Razvoj kao sloboda uvod

Kako se tvrdi u ovom djelu, razvoj se moe smatrati procesom irenja zbiljskih sloboda koje ljudi
uivaju. Fokus na ljudskim slobodama obino je u suprotnosti s uim pogledom na koncept razvoja,
poput definiranja kroz rast bruto nacionalnog proizvoda, osobnih dohodaka, industrijalizaciju,
tehnoloki napredak ili drutveni modrenizaciju.

industrijalizacija, tehnoloki razvoj ili drutvena modernizacija mogu znatno doprinjeti irenju ljudskih
sloboda, ali one su ovisne i o drugim determinantama.

Razmatranje razvoja kroz prizmu irenja supstancijalnih sloboda usmjeruje pozornost na ciljeve koji
razvoj ine bitnim, a ne na samo neka od sredstava koja, izmeu ostalog, u procesu igraju bitnu ulogu.

Preduvjet razvoja je uklanjanje bitnijih korjena neslobode: siromatva tiranije, skromnih ekonomskih
mogunosti kao i sitematske socijalne depriviranosti, zanemarivanja javnih sadraja, netolerancije ili
prevelike aktivnosti represivnih drava. unato nevienom rastu blagostanja, dananji svijet
uskrauje temeljne slobode velikom broju ljudi, a moda i veini. Ponekad je nedostatak
supstancijalnih sloboda izravno povezan s ekonomskim siromatvom koje ljude liava mogunosti
suzbijanja gladi ili postizanja dovoljne razine uhranjenosti, lijeenja izljeivih bolesti, odgovarajue
odjee i krova nad glavom, iste vode i koritenja sanitarnih sadraja. u drugim je sluajevima
nesloboda povezana s nedostatkom javnih sadraja i sutava socijalne skrbi, organiziranih sustava
zdravstvene zatite, obrazovnih ustanova ili djelotvornih ustanova za odravanje lokalnog reda i mira.

Djelotvornost i meusobne poveznice

Sloboda ima kljuno znaenje za razvojni proces zbog dvaju vanih razloga:

1. Evaluacijskih razloga: ocjena napretka mora se raditi prije svega prema kriteriju jaanja
ljudskih sloboda
2. Razloga djelotvornosti: postizanje razvoja u potpunosti je povezano sa slobodom djelovanja
ljudi.

Neki primjeri

U kontekstu ueg pogleda na razvoj kao rast BNP-a esto se postavlja pitanje pogoduju li razviju neke
politike ili drutvene slobode poput slobode politike participacije i neslaganja ili mogunosti
stjecanja temeljnog obrazovanja. u svijetlu temeljitog pogleda na razvoj kao slobodu, ovim pitanjem
ne shvaamo vanu injenicu da te zbiljske slobode spadaju meu konstitutivne dijelove razvoja.

Drugi priomjer nesklad izmeu dohotka po stanovniku i slobode pojedinaca da ive dugo i dobro.
graani gabona, junmoafrike Republike, namibije ili brazila mogu, primjerice, biti bogatiji prema
kriteriju BDP-a po stanovniku od graana ri LAnke, Kine ili indijeske drave Kerale, no ovi posljednji
imaju zantno viu oekivanu ivotnu dob u odnosu na stanovnike prve skupine zemalja.

Transakcije, trita i ekonomska nesloboda

Uloga trita kao dijela procesa razvoja. sposobnost trinog mehanizma da doprinese visokom
gospodarskom rastu i oem gospodarskom napretku je iroko prihvaena u suvremenoj literaturi o
razvoju. Adam Smith je primijetio da sloboda razmjene i transakcije neraskidiv je dio temeljnih
sloboda koje ljudi moraju cijeniti.

Jednako je apsurdno biti generiki protiv trita kao i generiki protiv razgovora izmeu ljudi. sloboda
razmjene rijei, dobara ili darova ne zahrtjeva opravdanje u vezi s njihovim korisnim , ali dugoronim
uincima, ona je dio naina ivota ljudi u drutvu i njihovih meusobnih reakcija.

Odbacivanje slobode sudjelovanja na tritu jedan je od naina kako drati ljude u ropstvu i
ekonomskom suanjstvu, a borba protiv neslobode prisilnog rada danas je bitna u mnogim zemljama
treeg svijeta.

Ve sama sloboda ulaska na trite moe buitibitan doprinos razvoju, bez obzira na utjecaj trinih
mehanizama u promicanju gospodasrkog rasta ili industrijalizacije. U biti, pohvala kapoitalizma koju
je iznio Karl Marx i njegova karakterizacija Amerikog graanskog rata kao velikog dogaaja
suvremene povijesti izravno se odnosila na znaenje slobode ugovaranja rada nasuprot ropstvu i
prisilnom iskljuenju iz trita rada.

Sloboda sudjelovanja i ekonomskoj razmjeni igra temeljnu ulogu u drutvenom ivotu.

Gledajui na razvoj kao slobodu, stajalita suprotnih strana moraju se na odgovarajui nain
razmotriti i procjeniti. Teko je pomisliti da se ikakav proces znaajnijeg razvoja moe odvijati bez
iznimno bitne uloge trita, ali to ne omoguuje ulogu drutvene potpore, javne regulacije i umijea
voenja drave koji mogu obogatiti,a ne osiromaiti ljudske ivote.

Ekonmska nesloboda moe iriiti socijaln u neslobodu kao to socijalna i politika nesloboda moe
poticati ekonomsku neslobodu.

ORGANIZACIJE I VRIJEDNOSTI

Ostavrivanje slobode prenosi se vrijednostima, a na njih pak utjeu javne rasprave i socijalne
interakcije na koje djeluju participativne slobode.

INSTITUCIJE I INSTRUMENTALNE SLOBODE

Pet je razliitih vrsta slobode, promatranih kroz instrumentalno gledite, posebno je istraeno u
empirijskim stiudijama koje slijede. One ukljuuju:

1. Politike slobode
2. Ekonomske resurse
3. Socijalne mogunosti
4. Jamstva transparentnosti
5. Protektivnu sigurnost

ZAKLJUNA NAPOMENA

Slobode nisu samo priamrni ciljevi razvoja; one spadaju meu njegova glavna sredtsva. Priznajui
temeljni. Evaluacijsko znaenje slobode, moramo shavtiti osobite empirijeske poveznice koje
meusobno povezuju slobode razliitih vrsta. Politike slobode, u obliku slobode govora i izbora
pomau u promicanju ekonomske sigurnosti. Drzutvene mogunosti u obliku obrazovanja i
zdravstevnih sadraja olakavaju ekonomsku particiapaciju. Ekonomske mogunosti u okviru
mogunosti sudjelovanja u trgovini i proizvodnji mogu pomoi u stavranju osobnog bogatsva i javnih
resursa za drutvene sadraje.

Perspektiva slobode
Ako imamo razloga htjeti vie blagostanja, moramo pitati: koji su to razlozi, kako djeluju, o emu
ovise i koje su stavri koje moemo uinit s vie bogastva? U biti, imamo izvrsne razloge eljeti vei
dohodak ili vie bogastva. I to ne zato to su dohodak i bogatsvo poeljni zbog sebe samih, ve zato
to su to izvrsna sredstva ope namjene za poveanje slobode kako bi se vodila ona vrsta ivota koju
imamo razloga cijeniti.

Korist bogastva je u onome to nam omoguuje postii zbiljske slobode. No ova veza nije iskljuiva
niti jednolina. Bitno je priznati kljunu ulogu bogastva pri utvrivanju ivotnih oklonosti i kvalitete
ivota kao to je bitno shvatiti kvalificiranu i zavisnu prisodu tog odnosa. Odgovarjue shvaanje
razvoja mora ii dalje od akumulacije bogatsva i rasta bruto nacionalnog proizvoda i drugih vraijabli
povezanih s prihodom. Ne zanemarujui znaenje ekonomskog rasta, moramo gledati dalje od njega.

Razvoj mora skrbiti o unapreenju naih ivota i sloboda koje uivamo. irenje sloboda koje cijenimo
ne samo da na ivot ini bogatijim i nesputanijim ve nam omoguuje biti u potpunsoti drutvenim
ososbama, ostavriti naa vlastita htjenja, uzajmno djelujui i vrei utjecaj na svijet u kojem ivimo.

OBLICI NESLOBODE

Mnogi ljudi diljem svijeta pate od raznih oblika neslobode. Glad i dalje pogaa pojedina podruja,
uskarauje milijunima temeljnu slobodu za preivljavanje. Jednako tako velik broj ljudi ima
neddostatn pristup zdravstvenoj skrbi, sanitarnim sadrajima ili istoj vodi

Vrlo je esto ekonomska nesigurnost povezana s nedostatkom demokratskih prava i sloboda. Zaista,
djelovanje demokracije i politikih prava ak moe pomoi u spreavanju gladi i drugih ekonomskih
katastrofa.

Ne zauuje da nikada u povijesti svijeta glad nije izbila u funkcionalnoj demokraciji bila ona bogata
ili relativno siromana

No u osnovi politika sloboda i graanske slobode imaju neposredno znaenje same po sebi i ne
moraju se posredno pravdati vezano za njihov uinak na gospodarstvo. ak i kad ljudi bez politikih
sloboda i graanskih prava uivaju odgovarajuu ekonomsku sigurnost lieni su bitnih sloboda u
voenju ivota, zanijekane su im bitne slobode u voenju ivota i lieni su mogunosti sudjelovanja u
kljunim odlukama glede pitanja od javnog znaaja.

PROCESI I MOGUNOSTI

Na temelju iznesenog trebalo bi biti jasno da stajalite o slobodi koje se ovdje zagovara ukljuuje i
procese koji omoguuju slobodu djelovanja i odluivanja te zzbiljske mogunosti koje ljudima stoje na
raspolaganju, uzevi u obzir njihove osobne i drutvene okolnosti. Nesloboda se moe razviti ili kroz
neodgovarajue procese (poput krenja prava glasovvanja ili drugih politikih ili graanskih prava) ili
kroz neodgovarajue pogodnosti koje nekim ljudima stoje na raspolaganju za ostvarenje minimalnih
htijenja (ukljuujui nedostatak takvih minimalnih pogodnosti, poput sposobnosti izbjegavanja
prerane smrtnosti, pobola ili gladdovanja)

DVIJE ULOGE SLOBODE

Analiza razvoja prestavljena u ovoj knjizi obrauje slobode pojedinaca kao temeljne graevne
blokove. Pozornost je posebno posveena irenju sposobnosti osoba da vode onu vrst ivota koju
cijene i imaju razloga cijeniti. Te sposobnosti mogu poveati javne politike. No s druge strane na
smjer javne politike moe utjecati uinkovito koritenje participativnih sposobnosti od strane javnosti.
Ta dvosmjerna veza zauzima sredinju ulogu u ovdje iznesenoj analizi. Porstoje dva izrazita razloga
zbog koji individualna sloboda zauzima kljunu ulogu u poimanju razvoja, a odnose se na evaluaciju i
djelotvornost.

Imati veu slobodu za ono to imamo razloga cijenti je: (1) bitno samo po sebi radi ope slobode
pojedinca i (2) radi poticanja mogunosti za postizanje dragocjenih ishoda. Oba su razloga bitna za
evaluaciju slobode lanova drutva i na taj naij igraju kljunu ulogu pri procjeni razvoja drutva

SIROMATVO I NEJEDNAKOST

Postoje dobri razlozi da siromatvo moemo smatrati kao depriviranost temeljnih mogunosti, a ne
samo ako nizak dohodak.

Promjena gledita bitna je radi stjecanja razliitog i izravno bitnijeg pogleda na siromatvo, ne
samo u zemljama u razvoju nego i u bogatijim drutvima. Prisutnost masovne nezaposlenosti u
Europi ukljuuje depriviranosti koje nisu dobro odraene u statistikama raspodjele dohotka. Te se
depriviranosti esto ne istiu zbog toga to europski sustavi socijalne sigurnsoti tee nadoknaditi
gubitak prihoda nezaposlenih. No nezaposlenost nije samo nedostatka prihoda koji se moe
nadoknaditi pomou dravnih transfera; to je takoer izvor dalekosenih oteavajuih uinaka na
osobnu slobodu, inicijativu, vjetine. Uzrokuje viestruke uinke, pa tako doprinosi socijalnoj
iskljuenosti nekih skupina i dovodi do gubitka samostalnosti, samopouzdanja, psiholokog i
psihikog zdravlja.

DOHODAK I SMRTNOST

aki i glede povezanosti smrtnosi i dohotka, znaajno je da razmjer depriviranosti kod razliitih
skupina u vrlo bogatim zemljama moe biti usporediv s tzv. Treim svijetom. U SAD-u, primjerice,
Afroamerikanci kao skupina nemaju viu nego niu vjerojatnost doivjeti odmaklu dob u odnosu na
stanovnike roene u neusporedivo siromanijim gospodarstvima Kine ili indijske drave Karale.

Slike 1.1 i 1.2 str 35. Iako je dohodak po stanovniku Afromaerikanaca u SAD-u znaajno nii u odnosu
na dohodak bijelog stanovnitva, Afroamerikanci su po dohotku nekoliko puta bogatiji nego
stanovnici u Kini ili Karale. Mukarci u Kini i Kerali znaajnije nadive muke Afroamerkiance.

TRITA I SLOBODA

Odnos trinog mehanizma prema slobodi, i na taj nain prema gospodarskom rastu, postavlja
najmanje sva razliita pitanja koja se moraju jasno razluiti. Kao prvo, negiranje pogodnsoti
transkacija putem proizvoljne kontrrole moe samo po sebi biti izvor neslobode. Ljudi su onda
sprijeeni raditi ono to ele a to spada u njihova prava osim ako ne postoje uvjerljivi razllozi za
suprotnu tvrdnju. Ovaj problem ne ovisi o uinkovitosti trinog mehanizma ili kakvoj icrpnoj analizi
posljedica postojanja ili nepostojanja trinog sustava; on jednostavno ovisi o znaenju slobode
razmmjene i transkacije bez preprkea ili ometanja.

Drugi argument je da trita obino djeluju kako bi poveala dohodak, bogatsvto te gospodarske
mogunosti koje ljudi imaju. Arbitrarna ogranienja trinoh mehanizma mogu dovesti do smanjenja
sloboda zbog posljedinog uinka nedostatka trita. Depriviranosti nastaju kad se ljudima uskrauju
gospodarske mogunosti i povoljne posljedice koje trita nude i podupiru.

Promjena fokusa interesa tritu anklonjene ekonomske zannosti od slobode ka korisnosti postignuta
je uz odreenu cijenu: zapostavljanje sredinje uloge same slobode.

VRIJEDNOSTI IPROCES PROCJENE

Individualna sloboda isiti je drutveni proizvod i postoji dvosmjerni odnos izmeu: (1) drutvenih
ureenja za irenje osobnih sloboda i (2) koritenje individualnih sloboda ne samo radi poboljanja
ivota nego i radi postizanja prikladnijih i uinkovitijih drutvenih ureenja.

Tradicija kultura i demokracija

Problem participacije zauzima sredinju ulogu kod nekih temeljnih pitanja koja su slabila sangu i
doseg teorije razvoja.

Ozbiljno je pitanje izvora autoriteta i legitimnosti. Namee se neizbjean problem procjene kada se
mora odluiti to odabrati ako i kada se dogodi da neki djelovi tradicije ne mogu ostati uz
gospodarske i drutvene promjene koje mogu biti potrebne iz drugih razloga. Ako se mora rtvovati
tradicionaloan nain ivota kako bi se rijeili problemi tekog siromatva ili kratkoga ivotnoga vijeka,
onda odabir treba prepustiti ljudimsa izravno pogoenima takvim stanjem. Pravi je sukob izmeu:

1. Temeljne vrijednosti prema kojoj se ljudima mora dopustiti slobodno odluivanje o

tradicijama koje ele ili ne ele slijediti
2. Ustrajnost praenja uhodane tradicije. Alternativa je pokoravnje ljudi odlukama vjerske i
svjetovne vlasti koje nameu tradicije zbiljske ili zamiljene

Zvrne napomene

Promatranje razvoja kroz prizmu sutinske slobode ljudi ima dalekosene posljedice za nae
shvaanje procesa razvoja te za naine i sredstva njegove promocije. Na evaluativnoj strani to
obuhvaa potrebu procjene zahtjeva razvoja putem uklanjanja nesloboda od koji lanovi drutava
mogu patiti. Prema tome proces razvoja ne razlikuje se bitno od povijesti prevladavanja tih
nesloboda. I dok ta povijest nije ni na jedan nain povezana s procesom ekonomskog rasta i
akumulacije fizikog i ljudskog kapitala, njen doseg i opseg podosta nadilaze te varijable.

Ako se usredotoimo na sloboodu pri vrednovanju razvoja, pritom ne predlaemo postojanje nekog
jedinstvenog i preciznog kriterija razvoja prema kojemu bi se razliita razvojna iskustva uvijek mogla
usporediti i rangirati.
Temeljna motivcija pristupa razvoja kao slobode nema svrhu svrstavanja svih drava ili svih
alternativnih scenarija u jedan potpuni poredak, ve joj je svrha naglasiti bitne aspekte razvojnog
procesa, od kojih svaki zasluuje pozornost.

Ciljevi i sredstva razvoja

Dva opa stajalita o razvoju:

Prema jednom gleditu razvoj je divlji proces s puno krvi, znoja i suza svijet u kojem mudrost trai
grubost. Zahtjeva osobito proraunato zanemarivanje razliitih problema koji se smatraju
nerazumnima. Osnova za razvoj su ilavost i disciplina. Elementi poput nekih socijalnih usluga i prava,
predstavljaju luksuz demokracije i mogu se ostvariti tek kada je razvojni proces donio dovoljno
plodova.

To vrsto stajalite u suportnosi je s alternativnim pogledom koji razvoj zapravo smatra prijateljskim
procesom. Primjerenost ovog procesa dokazan je primjerice uzajmno korisnim razmjenama ili
djelovanjem socijalnih sigurnosnih mrea, politikim slobodama ili drutvenim napretkom ili nekom
njihovom kombinacijom.

KONSTITUTIVNE I INSTRUMENTALNE ULOGE SLOBODE

Pristup zastupan u ovoj knjizi pokuaj je promatranja razvoja kao procesa irenja zbiljskih sloboda
koje ljudi uivaju. Prema tom se pristupu irenje sloboda smatra:

1. Primarnim ciljem
2. Glavnim sredstvom razvoja

Ta su dva elemnta mogu nazvati konstiturivnim i instrumentalnom ulogom slobode u razvoju.

Konstitutivna se uloga slobode odnosi na znaenje supstancijalne slobode u obogaivanju ljudskog
ivota. Sutginske slobode ukljuuju temeljne sposobnosti izbjegavnja depriviranosti, poput
gladovanja, pothranjenosti, izljeivih bolesti i prerane smrtnost, kao i sloboda koje su povezane s
pismenou i sposobnou raunanja, politikom participacijom, slobodom govora itd. Razvoj je
prema tom gleditu, proces irenja ljudskih sloboda.

U sklopu ueg pogleda na razvoj esto se postvalja pitanje pogoduje li sloboda politike participacije i
neslaganje razvoju. U sklopu temeljnog pogleda na razvoj ako slobodu, ovo bi pitanje zvualo
pogreno budui da promauje kljuno shvaanje prema kojem su politika participacije i neslaganje
sami po sebi konstitutivni elementi razvoja.

Ovo temeljno stajalite razliito je od instrumentalnog argumenta, prema kojem te slobde i prava
takoer mogu biti vrlo uinkovti u doprinosu ekonomskom rastu. Ta je instrumentalna poveznica
takoer bitna, ali znaenje instrumentalne uloge politike slobode kao sredstva razvoja ni na koji
nain ne smanjuje znaenje vrednovanja slobode kao cilja razvoja.

Instrumentalna se uloga slobode odnosi na nain na koji razliite vrste prava, mogunosti i ovlatenja
doprinose irenju ljudske slobode openito i tako je promiu.

INSTRUMENTALNE SLOBODE
5 specifinih vrsta slobode:

1. Politike slobode
2. Ekonomski resursi
3. Socijalne mogunosti
4. Jamstva transparentnosti
5. Protektivna sigurnosti

Te instrumentalne slobode doprinose opoj sposobnosti osobe da ivi slobodnije, ali takoer slue
meusobnom nadopunjavanju.

Politike slobode, openito gledano odnose se na mogunosst ljudi da odrede tko bi trebao vladati i
na kojim naelima, a takoer ukljuuju mogunost nadzora i kritiziranja vlasti, slobode politikog
izraavanja i necenzuriranog tiska, uivanja u slobodi izbora izmeu politikih stranaka itd.

Ekonomski resursi odnose se na mogunosti koje pojedincima stoje na raspolaganju kako bi koristili
ekonomske resurse radi potronje, proizvodnje ili razmjene. Ekonomska e prava kojima raspolae
pojedinac ovisiti oresursima u vlsnitvu ili na raspolaganju te e utjecati na uvjete razmjene, poput
relativnih cijena i djelovanja trita. Trebalo bi biti oito da je, u odnosu izme+u nacionalnoh
dohotka i bogatstva s jedne strane te ekonomskih prava stanovnitva s druge, bitna problematika
razdiobe.

Socijalne mogunosti (autor koristi izraz socijalne mogunosti kojim se u osnovi pokriva ono to u
velikoj mjeri obuhvaa izraz socijalna drava) odnose se na drutve aranmane sa svrhom
obrazovanja, zdravstvene zatite, itd., a sve to utjee na supstancijalnu osobnu slobodu ostvarenja
boljeg ivota. Te su mogunosti bitne ne samo zbog privatnog ivota ve i radi uinkovitijeg
sudjelovanja u ekonomskim i politikim aktivnostima

Jamstva transaprentnosti odnose se na potrebu za otvorenou koju ljudi mogu oekivati: sloboda
meusobnog djelovanja uz jamstvo otvorenosti i razumnosti. Kada je to povjerenje ozbiljno narueno,
nedostatak otvorenosti moe imati negativan utjecaj na ivote mnogih ljudi i onih izravno, i onih
neizravno ukljuenih.

Protektivna sigurnsot potrebna je kako bi pruila sigurnosnu socijalnu mreu s ciljem spreavanja
srozavanja pogoenog stanovnitva na stanje tekog siromatva, a u nekim sliajevima i gladi i smrti.
Podruje zatitne sigurnosti ukljuuje fiksne institucionalne arnmane, poput naknada za
nezaposlene ili zakonskih naknada siromanima, te namjenske programe, poput ong sa srvhom
ublaavanja posljedica gladi.

MEUSOBNE POVEZNICE I KOMPLEMENTARNOST

Ove instrumentalne slobode izravno poboljavaju ljudske sposobnosti, no one se ujedno meusobno
nadopunjuju i jaaju. Shavanje tih meusobnih poveznica osobito je bitno u razumijevanju razvojnih
politika.

injenica da su prava vezana uz ekonomske transkacije snaan motor akonomskog rasta iroko je
prihvaena. No mnoge druge poveznice nisu u dovoljnoj mjeri priznate i moraju se potpunije
obuhavatiti u analizi politike. Ekonomski rast ne pomae samo kod poveanja osobnih dohodaka
nego i pri osposobljavanju drave za finaciranje socijalnog osiguranja i aktivne dravene intervencije.
Na slian nain stavranje socijalnih mogunosti pomou usluga opout javnog obrazovanja,
zdravstvene zatite te razvoja slobodnog i snanog tiska mogu doprinjeti i gospodarskom rastu i
znatnom samnjenju stope smrtnosti.

Japan je pionirski primjer jaanja ekonomskog rasta putem drutvenih mogunosti, osobito na
podruju osnovnog obrazovanja. Taj je pristup suprotan i uvelike potkopava prevladavajue
vjerovanje kod mnogih krugova vezanih uz pojedine politike prema kojemu je ljudski razvoj, esto
shvaen kao prces irenja obrazovanja, zdravstvne zatite neka vrtsa luksuza kojeg si samo bogate
zemlje mogu dopustiti. Za autora je moda i najbitniji uinka uspjeha istonoazijskih gospodarstava
predvoenih japanom upravo potpuno potkopavanje te implivcitne predrasude.

RAZLIITI ASPEKTI SUPOROTNOSTI IZMEU KINE I INDIJE

Drutveni aranmani mogu imati odluujuu ulogu pri osiguravanju i irenju osobne slobode

Suprotnost Indije i Kine ima u tom kontekstu odreeno ilustrativno znaenje. Kina i Indija ve neko
vrijem ulau napore kako bi stvorile otvorenije, meunarodno aktivno, trino orijenitrano
gospodarsto. Indisjki su napori polagano urodili plodom, no bez tako velikih rezultat kao u Kini. Bitan
imbenik u toj suprotnosti jest injenica da je s gledita drutvene spremnosti na koritenje trinog
gospdarstva, Kina puno naprednija od Indije. Kad se kina okrenula tritu ve je imala visok stupanj
pismenosti stanovnitva i dobru obrzovnu infrastrukturu. Za razliku od toga, indija je, kad se okrenula
tritu imala plupismeno odraslo stnovnitvo, a stanje se do dans nije promijenilo.

DRUTVENI ARANMANI OMOGUENI ZAHVALJJUI RASTU

Temeljno je stajalite da uinak ekonomskog rasta znatno ovisi o nainu koritenja njegovih plodova.
To pomae objasniti zato su neka gospodarstva, poput June Koreje i Tajvan, bila u mogunosti u
kratkom vremenu povisiti oekivano trajanje ivota pomou ekonomskog rasta.

Zbog povijesnih razloga, ukljuujui usmjerenost na temeljno obrazovanje i temeljnu zdravstevnu

zatitu te rani zavretak zemljinih reformi, lake je bilo postii iroko rasprostranjenu ekonomsku
participaciju u mnogim zemljama istine azije. To nije bilo mogue u zemljama poput Brazila, Indije ili
Pakistana, gjde je stvaranje drutvenih mogunosti teklo puno sporije i ta je sporost djelovala kao
pepreka ekonomskom razvoju. irenje drutvenih mogunosti omoguilo je gospodarski razvoj s
visokom zaposlenou i stvorilo povoljne okolnosti za smanjenje stope smrtnosti i produljenje
oekivanog trajanja ivota. To je u otroj suprotnosit s nekim drugim brzorastuim ekonomijam,
poput Brazila, koje su takoer zabiljeile skoro slinu stopu rasta BNp po stanovniku, no obiljeava ih
loa tradicija ozbiljne drutvene nejednakosti, nezaposelnosti i zapostavljanja javne zdravstvene
zatite. Postignua na podruju produljenja ivota tih brzoratuih gospodarstava imala su sporiju
dinamiku.

U ovom konteksu postoje dvije zanimljive i meusobno povezane suprotnosti:

U sluaju brzorstuih gospodarstava suprotnost izmeu:

1. Onih s velikm uspjehom u produljenju trajanja i poboljanju kvalitete ivota (Juna Koreja i
Tajvan)
 2. Onih bez zabiljeenih slinih uspjeha u tim drugim podrujima (poput Brazila)

Za gospodarstva s velikim uspjehom u produljivanju trajanja i poboljanju kvalitete ivota,

suportonost izmeu:

1. Onih s velikm uspjehom u postizanju visokog ekonomskog rasta (juna koreja i tajvan)
2. Onih bez veih uspjeha u postizanju visokoga ekonomskog rasta(ri lanka, Kerala)

Dvije vrste uspjeha u brzom smanjenju smrtnosti, koje naziva proces omoguen zahavaljui rastu i
proces upravljan zahvaljujui potpori. Prvi proces dijeluje putem brzog gospodarskog rasta i njegov
uspjeh ovisi o rastu te takoer o koritenju poveanog ekonomskog blagostanja radi irenja
odgovarajuih socijalnih usluga. Za razliku od mehanizma postignutog rastom, potporno upravljan
proces ne djeluje putem brzoga ekonomskoga rasta, ve putem programa strune drutvene potpore
u obliku zdravstvene zatite, obrazovanja i drugih bitnih socijalnih programa.

PRIBAVLJANJE JAVNIH USLUGA, NISKI DOHOCI I RELATIVNI TROKOVI

Kod potporno upravljana procesa ne mora doi do izrazitog poveanja stvarnog dohotka po
stanovniku, ve se prednost daje pruanju socijalnih usluga. Primjer oekivanog trajanja ivota i BNP
oslikava vanost ostalih sloboda. Slika 2.1 str 58. Prikazuje BNP po stanovniku i oekivano trajanje
ivota u 6 zemalja. Unato niskim dohocima, kod stanovnika Kerale, Indije ili ri lanke biljeimo vie
razine oekivanog trajanja ivota nego kod bogatijeg stanovnitva Brazila, June Afrike, Namibije ili
Gabona. Budui da se varijacije oekivanog trajanja ivota odnose na mnotvo drutvenih mogunosti
koje u razvoju zauzimaju sredinju ulogu (ukljuujui epidemioloke politike, zdravstvenu zatitu,
obrazovne sadraje itd.) pogled usmjeren na dohodak zaista zahtjeva dodatna pojanjenja kako bi se
potpunije shavtio razvojini proces.

Nekima se moe uiniti iznenaujue mogunost financiranja potporno upravljanih procesa u

siromanim zemljama budui da su zasigruno potrebni resursi kako bi se proirile javne usluge,
ukljuujui zdravstvenu zatitu i obrazovanje. Naime potreba za resursima esto se predstavlja kao
opravdanje za odgosu drutveno bitnih investicija sve dok zemlja ne postane bogatija. Opstojnost
tog potporno upravljanog procesa ovisi o injenici da su relevantne drutvene usluge izrazito radno
intenzivne te zato relativno jeftine u siromanim zemljama.

Uspjeh potporno upravljana procesa upuuje na to da zemlja ne treba ekati postizanje vieg stupnja
bogastva prije poetka brzog irenja temljnog obrazovanja i zdravstevne zatite

Zavrna napomena

Analiza iznesaena u ovom poglavlju razvija temeljnu ideju da je poveanje ljudske slobode glavni cilj i
glavno sredstvo razvoja. Cilj razvoja tie se procjene zbiljskih sloboda koje ljudi uivaju. Mogunosti
pojedinac ovise, izmeu ostalog, o gospodarskim, drutvenim i politikim aranamnima.