1.

UVOD I CILJ ISTRAIVANJA

1.1. Osnovni znaci uskladitenja

Uskladitenje, uvanje ili spremanje proizvoda predstavlja krajnji ili zavrni zahvat u
procesu proizvodnje pojedine ratarske kulture (Kalinovi 1997). Za vrijeme skladitenja
djelovanjem odreenih imbenika mijenjaju se biokemijski, fizikalni i kemijski procesi.
Ratarski proizvodi tijekom uvanja podlijeu napadu mikroorganizama, insekata, bolesti, a
nekada i napada ptica, glodavaca, to ovisi o kvaliteti silosa gdje se ratarski proizvodi
uskladiteni.
imbenici koji utjeu na uskladitene ratarske proizvode mogu biti biolokog i mehanikog
podrijetla. U bioloke imbenike ubrajamo: disanje, proklijavanje, insekte i grinje,
samozagrijavanja, mikroorganizme i tete od ptica i glodavaca. U mehanike imbenike
ubrajamo: rasipanje, lom zrna i mehanike ozljede. Djelovanjem biolokih i mehanikih
imbenika mjenja se kakvoa (kvaliteta), a nekada i teina uskladitenog proizvoda pa dolazi
do veih ili manjih gubitaka. Na kakvou (kvalitetu) vie utjeu bioloki imbenici nego
mehaniki.
Vanu ulogu pri uskladitenju proizvoda ima i kontrola uskladitene robe. Ako se ne prati i
kontrolira uskladitena roba moe doi do proklijavanja, samozagrijavanja, napada
mikroorganizama i drugo. Osnovni zadaci uskladitavanja ratarskih proizvoda:
- uskladitenje proizvoda bez gubitaka teine
- uskladitenje proizvoda bez gubitaka kvalitete
- povisiti kvalitetu proizvoda
- trokove rada i sredstava po jedinici teine proizvoda sto vie smanjiti.
Rjeavanje ovih zadataka zahtijeva i odreene zahvate, a oni ovise o svojstvima uskladitenih
proizvoda.

1
 1.2. Svrha uvanja uskladitenih ratarskih proizvoda

Prilikom uskladitenja vano je znati zato skladitimo, to skladitimo i gdje emo

uskladititi pojedine ratarske proizvode (Kalinovi 1997)
Vezano za prethodno vano je znati:
- vrstu proizvoda koju skladitimo
- namjenu uskladitenog proizvoda
- vrste i tipove skladita za pojedini proizvod
- nain skladitenja za odreeni proizvod
uskladitene ratarske proizvode prema namjeni dijelimo na: merkantilnu i sjemensku robu,
poluproizvode i gotove proizvode. Skladitimo ih u odreene vrste i tipove skladita.

1.3. Uskladitenje penice, jema i kukuruza

Prije svega vano je znati namjenu skladitenja, odnosno da li je sjemenska ili merkantilna
roba. Zatim je vano znati koliko dugo e trajati skladitenje tih proizvoda. Svrha skladitenja
penice, jema i kukuruza je sauvati kakvou (kvalitetu) svojstva zrna. Te tri kulture tijekom
skladitenja prolaze kroz odreena fizikalna svojstva koja utjeu na sam tijek skladitenja. U
fizikalna svojstva se ubrajaju: sipkost, poroznost, raslojavanje i mehanika oteenja. (Ritz,
1978)
Prije uskladitenja, ratarski proizvodi se moraju zaprimiti, prilikom ega se uzimaju
uzorka. Jedan uzorak se daje proizvoau, a drugi uzorak se koristi za utvrivanje vlage,
temperature, hektolitarske teine i koliine primjesa. Vrlo vanu ulogu pri skladitenju
imaju vlaga zrna i temperatura zrnene mase i okolnog prostoraa neto manju ulogu ima i
koliina i vrsta primjesa. Utvrivanjem vlanosti zrna provodimo preventivne mjere
vezane za suenje ako je to potrebno, a ako je vlanost zrna u granicama normale onda se
roba odmah skladiti u odreene silose, odnosno skladita. S obzirom da su temperatura i
vlanost zrna jedni od najvanijih imbenika poeljno je da temperature budu to
pogodnije, a vlanost zrna ispod kritine vrijednosti. Najpovoljnije temperature za uvanje
penice, jema i kukuruza su od -4 do +5 C, ali s time da je zrno suho. Vlanost zrna za
penicu, jeam i kukuruz pri skladitenju mora biti 13%. (Kalinovi, 1997).

2
 1.4. PIK VINKOVCI d.d.

Uzorci penice, jema i kukuruza koji su bili za koriteni za analizu uzimani su u silosima
PIK VINKOVCI koji se nalaze u Vinkovcima.
Osnovni dijelovi silosa:
1. prostorije za prijem i otpremu robe
2. radni toranj koji povezuje sve dijelove silosa
3. skladini prostori silosi.

Silo komore I:
Silo komore su armirane betonske konstrukcije smjetene na betonskoj temeljnoj ploi.
Promjeri elije su 55m, a visine 21,75m. ima ih 30 komada u tri reda. Silo komore su
okruglog oblika, a izmeu njih su tzv. Meukomore koje takoer imaju ulogu skladitenja
itarica. Ispod komora se nalaze i podna skladita.

Silo komore II:

Silo komore su betonske konstrukcije osmerokutnog oblika. Sastoji se od 36 komora s
meukomorama ukupnog volumena 32 320 m, za smjetaj 24 420 tona robe.

Silo komore III:

Silo komore su betonske konstrukcije. Sastoji se od 24 komore s meukomorama. Ukupni
volumen je 26 795 m

Podno skladite I:
Podno skladite je betonske konstrukcije ukupne povrine 2 573 m i volumena 30 124 m

Podno skladite II:

Podno skladite je betonske konstrukcije ukupne povrine 2 573 m i volumena 30 124 m

Podno skladite III:

Namjena ovoga skladita je za uskladitenje pakirane robe. Povrina objekta je 689 m

3
 1.5. Cilj istraivanja

Cilj istraivanja je praenje broja tetnika u uskladitenoj penici (sorte Renan i Divana),
jemu i kukuruzu tijekom tri mjeseca istraivanja u silosima PIK Vinkovci d.d. tijekom
oujka, travnja i svibnja 2009. godine.

Da bi se uvala kakvoa (kvaliteta) i kvantiteta penice, jema i kukuruza vanu ulogu

imaju i tetnici koji se pojavljuju u uskladitenoj robi. Zbog njihove prisutnosti vano je vriti
analizu uskladitene robe koja se due ili krae zadrava u silosima, odnosno skladitima.
Prema dobivenim rezultatima analize izvravamo odreene zatitne mjere vezane za
suzbijanje tetnika. Vei napad tetnika uzrokuje velike gubitke u uskladitenom zrnu.
Temperatura i vlanost zrna ako nisu optimalni, isto utjeu na gubitke izazvane tetnicima, jer
pogoduju njihovom razvoju. Pri veem napadu tetnika potrebno je izvriti kurativne mjere
zatite fumigaciju. Isto tako i nakon pranjenja svake silo komore potrebno je izvriti
preventivne mjere zatite kao to su dezinfekcija i ienje praznih objekata od prethodne
kulture zbog mogunosti zadravanja tetnika.

4
 2. MATERIJAL I METODA RADA

2.1. Materijal rada

Analiza se vrila na uzorcima penice, jema i kukuruza koji su bili uzimani iz silosa PIK
VINKOVCI d.d.
Mjeseno je uzimano po 16 uzoraka, to znai da je u tri mjeseca istraivanja uzeto ukupno 48
uzoraka. Teina svakoga uzorka je iznosila 250 grama.

2.2. Metoda rada

Uzorci su analizirani u laboratoriju Zavod za zatitu bilja na Poljoprivrednom fakultetu u

Osijeku. Svakom uzorku od 250 grama odreena je temperatura i vlanost zrna te
hektolitarska teina pomou ureaja Dickey John GAC 2100. Zatim je ispitano zrno
prosijavano kroz automatski aparat sa sitima promjera 0,2-0,5 mm. Nakon prosijavanja
prebrojani su i izdvojeni tetni kukci iz svakoga uzorka pojedinano i determinirani prema
kljuu za determinaciju Koruni (1990.).

5
 3. BIOLOGIJA PRONAENIH TETNIKA

Dva glavna uzroka mogu dovesti do gubitka koliine i pogoravanja kvalitete

uskladitenih poljoprivrednih proizvoda: a) skladitenje proizvoda s poveanom vlagom, zbog
ega dolazi do procesa zagrijavanja i b) napad tetnika (insekata, grinja, glodavaca, gljivica)
na uskladitene proizvode, bilo da su proizvodi primljeni ve zaraeni ili je do zaraze dolo za
vrijeme uvanja.
tete i gubitci uskladitenih poljoprivrednih proizvoda zbog napada tetnika mogu biti
isto tako znaajni kao i tete koje izazivaju tetnici na poljoprivrednom bilju za vrijeme
vegetacije. Meutim, teta koju izazivaju insekti tijekom vegetacije obino je jasno vidljiva,
dok je teta na uskladitenim poljoprivrednim proizvodima esto prikrivena.
Prema nainu ishrane razlikujemo:
a) Primarni tetnici oteuju neoteeno zdravo zrno
b) Sekundarni tetnici ne mogu otetiti zdravo zrno ve se hrane oteenim zrnom
c) Mikofagne vrste hrane se skladinim gljivicama koje mogu i prenositi. Ovi
tetnici nisu izravno tetni, jer ne napadaju uskladitenu robu, ali su indikatori
kvarenja robe.
d) Sluajne vrste sluajno uneeni tetnici i mogu se hraniti uginulim tetnicima,
ali ne tete i ne razvijaju se u uskladitenoj robi. (Maceljski, 2002)

Red: Coleoptera
Porodica: Tenebrionidae
Tribolium castaneum (Herbst.) kestenjasti branar:

Slika 1. ( izvor: www.wikipedia.org)

6
Kestenjasti branar je crvenkastosmee, kestenjaste pa ak rastosmee boje. Imaju
spljoteno tijelo dugako 2,6 do 5,2 mm. Liinke su ukaste boje, okrugla tijela, dugake oko
6 mm. enke odlau vie stotina jaja za vrijeme svoga ivota koji traje vie od dvije godine.
Razvoj ovisi o temperaturi pa traje od jednog pa do nekoliko mjeseci. U naim uvjetima
uskladitenja obino imaju dvije generacije godinje. Mladi branari su sposobni otetiti i
mlado zrno ali sa 12,2% vlage pa na vie. Prvo oteuju i pojedu klicu, a nakon toga izjedu
itave dijelove pa i cijelo zrno. Kestenjasti branar je ei u skladitima suncokreta i
mlinovima. Kod nas su vrlo proireni i vani ekonomski znaajni tetnici. (Koruni , 1990.)

Red: Coleoptera
Porodica: Bostrichidae
Vrsta: Rhyzopertha dominica (Fab.) itni kukuljiar

Slika 2. (izvor: www.wikipedia.org)

itni kukuljiar ima karakteristino graeni vratni tit koji potpuno pokriva glavu okrenutu
prema dolje. Prednja ivica vratnog tita je zaobljena i prilino jako nazubljena, a cijela
povrina je pokrivena izraenim tokastim udubinama. Imago je dug 2,3 3mm, valjkasta
oblika, tamnosmee do raste boje. Liinka je bijele boje, blago savijena i pokrivena kratkim
dlaicama. Kornjai ive dosta dugo, oko 6 mjeseci i za to vrijeme se vrlo intezivno hrane.
Krila su im dobro razvijena i na vioj temperaturi lete te se i na taj nain moe iriti zaraza.
Kroz period od 30 40 dana enka poloi 100 500 jaja pojedinano ili u skupinama na

7
zrnje. Obino na oteena mjesta ili u brazdice zrna. Oko 80% jaja sauva vitalnost. Mlade
liinke se ubuuju u oteena zrna, dok su starije sposobne da se ubue i u zdrava zrna. U
jednom zrnu moe se nai i vie liinki. Izgrizaju endosperm sve do ljuske. U naim uvjetima
taj tetnik ima 2 generacije godinje, meutim na temperaturi od 34C cjelokupni razvoj traje
oko 25 dana. Na temperaturi od 25C razvoj se produava na oko 37 dana. Optimalna je
temperatura za razvoj iznad 30C al ne iznad 36C. razvoj prestaje kod temperature nie od
15 18C. relativna vlaga zraka i vlaga hranjivog supstrata nema neki znaajniji utjecaj na
razvoj. Razvj je mogu i kod relativne vlage zraka svega 10%. Dosta je otporan na niske
temperature i u naim uvjetima uskladitenja sposoban je da prezimi. (Koruni, 1990.)

Red: Psocoptera prane ui:

Porodica: Trogidae
Rod: Liposcelis spp.

Slika 3. (Izvor: foto orig. Irma Kalinovi)

Veliina ovih insekata je 1 2 mm. Tijelo im je svijetlosive do smee boje. To su u pravilu

beskrilni insekti, iako mogu imati dva para vrlo jednostavnih krila. Imaju tanka, duga ticala i
dosta duge noge. Liinke su vrlo sline odraslim insektima. Iako se ovi insekti nalaze esto u
skladinim objektima, smatra se da ne ine neke znaajnije ekonomske tete. Ne mogu
izravno otetiti proizvode. Hrane se plijesnima te razliitim proizvodima biljnog i animalnog

8
podrijetla koji se nalaze u stanju raspadanja. Hrane se i jajima drugih insekata. Jaa pojava
ovih insekata u skladitu upozorava na loe stanje robe.
Smatra se da pojedine enke mogu odlagati jaja i bez oplodnje, iako postoje mujaci. Svaka
enka odlae oko 100 jaja. U ljetnim mjesecima razvojni ciklus traje oko tri tjedna.
(Koruni, 1990.)

Red: Coleoptera
Porodica: Cucujidae
Vrsta: Cryptolestes ferrugineus (Steph.) lemofleus rasto, crveni kornja zrnja:

Slika 4. (izvor: foto orig. Mario uki)

Lemofleusi imaju vrlo sitno i spoljoteno zrno duine 1 2 mm. Uglavnom su crvenosmee
boje. Imaju dosta dugaka ticala. Liinke su bjeliaste boje, starenjem dobivaju prljavo bijelu
boju. Na kraju tijela nalaze se dva izrataja, tzv. Analni cerci. Napada sve vrste zrnatih
proizvoda i zrnje. Uglavnom sekundarni tetnik. tetu nanosi hranjenjem i ubuivanjem u
robu, kontaminacijom mrtvim tijelima i dijelovima tijela.
enka odlae 100 500 jaja. Liinke se esto ubuuju u oteena zrnate se hrane klicom i
endospermom. U sluaju poviene vlage zrnja i povoljne temperature mogu se masovno
pojaviti i oteivati zdrava zrna, neoteena zrna. U povoljnim uvjetima cjelokupni razvoj
traje oko mjesec dana. U naim uvjetima uskladitenja daju vie generacija godinje.
(Koruni, 1990.)

9
 4. REZULTATI ISTRAIVANJA

4.1. Temperatura uzoraka penice, jema i kukuruza

Tablica 1. Temperature uzoraka penice (sorte Renan) za mjesec oujak, travanj i svibanj
2009.

Redni broj Temperatura zrna C

uzorka oujak travanj svibanj
1. 23,5 20,9 25,6
2. 23,8 20,7 25,5
3. 23,7 21,5 25,7
4. 23,7 22,3 25,9
prosjeno 23,7 21,3 25,6

Grafikon 1. Prosjene temperature uzoraka penice (sorte Renan) za mjesec oujak, travanj i
svibanj 2009.

Tablica 2. Temperatura uzoraka penice (sorta Divana) za mjesec oujak, travanj i svibanj
2009.

10
 Redni broj Temperatura zrna C

uzorka oujak travanj svibanj

1. 23,1 21,2 25,7
2. 23,0 20,8 25,6
3. 23,3 21,6 25,5
4. 23,4 22,1 25,6
prosjeno 23,2 21,4 25,6

Grafikon 2. Prosjene temperature uzoraka penice (sorta Divana) za mjesec oujak, travanj i
svibanj 2009.

Tablica 3. Temperatura uzoraka jema za mjesec oujak, travanj i svibanj 2009.

Redni broj Temperatura zrna C

uzorka oujak travanj svibanj

11
 1. 22,0 20,2 24,8
2. 21,9 19,7 24,7
3. 22,2 20,3 24,9
4. 22,7 21,3 24,9
prosjeno 22,2 20,3 24,8

Grafikon 3. Prosjene temperature uzoraka jema za mjesec oujak, travanj i svibanj 2009.

Tablica 4. Temperature uzoraka kukuruza za mjesec oujak, travanj i svibanj 2009.

Redni broj Temperatura zrna C

uzorka oujak travanj svibanj

1. 21,7 19,3 24,8
2. 21,8 17,7 24,8
3. 22,1 17,7 25,1

12
 4. 22,0 19,4 25,2
prosjeno 21,9 18,5 24,9

Grafikon 4. Prosjene temperature uzoraka kukuruza za mjesec oujak, travanj i svibanj

2009.

4.2. Vlanost uzoraka penice, jema i kukuruza

Tablica 5. Vlanost zrna penice (sorte Renan) u mjesecima oujak, travanj i svibanj 2009.

Redni broj Vlanost zrna %

uzorka oujak travanj svibanj

13
 1. 12,0 12,0 11,4
2. 12,0 12,2 11,6
3. 12,1 12,1 11,6
4. 12,1 12,0 11,6
prosjeno 12,05 12,07 11,5

Grafikon 5. Prosjena vlanost zrna penice (sorte Renan) u mjesecima oujak, travanj i
svibanj 2009.

Tablica 6. Vlanost zrna penice (sorte Divana) u mjesecima oujak, travanj i svibanj 2009.

Redni broj Vlanost zrna %

uzorka oujak travanj svibanj

1. 12,3 12,0 12,1
2. 12,4 11,9 12,1
3. 12,4 11,8 12,1
4. 12,7 12,0 12,2
prosjeno 12,4 11,9 12,1

14
Grafikon 6. Prosjena vlanost zrna penice (sorte Divana) u mjesecima oujak, travanj i
svibanj 2009.

Tablica 7. Vlanost zrna jema u mjesecima oujak, travanj i svibanj 2009.

Redni broj Vlanost zrna %

uzorka oujak travanj svibanj

1. 13,1 12,2 12,1
2. 13,3 12,0 12,2
3. 13,1 12,1 12,2
4. 13,1 12,1 12,0
prosjeno 13,1 12,1 12,1

15
Grafikon 7. Prosjena vlanost zrna jema u mjesecima oujak, travanj i svibanj 2009.

Tablica 8. Vlanost zrna kukuruza u mjesecima oujak, travanj i svibanj 2009.

Redni broj Vlanost zrna %

uzorka oujak travanj svibanj

1. 12,7 12,7 12,1
2. 12,8 12,8 12,5
3. 12,6 12,5 12,4
4. 13,0 12,7 12,0
prosjeno 12,7 12,6 12,2

16
Grafikon 8. Prosjena vlanost zrna kukuruza u mjesecima oujak, travanj i svibanj 2009.

4.3. Hektolitarska teina za penicu, jeam i kukuruz

Tablica 9. Hektolitarska teina za penicu (sorte Renan) u mjesecima oujak, travanj i svibanj
2009.

Redni broj Hektolitarska teina (kg)

uzorka oujak travanj svibanj

1. 75,3 75,6 70,3
2. 75,0 75,8 65,5
3. 74,8 75,8 74,1
4. 80,3 75,7 58,0
prosjeno 76,3 75,7 66,9

17
Tablica 10. Hektolitarska teina za penicu (sorta Divana) u mjesecima oujak, travanj i
svibanj 2009.

Redni broj Hektolitarska teina (kg)

uzorka oujak travanj svibanj

1. 75,9 76,0 80,5
2. 78,3 75,7 73,6
3. 78,6 75,8 76,9
4. 84,3 75,5 71,3
prosjeno 79,2 75,7 75,5

Tablica 11. Hektolitarska teina za jeam u mjesecima oujak, travanj i svibanj 2009.

Redni broj Hektolitarska teina (kg)

uzorka oujak travanj svibanj

1. 72,5 74,1 67,8
2. 72,5 72,6 67,7
3. 72,8 72,0 67,7
4. 72,8 74,3 63,7
prosjeno 72,6 73,2 66,7

Tablica 12. Hektolitarska teina za kukuruz u mjesecima oujak, travanj i svibanj 2009.

Redni broj Hektolitarska teina (kg)

18
 uzorka oujak travanj svibanj
1. 72,9 71,9 64,1
2. 72,0 72,8 69,1
3. 72,5 72,8 69,4
4. 71,8 70,6 60,2
prosjeno 72,3 72,0 65,7

4.4. tetni nametnici u penici, jemu i kukuruzu

Rezultati analize prikazani su u sljedeim tablicama:

Tablica 13. tetna entomofauna u penici, jemu i kukuruzu- 1. analiza 11. 03. 2009.

REDNI VRSTA TEMP. VLANOST NAZIV STADIJ BROJ BROJ

BROJ PROIZVODA (C) (%) TETNIKA RAZVOJA IVIH UGINULIH
UZORKA TETNIKA TETNIKA
1. Penica 23,1 12,3 - - -
(Divana)
2. Penica 23,0 12,4 - - - -
(Divana)
3. Penica 23,3 12,4 - - - -
(Divana)
4. Penica 23,4 12,7 - - - -
(Divana)
5. Penica 23,5 12,0 - - - -
(Renan)
6. Penica 23,8 12,0 - - - -
(Renan)
7. Penica 23,7 12,1 - - - -
(Renan)
8. Penica 23,7 12,1 - - - -
(Renan)

19
 9. kukuruz 21,7 12,7 - - - -
10. kukuruz 21,8 12,8 - - - -
11. kukuruz 22,1 12,6 - - - -
12. kukuruz 22,0 13,0 - - - -
13. jeam 22,0 13,1 - - - -
14. jeam 21,9 13,3 - - - -
15. jeam 22,2 13,1 - - - -
16. jeam 22,7 13,1 - - - -

U prvoj analizi (Tablica 13.) obavljenoj 11. 03. 2009. nismo pronali niti jednog tetnika u
pregledanim uzorcima, to znai da je uskladitena roba uvana ss primjerenom vlagom i
temperaturom zrna, te nije dolo do razvoja skladinih tetnika.

Tablica 14. tetna entomofauna u penici, jemu i kukuruzu 2. analiza 08. 04. 2009.

REDNI VRSTA TEMP. VLANOST NAZIV STADIJ BROJ BROJ

BROJ PROIZVODA (C) (%) TETNIKA RAZVOJA IVIH UGINULIH
UZORKA TETNIKA TETNIKA
1. Penica 21,2 12,0 - - -
(Divana)
2. Penica 20,8 11,9 - - - -
(Divana)
3. Penica 21,6 11,8 - - - -
(Divana)
4. Penica 22,1 12,0 Liposcelis Imago 5 0
(Divana) spp.
5. Penica 20,7 12,1 - - - -
(Renan)
6. Penica 20,9 12,0 - - - -
(Renan)
7. Penica 21,5 12,2 - - - -
(Renan)
8. Penica 22,3 12,1 - - - -
(Renan)
9. kukuruz 19,3 12,7 Tribolium Imago 0 1
castaneum
10. kukuruz 17,7 12,8 - - - -
11. kukuruz 17,7 12,5 - - - -
12. kukuruz 19,4 12,7 - - - -
13. jeam 20,2 12,0 - - - -
14. jeam 19,7 12,2 - - - -
15. jeam 20,3 12,0 - - - -
16. jeam 21,3 12,1 Chryptoleste Imago 0 1
s ferrugineus

20
 U drugoj analizi obavljenoj 08. 04. 2009. ukupno je pronaeno 5 ivih tetnika i jedan
uginuli. To su bili : 1. Tribolium castaneum (Herbst.) jedan uginuli tetnik u kukuruzu
2. Chryptoleses ferruginales (Steph.) jedan uginuli tetnik u jemu
3. Liposcelis spp. pet ivih tetnika u penici (sorta Divana)

Iz ove analize (Tablica 14.) vidljivo je da u zrnenoj masi uskladitene penice, jema i
kukuruza zapoinje inicijalna infestacija skladinim tetnicima, to ukazuje da su temerature u
samim silo komorama bile u porastu, a efekat fumigacije koja je obavljena 24.11.2008. se
smanjio. Ovakovu uskladitenu robu potrebito je i dalje pratiti da bi se ustanovilo da li e doi
do prenamnaanja determiniranih vrsta skladinih tetnika i kada e biti potrebito ponoviti
fumigaciju.

21
Tablica 15. tetna entomofauna u penici, jemu i kukuruzu- 3. analiza 10. 05. 2009.

REDNI VRSTA TEMP. VLANOST NAZIV TETNIKA STADIJ BROJ BROJ

BROJ PROIZVODA (C) (%) RAZVOJA IVIH UGINULIH
UZORKA TETNIKA TETNIKA
1. Penica 25,7 12,1 Liposcelis spp. Imago 3 4
(Divana)
2. Penica 25,6 12,1 Liposcelis spp. Imago 2 3
(Divana)
3. Penica 25,5 12,1 Liposcelis spp. Imago 1 7
(Divana)
4. Penica 25,6 12,2 Liposcelis spp. Imago >50 0
(Divana)
5. Penica 25,6 11,4 Liposcelis spp. Imago 1 -
(Renan)
6. Penica 25,5 11,6 - - - -
(Renan)
7. Penica 25,7 11,6 - - - -
(Renan)
8. Penica 25,9 11,6 - - - -
(Renan)
9. kukuruz 24,8 12,1 Rhyzopertha Imago/liinka 4/2 liinka-2
dominica
10. kukuruz 24,8 12,5 - - - -
11. kukuruz 25,1 12,4 Rhyzopertha Imago/liinka 1 1/2
dominica
12. kukuruz 25,2 12,0 - - - -
13. jeam 24,8 12,1 - - - -
14. jeam 24,7 12,2 - - - -
15. jeam 24,9 12,2 - - - -
16. jeam 24,9 12,0 Liposcelis spp. Imago Imago 1 1/2

U treoj analizi obavljenoj 10. 05. 2009. ukupno je pronaeno preko 70 ivih tetnika i 19
uginulih tetnika. To su bili: 1. Liposcelis spp. sa > 60 ivih i 17 uginulih tetnika
2. Rhyzopertha dominica (Fab.) 6 ivih i dva uginula tetnika.

Iz ove analize uzoraka (Tablica 15.) moe se zakljuiti da velika brojnost pranih ui
(Liposcelis spp.) u uzorcima penice ukazuje na prisutnost skladinih gljivica, kojima se ova
vrsta hrani, te se ovakovu penicu treba i mikrobioloki prekontrolirati. Takoer zabrinjava
prisutnost primarne vrste Rhyzopertha dominica (Fab.) u razvojnom stadiju liinke i imaga u

22
uzorcima kukuruza to ukazuje na vrlo vjerojatan porast infestacije i potrebitost provoenja
fumigacije.

5. MJERE ZATITE USKLADITENIH POLJOPRIVREDNIH

PROIZVODA

Sve mjere zatite koje se provode u skladinim objektima mogu se podijeliti na

preventivne i kurativne mjere. Pod preventivnim mjerama podrazumijevamo sve radnje i
postupke kojima sprjeavamo pojavu nametnika u skladitu i unitavamo prisutnu malobrojnu
populaciju nametnika u skladinim objektima. Bez obzira na to jesu li mjere zatite
preventivnog ili kurativnog znaenja mogu se dijeliti u pet osnovnih skupina. To su:
higijenske mjere, fizikalne i mehanike mjere, bioloke mjere, kemijske i zakonske mjere.

Higijenske mjere:
Jedan od osnovnih preduvjeta za sprjeavanje jae pojave nametnika sastoji se u odravanju
skladinog objekta u istom, urednom stanju. Poznavajui biologiju i ekologiju nametnika
jasno se vidi kakva je vanost raznog otpada, loma, praine itd. za razvoj nametnika.
Skladine objekte treba neprestano istiti, mesti, iznositi otpad iz objekta, obavljati
graevinsko tehnike popravke itd. Opa higijena skladita ima zapravo osnovnu svrhu da
stvori vrlo nepovoljne uvjete za razvoj i razmnoavanje nametnika. (Koruni, 1990.)

Fizikalne i mehanike mjere:

U ovu skupinu mjera ubraja se primjena temperature: visoke i niske, zatim uvanje proizvoda
u prostorima bez prisutnosti zraka, skladitenje u podzemnim objektima, primjena internih
praiva itd. od mehanikih metoda neto vie se primjenjuje aparat Entoleter kroz koji
prolazi struja brana, te uslijed sudaranja dolazi do unitenja jaja insekata i drugih razvojnih
stadija insekata i grinja. Primjena entoletera za unitavanje insekata u zrnatoj robi ograniena
je zbog oteenja zrna. (Koruni, 1990.)

Bioloke mjere:
Pod pojmom bioloke mjere podrazumijeva se suzbijanje nametnika primjenom njihovih
predatora i parazita ivotinjskog podrijetla te primjenom bakterija, gljivica, protozoa i virusa.

23
Meutim, naglasimo odmah da bioloka borba ima svoju primjenu u umarstvu, u
poljoprivredi, znatno manju u podruju javnog zdravstva, a vrlo malu, gotovo beznaajnu u
skladitima. (Koruni, 1990.)

Kemijske mjere:
Primjena kemijskih preparata, pesticida, jo i sad je jedna od najeih mjera za zatitu
uskladitenih proizvoda. Suvremeni pesticidi, koji se danas primjenjuju u skladinim
objektima, bez svake sumnje imaju veliku, gotovo neprocjenjivu vanost za ovjeka.
Meutim, treba naglasiti da je veina ovih preparata, osim to su otrovni za tetnike, otrovni
su i za ovjeka te se prilikom njihove primjene treba strogo pridravati odreenih mjera
opreza. Na tritu se nalaze pesticidi koji se primjenjuju prskanjem ili zapraivanjem.
Posebnu skupinu pesticida ine fumiganti. Na tritu se nalaze u obliku tekuih i krutih
formulacija koje u dodiru sa zrakom kod odreene temperature i vlage prelaze u plin i u tom
obliku djeluju letalno na tetnike. Fumigacija se ubraja u najuspjenije mjere borbe protiv
tetnika u skladitima. Istovremeno, u toksikolokom pogledu, fumiganti su najopasniji
pesticidi jer najlake i najbre prodiru u ljudski organizam. (Koruni, 1990.)

6. MJERE ZATITE U SILOSIMA PIK VINKOVCI d.d.

Fumigacija u silosima Pik Vinkovci izvrena je 24.11.2008. a izvrila ju je tvrtka

Cosmosol iz Osijeka,
Fumigacija je obavljena Phostoxin peletama, koje sadre 56,7% aluminij fosfida iz kojeg se
uz prisutnost vlage iz raka oslobaa plin fosforvodik (PH3). Fumigaciju sa Phostoxin
peletama smiju obavljati samo firme koje za to imaju dozvolu, odnosno moraju iamti
propisanu strunu spremu te da raspolau svom zatitnom opremom i ureajima za primjenu
fumiganata.
Fumigacija se obavlja pri optimalnoj temperaturi od 15 25C i relativnoj vlazi zraka od 60
70%, ali moramo u obzir uzeti i naselja i gospodarske objekte koji moraju biti udaljeni
najmanje 200 metara.
Fumigacija u silosima se obavlja na sljedei nain: u silo komore se pomou dozatora na
transportnoj traci ubacuju Phostoxin pelete (25 peleta/t), a mogue je ubacivanje peleta i

24
runo u masu zrna. Za uspjeno suzbijanje tetnih insekata potreban je ekspozicija sredstava 4
5 dana i roba mora biti hermetiki zatvorena.

25
 7. ZAKLJUAK

Na osnovi provedenih ispitivanja moemo zakljuiti slijedee:

tetnu entomofaunu u PC Silos PIK Vinkovci d.d. u razdoblju od 11. oujka 2009. do 10.
svibnja 2009. ine slijedee vrste skladinih tetnika:
- Tribolium castaneum (Herbst) kestenjasti branar
- Rhyzopertha dominica (Fab.) itni kukuljiar
- Chryptolestes ferrugineus (Steph.) rasti branar
- Liposcelis spp. prane ui
Brojnost populacija determiniranih vrsta tetnika razlikovala se izmeu provedenih analiza
tijekom razdoblja ispitivanja uskladitenih uzoraka penice, kukuruza i jema:
- u 1. analizi (11. oujak 2009.) nije registrirana prisutnost tetnika to ukazuje da je
uskladitena roba uvana s primjerenom vlagom i temperaturom zrna, te nije dolo do
razvoja skladinih tetnika.
- u 2. analizi (08. travanj 2009) u uzorcima uskladitene penice, jema i kukuruza
detektirana je inicijalna infestacija skladinim tetnicima (T. castaneum, C.
ferrugineus, i Liposcelis spp.) Ovakovu uskladitenu robu potrebito je i dalje pratiti da
bi se ustanovilo da li e doi do prenamnaanja determiniranih vrsta skladinih
tetnika i kada e biti potrebito ponoviti fumigaciju.
- u 3. analizi (10. svibanj 2009.) registrirana je velika brojnost populacija pranih ui
Liposcelis spp., te vrste R. dominica to ukazuje na na vrlo vjerojatan porast infestacije
i potrebitost provoenja kurativne mjere fumigacije u to skorije vrijeme.
- Ovakova istraivanja i praenja tetne entomofaune uskladitene robe trebaju se provoditi
tijekom cijelog razdoblja skladitenja, kako bi se na vrijeme ukazalo na bilo koji oblik
negativnih fiziolokih i biolokih promjena u zrnenoj masi i smanjila primjena
kemijskih preparata. To ujedno i potvrije da treba to bolje provoditi preventivne
mjere zatite, kako bi se sauvao ovjekov okoli i sigurnost hrane.

26
 8. SAETAK

Ratarski proizvodi tijekom uvanja podlijeu napadu mikroorganizama, insekata, bolesti, a

nekada i napada ptica, glodavaca, to ovisi o kvaliteti silosa gdje se ratarski proizvodi
uskladiteni. Vanu ulogu pri uskladitenju proizvoda ima i kontrola uskladitene robe. Ako
se ne prati i kontrolira uskladitena roba moe doi do proklijavanja, samozagrijavanja,
napada mikroorganizama i drugo. Cilj ovih istraivanja je bio praenje broja tetnika u
uskladitenoj penici (sorte Renan i Divana), jemu i kukuruzu tijekom tri mjeseca
istraivanja u silosima PIK Vinkovci d.d. tijekom oujka, travnja i svibnja 2009. godine.
tetnu entomofaunu u PC Silos PIK Vinkovci d.d. u razdoblju od 11. oujka 2009. do 10.
svibnja 2009. ine slijedee vrste skladinih tetnika: Tribolium castaneum (Herbst)
kestenjasti branar, Rhyzopertha dominica (Fab.) itni kukuljiar, Chryptolestes ferrugineus
(Steph.) rasti branar i Liposcelis spp. prane ui. Ovakova istraivanja i praenja tetne
entomofaune uskladitene robe trebaju se provoditi tijekom cijelog razdoblja skladitenja,
kako bi se na vrijeme ukazalo na bilo koji oblik negativnih fiziolokih i biolokih promjena u
zrnenoj masi i smanjila primjena kemijskih kurativnih mjera zatite u skladitima.

27
 9. LITERATURA

!. Kalinovi, Irma (1997): Uskladitenje i tehnologija ratarskih proizvoda,

Interna skripta, Poljoprivredni fakultet, Osijek
3. Koruni, Zlatko (1990): tetnici uskladitenih poljoprivrednih proizvoda,
Biologija, ekologija i suzbijanje.
4. xxx (2008): Interni podaci Pik Vinkovci d.d.
5: Internet: www.him.uz
www.wikipedia.org.

28
 9. PRILOZI

Prilog 1. Evidencija o obavljenojdezinfekciji, dezinsekciji ideratizaciji

29
Prilog 2. Fumigacija penice i jema u P.C. Silos PIK Vinkovci d.d.

30