrazumijeva ruralni turizam najee se odnose na organizaciju kulturnih
i rekreacijskih aktivnosti.

274
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

Tablica 2

Kljuni elementi seoskog turizma

- lociran u ruralnim podrujima
- funkcionalno je seoski: utemeljen na malom poduzetnitvu, na
otvorenom prostoru u izravnom dodiru s prirodom, zasniva se na
naslijeu i tradicijskim aktivnostima
- dozvoljava sudjelovanje u aktivnostima, tradicijama i nainu ivota
lokalnog stanovnitva
- osigurava personaliziran kontakt
- naselja i graevine su ruralni (malih razmjera)
- tradicijski po znaenju, raste sporo i organski, povezan s lokalnim
obiteljima
- razliitih vrsta, predstavlja kompleksan uzorak ruralnog okruenja,
ekonomije, povijesti i lokaliteta
- visok udio turistikog prihoda koji koristi lokalnoj zajednici

Izvor: Roberts L., Hall D. Rural Tourism and Recreation: Principles to Practice, CABI
Publishing, London, 2001.

KRATAK PREGLED SEOSKOG TURIZMA U HRVATSKOJ

Seoski turizam ponajprije treba pravno odrediti pa donosimo pregled
zakona koji ga reguliraju:
Zakoni u podruju poduzetnikog organiziranja i turizma u RH
Zakon o trgovakim drutvima
Zakon o obrtu
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
Zakon o turistikoj djelatnosti
Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom
domainstvu

Kljuni propisi koji reguliraju poslovanje u turizmu ipak su Zakon o

ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o turistikoj djelatnosti, Zakon o pruanju

275
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

usluga u turizmu te, kada govorimo o seljakom domainstvu, Pravilnik o

pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu.

1. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

Ugostiteljskom djelatnou mogu se baviti pravne i zike osobe, a ona
podrazumijeva pripremanje hrane i pruanje usluga prehrane, pripremanje
i usluivanje pia i napitaka i pruanje usluga smjetaja, kao i pripremanje
hrane za potronju na drugom mjestu i opskrbu tom hranom.

2. Zakon o turistikoj djelatnosti

Turistika djelatnost podrazumijeva pruanje usluga putnike agencije,
turistikog vodia, pratitelja, animatora, zastupnika, pruanje usluga u
nautikom, seljakom, zdravstvenom, kongresnom, sportskom, lovnom i
drugim oblicima turizma, pruanje turistikih usluga i drugo. Upravo ovim
Zakonom deniran je i seljaki turizam.

3. Zakon o pruanju usluga u turizmu

Usluge u turizmu u smislu ovoga Zakona su pruanje usluga turistike
agencije, turistikog vodia, turistikog pratitelja, turistikog animatora,
turistikog zastupnika, turistike usluge u nautikom turizmu, turistike usluge
u seljakom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu,
turistike usluge u ostalim oblicima turistike ponude i ostale usluge koje
se pruaju turistima u svezi s njihovim putovanjem i boravkom.

4. Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom

domainstvu
Seljako domainstvo moe pruati usluge smjetaja u sobama i
apartmanima do najvie 20 kreveta te u kampovima do najvie 10 smjetajnih
jedinica (30 gostiju). Gostima kojima se pruaju usluge smjetaja mogu se
pruati i usluge doruka, polupansiona i pansiona te usluivanja pia i napitaka
iz preteno vlastite proizvodnje (poljoprivredni proizvodi proizvedeni u
vlastitom seljakom domainstvu, na drugom seljakom gospodarstvu
s podruja iste upanije te gljive, samoniklo bilje, puevi, abe, umski
proizvodi, ribe, divlja, itd.).

276
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

Ovim Pravilnikom seljako domainstvo denirano je kao seljako

gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik
seljakih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
sukladno Zakonu o poljoprivredi (Narodne novine broj 66/01, 83/02) i koje
prua ugostiteljske usluge u seljakom domainstvu sukladno Zakonu o
Ugostiteljskoj djelatnosti (lanak 2 Zakona).
Osim navedenoga, u seljakom domainstvu mogu se pruati i usluge
kuanja vina, vonih vina, drugih proizvoda od groa ili rakije za najvie
50 osoba (izletnika) istodobno.

KATEGORIZACIJA SELJAKIH DOMAINSTAVA U

REPUBLICI HRVATSKOJ
Na dravnoj razini ne postoji sredinja evidencija takvih domainstava,
kao niti bilo kakva slubena statistika o njima. Sukladno Zakonu, seljaka
domainstva moraju biti upisana u Upisnik za obavljanje ugostiteljske
djelatnosti koji se vodi na upanijskoj razini, to zapravo predstavlja jedinu
organiziranu evidenciju seljakih domainstava koja se bave turizmom u
Hrvatskoj.
Pored slubene klasikacije objekata seljakog domainstva koja se
bave turizmom u RH, razvijena je i neslubena trina tipologija domainstava
u seoskom turizmu, utemeljena na pojavnim oblicima subjekata koji na tritu
pruaju ugostiteljsko-turistike usluge u ruralnim podrujima. Sukladno
ovoj trinoj tipologiji, ponuai ugostiteljsko-turistikih usluga u ruralnim
podrujima u Hrvatskoj mogu se razvrstati u sljedee oblike ponude:
agroturizam / seosko gospodarstvo / farma,
ruralna kua za odmor,
ruralna vila s bazenom,
ruralni obiteljski hotel / pansion,
objekti koji pruaju usluge noenja s dorukom (B&B),
sobe i apartmani tradicijska arhitektura,
sobe i apartmani nova arhitektura,
punktovi ekoturizma
restorani, konobe, klijeti i sl.

277
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

Navedenu je tipologiju u Hrvatskoj jedna od prvih u praksi razvila

Istra, a u upotrebi je uglavnom za marketinke svrhe prezentacije objekata
seoskog turizma (broure, katalozi, sajmovi, internet).

STANJE SEOSKOG TURIZMA U HRVATSKOJ

Ruralni prostor zauzima gotovo 90% povrina Hrvatske od ega je
57% povrina poljoprivredno, a 36% umsko zemljite. Na tom prostoru ivi
oko 46% puanstva koje je izravno ili posredno vezano uz poljodjelstvo. U
Hrvatskoj se pod pojmom "ruralno" sve vie percipiraju ekoloke vrijednosti,
originalna znanja i kulturni identitet, a poljoprivreda je nain ivota koji
na specian nain oblikuje obitelj, odnose u obitelji te njeguje odreeni
sustav vrijednosti. Zato je razvitak ruralnog prostora temelj gospodarskoga
i drutvenog jedinstva zemlje (obankovi 2004).
Sukladno Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine,
prepoznata je potreba za pripremom posebnih programa za oivljavanje
turistikih potencijala unutranjosti Hrvatske, a znaajna je pozornost
posveena upravo razvoju seoskog turizma.
Razvoj seoskog turizma u Hrvatskoj zapoeo je svoj organiziran
razvoj 1990. godine, a njegov su razvoj uvjetovali razliiti razlozi od kojih
valja istai:
drutveno-ekonomske promjene na hrvatskom selu nastale kao
posljedice povijesnih dogaanja;
poimanje ivotne lozoje kroz oblike ivljenja u zdravom okoliu
i uzgoju zdrave hrane (posebno kod mlaeg narataja);
infrastrukturne pogodnosti (Turizam na seoskim obiteljskim
gospodarstvima 2002).

S obzirom na razliitost prirodno-resursne osnove te oblikovne znaajke

ruralne arhitekture i obiaja, u Hrvatskoj je mogue razlikovati sljedee
ruralne cjeline:
Slavonija, Baranja i Srijem,
Hrvatsko zagorje, Prigorje, Meimurje i Podravina,
Posavina, Pokuplje, Moslavina,
Gorski kotar i umberak,

278
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

Lika i Kordun,
Istra i Hrvatsko primorje,
Dalmacija (Turizam na seoskim obiteljskim gospodarstvima
2002).

Jedan od temeljnih oblika seoskog turizma u Hrvatskoj je turizam na

seoskim (obiteljskim) domainstvima, koji je danas u najveoj mjeri razvijen
na podruju Istarske i Dubrovako-neretvanske upanije.
Zahvaljujui injenici da se u proteklom razdoblju u Hrvatskoj razvoj
turizma nije odvijao na raun znaajnijeg devastiranja prostora kao osnovnog
resursa, a niti znaajnije degradacije prirodnih resursa, Hrvatska je danas
u mogunosti turizmom valorizirati ove svoje prednosti. Upravo je seoski
turizam oblik turizma koji se razvija prema naelima odrivog razvoja i na
najbolji nain valorizira ruralni prostor, prirodne i kulturno-povijesne resurse
te autohtone tradicijske elemente. Ipak, usporeujui stupanj razvijenosti
ruralnog turizma u Hrvatskoj s Europom, proizlazi da se Hrvatska, prema
procjenama, nalazi na poetku razvojnog puta ovog oblika turizma:

Udio ruralnog turizma u europskim turistikim aktivnostima = 1020%

Udio ruralnog turizma u Hrvatskoj = < 1%

Prema aktualnim raspoloivim podacima, u Hrvatskoj je registrirano

ukupno 227 turistikih seljakih domainstava u 11 upanija. Od 1998. godine
(kada su bila registrirana 32 seljaka domainstva koja su pruala turistike
usluge) broj registriranih seljakih domainstava u Hrvatskoj povean je 7
puta (MMTPR 2004).

279
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

Tablica 3
Hrvatske upanije prema broju seljakih domainstava 2005. godine

Seljaka domainstva
Prostorna cjelina
Aps. %
- Dubrovako-neretvanska upanija 75 24,2
- Istarska upanija 69 22,3
- Zadarska upanija 38 12,3
- Osjeko-baranjska upanija 37 11,9
- Splitsko-dalmatinska upanija 25 8
- Zagrebaka upanija 17 5,5
- ibensko-kninska upanija 15 4,8
- Krapinsko-zagorska upanija 7 2,3
- Koprivniko-krievaka upanija 7 2,3
- Meimurska upanija 7 2,3
- Varadinska upanija 6 1,9
- Sisako-moslavaka upanija 4 1,3
- Bjelovarsko-bilogorska upanija 1 0,3
- Karlovaka upanija 1 0,3
- Vukovarsko-srijemska upanija 1 0,3
Ukupno: Republika Hrvatska 310 100,0
Izvor: osobna prepiska, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka RH

AGROTURIZAM U EUROPI
Posljednjih godina tri su osnovna faktora dovela do poveanja broja
prepoznatljivih ruralnih turistikih odredita i poduzea:
pad prihoda od poljoprivrede i promjene u sustavu podrke
poljoprivrednicima koji vri prevelik pritisak na farmere i ruralne
stanovnike da diverziciraju svoje aktivnosti;
rad ruralnih razvojnih agencija, ukljuujui skupine LEADER, koje
podravaju Strukturni fondovi EU-a;
pojaana svijest o dunosti pruanja pristupa te mogunost zarade
od turizma meu organizacijama ukljuenim u upravljanje okoliem,

280
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

ukljuujui nacionalne i regionalne parkove te tijela koja se brinu

o izgraenoj batini.

Istovremeno, mijenja se i trite ruralnog turizma: boravci se skrauju,

prisutan je vei interes za zdravlje i aktivan odmor te vea briga za okoli.
Stalna je potranja za svim vrstama smjetaja, ali i poveana svijest o
standardima u okviru svih sektora.
Za razliku od gradova i naselja obalnog turizma, ruralna su podruja
prilino rasprena. Veina ruralnih lokalnih vlasti ima ograniena nancijska
sredstva i nedostatak osoblja za upravljanje turizmom. Stoga je vano da
aktivnosti upravljanja budu jednostavne i praktine (Towards Quality Rural
Tourism 2000:18).
Kako i same denicije pokrivaju vrlo razliite termine pod kapom
seoskog turizma, takva je situacija i u praksi. Ne samo da ne postoji jedinstvena
pokrivenost tog termina na podruju Europe, ve se razlike osjeaju i na
nacionalnim razinama, varirajui od destinacije do destinacije. Kao primjer
moemo navesti sljedee:
tradicijska, popularna odredita u blizini veih urbanih podruja,
koja primaju vei broj dnevnih posjetitelja Schsische Schweiz
(D), Trossachs (UK)
tradicijska podruja za odmor znaajnog broja smjetajnih objekata
i s infrastrukturom, koja se fokusiraju na poboljanje ponude i
smanjivanje utjecaja na okoli Schouwen West (NL)
zatiena podruja koja nastoje upravljati turizmom, okoliem i
lokalnom ekonomijom na integriran nain Vosges du Nord (F)
ruralna podruja koja velikim dijelom karakteriziraju povijesni
gradii i sela te bogato povijesno, arhitektonsko, kulturno ili
industrijsko naslijee u ruralnom krajoliku Pays Cathare (F),
Vallonbruk (S), Vale do Lima (P)
udaljena podruja ija se atraktivnost bazira na ivotu u divljini i
ekoturizmu Skaftrhreppur (IS)
bogata poljoprivredna podruja u kojima je glavni turistiki proizvod
ivot na farmi Ballyhoura (IRL), Bregenzerwald (A)
podruja u blizini mora koja ele razviti ruralni turizam u destinacijama
u unutranjosti, dalje od obale Sitia (GR), Basilicata (I)

281
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

planinska ili umska odredita koja su djelomice razvila ruralni

turizam, ali nastoje diverzicirati i poboljati ponudu Lungau
(A), Pohjois-Karjala (FIN), Montaa de Navarra (E) (Towards
Quality Rural Tourism 2000:16)

Italija
to se tie zakonske regulative, Italija je jedna od rijetkih zemalja koja
posjeduje jasan zakon na dravnoj razini (Legge nazionale sullagriturismo
730/85), no usprkos tome, postoje i regionalni zakoni. Oni nisu iskljuivi,
ve se regionalnim zakonima odreuju norme, intervencije, promidba u
svrhu boljeg razvoja agroturizma.
Po pitanju promidbe agroturizma, u Italiji djeluje nekoliko organizacija
od kojih je najstarija i najsustavnije organizirana nacionalna udruga Agriturist
(lAssociazione Nazionale per lAgriturismo, lAmbiente e il Territorio)
osnovana jo 1965. s ciljem promidbe i zatite nacionalnih proizvoda i
regionalnih enogastronomskih proizvoda, ambijenta, krajolika i ruralne
kulture. Sama rije agroturizam stvorena je u isto vrijeme kada i ime udruge,
a osnivai udruge koristili su se francuskim i britanskim iskustvima. Upravo
je Agriturist zasluan za donoenje spomenutog Zakona, a danas broji oko
5.000 lanova (poljoprivredne tvrtke) koje imaju vanu ulogu u normativnim,
organizacijskim i promidbenim pitanjima talijanskog agroturizma. Osim
njih, Agriturist ima i oko 12.000 pridruenih lanova od kojih kontinuirano
dobiva informacije o kvaliteti posjeenih lokacija i na taj nain poboljava
vlastitu ponudu. Agriturist je savez regionalnih udruga i provincijskih odjela,
a sjedite mu je u Rimu.
Organizacija je pokazala neke slabosti u svom poslovanju.
Svojevremeno je bila lanica saveza European Federation for Rural Tourism
(EUROGITES), no istupila je iz te federacije. To je dovelo do odreenog
umrtvljenja Agriturista pa se regionalno osnivaju jake profesionalne udruge
koje nisu povezane s nacionalnom (kao npr. Sicilia in campagna, Umbria
in campagna itd.).
Osim Agriturista, ilustracije radi, bitno je navesti nekoliko portala/
organizacija koji se brinu o promidbi agroturizma u Italiji, to pokazuje
nesustavnost organizacije, ali i zainteresiranost za taj oblik turizma:

282
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

www.agriturismo-italia.net/; www.agriturismoitalia.com; www.agriturismo.it;

www.agritour.net; www.agriclub.it; www.agriitalia.it; www.tuttoagriturismo.
net; www.greenholiday.it.

Austrija
Turizam na farmama ima udio od 1/6 u ukupnim noenjima u Austriji
(170.000 kreveta). Malog je opsega i umjerenih cijena (25 eura/noenje) i
donosi promet od 25.000 eura po farmi godinje. Organiziran je u udrugu pod
nazivom Farm Holidays koja je osnovana kako bi jasno i precizno predstavila
raznoliku ponudu. Udruga slui kao europski uzor, a njenih 3.400 lanova
podijeljeno je u osam regionalnih jedinica koje komuniciraju i surauju
na nacionalnoj razini. Iako pojedini farmeri imaju individualne ponude i
individualna pravila, dre se nekih osnovnih pravila koja udruga Farm Holidays
odreuje, a to su: autentinost, kvaliteta po pristojnim cijenama, raznolikost
i tradicija, razvijena svijest o okoliu. Osim pojedinane ponude pojedine
farme, udruga ima u ponudi i tematske rute, a trenutano su to sljedee:
bio&health; Farm Holidays s bebama i djecom; Farm Holidays za osobe s
osobnim potrebama; vinski Farm Holidays; Farm Holidays s konjima.
Nevladina udruga Farm Holidays postala je zatitni znak za 20% svih
farmi koje se bave turizmom. Koriste se zajednikom internetskom stranicom
i internetskim rezervacijama te imaju oko 25% vei prihod od ostalih farmi
koje nude turistike sadraje (Breiling 2005).
Austrijski model pokazuje snanu razvijenost kako regionalnih udruga,
tako i nacionalne.

Francuska
Nacionalna udruga Gtes de France ujedinjuje raznovrsnu ponudu
seoskog turizma u Francuskoj. Trenutno ima specijaliziranu ponudu koja
ukljuuje: samoposluni turizam (self-catering gtes); noenje s dorukom
na selu; prenoita i odmorini turizam (stopover and holiday gtes); dvorce
u slobodno vrijeme; kampiranje na farmi; tematski odmor i vikend turizam
(weekend-breaks). Gtes de France postao je vodea snaga seoskog turizma
Francuske, a Fdration Nationale des Gtes de France, koja objedinjuje
razne podrunice ima sljedee ciljeve:

283
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

promicati odmor na selu i vikend turizam (weekend-breaks)

razvijajui kvalitetan smjetaj;
odgovoriti na zahtjeve i potrebe turista koji trae autentian odmor
u prirodom ambijentu, mir, novost, i irinu otvorenih prostora;
unaprijediti i zatititi seoski ambijent i nacionalnu batinu;
pomoi lokalnom stanovnitvu u ostvarivanju dodatne zarade;
doprinijeti lokalnom razvoju poboljavajui ponudu za
posjetitelje.

Prvi agroturizam osnovan je 1951. godine, a ve 1955. osnovan je savez

Fdration Nationale des Gtes de France koji je brojio 146 jedinica. Danas
u udruzi radi oko 600 djelatnika, a udruga broji 95 odjela odnosno ureda.
Izravna prodaja Gtes de France iznosi danas 350 milijuna eura, odnosno
600 milijuna eura prihoda lokalnom gospodarstvu. Od toga se 180 milijuna
eura ulae u obnovu arhitektonske batine.
Organizacija takoer posjeduje zajedniku internetsku stranicu, a
odmor se moe internetski rezervirati.

Velika Britanija
Organizacija Farm Stay UK je konzorcij u vlasnitvu farmera osnovan
s primarnim ciljem uinkovite promidbe smjetaja koji nude njezini lanovi
kako bi se poveao broj noenja i prihoda. Farm Stay UK je vodea tvrtka
u podruju seoskog turizma, a kvaliteta i nekretnine podloni su inspekciji
i klasikaciji Nacionalne turistike zajednice.
Promidba usluga i smjetaja vri se putem interneta, a tvrtka se
nancira dijelom iz lanarina, a dijelom od sponzorstva i reklama.
Organizacija djeluje na nacionalnoj razini, a na elu je uprava od 11
regionalnih direktora te predsjednik. Sjedite joj je u okviru Nacionalnog
poljoprivrednog centra koji vodi izvrni direktor i troje zaposlenih. lanovi se
sastaju jednom godinje, a svaka se regija sastaje posebno dva puta godinje.
Lokalne se grupe sastaju i ee, prema potrebi.
Primarne funkcije organizacije Farm Stay UK jesu promidba koncepta
turizma na farmi u Velikoj Britaniji, pomo lanovima u proirivanju
vlastitog poduzea putem proaktivne promidbe i prodaje, pomo lanovima
u poveanju prihoda kroz diverzikaciju aktivnosti.

284
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

Osnovana je 1983. pod imenom Farm Holiday Bureau, s 23 lokalne

grupe, uz podrku ADAS-a (bive vladino konzultativno tijelo za poljoprivredu
i hortikulturu), Royal Agricultural Society of England (RASE), Nacionalne
turistike zajednice i organizacije Farmers Weekly. Jo uvijek usko surauje
s osnivaima i trenutno broji preko 1000 lanova koordiniranih u 94 grupe
diljem Velike Britanije.

Cipar
Cyprus Agrotourism Company specijalizirana je agencija za ciparski
agroturizam, a djeluje uz podrku Ciparske turistike organizacije. 1991.
godine Ciparska turistika organizacija je izradila Program razvoja ruralnog
turizma i poela ga primjenjivati, s ciljem revitalizacije seoskih podruja,
koristei se multidisciplinarnim integriranim pristupom. Program je bio
izuzetno dobro prihvaen, a sredinja je tema programa bila renoviranje
tradicijskih kua u selima i njihova namjena za turistiku upotrebu bilo kao
smjetajnih kapaciteta, ugostiteljskih objekata, prodavaonica rukotvorina ili
izlobenih prostora. Program ukljuuje sljedee akcije:
nancijsku shemu subvencije kamata za restauraciju i obnovu
seoskih kua;
osmiljavanje i implementaciju javnih projekata koji su usmjereni
na restauraciju seoskih trgova, ulica poploenih kamenom, ope
gradske vizure i uljepavanje interesnih toaka koji zadravaju
elemente tradicijske arhitekture;
tehnike savjete i vodstvo za obrtnike, arhitekte i dizajnere o
tradicijskim arhitektonskim oblicima te tehnikama restauracije
(Cultural Policy of Cyprus: National Report draft 2004:5758).

Kako je unutranjost Cipra jo uvijek turistiki malo valorizirana, a

priroda nije unitena, Cipar ima velike potencijale u razvoju ovog oblika
turizma. Stoga osobito gradii i sela u zaleu imaju viestruke koristi od
internetske stranice kojom Cyprus Agrotourism Company vri objedinjenu
promidbu svih ponuaa i omoguava internetske rezervacije.

Rumunjska
U Rumunjskoj na podruju seoskog turizma od 1994. godine djeluje
National Association for Rural, Ecological and Cultural Tourism (ANTREC).

285
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

To je nevladina organizacija i lan je saveza European Federation for Rural

Tourism EUROGITES-a. Danas broji 32 regionalne podrunice i ima 3.500
lanova (vlasnika turistikih i agroturistikih pansiona u 900 lokaliteta).
Udruga je osnovana s ciljem identikacije i promidbe ruralnog
turistikog potencijala; organiziranja profesionalnih teajeva za domaine,
turistike agencije te razmjene iskustava sa slinim udrugama iz inozemstva:
razmjene informacija u okviru mree ANTREC; organizacije marketinkih
kampanja. Osnovne joj se funkcije odnose na reprezentaciju i lobiranje,
marketing, kontrolu kvalitete i standardizaciju proizvoda, pripremu i
obrazovanje, rezervacije i informacije.
Njezina specinost oituje se u karakteru same organizacije kao
predstavnika civilnog drutva koja se u 12 godina svojega rada pokazala
izuzetno uspjenom kako u samim svojim aktivnostima, tako i u uspjenoj
suradnji s vladinim sektorom. Iako nije usamljen primjer organizacije
nevladinog karaktera, pokazuje iznimno visok stupanj suradnje s ostalim
sektorima. Na nacionalnoj razini udruga ima prilinu snagu, no nedostaci
se pokazuju u neto slabijoj regionalnoj razvijenosti podrunica.

ZAKLJUAK
Primjeri organizacije seoskog turizma u Italiji, Austriji, Francuskoj,
Velikoj Britaniji, Cipru i Rumunjskoj pokazali su nejedinstvenost odnosno
nepostojanje zajednikog modela na europskoj razini. Iako su europske
institucije svjesne naglog razvoja i potranje ovog oblika turizma, razvoj
uspjenog europskog modela nije iao u korak s osvijeenosti o njegovoj
potrebi. Tako nailazimo na nacionalne organizacije razliitog karaktera:
vladinog, nevladinog, profesionalnog ili interesnog povezivanja. Gotovo
sve te organizacije ne djeluju samo na nacionalnoj razini, ve se razvijaju i u
okviru regionalnih ili lokalnih podrunica to im daje veu snagu jer upravo
lokalna organizacija najbolje poznaje lokalitet i njegove potrebe.
Ni u Hrvatskoj ne postoji jedinstven model agroturizma. Seoski
turizam reguliran je u nekim svojim aspektima Zakonom o ugostiteljskoj
djelatnosti, Zakonom o turistikoj djelatnosti te Pravilnikom o pruanju
ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu. Organizacijski, pak, zakoni
ne reguliraju seoski turizam tako da ne moemo govoriti o hrvatskome

286
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

modelu seoskog turizma. Nerazmjer se pokazuje i u geografskoj distribuciji

seljakih domainstava u Hrvatskoj.
Razvoj seoskog turizma u Hrvatskoj jo je skroman, a vidljive su i
velike prostorne razlike u razvijenosti te vrste turizma. Indikativno je da
je najvei broj domainstava koncentriran u dvije turistiki najrazvijenije
upanije (istarskoj i dubrovako-neretvanskoj), to upuuje na to da je
konzument ruralnog turizma preteno strana klijentela koja trai autohtonu
ponudu. Naime, istarska upanija je upanija s najveim ukupnim brojem
dolazaka i ostvarenih noenja, pa tako i dolazaka, odnosno noenja stranih
turista. Upravo su ti gosti klijentela koja trai i svojim turistikim anitetom
potie razvoj te vrste turizma, to objanjava najvei broj i udio seljakih
domainstava upravo u toj upaniji. Velika koncentracija gostiju u gradu
Dubrovniku, pak, trai komplementarnu ponudu u okolici grada (Konavle,
delta Neretve, Peljeac) pa zahtjevniji (solventniji i intelektualno znatieljniji)
strani gosti koji posjeuju Dubrovnik tako upotpunjuju spoznaje i doivljaj
upoznavanjem njegove okolice to je dovelo do orijentacije ruralne okolice
na takvu vrstu "turistikog proizvoda", odnosno ponude.

Svjetski pravci razvoja pokazuju izuzetan porast ovog oblika turizma,

iako organizacijsko nejedinstvo donekle zapreuje snaniji i sustavniji
rast. Niz je ipak drugih imbenika koji utjeu na diverzikaciju aktivnosti
klasinog seljakog gospodarstva pa se moe oekivati sve snanije
ukljuivanje turistiko-ugostiteljske djelatnosti u svakodnevno funkcioniranje
gospodarstava. Iako ne posjedujemo sustavne podatke o tome, biljei se sve
vei broj domainstava koja su prela na seoski sustav privreivanja1 iako
su se prethodno bavila potpuno razliitim zanimanjima. Budui da i trendovi
ekoloke prehrane idu u prilog takvoj privredi, seoska su domainstva prisiljena
promiljati svoj razvoj i opstojanje u tim okvirima. A etnologija u tim razvojnim
pravcima nailazi na visok stupanj primjene svojih istraivanja te je na taj
nain njezin suvremeni aspekt u fokusu razvojnih turistikih pravaca.

1
Uzgoj koza, proizvodnja sira, bioloki uzgojenog voa i povra, proizvodnja dema,
meda i sl.

287
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

IZVORI I LITERATURA
Agrotourism Denition. Via Ecotour, http://www.ecotourdirectory.com/
agrotourism.htm Preuzeto 15. 3. 2006.
Agrotourism: Holidays in the Cyprus Countryside. http://www.agrotourism.
com.cy Preuzeto 7. 3. 2006.
BREILING, M. 2005. Rural Tourism: Experience from Austria and
Opportunities for Japan. Prezentacija u okviru Kinki Meeting, Hokudan-
cho, Hyogo, 6. 8. 2005.
Camping on the Farm: Holidays in the countryside. Via Gtes de France,
http://www.gites-de-france.fr/eng/formules/ferme/centre.htm Preuzeto
28. 3. 2006.
CETINSKI, V., KUEN E. i KATICA, D. 1995. Mjesto i uloga ruralnog
turizma u Strategiji razvoja hrvatskog turizma. U: Turizam na seljakim
gospodarstvima, ur. Dijana Katica, Zagreb: Hrvatski farmer d.d.,
124.
Cultural Policy of Cyprus: National Report draft. Lefkosia: Ministry of
Education and Culture, 2004.
OBANKOVI, P. 2004. Izlaganje u ime Ministarstva poljoprivrede,
umarstva i vodnoga gospodarstva na sajmu "EkoEtno", Zagrebaki
velesajam, 14. 9. 2004.
Farm Stay UK. http://www.farmstayuk.co.uk Preuzeto 28. 3. 2006.
JAFARI, J. 2000. Encyclopaedia of Tourism. London: Routledge.
KLOEZE, J.W. 1994. The Benets of Rural Tourism, the Role of the State,
and the Aspects of Training and Co-operation, slubeni govor u okviru
Central and East-European Federation for the Promotion of the
Green-Soft-Rural Tourism Conference "Rural Tourism Development
in Bulgaria and in the Balkan Countries", Karlovo
Legge nazionale sullagriturismo 730/85. Via@griturismo.com, http://
www.agriturismo.com/sez_gestori/lex/lex730_85.htm Preuzeto 27.
3. 2006.
MIOI, I. 2006. Osobna prepiska. Ministarstvo mora, turizma, prometa
i veza.

288
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

PEJNOVI, D. 2006. Osobna prepiska. Prirodoslovno-matematiki

fakultet.
Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu 1996.
Narodne novine 22/96.
Presentation of the National Association for Rural, Ecological and Cultural
Tourism (ANTREC). http://www.antrec.ro/ Preuzeto 29. 3. 2006.
Razvoj seoskog turizma u Zagrebakoj upaniji. Zagreb: Zagrebaka upanija,
2005.
ROBERTS L., HALL D. 2001. Rural Tourism and Recreation: Principles
to Practice. London: CABI Publishing.
Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine Prijedlog nalne
verzije. Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma, 2003.
Towards Quality Rural Tourism: Integrated quality management (IQM) of
rural destinations. Luxembourg: European Commission, 2000.
Turizam na seoskim obiteljskim gospodarstvima. Zagreb: Hrvatska
gospodarska komora. 2002.
Urlaub am Bauernhoff. http://www.farmholidays.com Preuzeto 27. 3. 2006.
What is Agro Tourism? 2006. Via HoboTraveler.com, http://www.hobotraveler.
com/ag2franceagrotourism.php Preuzeto 15. 3. 2006.
Zakon o pruanju usluga u turizmu. 2007. Narodne novine 68/07.
Zakon o turistikoj djelatnosti. 1996. Narodne novine 08/96.
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. 2006. Narodne novine 138/06.

289
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

AGROTOURISM IN EUROPEAN CONTEXT

Summary

The article focuses on agrotourism as a selective form of tourism

and starts with some denitions of the concept itself. The great variety of
denitions results in different approaches to the concept. Still, a denition
that has been adopted at the Bilbao conference in 1991 accepted a unique
syntagm for out-of-city space as a rural space. Therefore, the concept of rural
tourism has been accepted. It embraces different forms of tourist activities:
agrotourism and farms; outdoor activities; eco-tourism; rural experience;
cultural tourism; and other combined forms of special interest tourism.
The article presents legal framework within which Croatian rural
tourism is dened as well as the state of this form of tourism in Croatia.
Further it is compared with the organization of rural tourism in other
European countries.
Non-existence of a unique model of agrotourism in todays Europe
is reected in the diversity of its organization both on national as well as
on regional levels. Popularity and demand of this type of a holiday, on the
other hand, facilitate rapid development of agrotourism in accordance to the
market needs. Non-existence of uniform European policies in this eld also
results in the diverse degree of development of single models. Examples of
agrotourism in Italy, Austria, France, Great Britain, Cyprus and Romania
show different models in the organization of rural tourism. Italy is one of
the rare countries which operates within a national legal framework but
also practices regional laws which regulate it locally/regionally. In all
presented countries, rural tourism operates within various associations be
they governmental organizations (Cyprus Agrotourism Company), non-
governmental organizations (Agriturist in Italy, Farm Holidays in Austria,
Gtes de France in France, ANTREC in Romania) or professional organizations
(Farm Stay UK in Great Britain). There is no unique model of rural tourism
in Croatia, too. Different laws regulate some aspects of rural tourism but
not its organizational aspect. Some counties are more active in this form of
tourism (such as County of Istria or Dubrovnik and Neretva County) which
affects also the geographical distribution of rural tourism households.

290
 Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291, Zagreb, 2007.
Daniela Angelina Jelini: Agroturizam u europskom kontekstu

World trends show the great increase of this form of tourism although
the organizational differences inuence its stronger and more systematic
growth to a certain extent. Still, modern rural households are more adaptive
to the new forms of economic activities which include tourism. In this way,
contemporary ethnology has a great role since a stronger rural economy has
been noticed as a relevant tourism development direction.

Key words: agrotourism, rural tourism, legal framework, models of rural

tourism, Italy, Austria, France, Great Britain, Cyprus, Romania, Croatia

291