Bioloki pesticidi

Mikrobioloki agensi su uzronici bolesti i tetoina, koriste se kao antagonisti za suzbijanje

drugih mikroorganizama, a mogu biti gljive, bakterije i virusi.

Gljive se koriste kao entomopatogene i nematopatogene, za suzbijanje tetnih insekata i

nematoda i kao antagonisti za suzbijanje drugih gljiva uzronika oboljenja biljaka.
Beauveria bassiana se primjenjivala za suzbijanje krompirove zlatice, ali i protiv bijele
leptiraste vai i drugih tetoina. Verticillium lecanii se nalazi u nekim preparatima za suzbijanje
biljnih vai i bijele leptiraste vai u zatienom prostoru.
Gljiva Paecilomyces lilacinus efikasna je za suzbijanje nekih tetnih nematoda. Nalazi se u
preparatu BioAct VG.
Trichoderma hrazianum se nalazi u biofungicidu Trihodex za suzbijanje sive trulei. Postoje
biofungicidi na osnovu gljive T. Viride.
Vrsta Pytium oligandrum je antagonist patogenim vrstama roda Pyitium, ali i vrstama roda
Phytophtora, Rhizoctonia, Verticillium, Sclerotinia. Nalazi se u preparatu Polyversum. Za
suzbijanje gljiva roda Sclerotinia, znaajnih pri gajenju salate i drugog povra poznat je
biofungicid Contans WG, na bazi gljive Coniothyrium minitans. Efikasna u suzbijanju
pepelnice gljiva Ampelomyces quisqualis i preparat na bazi nje AQ10.

Bakterije su najvie primjenjivani mikroorganizmi za pripremu biopesticida u odnosu na

koliinu primjenjenih preparata. Pri ovome se misli na preparate proizvedene na bazi bakterije
Bacillus thyriganensis. Unijeta u tijelo insekta putem hrane bakterija proizvodi toksine kristale
koji razaraju crijevni sistem insekta. Zbog eludanog djelovanja preparati na bazi ove bakterije
nisu opasni za korisne insekte. Opasni su za tetne insekte koji se hrane grickanjem lista,
prvenstveno gusjenice raznih leptira i tvrdokrilaca kao to je krompirova zlatica. tetoine
prestaju sa ishranom jedan do dva dana nakon unoenja preparata, a uginu nakon 3-5 dana. Zato
smrtnost nije mjerilo uspjeha djelovanja preparata, nego prestanak ishrane i nanoenje teta.
Zbog foto labilnosti nema dugo rezidualno djelovanje, 7-8 dana, pa je potrebno ponovno
tretiranje usjeva. Postoje podvrste ove bakterije efikasne prema odreenim tetoinama. Bacillus
thyriganensis var. Tenebrionis se koristi za gusjenice tvrdokrilaca, Bacillus thyriganensis var.
Kurstaki za gusjenice leptira. Registrovani preparati na bazi obije podvrste su: D-Stop, Z-Stop
i za prvu i BioBit WPNovodor FC za drugu podvrstu.
Razliiti sojevi bakterije Bacillus suptilis koriste se za suzbijanje nekih patogenih gljiva u
zemljitu. Nakon primjene tretiranjem sjemena ili zalivanjem biljaka formiraju zatitnu barijeru
u rizosferi biljaka. U Njemakoj je poznat Phytovit WG. U SAD-u je registrovano nekoliko
preparata na bazi ove i drugih vrsta roda Bacillus za suzbijanje nekih drugih patogena, uzronika
pepelnice, re, sive trulei, pjegavosti lista uzrokovane gljivama i bakterijama i drugih.

Virusi su entomopatogeni i koriste se za suzbijanje tetnih insekata. Poznati su virus poliedrije i

virus granuloze. Primjenjuju se za suzbijanje sovica i drugih gusjenica. Nedostaci preparata
koji sadrze viruse su sporo djelovanje, uzak spektar djelovanja, velika zavisnost od klimatskih
faktora, fotolabilnost, pa tako i kratkotrajno djelovanje. Za postizanje zadovoljavajueg efekta
potrebna je viekratna primjena uz kombinovanje sa drugim mjerama.

Prirodni pesticidi su uglavnom insekticidi koji se dobijaju ekstarkcijom iz biljaka koje se

prikupljaju u prirodi ili se namjenski gaje. Jedna od prvih prirodnih insekticida ie piretrin. koji se
dobija ekstrakcijom iz cvijeta biljke buvaa (Chrysanthemum cinerariefolium). Nekada se ova
biljka uzgajala u Dalmaciji u cilju prikupljanja cvijetova i ekstrakcije piretrina koji ima
insekticidna svojstva. Piretrini se danas veinom koriste za suzbijanje insekata u domainstvu ili
u skladitima hrane, ali ima preparata i za suzbijanje tetnih insekata povrtarskih biljaka u
zatienom prostoru jer je nestabilan na svjetlosti. Na osnovu grae prirodnih piretrina kasnije su
sintetisani piretroidi, grupa insekticida irokog spektra djelovanja.

Insekticidi na bazi azadirahtina dobijaju se iz sjemena i drugih djelova biljke, odnosno drveta
Azadirachta indica (eng. neem trees) koji se nalazi u junoj Aziji, Africi i Australiji. Poznati su i
pod nazivom neem ekstrakti. Insekticidi na bazi azadirahtina ometaju presvlaenje insekata, pa
su po nainu djelovanja regulatori razvoja insekata. U malim koncentracijama, sa sadrajem
aktivne materije do 1%, poto su jaki insekticidi, djeluju na biljne vai, bijelu leptirastu va,
gusjenice leptira i neke druge insekte. Zalivanjem zemljita mogu da se suzbijaju i neke
zemljine tetoine. Neki preprati na bazi azadirahtina sa veim procentom ove aktivne materije,
i do 70%, suzbijaju prouzrokovae bolesti biljaka, plamenjau, pepelnicu, crnu pjegavost,
antraknozu, ru, sivu trule.
Insekticidi na bazi rotenona dobijaju se iz korjena leguminoza roda Lonchacarpus porijeklom
iz june Amerike. Koriste se za suzbijanje insekata koji grickaju.
Produkti metabolizma nekih organizama prije svega gljiva imaju insekticidno, ali i fungicidno
djelovanje. Nalaze se na granici bilokih i hemijskih sredstava, ali poto predstavljaju produkte
metabolizma organizama, nalaze se u grupi biolokih insekticida. Nazivaju se i naturaliti.
Abamektin je produkt metabolizma gljive Streptomyces avermitilis. Nalazi se kao aktivna
materija insekticida i Vertimec 018 EC Abastate. Kao sistemini akaroinsekticid namijenjen je
suzbijanju tetnih grinja i nekih insekata u voarstvu i povrtarstvu. Neobino za bioloke
insekticide, ali ima visoku otrovnost i nalazi se u I grupi otrova.
Zemljina bakterija Saccharopolyspora spinosa pri aerobnoj fermenataciji na hranljivoj podlozi
produkuje materiju pod nazvom spinosin, visokog insekticidnog djelovanja. Ima kontaktno i 5-
10 puta jae utrobno djelovanje na gusjenice leptira, larve dvokrilaca, prije svega minera i tripse.
Poznat je preparat Spinosad.
Strobilurini, grupa fungicida novije generacije, imaju preteu u prirodnom strobilurinu koji je
ekstrahovan iz gljive Strobilurus tenacellus. Na osnovu njegove strukture sintetisani su hemijski
strobilurini razliite strukture.
Produkti metabolizma nekih gljiva su i antibiotici ali se oni ne smatraju biolokim sredstvima za
zatitu bilja.
 BIOTEHNIKA SREDSTVA

Atraktanti su sredstva koja privlae tetoine, prije svega insekte. One mogu biti privuene u
potrazi za hranom, u potrazi za suprotnim polom u vrijeme parenja ili ih privlai odreena boja.
Na ovaj nain privlae se oba pola insekata, osim kod seksulanih atraktanata koji ee privlae
mujake.
Primjena atraktanata moe imati dvije namjene, za privlaenje insekata da bi se utvrdila njihova
brojnost i na osnovu toga potreba za njihovim suzbijanjem, i za direktno suzbijanje tetoina.
Hranidbeni atraktanti su sredstva koja privlae tetoine koji se njima hrane. Pueve veoma
privlai pivo ili penica u fermentaciji. Postavljanje plitkih posuda napunjenih pivom slui za
registrovanje pojave pueva, ali i za njihovo suzbijanje. Za suzbijanje glodara slue zatrovani
mamci, koji su zapravo sastavljeni od hrane koja privlai glodare (itarice, mekinje, kukuruzna
prekrupa, kuvani krompir, kuvana riba) i otrova. Bitna osobina hranidbenih atraktana je da su
dovoljno isparljivi da bi privukli tetoine sa odreene udaljenosti.
Kao atraktant za tripse moe posluiti eer. Dodavanjem pola litra 66% rastvora glukoze
poboljava se efekat suzbijanja tripsa hemijskim sredstvima.
Ulogu hranidbenih atraktanata mogu imati i lovne biljke. Naime, neke tetoine se radije hrane
na jednim, nego na drugim biljnim vrstama. Ova osobina se moe iskoristiti da se u odreenom
usjevu gaji izvjestan broj omiljenih biljaka odreenim tetoinama, i da se na njima lake i
uspjenije suzbijaju. Tako se larve krompirove zlatice radije hrane listom plavog patlidana nego
krompira ili paradajza.
Seksualne atraktante ili feromone proizvode insekti tokom parenja i slue za privlaenje
suprotnog pola. Ova osobina je iskoriena za sintezu vjetakih feromona potpuno identinih
prirodnim koji primjenjeni u vrijeme parenja insekata izazivaju njihovu dezorganizaciju. Na ovaj
nain omogueno je prenamnoenje tetoina. Feromoni se koriste za praenje pojave pojedinih
tetoina, ali i za njihovo suzbijanje U prvom sluaju koristi se manja, a u drugom vea doza
feromona. Najveu primjenu imaju u voarstvu, vinogradarstvu i pri suzbijanju skaldinih
tetoina. U povrtarstvu mogu da se koriste feromoni za sovice.
Primjena vizuelnih atraktanata zasniva se na osobini privlaenja ili odbijanja insekata i drugih
tetoina odreenim bojama.
Poznato je da biljne vai i bijele leptiraste vai privlai uta boja. Ova osobina je iskoriena za
utvrivanje njihove prve pojave, kao i za suzbijanje primjenom utih ploa premazanih
dugotrajnim lijepkom i insekticidom. Ova mjera se naroito koristi za suzbijanje navedenih
tetoina u zatienom prostoru. Na otvorenom ili u zatvorenom prostoru mogu se postavljati i
plitke posude koje su obojene uto. U njih se sipa voda sa malo deterdenta, to onemoguava
izlazak insekta koji privueni bojom upadnu u vodu. Tripse privlai plava boja, pa se za njihovo
suzbijanje koriste plavo obojene ljepljive ploe.
Bijela boja odbija neke tetoine, kao to su biljne vai. Prskanje staklenika kreom u cilju
refleksije svjetlosti i manjeg zagrijevanja tokom vrelih ljetnjih mjeseci, doprinosi i manjoj pojavi
biljnih vai. Pa ak i prskanje biljaka kreom doprinosi manjoj pojavi ovih tetoina.

Repelenti odbijaju tetoine od biljaka i na taj nain spreavaju nastanak teta. Poznati su
fagorepelenti (antifiding sredstva) koji odbijaju od ishrane, pa tetoine uginjavaju zbog gladi.
Izvjesno odbijajue djelovanje na ishranu krompirove zlatice imaju preparati na bazi bakra.
Odbijajue djelovanje na pele imaju neki piretroidi, to smanjuje opasnost ovih insekticida na
njih.
Slino djelovanje fagorepelentima ima insekticid na bazi pimetrozina, namijenjen za suzbijanje
biljnih vai i bijele leptiraste vai. Nalazi se u preparatu Chess 25 WP. Nakon njegovog
unoenja u organizam navedene tetoine prestaju da se hrane i uginjavaju od gladi.
Odbijajue djelovanje na neke tetoine mogu imati i mirisi i druge izluevine nekih biljaka.
Udruenom sjetvom ili sadnjom postie se zbunjivanje i odbijanje tetoina od gajenih biljaka.
Paradajz posaen zajedno sa kupusom titi kupus od kupusove muve, gusjenice kupusara i
drugih leptira. Crni luk izmeu redova mrkve titi ovu biljku od mrkvine muve i nematoda. Ren
ili buva uz krompir odbijaju krompirovu zlaticu. Dragoljub odbija bijelu leptirastu va od
biljaka izmeu kojih je posijan, a slui i kao lovna biljka za biljne vai koje se na njemu rado
naseljavaju. U usjevu povra su korisne i druge biljke neven, kadifica, nana, bosiljak. Ekstrakt
bijelog luka koji posjeduje insekticidna svojstva nalazi se u nekim preparatima i koristi se kao
repelent za biljne vai, bijelu leptirastu va, tripse, grinje. Ekstrakt sjemena Ijute paprike koji
sadri kapsicin koristi se kao repelent za sisare koji nanose tetu vou i povru, kao to su zeevi
i kunii u mladim vonjacima ili usjevu kupusnjaa.
Repelenti ne moraju biti samo hemijske supstance. Poznato je da zvuk djeluje odbijajue na neke
tetoine. Zvuci niske frekvencije mogu odbijajue djelovati na neke insekte. iroku primjenu u
povrtarstvu, pri gajenju bostana i drugog plodovitog povra, imaju zvuni efekti na odbijanje
ptica. One u uslovima sue mogu nanijeti velike tete na sonim plodovima povra.

Inertna praiva sadre amorfne silikate koji apsorbuju vosak sa povrine tijela insekata ili
sadre estice otrih ivica koje mehaniki oteuju kutikulu insekata. U oba sluaja dolazi do
dehidratacije odnosno gubitka vode iz tijela insekata i uginua.
Oni se mogu dodavati i insekticidima radi poboljanja djelovanja. Poznata je diatomejska zemlja
koja se dobija od fosilnih ostataka koljki i algi. Koristi se za tretiranje biljaka koje napadaju
gusjenice. Pri kretanju gusjenica po tretiranoj povrini otre ivice estica ih povrijeuju i
uzrokuju dehidrataciju. Kao inertno praivo moe se smatrati i pepeo ili negaeni kre koji
puevima oduzimaju sluz, onemoguavajui njihovo kretanje.

Biljna ulja imaju primjenu u suzbijanju nekih tetoina i uzronika bolesti. Ulje od soje, lecitin
koristi se za suzbijanje prouzrokovaa pepelnice povrtarskih i ukrasnih biljaka.
Ulja sprijeavaju snadbijevanje insekata kiseonikom, to dovodi do njihovog uginua. Na ovaj
nain se koriste neki preparati na bazi ulja od uljane repice za suzbijanje jaja nekih tetoina.
preparatima na bazi prirodnih insekticida esto se dodaje izvjesna koliina biljnih ulja radi
poveanja efikasnosti.

Sapuni su soli masnih kisjelina. Dobijaju se saponifikacijom prirodnih masti. Koriste se za

suzbijanje prije svega biljnih vai, bijelih leptirastih vai i grinja. Poznati su preparati na bazi
kalijumovih sapuna. Nekim insekticidima na bazi piretroida moe se dodati kalijumov sapun.
Natrijum bikarbonat poznat kao soda bikarbona spreava infekciju biljaka nekim patogenim
gljivama. Ona je efikasna ukoliko je sama rastvorena u vodi ali se njen efekat poveava
dodavanjem biljnog ulja kao to je suncokretovo. Ulje poboljava zadravanje sode bikarbone na
povrini lista. Primjenjuje se iskljuivo preventivno dobrim nanoenjem prskanjem na sve
djelove biljaka. Priprema se dodavanjem dvije do tri kaiice sode bikarbone u 5 l vode sa dvije
do tri kaiice biljnog ulja.

Korisni insekti

Voke su izloene napadu velikog broja tetnih insekata i grinja koje na njima izazivaju
direktne i indirektne tete. Bitan faktor uspjene voarske proizvodnje je spreavanje
gubitaka koji mogu nastati usled dejstva tetoina. Borba protiv tetoina se zasniva na
principima organske zatite bilja koja podrazumijeva korienje mjera borbe
(mehanike, agrotehnike, bioloke) koje su propisane Zakonom i pravilnicima o
organskoj poljoprivredi, a iji cilj je odravanje nivoa tetoina ispod praga ekonomske
tetnosti. Treba voditi rauna da dok tetoina ne ugroava prinos na nju se ne treba
obazirati.

tetoine napadaju brojni prirodni neprijatelji, predatori i paraziti koji su jedan

od glavnih regulatora dinamike populacije tetoina, mada se zbog neadekvatne
primjene sredstava za zatitu bilja njihov opstanak esto dovodi u pitanje. U prirodi,
prirodni neprijatelji odravaju prirodnu ravnoteu tetoina, zbog ega se u prirodnim
biotopima rijetko deavaju masovne pojave insekata.

Prirodni neprijatelji insekata i grinja su za ovjeka korisni organizmi, a grupiu

se u korisne sisare, korisne ptice, parazitske gliste, patogeni mikroorganizmi, korisne
grinje i korisni insekti.
Poseban znaaj u biolokoj borbi pripada korisnim insektima koji mogu biti paraziti i
predatori.

Predatori svoju rtvu odmah ubijaju i njome se hrane. Kao predatori pojavljuju
se insekti iz gotovo svih redova iz kojih se pojavljuju i tetni insekti: Dermaptera -
kookrilci, Ordhoptera pravokrilci, Thysanoptera tripsi, Hemiptera stjenice,
Coleoptera tvrdokrilci, Neuroptera mreokrilci i Diptera dvokrilci. Meutim, nemaju
svi jednak znaaj u regulaciji brojnosti tetoina. Mnoge vrste su istovremeno i fitofagi i
zoofagi odnosno i tetoine i korisni i esto je teta koju izazivaju vea od koristi koju
imaju kao predatori. Najbolji primjer za to je uholaa Forficula auricularia L. koja je
poznata kao tetoina u voarstvu i cvjearstvu ali je istovremeno i znaajan predator
lisnih vai, grinja i jaja drugih tetnih insekata u voarstvu. Slino je i sa predstavnicima
reda Thysanoptera koji su uglavnom fitofagi, ali neki predstavnici mogu biti predatori
grinja i sitnih insekata.

Najpoznatiji predator iz reda pravokrilaca je bogomoljka Mantis religiosa L. koja

za hranu koristi razne insekte. U toku dana moe da pojede 2030 mreastih stjenica
(npr. kruke). U prirodi se javlja u malom broju i ee u toplijim krajevima. U svijetu se
uzgaja u cilju bioloke borbe, a u promet se stavlja u stadijumu jajeta. Iz reda stjenica
kao znaajniji predatori u voarstvu posebno crvene vone grinje, lisnih vai i drugih
tetoina pojavljuju se predstavnici familija: Nabidae, Anthocoridae i Reduviidae. Sve
vrste familije Nabidae su predatori, u prednjem dijelu tijela su suene i sa jako izraenim
oima. Hrane se jajima insekata, vaima, grinjama i sitnijim gusjenicama. Obino se
skrivaju izmeu lia cvjetova i tamo hvataju svoju rtvu. Jedna stjenica moe u toku
dana isisati 30100 grinja ili 1030 vai ili pedesetak jaja insekata.

Predstavnici familije Anthocoridae su sitni insekti veliine 34 mm. U vonjacima

se najee sreu vrste roda Orius. Posebno su znaajni kao predatori crvene vone
grinje ali se hrane jajima insekata, vaima, tripsima, buvama lista itd. U toku razvia
larva roda Orius uniti 300600 jedinki crvene vone grinje ili 100-200 vai. Smatra se
da kod odnosa 1 stjenica na 800 grinja ne moe doi do prenamnoenja grinja. Vrste
roda Orius se vjetaki uzgajaju u cilju bioloke borbe protiv kalifornijskog tripsa.

Vrste familije Reduviidae su relativno krupne (10-15 mm) sa dugom i uzanom

glavom. Prednji per nogu je prilagoen za hvatanje plijena i sve vrste ove familije su
predatori.

Iz reda tvrdokrilaca kao predatori su znaajni predstavnici familije Carabidae

truljci i Coccinellidae bubamare. Vrste iz familije truljaka su uglavnom predatori koji
se hrane razliitim vrstama gusjenica, injacima i larvama gundelja. U Evropi je
poznato oko 500 vrsta iz ove familije. ivot provode najee u zemlji, ispod kamena, u
uginulom drvetu, ispod kore drveta i na drugim skrivenim mjestima. To su krupni insekti
duine 30 mm sa dobro razvijenim nogama kojima se brzo kreu i hvataju rtvu,
tamnijih su boja sa metalnim sjajem. Neke vrste ive vie godina, a u toku ivota mogu
unititi i do hiljadu larvi insekata. Kod nas su najpoznatije korisne vrste: Calosoma
sycokanata L. i Calosoma inquisitor L. kao i neke vrste iz roda Carbus. Vrsta Calosoma
sycokonata L. u toku ivota pojede 40 gusjenica, 10-15 larvi ili lutki tvrdokrilaca. Odrasli
za ivota pojedu 200-400 larvi. esto pretjerana primjena sredstava za zatitu bilja
smanjila je brojnost ovih korisnih insekata, a time i njihov znaaj.
 Mnogo vei znaaj imaju predstavnici familije bubamare koji se u razvijenim
Evropskim zemljama vjetaki uzgajaju i potom isputaju u vonjak. Bubamare se
uglavnom hrane lisnim i titastim vaima. Bubamare su crvene, narandaste, ute ili
crne sa takicama raznih boja. U Evropi ivi oko 60 vrsta iz ove familije ali je mali broj
znaajan kao predator. Kod nas najvei znaaj imaju sedmotakasta bubamara
Coccinella septempunctata L. i dvotakasta bubamara Adalia bipunctata L. Prisustvo
bubamara u vonjaku ukazuje na prisustvo vai. Jedna larva ili imago dnevno moe da
pojede 20-30, a u toku ivota nekoliko stotina vai. Prema nekim podacima jedna
bubamara na 40 lisnih vai moe potpuno sprijeiti tete u vonjacima, a kod odnosa 1
bubamara prema 100 lisnih vai ne treba oekivati znaajnije tete. Uloga imaga
bubamara u redukciji brojnosti lisnih vai dolazi do izraaja rano u proljee i poetkom
jeseni, a larvi u toku proljea i ljeta.

U okviru reda mreokrilci znaajne predatorske vrste u vonjacima pripadaju

familiji Chrisopidae zlatooke. U Evropi ivi oko 50 vrsta iz ove familije. Imaju njeno
tijelo koje je najee zeleno, sa dugim mreastim krilima. Odrasle zlatooke se hrane
nektarom dok su larve znaajni predatori lisnih vai, tripsa, leptirastih vai, grinja kao i
jaja leptira, tvrdokrilaca i grinja. Kod nas su najee vrste Chrisoperla carnea Steph. i
Chrisopa perla. Imaju vie generacija u toku godine. Larva prolazi kroz tri stepena od
kojih je trei najprodrljiviji. U toku svog razvia jedna larva pojede do 500 vai ili preko
10 000 jaja ili larvi crvene vone grinje. Larve se uzgajaju u laboratoriji i potom isputaju
u vonjak. Preporuuje se 1015 000 jaja ili mladih larvi po ha.

Iz reda dvokrilci kao predatori znaajniji su predstavnici familije Cecidomyidae

muve ikarice, Syrphidae osolike muve, Asilidae grabljive muve. Vrste iz familije
Cecidomyidae su tetoine meutim neke vrste su zoofagne (Aphidoetes aphidimyza
Rond.). Osolike muve su predatori u stadijumu larve, a odrasle se hrane nektarom i
znaajne su za opraivanje. Jedna larva moe unititi do nekoliko stotina vai, a odrasle
muve svojim izgledom podsjeaju na ose pa su otuda i dobile naziv. Muve iz familije
Asilidae su predatori u stadijumu imaga. Larve se hrane mrtvom organskom materijom.

Paraztiti a razliku od predatora, ive na raun drugih organizama ivjei na

njima ektoparaziti ili u njima endoparaziti. Oni svoju rtvu ne ubijaju odmah nego tek
po zavretku razvia parazita domain ugine. Znaajni paraziti pripadaju redu Diptera i
Hymenoptera.

Iz reda Diptera kao paraziti larvi i leptira u voarstvu znaajne su muve

gusjeniarke Tachinidae. Svojim izgledom podsjeaju na kunu muvu. enka odlae
jaja u tijelo rtve, larva se razvija u domainu i tek po zavretku razvia domain ugine.
Najvei broj parazita pripada redu opnokrilci. U familiji Icheneumonoidae nalaze se
osice veih dimenzija koje su paraziti larvi i lutki tetoina prije svega smotavaca. Vrste
iz familije Braconoidae su takoe znaajni paraziti smotavaca, a neke vrste roda
Microgaster parazitiraju smotavca jagode. U familiji Aphidiidae su tipini paraziti lisnih
vai. Obino napadaju bezkrilne enke. Neke vrste su polifagne, a neke su vezane za
specifine vrste domaina.

U familiji Aphelinidae se nalaze veoma sitne ose, a meu njima je najpoznatija

vrsta Aphelinus mali Xald. koja je parazit krvave vai i to uglavnom larvi treeg stepena.
U Evropu je uneena u periodu od 1920-1930 god. i moe sniziti populaciju krvave vai
i preko 90%. U ovu familiju spadaju vrste roda Prospaltella, a najpoznatija je P. berlesi
How. koja parazitira dudovu titastu va i jedan je od prvih primjera uspjenog unoenja
prirodnih neprijatelja sa drugog kontinenta za bioloku borbu. U ovoj familiji su vrste P.
perniciosi Tow. koja je parazit kalifornijske titaste vai i Encarsia formosa Gahan koja je
najznaajniji parazit staklenike muice.

Vrste familije Trichogramatidae su sitni insekti veliine do 0,5 mm. Najpoznatija

vrsta ove familije je Trichograma evanescens Westv. koja parazitira jaja insekata prije
svega leptira. Iz reda opnokrilci manji znaaj kao paraziti imaju vrste iz familija
Eurytomidae, Pteromalidae, Eupelmidae, Encyritidae i Chalcidoidae.

Iz svega napisanog jasno je da u prirodi postoji veliki broj korisnih insekata koji mogu
znaajno uticati na smanjenje brojnosti tetoina. Treba potovati prirodu i kad se mjere
suzbijanja moraju primjeniti treba birati preparate koji su selektivni prema korisnim
insektima.

Dr Sneana Hrni

Ministarstvo poljoprivrede umarstva i vodoprivrede Crne Gore

European Comission - organic farming
web site evropske komisije posveen organskoj poljoprivredi evropske unije
Biotehniki institut u Podgorici
savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji
NOP
National organic program Regulations (Standards) and Guidelines
ATTRA
National Sustainable Agriculture Information Service- prua informacije
svima koji su ukljueni u razvoj odrive poljoprivrede SAD-a, kojoj pripada i
ORGANSKA POLJOPRIVREDA.
MAIB
Mediteranski poljoprivredni institut u Bariju - doprinosi razvoju organske
poljoprivrede mediterana
ISPAVE - istraivaki centar za zatitu bilja iz Rima
Baza podataka o fitosanitarnim proizvodima koji se koriste u organskoj
poljoprivredi Republike Italije. Interesantno jer se mogu pronai informacije
o aktivnim supstancama, formulaciji, podruju primjene,mehanizmu
djelovanja, toksinosti itd.
EU Pesticides database
EU baza podataka o pesticidima!
European Commission > Agriculture and Rural Development
Evropska komisija - poljoprivreda i ruralni razvoj
IFOAM
meunarodna federacija organske poljoprivrede