1.

KLASIFIKACIJA MAINA ZA OBRADU DEFORMACIJAMA

Osnovna klasifikacija maina za obradu deformacijom :

Prese predstavljaju maine za obradu deformacijom sa kvazistatikim djelovanjem na

deformisani materijal. Mozemo ih podjeliti u 3 grupe u zavisnosti od konstrukcije glavnog
pogonskog mehanizma i kinematike radnih elemenata:
- krivajne i bregaste prese
- hidrauline
- zavojne

Glavni parametar presa je nominalna sila presovanja. Za akumulaciju energije krivajnih u

zavojnih presakoristi se zamajac, a za hidrauline prese hidraulini akumulator.

ekii su maine za obradu deformacijom sa udarnim i kvaziudarnim djelovanjem.

Deformacija metala se izvodi putem ostvarene kinetike energije pokretnih elemenata
ekia.Glavni parametar ekia je efektivna kinetika energija. Udarna masa se javlja kao
akumulatormehanike energije.

Rotacione maine su maine kod kojih se deformacija ostvaruje obrtnim kretanjem radnog
organa sa alatom gdje se konstanto mijenja zona kontakta proizvoda sa alatom. Alat djeluje na
proizvod kvazistatiki. Glavni parametar ovih maina je nominalna sila ili nominalni obrtni
moment.

Impulsne maine i presostati su maine kod kojih se deformacija ostvarijekontaktnom

sredinom kojoj se predaje potrebna energija. Kod impulsnih maina akumulator energije je
neposredni nosilac energije, a kontaktna sredina je vazduh. Kod presostata djelovanje sile traje
due sa malim puzajuim brzinama, u sredini kojoj se predaje energija. Glavni parametar ovih
maina je pritisak koji vlada u kontaktnoj sredini i zapremini radne komore.

2.OPTE O EKIIMA I PODJELA EKIA

ekii su tehnoloke maine za obradu deformacijom udarnim djelovanjem kod kojih se

pogonska energija prije udara transformira u kinetiku energiju pravolinijskog kretanja
pokretnih radnih masa na kojima je uvren alat. Za pogon ekia koristi se komprimirani gas
ili vazduh, para, gorivi gas, tenost pod pritiskom, eksplozivno sredstvo, elektromagnet,
mehanika energijak, gravitaciona sila i drugo. Princip djelovanja ekia zasniva se na ubrzanju
radnih pokretnih masa do odreene brzine utrokom pogonskog rada za vrijeme praznog hoda.
Ovaj rad se transformie u kinetiku energiju, koja se prilikom udara alata sa deformiranim
materijalom koristi za savladavanje deformacionog rada.

Klasifikacija ekia moe se izvesti na 3 naina: tehnolokoj namjeni, tipu pogonskog

mehanizma i konstruktivnim osobinama.
Prema tehnolokoj namjeni imamo ekie za slobodno kovanje, ekie za ukovno kovanjei
ekie za kovanje iz trake.

Prema vrsti pogona dijele se u 8 klasa:

1. Parozrani eki
2. Pneumatski eki
3. elektrini eki
4. elektromehaniki eki
5. Gasnohidraulini eki
6. Hidraulini eki
7. Gasni eki
8. Eksplozivni eki

3.Princip rada ekia,osnovna konstruktivna jednaina sa komentarima?

Princip djelovanja ekia zasniva se na ubrzanju radnih pokretnih masa do odreene brzine
utrokom pogonskog rada za vrijeme praznog hoda. Ovaj rad se transformie u kinetiku
energiju, koja se prilikom udara alata sa deformiranim materijalom koristi za savladavanje
deformacionog rada.

4.Parozrani ekii,nain rada i podjela parozranih ekia?

Parozrani eki predstavlja vlastiti termomehaniki system. Za pogon pokretnih dijelova koristi
komprimirani zrak. Para se cjevovodom dovodi iz kotlovske podstanice, a zrak iz kompresorske
stanice.Para i zrak nose termiku energiju i predaju je mehanikom sistemu ekia,djelujui na
povrine razvodnika, na zidove cilindrai na klip. Nosioci energije kod ove vrste ekia su parai
zrak.Klip preko klipnjae prenosi djelovanje nosioca energije na radnu masu, to jest malj. Na
malju je uvrena jedna polovijna alata ukovnja, a na masi je uvrena druga polovina alata.
Paru ili zrak odlikuju sljedei parametric: pritisak, temperature i zapremina. Kod projektovanja
ovih ekia uzima pritisak pare 5 9 bara i pritisak zraka 6 8 bara.

Podjela parozranih ekia

Prema tehnilokoj namjeni parozrani ekii se dijele na ekie za slobodno i

ekie za ukovno kovanje.

Prema konstruktivnoj izvedbi ekii za slobodno kovanje mogu se podijeliti

na jednostubne i dvostubne.

Prema nainu koritenja pare parozrani ekii mogu da budu prostog i

dvostrukog djelovanja.

5.Protudarni parozrani ekii,opa podjela(sa trakastim i

hidraulinim mehanizmom)?

Gornja i donja udarna masa krecu se jedna nasuprot drugoj.Udarne mase imaju
priblizno iste tezine i istu duzinu radnog hoda. U toku radnog hoda gornji alat (malj)
se kreena nadole pod dejstvom komprimiranog zraka usljed ekga boni klipovi
potiskuju tenost iz bonih cilindara u srednji cilindar. Pod djelovanjem fluida
nastupa pokretanje donjeg alata (nakovnja) prema gore. Da bi brzina oba alata bila
jednaka potrebno je da povrina srednjeg klipa bude vea od povrine bonih
klipova i da bude jednaka zbiru povrina bonih klipova.
Savremene konstrukcije protuudarnih ekia uglavnom se rade u vertikalnoj
izvedbi , postoje takoer ekii i sa horizontalnim kretanjem, koji se nazivaju
impaktori.

Opta podjela:

6.Pneumatski ekii?

Pneumatski cekici rade pomocu zraka iz atmosfere koji ulazi u cilindar

kompresora gdje se odvija proces njegovog sabijanja do odredzenog
pritiska.Kompresor se pogoni elektomotorom preko reduktora i krivajnog
mehanizma.U ovom slucaju zrak se javlja kao radno tijelo,koje obezbjedzuje
elasticnu vezu izmedzu radnih elemenata kompresora i pokretnih masa
cekica pri cemu pokrece te mase pomocu pritiska koji djeluje na povrsinu
radnog klipa i to zavisno od kretanja klipa kompresora.Kod pneumatskih
cekica broj hodova radnog klipa u jedinici vremena je jednak broju hodova
klipa kompresora.Maksimalni broj udaraca cekica jednak je maksimalnom
broju obrtaja koljenastog vratila kompresora.Pneumatski cekici dvostrukog
djelovanja proizvode se sa energijom udara 0,8-28 KJ i mase padajucih
dijelova 50-100 kg. Brzina prije samog udara je 5-7,5 m/s a odnos mase
nakovnja i malja je m2/m1 = 12.
Dijelovi rada pneumatskog cekica prostog i dvostrukog djelovanja: 1-klip
radnog cilindra, 2-radni cilindar, 3-kanali, 4-klip cilindra kompresora, 5-
cilindar kompresora, 6-koljenasti mehanizam.

Pneumatski cekici zbog niske cijene i jednostavnog opsluzivanja masli su

siroku primjenu u kovacnicama manjih metalopreradzivackih preduzeca gdje
se koriste za izradu siroke lepeze raznovrsnih otkovaka.Prema karakteru
djelovanja zraka na radni klip pneumatski cekici se dijele na cekice prostog i
cekice dvostrukog djelovanja. Po broju cilindra dijele se na jednocilindricne i
dvocilindricne cekice, a po tipu kucista se dijele na jednostubne i dvostubne
cekice.

Radne mase cekica izvodi se parom ili komprominiranim zrakom pritiska 7-9
bara.Para i zrak u ovom slucaju su nosioci energije.Maksimalna brzina radnih
masina iznosi 6-7 m/s.

7. Elektromehaniki ekii?

Predstavljaju skupinu cekica koji se pogone elektromotorom a energija sa elektromotora na malj

cekica se prenosi mehanickim prenosnim mehanizmima.U ovu grupu spadaju : cekici sa daskom
cekici sa kaisem,cekici sa lancem i cekici sa amortizacijom.

-Cekici sa daskom- su cekici prostog djelovanja kod kojih se kineticka energija udara dobija
slobodnim padanjem pokretnih dijelova sa maljem. Dizanje malja u polazni polozaj koji je
pricvrscen za dasku postize se pomocu frikcionih tockova.u periodu dizanja malja sa daskom
tockovi pritiskuju dasku koja se pri okretanju tockova usljed trenja podize do gornje krajnje
tacke. U tom trenutku dasku prihvataju dvije stege koja tada ostaje u podignutom polozaju,dok se
jedan od tockova odvaja od daske. Rad cekica sa daskom sadrzi: 1-kocione poluge, 2-
ekscentricni rukavac, 3-frikcioni tocak, 4-poluga, 5-voica,6-veza sa maljem, 7-pedalja.

-Cekici sa kaisem- su cekici prostog djelovanja.Kineticka energija udara postize se slobodnim

padanjem malja sa pokretnim dijelovima. Dizanje malja vrsi se na taj nacin da se kais na koji je
pricvrscen malj namotava na valjak koji se preko remenice pogoni elektromotorom. Pri pustanju
cekica u rad valjak se oslobadza pomocu spojnice nakon cega malj slobodno pada, a kais se
odmotava.Odgovarajucim hladzenjem radni vijek kaisa se moze znatno produziti.Ovi cekici se
proizvode danas sa masom padajucih dijelova 2500 kg i visinom dizanja do 1600mm.

-Cekici s lancem-su cekici prostog djelovanja . Dizanje malja koji je spojen s lancem izvodi se
tako sto se lanac namotava na valjak koji se pogoni elektromotorom. Da bis e smanjio trzaj
prilikom udarca,izmedzu lanca i malja nagradzuje se veza preko opruge.Ovi cekici su
snadbjeveni elektropneumatskom spojnicom,a isto tako i odgovarajucom kocnicom,tako da se
visina pada moze po zelji mijenjati.
-Cekici sa amortizacijom-imaju kao pogonski mehanizam kruti kinematski sistem u vidu
mehanizma krivaje,ekscentra i sl. da ne bi radi krutog kinematskog sistema doslo do lomova
pokretanja malja ovim mehanizmom vrsi se preko amortizera. Ovi cekici mogu biti: sa gumenom
amortizacijom i sa opruznom amortizacijom.

8. Hidraulini i gasnohidraulini ekii?

Predstavljaju novije konstrukcije cekica koje su nasle primjenu u industriji u posljednjih 20 godina.
Po nacinu djelovanja ovi cekici su analogni parozracnim. Kod hidraulicnih cekica za podizanje
udarnih masa kao i u radnom hodu koristi se tecnost. Kod gasnohidraulicnih cekica ubrzavanje
radnih masa ostvaruje se sabijanjem gasom,a podizanje tih masa u povratnom hodu se postize
energijom pritiska tecnosti.Kao hidraulicna tecnost koristi se mineralno hidraulicno ulje,sinteticko
nezapaljivo ulje. Primjenom hidraulicne energije postignuto je povecanje koeficijenta korisnog
djelovanja deformacije,omoguceno je programsko upravljanje i tacno doziranje potrebne energije
udara,sto je povecalo kvalitet otkovka,povecalo proizvodnost i poboljsalo uslove rada kovanja.

Podjela ovih cekica moze se izvrsiti:

-prema vrsti nosioca energije-na hidraulicne i gasnohidraulicne

-prema nacinu djelovanja nosioca energije na-cekice prostog i dvostrukog djelovanja

-prema vrsti pogona-sa ili bez hidraulicnog akumulatora

-prema karakteru mehanickog djelovanja na otkivak-cekici i preso cekici.

Hidraulicni cekici imaju udarno ili kvaziudarno mehanicko djelovanje na otkivak pri cemu se
otkivak plasticno deformise pod djelovanjem kineticke energije udarne mase. Kod hidraulicnih
preso-cekica kvazistaticka sila hidraulicnog cilindra koristi se za sabijanje i druge kovacke
pripremne operacije,a konacno se postize udarnim djelovanjem po otkivku.

9. Eksplozivni ekii?

Kod eksplozivnih cekica nosilac energije kojom se ubrzavaju radne mase je eksplozivna smjesa koja
moze da bude proizvedena od eksplozivnih ili gorivih sredstava,kao npr prirodni
gas,barut,kerozin,benzin idr. U tehnologiji kovanja primjenu imaju eksplozivni cekici kod kojih se
koristi mjesavina nekog gasa npr. propana i gasa.

Princip rada eksplozivnog celika:

U pocetnom polozaju radni dijelovi cekica nalaze se u gornjem polozaju pod djelovanjem
kompriminiranog zraka na klip,koji kroz dovod ulazi u donju zapreminu cilindra.Ventili u tom
polozaju su zatvoreni. Radni hod cekica pocinje otvaranjem ventila kojim se upusta gorivi gas u
komoru. Nakon postizanja odredzenog pritiska gasa zatvara se ventil i otvara ventil kojim se upusta
zrak u komoru. U isto vrijeme otvara se kanal za ispust izvjesne kolicine gasa koja prodze kroz
sjediste klipa. U sljedecoj fazi zatvara se kanal i pali svjecica koja izbaci iskru prouzrokujuci
trenutacno sagorijevanje mjesavine u komori i njeno sirenje. Usljed visokog pritiska gas ce djelovati
na klip i ubrzavati pokretne udarne mase. U donjem krajnjem polozaju klipa pritisak zraka u donjoj
zapremini radnog cilindra poraste do maximuma.Poslije nalijeganja klipa na sjediste otvara se ventil
radi produvanja i potpunog ciscenja komore za sagorijevanje.

Brzina udara eksplozivnih cekica ovog tipa dostize vrijednost do 15 m/s i vise. Koriste se za hladno
istiskivanje ,vruce i hladno kovanje u ukovnjima, probijanje, rezanje id ruge operacije. Mogu raditi u
automatskom i neautomatskom rezimu rada.

10. Zavojne prese,princip djelovanja,nominalna i dozvoljena sila prese?

-Princip djelovanja

Zavojne prese su masine za obradu deformacijom kod kojih se deformacija ostvaruje kvaziudarnim
opterecenjem tj. kinetickom energijom obrtnog spustanja radnih masa pomocu zavojnog radnog
mehanizma. Za pogon zavojnih presa koristi se elektromotor i prenosni mehanizam,koji moze da
bude mehanicko-frikcioni,elektricni hidraulicni i pneumatski.

Princip djelovanja zavojnih presa zasniva se na ubrzanju radnih masa prilikom kretanja na dole do sa
ciljem gomilanja kineticke energije obrtnim spustanjem.za vrijeme radnog hoda kineticka energija se
koristi za deformaciju otkivka. Obicna kineticka energija kretanja iznosi Tw=(0,8-0,9) Te.

Vrijeme deformacije je 0,01-0,02 s. Sila deformacije izaziva reakcionu silu na zavojnom

mehanizmu koja se prenosi na postolje prese.kod zavojnog mehanizma,zanemarujuci elasticne
deformacije,karakteristicno je postojanje uzajamne veze izmedzu ugaone brzine i brzine spustanja.

-Nominalna i dozvoljena sila prese

Kineticka energija radnih dijelova prese, koja se akumulira pri spustanju tih dijelova,u toku radnog
hoda utrosi se na korisni rad plasticne deformacije otkivka,elasticne deformacije dijelova
prese,ukovnja i otkivka. Savladzivanje trenja u elementima masine i ukovnja u slucaju
preopterecenja viska energije apsorbuje uredzaj za osiguranje.

11. Efektivna energija,najvei hod potiskivaa prese?

Efektivna energija

Jedan od vaznijih parametara presa je velicina efektivne energije, koja se sastoji od kineticke
energije, nakupljene kretanjem radnih dijelova prese za vrijeme radnog hoda,kao i rada koji se
ostvaruje pogonskim mehanizmom pritiskivaca prese za vrijeme radnog hoda.KOd novijih
konstrukcija zavojnih presa pogonski mehanizam se iskljucuje pred sami udarac, to je kod takvih
presa efektivna energija jednaka kinetickoj. Kod hidrozavojnih presa dopunski rad pogonskog
mehanizma moze da iznosi 10-30 % kineticke energije,pa efektivna energija moze da bude veca od
kinetick energije. Nominalna vrijednost efektivne energije odredzuje se na osnovu pocetnog rada
deformacija koji je potreban za ukovno kovanje masivnijih otkivaka.

Najveci hod pritiskivaca prese

Suma pomijeranja pritiskivaca prese,koja je potrebna za ubrzavanje pokretnih dijelova i pomijeranja

za deformaciju otkivka predstavlja najveci hod. Velicina maksimalnog hoda pritiskivaca odredzuje
se na osnovu potrebne dodatne efektne energije i odgovarajucih uslova za udobno stavljanje i
vadzenje otkivka kao i mogucnosti koristenja sredstava mehanizacije i uredzaja za montazu i
demontazu alata sa dvodjelnim matricama.

12. Zavojne frikcione prese?

Kod zavojnih frikcionih presa obrtni momenat pogonskog mehanizma predaje se na zamajac
pomocu konicnih ili cilindricnih diskova. U industriji su u primjeni najvise zavojne frikcione prese
sa dva diska. Pogon zamajca postize se elektromotorom,preko jednostepenog remenskog prenosa i
diskova. Pomocu pritisnog mehanizma postize se naizmjenicno pritiskivanje sa lijevim ili desnim
diskom na obod zamajca sa frikcionom oblogom.Vreteno koje je vezano sa zamajcme prolazi kroz
fiksnu maticu usljed cega ce vreteno osim obrtnog izvoditi i aksijalno kretanje. Za vrijeme kretanaj
pritiskivaca prese na dole ubodne brzine V0 tacaka dodira zamajca i diska se neznatno razlikuju za
presu, a pri dizanju pritiskivaca ubrzavanje zamajca se izvodi sa gubitkom energije. Posebno veliki
gubitak energije javlja se kod presa kod kojih zamajac ne izvodi aksijalno pomjeranje, zbog
proklizavanja. Da bi se smanjio gubitak energije pri kretanju pritiskivaca prese na gore,izradzene su
prese sa pogonskim mehanizmom sa tri diska. Radni hod ostvaruje se diskom a povratni hod sa
diskovima i sa desne strane eme. Povratni hod zamajca pocinje sa manjom obodnom brzinom
donjeg diska. Daljim dizanjem zamajca obodna brzina tacaka dodira donjeg diska i zamajca se
povecava a zatim se istovremeno smanjuje pri prelazu na gornji disk,sto na kraju daje manje
proklizavanje diskova na zamajcu.Kod zavojnih presa sa hidraulicko-spojnickim prenosnim
mehanizmom spustanje pritiskivaca prese ostvaruje se tako sto se zamajac spoji sa vretenom
pomocu disk-spojnice.

13. Elektro zavojne prese?

Kod elektrozavojnih presa obrtni pogonski elektrodinamicki moment statora, koji je smjesten u
tijelu postolja, djeluje na zamajac koji je povean preko zavojnog vretena sa pritiskivacem prese.
Prva zavojna presa sa kruznim statorom izradzena je 1932 godine a sa lucnim statorom 1960 godine.
Postoje razlicite izvedbe ovih presa. Kod zavojne prese sa neposrednim bezreduktorskim pogonom
ubrzavanje rotora sa zavojnim vretenom se silama elektromagnetskog polja statora. Zamajac sluzi
kao rotor asinhronog elektromotora. Stator moze biti izveden kao kruzni ili lucni a isti je ucvrscen za
postolje masine. Kod elektrozavojnih presa sa reduktorskim pogonom obrtno kretanje zamajca
postize se sa jednim ili sa nekoliko asinhronih elektromotora specijalno izradzenih sa zupcastim
prenosom. Elektrozavojne prese u poredzenju sa frikcionim presama imaju manje mehanickih
elemenata ,manje je habanje pokretnih dijelova, pa su i troskovi znatno manji.

Tipovi elektrozavojnih presa:

-sa bezreduktroskim pogonom

-sa reduktorskim pogonom

-sa kruznim statorom

-sa lucnim statorom

-sa linijskim statorom.

14. Hidrozavojne prese?

Teznja da se poveca energetski kapacitet i koeficijent korisnog djelovanja deformacije nagnalo je

naucnike i projektante da idu na elektrohidraulicni pogon koji ima sljedece prednosti u poredzenju
sa elektromehanickim i elktricnim pogonom :

-povecanje brzine pokretnih dijelova u momentu udara do 1,5 m/s,

-povecanje energetskog kapaciteta po jedinici mase pokretnih dijelova,

-prostija regulacija i konstrukcija uredzaja za regulaciju brzine pokretnih dijelova u momentu udara
u rasponu 0,8-1,5 m/s a time i bolje iskoristenje efektivne energije,

-veci koeficijent korisnog djelovanja udarne deformacije,

-mogucnost izrade snaznih presa za izradu otkivka iz vatrootpornih i teskodeformabilnih legura.

Kod hidrozavojnih presa potreban obrtni moment ostvaruje se hidraulicnim cilindrom ili
hidromotorom.

Hidrozavojne prese:

1-pogon sa hidraulicnim cilindrom

2-pogon sa hidraulicnim motorom

Kod hidrozavojnih presa sa pogonom sa hidraulicnim cilindrom klipnjaca hidraulicnog cilindra

djeluje na zamajac koji je vezan sa zavojnim vretenom.Cvrsto upresovana matica obezbjedzuje
zavojno kretanje vretena na cijem kraju je vezan pritiskivac prese.Polozaj cilindra i smjestaj matice
moze biti razlicito izveden.

Kod hidrozavojnih presa sa hidromotorom obrtno kretanje hidromotora prenosi se na zamajac ili
indirektno preko zupcastog prenosa.Matica cvrsto vezana sa pritiskivacem prese pomjera se
aksijalno dok zavojno vreteno sa zamajcem se istovremeno obrce i aksijalno pomjera. Visina
zupcastog vijenca na zamajcu treba da bude veca od najveceg hoda pritiskivaca preses.

15. Hidrauline prese,princip djelovanja i klasifikacija?

Hidraulicne prese predstavljaju masine sa prakticno statickim djelovanjem. Princip rada hidraulicnih
presa zasniva se na Paskalovom zakonu.Uopsteno posmatrano moze se reci da se presa sastoji iz
dvije komore sa klipovima koje su medzusobno povezane sjevovodom.

Radni cilindar u kojem se krece radni klip ucvrscen je za godnju nepokretnu precku. Gornja precka
je preko stubova povezana sa donjom preckom koja je postavljena na temelje. Donja precka i gornja
precka zajedno sa stubovima cine postolje prese. Radni klip vezan je za pokretnu precku koja klizi
po stubovima. Ovaj klip ostvaruje samo spustanje pokretne precke. Za njeno podizanje sluze
povratni cilindri sa klipovima. da bi se izbjeglo eventualno isticanje fluida pod ptiskom cilindri su
opremljeni odgovarajucim zaptivnim elementima. Glavni parametar kod hidraulicnih presa je
nominalna sila prese koja se ostvaruje nominalnim pritiskom fluida u radnom cilindru prese na
aktivnu povrsinu njegovog klipa. U zavisnosti od tehnoloske namjene hidraulicne prese se
medzusobno razlikuju kako u konstruktivnom smislu tako i u vecini osnovnih parametara:
nominalna sila,slobodna visina prostora za kovanje,puni hod pokretne precke, dimenzije radnog
stola i dr. Prema tehnoloskoj namjeni hidraulicne prese se dijele na metalne i nemetalne materijale.
Prese za metalne obuhvataju pet osnovnih grupa:

-prese za slobodno i ukovno kovanje

-prese za istiskivanje

-prese za obradu limova

-prese za pomocne radove u proizvodnji

-prese za obradu metalne strugotine i za prakove.

Hidraulicne prese za nemetalne materijale ukljucuju prese za prakove plasticne mase i za

presovanje drvenih listova i ploca.

16. Pogoni i ureaji hidraulinih presa,vrste i pritisak radnog fluida?

Uredzaji hidraulicnih presa obuhvataju: presu,radni fluid, izvor hidraulicnog fluida visokog pritiska,
razvodnu instalaciju,rezervoar fluida, upravljacke organe, ventile i elektropogon. Tip pogona
hidraulicne prese odredzuje izvor hidraulicnog fluida visokog pritiska, kojim se presa napaja za
vrijeme radnog hoda prese.Klasifikacija presa prema nacinu napajanja sa hidraulicnim fluidom
visokog pritiska data je :

HIDRAULICNE PRESE: 1) RAD SA ULJEM-PRESA SA MULTIPLIKATOROM: SA

PAROZRACNIM MULTIPILIKATOROM,SA MEHANICKIM MULTIPLIKATOROM

2) RAD SA EMULZIJOM-CISTO HIDRAULICNE PRESE:BEZ AKUMULATORA,SA

AKUMULATOROM.

Kod cisto hidraulicnih presa bez akumulatora napajanje radnih cilindara prese sa hidraulicnim
fluidom visokog pritiska postize se direktno od pumpi.Kod Cisto hidraulicnih presa sa
akumulatorom dovod radnog fluida u toku radnog hoda ostavruje se istovremeno i od akumulatora i
od pumpi.Prese sa multiplikatorom napajaju se u toku radnog hoda hidraulicnim fluidom iz
multiplikatora i to u ogranicenim kolicinama fluida. U ovom slucaju multiplikator se ponasa kao
jednocilindricna pumpa. Pogon prese sa parnim ili zracnim multiplikatorom trosi onoliko energije
koliko zahtijeva doticna operacija presovanja tj. kovanja.

-Vrsta i pritisak radnog fluida

Kao radni fluid u diraulicnim presama koristi se vodena emulzija. Da bi se smanjila korozija
cilindara,klipova,elemenata upravljanja i cjevovoda u vodu se dodaje 2-3 % emulsola koji ima
sastav 83-87 % mineralno ulje ,12-14 % oleinska kiselina i 2,5 % kausticne sode 40 % ne
koncentracije. kao mineralno ulje koriste se razna hidraulicna ulja. Emulzija se primjenjuje u:

-kod vecih presa sa klipom precnika iznad 1000 mm i kod vecih hodova pokretne precke.

-kada postoji opasnost zapaljenja ili prljanja fluida.

-pri koristenju akumulatora sa vecom radnom zapreminom fluida.

Kao radni fluid opravdano je koristiti mineralno ulje za prese sa precnikom klipa ispod 1000 mm
koje rade sa hladnim metalom, kao i prese koje traze preciznije podesavanje sile presovanja.

Osnovne osobine koje su bitne za hidraulicni fluid su stisljivost i viskoznost.

17. istohidrauline prese sa direktnim bezakumulatorskim pogonom,namjena i radpojedinih

dijelova prese?

Namjena i rad pojedinih dijelova prese

Hidraulicna presa sa direktnim bezakumulatorskim pogonom sastoji se od:

1-prese

2-napojni ventil
3-servopogon

4-napojni rezervoar

5-rasteretni automat

6- cirkulacioni ventil

7-nepovratni ventil

8-krivajno-klipna pumpa

9-razvodnik za raspodjelu

10,11,12-ventil razvodnika.

Presa koja sluzi za postizanje potrebne sile za deformaciju, ventilom za punjenje se puni radnim
fluidom niskog pritiska u toku praznog hoda a sa njim se u toku radnog hoda odvaja rezervoar za
punjenje od magistralnog cjevovoda visokog pritiska. Servopogon automatski podize ventil za
punjenje cime se omogucava vracanje fluida iz radnog cilindra u rezervoar za punjenje u toku
povratnog hoda pokretne precke. Rezervoar za punjenje snabdjeva presu radnim fluidom za vrijeme
praznog hoda pomocu pritiska zraka u njemu od 4-8 bara. Uredzaj za rasterecenje-rasteretni automat
prebacuje rad pumpe na prazan hod kad se dostigne odredzeni pritisak. Taj uredzaj ima cirkulacioni
ventil i nepovratni ventil. Krivajno-klipna pumpa napaja presu radnim fluidom visokog pritiska za
vrijeme radnog hoda. Ventil za raspodjelu sluzi za upravljanje sluzi za upravljanje presom.
Prekretanjem ventila za spstanje povratnih cilindara ispusta se iz njih radni fluid. Ventilom uvodi se
fluid u radni cilindar a ventilom se ispusta fluid iz radnog cilindra.

18. istohidraulina presa sa pumpno-akumulatorskim pogonom,struktura ureaja i njihova

namjena?

Sema hidraulicne prese sa pumpno-akumulatorskim pogonom se sastoji:

1-jednocilindricna presa

2-napojni ventil

3-servopogon napojnog ventila

4,5,6-upravljacki ventil

7-nepovratni ventil

8,9,10-upravljacki ventil

11-razvodnik za raspodjelu
12-napojni rezervoar prese

13-multiplikator

14-ventil minimalnog nivoa

15-bezklipni akumulator

16-kompresor vazduha

17-rezervoar pumpe

18-pumpa

19-sigurnosni ventil

20-prelivni ventil

21-zaporni ventil

22-propusni ventil

23-usni ventil.

Hidraulicna presa u toku praznog hoda puni se fluidom niskog pritiska preko napojnog ventila za
punjenje i to iz napojnog rezervoara za punjenje prese. Pomocu servomehanizma automatski se
podize ventil za punjenje cime se oslobadza prolaz za vracanje fluida iz radnog cilindra u napojni
rezervoar u toku povratnog hoda pritiskivaca prese. Pritisak fluida za vrijeme praznog hoda iznosi
4-8 bara, a postize se pritiskom sabijenog zraka u rezervoaru. Nepovratni ventil u razvodniku za
upravljanje presom preki vezu radnog cilindra sa akumulatorom prilikom ukljucivanja
multiplikatora. Multiplikator namijenjen je za povecanje pritiska radnog fluida koji ulazi u presu.
Ventil za odrzavanje minimalnog nivoa ugradzen je radi sprijecavanja prekomjernog praznjenja
hidraulicne boce akumulatora. bezklipni akumulator puni se fluidom pod pritiskom koji dolazi iz
pumpe u toku pauze rada hidraulicne prese, a prazni se za vrijeme radnog hoda. Akumulator se
sastoji iz hidraulicnih i zracnih boca. Kompresorom visokog pritiska boce se pune komprimiranim
zrakom. taj kompresor je malog kapaciteta, jer ustvari gubitak zraka u toku rada prese je neznatan.
Rezervoar pumpe obezbjedzuje napajanje pumpe fluidom a isto tako preuzima visak fluida iz
rezervoara za punjenje. Pumpom visokog pritiska vrsi se punjenje akumulatora. Koristi se najcesce
troklipna krivajna pumpa. Rasteretni ventil u slucaju prepunjenog akumulatora prebacuje pumpu na
prazan hod.

19. Hidraulina presa sa multiplikatorskim pogonom?

Kod hidraulicnih presa sa multiplikatorom potiskivanje hidraulicnog fluida pod pritiskom ne

ostvaruje se pumpom vec specijalnim aparatom-multiplikatorom. Multiplikatorski pogoni s emogu
podijeliti na dvije vrste: paro ili zracno hidraulicne i mehanicke. Prese koje se pogone sa
parohidraulicnim multiplikatorom imaju nizak koeficijent korisnog djelovanja pa se u posljednje
vrijeme rjedze koriste. Kod presa sa mehanickim multiplikatorskim pogonom najvise se koriste
krivajni multiplikatori koji predstavljaju jednocilindricnu pumpu prostog djelovanja bez ventila.
Zapremina fluida koaj se potiskuje klipom ovog cilindra za jedan hod jednaka je zapremini koja je
potrebna za hod prese. Broj radnih hodova prese jednak je broju obrtaja koljenastog ventila
multiplikatora i iznosi 30-120 hodova u minuti, sto zavisi od nominalne sile prese. Prse sa krivajnim
multiplikatorom grade se sa silom do 15 MN. Hidraulicni Multiplikator se sastoji od: 1 i 2-cilindar i
klip niskog pritiska, 3 i 4-cilindar i klip visokog pritiska, 5 i 6-nepovratni ventil, 7-poluga granicnog
prekidaca, 8-granicni prekidac, 9-elektromagnetni razvodnik,P-dovod od pompe, R-rezervoar, S-
odvod ka presi.

Pritisak fluida koji moze da obezbjedi multiplikator iznosi 40-50 MPa. Podizanje pritiskivaca prese
postize se dovodzenjem fluida iz radnog cilindra u napojni rezervoar sto se postize otvaranjem
ventila u razvodniku. radni hod se postize ukljucivanjem multiplikatoro pomocu spojnice kojom se
prenosi obrtni momenat na krivajno vratilo cilindra multiplikatora. U ovoj operaciji rucica
razvodnika je u polozaju II tako da nepovratni ventil u razvodniku ne dozvoljava tecenje fluida iz
radnog cilindra u akumulator.Pumpa puni akumulator sto se odvija automatski djelovanjem
prelivenog ventila.Ukljucivanje i iskljucivanjem spojnice moze se ostvariti jedinicni hod prese.

20. Osnovni tipovi hidraulinih presa?

Mogu se podijeliti na:

-prese za slobodno kovanje

-prese za ukovno kovanje

-prese za istiskivanje za proizvodnju cijevi i profila

-prese za utiskivanje reljefastih povrsina

-prese za obradu plasticnih masa

-prese za duboko izvlacenje idr.

Prese za slobodno kovanje

Na hidraulicnim presama se mogu izvoditi razlcite ovacke operacije kao npr

sabijanje,istiskivanje,prosirivanje,probijanje idr. Za slobodno kovanje najvise se koriste konstrukcije
presa sa cetiri stuba sa nepokretnim postoljem i sa rasporedom radnih cilindara u gornjem dijelu
prese. Ovakva konstrukcija omogucava slobodno opsluzivanje otkovka za svo vrijeme njegove
obrade na presi. Grade se sa nominalnom silom 5-50 MN i hodom pritiskivaca prese od 800-2500
mm. Sa stanovista pogona hidraulicnih presa za slobodno kovanje danas se najvise koriste prese sa
pumpno-akumulatorskim pogonom sa vodenom emulzijom.
Prese za ukovno kovanje

Kod ukovnog kovanja hidraulicne prese se koriste u slucajevima izrade vecih otkivaka sa vecom
udarnom povrsinom a isto tako za operacije istiskivanja i ubadanja. Hidraulicne prese imaju siroku
primjenu kod ukovnog kovanja otkivka od lakih metala koji imaju nisku temperaturu kovanja -450
*C. U poredzenju sa presama za slobodno kovanje, hidraulicne prese za ukovno kovanje kod iste
nominalne sile imaju manji hod, manji dosta prosto za smjestaj alata i bolje vodzenje.Prese sa silom
do 50 MN koristi sse pumpno akumulatorski pogon sa ugradzenim multiplikatorom.

Prese za proizvodnju cijevi i profila istiskivanjem

ipkasti profil i cijevi od obojenih metala i njihovih legura proizvode se istiskivanjem na

hidraulicnim presama. U vecini slucajvea kretanje alata kod ovih presa se izvodi u horizontalnoj
ravni sa dosta velikim hodom pritiskivaca prese. Ove prese su snabdjevene dodatnom opremom radi
manipulacije sa materijalom.

21. Klasifikacija krivajnih maina?

Postoji vise nacina klasifikacije krivajnih presa. Podjela se moze vrsiti prema kinematskoj strukturi
izvrsnih mehanizama, zatim prema nacinu pogona,prema broju izvrsnih mehanizama i dr. Najsire je
zastupljena klasifikacija prema tehnoloskoj namjeri krivajnih masina. Prema ovoj podjeli postoje tri
osnovne grupe krivajnih masina i to :

-za oblikovanje limova

-za zapreminsko oblikovanje

-za oblikovanje praskastih proizvoda

Prese za oblikovanje limova u poredzenju sa presama za zapreminsko oblikovanje su vise

univerzalne,a velicina alata i duzina radnog hoda su znatno veci nego kod zapreminskog
oblikovanja. Za zapreminsko oblikovanje su karakteristicne vece deformacione sile i relativno male
dimenzije alata i proizvoda koji se oblikuju na ovim presama. Za vruce ukovno kovanje potrebno je
obezbjediti kratko vrijeme procesa deformisanja, te stoga ove prese moraju biti brzohodnije. da bi se
postigla potrebna tacnost deformisanja i ostvario minimum utroska energije za deformaciju ove
prese moraju imati veliku krutost.za svaku grupu prese postoje po dvije podgrupe i to prese opste
namjene i automati koji su izradzeni za obradu odredzenog tipa proizvodnje.

22. Kinematika krivajno-kliznog mehanizma?