DOKUMENT Vlada Ukida Jamčevinu

MINISTARSTVO PRAVOSUA
NACRT
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU
Zagreb, sijeanj 2017.

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donoenje ovog Zakona sadrana je u odredbi lanka 2. stavka 4.

podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10. - proieni tekst i
5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI

ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE E DONOENJEM ZAKONA PROISTEI
Ocjena stanja
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11
proieni tekst, 91/12 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13 i
152/14, u daljnjem tekstu: ZKP/08) donesen je 2008., a stupio je na snagu u pojedinim
odredbama 1. sijenja 2009. i 1. srpnja 2009. te u cjelini 1. rujna 2011., osim odredaba o
Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske. ZKP/08 zamijenio je istoimeni zakon iz 1997.
(Narodne novine, broj 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02. i 115/06.) koji je
donesen na temelju odgovarajueg izvora iz bive drave (Zakon o krivinom postupku), koji
je poivao na koncepciji austrijskog kaznenog postupka iz 1875.
ZKP/08 je od svog donoenja mijenjan est puta, prvi puta 2009., drugi puta 2011., pa zatim u
2012., kada je ZKP/08 usklaivan s novim Kaznenim zakonom (Narodne novine, broj
125/11., 143/12., 56/15. i 61/15. - ispravak, u daljnjem tekstu: KZ/11), dok se etvrta izmjena
dogodila u prvoj polovini 2013. kao posljedica nunosti usklaivanja s tri direktive Europske
unije. Po opsegu najvea, peta novela ZKP/08, rezultat je u prvom redu izvrenja Odluke
Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-448/2009, U-I-602/2009, U-I-1710/2009, U-I-
18153/2009, U-I-5813/2010, U-I-2871/2011 od 19. srpnja 2012., dok je dio izmjena i dopuna
bio rezultat praktine primjene ZKP/08. Posljednja izmjena iz prosinca 2014. bila je
uvjetovana prvenstveno potrebom usklaivanja ZKP/08 s Zakonom o podrujima i sjeditima
sudova (Narodne novine, broj 128/14.).
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje e donoenjem zakona
proistei
Ovim Prijedlogom zakona predlau se sedme izmjene i dopune ZKP/08, a razlog za

predlaganje ponovnih izmjena i dopuna je prvenstveno usklaenje domaeg kaznenog
zakonodavstva s pravnom steevinom Europske unije, i to:
1.) Direktivom 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o

uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu rtava kaznenih djela te o zamjeni
Okvirne odluke Vijea 2001/220/PUP,
2.) Direktivom 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijea od 22. listopada 2013. o

pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog
uhidbenog naloga te o pravu na obavjeivanje tree strane u sluaju oduzimanja slobode i na
komunikaciju s treim osobama i konzularnim tijelima,
2
3.) Direktivom 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijea od 3. travnja 2014. o
zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u
Europskoj uniji, te
4.) Direktivom 2014/62/EU Europskog parlamenta i Vijea od 15. svibnja 2014. o

kaznenopravnoj zatiti eura i drugih valuta od krivotvorenja, kojom se zamjenjuje Okvirnu
odluku Vijea 2000/383/PUP.
U odnosu na transponiranje odredaba Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea

od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu rtava
kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijea 2001/220/PUP, iako ZKP/08 ve sada
sadri niz odredaba kojima ureuje prava rtve, kojima rtvama kaznenih djela prua vrlo
visok stupanj zatite njihovih prava, transponiranje pojedinih odredaba navedene Direktive
ipak zahtijeva intervenciju u niz odredaba ZKP/08, a u prvom redu u odredbe Glave V.
ZKP/08, ali i u samu definiciju rtve. U nastavku se istiu najvanije izmjene koje su
posljedica transponiranja odredaba ove Direktive u kazneno postupovno pravo Republike
Hrvatske.
Radi transponiranja u ZKP/08 definicije rtve iz lanka 2. stavka 1. toke (a) navedene
Direktive, predlae se izmjena lanka 202. stavka 11. ZKP/08. Prema novoj definiciji, rtva je
fizika osoba koja je izravno pogoena poinjenim kaznenim djelom i koja je uslijed toga
pretrpila fizike i duevne posljedice, imovinsku tetu ili bitnu povredu temeljnih prava i
sloboda (tzv. izravna rtva). rtvom se smatraju i brani i izvanbrani drug, ivotni partner
ili neformalni ivotni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe ija
je smrt izravno prouzroena kaznenim djelom, te osoba koju je ona na temelju zakona bila
duna uzdravati (tzv. posredna rtva). Razlikovanje izravne i posredne rtve kaznenog
djela jedan je od zahtjeva iz Direktive i novina u ZKP/08, ime e se ujedno otkloniti i
nejasnoe koje je dosadanja definicija prouzrokovala u praksi u pogledu koje se sve osobe
smatraju rtvom (npr. lanovi obitelji).
Kao jedna od posljedica uvoenja nove definicije rtve, predlae se i izmjena lanka 202.
stavka 12. ZKP/08, u kojem je definiran pojam oteenika, koji je u praksi ponekad stvarao
nedoumice oko tonog razlikovanja oteenika od rtve. Novom definicijom vri se jasno
razlikovanje pojma oteenika kao procesnog instituta koji obuhvaa rtvu i pravnu osobu na
iju je tetu kazneno djelo poinjeno koje aktivno sudjeluju u postupku kroz koritenje
djelatnih procesnih prava koja im pripadaju sukladno odredbama ZKP/08 (npr. sudjelovanje
na raspravi ili u dokaznom postupku, preuzimanje kaznenog progona, postavljanje
imovinskopravnog zahtjeva i slino), od osnovnog pojma rtve koji, uz to to je vezan
iskljuivo za fiziku osobu, ne trai aktivno sudjelovanje u postupku, obzirom da rtva moe
odluiti i da se uope ne mijea u tijek kaznenog postupka. Jasno razlikovanje poloaja rtve i
oteenika jedan je od osnovnih ciljeva koji se eli postii predloenim izmjenama i
dopunama, ime e se otkloniti potreba za tumaenjem ovih pojmova u praksi, time da na
kraju treba istaknuti kako je uslijed potrebe da se ova temeljna razlika dosljedno provede kroz
zakonski tekst bilo potrebno intervenirati u niz odredaba ZKP/08, to je i jedan od osnovnih
razloga za brojnost predloenih izmjena.
Kao to je ve ranije istaknuto, transponiranje odredaba Direktive 2012/29/EU zahtijevalo je i

intervenciju u niz odredaba Glave V. ZKP/08. U prvom redu, radi se o veem dijelu odredaba
kojima se regulira poloaj rtve (lanci 43. do 46. ZKP/08), oteenika (lanci 47. do 54.
ZKP/08) te oteenika kao tuitelja (lanci 55. do 59. ZKP/08), time da valja ponoviti kako je
3
jedan od razloga za brojne intervencije u ovaj dio ZKP/08 i dosljedno provoenje temeljnog
razlikovanja pojma rtve i oteenika.
to se samih izmjena tie, u prvom redu drimo bitnim istaknuti da se novim lankom 43.
stavkom 1. ZKP/08 propisuje tzv. opi katalog prava rtve, kojim se u odnosu na vaei
katalog dodatno proiruju prava rtve sukladno zahtjevima iz Direktive 2012/29/EU. Tako se
u toki 1. izrijekom propisuje da rtve kaznenih djela imaju pravo na pristup slubama za
potporu rtvama kaznenih djela, dok se u toki 2. dodaje kako rtve imaju pravo na
djelotvornu psiholoku i drugu strunu pomo i potporu tijela, organizacije ili ustanove za
pomo rtvama kaznenih djela. Tokama 3. i 4. propisuje se kako rtve imaju pravo na zatitu
od zastraivanja i odmazde te pravo na zatitu dostojanstva tijekom ispitivanja u svojstvu
svjedoka. Rije je o naelnoj, deklaratornoj odredbi, koja ima za cilj ve u opem katalogu
naglasiti ova prava rtve, koja se poblie razrauju u niz odredaba ZKP/08 (npr. mjere opreza,
poseban nain ispitivanja svjedoka, iskljuenje javnosti s rasprave i slino). Tokom 5.
propisuje se da rtva ima pravo da bude sasluana bez neopravdane odgode nakon podnoenja
kaznene prijave te da se daljnja sasluanja provode samo u mjeri u kojoj je to nuno za
potrebe kaznenog postupka. Tokom 6. pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju
radnji u kojima rtva sudjeluje proiruje se na sve rtve kaznenih djela. Do sada je navedeno
pravo sukladno odredbama ZKP/08 i ZSM pripadalo samo djeci rtvama kaznenih djela te
rtvama kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenog djela trgovanja ljudima, a
predloenom se izmjenom u skladu s lankom 20. tokom c) i lankom 3. stavkom 3.
Direktive iri na sve rtve kaznenih djela. Tokom 7. propisuje se pravo rtve da se
medicinski zahvati prema njoj poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nuni za
potrebe kaznenog postupka (radi se o naelnoj odredbi, koja je kasnije razraena u lancima
326 . i 327. ZKP/08). Toka 8. sadrajno odgovara sadanjem lanku 43. stavku 1. toki 2.
ZKP/08 i lanku 47. stavku 1. tokama 10., 11. i 12. ZKP/08. Naime, prava iz sadanjeg
lanka 47. stavka 1. toki 10., 11. i 12. ZKP/08 potrebno je premjestiti u opi katalog prava
svake rtve uslijed dosljednog razlikovanja pojma rtve i oteenika, kako se njihovo
ostvarivanje ne bi vezalo uz prethodno preuzimanje aktivne uloge u postupku u vidu
sudjelovanja u postupku u svojstvu oteenika. Toka 9. sadrajno je neizmijenjena u odnosu
na sadanju odredbu lanka 43. stavka 1. toke 3. ZKP/08, a istom se propisuje da rtva ima
pravo na obavijest od dravnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njezine prijave i
pravo na podnoenje pritube viem dravnom odvjetniku. Tokom 10. propisuje se kako
rtva ima pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obavijetena o ukidanju
pritvora ili istranog zatvora, bijegu okrivljenika (ovaj termin sukladno lanku 202. stavku 4.
ZKP/08 obuhvaa i osuenika, pa se ova toka odnosi i na bijeg osuenika s izdravanja
kazne zatvora) i otputanju osuenika s izdravanja kazne zatvora te mjerama koje su
poduzete radi njezine zatite. Radi se o naelnoj odredbi koja je kasnije dosljedno provedena
kroz relevantne odredbe ZKP/08. Toka 11. sadri naelnu odredbu kojom se propisuje da
rtva ima pravo biti obavijetena o svakoj odluci kojom se pravomono okonava kazneni
postupak, ako to zahtijeva. Navedena odredba kasnije se dosljedno provodi kroz relevantne
odredbe ZKP/08. Na kraju, toka 12. po svom izriaju odgovara sadanjem lanku 43. stavku
1. toki 4. ZKP/08. Rije je o upuujuoj normi, koja propisuje da rtve imaju i prava
propisana drugim zakonima (npr. Zakon o sudovima za mlade, KZ/11, Zakon o zatiti
svjedoka, Zakon o novanoj naknadi rtvama kaznenih djela i slino).
Valja skrenuti pozornost i na odredbu novog lanka 43. stavka 7. ZKP/08. Naime, imajui u
vidu temeljno razlikovanje pojma rtve i oteenika, a posebice novu definiciju oteenika
prema kojoj je oteenik ne samo rtva kaznenog djela, ve i pravna osoba na iju je tetu
kazneno djelo poinjeno, bilo je potrebno u lanku 43. stavku 7. ZKP/08 propisati koja prava
4
iz "opeg" kataloga prava rtve pripadaju i pravnoj osobi na iju je tetu kazneno djelo
poinjeno. Obzirom na injenicu da u kategoriju rtve prema novoj definiciji spadaju samo
fizike osobe, logino je da se dio navedenih prava, koja po svom sadraju mogu ostvarivati
samo fizike osobe, ne odnosi i na pravne osobe na iju je tetu kazneno djelo poinjeno.
Stoga se propisuje da pravnoj osobi na iju je tetu kazneno djelo poinjeno pripadaju samo
prava iz stavka 1. toke 8. (pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tubu, pravo
sudjelovati u kaznenom postupku kao oteenik, pravo biti obavijetena o odbacivanju
kaznene prijave i odustajanju dravnog odvjetnika od kaznenog progona, pravo preuzeti
kazneni progon umjesto dravnog odvjetnika), toke 9. (pravo na obavijest od dravnog
odvjetnika o poduzetim radnjama povodom prijave, pravo na podnoenje pritube viem
dravnom odvjetniku) i toke 11. (pravo da na njezin zahtjev bude obavijetena o svakoj
odluci kojom se pravomono okonava kazneni postupak). Kako bi se izbjegla potreba za
intervencijama u sve odredbe ZKP/08 koje ureuju ostvarivanje navedenih prava, kroz opu
normu se propisuje da se odredbe ZKP/08 kojima se ureuje ostvarivanje navedenih prava od
strane rtve kaznenog djela na odgovarajui nain primjenjuju i na pravnu osobu na iju je
tetu kazneno djelo poinjeno, o emu e trebati voditi rauna prilikom njihove primjene u
praksi.
Jedna od novina koje se uvode predloenim izmjenama i dopunama je i pojedinana procjena

rtve, koja se kao jedan od vanijih dosega Direktive 2012/29/EU ureuje u novom lanku
43.a ZKP/08. Naime, Direktiva nastoji osigurati individualan pristup nadlenih tijela prema
svakoj rtvi, kojem je krajnji cilj utvrditi, ovisno o okolnostima pojedinog sluaja, da li
postoji rizik od sekundarne i ponovljene viktimizacije rtve te rizik od zastraivanja i
odmazde tijekom kaznenog postupka. Sama procjena trebala bi se sastojati od dva koraka: 1)
utvrivanja da li postoji potreba za primjenom posebnih mjera zatite u odnosu na rtvu koja
je subjekt procjene i, ukoliko se navedena potreba utvrdi, 2) koje bi se konkretne mjere zatite
trebale primijeniti. Direktiva takoer istie kako se u odnosu na djecu rtve kaznenih djela
presumira da postoji potreba za primjenom posebnih mjera zatite, pa bi se kod individualne
procjene djeteta rtve procjena trebala fokusirati na drugi korak odnosno utvrivanje koje bi
mjere zatite trebalo primijeniti u konkretnom sluaju.
Imajui u vidu navedeno, novim lankom 43.a ZKP/08 propisuje se dunost tijela koje
provodi ispitivanje rtve (policija, dravno odvjetnitvo, sud) da prije ispitivanja provede
pojedinanu procjenu rtve, njen sadraj i nain provoenja. Obzirom da e za provoenje
pojedinane procjene ponekad biti nuan i multidisciplinarni pristup, istie se kako e
navedena tijela procjenu vriti u uskoj suradnji sa tijelima, organizacijama ili ustanovama za
pomo i podrku rtvama kaznenih djela, u okviru kojih su zaposleni ili djeluju strunjaci koji
imaju potrebna predznanja iz podruja viktimologije, a bez ijeg aktivnog sudjelovanja u
nekim sluajevima nee biti mogue na kvalitetan i sveobuhvatan nain provesti procjenu
individualnih potreba svake rtve. Kao to je to predvieno Direktivom, pojedinana procjena
rtve ukljuuje utvrivanje postoji li potreba za primjenom posebnih mjera zatite u odnosu
na rtvu (prvi korak) te ukoliko postoji, koje posebne mjere zatite bi se trebale primijeniti.
Kao primjer posebnih zatitnih mjera navode se poseban nain ispitivanja rtve i uporaba
komunikacijskih tehnologija radi izbjegavanja vizualnog kontakta sa poiniteljem, ali u obzir
dolaze i druge mjere propisane ZKP/08 (npr. imenovanje opunomoenika, iskljuenje javnosti
i slino), ali i npr. ZSM (kada se radi o djetetu rtvi kaznenog djela). Sukladno zahtjevima iz
Direktive, propisuje se i presumpcija da dijete rtva kaznenog djela ima potrebu da mu se
prue posebne mjere zatite, pa e se individualna procjena djeteta rtve fokusirati samo na
drugi korak odnosno utvrivanje koje bi posebne mjere zatite trebalo primijeniti.
5
Nadalje, novim lankom 44. ZKP/08 u jednoj se odredbi ureuju posebni katalozi prava za
odreene kategorije rtava kojima ZKP/08, uz prava iz novog lanka 43. ZKP/08, daje i
dodatna prava (djeca rtve kaznenih djela, rtve kaznenih djela protiv spolne slobode i rtve
trgovanja ljudima te rtve s posebnim potrebama zatite), obzirom na specifian poloaj u
kojem se ove kategorije rtava nalaze. Stavcima 1. do 3. navedenog lanka ureuje se katalog
prava djece rtava kaznenih djela (ove odredbe sadrajno u bitnome odgovaraju dosadanjem
lanku 44. ZKP/08), kojima i dalje pripada najvii stupanj zatite prava, obzirom se radi o
najosjetljivijoj kategoriji sudionika u kaznenim postupcima. Stavkom 4. ureuje se katalog
prava rtava kaznenih djela protiv spolne slobode i rtava kaznenog djela trgovanja ljudima,
koji je u bitnome istovjetan vaeem katalogu iz lanka 45. stavka 1. ZKP/08. Novina je
stavak 5. kojim se propisuje katalog prava rtava u odnosu na koje su utvrene posebne
potrebe zatite sukladno novom lanku 43.a ZKP/08, a koji je potrebno unijeti u ZKP/08 radi
potpunog transponiranja Direktive 2012/29/EU.
U novom lanku 51. ZKP/08 ureuje se katalog prava oteenika, koji se do sada nalazio u
lanku 47. ZKP/08. U odnosu na vaei katalog, dolo je do odreenih izmjena koje su u
prvom redu rezultat usvajanja nove definicije oteenika iz lanka 202. stavka 12. ZKP/08,
prema kojem je oteenik rtva kaznenog djela i pravna osoba na iju je tetu kazneno djelo
poinjeno, a koje sudjeluju u svojstvu oteenika u postupku. Uz pojanjenje u uvodnoj
odredbi da se prava oteenika ne veu uz formalni poetak kaznenog postupka, jer dio prava
iz kataloga oteenik moe ostvarivati i prije nego to je kazneni postupak zapoeo, sam
katalog preciziran je u toki 1., dok su prava iz sadanjeg lanka 47. stavka 1. toaka 10. do
12. ZKP/08 prenesena u opi katalog prava svake rtve iz novog lanka 43. ZKP/08,
obzirom da njihovo ostvarivanje ne bi bilo opravdano vezati uz prethodno preuzimanje
svojstva oteenika, ve ta prava trebaju pripadaju svakoj rtvi, neovisno o tome da li e ista
preuzeti aktivnu ulogu u postupku ili ne.
Novina je i lanak 51.a ZKP/08 kojim se ureuje pravo oteenika koji ne govori ili ne
razumije jezik na kojem se vodi postupak na prevoenje na jezik koji razumije onih podataka
koji su bitni za ostvarivanje njegovih postupovnih prava, kao i pravo na usmeno prevoenje
njegova sasluanja ili ispitivanja kao svjedoka te kada je prevoenje potrebno za aktivno
sudjelovanje oteenika na raspravi. Propisivanje navedenog prava oteenika jedan je od
zahtjeva iz Direktive 2012/29/EU, a njegova primjena u praksi zahtijevat e osiguravanje
dodatnih materijalnih sredstava na ime intelektualnih usluga tumaenja i prevoenja.
Valja skrenuti pozornost i na novi lanak 55. ZKP/08, koji sadrajno u bitnome odgovara
vaeem lanku 55. ZKP/08 (ovdje valja istaknuti kako je predlagatelj smatrao bitnim
zadrati istovjetnu numeraciju ovog lanka, obzirom na velik broj pozivanja koji bi u
suprotnome zahtijevao intervenciju u niz odredaba ZKP/08), ali je njegov izriaj usklaen sa
novim definicijama rtve i oteenika iz lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08, kako bi se
naglasilo da pravo na preuzimanje progona pripada svakoj rtvi. Treba naglasiti kako se
predloenim izmjenama pravo rtve na preuzimanje kaznenog progona ne vee uz prethodno
preuzimanje uloge oteenika, pa e svaka rtva, neovisno o tome da li sudjeluje u postupku
kao oteenik ili ne, moi preuzeti kazneni progon u sluajevima kada dravni odvjetnik od
njega odustane. Takoer treba ponovno skrenuti pozornost na odredbu novog lanka 43.
stavka 7. ZKP/08 kojim je propisano da dio prava rtve, meu kojima je i pravo na
preuzimanje kaznenog progona, pripada i pravnoj osobi na iju je tetu kazneno djelo
poinjeno, te da se odredbe ZKP/08 kojima se ureuje ostvarivanje navedenih prava od strane
rtve kaznenog djela na odgovarajui nain primjenjuju i na pravnu osobu na iju je tetu
kazneno djelo poinjeno.
6
Kao novinu treba istaknuti i novi lanak 205. stavak 3. ZKP/08 kojim se transponira lanak 5.
Direktive 2012/29/EU. Sukladno zahtjevu iz navedene Direktive, ureuje se pravo rtve da joj
se u pisanom obliku potvrdi da je podnijela kaznenu prijavu, pravo da kaznenu prijavu
podnese na jeziku koji govori i razumije te pravo da joj se na njezin zahtjev navedena potvrda
prevede na jezik koji razumije.
Nadalje, transponiranje odredaba Direktive 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijea od

22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na
temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavjeivanje tree strane u sluaju
oduzimanja slobode i na komunikaciju s treim osobama i konzularnim tijelima, takoer je
zahtijevalo intervenciju u dio odredaba ZKP/08.
Uvodno drimo bitnim istaknuti kako je radi pravilne transpozicije navedene Direktive bilo
potrebno izmijeniti definiciju osumnjienika iz lanka 202. stavka 2. toke 1. ZKP/08. Naime,
ZKP/08 je prihvatio mjeovitu definiciju osumnjienika, u formalnom smislu (stjecanje
poloaja osumnjienika vee se uz podnoenje kaznene prijave kao formalnog akta nadlenog
tijela) i materijalnom smislu (osumnjienik kao osoba protiv koje se provode izvidi ili je
provedena hitna dokazna radnja), dok Direktiva 2013/48/EU navedeni pojam definira samo u
materijalnom smislu i ne trai formalni akt nadlenog tijela za konstituiranje poloaja
osumnjienika. Obzirom na navedeno, predlae se nova definicija kojom bi se
osumnjienikom smatrala ona osoba u odnosu na koju postoje osnove sumnje da je poinila
kazneno djelo i protiv koje policija i dravno odvjetnitvo poduzimaju radnje u cilju
razjanjenja te sumnje (osumnjienik u materijalnom smislu). Navedenom izmjenom prihvaa
se definicija osumnjienika iz gore navedene Direktive i omoguava dosljedno i cjelovito
transponiranje njenih odredaba u hrvatsko kazneno postupovno pravo.
Najzahtjevniji zadatak prilikom transponiranja Direktive 2013/48/EU u hrvatsko kazneno

postupovno pravo jest prenoenje lanka 2. stavaka 1. i 3. Prema lanku 2. stavku 1. Direktiva
se primjenjuje na osumnjienike ili optuene osobe u kaznenom postupku od trenutka kada su
im nadlena tijela, bilo putem slubene obavijesti, bilo na drugi nain (ne mora se raditi o
formalnom aktu nadlenog tijela), ukazala na to da su osumnjieni ili optueni za poinjenje
kaznenog djela, neovisno o tome da li im je oduzeta sloboda. Sukladno lanku 2. stavku 3.
Direktive, ista se primjenjuje i na osobe koje nisu osumnjienici ili optuene osobe, a koje
tijekom ispitivanja policije ili drugog tijela odgovornog za provedbu zakona, postanu
osumnjienicima ili optuenim osobama.
Loginim se postavlja pitanje, to se sve ima smatrati ispitivanjem, a odgovor daje uvodna
izjava 20. Direktive, koji pojanjava kako termin ispitivanje ne ukljuuje preliminarno
ispitivanje policije ili drugog tijela odgovornog za provedbu zakona ija je svrha: a)
identificiranje dotine osobe, b) provjera posjedovanja oruja ili druga sigurnosna pitanja te c)
utvrivanje potrebe za pokretanjem istrage (kao primjeri se navode prometna kontrola i
nasumina provjera, ako osumnjienik jo nije identificiran). Iz navedenog slijedi zakljuak
kako se "ispitivanjem" treba smatrati svako ispitivanje osumnjienika o okolnostima
kaznenog djela i u vezi kaznenog djela, dok se "preliminiranim ispitivanjem" treba smatrati
samo utvrivanje istovjetnosti, prometna kontrola, provjera posjedovanja oruja i slino.
Odgovor na pitanje to se sve smatra ispitivanjem u smislu gore navedene Direktive kljuan
je za njeno pravilno transponiranje, jer lanak 3., koji ureuje pravo na pristup odvjetniku u
kaznenom postupku, propisuje kako se osumnjienicima ili optuenim osobama pristup
odvjetniku mora osigurati prije nego to su ispitani od strane policije ili drugog tijela
zaduenog za provedbu zakona ili pravosudnog tijela.
7
Imajui u vidu gore navedene odredbe Direktive, koje ureuju podruje njene primjene, a
nakon analize vaeih odredaba ZKP/08, zakljueno je kako je nuno intervenirati u lanak
208. ZKP/08 koji ureuje pitanje obavijesnih razgovora s osumnjienicima, koji u svojoj
sutini predstavljaju ispitivanje u smislu odredaba Direktive, pa je ve od tog trenutka
osumnjienicima potrebno omoguiti aktivno ostvarivanje prava na pristup branitelju. Kao
posebno vana ukazala se i potreba ureivanja situacija u kojima se tijekom prikupljanja
obavijesti ustanovi kako u odnosu na odreenu osobu postoje osnove sumnje u poinjenje
kaznenog djela, obzirom da od navedenog trenutka navedena osoba postaje osumnjienik i
stjee sva prava koja joj pripadaju sukladno Direktivi.
Primarno valja naglasiti kako se predlagatelj odluio materiju lanka 208. ZKP/08 smisleno
podijeliti na tri odredbe. Slijedom toga, sukladno Prijedlogu, lanak 208. sada regulira
prikupljanje obavijesti od graana, lanak 208.a ispitivanje osumnjienika od strane policije, a
lanak 208.b obuhvaa prikupljanje obavijesti od osoba zateenih na mjestu poinjenja
kaznenog djela s elementima nasilja ili kaznenog djela koje predstavlja prijetnju javnoj
sigurnosti, a ima saznanja o okolnostima poinjenja djela ili poinitelj. Predmetno je uinjeno
radi jasnoe teksta.
Prijedlogom novog lanka 208.a ZKP/08 u prvom se redu transponiraju odredbe Direktive
2013/48/EU u nacionalno pravo Republike Hrvatske, meutim, nakon razrade odredaba
postavilo se pitanje da li je oportuno, s obzirom da e se osumnjieniku osigurati efikasno
ostvarivanje prava na pristup branitelju ve u ranom stadiju postupka, tijekom ispitivanja pred
policijom, da se rezultati tih ispitivanja ne mogu koristiti kao dokaz u postupku. Naime, osim
pouke o pravu na branitelja osumnjienik e uvijek dobiti i sva propisana upozorenja, te e
radnja ispitivanja biti detaljno propisana kako bi se osiguralo potivanje osumnjienikovih
prava. Detaljno propisivanje procesne forme odreene radnje, u ovom sluaju radnje
ispitivanja osumnjienika, osim to za svrhu ima zatitu osumnjienikovih prava, za svrhu
ima i to da se osigura dobra kvaliteta radnje, a u krajnjoj liniji da se rezultati te radnje kasnije
mogu koristiti kao dokaz tijekom postupka.
Iako Direktiva ne namee obveze po pitanju dokazne snage navedenih ispitivanja, nakon
opsene i dugotrajne rasprave o ovom pitanju, tijekom koje su prouena i rjeenja iz
komparativnog prava (veina drava lanica Europske unije uope ne poznaje institut
obavijesnih razgovora s osumnjienikom tj. ne razlikuje formalno i neformalno
ispitivanje osumnjienika, nego se ispitivanje osumnjienika provodi uz propisana
upozorenja, a u velikoj veini policija moe provesti ispitivanje osumnjienika koje ima
dokaznu snagu), zakljueno je kako bi svakom ispitivanju osumnjienika pred policijom (uz
branitelja ili bez njega, pod uvjetom da je osumnjienik propisno upozoren i odrekao se ovog
prava) trebalo dati snagu dokaza u postupku. Naime, nelogino je i neekonomino da se u
situaciji kada se osumnjieniku garantira potivanje svih njegovih procesnih prava, i kada je
detaljno propisana forma poduzimanja radnje ispitivanja, takvom ispitivanju osumnjienika
pred policijom ne daje dokazna snaga u daljnjem postupku.
Meutim, imajui u vidu da se dio povreda Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda koje je u odnosu na postupanje nacionalnih tijela Republike Hrvatske utvrdio
Europski sud za ljudska prava odnosi upravo na fazu ispitivanja osumnjienika od strane
redarstvenih vlasti, kako bi se osiguralo potivanje procesnih prava osumnjienika i sprijeilo
mogue povrede, predlae se da se kao dodatni garant zakonitosti postupanja policije i
dokazne snage ovog ispitivanja tijekom kasnijeg postupka propie da se ispitivanje
osumnjienika pred policijom snima ureajem za audio-video snimanje. Audio-video
snimanje obuhvatilo bi ispitivanje u cijelosti, ukljuujui pouku o pravima i eventualno
izriito odricanje od prava na branitelja.
Na kraju drimo bitnim istaknuti da se jedino pruanjem dokazne snage rezultatima
ispitivanja osumnjienika pred policijom moe osigurati i jasna procesna sankcija za svaku
8
zlouporabu u ovoj fazi postupka, i to kroz institut nezakonitog dokaza i primjenu doktrine
ploda otrovne voke. Naime, faza prikupljanja obavijesti od strane policije od velike je
vanosti za daljnji tijek postupka, jer dovodi do otkria dokaza koji e se koristiti u kaznenom
postupku i u konanici mogu rezultirati osudom za kazneno djelo. Prema vaeem zakonskom
rjeenju, o obavijesnim razgovorima s osumnjienicima sastavlja se slubena zabiljeka,
koja ne predstavlja dokaz u postupku i izdvaja se iz spisa predmeta. Meutim, dokazi za koje
se saznalo iz obavijesnog razgovora sastavni su dio spisa predmeta, a kako je slubena
zabiljeka iz istog izdvojena, u praksi je ponekad teko ispitati da li su prigovori obrane koji
upiru na okolnost da su dokazi koji se nalaze u spisu predmeta prikupljeni tako to je na
osumnjienika vren pritisak tijekom obavljanja obavijesnog razgovora, ili je dolo do
drugih nepravilnosti, opravdani.
Stoga, a kako bi se propisala jasna posljedica za procesne zlouporabe u ovoj fazi postupka,
predlae se propisati da su iskaz osumnjienika i dokazi za koje se iz tog iskaza saznalo
nezakoniti ako policija ne poui osumnjienika o njegovim pravima na zakonom propisani
nain i ne omogui mu efikasno ostvarivanje prava na pristup branitelju, ili ako tijekom
postupanja policije doe do mijeanja procesnih uloga (iako se pojave osnove sumnje da je
osoba od koje se prikupljaju obavijesti zapravo osumnjienik, policija nastavi prikupljanje
obavijesti kao da se i dalje radi o graaninu). Na opisani nain bi se, kao to je to ve ranije
istaknuto, koritenjem instituta nezakonitog dokaza i primjenom doktrine ploda otrovne
voke osigurala procesna sankcija za krenje procesnih prava osumnjienika u ovoj fazi
postupka, a time i uinkovit mehanizam zatite prava na branitelja i drugih prava
osumnjienika.
Nadalje, transponiranje lanka 4. Direktive 2013/48/EU koji povjerljivost komunikacije

izmeu osumnjienika i njegovog branitelja u ostvarivanju prava na pristup branitelju
(sastanci, korespondencija, telefonski razgovori i svi drugi doputeni oblici komunikacije)
ureuje kao nederogabilno pravo zahtijevalo je intervenciju u niz odredaba ZKP/08 (lanci
64., 75., 76., 108., 114., 139. i 335. ZKP/08). Predloenim izmjenama propisuje se da
okrivljenik ima pravo slobodno, nesmetano i povjerljivo komunicirati s braniteljem. Pravo na
slobodno i nesmetano komuniciranje s braniteljem i sada je propisano kao jedno od osnovnih
prava okrivljenika, dok se predloenim izmjenama naglaava i vanost povjerljivosti takve
komunikacije, koja je kljuna za osiguravanje uinkovitog ostvarenja prava obrane i ini bitan
dio prava na pravino suenje. Kako Direktiva ne doputa propisivanje ogranienja
povjerljivosti navedene komunikacije, bilo je potrebno brisati odredbe ZKP/08 koje su
propisivale mogunost da se odredi nadzor sadraja razgovora izmeu uhienika i branitelja
(lanak 75. ZKP/08) odnosno mogunost odreivanja nadzora komunikacije okrivljenika i
branitelja (lanak 76. ZKP/08).
Sukladno zahtjevima iz Direktive 2013/48/EU detaljnije se ureuju obveze nadlenih tijela

prilikom davanja upozorenja osumnjieniku o pravu na branitelja i posljedicama odricanja od
navedenog prava, pa se tako propisuje da je okrivljenika koji izjavi da ne eli uzeti branitelja
nadleno tijelo duno na jednostavan i razumljiv nain upoznati sa znaenjem prava na
branitelja i posljedicama odricanja od tog prava. Ako okrivljenik i nakon toga ne eli uzeti
branitelja, a ne radi se o radnji za ije je provoenje obvezna prisutnost branitelja, moe se
nastaviti s poduzimanjem radnje (npr. ispitivanje osumnjienika u zakonom predvienim
sluajevima, pretraga i slino). Takoer se propisuje i pravo okrivljenika na branitelja pri
poduzimanju dokaznih radnji prepoznavanja, suoenja i rekonstrukcije dogaaja, to je jedan
od zahtjeva iz Direktive, a kao vanu novinu treba istaknuti kako se ovim prijedlogom
ureuju i participatorna prava branitelja prilikom provoenja dokazne radnje ispitivanja
9
okrivljenika, ime se branitelju i izrijekom omoguava aktivno sudjelovanje u ispitivanju
okrivljenika, to je takoer jedan od osnovnih zahtjeva iz Direktive.
Ureeno je i pravo okrivljenika na obavjeivanje tree osobe u sluaju oduzimanja slobode,

pravo na komunikaciju s treim osobama tijekom trajanja oduzimanja slobode i pravo
okrivljenika koji su strani dravljani na komunikaciju s konzularnim tijelima. Iako je i vaei
ZKP/08 u veem dijelu osiguravao navedena prava okrivljenika, ipak je radi potpune
transpozicije relevantnih odredaba citirane Direktive bilo potrebno intervenirati u dio
odredaba ZKP/08 (lanak 108., 108.a, 108.b, 116. i 142. ZKP/08).
U odnosu na Direktivu 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijea od 3. travnja 2014. o

zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u
Europskoj uniji, u kazneno postupovno pravo bilo je potrebno transponirati odredbe koje se
odnose na postupak oduzimanja imovinske koristi (oduzimanje na temelju osuujue presude
i oduzimanje bez osuujue presude prema lanku 4. Direktive), privremene mjere osiguranja
oduzimanja imovinske koristi (tzv. zamrzavanje imovine prema lanku 7. Direktive) i mjere
kojima se osigurava aktivno sudjelovanje u postupku i zatita prava okrivljenika i drugih
osoba u odnosu na koje su primijenjene privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske
koristi (zatitne mjere iz lanka 8. Direktive).
Navedenu materiju trenutno regulira Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi

ostvarene kaznenim djelom i prekrajem (Narodne novine, broj 145/10., u daljnjem tekstu:
ZOPOIK), ali dijelom je regulirana i odredbama ZKP/08, pa i Zakona o Uredu za suzbijanje
korupcije i organiziranog kriminaliteta (Narodne novine, broj 76/09., 116/10., 145/10.,
57/11., 136/12. i 148/13.). ZOPOIK je u prvom redu bio donesen s ciljem da se u njemu
objedini zakonska regulacija postupka oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim
djelom i prekrajem odnosno postigne cjelovito, jasnije i jednostavnije ureenje ovog
postupka, ta je materija i dalje ostala regulirana i u drugim zakonima, pa navedeni cilj nije bio
ostvaren. Naime, uslijed injenice da je materija oduzimanja imovinske koristi djelomino
ostala regulirana i drugim propisima, u praksi se postupak oduzimanja imovinske koristi
mogao provesti i bez pozivanja na ZOPOIK, to je dovelo do rijetke primjene navedenog
zakona u praksi.
Imajui u vidu gore navedeno, a nakon opsene rasprave o ovom pitanju sa predstavnicima
strune javnosti, predlagatelj se odluio na premjetanje odredbi ZOPOIK-a u ZKP/08,
naravno, onih odredaba koje po svom sadraju ulaze u ZKP. Time se, uz sadrajne izmjene
pojedinih odredbi, nastoji objediniti pravna regulacija postupka oduzimanja imovinske koristi
ostvarene kaznenim djelom, odnosno protupravnom radnjom u jednom propisu. Intencija je
predlagatelja da se objedinjavanjem kljunih odredbi koje se odnose na oduzimanje
imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom u ZKP/08 izbjegne neujednaenost u njihovoj
primjeni, ali i trenutni primjeri iz prakse, koji pokazuju da se ovisno o konkretnom sluaju i
praksi pojedinog suda primjenjuju konkurirajue odredbe ZOPOIK-a, ZKP/08 i KZ/11, koje u
bitnome reguliraju istovjetnu materiju (primjerice, pozivanje na ZOPOIK ili KZ/11 prilikom
donoenja odluke o oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, oduzimanje
imovinske koristi i bez prijedloga ovlatenog tuitelja pozivom na lanak 5. KZ/11 i slino).
Ovakvi primjeri ukazuju na zakljuak da ZOPOIK ipak nije ostvario svoj primarni cilj, to je
osnovni razlog da se predloenim izmjenama dio odredbi ZOPOIK-a prenosi u ZKP/08. No,
valja naglasiti kako se time ne gubi dodana vrijednost koju je navedeni zakon unio u
kazneno postupovno pravo, ve se propisivanjem iste materije u ZKP/08, kao organskom
zakonu, osigurava puna i jedinstvena primjena ovih odredaba u praksi, to je i bio osnovni cilj
10
koji se ZOPOIK-om elio postii. Na kraju valja naglasiti i da postupak oduzimanja
imovinske koristi, kao adhezijski postupak, prema miljenju predlagatelja treba biti reguliran
upravo u Zakonu o kaznenom postupku, dok bi se pojedina pitanja koja se tiu ovrhe,
raspolaganja s oduzetim stvarima i slino, a koja se ne odnose izravno na kazneni postupak, i
dalje trebala regulirati posebnim propisima.
Na kraju, to se tie transponiranja odredaba Direktive 2014/62/EU Europskog parlamenta i

Vijea od 15. svibnja 2014. o kaznenopravnoj zatiti eura i drugih valuta od krivotvorenja,
kojom se zamjenjuje Okvirnu odluku Vijea 2000/383/PUP, imajui u vidu da se radi o
Direktivi koja se samo podredno odnosi na materiju kaznenog postupovnog prava, radi
prenoenja lanka 9. navedene Direktive bilo je potrebno intervenirati u lanak 334. ZKP/08
na nain da se u katalog kaznenih djela za koja je mogue odrediti primjenu posebnih
dokaznih radnji unese i kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja, prodaje ili davanja
na uporabu sredstava za krivotvorenje iz lanka 283. KZ/11. U preostalom dijelu, navedena
odredba citirane Direktive ve je transponirana u ZKP/08, obzirom da je u lanku 334. toki
2. ZKP/08 kao jedno od kaznenih djela za koje je mogue odrediti primjenu posebnih
dokaznih radnji navedeno i kazneno djelo krivotvorenja novca iz lanka 274. KZ/11.
Preostale izmjene rezultat su potreba na koje je ukazala praksa, uklanjanja uoenih nejasnoa
i usklaivanja sa mjerodavnim nacionalnim pravom. Kao najvanije treba istaknuti sljedee
izmjene.
U prvom redu valja istaknuti kako se predlau izmjene u institutu jamstva kao mjeri procesne
prisile (lanak 102. stavak 1. ZKP/08) kojima se mogunost primjene jamstva ograniava
samo na situaciju kada je istrani zatvor protiv okrivljenika odreen temeljem lanka 123.
stavka 1. toke 1. (opasnost od bijega) ZKP/08. Dakle, izmjenama se iskljuuje mogunost
primjene jamstva kao zamjene za istrani zatvor koji je odreen zbog koluzijske opasnosti
(lanak 123. stavak 1. toka 2. ZKP/08) i iteracijske opasnosti (lanak 123. stavak 1. toka 3.
ZKP/08). Navedena izmjena rezultat je pravnih stajalita koja je Ustavni sud Republike
Hrvatske (USRH) izrazio u svojoj odluci br. U-III-1451/2015 od 9. travnja 2015., iz kojih
jasno slijedi zakljuak da jamstvo vie nije uinkovita mjera kojom bi se mogla ostvariti ista
svrha kao i istranim zatvorom koji je odreen zbog postojanja koluzijske i iteracijske
opasnosti, i da bi ga u tom dijelu valjalo ukinuti.
Naime, USRH u navedenoj odluci izmeu ostaloga istie sljedee: S aspekta zatite ustavnog
prava na slobodu, relevantno je samo to to poinjenje novih, drugih, razliitih kaznenih djela
od onih zbog kojih je odreen istrani zatvor, koji je zamijenjen jamstvom, ne moe biti
ustavnopravno prihvatljiv razlog za sudsku kvalifikaciju o krenju uvjeta tog jamstva, pa bilo
za ta (nova) kaznena djela i utvreno da su poinjena s ciljem da se otea dokazivanje u
prvotnoj istrazi ili ta istraga omete. (toka 37.). Dakle, USRH iznosi pravno stajalite da
osnovana sumnja u poinjenje ak tri nova kaznena djela od strane okrivljenika kojem je
istrani zatvor zbog koluzijske i iteracijske opasnosti zamijenjen jamstvom, a koja kaznena
djela su poinjena upravo s ciljem oteavanja dokazivanja i ometanja istrage, ne moe biti
ustavnopravno prihvatljiv razlog za naplatu jamstva i odreivanje istranog zatvora, jer se ne
radi o ponavljanju istog ili istovrsnog kaznenog djela koje se tom okrivljeniku stavlja na teret
u osnovnom predmetu. Uporite za navedeno stajalite USRH nalazi u lanku 123. stavku 1.
toki 3. ZKP/08, iako se navedenom odredbom propisuje opasnost od ponavljanja djela kao
razlog za odreivanje istranog zatvora, a ne zabrana injenja novih kaznenih djela kao uvjet
za primjenu jamstva u vidu obeanja okrivljenika da nee (s namjerom) poiniti (bilo koje)
novo kazneno djelo. USRH oigledno smatra da se uz jamstvo okrivljenik zapravo obvezuje
11
samo da nee initi kaznena djela koja su ista ili istovrsna onima zbog kojih se protiv njega
vodi kazneni postupak, a ne i druga kaznena djela.
Nakon ovakvih stajalita USRH, opravdano se u opoj, ali i strunoj javnosti postavlja
pitanje, ako nepotivanje pravila ponaanja ili mjera ije je potivanje odredio sud pri
donoenju rjeenja o ukidanju istranog zatvora i njegovoj zamjeni jamstvom ne moe
rezultirati propau jamstva, da li se jamstvom uope moe ostvariti ista svrha kao istranim
zatvorom ili bi se okrivljeniku u svakom sluaju trebala oduzeti sloboda? Stav predlagatelja o
ovom pitanju jasno je vidljiv iz predloenih izmjena.
Slijedom navedenog, a imajui pri tome u vidu pravnu snagu gore citirane odluke, kao i
injenicu da su sudovi duni potivati pravna stajalita iz te odluke prilikom odluivanja u
konkretnim predmetima, predlagatelj je miljenja kako se jedino navedenom izmjenom mogu
otkloniti posljedice koje bi citirana odluka mogla prouzroiti ne samo u pogledu prava
okrivljenika da se brane sa slobode uz odreivanje jamstva, ve i u odnosu na legitimne javne
interese kaznenog progona u cjelini.
Na kraju treba istaknuti kako jamstvo kao institut poznaje i Ustav Republike Hrvatske, koji u
lanku 25. stavku 3. propisuje sljedee: "Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moe pustiti da
se brani sa slobode.". Vidljivo je da ova odredba ne ograniava mogunost zamjene istranog
zatvora jamstvom, ali na odluku zakonodavcu daje izbor u kojim bi se sve sluajevima
navedeni institut mogao primijeniti, pa prema miljenju predlagatelja ne postoje niti prepreke
ustavnopravne naravi da se mogunost primjene jamstva kao zamjene za istrani zatvor
iskljui u sluajevima kada postoji koluzijska ili iteracijska opasnost.
U odnosu na rad dravnih odvjetnitava, predlau se izmjene kojima je cilj dodatno

uravnoteiti zahtjev za uinkovitou kaznenog progona sa zahtjevom za zatitom prava
obrane. Tako se uvodi institut proirenja istrage, koji je poznavao i ZKP/97, a koji je nuno
ponovno propisati zbog potreba na koje je ukazala svakodnevna primjena ZKP/08 u radu
dravnih odvjetnitava. Uz to, predlae se jednostavniji koncept produljenja rokova trajanja
istrage radi rastereenja dravnih odvjetnika od administriranja prilikom formalnog
produljenja rokova trajanja istrage, produljuju se prekluzivni rokovi za podizanje optunice uz
uvoenje instituta povrata u prijanje stanje ukoliko optunica nije podignuta u zakonskom
roku iz opravdanih razloga, o emu odluuje sud. Nadalje, detaljno su normirani instituti
povlaenja optunice i vraanja optunice, ija je podnormiranost u praksi izazivala odreene
dvojbe.
Takoer smatramo potrebnim skrenuti pozornost na izmjene lanaka 409., 410. i 411.
ZKP/08, kojima se proiruje mogunost snimanja rasprave ureajem za audio ili audio-video
snimanje, obzirom je provedba Pilot projekta tonskog snimanja rasprava koji je proveden u
okviru IPA 2010 projekta: Jaanje uinkovitosti pravosua u Republici Hrvatskoj pokazala
kako bi se ve i audio snimanjem rasprave (uz odreene izmjene ZKP/08 koje se predlau
ovim Prijedlogom) ubrzao njen tijek, a sucima omoguilo ne samo lake upravljanje
raspravom, ve i bolje praenje iskaza optuenika, svjedoka i vjetaka, jer se njihov sadraj ne
bi unosio u zapisnik o raspravi. Navedeno bi trebalo dovesti i do ubrzanja kaznenih postupaka
u cjelini te doprinijeti veoj uinkovitosti pravosudnog sustava, u prilog kojem zakljuku
govore i iskustva drugih drava lanica Europske unije. Valja naglasiti kako je predlagatelj
prilikom izrade novih odredaba imao u vidu rezultate navedenog projekta, a u prvom redu
iskustva i prijedloge koje su iznijeli suci koji su bili ukljueni u projekt.
Valja istaknuti i kako je izmjenama lanka 98. ZKP/08 trajanje mjera opreza usklaeno s
tijekom sigurnosnih mjera, koje prema lanku 67.a KZ/11 teku od izvrnosti presude. Tako se
propisuje da mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do izvrnosti
12
presude kada se radi o mjerama opreza koje su odreene zbog postojanja okolnosti iz lanka
123. stavka 1. toke 1., 3. i 4. ZKP/08, odnosno najdulje do pravomonosti presude kada se
radi o mjerama opreza koje su odreene zbog postojanja okolnosti iz lanka 123. stavka 1.
toke 2. i 5. ZKP/08 (po prirodi stvari, mjere opreza koje su odreene zbog postojanja
navedenih okolnosti ne mogu trajati nakon pravomonosti presude). Takoer, predloenim
izmjenama otklanjaju se i nedoumice u praksi oko odreivanja nadlenosti za odreivanje,
produljenje i ukidanje mjera opreza, do kojih je ponekad dolazilo uslijed potrebe za
tumaenjem termina sud pred kojim se vodi postupak. Potreba za tumaenjem sada se
otklanja, i to na nain da se izrijekom propisuje kako se radi o prvostupanjskom sudu.
Predlae se i dopuna lanka 124. stavka 3. ZKP/08 kojim se propisuje to sve treba sadravati
obrazloenje rjeenja o istranom zatvoru. Predloenom dopunom eli se naglasiti da u
obrazloenju rjeenja o istranom zatvoru sud mora odreeno i potpuno izloiti injenice i
dokaze iz kojih proizlazi postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik poinio kazneno djelo,
postojanje zakonskih osnova za odreivanje istranog zatvora, razloga zbog kojih sud smatra
da se svrha istranog zatvora ne moe ostvariti drugom blaom mjerom, kao i razloga visine
jamstva, te dodatno istaknulo kako prilikom svakog produljenja trajanja istranog zatvora sud
mora odreeno i potpuno izloiti koje okolnosti opravdavaju njegovu daljnju primjenu.
Osnovni razlog za dodatno pojanjenje i dopunu navedene odredbe nalazi se u presudama
Europskog suda za ljudska prava (npr. Margareti protiv Hrvatske) kojima je utvrena
povreda lanka 5. stavka 3. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na tetu
podnositelja zahtjeva uslijed nedovoljno obrazloenih odluka nacionalnih sudova kojima je
protiv okrivljenika produljivana primjena instituta istranog zatvora (sline povrede, ali u
odnosu na institut pritvora iz ZKP/97, utvrene su i u presudama Dervishi protiv Hrvatske,
Trifkovi protiv Hrvatske, Orban protiv Hrvatske, Dragin protiv Hrvatske, Pea protiv
Hrvatske i sl.).
Dopune lanaka 497., 506., 507. i 508. ZKP/08 predlau se kao posljedica presude Europskog
suda za ljudska prava u predmetu Sanader protiv Hrvatske. Navedenom presudom utvrena je
podnositelja zahtjeva, obzirom da podnositelj zahtjeva, prema miljenju ESLJP, nije bio u
mogunosti ostvariti obnovu postupka nakon to je bio osuen u odsutnosti.
Analizirajui postupanje nacionalnih sudova u konkretnom predmetu, kao i mjerodavnu
praksu u slinim sluajevima, ESLJP je u pogledu uvjeta za obnovu postupka sukladno lanku
497. stavku 2. Zakona o kaznenom postupku istaknuo kako ne moe biti ni govora o obvezi
optuenika da se preda radi pritvaranja kako bi osigurao pravo na ponovno suenje u uvjetima
koji su u skladu s lankom 6. Konvencije, jer bi to podrazumijevalo uvjetovanje ostvarivanja
prava na poteno suenje predajom tjelesne slobode optuenika kao oblika jamstva (70
presude). Iako je navedena odredba Zakona o kaznenom postupku u biti mjera koja
omoguuje automatsku obnovu postupka koji se vodio u odsutnosti na temelju zahtjeva
osuenika, dakle, ovisi iskljuivo o elji osuenika, ESLJP istie kako su mogunost da se
osueniku ponovno sudi u njegovoj prisutnosti nacionalni sudovi tumaili na nain da znai
da se osuenik mora pojaviti pred domaim vlastima kako bi zatraio obnovu postupka i
pruiti adresu boravita na podruju Republike Hrvatske tijekom kaznenog postupka. U
suprotnome, praksa je nacionalnih sudova da se odbije zahtjev za obnovu postupka. ESLJP
takoer primjeuje da je zahtjev prisutnosti pod jurisdikcijom domaih vlasti vrlo strog
uvjet (82 presude) i da domai sudovi nisu skloni prihvaati bilo kakva druga obeanja ili
jamstva osuenika da e tijekom obnovljenog postupka biti dostupan nadlenim nacionalnim
tijelima. Imajui u vidu navedeno, stajalite je Europskog suda za ljudska prava (dalje u
tekstu: ESLJP) kako je uvjet da se osuenik pojavi pred domaim vlastima i prui adresu
13
boravita u Republici Hrvatskoj tijekom kaznenog postupka kako bi njegov zahtjev za obnovu
postupka bio usvojen, nerazmjeran, i to iz dva razloga.
Prvo, u biti se propisuje da se pojedinci koji su u odsutnosti osueni na kaznu zatvora, a koji
nisu ivjeli na podruju Republike Hrvatske, moraju pojaviti pred hrvatskim pravosudnim
tijelima kako bi zatraili obnovu postupka. U uobiajenom postupku, to bi znailo da e biti
lieni slobode na temelju ranije pravomone osude sve do pravomonosti odluke o doputanju
obnove postupka, kojom bi izvrenje kazne bilo obustavljeno, a to bi moglo potrajati i vie
od mjesec dana. ESLJP ponavlja kako ne moe biti ni govora o obvezi optuenika da se
preda radi zatvaranja kako bi osigurao pravo na obnovljeni postupak u uvjetima koji su u
skladu s lankom 6. Konvencije (87 presude).
Drugo, ESLJP je stajalita kako je gore navedena obveza osuenika koji podnosi zahtjev za
obnovu postupka nerazumna i nerazmjerna s postupovnog stajalita (89 presude), jer sama
obnova postupka nema utjecaja na materijalnu valjanost presude donesene u prethodnom
postupku. Takva presuda ostaje na snazi do kraja novog postupka i tek onda se moe staviti
izvan snage djelomino ili u cijelosti, ili moe ostati na snazi. Samim time, da su domai
sudovi i prihvatili podnositeljev zahtjev za obnovu postupka, time bi se odgodilo izvrenje
presude, ali navedeno ne bi utjecalo na osudu podnositelja kao takvu.
Slijedom navedenog, ESLJP je zakljuio kako su domae vlasti propisivanjem obveze

podnositelju da se pojavi pred domaim vlastima i prui adresu boravita u Republici
Hrvatskoj za vrijeme postupka kako bi mogao zatraiti obnovu postupka stvorile
nerazmjernu prepreku podnositeljevom koritenju pravnog sredstva predvienog lankom
497. stavkom 2. Zakona o kaznenom postupku, ograniavajui ostvarivanje njegovog prava
na ostvarenje obnove postupka na takav nain ili u tolikoj mjeri da je sama bit prava
naruena (91 presude).
ESLJP nadalje smatra kako ni pravno sredstvo na temelju lanka 501. stavka 1. (3) Zakona o
kaznenom postupku nije jamilo djelotvorno i s dovoljnom sigurnou da e podnositelj
zahtjeva imati mogunost obnove postupka (94 presude).
Zakljuno, ESLJP istie kako podnositelju zahtjeva, kojemu je sueno u odsutnosti, a za
kojeg nije dokazano da je nastojao izbjei suenje niti da se odrekao svog prava
prisustvovanja postupku pred sudom, nije s dovoljnom sigurnou osigurana mogunost
ostvarivanja novog ispitivanja osnovanosti optubi protiv njega od strane suda uz puno
potivanje njegovih prava obrane (95 presude), iz kojih razloga je dolo do povrede lanka
6. stavka 1. Konvencije (96 presude).
Nadalje, ovim Prijedlogom uvode se i promjene koje se odnose na ostvarivanje

imovinskopravnog zahtjeva. Prema predloenim izmjenama, imovinskopravni zahtjev koji je
nastao zbog poinjenja kaznenog djela raspravit e se u kaznenom postupku (tzv. adhezijski
postupak) samo na prijedlog oteenika, a ne svih osoba koje su ovlatene postaviti
imovinskopravni zahtjev (i dalje pod uvjetom ako se time ne bi znatno odugovlaio kazneni
postupak). Do sada je ovaj prijedlog mogla podnijeti svaka osoba koja je na to bila ovlatena
sukladno odredbama graanskog prava, pa dakle i osobe koje nisu oteenici u kaznenom
postupku, temeljem ijeg prijedloga bi se u kaznenom postupku raspravljalo o njihovim
trabinama koje proizlaze iz odredaba graanskog prava. Prema novom rjeenju, adhezijski
postupak bi se mogao provesti samo na zahtjev oteenika, time da valja naglasiti kako e
drugim ovlatenim osobama i dalje ostati mogunost da svoje potraivanje prema
okrivljeniku, koje je nastalo zbog poinjenja kaznenog djela, ostvare u parnici pred nadlenim
graanskim sudom.
14
Na kraju valja istaknuti da se uslijed potreba na koje je ukazala praksa izmjenom lanka 448.
stavka 1. ZKP/08 uvodi mogunost ponovnog otvaranja rasprave. Navedeno se pokazalo
nunim obzirom da je V. novelom ZKP/08 iz prosinca 2013. u ZKP/08 vraena inkvizitorna
maksima, prema kojoj je sud ovlaten izvesti sve one dokaze koje smatra znaajnim za
donoenje svoje odluke u postupku, odnosno, moe odluiti da se izvedu i dokazi koji nisu
predloeni od stranaka ili od kojih je predlagatelj odustao (lanak 419. stavak 3. ZKP/08).
Stoga se predlae izmjena navedene odredbe na nain da se propie da e sud izrei presudu
ako tijekom vijeanja ne utvrdi da treba ponovno otvoriti raspravu radi dopune postupka ili
razjanjenja pojedinih pitanja.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOENJE ZAKONA
U projekcijama Dravnog prorauna za razdoblje 2017. i 2018. planirana su financijska

sredstva (u okviru odobrenih limita) za razdjel 110 Ministarstvo pravosua, Glavu 11045
upanijski sudovi, Glavu 11055 upanijska dravna odvjetnitva, Glavu 11065 Opinski
sudovi, Glavu 11070 Opinska dravna odvjetnitva i Glavu 11091 Ured za suzbijanje
korupcije i organiziranog kriminaliteta. Planirana su sredstva u visini od 1.600.000,00 kn
godinje za materijalne trokove tumaenja i prevoenja na skupini rauna 32 - Materijalni
rashodi, na poziciji 3237 Intelektualne i osobne usluge na upanijskim i opinskim sudovima,
upanijskim i opinskim dravnim odvjetnitvima i na Uredu za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminaliteta.
Za provedbu predmetnog Zakona osigurana su financijska sredstva u Dravnom proraunu za

2017. i projekcijama za 2018. i 2019. za Razdjel 040, Glavu 05 Ministarstvo unutarnjih
poslova i to: za 2017. ukupno 1.719.000 kuna 119,000 kuna za odravanje prijenosnih
ureaja na skupini rauna 32 Materijalni rashodi, u okviru aktivnosti A553131
Administracija i upravljanje te 1.600.000 kuna za nabavu 20 novih prijenosnih ureaja za
snimanje ispitivanja osumnjienika/okrivljenika na skupini rauna 42 Rashodi za nabavu
proizvedene dugotrajne imovine, u okviru projekta K553009 Policijska oprema; za 2018.
ukupno 9.333.000 kuna 133.000 kuna za odravanje prijenosnih ureaja na skupini rauna
32 Materijalni rashodi, u okviru aktivnosti A553131 Administracija i upravljanje, 7.200.000
kuna za nabavu jo 90 novih prijenosnih ureaja za snimanje ispitivanja
osumnjienika/okrivljenika na skupini rauna 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne
imovine, u okviru projekta K553009 Policijska oprema i 2.000.000 kuna za ureenje 80
slubenih prostorija za ispitivanje osumnjienika/okrivljenika na skupini rauna 45 Rashodi
za dodatna ulaganja na graevinskim objektima, u okviru projekta K260056 Izgradnja, kupnja
i odravanje zgrada te za 2019. ukupno 196.000 kuna za odravanje prijenosnih ureaja na
skupini rauna 32 Materijalni rashodi, u okviru aktivnosti A553131 Administracija i
upravljanje. Provedba predmetnog Zakona nee zahtijevati angairanje dodatnih financijskih
sredstava u Dravnom proraunu.
15
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
KAZNENOM POSTUPKU S OBRAZLOENJEM
lanak 1.
U Zakonu o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11
proieni tekst, 91/12 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13 i
152/14) u lanku 1.a toki 5., iza rijei: (SL L 350, 30. 12. 2008.) toka se zamjenjuje
zarezom, a iza toke 5. dodaju se toke 6., 7., 8. i 9. koje glase:
6) Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o uspostavi

minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu rtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne
odluke Vijea 2001/220/PUP (SL L 315, 14. 11. 2012.),
7) Direktiva 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijea od 22. listopada 2013. o pravu na
pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga
te o pravu na obavjeivanje tree strane u sluaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s
treim osobama i konzularnim tijelima (SL L 294, 6. 11. 2013.),
8) Direktiva 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijea od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i
oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji (SL L
127, 29. 4. 2014.),
9) Direktiva 2014/62/EU Europskog parlamenta i Vijea od 15. svibnja 2014. o
kaznenopravnoj zatiti eura i drugih valuta od krivotvorenja, kojom se zamjenjuje Okvirnu
odluku Vijea 2000/383/PUP (SL L 151, 21. 5. 2014.)..
lanak 2.
U lanku 2. stavku 2. rije: "oteenika" zamjenjuje se rijeju: "rtve".
U stavku 4. rijei: "oteenik kao tuitelj" zamjenjuju se rijeima: "rtva u ulozi oteenika
kao tuitelja".
lanak 3.
U lanku 8. stavku 6. rije: naloiti zamjenjuje se rijeima: rjeenjem odrediti, a iza druge
reenice dodaje se trea reenica koja glasi:
Protiv rjeenja kojim se odbija zahtjev okrivljenika da se pisano prevede dokaz ili njegov dio
za koji okrivljenik smatra da je nuan za koritenje procesnih prava obrane, okrivljenik ima
pravo albe..
U stavku 11., iza rijei: obrane dodaje se zarez i rijei: odnosno prava drugih sudionika u
postupku da aktivno ostvaruju svoja prava ili razumiju tijek postupka,.
lanak 4.
U lanku 25. stavku 1. toki 4. rije: "oteenik" zamjenjuje se rijeju: "rtva", a rije:
"poinio" zamjenjuje se rijeju: "poinila".
16
lanak 5.
lanak 43. mijenja se i glasi:
(1) rtva kaznenog djela ima sukladno ovom Zakonu:

1) pravo na pristup slubama za potporu rtvama kaznenih djela,
2) pravo na djelotvornu psiholoku i drugu strunu pomo i potporu tijela, organizacije ili
ustanove za pomo rtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom,
3) pravo na zatitu od zastraivanja i odmazde,
4) pravo na zatitu dostojanstva tijekom ispitivanja rtve kao svjedoka,
5) pravo da bude sasluana bez neopravdane odgode nakon podnoenja kaznene prijave te da
se daljnja sasluanja provode samo u mjeri u kojoj je to nuno za potrebe kaznenog postupka,
6) pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje,
7) pravo da se medicinski zahvati prema rtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su
krajnje nuni za potrebe kaznenog postupka,
8) pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tubu sukladno odredbama Kaznenog
zakona, pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oteenik, pravo biti obavijetena o
odbacivanju kaznene prijave (lanak 206. stavak 3. ovoga Zakona) i odustajanju dravnog
odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni progon umjesto dravnog
odvjetnika,
9) pravo na obavijest od dravnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njezine prijave
(lanak 206.a ovoga Zakona) i podnoenje pritube viem dravnom odvjetniku (lanak 206.b
ovoga Zakona),
10) pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obavijetena o ukidanju pritvora
ili istranog zatvora, bijegu okrivljenika i otputanju osuenika s izdravanja kazne zatvora te
mjerama koje su poduzete radi njezine zatite,
11) pravo da na njezin zahtjev bude obavijetena o svakoj odluci kojom se pravomono
okonava kazneni postupak,
12) druga prava propisana zakonom.
(2) rtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora tea od pet godina, ako trpi tee
posljedice kaznenog djela, ima pravo na strunu pomo savjetnika na teret proraunskih
sredstava pri podnoenju imovinskopravnog zahtjeva.
(3) rtva kaznenog djela nasilja poinjenog s namjerom ima pravo na novanu naknadu iz
sredstava dravnog prorauna u skladu s posebnim zakonom. Ako je rtva prethodno ostvarila
imovinskopravni zahtjev uzet e se u obzir njegova visina pri odmjeravanju novane naknade,
a tako e postupiti i sud pri dosuivanju imovinskopravnog zahtjeva ako je rtva prethodno
ostvarila novanu naknadu iz sredstava dravnog prorauna.
(4) Sud, dravno odvjetnitvo, istraitelj i policija duni su ve pri poduzimanju prve radnje u
kojoj sudjeluje obavijestiti rtvu na njoj razumljiv nain:
1) o pravima iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka te lanka 44. ovoga Zakona,
2) o pravima koja ima kao oteenik.
(5) Tijela iz stavka 4. ovoga lanka prema rtvi e postupati obzirno i uvjeriti se da je rtva
danu obavijest o pravima razumjela.
(6) Tijela iz stavka 4. ovoga lanka rtvu e na njoj razumljiv nain pouiti o znaenju
sudjelovanja u postupku u svojstvu oteenika. U zapisnik e se unijeti dana obavijest i izjava
rtve eli li sudjelovati u postupku u svojstvu oteenika.
(7) Prava iz stavka 1. toaka 8., 9. i 11. ovoga lanka pripadaju i pravnoj osobi na iju je tetu
kazneno djelo poinjeno. Odredbe ovoga Zakona kojima se ureuje ostvarivanje navedenih
prava od strane rtve kaznenog djela na odgovarajui se nain primjenjuju i na pravnu osobu
na iju je tetu kazneno djelo poinjeno..
17
lanak 6.
Iza lanka 43. dodaje se novi lanak 43.a koji glasi:
lanak 43.a
(1) Prije ispitivanja rtve, tijelo koje provodi ispitivanje e u suradnji sa tijelima,
organizacijama ili ustanovama za pomo i podrku rtvama kaznenih djela provesti
pojedinanu procjenu rtve. Pojedinana procjena rtve ukljuuje utvrivanje postoji li
potreba za primjenom posebnih mjera zatite u odnosu na rtvu te ukoliko postoji, koje
posebne mjere zatite bi se trebale primijeniti (poseban nain ispitivanja rtve, uporaba
komunikacijskih tehnologija radi izbjegavanja vizualnog kontakta sa poiniteljem i druge
mjere propisane zakonom). Kada je rtva kaznenog djela dijete, pretpostavit e se da postoji
potreba za primjenom posebnih mjera zatite te utvrditi koje posebne mjere zatite treba
primijeniti.
(2) Pri poduzimanju pojedinane procjene rtve osobito se uzimaju u obzir osobne znaajke
rtve, vrsta ili narav kaznenog djela i okolnosti poinjenja kaznenog djela. Pri tome se
posebna panja posveuje rtvama koje su pretrpjele znaajnu tetu zbog teine kaznenog
djela, rtvama kaznenog djela poinjenog zbog nekog osobnog svojstva rtve, te rtvama koje
njihov odnos s poiniteljem ini osobito ranjivima.
(3) U smislu stavka 2. ovoga lanka, pojedinana procjena rtve na odgovarajui nain
ukljuuje osobito rtve terorizma, organiziranog kriminala, trgovanja ljudima, rodno
uvjetovanog nasilja, nasilja u bliskim odnosima, spolnog nasilja i spolnog iskoritavanja ili
zloina iz mrnje te rtve s invalidnou.
(4) Pojedinana procjena rtve provodi se uz sudjelovanje rtve i uzimajui u obzir njezine
elje, ukljuujui i elju da se ne koriste posebne mjere zatite propisane zakonom.
(5) Tijelo koje vodi postupak e broj ispitivanja rtve za koju je utvrena posebna potreba
zatite svesti na najmanju moguu mjeru. Dravni odvjetnik moe predloiti da se takav
svjedok ispita na dokaznom roitu.
(6) Ministar nadlean za poslove pravosua u suradnji s ministrom nadlenim za unutarnje
poslove donosi pravilnik o nainu provedbe pojedinane procjene rtve iz stavka 1. ovoga
lanka..
lanak 7.
(1) Dijete kao rtva kaznenog djela ima, uz prava koja rtvi pripadaju sukladno ovom lanku
i drugim odredbama ovoga Zakona, i pravo na:
1) opunomoenika na teret proraunskih sredstava,
2) tajnost osobnih podataka,
3) iskljuenje javnosti.
(2) Sud, dravno odvjetnitvo, istraitelj i policija duni su prema djetetu kao rtvi kaznenog
djela postupati posebno obzirno, imajui na umu dob, linost i druge okolnosti kako bi se
izbjegle tetne posljedice za odgoj i razvoj djeteta. Pri postupanju prema djetetu rtvi
nadlena tijela prvenstveno e se rukovoditi najboljim interesom djeteta.
(3) Ako nije poznata dob rtve, pretpostavit e se da se radi o djetetu ako postoji vjerojatnost
da rtva nije navrila osamnaest godina ivota.
18
(4) rtva kaznenog djela protiv spolne slobode i rtva kaznenog djela trgovanja ljudima ima,
uz prava koja rtvi pripadaju sukladno lanku 43. ovoga Zakona, i pravo:
1) prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret proraunskih sredstava,
2) na opunomoenika na teret proraunskih sredstava,
3) da ju u policiji i dravnom odvjetnitvu ispituje osoba istog spola, te da ju, ako je to
mogue, u sluaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba,
4) uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo
osobni ivot rtve,
5) zahtijevati da bude ispitana putem audio-video ureaja (lanak 292. stavak 4.ovoga
Zakona),
6) na tajnost osobnih podataka,
7) zahtijevati iskljuenje javnosti s rasprave.
(5) rtva u odnosu na koju su utvrene posebne potrebe zatite sukladno lanku 44. ovoga
Zakona ima, uz prava koja rtvi pripadaju sukladno lanku 43. ovoga Zakona, i pravo:
2) da ju u policiji i dravnom odvjetnitvu ispituje osoba istog spola, te da ju, ako je to
mogue, u sluaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba,
3) uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo
osobni ivot rtve,
4) zahtijevati da bude ispitana putem audio-video ureaja (lanak 292. stavak 4. ovoga
Zakona),
6) zahtijevati iskljuenje javnosti s rasprave..
lanak 8.
lanak 45. brie se.
lanak 9.
(1) rtva i pravna osoba na iju je tetu kazneno djelo poinjeno imaju pravo prijaviti se kao
oteenik do podizanja optunice, policiji ili dravnom odvjetnitvu, a do zavretka rasprave,
sudu.
(2) Prijavu iz stavka 1. ovog lanka, tijelo koje vodi postupak odbacit e rjeenjem ako je
nepravodobna ili podnesena od neovlatene osobe..
lanak 10.
Iznad lanka 47. naslov se brie, a lanak 47. mijenja se i glasi:
(1) Za kaznena djela za koja se progoni po prijedlogu, prijedlog za progon mora se podnijeti
u roku od tri mjeseca od dana kad je ovlatena fizika ili pravna osoba saznala za kazneno
djelo i poinitelja.
(2) Prijedlog za progon podnosi se dravnom odvjetnitvu.
(3) Ako su rtva ili pravna osoba na iju je tetu kazneno djelo poinjeno podnijele kaznenu
prijavu ili je oteenik podnio prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u
kaznenom postupku, smatra se da je time stavljen i prijedlog za progon.
19
(4) Pravovremena privatna tuba smatrat e se kao pravovremeno podnesen prijedlog rtve
ako se u tijeku postupka utvrdi da se radi o kaznenom djelu za koje se progoni po prijedlogu.
(5) Dijete koje je navrilo esnaest godina ivota moe i samo podnijeti prijedlog za progon..
lanak 11.
(1) Ako rtva umre u tijeku roka za podnoenje prijedloga za progon, odnosno ako oteenik
umre u tijeku postupka, njihov brani i izvanbrani drug, ivotni partner ili neformalni ivotni
partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat, sestra te osoba koju je rtva odnosno
oteenik na temelju zakona bio duan uzdravati, mogu u roku od tri mjeseca poslije njihove
smrti podnijeti prijedlog za progon ili tubu, odnosno dati izjavu da postupak nastavljaju.
(2) Ako pravna osoba na iju je tetu kazneno djelo poinjeno prestane postojati u tijeku roka
za podnoenje prijedloga za progon ili u tijeku postupka, pravni sljednik te osobe moe u roku
od tri mjeseca od prestanka postojanja pravne osobe na iju je tetu kazneno djelo poinjeno
podnijeti prijedlog za progon ili tubu, odnosno dati izjavu da postupak nastavlja..
lanak 12.
Ako je kaznenim djelom oteeno vie osoba, progon e se poduzeti, odnosno nastaviti po
prijedlogu bilo koje od rtava..
lanak 13.
rtva moe svojom izjavom tijelu koje vodi postupak odustati od prijedloga za progon do
zavretka rasprave. U tom sluaju ona gubi pravo da ponovno podnese prijedlog..
lanak 14.
Iznad lanka 51. dodaje se naslov koji glasi: 2. Oteenik, a lanak 51. mijenja se i glasi:
(1) Oteenik ima, u skladu s ovim Zakonom, pravo:

1) sluiti se vlastitim jezikom ukljuujui i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih i na pomo
tumaa ako ne govori ili ne razumije hrvatski jezik, odnosno prevoditelja ili tumaa
znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oteeniku,
2) podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera
osiguranja,
3) na opunomoenika,
4) upozoravati na injenice i predlagati dokaze,
5) prisustvovati dokaznom roitu,
6) prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku, te iznijeti zavrni govor,
7) izvriti uvid u spis predmeta sukladno lanku 184. stavku 2. ovoga Zakona,
8) zatraiti obavijest od dravnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove prijave
(lanak 206.a ovoga Zakona) i podnijeti pritubu viem dravnom odvjetniku (lanak 206.b
ovoga Zakona),
9) podnijeti albu,
10) zatraiti povrat u prijanje stanje,
20
11) biti obavijeten o ishodu kaznenog postupka.
(2) Dravno odvjetnitvo i sud duni su prije i tijekom kaznenog postupka u svakom stadiju
postupka ispitati postoji li mogunost da okrivljenik oteeniku popravi tetu uzrokovanu
kaznenim djelom.
(3) Dravno odvjetnitvo i sud duni su posebno upozoriti oteenika na prava iz stavka 1.
toaka 1., 2., 4., 6., 7. i 8. ovoga lanka. Zakonom se propisuju upozorenja oteeniku u
odnosu na prava iz stavka 1. toaka 3., 5. i 9. ovoga lanka..
lanak 15.
Iza lanka 51. dodaje se novi lanak 51.a koji glasi:
lanak 51.a
(1) Oteenik koji ne govori ili ne razumije jezik na kojem se vodi postupak, osim prava iz
lanka 8. stavka 3. ovoga Zakona, ima pravo da se na njegov zahtjev, na teret proraunskih
sredstava, osigura pisano prevoenje na jezik koji razumije podataka bitnih za ostvarivanje
prava oteenika u kaznenom postupku, a posebice odluke kojom se okonava kazneni
postupak, ukljuujui i obrazloenje ili saetak obrazloenja te odluke, osim u sluajevima
kada sukladno ovom Zakonu odluka ne sadri obrazloenje. Iznimno, oteeniku e se
osigurati usmeno prevoenje navedenih podataka, ako se time oteenik ne onemoguava u
ostvarivanju svojih postupovnih prava.
(2) Oteenik iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo podnijeti obrazloeni zahtjev da se
odreena isprava ili drugi pisani dokazni materijal smatraju bitnim i prevedu na jezik koji
razumije. Tijelo koje vodi postupak, ako prihvati zahtjev oteenika, osigurat e prevoenje
cijele isprave ili drugog pisanog dokaznog materijala, odnosno samo onih dijelova koji su
bitni za omoguavanje oteeniku da aktivno sudjeluje u postupku.
(3) Tijelo koje vodi postupak rjeenjem odreuje usmeno ili pisano prevoenje na jezik koji
oteenik razumije, vodei pri tome rauna da se usmenim prevoenjem ne ugrozi
ostvarivanje njegovih postupovnih prava. Protiv rjeenja kojim se odbija usmeno ili pisano
prevoenje oteenik ima pravo albe.
(4) Oteeniku iz stavka 1. ovoga lanka osigurat e se, na njegov zahtjev, usmeno prevoenje
tijekom njegova sasluanja ili ispitivanja kao svjedoka te kada je prevoenje potrebno za
aktivno sudjelovanje oteenika na raspravi.
lanak 16.
U lanku 53. stavak 1. mijenja se i glasi:
(1) Ako je oteenik dijete, a interesi djeteta su u suprotnosti s interesima roditelja, tijelo
koje vodi postupak pozvat e nadleno tijelo socijalne skrbi da djetetu imenuje posebnog
skrbnika..
lanak 17.
(2) Oteenik, njegov zakonski zastupnik, posebni skrbnik iz lanka 53. ovoga Zakona i
opunomoenik duni su o svakoj promjeni adrese ili boravita izvijestiti sud..
21
lanak 18.
(1) Osim u sluajevima iz lanaka 206.c, 206.d i 206.e ovoga Zakona, kad dravni odvjetnik
utvrdi da nema osnova za progon za kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokree po
slubenoj dunosti ili kad utvrdi da nema osnova za progon protiv neke od prijavljenih osoba,
duan je u roku od osam dana o tome izvijestiti rtvu i uputiti ju da moe sama poduzeti
progon. Tako e postupiti i sud ako je donio rjeenje o obustavi postupka zbog odustajanja
dravnog odvjetnika od progona u drugim sluajevima.
(2) rtva ima pravo poduzeti, odnosno nastaviti progon za djelo iz stavka 1. ovoga lanka, u
roku od osam dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Ako je dravni odvjetnik odustao od optunice, rtva moe, preuzimajui progon, ostati
pri podignutoj optunici. Ako rtva podigne novu optunicu postupit e se prema lancima
354. do 358. ovoga Zakona.
(4) rtva koja nije upoznata da dravni odvjetnik nije poduzeo progon ili da je odustao od
progona moe svoju izjavu da nastavlja postupak dati pred nadlenim sudom u roku od tri
mjeseca od dana kad je doneseno rjeenje o obustavi postupka, odnosno est mjeseci od dana
kad je dravni odvjetnik odbacio prijavu.
(5) Kad dravni odvjetnik, odnosno sud obavjetava rtvu da moe poduzeti ili nastaviti
progon, dostavit e joj i naputak koje radnje moe poduzeti radi ostvarivanja toga prava, te joj
u tu svrhu omoguiti uvid u spis.
(6) Ako rtva umre u tijeku postupka, njezin brani i izvanbrani drug, ivotni partner ili
neformalni ivotni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat, sestra te osoba koju je
rtva na temelju zakona bila duna uzdravati, mogu u roku od tri mjeseca od dana njezine
smrti dati izjavu da preuzimaju ili nastavljaju kazneni progon.
(7) Ako pravna osoba na iju je tetu kazneno djelo poinjeno prestane postojati u tijeku
postupka, pravni sljednik te osobe moe u roku od tri mjeseca od prestanka postojanja pravne
osobe na iju je tetu kazneno djelo poinjeno dati izjavu da preuzima ili nastavlja kazneni
progon.
lanak 19.
(1) Ako rtva u zakonskom roku ne pokrene ili ne nastavi progon, ili ako rtva koja je
preuzela ulogu oteenika kao tuitelja ne doe na raspravu iako je uredno pozvana, ili joj se
poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravita, smatrat e
se da je odustala od progona.
(2) Ako rtva koja je preuzela kazneni progon ne doe na raspravu na koju je bila uredno
pozvana, postupit e se prema lanku 63. stavcima 2. do 4. ovoga Zakona.
lanak 20.
(1) rtva koja je preuzela kazneni progon ima ista prava koja ima dravni odvjetnik, osim
prava koja dravni odvjetnik ima kao dravno tijelo.
(2) U postupku koji se vodi na zahtjev rtve koja je preuzela kazneni progon, dravni
odvjetnik ima pravo do zavretka rasprave sam preuzeti progon i zastupanje optube..
22
lanak 21.
(1) rtvi koja je preuzela ulogu oteenika kao tuitelja kad se postupak vodi na njezin
zahtjev za kazneno djelo za koje se prema zakonu moe izrei kazna zatvora vie od pet
godina, moe se, na njezino traenje, postaviti opunomoenik ako je to u interesu postupka i
ako rtva u ulozi oteenika kao tuitelja, prema svom imovnom stanju, ne moe podmiriti
trokove zastupanja.
(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka, odluuje sud pred kojim se vodi postupak, a
opunomoenika postavlja predsjednik suda iz reda odvjetnika. Ako u sjeditu suda nema
dovoljno odvjetnika, opunomoenika e postaviti predsjednik neposredno vieg suda iz reda
odvjetnika na podruju vieg suda..
lanak 22.
(3) Kada rtva ili pravna osoba na iju je tetu kazneno djelo poinjeno podnesu kaznenu
prijavu ili prijedlog za progon, a u tijeku postupka se utvrdi da se radi o kaznenom djelu za
koje se progoni po privatnoj tubi, prijava, odnosno prijedlog smatra se kao pravovremena
privatna tuba ako su podneseni u roku propisanom za privatnu tubu..
lanak 23.
U lanku 64. stavku 1. toka 5. mijenja se i glasi:
5) slobodno, nesmetano i povjerljivo komunicirati s braniteljem,.
lanak 24.
(2) Okrivljenika se odmah po uhienju ili poduzimanju druge radnje za koju to predvia ovaj
Zakon, mora pouiti da ima pravo uzeti branitelja i da branitelj moe biti prisutan njegovu
ispitivanju. Okrivljenika koji izjavi da ne eli uzeti branitelja, tijelo kaznenog postupka duno
je upoznati na jednostavan i razumljiv nain sa znaenjem prava na branitelja i posljedicama
odricanja od tog prava. Ako okrivljenik i nakon toga ne eli uzeti branitelja, moe se nastaviti
s poduzimanjem radnje, osim kada okrivljenik po zakonu mora imati branitelja. Odricanje od
prava na branitelja mora biti izriito, nedvosmisleno i u pisanom obliku..
lanak 25.
U lanku 66. stavku 3. druga reenica mijenja se i glasi:

Branitelja na prijedlog suda, dravnog odvjetnika te policije u sluaju iz lanka 208.a ovoga
Zakona, postavlja predsjednik suda..
lanak 26.
U lanku 67. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
23
(2) Branitelj je ovlaten prisustvovati dokaznoj radnji prepoznavanja, suoenju i
rekonstrukciji dogaaja, kada okrivljenik sudjeluje u tim radnjama..
Dosadanji stavci 2. do 5. postaju stavci 3. do 6.
U dosadanjem stavku 3. koji je postao stavak 4. brojka: 2. zamjenjuje se brojkom: 3..
U dosadanjem stavku 4. koji je postao stavak 5. brojka: 3. zamjenjuje se brojkom: 4..
lanak 27.
U lanku 70. stavku 1. iza rijei: drug dodaju se rijei: rtve ili.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
(3) Branitelj ne moe biti ni osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudac, dravni
odvjetnik, istraitelj ili policijski slubenik, ili je u istom predmetu osumnjiena..
U stavku 5. druga i trea reenica briu se.
lanak 28.
lanak 75. brie se.
lanak 29.
lanak 76. brie se.
lanak 30.
U lanku 86. stavku 3. brojka: 6. zamjenjuje se brojkom: 7..
lanak 31.
U lanku 97. stavku 4. rijei: lanka 208. stavka 3. zamjenjuju se rijeima: lanka 208.a
stavka 1..
lanak 32.
U lanku 98. stavci 5. i 6. mijenjaju se i glase:

(5) Mjere opreza mogu biti naloene prije i tijekom kaznenog postupka. Prije podizanja
optunice mjere opreza odreuje, produljuje i ukida rjeenjem dravni odvjetnik, a sudac
istrage kad odluuje o istranom zatvoru. Dravni odvjetnik ili sudac istrage koji je mjeru
odredio nadlean je za njezino produljenje ili ukidanje. Nakon podizanja optunice pa do
pravomonosti odnosno izvrnosti presude, te mjere odreuje, produljuje i ukida
prvostupanjski sud.
(6) Mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do izvrnosti presude kada
se radi o mjerama opreza koje su odreene zbog postojanja okolnosti iz lanka 123. stavka 1.
toke 1., 3. i 4. ovog Zakona, odnosno najdulje do pravomonosti presude kada se radi o
mjerama opreza koje su odreene zbog postojanja okolnosti iz lanka 123. stavka 1. toke 2. i
24
5. ovog Zakona. Trajanje mjera opreza nije ogranieno rokovima trajanja istranog zatvora.
Svaka dva mjeseca, raunajui od dana pravomonosti prethodnog rjeenja o mjeri opreza,
tijelo koje je odredilo mjeru opreza prije podizanja optunice odnosno prvostupanjski sud,
ispitat e po slubenoj dunosti postoji li jo potreba za mjerom opreza te je rjeenjem
produljiti ili ukinuti ako vie nije potrebna. Ako je mjera opreza odreena kao uvjet jamstva,
kontrola produljenja mjere nee se provoditi. .
lanak 33.
"(1) Istrani zatvor odreen iz razloga navedenih u lanku 123. stavku 1. toki 1. ovoga
Zakona moe se ukinuti ako okrivljenik ili tko drugi za njega dade jamstvo, a sam okrivljenik
obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite.".
lanak 34.
U lanku 108. stavku 5. toki 4., iza rijei: sposobnosti toka se zamjenjuje zarezom, a iza
toke 4. dodaje se toka 5. koja glasi:
5) roditelja ili skrbnika ako je uhienik dijete..
Stavci 6. i 7. mijenjaju se i glase:
(6) Nakon predaje pouke policija e pitati uhienika je li pouku razumio. Ako uhienik izjavi
da nije razumio pouku, policija e ga o njegovim pravima pouiti na njemu razumljiv nain.
(7) Uhienik iz lanka 107. toaka 2. i 3. ovoga Zakona ima pravo slobodnog, neometanog i
povjerljivog razgovora s braniteljem im je izabrao branitelja, odnosno im je donesena
odluka o imenovanju branitelja, a prije ispitivanja u trajanju do trideset minuta. Ako uhienik
nema izabranog branitelja ili on ne moe doi, mora mu se omoguiti da uzme branitelja s
liste deurnih odvjetnika Hrvatske odvjetnike komore. Ako uhienik izjavi da ne eli uzeti
branitelja, policijski slubenik duan ga je upoznati na jednostavan i razumljiv nain sa
znaenjem prava na branitelja i posljedicama odricanja od tog prava. Odricanje od prava na
branitelja mora biti izriito, nedvosmisleno i u pisanom obliku..
Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase:
(8) Uhienik moe, dok traje uhienje, komunicirati barem s jednom treom osobom po
svom izboru. Ovo se pravo moe ograniiti samo ako je to nuno radi zatite interesa
postupka ili drugih vanih interesa.
(9) Ako je uhienik dijete, dok traje uhienje, omoguit e se uhienom djetetu komunikacija
s njegovim roditeljem ili drugom osobom koja o djetetu skrbi, osim ako je to protivno
najboljim interesima djeteta, ili ako je to nuno radi zatite interesa postupka ili drugih vanih
interesa..
lanak 35.
U lanku 108.a stavku 1. toka 6. mijenja se i glasi:
25
6) pravu stranog dravljanina da e na njegov zahtjev o uhienju odmah biti obavijeteno
nadleno konzularno tijelo ili veleposlanstvo te e mu se s njima bez odlaganja omoguiti
kontakt (lanak 116. ovoga Zakona),.
lanak 36.
lanak 108.b mijenja se i glasi:
(1) Ako postoji hitna potreba da se otklone ozbiljne i teke posljedice za ivot, slobodu ili
tjelesni integritet osobe ili za otklanjanjem opasnosti da e se sakriti ili unititi dokazi, dravni
odvjetnik moe naloiti policiji odgodu obavjetavanja osoba iz lanka 108.a stavka 1. toaka
3. i 5. ovoga Zakona samo dok za to postoje razlozi, a najdue 12 sati od trenutka uhienja.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka u izvjeu o uhienju i dovoenju priloit e se nalog
dravnog odvjetnika u kojem e se navesti konkretni razlozi odgode davanja obavijesti.
(3) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, uhienika se za vrijeme odgode moe ispitati samo o
okolnostima koje su dovele do odgode obavjetavanja..
lanak 37.
Iza lanka 108.b dodaje se lanak 108.c koji glasi:
lanak 108.c
Kada policija ispituje uhienika, postupit e sukladno odredbama lanka 208.a ovoga
Zakona..
lanak 38.
(6) Dravni odvjetnik e ispitati uhienika za kaznena djela iz nadlenosti upanijskog suda
najkasnije esnaest sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku. Dravni odvjetnik moe
ispitati uhienika za kaznena djela iz nadlenosti opinskog suda kojega je ispitala policija
najkasnije esnaest sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku, a uhienika za kaznena djela s
propisanom kaznom zatvora do jedne godine najkasnije dvanaest sati nakon predaje
pritvorskom nadzorniku. Uhienika kojega nije ispitala policija, dravni odvjetnik e ispitati u
rokovima iz ovoga stavka..
lanak 39.
Pritvorenik ima pravo slobodnog, neometanog i povjerljivog razgovora s braniteljem..
lanak 40.
Konzularni i diplomatski predstavnici mogu posjeivati svoje dravljane koji su uhieni ili
pritvoreni, razgovarati s njima te im pomoi u izboru branitelja..
26
lanak 41.
U lanku 124. stavku 3. iza rijei: jamstva dodaje se zarez i rijei: a prilikom produljenja
trajanja istranog zatvora i okolnosti koje opravdavaju njegovu daljnju primjenu.
lanak 42.
(2) rtva e, ako je tako zahtijevala, putem policije odmah biti obavijetena o ukidanju
pritvora ili istranog zatvora protiv okrivljenika, osim ako bi time okrivljenik bio doveden u
opasnost. rtva e biti obavijetena i o mjerama koje su poduzete radi njezine zatite, ako su
takve mjere odreene..
lanak 43.
U lanku 128. druga reenica se brie.
lanak 44.
U lanku 130. stavku 4. iza prve reenice dodaje se druga reenica koja glasi:
Prilikom putanja zatvorenika na slobodu, upravitelj zatvora postupit e sukladno lanku

125. stavku 2. ovoga Zakona..
lanak 45.
U lanku 136. stavku 1. rijei: i strae briu se, a rijei: prisilna sredstva zamjenjuju se
rijeima: sredstva prisile.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
(3) U sluaju bijega zatvorenika iz ustanove za osobe liene slobode, elnik ustanove
postupit e sukladno lanku 125. stavku 2. ovoga Zakona..
U dosadanjem stavku 4. koji je postao stavak 5., brojka: 3. zamjenjuje se brojkom: 4..
lanak 46.
(5) Zatvorenik ima pravo slobodnog, neometanog i povjerljivog razgovora s braniteljem..
Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
27
(6) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, zatvorenik ima pravo, bez ogranienja i nadzora
sadraja, podnijeti pritubu pukom pravobranitelju i zaprimiti njegov odgovor, na nain
propisan odredbama posebnog zakona..
lanak 47.
Sudac istrage ili predsjednik vijea odnosno sudac pojedinac pred kojim se vodi postupak
koji su zaprimili pritubu zatvorenika, ispitat e navode iz pritube te o utvrenome, kao i o
mjerama koje su poduzete da se otklone uoene nepravilnosti, u roku od trideset dana od dana
zaprimanja pritube pisanim putem obavijestiti podnositelja..
U stavku 4. iza prve reenice dodaje se druga reenica koja glasi:
Prilikom putanja zatvorenika na slobodu, upravitelj zatvora postupit e sukladno lanku

125. stavku 2. ovoga Zakona..
(5) Zatvorenik ima pravo pritube predsjedniku suda na postupak i odluku zaposlenika
zatvora u kojem se izvrava istrani zatvor te pravo podnijeti zahtjev za sudsku zatitu protiv
postupka ili odluke kojom se nezakonito prikrauje ili ograniava njegovo pravo, uz
odgovarajuu primjenu odredaba zakona o izvravanju kazne zatvora..
lanak 48.
Konzularni i diplomatski predstavnici mogu posjeivati svoje dravljane koji su u istranom

zatvoru, razgovarati s njima te im pomoi u izboru branitelja..
lanak 49.

(4) Trokovi iz stavka 2. toaka 1. do 5. ovoga lanka, osim onih koji su nastali u tijelima
koja se financiraju iz dravnog prorauna te nuni izdaci postavljenog branitelja i
postavljenog opunomoenika oteenika kao tuitelja u postupku zbog kaznenih djela za koja
se progoni po slubenoj dunosti, isplauju se iz sredstava tijela koje vodi kazneni postupak, a
naplauju kasnije od osoba koje su ih dune naknaditi prema odredbama ovoga Zakona..
U stavku 6. rijei: Zakona o pravu zamjenjuju se rijeima: zakona kojim se ureuje

pravo.
lanak 50.
U lanku 148. stavci 1. i 6. mijenjaju se i glase:
28
(1) Kad sud okrivljenika proglasi krivim, u presudi e mu naloiti da podmiri trokove
kaznenog postupka, osim ako ne postoje uvjeti za osloboenje od plaanja trokova u cijelosti
ili djelomino.
(6) U odluci kojom rjeava o trokovima sud moe okrivljenika osloboditi obveze da naknadi
u cijelosti ili djelomino trokove kaznenog postupka iz lanka 145. stavka 2. toaka 1. do 6.
ovoga Zakona te nagradu i nune izdatke postavljenog branitelja, zbog loeg imovinskog
stanja te ako bi njihovim plaanjem bilo dovedeno u pitanje uzdravanje okrivljenika ili osoba
koje je on duan uzdravati. Ako se te okolnosti utvrde nakon donoenja odluke o trokovima,
predsjednik vijea moe posebnim rjeenjem osloboditi okrivljenika dunosti naknade
trokova kaznenog postupka. Sud moe od okrivljenika zatraiti dostavljanje potvrde o
imovinskom stanju i prihodima od porezne uprave..
lanak 51.
U lanku 149. stavku 4. rijei: "Oteenik koji je odustao" zamjenjuju se rijeima: "rtva koja
je odustala".
lanak 52.
U lanku 153. stavku 1. rijei: "ovlatenih osoba" zamjenjuje se rijeju: "oteenika".
lanak 53.
(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku moe

podnijeti oteenik.
(2) Kod podnoenja prijedloga oteenik e navesti je li ostvario naknadu ili podnio zahtjev
prema lanku 43. stavku 3. ovoga Zakona.".
lanak 54.
"(1) Stvari koje ne slue za utvrivanje injenice u kaznenom postupku, predat e se osobi od
koje su oduzete, a kojoj nedvojbeno pripadaju, i prije zavretka postupka.".
U stavku 2. rije: "oteenika" zamjenjuje se rijeju: "osoba".
lanak 55.
U lanku 175. stavku 5. rijei: i internetskoj stranici briu se.
lanak 56.
U lanku 186. stavak 7. brie se.
lanak 57.
29
U lanku 196. stavku 2. toki 1. rijei: stavku 3. zamjenjuju se rijeima: stavcima 3. i 4..
lanak 58.
U lanku 197. stavku 1. rije: "oteenika" zamjenjuje se rijeju: "rtve", a rije: "oteenik"
zamjenjuje se rijeju: "rtva".
U stavku 4. brojka: "48." zamjenjuje se brojkom: "47.".
lanak 59.
1) osumnjienik je osoba u odnosu na koju postoje osnove sumnje da je poinila kazneno

djelo i protiv koje policija ili dravno odvjetnitvo poduzimaju radnje u cilju razjanjenja te
sumnje,.
Stavci 11. i 12. mijenjaju se i glase:
(11) rtva kaznenog djela je fizika osoba koja je pretrpjela fizike i duevne posljedice,
imovinsku tetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica
kaznenog djela. rtvom kaznenog djela smatraju se i brani i izvanbrani drug, ivotni partner
ili neformalni ivotni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe ija
je smrt izravno prouzroena kaznenim djelom, te osoba koju je ona na temelju zakona bila
duna uzdravati.
(12) Oteenik je rtva kaznenog djela i pravna osoba na iju je tetu kazneno djelo poinjeno
koje sudjeluju u svojstvu oteenika u postupku..
U stavku 38. rije: odrasla zamjenjuje se rijeima: poslovno sposobna.
lanak 60.
(3) Ako je kaznenu prijavu podnijela rtva, potvrdit e joj se u pisanom obliku da je
podnijela kaznenu prijavu uz naznaku osnovnih podataka o prijavljenom kaznenom djelu.
Ako rtva ne govori ili ne razumije jezik nadlenog tijela, omoguit e joj se podnoenje
kaznene prijave na jeziku koji razumije uz pomo tumaa ili druge osobe koja govori i
razumije jezik nadlenog tijela i jezik kojim se koristi rtva. Na zahtjev rtve koja ne govori
ili ne razumije jezik koji je u uporabi u nadlenom tijelu, pisana potvrda o podnesenoj
kaznenoj prijavi prevest e se na teret proraunskih sredstava na jezik koji rtva razumije..
U dosadanjem stavku 4. koji je postao stavak 5. brojke: 5. i 6. zamjenjuju se brojkama: 6.

i 7..
lanak 61.
30
U lanku 206. stavku 3. rije: oteenika zamjenjuje se rijeju: rtvu, a druga reenica
mijenja se i glasi:
O odbacivanju prijave izvijestit e bez odgode podnositelja i osobu protiv koje je prijava
podnesena, ako oni to zahtijevaju..
lanak 62.
U lanku 206.b stavku 2. brojka: 5. zamjenjuju se brojkom: 6..
lanak 63.
U lanku 206.c stavku 2., u prvoj i drugoj reenici, rije: "oteeniku" zamjenjuje se rijeju:
"rtvi", a u treoj reenici, rije: "Oteenika" zamjenjuje se rijeju: "rtvu".
Iza tree reenice, dodaje se etvrta reenica koja glasi:
Protiv rjeenja dravnog odvjetnika iz stavka 1. ovoga lanka alba nije doputena..
U stavku 3., u drugoj reenici, rije: "oteenika" zamjenjuje se rijeju: "rtvu", a rije: "ga"
zamjenjuje se rijeju: "je". U treoj reenici, rije: "oteenika" zamjenjuje se rijeju: "rtvu".
lanak 64.
U lanku 206.d stavku 3., u prvoj reenici, rije: "oteeniku" na dva se mjesta zamjenjuje
rijeju: "rtvi".
lanak 65.
U lanku 206.g stavku 1. rijei: stavku 6. i 7. zamjenjuju se rijeima: stavcima 7. i 8..
U stavku 4. brojka: 6. zamjenjuju se brojkom: 7..
lanak 66.
U lanku 207. stavku 2. prva reenica mijenja se i glasi:
O poduzimanju izvida kaznenih djela policija e pravovremeno obavijestiti dravnog

odvjetnika.
U stavku 5. rije: odmah zamjenjuje se rijeju: pravovremeno.
lanak 67.
(1) Policija moe prikupljati obavijesti od graana. U prikupljanju obavijesti graani se ne

mogu ispitivati u svojstvu svjedoka ili vjetaka.
(2) Ako je to potrebno radi otkrivanja kaznenih djela drugih osoba, obavijesti se mogu
prikupljati od osoba koje su u pritvoru. Odobrenje za njihovo prikupljanje daje dravni
31
odvjetnik, a ako je pritvor produljen, odobrenje daje sudac istrage. Te se obavijesti prikupljaju
u prisutnosti branitelja.
(3) Prikupljanje obavijesti iz stavka 2. ovoga lanka od osoba koje su u istranom zatvoru ili u
drugoj ustanovi za osobe liene slobode mogue je samo ako je to, na temelju pisanog
prijedloga dravnog odvjetnika, odobrio sudac istrage ili predsjednik vijea, u prisutnosti
branitelja, odnosno odvjetnika kojega ta osoba sama izabere ili joj ga odredi sudac istrage.
(4) Radi prikupljanja obavijesti iz stavka 1. ovog lanka policija moe pozivati graane.
Osoba koja se odazvala pozivu, a odbije dati obavijesti, moe u svakom trenutku napustiti
policijske prostorije te se ne moe ponovno pozivati zbog istog razloga.
(5) Ako se u odnosu na osobu od koje policija prikuplja obavijesti tijekom prikupljanja
obavijesti pojave osnove sumnje da je poinila ili sudjelovala u poinjenju kaznenog djela,
prekinut e se prikupljanje obavijesti. Od te osobe policija vie ne moe prikupljati obavijesti
ve je moe ispitati u svojstvu osumnjienika prema odredbama lanka 208.a ovoga Zakona.
lanak 68.
Iza lanka 208. dodaju se lanci 208.a i 208.b koji glase:
lanak 208.a
(1) Policija moe pozvati osumnjienika radi ispitivanja. Prisilno se moe dovesti
osumnjienik koji se nije odazvao pozivu samo ako je u pozivu bio na to upozoren ili iz
okolnosti oito proizlazi da odbija primitak poziva. Osumnjienik koji se odazvao pozivu ili
je prisilno doveden, a odbije iskazivati, ne moe se ponovno pozivati niti prisilno dovoditi
zbog istog razloga.
(2) Poziv osumnjieniku mora sadravati obavijest za to ga se sumnjii i pouku:
1) o pravu na branitelja,
2) o pravu na tumaenje i prevoenje sukladno lanku 8. ovog Zakona,
3) o pravu da nije duan iskazivati niti odgovarati na pitanja te
4) o pravu da u svakom trenutku moe napustiti policijske prostorije, osim u sluaju iz
lanka 108. ovoga Zakona.
(3) O pozivanju i prisilnom dovoenju osumnjienika obavijestit e se dravni odvjetnik.
Dravni odvjetnik moe odluiti da sam ispita osumnjienika prema pravilima iz lanaka 272.
do 282. ovoga Zakona.
(4) Osumnjienika koji se odazvao pozivu i osumnjienika koji je prisilno doveden policija e
prije poetka ispitivanja obavijestiti o osnovama sumnje protiv njega i pouiti o pravima iz
stavka 2. ovoga lanka. Policija e pitati osumnjienika je li pouku razumio. Ako
osumnjienik izjavi da nije razumio pouku, policija e ga o njegovim pravima pouiti na
njemu razumljiv nain.
(5) Ako osumnjienik izjavi da ne eli uzeti branitelja, policijski slubenik duan ga je
upoznati na jednostavan i razumljiv nain sa znaenjem prava na branitelja i posljedicama
odricanja od tog prava. Ako osumnjienik i nakon toga ne eli uzeti branitelja, moe se
nastaviti s njegovim ispitivanjem, osim kada osumnjienik po zakonu mora imati branitelja.
(6) Osumnjieniku koji izjavi da eli uzeti branitelja omoguit e se da uzme branitelja i u tu
svrhu zastati s ispitivanjem do dolaska branitelja, a najkasnije tri sata od kad je osumnjienik
izjavio da eli uzeti branitelja. Ako osumnjienik ne izabere branitelja ili branitelj kojeg eli
ne moe doi, omoguit e mu se da uzme branitelja s liste deurnih odvjetnika Hrvatske
odvjetnike komore.
(7) Ispitivanje osumnjienika sukladno ovom lanku snimit e se audio-video ureajem.
Snimkom se mora zabiljeiti pouka osumnjieniku iz stavka 4. ovoga lanka, izjave
osumnjienika iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga lanka i upozorenje da se ispitivanje snima i da
32
snimljeni iskaz moe pod uvjetima iz ovog stavka biti upotrijebljen kao dokaz u postupku. Uz
snimku se sainjava zapisnik sukladno lanku 275. ovoga Zakona. Snimka i zapisnik
ispitivanja osumnjienika mogu se upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku.
(8) Ako ovim lankom nije drugaije propisano, na ispitivanje osumnjienika primjenjuju se
odredbe o ispitivanju okrivljenika iz lanaka 272. do 282. ovoga Zakona.
(9) Ako prilikom ispitivanja policija nije pouila osumnjienika sukladno stavku 4. ovoga
lanka i nije postupila sukladno odredbama stavaka 5. do 7. ovoga lanka, iskaz
osumnjienika i dokazi za koje se iz tog iskaza saznalo ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u
kaznenom postupku.
(10) Policija e ispitati osumnjienika iz stavka 1. ovoga lanka bez odgode. Policija je duna
odmah pustiti osumnjienika iz stavka 1. ovoga lanka koji odbije iskazivati.
lanak 208.b
(1) Kad postoji vjerojatnost da osoba koja je zateena na mjestu poinjenja kaznenog djela s
elementima nasilja ili kaznenog djela koje predstavlja prijetnju javnoj sigurnosti ima saznanja
o okolnostima poinjenja djela ili poinitelju, a njihovo prikupljanje nije mogue ili je bitno
oteano na mjestu gdje je osoba zateena i razumno je vjerovati da e odgoda prikupljanja
obavijesti tetiti probicima kaznenog progona, moe se od te osobe zahtijevati da u pratnji
policijskih slubenika doe u policijske prostorije radi davanja obavijesti. Ako ona to bez
opravdanog razloga odbije, moe se prisilno dovesti. Prisilno dovedena osoba bit e
obavijetena da ima pravo na branitelja, pravo na tumaenje i prevoenje, da nije duna dati
obavijest i da po zavretku prikupljanja obavijesti ili po isteku est sati od trenutka dolaska u
policijske prostorije iste moe odmah napustiti. Ako se prisilno dovedena osoba uhiti, vrijeme
uhienja tee od trenutka dovoenja u policijske prostorije.
(2) Policija e od osoba iz stavka 1. ovoga lanka obavijesti uzeti odmah, a najkasnije u roku
od est sati od dolaska u slubene prostorije. Prikupljanje obavijesti od osoba iz stavka 1.
ovog lanka moe trajati dulje od est sati samo uz njihov pisani pristanak. Policija je odmah
duna pustiti osobe iz stavka 1. ovoga lanka koje odbiju dati obavijest.
(3) Ako se u odnosu na osobu od koje policija prikuplja obavijesti tijekom prikupljanja
obavijesti pojave osnove sumnje da je poinila ili sudjelovala u poinjenju kaznenog djela,
prekinut e se prikupljanje obavijesti. Od te osobe policija vie ne moe prikupljati obavijesti
ve je moe ispitati u svojstvu osumnjienika prema odredbama lanka 208.a ovoga Zakona.
lanak 69.
(1) Policija moe, ako postoji opasnost od odgode, i prije zapoinjanja kaznenog postupka za
kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina obaviti pretragu (lanak 246.),
privremeno oduzimanje predmeta (lanak 261.), oevid (lanak 304.), uzimanje otisaka prstiju
i drugih dijelova tijela (lanci 211. i 307.).
(2) Za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora tea od pet godina o postojanju
opasnosti od odgode i potrebi provoenja dokaznih radnji policija odmah obavjetava
dravnog odvjetnika, osim za provoenje dokazne radnje privremenog oduzimanja predmeta
(lanak 261.) i pretrage (lanak 246.). Dravni odvjetnik moe sam provesti dokazne radnje iz
stavka 1. ovog lanka ili njihovo provoenje prepustiti policiji ili naloiti istraitelju. Dravni
odvjetnik koji stigne na mjesto oevida ili pretrage u tijeku njegova provoenja moe preuzeti
provoenje radnje.
(3) Ako je potrebno provesti radnje iz stavaka 1. i 2. ovog lanka prema slubenoj osobi koja
33
je ovlatena i duna otkrivati i prijavljivati kaznena djela za koja se progoni po slubenoj
dunosti policija e odmah obavijestiti dravnog odvjetnika koji e odluiti o tome hoe li
sam provesti tu radnju ili e dati nalog istraitelju.
(4) Ako postoji opasnost od odgode, dravni odvjetnik moe odrediti potrebna vjetaenja,
osim ekshumacije.
(5) O rezultatima radnji koje je policija provela prema stavku 1. i 2. ovog lanka, bez odgode
obavjetava dravnog odvjetnika..
lanak 70.
U lanku 213.c stavku 1. rijei: "oteenik koji je preuzeo" zamjenjuju se rijeima: "rtva koja
je preuzela".
U stavku 2. brojka: 5. zamjenjuje se brojkom: 4..
U stavku 4. brojka: 6. zamjenjuje se brojkom: 5., a druga reenica se brie.
lanak 71.
(3) Ako se u tijeku istrage pokae da postupak treba proiriti na drugo kazneno djelo ili
protiv druge osobe, dravni odvjetnik e donijeti rjeenje o proirenju istrage za to drugo djelo
ili protiv te druge osobe. Rjeenje mora sadravati podatke iz stavka 2. ovoga lanka. Na
rjeenje o proirenju istrage primjenjuju se odredbe lanaka 218. i 218.a ovoga Zakona..
Dosadanji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
lanak 72.
U lanku 218. stavku 7. brojka: "47." zamjenjuje se brojkom: "51.".
Stavci 8. i 9. briu se.
lanak 73.
U lanku 221. brojka: "47." zamjenjuje se brojkom: "51.".
lanak 74.
U lanku 225. stavku 1. rijei: "oteenik koji je preuzeo" zamjenjuju se rijeima: "rtva koja
je preuzela".
U stavku 4. rijei: "obavjetava oteenika" zamjenjuju se rijeima: "e ga o tome

obavijestiti".
lanak 75.
34
(1) Istraga se mora zavriti u roku od est mjeseci od dana pravomonosti rjeenja o
provoenju istrage. Ako istragu nije mogue zavriti u tom roku, o razlozima e se izvijestiti
dravni odvjetnik koji je duan poduzeti mjere da se istraga zavri.
(2) Kada za to postoje opravdani razlozi dravni odvjetnik moe rok iz stavka 1. ovoga lanka
produljiti za najvie dvanaest mjeseci. O razlozima produljenja roka zavretka istrage dravni
odvjetnik duan je izvijestiti vieg dravnog odvjetnika.
(3) Iznimno, ako istragu nije bilo mogue zavriti u roku iz stavka 2. ovoga lanka, a nisu
ispunjeni uvjeti za prekid istrage iz lanka 223. ovoga Zakona, dravni odvjetnik e o
razlozima zbog kojih istraga nije zavrena izvijestiti Glavnog dravnog odvjetnika, koji moe
rok iz stavka 2. ovoga lanka produljiti za najvie est mjeseci.
(4) O produljenju roka zavretka istrage odluuje se rjeenjem protiv kojeg alba nije
doputena. Rjeenje o produljenju roka istrage dravni odvjetnik dostavit e okrivljeniku i
rtvi.
(5) Ako po proteku roka iz stavka 3. ovoga lanka istraga nije zavrena, okrivljenik ima pravo
sucu istrage podnijeti prigovor zbog odugovlaenja postupka. Ako sudac istrage utvrdi da je
okrivljenikov prigovor osnovan, rjeenjem e odrediti rok u kojem dravni odvjetnik mora
zavriti istragu. O zavretku istrage dravni je odvjetnik duan obavijestiti suca istrage. Ako
sudac istrage utvrdi da je prigovor neosnovan, obavijestit e o tome okrivljenika..
lanak 76.
(1) Dravni odvjetnik je duan u roku od mjesec dana od upisa zavretka istrage ili
istraivanja u upisnik kaznenih prijava podignuti optunicu ili obustaviti istragu odnosno
odbaciti kaznenu prijavu. Kada za to postoje opravdani razlozi, vii dravni odvjetnik moe
na prijedlog dravnog odvjetnika rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena, rok za
donoenje odluke produljiti za najvie dva mjeseca, o emu e obavijestiti okrivljenika i rtvu.
(2) Ako dravni odvjetnik u rokovima iz stavka 1. ovoga lanka nije podignuo optunicu
smatrat e se da je odustao od kaznenog progona te je duan u roku od osam dana donijeti
rjeenje o odbaaju kaznene prijave ili rjeenje o obustavi istrage i dostaviti ga okrivljeniku i
rtvi.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka, rtva kaznenog djela ima prava iz lanka 55. ovoga
Zakona.
(4) Predsjednik optunog vijea dopustit e dravnom odvjetniku koji iz opravdanih razloga
nije podigao optunicu u roku iz stavka 1. ovoga lanka povrat u prijanje stanje, ako u roku
od osam dana od prestanka smetnje podnese molbu za povrat u prijanje stanje. Nakon
proteka trideset dana od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. Dravni
odvjetnik zajedno s molbom za povrat u prijanje stanje mora podnijeti i optunicu..
lanak 77.
U lanku 270. stavku 1. iza rijei: vraeni dodaju se rijei: im vie nisu potrebni za
daljnje voenje postupka.
lanak 78.
lanak 271. brie se.
35
lanak 79.
(2) Okrivljenik, koji je prema stavku 1. ovog lanka pouen o pravima, pozvat e se da se
izriito izjasni o tome hoe li uzeti branitelja po vlastitom izboru. Okrivljenika koji izjavi da
ne eli uzeti branitelja, tijelo koje provodi ispitivanje duno je upoznati na jednostavan i
razumljiv nain sa znaenjem prava na branitelja i posljedicama odricanja od tog prava. Ako
okrivljenik i nakon toga ne eli uzeti branitelja, moe se nastaviti s ispitivanjem, osim kada
okrivljenik po zakonu mora imati branitelja. Izjava okrivljenika unijet e se u zapisnik..
lanak 80.
(4) Kad okrivljenik zavri iskaz, postavit e mu se pitanja ako je potrebno da se predoi neki
dokaz, popune praznine ili otklone proturjenosti i nejasnoe u njegovu izlaganju. Tijekom
tog dijela ispitivanja, okrivljenik se ne moe dogovarati sa svojim braniteljem kako e
odgovoriti na pojedino postavljeno pitanje, ali branitelj moe predloiti okrivljeniku da ne
odgovori na pojedino postavljeno pitanje. Nakon tijela koje provodi ispitivanje, pitanja moe
postaviti i branitelj..
lanak 81.
(2) Okrivljenik e se pouiti o pravu na branitelja koji moe prisustvovati suoenju. U tom se
sluaju na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lanka 273. stavaka 3. i 5. ovog Zakona..
lanak 82.
U lanku 285. stavku 1. toki 5. iza rijei: psiholozi dodaje se zarez i rijei: probacijski
slubenici.
U stavku 1. toki 6., iza rijei: zakonom toka se zamjenjuje zarezom, a iza toke 6. dodaje
se toka 7. koja glasi:
7) osoba na koju je prenesena imovinska korist, o nainu stjecanja imovinske koristi, kada se
u odnosu na tu osobu primjenjuju odredbe Glave XXVIII. ovoga Zakona..
lanak 83.
U lanku 288. stavku 2. iza rijei: "okrivljenikom" dodaje se zarez i rije: "rtvom".
U stavku 3. druga reenica mijenja se i glasi:
36
Svjedok e se upozoriti i da nije duan odgovarati na pitanja predviena u lanku 286.
stavku 1. ovoga Zakona i to e se upozorenje unijeti u zapisnik..
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
(4) Svjedok e se upozoriti i da nije duan odgovarati na pitanja predviena u lanku 44.
stavku 4. toki 4. i lanku 44. stavku 5. toki 3. ovoga Zakona i to e se upozorenje unijeti u
zapisnik..
lanak 84.
U lanku 292. stavku 4. rijei: i spolnog udorea briu se, a iza druge reenice dodaje se
trea reenica koja glasi:
Na nain odreen u stavku 3. ovoga lanka ispitat e se i rtva u odnosu na koju su utvrene
posebne potrebe zatite sukladno lanku 43.a ovoga Zakona, ako ona to zahtijeva..
lanak 85.
U lanku 297. stavku 3. rijei: lanka 288. stavka 3. zamjenjuju se rijeima: lanka 288.
stavaka 3. i 4..
lanak 86.
U lanku 300. stavku 1. toki 6. rijei: "lanka 45. stavka 1. toke 4." zamjenjuju se rijeima:
"lanka 44. stavka 4. toke 4. i lanka 44. stavka 5. toke 3.".
lanak 87.
Ako okrivljenik obavlja prepoznavanje postupit e se prema lancima 273. i 275. ovoga
Zakona, a ako je predmet prepoznavanja okrivljenik, pouit e se o pravu na branitelja koji
moe prisustvovati prepoznavanju. U tom se sluaju na odgovarajui nain primjenjuju
odredbe lanka 273. stavaka 2., 3. i 5. ovoga Zakona. Ako svjedok obavlja prepoznavanje
postupit e se prema lanku 288. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona.
lanak 88.
U lanku 305. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
(6) Ako se rekonstrukcija poduzima uz sudjelovanje okrivljenika, okrivljenik e se pouiti o

pravu na branitelja koji moe prisustvovati rekonstrukciji. U tom se sluaju na odgovarajui
nain primjenjuju odredbe lanka 273. stavaka 2., 3. i 5. ovoga Zakona..
lanak 89.
U lanku 306. stavku 1. iza rijei: tragova dodaju se rijei: te njihovo izuzimanje.
lanak 90.
37
U lanku 307. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. do 8. koji glase:
(4) Otisci iz stavka 1. ovoga lanka mogu se koristiti i obraivati samo tako dugo dok se
pridruivanje tragu ili utvrivanje istovjetnosti ili podrijetla ne iskljui, a potom se unitavaju,
osim ako neto drugo nije propisano zakonom.
(5) Otisci iz stavka 1. ovoga lanka uzeti od okrivljenika koji je kasnije u kaznenom postupku
pravomono osuen uvaju se dvadeset godina nakon zavretka kaznenog postupka. Iznimno,
ako je rije o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora od deset godina ili tea, ili
ako je rije o kaznenom djelu protiv spolne slobode za koje je propisana kazna zatvora tea od
pet godina, otisci iz stavka 1. ovoga lanka mogu se uvati najdulje etrdeset godina od
zavretka kaznenog postupka.
(6) Otisci iz stavka 1. ovoga lanka uzeti od okrivljenika koji je kasnije u kaznenom postupku
pravomono osloboen optube, ili je postupak obustavljen, ili je optuba odbijena, unitit e
se odmah po zavretku postupka.
(7) Po isteku rokova iz stavaka 5. i 6. ovoga lanka, nadleno tijelo e po slubenoj dunosti
brisati te podatke.
(8) Otisci iz stavka 1. ovog lanka pronaeni na mjestu dogaaja koji nisu pridrueni
odreenoj osobi uvaju se trajno..
lanak 91.
U lanku 311. stavku 2. iza rijei: "okrivljenikom" dodaje se zarez i rije: "rtvom".
lanak 92.
U lanku 334. toki 3. iza rijei: (lanak 253.), dodaju se rijei: izrade, nabavljanja,
posjedovanja, prodaje ili davanja na uporabu sredstava za krivotvorenje (lanak 283.),, a iza
rijei: istraivanja, dodaju se rijei: davanja lanog iskaza (lanak 305.),.
lanak 93.
U lanku 335. stavak 7. brie se.
Dosadanji stavak 8. postaje stavak 7.
lanak 94.

5) optunica podignuta u roku iz lanka 230. stavka 1., lanka 356. stavaka 3. i 5. i lanka
365. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona,.
(2) Predsjednik optunog vijea e rjeenjem obustaviti kazneni postupak ili odbaciti
optunicu koju nije podnio ovlateni tuitelj i koja je podignuta iako nisu ispunjeni zakonski
uvjeti ili nakon proteka roka iz lanka 230. stavka 1., lanka 356. stavaka 3. i 5. i lanka 365.
stavaka 2. i 4. ovoga Zakona ili ako su ispunjeni razlozi iz lanka 355. stavka 1. toaka 1.-3.
ovoga Zakona. O albi protiv rjeenja predsjednika optunog vijea odluuje vii sud..
lanak 95.
38
(1) Ako vijee ustanovi da optunica nije propisno sastavljena (lanak 342. ovoga Zakona)
ili da u odnosu na cijelu optunicu postoje nedostaci u prethodnom postupku ili da injenini
opis djela ne proizlazi iz ranije pribavljenih dokaza, ili da je potrebno bolje razjanjenje stvari,
rjeenjem vraa optunicu dravnom odvjetniku s obrazloenjem razloga zbog kojih nije
potvrena te radnjama koje je propustio poduzeti.
(2) Ako vijee ustanovi da samo u odnosu na pojedine dijelove optunice postoje nedostaci u
prethodnom postupku ili da injenini opis djela ne proizlazi iz ranije pribavljenih dokaza, ili
da je potrebno bolje razjanjenje stvari, rjeenjem e razdvojiti postupak i potvrditi optunicu
u dijelu za koji to nalazi osnovanim.
(3) U rjeenje o vraanju optunice optuno vijee odrediti e primjereni rok u kojem tuitelj
mora podii novu izmijenjenu optunicu. Ako je optunica vraena jer nije bila propisano
sastavljena, taj rok ne moe biti dulji od petnaest dana za kaznena djela iz nadlenosti
opinskog suda, odnosno mjesec dana za kaznena djela iz nadlenosti upanijskog suda. Ako
je optunica vraena iz drugih razloga navedenih u stavku 1. ovoga lanka, taj rok ne moe
biti dulji od est mjeseci za kaznena djela iz nadlenosti opinskog suda, odnosno dvanaest
mjeseci za kaznena djela iz nadlenosti upanijskog suda.
(4) Dravni odvjetnik kojem je optunica vraena iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga
lanka, osim ako je optunica nepropisno sastavljena, duan je bez odgode donijeti rjeenje o
dopuni istrage ili poduzeti dokaznu radnju odnosno obustaviti istragu ili odbaciti kaznenu
prijavu.
(5) Ako rokovi iz stavka 3. ovoga lanka nisu dovoljni za poduzimanje svih potrebnih radnji
dravni odvjetnik moe prije isteka navedenih rokova od optunog vijea zahtijevati njihovo
produljenje. Prilikom donoenja odluke o produljenju rokova iz stavka 3. ovoga lanka i
trajanju dodatnog roka optuno vijee uzet e u obzir osobito dotadanje trajanje prethodnog
postupka, pravovremenost poduzimanja radnji dravnog odvjetnika i sloenost radnji koje je
jo potrebno poduzeti. Dodatni rok ne moe biti dulji od rokova propisanih stavkom 3. ovog
lanka. Zahtjev za svako daljnje produljenje dodatnih rokova dravni odvjetnik e posebno
obrazloiti.
(6) Optuno vijee o odreivanju roka za podizanje nove izmijenjene optunice (stavak 3.
ovoga lanka), kao i o produljenju tog roka i trajanju dodatnog roka za podizanje nove
izmijenjene optunice (stavak 5. ovoga lanka), odluuje rjeenjem protiv kojeg alba nije
doputena. Dravni odvjetnik ima pravo albe protiv odluke kojom se odbija zahtjev za
produljenje roka za podizanje nove izmijenjene optunice iz stavka 5. ovoga lanka.
(7) Ako mu je optunica vraena, dravni odvjetnik e novu izmijenjenu optunicu dostaviti
na ponovno ispitivanje (lanci 343. do 355. ovoga Zakona). Takva optunica mora biti
dostavljena na ponovno ispitivanje u rokovima iz stavaka 3. i 5. ovoga lanka. Ako dravni
odvjetnik novu izmijenjenu optunicu ne dostavi u rokovima iz stavaka 3. i 5. ovoga lanka,
smatrat e se da je odustao od kaznenog progona, te je u roku od osam dana od isteka rokova
iz stavaka 3. i 5. ovoga lanka duan donijeti rjeenje o odbaaju kaznene prijave ili rjeenje o
obustavi istrage te ih dostaviti okrivljeniku i rtvi.
(8) Optuno vijee dopustit e tuitelju koji iz opravdanih razloga nije dostavio novu
izmijenjenu optunicu u rokovima iz stavaka 3. i 5. ovoga lanka povrat u prijanje stanje,
ako u roku od osam dana od prestanka smetnje podnese molbu za povrat u prijanje stanje.
Nakon proteka trideset dana od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.
Tuitelj zajedno s molbom za povrat u prijanje stanje mora dostaviti i novu izmijenjenu
optunicu.
(9) Ako se u sluaju iz stavka 7. ovoga lanka obustavi kazneni postupak odnosno odbaci
kaznena prijava rtva kaznenog djela ima prava iz lanka 55. ovoga Zakona..
39
lanak 96.
Iza lanka 356. dodaje se lanak 356.a koji glasi:
lanak 356.a
Vijee ispitujui optunicu moe odluiti i o prijedlozima za spajanje i razdvajanje

postupka..
lanak 97.
U lanku 363. stavku 4. iza rijei: trokova dodaje se zarez i rijei: osim trokova
oteenika, ije plaanje mu moe naloiti.
lanak 98.
(1) Dravni odvjetnik moe povui optunicu prije nego to je potvrena, ako smatra da
postoje razlozi iz lanka 356. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ako je dravni odvjetnik povukao optunicu, predsjednik optunog vijea, odnosno, ako
je sjednica optunog vijea ve zapoela, optuno vijee, odredit e mu primjereni rok za
podizanje nove izmijenjene optunice. Ako je optunica povuena zato to je nepropisno
sastavljena, taj rok ne moe biti dulji od petnaest dana za kaznena djela iz nadlenosti
opinskog suda, odnosno mjesec dana za kaznena djela iz nadlenosti upanijskog suda. Ako
je optunica povuena iz drugih razloga navedenih u lanku 356. stavku 1. ovoga Zakona, taj
rok ne moe biti dulji od est mjeseci za kaznena djela iz nadlenosti opinskog suda,
odnosno dvanaest mjeseci za kaznena djela iz nadlenosti upanijskog suda.
(3) Dravni odvjetnik koji je povukao optunicu iz razloga navedenih u lanku 356. stavku 1.
ovoga Zakona, osim ako je optunica nepropisno sastavljena, duan je bez odgode donijeti
rjeenje o dopuni istrage ili poduzeti dokaznu radnju, odnosno obustaviti istragu ili odbaciti
kaznenu prijavu.
(4) Ako rokovi iz stavka 2. ovoga lanka nisu dovoljni za poduzimanje svih potrebnih radnji,
dravni odvjetnik moe prije isteka navedenih rokova od predsjednika optunog vijea,
odnosno optunog vijea zahtijevati njihovo produljenje. Prilikom donoenja odluke o
produljenju rokova iz stavka 2. ovoga lanka i trajanju dodatnog roka predsjednik optunog
vijea, odnosno optuno vijee uzet e u obzir osobito dotadanje trajanje prethodnog
postupka, pravovremenost poduzimanja radnji od strane dravnog odvjetnika i sloenost
radnji koje je jo potrebno poduzeti. Dodatni rok ne moe biti dulji od rokova propisanih
stavkom 2. ovoga lanka. Zahtjev za svako daljnje produljenje dodatnih rokova dravni
odvjetnik e posebno obrazloiti.
(5) Predsjednik optunog vijea, odnosno optuno vijee o odreivanju roka za podizanje
nove izmijenjene optunice (stavak 2. ovoga lanka), kao i o produljenju tog roka i trajanju
dodatnog roka za podizanje nove izmijenjene optunice (stavak 4. ovoga lanka), odluuje
rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena. Dravni odvjetnik ima pravo albe protiv odluke
kojom se odbija zahtjev za produljenje roka za podizanje nove izmijenjene optunice iz stavka
4. ovoga lanka.
(6) Ako je dravni odvjetnik povukao optunicu, moe podii novu izmijenjenu optunicu
pod uvjetima iz lanka 341. ovoga Zakona. Takva optunica mora biti podignuta u rokovima
40
iz stavaka 2. i 4. ovoga lanka. Ako dravni odvjetnik novu izmijenjenu optunice ne podigne
u rokovima iz stavaka 2. i 4. ovoga lanka, smatrat e se da je odustao od kaznenog progona
te je duan u roku od osam dana od isteka rokova iz stavaka 2. i 4. ovog lanka donijeti
rjeenje o odbaaju kaznene prijava ili rjeenje o obustavi istrage te ih dostaviti okrivljeniku i
rtvi.
(7) Predsjednik optunog vijea, odnosno optuno vijee dopustit e dravnom odvjetniku
koji iz opravdanih razloga nije podigao novu izmijenjenu optunicu u rokovima iz stavaka 2. i
4. ovoga lanka povrat u prijanje stanje, ako u roku od osam dana od prestanka smetnje
podnese molbu za povrat u prijanje stanje. Nakon proteka trideset dana od dana proputanja
ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. Dravni odvjetnik zajedno s molbom za povrat u
prijanje stanje mora podnijeti i novu izmijenjenu optunicu.
(8) Ako se u sluaju iz stavka 6. ovoga lanka obustavi kazneni postupak, odnosno odbaci
kaznena prijava, rtva kaznenog djela ima prava iz lanka 55. ovoga Zakona..
lanak 99.
lanak 100.
"(2) Predsjednik vijea e u sluaju obustave postupka iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka
rjeenje o obustavi postupka dostaviti i rtvi te je upozoriti prema lanku 55. ovoga Zakona.".
lanak 101.
(8) Optuenika protiv kojeg se vodi postupak za kazneno djelo za koje je propisana novana
kazna ili kazna zatvora do pet godina e se u pozivu pouiti o pravu na branitelja te upozoriti
da e, u sluaju kad obrana nije obvezna, a branitelja uzme tek na raspravi, snositi trokove
odgode rasprave..
lanak 102.
U lanku 395. stavku 4. iza rijei: "optueniku," dodaje se rije: "rtvi,".
lanak 103.
(2) Predsjednik vijea moe odrediti da se rasprava ili pojedini njeni dijelovi (iskazi
optuenika, svjedoka, vjetaka i vane izjave stranaka) snime ureajem za audio ili audio-
video snimanje. U tom sluaju, zapisnik tvore audio ili audio-video snimka rasprave i zapisnik
o tijeku rasprave. Audio ili audio-video snimka rasprave prepisuje se u roku od pet radnih
dana, a prijepis pregledava i ovjerava predsjednik vijea i prilae zapisniku o raspravi.
Stranke imaju pravo pregledati prijepis snimke i staviti primjedbe. Ako predsjednik vijea
primjedbe smatra opravdanima, naloit e ispravak prijepisa..
41
lanak 104.
U lanku 410. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
(5) Ako je rasprava snimana, strankama e se odmah omoguiti preuzimanje kopije

snimke..
lanak 105.
(6) U zapisnik o raspravi ne unosi se sadraj iskaza optuenika, svjedoka i vjetaka te izjave
i obrazloenja prijedloga stranaka koji su snimljeni prema odredbi lanka 409. stavka 2.
ovoga Zakona..
lanak 106.
lanak 107.
"(4) Ako se rtva ili oteenik koji su prisutni trebaju ispitati kao svjedoci, njihovo e se
ispitivanje obaviti prije ispitivanja ostalih svjedoka.".
lanak 108.
U lanku 420. stavku 1. rijei: . stavku 3. zamjenjuju se rijeima: stavcima 3. i 4..
lanak 109.
(4) Vijee moe, nakon sasluanja stranaka, odluiti dostaviti izmijenjenu optunicu
optunom vijeu radi njenog ispitivanja sukladno lancima 348. do 367. ovoga Zakona.
Okrivljenik moe podnijeti odgovor na optunicu. Ako optunica bude potvrena, nova
rasprava odrat e se u pravilu pred istim vijeem.
lanak 110.
(1) Ako sud tijekom vijeanja ne utvrdi da treba ponovno otvoriti raspravu radi dopune
postupka ili razjanjenja pojedinih pitanja, izrei e presudu..
42
lanak 111.
U lanku 468. stavku 1. toki 5. rije: "oteenika" zamjenjuje se rijeima: "rtve ili druge
osobe iz lanka 197. stavka 1. ovoga Zakona".
U toki 11. rijei: zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika
zamjenjuju se rijeima: iskaza danih u postupku i samih tih isprava ili iskaza.
lanak 112.
U lanku 474. stavku 1. rije: kazeni zamjenjuje se rijeju: kazneni.
lanak 113.
Kazneni postupak u kojem je osoba osuena u odsutnosti (lanak 402. stavci 3. i 4. ovoga
Zakona), a nastupila je mogunost da joj se ponovno sudi u njezinoj prisutnosti, obnovit e se
i izvan uvjeta predvienih u lancima 498. i 501. ovoga Zakona, ako osuenik ili njegov
branitelj u roku od jedne godine od dana kada je osuenik saznao za pravomonu presudu
podnesu zahtjev za obnovu postupka u kojem je navedena adresa na kojoj se osueniku mogu
dostavljati pismena i osuenik obea da e se odazvati sudskom pozivu..
lanak 114.
U lanku 500. stavku 2. brojka: 5. zamjenjuje se brojkom: 2..
U stavku 3. brojka: 5. zamjenjuje se brojkom: 2..
U stavku 4. rije: "oteenik" zamjenjuje se rijeju: "rtva", a rije: "preuzeo" zamjenjuje se

rijeju: "preuzela".
lanak 115.
Sud e rjeenjem odbaciti zahtjev iz lanka 497. stavka 3. ovoga Zakona ako je ve jednom
doneseno rjeenje iz lanka 508. stavka 3. ovoga Zakona..
lanak 116.
U lanku 507. stavku 4. iza rijei: prekine dodaje se zarez i rijei: a ako je osuenik
obeao odazvati se sudskom pozivu (lanak 497. stavak 3. ovoga Zakona), odgodit e
izvrenje presude i o tome izvijestiti suca izvrenja radi povlaenja tjeralice.
lanak 117.
U lanku 508. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:
43
(3) Ako optuenik iz lanka 497. stavka 3. ovoga Zakona u novom postupku postane
nedostupan (ako uredno pozvani optuenik ne doe, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se
nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti oito proizlazi da optuenik
izbjegava primiti poziv), sud e rjeenjem staviti izvan snage rjeenje kojim je doputena
obnova postupka i odgoeno izvrenje presude.
(4) Sud nee postupiti sukladno stavku 3. ovoga lanka ako su iznesene nove injenice ili
podneseni novi dokazi na temelju kojih sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke iz lanka 501.
stavka 1. ovoga Zakona..
Dosadanji stavci 3. i 4. postaju stavci 5. i 6.
lanak 118.
U lanku 515. stavku 2. rijei: na slobodi briu se, a iza rijei: mjere dodaju se rijei:
izreena kazna zatvora odnosno.
lanak 119.
U lanku 542. stavku 1. rije: "oteeniku" zamjenjuje se rijeju: "rtvi".
lanak 120.
(1) Predmeti koji se po zakonu imaju oduzeti, kao i drugi predmeti ako to zahtijevaju probici
javne sigurnosti ili zatite asti i dostojanstva graana, oduzet e se i kad kazneni postupak ne
zavri presudom kojom se okrivljenik proglaava krivim.
(2) Posebno rjeenje o tome donosi tijelo pred kojim se vodio postupak kad je postupak
zavren, odnosno obustavljen.
(3) Rjeenje o oduzimanju predmeta iz stavka 1. ovoga lanka donosi sud i kad je u presudi
kojom je optuenik proglaen krivim proputeno da se donese takva odluka.
(4) Ovjereni prijepis odluke o oduzimanju predmeta dostavit e se osobi od koje se oduzima
predmet.
(5) Protiv odluke iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka osoba od koje su oduzeti predmeti, ima pravo
albe. Ako rjeenje iz stavka 2. ovog lanka nije donio sud, o albi odluuje vijee suda koji
je bio nadlean za suenje u prvom stupnju.
lanak 121.
Iza lanka 556. dodaje se lanak 556.a koji glasi:
lanak 556.a
(1) Ako drukije nije ureeno zakonom ili ako drukije ne naloi dravni odvjetnik, predmete
koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela ili su nastali njegovim
poinjenjem privremeno oduzima policija i predaje ih tijelima, odnosno pravnim osobama s
javnim ovlastima koja su, sukladno posebnim propisima, nadlena za raspolaganje i
upravljanje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske. O tome se odmah obavjetava
dravni odvjetnik, osim ako se ne postupa po njegovu nalogu.
44
(2) Kad je privremeno oduzimanje izvreno prema odredbi stavka 1. ovog lanka o prigovoru
tree osobe odluuje sud koji bi bio nadlean za donoenje rjeenja o privremenoj mjeri
osiguranja prema odredbi lanka 557.a stavka 2. ovoga Zakona.
(3) U sluajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, na tree osobe primjenjuju se odredbe ove
Glave Zakona.
lanak 122.

(1) Postupak prema ovoj glavi Zakona provodi se na prijedlog ovlatenog tuitelja.
(2) Sud e i bez prijedloga ovlatenog tuitelja od optuenika oduzeti onu imovinsku korist
ostvarenu protupravnom radnjom koja je sadrana u opisu kaznenog djela iz optube.
(3) Sud i drugo tijelo pred kojima se vodi postupak, duni su u tijeku postupka prikupljati
dokaze i istraivati okolnosti koje su vane za utvrivanje imovinske koristi.
lanak 123.
Iza lanka 557. dodaju se lanci 557.a do 557.h koji glase:
lanak 557.a
(1) Radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom ovlateni
tuitelj moe prije i nakon pokretanja kaznenog postupka predloiti osiguranje bilo kojom
privremenom mjerom kojom se postie ta svrha, a posebno:
a) zabranom otuenja i optereenja nekretnine ili stvarnih prava upisanih na nekretnini, uz
zabiljebu zabrane u zemljinu knjigu, oduzimanjem nekretnine i njezinim povjeravanjem na
uvanje i upravljanje dravnom tijelu nadlenom za upravljanje dravnom imovinom,
b) zabranom okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena da otui ili
optereti pokretnine, oduzimanjem tih stvari i njihovim povjeravanjem na uvanje dravnom
tijelu nadlenom za upravljanje dravnom imovinom,
c) oduzimanjem i polaganjem gotovoga novca, vrijednosnih papira te njihovom predajom
dravnom tijelu nadlenom za upravljanje dravnom imovinom,
d) zabranom duniku okrivljenika ili druge osobe na koju je imovinska korist prenesena da
dobrovoljno ispuni svoju obvezu okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist
prenesena te zabranom okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena da
primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolae svojim trabinama,
e) nalogom banci da okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena ili
treoj osobi na temelju naloga okrivljenika ili druge osobe na koju je imovinska korist
prenesena, uskrati s rauna isplatu novanoga iznosa za koji je odreena privremena mjera,
f) zabranom otuenja i optereenja dionica, udjela ili poslovnoga udjela uz zabiljebu zabrane
u knjigu dionica, udjela ili poslovnih udjela, a po potrebi i u javnom registru, zabranom
koritenja ili raspolaganja pravima po osnovi takvih dionica, udjela ili poslovnih udjela,
povjeravanjem dionica, udjela ili poslovnih udjela na upravu dravnom tijelu nadlenom za
upravljanje dravnom imovinom,
g) zabranom duniku okrivljenika ili druge osobe na koju je imovinska korist prenesena da
okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena preda stvari, prenese pravo
ili obavi drugu nenovanu inidbu.
(2) Do podizanja optunice o prijedlogu iz stavka 1. ovoga lanka odluuje rjeenjem sudac
istrage, nakon podizanja optunice do njezina potvrivanja, optuno vijee, a nakon
potvrivanja optunice ili odreivanja rasprave na temelju privatne tube sud pred kojim se
vodi rasprava. Rjeenje mora sadravati obrazloenje. Uz rjeenje okrivljeniku i drugoj osobi
45
na koju je imovinska korist prenesena dostavit e se i pouka o pravu na odvjetnika i pravima
iz lanka 558. ovoga Zakona.
(3) Protiv rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka doputena je alba u roku od tri dana od dana
njegova dostavljanja. alba ne zadrava provedbu rjeenja.
(4) Za provedbu rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka nadlean je sud ili drugo tijelo odreeno
posebnim zakonom.
(5) Rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka dostavlja se sudu ili drugom tijelu nadlenom za
njegovu provedbu, predlagatelju osiguranja te okrivljeniku i drugoj osobi na koju je
imovinska korist prenesena odmah, a najkasnije prvog narednog radnog dana nakon dana
donoenja rjeenja. Dostava rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka okrivljeniku i drugoj osobi na
koju je imovinska korist prenesena moe se odgoditi samo iznimno, ako je to nuno da se ne
ugrozi svrha istrage. Dostava rjeenja moe se odgoditi najdulje tri dana od njegova
donoenja.
(6) Postupak osiguranja oduzimanja imovinske koristi je hitan.
lanak 557.b
(1) U postupku osiguranja privremenom mjerom pretpostavlja se postojanje opasnosti da

trabina Republike Hrvatske glede oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom
radnjom nee moi biti ostvarena, ili da e njezino ostvarenje biti oteano ako privremena
mjera ne bude odreena.
(2) Osiguranje se moe odrediti i prije nego to je okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je
imovinska korist prenesena omogueno da se oituje o prijedlogu predlagatelja osiguranja.
lanak 557.c
(1) Ako je privremenu mjeru potrebno upisati u javni upisnik (zemljine knjige, upisnik
brodova, upisnik zrakoplova, upisnik sudskih i javnobiljenikih osiguranja i sl.), odluka suda
e sadravati i nalog za upis privremene mjere u javni upisnik.
(2) U postupku iz stavka 1. ovoga lanka ne plaaju se pristojbe.
lanak 557.d
Pravni posao kojim okrivljenik ili druga osoba na koju je imovinska korist prenesena nakon
upisa privremene mjere u javni upisnik raspolae sa stvari ili pravom koje je predmet
osiguranja, nema pravnog uinka.
lanak 557.e
(1) Privremena mjera moe se odrediti i prije zapoinjanja kaznenog postupka ili podnoenja
prijedloga za oduzimanje imovinske koristi sukladno lanku 560.a ovoga Zakona, a moe
trajati najdulje dvije godine do potvrivanja optunice, odreivanja rasprave na temelju
privatne tube ili podnoenja prijedloga sukladno lanku 560.a ovoga Zakona.
(2) Privremena mjera odreena prema odredbama ovog Zakona moe trajati najdulje ezdeset
dana nakon dostave dravnom odvjetniku obavijesti o pravomonosti odluke kojom je
oduzeta imovinska korist.
(3) Sud e svaka tri mjeseca ispitati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu privremene
mjere te e donijeti rjeenje o njenom produljenju ili ukidanju.
(4) Privremena mjera e se ukinuti ili zamijeniti drugom prije isteka roka iz stavaka 1. i 2.
ovoga lanka, ako sud po slubenoj dunosti, na prijedlog ovlatenog tuitelja ili na prijedlog
46
okrivljenika ili druge osobe na koju je prenesena imovinska korist, utvrdi da ona nije nuna ili
da se osiguranje moe postii kakvom drugom blaom privremenom mjerom. Privremena
mjera se moe ukinuti ili zamijeniti drugom privremenom mjerom i ako okrivljenik, druga
osoba na koju je imovinska korist prenesena ili trea osoba poloi jamevinu. Jamevina se
uvijek daje u gotovom novcu. Privremena mjera e se ukinuti ako to predloi ovlateni
tuitelj.
(5) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog okrivljenika ili druge osobe za ukidanje
privremene mjere nije dozvoljena alba.
(6) Sud e o prestanku mjere zbog proteka roka iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka te o ukidanju
odnosno zamjeni mjere bez odgode obavijestiti sud ili drugo tijelo nadleno za njenu
provedbu.
(7) Na postupak ukidanja, produljenja, zamjene ili odreivanja dodatne privremene mjere
odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 557.a ovoga Zakona.
lanak 557.f
(1) Sud e, na prijedlog oteenika, preinaiti ili ukinuti privremenu mjeru odreenu radi
osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom ako je to potrebno
radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva.
(2) Ako oteenik odustane od imovinskopravnog zahtjeva ili privremene mjere odreene radi
osiguranja imovinskopravnog zahtjeva, sud e prije donoenja odluke o tome obavijestiti
dravnog odvjetnika i odrediti mu primjereni rok u kojem moe predloiti privremenu mjeru
radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi.
lanak 557.g
(1) Za tetu koja je posljedica privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi
ostvarene protupravnom radnjom odgovara Republika Hrvatska.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ako je prijedlog za odreivanje privremene mjere
podnio oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj, za tetu koja je posljedica privremene mjere
odgovara oteenik ili privatni tuitelj.
(3) Okrivljenik ili druga osoba na koju je imovinska korist prenesena moe pokrenuti parnini
postupak za naknadu tete pred nadlenim sudom u roku od godinu dana raunajui od
pravomonosti presude kojom je okrivljenik osloboen ili je optuba odbijena. U sluaju iz
stavka 1. ovoga lanka okrivljenik ili druga osoba na koju je imovinska korist prenesena moe
pokrenuti parnini postupak u roku od trideset dana od dana kad je saznao da je dravni
odvjetnik odbio njegov zahtjev za mirno rjeenje spora, odnosno od dana kad je istekao rok u
kojem je dravni odvjetnik trebao donijeti odluku o tom zahtjevu.
lanak 557.h
(1) Trea osoba koja tvrdi da glede imovine koja je predmet privremene mjere ima pravo koje
sprjeava primjenu odredbi ove glave Zakona, ima pravo predloiti da se privremena mjera
ukine.
(2) O prijedlogu iz stavka 1. ovoga lanka rjeenjem odluuje sud koji je donio rjeenje o
osiguranju privremenom mjerom. Protiv tog rjeenja doputena je alba koja ne sprjeava
provedbu osiguranja.
47
lanak 124.
(1) Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene protupravnom radnjom,
osoba na koju je imovinska korist prenesena pozvat e se radi ispitivanja u prethodnom
postupku i na raspravu. U pozivu e se upozoriti da e se postupak provesti i bez njene
prisutnosti. Uz poziv e se dostaviti i pouka o pravu na opunomoenika.
(2) Radi ispitivanja u prethodnom postupku i na raspravu pozvat e se i trea osoba koja tvrdi
da glede imovinske koristi ima pravo koje sprjeava primjenu odredbi ove glave Zakona.
(3) Osobu, na koju je prema prijedlogu dravnog odvjetnika za oduzimanje imovinske koristi
ta korist prenesena, sud e pozvati na sjednicu optunog vijea, pripremno roite i raspravu,
a ta osoba ispitat e se na raspravi nakon okrivljenika koji se oitovao da ne osporava
osnovanost optube, a inae na poetku dokaznog postupka.
(4) Osoba na koju je imovinska korist prenesena te trea osoba iz stavka 2. ovoga lanka,
ovlatena je u svezi s utvrivanjem imovinske koristi predlagati dokaze i po doputenju
predsjednika vijea, postavljati pitanja okrivljeniku, svjedocima i vjetacima.
(5) Dravni odvjetnik i sud upoznat e osobu na koju je imovinska korist prenesena te treu
osobu iz stavka 2. ovoga lanka o njezinim pravima iz stavka 4. ovoga lanka, kao i o pravu
na opunomoenika..
lanak 125.
(1) Oduzimanje imovinske koristi sud e izrei u osuujuoj presudi odnosno presudi kojom
se utvruje da je okrivljenik poinio protupravnu radnju koja je predmet optube.
(2) U presudi iz stavka 1. ovoga lanka sud e navesti koje stvari ili prava predstavljaju
imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom odnosno protupravnom radnjom te, ovisno o
okolnostima, naznaiti njihovu novanu protuvrijednost, utvrditi da su te stvari ili prava
postale vlasnitvo, odnosno imovina Republike Hrvatske, naloiti okrivljeniku i drugoj osobi
na koju je imovinska korist prenesena, da Republici Hrvatskoj preda odreene stvari odnosno
na nju prenese odreena prava, ako ona ve nisu prela na Republiku Hrvatsku, ili da isplati
njihovu novanu protuvrijednost u roku od 15 dana od dana pravomonosti presude, i odrediti
da se u javnim upisnicima koje vode sudovi i druga tijela izvri upis prava u korist Republike
Hrvatske.
(3) Ako drukije nije propisano zakonom, u presudi kojom se okrivljenik oslobaa od optube
za kazneno djelo, ili se optuba odbija, odbit e se prijedlog za oduzimanje imovinske koristi
ostvarene kaznenim djelom. Sud e tako postupiti i kad okrivljenik nije osloboen od optube
za kazneno djelo, ali je imovinska korist potpuno obuhvaena imovinskopravnim zahtjevom,
ili nema zakonskih uvjeta za njeno oduzimanje.
(4) Pisana presuda dostavlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena..
lanak 126.
Iza lanka 560. dodaju se lanci 560.a do 560.f koji glase:
lanak 560.a
48
(1) Odredbe ovoga Zakona primijenit e se i u postupku oduzimanja imovinske koristi
ostvarene protupravnom radnjom ako je osoba protiv koje je pokrenut kazneni postupak trajno
raspravno nesposobna ili je nedostupna tijelima kaznenog postupka, kada je vjerojatno da ta
imovinska korist iznosi najmanje 60.000,00 kuna, ako odredbama lanaka 560.a do 560.e
ovoga Zakona nije to posebno propisano.
(2) Postupak iz stavka 1. ovoga lanka pokree se i vodi samo na zahtjev dravnog
odvjetnika.
(3) Dravni odvjetnik e u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka nalogom pokrenuti poseban
postupak u kojem e prikupiti dokaze i injenice potrebne radi utvrenja je li osoba iz stavka
1. ovoga lanka poinila protupravnu radnju koja je predmet optube i je li tom radnjom
ostvarena imovinska korist te u kojem iznosu.
(4) Nakon donoenja naloga iz stavka 3. ovoga lanka osoba iz stavka 1. ovoga lanka mora
imati branitelja.
(5) Ako je imovinska korist ostvarena protupravnom radnjom prenesena na drugu osobu, ta
osoba u postupku iz stavka 1. ovoga lanka ima poloaj stranke i sva prava koja prema ovom
Zakonu pripadaju okrivljeniku.
lanak 560.b
(1) U sluajevima iz lanka 560.a stavka 1. ovoga Zakona, dravni odvjetnik e postaviti
zahtjev da sud utvrdi da je osoba iz lanka 560.a stavka 1. ovoga Zakona poinila protupravnu
radnju i da je tom radnjom ostvarila imovinsku korist te da se ta imovinska korist oduzme od
te osobe ili osobe na koju je ona prenesena.
(2) U sluaju da je osoba iz lanka 560.a stavka 1. ovoga Zakona trajno raspravno
nesposobna, dravni odvjetnik e prije postavljanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka, uz
prisutnost vjetaka i branitelja, pokuati ispitati tu osobu. Ako se osoba iz lanka 560.a stavka
1. ovoga Zakona zbog raspravne nesposobnosti ne moe ispitati dravni odvjetnik e postaviti
zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka dravni odvjetnik podnosi predsjedniku vijea
nadlenog suda koji e prethodno ispitati postoje li uvjeti za odbacivanje odgovarajuom
primjenom lanka 344. ovoga Zakona i ako postoje, donijet e rjeenje o odbacivanju
zahtjeva. Rjeenje se dostavlja dravnom odvjetniku, osobi iz lanka 560.a stavka 1. ovoga
Zakona i branitelju. Ako ne donese rjeenje o odbacivanju zahtjeva, predsjednik vijea
postupit e na odgovarajui nain prema lancima 345. i 346. ovoga Zakona, a optuno vijee
postupit e na odgovarajui nain prema lancima 348. do 357. te lancima 365. do 367.
ovoga Zakona.
lanak 560.c
(1) O zahtjevu dravnog odvjetnika iz lanka 560.b stavka 1. ovoga Zakona odluuje sud
nakon provedene rasprave. O raspravi e se izvijestiti zakonski zastupnik osobe iz lanka
560.a stavka 1. ovoga Zakona, a ako ga nema, njezin brani ili izvanbrani drug, odnosno
najblii srodnik, branitelj te osoba na koju je imovinska korist prenesena i trea osoba koja
tvrdi da glede imovinske koristi ima pravo koje sprjeava primjenu odredbi ove glave Zakona.
(2) Predsjednik vijea e prije rasprave u prisutnosti vjetaka pokuati ispitati prisutnu osobu
iz lanka 560.a stavka 1. ovoga Zakona radi ocjene njezine raspravne sposobnosti (lanak
325. stavak 5. ovoga Zakona). O vremenu i mjestu ispitivanja izvijestit e se dravni
odvjetnik, osoba iz lanka 560.a stavka 1. ovoga Zakona, branitelj i zakonski zastupnik,
odnosno najblii srodnik. Ispitivanje e se obaviti i bez prisutnosti uredno pozvanoga
dravnog odvjetnika i zastupnika. Ako sud nakon ispitivanja vjetaka utvrdi da je osoba iz
49
lanka 560.a stavka 1. ovoga Zakona trajno raspravno nesposobna, rasprava e se odrati u
njezinoj odsutnosti.
(3) Smatrat e se da je osoba iz lanka 560.a stavka 1. ovoga Zakona porekla osnovanost
zahtjeva iz lanka 560.b stavka 1. ovoga Zakona, a na zavretku dokaznog postupka proitat
e se zapisnici o njezinom ranijem ispitivanju, ako postoje.
(4) O raspravnoj sposobnosti osobe iz lanka 560.a stavka 1. ovoga Zakona ispitat e se
vjetak koji je obavio njezin pregled.
lanak 560.d
(1) Ako je dravni odvjetnik postavio zahtjev iz lanka 560.b stavka 1. ovoga Zakona, a sud
nakon provedene rasprave utvrdi da je osoba iz lanka 560.a stavka 1. ovoga Zakona poinila
protupravnu radnju i da je tom radnjom ostvarena imovinska korist, donijet e presudu kojom
se utvruje da je osoba iz lanka 560.a stavka 1. ovoga Zakona poinila protupravnu radnju i
da je tom protupravnom radnjom ostvarena imovinska korist.
(2) U presudi iz stavka 1. ovoga lanka sud e navesti koje stvari ili prava predstavljaju
imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom te, ovisno o okolnostima, naznaiti
njihovu novanu protuvrijednost, utvrditi da su te stvari ili prava postale vlasnitvo, odnosno
imovina Republike Hrvatske, naloiti osobi iz lanka 560.a stavka 1. ovoga Zakona odnosno
drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena, da Republici Hrvatskoj preda odreene
stvari odnosno na nju prenese odreena prava, ako ona ve nisu prela na Republiku
Hrvatsku, ili da isplati njihovu novanu protuvrijednost u roku od 15 dana od dana
pravomonosti presude, i odrediti da se u javnim upisnicima koje vode sudovi i druga tijela
izvri upis prava u korist Republike Hrvatske.
(3) Ako sud ne utvrdi da je osoba iz lanka 560.a stavka 1. ovoga Zakona poinila
protupravnu radnju i ostvarila imovinsku korist, ili je imovinska korist potpuno obuhvaena
dosuenim imovinskopravnim zahtjevom, odbit e zahtjev iz lanka 560.b stavka 1. ovoga
Zakona.
lanak 560.e
(1) Presude iz lanka 560.d stavaka 1. i 3. ovoga Zakona dostavit e se dravnom odvjetniku,
osobi iz lanka 560.a stavka 1. ovoga Zakona i njezinom branitelju te zakonskom zastupniku,
a ako ga nema, branom ili izvanbranom drugu, ivotnom partneru ili neformalnom
ivotnom partneru odnosno najbliem srodniku, te osobi na koju je imovinska korist
prenesena.
(2) Protiv presude iz lanka 560.d stavaka 1. i 3. ovoga Zakona mogu u roku od petnaest dana
od dana primitka podnijeti albu sve osobe koje imaju pravo na albu protiv presude (lanak
464.).
(3) Drugostupanjski sud e sjednicu vijea odrati u prisutnosti osobe iz lanka 560.a stavka
1. ovoga Zakona i njezinog branitelja ako smatra da je to svrhovito. Svoju odluku sa spisima
dostavit e prvostupanjskom sudu najkasnije u roku koji je za polovicu krai od roka
odreenog u lanku 488. stavku 2. ovoga Zakona.
lanak 560.f
Odredbe lanaka 560.a do 560.e ovoga Zakona primijenit e se na odgovarajui nain i u

sluaju smrti osobe protiv koje je pokrenut kazneni postupak.
50
lanak 127.
U lanku 562. brojka: 3 zamjenjuje se brojkom: 4..
lanak 128.
Ako u odredbama ove Glave nije to drugo propisano glede postupka za oduzimanje
imovinske koristi ili oduzimanja predmeta, primjenjivat e se ostale odredbe ovog Zakona,
Ovrnog zakona i posebnih zakona..
lanak 129.
U lanku 564. stavku 1. rije: "oteenika" zamjenjuju se rijeima: "rtve odnosno

oteenika".
U stavku 3., u prvoj reenici, rije: "oteenika" zamjenjuje se rijeju: "rtvu odnosno
oteenika". U drugoj reenici, rije: "oteenika" zamjenjuje se rijeju: "rtve odnosno
oteenika".
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 130.
Ministar nadlean za poslove pravosua e uz suglasnost s ministrom nadlenim za unutarnje

poslove u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz
lanka 6. ovoga Zakona, kojim se u Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine, broj
152/08, 76/09, 80/11, 121/11 proieni tekst, 91/12 Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14) dodaje lanak 43.a.
lanak 131.
Ako je na dan stupanja na snagu ovog Zakona bio u tijeku kakav rok, taj rok e se raunati po
odredbama ovog Zakona, osim ako je dosadanji rok bio dulji.
lanak 132.
Mjere jamstva odreene do dana stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi. U sluaju
promjene okolnosti sud moe na prijedlog dravnog odvjetnitva ili okrivljenika odluiti o
osnovanosti rjeenja o jamstvu.
lanak 133.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Pravilnik o evidenciji pravomonih rjeenja
o provoenju istrage (Narodne novine, broj 10/14.).
lanak 134.
U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br.

152/14.) u lanku 11. rijei: 1. sijenja 2020. zamjenjuju se rijeima: 1. sijenja 2018..
51
lanak 135.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim
lanaka 25., 31., 36., 37., 67. i 68. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. srpnja 2017.
OBRAZLOENJE
lanak 1.
U lanku 1.a ZKP/08, imajui u vidu Odluku Vlade Republike Hrvatske o instrumentima za
usklaivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom steevinom Europske unije
(Narodne novine, broj 93/11.) te injenicu da se ovim Prijedlogom ZKP/08 usklauje s
Direktivom 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o uspostavi
minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu rtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne
odluke Vijea 2001/220/PUP, Direktivom 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijea od 22.
listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju
europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavjeivanje tree strane u sluaju oduzimanja
slobode i na komunikaciju s treim osobama i konzularnim tijelima, Direktivom 2014/42/EU
Europskog parlamenta i Vijea od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i
imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji te Direktivom 2014/62/EU
Europskog parlamenta i Vijea od 15. svibnja 2014. o kaznenopravnoj zatiti eura i drugih
valuta od krivotvorenja, kojom se zamjenjuje Okvirnu odluku Vijea 2000/383/PUP, dodane
su toke 6. do 9. kojima se upuuje na navedene akte Europske unije.
lanak 2.
Izmjene u lanku 2. ZKP/08 rezultat su temeljnog razlikovanja pojma rtve i oteenika koje
se uvodi kroz izmjenu lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08 (vidi i obrazloenje uz lanak 38.
ovog Prijedloga) i dosljedno provodi kroz cijeli tekst ZKP/08. Naime, sukladno novoj
definiciji, rtva je fizika osoba koja je izravno pogoena poinjenim kaznenim djelom i koja
je uslijed toga pretrpila fizike i duevne posljedice, imovinsku tetu ili bitnu povredu
temeljnih prava i sloboda (tzv. izravna rtva), dok se rtvom smatraju i brani i izvanbrani
drug, ivotni partner ili neformalni ivotni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i
sestra one osobe ija je smrt izravno prouzroena kaznenim djelom, te osoba koju je ona na
temelju zakona bila duna uzdravati (tzv. posredna rtva). Nasuprot tome, kao ui pojam,
oteenik se definira kao rtva kaznenog djela i pravna osoba na iju je tetu kazneno djelo
poinjeno, koje aktivno sudjeluju u postupku kroz koritenje djelatnih procesnih prava (npr.
sudjelovanje na raspravi ili u dokaznom postupku i slino). Obzirom na navedeno
razlikovanje, bilo je potrebno u lanku 2. stavku 2. ZKP/08 (a kasnije i kroz druge zakonske
odredbe) navesti kako za kaznena djela za koja je to propisano zakonom dravni odvjetnik
pokree kazneni postupak samo na prijedlog rtve, a ne oteenika. Istovremeno, bilo je
potrebno i u stavku 4. istog lanka navesti kako kazneni progon u zakonom propisanim
sluajevima moe preuzeti rtva, u ulozi oteenika kao tuitelja. Valja istaknuti kako se
ovakvom izmjenom pravo rtve na preuzimanje kaznenog progona ne vee uz prethodno
preuzimanje uloge oteenika, pa e svaka rtva, neovisno o tome da li sudjeluje u postupku
kao oteenik ili ne, moi preuzeti kazneni progon u sluajevima kada dravni odvjetnik od
njega odustane. Na kraju smatramo bitnim skrenuti pozornost na odredbu novog lanka 43.
stavka 7. ZKP/08 kojim je propisano da dio prava rtve, meu kojima je i pravo na
preuzimanje kaznenog progona, pripada i pravnoj osobi na iju je tetu kazneno djelo
poinjeno, te da se odredbe ZKP/08 kojima se ureuje ostvarivanje navedenih prava od strane
52
rtve kaznenog djela na odgovarajui nain primjenjuju i na pravnu osobu na iju je tetu
kazneno djelo poinjeno. Stoga uvijek treba imati na umu kako pravo na preuzimanje progona
pripada ne samo rtvi ve i pravnoj osobi na iju je tetu kazneno djelo poinjeno.
lanak 3.
Izmjenom u lanku 8. stavku 6. ZKP/08 propisuje se da tijelo koje vodi postupak o zahtjevu
okrivljenika da se pisano prevede dokaz ili njegov dio koji je prema navodima okrivljenika
potreban za koritenje procesnih prava obrane odluuje rjeenjem. Protiv rjeenja kojim je
njegov zahtjev odbijen okrivljenik ima pravo albe (primjenjuju se ope odredbe o albi na
rjeenje iz lanaka 491. do 496. ZKP/08), ime se uvodi novo pravno sredstvo kojim se
omoguuje zatita prava okrivljenika na prevoenje tijekom cijelog postupka. Naime, prema
vaeem rjeenju, okrivljenik je odluku tijela koje vodi postupak mogao osporavati tek u albi
na presudu, kroz koritenje instituta bitnih povreda kaznenog postupka, dok se predloenom
izmjenom zatita ovog procesnog prava osigurava u svakom stadiju postupka.
Izmjena stavka 11. rezultat je transponiranja odredbe lanka 7. stavka 2. Direktive
2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih
standarda za prava, potporu i zatitu rtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijea
2001/220/PUP, koja dozvoljava uporabu komunikacijske tehnologije za potrebe prevoenja i
tumaenja pod uvjetom da se time ne kre procesna prava obrane i pravo rtve da aktivno
ostvaruje svoja prava i razumije tijek postupka.
lanak 4.
lanak 25. stavak 1. toka 4. ZKP/08 izmijenjena je imajui u vidu nove definicije pojmova
rtve i oteenika. Razlikovanje ovih pojmova dovelo je do potrebe interveniranja u niz
odredaba ZKP/08, pa tako i u citiranu odredbu, kojom se sada propisuje da e se jedinstveni
postupak u pravilu provesti i ako je rtva istovremeno poinila kazneno djelo prema
okrivljeniku.
lanak 5.
Odredbe Glave V. ZKP/08 potrebno je izmijeniti radi transponiranja odredaba Direktive
2001/220/PUP. Naime, iako ZKP/08 ve sada sadri niz odredaba kojima ureuje prava rtve
i kojima rtvama kaznenih djela prua vrlo visok stupanj zatite njihovih prava, transponiranje
pojedinih odredaba navedene Direktive ipak zahtijeva intervenciju u niz odredaba Glave V.
ZKP/08. U prvom redu, radi se o veem dijelu odredaba kojima se regulira poloaj rtve
(lanci 43. do 46. ZKP/08), oteenika (lanci 47. do 54. ZKP/08) te oteenika kao tuitelja
(lanci 55. do 59. ZKP/08), time da valja naglasiti kako je dosljedno provoenje temeljnog
razlikovanja pojma rtve i oteenika koje se uvodi kroz izmjenu lanka 202. stavaka 11. i 12.
ZKP/08 zahtijevalo dodatne intervencije u navedene odredbe.
lankom 43. stavkom 1. ZKP/08 propisuje se opi katalog prava rtve (dodatna prava u
lanku 44. ZKP/08 propisuju se za djecu rtve kaznenih djela, rtve kaznenih djela protiv
spolne slobode i rtve trgovanja ljudima te rtve s posebnim potrebama zatite). U odnosu na
vaei katalog, isti dodatno proiruje prava rtve sukladno zahtjevima iz Direktive
2001/220/PUP.
Tako se u toki 1. izrijekom propisuje da rtve kaznenih djela imaju pravo na pristup
slubama za potporu rtvama kaznenih djela, dok se u toki 2. dodaje kako rtve imaju pravo
53
na djelotvornu psiholoku i drugu strunu pomo i potporu tijela, organizacije ili ustanove za
pomo rtvama kaznenih djela. Pravo na besplatan pristup slubama za potporu rtvama
kaznenih djela Direktiva propisuje u lanku 8., te u bitnome istie kako bi navedene slube
trebale pruati pomo i savjet rtvama, emocionalnu i psiholoku pomo, kao i praktine
informacije koje se odnose na njihovo sudjelovanje u postupku. Potporu rtvama treba pruiti
to ranije, a trebala bi obuhvatiti prethodni postupak, kazneni postupak i primjereno vrijeme
nakon njegova pravomonog dovretka, sve u skladu s potrebama rtve. Imajui u vidu
navedeno, lanak 43. stavak 1. toke 1. i 2. ZKP/08 upuuju na pomo i podrku Odjela za
pruanje podrke rtvama i svjedocima.
Tokama 3. i 4. transponira se lanak 18. Direktive, kojim se naglaava potreba propisivanja
mjera kojima se rtve i lanovi njihove obitelji tite od sekundarne i ponovljene viktimizacije,
zastraivanja i odmazde, kao i potreba da se prilikom ispitivanja rtve u svojstvu svjedoka
osigura zatita njenog dostojanstva. Obzirom na navedeno, u tokama 3. i 4. propisuje se kako
rtve imaju pravo na zatitu od zastraivanja i odmazde te pravo na zatitu dostojanstva
tijekom ispitivanja u svojstvu svjedoka. Rije je o naelnoj, deklaratornoj odredbi, koja ima
za cilj ve u opem katalogu naglasiti ova prava rtve, koja se poblie razrauju u niz
odredaba ZKP/08 (npr. mjere opreza, poseban nain ispitivanja svjedoka, iskljuenje javnosti
s rasprave), ali i u odredbama drugih zakona (odredbe o sigurnosnim mjerama u KZ/11,
posebne mjere iz Zakona o zatiti svjedoka (Narodne novine, broj 163/03. i 18/11.) i
slino).
Tokom 5. propisuje se da rtva ima pravo da bude sasluana bez neopravdane odgode nakon
podnoenja kaznene prijave te da se daljnja sasluanja provode samo u mjeri u kojoj je to
nuno za potrebe kaznenog postupka. Navedenom odredbom transponira se lanak 10.
Direktive, kojim se istie kako rtve moraju imati priliku nadlenom tijelu izloiti informacije
kojima raspolau, izraziti svoj stav i predoiti dokaze o poinjenom kaznenom djelu, te lanak
20. toke a) i b) Direktive kojima se propisuje da se ispitivanje rtve treba provesti bez
neopravdane odgode nakon podnoenja kaznene prijave, dok se daljnja ispitivanja treba svesti
na najmanju moguu mjeru. Ovdje valja pojasniti kako termin sasluanje u toki 5.
obuhvaa neformalno ispitivanje rtve u formi davanja obavijesti na policiji, ali i formalnu
dokaznu radnju ispitivanja. Naime, u odreenim sluajevima moda uope nee biti potrebno
provesti formalnu dokaznu radnju ispitivanja, a rtva e svoje pravo da bude sasluana
konzumirati ve na policiji (npr. u sluajevima kada se kaznena prijava odbacuje jer
prijavljeno djelo nije kazneno djelo koje se progoni po slubenoj dunosti i slino).
Tokom 6. pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima rtva
sudjeluje proiruje se na sve rtve kaznenih djela. Do sada je navedeno pravo sukladno
odredbama ZKP/08 i ZSM pripadalo samo djeci rtvama kaznenih djela te rtvama kaznenih
djela protiv spolne slobode i kaznenog djela trgovanja ljudima, a predloenom se izmjenom u
skladu s lankom 20. tokom c) i lankom 3. stavkom 3. Direktive iri na sve rtve kaznenih
djela.
Tokom 7. transponira se odredba lanka 20. toke d) Direktive te propisuje pravo rtve da se
medicinski zahvati prema njoj poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nuni za
potrebe kaznenog postupka. Radi se o naelnoj odredbi, koja je kasnije razraena u lancima
326 . i 327. ZKP/08.
Toka 8. sadrajno odgovara sadanjem lanku 43. stavku 1. toki 2. ZKP/08 i lanku 47.
stavku 1. tokama 10., 11. i 12. ZKP/08. Naime, prava iz sadanjeg lanka 47. stavka 1. toki
10., 11. i 12. ZKP/08 potrebno je premjestiti u opi katalog prava svake rtve uslijed
ZKP/08, kako se njihovo ostvarivanje ne bi vezalo uz prethodno preuzimanje aktivne uloge u
postupku u vidu sudjelovanja u postupku u svojstvu oteenika.
54
Toka 9. sadrajno je neizmijenjena u odnosu na sadanju odredbu lanka 43. stavka 1. toke
3. ZKP/08. Istom se propisuje da rtva ima pravo na obavijest od dravnog odvjetnika o
poduzetim radnjama povodom njezine prijave i pravo na podnoenje pritube viem
dravnom odvjetniku.
Tokom 10. transponira se lanak 6. stavak 5. Direktive, kojim se propisuje da se rtvama
treba pruiti mogunost da bez nepotrebne odgode budu obavijetene (samo ako su to traile)
o otputanju ili bijegu pritvorenika ili osuenika iz zatvora te da ih se obavijesti o mjerama
koje su poduzete radi njihove zatite. U toki 10. stoga se propisuje kako rtva ima pravo da
na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obavijetena o ukidanju pritvora ili istranog
zatvora, bijegu okrivljenika (ovaj termin sukladno lanku 202. stavku 4. ZKP/08 obuhvaa i
osuenika, pa se ova toka odnosi i na bijeg osuenika s izdravanja kazne zatvora) i
otputanju osuenika s izdravanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine
zatite. Radi se o naelnoj odredbi koja je kasnije dosljedno provedena kroz relevantne
odredbe ZKP/08.
Toka 11. sadri naelnu odredbu kojom se propisuje da rtva ima pravo biti obavijetena o
svakoj odluci kojom se pravomono okonava kazneni postupak, ako to zahtijeva. Navedena
odredba kasnije se dosljedno provodi kroz relevantne odredbe ZKP/08, a istom se transponira
lanak 6. Direktive.
Toka 12. po svom izriaju odgovara lanku 43. stavku 1. toki 4. ZKP/08. Rije je o
upuujuoj normi, koja propisuje da rtve imaju i prava propisana drugim zakonima (npr.
ZSM, KZ/11, Zakon o zatiti svjedoka, Zakon o novanoj naknadi rtvama kaznenih djela i
slino).
lanak 43. stavak 2. ZKP/08 dodano je preciziran. Isputen je uvodni dio odredbe kojim se
upuivalo na poseban propis, s obzirom da Zakon o rtvama, na koji je ZKP/08 upuivao, nije
donesen. U pogledu uvjeta za ostvarivanje ovog prava, izvreno je usklaenje sa lankom 59.
stavkom 1. ZKP/08 u pogledu visine zaprijeene kazne za kazneno djelo (kazna zatvora tea
od pet godina), dok je brisan dodatni uvjet prema kojem je ovo pravo mogla ostvariti samo
rtva koja trpi tea psihofizika oteenja (zadran je samo uvjet da rtva trpi tee
posljedice kaznenog djela). U pogledu vrsta pravne pomoi koju moe pruiti savjetnik na
teret proraunskih sredstava, pojanjeno je kako se ista odnosi samo na pomo pri podnoenju
imovinskopravnog zahtjeva (pomo prije davanja iskaza u kaznenom postupku ve je ranije
propisana u stavku 1. ovog lanka, kroz pravo rtve na pristup slubama za potporu rtvama
kaznenih djela).Vezano za termin savjetnik na teret proraunskih sredstava, a kako su
primijeene odreene nejasnoe prilikom tumaenja ovog pojma u praksi, valja istaknuti kako
je predlagatelj razmatrao i koritenje drugih termina, no oni su se pokazali kao
neodgovarajui. Stoga se ovdje jo jednom pojanjava kako bi strunu pomo rtvi pri
podnoenju imovinskopravnog zahtjeva, ako jo nije zapoeo postupak pred sudom, trebali
pruiti Odjeli za pruanje podrke rtvama i svjedocima, dok e se tijekom postupka pred
sudom raditi o strunoj pomoi odvjetnika s liste koju za podruje svoje mjesne nadlenosti
izrauje svaki upanijski sud (navedene liste ve sada postoje). Takoer drimo bitnim dodati
kako bi se Odjeli za pruanje podrke rtvama i svjedocima trebali ograniiti na pruanje
opih informacija o postupovnim pravima rtve (pa i pravu na podnoenje imovinskopravnog
zahtjeva), dok bi tek savjetnik na teret proraunskih sredstava kojeg imenuje predsjednik
upanijskog suda trebao pruati pravnu pomo u punom smislu te rijei.
lanak 43. stavak 3. ZKP/08 nije mijenjan u odnosu na vaeu odredbu. Istim se propisuje
pravo rtve kaznenog djela nasilja poinjenog s namjerom na novanu naknadu iz sredstava
dravnog prorauna u skladu s posebnim zakonom (ZKP/08 ovdje upuuje na Zakon o
novanoj naknadi rtvama kaznenih djela (Narodne novine, broj 80/08. i 27/11.)). Ako je
rtva prethodno ostvarila imovinskopravni zahtjev, uzet e se u obzir njegova visina pri
55
odmjeravanju novane naknade, a tako e postupiti i sud pri dosuivanju imovinskopravnog
zahtjeva, ako je rtva prethodno ostvarila novanu naknadu iz sredstava dravnog prorauna.
lankom 43. stavcima 4. do 6. ZKP/08 ureuje se postupanje nadlenih tijela (suda, dravnog
odvjetnitva, istraitelja i policije) prema rtvi i propisuje njihova obveza da rtvu ve pri
poduzimanju prve radnje u kojoj sudjeluje na njoj razumljiv nain obavijeste o svim pravima
koja joj pripadaju sukladno ZKP/08 (pravima iz opeg i posebnih kataloga te o pravima
koja ima kao oteenik). I ovdje treba istaknuti kako je nuan individualan pristup prema
svakoj rtvi, ovisno o njenim osobnim svojstvima (dob, spol, invaliditet, odnos s poiniteljem
i slino), kako bi se osiguralo da rtva uistinu razumije obavijest o pravima (obavijest moe
biti pisana ili dana usmeno, bitno je da ju je rtva razumjela). Valja naglasiti i kako se od
navedenih tijela trai proaktivan pristup u odnosu na pomo rtvi da razumije svoja prava, pa
se tako uz obvezu obzirnog postupanja naglaava i njihova obveza da se uvjere da je rtva
razumjela danu obavijest o pravima. Obzirom na posebnosti povezane uz aktivno
sudjelovanje rtve u postupku u svojstvu oteenika, novim stavkom 6. propisuje se obveza
nadlenih tijela da rtvi na njoj razumljiv nain pojasne koje je znaenje sudjelovanja u
postupku u svojstvu oteenika, a u zapisnik o provoenju radnje potrebno je unijeti da je
navedena pouka dana, kao i odluka rtve o tome eli li preuzeti aktivnu ulogu u postupku
sudjelovanjem u istom u ulozi oteenika. Navedenim odredbama u hrvatsko kazneno
postupovno pravo transponiraju se lanci 3. i 4. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta
i Vijea od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu
rtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijea 2001/220/PUP.
Imajui u vidu temeljno razlikovanje pojma rtve i oteenika koje se uvodi kroz izmjenu
lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08, a posebice definiciju oteenika iz stavka 12. navedene
odredbe, prama kojoj je oteenik ne samo rtva kaznenog djela, ve i pravna osoba na iju je
tetu kazneno djelo poinjeno, ako sudjeluju u postupku u svojstvu oteenika, bilo je
potrebno u lanku 43. stavku 7. ZKP/08 u prvom redu propisati koja prava iz stavka 1. (prava
rtve) pripadaju i pravnoj osobi na iju je tetu kazneno djelo poinjeno. Naime, obzirom na
injenicu da u kategoriju rtve prema novoj definiciji spadaju samo fizike osobe, logino je
da se dio prava iz stavka 1., koja po svom sadraju mogu ostvarivati samo fizike osobe, ne
odnosi i na pravne osobe na iju je tetu kazneno djelo poinjeno. Stoga se propisuje da
navedenim osobama pripadaju samo prava iz stavka 1. toke 8. (pravo podnijeti prijedlog za
progon i privatnu tubu, pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oteenik, pravo biti
obavijetena o odbacivanju kaznene prijave i odustajanju dravnog odvjetnika od kaznenog
progona, pravo preuzeti kazneni progon umjesto dravnog odvjetnika), toke 9. (pravo na
obavijest od dravnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom prijave, pravo na
podnoenje pritube viem dravnom odvjetniku) i toke 11. (pravo da na njezin zahtjev bude
obavijetena o svakoj odluci kojom se pravomono okonava kazneni postupak). Kako bi se
izbjegla potreba za intervencijama u sve odredbe ZKP/08 koje ureuju ostvarivanje navedenih
prava, kroz opu normu se propisuje da se odredbe ZKP/08 kojima se ureuje ostvarivanje
navedenih prava od strane rtve kaznenog djela na odgovarajui nain primjenjuju i na pravnu
osobu na iju je tetu kazneno djelo poinjeno, o emu treba voditi rauna prilikom njihove
primjene u praksi.
lanak 6.
Novim lankom 43.a ZKP/08 transponira se lanak 22. Direktive 2012/29/EU Europskog
parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava,
potporu i zatitu rtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijea 2001/220/PUP.
Navedenom odredbom Direktive nastoji se osigurati individualan pristup nadlenih tijela
prema svakoj rtvi, kojem je krajnji cilj utvrditi, ovisno o okolnostima pojedinog sluaja, da li
postoji rizik od sekundarne i ponovljene viktimizacije rtve te rizik od zastraivanja i
56
odmazde tijekom kaznenog postupka. Sama procjena trebala bi se sastojati od dva koraka: 1)
utvrivanja da li postoji potreba za primjenom posebnih mjera zatite u odnosu na rtvu koja
je subjekt procjene i, ukoliko se navedena potreba utvrdi, 2) koje bi se konkretne mjere zatite
trebale primijeniti. Valja skrenuti pozornost da se sukladno stavku 4. navedene odredbe
presumira kako u odnosu na djecu rtve kaznenih djela postoji potreba za primjenom
posebnih mjera zatite, pa bi se kod individualne procjene djeteta rtve procjena trebala
fokusirati na drugi korak odnosno utvrivanje koje bi mjere zatite trebalo primijeniti u
konkretnom sluaju. Na kraju valja istaknuti kako Direktiva preputa dravama lanicama
odluku o tome koje e tijelo provoditi individualnu procjenu rtve (kao primjere navodi
policiju, sva pravosudna tijela, organizacije za potporu rtvama i slino) i istie kako se moe
raditi i o razliitim tijelima, ovisno o stadiju postupka u kojem se ista provodi.
Imajui u vidu gore navedeno, lankom 43.a stavkom 1. ZKP/08 propisuje se dunost tijela
koje provodi ispitivanje rtve (policija, dravno odvjetnitvo, sud) da prije ispitivanja provede
pojedinanu procjenu rtve. Obzirom da e za provoenje pojedinane procjene ponekad biti
nuan i multidisciplinarni pristup, istie se kako e navedena tijela procjenu vriti u uskoj
suradnji sa tijelima, organizacijama ili ustanovama za pomo i podrku rtvama kaznenih
djela, u okviru kojih su zaposleni ili djeluju strunjaci koji imaju potrebna predznanja iz
podruja viktimologije, a bez ijeg aktivnog sudjelovanja ponekad nee biti mogue na
kvalitetan i sveobuhvatan nain provesti procjenu individualnih potreba svake rtve (ovdje
valja ponoviti da Direktiva naglaava individualan pristup svakoj rtvi, pa e ponekad za
utvrivanje njenih potreba biti dovoljno provesti razgovor sa rtvom, dok e u sloenijim
sluajevima biti potreban multidisciplinaran pristup). Kao to je to predvieno Direktivom,
pojedinana procjena rtve ukljuuje utvrivanje postoji li potreba za primjenom posebnih
mjera zatite u odnosu na rtvu (prvi korak) te ukoliko postoji, koje posebne mjere zatite bi
se trebale primijeniti. Kao primjer posebnih zatitnih mjera navode se poseban nain
ispitivanja rtve i uporaba komunikacijskih tehnologija radi izbjegavanja vizualnog kontakta
sa poiniteljem, ali u obzir dolaze i druge mjere propisane ZKP/08 (npr. imenovanje
opunomoenika, iskljuenje javnosti i slino), ali i npr. ZSM (kada se radi o djetetu rtvi
kaznenog djela). lankom 43.a stavkom 1. ZKP/08 transponira se i odredba lanka 22. stavka
4. Direktive te se propisuje presumpcija da dijete rtva kaznenog djela ima potrebu da mu se
prue posebne mjere zatite, pa e se individualna procjena djeteta rtve fokusirati samo na
drugi korak odnosno utvrivanje koje bi posebne mjere zatite trebalo primijeniti. Obzirom se
stavkom 1. propisuje da e se pojedinana procjena rtve provesti prije njenog ispitivanja, a
pod time se podrazumijeva svako ispitivanje tijekom postupka, procjenu e biti potrebno
aurirati tijekom postupka, ukoliko se promjene okolnosti sluaja, a to je u skladu sa
lankom 22. stavkom 7. Direktive.
lankom 43.a stavcima 2. i 3. ZKP/08 transponiraju se odredbe lanka 22. stavaka 2., 3. i 5.
Direktive te se propisuje da se prilikom provoenja individualne procjene rtve osobito treba
imati u vidu njene osobne znaajke, vrstu ili narav kaznenog djela i okolnosti njegova
poinjenja. Pri tome se posebna panja treba posvetiti rtvama koje su pretrpjele znaajnu
tetu zbog teine kaznenog djela, rtvama kaznenog djela poinjenog zbog nekog osobnog
svojstva rtve, te rtvama koje njihov odnos s poiniteljem ini osobito ranjivima.
Pojedinana procjena rtve na odgovarajui nain treba ukljuiti osobito rtve terorizma,
organiziranog kriminala, trgovanja ljudima, rodno uvjetovanog nasilja, nasilja u bliskim
odnosima, spolnog nasilja i spolnog iskoritavanja ili zloina iz mrnje te rtve s
invalidnou. Valja naglasiti kako Direktiva doputa odreenu fleksibilnost u provoenju
pojedinane procjene rtve, to se eli naglasiti koritenjem izraza osobito se uzimaju u
obzir, posebna panja i slino. Naime, sasvim je logino da e pojedinana procjena rtve
kaznenog djela silovanja biti puno opsenija od pojedinane procjene rtve kaznenog djela
57
krae, koja pitanja bi trebalo detaljnije urediti u pravilniku ije se donoenje predvia u
lanku 43.a stavku 6. ZKP/08.
lanak 43.a stavak 4. ZKP/08, po uzoru na lanak 22. stavak 6. Direktive, naglaava kako je
pojedinanu procjenu rtve potrebno provoditi uz njeno sudjelovanje i uzimajui u obzir njene
elje, pa tako, ukoliko rtva ne eli da se u njenom sluaju primjene posebne mjere zatite, tu
bi elju trebalo potivati (naravno, samo ukoliko je to mogue u okolnostima konkretnog
sluaja).
lankom 43.a stavkom 5. ZKP/08 naglaava se potreba da se broj ispitivanja rtve za koju je
utvrena posebna potreba zatite svede na najmanju moguu mjeru, radi izbjegavanja njene
sekundarne viktimizacije, a u istom cilju propisuje se i da dravni odvjetnik moe predloiti
da se takav svjedok ispita na dokaznom roitu.
lanak 7.
lankom 44. ZKP/08 ureuju se posebni katalozi prava za odreene kategorije rtava
kojima ZKP/08 uz prava iz novog lanka 43. ZKP/08 daje i dodatna prava (djeca rtve
kaznenih djela, rtve kaznenih djela protiv spolne slobode i rtve trgovanja ljudima te rtve s
posebnim potrebama zatite), obzirom na specifian poloaj u kojem se ove kategorije rtava
nalaze.
Stavci 1. do 3. sadrajno u bitnome odgovaraju dosadanjem lanku 44. ZKP/08. U stavku 1.
navodi se da dijete kao rtva kaznenog djela, uz sva prava koja rtvi pripadaju sukladno
stavcima 4. i 5. novog lanka 44. ZKP/08, te prava koja rtvama pripadaju sukladno drugim
odredbama ZKP/08 (u prvom redu, prava iz opeg kataloga, ali i druga prava), ima i pravo
na opunomoenika na teret proraunskih sredstava,tajnost osobnih podataka i iskljuenje
javnosti. Ovdje valja pojasniti kako je pravo na pratnju osobe od povjerenja prilikom
sudjelovanja u radnjama, koje se u vaeem tekstu nalazi u lanku 44. stavku 1. toki 2.
ZKP/08, prema predloenim izmjenama jedno od prava iz opeg kataloga, pa se stoga vie
ne navodi u stavku 1. Dakle, novi lanak 44. stavak 1. ZKP/08 i dalje djetetu rtvi kaznenog
djela prua najvii stupanj zatite prava u kaznenim postupcima, obzirom se radi o
najosjetljivijoj kategoriji sudionika u kaznenim postupcima.
Stavci 2. i 3. sadrajno odgovaraju dosadanjem lanku 44. stavcima 2. i 3. ZKP/08, time da
je izriaj stavka 2. ujednaen sa izriajem novog lanka 43. stavka 4. ZKP/08 (sud, dravno
odvjetnitvo, istraitelj i policija).
U lanku 44. stavku 4. ZKP/08 propisuje se katalog prava rtava kaznenih djela protiv spolne
slobode i rtava kaznenog djela trgovanja ljudima, koji je u bitnome istovjetan vaeem
katalogu iz lanka 45. stavka 1. ZKP/08. I ovdje se skree pozornost da je sam katalog
nomotehniki ureen pa se pravo rtve da ju se ispita uz prisutnost osobe od povjerenja vie
ne navodi jer se nalazi u opem katalogu iz novog lanka 43. ZKP/08, a kako bi se izbjeglo
upuivanje, u ovom se stavku izrijekom navodi i pravo ovih kategorija rtve na
opunomoenika na teret proraunskih sredstava.
Stavkom 5. propisuje se katalog prava rtava u odnosu na koje su utvrene posebne potrebe
zatite sukladno novom lanku 43.a. ZKP/08. Navedena kategorija rtava, uz prava koja im
pripadaju sukladno opem katalogu iz lanka 43. ZKP/08, ima i pravo prije ispitivanja
razgovarati sa savjetnikom, na teret proraunskih sredstava, pravo da ju u policiji i dravnom
odvjetnitvu ispituje osoba istog spola, te da ju, ako je to mogue, u sluaju ponovnog
ispitivanja ispituje ta ista osoba, pravo uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s
kaznenim djelom, a odnose se na strogo osobni ivot rtve, pravo zahtijevati da bude ispitana
putem audio-video ureaja, pravo na tajnost osobnih podataka i pravo zahtijevati iskljuenje
javnosti s rasprave. Navedeni katalog potrebno je unijeti u ZKP/08 radi potpunog
transponiranja lanka 23. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25.
58
listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu rtava kaznenih
djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijea 2001/220/PUP.
lanak 8.
lanak 45. brisan je, obzirom se njegov sadraj sada nalazi u lanku 44.ZKP/08.
lanak 9.
lanak 46. ZKP/08 u bitnome sadrajno odgovara dosadanjem lanku 46. ZKP/08. Stavak 1.
djelomino je izmijenjen radi preciznosti norme i usklaenja sa novom definicijom rtve i
oteenika iz lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08. Istim se propisuje da se rtva i pravna
osoba na iju je tetu kazneno djelo poinjeno imaju pravo prijaviti kao oteenik do
podizanja optunice, policiji ili dravnom odvjetnitvu, a do zavretka rasprave, sudu. Stavak
2. je preciziran te se istim jasno propisuje kako e tijelo koje vodi postupak prijavu iz stavka
1.odbaciti ako je nepravodobna ili podnesena od neovlatene osobe, i to rjeenjem protiv
kojeg je doputena alba sukladno opim odredbama ZKP/08 (lanci 491. do 496.).
lanak 10.
Novi lanak 47. ZKP/08 sadrajno odgovara dosadanjem lanku 48. ZKP/08. Meutim,
obzirom na temeljno razlikovanje pojma rtve i oteenika koje se uvodi kroz izmjenu lanka
202. stavaka 11. i 12. ZKP/08, bilo je potrebno navedenu odredbu iz odjeljka koji se odnosi
na oteenika premjestiti u odjeljak koji propisuje prava rtve te u novom lanku 47.
djelomino izmijeniti stavak 3. (podnoenje kaznene prijave samo po sebi ne moe se smatrati
odlukom rtve odnosno pravne osobe na iju je tetu kazneno djelo poinjeno da aktivno
sudjeluje u postupku u svojstvu oteenika) i stavak 4.
lanak 11.
Novi lanak 48. ZKP/08 sadrajno odgovara dosadanjem lanku 49. ZKP/08. Obzirom na
temeljno razlikovanje pojma rtve i oteenika koje se uvodi kroz izmjenu lanka 202.
stavaka 11. i 12. ZKP/08, bilo je potrebno navedenu odredbu iz odjeljka koji se odnosi na
oteenika premjestiti u odjeljak koji propisuje prava rtve, te samu odredbu djelomino
izmijeniti i dopuniti kako bi se provelo navedeno razlikovanje. Stoga se u stavku 1. precizira
da ako rtva umre u tijeku roka za podnoenje prijedloga za progon odnosno ako oteenik
umre u tijeku postupka, njihov brani i izvanbrani drug, ivotni partner ili neformalni ivotni
partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat, sestra te osoba koju je rtva odnosno
oteenik na temelju zakona bio duan uzdravati, mogu u roku od tri mjeseca poslije njihove
smrti podnijeti prijedlog za progon ili tubu, odnosno dati izjavu da postupak nastavljaju. U
stavku 2. ureuje se situacija u kojoj u tijeku roka za podnoenje prijedloga za progon ili u
tijeku postupka prestane postojati pravna osoba na iju je tetu kazneno djelo poinjeno. U
tom sluaju, pravni sljednik pravne osobe na iju je tetu kazneno djelo poinjeno moe u
roku od tri mjeseca od prestanka postojanja te pravne osobe podnijeti prijedlog za progon ili
tubu, odnosno dati izjavu da postupak nastavlja.
lanak 12.
Novi lanak 49. ZKP/08 sadrajno odgovara dosadanjem lanku 50. ZKP/08, time da je radi
ZKP/08 bilo potrebno navedenu odredbu iz odjeljka koji se odnosi na oteenika premjestiti u
odjeljak koji propisuje prava rtve te precizirati kako e se u sluajevima kada je kaznenim
djelom oteeno vie osoba progon poduzeti odnosno nastaviti po prijedlogu bilo koje od
rtava.
59
lanak 13.
Novi lanak 50. ZKP/08 sadrajno odgovara dosadanjem lanku 51. ZKP/08, time da je radi
ZKP/08 bilo potrebno navedenu odredbu iz odjeljka koji se odnosi na oteenika premjestiti u
odjeljak koji propisuje prava rtve te precizirati kako od prijedloga za progon moe odustati
svaka rtva koja ga je podnijela, neovisno o tome da li je odluila aktivno sudjelovati u
postupku u svojstvu oteenika ili ne.
lanak 14.
Novim lankom 51. ZKP/08 ureuje se katalog prava oteenika, koji se do sada nalazio u
lanku 47. ZKP/08. U odnosu na vaei katalog dolo je do odreenih izmjena koje su u
prvom redu rezultat usvajanja nove definicije oteenika iz lanka 202. stavka 12. ZKP/08,
prema kojem je oteenik rtva kaznenog djela i pravna osoba na iju je tetu kazneno djelo
poinjeno, a koje sudjeluju u svojstvu oteenika u postupku. Vidljivo je da se novom
definicijom vri jasno razlikovanje pojma oteenika kao procesnog instituta koji obuhvaa
rtvu i pravnu osobu na iju je tetu kazneno djelo poinjeno koje aktivno sudjeluju u
postupku kroz koritenje djelatnih procesnih prava koja im pripadaju sukladno odredbama
ZKP/08, od osnovnog pojma rtve koji, uz to to je vezan iskljuivo za fiziku osobu, ne trai
aktivno sudjelovanje u postupku, obzirom da rtva moe odluiti i da se uope ne mijea u
tijek kaznenog postupka.
Imajui u vidu gore navedenu definiciju oteenika, a radi nomotehnike preciznosti, uvodno
je naznaeno da se prava oteenika ne veu uz formalni poetak kaznenog postupka (lanak
17. ZKP/08), jer odreena prava iz kataloga oteenik nedvojbeno moe ostvarivati i prije
nego to je kazneni postupak zapoeo.
to se samog kataloga prava tie, u toki 1. precizirano je da oteenik ima pravo sluiti se
svojim jezikom "ako ne govori ili ne razumije hrvatski jezik", po uzoru na izriaj koji se
koristi u lanku 8. ZKP/08. Toke 2. do 9. nisu mijenjane u odnosu na vaei katalog u lanku
47. ZKP/08, dok su prava iz sadanjeg lanka 47. stavka 1. toaka 10. do 12. ZKP/08
prenesena u opi katalog prava svake rtve iz novog lanka 43. ZKP/08. Naime, imajui u
vidu razlikovanje pojma rtve i oteenika, ostvarivanje navedenih prava ne bi bilo opravdano
vezati uz prethodno preuzimanje svojstva oteenika, ve ta prava trebaju pripadaju svakoj
rtvi, neovisno o tome da li e ista preuzeti aktivnu ulogu u postupku ili ne. Nove toke 10. i
11. sadrajno odgovaraju pravima oteenika koja su propisana u sadanjem lanku 47. stavku
1. tokama 13. i 14. ZKP/08.
Stavak 2. novog lanka 51. ZKP/08 sadrajno odgovara sada vaeem lanku 47. stavku 2.
ZKP/08, dok se novi stavak 3. u bitnome podudara sa odredbom vaeeg lanka 47. stavka 3.
ZKP/08, time da su izmjene u pozivanju na odgovarajue stavke rezultat premjetanja dijela
prava oteenika u "opi" katalog prava rtve.
Na kraju valja istaknuti kako je uslijed promjene u numeraciji odredbe u kojoj su propisana
prava oteenika (novi lanak 51. ZKP/08 umjesto dosadanjeg lanka 47. ZKP/08) bilo
potrebno intervenirati i u lanke 218., 221., 373. i 415. ZKP/08 u dijelu u kojem iste upuuju
na prava oteenika.
lanak 15.
Novim lankom 51. a ZKP/08 ureuje se pravo oteenika koji ne govori ili ne razumije jezik
na kojem se vodi postupak na prevoenje na jezik koji razumije (ne mora se nuno raditi o
materinjem jeziku) onih podataka koji su bitni za ostvarivanje njegovih postupovnih prava,
kao i pravo na usmeno prevoenje njegova sasluanja ili ispitivanja kao svjedoka te kada je
prevoenje potrebno za aktivno sudjelovanje oteenika na raspravi. Uvodno treba upozoriti
kako se odredba ovog lanka odnosi samo na oteenika, a ne na svaku rtvu. Dakle, prava iz
60
navedene odredbe pripadaju onoj rtvi kaznenog djela koja sudjeluje u svojstvu oteenika u
postupku odnosno aktivno koristi svoja postupovna prava. Sama odredba unesena je u
ZKP/08 radi transponiranja lanka 7. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea
od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu rtava
kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijea 2001/220/PUP, koji ureuje pravo rtve na
tumaenje i prevoenje. Pri tome valja pojasniti kako Direktiva opseg ovog prava vee uz
ulogu rtve u sustavu kaznenog pravosua, odnosno, imajui u vidu ZKP/08, razlikuje rtve
koje su pasivni sudionik postupka (pravo na tumaenje i prevoenje prilikom sasluanja i
ispitivanja rtve, koje se ureuje u lanku 8. stavku 3. ZKP/08) i rtve koje aktivno
sudjeluju u postupku u svojstvu oteenika (kada je pravo na tumaenje i prevoenje potrebno
osigurati i prilikom sudjelovanja tih rtava na raspravi, a to se propisuje u novom lanku 51.a
ZKP/08). Valja naglasiti i razliku spram novog lanka 205. stavka 3. ZKP/08 (pravo na
pomo tumaa ili druge osobe koja govori i razumije jezik nadlenog tijela i jezik kojim se
koristi rtva prilikom podnoenja kaznene prijave), kod kojeg nije nuno u svakom sluaju
traiti strunu pomo tumaa, za razliku od novog lanka 52. ZKP/08, u kojem se mora raditi
o pomoi ovlatenog sudskog tumaa.
Imajui u vidu gore navedeno, ovom odredbom transponiraju se odredbe lanka 7. stavaka 1.,
3. i 6. Direktive te propisuje da oteenik koji ne govori ili ne razumije jezik na kojem se vodi
postupak (osim prava iz lanka 8. stavka 3. ZKP/08 koja pripadaju svakoj rtvi) ima pravo da
se na njegov zahtjev (navedeno je u skladu s odredbama Direktive), na teret proraunskih
sredstava, osigura pisano prevoenje na jezik koji razumije podataka bitnih za ostvarivanje
prava oteenika u kaznenom postupku, a posebice odluke kojom se okonava kazneni
postupak, ukljuujui i obrazloenje ili saetak obrazloenja te odluke, osim u sluajevima
kada sukladno ZKP/08 odluka ne sadri obrazloenje. Iznimno, oteeniku e se osigurati
usmeno prevoenje navedenih podataka, ako se time oteenik ne onemoguava u
ostvarivanju svojih postupovnih prava, koju mogunost dozvoljava lanak 7. stavak 6.
Direktive.
Stavkom 2. oteeniku se (u skladu s lankom 7. stavkom 5. Direktive) daje pravo na
podnoenje obrazloenog zahtjeva da se odreena isprava ili drugi pisani dokazni materijal
smatraju bitnim i prevedu na jezik koji razumije. Ako tijelo koje vodi postupak prihvati
zahtjev oteenika, osigurat e prevoenje cijele isprave ili drugog pisanog dokaznog
materijala, odnosno samo onih dijelova koji su bitni za omoguavanje oteeniku da aktivno
sudjeluje u postupku.
Stavkom 3. ureuje se nain i forma odluivanja nadlenog tijela o zahtjevu oteenika iz
stavka 2. (transponira se lanak 7. stavci 6. i 7. Direktive). Navedenom odredbom propisuje se
da tijelo koje vodi postupak o zahtjevu oteenika odluuje rjeenjem (nadleno tijelo u
svakom e pojedinom sluaju procjenjivati da li je zahtjev oteenika opravdan ili ne), dok pri
donoenju odluke o tome da li e se prevoenje osigurati u pisanom obliku ili usmeno treba
voditi rauna da se usmenim prevoenjem ne ugrozi ostvarivanje njegovih postupovnih prava.
Sukladno lanku 7. stavku 7. Direktive, protiv odluke nadlenog tijela treba osigurati
mogunost podnoenja pravnog lijeka, iz kojeg razloga se propisuje da oteenik protiv
rjeenja kojim se odbija usmeno ili pisano prevoenje ima pravo albe.
Stavkom 4. se (u skladu s lankom 7. stavkom 1. Direktive) propisuje da je oteeniku koji ne
govori ili ne razumije jezik na kojem se vodi postupak na njegov zahtjev potrebno osigurati
usmeno prevoenje tijekom njegova sasluanja ili ispitivanja kao svjedoka te kada je
prevoenje potrebno za aktivno sudjelovanje oteenika na raspravi. Ovdje valja istaknuti
kako je osiguranje usmenog prevoenja tijekom ispitivanja oteenika koji ne govori ili ne
razumije jezik na kojem se vodi postupak i do sada bila uvrijeena praksa sudova, dok drimo
potrebnim skrenuti pozornost na injenicu da e stupanjem na snagu novog lanka 51.a stavka
61
4. ZKP/08 oteenici moi zahtijevati da im se osigura usmeno prevoenje tijekom cijele
rasprave, ako im je to potrebno za aktivno sudjelovanje u raspravi.
Na kraju valja dodati kako e primjena novog lanka 51.a stavaka 1. i 4. ZKP/08 u praksi
zahtijevati osiguravanje dodatnih materijalnih sredstava na ime intelektualnih usluga
tumaenja i prevoenja, to je i naznaeno u Obrascu standardne metodologije za procjenu
fiskalnog uinka (PFU obrascu) uz ovaj Prijedlog.
lanak 16.
lanak 53. ZKP/08 sadrajno je izmijenjen u stavku 1. na nain da je sada propisano da e
tijelo socijalne skrbi uvijek imenovati posebnog skrbnika djetetu, kada su njegovi interesi u
suprotnosti s interesima roditelja. Predmetno rjeenje predstavlja dodatnu zatitu interesa
djeteta oteenika.
lanak 17.
lanak 54. stavak 2. ZKP/08 sadrajno u bitnome odgovara vaeem lanku 54. stavku 2.
ZKP/08. Jedina razlika u odnosu na vaeu odredbu jest da se. dodatno propisuje da je i
posebni skrbnik iz lanka 53. ZKP/08 o svakoj promjeni adrese duan izvijestiti sud.
lanak 18.
Novi lanak 55. ZKP/08 sadrajno u bitnome odgovara vaeem lanku 55. ZKP/08 (ovdje
valja istaknuti kako je predlagatelj smatrao bitnim zadrati istovjetnu numeraciju ovog lanka,
obzirom na velik broj pozivanja koji bi u suprotnome zahtijevao intervenciju u niz odredaba
ZKP/08).
Stavke 1. do 5. bilo je potrebno uskladiti sa novim definicijama rtve i oteenika iz lanka
202. stavaka 11. i 12. ZKP/08, kako bi se naglasilo da pravo na preuzimanje progona pripada
svakoj rtvi. Ovdje treba naglasiti kako se predloenim izmjenama pravo rtve na
preuzimanje kaznenog progona ne vee uz prethodno preuzimanje uloge oteenika, pa e
svaka rtva, neovisno o tome da li sudjeluje u postupku kao oteenik ili ne, moi preuzeti
kazneni progon u sluajevima kada dravni odvjetnik od njega odustane. Na kraju smatramo
bitnim ponovno skrenuti pozornost na odredbu novog lanka 43. stavka 7. ZKP/08 kojim je
propisano da dio prava rtve, meu kojima je i pravo na preuzimanje kaznenog progona,
pripada i pravnoj osobi na iju je tetu kazneno djelo poinjeno, te da se odredbe ZKP/08
kojima se ureuje ostvarivanje navedenih prava od strane rtve kaznenog djela na
odgovarajui nain primjenjuju i na pravnu osobu na iju je tetu kazneno djelo poinjeno.
Stoga, prilikom primjene lanka 55. ZKP/08 (i drugih odredbi ZKP/08 koje se na nju
pozivaju) u praksi, uvijek treba imati na umu kako pravo na preuzimanje progona pripada ne
samo rtvi ve i pravnoj osobi na iju je tetu kazneno djelo poinjeno (bez obzira da li su
prethodno preuzeli ulogu oteenika ili ne).
Stavak 6. takoer je izmijenjen radi usklaivanja sa novim definicijama rtve i oteenika iz
lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08.
Novina je stavak 7., kojim se ureuje situacija u kojoj pravna osoba na iju je tetu kazneno
djelo poinjeno prestane postojati u tijeku postupka. U tom sluaju, pravni sljednik pravne
osobe na iju je tetu kazneno djelo poinjeno moe u roku od tri mjeseca od prestanka
postojanja te osobe dati izjavu da preuzima ili nastavlja kazneni progon.
lanak 19.
Novi lanak 57. ZKP/08 sadrajno u bitnome odgovara vaeem lanku 57. ZKP/08, dok su
izvrene izmjene posljedica temeljnog razlikovanja rtve i oteenika koje se uvodi kroz
izmjenu lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08 (vidi obrazloenje uz lanak 2. ovog Prijedloga
i novi lanak 55. ZKP/08).
62
lanak 20.
lanak 21.
lanak 22.
U lanku 61. ZKP/08 izmijenjen je stavak 3., a to je posljedica temeljnog razlikovanja rtve
i oteenika koje se uvodi kroz izmjenu lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08.
lanak 23.
U lanku 64. ZKP/08 predlae se izmjena stavka 1. toke 5. radi transponiranja lanka 4.
Direktive 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijea od 22. listopada 2013. o pravu na
treim osobama i konzularnim tijelima. Naime, navedeni lanak Direktive trai od drava
lanica potivanje povjerljivosti komunikacije izmeu osumnjienika i njegovog branitelja u
ostvarivanju prava na pristup branitelju, to ukljuuje sastanke, korespondenciju, telefonske
razgovore i sve druge oblike komunikacije koji su doputeni nacionalnim pravom. Stoga je,
kao jedno od temeljnih prava okrivljenika (opi termin koji prema lanku 202. stavku 3.
ZKP/08 obuhvaa i osumnjienika), u lanku 64. stavku 1. toki 5. ZKP/08 potrebno propisati
da okrivljenik ima pravo slobodno, nesmetano i povjerljivo komunicirati s braniteljem. Pravo
na slobodno i nesmetano komuniciranje s braniteljem i sada je propisano kao jedno od
osnovnih prava okrivljenika, dok se predloenom izmjenom naglaava vanost povjerljivosti
takve komunikacije, koja je kljuna za osiguravanje uinkovitog ostvarenja prava obrane i
ini bitan dio prava na pravino suenje.
lanak 24.
lanak 65. stavak 2. ZKP/08 izmijenjen je radi transponiranja lanka 9. Direktive 2013/48/EU
Europskog parlamenta i Vijea od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u
kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na
obavjeivanje tree strane u sluaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s treim osobama
i konzularnim tijelima. Navedenim lankom od drava lanica se trai da u svom
nacionalnom pravu osiguraju da se osumnjienika prije odricanja od prava na branitelja na
jasan i razumljiv nain poui o sadraju navedenog prava i moguim posljedicama odricanja.
Stoga se predlae izmjena lanka 65. stavka 2. ZKP/08 kojom bi se ve u opoj odredbi o
branitelju izrijekom propisalo kako se okrivljenika (opi termin koji prema lanku 202. stavku
3. ZKP/08 obuhvaa i osumnjienika) odmah po uhienju ili poduzimanju druge radnje za
koju to predvia ZKP/08 mora pouiti da ima pravo uzeti branitelja i da branitelj moe biti
prisutan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik izjavi da ne eli uzeti branitelja, nadleno tijelo
duno ga je na jednostavan i razumljiv nain upoznati sa znaenjem prava na branitelja i
posljedicama odricanja od tog prava. Ako okrivljenik i nakon toga ne eli uzeti branitelja, a ne
radi se o radnji za ije je provoenje obvezna prisutnost branitelja, moe se nastaviti s
poduzimanjem radnje (npr. ispitivanje osumnjienika u zakonom predvienim sluajevima,
63
pretraga i slino). Svako odricanje od prava na branitelja mora biti izriito, nedvosmisleno i u
pisanom obliku.
lanak 25.
Odredbu lanka 66.stavka 3. neophodno je izmijeniti radi usklaenja s novim lankom 208.a,
kako bi se omoguilo osumnjieniku postavljanje branitelja i prilikom ispitivanja u policiji.
lanak 26.
lanak 67. ZKP/08 potrebno je dopuniti radi transponiranja odredbe lanka 3. Direktive
2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijea od 22. listopada 2013. o pravu na pristup
odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o
pravu na obavjeivanje tree strane u sluaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s treim
osobama i konzularnim tijelima. lanak 3. stavak 3. toka (c) Direktive propisuje kako bi
pravo na pristup branitelju trebalo obuhvatiti i pravo osumnjienika na branitelja pri
poduzimanju dokazne radnje prepoznavanja, suoenja i rekonstrukcije dogaaja, ako se
nacionalnim pravom zahtijeva sudjelovanje osumnjienika u navedenim radnjama ili mu je
doputeno istima prisustvovati. Stoga je bilo potrebno intervenirati u lanak 67. ZKP/08 na
nain da se u novom stavku 2. propisuje kako je branitelj ovlaten prisustvovati dokaznoj
radnji prepoznavanja, suoenju i rekonstrukciji dogaaja, kada okrivljenik sudjeluje u tim
radnjama. Time je ovo pravo ureeno ve u opim odredbama, dok se kasnije dosljedno
provodi kroz izmjene odredbama o citiranim radnjama (vidi i obrazloenja uz lanke 56., 61. i
62. ovog Prijedloga).
Imajui u vidu da se u lanku 67. ZKP/08 dodaje novi stavak 2., dolo je do promjena u
numeraciji dosadanjih stavaka 2. do 5., koji su postali stavci 3. do 6., a posljedino je trebalo
ispraviti i pozivanja na pojedine stavke u novim stavcima 4. i 5.
lanak 27.
lanak 70. stavak 1. ZKP/08 izmijenjen je radi usklaenja sa novim definicijama rtve i
oteenika.
Izmijenjenim stavkom 3. propisuje se da branitelj ne moe biti osoba koja je u istom predmetu
postupala kao sudac, dravni odvjetnik, istraitelj ili policijski slubenik, ili je u istom
predmetu osumnjiena. U odnosu na vaeu odredbu, uskrata prava na zastupanje iri se na
osobe koje su u istom predmetu osumnjiene, a ne vie suokrivljene. Imajui u vidu
izmijenjenu definiciju osumnjienika, na navedeni nain snien je stupanj sumnje (osnove
sumnje umjesto osnovane sumnje) kao uvjet za donoenje odluke o iskljuenju branitelja
od zastupanja okrivljenika u odreenom predmetu. Navedeno rjeenje u skladu je s
Direktivom 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijea od 22. listopada 2013. o pravu na
treim osobama i konzularnim tijelima, koja dozvoljava propisivanje uskrate prava na
zastupanje u sluajevima kada postoje objektivne i injenine okolnosti koje daju povoda
sumnji da je odvjetnik umijean u kazneno djelo s osumnjienikom ili optuenom osobom.
Valja naglasiti da se na opisani nain ne ograniava pravo okrivljenika na branitelja, ve samo
mogunost izbora tono odreenog odvjetnika, koji je u istom predmetu osumnjienik, a ne
ograniava se niti pravo na povjerljivost komunikacije, koje je sukladno lanku 4. citirane
Direktive nederogabilno pravo.
U lanku 70. stavku 5. ZKP/08 predlae se brisanje druge i tree reenice, koje su suvine,
obzirom da navedenu materiju regulira lanak 71. ZKP/08.
64
lanak 28.
lanak 75. ZKP/08 potrebno je brisati u vidu transponiranja lanka 4. Direktive 2013/48/EU
i konzularnim tijelima, koji zahtijeva potivanje povjerljivosti komunikacije izmeu
osumnjienika i njegovog branitelja u ostvarivanju prava na pristup branitelju. Sukladno
navedenoj Direktivi, pravo na povjerljivost komunikacije izmeu osumnjienika i njegovog
branitelja je nederogabilno pravo i Direktiva ne doputa propisivanje ogranienja
povjerljivosti navedene komunikacije. Obzirom na navedeno, bilo je potrebno brisati lanak
75. stavke 2. do 4. ZKP/08 koji propisuju mogunost da se odredi nadzor sadraja razgovora
izmeu uhienika i branitelja (zakonske uvjete za odreivanje nadzora i nain njegovog
odreivanja). Kako navedeni stavci propisuju iznimku od opeg pravila koje se propisuje u
lanku 75. stavku 1. ZKP/08, a koje ope pravilo je ve sadrano u izmijenjenoj opoj odredbi
lanka 64. stavka 1. toke 5. ZKP/08, kao i u novom lanku 108. stavku 7. ZKP/08, odredba
sadanjeg lanka 75. stavka 1. ZKP/08 brisana je kao suvina.
lanak 29.
lanak 76. ZKP/08 takoer je potrebno brisati u vidu transponiranja lanka 4. Direktive
osobama i konzularnim tijelima, koji zahtijeva potivanje povjerljivosti komunikacije izmeu
osumnjienika i njegovog branitelja u ostvarivanju prava na pristup branitelju. lanak 76.
stavci 2. do 4. ZKP/08 propisuju mogunost odreivanja nadzora komunikacije okrivljenika i
branitelja (pisma, poruke i razgovori), a kako Direktiva povjerljivost komunikacije izmeu
osumnjienika i branitelja u ostvarivanju prava na pristup branitelju (komunikacija ukljuuje
sastanke, korespondenciju, telefonske razgovore i sve druge oblike komunikacije koji su
doputeni nacionalnim pravom) propisuje kao nederogabilno pravo, ove je odredbe trebalo
brisati. Isto tako, obzirom da stavci 2. do 4. propisuju iznimku od pravila koje se propisuje u
stavku 1., a koje ope pravilo je ve sadrano u izmijenjenoj opoj odredbi lanka 64. stavka
1. toke 5. ZKP/08, kao i u izmijenjenom lanku 114. ZKP/08 te novom lanku 139. stavku 5.
ZKP/08, odredba sadanjeg lanka 76. stavka 1. ZKP/08 brisana je kao suvina.
lanak 30.
Odredbu lanka 86. stavka 3. potrebno je izmijeniti jer se poziva na lanak 205., a u kojem je,
uslijed dodavanja novog stavka 3., izmijenjena numeracija stavaka.
lanak 31.
Odredbu lanka 97. stavka 4. potrebno je izmijeniti jer se poziva na lanak 208. ZKP/08.
Naime, materija lanka 208. ZKP/08 je ovim Prijedlogom razdvojena u tri lanka (lanci 208.,
208.a i 208.b).
lanak 32.
Izmjene u lanku 98. stavcima 5. i 6. ZKP/08 u prvom su redu rezultat usklaenja sa lankom
67.a KZ/11. Naime, izmjenama i dopunama KZ/11 iz 2015., u navedeni je zakon unesena
odredba prema kojoj sigurnosne mjere teku od izvrnosti presude, s kojom odredbom je
potrebno uskladiti trajanje mjera opreza iz lanka 98. ZKP/08. Stoga se predlae da mjere
opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do izvrnosti presude kada se radi o
mjerama opreza koje su odreene zbog postojanja okolnosti iz lanka 123. stavka 1. toke 1.,
65
3. i 4. ZKP/08, odnosno najdulje do pravomonosti presude kada se radi o mjerama opreza
koje su odreene zbog postojanja okolnosti iz lanka 123. stavka 1. toke 2. i 5. ZKP/08 (po
prirodi stvari, mjere opreza koje su odreene zbog postojanja navedenih okolnosti ne mogu
trajati nakon pravomonosti presude).
U preostalom dijelu, izmjene lanka 98. stavaka 5. i 6. ZKP/08 predstavljaju otklanjanje
nedoumice u praksi oko tumaenja termina sud pred kojim se vodi postupak. Predloenom
izmjenom otklanja se potreba za tumaenjem i izrijekom propisuje kako se radi o
prvostupanjskom sudu.
lanak 33.
lanak 102. ZKP/08 ureuje jamstvo kao mjeru osiguranja prisutnosti okrivljenika u
postupku (blau od istranog zatvora) i propisuje da se istrani zatvor koji je odreen iz
razloga navedenih u lanku 123. stavku 1. toki 1. do 4. ZKP/08 moe ukinuti ako okrivljenik
ili tko drugi za njega dade jamstvo, a sam okrivljenik obea da se nee kriti i da bez odobrenja
nee napustiti svoje boravite, te da nee ometati kazneni postupak i da nee poiniti novo
kazneno djelo. Dakle, prema vaeem zakonskom rjeenju, jamstvom kao blaom mjerom
osiguranja prisutnosti okrivljenika moe se zamijeniti fakultativni istrani zatvor koji je
odreen po svim zakonskim osnovama iz lanka 123. stavka 1. ZKP/08, i to: opasnost od
bijega (toka 1.), koluzijska opasnost (toka 2.), iteracijska opasnost (toka 3.) i opasnost
uznemiravanja javnosti (toka 4.). Po prirodi stvari, nije mogue odrediti jamstvo kao
zamjenu za tzv. disciplinski istrani zatvor (lanak 123. stavak 1. toka 5. ZKP/08), pa je ova
mogunost iskljuena u lanku 102. stavku 1. ZKP/08.
Jamstvo kao institut poznaje i Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10. i
5/14., u daljnjem tekstu: Ustav RH), koji u lanku 25. stavku 3. propisuje sljedee:
"Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moe pustiti da se brani sa slobode.". Vidljivo je da
navedena odredba Ustava RH ne ograniava mogunost zamjene istranog zatvora jamstvom,
ali takoer proizlazi i zakljuak da Ustav RH "izbor izmeu veeg ili manjeg broja sluajeva
u kojima se istrani zatvor moe zamijeniti jamstvom, preputa zakonodavcu"1.
Jamstvo je poznavao i Zakon o kaznenom postupku iz 1997. (ZKP/97), koji je propisivao da
se okrivljenik protiv kojeg treba odrediti pritvor ili je pritvor protiv njega ve odreen zbog
bojazni da e pobjei moe ostaviti na slobodi odnosno pustiti na slobodu ako on osobno ili
tko drugi za njega dade jamstvo da do kraja kaznenog postupka nee pobjei, a sam
okrivljenik obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite (lanak 91.
stavak 1. ZKP/97). Iz navedenog je vidljivo da je ZKP/97 jamstvo kao zamjenu za
fakultativni pritvor ograniio samo na opasnost od bijega okrivljenika, odnosno na samo jedan
od etiri opa razloga za odreivanje pritvora.
Stupanjem na snagu ZKP/08 mogunost primjene instituta jamstva je proirena, pa se jamstvo
moglo odrediti ne samo kada postoji opasnost od bijega (toka 1.), ve i koluzijska i
iteracijska opasnost (toke 2. i 3.). U konanici, sukladno odluci Ustavnog suda Republike
Hrvatske (u daljnjem tekstu: USRH) br. U-I-448/2009 od 19. srpnja 2012., zakonodavac je
Zakonom o izmjenama i dopunama ZKP/08 iz prosinca 2012. dodatno proirio mogunost
primjene jamstva i u sluajevima kada postoji opasnost uznemiravanja javnosti (toka 4.), i to
uslijed pravnog shvaanja USRH da "teina kaznenog djela sama po sebi nije ustavnopravno
prihvatljiv razlog za zakonsko iskljuivanje jamstva" (toka 79. navedene odluke USRH).
Ovdje drimo bitnim istaknuti kako praksa Europskog suda za ljudska prava ne zahtijeva
propisivanje mogunosti zamjene istranog zatvora jamstvom kada se radi o koluzijskoj i
iteracijskoj opasnosti, a i poredbeno pravo kao opeprihvaenu osnovu za zamjenu istranog
zatvora jamstvom poznaje samo opasnost od bijega, dok su u pogledu mogunosti zamjene
1
D. Krapac: Kazneno procesno pravo: Institucije, Narodne novine (Zagreb), studeni 2014., str. 365.
66
istranog zatvora koji je odreen zbog koluzijske ili iteracijske opasnosti jamstvom
zakonodavna rjeenja i praksa nacionalnih sudova razliiti u pojedinim dravama.
Iz svega gore navedenog vidljivo je kako se jamstvo, kao mjera procesne prisile blaa od
istranog zatvora (ranije pritvora), u hrvatskom kaznenom postupovnom pravu neprestano
razvijalo, pa je tako od mogunosti njegove primjene samo kao zamjene za istrani zatvor
zbog opasnosti od bijega u ZKP/97, preko proirenja na koluzijsku i iteracijsku opasnost, a u
konanici i na opasnost uznemiravanja javnosti, prolo put od vrlo uske primjene samo u
sluaju jedne istranozatvorske osnove, do mogunosti primjene u sluaju bilo koje od etiri
zakonske osnove za odreivanje istranog zatvora.
Meutim, imajui u vidu pravna stajalita USRH koja je ovaj sud izrazio u svojoj odluci br.
U-III-1451/2015 (u daljnjem tekstu: Odluka USRH), kojima je osporio legitimnost mjere
jamstva u kaznenom postupku i uinio je neuinkovitom mjerom kojom se vie ne moe
ostvariti ista svrha kao istranim zatvorom zbog postojanja koluzijske i iteracijske
opasnosti2, a posebice pravnu snagu navedene odluke, radi pravilne primjene jamstva u
praksi, predlagatelj nije imao drugog izbora osim predloiti da se primjena jamstva iskljui u
sluajevima kada je istrani zatvor odreen zbog koluzijske i iteracijske opasnosti (lanak
123. stavak 1. toke 2. i 3. ZKP/08). U nastavku se, ne ulazei u konkretan predmet, daje
kratki prikaz pravnih stajalita iz Odluke USRH, koja su u konanici i dovela do prijedloga da
se lanak 102. stavak 1. ZKP/08 izmijeni.
U toki 37. Odluke USRH istie se sljedee: S aspekta zatite ustavnog prava na slobodu,
relevantno je samo to to poinjenje novih, drugih, razliitih kaznenih djela od onih zbog
kojih je odreen istrani zatvor, koji je zamijenjen jamstvom, ne moe biti ustavnopravno
prihvatljiv razlog za sudsku kvalifikaciju o krenju uvjeta tog jamstva, pa bilo za ta (nova)
kaznena djela i utvreno da su poinjena s ciljem da se otea dokazivanje u prvotnoj istrazi ili
ta istraga omete.. Dakle, USRH iznosi pravno stajalite da osnovana sumnja u poinjenje ak
tri nova kaznena djela od strane okrivljenika kojem je istrani zatvor zbog koluzijske i
iteracijske opasnosti zamijenjen jamstvom, a koja kaznena djela su poinjena upravo s ciljem
oteavanja dokazivanja i ometanja istrage, ne moe biti ustavnopravno prihvatljiv razlog za
naplatu jamstva i odreivanje istranog zatvora protiv okrivljenika, jer se ne radi o
ponavljanju istog ili istovrsnog kaznenog djela koje se tom okrivljeniku stavlja na teret.
Uporite za navedeno stajalite USRH nalazi u lanku 123. stavku 1. toki 3. ZKP/08, iako se
navedenom odredbom propisuje opasnost od ponavljanja djela kao razlog za odreivanje
istranog zatvora, a ne zabrana injenja novih kaznenih djela kao uvjet za primjenu jamstva u
vidu obeanja okrivljenika da nee poiniti (bilo koje!) novo kazneno djelo. USRH oigledno
smatra da se uz jamstvo okrivljenik zapravo obvezuje samo da nee initi kaznena djela koja
su ista ili istovrsna onima zbog kojih se protiv njega vodi kazneni postupak, a ne i druga
kaznena djela.
Iz gore navedenog stajalita vidljivo je da je USRH zapravo poistovjetio utvrivanje
iteracijske opasnosti za odreivanje istranog zatvora sukladno lanku 123. stavku 1. toki 3.
ZKP/08 sa utvrivanjem jesu li ispunjeni uvjeti za odreivanjem istranog zatvora zbog
krenja uvjeta jamstva i naplatom jamstva, iako je pravna osnova za navedeno sadrana u
lanku 104. stavku 2. ZKP/08. Pri tome valja istaknuti kako USRH nije razluio da li bi
prema njegovom stajalitu lanak 123. stavak 1. toku 3. ZKP/08 trebalo primijeniti samo u
sluajevima propasti jamstva i odreivanja istranog zatvora zbog iteracijske opasnosti, ili i
zbog koluzijske opasnosti.
Univerzalnom primjenom lanka 123. stavka 1. toke 3. ZKP/08 na sva pitanja koja se tiu
odreivanja istranog zatvora i propasti jamstva, USRH je delegitimizirao jamstvo kao
2
Z. urevi: Pravna priroda, pravni okvir i svrha jamstva u kaznenom postupku: Mogu li preivjeti odluku
Ustavnog suda RH U-III-2015 o ukidanju istranog zatvora za gradonaelnika Grada Zagreba i vraanju
jamevine njegova branitelja?, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 22, broj 1/2015, str. 9.
67
uinkovitu mjeru sa svrhom osiguranja pravilnog voenja kaznenog postupka i sa svrhom
zatite od poinjenja novih kaznenih djela3 i potpuno zanemario javni interes za kazneni
progon te legitimni zahtjev drave za utvrivanjem relevantnih injenica i prikupljanjem
dokaza u sluaju poinjenja kaznenih djela4.
Naime, nakon ovakvih stajalita USRH, opravdano se u opoj, ali i strunoj javnosti postavlja
pitanje, ako nepotivanje pravila ponaanja ili mjera ije je potivanje odredio sud pri
donoenju rjeenja o ukidanju istranog zatvora i njegovoj zamjeni jamstvom ne moe
rezultirati propau jamstva, da li se jamstvom uope moe ostvariti ista svrha kao istranim
zatvorom ili bi se okrivljeniku u svakom sluaju trebala oduzeti sloboda?
to se tie iteracijske opasnosti (toka 3.), ponavljamo kako je USRH u bitnome stajalita
kako se okrivljeniku kojem je istrani zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela
zamijenjen jamstvom ne moe odrediti istrani zatvor i naplatiti iznos jamstva iako namjerno
ini nova kaznena djela, ako se ne radi o poinjenju istog ili istovrsnog kaznenog djela koje
mu se stavlja na teret.
to se koluzijske opasnosti (toka 2.) tie, treba podsjetiti na pravno stajalite USRH prema
kojem ni poinjenje novih kaznenih djela, pa ak i ako su poinjena upravo s ciljem da se
otea dokazivanje u prvotnoj istrazi ili ta istraga omete, nije ustavnopravno prihvatljiv razlog
za odluku o krenju uvjeta jamstva. Iz navedenog stajalita logiki slijedi zakljuak da osoba
kod koje postoji koluzijska opasnost, a nalazi se na slobodi pod jamstvom, moe ometati
kazneni postupak, utjecati na svjedoke, poticati ih na laan iskaz, krivotvoriti dokaze i kriti
sva druga pravila ponaanja koja joj je sud postavio radi sprjeavanja koluzijske opasnosti sve
dok time ne ini kazneno djelo zbog kojeg je optuena5.
Slijedom svega navedenog, imajui pri tome u vidu pravna stajalita USRH iz gore citirane
odluke, koja su sudovi duni potivati prilikom odluivanja u konkretnim predmetima, iz
kojih jasno proizlazi zakljuak kako jamstvo postaje a priori sredstvo kojim se ne mogu
ostvariti iste svrhe kao istranim zatvorom zbog koluzijske i iteracijske opasnosti6, predlae
se izmjena lanka 102. stavka 1. ZKP/08 kojom bi se mogunost primjene jamstva ograniila
na situacije kada je istrani zatvor protiv okrivljenika odreen temeljem lanka 123. stavka 1.
toke 1. (opasnost od bijega) ZKP/08.
lanak 34.
lanak 108. stavak 5. ZKP/08 dopunjen je na nain da se u novoj toki 5. propisuje dunost
policije da o uhienju djeteta odmah obavijesti roditelja ili skrbnika. Navedena dopuna
rezultat je transponiranja lanka 5. stavka 2. Direktive 2013/48/EU Europskog parlamenta i
Vijea od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u
postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavjeivanje tree strane u
sluaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s treim osobama i konzularnim tijelima.
Naime, navedenom odredbom Direktive 2013/48/EU propisano je da o oduzimanju slobode u
sluajevima kada je osumnjienik dijete to je prije mogue treba obavijestiti nositelja
roditeljske odgovornosti.
Stavci 6. i 7. izmijenjeni su radi transponiranja lanaka 4. i 9. Direktive 2013/48/EU.
Navedenim izmjenama osigurava se da uhienik o svojim pravima bude pouen na njemu
jasan i razumljiv nain i da ga se na isti nain poui o pravu na branitelja i posljedicama
odricanja od tog prava, te naglaava kako uhienik ima pravo slobodnog, neometanog i
povjerljivog komuniciranja s braniteljem (pravo na povjerljivost komunikacije izmeu
3
Ibid, str. 41.
4
Ibid, str. 42.
5
Ibid, str. 42.
6
Ibid, str. 46.
68
okrivljenika i branitelja propisana je ve u opoj odredbi u lanku 64. ZKP/08, a ovdje se
navedeno pravo propisuje u odnosu na uhienike).
Stavcima 8. i 9. istog lanka u ZKP/08 se transponira lanak 6. gore navedene Direktive, koji
od drava lanica trai da osiguraju da osumnjienici kojima je oduzeta sloboda imaju pravo
na komunikaciju s barem jednom treom osobom (primjerice, roakom, prijateljem i slino).
U dijelu koji se odnosi na uhienika, ova se odredba transponira kroz novi lanak 108. stavke
8. i 9. ZKP/08. Sukladno stavku 8., uhienik moe, dok traje uhienje, komunicirati barem s
jednom treom osobom po svom izboru. Ovo se pravo moe ograniiti samo ako je to nuno
radi zatite interesa postupka ili drugih vanih interesa. Prema stavku 9., ako je uhienik
dijete, dok traje uhienje, omoguit e se uhienom djetetu komunikacija s njegovim
roditeljem ili drugom osobom koja o djetetu skrbi, osim ako je to protivno najboljim
interesima djeteta, ili ako je to nuno radi zatite interesa postupka ili drugih vanih interesa.
Valja istaknuti kako su propisana ogranienja prava na komunikaciju, tijekom uhienja, s
treim osobama, u skladu s lankom 6. stavkom 2. Direktive, koja doputa ogranienja u
pogledu nunih zahtjeva ili razmjernih operativnih zahtjeva. Primjerice, a kako se to istie i u
uvodnoj izjavi 36. Direktive, takvi zahtjevi mogu ukljuivati potrebu za sprjeavanjem
ozbiljnih tetnih posljedica po ivot, slobodu ili fiziki integritet osobe, ali i potrebu za
sprjeavanjem (negativnih) utjecaja na kazneni postupak.
lanak 35.
Izmjena u lanku 108.a stavku 1. toki 6. ZKP/08 predlae se radi transponiranja lanka 7.
treim osobama i konzularnim tijelima. Navedenom odredbom Direktive naglaava se vanost
prava stranih dravljana da se o njihovom oduzimanju slobode bez nepotrebnog odlaganja
obavijesti konzularno tijelo drave iji su dravljani i omogui im komunikaciju s tim
tijelima, ako tako ele. Imajui u vidu navedeno, predloenom se izmjenom propisuje kako e
se na zahtjev stranog dravljana o njegovom uhienju odmah obavijestiti nadleno konzularno
tijelo ili veleposlanstvo, te e mu se omoguiti da s njima bez odlaganja ostvari kontakt.
lanak 36.
Izmijenjenim lankom 108.b ZKP/08 propisuje se mogunost kratkotrajne odgode prava na
obavjetavanje odreenih osoba o uhienju. Odgoda obavjetavanja navedenih osoba mogua
je samo ako postoji hitna potreba da se otklone ozbiljne i teke posljedice za ivot, slobodu ili
tjelesni integritet osobe ili hitna potreba za otklanjanjem opasnosti da e se sakriti ili unititi
dokazi, i to samo dok za to postoje razlozi, ali najdulje 12 sati od trenutka uhienja. Navedenu
odgodu moe naloiti dravni odvjetnik, time da nalog mora sadravati konkretne razloge
odgode davanja obavijesti, i mora se priloiti u izvjeu o uhienju i dovoenju. lanak 108.b
ZKP/08 izmijenjen je po uzoru na lanak 3. stavak 6. i lanak 5. stavak 3. u vezi lanka 8.
treim osobama i konzularnim tijelima, a u odnosu na vaeu odredbu uvjeti za odgodu
obavijesti o uhienju ue su propisani, pa tako odgoda obavjetavanja vie nije mogua zbog
opasnosti za imovinu veeg opsega ili opasnosti poinjenja novog kaznenog djela, ve samo
ako postoji hitna potreba da se otklone ozbiljne i teke posljedice za ivot, slobodu ili tjelesni
integritet osobe ili hitna potreba za otklanjanjem opasnosti da e se sakriti ili unititi dokazi.
69
lanak 37.
Novim lankom 108.c ZKP/08 propisuje se da e policija i ispitivanje uhienika provesti
sukladno odredbama novog lanka 208.a ZKP/08. Navedenom odredbom eli se naglasiti
kako se i ispitivanje uhienika od strane policije provodi na nain kako je to propisano u
odnosu na ispitivanje osumnjienika, pa je radi jasnoe i cjelovitosti zakonskog teksta u
odredbe ZKP/08 koje se odnose na postupanje s uhienikom dodan novi lanak 108.c
ZKP/08.
lanak 38.
lankom 109. stavkom 6. ZKP/08 koji je trenutno na snazi propisuje se rok u kojem je
dravni odvjetnik duan (u svakom sluaju) ispitati uhienika (najkasnije esnaest sati nakon
predaje pritvorskom nadzorniku, osim ako se radi o kaznenom djelu za koje je propisana
kazna zatvora u trajanju do jedne godine, kada taj rok iznosi dvanaest sati). Imajui u vidu
kako se novim lankom 208.a ZKP/08 propisuje da policija moe ispitati osumnjienika u
formi dokazne radnje (na nain propisan navedenom odredbom), te da se sukladno novom
lanku 108.c ZKP/08 i ispitivanje uhienika provodi na isti nain, predlagatelj je miljenja
kako vie nije oportuno propisivanje obveze dravnom odvjetniku da u svakom sluaju, bez
obzira o kojem se kaznenom djelu radilo, mora ispitati uhienika kojeg je ve prethodno u
formi dokazne radnje ispitala policija. Stoga se predlae izmjena lanka 109. stavka 6.
ZKP/08 na nain da se kao obveza dravnom odvjetniku propie samo ispitivanje onih
uhienika kojima se stavlja na teret poinjenje kaznenog djela iz nadlenosti upanijskog
suda, i to u istom roku kao i do sada, odnosno najkasnije esnaest sati nakon predaje
pritvorskom nadzorniku, neovisno o tome da li je te uhienike prethodno ispitala policija.
Navedeno se predlae imajui u vidu da teina i sloenost kaznenih djela iz nadlenosti
upanijskog suda zahtijevaju da dravni odvjetnik u svakom sluaju ponovno ispita ove
uhienike. Nasuprot tome, kada se radi o kaznenim djelima iz nadlenosti opinskog suda,
prema predloenoj izmjeni, dravni odvjetnik mogao bi odluiti da li eli ispitati uhienika
kojeg je prethodno ispitala policija ili ne (ocjena o potrebi ponovnog ispitivanja uhienika biti
e na dravnom odvjetniku, koji e tu odluku donijeti ovisno o okolnostima pojedinog
sluaja). Ukoliko odlui provesti ispitivanje, dravni odvjetnik to mora uiniti najkasnije u
roku od esnaest sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku, odnosno dvanaest sati ako se
radi o kaznenom djelu s propisanom kaznom zatvora do jedne godine. Predloeno rjeenje
dovest e do rastereenja dravnog odvjetnitva (u prvom redu opinskih dravnih
odvjetnitava) u odnosu na provoenje dokazne radnje prvog ispitivanja okrivljenika, to bi u
konanici trebalo dovesti do breg i uinkovitijeg prethodnog postupka u cjelini. Ovdje
drimo bitnim dodati kako e dravni odvjetnik i dalje biti duan u roku od esnaest odnosno
dvanaest sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku ispitati one uhienike koje nije prethodno
ispitala policija.
lanak 39.
lanak 114. ZKP/08 izmijenjen je radi transponiranja lanka 4. Direktive 2013/48/EU
i konzularnim tijelima. Novim lankom 114. ZKP/08 propisuje se da pritvorenik ima pravo
slobodnog, neometanog i povjerljivog razgovora odnosno komuniciranja s braniteljem (pravo
na povjerljivost komunikacije izmeu okrivljenika i branitelja propisana je ve u opoj
odredbi u lanku 64. ZKP/08, a ovdje se navedeno pravo propisuje u odnosu na pritvorenike).
70
lanak 40.
i konzularnim tijelima. Naime, lankom 7. stavkom 2. Direktive propisan je opseg prava na
komunikaciju s konzularnim tijelima, pa se tako navodi da osumnjienici (kojima je oduzeta
sloboda) imaju pravo na posjet od strane konzularnih tijela, pravo na razgovor i
korespondenciju s njima te pravo da im njihovo konzularno tijelo organizira pravno
zastupanje. U dijelu koji se odnosi na uhienike i pritvorenike, navedena je odredba Direktive
transponirana kroz izmijenjeni lanak 116. ZKP/08 kojim se propisuje da konzularni i
diplomatski predstavnici mogu posjeivati svoje dravljane koji su uhieni ili pritvoreni,
razgovarati s njima te im pomoi u izboru branitelja. U dijelu koji se odnosi na osobe koje su
u istranom zatvoru, navedena je odredba Direktive transponirana kroz izmjenu lanka 142.
ZKP/08.
lanak 41.
lanak 124. stavak 3. ZKP/08 dopunjen je kako bi se ponovno naglasilo da u obrazloenju
rjeenja o istranom zatvoru sud mora odreeno i potpuno izloiti injenice i dokaze iz kojih
proizlazi postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik poinio kazneno djelo, postojanje
zakonskih razloga za odreivanje istranog zatvora, razloga zbog kojih sud smatra da se svrha
istranog zatvora ne moe ostvariti drugom blaom mjerom, kao i razloga visine jamstva, te
dodatno istaknulo kako prilikom svakog produljenja trajanja istranog zatvora sud mora
odreeno i potpuno izloiti koje okolnosti opravdavaju njegovu daljnju primjenu. Osnovni
razlog za dodatno pojanjenje i dopunu odredbe lanka 124. stavka 3. ZKP/08 nalazi se
presudama Europskog suda za ljudska prava (npr. Margareti protiv Hrvatske) kojima je
utvrena povreda lanka 5. stavka 3. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
na tetu podnositelja zahtjeva uslijed nedovoljno obrazloenih odluka nacionalnih sudova
kojima je protiv okrivljenika produljivana primjena instituta istranog zatvora (sline povrede,
ali u odnosu na institut pritvora iz ZKP/97, utvrene su i u presudama Dervishi protiv
Hrvatske, Trifkovi protiv Hrvatske, Orban protiv Hrvatske, Dragin protiv Hrvatske, Pea
protiv Hrvatske i sl.).
lanak 42.
lanak 125. stavak 2. ZKP/08 izmijenjen je radi transponiranja lanka 6. stavaka 5. i 6.
Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o uspostavi
minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu rtava kaznenih djela. Sukladno navedenim
odredbama, rtve imaju pravo zahtijevati da budu obavijetene o putanju na slobodu i bijegu
okrivljenika iz istranog zatvora te o mjerama koje su poduzete radi njihove zatite, osim ako
bi davanjem obavijesti okrivljenik bio doveden u opasnost. Obzirom na navedeno, valjalo je u
lanku 125. stavku 2. ZKP/08 propisati da e rtva koja je to zahtijevala odmah putem policije
biti obavijetena o ukidanju pritvora ili istranog zatvora protiv okrivljenika, osim ako bi time
okrivljenik bio doveden u opasnost, kao i da e rtva biti obavijetena i o mjerama koje su
poduzete radi njezine zatite, ako su iste odreene. U odnosu na vaeu odredbu, valja dodati
kako je ispravljena i oita neloginost iz koje je proizlazilo da se istrani zatvor koji je
odreen zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela ne moe ukinuti dok se o tome ne
obavijesti rtva. Sukladno novoj odredbi, o ukidanju istranog zatvora (bez obzira na razloge
iz kojih je odreen) obavijestit e se samo ona rtva koja je to zahtijevala, osim u sluajevima
kada bi davanjem obavijesti okrivljenik bio doveden u opasnost. Uz obavijest o ukidanju
71
istranog zatvora, rtvu e se obavijestiti i o mjerama koje su poduzete radi njezine zatite,
ako su takve mjere odreene.
lanak 43.
U lanku 128. ZKP/08, brisanjem druge reenice otklanjaju se nejasnoe u primjeni ove
odredbe u praksi, a koje su se pojavile prilikom tumaenja termina sud pred kojim se vodi
postupak. Sukladno novom izriaju lanka 128. ZKP/08, za odreivanje nadlenosti za
odluivanje o prijedlogu za ukidanje istranog zatvora koji nakon predaje optunice, pa do
pravomonosti presude, podnesu okrivljenik ili njegov branitelj, primjenjivat e se opa
pravila iz lanka 127. stavaka 4. i 5. ZKP/08.
lanak 44.
lanak 130. stavak 4. ZKP/08 izmijenjen je radi transponiranja lanka 6. stavaka 5. i 6.
Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o uspostavi
minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu rtava kaznenih djela. Sukladno navedenim
odredbama, rtve imaju pravo zahtijevati da budu obavijetene o putanju na slobodu i bijegu
okrivljenika iz istranog zatvora te o mjerama koje su poduzete radi njihove zatite, osim ako
bi davanjem obavijesti okrivljenik bio doveden u opasnost. Obzirom na navedeno, valjalo je u
lanku 130. stavku 4. ZKP/08 (upuivanjem na lanak 125. stavak 2. ZKP) propisati da e
prilikom putanja okrivljenika na slobodu uslijed isteka roka na koji je istrani zatvor
odreen, upravitelj zatvora o tome obavijestiti rtvu koja je zahtijevala da o tome bude
obavijetena, osim ako bi time okrivljenik bio doveden u opasnost. Upravitelj zatvora rtvu e
obavijestiti i o eventualnim mjerama koje su poduzete radi njezine zatite, ako su iste
odreene.
lanak 45.
U lanku 136. stavku 1. ZKP/08 izvrene su terminoloke izmjene radi usklaenja s posebnim
propisima.
Nadalje, dodaje se novi stavak 3. kojim se (upuivanjem na odgovarajuu primjenu lanka
125. stavak 2. ZKP) propisuje obveza elnika ustanove za osobe liene slobode da u sluaju
bijega okrivljenika, o tome obavijesti rtvu koja je zahtijevala da bude obavijetena o bijegu,
osim ako bi time okrivljenik bio doveden u opasnost. elnik ustanove (primjerice, upravitelj
zatvora) rtvu e obavijestiti i o eventualnim mjerama koje su poduzete radi njezine zatite,
ako su iste odreene. Navedena dopuna predlae se radi transponiranja lanka 6. stavaka 5. i
6. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o uspostavi
minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu rtava kaznenih djela, prema kojima rtve
imaju pravo zahtijevati da budu obavijetene o putanju na slobodu i bijegu okrivljenika iz
istranog zatvora te o mjerama koje su poduzete radi njihove zatite, osim ako bi davanjem
obavijesti okrivljenik bio doveden u opasnost.
Imajui u vidu da se u lanku 136. dodaje novi stavak 3., dolo je do promjena u numeraciji
dosadanjih stavaka 3. do 5., koji su postali stavci 4. do 6., a posljedino je trebalo ispraviti i
pozivanje na raniji stavak u novom stavku 5.
lanak 46.
lanak 139. stavak 5. ZKP/08 izmijenjen je radi transponiranja lanka 4. Direktive
osobama i konzularnim tijelima. Izmijenjenim stavkom 5. propisuje se da zatvorenik ima
pravo slobodnog, neometanog i povjerljivog razgovora odnosno komuniciranja s braniteljem
72
(pravo na povjerljivost komunikacije izmeu okrivljenika i branitelja propisana je ve u opoj
odredbi u lanku 64. ZKP/08, a ovdje se navedeno pravo propisuje u odnosu na zatvorenike).
Novim stavkom 6. ZKP/08 propisuje se iznimka od pravila iz stavka 3., prema kojoj
zatvorenik ima pravo bez ogranienja i nadzora sadraja podnijeti pritubu pukom
pravobranitelju i zaprimiti njegov odgovor, sukladno odredbama posebnog zakona. Na
opisani nain ZKP/08 usklauje se sa lankom 21. stavkom 3. Zakona o pukom
pravobranitelju (Narodne novine, broj 76/12.), kojim je propisano da osobe liene slobode
podnose pritubu i dobivaju odgovor od pukog pravobranitelja u zatvorenoj omotnici bez
ogranienja i nadzora sadraja.
lanak 47.
lanak 141. stavak 3. ZKP/08 dopunjen je radi preciziranja postupanja suca istrage ili
predsjednika vijea odnosno suca pojedinca povodom pritubi zatvorenika. Ukoliko isti
zaprime pritubu, ispitat e navode zatvorenika te o utvrenome, kao i o mjerama koje su
poduzete da se otklone eventualno uoene nepravilnosti, u roku od trideset dana od dana
zaprimanja pritube, pisanim putem obavijestiti podnositelja.
Stavak 4. izmijenjen je radi transponiranja lanka 6. stavaka 5. i 6. Direktive 2012/29/EU
Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za
prava, potporu i zatitu rtava kaznenih djela. Sukladno navedenim odredbama, rtve imaju
pravo zahtijevati da budu obavijetene o putanju na slobodu i bijegu okrivljenika iz istranog
zatvora te o mjerama koje su poduzete radi njihove zatite, osim ako bi davanjem obavijesti
okrivljenik bio doveden u opasnost. Obzirom na navedeno, valjalo je u lanku 141. stavku 4.
ZKP/08 (upuivanjem na lanak 125. stavak 2. ZKP) propisati da e prilikom putanja
okrivljenika na slobodu upravitelj zatvora o putanju okrivljenika obavijestiti rtvu koja je
zahtijevala da o tome bude obavijetena, osim ako bi time okrivljenik bio doveden u opasnost.
Upravitelj zatvora rtvu e obavijestiti i o eventualnim mjerama koje su poduzete radi njezine
zatite, ako su iste odreene.
Izmjena lanka 141. stavka 5. ZKP/08 predlae se radi izjednaavanja pravnog poloaja
zatvorenika koji se nalaze u istranom zatvoru i osuenika na izdravanju kazne zatvora u
pogledu mogunosti koritenja djelotvornih pravnih sredstava za zatitu njihovih prava.
Novim stavkom 5. zatvorenicima se i izrijekom osigurava mogunost podnoenja pritubi iz
lanka 15. Zakona o izvravanju kazne zatvora te podnoenje zahtjeva za sudsku zatitu iz
lanka 17. Zakona o izvravanju kazne zatvora, ime im se osigurava mogunost osporavanja
ispravnosti postupaka i odluka uprave zatvora tijekom izvravanja istranog zatvora te nadzor
nad zakonitosti njihovih postupanja spram zatvorenika. Navedena izmjena u skladu je s
obveznim pravnim stajalitem Ustavnog suda Republike Hrvatske izraenim u odluci broj: U-
III-4182/2008 od 17. oujka 2009., koje se opisanom izmjenom ugrauje u zakonski tekst
ZKP/08.
lanak 48.
i konzularnim tijelima. Naime, lankom 7. stavkom 2. Direktive propisan je opseg prava na
komunikaciju s konzularnim tijelima, pa se tako navodi da osumnjienici (kojima je oduzeta
sloboda) imaju pravo na posjet od strane konzularnih tijela, pravo na razgovor i
korespondenciju s njima te pravo da im njihovo konzularno tijelo organizira pravno
zastupanje. U dijelu koji se odnosi na osobe koje su u istranom zatvoru, navedena je odredba
Direktive transponirana kroz izmijenjeni lanak 142. ZKP/08 kojim se propisuje da
73
konzularni i diplomatski predstavnici mogu posjeivati svoje dravljane koji su u istranom
zatvoru, razgovarati s njima te im pomoi u izboru branitelja.
lanak 49.
U lanku 145. stavku 4. vraa se ureenje koje je bilo na snazi prije izmjena ZKP-a iz 2013.
(NN br. 56/13). Nalae se predujmljivanje trokova kaznenog postupka za trokove iz lanka
145. stavka 2. toke 1. do 5., osim onih koji su nastali u tijelima koja se financiraju iz
dravnog prorauna, ukljuujui i postavljenog branitelja i postavljenog opunomoenika
oteenika kao tuitelja u postupku zbog kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj
dunosti. Ti trokovi, isplauju se iz sredstava tijela koje vodi kazneni postupak, a naplauju
kasnije od osoba koje su ih dune naknaditi prema odredbama ovog Zakona.
U lanku 145. stavku 6. ZKP/08 ispravlja se oita omaka u zakonskom tekstu. Naime, iako je
intencija zakonodavca bila uputiti u prvom redu na Zakon o uporabi jezika i pisma
nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a podredno i na Ustavni zakon o pravima
nacionalnih manjina, koritenje termina Zakon o pravu pripadnika manjina u Republici
Hrvatskoj na uporabu svog jezika, iz kojeg se ponekad zakljuivalo da se radi upravo o
zakonu navedenog naziva, prouzrokovalo je nejasnoe u praksi. Stoga se predlae da se
koritenjem ope formulacije uputi na zakon kojim se ureuje pravo pripadnika manjina u
Republici Hrvatskoj na uporabu svog jezika i na taj nain ne samo uputi na gore navedene
zakone koje ovo pitanje ureuju, ve i izbjegne potreba za novim izmjenama lanka 145.
stavka 6. ZKP/08 do kojih bi moglo doi uslijed eventualnog ureenja ovog pitanja drugim
zakonima.
lanak 50.
U lanku 148. stavku 1. propisano je da e sud okrivljeniku kojeg proglasi krivim, u presudi
naloiti da podmiri trokove kaznenog postupka, osim ako ne postoje uvjeti za osloboenje od
plaanja trokova u cijelosti ili djelomino.
U stavku 6. ponovno se uvodi mogunost osloboenja okrivljenika koji je proglaen krivim
od plaanja trokova u cijelosti ili djelomino i to zbog loeg imovinskog stanja te ako bi
njihovim plaanjem bilo dovedeno u pitanje uzdravanje okrivljenika ili osoba koje je on
duan uzdravati. Time e se izbjei mogunost da se okrivljeniku koji nema imovine ni
prihoda, a esto se nalazi i na izdravanju kazne, nalae plaanje trokova kaznenog postupka,
to je u praksi dovodilo do brojnih neuspjenih ovrnih postupaka te bi ti trokovi u konanici
u pravilu morali biti otpisani. Takoer se okrivljenik moe osloboditi i trokova postavljenog
mu branitelja po slubenoj dunosti. Stoga u presudi ili rjeenju kojom rjeava o trokovima
sud moe okrivljenika osloboditi obveze da podmiri trokove kaznenog postupka iz lanka
145. stavka 2. toke 1. do 6. ovog Zakona u cijelosti ili djelomino te nagradu i nune izdatke
postavljenog branitelja. U sluaju da se te okolnosti utvrde nakon donoenja odluke o
trokovima postupka, predsjednik vijea odnosno sudac pojedinac moe posebnim rjeenjem
osloboditi okrivljenika dunosti naknade trokova kaznenog postupka. Sud takoer moe od
okrivljenika tijekom postupka ili nakon donoenja presude, zatraiti dostavljanje potvrde o
imovinskom stanju i prihodima od porezne uprave kako bi po primitku istih odluio o
trokovima kaznenog postupka.
lanak 51.
Izmjena u lanku 149. stavku 4. ZKP/08 rezultat je temeljnog razlikovanja pojma rtve i
oteenika koje se uvodi kroz izmjenu lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08, a koji je
uvjetovao i izmjenu lanka 2. stavka 2. ZKP/08 prema kojem za kaznena djela za koja je to
propisano zakonom dravni odvjetnik pokree kazneni postupak samo na prijedlog rtve, a ne
oteenika. Obzirom na navedene izmjene, potrebno je izmijeniti i lanak 149. stavak 4.
74
ZKP/08 na nain da se istim propie kako e rtva (a ne vie oteenik) koja je odustala od
prijedloga za kazneni progon, pa zbog toga bude obustavljen postupak, snositi trokove
kaznenog postupka ako okrivljenik nije izjavio da e ih platiti.
lanak 52.
U lanku 153. ZKP/08 predlae se izmjena stavka 1. sukladno kojoj bi se imovinskopravni
zahtjev koji je nastao zbog poinjenja kaznenog djela, ako se time ne bi znatno odugovlaio
kazneni postupak, raspravio u kaznenom postupku (tzv. adhezijski postupak) samo na
prijedlog oteenika, a ne svih osoba koje su ovlatene postaviti imovinskopravni zahtjev.
Naime, do sada je ovaj prijedlog mogla podnijeti svaka osoba koja je na to bila ovlatena
sukladno odredbama graanskog prava, dakle, i osobe koje nisu oteenici u kaznenom
postupku, temeljem ijeg prijedloga bi se u kaznenom postupku raspravljalo o njihovim
trabinama koje proizlaze iz odredaba graanskog prava. Prema novom izriaju lanka 153.
stavka 1. ZKP/08, adhezijski postupak bi se mogao provesti samo na zahtjev oteenika, time
da valja naglasiti kako e drugim ovlatenim osobama i dalje ostati mogunost da svoje
potraivanje prema okrivljeniku, koje je nastalo zbog poinjenja kaznenog djela, ostvare u
parnici pred nadlenim graanskim sudom.
lanak 53.
lanak 154. ZKP/08 mijenja se radi usklaenja sa novim lankom 153. stavkom 1. ZKP/08,
prema kojem se imovinskopravni zahtjev koji je nastao zbog poinjenja kaznenog djela moe
raspraviti u kaznenom postupku samo na prijedlog oteenika.
lanak 54.
U lanku 161. ZKP/08 stavak 1. izmijenjen je radi jasnoe i preciznosti zakonske odredbe. U
odnosu na vaeu odredbu, propisano je da se stvari koje ne slue za utvrivanje injenice u
kaznenom postupku imaju predati onoj osobi od koje su oduzete, a kojoj nedvojbeno
pripadaju, i prije zavretka postupka. Dakle, odredba se vie ne ograniava samo na
oteenika, ve istie da se moe raditi o bilo kojoj osobi od koje je stvar oduzeta tijekom
postupka.
Izmjena u stavku 2. uzrokovana je usklaenjem sa novim izriajem stavka 1. ovog lanka.
lanak 55.
U lanku 175. stavku 5. ZKP/08 predlae se brisanje rijei: i internetskoj stranici. Naime,
navedena formulacija prouzrokovala je probleme u praksi vezane uz tumaenje da li se pod
internetskom stranicom suda zapravo misli na oglasnu plou suda u elektronikom obliku,
to i jest bila intencija zakonodavca. Obzirom se u osnovi radi o materiji koju je trebalo
urediti Sudskim poslovnikom, a koji je u meuvremenu i izmijenjen u tom pogledu (Sudski
poslovnik sada jasno propisuje kako se sudske odluke i druga pismena objavljuju na oglasnoj
ploi suda, koja moe biti u fizikom ili elektronikom obliku), radi jasnoe norme i
otklanjanja potrebe za tumaenjem bilo je potrebno intervenirati u lanak 175. stavak 5.
ZKP/08.
lanak 56.
lanak 186. stavak 7. ZKP/08 predlae se brisati kao nepotreban. Naime, automatizirane
zbirke osobnih podataka za potrebe sudova ve su ureene kroz aplikaciju eSpis i Pravilnik o
radu u sustavu eSpis (Narodne novine, broj 35/15.), dok e iste zbirke za potrebe dravnog
odvjetnitva biti ureene kroz aplikaciju CTS.
75
lanak 57.
Odredbu lanka 196. stavak 2. toku 1. potrebno je izmijeniti obzirom se ista poziva na
lanak 288. stavak 3., a materija potonje odredbe je u Prijedlogu razdvojena u dva stavka (3. i
4.). Slijedom navedenog, potrebno je u odredbu lanka 196. stavak 2. toku 1. ukljuiti i
stavak 4. lanka 288. ZKP.
lanak 58.
oteenika koje se uvodi kroz izmjenu lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08, a koji je
uvjetovao i izmjenu lanka 2. stavka 2. ZKP/08 prema kojem za kaznena djela za koja je to
propisano zakonom dravni odvjetnik pokree kazneni postupak samo na prijedlog rtve, a ne
oteenika. Ovdje valja istaknuti i kako je predlagatelj propisa svjestan terminolokih
neusklaenosti izmeu ZKP/08 i KZ/11 (koji govori o prijedlogu oteenika ili druge
zainteresirane osobe), no istie kako je novo ureenje poloaja rtve i oteenika zahtijevalo
da se ovakva terminoloka neusklaenost ocijeni prihvatljivom. Takoer valja dodati kako se
radi samo o terminolokoj neusklaenosti izmeu ova dva zakona, dok e u sutini svaki
oteenik, bilo da se radi o rtvi kaznenog djela ili o pravnoj osobi na iju je tetu kazneno
djelo poinjeno, i dalje moi podnijeti prijedlog za progon.
Stavak 4. izmijenjen je radi pozivanja na odgovarajuu odredbu ZKP/08, obzirom da je
materija iz sadanjeg lanka 48. stavka 1. ZKP/08 prenesena u novi lanak 47. stavak 1.
ZKP/08.
lanak 59.
lanak 202. stavak 2. toka 1. ZKP/08 prihvatio je mjeovitu definiciju osumnjienika, u
formalnom smislu (stjecanje poloaja osumnjienika vee uz podnoenje kaznene prijave kao
formalnog akta nadlenog tijela) i materijalnom smislu (osumnjienik kao osoba protiv koje
se provode izvidi ili je provedena hitna dokazna radnja), dok Direktiva 2013/48/EU
i konzularnim tijelima navedeni pojam definira samo u materijalnom smislu i ne trai
formalni akt nadlenog tijela za konstituiranje poloaja osumnjienika. Obzirom na navedeno,
predlae se nova definicija kojom bi se osumnjienikom smatrala ona osoba u odnosu na koju
postoje osnove sumnje da je poinila kazneno djelo i protiv koje policija ili dravno
odvjetnitvo poduzimaju radnje u cilju razjanjenja te sumnje (osumnjienik u materijalnom
smislu). Navedenom izmjenom prihvaa se definicija osumnjienika iz gore navedene
Direktive i omoguava dosljedno i cjelovito transponiranje njenih odredaba u hrvatsko
kazneno postupovno pravo.
lanak 202. stavak 11. ZKP/08 mijenja se radi transponiranja u ZKP/08 definicije rtve iz
lanka 2. stavka 1. toke (a) Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25.
djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijea 2001/220/PUP. Sukladno navedenoj odredbi
Direktive, prema novoj definiciji rtva je fizika osoba koja je izravno pogoena poinjenim
kaznenim djelom i koja je uslijed toga pretrpila fizike i duevne posljedice, imovinsku tetu
ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda (tzv. izravna rtva). rtvom se smatraju i brani
i izvanbrani drug, ivotni partner ili neformalni ivotni partner te potomak, a ako njih nema,
predak, brat i sestra one osobe ija je smrt izravno prouzroena kaznenim djelom, te osoba
koju je ona na temelju zakona bila duna uzdravati (tzv. posredna rtva). Razlikovanje
izravne i posredne rtve kaznenog djela jedan je od zahtjeva iz Direktive i novina u
ZKP/08, ime e se ujedno otkloniti i nejasnoe koje je dosadanja definicija prouzrokovala u
76
praksi u pogledu koje se sve osobe smatraju rtvom (npr. lanovi obitelji). Takoer treba
istaknuti kako se predloenom definicijom posredne rtve odnosno redoslijedom navoenja
osoba kojima s obzirom na odnos sa izravnom rtvom treba osigurati prava propisana
ZKP/08 praktiare upuuje na to kojoj posrednoj rtvi u pravilu (ovisno o okolnostima
konkretnog sluaja) treba dati prednost u ostvarivanju prava (npr. brani drug imat e u
pravilu prednost u ostvarivanju prava spram potomka osobe ija je smrt izravno prouzroena
kaznenim djelom, dok e potomak u pravilu imati prednost spram osobe koju je izravna
rtva bila duna uzdravati na temelju zakona i slino), to je mogunost koju doputa i
lanak 2. stavak 2. toka (b) gore navedene Direktive.
Predlae se i izmjena lanka 202. stavka 12. ZKP/08, koji je u praksi ponekad stvarao
nedoumice oko razlikovanja oteenika od rtve. Novom definicijom vri se jasno
razlikovanje pojma oteenika kao procesnog instituta koji obuhvaa rtvu i pravnu osobu na
iju je tetu kazneno djelo poinjeno koje aktivno sudjeluju u postupku kroz koritenje
djelatnih procesnih prava koja im pripadaju sukladno odredbama ZKP/08 (npr. sudjelovanje
na raspravi ili u dokaznom postupku, preuzimanje kaznenog progona i slino), od osnovnog
pojma rtve koji, uz to to je vezan iskljuivo za fiziku osobu, ne trai aktivno sudjelovanje u
postupku, obzirom da rtva moe odluiti i da se uope ne mijea u tijek kaznenog postupka.
Jasno razlikovanje poloaja rtve i oteenika otklonit e potrebu za tumaenjem ovih
pojmova u praksi, time da na kraju treba istaknuti kako je uslijed potrebe da se ova temeljna
razlika dosljedno provede kroz zakonski tekst bilo potrebno intervenirati u niz odredaba
ZKP/08.
U lanku 202. predlae se i izmjena stavka 38. kojom se pojanjava da je osoba od povjerenja
zakonski zastupnik ili druga poslovno sposobna osoba po izboru ovlatenika prava na
pratnju. Ovom izmjenom propisuje se jasni kriterij koja osoba (uz zakonskog zastupnika)
moe biti izabrana za osobu od povjerenja i izbjegava potreba za tumaenjem pojma odrasle
osobe do koje je moglo doi u praksi.
lanak 60.
U lanku 205. ZKP/08 novi stavak 3. dodaje se radi transponiranja lanka 5. Direktive
2001/220/PUP. Naime, navedenom odredbom Direktive propisano je pravo rtve da joj se u
pisanom obliku potvrdi da je podnijela kaznenu prijavu, pravo da kaznenu prijavu podnese na
jeziku koji govori i razumije te pravo da joj se na njezin zahtjev navedena potvrda prevede na
jezik koji razumije. Stoga se u novom lanku 205. stavku 3. ZKP/08 propisuje obveza tijelu
kojem je rtva podnijela kaznenu prijavu da joj u pisanom obliku potvrdi podnoenje kaznene
prijave,uz naznaku osnovnih podataka o prijavljenom kaznenom djelu (ovakav sadraj
potvrde u skladu je sa zahtjevima iz gore navedene Direktive, koja prednost daje upravo
sadraju, a ne formi potvrde ili obavijesti). Ako rtva ne govori ili ne razumije jezik
nadlenog tijela, omoguit e joj se podnoenje kaznene prijave na jeziku koji razumije (ne
mora se nuno raditi o materinjem jeziku rtve) uz pomo tumaa ili druge osobe koja govori
i razumije jezik nadlenog tijela i jezik kojim se koristi rtva. Ovdje valja pojasniti kako nije
nuno u svakom sluaju traiti strunu pomo tumaa, jer i Direktiva dozvoljava da pomo u
sporazumijevanju s nadlenim tijelom prui i druga osoba koja govori i razumije jezik
nadlenog tijela i jezik koji koristi rtva (npr. lan obitelji, zaposlenik nadlenog tijela i
slino). Na kraju, novim stavkom 3. propisuje se i obveza nadlenog tijela da na zahtjev rtve
koja ne govori ili ne razumije jezik koji je u uporabi u nadlenom tijelu, pisanu potvrdu o
podnesenoj kaznenoj prijavi prevede na teret proraunskih sredstava na jezik koji rtva
razumije (ne mora se nuno raditi o materinjem jeziku rtve).
77
Imajui u vidu da se u lanku 205. dodaje novi stavak 3., dolo je do promjena u numeraciji
dosadanjih stavaka 3. do 8., koji su postali stavci 4. do 9., a posljedino je trebalo ispraviti i
pozivanja na kasnije stavke u novom stavku 5.
lanak 61.
Izmjena u lanku 206. stavku 3. ZKP/08 rezultat je transponiranja odredbe lanka 6. stavka 1.
toke a) u vezi stavka 3. i 4. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25.
djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijea 2001/220/PUP, koja rtvi daje pravo na informaciju
o svakoj odluci o odustanku od progona okrivljenika. Stoga je u lanku 206. stavku 3. ZKP/08
propisano da e dravni odvjetnik o odbacivanju prijave i razlozima za navedenu odluku
izvijestiti rtvu, uz pouku da moe preuzeti progon u ulozi oteenika kao tuitelja. Takoer
je propisano da e dravni odvjetnik o odbacivanju kaznene prijave bez odgode izvijestiti
podnositelja i osobu protiv koje je prijava podnesena, ako su oni zahtijevali da o tome budu
obavijeteni.
lanak 62.
lanak 206.b stavak 2. potrebno je izmijeniti zbog pozivanja na odredbu lanka 205., a u
kojoj odredbi je, uslijed dodavanja novog stavka 3., izmijenjena numeracija.
lanak 63.
lanak 206.c stavak 2. ZKP/08 u prvom je redu izmijenjen radi transponiranja odredbe lanka
6. stavka 1. toke a) u vezi stavka 3. i 4. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i
Vijea od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu
rtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijea 2001/220/PUP, koja rtvi daje
pravo na informaciju o svakoj odluci o odustanku od progona okrivljenika. U navedenoj
odredbi izvreno je i terminoloko usklaenje koje je rezultat temeljnog razlikovanja pojma
rtve i oteenika, dok nova trea reenica predstavlja ispravak oite omake u zakonskom
tekstu. Naime, u lanku 206.c stavku 3. ZKP/08 proputeno je izrijekom iskljuiti pravo albe
na rjeenje dravnog odvjetnika, pa je proizlazilo kako je alba protiv ovog rjeenja dravnog
odvjetnika doputena prema opim pravilima o albi protiv rjeenja (lanci 491. do 496.
ZKP/08), to nije bila intencija zakonodavca. Stoga se po uzoru na rjeenja iz lanka 206.d
ZKP/08 i lanka 206.e ZKP/08, i u lanku 206.c ZKP/08 iskljuuje pravo na albu protiv
rjeenja dravnog odvjetnika o odbacivanju kaznene prijave.
U stavku 3. izvreno je terminoloko usklaenje koje je rezultat temeljnog razlikovanja pojma
rtve i oteenika koje se uvodi ovim Prijedlogom.
lanak 64.
Izmjena u lanku 206.d stavku 3. ZKP/08 rezultat je temeljnog razlikovanja pojma rtve i
oteenika koje se uvodi kroz izmjenu lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08. U odnosu na
lanak 6. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o
uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu rtava kaznenih djela te o zamjeni
Okvirne odluke Vijea 2001/220/PUP, koji rtvi daje pravo na informaciju o svakoj odluci o
odustanku od progona okrivljenika, valja naglasiti kako se u lanku 206.d ZKP/08 radi o
uvjetovanoj odgodi ili odustanku od kaznenog progona, kod kojeg je dravni odvjetnik prije
donoenja rjeenja duan pribaviti prethodnu suglasnost rtve, pa e rtva po prirodi stvari
ve i prije donoenja rjeenja biti obavijetena o odluci dravnog odvjetnika, koju odluku e
joj dravni odvjetnik i dostaviti uz pouku da svoj imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u
parnici.
78
lanak 65.
lanak 206.g stavke 1. i 4. potrebno je izmijeniti zbog pozivanja na odredbu lanka 205., a u
kojoj odredbi je, uslijed dodavanja novog stavka 3., izmijenjena numeracija.
lanak 66.
lanak 207. stavak 2. izmijenjen je na nain da se dosadanja obveza policije obavijestiti
dravnog odvjetnika o poduzetim izvidima odmah, a najkasnije u roku od dvadeset i etiri
sata zamjenjuje obvezom obavijestiti ga pravovremeno. Razlog ove izmjene je ubrzavanje
postupanja i smanjivanje nepotrebnog administriranja u komunikaciji policije i dravnog
odvjetnika. Dravni odvjetnik svakako dobiva informaciju o poinjenom kaznenom djelu
sukladno lanku 205. stavku 3. ZKP-a, to je vano zbog prava rtava iz lanka 206. a ZKP-a.
Predloenim izmjenama ne odstupa se od koncepcije postupanja, ve se uklanja nepotreban
rok, uz istovremeno zadravanje viestrukog nadzora dravnog odvjetnika nad radom policije.
S time u vezi, istie se da do sada nije bilo sluajeva kada policija ne bi izvijestila dravnog
odvjetnika o poduzetim radnjama. Navedeno je osobito vano u situacijama kada izvidi
kaznenih djela zapoinju poduzimanjem neke dokazne radnje koju provodi policija, to je u
praksi dosta est sluaj.
lanak 67.
lanak 208. ZKP/08 izmijenjen je na nain da se njime regulira iskljuivo policijsko
prikupljanje obavijesti od graana. Ono je predloenim izmjenama nomotehniki razdvojeno
od ispitivanja osumnjienika kada ga provodi policija, a koje je sada ureeno novim lancima
208.a i 208.b. Ovakva izmjena bila je neophodna iz razloga to se radi o razliitim
postupovnim situacijama, zbog ega dosadanje rjeenje, po kojem su prikupljanje obavijesti
od graana i ispitivanje osumnjienika bili obuhvaeni jednim lankom Zakona, nije bilo
zadovoljavajue. Osim toga, predloena izmjena lanka 208. ZKP/08 ima za cilj i
transponiranje lanka 2. stavaka 1. i 3. Direktive 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijea
od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na
temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavjeivanje tree strane u sluaju
oduzimanja slobode i na komunikaciju s treim osobama i konzularnim tijelima. Naime, kao
kaznenog djela, to je u praksi dosta est sluaj. Od navedenog trenutka navedena osoba
postaje osumnjienik i stjee sva prava koja joj pripadaju sukladno Direktivi. Stoga je sada
stavkom 5. izriito propisano i postupanje policije u sluaju da se tijekom prikupljanja
obavijesti pojave osnove sumnje kako je upravo osoba od koje se te obavijesti prikupljaju
poinila ili sudjelovala u poinjenju kaznenog djela.
Stavkom 1. propisuje se da policija moe prikupljati obavijesti od graana te da se u
prikupljanju obavijesti graani ne mogu ispitivati u svojstvu svjedoka ili vjetaka.
Stavkom 2. precizira se da se obavijesti od osoba koje su u pritvoru mogu prikupljati samo
ako je to potrebno radi otkrivanja kaznenih djela drugih osoba, uz odobrenje dravnog
odvjetnika odnosno suca istrage i u prisutnosti branitelja. U odnosu na vaeu odredbu,
isputeno je prikupljanje obavijesti o drugim kaznenim djelima iste osobe, obzirom e se u
tom sluaju raditi o ispitivanju osumnjienika, koje se ureuje u nastavku lanka 208.
ZKP/08.
Stavak 3. djelomino je izmijenjen radi potreba na koje je ukazala praksa. Novom odredbom
precizira se da je prikupljanje obavijesti od osoba koje su u istranom zatvoru ili u drugoj
ustanovi za osobe liene slobode mogue samo ako je to, na temelju pisanog prijedloga
dravnog odvjetnika, odobrio sudac istrage ili predsjednik vijea, u prisutnosti branitelja (ne
79
vie i u prisutnosti suca istrage), odnosno odvjetnika kojega ta osoba sama izabere ili joj ga
odredi sudac istrage.
U novom stavku 4., koji je preuzeo dio sadraja vaeeg stavka 4. istog lanka, regulira se
situacija u kojoj policija poziva graane radi davanja obavijesti odnosno propisuje da policija
moe pozivati graane radi prikupljanja obavijesti, no osoba koja se odazvala pozivu, a odbije
dati obavijest, moe u svakom trenutku napustiti policijske prostorije te ju se ne moe se
ponovno pozivati zbog istog razloga.
Stavkom 5. propisano je postupanje policije u sluaju da se tijekom prikupljanja obavijesti
pojave osnove sumnje kako je ba osoba od koje se obavijesti prikupljaju poinila ili
sudjelovala u poinjenju kaznenog djela. U tom sluaju policija od te osobe vie ne moe
prikupljati obavijesti, ve je moe samo ispitati u svojstvu osumnjienika, sukladno
odredbama lanaka 208.a ZKP/08.
lanak 68.
lanci 208.a i 208.b dodani su radi transponiranja lanka 2. stavaka 1. i 3. Direktive
osobama i konzularnim tijelima. Osim toga, predloenim izmjenama nomotehniki je
razdvojeno policijsko ispitivanje osumnjienika, od prikupljanja obavijesti od graana, koje je
sada izdvojeno u poseban lanak 208.
U odnosu na lanak 208.a

Sukladno lanku 2. stavku 1. Direktiva se primjenjuje na osumnjienike ili optuene osobe u
kaznenom postupku od trenutka kada su im nadlena tijela, bilo putem slubene obavijesti,
bilo na drugi nain ukazala na to da su osumnjieni ili optueni za poinjenje kaznenog djela,
neovisno o tome da li im je oduzeta sloboda. Iz ovoga slijedi da se ne mora raditi o
formalnom aktu nadlenog tijela Ovdje valja napomenuti kako je radi pravilnog
transponiranja Direktive bilo potrebno izmijeniti definiciju osumnjienika iz lanka 202.
stavka 2. toke 1. ZKP/08.
Nadalje, sukladno lanku 2. stavku 3. Direktive, ona se primjenjuje i na osobe koje nisu
osumnjienici ili optuene osobe, a koje tijekom ispitivanja policije ili drugog tijela
odgovornog za provedbu zakona, postanu osumnjienicima ili optuenim osobama.
Loginim se postavlja pitanje, to se sve ima smatrati ispitivanjem, a odgovor daje uvodna
izjava 20. Direktive, koji pojanjava kako za potrebe Direktive termin ispitivanje ne
ukljuuje preliminarno ispitivanje policije ili drugog tijela odgovornog za provedbu zakona
ija je svrha: a) identificiranje dotine osobe, b) provjera posjedovanja oruja ili druga
sigurnosna pitanja te c) utvrivanje potrebe za pokretanjem istrage (u ovom dijelu kao
primjeri se navode prometna kontrola i nasumina provjera, ako osumnjienik jo nije
identificiran). Iz navedenog slijedi zakljuak kako se "ispitivanjem" treba smatrati svako
ispitivanje osumnjienika o okolnostima kaznenog djela i u vezi kaznenog djela, dok se
"preliminiranim ispitivanjem" treba smatrati samo utvrivanje istovjetnosti, prometna
kontrola, provjera posjedovanja oruja i slino.
Odgovor na pitanje to se sve smatra ispitivanjem u smislu gore navedene Direktive kljuan
je za njeno pravilno transponiranje, jer lanak 3., koji ureuje pravo na pristup odvjetniku u
kaznenom postupku, a koji je najvaniji, ali ujedno i najzahtjevniji lanak Direktive za
transponiranje u nacionalno pravo, propisuje kako se osumnjienicima ili optuenim osobama
pristup odvjetniku mora osigurati prije nego to su ispitani od strane policije ili drugog tijela
zaduenog za provedbu zakona ili pravosudnog tijela.
80
Imajui u vidu gore navedene odredbe Direktive, koje ureuju podruje primjene Direktive, a
nakon analize vaeih odredaba ZKP/08, zakljueno je kako je nuno intervenirati u odredbe
Zakona koje ureuje pitanje obavijesnih razgovora s osumnjienicima, to u sutini
predstavlja ispitivanje u smislu odredaba Direktive pa je ve od tog trenutka
osumnjienicima potrebno omoguiti aktivno ostvarivanje prava na pristup branitelju. Kao
kaznenog djela, obzirom da od navedenog trenutka navedena osoba postaje osumnjienik i
stjee sva prava koja joj pripadaju sukladno Direktivi.
Dakle, tijekom izrade prijedloga lanka 208.a ZKP/08 vodilo se rauna u prvom redu o
transponiranju Direktive u nacionalno pravo Republike Hrvatske, meutim, nakon razrade
odredaba postavilo se pitanje da li je oportuno, s obzirom da e se osumnjieniku osigurati
efikasno ostvarivanje prava na pristup branitelju ve u ranom stadiju postupka, tijekom
ispitivanja pred policijom, da se rezultati tih ispitivanja ne mogu koristiti kao dokaz u
postupku. Naime, osim pouke o pravu na branitelja osumnjienik e uvijek dobiti i sva
propisana upozorenja te e radnja ispitivanja biti detaljno propisana kako bi se osiguralo
potivanje osumnjienikovih prava. Detaljno propisivanje procesne forme odreene radnje, u
ovom sluaju radnje ispitivanja osumnjienika, osim to za svrhu ima zatitu
osumnjienikovih prava, za svrhu ima i to da se osigura dobra kvaliteta radnje, a u krajnjoj
liniji da se rezultati te radnje kasnije mogu koristiti kao dokaz tijekom postupka.
Iako Direktiva ne namee obveze po pitanju dokazne snage navedenih ispitivanja,
poredbenopravno gledano, veina drava lanica Europske unije uope ne poznaje institut
obavijesnih razgovora s osumnjienikom tj. ne razlikuje formalno i neformalno
ispitivanje osumnjienika, nego se ispitivanje osumnjienika provodi uz propisana
upozorenja, a u velikoj veini pravnih sustava policija moe provesti ispitivanje
osumnjienika koje ima dokaznu snagu. Stoga je zakljueno kako bi svakom ispitivanju
osumnjienika pred policijom, i to uz branitelja ili bez njega, pod uvjetom da je osumnjienik
propisno upozoren i odrekao se ovog prava, trebalo dati snagu dokaza u postupku. Naime,
nelogino je i neekonomino da se u situaciji kada se osumnjieniku garantira potivanje svih
njegovih procesnih prava, takvom ispitivanju osumnjienika pred policijom ne daje dokazna
snaga u daljnjem postupku.
Ovdje treba istaknuti kako je i Zakon o kaznenom postupku iz 1997. (lanak 177. stavak 5.)
propisivao da se zapisnici redarstvenih vlasti o iskazu osumnjienika u nazonosti branitelja
mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku. Meutim, imajui u vidu da se dio povreda
Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koje je u odnosu na postupanje
nacionalnih tijela Republike Hrvatske utvrdio Europski sud za ljudska prava odnosi upravo na
fazu ispitivanja osumnjienika od strane redarstvenih vlasti, kako bi se osiguralo potivanje
procesnih prava osumnjienika i sprijeilo mogue povrede, predlae se da se kao dodatni
garant zakonitosti postupanja policije i dokazne snage ovog ispitivanja tijekom kasnijeg
postupka propie da se ispitivanje osumnjienika pred policijom snima ureajem za audio-
video snimanje. Audio-video snimanje obuhvatilo bi ispitivanje u cijelosti, ukljuujui pouku
o pravima i eventualno izriito odricanje od prava na branitelja. Navedeno rjeenje treba
povezati i sa injenicom da se svako ispitivanje okrivljenika koje provodi dravni odvjetnik
ili, po njegovom nalogu, istraitelj obvezno snima pa se predloenim rjeenjem slijedi i vaei
koncept ZKP/08.
Na kraju valja dodati kako se jedino pruanjem dokazne snage rezultatima ispitivanja
osumnjienika pred policijom moe osigurati i jasna procesna sankcija za svaku zlouporabu u
ovoj fazi postupka, i to kroz institut nezakonitog dokaza i primjenu doktrine ploda otrovne
voke.
81
Naime, faza prikupljanja obavijesti od strane policije od velike je vanosti za daljnji tijek
postupka, jer dovodi do otkria dokaza koji e se koristiti u kaznenom postupku i u konanici
mogu rezultirati osudom za kazneno djelo. Prema vaeem zakonskom rjeenju, o
obavijesnim razgovorima s osumnjienicima sastavlja se slubena zabiljeka, koja ne
predstavlja dokaz u postupku i izdvaja se iz spisa predmeta. Meutim, dokazi za koje se
saznalo iz obavijesnog razgovora sastavni su dio spisa predmeta, a kako je slubena zabiljeka
iz istog izdvojena, u praksi je ponekad teko ispitati da li su prigovori obrane koji upiru na
okolnost da su dokazi koji se nalaze u spisu predmeta prikupljeni tako to je na osumnjienika
vren pritisak tijekom obavljanja obavijesnog razgovora, ili je dolo do drugih
nepravilnosti, opravdani. Pri tome, obzirom da slubena biljeka nije dokaz u postupku, ak i
kada bi se utvrdilo nezakonito postupanje policije prilikom obavljanja obavijesnog
razgovora, ne bi dolo do primjene doktrine ploda otrovne voke obzirom da slubena
biljeka o obavljenom obavijesnom razgovoru nije dokaz u postupku, pa bi dokazi do kojih
se dolo temeljem ovakvog postupanja policije i dalje ostali u spisu predmeta.
Stoga, a kako bi se propisala jasna posljedica za procesne zlouporabe u ovoj fazi postupka,
predlae se propisati da su iskaz osumnjienika i dokazi za koje se iz tog iskaza saznalo
nezakoniti ako policija ne poui osumnjienika o njegovim pravima na zakonom propisani
nain i ne omogui mu efikasno ostvarivanje prava na pristup branitelju, ili ako tijekom
postupanja policije doe do mijeanja procesnih uloga (iako se pojave osnove sumnje da je
osoba od koje se prikupljaju obavijesti zapravo osumnjienik, policija nastavi prikupljanje
obavijesti kao da se i dalje radi o graaninu). Na opisani nain bi se, kao to je to ve ranije
istaknuto, koritenjem instituta nezakonitog dokaza i primjenom doktrine ploda otrovne
voke osigurala procesna sankcija za krenje procesnih prava osumnjienika u ovoj fazi
postupka, a time i uinkovit mehanizam zatite prava na branitelja i drugih prava
osumnjienika.
Stavkom 1. propisuje se da policija moe pozvati osumnjienika radi ispitivanja. Nadalje,
propisano je da se osumnjienika, koji se nije odazvao pozivu, moe prisilno dovesti samo
ako je u pozivu bio na to upozoren ili iz okolnosti proizlazi da odbija primiti poziv.
Osumnjienika koji se odazvao pozivu ili je prisilno doveden, a odbije iskazivati, ne moe se
ponovno pozivati ni prisilno dovoditi zbog istog razloga.
Stavkom 2. ureuje se to sve mora sadravati poziv osumnjieniku.
Stavak 3. propisuje dunost policije o pozivanju, odnosno prisilnom dovoenju osumnjienika
obavijestiti dravnog odvjetnika, kako bi mu se dala mogunost da odlui hoe li sam ispitati
osumnjienika. Ukoliko dravni odvjetnik odlui sam ispitati osumnjienika, ispitivanje e se
provesti prema pravilima o provoenju dokazne radnje ispitivanja okrivljenika koja su
propisana lancima 272. do 282. ZKP/08.
Stavkom 4. propisuje se obveza policije da svakog osumnjienika prije poetka ispitivanja na
njemu razumljiv nain obavijeste o tome koje osnove sumnje postoje protiv njega i poue o
pravu na branitelja, pravu na tumaenje i prevoenje, pravu da nije duan iskazivati niti
odgovarati na pitanja i pravu da u svakom trenutku moe napustiti policijske prostorije, osim
u sluaju uhienja.
Stavcima 5. i 6. omoguuje se osumnjieniku efektivno ostvarivanje prava na pristup
branitelju, a u tu svrhu je izmijenjen i lanak 66. ZKP/08.
Stavkom 7. propisuje se da e se svako ispitivanje osumnjienika sukladno lanku 208.a
ZKP/08 snimiti ureajem za audio video snimanje. Snimkom moraju biti zabiljeene obavijest
i pouke iz stavaka 4. i 5, izjave osumnjienika iz stavaka 4, 5. i 6, te upozorenje da se
ispitivanje snima i da snimljene izjave mogu biti upotrijebljene kao dokaz u postupku. Uz
snimku se sainjava i zapisnik sukladno lanku 275. ZKP/08 (po uzoru na zapisnik o
dokaznoj radnji ispitivanja okrivljenika), a snimka i zapisnik ispitivanja osumnjienika mogu
se upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku.
82
Stavkom 8. propisano je da se na ispitivanje osumnjienika primjenjuju odredbe o ispitivanju
okrivljenika iz lanaka 272. do 282. ovog Zakona, dok su stavkom 9. propisane posljedice
nepostupanja policije sukladno stavku 4. i stavcima 5. do 7, odnosno kada iskaz
osumnjienika i dokaze za koje se saznalo iz tog iskaza nee moi upotrijebiti kao dokaz u
postupku.
Stavkom 10. propisana je dunost policije ispitati osumnjienika bez odgode, kao i dunost
pustiti osumnjienika koji odbije iskazivati, osim u sluaju uhienja.
U odnosu na lanak 208.b

Novi lanak 208.b ZKP/08 sadrajno u bitnome odgovara dosadanjem lanku 208. stavcima
6. i 7. ZKP/08, time da se u stavku 1., uz upozorenje o pravu na tumaenje i prevoenje,
pravu da dovedena osoba nije duna dati obavijest i da po zavretku prikupljanja obavijesti ili
po isteku est sati od trenutka dolaska u policijske prostorije iste moe odmah napustiti,
dodaje i upozorenje o pravu na branitelja. Navedene su odredbe prenesene u novi lanak radi
jasnoe i preciznosti zakonskog teksta. Novost je stavak 3. kojim se propisuje obveza
primjene pravila o ispitivanju osumnjienika (lanak 208.a) od trenutka kada osoba od koje se
prikupljaju obavijesti temeljem lanka 208.b postane osumnjienik.
lanak 69.
lankom 212. ureuju se hitne dokazne radnje. Smisao izmjene je pojednostaviti
komunikaciju izmeu policije i dravnog odvjetnika, koji i nadalje zadrava punu kontrolu
nad poduzetim dokaznim radnjama i prije zapoinjanja kaznenog postupka, s obzirom na to
da je dravni odvjetnik gospodar prethodnog postupka. Meutim, predloenim izmjenama
nastoji se smanjiti nepotrebno administriranje i ubrzati postupanje, vodei rauna o probicima
kaznenog postupka, tim vie to je suradnja policije i Dravnog odvjetnitva Republike
Hrvatske detaljno ureena i Protokolom o meusobnoj suradnji tih tijela.
Stavkom 1. propisane su hitne dokazne radnje koje je ovlatena poduzeti policija i prije
zapoinjanja kaznenog postupka, ako postoji opasnost od odgode te je ova odredba
neizmijenjena u odnosu na vaei tekst.
U stavku 2. za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora tea od pet godina, kao
iznimka od opeg pravila kako u sluaju postojanja opasnosti od odgode i potrebi provoenja
dokaznih radnji policija odmah obavjetava dravnog odvjetnika, pored provoenja dokazne
radnje privremenog oduzimanja predmeta dodaje se i pretraga (lanak 246.).
U stavku 3. uinjene su samo gramatike ispravke vaeeg teksta.
Stavkom 4. propisana je ovlast dravnog odvjetnika da, u sluaju postojanja opasnosti od
odgode, moe odrediti potrebna vjetaenja, osim ekshumacije.
Stavak 5. izmijenjen je obzirom na izmjene u stavku 4.
lanak 70.
lanak 213.c stavak 1. ZKP/08 mijenja se radi usklaenja s izmijenjenim lankom 2. stavkom
4. ZKP/08, kojim je propisano da progon moe preuzeti rtva u ulozi oteenika kao tuitelja.
U stavku 2. ispravlja se pogreno upuivanje na lanak 225. ZKP/08 (vaeom odredbom
upuuje se na stavak 5. umjesto na stavak 4. navedenog lanka).
U prvoj reenici stavka 3. ispravlja se pogreno upuivanje na lanak 225. ZKP/08 (vaeom
odredbom upuuje se na nepostojei stavak 6. umjesto na stavak 5.), a druga reenica brie se
kao suvina.
lanak 71.
Novim lankom 217. stavkom 3. ZKP/08 u ZKP/08 uvodi se institut proirenja istrage, koji je
poznavao i Zakon o kaznenom postupku iz 1997., a koji je nuno ponovno propisati zbog
83
potreba na koje je ukazala svakodnevna primjena ZKP/08 u radu dravnih odvjetnitava.
Naime, u sloenim predmetima, a posebno predmetima iz nadlenosti Ureda za suzbijanje
korupcije i organiziranog kriminaliteta, esto se nakon prvih saznanja i donoenja rjeenja o
provoenju istrage saznaje za nova kaznena djela, pa i nove lanove zloinakog udruenja, u
odnosu na koje bi trebalo provesti jedinstveni postupak. Kako ZKP/08 ne poznaje institut
proirenja istrage, najee su se u takvim sluajevima donosila nova rjeenja o provoenju
istrage u posebnom spisu predmeta, koji bi se potom nakon pravomonosti rjeenja spajao sa
osnovnim spisom predmeta, ime se u konanici odugovlaio sam postupak, dok je
postupanje dravnog odvjetnika bilo oteano. Valja dodati kako su u praksi poznati i sluajevi
kada je dravno odvjetnitvo u ranije opisanim sluajevima donosilo i rjeenja koja u svojoj
sutini predstavljaju rjeenja o proirenju istrage, iako nisu donesena pod tim imenom.
Nadalje, o institutu proirenja istrage uoljiva su razmimoilaenja i u praksi pojedinih
upanijskih sudova, pa dok dio njih donoenje takvih rjeenja smatra opravdanim, drugi su
sudovi zauzeli stajalite da ZKP/08 ne daje zakonsku osnovu za njihovo donoenje i da bi
trebalo donijeti novo rjeenje o provoenju istrage u posebnom spisu predmeta, koji bi se
potom nakon pravomonosti rjeenja spajao sa osnovnim spisom predmeta. Iz svega
navedenog jasno proizlazi da praksa ukazuje na potrebu da se mogunost proirenja istrage
izrijekom propie u ZKP/08, to bi ne samo izbjeglo potrebu za tumaenjem u primjeni ovog
instituta, ve bi se i znaajno olakao i dodatno ubrzao rad dravnog odvjetnitva u istrazi.
Obzirom na navedeno, predlae se da se u lanku 217. stavku 3. ZKP/08 propie da, ako se u
tijeku istrage pokae da postupak treba proiriti na drugo kazneno djelo ili protiv druge osobe,
dravni odvjetnik e donijeti rjeenje o proirenju istrage za to drugo djelo ili protiv te druge
osobe. Pri tome valja naglasiti kako rjeenje o proirenju istrage mora sadravati iste podatke
kao i rjeenje o provoenju istrage (podatke iz lanka 168. ZKP/08, opis djela iz kojeg
proizlaze zakonska obiljeja kaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela te kratko
obrazloenje okolnosti iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je okrivljenik poinio kazneno
djelo), te da bi se i na rjeenje o proirenju istrage primjenjivale odredbe o pravu na albu
(lanak 218. ZKP/08) i odgodi dostave rjeenja (lanak 218.a ZKP/08), ime bi sva procesna
prava obrane i dalje ostala zajamena.
Imajui u vidu da se u lanku 217. ZKP/08 dodaje novi stavak 3., dosadanji stavci 3. i 4.
uslijed promjene numeracije postali su stavci 4. i 5.
lanak 72.
U lanku 218. stavku 7. ZKP/08 ispravljeno je pozivanje na odgovarajui lanak ZKP/08,
imajui u vidu da se prava oteenika vie ne propisuju u lanku 47. ZKP/08, ve u novom
lanku 51. ZKP/08.
Dosadanji stavci 8. i 9. brisani su kao suvini. Naime, ministarstvo pravosua vie ne vodi
evidenciju o pravomonim rjeenjima o provoenju istrage, ve se podaci o pravomonosti tih
rjeenja unose u informacijski sustav koji je u uporabi u dravnom odvjetnitvu. Stoga se
predlae brisati stavak 8., a posljedino i stavak 9., koji je propisivao da se voenje evidencije
pravomonih rjeenja o provoenju istrage ureuje pravilnikom koji donosi ministar
pravosua. Valja dodati kako je temeljem ove odredbe donesen Pravilnik o evidenciji
pravomonih rjeenja o provoenju istrage (Narodne novine, broj 10/14.), koji e stupanjem
na snagu ovog Prijedloga prestati vaiti.
lanak 73.
U lanku 221. ZKP/08 ispravljeno je pozivanje na odgovarajui lanak ZKP/08, imajui u
vidu da se prava oteenika vie ne propisuju u lanku 47. ZKP/08, ve u novom lanku 51.
ZKP/08.
84
lanak 74.
lanak 225. stavak 1. ZKP/08 mijenja se radi usklaenja s izmijenjenim lankom 2. stavkom
4. ZKP/08, kojim je propisano da progon moe preuzeti rtva u ulozi oteenika kao tuitelja
(vidi i obrazloenje uz lanak 2. ovog Prijedloga).
Izmjena u stavku 4. predstavlja gramatiko ureenje teksta radi jasnoe i preciznosti zakonske
norme.
lanak 75.
lankom 229. ureuju se rokovi trajanja istrage i mogunosti produljenja tih rokova.
Predloene izmjene idu za ciljem smanjivanja administrativnog posla na dravnom
odvjetnitvu i to u odnosu na zamjenike dravnih odvjetnika. Radi se o rastereenju tijela
kaznenog postupka suvinog administriranja, a kako bi im se omoguila vea i kvalitetnija
posveenost progonu poinitelja kaznenih djela, uz istovremeno zadravanje izvjesnosti
trajanja istrage vanog prava za okrivljenika.
Prva novina u stavku 1. je jasno propisivanje od kojeg trenutka se rauna rok od 6 mjeseci za
zavretak istrage (od dana pravomonosti rjeenja o provoenju istrage), ega u vaeoj
odredbi nema. Nadalje, obveza izvjetavanja vieg dravnog odvjetnika o razlozima zbog
kojih istraga nije zavrena u roku od 6 mjeseci iz vaee odredbe zamijenjena je obvezom
izvjetavanja nadlenog dravnog odvjetnika tj. zamjenik opinskog dravnog odvjetnitva
izvjetava opinskog dravnog odvjetnika o razlozima zbog kojih istragu nije mogue zavriti
u roku od 6 mjeseci od dana pravomonosti rjeenja o provoenju istrage. Razlog zbog kojeg
je predmetna izmjena predloena je prvenstveno injenica da je nadleni dravni odvjetnik
najbolje upuen u rad, aurnost i optereenost zamjenika dravnog odvjetnitva kojem je na
elu te je, slijedom toga, najpozvaniji ocjenjivati opravdanost razloga za nepotivanje roka iz
stavka 1. odnosno opravdanost razloga za produljenje tog roka. Takoer, Zakon o dravnom
odvjetnitvu propisuje da dravni odvjetnik obavlja poslove dravnoodvjetnike uprave, koji
obuhvaaju i skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u dravnom odvjetnitvu.
Naime, sukladno stavku 2. upravo je nadleni dravni odvjetnik (a ne vii) nadlean rok iz
stavka 1. produljiti za najvie 12 mjeseci, kada za to postoje opravdani razlozi. O razlozima
produljenja dravni odvjetnik izvjetava vieg dravnog odvjetnika. U predloenom rjeenju
nema razlikovanja u rokovima trajanja istrage obzirom na sloenost i teinu predmeta. Kriterij
sloenosti predmeta, posebice kada se usporedi sa posebnom sloenosti predmeta kao
uvjetom za produljenje roka za zavretak istrage, moe dovesti do nedoumica u praksi.
Propisivanjem da se rok za zavretak istrage moe produljiti kada postoje opravdani razlozi
jasnije se ureuju kriteriji produljenja. to se tie opravdanih razloga za produljenje roka za
zavretak istrage, kao primjeri se mogu navesti sljedee okolnosti: okrivljenik nije ispitan jer
je nedostupan, a nisu ostvareni zakonski uvjeti da mu se sudi u odsutnosti, ili je potrebno
putem meunarodne pravne pomoi pribaviti kakav personalni ili materijalni dokaz, ili je
potrebno dovriti naloeno vjetaenje, ili prikupiti i analizirati opsenu materijalnu
dokumentaciju. Dakle, opravdani razlog za produljenje roka za zavretak istrage moe biti
kako procesne tako i materijalne prirode, time da ovdje valja istaknuti kako se ovdje radi
samo o primjerima, dok e o okolnostima svakog pojedinog sluaja ovisiti da li postoje
opravdani razlozi za produljenje roka za zavretak istrage, to je u konanici ocjena vieg
dravnog odvjetnika.
Nadalje, samo iznimno, ako istragu nije bilo mogue zavriti niti u produljenom roku, a
istovremeno nisu ispunjeni uvjeti za njezin prekid, Glavni dravni odvjetnik ovlaten je
istragu produljiti za jo najvie est mjeseci (stavak 3.). Stavkom 4. propisano je kojom
vrstom odluke se odluuje o produljenju roka zavretka istrage te da protiv tog rjeenja nije
doputena posebna alba, kao i kome se odluka dostavlja. Stavkom 5. uvodi se sudska
kontrola trajanja istrage, kako bi se onemoguilo eventualno odugovlaenje postupka i to kroz
85
pravo okrivljenika da se prigovorom obrati sucu istrage, koji moe rjeenjem odrediti rok u
kojem dravni odvjetnik mora zavriti istragu.
Ovdje je potrebno napomenuti da je ovim Prijedlogom detaljno ureen institut povlaenja
optunice (vidjeti i obrazloenje uz lanak 365. ZKP/08).
lanak 76.
U lanku 230. ureuju se rokovi za podizanje optunice, koji se ovim Prijedlogom produljuju.
Naime, posljedica nepodizanja optunice u zakonom predvienim rokovima je presumirani
odustanak dravnog odvjetnika od kaznenog progona, a to je nesumnjivo posljedica koja se
odrava na prava rtve i na postupak u cjelini, ak i onda kada je kanjenje dravnog
odvjetnika uzrokovano objektivnim razlozima. Takoer, uz tako kratke rokove kako ih
propisuje vaei ZKP/08, postavlja se pitanje i kvalitete optunica koje se podnose sudu jer se
nakon brojnih provedenih dokaza u istrazi rok od 15 odnosno 30 dana pokazao kao
neodgovarajuim za analizu svih prikupljenih dokaza, sastavljanje i otpremanje optunice.
Slijedom navedenog, predlae se propisati da je dravni odvjetnik duan podignuti optunicu
u roku od mjesec dana od upisa zavretka istrage u upisnik kaznenih prijava. Predmetnom
odredbom takoer se uvodi mogunost da u sluaju postojanja opravdanih razloga vii
dravni odvjetnik moe taj rok produljiti za najvie dva mjeseca, rjeenjem protiv kojeg alba
nije doputena.
U stavku 2. ostaje presumirani dustanak dravnog odvjetnika od kaznenog progona, ukoliko
u rokovima iz stavka 1. nije podignuo optunicu, u kojem sluaju je duan u roku od osam
dana donijeti rjeenje o odbaaju kaznene prijave, odnosno rjeenje o obustavi istrage, koje se
ima dostaviti okrivljeniku i rtvi.
Naime, lanak 230. stavci 2. i 3. ZKP/08 izmijenjeni su i radi transponiranja odredbe lanka
6. stavka 1. toke a) u vezi stavka 3. i 4. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i
Vijea od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu
rtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijea 2001/220/PUP, koja rtvi daje
pravo na informaciju o svakoj odluci o odustanku od progona okrivljenika. Stoga je propisano
da e dravni odvjetnik o obustavi istrage odnosno odbacivanju kaznene prijave izvijestiti
rtvu.
Stavkom 4. uvodi se mogunost povrata u prijanje stanje, kojega je predsjednik optunog
vijea ovlaten dopustiti dravnom odvjetniku koji iz opravdanih razloga nije podigao
optunicu u roku iz stavka 1, ako u roku od osam dana od dana prestanka smetnje podnese
molbu za povrat u prijanje stanje, s time da se nakon proteka trideset dana od dana
proputanja ne moe traiti povrat u prijanje stanje.
lanak 77.
2001/220/PUP. Navedenom odredbom Direktive naglaava se kako predmete koji vie nisu
potrebni za voenje postupka rtvi treba vratiti bez odgode. Obzirom na navedeno, lanak
270. stavak 1. ZKP/08 preformuliran je tako da propisuje da se privremeno oduzeti predmeti
moraju vratiti (svim osobama od kojih su oduzeti, pa tako i rtvi) im vie nisu potrebni za
daljnje voenje postupka,osim u zakonom predvienim sluajevima (ako podlijeu
odredbama o oduzimanju ili ako prestanu postojati zakonski razlozi za primjenu mjere iz
lanka 266. stavka 2. ZKP/08).
86
lanak 78.
lanak 271. ZKP/08 brisan je kao suvian, obzirom da se cjelokupni postupak za oduzimanje
imovinske koristi, pa tako i mjere privremenog osiguranja oduzimanja imovinske koristi,
sukladno ovom Prijedlogu na cjelovit nain ureuje u Glavi XXVIII.
lanak 79.
osobama i konzularnim tijelima. Navedenim lankom od drava lanica se trai da u svom
nacionalnom pravu osiguraju da se osumnjienika prije odricanja od prava na branitelja na
jasan i razumljiv nain poui o sadraju navedenog prava i moguim posljedicama odricanja.
Stoga se predlae izmjena lanka 273. stavka 2. ZKP/08 na nain da se propie da je tijelo
koje provodi ispitivanje, nakon to poui okrivljenika o njegovim pravima i pozove ga da se
izriito izjasni o tome hoe li uzeti branitelja po vlastitom izboru, okrivljenika (opi termin
koji prema lanku 202. stavku 3. ZKP/08 obuhvaa i osumnjienika) koji izjavi da ne eli
uzeti branitelja duno na jednostavan i razumljiv nain upoznati sa znaenjem prava na
branitelja i posljedicama odricanja od tog prava. Ako okrivljenik i nakon toga ne eli uzeti
branitelja, moe se nastaviti s ispitivanjem, osim kada okrivljenik po zakonu mora imati
branitelja. Izjava okrivljenika o tome eli li uzeti branitelja mora se unijeti u zapisnik.
lanak 80.
lanak 276. stavak 4. ZKP/08 izmijenjen je radi transponiranja lanka 3. stavka 3. toke b)
treim osobama i konzularnim tijelima, koja zahtijeva da se branitelju omogui aktivno
sudjelovanje u ispitivanju osumnjienika. Imajui u vidu navedeno, u lanku 276. stavku 4.
ZKP/08 ureuju se participatorna prava branitelja u provoenju dokazne radnje ispitivanja
okrivljenika.
U odnosu na vaeu odredbu, propisano je da se tijekom dijela ispitivanja u kojem tijelo koje
provodi ispitivanje postavlja pitanja okrivljeniku kako bi se predoio neki dokaz, popunile
praznine ili otklonile proturjenosti i nejasnoe u izlaganju okrivljenika, okrivljenik ne moe
dogovarati sa svojim braniteljem o tome kako e odgovoriti na pojedino postavljeno pitanje.
Meutim, u tom dijelu ispitivanja, branitelj ipak moe predloiti okrivljeniku da ne odgovori
na pojedino postavljeno pitanje. Kako bi se branitelju osiguralo aktivno sudjelovanje u
ispitivanju okrivljenika, izmijenjenim lankom 276. stavkom 4. ZKP/08 dodatno se propisuje
i da nakon tijela koje provodi ispitivanje, pitanja okrivljeniku moe postaviti i njegov
branitelj.
Dakle, analizirajui odredbe o provoenju dokazne radnje ispitivanja okrivljenika u cjelini,
proizlazi da se okrivljenik moe u bilo kojem trenutku tijekom davanja iskaza (u obliku
neometanog izlaganja sukladno stavku 3.) savjetovati sa svojim braniteljem, pa ak i traiti
prekid ispitivanja radi savjetovanja, ali kada okrivljenik zavri svoj iskaz i tijelo koje provodi
ispitivanje zapone postavljati pitanja okrivljeniku, okrivljenik ne moe traiti prekid
ispitivanja radi savjetovanja s braniteljem oko odgovora na pojedino pitanje. U tom stadiju
ispitivanja, branitelj moe jedino predloiti okrivljeniku da na postavljeno pitanje ne
odgovori.
87
lanak 81.
U lanku 278. ZKP/08 dodaje se novi stavak 2. kojim se propisuje da okrivljenik ima pravo
na branitelja, koji moe prisustvovati suoenju. Navedena dopuna rezultat je transponiranja
lanka 3. stavka 3. toke c) Direktive 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijea od 22.
listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju
europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavjeivanje tree strane u sluaju oduzimanja
slobode i na komunikaciju s treim osobama i konzularnim tijelima, kojom je propisano da
pravo na pristup odvjetniku obuhvaa i pravo okrivljenika da njegov branitelj prisustvuje
suoenju.
Imajui u vidu da se u lanku 278. ZKP/08 dodaje novi stavak 2., dosadanji stavci 2. do 4.
uslijed promjene numeracije postali su stavci 3. do 5.
lanak 82.
lanak 285. stavak 1. ZKP/08 dopunjen je na nain da se osloboenje od dunosti
svjedoenja (tzv. blagodat nesvjedoenja ili privilegij uskrate davanja iskaza) proiruje u
prvom redu na probacijske slubenike (dopuna toke 5. citirane odredbe), koji e moi
uskratiti davanje iskaza o onome to su u obavljanju svoga zanimanja saznali od okrivljenika
(odnosno osuenika). Takoer, osloboenje od dunosti svjedoenja propisuje se i u odnosu
na osobe na koje je prenesena imovinska korist, zbog specifinog poloaja u kojem se te
osobe nalaze (nova toka 7. citirane odredbe). Meutim, iste e biti osloboene obveze
svjedoenja samo u odnosu na nain stjecanja imovinske koristi, u sluajevima kada se u
odnosu na tu osobu primjenjuju odredbe Glave XXVIII. ZKP/08.
lanak 83.
Dopuna lanka 288. stavka 2. ZKP/08 rezultat je temeljnog razlikovanja pojma rtve i
oteenika koje se uvodi kroz izmjenu lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08. Stoga je bilo
potrebno u citiranoj odredbi propisati da e se prilikom provoenja dokazne radnje ispitivanja
svjedoka, svjedoka pitati i koji je njegov odnos sa rtvom.
Izmjena stavka 3. i izdvajanje u poseban stavak 4. upozorenja o pravu odreenih kategorija
rtava na uskratu odgovora na nepotrebna pitanja koja se odnose na strogo osobni ivot rtve,
a koja nisu u vezi s kaznenim djelom, predlae se u cilju dodatnog jaanja poloaja rtve u
kaznenim postupcima. Naime, sukladno vaeoj odredbi stavka 3., tijelo koje provodi
ispitivanje duno je rtvu kaznenog djela protiv spolne slobode i rtvu kaznenog djela
trgovanja ljudima upozoriti i da nije duna odgovarati na gore navedena pitanja te ovo
upozorenje unijeti u zapisnik. Ukoliko to upozorenje nije uneseno u zapisnik, prema lanku
300. stavku 1. toki 5. ZKP/08, iskaz rtve ne bi se mogao upotrijebiti kao dokaz u postupku.
Osnovano se u praksi postavilo pitanje da li je ovakvo rjeenje opravdano, odnosno pitanje da
li bi ve i sami formalni propust unoenja upozorenja o pravu na uskratu odgovora na pitanja
koja se odnose na strogo osobni ivot rtve trebalo sankcionirati izdvajanjem zapisnika o
ispitivanju rtve iz spisa predmeta ili bi ovu posljedicu trebalo predvidjeti samo u sluaju
kada je uistinu dolo do povrede prava rtve na uskratu odgovora na ova pitanja. Odgovor na
ovo pitanje dala je sama praksa, vodei se u prvom redu potrebom za izbjegavanjem
sekundarne viktimizacije rtve i zatitom njenih interesa tijekom kaznenog postupka. Tijekom
primjene odredbe lanka 288. stavak 3. u vezi lanka 300. stavak 1. toka 5. ZKP/08, praksa
je zauzela stav kako u sluajevima kada nije dolo do povrede prava rtve na uskratu
odgovora, ve se radi samo o formalnom propustu unoenja upozorenja o ovom pravu u
zapisnik, sam zapisnik o ispitivanju rtve ne bi trebalo izdvojiti iz spisa predmeta kao
nezakonit dokaz (vidi rjeenja VSRH broj: I K 2/14-4 od 20. veljae 2014., broj: I K
371/14-4 od 2. srpnja 2014. i broj: I K 409/14-4 od 21. kolovoza 2014.). Ovaj stav prakse
sada se izrijekom unosi i u ZKP/08, i to upravo kroz izmjenu lanka 288. ZKP/08. Prema
88
predloenom rjeenju, i dalje e ostati obveza tijela koje provodi ispitivanje da odreene
kategorije rtava upozori na njihovo pravo na uskratu odgovora na nepotrebna pitanja koja se
odnose na strogo osobni ivot rtve, a koja nisu u vezi s kaznenim djelom, kao i obveza da se
ovo upozorenje unese u zapisnik o ispitivanju. Meutim, obzirom da je ovo upozorenje sada
izdvojeno u novi stavak 4., do eventualnog izdvajanja zapisnika o ispitivanju rtve iz spisa
predmeta kao nezakonitog vie nee moi doi pozivom na lanak 300. stavak 1. toku 5.
ZKP/08 - zbog propusta da se upozorenje o pravu na uskratu unese u zapisnik, ve jedino
pozivom na lanak 300. stavak 1. toku 6. ZKP/08 - ako je uistinu i povrijeeno pravo rtve
da uskrati odgovor na pitanja iz lanka 44. stavka 4. toke 4. i lanka 44. stavka 5. toke 3.
ZKP/08.
Na kraju valja istaknuti kako je izriaj novog stavka 4. usklaen sa novom formulacijom
lanka 44. ZKP/08. Prema novom lanku 44. ZKP/08, uz rtvu kaznenog djela protiv spolne
slobode i rtvu kaznenog djela trgovanja ljudima (koje pravo na uskratu odgovora na
nepotrebna pitanja koja se odnose na njihov strogo osobni ivot, a koja nisu u vezi s kaznenim
djelom, imaju sukladno stavku 4. toki 4. navedenog lanka), pravo na uskratu odgovora na
ovakva pitanja imaju i rtve u odnosu na koje su utvrene posebne potrebe zatite, sukladno
stavku 5. toki 3. istog lanka.
lanak 84.
U lanku 292. stavku 4. ZKP/08, u prvoj reenici, predlae se brisanje rijei i spolnog
udorea, radi usklaenja ove odredbe ZKP/08 sa nazivom Glave XVI. KZ/11 (Kaznena
djela protiv spolne slobode). U preostalom dijelu, navedena je odredba dopunjena radi
transponiranja lanka 23. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25.
djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijea 2001/220/PUP, pa se tako propisuje da e se rtva u
odnosu na koju su tijekom pojedinane procjene utvrene posebne potrebe zatite, a koja to
zatrai, ispitati tako da joj stranke mogu postavljati pitanja bez prisutnosti u prostoriji gdje se
rtva nalazi, dok e se ispitivanje prema potrebi snimiti ureajem za audio-video snimanje.
lanak 85.
U lanku 297. stavku 3. uinjena je izmjena obzirom na izmjenu numeracije stavaka u lanku
288. ZKP/08.
lanak 86.
U lanku 300. stavku 1. ZKP/08 mijenja se toka 6. kako bi se navedena odredba uskladila sa
novom formulacijom lanka 44. ZKP/08. Naime, prema novom lanku 44. ZKP/08, uz rtvu
kaznenog djela protiv spolne slobode i rtvu kaznenog djela trgovanja ljudima (koje pravo na
uskratu odgovora na nepotrebna pitanja koja se odnose na njihov strogo osobni ivot imaju
sukladno stavku 4. toki 4. navedenog lanka), pravo na uskratu odgovora na ovakva pitanja
imaju i rtve u odnosu na koje su utvrene posebne potrebe zatite, sukladno stavku 5. toki 3.
istog lanka. Obzirom na navedeno, potrebno je intervenirati u lanak 300. stavak 1. ZKP/08 i
propisati da se iskaz svjedoka ne moe upotrijebiti kao dokaz u postupku ako je povrijeeno
pravo na uskratu odgovora iz navedenih odredaba ZKP/08.
lanak 87.
lanak 301. stavak 6. ZKP/08 izmijenjen je radi transponiranja lanka 3. stavka 3. toke c)
treim osobama i konzularnim tijelima, kojom je propisano da pravo na pristup odvjetniku
89
obuhvaa i pravo okrivljenika da njegov branitelj prisustvuje dokaznoj radnji prepoznavanja,
bilo da se radi o situaciji kada je okrivljenik subjekt prepoznavanja, ili situaciji kada je
okrivljenik predmet prepoznavanja (ovdje valja pojasniti kako prava iz Direktive pripadaju
samo onom osumnjieniku koji je na prepoznavanju ve imao ovaj status, odnosno ve je
ranije utvreno da se radi o osumnjieniku, dok se u odnosu na osobe koje su tek kao rezultat
prepoznavanja stekle svojstvo osumnjienika, prava iz Direktive primjenjuju od navedenog
trenutka). Stoga je lanak 301. stavak 6. ZKP/08 izmijenjen na nain da se propisuje kako e
tijelo koje provodi dokaznu radnju prepoznavanja, ako okrivljenik obavlja prepoznavanje,
odnosno subjekt je navedene radnje, postupiti prema lanku 273. ZKP/08 (uvjerit e se da je
okrivljenik primio i razumio pouku o pravima, pouiti ga o pravu na branitelja i omoguiti da
uzme branitelja koji e biti prisutan provoenju dokazne radnje prepoznavanja, po potrebi
osigurati sudjelovanje tumaa) i lanku 275. ZKP/08 (snimiti provoenje dokazne radnje
prepoznavanja). Naime, kada se radi o prepoznavanju koje obavlja okrivljenik, sutinski se
radi o iskazivanju okrivljenika, pa je u tim sluajevima opravdano uputiti na primjenu lanaka
273. i 275. ZKP/08, kako bi se osigurala zatita procesnih prava okrivljenika. to se tie
sluajeva kada je okrivljenik predmet prepoznavanja, izmijenjenim lankom 301. stavkom 6.
ZKP/08 propisuje se da e se okrivljenik pouiti o pravu na branitelja, koji moe prisustvovati
toj radnji te e se, shodno tome, na odgovarajui nain primijeniti odredbe lanka 273.
stavaka 2., 3. i 5. ZKP/08
lanak 88.
U lanku 305. ZKP/08 dodan je novi stavak 6. kojim je propisano da je rekonstrukciji koja se
poduzima uz sudjelovanje okrivljenika ovlaten prisustvovati i branitelj. Navedena je odredba
dodana radi transponiranja lanka 3. stavka 3. toke c) Direktive 2013/48/EU Europskog
parlamenta i Vijea od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom
postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavjeivanje
tree strane u sluaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s treim osobama i konzularnim
tijelima, kojom je propisano da pravo na pristup odvjetniku obuhvaa i pravo okrivljenika na
branitelja te da njegov branitelj prisustvuje dokaznoj radnji rekonstrukcije, ako se
nacionalnim pravom od okrivljenika trai da u toj radnji sudjeluje ili mu je doputeno da
prisustvuje njenom provoenju.
lanak 89.
lanak 306. stavak 1. ZKP/08 dopunjen je na nain da se i izrijekom propisuje kako strune
osobe kriminalistiko-tehnike, prometne ili druge struke koje pruaju pomo tijelu koje
obavlja oevid, rekonstrukciju ili pokus, uz pronalaenje, osiguravanje i opisivanje tragova,
mogu poduzeti i njihovo izuzimanje. Navedenom dopunom precizira se zakonska norma, radi
njene jedinstvene primjene u praksi.
lanak 90.
U lanku 307. ZKP/08 predlae se dodavanje novih stavaka 4. do 8. kojima bi se propisali
zakonski rokovi za uvanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela. Tako se novim
stavkom 4. propisuje da se otisci prstiju i drugih dijelova tijela mogu koristiti i obraivati
samo tako dugo dok se pridruivanje tragu ili utvrivanje istovjetnosti ili podrijetla ne
iskljui, a potom se unitavaju, osim ako neto drugo nije propisano zakonom. Sukladno
stavku 5., ako su ti otisci uzeti od okrivljenika koji je kasnije u kaznenom postupku
pravomono osuen, uvaju se u pravilu dvadeset godina nakon zavretka kaznenog postupka,
osim ako je rije o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora od deset godina ili tea,
ili ako je rije o kaznenom djelu protiv spolne slobode za koje je propisana kazna zatvora tea
od pet godina, u kojem sluaju se mogu uvati najdulje etrdeset godina od zavretka
90
kaznenog postupka. Prema novom stavku 6., otisci uzeti od okrivljenika koji je kasnije u
kaznenom postupku pravomono osloboen optube, ili je postupak obustavljen, ili je optuba
odbijena, unitit e se odmah po zavretku postupka. Novim stavkom 7. propisana je obveza
nadlenih tijela da po isteku zakonom propisanih rokova za uvanje otisaka prstiju i drugih
dijelova tijela, po slubenoj dunosti te podatke izbriu. U odnosu na otiske prstiju i drugih
dijelova tijela koji su pronaeni na mjestu dogaaja, a koji nisu pridrueni odreenoj osobi,
prema novom stavku 8. isti bi se uvali trajno, obzirom se trajnim uvanjem ovih uzoraka po
prirodi stvari ne povreuje pravo neke osobe na privatnost, jer se radi o uzorcima jo uvijek
nepoznatih osoba.
lanak 91.
potrebno u citiranoj odredbi propisati da razlog za izuzee vjetaka postoji i u svezi s osobom
koja je zajedno sa rtvom zaposlena u istom dravnom tijelu ili kod istoga poslodavca.
lanak 92.
Izmjenom lanka 334. toke 3. ZKP/08 u katalog kaznenih djela za koja se mogu odrediti
posebne dokazne radnje dodaju se kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja, prodaje ili
davanja na uporabu sredstava za krivotvorenje iz lanka 283. KZ/11 i kazneno djelo davanja
lanog iskaza iz lanka 305. KZ/11.
to se tie kaznenog djela izrade, nabavljanja, posjedovanja, prodaje ili davanja na uporabu
sredstava za krivotvorenje iz lanka 283. KZ/11, navedeno je kazneno djelo potrebno unijeti u
katalog iz lanka 334. ZKP/08 kako bi se u potpunosti transponirao lanak 9. Direktive
2014/62/EU Europskog parlamenta i Vijea od 15. svibnja 2014. o kaznenopravnoj zatiti
eura i drugih valuta od krivotvorenja, kojom se zamjenjuje Okvirnu odluku Vijea
2000/383/PUP. U preostalom dijelu, navedena odredba Direktive ve je transponirana u
ZKP/08, obzirom da je u lanku 334. toki 2. ZKP/08 kao jedno od kaznenih djela za koje je
mogue odrediti primjenu posebnih dokaznih radnji navedeno i kazneno djelo krivotvorenja
novca iz lanka 274. KZ/11.
Na potrebu unoenja kaznenog djela davanja lanog iskaza u katalog iz lanka 334. ZKP/08
upozorila je praksa, obzirom je tijekom postupanja u predmetima za ova kaznena djela uoeno
kako sudionici (u prvom redu poticatelji) esto ostaju nekanjeni uslijed nedostatka dokaza.
Imajui u vidu kako se radi o kaznenom djelu iz Glave XXIX. KZ/11 iji je zatitni objekt
pravosue, injenicu da se i druga kaznena djela iz navedene glave ve nalaze u katalogu iz
lanka 334. ZKP/08 (sprjeavanje dokazivanja iz lanka 306. KZ/11, povreda tajnosti
postupka iz lanka 307. KZ/11, otkrivanje identiteta ugroene osobe ili zatienog svjedoka iz
lanka 308. KZ/11 i prisila prema pravosudnom dunosniku iz lanka 312. KZ/11), a posebice
potekoe u dokazivanju ovog kaznenog djela na koje je ukazala praksa, predlae se unijeti i
ovo kazneno djelo u katalog kaznenih djela za koja se mogu odrediti posebne dokazne radnje.
lanak 93.
U lanku 335. ZKP/08 predlae se brisanje stavka 7. Naime, navedena je odredba upuivala
na primjenu odredaba lanaka 75. i 76. ZKP/08 ije se brisanje predlae radi transponiranja
lanka 4. Direktive 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijea od 22. listopada 2013. o
pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog
uhidbenog naloga te o pravu na obavjeivanje tree strane u sluaju oduzimanja slobode i na
komunikaciju s treim osobama i konzularnim tijelima, koji povjerljivost komunikacije
izmeu okrivljenika i njegovog branitelja propisuje kao nederogabilno pravo. Obzirom je radi
transponiranja navedene odredbe Direktive intervenirano i u lanak 114. ZKP/08, odredba
91
lanka 335. stavka 7. ZKP/08 postala je suvina te se stoga predlae njeno brisanje. Meutim,
valja naglasiti kako se ovom izmjenom, a u skladu s gore navedenom Direktivom, ne dovodi u
pitanje eventualno krenje povjerljivosti komunikacije osumnjienika s braniteljem do kojeg
bi moglo doi vezano uz zakonitu primjenu posebnih dokaznih radnji iz lanka 332. ZKP/08.
Imajui u vidu da se u lanku 335. ZKP/08 brie stavak 7., dosadanji stavak 8. uslijed
promjene numeracije postao je stavak 7.
lanak 94.
Navedene izmjene u lanku 344. ZKP/08 predloene su radi usklaenja s lancima 230., 356.
i 365. ZKP/08.
lanak 95.
lankom 356. ureuje se institut vraanja optunice. U tom smislu, u odnosu na postojee
rjeenje, bilo je nuno uskladiti reim vraanja i povlaenja optunice (vidjeti obrazloenje i
uz lanak 365.). Nadalje, detaljno su ureeni rokovi koje optuno vijee moe ostaviti
dravnom odvjetniku u kojima on mora podii novu, izmijenjenu optunicu, kao i mogunost
njihova dodatnog produljenja. Duljina tih rokova varira zavisno od razloga vraanja optunice
te od okolnosti radi li se o kaznenom djelu iz nadlenosti upanijskog ili opinskog suda.
Predloenim izmjenama nastojalo se postii frekventno i ekonomino postupanje, budui da
su kao kriteriji kojima e se sudovi rukovoditi prilikom donoenja odluke o eventualnom
produljenju rokova za podizanje nove optunice primjerice navedeni: dotadanje trajanje
prethodnog postupka, pravovremenost poduzimanja radnji dravnog odvjetnika te sloenost
radnji koje je jo potrebno poduzeti, s time to je ustanovljena obveza dravnog odvjetnika da
svaki zahtjev za daljnjim produljenjem roka optuenja posebno obrazloi. U tom pravcu ide i
predviena dunost dravnog odvjetnika da, ukoliko u predvienim rokovima nije podigao
optunicu, u roku od osam dana mora donijeti rjeenje o odbaaju kaznene prijave ili rjeenje
o obustavi istrage, budui da se u tom sluaju smatra kako je dravni odvjetnik odustao od
progona. To rjeenje ima se dostaviti okrivljeniku i rtvi.
O odreivanju roka za podizanje nove izmijenjene optunice kao i o produljenju tog roka i
trajanju dodatnog roka sud odluuje rjeenjem protiv kojeg nije doputena posebna alba, ali
e dravni odvjetnik imati pravo albe na odluku suda kojom je odbijen njegov zahtjev.
I u sluaju vraanja optunice, uvodi se institut povrata u prijanje stanje, za sluaj da tuitelj
iz opravdanih razloga nije dostavio novu, izmijenjenu optunicu u rokovima koje mu je
odredio sud, i to na nain da u roku od osam dana od prestanka smetnje podnese molbu za
povrat u prijanje stanje, koje se nee moi traiti nakon proteka trideset dana od dana
proputanja i ako zajedno s molbom dostavi novu optunicu.
lanak 96.
Novim lankom 356.a ustanovljena je mogunost da optuno vijee suda, prilikom ispitivanja
optunice, odlui i o prijedlozima za spajanje i razdvajanje postupka.
lanak 97.
U lanku 363. ZKP/08 predlae se dopuniti stavak 4. radi potreba na koje je ukazala praksa,
obzirom se pojavio problem vezan uz nadoknadu trokova oteenika prilikom donoenja
presude na temelju sporazuma stranaka. Naime, ukoliko obveza naknade trokova oteenika
nije sastavni dio izjave za donoenje presude na temelju sporazuma stranaka, optuno vijee
prema vaeem zakonskom rjeenju ne moe okrivljeniku naloiti da podmiri navedene
trokove. Stoga se predlae dopuna stavka 4. citiranog lanka, kojom bi se optunom vijeu
dala zakonska osnova za donoenje odluke kojom bi se okrivljenika u izreci o trokovima
92
kaznenog postupka obvezalo da podmiri trokove oteenika, ime bi se otklonili problemi
oko primjene ove odredbe na koje je ukazala praksa.
lanak 98.
lankom 365. ureeno je povlaenje optunice. Predloenim izmjenama prvenstveno se
nastoji urediti predmetni institut, vezano za koji je u dosadanjoj praksi bilo dosta nedoumica.
Ujedno je izjednaen postupovni reim povlaenja optunice s onim vraanja optunice
dravnom odvjetniku i to kako po pitanju rokova u kojima dravni odvjetnik mora podii
novu, izmijenjenu optunicu, tako i u pogledu sudske kontrole trajanja faze optuenja, kao
meustadija kaznenog postupka (u tom smislu vidjeti komentar uz lanak 356. Zakona). U
svakom sluaju, eli se izbjei mogunost da povlaenje optunice postane sredstvo
produljenja rokova i uvoenja nesigurnosti glede trajanja prethodnog postupka, poglavito iz
pozicije okrivljenika.
U sluaju da dravni odvjetnik povue optunicu, predsjednik optunog vijea, odnosno
optuno vijee odredit e mu rok za podizanje nove, izmijenjena optunice. Kao i kod
vraanja optunice, duljina tog roka ovisit e o razlozima zbog kojih je optunica povuena te
radi li se u konkretnom sluaju o kaznenom djelu iz nadlenosti opinskog ili upanijskog
suda. Takoer je predviena i mogunost produljenja tih rokova na zahtjev dravnog
odvjetnika pod uvjetom da oni nisu dovoljni za poduzimanje radnji potrebnih da se otklone
nedostaci u optunici. Prilikom odluivanja o zahtjevu dravnog odvjetnika za produljenje
roka za dostavu nove optunice, sud e se voditi istim kriterijima kao i kod odluivanja o
produljenju roka za dostavu nove optunice u sluaju da je optunica vraena dravnom
odvjetniku.
O produljenju roka za dostavu izmijenjene optunice sud odluuje rjeenjem protiv kojeg nije
doputena posebna alba, ali e dravni odvjetnik imati pravo albe na odluku suda kojom je
odbijen njegov zahtjev.
I u sluaju povlaenja optunice, ukoliko dravni odvjetnik u ostavljenom roku ne dostavi
novu, izmijenjenu optunicu, smatrat e se da je odustao od kaznenog progona te je duan u
roku od osam dana donijeti rjeenje o odbaaju kaznene prijave, odnosno o obustavi istrage
koje se ima dostaviti okrivljeniku i rtvi.
Predloenom izmjenom predvieno je i uvoenje instituta povrata u prijanje stanje u sluaju
da dravni odvjetnik iz opravdanih razloga u ostavljenim rokovima nije podigao novu,
izmijenjenu optunicu, ako u rok od osam dana od prestanka smetnje podnese molbu za
povrat u prijanje stanje te zajedno s njom i novu optunicu, s time da se povrat u prijanje
stanje nee moi traiti nakon proteka trideset dana od dana proputanja.
lanak 99.
lanku 51. ZKP/08.
lanak 100.
lanak 380. stavak 2. ZKP/08 izmijenjen je radi transponiranja odredbe lanka 6. stavka 1.
toke a) u vezi stavka 3. i 4. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25.
djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijea 2001/220/PUP, koja rtvi daje pravo na informaciju
o svakoj odluci o odustanku odnosno obustavi progona okrivljenika. Stoga je u lanku 380.
stavku 2. ZKP/08 propisano da e predsjednik vijea u sluaju obustave postupka do kojeg je
dolo na pripremnom roitu, rjeenje o obustavi postupka dostaviti i rtvi, uz pouku da moe
preuzeti progon u ulozi oteenika kao tuitelja.
93
lanak 101.
lanak 383. stavak 8. ZKP/08 izmijenjen je u vidu transponiranja lanka 9. stavka 1. toke b)
treim osobama i konzularnim tijelima, kojom je propisano da svako odricanje od prava na
branitelja mora biti dobrovoljno i nedvosmisleno. U odnosu na vaeu odredbu lanka 383.
stavka 8. ZKP/08, ovdje valja naglasiti kako iz postupanja branitelja (pa tako ni iz nedolaska
uredno pozvanog branitelja na raspravu) ne mogu nastupiti negativne posljedice po prava
okrivljenika, koji se mora izriito i nedvosmisleno odrei prava na branitelja ukoliko ne eli
da ga on zastupa na raspravi. Takoer treba skrenuti pozornost i na pravno stajalite Ustavnog
suda Republike Hrvatske kako bi u sluaju uzimanja branitelja na raspravi, raspravu uvijek
valjalo odgoditi, jer se ne moe presumirati da bi se u svim takvim situacijama radilo o
zlouporabi procesnih prava obrane. Imajui u vidu gore navedenu odredbu Direktive, kao i
pravna stajalita USRH, lanak 383. stavak 8. ZKP/08 izmijenjen je na nain da se propisuje
da e se optuenika protiv kojeg se vodi postupak za kazneno djelo za koje je propisana
novana kazna ili kazna zatvora do pet godina u pozivu pouiti o pravu na branitelja te
upozoriti da e, u sluaju kad obrana nije obvezna, a branitelja uzme tek na raspravi, snositi
trokove odgode rasprave.
lanak 102.
potrebno u citiranoj odredbi propisati da i osobni podaci rtve predstavljaju tajnu i smiju se
koristiti samo za potrebe kaznenog postupka.
lanak 103.
U lanku 409. ZKP/08 predlae se izmjena stavka 2. Osnovni cilj navedene izmjene je
proiriti mogunost snimanja rasprave ureajem za audio ili audio-video snimanje, obzirom je
provedba Pilot projekta tonskog snimanja rasprava koji je proveden u okviru IPA 2010
projekta: Jaanje uinkovitosti pravosua u Republici Hrvatskoj pokazala kako bi se ve i
audio snimanjem rasprave (uz odreene izmjene ZKP/08 koje se predlau ovim Prijedlogom)
ubrzao njen tijek, a sucima omoguilo ne samo lake upravljanje raspravom, ve i bolje
praenje iskaza optuenika, svjedoka i vjetaka, jer se njihov sadraj ne bi unosio u zapisnik o
raspravi. Navedeno bi trebalo dovesti i do ubrzanja kaznenih postupaka u cjelini te doprinijeti
veoj uinkovitosti pravosudnog sustava, u prilog kojem zakljuku govore i iskustva drugih
drava lanica Europske unije. Vodei se rezultatima navedenog projekta, kao i iskustvima i
prijedlozima koje su iznijeli suci koji su bili ukljueni u projekt, predlae se izmjenom lanka
409. stavka 2. ZKP/08 propisati da predsjednik vijea moe odrediti da se rasprava ili pojedini
njeni dijelovi (iskazi optuenika, svjedoka, vjetaka i vane izjave stranaka) snime ureajem
za audio ili audio-video snimanje. U tom sluaju, zapisnik tvore audio ili audio-video snimka
rasprave i zapisnik o tijeku rasprave. Predloenim izmjenama produljuje se i rok u kojem je
potrebno sastaviti prijepis snimke rasprave koja je snimljena, na to je kao problem ukazala
praksa. Stoga se predlae da se audio ili audio-video snimka rasprave prepisuje u roku od pet
radnih dana, a prijepis pregledava i ovjerava predsjednik vijea i prilae zapisniku o raspravi.
Kako bi se u to ranijem stadiju strankama omoguilo da interveniraju na sadraj prijepisa,
propisuje se da stranke imaju pravo pregledati prijepis snimke i staviti primjedbe, pa ako
predsjednik vijea primjedbe smatra opravdanima, naloit e ispravak prijepisa. Na kraju
94
valja istaknuti kako je izmjena lanka 409. ZKP/08 zahtijevala i intervenciju u lanke 410. i
411. ZKP/08.
lanak 104.
U lanku 410. ZKP/08 predlae se dodati novi stavak 5. kojim se propisuje da e se u
sluajevima kada je rasprava snimana strankama odmah omoguiti preuzimanje snimke. Pri
tome valja pojasniti da se u prvom redu misli na preuzimanje snimke u elektronikom obliku
neposredno nakon zavretka rasprave, i to na nain koji ne bi optereivao rad suda, primjerice,
preuzimanjem snimke rasprave kopiranjem na USB ili prijenosni disk, dok bi u sluajevima
kada stranke ne raspolau potrebnim tehnikim ureajima za neposredno preuzimanje snimke,
iste trebalo uputiti da snimku rasprave pribave koritenjem prava na uvid u spis (zahtjev za
presnimavanje optikog medija na kojem je pohranjena snimka rasprave).Navedeno je
posebno vano naglasiti u predmetima s velikim brojem stranaka, u kojima bi u suprotnome,
uslijed potrebe za sainjavanjem velikog broja optikih medija sa snimkom rasprave, moglo
doi do nepotrebnog administrativnog tereta za slubenike suda.
lanak 105.
lanak 411. stavak 6. ZKP/08 izmijenjen je imajui u vidu dosadanju praksu primjene
navedene odredbe koja je upozorila na odreene nepreciznosti i potekoe u sastavljanju
zapisnika rasprave koja se snima, probleme na koje su u tom pogledu upozorili suci koji su
bili ukljueni u Pilot projekt tonskog snimanja rasprava te njihove prijedloge za izmjenom ove
odredbe ZKP/08. Stoga, kako bi se ostvarili oekivani rezultati snimanja rasprave (vidi i
obrazloenje uz lanak 73. ovog Prijedloga), a sucima omoguilo lake voenje rasprave,
novim lankom 411. stavkom 6. ZKP/08 propisuje se da se u zapisnik o raspravi ne unosi
sadraj iskaza optuenika, svjedoka i vjetaka te izjave i obrazloenja prijedloga stranaka koji
su snimljeni. Naime, nema potrebe sadraj ovih iskaza, izjava i obrazloenja unositi u
zapisnik o raspravi koja se snima ureajem za audio ili audio-video snimanje, obzirom e
njihov sadraj biti zabiljeen na snimci koja je sastavni dio zapisnika, a kasnije e i u obliku
prijepisa biti uloen u spis predmeta.
lanak 106.
lanku 51. ZKP/08.
lanak 107.
Izmjena 418. stavka 4. ZKP/08 rezultat je temeljnog razlikovanja pojma rtve i oteenika
koje se uvodi kroz izmjenu lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08. Stoga je bilo potrebno u
citiranoj odredbi propisati da e se i rtva i oteenik koji su prisutni raspravi, a koji se trebaju
ispitati u svojstvu svjedoka, ispitati prije ispitivanja ostalih svjedoka.
lanak 108.
lanak 420. stavak 1. je izmijenjen zbog izmijenjene numeracije stavaka u lanku 288.
lanak 109.
Izmjenama u lanku 441. stavku 4. precizirana je odredba kojom se ureuje situacija izmjene
potvrene optunice prije zavretka dokaznog postupka. Naime, u stavku 4. propisuje se
mogunost da vijee, nakon sasluanja stranaka, a ukoliko se radi o znatnim izmjenama
optunice, moe odluiti tako izmijenjenu optunicu dostaviti optunom vijeu radni njezina
ispitivanja, sukladno lancima 348. do 367. Zakona.
95
Predloenim izmjenama precizira se zakonsko ureenje postupka u sluaju izmjene potvrene
optunice, bez da se sutinski mijenja koncept uspostavljen postojeim zakonskim rjeenjem.
lanak 110.
lankom 448. stavkom 1. ZKP/08 propisuje se da e sud izrei presudu ako tijekom vijeanja
ne utvrdi da treba ponovno otvoriti raspravu radi dopune postupka ili razjanjenja pojedinih
pitanja. Navedenom izmjenom u ZKP/08 uvodi se mogunost ponovnog otvaranja rasprave,
to se pokazalo potrebnim obzirom da je V. novelom ZKP/08 iz prosinca 2013. u ZKP/08
vraena inkvizitorna maksima prema kojoj je sud ovlaten izvesti sve one dokaze koje smatra
znaajnim za donoenje svoje odluke u postupku, odnosno, moe odluiti da se izvedu i
dokazi koji nisu predloeni od stranaka ili od kojih je predlagatelj odustao (lanak 419. stavak
3. ZKP/08).
lanak 111.
lanak 468. stavak 1. toku 5. ZKP/08 u prvom je redu bilo potrebno izmijeniti kao rezultat
temeljnog razlikovanja pojma rtve i oteenika koje se uvodi kroz izmjenu lanka 202.
stavaka 11. i 12. ZKP/08, dok se u preostalom dijelu radi o usklaenju ove odredbe sa
lankom 197. stavkom 1. ZKP/08 odnosno s lancima 284. i 287. KZ/11, koji su uveli
mogunost da prijedlog za progon podnese i druga zainteresirana osoba.
Stavak 1. toku 11. navedene odredbe bilo je potrebno djelomino izmijeniti zbog usklaenja
sa novim izriajem lanka 411. stavka 6. ZKP/08. Naime, sukladno novom lanku 411. stavku
6. ZKP/08 iskazi optuenika, svjedoka i vjetaka koji su snimljeni nee se unositi u zapisnik,
pa je bilo potrebno preformulirati lanak 468. stavak 1. toku 11. ZKP/08.
lanak 112.
Izmjenom u lanku 474. stavku 1. ZKP ispravlja se oita omaka u zakonskom tekstu.
lanak 113.
Predloene dopune lanaka 497., 506., 507. i 508. ZKP/08 posljedica su presude Europskog
suda za ljudska prava u predmetu Sanader protiv Hrvatske. Navedenom presudom utvrena je
podnositelja zahtjeva, obzirom da podnositelj zahtjeva, prema miljenju ESLJP, nije bio u
mogunosti ostvariti obnovu postupka nakon to je bio osuen u odsutnosti.
Analizirajui postupanje nacionalnih sudova u konkretnom predmetu, kao i mjerodavnu
praksu u slinim sluajevima, ESLJP je u pogledu uvjeta za obnovu postupka sukladno lanku
497. stavku 2. Zakona o kaznenom postupku istaknuo kako ne moe biti ni govora o obvezi
optuenika da se preda radi pritvaranja kako bi osigurao pravo na ponovno suenje u uvjetima
koji su u skladu s lankom 6. Konvencije, jer bi to podrazumijevalo uvjetovanje ostvarivanja
prava na poteno suenje predajom tjelesne slobode optuenika kao oblika jamstva (70
presude). Iako je navedena odredba Zakona o kaznenom postupku u biti mjera koja
omoguuje automatsku obnovu postupka koji se vodio u odsutnosti na temelju zahtjeva
osuenika, dakle, ovisi iskljuivo o elji osuenika, ESLJP istie kako su mogunost da se
osueniku ponovno sudi u njegovoj prisutnosti nacionalni sudovi tumaili na nain da znai
da se osuenik mora pojaviti pred domaim vlastima kako bi zatraio obnovu postupka i
pruiti adresu boravita na podruju Republike Hrvatske tijekom kaznenog postupka. U
suprotnome, praksa je nacionalnih sudova da se odbije zahtjev za obnovu postupka. ESLJP
takoer primjeuje da je zahtjev prisutnosti pod jurisdikcijom domaih vlasti vrlo strog
uvjet (82 presude) i da domai sudovi nisu skloni prihvaati bilo kakva druga obeanja ili
jamstva osuenika da e tijekom obnovljenog postupka biti dostupan nadlenim nacionalnim
tijelima. Imajui u vidu navedeno, stajalite je ESLJP kako je uvjet da se osuenik pojavi pred
96
domaim vlastima i prui adresu boravita u Republici Hrvatskoj tijekom kaznenog postupka
kako bi njegov zahtjev za obnovu postupka bio usvojen, nerazmjeran, i to iz dva razloga.
Prvo, u biti se propisuje da se pojedinci koji su u odsutnosti osueni na kaznu zatvora, a koji
nisu ivjeli na podruju Republike Hrvatske, moraju pojaviti pred hrvatskim pravosudnim
tijelima kako bi zatraili obnovu postupka. U uobiajenom postupku, to bi znailo da e biti
lieni slobode na temelju ranije pravomone osude sve do pravomonosti odluke o doputanju
obnove postupka, kojom bi izvrenje kazne bilo obustavljeno, a to bi moglo potrajati i vie
od mjesec dana. ESLJP ponavlja kako ne moe biti ni govora o obvezi optuenika da se
preda radi zatvaranja kako bi osigurao pravo na obnovljeni postupak u uvjetima koji su u
skladu s lankom 6. Konvencije (87 presude).
Drugo, ESLJP je stajalita kako je gore navedena obveza osuenika koji podnosi zahtjev za
obnovu postupka nerazumna i nerazmjerna s postupovnog stajalita (89 presude), jer sama
obnova postupka nema utjecaja na materijalnu valjanost presude donesene u prethodnom
postupku. Takva presuda ostaje na snazi do kraja novog postupka i tek onda se moe staviti
izvan snage djelomino ili u cijelosti, ili moe ostati na snazi. Samim time, da su domai
sudovi i prihvatili podnositeljev zahtjev za obnovu postupka, time bi se odgodilo izvrenje
presude, ali navedeno ne bi utjecalo na osudu podnositelja kao takvu.
Slijedom navedenog, ESLJP je zakljuio kako su domae vlasti propisivanjem obveze
podnositelju da se pojavi pred domaim vlastima i prui adresu boravita u Republici
Hrvatskoj za vrijeme postupka kako bi mogao zatraiti obnovu postupka stvorile
nerazmjernu prepreku podnositeljevom koritenju pravnog sredstva predvienog lankom
497. stavkom 2. Zakona o kaznenom postupku, ograniavajui ostvarivanje njegovog prava
na ostvarenje obnove postupka na takav nain ili u tolikoj mjeri da je sama bit prava
naruena (91 presude).
Ispitujui zakonom propisane uvjete za obnovu postupka iz lanka 501. stavka 1. toke 3)
Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/08., 76/09. i 80/11.), ESLJP
primjeuje kako se radi o uobiajenom pravnom sredstvu za traenje obnove postupka, a koje
je dostupno i onim osuenicima kojima je sueno u odsutnosti. Koritenje ovog pravnog
sredstva ne zahtijeva fiziku prisutnost osuenika na podruju Republike Hrvatske, meutim,
ono se moe primijeniti samo na ogranienu kategoriju predmeta u kojima je sueno u
odsutnosti, obzirom je pretpostavka za koritenje ovog pravnog sredstva postojanje novih
dokaza ili injenica koje mogu dovesti do oslobaajue presude ili osude po blaem
kaznenom zakonu. ESLJP zakljuuje kako se radi o pravnom sredstvu sekundarne i
supsidijarne prirode za one kojima je sueno u odsutnosti (92 presude). ESLJP takoer
istie kako je u konkretnom sluaju podnositelj zahtjeva, da bi ostvario obnovu postupka
provedenog u odsutnosti, bio duan osporiti injenina utvrenja pravomone presude
podnoenjem novih injenica i dokaza takve snage i znaaja koji bi mogli na samom poetku
uvjeriti sud da bi trebao biti osloboen ili osuen. Prema miljenju ESLJP, takav zahtjev ini
se nerazmjernim bitnom zahtjevu lanka 6. Konvencije da optueni treba imati mogunost
prisustvovati suenju i imati raspravu na kojoj bi mogao osporiti dokaze protiv sebe (93
presude).
Obzirom na naprijed navedeno, ESLJP smatra kako ni pravno sredstvo na temelju lanka
501. stavka 1. (3) Zakona o kaznenom postupku nije jamilo djelotvorno i s dovoljnom
sigurnou da e podnositelj zahtjeva imati mogunost obnove postupka (94 presude).
Zakljuno, ESLJP istie kako podnositelju zahtjeva, kojemu je sueno u odsutnosti, a za
kojeg nije dokazano da je nastojao izbjei suenje niti da se odrekao svog prava
prisustvovanja postupku pred sudom, nije s dovoljnom sigurnou osigurana mogunost
ostvarivanja novog ispitivanja osnovanosti optubi protiv njega od strane suda uz puno
potivanje njegovih prava obrane (95 presude), iz kojih razloga je dolo do povrede lanka
6. stavka 1. Konvencije (96 presude).
97
Slijedom navedenog, predlae se dopuniti lanke 497., 506., 507. i 508. na nain kojim bi se
omoguilo podnoenje zahtjeva za obnovu postupka osuenicima koji nisu bili obavijeteni o
injenici voenja postupka protiv njih, u roku od godine dana od saznanja za presudu, uz uvjet
da navedu adresu na kojoj e primati pismena i da daju obeanje da e se odazvati sudskom
pozivu (lanak 497. stavak 3. ZKP/08). Kada sud primi takav zahtjev za obnovu postupka i
utvrdi da je ranije ve podnesen isti zahtjev, sud e zahtjev odbaciti (lanak 506. stavak 1.
ZKP/08). Opisano rjeenje onemoguava eventualnu zlouporabu prava do koje bi moglo doi
viestrukim podnoenjem zahtjeva za obnovu postupka. Ukoliko je zahtjev za obnovu
postupka temeljem lanka 497. stavka 3. podnesen prvi puta te ga sud nije odbacio, odgodit e
izvrenje presude i o tome obavijestiti suca izvrenja radi povlaenja tjeralice (lanak 507.
stavak 4. ZKP/08). Ovakvim postupanjem suda izbjei e se eventualna daljnja povreda
lanka 6. Konvencije na koju je ESLJP upozorio u presudi Sanader protiv Hrvatske, istiui
da ne moe biti ni govora o obvezi optuenika da se preda radi zatvaranja kako bi osigurao
pravo na obnovljeni postupak u uvjetima koji su u skladu s lankom 6. Konvencije (87
presude). Dopunama odredaba o obnovi postupka eli se udovoljiti stajalitima ESLJP
izraenima u presudi Sanader protiv Hrvatske, ali istovremeno i voditi rauna o sprjeavanju
moguih zlouporaba ovog prava. Stoga je intencija predloenih dopuna omoguiti i dopustiti
podnoenje zahtjeva za obnovu postupka temeljem lanka 497. stavka 3. samo jednom te
osigurati da osuenik kojem je doputena obnova postupka zaista prima pismena na adresi
koju je naveo te da se zaista i odaziva na pozive suda u obnovljenom postupku odnosno da u
istom sudjeluje. Slijedom navedenog, dopunom lanka 508. propisuje se da e sud, ukoliko
osuenik u novom postupku postane nedostupan (ako uredno pozvani optuenik ne doe, a
svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti
oito proizlazi da optuenik izbjegava primiti poziv), rjeenjem staviti izvan snage rjeenje
kojim je doputena obnova postupka i odgoeno izvrenje presude. Meutim, bilo je potrebno
predvidjeti situaciju kada osuenik postane nedostupan tijekom obnovljenog postupka, a sud
je do tog trenutka razjasnio stvari u dovoljnoj mjeri da donese drugaiju presudu, za
osuenika povoljniju (odnosno dokazano je da je presuda utemeljena na lanoj ispravi, snimci
ili lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa ili da je do presude dolo zbog kaznenog djela
dravnog odvjetnika, suca, suca porotnika, istraitelja ili druge osobe koja je obavljala
dokazne radnje ili se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili
u svezi s prijanjim dokazima prikladni da prouzroe osloboenje osobe koja je bila osuena
ili njezinu osudu po blaem kaznenom zakonu ili je osoba za isto djelo vie puta osuena ili
ako je vie osoba osueno zbog istog djela koje je mogla poiniti samo jedna osoba ili neke
od njih ili se u sluaju osude za produljeno kazneno djelo ili za drugo kazneno djelo koje na
temelju zakona obuhvaa vie istovrsnih radnji iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi
koji pokazuju da osuenik nije uinio radnju koja je obuhvaena djelom iz osude, a postojanje
tih injenica moglo bi bitno utjecati na odmjeravanje kazne).Tada sud nee rjeenjem staviti
izvan snage rjeenje kojim je doputena obnova postupka i odgoeno izvrenje presude ve e
sud temeljem utvrenih injenica u obnovljenom postupku donijeti novu presudu.
lanak 114.
lanak 500. stavak 2. i stavak 3. se odnose na obnovu postupka u sluaju proputanja rokova
za podizanje optunice (presumirani odustanak dravnog odvjetnika od kaznenog progona), a
koji rokovi su propisani lankom 230. ZKP/08.
Obzirom je lanak 230. u cijelosti izmijenjen, dolo je i do promjene u numeraciji stavaka,
slijedom ega je bilo nuno izmijeniti i lanak 500. stavke 2. i 3.
Stavak 4. ZKP/08 izmijenjen je radi usklaenja sa izmijenjenim lankom 2. stavkom 4.
ZKP/08,prema kojem kazneni progon preuzima rtva u ulozi oteenika kao tuitelja.
98
Navedeni lanak izmijenjen je kao rezultat temeljnog razlikovanja pojma rtve i oteenika
koje se uvodi kroz izmjenu lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08.
lanak 115.
Vidjeti obrazloenje uz lanak 113. Prijedloga.
lanak 116.
lanak 117.
lanak 118.
U lanku 515. stavku 2. ZKP/08 predlau se izmjene kojima bi se navedena odredba
terminoloki uskladila s lankom 55. KZ/11 (rad za ope dobro), a sadrajno sa relevantnim
odredbama Zakona o sudovima za mlade (Narodne novine, broj 84/11., 143/12., 148/13. i
56/15.).
lanak 119.
oteenika koje se uvodi kroz izmjenu lanka 202. stavaka 11. i 12. ZKP/08. Obzirom na
navedeno, bilo je potrebno propisati da se kazneni nalog (uz okrivljenika, njegovog branitelja
i dravnog odvjetnika) dostavlja i rtvi.
lanak 120.
Glavom XXVIII. ZKP/08 ureuje se postupak oduzimanja predmeta i imovinske koristi. U
odnosu na sadanja rjeenja iz navedene glave, odredbe ZKP/08 izmijenjene su i dopunjene
na nain da je u njih prenesen dio odredbi iz Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi
ostvarene kaznenim djelom i prekrajem (Narodne novine, broj 145/10., u daljnjem tekstu:
ZOPOIK). Pri tome su neke od transponiranih odredbi ZOPOIK-a sadrajno izmijenjene, a
dodane su i nove odredbe, radi transponiranja odredaba Direktive 2014/42/EU Europskog
parlamenta i Vijea od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske
koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji.
Ovdje valja istaknuti da iako je ZOPOIK bio donesen s ciljem da se u njemu objedini
zakonska regulacija postupka oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i
prekrajem, ta je materija i dalje bila regulirana i u Zakonu o kaznenom postupku, pa
navedeni cilj nije bio ostvaren. Premjetanjem pojedinih odredbi ZOPOIK-a u ZKP/08, uz
eventualno potrebne sadrajne izmjene pojedinih odredbi, nastoji se objediniti pravna
regulacija postupka oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, odnosno
protupravnom radnjom, te izbjei usporedna primjena vie propisa koji reguliraju istu
materiju. Osim toga, postupak oduzimanja imovinske koristi, kao adhezijski postupak, treba
biti reguliran u Zakonu o kaznenom postupku, dok pojedina pitanja koja se tiu ovrhe,
raspolaganja s oduzetim stvarima i slino, koja se ne odnose izravno na kazneni postupak, i
dalje ostaju regulirana ZOPOIK-om.
lanak 556. ZKP/08 u najveem je dijelu ostao sadrajno nepromijenjen, osim to je
dopunjen prvi stavak na nain da je na kraju reenice dodana rije krivim. Naime, tekst
dosadanjeg stavka 1. bio je nedoreen, pa samim time i nejasan. Sada je jasno propisano da
se predmeti navedeni u tom stavku mogu oduzeti i kada postupak ne zavri osuujuom
presudom.
99
lanak 121.
lanak 556.a sadrajno odgovara lanku 28. ZOPOIK-a, a bilo ga je nuno unijeti u ZKP s
obzirom na to da se ZOPOIK ovim Zakonom stavlja van snage.
Stavkom 1. precizno je ureeno postupanje policije s predmetima koji su bili namijenjeni ili
uporabljeni za poinjenje kaznenog djela, odnosno predmetima koji su nastali njegovim
poinjenjem, ako to drugo nije predvieno zakonom ili ako drugaije ne naloi dravni
odvjetnik. Takve predmete policija predaje nekom od tijela ili pravnih osoba s javnim
ovlastima u iji djelokrug i inae, na temelju posebnog zakona, ulazi upravljanje i
raspolaganje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske, u bilo kojem njenom obliku.
Policija je duna o poduzetom odmah obavijestiti dravnog odvjetnika, osim u sluajevima
kada postupa po njegovu nalogu.
Stavkom 2. propisuje se nadlenost sudova za odluivanje povodom prigovora tree osobe
protiv privremenog oduzimanja izvrenog u skladu s odredbom stavka 1, dok je stavkom 3.
odreeno da se na tree osobe primjenjuju odredbe glave Zakona kojom je reguliran postupak
za oduzimanje predmeta i imovinske koristi.
lanak 122.
Novim lankom 557. ZKP/08 stavkom 1. propisuje se, kao to to i sada propisuje ZKP/08, ali
i lanak 1. stavak 4. ZOPOIK-a, da se postupak oduzimanja imovinske koristi u pravilu vodi
na prijedlog ovlatenog tuitelja. To znai da ovlateni tuitelj treba inicirati postupak
oduzimanja imovinske koristi, te sudu podnijeti dokaze potrebne za utvrenje njezinog iznosa.
Ipak, u stavku 2. istoga lanka, predviena je iznimka od pravila iz stavka 1., prema kojoj je
sud i bez prijedloga ovlatenog tuitelja duan oduzeti imovinsku korist ostvarenu
protupravnom radnjom, koja je sadrana u opisu kaznenog djela iz optube. Naime, prema
praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sud je duan oduzeti imovinsku korist pribavljenu
kaznenim djelom i bez inicijative dravnog odvjetnika, a i lankom 5. KZ/11 je oduzimanje
imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom uzdignuto na razinu naela. Uvedena
iznimka od pravila nije protivna zahtjevima akuzatornog naela, budui da imovinska korist
mora biti sadrana u opisu kaznenog djela, odnosno protupravne radnje iz optunice, pa je u
tom smislu imovinska korist predmet optube u odnosu na koju se okrivljenik ima mogunost
braniti. Odredba stavka 3. ovog lanka ostala je nepromijenjena, a u skladu je s vraenim
inkvizitornim ovlastima suda na raspravi, premda je dokazna inicijativa prvenstveno na
ovlatenom tuitelju koji inicira postupak oduzimanja imovinske koristi.
lanak 123.
lanak 557.a ZKP/08 ureuje osiguranje oduzimanja imovinske koristi primjenom
privremenih mjera. Sadraj lanka u veoj mjeri odgovara sadraju lanka 11. ZOPOIK-a, uz
izmjene i dopune koje su bile potrebne radi transponiranja Direktive 2014/42/EU Europskog
koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji. Rije je o mjerama kojima se
omoguuje pravovremeno zamrzavanje imovine, sukladno zahtjevima lanka 7. Direktive.
Privremene mjere se mogu primijeniti u odnosu na okrivljenika, drugu osobu na koju je
imovinska korist prenesena i treu osobu, to je u skladu sa zahtjevima lanka 7. stavka 2
Direktive. Pri tome pojam druge osobe na koju je imovinska korist prenesena odgovara
pojmu tree strane na koju je osumnjienik, odnosno optuenik neizravno ili izravno prenio
imovinsku korist ili drugu imovinu ija vrijednost odgovara imovinskoj koristi, iz lanka 6.
Direktive.
U stavku 1. primjerice su propisane privremene mjere. Dakle, uz navedene privremene mjere,
ovlateni tuitelj moe predloiti i bilo koju drugu privremenu mjeru kojom se postie svrha,
osiguranje oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom.
100
U stavku 2. propisano je da rjeenje kojim se odreuje osiguranje privremenom mjerom mora
sadravati obrazloenje, kao i da e se uz rjeenje okrivljeniku i drugoj osobi na koju je
imovinska korist prenesena dostaviti i pouka o pravu na branitelja, odnosno opunomoenika, i
drugim pravima koja pripadaju tim osobama, konkretno, o pravu predlaganja dokaza te
postavljanja pitanja okrivljeniku, svjedoku i vjetaku na raspravi. Time se propisuju zatitne
mjere koje e osobama pogoenima privremenom mjerom omoguiti aktivno sudjelovanje u
postupku i mogunost zastupanja njihovih interesa, to nalae i lanak 8. stavak 1. Direktive.
O prijedlogu za osiguranje oduzimanja imovinske koristi privremeno mjerom uvijek odluuje
sud.
U stavku 3. propisano je pravo albe na odluku o prijedlogu za primjenu privremene mjere,
to je u skladu sa zahtjevom iz lanka 8. stavka 4. Direktive.
Stavak 5. propisuje da se rjeenje o prijedlogu za odreivanje privremene mjere dostavlja,
osim sudu, odnosno drugom nadlenom tijelu, predlagatelju osiguranja i okrivljeniku te
drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena, i to odmah, a najkasnije prvog narednog
radnog dana nakon donoenja rjeenja. Time je udovoljeno zahtjevu iz lanka 8. stavka 2.
Direktive, koji zahtjeva priopenje tog rjeenja pogoenoj osobi to je prije mogue. Ipak,
dostava priopenja se moe odgoditi, meutim, samo iznimno, ako je to nuno da se ne ugrozi
svrha istrage, i to na najdulje tri dana, to je u skladu sa lankom 8. stavkom 2. Direktive.
Novi lanak 557.b ZKP/08 sadrajno odgovara lanku 12. ZOPOIK-a. Njime se propisuje
zakonska presumpcija o postojanju opasnosti da trabina Republike Hrvatske nee moi biti
ostvarena, ili e njezino ostvarenje biti oteano ako privremena mjera ne bude odreena, ime
je teret dokazivanja suprotnog u cijelosti prebaen na okrivljenika, odnosno drugu osobu na
koju je imovinska korist prenesena.
Novi lanak 557.c ZKP/08 u najveoj mjeri sadrajno odgovara lanku 13. ZOPOIK-a, osim
to je izostavljena odredba da je predlagatelj osiguranja stranka u postupku upisa privremene
mjere u javni upisnik (lanak 13. stavak 2. ZOPOIK), kao suvina.
Novi lanak 557.d ZKP/08 sadrajno odgovara lanku 14. ZOPOIK-a. Njime se propisuje da
pravni posao kojim okrivljenik ili druga osoba na koju je imovinska korist prenesena nakon
upisa privremene mjere u javni upisnik raspolae sa stvari ili pravom koje je predmet
osiguranja, nema pravnog uinka.
Novi lanak 557.e ZKP/08 sadrajno u dijelu odgovara lanku 15. ZOPOIK-a, dok je u
preostalom dijelu izmijenjen i dopunjen sukladno zahtjevima iz Direktive 2014/42/EU
imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji.
U stavku 1. propisano je da se privremene mjere mogu odrediti i prije zapoinjanja kaznenog
postupka, odnosno postupka oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom
sukladno lanka 560.a ZKP/08, a mogu trajati najdulje dvije godine do potvrivanja
optunice, odreivanja rasprave na temelju privatne tube ili podnoenja prijedloga za
oduzimanje imovinske koristi u sluajevima kada je okrivljenik umro nakon to je pokrenut
postupak, ili je trajno raspravno nesposoban, ili je nedostupan tijelima kaznenog postupka
(vidjeti obrazloenje uz lanak 560.a ZKP/08). Time je u sutini preuzeto rjeenje iz lanka
15. stavka 1. ZOPOIK-a.
Stavak 2. sadrajno odgovara lanku 16. stavku 1. ZOPOIK-a. a njime se propisuje da
privremena mjera moe trajati najdulje ezdeset dana nakon dostave dravnom odvjetniku
obavijesti o pravomonosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist.
101
Stavak 3. propisuje obligatorno periodiko ispitivanje od strane suda jesu li ispunjene
zakonske pretpostavke za primjenu privremene mjere, i to u vremenskim intervalima od tri
mjeseca. Sud moe rjeenjem produljiti ili ukinuti privremenu mjeru. Obligatorna periodika
kontrola u skladu je sa zahtjevom iz lanka 8. stavka 3. Direktive, koji nalae da privremena
mjera moe ostati na snazi samo onoliko dugo koliko je potrebno da se sauva imovina s
ciljem naknadnog oduzimanja.
U stavku 4. propisano je da sud, i izvan obligatorne kontrole sukladno stavku 3., ispituje jesu
li ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu privremene mjere na prijedlog na prijedlog
ovlatenog tuitelja, okrivljenika ili druge osobe na koju je imovinska korist prenesena, to je
u skladu sa lankom 8. stavkom 1., 4. i 6. Direktive. Naime, osoba ija je imovina zahvaena
privremenom mjerom mora imati mogunost osporavati pred sudom privremene mjere.
tovie, sud i po slubenoj dunosti i izvan rokova iz stavka 3. moe ispitivati jesu li
ispunjene zakonske pretpostavke za daljnju primjenu privremene mjere. Ako sud utvrdi da
nisu ispunjene zakonske pretpostavke, odnosno da privremena mjera nije nuna, ili da se
svrha odreene privremene mjere moe postii kakvom drugom blaom privremenom
mjerom, odreenu privremenu mjeru e ukinuti ili zamijeniti drugom privremenom mjerom.
Privremena mjera se moe ukinuti ili zamijeniti drugom privremenom mjerom i prije isteka
rokova propisanih u stavku 1. i stavku 2., dakle i prije isteka vremenskog perioda od tri
mjeseca. I to je rjeenje u skladu je sa zahtjevom lanka 8. stavka 3. Direktive, koji nalae da
privremena mjera moe ostati na snazi samo onoliko dugo koliko je potrebno da se sauva
imovina s ciljem naknadnog oduzimanja.
Stavak 4., kao i vaei lanak 15. stavak 2. ZOPOIK-a, propisuje i mogunost da okrivljenik,
druga osoba na koju je imovinska korist prenesena, ili trea osoba, poloi jamevinu, uslijed
ega se odreena privremena mjera moe ukinuti, ili zamijeniti blaom mjerom. Time se
dakle odreuje specifina svrha jamstva, koje se inae, sukladno lanku 102. stavku 1.
ZKP/08, moe odrediti ako samo postoji neka od istranozatvorskih osnova, a ne primjerice
zbog osiguranja ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva.
Budui da sud obligatorno svaka tri mjeseca preispituje opravdanost odreene privremene
mjere, te da se odreena privremena mjera moe ukinuti ili zamijeniti drugom i prije isteka
tog vremenskog perioda od tri mjeseca, na prijedlog na prijedlog ovlatenog tuitelja,
okrivljenika ili druge osobe na koju je imovinska korist prenesena, ili po slubenoj dunosti,
stavak 5. propisuje da protiv rjeenja kojim se prijedlog za ukidanje privremene mjere odbija
nije dozvoljena alba.
Stavak 6. propisuje obvezu suda koji vodi kazneni postupak, odnosno postupak sukladno
lanku 560.a ZKP/08, da o prestanku, odnosno ukidanju ili zamjeni privremene mjere bez
odgode obavijesti sud ili drugo tijelo nadleno za provedbu privremene mjere.
Stavak 7. sadrajno odgovara lanku 15. stavku 4. ZOPOIK i upuuje na odgovarajuu
primjenu lanka 557.a ZKP/08 u pogledu postupka ukidanja, produljenja, zamjene ili
odreivanja dodatne privremene mjere.
lankom 557.f stavkom 1. ZKP/08, koji sadrajno odgovara lanku 25. ZOPOIK-a, osigurava
se prednost ostvarenja imovinskopravnog zahtjeva oteenika pred oduzimanjem imovinske
koristi, to je u skladu sa zahtjevom iz lanka 8. stavka 10. Direktive 2014/42/EU Europskog
koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji, prema kojem mjere oduzimanja
imovinske koristi ne smiju sprjeavati rtve u ostvarivanju njihovih potraivanja. Stavkom 2.
omoguuju se uvjeti u kojima e dravni odvjetnik, u sluaju da oteenik odustane od
imovinskopravnog zahtjeva ili privremene mjere koja je odreena radi osiguranja
imovinskopravnog zahtjeva, imati dovoljno vremena i mogunosti da predloi primjenu
102
privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi, ukoliko je bude smatrao
potrebnom.
Novi lanak 557.g ZKP/08 sadrajno odgovara lanku 17. ZOPOIK-a, uz odreene
terminoloke izmjene nune radi usklaivanja s terminologijom iz ZKP/08. Tako se propisuje
da za tetu koja je posljedica privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi
ostvarene protupravnom radnjom odgovara Republika Hrvatska (pravilo iz stavka 1.), osim
ako je prijedlog za odreivanje privremene mjere podnio oteenik kao tuitelj ili privatni
tuitelj, kada e za tetu koja je posljedica privremene mjere odgovarati oteenik ili privatni
tuitelj (iznimka iz stavka 2.). Stavkom 3. propisuju se rokovi za pokretanje parninog
postupka za naknadu tete.
Novi lanak 557.h ZKP/08 u bitnome sadrajno odgovara lanku 18. stavcima 1. i 2.
ZOPOIK-a. Njime se ureuju prava tree osobe koja tvrdi da glede imovine obuhvaene
privremenom mjerom ima pravo koje sprjeava primjenu mjere oduzimanja imovinske koristi.
Zatita prava tree osobe u skladu je s lankom 8. stavkom 9. Direktive 2014/42/EU
imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji, koji treim osobama daje
pravo traiti zatitu prava vlasnitva ili drugih prava.
lanak 124.
Novi lanak 558. ZKP/08 je u djelomino izmijenjen u odnosu na vaeu odredbu.
U stavku 1. osnaena su prava osobe na koju je imovinska korist prenesena, i to time to se
ve u pozivu na ispitivanje dostavlja i pouka o pravu na opunomoenika, to je u skladu sa
zahtjevom iz lanka 8. stavka 7. Direktive 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijea od 3.
travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim
djelima u Europskoj uniji.
Stavkom 2. propisano je da e se i trea osoba, koja tvrdi da glede imovinske koristi ima
pravo koje sprjeava primjenu mjere oduzimanja imovinske koristi, pozvati na ispitivanje i u
prethodnom postupku i na raspravi, ime joj se omoguuje da od najranije faze postupka bude
sasluana.
U stavku 3. propisana je obveza suda da treu osobu na koju je imovinska korist prenesena, a
u odnosu na koju je dravni odvjetnik u prijedlogu zatraio oduzimanje imovinske koristi,
pozove na sjednicu optunog vijea, na pripremno roite i na raspravu, kako bi joj omoguio
aktivno sudjelovanje u postupku i zastupanje njezinih interesa.
U stavku 4. osobi na koju je imovinska korist prenesena i treoj osobi zajamena su prava
aktivnog sudjelovanja u postupku oduzimanja imovinske koristi, konkretno pravo predlaganja
dokaza u vezi utvrivanja imovinske koristi, te postavljanja pitanja okrivljeniku, svjedocima i
vjetacima. Navedena prava su u skladu s odredbom lanka 8. Direktive, koji u stavku 1.
zahtjeva jamstvo prava na pravino suenje, a u stavku 8. pravo, u sluajevima primjene
proirenog oduzimanja, da pogoena osoba ima mogunost uinkovito osporavati okolnosti
sluaja.
Stavak 5. propisuje obvezu dravnog odvjetnika, odnosno suda, da o navedenim pravima
poui i osobu na koju je imovinska korist prenesena te treu osobu.
Na kraju valja pojasniti kako je zastupnik pravne osobe izostavljen iz zakonskog teksta
stavaka 1., 4. i 5., budui da sukladno Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela
(Narodne novine, broj 151/03., 110/07., 45/11. i 143/12.), za okrivljenu pravnu osobu u
kaznenom postupku sudjeluje njezin predstavnik, koji je ovlaten poduzimati sve radnje koje
moe poduzeti okrivljenik.
103
lanak 125.
U novom lanku 560. ZKP/08, u odnosu na vaeu odredbu, stavak 1. je izmijenjen na nain
da je propisano da oduzimanje imovinske koristi sud moe izrei ne samo u osuujuoj
presudi, nego i u presudi kojom se utvruje da je okrivljenik poinio protupravnu radnju koja
je predmet optube. Takva je odredba u skladu sa lankom 77. stavkom 1. KZ/11, koji takoer
odreuje da e se imovinska korist oduzeti sudskom odlukom kojom je utvreno da je
ostvarena protupravna radnja.
U stavku 2. je propisan sadraj presude o oduzimanju imovinske koristi. Preuzet je u bitnome
sadraj lanka 5. stavka 1. ZOPOIK-a, koji je izmijenjen kako bi bio jasniji i precizniji.
U stavku 3. propisano je postupanje u sluajevima oslobaajue i odbijajue presude, kao i u
sluajevima kada je imovinska korist u potpunosti obuhvaena imovinskopravnim zahtjevom,
u skladu sa supsidijarnom primjenom oduzimanja imovinske koristi. Time se udovoljava i
lanku 8. stavku 10. Direktive 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijea od 3. travnja 2014.
o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u
Europskoj uniji koji zahtjeva da mjera oduzimanja imovinske koristi ne sprjeava rtve u
ostvarivanju njihovih potraivanja naknade.
U stavku 4. propisano je da se pisana presuda dostavlja i osobi na koju je imovinska korist
prenesena, budui da joj je omogueno aktivno sudjelovanje u postupku ureenom ovom
glavom Zakona.
lanak 126.
Novi lanci 560.a do 560.e ZKP/08 ureuju postupak oduzimanja imovinske koristi u
sluajevima kada se kazneni postupak ne moe zapoeti ili provesti, odnosno dovriti zbog
okrivljenikove trajne raspravne nesposobnosti ili ako je okrivljenik nedostupan tijelima
kaznenog postupka, primjerice zbog bijega, dok je lankom 560.f propisano da se odredbe
lanaka 560.a do 560.e ovog Zakona na odgovarajui nain primjenjuju i u sluaju smrti
osobe protiv koje je pokrenut kazneni postupak. Rije je o tzv. objektnom, ili in rem
postupku, koji za cilj ima primjenu restorativne mjere oduzimanja imovinske koristi ostvarene
protupravnom radnjom, a ne kanjavanje poinitelja. Naime, mjera oduzimanja imovinske
koristi, sukladno lanku 77. stavku 1. KZ/11 izrie se neovisno o poiniteljevoj krivnji,
sudskom odlukom kojom je utvreno da je ostvarena protupravna radnja, pa uvjet primjene
nije utvrenje poiniteljeve krivnje.
Mogunost oduzimanja imovinske koristi neovisno o okonanju kaznenog postupka uredio je
i ZOPOIK u lancima 2. i 6. Meutim, ZOPOIK je vrlo iroko postavio mogunost
oduzimanja imovinske koristi neovisno o mogunosti provoenja kaznenog postupka, bez
preciziranja o kojim je procesnim smetnjama rije, jesu li one pravne ili stvarne naravi, to je
dovelo do toga da se ove odredbe u praksi nisu primjenjivale.
Novi lanak 560.a ZKP/08 sada jasno propisuje mogunost oduzimanja imovinske koristi i
kada postoje propisane procesne smetnje stvarne naravi. Mogunost oduzimanja imovinske
koristi barem u sluajevima kada se kazneni postupak ne moe dovriti zbog bolesti ili bijega
okrivljenika predvia i Direktiva 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijea od 3. travnja
2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u
Europskoj uniji (lanak 4. stavak 2.). Valja naglasiti kako i KZ/11 u lanku 78. stavku 6.
propisuje da se, ako osoba protiv koje je pokrenut kazneni postupak umre, imovinska korist
ostvarena protupravnom radnjom moe oduzeti od njenih sljednika u postupku propisanom
posebnim zakonom. Takoer valja naglasiti da je prema ovome lanku, za provoenje
postupka oduzimanja imovinske koristi dovoljno da je protiv osobe pokrenut kazneni
postupak, premda jo nije stekla status okrivljenika u formalnom smislu.
104
Stavkom 1. propisano je da e se postupak provesti pod uvjetom da postoji vjerojatnost da
imovinska korist ostvarena protupravnom radnjom iznosi najmanje 60.000,00 kuna odnosno
da je ostvarena znatna imovinska korist. Time se iskljuuje mogunost voenja postupka
sukladno lanku 560.a ZKP/08 u sluajevima ostvarene neznatne imovinske koristi, te u
sluajevima u kojima bi trokovi postupka mogli premaiti iznos oduzete imovinske koristi.
Nadalje, prema stavku 1., u postupku oduzimanja imovinske koristi sukladno lancima 560.a
do 560.e ZKP/08 primjenjuju se pravila ZKP/08, osim ako u navedenim lancima nije
drugaije propisano. To izmeu ostalog znai da u tom postupku vrijede temeljna naela
kaznenog postupka, dokazna pravila, ukljuujui pravila o dokaznim standardima i
nezakonitim dokazima, kao i jamstva pravinog postupka, ukljuujui pretpostavku
nedunosti i posebna jamstva okrivljenikove obrane.
Stavak 2. odreuje da se postupak oduzimanja imovinske koristi sukladno lancima 560.a do
560.e ZKP/08 pokree i vodi iskljuivo na inicijativu dravnog odvjetnika, to je u skladu s
posebnom naravi tog in rem postupka u sluajevima kada osoba protiv koje je pokrenut
kazneni postupak, zbog jednog od tri predviena razloga, ne moe sudjelovati u postupku, a
mjera se izrie u korist prorauna Republike Hrvatske.
Stavak 3. propisuje obvezu dravnog odvjetnika, koji i inicira postupak oduzimanja
imovinske koristi, da tijekom posebnog postupka prikupi sve dokaze koji su potrebni za
primjenu mjere oduzimanja imovinske koristi. Odredba je u skladu s prvenstvenom dokaznom
inicijativom ovlatenog tuitelja u postupku oduzimanja imovinske koristi, kao i lankom
557. stavkom 3. ZKP/08.
Stavak 4. propisuje obveznu obranu od trenutka donoenja naloga o provoenju posebnog
postupka. Obvezna obrana je nuna jer se u sluajevima iz ovog lanka postupak vodi bez
prisutnosti osobe iz lanka 560.a stavka 1. ZKP/08 (vidjeti obrazloenje uz lanak 560.a
stavak 1. ZKP/08). pa branitelj zastupa njezina prava i interese
Stavak 5. drugim osobama, na koje je prenesena imovinska korist ostvarena protupravnom
radnjom, u postupku oduzimanja imovinske koristi daje poloaj stranke i sva prava koja
prema ZKP/08 pripadaju okrivljeniku. Time se i drugoj osobi omoguuje da u postupku
aktivno sudjeluje i brani vlastite interese.
Novi lanak 560.b ZKP/08 ureuje postupanje tijela kaznenog postupka u sluajevima ako je
osoba protiv koje je pokrenut kazneni postupak postala trajno raspravno nesposobna, ili je
nedostupna tijelima kaznenog progona, pa dravni odvjetnik pokree postupak oduzimanja
imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom. Nakon provedenog posebnog postupka,
dravni odvjetnik postavlja zahtjev da sud utvrdi da je ta osoba poinila protupravnu radnju i
da je tom radnjom ostvarila imovinsku korist te da se ta imovinska korist oduzme od te osobe
ili osobe na koju je ona prenesena.
Stavak 2. propisuje dunost dravnog odvjetnika da prije postavljanja zahtjeva pokua ispitati
osobu protiv koje je pokrenut kazneni postupak, koja je trajno raspravno nesposobna.
Stavak 3. propisuje postupanje nadlenog suda po zahtjevu dravnog odvjetnika,
odgovarajuom primjenom odreenih odredbi o postupku pred optunim vijeem, tako da se
najprije ispituje ispravnost, a potom osnovanost zahtjeva. Nakon to je zahtjev potvren,
predmet se upuuje na odluivanje nadlenom sudu.
Novi lanak 560.c ZKP/08 ureuje specifinosti postupka u fazi rasprave. O zahtjevu
dravnog odvjetnika odluuje sud, ija nadlenost se odreuje prema opim pravilima o
nadlenosti suda u kaznenom postupku. Stavak. 1. propisuje osobe koje se obavjetavaju o
raspravi, meu kojima su i branitelj te zakonski zastupnik osobe koja je trajno raspravno
nesposobna, odnosno njezini najblii srodnici. O raspravi se obavjetava i osoba na koju je
imovinska korist prenesena te trea osoba koja tvrdi da glede imovinske koristi ima neko
105
pravo, jer je rije o osobama koje u postupku oduzimanja imovinske koristi, sukladno
odredbama ove glave, mogu ostvarivati odreena prava (vidjeti obrazloenje uz lanak 558.
ZKP/08).
Stavak 2. ureuje situacije kada se postupak oduzimanja imovinske koristi provodi prema
trajno raspravno nesposobnoj osobi. Predsjednik vijea e je pokuati ispitati radi ocjene
njezine raspravne sposobnosti, u prisustvu vjetaka. Tek ako sud nakon ispitivanja vjetaka
utvrdi da je osoba trajno raspravno nesposobna, postupak oduzimanja imovinske koristi e se
provesti u njezinoj odsutnosti primjenom odredaba ove glave ZKP/08.
Prema stavku 3., u svakom sluaju, smatrat e se da osoba iz lanka 560.a stavka 1. ZKP/08
porie osnovanost zahtjeva dravnog odvjetnika iz lanka 560.b stavka 1. ZKP/08, to
odreuje redoslijed izvoenja dokaza, pa e se eventualni zapisnici o ranijem ispitivanju te
osobe proitati tek na zavretku dokaznog postupka.
Stavkom 4. propisuje se da e se o raspravnoj sposobnosti osobe iz lanka 560.a stavka 1.
ZKP/08 ispitati vjetak koji je obavio njezin pregled.
lankom 560.d ZKP/08 propisuje se sadraj presude kojom se utvruje da je osoba iz lanka
560.a stavka 1. ZKP/08 poinila protupravnu radnju i da je tom protupravnom radnjom
ostvarena imovinska korist (vidi i obrazloenje uz lanak 560. ZKP/08).
lanak 560.e ZKP/08 ureuje dostavu presude o oduzimanju imovinske koristi te propisuje da
se ista dostavlja dravnom odvjetniku, te osobi iz lanka 560.a stavka 1. ZKP/08 i njezinom
branitelju, zakonskom zastupniku trajno raspravno nesposobne osobe, odnosno bliskim
srodnicima osobe koja nema zakonskog zastupnika.
lanak 560.f odreuje da se postupak oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim

djelom moe voditi i u sluaju da je takvu imovinsku korist ostvarila osoba koja je u
meuvremenu preminula, a protiv koje je pokrenut kazneni postupak. U tom sluaju, postupak
e se voditi smislenom primjenom odredaba lanaka 560.a do 560.e Naime, rije je o
specifinoj postupovnoj situaciji, s obzirom na to da fizika osoba prestaje smru i nije joj
mogue dati svojstvo okrivljenika u postupku, ne moe ostvarivati prava obrane niti imati
branitelja. Meutim, kako e odluci o oduzimanju imovinske koristi prethoditi deklaratorna
preambula, kojom e se utvrditi da je preminula osoba protupravnom radnjom ostvarila
obiljeja odreenog kaznenog djela, zbog pojmovnih razloga bilo ju je nuno nomotehniki
izdvojiti u poseban lanak.
lanak 127.
U lanku 562. ZKP/08 ispravljeno je pozivanje na lanak 558. ZKP/08 (stavak 4. umjesto
stavka 3.).
lanak 128.
Novi lanak 563. ZKP/08 sadrajno u bitnome odgovara vaeem lanku 563. ZKP/08, time
da je u izriaju odredbe izravno upueno i na primjenu Ovrnog zakona.
lanak 129.
Izmjene u lanku 564. stavcima 1. i 3. ZKP/08 rezultat su temeljnog razlikovanja pojma rtve
i oteenika koje se uvodi kroz izmjenu lanka 202. stavaka 11. i 12., a imajui u vidu i
lanak 43. stavak 7. ZKP/08, koji regulira koja prava rtve pripadaju pravnoj osobi na iju je
tetu kazneno djelo poinjeno i nain ostvarivanja tih prava. Stoga je bilo potrebno u lanku
564. ZKP/08 propisati da se postupak za opoziv uvjetne odnosno djelomine uvjetne osude
106
provodi i na prijedlog rtve odnosno oteenika (imajui u vidu pravnu osobu na iju je tetu
kazneno djelo poinjeno), te da ih je potrebno izvijestiti o sjednici vijea.
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 130.
Ovom odredbom propisuje se rok u kojem je ministar nadlean za poslove pravosua (uz
suglasnost ministra nadlenim za unutarnje poslove) duan donijeti pravilnik o nainu
provedbe pojedinane procjene rtve. Predlagatelj je miljenja da je rok od tri mjeseca od
stupanja na snagu predloenih izmjena i dopuna ZKP/08 primjeren za donoenje navedenog
pravilnika.
lanak 131.
lanak 131. je prijelazna odredba kojom je propisano koji rokovi e se primjenjivati nakon
stupanja na snagu ovog Nacrta prijedloga. Ova odredba prvenstveno se odnosi na rokove
trajanja istrage i rokove podizanja optunice.
lanak 132.
S obzirom da je ovim Prijedlogom promijenjen lanak 102. stavak 1. ZKP/08 prema kojem se
istrani zatvor moe zamijeniti jamstvom samo iz razloga navedenih u lanku 123. stavku 1.
toki 1. ZKP-a, ovom prijelaznom odredbom je predvieno da do sada odreene mjere
jamstva ostaju na snazi. U sluaju kada se promjene okolnosti sud moe na prijedlog
dravnog odvjetnitva ili okrivljenika odluiti o osnovanosti rjeenja o jamstvu. To e biti u
situaciji ako se utvrdi da je okrivljenik poinio novo djelo ili utjecao na svjedoke odnosno u
situaciji kada okrivljenik predlae ukidanje jamstva i povrat predmeta jamstva.
lanak 133.
Ovom odredbom propisuje se da stupanjem na snagu predloenih izmjena i dopuna ZKP/08
prestaje vaiti Pravilnik o evidenciji pravomonih rjeenja o provoenju istrage (Narodne
novine, broj 10/14.). Naime, imajui u vidu da je ovim Prijedlogom propisano brisanje
lanka 218. stavka 9. ZKP/08, koji je bio zakonska osnova za donoenje navedenog
pravilnika, valjalo je prijelaznim i zavrnim odredbama ovog Prijedloga odrediti da navedeni
pravilnik prestaje vaiti.
lanak 134.
Ovom odredbom ureuje se poetak rada Visokog kaznenog suda. Naime, lankom 19.e iz
lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine
broj 80/11) bilo je predvieno ustrojavanje Visokog kaznenog suda koji bi trebao u drugom
stupnju odluivati o albama protiv presuda opinskih i upanijskih sudova te je bilo
odreeno da e ta odredba stupiti na snagu 1. sijenja 2015. Kasnije je lankom 11. Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/14)
vrijeme ustrojavanja Visokog kaznenog suda odgoeno za pet godina, na dan 1. sijenja 2020.
Kako bi se to skorije postiglo uinkovito ujednaavanje sudske prakse u kaznenim
predmetima, predlae se ranije osnivanje Visokog kaznenog suda, koji bi trebao postati
operativan 1. sijenja 2018.
lanak 135.
Ovom odredbom ureuje se stupanje na snagu ovog Zakona. Predlae se stupanje na snagu
ovog Zakona osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim lanaka 25., 31.,
36., 37. 67. i 68. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. srpnja 2017.
107
Predmetne odredbe ije se stupanje na snagu odgaa odnose se na prikupljanje obavijesti
odnosno ispitivanje okrivljenika od strane policije. Propisivanjem dueg vacatio legis u
odnosu na ove odredbe omoguit e se Ministarstvu unutarnjih poslova da provede sve
potrebne pripremne radnje za preuzimanje nove uloge u prethodnom postupku. U tom
pogledu treba naglasiti kako e u navedenom roku biti potrebno pribaviti dodatne ureaje za
audio-video snimanje, urediti slubene prostorije u kojima e se provoditi ispitivanje
osumnjienika i provesti edukacije policijskih slubenika za rad i upravljanje ureajima za
audio-video snimanje ispitivanja osumnjienika.
108
V. ODREDBE VAEEG ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU KOJE SE
MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
lanak 1.a
Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose:

1) Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijea od 20. listopada 2010. o
pravu na tumaenje i prevoenje u kaznenim postupcima (SL L 280, 26. 10. 2010.),
2) Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijea od 5. travnja 2011. o
prevenciji i borbi protiv trgovanja ljudima i zatiti rtava trgovanja ljudima (SL L 101, 15. 4.
2011.),
3) Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijea od 13. prosinca 2011. o borbi
protiv seksualne zlouporabe i seksualnog iskoritavanja djece i djeje pornografije (SL L 335,
17. 12. 2011.),
4) Direktiva 2012/13/EU Europskog parlamenta i Vijea od 22. svibnja 2012. o pravu
na informaciju u kaznenom postupku (SL L 142, 1. 6. 2012.),
5) Okvirna odluka Vijea 2008/977/PUP od 27. studenoga 2008. o zatiti osobnih
podataka obraenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim predmetima (SL L
350, 30. 12. 2008.).
lanak 2.
(1) Kazneni postupak se provodi na zahtjev ovlatenog tuitelja.

(2) Za djela za koja se kazneni postupak pokree po slubenoj dunosti ovlateni
tuitelj je dravni odvjetnik, a za djela za koja se kazneni postupak pokree po privatnoj tubi
ovlateni tuitelj je privatni tuitelj. Za kaznena djela za koja je to propisano zakonom dravni
odvjetnik pokree kazneni postupak samo na prijedlog oteenika.
(3) Ako zakonom nije drukije propisano, dravni odvjetnik je duan pokrenuti
kazneni postupak ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba poinila kazneno djelo
za koje se kazneni postupak pokree po slubenoj dunosti, a nema zakonskih smetnji za
progon te osobe.
(4) Ako dravni odvjetnik ustanovi da nema osnova za pokretanje ili provoenje
kaznenog progona, na njegovo mjesto moe stupiti oteenik kao tuitelj uz uvjete odreene
ovim Zakonom.
lanak 8.
(1) U kaznenom postupku u uporabi je hrvatski jezik i latinino pismo, ako za uporabu
u pojedinim podrujima nije zakonom uveden i drugi jezik ili pismo.
(2) Odluke, pozive i druga pismena upuuje tijelo koje vodi postupak na hrvatskom
jeziku i latininom pismu. Na hrvatskom jeziku i latininom pismu dostavljaju se sudu tube,
albe i drugi podnesci. Ako je na pojedinom sudskom podruju u slubenu uporabu zakonom
uveden i drugi jezik ili pismo, podnesci se mogu tijelu koje vodi postupak dostavljati i na tom
jeziku ili pismu.
(3) Stranke i ostali sudionici u postupku imaju pravo sluiti se svojim jezikom,
ukljuujui i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih. Ako se radnja u postupku ne vodi na jeziku
koji osoba govori i razumije, osigurat e se usmeno prevoenje odnosno prevoenje ili
tumaenje znakovnim jezikom gluhih i gluhoslijepih onoga to ona odnosno drugi iznosi te
isprava i drugog pisanog dokaznog materijala koji se izvodi. U zapisniku e se zabiljeiti da je
dana pouka i izjava sudionika. O pravu na usmeno prevoenje odnosno prevoenje ili
109
tumaenje znakovnim jezikom gluhih i gluhoslijepih osoba e se pouiti prije prvog
ispitivanja.
(4) Pravo na prevoenje ima okrivljenik u smislu lanka 202. stavka 3. ovog Zakona
koji ne govori i ne razumije jezik na kojem se vodi postupak ili je gluh ili nijem ili
gluhoslijep.
(5) Okrivljeniku iz stavka 4. ovog lanka pisano e se prevesti pouka o pravima,
odluka o oduzimanju slobode, rjeenje o provoenju istrage i nalog o provoenju dokaznih
radnji, optunica, privatna tuba, poziv, sudska odluka nakon optuenja do pravomonog
okonanja postupka te u postupku o izvanrednim pravnim lijekovima. Ako navedena pismena
nisu dostupna na jeziku koji okrivljenik govori i razumije, bit e mu prevedena usmeno, a u
pisanom obliku bit e mu uruena u najkraem moguem roku na jeziku koji govori i
razumije. Ako okrivljenik iz stavka 4. ovog lanka ne moe proitati navedena pismena bit e
mu izloena na njemu razumljiv nain.
(6) Tijelo koje vodi postupak moe samo ili na obrazloeni pisani zahtjev okrivljenika
naloiti da se pisano prevede dokaz ili njegov dio ako je to potrebno za koritenje procesnih
prava obrane. Iznimno, umjesto pisanog prevoenja, moe se osigurati usmeno prevoenje ili
usmeni saetak dokaza, ako se time ne kre procesna prava obrane, a okrivljenik ima
branitelja.
(7) Okrivljenik iz stavka 4. ovog lanka se moe odrei prava na pisano prevoenje
nakon to ga je tijelo koje vodi postupak pouilo o posljedicama odricanja. Izjava o odricanju
mora biti slobodna i nedvosmislena te potpisana od strane okrivljenika.
(8) Okrivljenik iz stavka 4. ovog lanka ima pravo i na prevoenje razgovora i
dopisivanja s braniteljem potrebnih radi pripreme obrane, podnoenja pravnog sredstva ili
lijeka ili poduzimanja drugih radnji u postupku ako je to potrebno za koritenje procesnih
prava obrane. Prevoenje e se osigurati na zahtjev okrivljenika.
(9) Na dokazima pribavljenim krenjem prava na prevoenje ne moe se temeljiti
sudska odluka.
(10) Okrivljenik iz stavka 4. ovog lanka ima pravo pritube na kvalitetu prevoenja
tijelu koje vodi postupak. Ako je prituba osnovana odredit e se drugi tuma.
(11) Prevoenje i tumaenje obavlja tuma. Ako se time ne kre procesna prava
obrane prevoenje i tumaenje mogue je provesti putem telefonske veze ili audio video
ureaja.
(12) Okrivljenik iz stavka 4. ovog lanka kojem je oduzeta sloboda moe dostavljati
tijelu koje vodi postupak podneske na svom jeziku.
lanak 25.
(1) Jedinstveni postupak u pravilu e se provesti:

1) ako je ista osoba okrivljena za vie kaznenih djela,
2) ako je vie osoba okrivljeno za jedno kazneno djelo,
3) protiv poinitelja, sudionika, prikrivatelja, osoba koje su pomogle poinitelju nakon
poinjenja kaznenog djela, te osoba koje nisu prijavile pripremanje kaznenog djela, poinjenje
kaznenog djela ili poinitelja,
4) ako je oteenik istovremeno poinio kazneno djelo prema okrivljeniku.
(2) Jedinstveni postupak moe se provesti i ako je vie osoba okrivljeno za vie
kaznenih djela, ali samo ako izmeu poinjenih kaznenih djela postoji meusobna veza i ako
postoje isti dokazi.
(3) Ako je za neka od djela iz stavka 1. i 2. ovog lanka nadlean nii, a za neka vii
sud, za provoenje jedinstvenog postupka nadlean je vii sud. Ako su nadleni sudovi iste
vrste, za provoenje jedinstvenog postupka nadlean je onaj sud koji je na zahtjev ovlatenog
110
tuitelja prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet, nadlean je sud kojem je
prije podnesen zahtjev za pokretanje postupka.
(4) O spajanju postupka odluuje sud koji je nadlean za provoenje jedinstvenog
postupka. Protiv rjeenja kojim je odreeno spajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za
spajanje nije doputena alba.
(5) Do podizanja optunice o spajanju i razdvajanju postupka odluuje dravno
odvjetnitvo koje je nadleno za provoenje jedinstvenog postupka.
lanak 43.
(1) rtva kaznenog djela ima sukladno ovom Zakonu:

1) pravo na djelotvornu psiholoku i drugu strunu pomo i potporu tijela, organizacije
ili ustanove za pomo rtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom,
2) pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oteenik,
3) pravo na obavijest od dravnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njezine
prijave (lanak 206.a) i podnoenje pritube viem dravnom odvjetniku (lanak 206.b),
4) druga prava propisana zakonom.
(2) U skladu s posebnim propisima, rtva kaznenog djela za koje je propisana kazna
zatvora od pet ili vie godina, ako trpi tea psihofizika oteenja ili tee posljedice kaznenog
djela, ima pravo na strunu pomo savjetnika na teret proraunskih sredstava prije davanja
iskaza u kaznenom postupku te pri podnoenju imovinskopravnog zahtjeva.
(3) rtva kaznenog djela nasilja poinjenog s namjerom ima pravo na novanu
naknadu iz sredstava dravnog prorauna u skladu s posebnim zakonom. Ako je rtva
prethodno ostvarila imovinskopravni zahtjev uzet e se u obzir njegova visina pri
odmjeravanju novane naknade, a tako e postupiti i sud pri dosuivanju imovinskopravnog
zahtjeva ako je rtva prethodno ostvarila novanu naknadu iz sredstava dravnog prorauna.
(4) Sud, dravno odvjetnitvo, istraitelj i policija duni su pri poduzimanju prve
radnje u kojoj sudjeluje obavijestiti rtvu:
1) o pravima iz stavka 1., 2. i 3. ovog lanka te lanka 44. i 45. ovog Zakona,
2) o pravima koja ima kao oteenik.
(5) U zapisnik e se unijeti dana obavijest i izjava rtve eli li sudjelovati u postupku u
svojstvu oteenika.
lanak 44.
(1) Dijete kao rtva kaznenog djela ima, osim prava koje ima rtva iz lanka 43. i
drugih odredaba ovog Zakona, pravo na:
1) opunomoenika na teret proraunskih sredstava,
2) pratnju osobe od povjerenja prilikom sudjelovanja u radnjama,
3) tajnost osobnih podataka,
4) iskljuenje javnosti.
(2) Sud, dravni odvjetnik, istraitelj i policija moraju prema djetetu kao rtvi
kaznenog djela, postupati posebno obzirno imajui na umu dob, linost i druge okolnosti kako
bi se izbjegle tetne posljedice za odgoj i razvoj djeteta. Pri postupanju prema djetetu rtvi
nadlena tijela prvenstveno e se rukovoditi najboljim interesom djeteta.
(3) Ako nije poznata dob rtve, pretpostavit e se da se radi o djetetu ako postoji
vjerojatnost da rtva nije navrila osamnaest godina ivota.
lanak 45.
111
(1) rtva kaznenog djela protiv spolne slobode te kaznenog djela trgovanja ljudima
ima uz prava iz lanka 43. i 44. ovog Zakona pravo:
2) da ju u policiji i dravnom odvjetnitvu ispituje osoba istog spola,
3) da se ispita uz prisutnost osobe od povjerenja,
4) uskratiti odgovor na nepotrebna pitanja koja se odnose na strogo osobni ivot rtve,
5) zahtijevati da bude ispitana putem audio-video ureaja prema lanku 292. stavku 4.
ovog Zakona,
7) zahtijevati iskljuenje javnosti s rasprave.
(2) Prije prvog ispitivanja sud, dravni odvjetnik, istraitelj i policija moraju rtvu
kaznenog djela iz stavka 1. ovog lanka, upozoriti na njezina prava iz ovog lanka.
lanak 46.
(1) rtva koja nije obavijetena o pravu da u postupku sudjeluje kao oteenik ima
pravo prijaviti se kao oteenik do podizanja optunice, policiji ili dravnom odvjetnitvu, a
do zavretka rasprave, sudu.
(2) Prijavu iz stavka 1. ovog lanka, sud e odbaciti ako je oigledno neosnovana ili je
podnesena nakon okonanja rasprave.
2. Oteenik
lanak 47.
(1) U kaznenom postupku oteenik ima, u skladu s ovim Zakonom, pravo:

1) sluiti se vlastitim jezikom ukljuujui i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih i na
pomo tumaa ako ne razumije ili se ne slui hrvatskim jezikom odnosno prevoditelja ili
tumaa znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oteeniku,
2) podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera
osiguranja,
3) na opunomoenika,
4) upozoravati na injenice i predlagati dokaze,
5) prisustvovati dokaznom roitu,
6) prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku, te iznijeti zavrni govor,
7) izvriti uvid u spis predmeta sukladno lanku 184. stavku 2. ovog Zakona,
8) zatraiti obavijest od dravnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove
prijave (lanak 206.a) i podnijeti pritubu viem dravnom odvjetniku (lanak 206.b),
9) podnijeti albu,
10) podnijeti prijedlog za progon i privatnu tubu sukladno odredbama Kaznenog
zakona,
11) biti obavijeten o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju dravnog odvjetnika
od kaznenog progona,
12) preuzeti kazneni progon umjesto dravnog odvjetnika,
13) zatraiti povrat u prijanje stanje,
14) biti obavijeten o ishodu kaznenog postupka.
(2) Dravno odvjetnitvo i sud duni su prije i tijekom kaznenog postupka u svakom
stadiju postupka ispitati postoji li mogunost da okrivljenik oteeniku popravi tetu
uzrokovanu kaznenim djelom.
112
(3) Dravni odvjetnik i sud duni su posebno upozoriti oteenika na prava iz stavka 1.
toke 1., 2., 4., 6., 7. i 8. ovog lanka. Zakonom se propisuju upozorenja oteeniku u odnosu
na prava iz stavka 1. toke 3., 5., 9., 11. i 12. ovog lanka.
lanak 48.
(1) Za kaznena djela za koja se progoni po prijedlogu, prijedlog za progon mora se

podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovlatena fizika ili pravna osoba saznala za
kazneno djelo i poinitelja.
(2) Prijedlog za progon podnosi se dravnom odvjetnitvu.
(3) Ako je sam oteenik podnio kaznenu prijavu ili je podnio prijedlog za
ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku, smatra se da je time stavio i
prijedlog za progon.
(4) Pravovremena privatna tuba smatrat e se kao pravovremeno podnesen prijedlog
oteenika ako se u tijeku postupka utvrdi da se radi o kaznenom djelu za koje se progoni po
prijedlogu.
(5) Dijete koje je navrilo esnaest godina ivota moe i samo podnijeti prijedlog za
progon.
lanak 49.
Ako oteenik umre u tijeku roka za podnoenje prijedloga za progon ili u tijeku
postupka, njegov brani i izvanbrani drug, djeca, roditelji, braa i sestre, posvojitelj i
posvojenik mogu u roku od tri mjeseca poslije njegove smrti podnijeti prijedlog za progon ili
tubu, odnosno dati izjavu da postupak nastavljaju.
lanak 50.
Ako je kaznenim djelom oteeno vie osoba, progon e se poduzeti, odnosno nastaviti
po prijedlogu svakog oteenika.
lanak 51.
Oteenik moe svojom izjavom tijelu koje vodi postupak odustati od prijedloga za
progon do zavretka rasprave. U tom sluaju on gubi pravo da ponovno podnese prijedlog.
lanak 53.
(1) Ako je oteenik dijete, a interesi djeteta su u suprotnosti s interesima roditelja,

tijelo koje vodi postupak pozvat e nadleno tijelo socijalne skrbi da djetetu imenuje
posebnog skrbnika ako je to potrebno radi zatite njegovih interesa.
(2) Ako je oteenik dijete ili osoba liena poslovne sposobnosti, njegov zakonski
zastupnik ili poseban skrbnik ovlaten je davati sve izjave i poduzimati sve radnje na koje je
prema ovom Zakonu ovlaten oteenik.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog lanka, oteenik koji je navrio esnaest
godina ivota moe sam davati izjave i poduzimati radnje u postupku.
lanak 54.
113
(1) Opunomoenik oteenika moe biti samo odvjetnik, a odvjetnika moe zamijeniti
odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom u postupku pred opinskim sudom.
(2) Oteenik, njegov zakonski zastupnik i opunomoenik duni su o svakoj promjeni
adrese ili boravita izvijestiti sud.
lanak 55.
(1) Osim u sluajevima iz lanka 206.c, 206.d i 206.e ovog Zakona, kad dravni
odvjetnik utvrdi da nema osnova za progon za kazneno djelo za koje se kazneni postupak
pokree po slubenoj dunosti ili kad utvrdi da nema osnova za progon protiv neke od
prijavljenih osoba, duan je u roku od osam dana o tome izvijestiti oteenika i uputiti ga da
moe sam poduzeti progon. Tako e postupiti i sud ako je donio rjeenje o obustavi postupka
zbog odustajanja dravnog odvjetnika od progona u drugim sluajevima.
(2) Oteenik ima pravo poduzeti, odnosno nastaviti progon za djelo iz stavka 1. ovog
lanka, u roku od osam dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Ako je dravni odvjetnik odustao od optunice, oteenik moe, preuzimajui
progon, ostati pri podignutoj optunici. Ako oteenik podigne novu optunicu postupit e se
prema lanku 354. do 358. ovog Zakona.
(4) Oteenik koji nije upoznat da dravni odvjetnik nije poduzeo progon ili da je
odustao od progona moe svoju izjavu da nastavlja postupak dati pred nadlenim sudom u
roku od tri mjeseca od dana kad je doneseno rjeenje o obustavi postupka, odnosno est
mjeseci od dana kad je dravni odvjetnik odbacio prijavu.
(5) Kad dravni odvjetnik, odnosno sud obavjetava oteenika da moe poduzeti ili
nastaviti progon, dostavit e mu i naputak koje radnje moe poduzeti radi ostvarivanja toga
prava, te mu u tu svrhu omoguiti uvid u spis.
(6) Ako oteenik umre u tijeku postupka, njegov brani, izvanbrani drug, djeca,
roditelji, posvojenici, posvojitelji, braa i sestre mogu u roku od tri mjeseca od dana njegove
smrti dati izjavu da postupak nastavljaju.
lanak 57.
(1) Ako oteenik u zakonskom roku ne pokrene ili ne nastavi progon, ili ako
oteenik kao tuitelj ne doe na raspravu iako je uredno pozvan, ili mu se poziv nije mogao
uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravita, smatrat e se da je odustao od
progona.
(2) Ako oteenik koji je preuzeo kazneni progon ne doe na raspravu na koju je bio
uredno pozvan, postupit e se prema lanku 63. stavku 2. do 4. ovog Zakona.
lanak 58.
(1) Oteenik koji je preuzeo kazneni progon ima ista prava koja ima dravni
odvjetnik, osim prava koja dravni odvjetnik ima kao dravno tijelo.
(2) U postupku koji se vodi na zahtjev oteenika koji je preuzeo kazneni progon,
dravni odvjetnik ima pravo do zavretka rasprave sam preuzeti progon i zastupanje optube.
lanak 59.
(1) Oteeniku kao tuitelju kad se postupak vodi na njegov zahtjev za kazneno djelo
za koje se prema zakonu moe izrei kazna zatvora vie od pet godina, moe se, na njegovo
114
traenje, postaviti opunomoenik ako je to u interesu postupka i ako oteenik kao tuitelj,
prema svom imovnom stanju, ne moe podmiriti trokove zastupanja.
(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovog lanka, odluuje sud pred kojim se vodi postupak, a
opunomoenika postavlja predsjednik suda iz reda odvjetnika. Ako u sjeditu suda nema
dovoljno odvjetnika, opunomoenika e postaviti predsjednik neposredno vieg suda iz reda
odvjetnika na podruju vieg suda.
lanak 61.
(1) Za kaznena djela za koja se progoni po privatnoj tubi, tuba se mora podnijeti u
roku od tri mjeseca od dana kad je ovlatena fizika ili pravna osoba saznala za kazneno djelo
i poinitelja.
(2) Ako je podignuta privatna tuba zbog kaznenog djela uvrede, okrivljenik moe do
zavretka rasprave i poslije proteka roka iz stavka 1. ovog lanka, podignuti tubu protiv
tuitelja koji ga je uvrijedio istom prilikom (protutuba). U takvu sluaju sud donosi jednu
presudu.
(3) Kad je oteenik podnio kaznenu prijavu ili prijedlog za progon, a u tijeku
postupka se utvrdi da se radi o kaznenom djelu za koje se progoni po privatnoj tubi, prijava,
odnosno prijedlog smatra se kao pravovremena privatna tuba ako su podneseni u roku
propisanom za privatnu tubu.
lanak 64.
(1) Okrivljenik ima, u skladu s ovim Zakonom, pravo:

1) u najkraem moguem roku, na njemu razumljiv nain, biti upoznat s osnovama
sumnje da je poinio kazneno djelo i razlozima optube,
2) sluiti se u postupku svojim jezikom, odnosno jezikom koji govori i razumije
ukljuujui i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih te ako ne razumije hrvatski jezik na tumaa
odnosno prevoditelja ili tumaa znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom
okrivljeniku,
3) braniti se sam, uz branitelja po vlastitom izboru ili uz branitelja po slubenoj
dunosti,
4) na branitelja na teret proraunskih sredstava ako prema svom imovinskom stanju ne
moe podmiriti trokove obrane,
5) slobodno i nesmetano komunicirati s braniteljem,
6) na vrijeme primjereno za pripremu obrane,
7) iznijeti odnosno ne iznijeti svoju obranu i odbiti odgovoriti na postavljeno pitanje ili
braniti se utnjom,
8) na uvid u spis,
9) predlagati dokaze i sudjelovati u dokaznim i drugim postupovnim radnjama, te na
raspravi,
10) ispitati suokrivljenike, svjedoke i vjetake,
11) sporazumijevati se o kazni i drugim mjerama iz lanka 360. stavka 4. toke 3.
ovog Zakona,
12) podnositi pravne lijekove i druga pravna sredstva.
(2) Zakonom se posebno propisuje kada se okrivljenik mora obavijestiti o pravima iz
stavka 1. ovog lanka. U sluaju proputanja upoznavanja s pravima, nastupit e posljedice
propisane ovim Zakonom.
lanak 65.
115
(1) Okrivljenik moe imati branitelja prije poetka i tijekom cijelog kaznenog
postupka te postupka o izvanrednim pravnim lijekovima u skladu s ovim Zakonom, kao i u
postupku izvrenja kazne, mjera upozorenja ili sigurnosnih mjera sukladno posebnim
propisima.
(2) Okrivljenika se odmah po uhienju ili poduzimanju druge radnje za koju to
predvia ovaj Zakon, mora pouiti da ima pravo uzeti branitelja i da branitelj moe biti
prisutan njegovu ispitivanju.
(3) Branitelja okrivljeniku, osim ako se on tome izriito protivi, mogu uzeti i njegov
zakonski zastupnik, brani ili izvanbrani drug, srodnik u ravnoj lozi, brat, sestra, posvojitelj,
posvojenik, uzdravatelj, uzdravani, smjetena osoba ili udomitelj.
(4) Za branitelja se moe uzeti samo odvjetnik, a odvjetnika moe zamijeniti
odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom u postupku pred opinskim sudom za
kaznena djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina. Pred
upanijskim sudom branitelj moe biti samo odvjetnik. U postupku za kazneno djelo za koje
je propisana kazna dugotrajnog zatvora branitelj po slubenoj dunosti ili na teret
proraunskih sredstava moe biti samo odvjetnik koji ima praksu od najmanje osam godina
kao odvjetnik ili kao dunosnik u pravosudnom tijelu.
lanak 66.
(1) Okrivljenik mora imati branitelja:

1) ako je nijem, gluh, slijep, gluhoslijep ili nesposoban da se sam brani, od prvog
ispitivanja do pravomonog dovretka kaznenog postupka,
2) ako se postupak vodi zbog kaznenog djela iz nadlenosti upanijskog suda, od
prvog ispitivanja ili donoenja rjeenja o provoenju istrage do pravomonog dovretka
kaznenog postupka, a za kaznena djela za koja je izreena kazna dugotrajnog zatvora i za
postupak po izvanrednim pravnim lijekovima,
3) od donoenja odluke kojom je protiv njega odreen pritvor ili istrani zatvor,
4) za vrijeme trajanja postupka za kazneno djelo za koje se postupak pokree po
slubenoj dunosti ako mu je oduzeta sloboda ili se nalazi na izdravanju kazne zatvora u
drugom predmetu,
5) u vrijeme dostave optunice zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora
od deset godina ili tea, do pravomonog okonanja postupka,
6) od donoenja rjeenja o suenju u odsutnosti (lanak 402. stavci 3. i 4.), za vrijeme
dok je odsutan,
7) tijekom rasprave koja se odrava u odsutnosti okrivljenika (lanak 404. stavci 2. i
3.),
8) ako je ostao bez branitelja jer je rjeenjem uskraeno pravo branitelja na radnju ili
zastupanje,
9) od donoenja rjeenja o provoenju istrage u postupku prema okrivljeniku s
duevnim smetnjama,
10) tijekom pregovora o uvjetima priznavanja krivnje, sporazumijevanja o kazni i
drugim mjerama iz lanka 360. stavka 4. toke 3. ovog Zakona i potpisivanja izjave za
donoenje presude na temelju sporazuma,
11) u drugim sluajevima koje propisuje ovaj Zakon.
(2) Ako sud ocijeni da se postupcima okrivljenika ili branitelja odugovlai kazneni
postupak, postavit e se i branitelj po slubenoj dunosti za daljnji tijek postupka do
pravomonosti presude.
116
(3) Ako u sluaju obvezne obrane okrivljenik nije sam uzeo ili je ostao bez branitelja u
tijeku postupka, a sam ne uzme drugog branitelja, postavit e mu se branitelj po slubenoj
dunosti. Branitelja postavlja na prijedlog suda ili dravnog odvjetnika predsjednik suda.
Protiv rjeenja o postavljanju branitelja alba nije doputena.
lanak 67.
(1) Branitelj je ovlaten u korist okrivljenika poduzimati sve radnje koje moe
poduzeti sam okrivljenik.
(2) U svrhu pripremanja obrane branitelj moe traiti obavijesti od graana, osim rtve
i oteenika kaznenog djela.
(3) U pozivu graaninu radi traenja obavijesti iz stavka 2. ovog lanka, mora se
naznaiti razlog pozivanja. Branitelj u pozivu ne smije upozoriti na posljedice za sluaj
neodazivanja. Osoba koja se odazvala pozivu, a odbije dati obavijest, ne moe se ponovno
pozivati zbog istog razloga.
(4) Oblik i sadraj poziva iz stavka 3. ovog lanka, utvruje Hrvatska odvjetnika
komora uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za pravosue.
(5) Biljeke obrane sastavljene prilikom ispitivanja graana slue za obrazlaganje
dokaznih prijedloga obrane i prilau se spisu predmeta.
lanak 70.
(1) Branitelj ne moe biti rtva, oteenik, brani, odnosno izvanbrani drug
oteenika, privatnog tuitelja ili oteenika kao tuitelja ni njihov srodnik u ravnoj lozi do
bilo kojeg stupnja, u pobonoj lozi do etvrtog stupnja ili po tazbini do drugog stupnja.
(2) Branitelj ne moe biti ni osoba koja je pozvana kao svjedok, osim ako je prema
ovom Zakonu osloboena dunosti svjedoenja i izjavila da nee svjedoiti ili ako se branitelj
ispituje kao svjedok u sluaju iz lanka 284. toke 2. ovog Zakona.
(3) Branitelj ne moe biti ni osoba koja je u istom predmetu suokrivljena ili je
postupala kao sudac, dravni odvjetnik, istraitelj ili policijski slubenik.
(4) Branitelj ne moe biti odvjetnik protiv kojeg je zapoeo kazneni postupak zbog
osnovane sumnje da je primanjem novca ili imovine od okrivljenika poinio ili bio sudionik u
kaznenom djelu pranja novca.
(5) Ako podaci iz spisa ukazuju na ozbiljnu vjerojatnost da je branitelj primanjem
novca ili imovine od okrivljenika poinio ili bio sudionik u kaznenom djelu pranja novca iz
lanka 265. stavka 1. do 4. Kaznenog zakona, na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika,
sud mu moe rjeenjem uskratiti pravo na zastupanje u tom predmetu. Do podizanja optunice
o prijedlogu dravnog odvjetnika odluuje sudac istrage, a nakon podizanja optunice sud
pred kojim se vodi postupak. alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje.
lanak 75.
(1) Uhienik ima pravo slobodnog i neometanog razgovora s braniteljem im je

imenovao branitelja, odnosno im je donesena odluka o imenovanju branitelja.
(2) Ako postoje razlozi iz lanka 123. stavka 1. toke 2. ovog Zakona ili bojazan
poinjenja kaznenih djela prikrivanja iz lanka 244. Kaznenog zakona ili pomoi poinitelju
nakon poinjenja kaznenog djela iz lanka 303. Kaznenog zakona, dravni odvjetnik moe, u
postupku za kaznena djela protiv Republike Hrvatske (Glava XXXII.) i protiv Oruanih snaga
Republike Hrvatske (Glava XXXIV.) te u postupku za kaznena djela terorizma (lanak 97.),
financiranja terorizma (lanak 98.), teroristikog udruenja (lanak 102. stavak 1.),
117
zloinakog udruenja (lanak 328.) i poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog
udruenja (lanak 329. stavak 1. toke 3. do 6.) iz Kaznenog zakona, rjeenjem odrediti da se
razgovor izmeu uhienika i branitelja nadzire. U rjeenju e se odrediti rok trajanja nadzora.
(3) Rjeenje iz stavka 2. ovog lanka prije poetka razgovora dostavlja se uhieniku i
branitelju.
(4) Protiv rjeenja dravnog odvjetnika iz stavka 2. ovog lanka uhienik i branitelj
mogu u roku od dva sata podnijeti albu sucu istrage. Sudac istrage o albi odluuje u roku od
est sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. Ako sud ne donese odluku u propisanom roku,
razgovor izmeu branitelja i uhienika e se nastaviti bez nadzora.
lanak 76.
(1) Ako se okrivljenik nalazi u pritvoru ili istranom zatvoru branitelj se moe s njime
dopisivati i razgovarati bez nadzora.
(2) Ako drukije nije odreeno ovim Zakonom, na obrazloeni prijedlog dravnog
odvjetnika sudac istrage moe, do podizanja optunice, odluiti da se pisma, poruke i
razgovori okrivljenika i branitelja nadziru, ako postoji vjerojatnost da bi razgovor okrivljenika
s braniteljem doveo do prikrivanja kaznenih djela, pomoi poinitelju nakon kaznenog djela
ili ako u pogledu okrivljenika postoje okolnosti koje upuuju na opasnost da e ponoviti
kazneno djelo, dovriti pokuano kazneno djelo ili poiniti tee kazneno djelo kojim prijeti, u
postupku za sljedea kaznena djela:
a) genocida (lanak 88.), zloina agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti
(lanak 90.), ratnog zloina (lanak 91.), odgovornosti zapovjednika (lanak 96.), terorizma
(lanak 97.), financiranja terorizma (lanak 98.), javnog poticanja na terorizam (lanak 99.),
novaenja za terorizam (lanak 100.), obuke za terorizam (lanak 101.), teroristikog
udruenja (lanak 102.), trgovanja ljudima (lanak 106.), ubojstva (lanak 110.), tekog
ubojstva (lanak 111.), protupravnog oduzimanja slobode (lanak 136.), otmice (lanak 137.),
neovlatene proizvodnje i prometa drogama (lanak 190. stavak 5.), neovlatene proizvodnje i
prometa tvarima zabranjenim u sportu (lanak 191.a stavak 4.), zloinakog udruenja (lanak
328.), poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja (lanak 329.), ubojstva
osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 352.), otmice osobe pod meunarodnom zatitom
(lanak 353.), napada na osobu pod meunarodnom zatitom (lanak 354.) iz Kaznenog
zakona,
b) u postupku za kaznena djela za koja postoje osnove sumnje da ih je poinila grupa
ljudi ili zloinaka organizacija, odnosno zloinako udruenje ili koja su poinjena u sastavu
zloinakog udruenja.
(3) Odluku o nadzoru sudac istrage donosi rjeenjem. Rjeenje o nadzoru dostavlja se,
prije stavljanja pod nadzor, branitelju i okrivljeniku. alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo
izvrenje.
(4) Sud e rjeenjem odrediti rok trajanja nadzora iz stavka 2. ovog lanka koji ukupno
moe trajati najdulje dva mjeseca od odreivanja pritvora ili istranog zatvora.
lanak 86.
(1) Sudac istrage e do zavretka istrage, odnosno predsjednik optunog vijea nakon
primitka optunice na potvrivanje, a prije njezina ispitivanja (lanak 344. stavak 4.) na
prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti rjeenjem odluiti o izdvajanju nezakonitog
dokaza iz spisa. Sudac istrage je duan odluiti o izdvajanju nezakonitog dokaza odmah, a
najkasnije u roku od tri dana od saznanja. Protiv rjeenja kojim je odlueno o prijedlogu
stranaka ili o izdvajanju doputena je posebna alba. O albi odluuje vii sud.
118
(2) Nakon pravomonosti rjeenja izdvojeni se dokazi zatvaraju u poseban omot i
uvaju kod suca istrage odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati niti se njima moe
sluiti u postupku.
(3) Dravni odvjetnik uz optunicu za kaznena djela za koja je propisana kazna
zatvora tea od pet godina ne dostavlja obavijesti koje su u skladu s lankom 208. ovog
Zakona dali graani, zapisnike iz lanka 206.g stavka 4. ovog Zakona te izjave iz lanka 205.
stavka 6. ovog Zakona.
(4) Ako je dravni odvjetnik dostavio obavijesti i zapisnike protivno stavku 3. ovog
lanka, predsjednik optunog vijea duan ih je izdvojiti nakon primitka optunice te vratiti
dravnom odvjetniku.
lanak 97.
(1) Dovedbeni nalog izdaje sud:

1) ako je doneseno rjeenje o istranom zatvoru,
2) ako uredno pozvani okrivljenik ne doe, a svoj izostanak ne opravda,
3) ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti oito proizlazi da
okrivljenik izbjegava primiti poziv,
4) u sluaju iz lanka 129. stavka 2. ovog Zakona.
(2) O izdavanju dovedbenog naloga sud odluuje u roku od dvanaest sati od primitka
zahtjeva.
(3) Dovedbeni nalog izdaje se u pisanom obliku i sadri: ime i prezime okrivljenika
kojeg treba dovesti te druge potrebne podatke koji su poznati, naziv kaznenog djela koje mu
se stavlja na teret uz navoenje odredaba Kaznenog zakona, razlog zbog kojeg se nalae
dovoenje, slubeni peat tijela i potpis osobe koja izdaje nalog.
(4) Dovedbeni nalog iznimno, pod uvjetima iz lanka 208. stavka 3. ovog Zakona,
moe izdati policija. Dovedbeni nalog mora imati sadraj iz stavka 3. ovog lanka.
(5) Dovedbeni nalog izvrava policija. Osoba kojoj je povjereno izvrenje naloga,
predaje nalog okrivljeniku i poziva ga da poe s njim. Ako okrivljenik to odbije, dovest e se
prisilno.
(6) Policija moe bez dovedbenog naloga u svoje slubene prostorije dovesti
okrivljenika kojem treba uruiti poziv prema lanku 169. stavku 3. ovog Zakona. O predaji
poziva sastavit e se slubena zabiljeka s naznakom vremena dovoenja osobe, predaje
poziva ili razloga odbijanja primitka te vremena naputanja slubenih prostorija.
lanak 98.
(1) U sluaju kad postoje okolnosti iz lanka 123. ovog Zakona zbog kojih je mogue
odrediti istrani zatvor ili je taj zatvor ve odreen, sud i dravni odvjetnik e, ako se ista
svrha moe ostvariti mjerom opreza, obrazloenim rjeenjem odrediti primjenu jedne ili vie
takvih mjera. Pritom e se okrivljenik upozoriti da e se u sluaju nepridravanja izreene
mjere, ona zamijeniti istranim zatvorom.
(2) Mjere opreza jesu:
1) zabrana naputanja boravita,
2) zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podruja,
3) obveza redovitog javljanja odreenoj osobi ili dravnom tijelu,
4) zabrana pribliavanja odreenoj osobi,
5) zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom,
6) zabrana obavljanja odreene poslovne aktivnosti,
7) privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz dravne granice,
119
8) privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom,
9) zabrana uhoenja ili uznemiravanja rtve ili druge osobe,
10) udaljenje iz doma.
(3) Mjerama opreza ne moe se ograniiti pravo okrivljenika na vlastiti dom te pravo
na nesmetane veze s ukuanima, branim ili izvanbranim drugom, roditeljima, djecom,
posvojenikom ili posvojiteljem, osim ako se postupak vodi zbog kaznenog djela poinjenog
na tetu neke od tih osoba. Zabrana obavljanja poslovne aktivnosti moe obuhvatiti i zakonitu
profesionalnu djelatnost ako se postupak vodi zbog kaznenog djela poinjenog u okviru te
djelatnosti.
(4) Mjerama opreza ne moe se ograniiti pravo okrivljenika na nesmetano
komuniciranje s braniteljem.
(5) Mjere opreza mogu biti naloene prije i tijekom kaznenog postupka. Prije
podizanja optunice mjere opreza odreuje, produljuje i ukida rjeenjem dravni odvjetnik, a
sudac istrage kad odluuje o istranom zatvoru. Dravni odvjetnik ili sudac istrage koji je
mjeru odredio nadlean je za njezino produljenje ili ukidanje. Nakon podizanja optunice pa
do pravomonosti presude, te mjere odreuje, produljuje i ukida sud pred kojim se vodi
postupak.
(6) Mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomonosti
presude. Trajanje mjera opreza nije ogranieno rokovima trajanja istranog zatvora. Svaka
dva mjeseca, raunajui od dana pravomonosti prethodnog rjeenja o mjeri opreza, tijelo
koje je odredilo mjeru opreza prije podizanja optunice odnosno sud koji vodi postupak,
ispitat e po slubenoj dunosti postoji li jo potreba za mjerom opreza te je rjeenjem
produljiti ili ukinuti ako vie nije potrebna. Ako je mjera opreza odreena kao uvjet jamstva,
kontrola produljenja mjere nee se provoditi.
(7) Protiv rjeenja kojim se odreuje, produljuje ili ukida mjera opreza stranke mogu
izjaviti albu, koja ne zadrava izvrenje mjere. O albi do podizanja optunice odluuje
sudac istrage odnosno izvanraspravno vijee.
lanak 102.
(1) Istrani zatvor odreen iz razloga navedenih u lanku 123. stavku 1. toki 1. do 4.
ovog Zakona, moe se ukinuti ako okrivljenik ili tko drugi za njega dade jamstvo, a sam
okrivljenik obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite, da nee
ometati kazneni postupak i da nee poiniti novo kazneno djelo.
(2) U rjeenju o odreivanju istranog zatvora, sud moe odrediti visinu jamstva koje
moe zamijeniti istrani zatvor. Jamstvo uvijek glasi na svotu novca koja se odreuje s
obzirom na teinu kaznenog djela, osobne okolnosti te imovno stanje okrivljenika.
(3) Ako ocijeni da jamstvo ne moe zamijeniti istrani zatvor sud e navesti okolnosti
zbog kojih nalazi da je iskljuena zamjena istranog zatvora jamstvom.
(4) Uz jamstvo sud moe odrediti jednu ili vie mjera opreza kao uvjet jamstva.
lanak 108.
(1) Prilikom uhienja uhieniku se mora odmah predati pisana pouka o pravima iz
lanka 108.a stavka 1. ovog Zakona. Ako se pisana pouka nije mogla predati, policija mora
uhienika odmah upoznati na njemu razumljiv nain s pravima iz lanka 7. stavka 2. toke 1.
do 4. ovog Zakona osim ako pouku nije sposoban shvatiti ili postoji opasnost za ivot ili
tijelo.
(2) Ako pisana pouka iz lanka 108.a stavka 1. ovog Zakona nije predana uhieniku
prilikom uhienja, uruit e mu se odmah po dolasku u slubene prostorije policije. Ako
120
uhienik ne moe proitati pouku postupit e se na nain propisan u lanku 8. stavku 5. ovog
Zakona.
(3) Ako se uhienje provodi na temelju dovedbenog naloga, nalog mora biti proitan i
uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode, osim ako to s obzirom na okolnosti uhienja
nije mogue.
(4) Prilikom uhienja smije se upotrijebiti samo ona sila na koju policiju ovlauje
posebni zakon.
(5) O uhienju e policija odmah obavijestiti:
1) dravnog odvjetnika,
2) osobe iz lanka 108.a stavka 1. toke 3., 5. i 6. na zahtjev uhienika,
3) nadleno tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece
i drugih lanova obitelji uhienika o kojima se on brine,
4) skrbnika ako je uhienik lien poslovne sposobnosti.
(6) Nakon predaje pouke policija e pitati uhienika je li razumio pouku o pravima te
ga pouiti o njegovim pravima ako je to potrebno.
(7) Uhienik iz lanka 107. toke 2. i 3. ovog Zakona ima pravo slobodno, neometano
i bez nadzora razgovarati s braniteljem u trajanju do trideset minuta, osim u sluaju iz lanka
75. stavka 2. ovog Zakona. Ako uhienik nema izabranog branitelja ili on ne moe doi, mora
mu se omoguiti da uzme branitelja s liste deurnih odvjetnika Hrvatske odvjetnike komore.
lanak 108.a
(1) Pouka o pravima uhienika sadri obavijest o:

1) razlozima uhienja,
2) pravu da nije duan iskazivati,
3) pravu na branitelja po vlastitom izboru ili na branitelja postavljenog s liste deurnih
odvjetnika,
4) pravu na tumaenje i prevoenje sukladno lanku 8. ovog Zakona,
5) pravu da se na njegov zahtjev o uhienju izvijesti obitelj ili druga osoba koju on
odredi,
6) pravu stranog dravljanina da e na njegov zahtjev o uhienju biti obavijeteno
nadleno konzularno tijelo ili veleposlanstvo te e mu se s njima omoguiti kontakt (lanak
116. ovog Zakona),
7) pravu na uvid u spis predmeta sukladno odredbama ovog Zakona,
8) pravu na hitnu medicinsku pomo,
9) tome da lienje slobode od trenutka uhienja do dovoenja sucu istrage moe trajati
najdulje 48 sati, a za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine
najdulje 36 sati.
(2) Uhienik ima pravo zadrati pouku o pravima za vrijeme lienja slobode.
lanak 108.b
(1) Ako postoji opasnost za ivot ili imovinu veeg opsega, opasnost poinjenja novog
kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora tea od pet godina, ili opasnost da e se
sakriti ili unititi dokazi dravni odvjetnik moe naloiti policiji odgodu obavjetavanja osoba
iz lanka 108.a stavka 1. toke 3. i 5. dok postoje razlozi, a najdue 12 sati od trenutka
uhienja.
121
(2) Za to vrijeme od uhienika se ne mogu prikupljati obavijesti niti prema njemu
poduzimati druge radnje, osim radnje utvrivanja istovjetnosti iz lanka 211. stavka 1. i 3.
ovog Zakona te pretrage osobe u sluaju iz lanka 246. stavka 4. ovog Zakona.
(3) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka u izvjeu o uhienju i dovoenju priloit e se
nalog dravnog odvjetnika u kojem e se navesti konkretni razlozi odgode davanja obavijesti.
lanak 109.
(1) Policijski slubenik mora uhienika u roku navedenom u stavku 2. ovog lanka
dovesti u pritvorsku policijsku jedinicu odreenu posebnim zakonom i predati pritvorskom
nadzorniku ili ga pustiti na slobodu. Zakanjenje se mora posebno obrazloiti.
(2) Rok u kojem uhienik mora biti doveden u pritvorsku jedinicu i predan
pritvorskom nadzorniku ili puten na slobodu tee od trenutka uhienja, a iznosi dvadeset i
etiri sata, a za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine dvanaest
sati.
(3) Pritvorski nadzornik e sastaviti zapisnik u koji e unijeti osobne podatke
uhienika prema lanku 272. stavku 1. ovog Zakona. Podaci o uhieniku, trenutku i razlozima
uhienja se unose u evidenciju uhienih osoba u Informacijskom sustavu ministarstva
nadlenog za unutarnje poslove, odmah po dovoenju uhienika.
(4) Pritvorski nadzornik obavjetava dravnog odvjetnika odmah po prijemu
uhienika. Obavijest se unosi u pritvorski zapisnik uhienika.
(5) Pritvorski nadzornik e sastaviti posebni zapisnik o oduzimanju predmeta od
uhienika. Ako se radi o predmetima koji mogu posluiti kao dokaz, zapisnik i oduzete
predmete predat e dravnom odvjetniku posebno pazei da se predmeti ne unite ili ne ugrozi
njihova uporaba u dokaznom postupku. Primjerak zapisnika pritvorski nadzornik predaje i
policijskom slubeniku koji je doveo uhienika.
(6) Dravni odvjetnik je duan ispitati uhienika, najkasnije esnaest sati nakon
predaje pritvorskom nadzorniku, a uhienika za kaznena djela za koja je propisana kazna
zatvora do jedne godine najkasnije dvanaest sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku.
(7) Pritvorski nadzornik e uhienika i pritvorenika odmah pustiti na slobodu:
1) ako to naloi dravni odvjetnik,
2) ako uhienik nije ispitan u roku iz stavka 6. ovog lanka,
3) ako je pritvor ukinut.
O putanju uhienika i pritvorenika na slobodu pritvorski nadzornik e unijeti biljeku
u zapisnik i evidenciju iz stavka 3. ovog lanka.
(8) O putanju uhienika na slobodu u sluajevima iz stavka 7. toke 2) ovoga lanka,
pritvorski nadzornik e odmah obavijestiti vieg dravnog odvjetnika.
lanak 114.
Pritvorenik ima pravo slobodno, neometano i bez nadzora razgovarati s braniteljem,

osim u sluaju iz lanka 75. stavka 2. i lanka 76. stavak 2. ovog Zakona.
lanak 116.
Konzularni i diplomatski predstavnici mogu, u skladu s meunarodnim pravom,

posjeivati svoje dravljane koji su pritvoreni, razgovarati s njima te im pomoi u uzimanju
branitelja.
lanak 124.
122
(1) Istrani zatvor se odreuje i produljuje pisanim rjeenjem nadlenog suda.
(2) Izreka rjeenja o istranom zatvoru sadri, osim podataka iz lanka 272. stavka 1.
ovog Zakona, i:
1) ako se provodi istraga, naznaku rjeenja o provoenju istrage povodom kojega je
doneseno rjeenje o istranom zatvoru,
2) zakonsku osnovu za istrani zatvor,
3) rok na koji je odreen istrani zatvor,
4) odredbu o uraunavanju vremena za koje je osoba koja se zatvara bila liena
slobode prije donoenja rjeenja o istranom zatvoru s naznakom trenutka uhienja,
5) visinu jamstva i oblik polaganja jamevine koji mogu zamijeniti istrani zatvor.
(3) U obrazloenju rjeenja o istranom zatvoru e se odreeno i potpuno izloiti
injenice i dokazi iz kojih proizlazi postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik poinio
kazneno djelo i razloga iz lanka 123. stavka 1. ovog Zakona, razloga zbog kojih sud smatra
da se svrha istranog zatvora ne moe ostvariti drugom blaom mjerom, kao i razloga visine
jamstva.
(4) Rjeenje o odreivanju istranog zatvora predaje se zatvoreniku odmah po
zatvaranju. Primitak rjeenja i trenutak primitka zatvorenik potvruje potpisom.
lanak 125.
(1) Sud e ukinuti istrani zatvor i okrivljenik e biti puten na slobodu:

1) im su prestali razlozi zbog kojih je istrani zatvor odreen ili produljen,
2) ako daljnji istrani zatvor ne bi bio u razmjeru s teinom poinjenog kaznenog
djela,
3) ako se ista svrha moe ostvariti drugom blaom mjerom,
4) kad to prije podizanja optunice predlae dravni odvjetnik,
5) ako dravni odvjetnik i nakon prethodne obavijesti viem dravnom odvjetniku
neopravdano u zakonskim rokovima ne poduzima radnje u postupku,
6) kad sud izrekne presudu kojom se okrivljenik oslobaa od optube ili se optuba
odbija ili je okrivljeniku izreena novana kazna, rad za ope dobro na slobodi, uvjetna osuda
ili sudska opomena, ili kazna zatvora u trajanju kraem ili jednakom dotadanjem trajanju
istranog zatvora,
7) kad isteknu rokovi trajanja istranog zatvora,
8) kad je istrani zatvor odreen prema lanku 123. stavku 1. toki 2. ovog Zakona,
ako je okrivljenik okolnosno i detaljno priznao djelo i krivnju, ili im budu prikupljeni,
odnosno izvedeni dokazi zbog ijeg je osiguranja taj zatvor odreen, a najkasnije do zavretka
rasprave.
(2) Prije ukidanja istranog zatvora na temelju lanka 123. stavak 1. toka 3. ovog
Zakona, obavijestit e se putem policije rtva kaznenog djela.
(3) Prije donoenja odluke o ukidanju istranog zatvora odreenog na temelju stavka
1. toke 5., sud e obavijestiti vieg dravnog odvjetnika o nepravovremenom poduzimanju
radnji i odrediti rok u kojemu se radnja ima provesti. Ako nakon isteka roka nije radnja
poduzeta, postupit e se prema stavku 1. toki 5. ovog lanka.
lanak 128.
Nakon predaje optunice, a do pravomonosti presude, okrivljenik i njegov branitelj

mogu sudu predloiti ukidanje istranog zatvora. O prijedlogu odluuje rjeenjem sud koji
123
vodi postupak. Protiv rjeenja suda kojim se odbija prijedlog za ukidanje istranog zatvora
alba nije doputena.
lanak 130.
(1) Istrani zatvor odreen rjeenjem suca istrage ili vijea moe trajati najdulje
mjesec dana od dana lienja slobode.
(2) Iz opravdanih razloga sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika moe
produljiti istrani zatvor i to prvi puta za jo najvie dva mjeseca, a zatim, za kaznena djela iz
nadlenosti upanijskog suda, ili kad je to propisano posebnim zakonom, za jo najvie tri
mjeseca.
(3) Za kaznena djela iz lanka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminaliteta, ako je istraga produljena, sudac istrage moe produljiti istrani
zatvor za jo tri mjeseca i jo jednom za najvie tri mjeseca. Sveukupni rok trajanja istranog
zatvora do podizanja optunice moe iznositi dvanaest mjeseci.
(4) Istekom roka na koji je istrani zatvor odreen, odnosno produljen ili istekom roka
iz stavka 2. i 3. ovog lanka, zatvorenik se ima pustiti na slobodu.
lanak 136.
(1) Istrani zatvor se mora izvravati tako da se ne vrijea osobu i dostojanstvo

zatvorenika. Ovlateni djelatnici pravosudne policije i strae pri izvravanju istranog zatvora
smiju upotrijebiti prisilna sredstva samo pod zakonom odreenim uvjetima i na propisan
nain, ako na drugi nain nije mogue provesti mjere izvrenja istranog zatvora kojima
zatvoreni prua aktivni ili pasivni otpor.
(2) Zatvorenikova prava i slobode mogu biti ogranieni samo u mjeri potrebnoj da se
ostvari svrha radi kojeg je odreen istrani zatvor, sprijei bijeg zatvorenika i poinjenje
kaznenog djela te otkloni opasnost po ivot i zdravlje ljudi.
(3) Uprava zatvora prikuplja, obrauje i pohranjuje podatke o zatvorenicima. Zbirka
tih podataka sadrava:
1) podatke o istovjetnosti zatvorenika i njegovu psihofizikom stanju,
2) podatke o primitku u istrani zatvor, trajanju, produljenju i ukinuu istranog
zatvora,
3) podatke o radu koji zatvorenik obavlja,
4) podatke o ponaanju zatvorenika i primijenjenim stegovnim mjerama,
5) druge podatke koje odreuje ministar nadlean za pravosue.
(4) Podaci iz stavka 3. ovog lanka, pohranjuju se i uporabljuju dok traje istrani
zatvor. Osim sredinjoj evidenciji o zatvorenicima koju vodi ministarstvo nadleno za
pravosue, ti se podaci daju na pisani zahtjev tijelima kaznenog postupka i pojedincu na
kojega se odnose.
(5) Ministar nadlean za pravosue donosi propis o evidenciji podataka iz stavka 4.
ovog lanka.
lanak 139.
(1) Po odobrenju suca istrage odnosno predsjednika vijea i pod njegovim nadzorom
ili nadzorom osobe koju on odredi, zatvorenika imaju pravo posjeivati, u okviru kunog
reda, njegovi srodnici, a na njegov zahtjev, lijenik i druge osobe. Pojedini se posjeti mogu
zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati teta za voenje postupka.
124
(2) Sudac istrage odnosno predsjednik vijea odobrit e konzularnom slubeniku
strane zemlje posjet zatvoreniku koji je dravljanin te zemlje, sukladno kunom redu zatvora.
(3) Zatvorenik se smije dopisivati s osobama izvan zatvora sa znanjem i pod nadzorom
suca istrage, a nakon podignute optunice, sa znanjem i pod nadzorom predsjednika vijea.
Zatvoreniku se moe zabraniti odailjanje i primanje pisama i drugih poiljaka, ali ne i
odailjanje molbe, pritube ili albe.
(4) Zatvoreniku e sudac istrage, ili predsjednik vijea, odobriti da o svom troku
sukladno kunom redu pod nadzorom uprave zatvora, obavlja telefonske razgovore s
odreenom osobom. Uprava zatvora u tu svrhu zatvorenicima osigurava javni telefonski
prikljuak koji zatvoreniku omoguava telefoniranje najmanje jednom dnevno u primjerenom
trajanju.
(5) Zatvorenik ima pravo razgovarati s braniteljem, slobodno, neometano i bez
nadzora osim u sluaju iz lanka 75. stavka 2. i lanka 76. stavka 2. ovog Zakona.
lanak 141.
(1) Nadzor nad izvrenjem istranog zatvora obavlja predsjednik nadlenog suda.
(2) Predsjednik suda ili sudac kojega on odredi duan je najmanje jedanput tjedno
obii zatvorenike i ako je potrebno, i bez prisutnosti pravosudnog policajca, ispitati kako se
zatvorenici hrane, kako zadovoljavaju ostale potrebe i kako se s njima postupa. Predsjednik
suda, odnosno sudac kojeg on odredi, duan je poduzeti potrebne mjere da se otklone
nepravilnosti uoene pri obilasku zatvora.
(3) Predsjednik suda i sudac istrage ili predsjednik vijea, odnosno sudac pojedinac
pred kojim se vodi postupak, neovisno o nadzoru iz stavka 2. ovog lanka, mogu u svako
doba obilaziti zatvorenike, s njima razgovarati i od njih primati pritube.
(4) Ako tijekom pregleda ili povodom pritube zatvorenika, sudac iz stavka 2. ovog
lanka, utvrdi da je istekao rok trajanja istranog zatvora odreen u rjeenju o istranom
zatvoru ili da ne postoji zakonita odluka o oduzimanju slobode, odmah e odrediti
zatvorenikovo putanje na slobodu.
(5) Zatvorenik koji smatra da mu se nezakonito prikrauje ili ograniava njegovo
pravo, moe se obratiti predsjedniku suda, koji e prema potrebi poduzeti mjere iz stavka 2.
ovoga lanka.
lanak 142.
Konzularni i diplomatski predstavnici mogu u skladu s meunarodnim pravom,

posjeivati svoje dravljane koji su u istranom zatvoru, razgovarati s njima te im pomoi u
uzimanju branitelja.
lanak 145.
(1) Trokovi kaznenog postupka su izdaci od zapoinjanja do njegova zavretka,

izdaci za dokazne radnje prije poetka kaznenog postupka, te izdaci za pruanje pravne
pomoi.
(2) Trokovi kaznenog postupka obuhvaaju:
1) trokove za svjedoke, vjetake, tumae i strune osobe, trokove tehnikog
snimanja, trokove prepisivanja zvunih snimki i trokove oevida, trokove kopiranja ili
snimanja spisa ili dijela spisa,
2) podvozne trokove okrivljenika,
3) izdatke za dovoenje okrivljenika ili uhiene osobe,
125
4) podvozne i putne trokove slubenih osoba,
5) trokove lijeenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zatitu dok se nalazi
u pritvoru ili istranom zatvoru ili zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda te trokove
poroaja,
6) paualnu svotu,
7) nagradu i nune izdatke branitelja, nune izdatke privatnog tuitelja i oteenika
kao tuitelja i njihovih zakonskih zastupnika te nagradu i nune izdatke njihovih
opunomoenika,
8) nune izdatke oteenika i njegova zakonskog zastupnika te nagradu i nune izdatke
njegova opunomoenika.
(3) Paualna svota utvruje se u okviru svota odreenih posebnim propisom s obzirom
na sloenost i trajanje izvida i kaznenog postupka.
(4) Trokovi iz stavka 2. ovog lanka, osim onih koji su nastali u tijelima koja se
financiraju iz dravnog prorauna, isplauju se iz sredstava tijela koje vodi postupak, a
naplauju kasnije od osoba koje su ih dune naknaditi prema odredbama ovog Zakona.
(5) Trokovi kopiranja ili snimanja spisa ili dijela spisa naplauju se od osobe na iji
se zahtjev obavlja kopiranje ili snimanje, osim kada se ono obavlja na zahtjev branitelja po
slubenoj dunosti, u kojem sluaju se isplauju iz sredstava tijela koje vodi postupak, a o
njima se konano odluuje sukladno odredbama ovog Zakona.
(6) Trokovi za prevoenje na jezike manjina u Republici Hrvatskoj koji nastanu
primjenom odredaba Ustava i Zakona o pravu pripadnika manjina u Republici Hrvatskoj na
uporabu svog jezika, te trokovi usmenog i pisanog prevoenja okrivljenika u smislu lanka
202. stavka 3. ovog Zakona, nee se naplaivati od osoba koje su prema odredbama ovog
Zakona dune naknaditi trokove kaznenog postupka.
(7) Opunomoenik koji nije odvjetnik nema pravo na nagradu, ve samo na nune
izdatke.
lanak 148.
(1) Kad sud okrivljenika proglasi krivim, u presudi e mu naloiti da podmiri trokove
kaznenog postupka.
(2) Osoba koja je okrivljena za vie kaznenih djela nee se osuditi na naknadu
trokova u svezi s djelima za koja je osloboena optube ako se ti trokovi mogu izdvojiti iz
ukupnih trokova.
(3) U presudi kojom je vie okrivljenika proglaeno krivima sud e odrediti koliki e
dio trokova podmiriti svaki od njih, a ako to nije mogue, odluit e da svi okrivljenici
solidarno podmire trokove. Plaanje paualne svote odredit e se za svakog okrivljenika
pojedinano.
(4) Ako nedostaju podaci o visini trokova, posebno rjeenje o visini trokova donijet
e sudac istrage, sudac pojedinac ili predsjednik vijea kad se ti podaci pribave. Zahtjev s
podacima o visini trokova moe se podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostave
pravomone presude ili rjeenja osobi koja ima pravo postaviti takav zahtjev.
(5) Kada je o trokovima kaznenog postupka odlueno posebnim rjeenjem, o albi
protiv tog rjeenja odluuje vijee iz lanka 19.b stavka 5., odnosno lanka 19.d stavka 3.
ovog Zakona.
(6) Ako je imovinsko stanje osuenika u vrijeme izvrenja odluke o trokovima
kaznenog postupka takvo da bi plaanjem tih trokova bilo dovedeno u pitanje uzdravanje
osuenika ili osoba koje je on po zakonu duan uzdravati, predsjednik vijea moe, na
obrazloeni zahtjev osuenika, posebnim rjeenjem osloboditi ga dunosti naknade tih
trokova. Osuenik uz zahtjev mora priloiti dokaze o svom imovinskom stanju, stanju svoje
126
obitelji ili osoba koje je po zakonu duan uzdravati odnosno osoba koje su po zakonu dune
uzdravati njega iz kojih moraju biti vidljivi ukupni prihodi unutar godine dana, podaci i
stanje o raunima u bankarskim i drugim financijskim institucijama, vlasnitvo nad
nekretninama, pokretninama i pravima, na kojima temelji osnovanost zahtjeva. Zahtjev
osuenika odgaa prisilnu naplatu trokova kaznenog postupka.
lanak 149.
(1) Kad se obustavi kazneni postupak ili kad se donese presuda kojom se okrivljenik
oslobaa optube ili kojom se optuba odbija, izrei e se u rjeenju, odnosno presudi da
trokovi kaznenog postupka iz lanka 145. stavka 2. toke 1. do 5. ovog Zakona te nuni
izdaci okrivljenika i nuni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proraunskih sredstava,
osim u sluajevima odreenim u stavku 2. do 5. ovog lanka.
(2) Osoba koja je svjesno podnijela lanu prijavu podmirit e trokove kaznenog
postupka.
(3) Privatni tuitelj i oteenik kao tuitelj obvezni su naknaditi trokove kaznenog
postupka iz lanka 145. stavka 2. toke 1. do 6. ovog Zakona, nune izdatke okrivljenika te
nune izdatke i nagradu njegova branitelja ako je postupak zavren presudom kojom se
okrivljenik oslobaa optube, ili presudom kojom se optuba odbija, ili rjeenjem o obustavi
postupka, osim ako je postupak obustavljen, odnosno ako je donesena presuda kojom se
optuba odbija zbog smrti okrivljenika ili zato to je nastupila zastara kaznenog progona zbog
odugovlaenja postupka koje se ne moe pripisati u krivnju oteenika kao tuitelja ili
privatnog tuitelja. Ako je postupak obustavljen zbog odustajanja od tube ili kaznenog
progona, okrivljenik i privatni tuitelj ili oteenik kao tuitelj mogu se nagoditi o svojim
meusobnim trokovima. Ako ima vie privatnih tuitelja ili oteenika kao tuitelja, trokove
e solidarno podnositi svi.
(4) Oteenik koji je odustao od prijedloga za kazneni progon pa zbog toga bude
obustavljen postupak, snosi trokove kaznenog postupka ako okrivljenik nije izjavio da e ih
platiti.
(5) Kad sud odbije optubu zbog nenadlenosti, odluku o trokovima donijet e
nadleni sud.
lanak 153.
(1) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao zbog poinjenja kaznenog djela raspravit e
se na prijedlog ovlatenih osoba u kaznenom postupku, ako se time ne bi znatno odugovlaio
taj postupak.
(2) Imovinskopravni zahtjev se moe odnositi na zahtjev koji se moe podnijeti u
parnici.
lanak 154.
(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku moe

podnijeti osoba koja je ovlatena da takav zahtjev ostvaruje u parnici.
(2) Kad prijedlog iz stavka 1. ovog lanka podnosi rtva kaznenog djela, navest e u
prijedlogu je li ostvarila naknadu ili podnijela zahtjev prema lanku 43. stavku 2. ovog
Zakona.
lanak 161.
127
(1) Stvari koje nedvojbeno pripadaju oteeniku, a ne slue za utvrivanje injenice u
kaznenom postupku, predat e se oteeniku i prije zavretka postupka.
(2) Ako se vie oteenika spori o vlasnitvu stvari, uputit e se na parnicu, a sud e u
kaznenom postupku odrediti samo uvanje stvari kao privremenu mjeru osiguranja.
(3) Stvari koje se imaju upotrijebiti za utvrivanje injenica oduzet e se privremeno i
nakon zavretka postupka vratiti vlasniku. Ako je takva stvar prijeko potrebna vlasniku, ona
mu se moe vratiti i prije zavretka postupka uz obvezu da je na zahtjev donese.
lanak 175.
(1) Poziv okrivljeniku radi ispitivanja prije podizanja optunice, upuuje dravni
odvjetnik. Ako se okrivljenik neopravdano ne odazove pozivu, dravni odvjetnik e predloiti
sucu istrage izdavanje dovedbenog naloga.
(2) Pozivanje se obavlja neposrednom dostavom zatvorenog pisanog poziva koji
sadri: naziv tijela koje poziva, ime i prezime okrivljenika, naziv kaznenog djela koje mu se
stavlja na teret, mjesto gdje okrivljenik treba doi, dan i sat kad treba doi, naznaku da se
poziva u svojstvu okrivljenika i upozorenje da e u sluaju nedolaska biti prisilno doveden,
slubeni peat tijela i potpis osobe koja upuuje poziv. U pozivu okrivljenik e se pouiti da
je duan odmah izvijestiti tijelo koje vodi postupak o promjeni adrese, te o namjeri da
promijeni boravite i upozoriti na posljedice koje propisuje ovaj Zakon ako tako ne postupi.
(3) Kad se okrivljenik prvi put poziva, dostavit e mu se uz poziv i pouka o pravima
(lanak 239. stavak 1.).
(4) Poziv okrivljeniku za dokazno roite, roite sjednice optunog vijea, pripremno
roite i raspravu, upuuje sud.
(5) Ako se okrivljeniku ne moe dostaviti dopis, zato to nije prijavio promjenu adrese
ili je oito da na drugi nain izbjegava primitak, dopis e, osim poziva za raspravu i presude u
sluajevima iz stavka 6. ovog lanka, biti istaknut na oglasnoj ploi i internetskoj stranici
suda, pa e se nakon proteka roka od osam dana uzeti da je dostava uredna. Tako e sud
postupiti i kad dostavlja optunicu.
(6) Ako okrivljeniku koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izreena
kazna zatvora ili presudu kojom je izreen kazneni nalog, a presuda se ne moe dostaviti na
njegovu dosadanju adresu, sud e okrivljeniku postaviti branitelja po slubenoj dunosti koji
e obavljati tu dunost dok se ne sazna nova adresa okrivljenika. Postavljenom branitelju
odredit e se potreban rok za upoznavanje sa spisima koji ne moe biti krai od osam dana, a
nakon toga e se presuda dostaviti postavljenom branitelju i postupak nastaviti.
(7) Ako je okrivljenik opunomoio branitelja za primitak dopisa, poziva, optunih
akata i odluka od ije dostave tee albeni rok (lanak 77.), dostava se smatra urednom danom
predaje poiljke odvjetnikom uredu branitelja ili danom slanja poiljke tom uredu putem
telekomunikacijskog sredstva. Presuda kojom je okrivljenik osuen na kaznu zatvora uvijek
se dostavlja i okrivljeniku.
lanak 186.
(1) Osobne podatke nadlena tijela mogu prikupljati samo u zakonom odreene svrhe
u okviru svojih poslova propisanim ovim Zakonom.
(2) Obrada osobnih podataka moe se vriti samo kad je to zakonom ili drugim
propisom odreeno i mora biti ograniena na svrhu zbog koje su podaci prikupljeni. Daljnja
obrada tih podataka doputena je ako nije u suprotnosti sa svrhom u koju su podaci
prikupljeni te ako su nadlena tijela ovlatena obraivati takve podatke u drugu svrhu
propisanu zakonom, a obrada je potrebna i razmjerna toj drugoj svrsi.
128
(3) Obrada osobnih podataka koji se odnose na zdravlje ili seksualni ivot doputena
je samo iznimno ako se otkrivanje i dokazivanje kaznenog djela za koje je propisana kazna
zatvora od pet godina ili tea ne bi moglo provesti na drugi nain ili bi bilo skopano s
nerazmjernim tekoama.
(4) Obrada osobnih podataka koji se odnose na rasno ili etniko podrijetlo, politika
uvjerenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili lanstvo u sindikatima nije doputena.
(5) Osobni podaci prikupljeni za potrebe kaznenog postupka mogu se dostavljati
tijelima dravne uprave sukladno posebnom zakonu, a drugim pravnim osobama samo ako
dravno odvjetnitvo ili sud utvrdi da su im ti podaci potrebni u skladu sa zakonom
propisanom svrhom. Prilikom dostave, te e se pravne osobe upozoriti da su dune primijeniti
mjere zatite podataka osoba na koju se podaci odnose.
(6) Osobni podaci iz stavka 1. ovog lanka mogu se, u skladu s propisima, upotrijebiti
u drugim kaznenim postupcima, u drugim postupcima za kanjive radnje u Republici
Hrvatskoj, u postupcima meunarodne kaznenopravne pomoi i meunarodne policijske
suradnje.
(7) Ministar nadlean za pravosue donosi pravilnik o automatiziranim zbirkama
osobnih podataka za potrebe dravnog odvjetnitva i sudova.
lanak 196.
(1) Zapisnik o telefonskoj konferenciji mora sadravati podatke o istovjetnosti osoba u

telefonskoj komunikaciji, podatak u kojem svojstvu osoba daje izjavu te, ovisno o tome
svojstvu, odgovarajue osobne podatke.
(2) Snimka telefonske konferencije iz stavka 1. ovog lanka, moe se upotrijebiti kao
dokaz u kaznenom postupku:
1) ako je osoba koja je ispitana kao svjedok upozorena prema lanku 288. stavku 3.
ovog Zakona i upozorena o snimanju, te pristala da se snimka upotrijebi kao dokaz,
2) ako je okrivljenik bio prethodno pouen o pravima prema lanku 239. stavku 1. i
lanku 275. stavku 3. ovog Zakona,
3) ako je ispitivanju okrivljenika bio prisutan branitelj.
lanak 197.
(1) Kad progon za kazneno djelo ovisi o prijedlogu za progon podnesenom od strane
oteenika ili druge zainteresirane osobe sukladno odredbama Kaznenog zakona, dravni
odvjetnik ne moe poduzeti kazneni progon dok oteenik ili druga zainteresirana osoba ne
podnesu prijedlog za progon.
(2) Kad je ovlateni tuitelj dravni odvjetnik on ne moe donijeti rjeenje o
provoenju istrage niti podignuti optunicu ako ne podnese dokaz da je dano odobrenje za
voenje kaznenog postupka. Ako je za voenje kaznenog postupka potrebno odobrenje
nadlenog dravnog tijela, a ovlateni tuitelj je oteenik kao tuitelj, on ne moe preuzeti
progon prije nego to dobije odobrenje nadlenog dravnog tijela. Ako je za provoenje
kaznenog postupka potrebno odobrenje nadlenog dravnog tijela, a ovlateni tuitelj je
privatni tuitelj, dokaz da je odobrenje za provoenje kaznenog postupka dano duan je
priloiti uz privatnu tubu.
(3) Oteenik kao tuitelj mora, u roku od osam dana od dana primitka obavijesti
dravnog odvjetnika iz lanka 55. stavka 1. ovog Zakona, podnijeti zahtjev nadlenom
dravnom tijelu za davanjem odobrenja za voenje kaznenog postupka, a privatni tuitelj u
roku od tri mjeseca od dana kada je saznao za kazneno djelo i poinitelja. Nakon to je
oteenik kao tuitelj zaprimio odluku nadlenog dravnog tijela o svom zahtjevu, poinje mu
129
tei rok iz lanka 55. stavka 2. ovog Zakona, a privatnom tuitelju rok iz lanka 61. stavka 1.
ovog Zakona.
(4) Kad je zakonom odreeno da ovlateni tuitelj poduzima kazneni progon na
temelju pisanog zahtjeva ili suglasnosti odreenih osoba, pisani se zahtjev moe podnijeti ili
suglasnost dati u roku iz lanka 48. stavka 1. ovog Zakona.
(5) Odredbom stavka 1. ovog lanka ne ograniava se pravo i dunost dravnog
odvjetnika i policije da provodi izvide kaznenih djela prema odredbama posebnog zakona.
lanak 202.
(1) Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje bez obzira jesu li u ovom
Zakonu koriteni u mukom ili enskom rodu odnose se na jednak nain na muki i enski
rod.
(2) Ako nije drukije propisano, pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedee
znaenje:
1) osumnjienik je osoba protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se provode
izvidi ili je provedena hitna dokazna radnja,
2) okrivljenik je osoba protiv koje je doneseno rjeenje o provoenju istrage ili osoba
koja je obavijetena na temelju lanka 213. stavka 2. ovog Zakona, osoba protiv koje je
podnesena privatna tuba i osoba protiv koje je presudom izdan kazneni nalog,
3) optuenik je osoba protiv koje je optunica potvrena ili je povodom privatne tube
odreena rasprava,
4) osuenik je osoba za koju je pravomonom presudom utvreno da je kriva za
odreeno kazneno djelo,
5) izrazi pod tokom 1. do 3. odnose se i na pravnu osobu prema posebnom zakonu.
(3) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, odredbe o okrivljeniku, primjenjuju
se na osumnjienika, okrivljenika, optuenika i osuenika te na osobe protiv kojih se vode
posebni postupci predvieni ovim ili drugim zakonom.
(4) Izraz okrivljenik upotrebljava se u ovom Zakonu i kao opi naziv za osobu iz toke
2., 3. i 4. stavka 2. ovog lanka.
(5) Uhienje je prisilno zadravanje neke osobe pod sumnjom da je poinila kazneno
djelo.
(6) Uhienik je osoba prema kojoj je primijenjena mjera uhienja.
(7) Pritvorenik je osoba protiv koje se primjenjuje mjera pritvora.
(8) Pritvorski nadzornik je policijski slubenik odreen posebnim zakonom.
(9) Osoba u istranom zatvoru u domu je osoba protiv koje se primjenjuje mjera
istranog zatvora u domu.
(10) Zatvorenik je osoba protiv koje se primijenjuje mjera istranog zatvora.
(11) rtva kaznenog djela je osoba koja zbog poinjenja kaznenog djela trpi fizike i
duevne posljedice, imovinsku tetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.
(12) Oteenik je rtva i druga osoba, ako je njihovo osobno ili imovinsko pravo
povrijeeno ili ugroeno kaznenim djelom, a sudjeluje u svojstvu oteenika u kaznenom
postupku.
(13) Stranke su tuitelj i okrivljenik.
(14) Tuitelj je dravni odvjetnik, oteenik kao tuitelj i privatni tuitelj.
(15) Oteenik kao tuitelj je tuitelj koji je preuzeo progon od dravnog odvjetnika
koji nije pokrenuo ili je odustao od kaznenog progona.
(16) Privatni tuitelj je tuitelj koji je podnio privatnu tubu radi progona kaznenih
djela za koja se progoni po privatnoj tubi.
130
(17) Opunomoenik je odvjetnik kojega moe zamijeniti odvjetniki vjebenik prema
ovom Zakonu.
(18) Branitelj je odvjetnik, kojega moe zamijeniti odvjetniki vjebenik prema ovom
Zakonu.
(19) Savjetnik je osoba odreena zakonom.
(20) Europski sud za ljudska prava je sud prema lanku 19. Konvencije za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine Meunarodni ugovori 18/1997.,
6/1999., 8/1999.).
(21) Sud Europske unije je sud iz lanaka 13. i 19. Ugovora o Europskoj uniji i lanka
251. do 281. Ugovora o funkcioniranja Europske unije.
(22) Sud je, ako drukije nije propisano ovim Zakonom, sudbeno tijelo koje donosi
odluku provodi radnju ili pred kojim se vodi postupak.
(23) Istraitelj i financijski istraitelj je osoba koja je prema posebnom propisu
donesenom na osnovi zakona ovlatena provoditi dokazne i druge radnje.
(24) Policija je policijski slubenik ministarstva nadlenog za unutarnje poslove ili
ovlatena osoba ministarstva nadlenog za obranu u okviru prava i dunosti propisanih
posebnim zakonima te inozemni policijski slubenik koji u skladu s meunarodnim pravom,
na temelju pisanog odobrenja ministra nadlenog za unutarnje poslove, poduzima radnje u
podruju Republike Hrvatske, na njezinom brodu ili zrakoplovu.
(25) Prikriveni istraitelj je policijski slubenik koji sudjeluje u posebnoj dokaznoj
radnji prema ovom Zakonu.
(26) Pouzdanik je graanin koji sudjeluje u posebnoj dokaznoj radnji prema ovom
Zakonu.
(27) Banka oznaava osim banke i drugu financijsku ustanovu.
(28) Isprava je svaki predmet koji sadri zapis, znak ili sliku koji je podoban ili
odreen da slui kao dokaz neke injenice koja ima vrijednost za pravne odnose.
(29) Snimka je zapis tehnikim ureajem.
(30) Osobni podatak je u smislu ovog Zakona informacija koja se odnosi na odreenu
fiziku osobu ili fiziku osobu koja se moe odrediti.
(31) Zbirka osobnih podataka je skup osobnih podataka odreenih posebnim zakonom.
(32) Molekularno-genetska analiza je u smislu ovog Zakona postupak koji slui za
analizu DNK koja tvori osnovni genetski materijal ovjeka i drugih ivih bia.
(33) Elektroniki (digitalni) dokaz je podatak koji je kao dokaz u elektronikom
(digitalnom) obliku pribavljen prema ovom Zakonu.
(34) Zajednica je izvanbrana zajednica i istospolna zajednica. Izvanbrana zajednica,
u smislu ovog Zakona, je ivotna zajednica ene i mukarca koji nisu u braku, a koja traje
dulje vrijeme, ili takva zajednica koja traje krae vrijeme ako je u njoj roeno zajedniko
dijete. Istospolna zajednica je zajednica koja je ureena zakonom.
(35) Tijelo koje vodi postupak u prethodnom postupku je dravni odvjetnik, koji
postupa prije podizanja optunice, te sud kada provodi istragu i dokazno roite. Nakon
podizanja optunice ili privatne tube, tijelo koje vodi postupak je sud.
(36) Zajednika istraga je postupanje policije, dravnog odvjetnika i suda prema
meunarodnom ugovoru.
(37) Dijete je osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota.
(38) Osoba od povjerenja je zakonski zastupnik ili druga odrasla osoba po izboru
ovlatenika prava na pratnju, osim ako je predloena ili pozvana u svojstvu svjedoka.
(39) Spis predmeta je spis koji sastavlja dravni odvjetnik prije donoenja rjeenja o
provoenju istrage i prije poduzimanja prve dokazne radnje po lanku 213. stavku 1. ovog
Zakona.
131
(40) Dojava rtve je poetna obavijest o moguem poinjenju kaznenog djela iz koje,
bez dodatnih provjera, ne proizlaze osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo.
lanak 205.
(1) Prijava se podnosi nadlenom dravnom odvjetniku pisano, usmeno ili drugim
sredstvom.
(2) Ako se prijava podnosi usmeno, prijavitelj e se upozoriti na posljedice lanog
prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit e se zapisnik, a ako je prijava priopena telefonom
ili drugim telekomunikacijskim ureajem, osigurava se, kad je to mogue, njezin elektroniki
zapis i sastavlja slubena zabiljeka.
(3) Ako je prijava podnesena sudu, policiji ili nenadlenom dravnom odvjetniku, oni
e prijavu primiti i odmah dostaviti nadlenom dravnom odvjetniku.
(4) Dravni odvjetnik upisuje kaznenu prijavu u upisnik kaznenih prijava im je
podnesena osim u sluaju iz stavka 5. i 6. ovog lanka.
(5) Ako je do dravnog odvjetnika samo dopro glas da je poinjeno kazneno djelo ili
je primio dojavu rtve, dravni odvjetnik e o tome sastaviti slubenu zabiljeku koja se
upisuje u upisnik raznih kaznenih predmeta i postupiti na nain propisan u lanku 206. stavku
4. ovog Zakona.
(6) Ako kaznena prijava ne sadri podatke o kaznenom djelu, odnosno ako dravni
odvjetnik iz same kaznene prijave ne moe zakljuiti za koje se kazneno djelo prijava
podnosi, upisat e je u upisnik raznih kaznenih predmeta te e pozvati podnositelja da u roku
od petnaest dana ispravi i dopuni kaznenu prijavu.
(7) Ako podnositelj ne postupi prema pozivu za ispravak ili dopunu, dravni odvjetnik
sastavlja o tome biljeku. O tome se u roku od osam dana od isteka roka za ispravak ili
dopunu kaznene prijave obavjetava vii dravni odvjetnik koji moe naloiti upisivanje
kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava.
(8) Ministar nadlean za pravosue propisuje nain voenja upisnika kaznenih prijava
i raznih kaznenih predmeta.
lanak 206.
(1) Nakon ispitivanja prijave i provjere u Informacijskom sustavu Dravnog

odvjetnitva dravni odvjetnik odbacit e prijavu obrazloenim rjeenjem ako iz same prijave
proistjee:
1) da prijavljeno djelo nije kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti,
2) da je nastupila zastara ili je djelo obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem, ili je ve
pravomono presueno ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneni progon,
3) ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju,
4) ako nema osnovane sumnje da je osumnjienik poinio prijavljeno kazneno djelo,
5) ako podaci u prijavi upuuju na zakljuak da prijava nije vjerodostojna.
(2) Protiv rjeenja dravnog odvjetnika o odbacivanju kaznene prijave alba nije
doputena.
(3) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom (lanak 206.c, 206.d i 206.e), dravni
odvjetnik e o odbacivanju prijave te o razlozima za to izvijestiti uz pouku iz lanka 55. ovog
Zakona oteenika u roku od osam dana. O odbacivanju prijave izvijestit e podnositelja te
osobu protiv koje je prijava podnesena, ako to ona zahtijeva.
(4) Ako dravni odvjetnik iz same prijave ne moe ocijeniti jesu li vjerodostojni
navodi prijave ili ako podaci u prijavi ne daju dovoljno osnove da moe odluiti hoe li
132
provesti istragu ili poduzeti dokazne radnje, dravni odvjetnik e sam provesti izvide ili
naloiti njihovo provoenje policiji.
(5) Ako i nakon poduzetih radnji iz stavka 4. ovoga lanka postoje neke od okolnosti
iz stavka 1. ovoga lanka dravni e odvjetnik odbaciti prijavu.
lanak 206.b
(1) Dravni odvjetnik je duan donijeti odluku o kaznenoj prijavi u roku od est
mjeseci od dana upisa prijave u upisnik kaznenih prijava i o tome obavijestiti podnositelja
prijave uz navoenje kratkih razloga te odluke.
(2) Po isteku roka iz stavka 1. ovog lanka ili po isteku est mjeseci nakon to je
dravni odvjetnik postupio po lanku 205. stavku 5. ovog Zakona podnositelj prijave,
oteenik i rtva mogu podnijeti pritubu viem dravnom odvjetniku zbog nepoduzimanja
radnji dravnog odvjetnika koje dovode do odugovlaenja postupka.
(3) Vii dravni odvjetnik e, nakon to primi pritubu iz stavka 2. ovog lanka, bez
odgode zatraiti oitovanje o navodima pritube.
(4) Vii dravni odvjetnik e, ako ocijeni da je prituba osnovana, odrediti primjereni
rok u kojem se mora donijeti odluka o prijavi.
(5) Vii dravni odvjetnik duan je o poduzetom obavijestiti podnositelja pritube u
roku od petnaest dana od dana primitka pritube.
(6) Podnositelj pritube moe ponoviti pritubu ako prijava nije rijeena u roku
odreenom u stavku 4. ovog lanka.
lanak 206.c
(1) Osim kad mu je to doputeno prema posebnom zakonu, dravni odvjetnik moe
rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona iako postoji osnovana
sumnja da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i za koje je
predviena novana kazna ili kazna zatvora do pet godina ako je:
1) s obzirom na okolnosti vjerojatno da e u kaznenom postupku okrivljenik biti
osloboen od kazne,
2) protiv okrivljenika u tijeku izvrenje kazne, a pokretanje kaznenog postupka za
drugo kazneno djelo nema svrhe s obzirom na teinu, narav djela i pobude iz kojih je ono
poinjeno, te na rezultate koje je kazna ili druga mjera ostvarila na poinitelja da ubudue ne
ini kaznena djela,
3) okrivljenik izruen ili predan stranoj dravi ili meunarodnom kaznenom sudu radi
provoenja postupka za drugo kazneno djelo,
4) okrivljenik prijavljen za vie kaznenih djela kojima je ostvario bia dvaju ili vie
kaznenih djela, ali je svrhovito da se poinitelj osudi samo za jedno, jer pokretanje kaznenog
postupka za druga kaznena djela ne bi imalo bitnog utjecaja na izricanje kazne ili drugih
mjera prema poinitelju.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka dravni odvjetnik e osim okrivljeniku, dostaviti
oteeniku i podnositelju kaznene prijave. Uz rjeenje, oteeniku e se dostaviti i pouka da u
roku od osam dana od dana primitka rjeenja moe podnijeti pritubu viem dravnom
odvjetniku ako smatra da rjeenje nije osnovano. Oteenika e se upozoriti i da, ako ne
podnese pritubu, svoj imovinskopravni zahtjev moe ostvariti u parnici.
(3) Vii dravni odvjetnik duan je postupiti po pritubi u roku od trideset dana od
njezina primitka. Ako vii dravni odvjetnik utvrdi da je rjeenje osnovano, o tome e
izvijestiti oteenika i uputiti ga da svoj imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici.
Ako vii dravni odvjetnik utvrdi da rjeenje nije osnovano, naloit e niem dravnom
133
odvjetniku da odmah nastavi rad na predmetu, o emu e izvijestiti oteenika, okrivljenika i
podnositelja prijave.
lanak 206.d
(1) Dravni odvjetnik moe, nakon prethodno pribavljene suglasnosti rtve ili
oteenika, rjeenjem uvjetno odgoditi ili odustati od kaznenog progona, iako postoji
osnovana sumnja da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i za
koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do pet godina ako osumnjienik odnosno
okrivljenik preuzme obvezu:
1) izvrenja kakve inidbe u svrhu popravljanja ili naknade tete prouzroene
kaznenim djelom,
2) uplate odreene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe,
3) isplate dospjelog zakonskog uzdravanja i urednog plaanja dospjelih obveza,
4) obavljanja rada za ope dobro na slobodi,
5) podvrgavanja lijeenju ili odvikavanju od droge ili drugih ovisnosti sukladno
posebnim propisima,
6) podvrgavanja psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilnikog ponaanja bez
naputanja obiteljske zajednice ili uz pristanak osumnjienika na naputanje obiteljske
zajednice za vrijeme trajanja terapije.
(2) Dravni odvjetnik e u rjeenju odrediti rok u kojem osumnjienik odnosno
okrivljenik mora ispuniti preuzete obveze prema stavku 1. ovog lanka, koji ne smije prelaziti
godinu dana.
(3) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka dravni odvjetnik e dostaviti osumnjieniku
odnosno okrivljeniku, oteeniku i podnositelju kaznene prijave, uz pouku oteeniku da svoj
imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici. Protiv rjeenja dravnog odvjetnika alba
nije doputena.
(4) Ako osumnjienik odnosno okrivljenik ispuni obvezu u roku iz stavka 2. ovoga
lanka, dravni odvjetnik e rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od optube i o
tome obavijestiti sud.
(5) Sudac pojedinac e rjeenjem prekinuti kazneni postupak ako dravni odvjetnik
izjavi da uvjetno odustaje od optube.
lanak 206.g
(1) Dravni odvjetnik moe, u svrhu prikupljanja potrebnih obavijesti, pozivati osobe.
U pozivu se mora naznaiti razlog pozivanja. Ako se podnositelj prijave ili rtva koja je
dojavila o poinjenom kaznenom djelu ne odazove pozivu postupit e se prema lanku 205.
stavku 6. i 7. ovog Zakona.
(2) Policija, ministarstvo nadleno za financije, Dravni ured za reviziju i druga
dravna tijela, organizacije, banke i druge pravne osobe dostavit e podatke koje je od njih
zatraio dravni odvjetnik, osim onih koji predstavljaju zakonom zatienu tajnu. Dravni
odvjetnik moe od navedenih tijela zahtijevati kontrolu poslovanja pravne i fizike osobe i u
skladu s odgovarajuim propisima privremeno oduzimanje do donoenja presude, novca,
vrijednosnih papira, predmeta i dokumentacije koji mogu posluiti kao dokaz, obavljanje
nadzora i dostavu podataka koji mogu posluiti kao dokaz o poinjenom kaznenom djelu ili
imovini ostvarenoj kaznenim djelom, te zatraiti obavijesti o prikupljenim, obraenim i
pohranjenim podacima u vezi neobinih i sumnjivih novanih transakcija. U svom zahtjevu
dravni odvjetnik moe poblie oznaiti sadraj traene mjere ili radnje te zahtijevati da ga se
o njoj izvijesti, kako bi mogao biti prisutan njenom provoenju.
134
(3) Za nepostupanje po zahtjevu dravnog odvjetnika, sudac istrage moe na
obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika odgovornu osobu kazniti novanom kaznom u
iznosu do 50.000,00 kuna, a pravnu osobu do 5.000.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne
postupi po zahtjevu moe se kazniti zatvorom do izvrenja, a najdulje mjesec dana. Sud koji
je donio rjeenje o odreivanju zatvora moe opozvati to rjeenje ako nakon njegovog
donoenja odgovorna osoba postupi po zahtjevu.
(4) O pribavljenoj obavijesti iz stavka 1. ovog lanka dravni odvjetnik sastavlja
zapisnik, koji se kao i izjava dana dravnom odvjetniku iz lanka 205. stavka 6. ovog Zakona
prema lanku 86. stavku 3. ovog Zakona nee dostaviti uz optunicu odnosno koja se prema
lanku 351. stavku 5. ovog Zakona izdvaja iz spisa.
lanak 207.
(1) Ako postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo za koje se kazneni
postupak pokree po slubenoj dunosti, policija ima pravo i dunost poduzeti potrebne
mjere:
1) da se pronae poinitelj kaznenog djela, da se poinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne
pobjegne,
2) da se otkriju i osiguraju tragovi kaznenog djela i predmeti koji mogu posluiti pri
utvrivanju injenica te
3) da se prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeno voenje
kaznenog postupka.
(2) O poduzimanju izvida kaznenih djela policija e obavijestiti dravnog odvjetnika
odmah, a najkasnije u roku od dvadeset etiri sata nakon poduzimanja radnje. Ako dravni
odvjetnik obavijesti policiju da namjerava prisustvovati pojedinim izvidima ili mjerama,
policija e ih provesti na nain kojim mu se to omoguuje.
(3) O injenicama i okolnostima koje su utvrene prilikom poduzimanja radnji iz
stavka 1. i 2. ovog lanka, a mogu biti od interesa za kazneni postupak, policija sastavlja
slubenu zabiljeku.
(4) Na temelju provedenih izvida policija, u skladu s posebnim propisom, sastavlja
kaznenu prijavu ili izvjee o provedenim izvidima u kojemu navodi dokaze za koje je
saznala. U kaznenu prijavu ili izvjee se ne unosi sadraj izjava koje su pojedini graani dali
u prikupljanju obavijesti. Uz kaznenu prijavu ili izvjee dostavljaju se i predmeti, skice,
slike, spisi o poduzetim mjerama i radnjama, slubene zabiljeke, izjave i drugi materijal koji
moe biti koristan za uspjeno voenje postupka.
(5) Ako policija naknadno sazna za nove injenice, dokaze ili otkrije tragove kaznenog
djela, duna je prikupiti potrebne obavijesti i izvjee o tome odmah dostaviti dravnom
odvjetniku.
(6) Kad poduzima izvide kaznenih djela policija postupa i prema odredbama posebnog
zakona i pravilima donesenima na temelju tog zakona.
lanak 208.
(1) Policija moe prikupljati obavijesti od graana. U prikupljanju obavijesti graani

se ne mogu ispitivati u svojstvu okrivljenika, svjedoka ili vjetaka.
(2) Ako je to potrebno radi otkrivanja drugih kaznenih djela iste osobe, njezinih
sudionika ili kaznenih djela drugih osoba, obavijesti se mogu prikupljati od osoba koje su u
pritvoru. Odobrenje za njihovo prikupljanje daje dravni odvjetnik, a ako je pritvor produljen,
odobrenje daje sudac istrage. Te se obavijesti prikupljaju u prisutnosti branitelja.
135
(3) Prikupljanje obavijesti iz stavka 2. ovog lanka od osoba koje su u istranom
zatvoru ili u drugoj ustanovi za osobe liene slobode mogue je samo ako je to, na temelju
pisanog prijedloga dravnog odvjetnika, odobrio sudac istrage ili predsjednik vijea, u
prisutnosti suca istrage ili branitelja.
(4) Radi prikupljanja obavijesti iz stavka 1. ovog lanka policija moe pozivati
graane. Prisilno se moe dovesti osumnjienik koji se nije odazvao pozivu samo ako je u
pozivu bio na to upozoren ili iz okolnosti oito proizlazi da odbija primitak poziva. Osoba
koja se odazvala pozivu ili osumnjienik koji je prisilno doveden, a odbije dati obavijesti, ne
moe se ponovno pozivati zbog istog razloga.
(5) Osumnjienik, koji je prisilno doveden prema stavku 4. ovog lanka, bit e pouen:
1) o razlozima pozivanja i koje su osnove sumnje protiv njega,
2) o pravu na tumaenje i prevoenje sukladno lanku 8. ovog Zakona,
3) o pravu da nije duan iskazivati niti odgovarati na pitanja,
4) da po zavretku prikupljanja obavijesti ili po isteku est sati od trenutka dolaska u
policijske prostorije iste moe odmah napustiti.
(6) Kad postoji vjerojatnost da osoba koja je zateena na mjestu poinjenja kaznenog
djela s elementima nasilja ili kaznenog djela koje predstavlja prijetnju javnoj sigurnosti ima
saznanja o okolnostima poinjenja djela ili poinitelju, a njihovo prikupljanje nije mogue ili
je bitno oteano na mjestu gdje je osoba zateena i razumno je vjerovati da e odgoda
prikupljanja obavijesti tetiti probicima kaznenog progona, moe se od te osobe zahtijevati da
u pratnji policijskih slubenika doe u policijske prostorije radi davanja obavijesti. Ako ona to
bez opravdanog razloga odbije, moe se prisilno dovesti. Prisilno dovedena osoba bit e
obavijetena da ima pravo na tumaenje i prevoenje, da nije duna dati obavijest i da po
zavretku prikupljanja obavijesti ili po isteku est sati od trenutka dolaska u policijske
prostorije iste moe odmah napustiti. Ako se prisilno dovedena osoba uhiti, vrijeme uhienja
tee od trenutka dovoenja u policijske prostorije.
(7) Policija e od osoba iz stavaka 4. i 6. ovog lanka uzeti obavijesti odmah, a
najkasnije u roku od est sati od dolaska u slubene prostorije. Prikupljanje obavijesti od
osoba iz stavaka 4. i 6. ovog lanka moe trajati dulje od est sati samo uz njihov pisani
pristanak. Policija je odmah duna pustiti osobe iz stavaka 4. i 6. ovog lanka koje odbiju dati
obavijest.
lanak 212.
(1) Policija moe, ako postoji opasnost od odgode, i prije zapoinjanja kaznenog
postupka za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina obaviti pretragu
(lanak 246.), privremeno oduzimanje predmeta (lanak 261.), oevid (lanak 304.), uzimanje
otisaka prstiju i drugih dijelova tijela (lanak 211. i 307.).
(2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka, policija e prije provoenja dokazne radnje
pretrage ili oevida za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora tea od pet godina iz
nadlenosti opinskog suda obavijestiti dravnog odvjetnika. Dravni odvjetnik koji stigne na
mjesto oevida ili pretrage u tijeku njegova provoenja moe preuzeti provoenje radnje,
odnosno njezino provoenje prepustiti policiji. Za provoenje dokazne radnje privremenog
oduzimanja predmeta i uzimanja otisaka prstiju i drugih dijelova tijela takva prethodna
obavijest nije potrebna.
(3) Ako je potrebno provesti radnje iz stavka 1. i 2. ovog lanka prema slubenoj osobi
koja je ovlatena i duna otkrivati i prijavljivati kaznena djela za koja se progoni po slubenoj
dunosti policija e odmah obavijestiti dravnog odvjetnika koji e odluiti o tome da li e
sam provesti tu radnju ili e dati nalog istraitelju.
136
(4) Za kaznena djela koja su u nadlenosti upanijskog suda o postojanju opasnosti od
odgode i potrebi provoenja dokaznih radnji policija odmah obavjetava dravnog odvjetnika,
osim za provoenje dokazne radnje privremenog oduzimanja predmeta. Dravni odvjetnik
moe sam provesti dokazne radnje iz stavka 1. ovog lanka ili njihovo provoenje naloiti
policiji ili istraitelju.
(5) Ako postoji opasnost od odgode, dravni odvjetnik moe odrediti potrebna
vjetaenja, osim ekshumacije.
(6) O rezultatima radnji koje je policija provela prema stavku 1., 2. i 4. ovog lanka,
bez odgode obavjetava dravnog odvjetnika.
lanak 213.c
(1) Ako je dravni odvjetnik odbacio kaznenu prijavu za kazneno djelo za koje je
propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, oteenik koji je preuzeo kazneni
progon moe sucu istrage predloiti provoenje dokaznih radnji. Prijedlog za provoenje
dokaznih radnji mora sadravati podatke iz lanka 225. stavka 1. ovog Zakona, a o prijedlogu
oteenika kao tuitelja sudac istrage odluuje rjeenjem.
(2) Ako prihvati prijedlog oteenika kao tuitelja iz stavka 1. ovog lanka, sudac
istrage e naloiti istraitelju provoenje dokaznih radnji koje su svrhovite za odluivanje o
podizanju optunice. Pri provoenju dokaznih radnji postupa se sukladno lanku 225. stavku
5. ovog Zakona.
(3) Ako ne prihvati prijedlog iz stavka 1. ovog lanka, sudac istrage ga rjeenjem
odbija.
(4) Kada dokazne radnje budu provedene, sudac istrage postupit e sukladno lanku
225. stavku 6. ovog Zakona. Ako oteenik kao tuitelj u roku od osam dana od dostave
rjeenja o odbaaju kaznene prijave ne podigne optunicu smatrat e se da je odustao od
kaznenog progona, o emu e sudac istrage obavijestiti dravnog odvjetnika.
lanak 217.
(1) Dravni odvjetnik donosi rjeenje o provoenju istrage protiv odreene osobe kad
postoji osnovana sumnja da je poinila kazneno djelo za koje se provodi istraga, a ne postoje
zakonske smetnje za kazneni progon te osobe.
(2) Rjeenje o provoenju istrage, osim podataka iz lanka 168. ovog Zakona, mora
sadravati opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obiljeja kaznenog djela, zakonski naziv
kaznenog djela te kratko obrazloenje okolnosti iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je
okrivljenik poinio kazneno djelo.
(3) U rjeenju o provoenju istrage dravni odvjetnik e navesti koje su hitne dokazne
radnje provedene prije donoenja rjeenja, koje okolnosti namjerava istraiti te koje e
dokazne radnje provesti.
(4) Kad je donio rjeenje o provoenju istrage dravni odvjetnik moe podnijeti sucu
istrage obrazloeni prijedlog da se protiv okrivljenika odredi istrani zatvor ili da se poduzmu
druge mjere nune za djelotvorno voenje kaznenog postupka i zatitu osoba.
lanak 218.
(1) Rjeenje o provoenju istrage dostavlja se okrivljeniku najkasnije u roku od osam

dana od dana donoenja rjeenja, zajedno s poukom o pravima iz lanka 239. stavka 1. ovog
Zakona.
137
(2) Protiv rjeenja o provoenju istrage okrivljenik ima pravo albe sucu istrage u roku
od osam dana od dana primitka rjeenja. alba se podnosi dravnom odvjetniku koji ju je
duan odmah, zajedno sa spisom predmeta, dostaviti sucu istrage.
(3) Sudac istrage moe rjeenjem:
1) odbaciti albu kao nepravovremenu ili nedoputenu,
2) odbiti albu kao neosnovanu,
3) prihvatiti albu i ukinuti rjeenje o provoenju istrage u odnosu na sve ili pojedine
toke rjeenja ako utvrdi postojanje razloga iz lanka 224. stavka 1. toke 1. do 3. ovog
Zakona odnosno da nema osnovane sumnje da je okrivljenik poinio kazneno djelo koje mu
se stavlja na teret,
4) naloiti dravnom odvjetniku da u odreenom roku provede dokazne radnje
potrebne za odluivanje o osnovanosti rjeenja o provoenju istrage.
(4) Sudac istrage duan je odluiti o albi okrivljenika u roku od osam dana od dana
primitka albe i spisa predmeta. Ako sudac istrage u tom roku ne odlui o albi okrivljenika,
dravni odvjetnik ovlaten je nastaviti s provoenjem istrage.
(5) Ako je sudac istrage naloio dravnom odvjetniku provoenje dokaznih radnji iz
stavka 3. toke 4. ovog lanka, dravni odvjetnik e nakon provoenja tih radnji dostaviti spis
sucu istrage radi donoenja odluke o albi.
(6) Ako je sudac istrage ukinuo rjeenje o provoenju istrage, dravni odvjetnik ima
pravo albe.
(7) Rjeenje o provoenju istrage dravni odvjetnik dostavlja oteeniku s poukom o
pravima iz lanka 47. stavka 1. toke 1. do 4. i 7. ovog Zakona.
(8) Dravni odvjetnik e o pravomonosti rjeenja o provoenju istrage obavijestiti
ministarstvo nadleno za pravosue koje o tome vodi evidenciju.
(9) Ministar nadlean za pravosue donosi pravilnik o voenju evidencije iz stavka 8.
ovog lanka.
lanak 221.
Oteenik moe dravnom odvjetniku podnositi prijedloge da se istraga dopuni i druge

prijedloge radi ostvarivanja prava propisanih zakonom, te sudjelovati u radnjama u istrazi kad
je to propisano ovim Zakonom i ostvarivati prava iz lanka 47. stavka 1. ovog Zakona.
lanak 225.
(1) Ako je dravni odvjetnik odbacio kaznenu prijavu ili je obustavio istragu,
oteenik koji je preuzeo kazneni progon moe sucu istrage predloiti provoenje istrage za
kaznena djela za koja se istraga provodi. Prijedlog za provoenje istrage mora sadravati
naziv dravnog odvjetnitva koje je donijelo rjeenje o odbaaju kaznene prijave i oznaku tog
rjeenja odnosno oznaku rjeenja o obustavi istrage, opis djela iz kojeg proizlaze zakonska
obiljeja kaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela, kratko obrazloenje okolnosti iz
kojih proizlazi osnovana sumnja da je okrivljenik poinio kazneno djelo, te dokazne radnje
koje se predlae provesti.
(2) Sudac istrage odluuje o prijedlogu oteenika kao tuitelja rjeenjem. U rjeenju
kojim odreuje provoenje istrage navode se podaci iz lanka 217. stavka 2. ovog Zakona, te
dokazne radnje koje je sudac istrage ocijenio svrhovitim provesti.
(3) Ako ne prihvati prijedlog iz stavka 1. ovog lanka, sudac istrage rjeenjem odbija
prijedlog oteenika kao tuitelja za provoenjem istrage.
(4) Ako je prijedlog oteenika kao tuitelja za provoenje istrage prihvaen, istragu
po nalogu suca istrage, provodi istraitelj. Oteenik kao tuitelj moe biti prisutan radnjama
138
u istrazi i moe sucu istrage predlagati da naloi istraitelju provoenje odreenih radnji.Ako
ne prihvati prijedlog oteenika kao tuitelja o provoenju radnji, sudac istrage obavjetava
oteenika.
(5) Kad sudac istrage ustanovi da je istraga zavrena, izvijestit e o tome oteenika
kao tuitelja. Sudac istrage e u obavijesti upozoriti oteenika kao tuitelja o mjestu gdje se
nalazi spis i drugi predmeti i vremenu u kojemu ih moe razgledati, kao i o pravu da u roku
od osam dana moe podnijeti optunicu te o tome obavijestiti suca istrage. Ako oteenik kao
tuitelj u tom roku ne podigne optunicu, smatrat e se da je odustao od kaznenog progona, pa
e sudac istrage istragu rjeenjem obustaviti.
lanak 229.
(1) Istraga se mora zavriti u roku od est mjeseci od dana pravomonosti rjeenja o
provoenju istrage. Ako istragu nije mogue zavriti u tom roku, o razlozima e se izvijestiti
dravni odvjetnik koji je duan poduzeti mjere da se istraga zavri.
(2) Kada za to postoje opravdani razlozi dravni odvjetnik moe rok iz stavka 1. ovoga
lanka produljiti za najvie dvanaest mjeseci. O razlozima produljenja roka zavretka istrage
dravni odvjetnik duan je izvijestiti vieg dravnog odvjetnika.
(3) Iznimno, ako istragu nije bilo mogue zavriti u roku iz stavka 2. ovog lanka, a
nisu ispunjeni uvjeti za prekid istrage iz lanka 223. ovog Zakona, dravni odvjetnik e o
razlozima zbog kojih istraga nije zavrena izvijestiti Glavnog dravnog odvjetnika, koji moe
rok iz stavka 2. ovog lanka produljiti za daljnjih est mjeseci.
(4) O produljenju roka zavretka istrage odluuje se rjeenjem protiv kojeg alba nije
doputena. Rjeenje o produljenju roka istrage dravni odvjetnik dostavit e okrivljeniku i
rtvi.
lanak 230.
(1) Dravni odvjetnik je duan u roku od mjesec dana od upisa zavretka istrage ili
istraivanja u upisnik kaznenih prijava podignuti optunicu ili obustaviti istragu odnosno
odbaciti kaznenu prijavu. Kada za to postoje opravdani razlozi, vii dravni odvjetnik moe
na prijedlog dravnog odvjetnika rok za donoenje odluke produljiti za najvie dva mjeseca, o
emu e obavijestiti okrivljenika i rtvu.
(2) Ako dravni odvjetnik u rokovima iz stavka 1. ovog lanka ne donese rjeenje o
odbaaju kaznene prijave ili rjeenje o obustavi istrage okrivljenik se moe obratiti sucu
istrage, koji e dravnom odvjetniku naloiti da donese rjeenje o odbaaju kaznene prijave,
odnosno donijet e rjeenje o obustavi istrage.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka, rtva kaznenog djela ima prava iz lanka 55.
ovog Zakona.
(4) Predsjednik optunog vijea dopustit e dravnom odvjetniku koji iz opravdanih

razloga nije podigao optunicu u roku iz stavka 1. ovog lanka povrat u prijanje stanje, ako u
roku od osam dana od prestanka smetnje podnese molbu za povrat u prijanje stanje. Nakon
proteka trideset dana od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. Dravni
odvjetnik zajedno s molbom za povrat u prijanje stanje mora podnijeti i optunicu.
139
lanak 270.
(1) Privremeno oduzeti predmeti moraju biti vraeni, osim ako ne podlijeu
odredbama o oduzimanju prema zakonu ili ako prestanu postojati zakonski razlozi za
primjenu mjere iz lanka 266. stavka 2. ovog Zakona.
(2) Dravni odvjetnik i sud paze po slubenoj dunosti na postojanje razloga za
dranje privremeno oduzetih predmeta.
lanak 271.
(1) Na prijedlog dravnog odvjetnika mogu se u kaznenom postupku prema

odredbama koje vrijede za ovrni postupak odrediti privremene mjere osiguranja oduzimanja
imovinske koristi.
(2) O privremenim mjerama osiguranja do podizanja optunice, odluuje sudac
istrage, nakon podizanja optunice, optuno vijee, a nakon potvrivanja optunice raspravni
sud. O albi protiv odluke suca istrage odluuje vijee. alba protiv odluke optunog vijea i
raspravnog suda nije doputena.
(3) Zahtjev za naknadu tete zbog neosnovane privremene mjere, ostvaruje se u
parnici.
lanak 273.
(1) Tijelo koje provodi ispitivanje upitat e okrivljenika prije prvog ispitivanja je li
primio pisanu pouku o pravima (lanak 239. stavak 1.), a ako jest, uvjerit e se da je
okrivljenik pouku razumio. Ako okrivljenik nije primio pisanu pouku o pravima prethodno e
mu se ona uruiti, a ako okrivljenik pouku nije razumio, tijelo koje provodi ispitivanje uz
uruenje pouke, pouit e okrivljenika o pravima iz lanka 239. stavka 1. ovog Zakona na
njemu razumljiv nain. Primitak pouke i sve druge radnje u svezi s tim zabiljeit e se u
zapisniku.
(2) Okrivljenik, koji je prema stavku 1. ovog lanka pouen o pravima, pozvat e se da
se izriito izjasni o tome hoe li uzeti branitelja po vlastitom izboru. Izjava okrivljenika unijet
e se u zapisnik.
(3) Tijelo koje provodi ispitivanje omoguit e okrivljeniku da uzme branitelja po
vlastitom izboru i u tu svrhu zastati s ispitivanjem do dolaska branitelja, a najkasnije do tri
sata od kad je okrivljenik izjavio da hoe uzeti branitelja po vlastitom izboru i da hoe
njegovu prisutnost ispitivanju. Ako je iz okolnosti vidljivo da izabrani branitelj u tom roku ne
moe doi, tijelo koje provodi ispitivanje e okrivljeniku omoguiti da uzme branitelja s liste
deurnih odvjetnika koju za podruje upanije sastavlja tijelo iz lanka 253. ovog Zakona i
dostavlja sudu, dravnom odvjetniku i nadlenim policijskim upravama. Vrijeme zastajanja s
ispitivanjem upisuje se u zapisnik o ispitivanju i ne rauna se u zakonski rok za dovoenje
sucu istrage.
(4) Ako okrivljenik nije uzeo branitelja s liste iz stavka 3. ovog lanka, a ispitivanje se
poduzima za kazneno djelo iz nadlenosti upanijskog suda, tijelo koje provodi ispitivanje
postupit e prema lanku 66. stavku 3. ovog Zakona.
(5) Okrivljenik se o svojim pravima prije poetka prvog ispitivanja moe posavjetovati
s braniteljem to se unosi u zapisnik.
(6) Ako postoji sumnja o tome je li okrivljenik poznaje slubeni jezik suda ili postoje
okolnosti iz lanka 280. ovog Zakona, okrivljenik e se pouiti da e se ispitivanje provesti
140
putem tumaa. Tijelo koje provodi ispitivanje osigurat e prije poetka ispitivanja
sudjelovanje tumaa.
lanak 276.
(1) Ispitivanje treba obavljati tako da se u potpunosti potuje osoba okrivljenika.

(2) Okrivljenik se ispituje usmeno. Pri ispitivanju mu se moe dopustiti da se slui
svojim zabiljekama.
(3) Pri ispitivanju treba okrivljeniku, bez obzira eli li odgovarati na postavljena
pitanja, omoguiti da se u neometanom izlaganju oituje o svim okolnostima koje ga terete i
da iznese sve injenice koje mu slue za obranu.
(4) Kad okrivljenik zavri iskaz, postavit e mu se pitanja ako je potrebno da se
predoi neki dokaz, popune praznine ili otklone proturjenosti i nejasnoe u njegovu
izlaganju.
(5) Prema okrivljeniku se ne smije upotrijebiti sila, prijetnja, obmana ili druga slina
sredstva da bi se dolo do njegove izjave ili priznanja.
lanak 278.
(1) Okrivljenik moe biti suoen sa svjedokom ili drugim okrivljenikom ako se njihovi
iskazi ne slau o vanim injenicama, osim u sluaju kad je svjedok dijete.
(2) Suoeni e se posebno ispitati o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi
meusobno ne slau, a njihov odgovor unijeti u zapisnik.
(3) Suoiti se odjednom mogu najvie dvije osobe.
(4) O suoenju se vodi zapisnik. Suoenje u istrazi se mora snimiti ureajem za audio-
video snimanje. Snimka se prikljuuje zapisniku. Ako suoenje nije snimljeno, zapisnik se ne
moe upotrijebiti kao dokaz.
lanak 285.
(1) Osloboeni su obveze svjedoenja:

1) osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbranoj zajednici,
2) srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, srodnici u pobonoj lozi do treega stupnja
zakljuno te srodnici po tazbini do drugoga stupnja zakljuno,
3) posvojenik i posvojitelj okrivljenika,
4) javni biljenici, porezni savjetnici, u okviru zakonske obveze uvanja tajne,
5) odvjetnici, lijenici, zubari, psiholozi i socijalni radnici o onome to su u obavljanju
svoga zanimanja saznali od okrivljenika,
6) novinari i urednici u sredstvima javnog priopavanja o izvorima obavijesti i
podataka za koje su saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su uporabljeni prilikom
ureivanja sredstava javnog priopavanja, osim u postupku zbog kaznenih djela protiv asti i
ugleda poinjenih putem sredstava javnog priopavanja i u sluaju propisanom posebnim
zakonom.
(2) Osobe navedene u stavku 1. toki 4. do 6. ovog lanka ne mogu uskratiti iskaz ako
postoji zakonska osnova po kojoj su osloboene dunosti uvanja tajne.
(3) Tijelo koje vodi postupak duno je osobe spomenute u stavku 1. ovog lanka, prije
njihova ispitivanja ili im sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju
svjedoiti. Osobe navedene u stavku 1. toki 1. do 3. ovog lanka e se upozoriti da e se
njihov iskaz, ako odlue svjedoiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moi koristiti kao
dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik.
141
(4) Dijete koje s obzirom na dob i duevnu razvijenost nije sposobno shvatiti znaenje
prava da ne mora svjedoiti ne moe se ispitati kao svjedok, ali se saznanja dobivena od njega
putem strunih osoba, roaka ili drugih osoba koje su s njim bile u kontaktu mogu koristiti
kao dokaz.
(5) Osoba koja ima razloga uskratiti svjedoenje prema jednom od okrivljenika
osloboena je dunosti svjedoenja i prema ostalim okrivljenicima ako se njezin iskaz prema
naravi stvari ne moe ograniiti samo na ostale okrivljenike.
(6) Osobe navedene u stavku 1. toki 1. do 6. ovog lanka, osim branitelja, ne mogu
uskratiti iskaz ako se radi o kaznenom djelu kaznenopravne zatite djece.
lanak 288.
(1) Svjedoci se ispituju svaki posebno i bez ostalih svjedoka. Svjedok je duan
odgovore davati usmeno.
(2) Svjedok e se najprije pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravite,
mjesto roenja, godine ivota, osobni identifikacijski broj i njegov odnos s okrivljenikom i
oteenikom.
(3) Nakon toga svjedok e se upozoriti da je duan govoriti istinu, da ne smije nita
preutjeti i da je davanje lanog iskaza kazneno djelo. Svjedok e se upozoriti i da nije duan
odgovarati na pitanja predviena u lanku 45. stavku 1. toki 4. i lanku 286. stavku 1. ovog
Zakona i ta e se upozorenja unijeti u zapisnik.
lanak 292.
(1) Ako drukije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta koje nije
navrilo etrnaest godina kao svjedoka provodi sudac istrage. Ispitivanje e se provesti bez
prisutnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi putem audio-video ureaja kojima
rukuje struni pomonik. Ispitivanje se provodi uz pomo psihologa, pedagoga ili druge
strune osobe, a osim kad to nije protivno interesima postupka ili djeteta, ispitivanju
prisustvuje roditelj ili skrbnik. Stranke mogu postavljati pitanja djetetu svjedoku prema
odobrenju suca istrage putem strune osobe. Ispitivanje e se snimiti ureajem za audio-video
snimanje, a snimka e se zapeatiti i prikljuiti zapisniku. Dijete se moe samo iznimno
ponovno ispitati, i to na isti nain.
(2) Ako drukije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta s navrenih
etrnaest, a nenavrenih osamnaest godina kao svjedoka provodi sudac istrage. Pri ispitivanju
djeteta osobito ako je oteeno kaznenim djelom, postupit e se obzirno da ispitivanje ne bi
tetno utjecalo na psihiko stanje djeteta. Prema okolnostima, posebno vodei rauna o zatiti
djeteta, moe se provesti na nain propisan u stavku 1. ovog lanka.
(3) Svjedoci koji se zbog starosti, zdravstvenog stanja ili invaliditeta ne mogu odazvati
pozivu, mogu se ispitati u svojem stanu ili drugom prostoru u kojemu borave. Te svjedoke se
moe ispitati putem audio-video ureaja kojima rukuje struna osoba. Ako to zahtijeva stanje
svjedoka, ispitivanje e se provesti tako da mu stranke mogu postavljati pitanja bez prisutnosti
u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Ispitivanje e se prema potrebi snimiti ureajem za audio-
video snimanje, a snimka e se zapeatiti i prikljuiti zapisniku.
(4) Na nain odreen u stavku 3. ovog lanka, na njezin zahtjev, provest e se
ispitivanje kao svjedoka rtve kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog udorea,
kaznenog djela trgovanja ljudima ili ako je kazneno djelo poinjeno u obitelji. Takav svjedok
moe se samo iznimno ponovno ispitati, ako to sud ocijeni potrebnim.
(5) Ako se ispitivanje svjedoka provodi prema stavku 3. ovog lanka postupit e se
prema lanku 297. stavku 3. ovog Zakona.
142
lanak 297.
(1) Ako se posebni nain ispitivanja i sudjelovanja ugroenog svjedoka u postupku

odnosi osim na prikrivanje podataka iz lanka 288. stavka 2. ovog Zakona i na prikrivanje
izgleda svjedoka, ispitivanje e se obaviti posredstvom audio-video ureaja. Audio-video
ureajem rukuje struna osoba. Lik svjedoka i glas e se tijekom ispitivanja izmijeniti.
Svjedok e se tijekom ispitivanja nalaziti u prostoriji koja je prostorno odvojena od prostorije
u kojoj se nalaze sudac istrage i druge osobe koje su prisutne ispitivanju. Ispitivanje e se
provesti prema lanku 292. stavka 3. ovog Zakona.
(2) Sudac istrage moe odrediti da se ispitivanje ugroenog svjedoka snimi ureajem
za audio-video ili audiosnimanje. Odluku o snimanju i nainu provedbe snimanja sudac
istrage e donijeti vodei posebno rauna o zatiti svjedoka. U tom sluaju sudac istrage ne
vodi zapisnik. Snimka e se prepisati u roku od tri dana.
(3) Ugroeni svjedok prije poetka ispitivanja, osim upozorenja i pouka iz lanka 288.
stavka 3. i lanka 289. stavka 1. i 2. ovog Zakona mora biti upozoren prema lanku 87. stavku
3. ovog Zakona.
(4) Kad se ispitivanje ugroenog svjedoka snima, sudac istrage koji provodi ispitivanje
navest e u zapisniku rjeenje iz lanka 295. stavka 4. ovog Zakona, a zatim e postupiti
prema lanku 87. stavka 5. ovog Zakona posebno vodei rauna o zatiti svjedoka.
(5) Kad se ispitivanje ugroenog svjedoka snima, o ispitivanju se izrauju dvije
snimke, od kojih e se jedna odmah zapeatiti i predati sucu istrage na uvanje. Tu snimku
potpisuju sudac istrage, ugroeni svjedok pseudonimom i struna osoba koja je provela
snimanje. Druga snimka se predaje dravnom odvjetniku. Dravni odvjetnik e izraditi
prijepis snimke u roku od petnaest dana i uloiti ga u spis.
lanak 300.
(1) Iskaz svjedoka se, osim u sluajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne
moe upotrijebiti kao dokaz u postupku ako:
1) je kao svjedok ispitana osoba koja se ne moe ispitati kao svjedok (lanak 284.),
2) je kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedoiti (lanak 285.), a nije na to
upozorena ili se nije izriito odrekla toga prava,
3) upozorenje iz lanka 285. stavka 3. ovog Zakona i odricanje nije ubiljeeno u
zapisnik,
4) je kao svjedok ispitano dijete koje ne moe shvatiti znaenje prava da ne mora
svjedoiti (lanak 285. stavak 4.),
5) upozorenja iz lanka 288. stavka 3. ovog Zakona nisu ubiljeena u zapisnik,
6) je povrijeeno pravo na uskratu odgovora iz lanka 45. stavka 1. toke 4. ovog
Zakona,
7) u sluaju iz lanka 6. stavka 3. ovog Zakona.
(2) Ako nije postupljeno prema odredbama lanka 295. stavka 4. i 5. ovog Zakona,
iskaz ugroenog svjedoka ne moe biti upotrijebljen kao dokaz. O tome na prijedlog stranke
ili svjedoka rjeenjem odluuje sudac istrage. O albi protiv rjeenja suca istrage odluuje vii
sud.
lanak 301.
(1) Prepoznavanje je utvrivanje istovjetnosti osobe, predmeta, prostora, zvuka, naina

kretanja ili drugog obiljeja, koje je opaao okrivljenik ili svjedok, koja se utvruje
143
usporedbom s drugom osobom, predmetom, prostorom, zvukom, nainom kretanja ili drugim
obiljejem. Predmeti koji mogu posluiti razjanjenju stvari e se pokazati okrivljeniku, a
prema potrebi svjedocima i vjetacima.
(2) Prije prepoznavanja upitat e se osoba koja obavlja prepoznavanje, je li joj nakon
vremena u kojemu je opaala, a prije prepoznavanja, predmet prepoznavanja bio pokazan u
naravi, na fotografiji, raunalu, evidenciji, snimci, zbirci podataka ili drugdje, te je li zna
druge okolnosti koje mogu utjecati na prepoznavanje. Odgovori e se upisati u zapisnik.
(3) Od osobe koja obavlja prepoznavanje trait e se da najprije to detaljnije opie
predmet prepoznavanja i da navede okolnosti prema kojima ga razlikuje od drugih predmeta.
Ujedno e opisati okolnosti u kojima je opaala i detaljno opisati rezultate prepoznavanja.
(4) Nakon toga e se osobi koja obavlja prepoznavanje pokazati osobu ili drugi
predmet prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu, nepoznatim osobama i predmetima.
Prepoznavanje prostora provodi se tako da osoba najprije to detaljnije opie prostor, a zatim
ga pokae na snimci i u naravi.
(5) Uz pisani pristanak osobe koja ga obavlja, prepoznavanje se moe provesti i putem
odgovarajuih tehnikih ureaja i programa koji omoguavaju istovremeno prikazivanje
fotografija ili audio-video snimki sukladno stavku 3. ovog lanka. Tako provedeno
prepoznavanje moe se snimiti audio-video ureajem.
(6) Ako okrivljenik obavlja prepoznavanje postupit e se prema lanku 239. i 273.
ovog Zakona. Ako svjedok obavlja prepoznavanje postupit e se prema lanku 288. stavak 2. i
3. ovog Zakona.
(7) O prepoznavanju sastavit e se zapisnik i odgovarajua snimka svih pokazanih
osoba, predmeta i prostora. Snimanje obavlja struni pomonik.
lanak 305.
(1) Radi provjere izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su vane za
razjanjenje stvari sud, na prijedlog stranke moe odrediti rekonstrukciju dogaaja ili pokus.
(2) Rekonstrukcija se obavlja tako da se ponove radnje ili situacije u uvjetima uz koje
se prema izvedenim dokazima dogaaj odvijao. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili
okrivljenika radnje ili situacije razliito prikazane, dogaaj e se, u pravilu, rekonstruirati
posebno sa svakim od njih.
(3) Pokus se poduzima da bi se ispitao utjecaj odreene okolnosti na odreenu stvar,
stanje ili odnos.
(4) Rekonstrukcija i pokus se ne smiju obavljati na nain kojim se vrijea javni red ili
moral ili se dovodi u opasnost ivot ili zdravlje ljudi.
(5) Pri rekonstrukciji i pokusu mogu se, prema potrebi, ponovno izvesti pojedini
dokazi.
lanak 306.
(1) Tijelo koje obavlja oevid, rekonstrukciju ili pokus moe zatraiti pomo strune
osobe kriminalistiko-tehnike, prometne ili druge struke, koja e, prema potrebi, poduzeti i
pronalaenje, osiguravanje ili opisivanje tragova, obaviti potrebna mjerenja i snimanja,
izraditi skice ili prikupiti druge podatke.
(2) Na oevid, rekonstrukciju i pokus moe se pozvati i vjetak ako bi njegova
prisutnost bila korisna za davanje nalaza i miljenja.
(3) Tijelo koje obavlja oevid, rekonstrukciju ili pokus ovlateno je za neophodno
potrebno vrijeme ograniiti pristup i boravak u prostoru ili u prostorijama u kojima se ili
predmetima na kojima se nalaze injenice koje zahtijevaju provedbu tih radnji.
144
(4) Kad se oevid, rekonstrukcija ili pokus obavlja na tijelu osobe, postupit e se
prema odredbama lanka 326. stavka 2. ovog Zakona.
lanak 307.
(1) Ako je potrebno utvrditi od koga potjeu otisci prstiju ili otisci drugih dijelova
tijela, na pojedinim predmetima, ti otisci mogu se uzimati od osoba za koje postoji
vjerojatnost da su mogle doi u dodir s tim predmetima.
(2) Otisci iz stavka 1. ovog lanka mogu se uzimati i bez privole osobe za koju postoji
vjerojatnost da je mogla doi u dodir s pojedinim predmetima.
(3) Otisci iz stavka 1. ovog lanka uzimaju se odgovarajuom primjenom pravila koja
vae za uzimanje otisaka prstiju prema lanku 211. stavku 1. ovog Zakona i pravila ureenih
drugim zakonom.
lanak 311.
(1) Za vjetaka se ne moe uzeti osoba koja ne moe biti ispitana kao svjedok ili osoba
koja je osloboena dunosti svjedoenja, a ni osoba prema kojoj je kazneno djelo poinjeno, a
ako je uzeta, njezin nalaz i miljenje ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku.
(2) Razlog za izuzee vjetaka postoji i u svezi s osobom koja je zajedno s tuiteljem,
okrivljenikom ili oteenikom zaposlena u istom dravnom tijelu ili kod istoga poslodavca.
(3) Za vjetaka se, u pravilu, nee uzeti osoba koja je ispitana kao svjedok.
lanak 334.
Posebne dokazne radnje iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona mogu se odrediti za
sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona:
1) ratnog zloina (lanak 91. stavak 2.), terorizma (lanak 97. stavak 1., 2. i 3.),
financiranja terorizma (lanak 98.), obuke za terorizam (lanak 101.), teroristikog udruenja
(lanak 102.), ropstva (lanak 105.), trgovanja ljudima (lanak 106.), trgovanja dijelovima
ljudskog tijela i ljudskim zamecima (lanak 107.), protupravnog oduzimanja slobode (lanak
136. stavak 4.), otmice (lanak 137. stavak 3.), spolne zlouporabe djeteta mlaeg od petnaest
godina (lanak 158.), podvoenja djeteta (lanak 162. stavak 1. i 3.), iskoritavanja djece za
pornografiju (lanak 163. stavak 2. i 3.), tekih kaznenih djela spolnog zlostavljanja i
iskoritavanja djeteta (lanak 166.), pranja novca (lanak 265. stavak 4.), zlouporabe poloaja
i ovlasti (lanak 291. stavak 2.) ako je to djelo poinila slubena osoba, primanja mita (lanak
293.) ako je to djelo poinila slubena osoba, trgovanja utjecajem (lanak 295.) ako je to djelo
poinila slubena osoba, zloinakog udruenja (lanak 328.), poinjenja kaznenog djela u
sastavu zloinakog udruenja (lanak 329. stavak 1. toke 3. do 6.), ubojstva osobe pod
meunarodnom zatitom (lanak 352.), otmice osobe pod meunarodnom zatitom (lanak
353.), za kaznena djela protiv Republike Hrvatske (Glava XXXII.) i protiv Oruanih snaga
Republike Hrvatske (Glava XXXIV.) za koja je propisana kazna zatvora od najmanje pet
godina te za sva kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora,
2) genocida (lanak 88. stavak 3.), zloina agresije (lanak 89. stavak 2. i 3.),
odgovornosti zapovjednika (lanak 96.), novaenja za terorizam (lanak 100.), pripremanja
kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (lanak 103.), muenja i
drugog okrutnog, neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja (lanak 104.) ako je
poinjeno na tetu djeteta, ubojstva (lanak 110.), protupravnog oduzimanja slobode (lanak
136. stavak 3.), otmice (lanak 137.), prostitucije (lanak 157. stavak 2.), spolne zlouporabe
djeteta starijeg od petnaest godina (lanak 159.), mamljenja djece za zadovoljenje spolnih
145
potreba (lanak 161.), podvoenja djeteta (lanak 162.), iskoritavanja djece za pornografiju
(lanak 163.), iskoritavanja djece za pornografske predstave (lanak 164.), oduzimanja
djeteta (lanak 174. stavak 3.), neovlatene proizvodnje i prometa drogama (lanak 190.
stavak 2., 3. i 4.), tekih kaznenih djela protiv ope sigurnosti (lanak 222.), napada na
zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (lanak 223.), razbojnitva (lanak 230. stavak 2.),
iznude (lanak 243. stavak 4., 5. i 6.), primanja mita u gospodarskom poslovanju (lanak
252.), zlouporabe u postupku javne nabave (lanak 254.), izbjegavanja carinskog nadzora
(lanak 257.), subvencijske prijevare (lanak 258.), pranja novca (lanak 265.), krivotvorenja
novca (lanak 274.), zlouporabe poloaja i ovlasti (lanak 291.), nezakonitog pogodovanja
(lanak 292.), primanja mita (lanak 293.), davanja mita (lanak 294. stavak 1.), trgovanja
utjecajem (lanak 295.), protuzakonitog ulaenja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj
(lanak 326. stavak 2) te poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja (lanak
329.),
3) javnog poticanja na terorizam (lanak 99.), protupravnog oduzimanja slobode
(lanak 136.), spolnog odnoaja bez pristanka (lanak 152.), silovanja (lanak 153.), teka
kaznena djela protiv spolne slobode (lanak 154.), prostitucije (lanak 157.), oduzimanja
djeteta (lanak 174.), povrede djetetovih prava (lanak 177.), krivotvorenja lijekova ili
medicinskih proizvoda (lanak 185.), neovlatene proizvodnje i prometa drogama (lanak
190.), omoguavanja troenja droga (lanak 191. stavak 2. i 3.), neovlatene proizvodnje i
prometa tvarima zabranjenim u sportu (lanak 191.a), iznude (lanak 243.), primanja i
davanja mita u postupku steaja (lanak 251.), davanja mita u gospodarskom poslovanju
(lanak 253.), davanja mita (lanak 294.), davanja mita za trgovanje utjecajem (lanak 296.),
odavanja slubene tajne (lanak 300.) ako je tim djelom povrijeena tajnost izvida i
istraivanja, spreavanja dokazivanja (lanak 306.), povrede tajnosti postupka (lanak 307.)
ako je tim djelom povrijeena tajnost u kaznenom postupku, otkrivanja identiteta ugroene
osobe ili zatienog svjedoka (lanak 308.), prisile prema pravosudnom dunosniku (lanak
312.), protuzakonitog ulaenja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj (lanak 326.),
nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oruja i eksplozivnih tvari (lanak 331.),
ubojstva osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 352.), otmice osobe pod meunarodnom
zatitom (lanak 353.), napada na osobu pod meunarodnom zatitom (lanak 354.), prijetnje
osobi pod meunarodnom zatitom (lanak 355.) te za kaznena djela protiv raunalnih
sustava, programa i podataka (Glava XXV.) i protiv intelektualnog vlasnitva (Glava XXVII.)
ako su poinjena uporabom raunalnih sustava ili mrea.
lanak 335.
(1) U nalogu iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona navode se raspoloivi podaci o
osobi protiv koje se posebne dokazne radnje primjenjuju, injenice iz kojih proizlazi potreba
poduzimanja te rok trajanja koji mora biti primjeren ostvarenju cilja kao i nain, opseg i
mjesto provoenja radnje. Radnje izvrava policija. Slubene i odgovorne osobe koje
sudjeluju u postupku odluivanja i izvrenja radnji iz lanka 332. ovog Zakona dune su kao
tajnu uvati sve podatke koje su saznale u svezi s radnjama.
(2) Operativno-tehniki centar za nadzor telekomunikacija koji obavlja tehniku
koordinaciju s davateljem telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj kao i davatelji
telekomunikacijskih usluga, duni su policiji osigurati potrebnu tehniku pomo. Za
postupanje protivno toj obvezi, sudac istrage e na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika
kazniti davatelja telekomunikacijske usluge novanom kaznom do 1.000.000,00 kuna te
odgovornu osobu u Operativno-tehnikom centru za nadzor telekomunikacija koji obavlja
tehniku koordinaciju i u davatelju telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj
novanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne izvri rjeenje moe se
146
odgovorna osoba kazniti zatvorom do izvrenja, ali najdulje mjesec dana. O albi protiv
rjeenja kojim je izreena novana kazna ili je odreen zatvor, odluuje vijee. alba protiv
rjeenja o novanoj kazni i zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja.
(3) Posebne dokazne radnje iz lanka 334. ovog Zakona odreuju se na vrijeme do tri
mjeseca. Na prijedlog dravnog odvjetnika, sudac istrage moe te radnje produljiti za jo tri
mjeseca ako one daju rezultate, a postoji razlog da se nastavi s njihovim provoenjem radi
prikupljanja dokaza. Nakon proteka est mjeseci za kaznena djela iz lanka 334. toke 1. i 2.
ovog Zakona, te radnje mogu se produljiti za jo est mjeseci. Iznimno, za kaznena djela iz
lanka 334. toke 1. ovog Zakona, te radnje mogu se produljiti za daljnjih est mjeseci, ako je
njihovo produljenje nuno radi ostvarenja svrhe radi koje su bile odobrene. Protiv rjeenja
suca istrage kojim se odbija prijedlog dravnog odvjetnika za produljenje radnje dravni
odvjetnik moe podnijeti albu u roku od osam sati o kojoj odluuje vijee istog suda u roku
od dvanaest sati.
(4) im prestanu pretpostavke iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona, sudac istrage je
duan odrediti obustavu poduzetih radnji. Ako dravni odvjetnik odustane od kaznenog
progona, odnosno ako podaci i obavijesti pribavljeni primjenom poduzetih radnji nisu
potrebni za kazneni postupak, unitit e se pod nadzorom suca istrage, koji e o tome sastaviti
posebni zapisnik.
(5) Nalog iz stavka 1. ovog lanka uva se u posebnom omotu. Nakon prestanka
radnje, a ako to probici postupka doputaju i prije, nalog se na njezin zahtjev, moe dostaviti
osobi protiv koje je radnja bila odreena.
(6) Ako se prilikom poduzimanja radnji iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona
zabiljee podaci i obavijesti koji upuuju na neko drugo kazneno djelo i poinitelja iz lanka
334. ovog Zakona, taj dio snimke e se prepisati i dostaviti dravnom odvjetniku, i moe se
upotrijebiti kao dokaz u postupku za to kazneno djelo.
(7) Na razgovore okrivljenika s braniteljem na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe lanka 75., 76. i 114. ovog Zakona.
(8) Ako su radnje iz lanka 332. ovog Zakona poduzete protivno odredbi lanka 332.
ovog Zakona, dokazi za koje se iz tako prikupljenih podataka saznalo ne mogu se upotrijebiti
kao dokaz u postupku.
lanak 344.
(1) Predsjednik optunog vijea ispitat e bez odgode, a ako je okrivljenik lien
slobode, u roku od etrdeset i osam sati je li:
1) optunicu podnio ovlateni tuitelj,
2) optunica podignuta nakon to su ispunjeni zakonski uvjeti (lanak 341. i 356.
stavak 3.),
3) optunica propisno sastavljena (lanak 342.),
4) se u spisu predmeta nalaze dokazi koji se prema lanku 86. ovog Zakona imaju
izdvojiti iz spisa,
5) optunica podignuta u roku iz lanka 230. stavka 1. i 2. i lanka 365. stavka 2. ovog
Zakona,
6) postoje razlozi iz lanka 355. stavka 1. toke 1. 3. ovog Zakona.
(2) Predsjednik optunog vijea e rjeenjem obustaviti kazneni postupak ili odbaciti
optunicu koju nije podnio ovlateni tuitelj i koja je podignuta iako nisu ispunjeni zakonski
uvjeti ili nakon proteka roka iz lanka 230. stavka 1. i 2. i lanka 365. stavka 2. ovog Zakona
ili ako su ispunjeni razlozi iz lanka 355. stavka 1. toke 1.-3. ovog Zakona. O albi protiv
rjeenja predsjednika optunog vijea odluuje vii sud.
147
(3) Ako predsjednik optunog vijea ustanovi da optunica ima nedostatke u odnosu
na sastojke iz lanka 342. stavka 1. toke 1. do 5. ovog Zakona, vratit e je tuitelju da u roku
od tri dana ispravi nedostatke. Iz opravdanih razloga, na zahtjev tuitelja, predsjednik
optunog vijea moe produljiti taj rok za daljnja tri dana, osim ako je okrivljenik lien
slobode. Ako dravni odvjetnik propusti taj rok, predsjednik optunog vijea e izvijestiti
vieg dravnog odvjetnika. Protiv rjeenja o vraanju optunice i rjeenja o produljenju roka
alba nije doputena. Ako oteenik kao tuitelj propusti spomenuti rok, smatrat e se da je
odustao od progona i postupak e se obustaviti.
(4) Ako predsjednik optunog vijea ustanovi da u spisu predmeta postoje dokazi koji
se prema lanku 86. ovog Zakona imaju izdvojiti iz spisa, donijet e rjeenje o njihovu
izdvajanju iz spisa. O albi protiv rjeenja predsjednika optunog vijea odluuje vii sud.
(5) Izdvojeni dokazi ne mogu se razgledati ni upotrijebiti pri odluivanju o optunici
niti u kaznenom postupku.
lanak 356.
(1) Ako vijee ustanovi da optunica nije propisno sastavljena (lanak 342.) ili da u
odnosu na cijelu optunicu postoje nedostaci u prethodnom postupku ili da injenini opis
djela ne proizlazi iz ranije pribavljenih dokaza, ili da je potrebno bolje razjanjenje stvari,
rjeenjem vraa optunicu tuitelju s obrazloenjem razloga zbog kojih nije potvrena te
radnjama koje je propustio poduzeti.
(2) Ako vijee ustanovi da samo u odnosu na pojedine dijelove optunice postoje
nedostaci u prethodnom postupku ili da injenini opis djela ne proizlazi iz ranije pribavljenih
dokaza, ili da je potrebno bolje razjanjenje stvari, rjeenjem e razdvojiti postupak i potvrditi
optunicu u dijelu za koji to nalazi osnovanim.
(3) Ako vijee nije potvrdilo optunicu u cijelosti ili dijelu, dravni odvjetnik je duan
u roku od osam dana od dostave rjeenja donijeti rjeenje o dopuni istrage ili poduzeti
dokaznu radnju odnosno odustati od kaznenog progona. Na zahtjev dravnog odvjetnika
optuno vijee moe produljiti taj rok za daljnjih osam dana, ako je okrivljenik u istranom
zatvoru, a petnaest dana ako je na slobodi.
(4) Dravni odvjetnik duan je o razlozima proputanja roka iz stavka 3. ovog lanka
izvijestiti viega dravnog odvjetnika. Ako u daljnjem roku od osam dana nije postupljeno
prema stavku 3. ovog lanka, smatrat e se da je dravni odvjetnik odustao od kaznenog
progona.
(5) Dravni odvjetnik e nakon dopune novu optunicu dostaviti na ponovno
ispitivanje (lanak 343. do 355.).
(6) Vijee ispitujui optunicu moe odluiti i o prijedlozima za spajanje ili
razdvajanje postupka.
lanak 363.
(1) Presuda na temelju sporazuma stranaka mora imati sadraj iz lanka 455. ovog
Zakona.
(2) Presuda iz stavka 1. ovog lanka se odmah objavljuje, a pisano sastavlja i dostavlja
strankama u roku od osam dana od objave. U obrazloenju se navodi izjava na temelju kojeg
je donesena presuda.
(3) Presuda iz stavka 1. ovog lanka mora odgovarati sadraju izjave iz lanka 360.
stavka 4. ovog Zakona.
148
(4) Vijee moe u izreci o trokovima kaznenog postupka (lanak 145.) odrediti da se
okrivljenik u cijelosti oslobaa trokova.
lanak 365.
(1) Dravni odvjetnik moe povui optunicu prije nego to je potvrena.

(2) Ako je dravni odvjetnik povukao optunicu, moe podii novu izmijenjenu
optunicu pod uvjetima iz lanka 341. ovog Zakona. Takva optunica mora biti podignuta
najkasnije dvanaest mjeseci od prvog povlaenja optunice ako je optunica podignuta za
kazneno djelo iz nadlenosti upanijskog suda, a est mjeseci ako je optunica podignuta za
kazneno djelo iz nadlenosti opinskog suda.
(3) O razlozima povlaenja optunice dravni odvjetnik duan je izvijestiti viega
dravnog odvjetnika.
lanak 373.
(1) Kad je predsjednik vijea utvrdio da su na pripremno roite dole sve pozvane
osobe, provjerit e podatke o istovjetnosti optuenika u optunici, osim podataka o prijanjoj
osuivanosti.
(2) Predsjednik vijea e prisutnog oteenika, koji jo nije podnio imovinskopravni
zahtjev pouiti u smislu lanka 47. ovog Zakona.
lanak 380.
(1) Predsjednik vijea obustavit e rjeenjem kazneni postupak i dostaviti rjeenje

strankama i oteeniku:
1) ako je tuitelj odustao od optube,
2) ako je nesporno utvreno postojanje smetnji za nastavak postupka iz lanka 452.
toke 2., 4., 5. i 6. ovog Zakona.
(2) Predsjednik vijea e u sluaju obustave postupka iz stavka 1. toke 1. ovog lanka
upozoriti oteenika prema lanku 55. ovog Zakona.
lanak 383.
(1) Na raspravu poziva se tuitelj i oteenik te njihovi zakonski zastupnici i

opunomoenici, optuenik i njegov branitelj, a po potrebi i tuma.
(2) Svjedoke i vjetake koje su stranke predloile poziva sud. Na pozivanje svjedoka i
vjetaka primjenjuju se odredbe lanka 175. i 176. ovog Zakona.
(3) Optuenik se poziva prema lanku 372. stavku 1. i 2. ovog Zakona. Poziv
optueniku mora se dostaviti tako da izmeu dostave poziva i dana rasprave ostane dovoljno
vremena za pripremu obrane, a najmanje osam dana. Na zahtjev optuenika ili na prijedlog
tuitelja, a uz privolu optuenika, taj se rok moe skratiti.
(4) Branitelj se poziva prema lanku 174. stavku 1. ovog Zakona.
(5) Oteenika koji se ne poziva kao svjedok sud e izvijestiti u pozivu da e se
rasprava odrati i bez njega, a da e se prijedlog o postavljanju imovinskopravnog zahtjeva
proitati. Oteenik e se upozoriti i na to da e se, ako ne doe, smatrati da nije voljan
nastaviti kazneni progon ako dravni odvjetnik odustane od optube.
149
(6) Oteenik kao tuitelj i privatni tuitelj upozorit e se u pozivu da e se ako na
raspravu ne dou, a ne poalju opunomoenika, smatrati da su odustali od optube.
(7) Optuenika e se u pozivu upozoriti na posljedice nedolaska na raspravu (lanak
402. i 404.).
(8) Optuenika protiv kojeg se vodi postupak za kazneno djelo za koje je propisana
novana kazna ili kazna zatvora do pet godina e se u pozivu upozoriti da se, u sluaju kad
obrana nije obvezna, rasprava moe odrati i u sluaju neopravdanog nedolaska uredno
pozvanog branitelja na raspravu ili uzimanja branitelja tek na raspravi.
lanak 395.
(1) Dunost je predsjednika vijea brinuti se o odravanju reda u sudnici i

dostojanstvu suda. On moe odmah nakon otvaranja zasjedanja upozoriti osobe koje
prisustvuju raspravi da se pristojno ponaaju i ne ometaju rad suda. Predsjednik vijea moe
odrediti pretragu osoba koje prisustvuju raspravi.
(2) Vijee moe naloiti da se iz zasjedanja uklone sve osobe koje kao sluatelji
prisustvuju raspravi ako se mjerama za odravanje reda propisanim u ovom Zakonu ne bi
moglo osigurati neometano odravanje rasprave.
(3) U sudnici se, osim za potrebe suda, ne smiju obavljati fotografska, filmska,
televizijska i druga snimanja tehnikim ureajima. Iznimno, kada je to znaajno zbog javnog
interesa, predsjednik vieg suda moe odobriti filmsko ili televizijsko, a predsjednik suda
fotografsko snimanje.
(4) Stranke i branitelj smiju tonski snimati tijek rasprave s koje nije iskljuena javnost
pod uvjetom da ne ometaju tijek rasprave i da prethodno o tome izvijeste predsjednika vijea.
Osobni podaci o optueniku, oteeniku ili svjedoku koji su tako snimljeni predstavljaju tajnu
i smiju se koristiti samo za potrebe kaznenog postupka.
lanak 409.
(1) O postupanju na raspravi se vodi zapisnik u koji se mora unijeti u bitnom cijeli
tijek rasprave, osim ako drukije nije propisano ovim Zakonom.
(2) Predsjednik vijea moe nakon sasluanja stranaka odrediti da se tijek rasprave
snimi. U tom sluaju, osim ako drukije nije propisano ovim Zakonom, zapisnik tvore prijepis
audio ili audio-video snimke rasprave i zapisnik o tijeku rasprave. Audio ili audio-video
snimka rasprave prepisuje se u roku od tri radna dana, a prijepis pregledava i ovjerava
predsjednik vijea i ulae ga u spis kao sastavni dio zapisnika o raspravi.
(3) Za audio ili audio-video snimanje tijeka rasprave odgovarajue se primjenjuju
odredbe lanka 87. stavka 3. i lanka 395. stavka 4. ovog Zakona.
(4) Predsjednik vijea uvijek moe, na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti,
naloiti da se u zapisnik doslovno upiu izjave koje smatra osobito vanim.
(5) Ako je potrebno, osobito ako se u zapisnik doslovno unose izjave neke osobe,
predsjednik vijea moe narediti da se taj dio zapisnika odmah proita, a proitat e se uvijek
ako to zahtijeva stranka, branitelj ili osoba ija se izjava unosi u zapisnik.
lanak 410.
(1) Zapisnik mora biti zavren sa zakljuenjem zasjedanja. Zapisnik potpisuju

predsjednik vijea i zapisniar.
150
(2) Stranke imaju pravo pregledati zavreni zapisnik i njegove priloge, dati primjedbe
u svezi sa sadrajem i traiti ispravak zapisnika.
(3) Ispravke pogreno upisanih imena, brojeva i drugih oitih pogreaka u pisanju
moe naloiti predsjednik vijea na prijedlog stranaka ili ispitane osobe ili po slubenoj
dunosti. Druge ispravke i dopune zapisnika moe naloiti samo vijee.
(4) Primjedbe i prijedlozi stranaka u svezi sa zapisnikom te ispravci i dopune obavljeni
u zapisniku moraju se zabiljeiti u nastavku zavrenog zapisnika. U nastavku zapisnika
zabiljeit e se i razlozi zbog kojih pojedini prijedlozi i primjedbe nisu prihvaeni.
Predsjednik vijea i zapisniar potpisuju i nastavak zapisnika.
lanak 411.
(1) U uvodu zapisnika mora se naznaiti sud pred kojim se odrava rasprava, mjesto i
vrijeme zasjedanja, ime i prezime predsjednika vijea, lanova vijea i zapisniara, prisutnih
tuitelja, optuenika i branitelja, oteenika i njegova zakonskog zastupnika ili
opunomoenika, tumaa, kazneno djelo koje je predmet raspravljanja te je li rasprava javna ili
je javnost iskljuena.
(2) Zapisnik mora osobito sadravati podatke o tome koja je optunica na raspravi
proitana, odnosno usmeno izloena, kakvo je oitovanje okrivljenika s pripremnog roita
ako je ono odrano kao i njegovo oitovanje o optubi na raspravi, je li tuitelj izmijenio ili
proirio optubu, kakve su prijedloge podnijele stranke i kakve je odluke donosio predsjednik
vijea ili vijee, koji su dokazi izvedeni, jesu li proitani zapisnici i drugi podnesci, jesu li
reproducirane zvune ili druge snimke i kakve su primjedbe dale stranke u svezi s izvedenim
dokazima. Ako je s rasprave iskljuena javnost, u zapisniku se mora naznaiti da je
predsjednik vijea upozorio prisutne na posljedice ako neovlateno otkriju ono to su na toj
raspravi saznali kao tajnu.
(3) Iskazi optuenika, svjedoka i vjetaka unose se u zapisnik tako da se prikae njihov
bitni sadraj. Ako je optuenik ranije ispitan, u zapisnik se unose odstupanja ili dopune
takvog njegovog ranijeg iskaza. Ako je svjedok ili vjetak ranije ispitan pred sudom ili
dravnim odvjetnikom u smislu lanka 234. i 235. ovog Zakona, u zapisnik se unose samo
odstupanja ili dopune takvog njegovog ranijeg iskaza i vjetaenja. Prema potrebi, proitat e
se njegov prijanji iskaz ili dio iskaza danog pred sudom ili dravnim odvjetnikom u smislu
lanka 234. i 235. ovog Zakona.
(4) Ako svjedok ili vjetak nije ispitan na nain propisan lankom 234. i 235. ovog
Zakona u zapisnik se unosi iskaz tako da se prikae njegov bitan sadraj. Na raspravi se moe
proitati raniji iskaz ili dio iskaza tako ispitanog svjedoka ili vjetaka u dijelu koji sadri
odstupanja odnosno reproducirat e se snimka takvog iskaza. Na takvom iskazu ne moe se
iskljuivo ili u odluujuoj mjeri temeljiti osuujua presuda.
(5) Na zahtjev stranke u zapisnik e se unijeti i pitanje, odnosno odgovor koji je vijee
odbilo kao nedoputen.
(6) U zapisniku o tijeku rasprave koji se vodi usporedno sa zvunim ili drugim
snimanjem unijet e se prema ocijeni predsjednika vijea vane izjave stranaka, a po potrebi i
bitni dijelovi iskaza optuenika, svjedoka ili vjetaka.
lanak 415.
(1) Rasprava zapoinje itanjem optunice. Ako je oteenik prisutan, a jo nije stavio
imovinskopravni zahtjev, upozorit e ga predsjednik vijea da moe staviti prijedlog za
ostvarivanje tog zahtjeva u kaznenom postupku i pouiti ga o pravima iz lanka 47. ovog
151
Zakona. Ako oteenik nije prisutan, a postavio je imovinskopravni zahtjev, predsjednik
vijea proitat e taj zahtjev.
(2) Nakon toga, predsjednik vijea upitat e optuenika je li razumio optubu. Ako se
predsjednik vijea uvjeri da optuenik nije razumio optubu, ponovno e mu izloiti njezin
sadraj na nain na koji je optuenik moe najlake razumjeti.
(3) Nakon toga predsjednik vijea objavit e kakvo je oitovanje o optubi i
imovinskopravnom zahtjevu optuenik ranije iznio.
lanak 418.
(1) Dokazivanje obuhvaa sve injenice za koje sud i stranke smatraju da su vane za
pravilno presuenje.
(2) Suoptuenike koji su se oitovali da se u odnosu na sve toke optube smatraju
krivim, ispitat e se na poetku dokaznog postupka, oni koji zahtijevaju da ih se ispita prije
zavretka dokaznog postupka, ispitat e se im to zahtijevaju, a oni koji su se oitovali na sve
ili pojedine toke optube da se ne smatraju krivim ispitat e se na zavretku dokaznog
postupka, osim ako drukije ne zahtijevaju.
(3) Optuenik koji se prema odredbi lanka 417.a stavak 5. ovog Zakona treba ispitati
na kraju dokaznog postupka moe sudjelovati u izvoenju pojedinih dokaza i prije njegova
ispitivanja. U tom sluaju, sud e upozoriti okrivljenika da e se sve to kae prilikom
izvoenja dokaza smatrati njegovom obranom. Dano upozorenje i odgovor okrivljenika unijet
e se u zapisnik.
(4) Ako se oteenik koji je prisutan treba ispitati kao svjedok, njegovo e se
ispitivanje obaviti prije ispitivanja ostalih svjedoka.
(5) Podaci iz kaznene evidencije kao i drugi podaci o osuivanosti za kanjive radnje
mogu se proitati kao zadnji dokazi prije ispitivanja optuenika na zavretku dokaznog
postupka, osim ako vijee odluuje o mjerama osiguranja prisutnosti optuenika i drugim
mjerama opreza.
lanak 420.
(1) Prije ispitivanja, svjedoka e predsjednik vijea upozoriti prema lanku 288.
stavku 3., a vjetaka prema lanku 312. stavku 1. ovog Zakona
(2) Tijekom iznoenja iskaza svjedoka ili izlaganja nalaza i miljenja vjetaka,
svjedoku ili vjetaku neposredno postavljaju pitanja stranke te predsjednik i lanovi sudskog
vijea. Ako se drukije ne dogovore, najprije postavlja pitanje stranka koja je predloila
izvoenje tog dokaza, a zatim protustranka. Nakon toga pitanja postavlja predsjednik i lanovi
sudskog vijea. Ako je sud odredio izvoenje dokaza i bez prijedloga stranaka, pitanja prvi
postavlja predsjednik vijea, zatim lanovi vijea, te naposlijetku tuitelj, okrivljenik i
branitelj. Oteenik, zakonski zastupnik, punomonik i vjetaci mogu neposredno postavljati
pitanja uz odobrenje predsjednika vijea.
(3) Predsjednik vijea e zabraniti pitanje ili odgovor na ve postavljeno pitanje ako je
ono nedoputeno (lanak 277. i lanak 289. stavak 3. ovog Zakona) ili se pitanje ne odnosi na
predmet. Ako predsjednik vijea zabrani postavljanje odreenog pitanja ili davanje odgovora,
stranke mogu zahtijevati da o tome odlui vijee.
(4) Stranke i branitelj mogu staviti prigovor na pitanja iz stavka 3. ovog lanka, o
kojem e odluiti predsjednik vijea.
lanak 441.
152
(1) Ako tuitelj u tijeku rasprave utvrdi da izvedeni dokazi pokazuju da se izmijenilo
injenino stanje izloeno u potvrenoj optunici, on moe do zavretka dokaznog postupka
usmeno izmijeniti optunicu.
(2) Radi izmjene optunice ili pripreme obrane stranke mogu zatraiti prekid rasprave.
(3) Ako vijee dopusti prekid rasprave radi izmjene optunice, odredit e rok u kojem
tuitelj treba podnijeti izmijenjenu optunicu. Primjerak izmijenjene optunice dostavit e se
optueniku. Ako tuitelj u ostavljenom roku ne podnese izmijenjenu optunicu, vijee e
nastaviti raspravu na temelju prijanje optunice.
(4) Izmijenjena optunica ne dostavlja se sudu nadlenom za njezino potvrivanje,
osim ako vijee ne odlui drukije. Ako vijee odlui dostaviti izmijenjenu optunicu sudu
nadlenom za potvrivanje optunice, pa ona bude potvrena, nova rasprava odrat e se u
pravilu pred istim vijeem.
(5) Ako dravni odvjetnik izmijeni optunicu na nain da se radi o kaznenom djelu za
koje je nadleno vijee u irem sastavu, dopunit e se vijee i rasprava poeti iznova.
(6) Nakon izmjene ili podnoenja nove optunice, optuenik e se oitovati o njezinoj
osnovanosti prema lanku 415. stavku 3. ovog Zakona.
lanak 448.
(1) Ako sud, nakon vijeanja i glasovanja utvrdi da postoje zakonski uvjeti, izrie
presudu.
(2) Presuda se izrie i javno objavljuje u ime Republike Hrvatske.
lanak 468.
(1) Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako:

1) je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac ili
sudac porotnik koji nije sudjelovao na raspravi ili koji je pravomonom odlukom izuzet od
suenja,
2) je na raspravi sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se morao izuzeti (lanak 32.
stavak 1.),
3) je rasprava odrana bez osobe ija je prisutnost na raspravi po zakonu obvezna ili
ako je optueniku, branitelju, oteeniku kao tuitelju ili privatnom tuitelju, protivno njegovu
zahtjevu, uskraeno da se na raspravi slui svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek
rasprave (lanak 8.),
4) je protivno zakonu donesena odluka o iskljuenju javnosti s rasprave,
5) je sud povrijedio propise kaznenog postupka o pitanju postoji li optuba ovlatenog
tuitelja ili prijedlog oteenika, odnosno odobrenje nadlenog tijela,
6) je presudu donio sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije mogao suditi u toj stvari
ili ako je sud nepravilno odbio optubu zbog stvarne nenadlenosti,
7) sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube,
8) je na raspravi optuenik koji se na ispitivanju o osnovanosti optube oitovao da se
u odnosu na sve ili pojedine toke optube ne smatra krivim bez zahtjeva u smislu lanka
417.a stavak 5. ovog Zakona ispitan prije zavretka dokaznog postupka,
9) je optuba prekoraena (lanak 449. stavak 1.),
10) je presudom povrijeena odredba lanka 13. ovog Zakona,
11) se presuda ne moe ispitati jer je izreka presude nerazumljiva, proturjena sama
sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uope razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi
153
o odlunim injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturjeni, ili ako
o odlunim injenicama postoji znatna proturjenost izmeu onoga to se navodi u razlozima
presude o sadraju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili
zapisnika.
(2) Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako se presuda temelji na
nezakonitom dokazu (lanak 10.), te ako je teko povrijeeno pravo na pravino suenje
zajameno Ustavom i Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
(3) Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji i ako sud pri pripremanju
rasprave ili u tijeku rasprave ili pri donoenju presude nije primijenio ili je nepravilno
primijenio koju odredbu ovog Zakona ili je na raspravi povrijedio pravo obrane, a to je
utjecalo ili moglo utjecati na presudu.
lanak 474.
(1) Kada drugostupanjski sud zaprimi spis povodom albe na presudu za kazneno
djelo za koje se kazeni postupak pokree po slubenoj dunosti, prije dostave sucu
izvjestitelju, spis e dostaviti dravnom odvjetniku. Dravni odvjetnik vratit e spis u roku od
osam dana. Predsjednik vijea ne moe biti sudac izvjestitelj.
(2) Sudac izvjestitelj moe prema potrebi od prvostupanjskog suda pribaviti izvjee o
povredama odredaba kaznenog postupka, a moe preko tog suda ili suca istrage suda na ijem
se podruju radnja ima obaviti ili na drugi nain provjeriti navode albe u svezi s novim
dokazima i novim injenicama ili od drugih tijela ili pravnih osoba pribaviti potrebna izvjea
ili spise.
(3) Ako sudac izvjestitelj utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici i obavijesti
predvieni u lanku 86. ovog Zakona, dostavit e spise prvostupanjskom sudu prije
odravanja sjednice drugostupanjskog vijea, da predsjednik prvostupanjskog vijea donese
rjeenje o njihovu izdvajanju iz spisa i kad rjeenje postane pravomono, da postupi prema
lanku 86. stavak 2. ovog Zakona.
lanak 497.
(1) Kazneni postupak koji je dovren pravomonim rjeenjem ili pravomonom

presudom moe se na zahtjev ovlatene osobe obnoviti samo u sluajevima i uz uvjete
propisane u ovom Zakonu.
(2) Pravomona presuda moe se preinaiti glede odluke o kazni u korist osuenika i u
sluajevima i pod uvjetima propisanima posebnim zakonom.
(3) Kazneni postupak u kojem je osoba osuena u odsutnosti (lanak 402. stavak 3. i
4.), a nastupila je mogunost da joj se ponovno sudi u njezinoj prisutnosti, obnovit e se i
izvan uvjeta predvienih u lanku 498. i 501. ovog Zakona, ako osuenik ili njegov branitelj
podnesu zahtjev za obnovu postupka u roku od jedne godine od dana kada je postao dostupan
sudbenoj vlasti Republike Hrvatske.
(4) U rjeenju kojim se doputa obnova kaznenog postupka prema odredbi stavka 1.
ovog lanka, sud e odrediti da se osueniku dostavi optunica ako mu prije nije dostavljena,
a moe odrediti da se stvar vrati u stanje istrage, odnosno da se provede istraga ako je nije
bilo.
(5) Nakon proteka roka iz stavka 3. ovog lanka obnova kaznenog postupka doputena
je samo uz uvjete predviene u lanku 498. i 501. ovog Zakona.
lanak 500.
154
(1) Ako je postupak pravomono obustavljen prije podnoenja optunice, na zahtjev
ovlatenog tuitelja moe se dopustiti obnova postupka ako se podnesu novi dokazi na
temelju kojih se sud moe uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje postupka.
(2) U sluajevima iz lanka 230. stavka 5. ovog Zakona, ako je do proputanja roka
dolo zbog vie sile ili drugih neskrivljenih okolnosti, ovlateni tuitelj moe u roku od tri
dana od prestanka tih okolnosti podnijeti zahtjev za obnovu postupka. Nakon isteka mjesec
dana od dana proputanja zahtjev za obnovu postupka ne moe se podnijeti.
(3) U sluajevima iz lanka 230. stavka 5. ovog Zakona, ako je do proputanja roka
dolo zbog stegovnog djela dravnog odvjetnika koje je utvreno odlukom
Dravnoodvjetnikog vijea ovlateni tuitelj moe u roku od mjesec dana od dana donoenja
odluke Dravnoodvjetnikog vijea, a najkasnije u roku od est mjeseci od proputanja roka
podnijeti zahtjev za obnovu postupka.
(4) Kazneni postupak pravomono obustavljen do poetka rasprave moe se obnoviti
kad je dravni odvjetnik odustao od progona, a oteenik progon nije preuzeo, ako se dokae
da je do odustanka dolo zbog kaznenog djela zlouporabe slubenog poloaja dravnog
odvjetnika ili zbog kaznenog djela prisile prema pravosudnom dunosniku. Glede dokazivanja
kaznenog djela dravnog odvjetnika primjenjivat e se odredbe lanka 501. stavka 2. ovog
Zakona.
(5) Ako je postupak obustavljen zbog toga to je oteenik kao tuitelj odustao od
progona ili to se po zakonu smatra da je odustao, oteenik kao tuitelj ne moe traiti
obnovu postupka.
lanak 506.
(1) Sud e rjeenjem zahtjev odbaciti ako na temelju samog zahtjeva i spisa prijanjeg
postupka utvrdi da je zahtjev podnijela neovlatena osoba, ili da nema zakonskih uvjeta za
obnovu postupka, ili da su injenice i dokazi na kojima se zahtjev temelji ve bili izneseni u
prijanjem zahtjevu za obnovu postupka koji je odbijen pravomonim rjeenjem suda, ili da
injenice i dokazi oito nisu prikladni da se na temelju njih dopusti obnova, ili da podnositelj
zahtjeva nije postupio prema lanku 505. stavku 2. ovog Zakona.
(2) Ako sud ne odbaci zahtjev, dostavit e prijepis zahtjeva protivnoj stranci, koja ima
pravo u roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad
protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijea e sam ili preko suca istrage izvidjeti
injenice i pribaviti dokaze na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.
(3) Nakon provedenih izvida sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za obnovu
postupka sukladno lanku 500. ovog Zakona. U ostalim sluajevima, kad su u pitanju kaznena
djela za koja se progoni po slubenoj dunosti, predsjednik vijea odredit e da se spisi
poalju dravnom odvjetniku, koji e bez odgode vratiti spise sa svojim miljenjem.
lanak 507.
(1) Kad dravni odvjetnik vrati spise, sud e, ako ne odredi da se izvidi dopune, na
temelju rezultata izvida, zahtjev prihvatiti i dopustiti obnovu kaznenog postupka ili e zahtjev
odbiti ako novi dokazi nisu prikladni da dovedu do obnove kaznenog postupka.
(2) Ako sud ustanovi da razlozi iz kojih je dopustio obnovu postoje i za kojeg
suoptuenika koji nije podnio zahtjev, postupit e po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev
postoji.
(3) U rjeenju kojim se doputa obnova kaznenog postupka sud e odluiti da se
odmah odredi nova rasprava ili da se stvar vrati u postupak optuivanja.
155
(4) Ako sud smatra, s obzirom na podnesene dokaze, da osuenik u obnovljenom
postupku moe biti osuen na takvu kaznu da bi se uraunavanjem ve izdrane kazne imao
pustiti na slobodu, ili da moe biti osloboen optube, ili da optuba moe biti odbijena,
odredit e da se izvrenje presude odgodi, odnosno prekine.
(5) Kad rjeenje kojim se doputa obnova kaznenog postupka postane pravomono,
obustavit e se izvrenje kazne i sud e, na prijedlog dravnog odvjetnika, odrediti istrani
zatvor ako postoje uvjeti iz lanka 123. ovog Zakona.
lanak 508.
(1) Za novi postupak koji se vodi na temelju rjeenja kojim je doputena obnova
kaznenog postupka vae iste materijalnopravne odredbe kao i za prvi postupak, osim
odredaba o zastari. Iznimno, odredbe o zastari se u novom postupku primjenjuju ako je
obnova doputena iz osnove lanka 503. stavka 1. ovoga Zakona osim ako je pravomona
odbijajua presuda bila donesena zbog odustanka tuitelja od optube na raspravi, ako je do
odustajanja dolo zbog kaznenog djela prisile prema pravosudnom dunosniku poinjenog od
strane ili uz sudjelovanje osuenika. U novom postupku sud nije vezan za rjeenja donesena u
prijanjem postupku.
(2) Ako se novi postupak obustavi do poetka rasprave, sud e rjeenjem o obustavi
postupka ukinuti i prijanju presudu.
(3) Kad sud u novom postupku donese presudu, izrei e da se prijanja presuda
djelomino ili u cijelosti stavlja izvan snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi
novom presudom sud e optueniku uraunati izdranu kaznu, a ako je obnova odreena
samo za neko od djela za koja je osuenik bio osuen, sud e izrei novu jedinstvenu kaznu
prema odredbama Kaznenog zakona.
(4) Sud je u novom postupku uvijek vezan zabranom propisanom u lanku 13. ovog
Zakona.
lanak 515.
(1) Osuenik koji je pravomono osuen na kaznu zatvora ili maloljetnikog zatvora,
ili mu je odreen prisilni smjetaj prema lanku 554. stavku 1. ovog Zakona, moe podnijeti
zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude zbog povrede zakona u sluajevima
predvienim ovim Zakonom ili ako je pravomono osuen u postupku na nain koji
predstavlja krenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamenih Ustavom, meunarodnim
pravom ili zakonom.
(2) Osuenik koji se nije koristio redovitim pravnim lijekom protiv presude ne moe
podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude, osim ako je
drugostupanjskom presudom umjesto osloboenja od kazne, rada za ope dobro na slobodi,
uvjetne osude, sudske opomene ili novane kazne izreena kazna zatvora ili djelomina
uvjetna osuda, odnosno umjesto odgojne mjere kazna maloljetnikog zatvora.
(3) Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude ne moe se podnijeti
protiv presude Vrhovnog suda.
lanak 542.
(1) Kazneni nalog dostavlja se okrivljeniku i njegovu branitelju ako ga ima, te

dravnom odvjetniku i oteeniku.
(2) Okrivljenik ili njegov branitelj mogu u roku od osam dana po primitku podnijeti
prigovor protiv kaznenog naloga u pisanom obliku. Prigovor ne mora biti obrazloen, u njemu
156
se mogu predloiti dokazi u korist obrane. Okrivljenik se moe odrei prava na prigovor, ali
od podnesenog prigovora nakon zapoinjanja rasprave ne moe odustati. Plaanje novane
kazne prije isteka roka za prigovor ne smatra se odricanjem od prava na prigovor.
(3) Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje prigovora
predsjednik vijea dopustit e povrat u prijanje stanje. Na odluivanje o molbi za povrat u
prijanje stanje primijenit e se odredbe lanka 92. do 94. ovog Zakona.
(4) Ako sudac pojedinac ne odbaci prigovor kao nepravovremen ili podnesen od
neovlatene osobe, dostavit e optunicu optunom vijeu radi ispitivanja u smislu lanka
348. stavak 4. ovog Zakona.
(5) U sluaju iz stavka 4. ovog lanka, optuno vijee ispituje optunicu u smislu
lanka 344. stavak 1. toka 1., 3. i 5. i je li optunica podignuta na temelju vjerodostojne
kaznene prijave.
Glava XXVIII.
POSTUPAK ZA ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINSKE KORISTI
lanak 556.
(1) Predmeti koji se po zakonu imaju oduzeti, kao i drugi predmeti ako to zahtijevaju
probici javne sigurnosti ili zatite asti i dostojanstva graana, oduzet e se i kad kazneni
postupak ne zavri presudom kojom se okrivljenik proglaava.
(2) Posebno rjeenje o tome donosi tijelo pred kojim se vodio postupak kad je
postupak zavren, odnosno obustavljen.
(3) Rjeenje o oduzimanju predmeta iz stavka 1. ovog lanka donosi sud i kad je u
presudi kojom je optuenik proglaen krivim proputeno da se donese takva odluka.
(4) Ovjereni prijepis odluke o oduzimanju predmeta dostavit e se osobi od koje se
oduzima predmet.
(5) Protiv odluke iz stavka 2. i 3. ovog lanka osoba od koje su oduzeti predmeti, ima
pravo albe. Ako rjeenje iz stavka 2. ovog lanka nije donio sud, o albi odluuje vijee
suda koji je bio nadlean za suenje u prvom stupnju.
lanak 557.
(1) Sud i drugo tijelo pred kojima se vodi postupak, duni su u tijeku postupka
prikupljati dokaze i istraivati okolnosti koje su vane za utvrivanje imovinske koristi.
(2) Ako je oteenik postavio imovinskopravni zahtjev koji, s obzirom na svoju
osnovu, iskljuuje oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, ta korist
utvrivat e se samo u onom dijelu koji nije obuhvaen imovinskopravnim zahtjevom.
lanak 558.
(1) Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom,
osoba na koju je imovinska korist prenesena, a i zastupnik pravne osobe, pozvat e se radi
ispitivanja u prethodnom postupku i na raspravu. U pozivu e se upozoriti da e se postupak
provesti i bez njihove prisutnosti.
(2) Zastupnik pravne osobe ispitat e se na raspravi nakon okrivljenika koji se
oitovao da ne osporava osnovanost optube, a inae na poetku dokaznog postupka. Na isti
nain postupit e se prema osobi na koju je imovinska korist prenesena, ako nije pozvana kao
svjedok.
157
(3) Osoba na koju je imovinska korist prenesena, a i zastupnik pravne osobe ovlaten
je u svezi s utvrivanjem imovinske koristi predlagati dokaze i po doputenju predsjednika
vijea, postavljati pitanja okrivljeniku, svjedocima i vjetacima.
(4) Dravni odvjetnik i sud upoznat e zastupnika pravne osobe i osobu na koju je
imovinska korist prenesena o njezinim pravima iz stavka 3. ovog lanka, kao i o pravu na
opunomoenika.
(5) Ako sud tek u tijeku rasprave utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske
koristi od tree osobe, prekinut e raspravu i pozvati osobu na koju je imovinska korist
prenesena, a i zastupnika pravne osobe.
lanak 560.
(1) Oduzimanje imovinske koristi sud moe izrei u odluci kojom se utvruje da je
okrivljenik poinio kazneno djelo koje je predmet optube.
(2) U izreci odluke sud e navesti koji se predmet, odnosno novani iznos oduzima.
(3) Ovjereni prijepis odluke dostavlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena,
a i predstavniku pravne osobe ako je sud izrekao oduzimanje imovinske koristi od te osobe.
lanak 562.
Osoba iz lanka 558. stavak 3. ovog Zakona moe podnijeti zahtjev za obnovu
kaznenog postupka glede odluke o oduzimanju imovinske koristi.
lanak 563.
Ako u odredbama ove Glave nije to drugo propisano glede postupka za oduzimanje
imovinske koristi ili oduzimanja predmeta, primjenjivat e se ostale odredbe ovog Zakona i
posebnih zakona.
lanak 564.
(1) Kad je u uvjetnoj, odnosno djelominoj uvjetnoj osudi odreeno da e se kazna

izvriti ako osuenik ne vrati imovinsku korist, ne naknadi tetu ili ne udovolji drugim
obvezama, a osuenik u odreenom roku nije udovoljio tim obvezama, prvostupanjski sud
provest e postupak za opoziv uvjetne, odnosno djelomino uvjetne osude na prijedlog
ovlatenog tuitelja ili oteenika.
(2) Sudac koji za to bude odreen ispitat e osuenika, ako je dostupan, i provesti
potrebne izvide radi utvrivanja injenica i prikupljanja dokaza vanih za odluku.
(3) Nakon toga e predsjednik vijea zakazati sjednicu vijea o kojoj e izvijestiti
tuitelja, osuenika i oteenika. Nedolazak stranaka i oteenika, ako su uredno obavijeteni,
ne spreava odravanje sjednice vijea.
(4) Ako sud utvrdi da osuenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila odreena
presudom, donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu osudu, odnosno djelominu uvjetnu
osudu i odrediti izvrenje izreene kazne kod uvjetne osude, odnosno uvjetovanog dijela
kazne kod djelomine uvjetne osude, ili odrediti novi rok za udovoljenje obvezi, ili tu obvezu
zamijeniti drugom ili osuenika osloboditi obveze. Ako sud ustanovi da nema osnove za
donoenje koje od tih odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opoziv uvjetne, odnosno
djelomine uvjetne osude.
(5) Ako se naknadno utvrdi da je osuenik u vrijeme provjeravanja poinio kazneno
djelo za koje je osuen na kaznu zbog koje je, prema odredbama Kaznenog zakona, trebalo ili
158
bilo mogue opozvati uvjetnu, odnosno djelominu uvjetnu osudu, a sud koji ga je osudio na
kaznu je propustio o tome odluiti, prvostupanjski sud koji je izrekao uvjetnu, odnosno
djelominu uvjetnu osudu donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu, odnosno djelominu
uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne kod uvjetne osude, odnosno uvjetovanog
dijela kazne kod djelomine uvjetne osude. Ako sud ustanovi da nema osnove za opoziv
uvjetne, odnosno djelomine uvjetne osude, rjeenjem e obustaviti taj postupak.
(6) Odluke iz stavka 5. ovog lanka donosi sud nakon sjednice vijea odrane u skladu
s odredbom stavka 3. ovog lanka.
(7) Nakon pravomonosti presude iz stavka 5. ovog lanka postupit e prema lanku
498. ovog Zakona.
159

DOKUMENT Vlada Ukida Jamčevinu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

DOKUMENT Vlada Ukida Jamčevinu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MINISTARSTVO PRAVOSUA

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

Zagreb, sijeanj 2017.

Ustavna osnova za donoenje ovog Zakona sadrana je u odredbi lanka 2. stavka 4.

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI

Ovim Prijedlogom zakona predlau se sedme izmjene i dopune ZKP/08, a razlog za

1.) Direktivom 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o

2.) Direktivom 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijea od 22. listopada 2013. o

4.) Direktivom 2014/62/EU Europskog parlamenta i Vijea od 15. svibnja 2014. o

U odnosu na transponiranje odredaba Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea

Kao to je ve ranije istaknuto, transponiranje odredaba Direktive 2012/29/EU zahtijevalo je i

Jedna od novina koje se uvode predloenim izmjenama i dopunama je i pojedinana procjena

Nadalje, transponiranje odredaba Direktive 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijea od

Najzahtjevniji zadatak prilikom transponiranja Direktive 2013/48/EU u hrvatsko kazneno

Nadalje, transponiranje lanka 4. Direktive 2013/48/EU koji povjerljivost komunikacije

Sukladno zahtjevima iz Direktive 2013/48/EU detaljnije se ureuju obveze nadlenih tijela

Ureeno je i pravo okrivljenika na obavjeivanje tree osobe u sluaju oduzimanja slobode,

U odnosu na Direktivu 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijea od 3. travnja 2014. o

Navedenu materiju trenutno regulira Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi

Na kraju, to se tie transponiranja odredaba Direktive 2014/62/EU Europskog parlamenta i

U odnosu na rad dravnih odvjetnitava, predlau se izmjene kojima je cilj dodatno

Slijedom navedenog, ESLJP je zakljuio kako su domae vlasti propisivanjem obveze

Nadalje, ovim Prijedlogom uvode se i promjene koje se odnose na ostvarivanje

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOENJE ZAKONA

U projekcijama Dravnog prorauna za razdoblje 2017. i 2018. planirana su financijska

Za provedbu predmetnog Zakona osigurana su financijska sredstva u Dravnom proraunu za

6) Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o uspostavi

U lanku 2. stavku 2. rije: "oteenika" zamjenjuje se rijeju: "rtve".

lanak 43. mijenja se i glasi:

(1) rtva kaznenog djela ima sukladno ovom Zakonu:

Iza lanka 43. dodaje se novi lanak 43.a koji glasi:

lanak 44. mijenja se i glasi:

lanak 45. brie se.

lanak 46. mijenja se i glasi:

Iznad lanka 47. naslov se brie, a lanak 47. mijenja se i glasi:

lanak 48. mijenja se i glasi:

(1) Oteenik ima, u skladu s ovim Zakonom, pravo:

Iza lanka 51. dodaje se novi lanak 51.a koji glasi:

lanak 55. mijenja se i glasi:

lanak 57. mijenja se i glasi:

lanak 58. mijenja se i glasi:

U lanku 61. stavak 3. mijenja se i glasi:

U lanku 64. stavku 1. toka 5. mijenja se i glasi:

5) slobodno, nesmetano i povjerljivo komunicirati s braniteljem,.

U lanku 65. stavak 2. mijenja se i glasi:

U lanku 66. stavku 3. druga reenica mijenja se i glasi:

U lanku 67. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

Dosadanji stavci 2. do 5. postaju stavci 3. do 6.

U dosadanjem stavku 3. koji je postao stavak 4. brojka: 2. zamjenjuje se brojkom: 3..

U dosadanjem stavku 4. koji je postao stavak 5. brojka: 3. zamjenjuje se brojkom: 4..

Stavak 3. mijenja se i glasi:

U stavku 5. druga i trea reenica briu se.

lanak 75. brie se.

lanak 76. brie se.

U lanku 86. stavku 3. brojka: 6. zamjenjuje se brojkom: 7..

U lanku 98. stavci 5. i 6. mijenjaju se i glase:

U lanku 102. stavak 1. mijenja se i glasi:

5) roditelja ili skrbnika ako je uhienik dijete..

Stavci 6. i 7. mijenjaju se i glase:

Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase:

U lanku 108.a stavku 1. toka 6. mijenja se i glasi:

lanak 108.b mijenja se i glasi:

Iza lanka 108.b dodaje se lanak 108.c koji glasi: