SEJJID IMAM EBUL-ALEMEJN

AHMED ER-RIFAI

STANJE
HAKIKATSKIH
LJUDI
SA UZVIENIM ALLAHOM

INTERNA UPOTREBA

Sarajevo, 2002. godina

Izdava:
Kadirisko-Bedeviska Tekija
eljigovii Sarajevo

1
 OSVRT NA KNJIGU

U knjizi Stanje hakikatskih ljudi, sa Allahom hz. Pir Sejjid Ahmed Er-Rifa'i donosi
etrdeset hadisa od Allahovog Poslanika Muhammeda s.a.v.s., sa senedima od Ehli bejta i Ehli
Tesavvufa, i kroz njihovo nadahnuto tumaenje uvodi nas u Tajne Vjerovanja (iman), Ubjeenja
(ikan), Dobroinstva (ihsan) i Spoznaje (i'jan).
Ovo su propisi Spoznaje (ma'rifeta) kroz propise uenja (ilm) i saznavanja (irfan), i stupanje
na Stazu (tarikat) Uenjaka (alima) i Znalaca (arifa).
Ovo je i knjiga Spoznaje Iskrene pokornosti (ibadet) i Istinske podinjenosti (ubudijet), kroz
Bojaznost i Pokoravanje (takva), Pouzdanje i Oslanjanje (tevekul), Suzdravanje (ver'a) i Ustezanje
(zuhd).
Ovo je i knjiga Spoznaje Uzvienog Allaha; Njegove Gospodstvenosti (rububijet)
manifestovane kroz Stvaranje, Pokretanje i Upravljanje i Njegove Boanstvenosti (uluhijet)
manifestovane kroz Esmate i Sifate.
Ovo je i knjiga Spoznaje Njegove Jednoe (ehadijet), Njegovog Jedinstva (vahdanijet),
Njegove Jedinstvenosti (ferdanijet); Njegove Samoopstojnosti (samedanijet) kroz Spoznaju
Uzvienog svijeta oitovanja Njegove moi (alemi deberut); i Svijeta pojavnosti Njegove vlasti
(alemi melekut).
Izvorite te i takve Spoznaje (ma'rifet) jeste Srce (kalb) imenovano kao Pokajniko srce
(kalbi munib), Zdravo srce (kalbi selim) i Ispravno srce (kalbi sahih), ustrajno u Spominjanju Njega
(zikr).
Danas kada je uvrijeeno miljenje da je derviluk i rifailuk probadanje ievima i sabljama
pred masom svijeta, pa i TV-kamerama, ova knjiga dolazi kao spasonosni lijek iz takve bolesne
zablude.
O muslimani! O ljubitelji tarikata! O rifaije! O vi koji elite Spoznaju (ma'rifet), traite je
kao metod (tarikat) Sejjid Ahmed Rifaije i njegov put (suluk); spoznajte ga kroz njegovo
djelovanje, rad i hizmet, jer je on u tome prednjaio.
Svi oni koji zaele uvid u original arapskog teksta, rado emo original fotokopirati i uz na
troak dostaviti.

S potovanjem,

Hadim tarikata Rifai-Bedevi:

Azmir Mufti

2
 Sa Imenom Allaha, Milostivog, Samilosnog

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Allahov Salat i Selam su na naem Sejjidu Muhammedu,
njegovoj porodici, ashabima i sljedbenicima

SENEDI EJHA AHMEDA AHDARA, PRENOSIOCA KNJIGE

Rekao je ejh Imam Sejjid Muhjuddin Ahmed Ahdar, Allah zadovoljan s njim i svim
njegovim istim precima:
U tekiji u Ummi Ubejdi, godine 549. je itana knjiga Stanje hakikatskih ljudi sa
Uzvienim Allahom, tj. ova velika knjiga, izvanrednog sadraja, koja se sastoji od etrdeset
predavanja, odravanih svakog etvrtka, poevi od prvog etvrtka u mjesecu Redebu te godine.
Predava je bio Stoer stoera, Sultan evlija i arifa, Oivljavatelj istine, erijata i Dina, Sejjid
Ahmed Rifai, da je Allah zadovoljan s njim, i da okoristi nas i sve muslimane njegovim znanjima.
Ova knjiga je ruh od Svetog ruha, hal od prisustva bliskosti Hala, ona upuuje na Tarikat, na
pridravanje Ugovora prisnosti, obavezuje na Ustrajnost, u Srcu budi elju za slijeenjem puta
Spaenih ljudi, i ja sam je itao na etrdeset predavanja, nakon to me za to ovlastio moj sejjid i
mevla, Sejjid emsuddin Ahmed el-Musta'del Rufai u tekiji u Ummi Ubejdi.
Takoer sam ovu knjigu sluao i od ejha Ebu uda'a b. Mundiha afiija, koji ju je
takoer obradio i sakupio njenu grau, koji je rekao: - Ovlaten sam za njeno itanje nakon njenog
zapisivanja, i odvajanja od ostalih dragulja koja smo uli, te nakon to sam je rasporedio i dotjerao;
od strane naeg Sejjida Muhjuddina Rifaija r.a.
Za itanje ove knjige me je ovlastio i ejh Afifuddin Ebu Talib Mukri Sufi, a on je rekao: -
Ovlastio me je za njeno itanje ejh erifuddin b. Abdussemi' Haimi koji je rekao: - Ovlastio me je
za njeno itanje kadija, ejh, fakih, onaj koji ju je sakupio Ebu uda' b. Mundih afii r.a.
Putem ejha Afifuddina nam je dola i dozvola za itanje knjige El-burhan'ul-mu'ejjed
koju je on zapisao kao govor Sejjida Ahmeda Rifaije r.a. prenesen od uenjaka erifuddina b.
Abdussemia' Haimija r.a.
Takoer nam je ovim putem dola dozvola za itanje El-Hikem'ur-rifaijje od ejha
Afifuddina, od ejha erifuddina, od njegovog oca Abdussemia' Haimija Vasitija, od njenog autora
Imama Sejjida Ahmeda Rifaije r.a.
Imam Rifai je napisao mnogo knjiga, ali je dosta njih izgubljeno prilikom najezde Mongola i
Tatara, a od knjiga koje mu se pripisuju su:
- Meani Bismillahir-rahmanir-rahim
- Tefsir sureti-l-kader
- Er-rivaje hasidi'-erif
- Et-tarik ilallah
- Es-siratu'l mustekim
- El-behde
- Rahiku'l-kevser
- En-nizam'ul-hass li ehl'il-ihtisas
- El-medalis'ul-ahmedijje
- Kitab'ul-hikem
- erh'ut-tenbih
- Rabib er-Rifai ili El-misbah'ul-munir fi vird'is-sejjid er-Rifai el-kebir
- Es-sirr'ul-musavvun
- El-burhan'ul-muejjed
- Haletu ehli'l-hakika meallah

3
 U knjizi Haletu ehli'l-hakika meallah (Stanje hakikatskih ljudi sa Uzvienim Allahom)
Sejjid Ahmed Rifai r.a. lino navodi senede direktno povezane sa Vjerovjesnikom s.a.v.s. u
etrdeset hadisa, koje je obradio i tumaio u dersovima koji sadravaju uputu u njegov Tarikat.
A ovo je tekst te knjige koji nam je prenesen od naih ejhova r.a.:

UVOD

Sa Imenom Allaha, Milostivog, Samilosnog

Rekao je na ejh i na Sejjid Ahmed Rifai r.a.:

Hvala Allahu hvalom kojom emo dostii do podizanja zastora (hidaba) i kojom emo se
ubrojati meu miljenike (ahbabe). Svjedoimo da nema boga osim Allaha Jedinog koji nema
sudruga i svjedoimo da je Muhammed s.a.v.s. Njegov rob i Njegov poslanik, Njegov miljenik i
Njegov prisni prijatelj, Njegovo najbolje stvorenje, kojeg je Allah poslao kao Bljetavo svjetlo,
Jasni dokaz, Otru sablju, i on dostavi Poslanicu, obavi Emanet, pojasni Sunnet, uspostavi erijat,
posavjetova Ummet, robova Allahu dok mu ne doe Uvjerenje, Allahov salavat je na njemu, na
njegovoj Porodici i svim Ashabima.
U reenicama koje emo spomenuti je opisano stanje (hal) Hakikatskih ljudi (ehli hakikat)
sa Uzvienim Allahom, znajui da nema nikakvog kretanja niti moi bez Allaha; a cilj njihov je da
se potine nefsovi i da se okrenu Srca prema prisnosti s Njim.

4
 Prvi hadis

KO E OSJETITI SLAST IMANA?

Pripovijedao nam je ejh, imam, i Pouzdani prenosilac, kadija Ali Ebu'l-Fadl Kari El-Vasiti u
svojoj medresi u Vasitu, a njemu Ebu Ali el-Hasan b. Ali b. El-Muhezzeb, a njemu Ebu Bekr Ahmed
b. Dafer el-Kati'i, a njemu Abdullah b. Ahmed b. Hanbel, a njemu njegov otac, a njemu Kutejbe b.
Seid b. Lejs b. Sa'd, a njemu Ibnu'l-Hadi, a njemu Muhammed b. Ibrahim b. El-Hars, a njemu Amir
b. Sad, a njemu el-Abbas b. Abdulmuttalib, da je uo Allahovog Poslanika s.a.v.s. da je rekao:

OSJETIE SLAST IMANA ONAJ KO BUDE ZADOVOLJAN SA ALLAHOM KAO

GOSPODAROM, SA ISLAMOM KAO VJEROM I SA MUHAMMEDOM KAO
VJEROVJESNIKOM1

Ova slast (zevk) roena ovim zadovoljstvom (rida) je Spoznaja (marifet) Uzvienog Allaha.
A Spoznaja (marifet) je Svjetlost (nur) koju Uzvieni Allah nastani u Srce (kalb) onoga koga voli
od Svojih robova, i nema stvari vee i uzvienije od te Svjetlosti. Sutina spoznaje (hakikatul-
marifet) je ivot srca (hajatul-kalb) sa Onim koji oivljuje (Muhji).
A ONAJ KOJI BIJAE MRTAV PA GA OIVJESMO2 i jo je rekao Uzvieni: DA
OPOMENE ONOG KOJI JE IV3 i rekao je: I SIGURNO EMO DATI DA PROIVI
LIJEP IVOT4, i rekao je Uzvieni i Slavljeni: ODAZOVITE SE ALLAHU I POSLANIKU
KADA VAS POZOVU ONOME TO E VAS OIVJETI.5
Pa ko umrtvi svog nefsa, udaljie se od njega dunjaluk, a kome umre Srce odaljie se od
njega njegov Gospodar.
Ibn Semak6 je upitan: Kada e rob znati da je dosegao Sutinu spoznaje?, pa on odgovori:
Kada bude gledao Hakka Okom shvatanja, istog od svega osim Njega.
Reeno je da je Spoznaja (marifet) odsutnost vienja neega mimo Njega, sve dok kod
ovjeka ono to je osim Allaha Uzvienog ne postane manje i nitavnije od zrna goruice. Uzvieni
je rekao: RECI: ALLAH! A ZATIM IH OSTAVI.7
Onaj ko gleda u Allaha Uzvienog ne gleda ni Ovaj niti Onaj svijet, a Svjetlost (nur)
Arifovog srca (kalbul arif) je sjajnija od Sunca, i ea od njega kada isijava svoje svjetlosne zrake.
Srce Zaljubljenog je poput Sunca
to razbija tamu, kada izlazi;
Danjsko sunce skriva se po noi,
Sunce Srca nikad ne zalazi.
Zunnun8 je rekao: Uzvieni Hakk obasjava tajne (esrare) sa trajnom podrkom, kao to
Sunce obasjava Zemlju sa svjetlosnim zrakama. Zbog toga morate proiavati Srce, jer je ono
mjesto Njegovog pogleda (nazara) i boravita Njegove tajne. Zaista, onaj koji spozna Allaha nee
uzimati drugog Voljenog osim Njega.

1
Ahmed, Muslim
2
El-En'am, 122
3
Jasin, 70
4
En-Nahl, 97
5
El-Enfal, 24
6
Ebul-Abbas b. Es-Semak. Govorio je: Zamisli, moj brate, da je itav dunjaluk u tvojim rukama, pa pogledaj ta e ti
ostati u rukama nakon smrti. Umro je u Kufi 283. h.g.
7
El-En'am, 91
8
Ebul-Fajd Seuban b. Ibrahim, umro 245. h.g.

5
 U jednom haberu9 se navodi: Allah Uzvieni je stvorio stvorenja u tmini, zatim je na
njih bacio malo Svog svjetla, pa koga je zahvatio tim Svjetlom, taj je upuen, a koga je
izostavio, taj je u zabludi i stranputici.10 To je Svjetlo koje izlazi iz adora dobroinstva i pada
na srce, pa se njime osvijetli Unutranje srce (fuad), pa njegove zrake prodiru kroz zastore
Deberuta, te ga onda od Hakka ne zastire ni Deberut, niti Melekut. Tada rob saburi u svim svojim
djelima, rijeima, pokretima i htijenjima, u svom ivotu i smrti okrenut prema Svjetlu. ALLAH
JE SVJETLO NEBESA I ZEMLJE... ALLAH UPUUJE PREMA SVOM SVJETLU KOGA
HOE.11
Iako Ti sa mnom nisi,
u sjeanju mome si;
Iako Si sakriven od oiju,
Srce vidi da Si tu.

Spoznaja Uzvienog Allaha

Jahja b. Mu'az12 je rekao: Spoznaja je blizina Srca Bliskom (El-Karib), kada Ruh posmatra
Voljenog (El-Habib) i osamljivanje od svega sa Vladarem Koji se odaziva (El-Melikul-Mudib).
Zunnun je o Spoznaji rekao: To je oslobaanje Tajne od svakog htijenja, odbacivanje
svojih navika, smirenje i pouzdanje u Allaha bez vezivanja (za stvorenja o.p.).
Neki su Spoznaju ovako opisali: Njena manifestacija je ludilo, njena forma je neznanje, a
sutina zapanjenost.
Arif, stoga, zbog znanja (ilm) o Allahu d.. zanemaruje sve uzroke, pa kada ga pogledaju
drugi, smatraju da je glup, a on je trajno u polju Veliine, izgubljen meu stvorenjima. Kada ga
vide, proglase ga budalom, a on je u potpunosti utopljen u Ljubav (hubb) prema Velianstvu
Njegove uzvienosti, zauzet od svega mimo Njega. A kada otvore oi vide da je Zaprepaten
(mudhi). Ne moe niko da bude obavijeten o Spoznaji Uzvienog Allaha osim sa Allahom, jer ona
od Njega poinje i Njemu se vraa, tako da je Arif izgubljen pod isijavanjem Svjetlosti Hakka
Uzvienog, trajno je u Hakkovoj dolini bez elja i povoda. On (Arif) je iv, a mrtav; mrtav, a iv;
pokriven, a otkriven; otkriven, a pokriven. Vidjee ga Zaprepatenog na vratima Njegovog
nareenja (emr), ludo Zaljubljenog na poljani Njegovog dobroinstva (birr), Upuenog ljepotom
Njegovog zastora (sitr), Istopljenog pred moi Njegove odredbe (hukm), trajno ivog na
prostranstvu Njegove blagosti (lutf). Due arifa su izgubile pred Njegovom vjenou (beka') i
upravom (sultan) svake moi u pokretu. Vidjee ih vjene po Njegovoj moi (kuvvet) i Njegovoj
inicijativi (havl), kako su izgubili svoje postojanje (kevn) i svoje povode (esbab) pred Velianstvom
Njegovog uluhijjeta;13 oni su kraljevi sa Njim, njihovo kraljevstvo je sa Njim, njihovo siromatvo je
sa Njim, i njihovo bogatstvo je sa Njim, njihova veliina je sa Njim, i njihova poniznost je sa Njim.

9
Pod haberom se u hadiskoj nauci smatra izreka Poslanika, nekog od ashaba ili tabiina, a neki smatraju da haber i hadis
imaju isto znaenje.
10
Ahmed, el-Hakim
11
En-Nur, 35
12
Ebu Zekerijja Jahja b. Muaz b. Dafer el-Vaiz er-Razi, boravio je u Belhu, a zatim se vratio u Nisabur, gdje je i umro
258. h.g.
13
Tevhid je jedan, ali su ga uenjaci, ulema, podijelili na tri stepena sa kojima moemo razumjeti La ilahe illallah. Prvi
stepen tevhida, Tevhidi rububijet znai: vjerovanje da je Allah Gospodar svega, da drugog boanstva osim Njega
nema, i da je On stvorio sve i pokrenuo sve, i da samo On upravlja svim. Drugi stepen tevhida, Tevhidi uluhijjet znai:
vjerovanje da se samo Allahu moe klanjati, moliti, Njega slaviti i hvaliti, da se samo On moe oboavati i da se samo
Njemu moe molitvom obraati. Trei stepen tevhida, Tevhidi esmaillah ve sifatillah znai: vjerovanje da je samo
Allah opisan svojstvima potpunog savrenstva, svake istoe i da je slobodan od svakog nedostatka i da samo On ima
potpuno savrena imena. Kako god musliman murid mora biti kategorian u Tevhidu kroz ova tri stepena, tako isto
mora biti kategorian u negiranju svake vrste irka koja moe nastati kao irk fir-rububije, irk fil-uluhije i irk fi
esmaillah ve sifatillah. (Iz knjige Tarikatski ehadet, ejh Zakir Bekti)

6
 Stvarna spoznaja

Prenosi se da je Allah Uzvieni objavio Davudu a.s.: O, Davude! Spoznaj Mene i

spoznae sebe!, pa Davud razmisli i ree: Ilahi! Tebe sam spoznao sa Tvojom jednou
(ferdanijet), moi (kudret) i vjenosti (beka'), a spoznao sam sebe sa nemoi ('adz) i nitavnou
(fena). On mu tada ree: Sada si Me spoznao (El-ane 'arefteni)!
Prenosi se u haberu: Da ste spoznali Allaha Istinskom spoznajom (hakka marifetihi),
postigli bi ste znanje (ilm) nakon kojeg vie nema neznanja, vaim dovama bi se planine
pomjerale. Ali niko ne moe postii Krajnju spoznaju Njega (munteha marifetihi), jer je Allah
uzvien od toga da Ga neko moe u potpunosti spoznati.14
Imam Dafer es-Sadik15 a.s. je rekao: Allaha ne poznaje Istinskom spoznajom onaj koji se
od Njega okrene drugom. Spoznaja je let Srca pod ador bliskosti i Prijateljske harmonije, brz
prolazak kroz Zastore Njegove velianstvenosti i moi. Ovo stanje (hal) se nalazi kod onoga kod
koga su ui gluhe za neistine, oi slijepe za gledanja u poude, a jezik nijem za govor o
besposlicama.
Ebu Jezid Bistami16 je upitan: Da li vidi stvorenja?, pa ree: Vidim ih sa Njim.
Muhammed b. Vasi'17 je upitan: Da li si spoznao svog Gospodara?, pa on zauti i nakon
sahata ree: Ko spozna Uzvienog Allaha umanji mu se govor, odui mu se zapanjenost, zanemari
forme djela, zapanji se vezom sa Njim (ittisal), priblien Njemu u svim stanjima, odsjeen od hala,
okrenut Vladaru hala (Velijjul-hal).
Stvari se vrednuju na osnovu njihovih sutina (hakikat), a ne na osnovu osjetila (hiss) i formi
(suret).
Ebu Jezid Bistami je rekao: Nema djelotvornu Spoznaju onaj koji je zadovoljan halom, a ne
Davaocem hala (Velijjul-hal). Zaista, onaj koji spozna Allaha onemoa mu jezik i zapanji mu se
razum. Arif, ako govori o svom halu, propada; a ako uti, sagorijeva.
Ebu Bekr el-Vasiti18 je rekao: Spoznaja (marifet) ima dva vida: Spoznaja ubjeenja (ikan) i
Spoznaja vjerovanja (iman). Spoznaja vjerovanja je svjedoenje (ehadet) jezikom (lisan) Jedinstvo
Vladara, Kojem se polau rauni, i istinska potvrda onoga to je u Kur'anu; a Spoznaja ubjeenja je
stalno posmatranje (muaheda) svojom nutrinom (denan) Jedinog, Kojem se polau rauni.
Neke su sufije govorile: Spoznaja (marifet) ima dva stupnja: prvi je da ovjek spozna da je
blagodat (ni'met) od Uzvienog Allaha, jer Allah d.. kae: SVE TO IMATE OD
BLAGODATI VAM JE OD ALLAHA19, pa on ustraje na zahvali Njemu, te time trai poveanje
blagodati od Allaha, na osnovu Njegovih rijei: AKO BUDETE ZAHVALJIVALI, SIGURNO
EMO VAM POVEATI.20 Drugi je vienje Davatelja blagodati (El-Mun'im), bez da se okree
blagodati, pa mu se povea udnja za Davateljem i ustraje na Istinskoj spoznaji i Ljubavi prema
Njemu. Zbog toga Uzvieni kae: O, VJEROVJESNIE, DOVOLJAN TI JE ALLAH21 i A
AKO SE ODMETNU, TI RECI: DOVOLJAN MI JE ALLAH!22
Zunnun je rekao: Spoznaja (marifet) ima tri vida: prvi je Spoznaja jedinstva (tevhid), i to je
za veinu vjernika. Drugi je Spoznaja dokaza (huddet) i objanjenja (bejan), i to je za ulemu,
govornike i mudrace. Trei je Spoznaja osobina osamljenosti (sifati ferdanijet), i to je za Allahove
evlije i Njegove iskrene prijatelje (asfija'), kojima je Allah otkrio ono to nije nikome drugome,
kojima je dao poasti, koje nee dobiti oni koji nisu dostojni toga. Njih je Allah odvojio od ostalih

14
Ibn es-Seni (Kenz el-Ummal), ed-Dejlemi
15
Ebu Abdullah Dafer es-Sadik b. Muhammed el-Bakir, umro u Medini 148. h.g.
16
Ebu Jezid Tajfur b. Isa el-Bistami, umro 261. ili 234. h.g.
17
Muhammed b. Vasi' b. Dabir el-Ezdi, fakih i pobonjak, pouzdani prenosilac hadisa
18
Ebu Bekr Muhammed b. Musa el-Vasiti, iz Fergana, prijateljevao je sa Dumejdom i en-Nurijem, ivio u Mevru i
umro u njemu 320. h.g.
19
En-Nahl, 53
20
Ibrahim, 7
21
El-Enfal, 64
22
Et-Teube, 129

7
stvorenja, odabrao ih je samo za Sebe i istakao ih za Sebe. Njihov ivot je rahmet, a smrt srea.
Blago li se njima.
Drugi su rekli: Spoznaja (marifet) ima dva vida: prvi je Spoznaja tevhida, a to je vrsta
potvrda Jednoe (vahdanijet) Jednog, Koji potinjava (El-Vahid El-Kahhar). A drugi je dodatna
Spoznaja, iznad ove spoznaje, a to je ona koju niko ne moe postii.
Ja kaem: Spoznaja (marifet) je kao drvo sa tri grane: Jedinstvo (tevhid), Osporavanje
(tedrid) i Osamljenost (tefrid). Jedinstvo je u znaenju potvrde (ikrar), Osporavanje u znaenju
iskrenosti (ihlas), a Osamljenost u znaenju posveenosti Njemu u potpunosti (kulijj), u svakom
halu. Prvi stepen spoznaje, Jedinstvo, je odricanje suparnika (Njemu); Osporavanje je odricanje
uzroka; a Osamljenost dolazi u znaenju povezanosti (ittisal), bez kretanja, bez materije i bez bez.
Do Spoznaje ima pet puteva (taraik): prvi strahopotovanje (hajet) u tajnosti i javnosti; drugi
vezivanje (inkijad) za Njega u robovanju; trei posveenost (inkita') Njemu u potpunosti; etvrti
iskrenost (ihlas) Njemu u rijeima, djelima i nijjetu; peti samokontrola (murakaba) u svakoj misli
i trenutku.

Stanje voljenog

Pripovijeda se da je Abdulbari rekao: Jednom sam izaao sa svojim bratom Zunnunom i

tako naiosmo na djecu koja su nekog gaali kamenjem. Brat ih upita:
- ta hoete od njega?
- On je luak, i pored toga jo tvrdi da vidi Uzvienog Allaha odgovorie oni.
Mi mu se pribliismo i zapazismo da je to jedan zgodan mladi, na kojem se vidio znak
arifa. Mi ga poselamismo i rekosmo:
- Ovi govore da ti tvrdi da vidi Allaha.
- Gledaj ti svoja posla, bijednie! Da Ga izgubim na tren oka, umro bih istog asa i izree
stihove:
Zadovoljstvo Voljenoga traio je voljeni,
Radi kunje desio se susret zaljubljenih;
Sad ga stalno primjeuje Vidom srca svoga,
Srce spozna svoga Rabba, kad je vidjelo Ga;
Sad voljeni uiva u blizini Voljenoga,
On je njemu Dovoljan i ne trai drugoga.

- Ja ga tad upitah: - Jesi li ti lud?

- Kod stanovnika Zemlje jesam, a kod stanovnika Nebesa nisam.
- Kakav ti je hal sa Gospodarom?
- Otkako sam Ga upoznao, ne mogu se odvratiti od Njega.
- Od kada si Ga spoznao?
- Od onda kada je moje ime uvrteno u luake (medanin).

8
 Drugi hadis

RAZBORIT I NESPOSOBAN
Pripovijedao nam je ejh, imam, kadija Ebul-Fadl Ali Kari el-Vasiti u svojoj medresi u Vasitu, a
njemu Ebu Fevaris Turad b. Muhammed b. Ali ez-Zejnebi, a njemu Ebu-l-Husejn Ali b. Muhammed,
a njemu Ebu Ali el-Husejn b. Safvan, a njemu Ebu Bekr Abdullah b. Muhammed b. Ebu-d-dunja, a
njemu El-Hejsem b. Havide, a njemu Bekije b. El-Velid, a njemu Ebu Bekr b. Ebu Merjem, a njemu
Hamza b. Dundub, a njemu Ebu Ja'la edad b. Evs da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

RAZBORIT JE ONAJ KO PREZIRE SVOJ NEFS I RADI ZA ONO TO JE NAKON

SMRTI. A NESPOSOBAN JE ONAJ IJI NEFS SLIJEDI STRASTI, A NADA SE I
POUZDAJE U ALLAHA.23

Postupanje na osnovu tajne ovog hadisa je Spoznaja. Da, Spoznaja (marifet) je od roba, a
Razumijevanje spoznaje (tarif) je od Gospodara Uzvienog. Spoznaja je najplemenitiji i najvei dar
(hedija) kojeg On poklanja Svojim robovima. Kada Allah Uzvieni hoe da izabere roba izmeu
Svojih robova i poasti ga nad ostalim Svojim stvorenjima, uini da u njegovoj Tajni (sirr) zasija
Sunce Spoznaje, pogleda ga Okom poasti i milosti, otvori mu Vrata upute i poasti ga Opreznou,
probudi ga iz Sna nemarnih, podari mu milostivo irenje prsa, otkloni od njega Smrt srca sa
razumijevanjem, otkloni od njega matarenje, poasti ga stidom, strahom i uvjerenou, otkloni od
njega sumnju i drskost lane sigurnosti. Kada se kod roba okupe ova svojstva, Sr njegova srca
(fuad) se osvijetli Svjetlou (nur), pa vidi ono to je iza Zastora Deberuta; tada njega zaele
Denneti, od njega se ugase Plamenovi vatre. Kada bi Spoznaja bila uklesana na neemu, svako ko
bi pogledao u nju, umro bi od njene ljepote (husn) i divote (demal). Svako ima neki kapital, ali
Spoznaja je kapital Mu'mina.
Neki je ovjek rekao Zunnunu: Ja te ne volim!, a on mu uzvrati: Ako si spoznao Allaha,
On ti je dovoljan (da Ga voli o.p.). A ako Ga nisi spoznao, trai nekog ko Ga poznaje, pa da te
uputi Njemu.

Spoznaja je lijepo drvo

Smatram da je Spoznaja (marifet) kao drvo kojeg kralj zasadi u svojoj bai. Behar tog
drveta je mirisan, plodne su njegove grane, ukusni su mu plodovi, neobini su mu listovi, visoko
mu grane doseu, ista je zemlja oko njega, slatka mu je voda, ugodan mu je miris, njegov vlasnik
je brian oko njega, jer je ono vrlo znaajno, kod njega. On je sretan zbog ljepote njegovog behara,
otklanja od njega nevolje i brani ga od belaja. Takav je sluaj i sa Drvetom spoznaje (ederetul-
marifet) kojeg Allah usadi u Bau srca svog roba Mu'mina. Allah Uzvieni na njega pazi Svojom
plemenitou, alje nad njega svaki as Oblake blagodati iz Riznica milosti, da na njega padaju
Kapi poasti, udaraju Gromovi moi, i svijetle Munje htijenja, da ga oisti do naslaga Praine
vienja svog robovanja, a zatim alje Povjetarac majinske brige i blagosti iza Zastora brinosti, i
time upotpuni Poast prijateljstva (vilajet) sa uvanjem i odbranom. Arif stalno krui sa svojom
Tajnom pod njegovom sjenom, mirie njegov miris. Srpom odgoja odsijeca sa njega pokvarene
plodove, otklanja od njeg' prljavtinu i nedae. Kada se povea stepen Arifove tajne pod njim, i
odui mu se lutanje oko njega, javi mu se elja da se nasladi njegovim plodovima, pa prua Ruku
istoe, kida njegove plodove vrhovima Prstiju svetosti, zatim ih jede Ustima udnje, dok ga ne

23
Ahmed, Tirmizi, Ibn Made

9
zahvati Vatra prodiranja, pa udari Rukom veselja po Moru ljubavi, te popije iz njega gutljaj kojim
se opije od svega mimo Hakka, i od kojeg se ne otrjenjava osim kada treba da se samokontrolie,
zatim poleti Krilima tenje do onog do ega ne moe doprijeti ni mata stvorenja.
Upitan je Vasiti: Koja ti je hrana najdraa?, pa on odgovori: Zalogaj spominjanja Allaha
Uzvienog, kojeg podigne Ruka uvjerenja sa Trpeze vjenosti, pri lijepom miljenju (husni zann) o
Allahu.
En-Nesad24 je rekao:
- Veina stanovnika dunjaluka ode sa njega, a ne osjete ljepotu koja se od njih trai -, pa bi
upitan:
- A ta je to? -, i ree:
- Radost spoznaje (marifet), Slatkoa blagodati (ni'met), Okus bliskosti (kurbet) i Prisnost
zaljubljenosti (mehabbet)!
Muhammed b. Vasi' je rekao: Onome koga je Allah uzdigao Marifetom, obaveza je da se
ne poniava radi drugoga. Onome koga je Allah zatitio Velajetom, obaveza je da ustraje na tome.
Onome koga je Allah poastio Sohbetom, obaveza je da se ne okree drugome i da ne radi ono to
mu naloi strast njegovog nefsa.
Ebu Jezid Bistami je rekao: U noi postoji pie za Srca arifa, pomou kojega ona lete
ljubavlju i udnjom za Allahom Njemu, a samo oni koji gledaju u Njega, a ne drugoga, uzimaju
za sebe najbolji dio Dunjaluka i Ahireta.
Ja smatram da je ovo pie Zbunjenost (tehajjur), i ono ima dva oblika: Zbunjenost
otuenosti i Zbunjenost oduevljenja. Zbunjenost otuenosti je za progonjene (matrudin), a
zbunjenost oduevljenja za arife, one koji eznu. O Vodiu Zbunjenih, poveaj mi Zbunjenost.

24
Ebul-Husejn Hajr en-Nessad, porijeklom iz Surrmenrea, ali se nastanio u Bagdadu i dugo je ivio. Kae se da mu je
ime bilo Muhammed b. Ismail, ali je prozvan Hajr en-Nessad (prelac), jer je jednom poao na hadd, pa ga je neki
ovjek uhvatio jer je bio crnac, pred Kufom i rekao: Ti si sad moj rob i zove se Hajr, a on se (r.a.) nije opirao, a
ovjek ga je iskoritavao za predenje vune.

10
 Trei hadis

ISLAM I IMAN
Pripovijedao nam je dobri rob, pouzdani prenosilac Ebu Muhammed b. Abdullah b. El-Husejn b.
Ahmed b. Dafer, el-Amidi el-Vasiti a njemu Ebu'l-Hasan Ali b. Muhammed b. Ali Katibu'l-vakf
a njemu Ebu'l-Hasan Muhammed b. Ali Er-Revasi a njemu Ebu'l-Kasim Ubejdullah b. Temim, a
njemu Ahmed b. Ibrahim El-Imam a njemu Ali b. Harb b. Zejd b. El-Hubab, a njemu Ali b.
Mes'ade el-Balhi, a njemu Katade, a njemu Enes b. Malik, da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

ISLAM JE SPOLJANOST, IMAN JE U SRCU, A TAKVALUK JE OVDJE!, TO JE

REKAO TRIPUT I RUKOM POKAZAO NA SVOJA PRSA.25

Takvaluk koji se nastani u Srcu, pa njime zavlada Iman, je Ruh Spoznaje.

Gospodo sufije! Uzvieni Allah je svakoj Stvari (ej') dao mjeru, a svakoj Mjeri (kadr)
granicu, svakoj Granici (hadd) uzrok, svakom Uzroku (sebeb) rok, svakom Roku (edel) knjigu,
svakoj Knjizi (kitab) naredbu, svakoj Naredbi (emr) znaenja, svakom Znaenju (ma'na) vrstinu,
svakoj vrstini (sadk) istinu, svakoj Istini (hakk) sutinu, svakoj Sutini (hakikat) sljedbenika,
svakom Sljedbeniku (ehl) oznaku. Po toj oznaci (alamet) se razlikuje onaj koji je u pravu od
zabludjelog. Svakom Srcu koje On posadi na ilim ostvarenja spoznaje, stavi Znak spoznaje na lice
te osobe, obznani se njen uticaj na njegovim kretnjama, djelima i rijeima, kao to je rekao Allah
Uzvieni: POZNAE IH PO ZNACIMA NA NJIMA26, i Alejhisselam: Ko zataji tajnu,
Allah e mu obui njen ogrta. Ako je dobra dobar, a ako je loa lo ogrta.27

Salihini imaju najljepa lica

Reeno je Jahja b. Muazu: Kako to da su arifi najljepih lica i najasnijih od ostalih?, pa

ree: Zato to su se osamili sa Allahom u Prisnosti, pribliili se Allahu, samo Njemu okrenuti,
pobjegli su Njemu ludo zaljubljeni, pa ih je Allah prekrio Svjetlom spoznaje, pa o Njemu priaju, za
Njega rade, od Njega trae, Njemu se nadaju. Oni su Allahova elita (havvas), predvodnici (sabikin).
Trude se samo u pokornosti Allahu, bez interesa, savjetuju mase bez pohlepe, ude i vraaju se
Allahu Uzvienom. Srca su im pred Njim bojaljiva, nefsovi su im potiteni, Srca su im poput Ara,
umovi su im pokriveni, a ruhovi Jasinski (ervahuhum jasinijje). Svaki od njih ima Srce sauvano od
ljudskih smutnji; spominjanje Allaha, jer ga On uva od zla doaptavanja, njegova Prsa su rairena,
tijelo mu je odbaeno, a Srce mu je ranjeno, vrata Svijeta Melekuta su mu otvorena, Srce mu je
poput svjetiljke, dijelovi tijela su mu gipki poput tkanine, jezik mu je zauzet uenjem Kur'ana, ute
je boje zbog straha od rastanka, nefs mu je rastopljen sluei Milostivom, Srce mu blista Svjetlom
imana. Nefs mu je zauzet sa traenjem, a Ruh sa blizinom Gospodara. Na jeziku mu je opisivanje
Allahovog rububijeta, tijelo mu je u stalnom hizmetu, na nefsu su mu tragovi robovanja (ubudijeta),
u Srcu presti Boanskog ferdanijeta, u njegovoj Tajni je oduevljenje Njegovim uluhijetom, u
njegovom Ruhu je strastvena ljubav za Spoznajom (marifetom). Usne arifa se Njemu smijee, oi
njihove prema Njemu pristiu, Tajne njihove u Njega gledaju. Oni bacaju svoje grijehe u More
pokajanja, odbacuju svoje pokornosti u More blagodati, svoje razume u More velianstvenosti,
svoje elje u More odabranosti, svoje tenje u More zaljubljenosti. Na Polju hizmeta Njemu se

25
Ahmed, Sujuti (Dami' es-Sagir), Ed-durr el-mensur
26
El-Bekare, 273
27
Kurtubi: El-Dami' li ahkam el-Kur'an, Kef el-hafa

11
okreu, pod Sjenama Njegovih poasti uzdiu. Na Livadi Njegove milosti se napasaju i Mirise
Njegovih blagodati udiu. Gledaju na Dunjaluk Okom pouke, na Ahiret Okom iekivanja, na svoje
nefsove Okom prezira, na svoju pokornost Okom izvinjenja i omalovaenja, na oprost Okom
potrebnosti, na Spoznaju Okom obveseljenja, a na Spoznatog (El-Ma'ruf), Slavljen je On, Okom
ponosa. Bacaju svoje nefsove u belaje, svoje Ruhove u Drugi svijet, svoja Srca u Tajnu molitvu
(nedva), a svoje Tajne Gospodaru. Svoje nefsove ostavljaju za Dunjaluk, svoje Ruhove za Ahiret,
Svoja srca privikavaju na Sjeanje (zikra), a svoje Tajne na Ljubav prema Gospodaru. Njihova Srca
su Rudnici veliine i ponosa, jezici Rudnici hvale i pohvale, Ruhovi su im Stanita enje i
zaljubljenosti, nefsovi su im podinjeni pod vlau Uma ('akl) i Razuma (fetane). Najvie su
usmjereni na razmiljanje i uzimanje pouka, najvie govore o Slavljenju i Pohvali, najvie su
zaposleni pokornou i hizmetom, a pogled im je usmjeren na prefinjenosti stvaranja Gospodara
Velianstvenosti. Nekog od takvih moe vidjeti poutjelog zbog straha od rastanka, istopljenog
tijela zbog dostojanstva Njegove Velianstvenosti, dugog iekivanja sa udnjom na Susret sa Njim.
Arif se uputio Odabranikovim s.a.v.s. putem, bacio je dunjaluk iza lea, dao je strasti da okusi ukus
strogosti, stoji na Nogama iskrene odanosti.

Stanje voljenog sa svojim Sejjidom

Njegov hal je na dunjaluku osamljeniki, Srce mu je u njegovim grudima osamljeno, Tajna

mu je u njemu osamljena, i nee se odmoriti do brige otuenosti Osamljenosti (gurbet) dok ne
stigne do Voljenog. Njegova je situacija udna: Gospodar je njegov ljekar (tabib), govor mu je o
Tajnoj spoznaji (viddan), Srce mu je Ferdanijsko, njegov je um Rabbanijski, njegova je briga
Samedijetska, ivot mu je Ruhanijetski, njegov rad je Nuranijski, a govor mu je Semavijski. Allah
je uinio njegovo Srce mjestom Svoje Tajne i stanitem Svog pogleda, ukrasio ga je draguljima
Svog Rububijeta, uveo ga je u Kuu upravljanja i dao mu je dio Svoje vlasti. On krui sa Srcem
svog Srca (fuad) oko Njegove veliine, napasa se u Baama Njegove svetosti, leti Krilima spoznaje
pod adore Njegove svetosti, eta se po Prostranstvima Njegove moi i Zastorima Njegove siline.
Da Ga neznalica sa svojim stanjem vidi, umro bi prestravljen Spoznajom Njega istog asa. Oznaka
Arifa na dunjaluku je da su mu belaji poput meda, a tuga sona. Svako e na Ahiretu govoriti: Moj
nefs! Moj nefs!, a on e govoriti: Moj Gospodaru! Moj Gospodaru! Moja eljo! Moja eljo!
Arif ima etiri znaka: Ljubav prema Velianstvenom, ostavljanje puno-malo, slijeenje
Objave i strah od Preobraenja. Pobonjak (abid) se odlikuje podnoenjem tekoa; onaj koji se boji
(haif) bjeanjem, zaljubljenik (muhibb) suprotstavljanjem, a Arif oduevljenjem.

12
 etvrti hadis

DVOLINJAK
Pripovijedao nam je na ejh, evlija, mutekijja, pouzdani, kadija Ebu'l-Fadl Ali Kari el-Vasiti el-
Kurei u svojoj medresi u Vasitu, - a njemu Ebu Ali el-Hasan b. Ahmed b. el-Hasan, el-Hadad, - a
njemu Ali Ebu Tahir el-Hasan b. El-Vezir Ebu Kasim Ali b. Sadeka b. Ali a njemu Ebu el-
Muttahir Sa'd b. Abdullah el-Asbahani a njemu Ebu Nuajm Ahmed b. Abdullah b. Dafer b. Faris
a njemu Ebu Mesud Ahmed b. El-Furat a njemu Ebu Davud el-Hudri a njemu Ibn er-Rabi' a
njemu Nuajm b. Hanzala a njemu Ammar b. Jasir r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

KO IMA DVA LICA NA DUNJALUKU, IMAE DVA JEZIKA U VATRI.28

Zbog toga su arifi usmjerili svoja lica ka sutini, samo prema Allahu Uzvienom. Na osnovu
ove Tajne im je nareeno da nikad ne sastave dva uitelja (ustaz). Ako nau nekog ko je
najpotpuniji i najbolji na Allahovom tariku, i ko je najispravniji u slijeenju Allahovog Poslanika
s.a.v.s., za muride je obavezno da se veu za njega. ak ako ima bilo ko kojeg ti smatra da je ejh,
treba da se i ti i tvoja djeca pridruite tom ejhu u Tarikatu. Ovo je najbolji nain Spoznaje Allaha.
Gospodo sufije! Znajte da arifa ima razliitih vrsta, oprenih pristupa, raznih stepeni, brojnih
rodova, mnogobrojnih poloaja. Neki su Ga spoznali po Moi (kadr), pa Ga se boje. Neki su Ga
spoznali po Dobroinstvu (fadl), pa imaju najljepe miljenje o Njemu. Neki su Ga spoznali po
Nadzoru (murakaba), pa su usvojili iskrenost. Neki su Ga spoznali po Veliini (azamet), pa su
usvojili strahopotovanje. Neki su Ga spoznali po Dovoljnosti (kifajet), pa su pristupili ovisnosti o
Njemu. Neki su Ga spoznali po Njegovoj osamljenosti (ferdanijet), pa su pristupili izboru (safvet),
dok su Ga neki spoznali po Njemu, pa su pristupili Vusletu, jer su saznali da je strah povezan sa
znanjem o Moi, da je duhovna sposobnost lijepog miljenja povezana sa znanjem o Dobroinstvu,
sposobnost iskrenosti sa znanjem o Nadzoru, sposobnost strahopotovanja sa znanjem o Veliini,
sposobnost ovisnosti sa znanjem o Dovoljnosti, sposobnost izbora (safvet) sa znanjem o
Osamljenosti, a sposobnost Vusleta sa Znanjem (irfan) o Gospodaru Uzvienom.
Takoer, i stanovnici Nebesa se u svom robovanju dijele na stepene. Stepen nekih od njih je
stid i neporonost, nekih je bliskost i naklonost, nekih je vienje dobroinstva, nekih nadziranje,
nekih dostojanstvo, kao to kae Uzvieni Allah: SVAKO IMA ODREENI STEPEN.29
Veina onih koji su sposobni za Spoznaju poznaju Ga na osnovu predaje (haber) o Jedinstvu
(tevhid), koju im je dostavio Iskreni i Pouzdani, na Sejjid i Sejjid svjetova, Muhammed s.a.v.s., pa
vjeruju svojim Srcima i trude se svojim tijelima; samo to su uprljali svoje nefsove grijesima i
neposlunou i ive na Dunjaluku sa neznanjem i manjkavou. Oni su u velikoj opasnosti, osim
ako im se smiluje Najmilostiviji.
Druga grupa koja je iznad njih, spoznaju ga na osnovu dokaza, i to su sljedbenici teorija,
uma i razmiljanja. Oni upotpunjavaju svoje znanje o Jedinstvu na osnovu dokaza (delila), predaja
(esera) i znakova (ajeta) Njegovog rububijeta; izvlae dokaze o Gajbu na osnovu Vanjskog svijeta,
i na taj nain kontroliu ispravnost svog dokazivakog postupka. Njihov nain je dobar, osim to
ive zakriveni od Allaha Uzvienog vienjem tih svojih dokaza.
A Odabranici (havvas) meu onima koji spoznaju su Ljudi uvjerenja (Ulul-jekin), oni su Ga
spoznali sa Njim, Slavljenim. Oni su Uvreni sa svojom Spoznajom, njihove umove ne zanose
dokazi i ne zamaraju se uzrocima. Njihov dokaz (delil) je Resulullah s.a.v.s., a njihov voa (imam)
je Kur'an, i svoju Svjetlost (nur) oni nose pred sobom.

28
Ebu Davud, El-Hajsemi, El-Tergib vet-terhib, Sujuti: El-dami' es-sagir
29
Es-Safat, 164

13
 Onaj koji Ga spoznaje putem predaje (haber) je poput Jusufove brae, jer su oni znali
njegov lik, ali ga nisu prepoznali ni kada su ga vidjeli, stoga su se osramotili pred njim, jer
REKLI SU: AKO JE UKRAO, PA I NJEGOV JE BRAT KRAO RANIJE.30
Onaj koji Ga spoznaje putem dokaza (delil) je poput Jakuba, jer je on kada je saznao da se
Jusuf vratio u ivot, to mu je povealo tugu i pla, pa je podnosio razne vrste neprilika. ak su mu i
oi pobijelile od plaa znajui da je Jusuf iv i udei za sastankom sa njim. Pa je rekao: IDITE I
RASPITAJTE SE O JUSUFU31 i JA, ZAISTA, OSJETIM NJEGOV MIRIS32, a oni koji ga
nisu prepoznali REKOE: ALLAHA NAM, TI SI U SVOJOJ STAROJ ZABLUDI 33 i
NEPRESTANO SPOMINJE JUSUFA.34
A onaj koji Ga spoznaje sa Njim je poput Benjamina35, koga je Jusuf uzeo za sebe i rekao
mu:
- Da li eli da ostane sa mnom i mene posmatra, ili e se vratiti ocu?
- elim tebe posmatrati. odgovori.
- Ako mene eli, onda se strpi na mojim iskuenjima.
- Hou, zbog tebe u podnositi sve nevolje, zar nije za mene da ostanem s tobom i ne
odvajam se od tebe.
Tada je Jusuf u njegov tovar stavio svoj pehar i optuio ga za krau. Zbog toga su ga
Egipani sramotili i prekoravali, a braa su ga vrijeala. Uprkos svemu tome, on je ostao sretan i
nasmijan u sebi, nije se bojao prijekora prekoritelja.
Ovo je primjer ovjeka od Sljedbenika ubjeenja (Ehli jekin), koji su Ga spoznali.

Vrste ljudi

ejh Imam Hasan el-Basri36 (r.a.) je rekao: Ljudi spoznaje (Ehli marifet) na dunjaluku se
dijele na tri vrste: ovjek koji se prihvati robovanja (ubudijet), vrsto ga prigrli, i s njime se
pomijeaju njegovo meso i krv. Njegovo Srce u robovanju nae utoite, zna da je Allah Uzvieni
njegov Opskrbitelj i da mu je On dovoljan, istinitim dri Njegovo obeanje i ne brine se ni za ta od
dunjalukih poslova. Uinio je nebo svojim krovom, a zemlju posteljom, ne brine se hoe li
osvanuti u lahkoi ili u tekoi i stalno robuje Allahu dok mu ne doe Ubjeenje (jekin). Ova vrsta
ljudi je na dunjaluku poput crvenog dragulja.
Drugi ovjek ne saburi kao prvi i trai mali zalogaj halala da bi njime odrao kimu
uspravnom, ogrta da bi njime pokrio svoju sramotu, kuu da bi u njoj ivio, enu da bi ouvao
ednost, a pored toga on ima estok strah od Allaha i ogromnu nadu. On je na dobrom putu (tarik
hasen).
Trei ovjek ne vjeruje u Allahov govor, gradi visoke dvorce, vozi se prelijepim vozilima i
drugi za njega rade. Takav na Ahiretu nema udjela, osim ako mu se ne smiluje Najmilostiviji.

Vrste abidina

Vidio sam u nekim predajama da je Isa sin Merjeme a.s. proao pored skupine ija su tijela
smrala, a boja promijenila, pa ih upita:

30
Jusuf, 77
31
Jusuf, 87
32
Jusuf, 94
33
Jusuf, 95
34
Jusuf, 85
35
Benjamin je pravi brat Jusufa sina Jakuba a.s., a majka im je Rahil ki Labana, Jakubova daidina, a ostala braa su
mu bili samo po ocu.
36
El-Hasan b. Jesar el-Basri, Ebu Seid (21 110. h.g.) najbolji i najueniji tabi'in, govorio je: Najgori ljudi za mrtvaca
su njegova rodbina koja ga oplakuje, a ne brine za vraanje njegovih dugova. (Tabakat e-ar'ani 1,38). Imam
Gazalija je rekao: Hasan el-Basri je bio ovjek iji je govor najvie liio govoru vjerovjesnika.

14
 - ta vas je uinilo takvim, kakve vas vidim?
- Strah od Vatre. odgovorie.
- Prestraeni ima pravo kod Allaha da mu prui utoite. ree Isa a.s. i produi dok ne doe
do skupine koja je bila jo mravija i gore boje, pa ih upita:
- ta je vas uinilo takvim?
- udnja za Dennetima.
- Imate pravo kod Allaha da vam dadne ono emu se nadate. ree i proe dok ne naie do
tree skupine ija su tijela bila najmravija i ija se boja najvie promijenila, pa ih upita:
- A ta je vas uinilo takvim, kakve vas vidim?
- Ljubav prema Allahu (El-hubb lillah) i udnja (evk) za Njim.
- Vi ste od Bliskih (Mukarrebin). ree im Isa a.s. tri puta.

Ljudi sposobnih za Spoznaju ima tri vrste: oni koji hodaju Stopalima ovisnosti i potrebnosti,
oni koji hodaju Stopalima pouke i slomljenosti i oni koji hodaju Stopalima ponosa i obveseljenja.
Uzvieni Allah kae: A NEKI SU OD NJIH NASILNICI PREMA SEBI.37
Ljudi se prema vidu Spoznaje dijele na dva stepena. Oni koji su u Budnosti spoznaje, njima
pripada prijateljski odgoj i njih oekuje poast. Drugi, koji su u Snu mrtvila, e njima pripada estoki
i strogi odgoj, jer oni smatraju da su u sigurnosti, osim ako im se ne smiluje Najmilostiviji.
Slavljen je Onaj koji je od Svojih robova odabrao koga je htio, zatim im je dao poklone, a
potom ih zovnuo Sebi, Svojom dobrotom, rekavi: I POVRATITE SE SVOM
GOSPODARU.38 Oni su Mu odgovorili i povratili se Njemu, i takvih je mnogo vrsta. Pokajnici
(taibin) hodaju Nogama pokajanja, Stopalima stida. Isposnici (zahidin) hodaju Nogama
pouzdavanja, Stopalima zadovoljstva. Bojaljivi (haifin) hodaju Nogama dostojanstva, Stopalima
vjernosti. Zaljubljenici (muhibbin) hodaju Nogama udnje, Stopalima istoe. Arifi hodaju Nogama
posmatranja, Stopalima fena'a.
Spoznaja je hrana kojom Allah hrani koga hoe. Tako neki jedu da bi se osladili, neki da bi
preivjeli, neki da bi se zadovoljili, a neki da bi se najeli. Ljudi se po pitanju Spoznaje dijele na
stanita (menzil), pa je kod nekih stanite kao zaseok, kod nekih je kao selo, kod nekih kao grad, a
kod nekih je velik kao itav Dunjaluk i Ahiret.
Prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: Kada bude Kijametski dan, Glasnik e
povikati: 'Izvedite iz Vatre svakog ko je rekao La ilahe illallah, a u Srcu mu je bilo Imana
koliko zrno goruice'39, a rekao je i: Ihsan je da robuje Allahu kao da Ga vidi, jer ako ti
Njega ne vidi, On tebe vidi.40 Zar ovo nije Sutina spoznaje (hakikatul-marifet)?
Gospodar e rei Arifima: Vi ste Moji istinski robovi. Oduila se vaa udnja za Mnom i
Moja udnja za vama. Es-selamu alejkum, Moji robovi, evo Mene, vaeg Voljenog. Tako mi Moje
veliine, Dennet sam stvorio samo radi vas, i danas ete imati ta god elite!

Robovanje Allahu iz ljubavi prema Njemu

Pripovijeda se da su Malik b. Dinar41 i Sabit el-Benani42 r.a. doli kod Rabije el-Basrije43, pa
ona ree Maliku:
- Reci mi zbog ega robuje svome Gospodaru?
- elim Dennete. odgovori Malik.
- A ti, mladiu? upita ona Sabita.
37
Fatir, 32
38
Ez-Zumer, 54
39
Buhari, Muslim, Tirmizi
40
Muslim, Tirmizi, Ebu Davud
41
Malik b. Dinar, poznati prenosilac hadisa i pobonjak, ivio u Basri, umro 131. h.g.
42
Sabit b. Esed el-Benani, govorio je: Pripadnici zikra sjednu da zikire i imaju grijeha koliko brda, pa kada ustanu
nemaju niti jednog grijeha (Tabakat e-a'rani, 1'47)
43
Ummul-Hajr Rabija b. Ismail el-Adevija, el-Basrija, umrla u Hududu 180. h.g.

15
 - Strahujem od Vatre.
- Ti si, Malik, kao lo radnik, koji radi samo radi pohlepe, a ti, Sabite, kao lo rob koji radi
bojei se batina.
- A ti, Rabija? upitae njih dvojica.
- Ja robujem iz Ljubavi (hubb) prema Allahu Uzvienom i udnje (evk) za Njim.

Pripovijeda se da je Zunnun el-Misri (r.a.) jednog dana vazio ljudima, a oni su svi plakali,
osim jednog mladia koji se smijao. On ga tada upita: - ta je tebi, mladiu? a ovaj u stihovima
odgovori:
Zbog straha od Vatre svi oni robuju
I u spasu od nje vide veliku sreu.
U Dennetskim baama da stanuju,
Pored Kevsera da se eu.
Vjenost i Dennet nisu za mene,
Za svog Voljenog ne elim zamjene.

16
 Peti hadis

POMOZI BRATU!
Pripovijedao nam je na dobri i pouzdani ejh, arif billah, kadija Ebu'l-Fadl Ali Kari el-Vasiti (r.a.)
- a njemu kadija Ebu Bekr Muhammed b. Abdulbaki b. Muhammed el-Bezaz a njemu Ebu Ishak
Ibrahim b. Omer b. Ahmed el-Beremki a njemu Ebu Muhammed b. Abdullah b. Muhammed el-
Bezaz a njemu Ebu Muslim Ibrahim b. Abdullah b. Muslim el-Basri a njemu Ebu Abdullah el-
Ensari a njemu Humejd, - a njemu Enes r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

POMOZI SVOM BRATU, BIO ON POTLAENI ILI NASILNIK!, PA ENES UPITA:

POMOI U MU AKO JE POTLAENI, ALI KAKO U MU POMOI AKO JE
NASILNIK?, SPRIJEI GA DA INI NASILJE, TO JE TVOJA POMO NJEMU.44

Ja kaem: ovo je to se tie brata, a kako li je tek to se tie samog sebe. Prestraite vae
nefsove, zabranite im strasti i obuzdajte ih.

Krila arifa

Gospodo sufije! Arif ima etiri krila: strah (hauf), nadu (reda), ljubav (mehabbet) i udnju
(evk). Krilo straha mu nije zbog toga da se odmori od bjeanja, Krilom nade se ne odmara od
traenja, Krilom ljubavi se ne odmara od zaprepatenosti, a Krilom udnje se ne odmara od
ulaganja napora. Allah Uzvieni ih je opisao Svojim rijeima: VIDJEE IM OI PUNE SUZA
ZBOG ONOG TO SU SPOZNALI OD ISTINE45 i NJIH TRGOVINA I PRODAJA NE
ODVRAAJU OD SPOMINJANJA ALLAHA.46
To je stoga jer je Arif iskren prema Gospodaru, njegove rijei su se privikle na Sjeanje
(zikra), njegov nefs je strpljiv u nevoljama, njegova Tajna je stalno u neujnoj molitvi, njegovo
razmiljanje je na najveim horizontima. U jednom trenutku razmilja o blagodatima svog
Gospodara, a u drugom obilazi oko adora Njegove svetosti. Tada postaje od slobodnog rob, a od
roba slobodan, od bogatog postaje siromah, a od siromaha bogata. Mijenja se uzdu i
poprijeko, koliko se moe rijeima objasniti. On je i postojei i poznat, velik i sretan, blizak i
hvaljen, govori i uti, osiguran je i prestraen, prisutan i odsutan, plae i smije se. To je stoga to su
njegov smijeh i srea u njegovoj tuzi, njegova tuga u srei, njegova veliina je pomijeana sa
ponienou, a ponienost s veliinom. Njegov strah je utopljen u nadanje, a nadanje u njegov strah,
te mu strah ne prolazi sa nadom, niti nada prolazi sa strahom. On svojim nefsom ivi sa ljudima, a
svojim Srcem sa Uzvienim Allahom, i njegov odnos sa ljudima ne nadvladava njegov odnos sa
Allahom Uzvienim. On je i velik i ponien, bogat i siromaan.
Tako je Ebu Jezid Bistami u svom Saaptavanju (munadatu) govorio:
Boe! 'Sloboda je blizu!'
Kad god rekoh;
Ponovo me vezae
I nove okove stekoh.

Pri ovim rijeima bi mu se oi napunile suzama.

44
Buhari
45
El-Maide, 83
46
En-Nur, 37

17
 Znaj, da nije svaki onaj na kome se vide tragovi isposnitva isposnik. Isto tako je i sa
tragovima enje, budalatine, ludosti, junatva, nemarnosti...
Svaki put kada Allah Uzvieni pogleda u Srce nekog od Svojih robova Dobroinstvom i
Milou, strgne sa njega zastor nemarnosti i otkrije mu Prefinjenosti moi. Pri tome je neophodno
da se dogodi jedna od tri mogunosti: da postane mudrac (hakim) koji e sa Allahom Vezivati
Njegova stvorenja, ili da mu zanijemi jezik i postane zaprepaten i zbunjen, ili da postane pokriven
Njegovim zastorima, uvan u Njegovom zagrljaju, da ga niko ne bi vidio, zbog silne ljubomore
Njegove. Slavljen je Onaj koji je sakrio Ljude spoznaje od svih Svojih stvorenja, pokrio ih
Ahiretskim zastorom od Sinova dunjaluka, a Dunjalukim zastorom od Sinova ahireta. Ljudi
spoznaje (Ehli marifet) su Allahovi d.. mladenci (arais) na Njegovoj zemlji. Allah je njihov
mahrem47, i oni nemaju drugog mahrema do Njega, i njih je Allah ljubomorno sakrio samo za Sebe.
Pria se da je Allah Uzvieni objavio Davudu (a.s.): O, Davude, Moje su evlije pod
kubbetima i niko ih ne poznaje osim Mojih evlija. Blago li se Mojim evlijama, a blago li se i Mojim
miljenicima.
Kae se, da kada bi se pojavila trunka Svjetlosti Vjerovjesnika s.a.v.s. (Nurun-nebijj),
sagorjelo bi sve od Ara do zemaljskog tla.

Znak Arifa

Rabija je upitana ta je savrenstvo arifovog hala, pa odgovori: Da sagori od ljubavi prema

svom Gospodaru, da se zadovolji Darodavateljem (El-Mu'ti) mimo darova ('ata'), sa Davaocem
bitka (El-Mukevvin) mimo bitka (kevn), utopljen u More zadovoljstva svojom Tajnom spoznajom
(viddan), Stabilnog srca (kalb sakin) sa Njim, da napusti svaki izbor za sebe, da ne brine kod
problema i tekoa, zbog toga to vidi Njega, da zna da mu je Allah blii od svega, da je On
milostiviji od bilo koga, da je Silniji i Vei od bilo ega i da za sve, osim za Allaha, postoji
zamjena.
Za sve to sam izgubio
Naao sam zamjenu;
Samo za Voljenoga
Ne postoji zamjena.

Arif zna kako e razlikovati Nefsanska nadahnua (havatir) od Ruhanijetskih; Dunjaluko

htijenje (iradet) od Ahiretskog, Visoke tenje (himmet) od niskih. Ko je opskrbljen uspjehom u
uvanju granica iskrenosti i vjernosti robovanja i u ouvanju uslova robovanja, taj nalazi stazu do
puta ouvanja upotpunjenja robovanja, zatim ustraje u spominjanju Njega; spominje Njegov zikr,
zatim zahvaljuje Njemu i zahvaljuje na Zahvali, a zatim opstaje sa nefsom bez nefsa, sa Ruhom
bez Ruha, sa tijelom bez tijela.

Srca su povezana sa Allahom

Tako je Imam Ibn Abbas r.a. rekao: Pripovijeda se da su Isa i Jahja a.s. jednom hodali po
putu, pa se Jahja sudario sa nekom enom, te mu Isa ree:
- O, tetiu, danas si poinio veliki grijeh!
- A ta to? upita Jahja.
- Sudario si se sa enom.
- Allaha mi, nisam to ni osjetio!
- Subhanallah! Bio si sa mnom, a gdje su ti bili Srce i Ruh?

47
Mahrem onaj koji se zbog krvnog, tazbinskog ili srodstva po mlijeku ne smije, po erijatu, vjenati za odreenu
osobu; zabranjeno ili sveto.

18
 - Kod Allaha! ree Jahja. O, Isa, kada bi se moje Srce smirilo kod Dibrila, ili bilo koga,
osim Allaha, makar za tren oka, pomislio bih da ne poznajem Allaha Istinskom spoznajom (Hakka
marifetihi).

Znaenje Spoznaje

Kae se, da se Spoznaja (ma'rifet) sastoji od pet slova, pa kad neko u sebi nae njihova
znaenja, neka zna da je od Ljudi spoznaje (Ehli marifet), tj. ako:
Sa mim meleke vlada svojim nefsom,
Sa 'ajn 'abede robuje Allahu Uzvienom sa Iskrenom odanou,
Sa ra regabe ezne za Allahom u potpunosti,
Sa fa fevveda prepusti sve svoje poslove Allahu,
Sa ha herebe pobjegne od svega mimo Allaha, ka Allahu.
Tako svaki Arif vlada svojim nefsom Snagom spoznaje Njegove veliine i siline, robuje
svom Gospodaru Snagom spoznaje Njegovog rububijeta, ezne za Njim Snagom spoznaje Njegove
dobrote i dobroinstva, prepusti svoje poslove Njemu Snagom spoznaje Njegove moi i bjei
Njemu Snagom spoznaje Njegove vlasti i upravljanja. Takav je Arif.

19
 esti hadis

ODAZIV NA DOVU
Pripovijedao nam je erif Muhammed b. Abdussemi' el-Abbasi el-Haimi el-Vasiti, a njemu el-
Hadib Ebu uda' Muhammed b. El-Husejn, a njemu en-Nekib Ebul-Fevaris Tarad b. Muhammed
b. Ali ez-Zebibi el-Haimi, a njemu Ebu Muhammed Abdullah b. Jahja b. Abduldebbar es-Sukeri, a
njemu Ebu Ali Ismail b. Muhammed es-Safar, a njemu Ebu Bekr Ahmed b. Mensur er-Rimadi, a
njemu Abdurrezzak b. Hemam, a njemu Ma'mer, a njemu Zuhri, a njemu Ebu Ubejd mevla Ibu
Ezher, a njemu Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

SVAKOM OD VAS E SE ODAZIVATI NA DOVU, SVE DOK NE POURI I KAE:

'MOLIO SAM, A NIJE MI SE ODAZVANO'.48

Ovdje se pod pourivanjem smatra preovladavanje okupiranosti ciljem nad njegovim

Stvoriteljem, a to je nedostatak Spoznaje, jer Arifa nikad nita nee zaokupiti od njegovog
Gospodara.
Sada emo spomenuti neke od halova arifa s namjerom da uzmemo bereketa sa njihovim
spominjanjem. Allah Uzvieni kae: I SPOMENI U KNJIZI IBRAHIMA49 i MI TI
PRIPOVIJEDAMO ISTINITE VIJESTI O NJIMA50, a u jednom haberu se kae: Spominjite
dobre Allahove robove, jer se pri njihovom spomenu sputa Milost. 51 Da nije ovoga, ne bi bilo
poeljno da se zanimamo spomenom bilo koga drugog osim Allaha, a Allah Uzvieni je sa nama,
jer on kae: A ON JE S VAMA GDJE GOD VI BILI.52
Pripovijeda se da je Abdulvahid b. Zejd r.a. rekao: Zaputio sam se jednom prema Bejt
Makdisu53 i izgubih se. Tada mi prie neka ena, pa je ja upitah:
- E, jadnice, jesi li se i ti izgubila? pa ona ree:
- Kako e biti jadan onaj koji Ga je spoznao, i kako e biti izgubljen onaj koji Ga voli?
zatim ree: - Prihvati se za vrh mog tapa i hodaj ispred mene.
Ja sam uhvatio njen tap i poao ispred nje. Ne prooh ni sedam koraka, kad se zatekoh u
damiji u Bejt Makdisu. Protrljah oi i rekoh:
- Ovo mi se sigurno priinilo!
- Tvoj hod je hod isposnika, a moj hod je hod arifa. Isposnik pjeai, a Arif leti, pa kako e
pjeak sustii letaa? ree mu ta ena i izgubi se, i ja je vie nikad nisam vidio.
Ebu Imran el-Vasiti je priao: Jednom sam putovao morem i zadesi me brodolom koji smo
preivjeli samo ja i moja trudna ena. Ubrzo se moja ena porodi i zatrai vode, i ja podigoh glavu
prema nebu. Tada vidjeh ovjeka koji sjedi u zraku, a u ruci mu ajnik do crvenog safira optoen
zlatom, pa mi ree: - Dri! Ja ga tad upitah o tom njegovom stanju, a on odgovori: - Napustio sam
svoje strasti, pa me je On na ovo mjesto uzdigao.
Abdulvahid b. Zejd je priao da je pitao Ebu Asima er-Reb'ija: ta si uradio kada te je
traio Haddad?, a on ree: Bio sam u svojoj kui kada su zastali ispred vrata da ue njegov
izaslanik. Ja sam se tad prestraio i odjednom neka ruka me uze za ruku i povede korak ili dva.
Tada pogledah i vidjeh da sam na brdu Ebu Kubejs.

48
Buhari, Muslim
49
Merjem, 41
50
Jusuf, 3
51
Gazali: Ihja
52
El-Hadid, 4
53
Bejt Makdis Kuds Jerusalem

20
 Ko je pokoran Allahu, Allahu mu pokori sve ostalo

Pria se da je Ibrahim b. Edhem54 rekao: Jednom sam prolazio pored nekog pastira, pa ga
upitah:
- Ima li ta da popijem, vode ili mlijeka?
- A ta bi vie volio? upita on mene.
- Vode rekoh, a on udari tapom po tvrdom kamenu na kojem nije bilo pukotina. Tada iz
njega potee voda hladnija od leda i slaa od meda, i ja, udei se, popih te vode.
- Nita se ne udi! Kada je rob pokoran Allahu, On mu pokori svaku stvar odgovori
pastir.
Kod Rabije Basrijje je u kui bila objeena jedna korpa, i ona bi, kad god bi htjela jesti,
udarila rukom u korpu i u njoj bi nala hrane koju god bi poeljela.
Priao je ejh Hasan el-Basri r.a. da je Selman el-Farisi r.a. jednom, sa svojim gostom
izaao iz Medaina i vidjee gazele kako tre po pustinji i ptice kako lete po zraku, pa Selman ree:
- Neka mi dou jedna debela gazela i debela ptica, doao mi je gost kojeg bih elio poastiti!
pa kad dooe obadvoje ovjek ree:
- Slavljen je Onaj koji ti je potinio i ptice u zraku!
- Zar se udi ovome? Jesi li vidio roba da je pokoran Allahu, a da ga je Allah iznevjerio?
Abdulvahid b. Zejd je rekao: Jednom smo ja i Ejjub es-Sahtijani55 hodali putem za am, te
susretosmo jednog crnca koji je nosio tovar drva. Ja ga upitah:
- Hej, crnac! Ko ti je gospodar?
- Zar me zbog mog lika to pita? uzvrati i podie glavu prema nebu, te ree:
- Gospodaru, pretvori ova drva u zlato! te ona postadoe zlato. Tada upita: - Jeste li vidjeli
ovo?
- Jesmo!
- O, Gospodaru, povrati ovo u drva! pa se ona vratie kakva su i bila, zatim ree: - Traite
ta hoete, udesa arifa ne nestaju!
Ejjub je priao: Ostao sam posramljen pred robom i postien kako se nisam nikad ni pred
kim postidio, a ja sam rekao:
- Ima li ta da jedemo? i on pokaza rukom, a ono ispred nas posuda sa medom koji je bio
bjelji od snijega i mirisniji od miska, pa ree:
- Jedite! Allaha mi, osim kojeg drugog boga nema, ovo nije iz trbuha pela.
Jedosmo i vidjesmo da nikad nita slae nismo jeli, i zaudismo se. On ree:
- Nije Arif onaj koji se udi Njegovim znacima, jer onaj koji im se udi je daleko od Allaha.
Zaista, onaj koji Mu robuje tek nakon vienja Njegovih znakova je dahil (ne poznaje) Allaha.
Da se Allah smiluje tom crncu, kako ga je poduio o Allahu.
A ja sam (Sejjid Ahmed Rifai) jednom bio na haddu i zanijjetio sam telbiju (odaziv), pa
skinuh turban i oprah ga. Zatim sam ga prepolovio i obavio ga oko pasa, a drugim se zagrnuo, ako
mi zatreba. Tada zauh unutarnji glas (hatif):
- Pogledaj ispred sebe! i ja pogledah i vidjeh da je itava pustinja od srebra. Zatvorih oi i
pooh govorei: - O, Allahu, utiem ti se od htijenja iega osim Tebe!
Pripovijeda se da je jedan od Arifa napustio obrede i sastavne dijelove hadda u danima
hadda, a nakon toga obukao ihram i rekao: - Odazivam Ti se, Allahu, odazivam.
- Hej ti, vrijeme hadda i telbije je prolo. neko mu ree.
- Odrekao sam se zaviaja (vatan) radi posjete Kui (El-Bejt), a sada sam se odrekao Kue
radi Vlasnika Kue (Sahibul-bejt).
- Prijatno neka je onome koji se odrekao svega, osim Njega. bi mu reeno.
Pria se da je Herem b. Hajjan56 (r.a.) rekao: Hodao sam na obali Tigrisa, kada mi prie
jedan ovjek na kojem je bio znak arifa, pa ga poselamih i upitah:

54
Ibrahim b. Edhem et-Temimi el-Belhi Ebu Ishak, preselio 161. h.g.
55
Ejjub b. Kejsan es- Sahtijani el-Basri, Ebu Bekr (66-131. h.g.)
56
Herem b. Hajjan el-Abdi el-Ezdi, voa i osvaja, jedan od velikih isposnika. Umro nakon 26. h.g.

21
 - Kako si? ta radi?
- SLAVA NAEM GOSPODARU, OBEANJE NAEG GOSPODARA SE ZAISTA
OSTVARILO57, Hereme sine Hajjana, bavi se onim to te se tie! odgovori on.
- Allah ti se smilovao, odakle zna moje i ime mog oca, a do danas te nikad nisam vidio?
- Zar ne zna da se arifi meusobno prepoznaju po Svjetlosti spoznaje? odgovori on, a ja
se zaudih njegovom govoru i zaprepastih se zbog njegovog dostojanstva.
Zunnun r.a. je priao: Jednom prolazih pored nekog sela i uh vrisku i galamu. Pribliih se
i vidjeh da narod ismijava i poniava nekog crnca, pa on podie glavu prema meni i ree:
- O, Zunnune, spoznaj Allahovu mo i nemoj isticati svoju zaslugu Allahu, jer voljeni to ne
radi pred Voljenim.
Ja upitah nekog o tom njegovom stanju i bi mi reeno da je on luak koji se ne drui sa
ljudima i koji u etrdeset dana jede samo jednom, a on pogleda u nebo i ree:
- O, krajnja tenjo arifa! Moja Spoznaja Tebe je Tvoj poklon, a moja zahvala Tebi je Tvoja
zatita.

Allah je sa njima gdje god bili

Takoer je rekao: Dok sam jednom etao obalom Nila vidjeh djevojku koja je hodala po
Nilu, iji su talasi bili uzburkani, i govorae:
- Allahu moj, vidi li ta mi radi?
- Zar se ali na Njega, a On je Gospodar dobroinitelja i zlikovaca? upitah je ja.
- O, Zunnune, ti si onaj koji se kada zahvaljuje, zahvaljuje Njemu, a kada se srdi, srdi na
Njega!
- O, djevojko! Odakle zna moje ime, a nisi me ni vidjela?
- Znam te po Svjetlosti spoznaje Silnoga (El-Debbar).
- Da li si potitena u osami?
- Nisam, tako mi Onoga koji je osvijetlio moje Srce Spoznajom Njega. Nikad se moje Srce
nije smirilo uz nekog mimo Njega. On je Prisni prijatelj (Muennis) dobroinitelja (ebrar) u
njihovom osamljivanju i drug (sahib) izgubljenih u pustinjama.
Priao je djed mog oca Sabit el-Vasiti: Jednom sam hodao u pustinji i naioh na beduina
koji je osamljen sjedio, pa mu se pribliih i nazvah selam. On odgovori na selam i odbi da mu se
obratim govorei:
- Zaokupih se spominjanjem Allaha (zikrullah), jer je spominjanje Allaha lijek za Srca
(kulub). a zatim ree: - Kako sin Ademov moe odustati od spominjanja Njega i hizmeta Njemu, a
smrt ga prati i Allah gleda u njega?
Tada zaplaka, a zatim i ja sa njim, pa rekoh:
- Zato te vidim samog i usamljenog?
- Kako u biti sam, a Allah je sa mnom? Kako u biti osamljen, a Allah je moj Prisni
prijatelj? ree, ustade i ubrzano poe govorei: - Gospodaru moj, veina Tvojih stvorenja su
pokriveni od Tebe onim mimo Tebe, a Ti si Nadoknada svemu to proe! O, Prijatelju svakog
izgubljenog! O, Prisni drue svakog samca! O, Utoite svakog usamljenika!
Ja pooh za njim, a on se okrenu i prie mi govorei:
- Vrati se, Allah ti oprostio, Onome koji je za tebe bolji od mene, i ne odvraaj me od Onoga
koji je za mene bolji od tebe.
Zatim se udalji dok ne nestade sa mog vidika.
Pripovijeda se da je Abdulvahid b. Zejd rekao: Prolazih jednom pored nekog isposnika i
upitah ga:
- Od kada si na ovom mjestu?
- Ve dvadeset etiri godine odgovori on.

57
El-Isra, 108

22
 - Ko ti je sabesjednik?
- Jedini Nepromjenjivi (El-Ferd es-Samed).
- Od stvorenja?
- Divlja.
- ta ti je hrana?
- Spominjanje Allaha (zikrullah).
- Od stvorenog?
- Plodovi ovog drvea i zemaljsko rastinje.
- Zar nikog nisi poelio?
- Jesam. Onog kojeg vole Srca arifa.
- Od stvorenja?
- Kako e onaj koji udi za Allahom poeljeti nekog drugog?
- Zato si se odvojio od stvorenja?
- Jer su oni kradljivci umova i prekidaju Stazu upute.
- Kada e rob prepoznati Stazu upute?
- Kada pobjegne svome Gospodaru od svega mimo Njega, i odvrati se od svega mimo
Njega, spominjanjem Njega.
Herem b. Hajjan je rekao: Vidjeh jednom Uvejsa b. Amira58 i poselamih ga.
- Ve alejke's-selam, Hereme sine Hajjana, odgovori on.
- Kako zna moje i ime mog oca?
- Moj Ruh je prepoznao tvoj po Svjetlosti spoznaje mog Gospodara.
- Ja te volim radi Allaha!
- Ne mislim da iko voli nekog drugog osim Allaha, pa kako e voljeti nekog drugog osim
Allaha radi Njega?
- elim se druiti s tobom i biti tvoj prisan prijatelj!
- Ne mislim da je Arif onaj koji se otui od Allaha da bi se sprijateljio s drugim.
- Preporui mi neto!
- Preporuujem ti Allaha Slavljenog. On je nadoknada za sve to te mimoie.

Zunnun je rekao: Dok sam hodao po jednoj od pustinja, naioh na ovjeka zaogrnutog u
ogrta od slame, pa mu nazvah selam i on mi uzvrati i upita:
- Odakle si, momak?
- Iz Egipta odgovorih.
- Gdje ide?
- Traim prisnost sa Gospodarom.
- Napusti Dunjaluk i Ahiret, tada e ti biti ispravno traenje!
- Taj je govor taan, ali mi ga potvrdi!
- Zar sumnja u ono to smo ti rekli, a data nam je Spoznaja koja je bolja od onoga to
govorimo.
- Ne sumnjam, nego elim da mi podari Svjetlost na Svjetlost.
- O, Zunnune, pogledaj iznad sebe! i ja pogledah i vidjeh Nebesa i Zemlju kao da su od
zlata koje je svjetlucalo i blistalo.
- Obori pogled! i sve se vrati kakvo je i bilo.
- Koji je put do ovog? upitah.
- Osami se sa Osamljenim (El-Ferd) ako si Mu rob!

Muhammed el-Mukaddesi je rekao: Jednog sam dana u amu uao u ludnicu i vidjeh
mladia na ijem je vratu bio eljezni okovratnik, na nogama okovi, opasanog lancima. Kada me je
ugledao, ree:

58
Uvejs b. Amir el-Karani iz plemena Kuren, jedan od poznatih isposnika, umro ili poginuo 37. h.g.

23
 - Muhammede, vidi li ta mi je uradio? i pokaza pogledom prema nebu, pa ree: - Ti e
biti moj poslanik Njemu da Mu kae: Da si uinio sva Nebesa okovom za moj vrat, a sve Zemlje
okovom za moje noge, ne bih se okrenuo od Tebe prema drugom ni za tren oka, zatim izree
stihove:
Onaj to mu je navika bliskost
Ne moe podnijeti udaljenost,
Zar moe rastanak izdrati
Zarobljenik Tvoje ljubavi,
Jer i kad te oi ne vide
Gleda Te Srce moje.

24
 Sedmi hadis

TRI POHVALNE I TRI POKUENE STVARI

Pripovijedao nam je na ejh, imam, kadija Ebu'l-Fadl Ali Kari el-Vasiti el-Kureji, a njemu Ebu
Abdullah b. Ahmed b. Omer el-Hafiz, a njemu el-Husejn Muhammed b. Abdullah ed-Dekkak, a
njemu Jahja b. Muhammed, a njemu Ishak b. ahin, a njemu Halid b. Abdullah, a njemu Suhejl b.
Ebu Salih, a njemu njegov otac, a njemu Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

UZVIENI ALLAH D.. JE KOD VAS ZADOVOLJAN SA TRI STVARI, A PREZIRE

TRI. ZADOVOLJAN JE DA MU ROBUJETE I NE PRIPISUJETE MU DRUGA NI U EMU,
A DA SE SVI DRITE ALLAHOVOG UETA I DA SE SAVJETUJETE SA ONIMA KOJIMA
JE ALLAH POVJERIO VAE POSLOVE. A PREZIRE KOD VAS 'REKLA-KAZALA', PUNO
PITANJA I RASIPANJE IMETKA.59

U ovom hadisu su sadrani precizni propisi spoznaje Allaha koja e zaokupiti Arifa od
svega mimo Njega. Traene tajne u njemu su te, da Odabranici preputaju izbor Uzvienom Allahu.
Gospodo sufije! Allah Uzvieni ima robove koje je odabrao radi spoznaje Njega, probrao ih
je radi ljubavi prema Njemu, izabrao ih je da se drue sa Njim, odlikovao ih je prisnou s Njim,
pribliio ih je da bi aputali sa Njim, potakao ih je da Ga spominju, uinio je da govore Njegove
mudrosti. Napojio ih je iz ae Njegove ljubavi i podigao ih nad ostalim stvorenjima tako da ne ele
zamjenu za Njega, niti zatitnika mimo Njega, ni pomagaa, ni pomonika ni zastupnika osim
Njega. Oni su ispred drugih, ne zbog veliine imetka, ve zbog ispravnosti svojih htijenja, zbog
lijepog ubjeenja sa preciznom suzdrljivou, zbog usmjerenosti Srca prema Njemu, zbog
proienosti Tajne od svega mimo Hakka. Allah im je dao da okuse ukus Sri spoznaje Njega,
spustio ih je u bae Njegove svetosti. Oni ne odustaju od spominjanja Njega, ne zasiuju se
Njegove dobrote, ne nalaze predaha kod drugog. Blago li se njima. Njih je mali broj, a ast im je
velika. Sa njima Allah uva Svoju ljubav, dok je ne dadne njima slinim. Blago li se njima. Oni se
odriu onoga za im ude nemarni, skloni su onome od ega se gnuaju neznalice, eznu za onim
od ega bjee zaboravni. Oni gledaju Oima srca kroz Zastore gajba. Njihovi ruhovi etaju po
Melekutu. Njihova tenja je u njihovoj Tajni, a njihova Tajna je kod njihovog Gospodara. Sa Njim
oni sluaju, sa Njim gledaju, sa Njim je njihovo htijenje, sa Njim se pokreu. Njihova Srca sa
ljubavlju tee Prisnosti.
Ebu Jezid Bistami je rekao: Ljudi zaziru od Iblisa, a on zazire od mene, pa mu bi reeno:
- Kako to, kad je Odabraniku s.a.v.s. bila nareena opreznost od njega, u Allahovim
rijeima: RECI: GOSPODARU, UTIEM TI SE OD EJTANSKIH PODBADANJA!60
- To je zato jer je Allah Uzvieni u ovom ajetu naredio traenje Njegove potpore i
preputanje stvari Njemu. A izmeu zaziranja od Iblisa i pouzdanja u Allahovu potporu postoji
razlika, jer Uzvieni kae: NAD ROBOVIMA MOJIM TI NEE IMATI VLAST.61
Zunnun je rekao: Arif ima Vatru (nar) i Svjetlo (nur). Vatru straha i Svjetlo spoznaje.
Njegova spoljanost je sagorena Vatrom straha, a unutranjost osvijetljena Svjetlom spoznaje.
Dunjaluk plae Okom prolaznosti za njim, a Ahiret mu se osmjehuje propisivanjem Vjenosti; pa
kako se ejtan moe pribliiti njegovoj spoljanosti ili unutranjosti, osim kao brza munja ili estoki
vjetar. Ako mu prie prema oku, sprie ga Vatra suze, ako mu prie prema nefsu, sprie ga Vatra
hizmeta, ako mu prie prema umu, sprie ga Vatra razmiljanja, ako mu prie prema Srcu, sprie

59
Malik, Ahmed, Sujuti, Muslim
60
El-Mu'minun, 97
61
El-Isra, 65

25
ga Vatra udnje i ljubavi, a ako mu prie prema Tajni, sprie ga Vatra bliskosti i posmatranja. U
jednom trenutku se Arifovo srce spri Vatrom straha, a u drugom se zalijei Svjetlom spoznaje.
Kada se pomijea Vatra straha i Svjetlost spoznaje, puhne Vjetar blagosti izdvojen iz Vihora
prisnosti i bliskosti, pa se ozari istoa Hakka na robu. Taj Vjetar poniti egoizam (enanijet), a
ostavi Boanstvenost (uluhijet) kao to je bilo u Praiskonu (ezelu).
Ebu Sulejman je rekao: Vrata Spoznaje se Arifu otvaraju i dok spava u krevetu, dok se
drugima ne otvaraju ni u namazu.
Ebu Jezid Bistami je rekao: Najnii stepen Arifa je da hoda po vodi i leti po zraku, a najvii
je da prolazi kroz Oba svijeta, a da se ne obazire na ita mimo Njega.
Ebu Bekr el-Vasiti je rekao: Arif prolazi sa svojim Voljenim etiri faze: Sreu spoznaje
koja je pomijeana sa vienjem Allahove panje, Slast hizmeta pomijean sa spominjanjem
Njegove milosti, Prisnost druenja pomijean sa Slau bliskosti, Strah od rastanka pomijean sa
ostvarenjem Savrenstva moi.
Zunnun je rekao: Arif je izmeu dobroinstva i zikra. Od Allaha nikad nee nestati
dobroinstva, a Arif se nikad nee zasititi spominjanja Njega.
Upitan je neki od arifa za znaenje ajeta: ON ZAISTA NASMIJAVA I
RASPLAKUJE62, pa odgovori: Nasmijava arife Radou spoznaje Njega i rasplakuje ih Strahom
rastanka. Umrtvljuje koga hoe Sabljom odvajanja, a oivljava koga hoe Rukom sastanka sa Njim,
da bi stvorenja saznala da On radi ta hoe.
Aia r.a. je upitana: Kako e mu'mini (arifi) polagati raun?, pa odgovori: Arifi ne polau
raun, ve bivaju prekoreni.
Pripovijeda se da je Sulejman a.s. jednog dana pogledao na svoje kraljevstvo, pa Allah
Uzvieni naredi vjetru da mu otkrije stidno mjesto, pa on ree vjetru:
- Vrati mi moju odjeu!
- Vrati ti svoje Srce na njegovo mjesto! odgovori mu vjetar.
Blago li se Ljudima spoznaje. On je njih znao prije nego to su oni Njega spoznali, poastio
ih je prije nego to su saznali za poast. Kod ovih ljudi su nefsovi Ruhanijetski, Srca su im
Nebeska, tenjama njihovim je On zadovoljan. Njihova prsa su oaloena, srca su im prestraena, a
oi su im suzne. Oni su razmislili, pa su saznali, nali su i otili, pa im se otvorila Svjetlost srca:
Allah ima ljude za Sebe odabrane
Taj odabir vai od prolosti davne,
Izabir je bio prije samog stvaranja
Kod njih su polozi hikmeti bejana.

62
En-Nedm, 43

26
 Osmi hadis

STID JE OD IMANA
Pripovijedao nam je pouzdani i dobri ejh Ebu'l-Feth Muhammed b. Abdulbaki b. Ahmed b.
Selman, a njemu Ebu Abdullah Malik b. Ahmed b. Ali el-Maliki, a njemu Ebu'l-Hasan Ahmed b.
Muhammed b. Musa el-Kureji, a njemu Ebu Ishak Ibrahim b. Abdussamed el-Haimi, a njemu Ebu
Mus'ab Ahmed b. Ebu Bekr ez-Zuhri, a njemu Malik, a njemu Ibn ihab ez-Zuhri, a njemu Salim, a
njemu njegov otac hadis:

ALLAHOV POSLANIK S.A.V.S. JE PROLAZIO PORED OVJEKA KOJI JE SVOM

BRATU VAZIO O STIDU, PA MU POSLANIK S.A.V.S. REE: STID JE OD IMANA!63

Stid koji obuhvata lice, pred ljudima, je primjer stida koji obuhvata Srce pred Uzvienim
Allahom. On je od vjerovanja u Allaha i predstavlja pristup arifa Allahu Slavljenom i Uzvienom,
koji je uinio njihova Srca torbom Njegovih tajni. Srca arifa su riznice Allahove na Njegovoj
zemlji, kod njih je ostavio zaloge Svojih tajni (esrar), finoe Svoje mudrosti (hikmet), preciznosti
Svoje ljubavi (mehabbet), svjetla Svog znanja (ilm), vostvo u Spoznaji Njega (marifet). Njihov
govor je otkrovenje (kef) onoga to Srce posmatra, pojavljivanje Znanja tajne (sirr), objanjenje
postupanja razuma, on razluuje Rastavljanje od Spajanja, objanjava uzroke zauzetosti od Hakka i
uzroke pozivanja Hakku. Ono to poziva stvorenom su dunjaluk, nefs i stvorenja, a ono to poziva
Hakku su um (akl), Uvjerenost (jekin) i Spoznaja (marifet).
U predaji se kae: Ko je spoznao sebe, spoznao je svoga Gospodara.64, to znai: Onaj
ko spozna ta je za njega ili za njegovog nefsa, spoznao je ta je za njegovog Gospodara. Govor
arifa se odvija na pet naina: sa Njim, za Njega, od Njega, Njemu i kod Njega, i u njihovom govoru
nema: ja (ene), meni, mi, za mene ili sa mnom. Njihovi izrazi su ferdanijetski, pokreti su
im samedanijetski, njihovo ponaanje je rabbanijsko, njihova volja je vahdanijetska. Njihove
iarete razumije samo onaj ije je Srce zapaljeno, jer su u Srcu Riznice tajni, Biseri svetosti, Vihori
svjetlosti, Mora ljubavi, Kljuevi gajba, Doline enje i Vrtovi prisnosti. Tako kada Arif progovori
Jezikom mudrosti, iz Izvora spoznaja sa iaretima, privue njima Srca murida i onih koji eznu.
Jahja b. Muaz je rekao: Srca su kao lonci, a jezici su njihove kutljae, tako da ti svaki jezik
sipa ono to mu je u Srcu.
Ebu Bekr el-Vasiti je upitan ta misli o govoru Ljudi spoznaje, pa ree: Spoznaja je kao
svjetiljka u lampi, a lampa je objeena u kui. Sve dok gori svjetiljka u kui, kua je osvijetljena, a
moe se desiti da se otvore vrata i da svjetlost svjetiljke padne izvan kue i nekoga osvijetli.
Svjetlost govora sa jezika Ljudi spoznaje padaju na Srca posjednika svjetlosti (ehli nur) i
njihove oi postanu plane, a jezici ponu zikriti. Allah Uzvieni kae: A KADA UJU ONO
TO SE OBJAVLJUJE POSLANIKU, VIDI KAKO IM SE OI PUNE SUZAMA,
ZNAJUI ISTINU. GOVORE: GOSPODARU NA, MI VJERUJEMO, PA NAS UPII
MEU SVJEDOKE!65
Arifov nefs je kao kua, Srce (kalb) mu je kao lampa, gorivo je ubjeenje (jekin), maslinovo
ulje je istinoljubivost (sidk), fitilj je iskrenost (ihlas), staklo je istoa (safa) i zadovoljstvo (rida), a
zakaka je razum (akl). Strah (hauf) je vatra u Svjetlosti, nada (reda') je svjetlost u Plamenu, a
Spoznaja (irfan) je Svjetlost u Svjetlosti. Lampa je objeena na vratima dolafa, pa kada Arif otvori
usta mudrostima koje su mu u Srcu, uskovitla se u dolafu njegovih usta Svjetlost iz njegovog Srca,

63
Malik, Ahmed, Buhari, Muslim
64
Sujuti, El-havi bil-fetava, Keful-hafa
65
El-Maide, 83

27
pa njegove Svjetlosti padaju na Srca Ljudi svjetlosti, te se Svjetlost vee za Svjetlost. Neke rijei su
svjetlije od dana, a neke su mranije do noi. Govori Ljudi spoznaje su jedna od riznica Gospodara
Slavljenog, njen rudnik su njihova Srca. Allah Uzvieni im je naredio da iz nje dijele onima koji to
zasluuju, rijeima: POZIVAJ NA PUT SVOG GOSPODARA MUDROU I LIJEPIM
SAVJETOM I NA NAJLJEPI NAIN SE SA NJIMA RASPRAVLJAJ.66
Jedan je od arifa upitan: - ta je svjetlije od Sunca?
- Spoznaja (marifet). odgovori on.
- ta je korisnije od vode?
- Govor Ljudi spoznaje (Kelam ehlil-marifet).
- ta je mirisnije od miska?
- Arifovo vrijeme (vaktul-arif).
- ta je arifova preokupacija?
- Gledanje u ishod Rububijjeta i znakove finoa Kudreta.

Tenja salihina

Ebu Seid el-Belhi67 je upitan zato je govor Prvih generacija bio djelotvorniji od govora onih
koji dooe iza njih, pa ree: Zato to su njihove tenje bili uzvisivanje Islama, spas dua, bratsko
saosjeanje i zadovoljstvo Milostivog, a nae tenje su uzvisivanje nefsa, pohvale ljudi i blagostanje
na dunjaluku.
Kada se rob pokorava svome Gospodaru, On ga opskrbi gutljajem sa Izvora spoznaje i uini
da na osnovu njega njegov jezik progovori. Ako napusti pokornost Njemu, On mu nee taj gutljaj
oduzeti, ve e ga ostaviti u njegovom srcu, ali sa njim njegov jezik nee govoriti i to e mu biti
alost i tuga i iskuenje u raznim oblicima.
Nee se dva mu'mina sastati i spominjati Allaha, a da im Allah nee poveati Svjetlo
spoznaje u njihovim Srcima prije nego se rastanu. Uzvieni Allah je Ljude spoznaje izloio
sudaranju valova mora Sranih nadahnua, oplemenio ih je Riznicama tajni i unutranjostima
Znanja, kojima se broj ne moe obuhvatiti, ne moe se njihova podrka prekinuti, ne moe se
dosegnuti njihovo dno, a niti njihova udesa izgubiti, sve dok ne zarone Svjetlou spoznaje u
Dubine unutranjosti, skrivenih iareta tih nauka u njihovim iskonskim znaenjima. Tada e
dosegnuti udesne koristi, dodatne ljepote i sutine iareta kojima e sagorijevati Srca zaljubljenika
(muhibbin) i privui ruhove murida. Ovo je jedna od Svjetlosti upute, kojom se rob upuuje na Put
najbolje zatite, ako od Hakka dobije podrku i uspjeh.
Jahja b. Muaz je rekao: Sreo sam mnogo vladara i vidio sam da su veina njih siromasi koji
rove po tuim kesama.
Lejs el-Misri68 je imao brata u Aleksandriji, pa kad je ovaj doao kod njega, ree:
- Usmjerio sam se prema svome Gospodaru.
- A gdje su koristi tog tvog okretanja tvom Gospodaru? upita ga Lejs, a on uuti, pa mu
Lejs ree:
- Kada se rob okrene Allahu iskrenom odanou, Allah ga potpomogne koristima koje
ljudsko srce ne moe zamisliti.
Jednom je Jahja b. Muaz govorio na sijelu, pa jedan ovjek vrisnu i podera svoju odjeu.
Kasnije je upitan: ta kae za ovoga?, pa ree: Kada govor Ljudi spoznaje provrije iz izvora
Tajne vahdanijeta, on udari u Srce spaljeno Vatrama udnje i ljubavi, te se kod tog ovjeka ponite
ljudske osobine.

66
En-Nahl, 125
67
Ahmed b. Abdullah el-Belhi, umro 315. h.g.
68
Lejs b. Sa'd, Ebu Haris (94-175. h.g.) ejh Egipta u svoje vrijeme, apsolutni mudtehid, osniva fikhskog mezheba,
ali su njegovi sljedbenici iezli pred malikijskim i afijskim mezhebom.

28
 Govor mutekija je na stepenu Objave (vahj). Tako je jedan od njih neto govorio, pa bi
upitan: Ko ti je to rekao?, te on ree: Pripovijedalo mi je moje Srce (kalb), a njemu moj Razum
(fikr), a njemu moja Tajna (sirr), a njoj moj Gospodar (Rabb).
Dokaz ispravnosti mudrosti (hikmet) je samo njeno postojanje. Mudrost je izgubljena stvar
murida, gdje god je nae, on e je uzeti. Njega ne interesuje iz koje ae je sipana, koji jezik ju je
izrekao, od kakvog Srca je prenesena, na kojem je zidu napisana, niti da li ju je od kjafira uo.

Vrijednost Mudrosti

Preneene su rijei: Ko eli da mu Allah dadne znanje (ilm) bez poduavanja i da ga

uputi Sebi bez upuivanja (hidajet), neka bude ravnoduan (zahid) prema dunjaluku.69
Mudrost (hikmet) ima svoje ljude (ehl) i svoje vrijeme (zeman), a njeno vrijeme je prolo,
kao i veina njenih sljedbenika; dok je kod nas ostao samo trag ispravnog govora. Mi smo Allahovi
i Njemu emo se vratiti. Traite svjetiljke govora arifa prije nego to umru. Spoznajte poast
mudrosti i savrenstvo njene koristi, jer je Lukman izabrao mudrost radi njene poasti. Ona je dokaz
siddikina, razonoda mutekija, Firdevs arifa, miraz nebijja i resula, pa je traite prije nego to
nestane.
Svjetiljke ljudima svugdje na zemlji
Jesu uenjaci, ast im svaka.
Znanje im blista u svakoj dolini
Kao pun mjesec, kad nema oblaka.

69
Gazali: Ihja, Keful-hafa

29
 Deveti hadis

NJIMA JE ALLAH LOA DJELA ZAMIJENIO DOBRIMA

Pripovijedao nam je dobri i pouzdani rob, Ebu Galib Abdullah b. Mensur u damiji u Vasitu i Ebu
Abdullah Muhammed b. Ali b. El-Husejn es-Sulemi, a njima Ebul-Hasan b. Ebul Feth ed-Darir el-
'Usmani, a njemu Omer b. Muhammed el-Mukri, a njemu Abdurrahman b. Ahmed b. El-Hadad, a
njemu Ahmed b. Muhamed b. Ebur-Reda, a njemu Veki' b. El-Derrah, a njemu el-A'me, a njemu
el-Ma'rur b. Suvejd, a njemu Ebu Zerr r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

BIE DOVEDEN OVJEK NA KIJAMETSKOM DANU I BIE REENO:

- IZLOITE MU NJEGOVE MALE GRIJEHE, A SAKRIJTE MU VELIKE.
- URADIO SI TO I TO, A TOG I TOG DANA SI URADIO TO I TO! BIE MU
REENO, A ON E POTVRIVATI I NEE NEGIRATI, ELEI DA MU NE DOU
VELIKI GRIJESI. ALI, ALLAH NJEMU HOE DOBRO, PA E REI:
- STAVITE UMJESTO SVAKOG NEDJELA DOBRO DJELO!
- ALI KOD MENE IMA GRIJEHA KOJE NISAM VIDIO OVDJE! REI E OVJEK
IZ LAKOMOSTI.
Tada sam vidio, kae Ebu Zerr, da se Poslanik s.a.v.s. nasmijao, pa su mu se ukazali
kutnjaci, a zatim je prouio:
NJIMA JE ALLAH LOA DJELA ZAMIJENIO DOBRIMA.70.71

Gore navedena elja je jedna od Tajni ubjeenja (esrarul-jekin) u Allaha i ona je stanje
Njegove moi, koju on usauje u Srca Ljudi spoznaje. Ovaj hadis ima uzvienu vanost, pripovijeda
o Boanskoj poasti putem jezikih izraza. Tu vanost arifi znaju, a nemarni je odbacuju, i ona
poveava strah od Allaha kod potpomognutih (muveffikin).

Obiaj arifa

Gospodo sufije! Ko eli da govori jezikom Ljudi spoznaje mora da uva pravila njihovog
govora. Tako on nee otkrivati detalje onima koji nisu skloni Spoznaji, nee optereivati murida
preko njegovih mogunosti i nee uskratiti svoj govor onima koji su skloni Spoznaji. Tako e on
govoriti Ljudima spoznaje Jezikom spoznaje, sa Ljudima proienosti Jezikom istoe, sa Ljudima
ljubavi Jezikom ljubavi, sa Ljudima zuhda jezikom zuhda, i sa svakom vrstom u skladu sa njihovim
poloajem i sklonostima, i u skladu sa njihovim razumijevanjem, jer je Uzvieni Allah podario
Arifu sve ove jezike. Naravno, svi oni se ponitavaju pojavom Hakkove moi. Takoer, on ne smije
priati ono to razum sluaoca ne moe podnijeti, jer bi u protivnom izazvao smutnju. To je zbog
toga to su veina ljudi neznalice, zaokupljaju se Zahirskim naukama i znanjima, a zapostavljaju
Znanje popravljanja svijesti, tako da ne podnose govor arifa. Njihove su rijei lahutske, njihovi
iareti su sveti, njihovo izraavanje je ezelsko, pa stoga slualac mora imati ezelsku svjetiljku,
Svjetlo koje se ne gasi. Kae se da je Jezik hala jasniji od Jezika govora, pa ko bude zadovoljan
halom mimo Davaoca hala, postae naputen od strane Davaoca hala, pokriven od Zul-delala. Koja
je Zapanjenost vea od arifove Zapanjenosti: ako govori o svom halu propada, a ako uti
sagorijeva. Kod koga se u Srcu pojavi Prisutnost (hadret), zanijemi mu jezik, a ije Srce izgubi
Prisutnost, kod takvog se povea govor.

70
El-Furkan, 70
71
Muslim, Tirmizi

30
 Zunnun je rekao: Nikog nisam vidio da narodu pria sa nemarnou, a da to nije bilo na
grub nain.
Neki arifi su rekli: Arifova utnja je mudrost (hikmet), a njegov govor je blagodat (ni'met).
Kae se da nema Istinsku spoznaju onaj koji Sinovima ahireta govori o Spoznaji, pa kako li
je tek sa Sinovima dunjaluka? Ja nikad nisam ni sa kim progovorio, a da ga prvo nisam pozvao
Allahu, a zatim mu se obratio.
Onaj koji nema Slatkoe spoznaje (marifet), Vienje milosti (minnet), Zahvalu na
blagodatima (ni'met), Slasti bliskosti (kurbet), Straha od rastanka, Bliskosti druenja (sohbet),
Iskrenosti u robovanju (ibadet) niti Radosti upute (hidajet), za njega nije da govori jezikom Ljudi
spoznaje. A ako govori, neka ne optereuje preko mogunosti, ne odbacuje one koji su u potrebi,
niti zanemaruje nemarne ljude.
Pripovijeda se da je neki ovjek doao kod Arifa i rekao mu: Reci mi neto!, pa ovaj ree:
Primjer tebe i mene je kao primjer ovjeka koji je upao u septiku jamu, a zatim otiao kod
prodavaa mirisa i pitao ga: 'Gdje ti je miris?', pa mu ovaj ree: 'Idi kupi sapun i operi sebe i odjeu,
a zatim doi da te namiriem!' Takav si i ti. Uprljao si svoj nefs neistoom grijeha, pa treba uzeti
Sapun tuge, Zemlju kajanja i Vodu pokajanja i vraanja, zatim oistiti svoju spoljanost u Lavoru
straha i nade od neistoe grijeenja i surovosti. Nakon toga otii u Kupatilo ravnodunosti (zuhd) i
poslunosti (takvaluk) i operi svoj nefs Vodom iskrenosti i nepomuenosti. Tek onda doi kod mene
da te namiriem Mirisom spoznaje.
Neko je rekao Arifu: Ja sam spoznao va govor, a on odgovori: Govor nijemog poznaje
samo njegova majka.
Isa a.s. je rekao: O, posjednie mudrosti! Budi kao iskusan lijenik, jer se mudrost daje kao
lijek tamo gdje koristi, a zabranjuje se tamo gdje teti. Ne daji mudrost onome ko joj nije sklon, pa
da bude neznalica; niti je uskrauj onome koji je zasluuje, pa da bude nasilnik. Nemoj svakome
otkrivati svoju Tajnu pa da bude osramoen.
Zunnun je rekao: Vidio sam jednog crnog ovjeka kako tavafi oko Kjabe i govori: 'Ti! Ti!
Ti!' (Ente! Ente! Ente!) i nita vie, pa ga upitah:
- O, Allahov robe, ta hoe s tim? pa on odgovori stihovima:
Tajnu zaljubljenih nemogue je objasniti,
Nit' se moe rei, niti opisati,
Spram te Tajne, estinu Vatre
Lake bi bilo podnijeti.
ta je u njoj, On e znati
Svjetlo e Mu objasniti;
Za Njim udim, neu drugoga,
O toj Tajni s Njim u aputati.

31
 Deseti hadis

PRVI KOJI E UI U DENNET

Pripovijedao nam je ejh Ebu Talib Muhammed b. Ali, a njemu Ebul-Kasim Ali b. Ahmed er-
Rezzaz, a njemu Ebul-Husejn Muhammed b. Mahlid 418. godine, a njemu Ebu Ali Ismail b.
Muhammed es-Saffar, a njemu el-Hasan b. Arefe el-Abdi, a njemu Ebun-Nadr Haim b. El-Kasim, a
njemu Sulejman b. El-Mugire, a njemu Sabit en-Nebani, a njemu Enes b. Malik r.a. da je Poslanik
s.a.v.s. rekao:

KIJAMETSKOG DANA U DOI ISPRED VRATA DENNETA I TRAIU DA SE

OTVORE, PA E UVAR REI: 'KO SI TI?', 'MUHAMMED', REI U JA. 'NAREENO
MI JE DA NIKOME NE OTVARAM PRIJE TEBE', KAZAE ON.72

Posjednici znanja o Allahu znaju da se Dennet, koji je Kapija vjenog Boanskog dobra, ne
otvara osim ako ga Muhammed s.a.v.s. ne otvori, jer on otvara svako i dunjaluko i ahiretsko dobro.
Znanje o njegovom poloaju je Tajna znanja o Allahu, pa ko hoe da mu se otvore vrata
dunjalukog i ahiretskog dobra, mora se objesiti za njegove s.a.v.s. skute, jer je i u najmanjim
njihovim dijelovima Znanje spoznaje (ilmi marifet).

Sutina Znanja spoznaje

Gospodo sufije! Znanje spoznaje je Znanje o Uzvienom Allahu, jedna od Svjetlosti Zul-
Delala, jedno od najplemenitijih Svojstava. Njime je Allah poastio Srca pametnih, okitio ih je
Svojom ljepotom i Veliinom Svoje moi. Tim Znanjem je On izdvojio ljude Njegovog prijateljstva
i ljubavi i uzvisio ga je nad ostalim znanjima. Ali veina ljudi je naspram plemenitosti tog Znanja
nemarna, ne poznaju njegove profinjenosti, naspram veliine njegove ozbiljnosti su zaboravni i od
neshvatljivih Tajni njegovih znaenja oni bjee, tako da ga dokuiti ne moe niko osim
Potpomognutih gospodara srca (erbabul-kulub). Ovo Znanje je osnova i temelj na kojem su
izgraena ostala znanja, sa njime se dostie dobro Oba svijeta (hajrud-darejn) i silina Oba poloaja
('izzul-menzilejn), sa njim rob saznaje mahane svog nefsa, panju svog Gospodara, silinu Njegovog
rububijeta i savrenstvo Njegovog kudreta. Sa njime robova Tajna leti Krilima spoznaje na
Vjetrovima finoa moi, eta se po Granicama veliine ('izzet), uiva u Vrtovima svetosti (kuds).
Nijedno se drugo znanje ne moe upotpuniti ako se ne pomijea makar i sa malim njegovim
dijelom, niti se djela kvare osim ako im bude nedostajalo to (ovo) Znanje. Kod njega e se smiriti
samo Srca na koja je Allah pogledao Milou i Blagou, koja je namoio Kiom razumijevanja
(fehm) i jasnosti (belaga), koja je zapuhnuo Vjetrovima uvjerenja (jekin) i inteligencije (fetane) i
uinio ih mjestima uma ('akl) i pronicljivosti (firaset), oistio ih od prljavtina neznanja (dehalet) i
nemarnosti (gaflet), osvijetlio ih Svjetiljkama znanja ('ilm) i mudrosti (hikmet).
Uzvieni Allah kae: ALLAH NA VISOKE STEPENE UZDIE ONE KOJI
VJERUJU MEU VAMA I KOJIMA JE DATO ZNANJE.73 Svaki Arif se boji Allaha i
posluan Mu je onoliko koliko je njegovo znanje o Allahu d.. Uzvieni kae: ALLAHA SE OD
NJEGOVIH ROBOVA NAJVIE BOJE UENI.74 Arif sa Njegovim svjetlom prepoznaje
ejtanova podmetanja, brani se od grijeenja i ponienja, sa njim se uva od belaja svojih htijenja.

72
Ahmed, Muslim
73
El-Mudadele, 11
74
Fatir, 28

32
Uzvieni Allah kae: ONAJ KOME JE ALLAH RAIRIO PRSA PREMA ISLAMU JE SA
SVJETLOM SVOGA GOSPODARA75 i kae: KOME ALLAH NE DADNE SVJETLO, ON
NEMA SVJETLA.76
U jednom haberu se kae: Znanje ima jedan sakriveni i uvani oblik, kojeg znaju samo
oni koji imaju Znanja o Allahu, a negiraju samo oni skloni obmani.77
Neki ovjek je doao Vjerovjesniku s.a.v.s. i pitao ga koje je najvrednije djelo, pa on
odgovori: Znanje o Allahu.78

Najbolji rob

Pripovijeda se da je Musa a.s. upitao: Gospodaru! Koji je rob najbolji i najveeg stepena
kod Tebe?, pa dobi odgovor: Onaj koji me najbolje poznaje!
Rekao je Imam Sejjid Ali b. Ebu Talib r.a., Allah mu lice uinio asnim: Onaj koji najbolje
poznaje Allaha najvie potuje svetost (ta'zimen li hurmeti) La ilahe illallah.
Ebu Derda r.a. je rekao: Ko povea Znanje o Allahu, povea mu se bojazan.

Prenosi se da je Uzvieni Allah objavio Davudu a.s.:

- O, Davude! Podui se Korisnom znanju (ilm nafi')!
- Allahu moj! ta je Korisno znanje? upita Davud.
- Da spozna Moju velianstvenost (delalet), Moju veliinu ('azamet), Moj ponos (kibrija) i
savrenstvo (kemal) Moje moi (kudret) nad svakom stvari. To je ono to e te pribliiti Meni, a Ja
ne opravdavam neznanje kod onog ko Me susretne.

Muhammed b. El-Fadl es-Samarkandi79 je upitan: ta je Znanje o Allahu?, pa ree: Da

vidi da je Njegova odredba (kada') meu stvorenim neizbjena, da su teta i korist, veliina ('izzet)
i ponienje (zillet) od Njega, da vidi da tvoj nefs pripada Allahu, da su sve stvari u Njegovom
stisku (kabd), da za sebe ne izabire osim onog to ti je On izabrao i da iskreno radi za Njega.
Sine moj, trudi se da se podui Znanju tajne, jer je u njemu vei bereket nego to ti moe
zamisliti. Sine moj, ko naui Znanje spoljanosti bez Znanja tajne (batina) propasti e, a da nee ni
osjetiti. Sine moj, ako hoe da te Allah poasti Znanjem tajne, mora zamrziti dunjaluk. Spoznaj
svetost (hurmet) Dobrih Allahovih robova (salihin), svoje poslove usaglasi sa smru. Uzvieni
Allah kae: I RECI: 'GOSPODARU, POVEAJ MI ZNANJE!'80, I PODUIO TE JE
ONOME TO NISI ZNAO81, I PODUISMO GA ZNANJU OD NAS82, s tim da je na
drugom mjestu rekao: ONE KOJI SE RADI NAS BORE MI EMO UPUTITI NAIM
PUTEVIMA.83
Moe se desiti da ovjek poznaje puno pria i predaja, ali nema pojma o Allahu, jer je
Znanje spoznaje poast (fadl) od Allaha, koju On daje onome koga odabere od Svojih stvorenja i
odlikuje ga druenjem (sohbet) sa Sobom.
U jednom se haberu kae: Znanja ima dvije vrste: znanje na jeziku i ono je Allahov
dokaz protiv Njegovih robova i Znanje u Srcu koje je Najuzvienije znanje. 84 Rob se plai

75
Ez-Zumer, 22
76
En-Nur, 40
77
El-Hafiz el-Munziri, el-Dejlemi, Gazali: Ihja
78
Keful-hafa
79
Porijeklom iz Belha, ivio u Samarkandu i umro u njemu 319. h.g.
80
Taha, 114
81
En-Nisa, 113
82
El-Kehf, 65
83
El-Ankebut, 69
84
El-Hatib, Gazali: Ihja, Tirmizi

33
Allaha jedino sa Njim. Alejhiselam kae: Onaj koji se od vas najvie plai Allaha (hajetillah),
taj Ga najbolje od vas poznaje.85

Stepeni uenjaka

Sufjan es-Sevri86 r.a. je rekao: Uenjaka ('ulema) ima tri vrste: onaj koji poznaje Allahove
propise, a ne poznaje Allaha on je uenjak pokvarenjak (fadir) koji vrijedi samo za Vatre; onaj
koji poznaje Allaha, ali ne poznaje Allahove propise takav je manjkav (nakis); i onaj koji poznaje
i Allaha i Njegove propise taj je Savreni (kamil) uenjak.
Neki od arifa je upitan: Koji je Put spoznaje Allaha?, pa ree: On se ne spoznaje sa
stvarima, ve se stvari spoznaju sa Njim, kao to je rekao Zunnun: Spoznao sam Allaha sa
Allahom (billah), a sve drugo mimo Allaha sam spoznao sa Allahovim svjetlom (bi nurillah).
Ibrahim a.s. je rekao: Allahu moj, da nema Tebe, kako bih spoznao ko si Ti!
Slino je bilo i sa Rabijom el-Adevijom kada je pitala Zunnuna kako je spoznao Allaha, pa
on ree: Opskrbio me je stidom (hija') i odjenuo me je nadziranjem (murakaba), te kada sam god
zaelio poiniti neko nedjelo sjetio sam se Allahove velianstvenosti pa sam Ga se postidio.

Primjer Spoznaje

Primjer Spoznaje je kao drvo na kojem ima est grana, korijen mu je vrsto usaen u Zemlju
ubjeenja (jekin) i vjerovanja (tasdik), a stablo mu stoji uvreno Imanom i Tevhidom.
Prvi ogranak je strah (hauf) i nada (reda) sastavljeni u grani razmiljanja (fikr).
Drugi je istinoljubivost (sidk) i odanost (vefa) sastavljeni u grani iskrenosti (ihlas).
Trei je bojaznost (hajet) i plakanje (buka') sastavljeni u grani uvanja (takva).
etvrti je skromnost (kanaat) i zadovoljstvo (rida) sastavljeni u grani oslanjanja (tevekkul).
Peti je potovanje (ta'zim) i stid (hija') sastavljeni u grani stabilnosti (sekinet).
esti je ustrajnost (istikamet) i odanost (vefa) sastavljeni u grani zaljubljenosti (vedd) i
ljubavi (mehabbet).
Iz svake grane se dalje granaju bezbrojne vrste dobara, kao istinoljubivost u postupcima
(muamelat), prisnost u druenju (sohbet), vanrednosti bliskosti (kurbet), nepomuenost vremena
(vakt) i druge koje nisu u mogunosti opisati oni koji opisuju. Na svakoj njegovoj granici su
raznovrsni plodovi iji ni boja ni ukus ne lie jedno drugom. Ispod njega su Svjetla uspjeha koja
potiu iz Izvora potpomoi i dobrote. Na osnovu njega ljudi su na razliitim stepenima (deredama)
i drugaijim stanjima (halovima), pa neki uzimaju stablo, a zaboravljaju korijen, uskraeni su od
njegovih grana i sakrivena im je slast njihovih plodova. Neko se vee samo za grane, neko uzima
korijen, a neko ga uzima cjelovitog, a uprkos tome ne obazire se ni na njegovu cjelovitost radi svoje
Osamljenosti sa njegovim Vlasnikom i Stvoriteljem. Ko ne bude imao Svjetlo (nur) iz svjetiljke
(sirad) Allahove potpomoi (teufik), makar sakupio sve knjige, predaje i govore u cjelosti, to e
mu poveati samo udaljenost i otpadnitvo, i on je kao magarac koji nosi knjige.

Kae se da je neki ovjek doao Imamu Aliju r.a. i rekao mu:

- Podui me skrivenim rijetkostima znanja (garaibi ilm)!
- A ta si uradio sa Glavnicom znanja? upita ga hazreti Ali.
- ta je Glavnica znanja?
- Jesi li spoznao svog Gospodara?
- Jesam.
- Pa ta si uradio da bi to potvrdio?
- Ono to je Allah htio.

85
Gazali: Ihja
86
Sufjan b. Seid iz plemena Sevr u Misru (97-161. h.g.)

34
 - Hajde idi i dobro to shvati i primijeni, pa kad to uradi, onda doi kod mene da te
poduim Skrivenim rijetkostima znanja.

Reeno je: Razlika izmeu Znanja spoznaje (ilmi marifet) i drugih znanja je kao razlika
izmeu ivog i mrtvog.

35
 Jedanaesti hadis

NA KIJAMETSKOM DANU VJERNIK E SE ZAKLONITI POD

SJENKOM SVOJE SADAKE
Pripovijedao nam je na ejh, imam Ebul-Fadl Ali Kari el-Vasiti, Allah uinio njegov Ruh svetim, a
njemu Ebul Kasim Abdulmelik b. Muhammed el-Va'iz, a njemu Ebu Hafs Omer b. Muhammed b.
Abdurrahman el-Dumehi, a njemu Ali b. Abdulaziz, a njemu Ibnul-Mubarek, a njemu Harmele b.
Imran, a njemu Jezid b. Ebu Dundub, a njemu Ebul-Hajr, a njemu Ukbe b. Amir r.a. da je Allahov
Poslanik s.a.v.s. rekao:

OVJEK JE POD SJENKOM SVOJE SADAKE SVE DOK SE NE PRESUDI MEU

LJUDIMA ili je rekao: DOK SE NE UTVRDI ISTINA MEU LJUDIMA.87

Ovo je nagrada za onoga ko ostavi mali dio onoga to voli njegov nefs radi svoga
Gospodara, a kako li je tek za onoga ko se potpuno odrekne svog nefsa.
Prenosi se da je Uzvieni Allah objavio Davudu a.s.: Obraduj grijenike time da Ja volim
opratati, a upozori iskrene i vjerne Allahove robove (siddike) da sam Ja ljubomoran.
Pripovijeda se da je Jusuf a.s., kada je bio baen u jamu, govorio: Ko se igra sa hizmetom
svome Gospodaru, samoa jame mu je svretak.

Izreke arifa

Sada emo navesti neke jezgrovite izreke koje potiu tenje onih koji trae uspjeh. Rekli su
arifi, Allah zadovoljan s njima:
Dunost onoga ko je spoznao Gospodara je da se ne ali pri belajima.
Kada rob ne poznaje Gospodara, svim jezicima izrie zahtjeve.
Arif nema zahtjeva, niti Zaljubljenik prigovora.
Kada doe Potpora ('inajet) od Gospodara, od roba bjee prijestupi.
Kada doe Potpora ('inajet), obavezno je sa Allahom Prijateljstvo (velajet).
S Potporom se postie Prijateljstvo, a Prijateljstvom se rue grijesi.
Nije stvar u Prijateljstvu, ve u Potpori.
Nee postii Prijateljstvo onaj kojeg mimoie Potpora.
Odluan je onaj koji sauva Tajnu (sirr).
Odbacivanje stvorenja (halka) je prisustvo Hakka.
Odbaci zahtijevanje, pronai e Sutinu.
Ko ima batin ispravan (sahih), njegov cjelokupan govor je otrouman (melih).
Ne zanosi se ugodnou proteklih vremena, jer su pod njima nebrojene nesree.
Ne zanosi se ispravnou Ubudijeta (Oboavanja), jer je u njemu zaborav Rububijeta.
Ostavi Oba svijeta onima koji ih trae, a trai Prisnost sa Gospodarom svjetova.
Uputi se za Allahom, jer je on najbolji Vodi (Delil) i pouzdaj se u Njega, jer je on najbolji
Zatitnik (Vekil).
Dokle god je robovsko srce za nekog drugog mimo Allaha privezano, Vrata istoe su mu
zatvorena.
Prisnost sa Allahom je Blistavo svjetlo, a prisnost sa stvorenjima je stalna briga.
Rudnici tajni su Srca dobroinitelja (kulubul-ebrar).

87
Ibnul-Mubarek, Ahmed, Hakim, Sehavi, Ed-durr el-mensur

36
 Srca dobroinitelja su Tvrave tajni.
Koje Srce zatrai neto od roba, bie smijenjeno sa mjesta Prijateljstva Voljenog (vilajetul-
mahbub).
Najbolja opskrba (rizk) je ona koja je dovoljna; a najbolji zikir je Tajni zikir.
Pouzdaj se u Allaha, bie zadovoljan; trai i dae ti se.
Nije razborit onaj koji nekome daje prednost nad Voljenim (Habib).
Onoliko koliko se trudi, postii e ono to eli.
Kada se na roba rasrdi njegov Gospodar, sve ostalo se na njega rasrdi, a kada je zadovoljan
sa njim njegov Gospodar, sve ostalo je zadovoljno sa njim.
Pravdanje voljenog kod voljenog je prihvaeno (mebrur), a grijeh voljenog kod voljenog je
oproten (magfur).
Ko eli Gospodara (Allaha), neka se pripremi na belaje.

Cijeli dunjaluk i na njemu to je,

Nitavni su znaj;
Ti se tuge dri, eto to je,
To tako smatraj!

Smrt je jezivi most, ali on spaja voljenog s Voljenim.

Rob se mora zaposliti onim za to e sutra biti pitan.
Uini takvaluk svojim sabesjednikom, a dovu prisnim prijateljem.

Zar nije sve, sem Allaha, nitavno;

I zar nije svako uivanje prolazno.88

Ljubav spaljuje, a udnja uznemirava.

Kad je radost pri nagovjetaju (haber), a kakva li je tek radost gledanja (nazar)?
Svaka dunjaluka blagodat pored Denneta je prolazna, a svaki dunjaluki belaj pored Vatre
je uitak.
Pokajanje (teuba) isti grijehe.
Poniznost rui injenje grijeha.
Pretpostavi da Allah i oprosti grijenicima, ali zar ih ve nije mimoila nagrada posjednika
Ihsana (muhsinin).
Pripremi odgovor za Pitanje o Istini.
Trai ono to te interesuje ostavljanjem onog to te ne interesuje.
Opskrba (rizk) je razdijeljena, pa su pohlepni oteeni (mahrum).
Izbaci poudu iz svog Srca, oslobodi svoju nogu od okova, pripremi opskrbu za Oivljenje i
Allahu se vrati.
Dunjaluk je sramota, a voljeti ga grehota.
Dunjaluk je trenutak, a sav Ahiret je radost.
Dunjaluk je Rudnik grjeaka, a Ahiret je rudnik poklona.
Dunjaluk je Izvor otuenosti, a Ahiret je Izvor vjernosti.
Osnova takvaluka je ostavljanje dunjaluka.
Ljudi koji se najvie boje su najsigurniji.
ta te je uinilo nemarnim spram onoga za to si stvoren, i ta te sprjeava da radi ono to ti
je nareeno?
Dugo nadanje te sprijeava od sjeanja na kraj ivota (edel).
Ne budi neposluan prema svom Gospodaru poslunou svojoj poudi.
Glava vjernosti je ostavljanje surovosti.
Ako eli plemenitost, izbjegavaj zabrane.
88
Ebu Hurejre kae da je Allahov Poslanik rekao: Najistinitije rijei nekog pjesnika su Lebid-ovi stihovi: 'Zar nije sve
sem Allaha nitavno...' (Buhari)

37
 Mu'min puno radi, a malo pria; dok munafik malo radi, a puno pria.
Budi posluan Allahu u osami (halvet), odazvae ti se na tvoje dove.
Allahova srdba je tea od Njegove vatre, a Njegovo zadovoljstvo je vee od Njegovog
Denneta.
Planiranje prepusti Vladaru, Obavijetenom o svemu.
Traenje halala je tee od pomjeranja planina.
Svaka tenja i pominjanje nekog mimo Allaha je zastor (hidab) izmeu tebe i Allaha.
Nee se ostvariti prisnost izmeu roba (abd) i Gospodara (Rabb), sve dok se ne postigne
otuenost izmeu roba i Njegovih stvorenja.
Rob nee stii do Hakka, sve dok se ne izdvoji od druenja sa stvorenjima (halka).
Dovoljno mi je za ispit to, to On zna moj hal.

Sve to se voli sem Allaha je greka

Tenje, aljenje i tuga teka,
Uznemirenost, nevolje sve e propasti,
Osim Milostivog, to e ostati!

Nita nisam vidio kao Dennet,

I da spavaju oni koji ga trae;
Nita nisam vidio kao Dehennem,
I da spavaju oni to od njeg bjee.

Proao sam Dva istoka i Dva zapada,

I vidjeh, Vladaru Sekalejna sve pripada,
Njegova ljubav je elja Srca moga,
Spominjanje Njega zjenica oka moga.

38
 Dvanaesti hadis

MILOSTIVIMA E SE SMILOVATI MILOSTIVI

Pripovijedao nam je veliki ejh, arif, moj daida Ebu Bekr el-Ensari el-Vasiti, a njemu Ebu
Abdullah Muhammed b. Ebu Nasr el-Humejdi, a njemu Ebul-Kasim Mensur b. En-Nuami, a njemu
Ebu Nasr Abdullah b. Se'id b. Hatim el-Vaili, a njemu Ebu Ja'la Hamza b. Abdulaziz el-Mehlebi, a
njemu Ebu Hamid Ahmed b. Muhammed b. Bilal el-Bezzar, a njemu Abdurrahman b. Bir b. El-
Hakem, a njemu Sufjan b. Ujejne, a njemu Amr b. Dinar, a njemu Ebu Kabus, a njemu Abdullah b.
Amr b. El-As r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

MILOSTIVIMA E SE SMILOVATI MILOSTIVI. SMILUJTE SE ONOME KOJI JE

NA ZEMLJI, SMILOVAE VAM SE ONAJ KOJI JE NA NEBU.89

U ovom se hadisu nalaze zaudne Tajne znanja o Allahu. Odabranik s.a.v.s. je naredio
milost prema stvorenjima na Zemlji, da bi time rob zadobio milost od svih onih koji su na Nebu, od
Uzvienih nebeskih stanovnika. Nebo je put kojim se sputaju Rabbanijske milosti, mjesto
izlijevanja Svevinje milosti i Boravite meleka koje je Allah uinio posrednicima (vesait) Njegovih
tajni izmeu Njega i stvorenja Njegovih. Tako, kada On stavi Milost u Tajnu meleka opskrbe,
popravi se opskrba; kada stavi Milost u Tajnu meleka koji pie dijela (katibul-amal), on zanemari
loa djela; kada stavi Milost u tajnu meleka Nadzornika (rekib), on se saali i potpomogne. Milost
je hal Arifa, Mirad njegovog Srca njegovom Gospodaru. Allahovi robovi arifi su manifestacije
Milosti Gospodara svjetova meu stvorenjima. On, Slavljeni je od milostivih Najmilostiviji.
Sine moj! Ako ostvari milost prema stvorenjima, bie ti se smilovano; ako bude sjedio sa
arifima, uspjee; ako bude pitao Rabbanijske mudrace, nauie i okoristie se njihovim znanjem
i ostvarenjem njihovih nagovjetaja i preciznou njihovih iareta. Odlino, odlino! ast
Rabbanijskih uenjaka je vea nego to to moe iko, osim Allaha i znati, jer su oni Allahovi voljeni,
oni su uvari Njegove tajne. Zato se mora iskoristiti njihova svetost (hurmet) i pokrenuti njihova
nadahnua (havatir) sa lijepim pitanjem, jer talasi nadahnua arifa ne prestaju sa udesima
('adaib). Dovoljno je ovjeku neznanja to da odustane od uenja i zadovolji se onim to ima.
Uzvieni Allah je rekao: PITAJTE LJUDE ZIKRA AKO NE ZNATE!90,a Vjerovjesnik
s.a.v.s. je rekao: Sjedite sa starijima i pitajte uenjake.91

Adab traenja znanja

Zunnun je rekao: Opisan mi je neki ovjek na Magribu, pa sam otiao kod njega. Boravih
kod njega etrdeset jutara, ali ne naoh vremena da se imalo okoristim njegovim znanjem, jer je
njegova zauzetost Gospodarom bila potpuna i ja nisam htio da naruim tu svetost (hurmet). Jednog
dana on pogleda u mene i upita:
- Odakle je putnik? pa ga ja obavijestih o nekim svojim halovima.
- Zato si doao? upita on.
- Da se okoristim tvojim znanjem (ilm) rekoh ja.
- Budi posluan Allahu, trai pomo samo od Njega i pouzdaj se u Njega, jer je On Zatitnik
i Hvaljeni ree i zauti.

89
Ahmed, Ebu Davud, Tirmizi, El-Hakim
90
En-Nahl, 43
91
Sujuti: El-Dami' es-Sagir, Keful-hafa, Taberani

39
 - Reci mi jo neto, Allah ti se smilovao! Ja sam osamljenik koji je doao iz daleke zemlje
da bih te upitao o stvarima koje su se zbrkale u mom razumu.
- Jesi li uenik, uenjak ili hoe raspravu?
- Samo uenik sa potrebom (muhtad).
- Onda ostani na stepenu uenika, uvaj adab (sunet) i ne pretjeruj, jer ako bude pretjerivao,
nee se okoristiti. Razumni su od uenjaka ('ulema), a arifi su od istih (asfija) koji su se zaputili
Stazom iskrenosti, prevalili Doline tuge i otili u Najbolji svijet.
- Allah ti se smilovao, kako e rob dosegnuti to to si opisao?
- Kada bude napustio uzroke (sebebe).
- A kada e rob biti takav?
- Kada napusti svoje pokretanje (havl) i snagu (kuvvet).
- Kakav je svretak Arifa?
- Da u potpunosti postane nitavan pri postojanju.
- Kada e postii pozornost Iskrenih (sadikin)?
- Kada spozna svog nefsa.
- A kada e spoznati svog nefsa?
- Kada postane utopljen u Moru blagodarne milosti (minnet), napusti Doline enanijeta i stane
na Jasinske92 noge (kadem jasinijje).
- A kada e rob postii to to si opisao?
- Kada sjedne u Vozilo ferdanijeta.
- A ta ti je Vozilo ferdanijeta?
- Ustrajnost na Iskrenosti robovanja (sadik'ul-ubudijje).
- ta ti je Iskrenost robovanja?
- Znanje (ilm) o Allahu Uzvienom i Zadovoljstvo (rida) sa Odreenjem (kada).
- Preporui mi neto!
- Preporuujem ti Allaha.
- De mi jo neto reci!
- Dosta ti je.

Abdulvahid b. Zejd je rekao: Na jednom svom putovanju sam vidio ovjeka obuenog u
krzno. Poselamih ga i rekoh mu:
- Allah ti se smilovao, pitau te neto!
- Samo skrati, jer dani prolaze, uzdisaji su prebrojani i ogranieni, a Gospodar o svemu
obavijeteni uje i vidi odgovori on.
- ta je glava takvaluka?
- Strpljenje sa Uzvienim Allahom.
- ta je glava sabura?
- Pouzdanje u Allaha.
- ta je glava tevekkula?
- Druenje samo sa Allahom.
- ta je glava sohbeta sa Allahom?
- Osamljenost sa Allahom.
- ta je glava halveta?
- Okaniti se svega mimo Allaha.
- ta je najslae?
- Prisnost sa spominjanjem Allaha.
- ta je najbolje?
- ivot sa Allahom.
- Koja je blizina najblia?
- Tvoja smrt.

92
Jasinske Muhammedanske

40
 - ta je najuasnije za Srce?
- Razdvojenost od Allaha.
- ta je arifova tenja?
- Sastanak sa Allahom.
- ta je Znak zaljubljenika?
- Ljubav spominjanja Allaha.
- ta je Prisnost sa Allahom?
- Ustrajnost tajne sa Allahom.
- ta je glava Preputanja (tefvid)?
- Pokoriti se (teslim) Allahovoj odredbi.
- ta je glava tog teslimijeta?
- Prisjeanje na Ispit kod Allaha.
- Koja je najvea radost?
- Lijepo miljenje (husni zan) o Allahu.
- Ko je najvei ovjek?
- Onaj koji se zadovolji sa Allahom.
- Ko je najjai ovjek?
- Onaj ko je posluan Allahu.
- Ko je blentav?
- Onaj koji je zadovoljan neim drugim osim Allaha.
- ta je ovjenost?
- Ostavljanje traenja iega osim Allaha.
- Kada je ovjek udaljen od Allaha?
- Onda kada je pokriven (mahdub) od Allaha.
- A kada je pokriven od Allaha?
- Kada mu u Srcu bude ikakva elja osim Allaha.
- Ko je neznalica?
- Onaj koji utroi ivot u neto drugo osim pokornosti (ta'at) Allahu.
- ta je zuhd prema dunjaluku?
- Ostavljanje svega to zaokuplja od Allaha.
- Ko je sretan?
- Onaj koji se posveti Allahu.
- Ko je bjegunac?
- Onaj koji bjei od Allaha.
- ta je Zdravo srce (kalbi selim)?
- Ono u kojem nema nita osim Allaha.
- Reci mi odakle jede!
- Iz Allahovih riznica.
- ta si poelio?
- Ono to je Allah odredio.
- Preporui mi neto!
- Radi na pokornosti Allahu, budi zadovoljan Allahovom odredbom, nai sreu u
spominjanju Allaha, postae jedan od Allahovih istih prijatelja (asfija').

Onaj koji poznaje Allaha ne grijei Mu

Zunnun el-Misri je rekao: Na jednom od svojih putovanja sam naiao na ejha na kojem je
bio znak arifa, pa ga upitah:
- Allah ti se smilovao, koji je Put (tarik) k Njemu?
- Da si Ga spoznao, naao bi Put k Njemu odgovori on.
- Da li Mu robuje onaj koji Ga ne poznaje? rekoh.

41
 - A da li Mu grijei onaj koji Ga poznaje? odgovori.
- Zar nije Adem zgrijeio pri Savrenstvu spoznaje Njega?
- Jer zaboravi i ne imade namjeru! a zatim ree: - ovjee, pusti se razilaenja (ihtilaf) i
razliitosti (hilaf)!
- Zar nije u razmimoilaenju uenjaka milost?
- Naravno, osim u Apsolutnosti Tevhida.
- A ta je Apsolutnost Tevhida?
- Da se nita ne vidi osim Njega, zbog Njegovog vahdanijeta.
- Da li je Arif sretan? upitah.
- A da li je Arif tuan? on odgovori.
- Zar se onome koji spozna Allaha ne odulji tenja?
- Naprotiv, onome ko spozna Allaha nestane tenje.
- Da li Dunjaluk mijenja Srca arifa? upitah.
- A da li Ahiret mijenja njihova Srca? on odgovori.
- Pa zar nije onaj koji je spoznao Allaha otuen od stvorenja?
- Ne dao Allah da Arif bude otuen. On je samo muhadir i osamljenik.
- Da li Ga iko poznaje? upitah.
- A da li Ga iko ne poznaje? odgovori on.
- Da li Arif ali i za im mimo Allaha? upitah.
- A da li poznaje ita mimo Allaha, pa da ali za tim? on odgovori.
- Da li Arif ezne za svojim Gospodarom? upitah.
- A da li je On odsutan (gaib) od Arifa, pa da on ezne za Njim? odgovori.
- Koje je Najvee Allahovo ime (ismul-a'zam)?
- Da kae Allah.
- Mnogo puta sam to rekao, ali me nije obuzelo strahopotovanje (hejbet).
- Zato jer si to rekao kao ti (ente), a ne kao On (Hu).
- Posavjetuj me!
- Dovoljan ti je savjet to to zna da te On vidi.
Zatim ustadoh i rekoh: - ta mi nareuje?
- Dosta ti je to to te On nadgleda u svim tvojim halovima.

Jahja b. Muaz er-Razi je upitan: - ta je znak Ispravnog srca (kalbi sahih)?

- Da bude rahat od dunjalukih briga odgovori on.
- ta je hrana?
- Sjeanje na ivog, koji ne umire.
- ta je Iskrenost volje (sadikul-iradet)?
- Ostavljanje uobiajenog (adet).
- ta je udnja (evk)?
- Obaziranje na ono to je Iznad.
- Kada e se okonati robov posao?
- Onda kada se smiri sa Allahom bez ikakve brige.
- Koji je znak murida?
- Da se ne zaokuplja robovima (abid).
- ta je glava Upute (huda)?
- Iskrenost u takvaluku.
- ta je slast (lezzet).
- Saglasnost.
- Ko je tuinac (garib)?
- Onaj koji nema udjela u Njegovoj ljubavi.
- Kada e rob postii prijateljstvo sa Gospodarom?
- Onda kada iz svog srca odstrani sve osim Njega.
- ta je najvei rahatluk (rahati kubra)?

42
 - Preputanje (teslim) Gospodaru.
- Koje je najbolje djelo (efdalul-a'mal)?
- Spominjanje Allaha u svakom halu (Zikrullahi ala kulli hal).
- ta je najvea potreba?
- Stalna prisnost sa Gospodarom.
- ta je Zastor srca (hidabul-kulub)?
- Zadovoljstvo sa onim ime se gospodari (merbub).
- ta je lijep ivot ('ajul-demil)?
- ivot sa Velianstvenim (El-Delil).
- ta je Sutina vjernosti (vefa)?
- Istinoljubivost (sidk) i nepomuenost (safa).
- Ko su voljeni (muhibbin)?
- Arifi.
- Ko je moan (aziz)?
- Onaj koji se osnai sa Monim (El-Aziz).
- Ko je astan (erif)?
- Onaj koji se zblii (uns) sa Blagonaklonim (El-Latif).
- Ko je neznalica?
- Onaj koji proerda ivot.
- ta je Dunjaluk?
- Sve ono to te zaokuplja od Gospodara.

Znaj, Izvorite spoznaje (marifet) je Srce (kalb), jer Uzvieni kae:

ONA JE OD POSLUNOSTI SRCA;93
Izvorite posmatranja (muaheda) je Sr srca (fuad), jer Uzvieni kae:
A SR SRCA NE POREE ONO TO JE VIDJELO;94
Izvorite svjetla (nur) su Prsa (sadr), jer Uzvieni kae:
ONAJ KOME ALLAH RAIRI PRSA PREMA ISLAMU, TAJ JE SA
SVJETLOU SVOG GOSPODARA.95
Ljubav prema Allahu Uzvienom e se poveati samo kod onoga koji povea ljubav prema
Njegovom Poslaniku s.a.v.s. i Njegovim prijateljima (evlijama).

93
El-Hadd, 32
94
En-Nedm, 11
95
Ez-Zumer

43
 Trinaesti hadis

OVJEK JE SA ONIM KOGA VOLI

Pripovijedao nam je veliki ejh, evlija, velikan u vremenu, plemeniti, Sivi soko96, moj daida i sejjid
Mensur er-Rabbani el-Ensari el-Betajihi (r.a.) u svojoj tekiji na rijeci Dekla, a njemu Ebu Tahir
Ahmed b. El-Husejn b. Ahmed el-Bakilani, a njemu Ebu Bekr Ahmed b. Sulejman, a njemu Jahja b.
Dafer b. Ebu Talib, a njemu Muhammed b. Ubejd b. El-A'me, a njemu njegov brat, a njemu Ebu
Musa r.a. slijedee:

Neki ovjek je doao kod Vjerovjesnika s.a.v.s. i rekao: O, Allahov Poslanie, ovjek voli
neke ljude, ali nije uz njih., pa mu on ree: OVJEK JE SA ONIM KOGA VOLI. 97

Ovaj hadis stavlja u dunost ljubav prema arifima i nagovjetava prikljuivanje njima ako
ljubav bude ispravna. Zar nije Din samo ljubav radi Allaha i mrnja radi Allaha. Jedna od tajni
Iskrene ljubavi je to da se Arif podie do poloaja radosti i neujne molitve pri razgovoru sa
drugima.
Sine moj! Znaj da Onaj koji poznaje tajne murida, takoer nadgleda tenje arifa. Zaduio je
robove vjernou u iskrenosti robovanja, a zatim im razjasnio ostvarenje njegovih uslova, da ne bi
prestupali sa granice Ubudijeta na granicu Rububijeta, sa granice siromatva na granicu bogatstva.
Uzvieni kae: O, LJUDI, VI STE SIROMANI I OVISNI O ALLAHU, A ALLAH JE
BOGAT I HVALJENI.98 On je svakoj stvari dao uzrok, pa je tako uinio da je uzrok izlaska iz
robovanja stvorenjima ustrajnost u iskrenosti robovanja (Allahu). Uzvieni kae: KO BUDE
POSLUAN ALLAHU, ON E MU PRONAI IZLAZ iz robovanja nekome mimo Njega. I
OPSKRBIE GA prisnou, ljubavlju i udnjom prema Njemu ODAKLE SE I NE NADA.99
Drugo znaenje ovog ajeta je: KO BUDE POSLUAN ALLAHU, ouvanjem tajne pri
nedaama okretanja drugome mimo Njega, ON E MU PRONAI IZLAZ iz zastora
udaljenosti. I OPSKRBIE GA Posmatranjem (muaheda) i Povezivanjem (vuslet) ODAKLE
SE I NE NADA. Tako je isto uinio da uzrok robove Spoznaje svoga Gospodara bude robova
Spoznaja sebe, na osnovu dokaza: Ko spozna sebe, sa robovanjem (ubudijet), spoznae svoga
Gospodara, sa Gospodarenjem (rububijet). Ko spozna sebe sa prolaznou (fena), spoznae svog
Gospodara sa Vjenou (beka). Ko spozna sebe sa surovou i grekama, spoznae svog
Gospodara sa vjernou i darovanjem. Ko spozna sebe sa ovisnou, ustae prema Allahu Nogama
potrebnosti, a ko spozna sebe kao Zaljubljenika u svog Gospodara, smanjie se njegove potrebe
prema ikome mimo Njega.
Prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: Ko spozna Allaha, ispunie obavezu prema
Njemu100, tj. ko spozna Allaha sa Uputom (hidajet), predae svoj nefs Njemu. Ko spozna Allaha
sa Rububijetom (gospodarenjem), pristupie Mu sa poniznostima Ubudijeta (robovanja). Ko spozna
Allaha djelimino, stavie svoj nefs u potekoe. A ko upotpuni svoju Spoznaju Allaha, zadovoljie
se sa Njim mimo svega drugog.
Pripovijeda se da je Uzvieni Allah objavio Ademu a.s.: Svako ko Me poznaje, trai Me i
eli! Onaj koji Me trai nae Me, a ko Me nae ne bira sebi drugog voljenog osim Mene.
ejh Ebu Bekr el-Vasiti je rekao: Ko spozna Allaha, zavoli Ga, a onaj koji Ga zavoli,
pokoran Mu je, a ko Mu je pokoran, iupa iz Srca sve mimo Njega. A onaj kome je uskraena

96
Sivi soko el-baz el-eheb, nadimak evlija velikog stepena.
97
Buhari, Muslim
98
Fatir, 15
99
Et-Talak, 2
100
Keful-hafa

44
Spoznaja, uskraena mu je Slast pokornosti, a onaj kome je uskraena Slast pokornosti, uskraena
mu je Prisnost u osami, tako da nee u svome djelovanju nai Vienje dobroinstva, nee znati
Allahovu mo nad Hakikatom, bie prevladan u svojim halovima i pae sa Mekama ispravnosti
Tajne sa Hakkom.
Jusuf b. Esbat101 (r.a.) je rekao: Ko spozna Allaha, a u Srcu mu bude ikakva briga mimo
Allaha, ni jednu seddu ne uini Allahu iskreno. Ko spozna Allaha, a ujedno ne bude zadovoljan
Allahom, Allah ga nee zadovoljiti. Ko kae: Allah, a u Srcu mu bude ita mimo Allaha, nije
rekao Allah. Doista, ko se boji Allaha u svemu, Allah e ga osigurati od svega. Ko bude Prisan sa
svojim Gospodarom, otuie se od svega mimo Njega. Ko se osnai sa Vlasnikom moi, postae
moan, a ko se osnai sa nekim osim Njega, za njega nema ni ponosa ni moi. Ko prekine uzroke
Zauzetosti od Allaha, povezae se sa uzrocima Zauzetosti Allahom. Ko ostavi vezu povezanosti (sa
stvorenjima, o.p.) postae Prisan sa Njim u svakom trenutku. Ko okusi Slast spominjanja svog
Gospodara, objelodanie mu se Tajne skrivenosti. Ko svoje brige pretvori u Jednu brigu, Allah e
ga rijeiti briga. Ko trai zadovoljstvo svog Gospodara, ne mari za srdbu drugih. Ko je
samozadovoljan svojim poloajem (mekam), zaklonjen je od svog Imama. Ko je blizak (karib)
Allahu, od svega drugog je udaljen (garib). Ko eli mo ('izzet) Oba svijeta, neka se usmjeri samo
na Onog ije su vlasnitvo (mulk) Oba svijeta. Ko napusti najbolju Podrku, skliznue sa staze
Upute. Ko eli da popije gutljaj Allahove ljubavi (mehabbetullah), neka se napije, punih usta,
srdbe (gadab) onih mimo Njega. Ko se zblii sa svim, otuie se od svega. ije se Srce smiri uz
bilo ta, on nema sa Allahom nita.
Alejhisselam je rekao: Ko osvane, a briga mu bude neto drugo osim Allaha, on nema
sa Allahom nita.102

Ko voli Nas i Mi volimo njega

Uzvieni Allah je u jednoj od Knjiga rekao: Ko eli Nas i Mi njega elimo, ko eli neto od
Nas, daemo mu to, ko voli Nas i Mi njega volimo, ko se zadovolji sa Nama, a ne onim to nam
pripada, i Mi i ono to je Nae emo biti njegovi. Zaista, onaj koji Me trai i nae Me, a onaj koji
trai neto osim Mene, nee Me nai.
Reeno je: Zaista, onaj koji Me trai pokajanjem (teuba), oprostiu mu; onaj ko Me trai sa
zahvalom (ukr) na blagodatima, poveau mu ih; ko Me trai sa dovom, odazvau mu se; ko me
trai sa oslanjanjem (tevekkul), biu mu dovoljan; ko Me trai sa bliskou (kurbet), nai e prisnost
(uns) sa Mnom; ko Me trai sa ljubavlju (mehabbet), postii e Vezu (vuslet); ko Me trai sa
enjom (itijak), susree Me (lika') i vidjee Me (ru'ja).
Neki su rekli: Ko bude Allahov, Allah e biti njegov., to znai: ko bude u Allahovom
djelovanju (emrullah), Allah e biti u njegovom djelovanju; ko bude spominjao Allaha (zikrullah),
Allah e spominjati njega; ko bude volio Allaha (hubbillah), Allah e voljeti njega; ko bude
zadovoljan Allahom (merdatillah), Allah e biti zadovoljan njime, A KO SE DRI UZ
ALLAHA, ON JE UPUEN NA PRAVI PUT.103
Alejhisselam je rekao: Ko voli susret sa Allahom i Allah voli susret sa Njim, a ko
prezire susret sa Allahom i Allah prezire susret s njim.104

101
Jusuf b. Esbat, umro sto devedeset i neke po h.
102
Hakim, Zubejdi
103
Ali Imran, 101
104
Buhari, Muslim

45
 Neke od mudrosti arifa

Jedna od mudrosti arifa su rijei: Ko bude iskuan poslovanjem sa ljudima, neka obue
eljezne oklope. Ko se zadovolji od dunjaluka sa malim, oslobodio se od stalnog napora. Ko osvane
pohlepan za dunjalukom, osvanuo je daleko od Allaha. Ko sa sebe strgne zastor takvaluka, ne mogu
ga zagrnuti ni najvia Nebesa. Ko sagleda posljedice djela, sauvae se od udaraca sudbine. Ko se
ne zasiti sa malim, upae u dugo tugovanje. Ko isue sablju takvaluka, udarie njome po vratu
prekomjernosti. Ko bude veseljak, neprestano e biti poniavan. Ko ne bude uvao jezik, propae
mu djelo. Ko ne poznaje odakle mu dolazi teta, ne zna ni odakle mu dolazi korist. Ko odustane od
druenja sa grijenicima (fuddar), Allah e mu to nadomjestiti druenjem sa Odabranicima
(ebrar). Ko bespravno uzme vlast, Allah e mu s pravom dati ponienje. Ko proerda dane sjetve,
kajae se u danima etve. Ko se pouzdaje u neto mimo Allaha, Allah e ga time kazniti. Ko se
zadovolji sa Allahom kao pomagaem, On e mu biti Vodi u svakom dobru i pronalazie mu put
ka svakom dobru. Ko spozna slast halveta i Tajne molitve (nedva), nee osjetiti gorinu belaja.
KO JE OVDJE BIO SLIJEP, I NA AHIRETU E BITI SLIJEP.105

Neke od oporuka arifa

Reeno je: Tri su reenice Odabrani prethodnici (ahjar) oporuivali jedni drugima:
- Ko radi za svoj Ahiret, Allah e mu podmiriti njegov dunjaluk.
- Ko popravi svoju Tajnost, Allah e mu popraviti njegovu spoljanost.
- Ko popravi ono to je izmeu njega i Allaha, Allah e popraviti ono to je izmeu njega i
ljudi.

Kada se batin i zahir kod vjernika izjednae

On pohvalu zaslui i sagleda mo u Obje kue;
Ali ako se zahir svog batina plai, onda mu nee
Od truda njegovog ostati nita, sem muke i tekoe.

Ko se osnai sa Gospodarom, to je velianstveno delil,

A ko trai mo sa neim mimo Njega, to je jadno zelil,
Jer je nefs, jo prije nego to ga njegov vlasnik zadobio
Sve svoje namjere, sa seddom, sveo na malo kalil.

105
El-Isra, 72

46
 etrnaesti hadis

DJELA SE CIJENE PO NAMJERAMA

Pripovijedao nam je veliki ejh Ebul-Fadl Ali Kari el-Kureji el-Vasiti (r.a.), a njemu Ebul-Hasan
Abdurrahman b. Muhammed b. El-Muzaffer ed-Davudi, a njemu Ebu Muhammed Abdullah b.
Ahmed b. Hamvijje es-Serhasi, a njemu Ebu Abdullah Muhammed b. Jusuf el-Ferberi, a njemu Ebu
Abdullah Muhammed b. Ismail el-Buhari, a njemu Jahja b. Kaze'a, a njemu Malik, a njemu Jahja b.
Seid, a njemu Muhammed b. Ibrahim b. El-Haris, a njemu Alkame b. Vekkas, a njemu Omer b. El-
Hattab r.a. da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao:

DJELO SE CIJENI PO NAMJERI, I OVJEKU PRIPADA ONO TO JE

NAMJERAVAO. TAKO ONAJ KOJI SE ISELIO ALLAHU I POSLANIKU, NJEGOVA
HIDRA JE ALLAHU I POSLANIKU. A ONAJ KOJI SE ISELIO DA BI ZARADIO
DUNJALUK ILI OENIO ENU, NJEGOVA HIDRA JE KA ONOME RADI EGA SE
ISELIO.
A u drugoj verziji hadisa stoji:
DJELA SE CIJENE PO NAMJERAMA, PA SVAKOM OVJEKU PRIPADA ONO
TO JE NAMJERAVAO...106

Ovaj hadis je stoer Dina, u njemu su sadrani propisi Znanja (ilm), Spoznaje (irfan) i
Ubjeenja (jekin). Sa njim putuju Srca arifa ka Prisutnosti Svetosti (hadreti kuds) Gospodara
svjetova.

Bez straha, Allahu se ponovo zaputi,

Ne namjeravaj nikom sem Allahu ii;
Sve drugo to oekuje rasputi,
Pa e Hidrom srca Allahu stii.

Sine moj, Ljudi zaklonjenosti (Ehli hidab) se ude govoru Ulil-elbaba, pa se moda to
uenje zavri u negiranju, jer Uzvieni kae: ZAR SE OVOM GOVORU UDITE?107, tj.
negirate njihovo djelovanje.
Prenosi se da je Enes b. Malik (r.a.) rekao: Ispod zida, o kojem je Uzvieni Allah govorio u
ajetu A ISPOD NJEGA JE BILA NJIHOVA RIZNICA108, se nalazila ploa od zlata na kojoj
je bilo napisano: Sa Imenom Allaha, Milostivog, Samilosnog. udim se onome ko je uvjeren u
smrt, da se moe tugovati. udim se onome ko je uvjeren u Vatru, da se moe smijati. udim se
onome ko je uvjeren u prolaznost Dunjaluka i prevrtljivost njega i njegovih pripadnika, da se moe
uz njega smiriti. Nema boga osim Allaha, a Muhammed je Njegov Poslanik.

uenje onome ko trai za Allaha zamjenu

Vehb109 (r.a.) je rekao: Dok sam putovao po Bizantiji, uh glas sa vrha brda koji je govorio:
- Boe moj! udim se onome koji Te poznaje kako se izlae Tvojoj srdbi radi potreba
drugom. Boe moj! udim se onome koji Te poznaje kako se nada neto od drugog.
106
Buhari, Ebu Davud, Tergib ve terhib
107
En-Nedm, 59
108
El-Kehf, 82
109
Ebu Abdullah b. Vehb b. Munebbeh, umro 124. h.g.

47
 Ja pooh prema glasu i vidjeh starca na seddi kako govori:
- Slava Tebi! Slava Tebi! udno je kako stvorenja ele umjesto Tebe zamjenu. Slava Tebi!
udno je kako su zauzeti sluenjem drugoga. Slava Tebi! udno je kako stvorenja eznu za drugim
mimo Tebe! Slava Tebi! Kako se naslauju mimo Tebe i sa stvarima osim Tebe!
Prooh pokraj njega jer ga nisam elio ometati nakon to sam ga vidio.
Ebu Jezid Bistami r.a. je rekao: udim se denetlijama kako se naslauju sa neim pored
Njega, ili kako se zbliuju s nekim osim Njega. I udim se onome ko se smiri sa halom, a ne
Davaocem halova. udno je kako se neko okree stvorenjima, a Hakk govori: Meni! Meni! (Ilejje!
Ilejje!)
Ebu Abdullah b. Mukafil r.a. je rekao: udim se Ademovom sinu, Allah ga je izabrao za
sebe, a nije mu potreban, a on se odmee od Njega, mada je bespomoan bez Njega! I udim se
onome ko se optereuje neim, a zna da e ostati bez toga. I udim se onome ko drugima nareuje
ono to sam ne radi, a ljudi se na drugog radi onoga to i sam radi, i onome ko prezire grijeenje, a i
sam grijei, i koji voli pokornost, a on sam nije pokoran svome Gospodaru, i onome koji krivi druge
na osnovu miljenja, a ne poniava svoj nefs, a to je nuno na osnovu Ubjeenja.
Hatim el-Esamm110 r.a. je rekao: udim se onome ko se stidi stvorenja, kako se ne stidi
Stvoritelja; i onome koji trai zadovoljstvo robova, kako ne trai zadovoljstvo Gospodara; i onome
koji voli pokorne, a sam se okree nepokornosti; i onome koji je spoznao Allahovu Velianstvenost,
kako se odmee od Njega; i onome ko jede opskrbu svoga Gospodara, kako moe zahvaljivati
drugome; i onome koji kupuje roblje svojim novcem, kako ne kupuje slobodne ljude dobrim
djelima i lijepim govorom.
Hunejs b. Abdullah r.a. je rekao: udim se ovjeku koji noi provodi u namazu, dane u
postu, izbjegava zabrane, a moe ga sresti uplakanog i tunog, i drugog koji noi provodi
spavajui, dane igrajui se, ini grijehe, a stalno e ga nai radosnog i nasmijanog.
Jahja b. Muaz111 r.a. je rekao: udim se onome ko nalazi zadovoljstvo sa robovima, a kod
svog Sejjida e nai ta god eli. udim se onome koji jede somun, a neposluan je Gospodaru
Blagom. udim se onome koji se boji smrti nefsa, a ne boji se smrti Srca; i onome ko se plai da mu
ne mine dunjaluk, a ne plai se da mu ne mine njegov Din. Neko od njih je rekao:
Ilahi! udim se Tebi i Meni,
Mene si Sobom ponitio,
I tako si Me pribliio Sebi,
Ti si Ja bio sam pomislio.

Jahja b. Muaz je rekao: Allahu moj! Prisjeanje na Dennet je smrt, a i prisjeanje na Vatru
je smrt. udno! Kako e moj nefs ivjeti izmeu dvije smrti. Ne moe se strpiti do Denneta, a ne
moe se strpiti u Vatri.
Reeno je: Prisjeanje na Sastanak (visal) je smrt, a prisjeanje na rastanak je smrt, pa kako
e srce ivjeti izmeu dvije smrti.
udna je smrt arifa; jer je Arif izmeu Radosti spoznaje i Straha od rastanka. Pa kakva je
smrt sa Radou spoznaje i kakav je ivot sa Strahom od rastanka?

Sa smru oivljavam, sa enjom umirem,

Koliko puta s Tobom sam umro i oivio?
au iza ae ljubavi pijem,
Nit pie presahnu, nit sam e ugasio.
O uda!
Otuih se svojim stanjem meu otuenima
Zaudih se udnim udom meu zauenima...

110
Hatim b. Unvan el-Esamm, zahid iz Belha, umro 237. h.g.
111
Jahja b. Muaz er-Razi, Ebu Zekerijja, ivio u Belhu, a umro u Samarkandu 258. h.g.

48
 Petnaesti hadis

MERHABA PO OPORUCI ALLAHOVOG POSLANIKA S.A.V.S.

Pripovijedao nam je kadija, imam, ejh Ali Kari Ebul-Fadl el-Kureji el-Vasiti u svojoj kui u
Vasitu, a njemu Ebu Ismail Abdullah b. Muhammed el-Ensari, a njemu Ebu Jakub, a njemu Zahid
b. Ahmed, a njemu Muhammed b. Ibrahim b. Nejzur, a njemu el-Mutallib b. uajb b. Abdullah b.
Salih, a njemu el-Hekil b. Zijad, a njemu Bekr b. Hunejs, a njemu Asim b. Abdullah en-Nah'i, a
njemu Ebu Harun el-Abdi da je pitao Ebu Seida el-Hudrija o Poslanikovim s.a.v.s. hadisima, pa mu
on ree: Merhaba po oporuci Allahova Poslanika s.a.v.s., jer je on rekao:

POSLIJE MENE E VAM DOLAZITI LJUDI IZ DALEKIH KRAJEVA, I PITAE

VAS O MOJIM HADISIMA I MOM SUNNETU, PA LJUBAZNO POSTUPITE SA NJIMA.112

Ovaj hadis privlai Arifa traenju Mustafinog s.a.v.s. hadisa i Sunneta, da bi postao mjesto
njegovog Vjerovjesnikog pogleda. Arif prodire u glavni dio sveobuhvatne oporuke u svjetovima
Allaha Uzvienog. Pa zar nije Sr spoznaje Allaha uzimanje hadisa Allahovog Poslanika s.a.v.s. i
rad po njegovom Uzvienom sunnetu koji obuzdaje nefs?!!
Sine moj! Znaj da je Spoznaja nefsa jedna od osnova robovanja, a malo je onih koji ga
poznaju i prorijedilo se postojanje onih koji se nadaju njegovom poznavanju. Allah Uzvieni nije u
Oba svijeta stvorio za Arifa tjesnijeg, usamljenijeg i smrdljivijeg zatvora od nefsa; pa ko ga detaljno
spozna i suprotstavi mu se svaka e zemlja za njega biti tvrava i Tarsus.113 A onaj ko zanemari
njegovu spoznaju on je u velikoj opasnosti i nee se obezbijediti od njegovog zla, jer kako e mu se
onaj koji ga ne poznaje suprotstaviti.
Ahmed b. Harb je rekao: elim da ne umrem sve dok ne spoznam nefsa i ne suprotstavim
mu se.
Muhammed b. El-Fadl114 je rekao: Ko spozna svog nefsa nee udahnuti ni jednog udisaja
osim u stalnom trudu, u mnogom ibadetu, nee se zanositi ispravnou vremena, lijepim halovima,
prijatnim nahoenjima i iskrenim djelovanjima, zbog toga to poznaje provalije nedaa nefsa,
njegove spletke, lou narav i savrenstvo njegovog zla. Ja sam itav ivot razmiljao i pogledao sam
u stanje mog nefsa, tako da u svom ivotu nisam bio zadovoljan sa njim niti tren oka.
El-Antaki je rekao: Ko poznaje svog nefsa, on je sretan.
Ibrahim b. Edhem r.a. je rekao: Boravio sam meu ljudima sedamdeset godina, a nisam
naao ovjeka koji ne slijedi svoju strast, tako da kada pogrijei, volio bi da su svi drugi ljudi
pogrijeili, a ne on. A meni je drae da me biem udaraju po leima, nego da se kae da je neko od
muslimana pogrijeio.
Ibrahim et-Tejmi115 je rekao: Kad god sam progovorio o nekom svom djelu, naao sam taj
govor lanim.
Omer b. El-Hattab je govorio: Allahu, utiem Ti se od zla mog nefsa.
Zunnun je rekao: Ko pogleda Okom spoznaje u Vladavinu svoga Gospodara, izgubie se
vladavina njegovog nefsa; a ko pogleda u Mo svog Gospodara, umanjie se kod njega mo nefsa i
potinie se pod Velianstvenou Njegovog dostojanstva.
Maliku b. Dinaru je nakon to mu je umrla supruga Ummu Jahja predloeno da se ponovo
oeni, pa on ree: Da mogu, razveo bih se i od svog nefsa, jer da neko na vratima damije zovne

112
Tirmizi, Ibn Made, Bejheki
113
Tarsus grad-utvrda izmeu Antakije i Halepa, hoe da se kae: bie siguran u bilo kojoj zemlji (o.p.)
114
Muhammed b. Fadl el-Belhi es-Samarkandi, umro 319. h.g.
115
El-A'me kae da mu je Ibrahim et-Tejmi rekao: etrdeset noi nisam nita osim jednog zrna groa.

49
da izae najgori ovjek od nas, Allaha mi, ne bi me prestigao niko osim onoga koji je bri od
mene.
Ebu Jezid Bistami je rekao: O, Gospodaru! Kako u stii do Tebe?, pa mu On ree: O,
Ebu Jezide, ostavi svoj nefs pa doi!
Mudrac (hakim) je sreo mudraca (hakima) i rekao mu: Ja te zaista volim radi Allaha, brate
moj, pa mu ovaj ree: E, moj brate, da ti zna ono to ja znam o sebi, Allaha mi, istog trenutka bi
me zamrzio.
Bekr b. Abdullah el-Muzeni116 i Muttarif b. Abdullah117 su bili na nekom skupu, pa Muttarif
ree: Allahu! Nemoj odbiti ove ljude zbog mene, a Bekr ree: Kako bi ovo mjesto i ovi ljudi bili
asni, samo da ja nisam meu njima. Allahu! Nemoj im uskratiti Svoj oprost zbog mog zla i nemoj
ih odbiti zbog mene.
Musa b. El-Kasim118 je rekao: Jednom nas je pogodio zemljotres i estoki vjetar, pa sam
otiao Muhammedu b. Mukatilu i rekao mu:
- O, Ebu Abdullah, moli Allaha za nas, jer ti si na predvodnik (imam).
- Molim Allaha da ja ne budem uzrok vae propasti. odgovori on.
Te noi sam vidio u snu Vjerovjesnika s.a.v.s. koji mi ree:
- Allah je otklonio od vas belaj sa dovom Ibn Mukatila.
Ata' es-Sulemi je plakao kada god bi puhnuo estoki vjetar i govorio: Ovo je zbog mene da
se stvorenja ovime kanjavaju. Da hoe Ata' umrijeti, pa da se stvorenja odmore od belaja koje im
donosi. On je mnogo plakao nad sobom i govorio: O, Ata', moda si ti prvi koji e biti baen u
Vatru, a ti si nemaran.
El-Fadl119 je stajao na Arefatu i gledajui u veliku skupinu ljudi rekao: O, kako bi ovaj
skup bio plemenit da ja nisam meu njima. Zatim je zaplakao i zgrabio rukama bradu govorei: O
sramote, kakav je moj nefs. U zabludi je i sretan je kada ga hvale. Krajnja nesrea nefsa je to da
kada bi jedna njegova polovica umrla, druga se ni tad ne bi popravila.
Pria se da je Ebu Jezid Bistami rekao: Pogledao sam u stanje svog robovanja i vidio sam
ga izmijeanog. Zatim sam pogledao u svoj nefs i njegova nastojanja i vidio sam da je sklon
svakom belaju i da se ne moe osloboditi irka, a znao sam da Uzvieni Allah ne prima irk. Rekao
sam tada nefsu:
- O, utoite svakog zla! Koliko te je Allah pozivao na Tevhid, a ti ne htjede pogledati u
Njega.
Poveala se u mom srcu briga zbog ovog irka, pa sam odluio da primijenim na njemu
Zakone oblikovanja, te zapalih Vatru istine, puhnuh iz Mijeha negiranja, postavih Nakovanj
vahdanijeta i zatim udarih nefsa ekiom nareenja i zabrane. Ali ostadoh u tekoama, i opet kada
pogledah u njega vidjeh da je jo uvijek murik, pa rekoh:
- Mi smo Allahovi i Njemu emo se vratiti. Ako se ne moe oistiti surovou, moda e se
oistiti blagou, njenou i ljubaznou.
Tada sam ga vratio u Vrt prisjeanja na Dobroinstvo, postavio pred njega Cvjetove vienja
brinosti i poasti i rashlaivao ga Lepezom blagodarnosti, dobroinstva i lijepog ophoenja. Ali i
dalje ostadoh u tekoama, pa istraih svoj nefs i vidjeh da je jo uvijek murik. Tada mu rekoh:
- O, utoite svakog zla i belaja! Ne popravlja te ni surovost ni blagost.
Zatim sam ga vratio na Potoke poniznosti, bacio ga na Kamen ferdanijeta, oprao Vodom
bistrine samedanijeta i ne prestadoh ga udarati nadajui se da u ga oistiti od mnogobotva. Ali i
tada ostadoh u tekoama, pa pogledah u njega i vidjeh da je ostao murik. Tada rekoh:
- Mi smo Allahovi! Moda ima neki drugi nain da se popravi?
Zatim sam spustio nefsa na stepen ene u menstruaciji, neprestano gledao na njega kao
zbunjenog i jadnog i gledao u njegove belaje dok nisam izgubio nadu u njega. Saznao sam da sa

116
Bekr b. Abdullah el-Muzeni, umro 108. h.g.
117
Muttarif b. Abdullah e-uhajr, umro 107. h.g.
118
Ebu Abbas Musa b. El-Kasim b. Mehdi, umro 342. h.g.
119
El-Fadl b. Ahmed el-Mehini, umro 440. h.g.

50
njim neu postii svoje htijenje, pa sam se razveo od njega sa tri talaka, napustio ga i krenuo sam
svome Gospodaru zovui Ga:
- O, moj Dragi! Molim ti se dovom onoga kojem nije ostao niko osim Tebe, onoga koji se
oslobodio robovanja ikome osim Tebi.
Pa kada je Allah saznao iskrenost moje dove i izgubljene nade u nefsa, prvo ime mi se
odazvao na moju dovu je da je uinio da u potpunosti zaboravim svog nefsa.
Ebu Sulejman120 je rekao: Da se sva stvorenja okupe da me osramote, ne mogu me
osramotiti kao to to uradi moj vlastiti nefs. Blago li se robu kojem Allah otkrije zlo nefsa, pa on
spozna osnovu njegove udi, vrste njegovih potreba, prema emu osjea odvratnost, ta voli, ta ga
titi, ta prezire, pa ga zatim taj rob optui i odbaci.

120
Ebu Sulejman ed-Darani, porijeklom iz Darijje kod Damaska, umro 215. h.g.

51
 esnaesti hadis

VRIJEDNOST ASHABA R.A.

Pripovijedao nam je na sejjid, velikan u vremenu, asni ejh, Sivi soko Mensur er-Rabbani el-
Bataihi el-Ensari u svojoj tekiji u selu Nehr Dakla u Vasitu, a njemu Ebu Abdullah Malik b. Ahmed
b. Ali el-Ferra, itajui pred njim, a njemu Ebul-Hasan Ahmed b. Musa b. Es-Salet, a njemu Ebu
Ishak Ibrahim b. Abdussamed el-Haimi, a njemu Ibu Esbat, a njemu Ebu Sufjan, a njemu
Abdulmelik b. Umejr, a njemu Rib'i, a njemu Huzejfe r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

SLIJEDITE ONE KOJI E DOI POSLIJE MENE: EBU BEKRA I OMERA,

UPUTITE SE AMMAROVOM UPUTOM I DRITE SE UGOVORA IBN UMMI ABDA121.122

Ovime je Alejhisselam naredio ispravno slijeenje Dva velika ejha, Sejjida Ebu Bekra es-
Siddika i Sejjida Omera el-Faruka r.a.; ubjeenje u ispravnost upute Ammara r.a., koji je umro sa
ljubavlju prema Sejjidu Aliju r.a., i time potvrdio nunost dranja ugovora ('ahd), kako je to radio i
Ibn Ummi Abd r.a. Uvome je mudrost objedinjenja ljubavi prema ashabima i ljubavi prema
Poslanikovoj Porodici, to je Tajna koju su dosegli samo Upueni arifi.
Poslanik s.a.v.s. je uslovio Ispravnost slijeenja njega slijeenjem Dva ejha (Ebu Bekra i
Omera) r.a., ostvarenje Ispravnog upuenja prijateljstvom sa Emirom mu'mina (Alijom) r.a., a
razumijevanje svega dranjem ugovora. Kada rob slijedi, biva upuen, a kada bude upuen,
pridravae se Allahovog ugovora i tada je Spoznao. Zar je Spoznaja Allaha neto drugo, osim
ovo!? Onaj koji se uputi Muhammedovom s.a.v.s. uputom, slijedi ga i dri se njegovog ugovora, taj
se okrenuo Allahu i odbacio sve drugo.
U jednom se haberu kae da je Allah Uzvieni rekao: O, Dunjalue! Ko Meni slui, slui
ti njemu! A onog ko tebi slui, potpuno podjarmi!
U Velianstvene tenje ne spada zaokupljanje neim u emu je radost nefsa. Uzviena tenja
Poslanika s.a.v.s. je opisana ajetom: I POGLED NIJE SKRENUO, NITI POREKAO.123 Rob
nee dospjeti do Uzvienog Allaha dok se ne odrekne dunjalukih utoita i onoga to je na njemu,
njegovih ljepota, uitaka, rahatluka i strasti; dok ne proe pored dolina stvorenja i onoga to je
njihovo, od privlanog druenja s njima, njihovih hvala i pohvala. Uzvieni Allah je sve ovo stvorio
kao iskuenje za onoga ko eli postati osloboen, pa ako se okrene i prema emu ovome, postae
osramoen u svom traenju, utopljen u movaru nesree i gubitaka. Koliko je onih zabluenih
blagodatima, zakrivenih stvorenjima, nemarnih prema iskrenosti, onih koji ne poznaju nefsa, koji
osvanjuju i zanoivaju u nesreama, pa e im se od Vlasnika Ara ukazati ono to nisu oekivali.
Uzvieni Allah kae: UKAZAE IM SE OD ALLAHA ONO TO NISU OEKIVALI.124
Uzviena tenja je sadrana u rijeima Ebu Abdullaha kada mu je reeno:
- Da ti Allah dadne itav Dunjaluk i sve to je na njemu, ta bi uradio sa njime?
- Da mogu da ga uinim jednim zalogajem pa da ga stavim nevjerniku u usta, to bih uinio
odgovori on.
- A zato?
- Jer Uzvieni Allah mrzi i nevjernika i Dunjaluk, pa bih to uinio da omraeno dadnem
omraenom.

121
Ibn Ummi Abd je Abdullah b. Mesud r.a.
122
Ahmed, Hakim, Sujuti, Ibn Made, Taberani
123
En-Nedm, 17
124
Ez-Zumer, 47

52
 Sa njim je povezan i dogaaj kada mu je vladar Herata poslao sedam tovara penice, u
vrijeme dok je ejh bio u Heratu sa svojim sljedbenicima da to hizmear podijeli njegovim
sljedbenicima. Nakon to je podmirio svoje potrebe, Ebu Abdullah ree:
- Podijeli ostalo siromasima.
- Ne mogu, jer su sada vrata pozatvarana odgovori hizmear.
- Onda idi kod Medusija koji su nam u susjedstvu.
Hizmear je kasnije govorio: - Pobojao sam se Allahove kazne ako ga ne posluam, pa sam
hranu podijelio, mada mi nije bilo drago.
Sutradan su mu doli Medusije i pitali ga:
- Zato si nam podijelio hranu, a mi ti se suprotstavljamo?
- Dunjaluk je Allahov neprijatelj i nevjernik je Allahov neprijatelj, a voljeni se nee pribliiti
Voljenom dok se ne udalji od Njegovog neprijatelja.
Tada su svi oni primili Islam pred njim.
Pripovijeda se da je jedan murid hodao po pustinji, pa mu njegov nefs poe zanovijetati o
nekim svojim potrebama. Tada doe do ivice bunara i baci svoju kofu u bunar da izvue vode, ali
umjesto vode izvue kofu punu zlata. On je baci nazad u bunar i ree:
- O, moj Dragi! Ne elim nita osim Tebe!
Ammar el-Kureji je rekao: Dok sam jednom bio na putu na hadd, naoh se u pustinji.
elei telbiju, uzeh ejhov saruk i prepolovih ga na dva dijela, pa se jednim dijelom obavih oko
pasa, a drugim se zagrnuh. U svemu tome moj nefs nije prestao da me nagovara na neke potrebe,
istom se itava pustinja pretvori u srebro. Ja rekoh:
- Ilahi, utiem Ti se od svakog htijenja osim Tebe.
Isa a.s. je rekao: Blago li se ovjeku koji spominje Allaha i nikoga osim Allaha. Blago li se
ovjeku koji se boji Allaha i nikoga osim Allaha. Blago li se ovjeku koji trai od Allaha i od nikog
drugog osim Allaha.
Pria se da je Sejjid, Imam sin Imama, Zejnul-abidin Ali sin el-Husejna r.a. rekao: Dok sam
jednom bio kod Ebu Abdullaha el-Husejna r.a., itao sam neku knjigu i naioh na pogreno
napisano slovo. Vidjevi u njegovoj ruci no, rekoh:
- Dodaj mi no da ispravim ovu greku! pa mi on dodade, te mu ga ja vratih kada sam
zavrio. On mi tada ree:
- O, Ali, nemoj da bi ovo uradio drugi put, pa da padne u ponienje traenja i niskost
tenje.
Prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s. jednog dana rekao Seubanu r.a.: O, Seubane, ne trai
od ljudi!125, pa, kasnije, kada bi Seubanu ispao bi iz ruke, nikom ne bi rekao da ga dohvati, ve bi
siao sa jahalice i uzeo ga.
Neki ovjek je traio Sufjanu es-Sevriju r.a. komadi hljeba, pa mu on dade zlatni dinar.
Kada je kasnije upitan za to, on ree: Ako on ne zna vrijednost svog nefsa, ja neu da napustim
poast za svog nefsa. Ako je on napustio svoju tenju, ja neu ostaviti svoju dareljivost.

Tenje arifa

Tenje arifa su povezane sa ljubavlju Milostivog, njihova Srca gledaju u Mjesta moi
Monog, njihova udobnost na dunjaluku je odlazak sa njega.
Habib el-Ademi je vian na dan napajanja hadija u Basri, a na dan Arefata na Arefatu,
pa je upitan o tome, te ree: To je nita prema letu Tenje (himmet) Posjednika tenje, ka Njemu.
Ali r.a. je jednom uao u Poslanikovu s.a.v.s. damiju i vidio nekog beduina koji je od
Allaha traio neto zanemarljivo. A s druge strane se prenosi od Ebu Bekra es-Sidika da je rekao:
Ilahi, hou Tebe! Kakve li razlike izmeu te dvije tenje! Svako leti po svojoj tenji, pa kada

125
Ahmed, Ibn Made, Tergib ve terhib

53
njegov let doe do cilja, zaustavi se i ne prelazi ga. Uzvieni Allah kae: RECI: 'SVAKO RADI
NA SVOJ NAIN.'126, tj. po svojoj namjeri i tenji.
Reeno je Ebu Jezid Bistamiju: uli smo da ti hoda po vodi i da leti po zraku., pa on
ree: Mu'min je vei kod Allaha od Sedam nebesa, pa ta je udno ako dosegne mjesto ribe ili
ptice?
Pred Ibn Mubarekom je prouen ajet: ONI SE NATJEU U DOBRIMA127, pa on ree:
Nije u pitanju tjelesno natjecanje, niti natjecanje u djelima, ve se natjeu tenja sa tenjom u svim
dobrima i htijenjima.
Neki Arif je rekao: Siromasi (miskini) su Ljudi nemarnosti (ehli gaflet). Oni su opinjeni
velikim imetkom drugih, veliaju ga i zanose se njime. A Ljudi spoznaje (ehli marifet), kada bi
uradili sva djela stanovnika Nebesa i Zemlje, od Praiskona do Vjenosti, za njih bi to bilo manje i
nitavnije u njihovim oima od zrna goruice naspram Neba i Zemlje.
Vjerovjesnik s.a.v.s. je rekao: Ne smatrajte velikom svoju pokornost (ta'at), niti
smatrajte malim svoje grijehe.128
Prenosi se da je Musa a.s. hodao po obali mora, pa ree:
- Allahu moj, klecaju mi koljena i lea su mi se iskrivila. Voljeni moj, ta mi to radi?
Allah Uzvieni je tada naredio abi da mu odgovori, pa ree:
- O, sine Imranov! Zar prigovara svome Gospodaru radi svog robovanja, a On te je odabrao
i govorio s tobom, pribliio te Sebi i Tajne ti doaptavao. Tako mi Onog koji me je stvorio i Koji
me vidi, ja sam na ovoj stijeni tristo ezdeset godina, slavim Ga danonono i ne poputam ni
trenutka. Ve tri dana nita nisam jela, a tresu mi se kraci svakog asa od strahopotovanja prema
Njemu.
Ebu Seid Ebul-Hajr je rekao: Jednom sam bio u pustinji i zadesi me estoka glad. Moj nefs
zatrai od mene da molim Allaha za hranu, pa On ree:
- Ovo nije ustrajnost onih koji se pouzdaju!
Zatim moj nefs zatrai da molim za sabur, pa kada to zaelih, uh unutarnji glas (hatif):
Hoe Ebu Seid da moli za sabur i spas
Kao da Mi njega ne vidimo, niti on vidi Nas.
Zar ne zna da smo mu blizu svaki tren i as
I da Mi ne unitavamo onog ko doe do Nas.

126
El-Isra, 84
127
El-Mu'minun, 61
128
Bejheki

54
 Sedamnaesti hadis

ONI E UI U DENNET BEZ POLAGANJA RAUNA

Pripovijedao nam je na ejh, pravedni kadija, imam Ali Ebul-Fadl el-Kureji el-Vasiti r.a., a
njemu Ebu Talib Muhammed b. Ali b. El-Feth el-Aari, a njemu Ebu Tahir Muhammed b.
Abdurrahman el-Muhlis, a njemu Ebu Muhammed Jahja b. Muhammed b. Said, a njemu Malik b.
El-Halil Ebu Gasan, a njemu Ibn Adi, a njemu E'as, a njemu el-Husejn, a njemu Imran b. Husejn
da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

IZ MOG UMMETA E U DENNET UI SEDAMDESET HILJADA BEZ

POLAGANJA RAUNA. ONI SE NISU HVALISALI, NISU TRAILI DA IM SE UI RUKJA,
NISU ZLOSLUTNI BILI (PESIMISTI), VE SU SE U SVOG GOSPODARA
POUZDAVALI.129

Allahov Poslanik s.a.v.s. je postavio naputanje zloslutnje na tree mjesto, nakon naputanja
hvalisanja i dove (rukje), jer je ovo stepen (merteba) osloboenih od ovih propasti i od njihovog
udjela u Allahovom htijenju. Allah im se smilovao, kako ih je malo u svakom vremenu. Njihov
poloaj je ostvarenje pouzdanja (tevekkul) u Uzvienog Allaha, pouzdanja koje proima sve uzroke
i htijenja. Oni su arifi, Istinski poznavaoci Allaha, Allah zadovoljan njima.
ovjee! Da se itav svijet podijeli na dvije skupine, pa da me jedna namirisava mirisima
mousa, a da mi druga uarenim klijetima kida meso, to kod mene ne bi uvealo vrijednost jednih
niti umanjilo vrijednost drugih. Znaj da se kod onog koji spozna Allaha Istinskom spoznajom
obezvrijedi njegova tenja, pred radou Njegovog vahdanijeta, jer nema nita veeg od Ara do
Zemlje kao radosti arifa pred svojim Gospodarom. I Dennet i sve to je u njemu u odnosu na
njegovu radost sa svojim Gospodarom je manje od zrna goruice, jer je spoznao da je On Vei od
svega velikog i Moniji od svega monog. Pa onaj koji je Njega pronaao, ta to drugo nije naao?
Sa ime da se zanima nakon Njega? Zar vienje drugog nije samo niskoa nefsa, bezvrijedna tenja,
nedostatak spoznaje Njega?! Zar postoji odjea ljepa od Odjee Islama, kruna uzvienija od Krune
spoznaje ili ilim skupocjeniji od ilima pokornosti.
Uzvieni Allah kae: RECI: 'RADI ALLAHOVE BLAGODATI I NJEGOVE
MILOSTI NEKA SE RADUJU'.130
Ibrahim b. Edhem je rekao u jednom od svojih Saaptavanja (munadata): Allahu moj! Ti
zna da Dennet i sve to je u njemu kod mene nije tee od krila muhe, nakon to si mi podario
Spoznaju Tebe, uinio da s Tobom zaboravim sebe, nagnao me na razmiljanje o Tvojoj moi i
obeao mi gledanje u Tvoje lice.
Tako je, najmanji stepen Spoznaje kod Arifa je to, da kada bi ga Allah Uzvieni bacio u
Vatru i opkruio ga kaznama, to bi kod njega samo povealo u njegovom Srcu ljubav (hubb),
prisnost (uns) i enju (evk) prema Njemu.
Ibn Sirin131 je rekao: Da mi je dato da biram izmeu Denneta i Dva rekata, izabrao bih
Dva rekata, jer su u Dva rekata zadovoljstvo (rida) Uzvienog Allaha i blizina (kurb) Njemu, a za
Dennetom je nefsova pouda (heva) i ljudska ljubav (mehabbetun-nas).
Kae se, da kada je Prijatelj Ibrahim a.s. baen u vatru i REKOE: 'SPALITE GA I
POMOZITE VAE BOGOVE!'132, on je samo rekao: Dovoljan mi je moj Gospodar, divan je

129
Muslim, Taberani, Ahmed
130
Junus, 58
131
Muhammed b. Sirin el-Basri (33-110. h.g.)
132
El-Enbija, 68

55
On Zatitnik, divan Gospodar i divan Pomaga, pa je Uzvieni rekao: O, VATRO, BUDI
HLADNA I SPASONOSNA ZA IBRAHIMA!133

Preputanje svega Allahu

Prenosi se da mu je Uzvieni Allah objavio: Ibrahime, ti si Moj prijatelj, a Ja sam tvoj

prijatelj, pa se nemoj zaokupljati neim osim Mene, pa da se prekine prijateljstvo izmeu Mene i
tebe. Onaj koji tvrdi prijateljstvo sa Mnom, ako bude spaljen u Vatri, nee mu se Srce okrenuti od
Mene prema drugom, veliajui Moju svetost. To je Uzvieni Allah pomenuo u Svojim rijeima:
KADA MU REE NJEGOV GOSPODAR: 'PREPUSTI SE!', REE: 'PREPUTAM SE
GOSPODARU SVJETOVA!'134, pa On znade iskrenost njegovog preputanja (teslimijeta) kada
bi baen u Vatru.
Ebu Abdullah b. Mukatil je rekao u svom Saaptavanju (munadat): Allahu moj, nemoj me
uvesti u Vatru, jer e ona postati hladna za mene od Ljubavi prema Tebi!
Ejjub es-Sahtijani135 je rekao: Vatre se boje samo oni koji su zaboravili svog Gospodara, pa
e im biti reeno: PA OKUSITE TO, JER STE ZABORAVILI SASTANAK U OVOM
VAEM DANU136, zajedno sa nadoknadom za njihova djela.
Ebu Hafs137 je rekao: Bojim se za Spoznaju ljudi na ijim e elima pisati: 'Allahovi
osloboenici', nakon to budu izvedeni iz Vatre, pa e moliti Allaha da ukloni taj znak sa Njih. A na
njihovom mjestu ja bih traio da to napie na svim mojim organima, jer bi mi bio dovoljan ponos da
budem jedan od 'Njegovih osloboenika'.
A ja kaem (Sejjid Ahmed Rifai): Glavna zarada murida u Dennetu je Gospodar Uzvieni
(Rabb), Njegova blizina (kurb), gledanje u Njega (nazar) i sluanje (sem') Njegovog govora
(kelam). Zar ne zna da je Firaunova ena rekla: GOSPODARU, IZGRADI MI KOD SEBE
KUU U DENNETU138, kao to je reeno: Komija je prije kue.
Ibrahim b. Edhem je rekao: Stidim se da moja krajnja tenja bude neto stvoreno, a
Uzvieni Allah je nekom od Svojih vjerovjesnika rekao: - Ko hoe Nas, nee nita drugo mimo Nas.
Jedan ejh je priao: Vidio sam u Mesdidi haramu mladia na kojem su se vidjeli tragovi
muke i gladi, pa me dotae milost prema njemu. Kod mene bijae stotinu zlatnih dinara u
zaveljaju, pa mu to pruih i rekoh:
- Dragi moj, potroi ovo za svoje potrebe! a on se i ne osvrnu na mene. Ja bijah uporan, pa
mi onda ree:
- ejhu, ovo stanje ne bih prodao ni za Dennet i sve to je u njemu, jer je ono Kua
velianstvenosti i Rudnik sigurnosti i vjenosti, pa zato bih ga prodao za nisku cijenu.
Ebu Musa ed-Dubejli, hizmear Ebu Jezid Bistamijev, je rekao: uo sam u Bistamu ejha
da govori: 'Vidio sam u snu Allaha Uzvienog da govori:
- Svi vi traite neto od Mene. A samo Ebu Jezid trai Mene i hoe Mene, pa i Ja hou
njega'.
Ebu Abdullah je rekao: Uzmi Allaha za Sabesjednika i Prisnog prijatelja, prihvati se
hizmeta svom Gospodaru, doi e ti Dunjaluk primoran i pokunjenog nosa, a Ahiret e te traiti
zaljubljen u tebe. Takoer je rekao: O, ti koji trai Dunjaluk, ostavi ga i on e tebe traiti. A ti
to trai Ahiret, zar nije dovoljno to to je On nad svakom stvari Moan.
Ebu Seid el-Harraz139 je rekao: Na jednom mjestu sam poelio da zatraim neto od Allaha,
pa mi se javi unutranji glas: - Zar poslije Allaha trai neto mimo Allaha.

133
El-Enbija, 69
134
El-Bekare, 131
135
Ejjub b. Kejsan es-Sahtijani el-Basri, Ebu Bekr, umro 131. h.g.
136
Es-Sedde, 14
137
Ebu Hafs Omer b. Mesleme el-Haddad, umro dvjesto ezdeset i neke po h.
138
Et-Tahrim, 11
139
Ebu Seid Ahmed b. Isa el-Harraz, umro 277. h.g.

56
 Neki ovjek je napisao svome bratu: Udari Dunjalukom lica njegovih zaljubljenika, a
Ahiretom lica njegovih traitelja, a ti se zblii sa Gospodarom svjetova. Ves-selam.
Ebu Abdullah en-Nessad je rekao: Vjernik ne smatra Dennet velikim, jer je njega
Uzvieni Allah obdario neim to je vrijednije od Denneta Spoznajom (marifet).
Jedan od arifa je klanjao denazu i donio pet tekbira, te mu je zbog toga prigovoreno, pa on
ree: Donio sam etiri tekbira za mrtvaca, a jedan za Oba svijeta (Dunjaluk i Ahiret).
Pripovijeda se da je pred Ebu Jezid Bistamijom prouen ajet: NEKI OD VAS HOE
DUNJALUK, A NEKI HOE AHIRET140, pa on ree: A gdje su oni to hoe Gospodara?
Voa vjernika Ali b. Ebu Talib je upitao Ebu Bekra es-Siddika r.a.:
- O, halifo Allahovog Poslanika s.a.v.s., ime si postigao taj status (menzil) kojim si nas sve
prestigao?
- Sa pet stvari: - prvo, vidio sam da ljudi ima dvije vrste, oni koji trae Dunjaluk i oni koji
trae Ahiret, a ja sam traio Gospodara; - drugo: otkako sam uao u Islam nisam se zasitio
dunjalukom hranom; - tree: nisam ugasio e dunjalukim piem; - etvrto: kada bih doao pred
dva posla: dunjaluki i ahiretski, ja bih izabrao ahiretski; - i peto: druio sam se sa Vjerovjesnikom
s.a.v.s. i to na najbolji mogui nain.
- Neka ti je prijatno, Ebu Bekre! ree mu Ali.

140
Ali Imran, 152

57
 Osamnaesti hadis

ODGAJAO ME JE MOJ GOSPODAR

Pripovijedao nam je dobri evlija, sejjid Sejfuddin Osman, a njemu moj otac sejjid Ali b. Jahja er-
Rifai u Bagdadu, a njemu njegov amidi sejjid Hasan b. Asele, a njemu veliki poglavar sejjid Jahja
b. Sabit, a njemu njegov otac sejjid Sabit, a njemu njegov otac sejjid Ali el-Hazim Ebul-Fevaris, a
njemu njegov otac sejjid Ali el-Hazim Ebul-Fevaris, a njemu njegov otac sejjid Ahmed b. Ali Ebul-
Fadail, a njemu njegov otac sejjid Rifaa el-Hasan el-Mekki, stanovnik Ibilije, a njemu njegov otac
sejjid Ebul-Kasim Muhammed el-Bagdadi, stanovnik Mekke, a njemu njegov otac sejjid el-Hasan
el-Kasim Ebu Musa er-Reis, a njemu njegov otac sejjid el-Husejn Abdurrahman er-Rida, a njemu
njegov otac sejjid Ahmed el-Ekber, a njemu njegov otac sejjid Musa, a njemu njegov otac sejjid,
veliki voa, sejjid Ibrahim el-Murteda, a njemu njegov brat, Najvei imam, kibla batinskih ljudi Ali
er-Rida, stanovnik Tusa, a njemu njegov otac Imam, ehid Musa el-Kazim, a njemu njegov otac,
Sretni imam Dafer es-Sadik, a njemu njegov otac Imam Muhammed el-Bakir, a njemu njegov otac
Imam Zejnul-abidin Ali es-Seddad, a njemu njegov otac Imam, mazlum, sretni ehid el-Husejn, sa
Kerbele, a njemu njegov otac Voa vjernika, matica svih muvehiddina Imam Ali, Allah uinio
njegovo lice plemenitim, da je njegov amidi, Sejjid svih stvorenja, Miljenik Gospodara svjetova,
na Poslanik i na Vjerovjesnik Muhammed s.a.v.s. rekao:

ODGAJAO ME MOJ GOSPODAR, PA JE UPOTPUNIO MOJ ODGOJ.141

Ovaj hadis nas obavezuje na realizaciju Vjerovjesnikovog s.a.v.s. odgoja, jer onaj ko ga
izbjegava, sruie se, a onaj koji ga potpuno napusti zalutae i propae. Sa tim odgojem se uzdiu
tenje Allahu bliskih robova (mukarrebin) i blistaju Tajne arifa, jer ne postoji drugi nain ve da se
Arif prikljui svome Gospodaru osim putem Muhammedanskog odgoja (edebi Muhammedijja), a
sredstvo (tarik) za sve to je neprestani zikir (zikri mutevasil).
Sine moj, spominji Uzvienog Allaha i znaj da je Allah uzvisio poloaj Zikira, uveliao
njegov stepen, podigao njegovu vanost, oplemenio ga i uinio ga dostojanstvenim. Zatim ga je
podijelio jeziku (lisan), udovima (erkan) i unutranjosti (denan). Zakir mora da bude na oprezu
kada se okrene Zikiru, da bude plemenite tenje i htijenja, precizne dovitljivosti u iaretima,
ispravne namjere i htijenja. Ne smije spominjanjem Njega htjeti drugog, ne smije traiti od Njega
odvajanje od Njega radi drugoga, jer je postizanje svega sa zadovoljenjem s Njime, a ne s
drugima, a gubljenje svega sa zaokupljanjem neim mimo Njega.

Ihsan

Obavezno je da Zakir spominje Njega sa krajnjim potovanjem (ta'zim) i svetou (hurmet),

a ne radi navike (adet) ili sa nemarnou (gaflet), pa da mu to bude zastor (hidab) od Spominjanog
i kazna ('ukubet) zbog naputanja potovanja i svetosti. To je zbog toga to je uvanje Svetosti zikru
bolje od Zikra. Svaki rob koji upotpuni Zikr e uz Zikr zaboraviti sve mimo Njega, pa e mu Allah
biti nadoknada za sve. Moe se desiti da Arif hoe da spominje Njega, pa ga zapljusnu u njegovoj
Tajni Talasi potovanja (ta'zim) i dostojanstvenosti (hejbet), pa njegovo Unutarnje srce poleti zbog
Velianstvenosti vahdanijeta, te mu se ukau Zraci udnje (evk) i ljubavi (hubb) kroz Zastore srca i
privrenosti, pa se njegova Tenja stani na adorima uluhijeta i Poljima rububijeta, sa Allahovom
dozvolom. Pa kada mu se otkrije ono to je drugima sakriveno, od udesa Njegovog gajba i

141
evkani: El-fevaid el-medmua, Adluni Keful-Hafa, Sujuti, Ibn Asakir

58
savrenstva Njegovog stvaranja, potpunosti Njegove moi (kudreta) i svjetlosti Njegove svetosti
(kudsijeta), tada e rob saznati da Allah Uzvieni radi ta hoe, sa kim hoe, onome kome hoe,
kada hoe i kako hoe. U Njegovoj ruci je Dobroinstvo, Darovanje i Htijenje, niko ne moe
osporiti Njegovu blagodat, niti nadmaiti Njegovu odredbu, tako da e se rob zaokupiti Njime,
postae poniten pod Njegovom vjenou. To je znaenje onoga to je reeno u nekim predajama
da je Uzvieni Allah rekao u jednoj od Svojih knjiga: Ko Me spominje i ne zaboravlja Me,
pokrenuu njegovo Srce prema Mojoj ljubavi, pa kada govori govori radi Mene, a kada uti
uti radi Mene.142
Uzvieni Allah kae: ONI KOJI VJERUJU I IJA SE SRCA SMIRUJU SA
SPOMINJANJEM ALLAHA.143
Jahja b. Muaz je rekao: Zikr je vei od Denneta, jer zikir pripada Allahu, a Dennet
pripada robu, jer je u zikru Allahovo zadovoljstvo, a u Dennetu zadovoljstvo robova.
Ali b. Ebu Talib r.a. je rekao: Allah se oituje (tedella) na zakirima prilikom zikra i
prilikom uenja Kur'ana, ali Ga oni ne vide, jer je On Uzvien od toga da se vidi, toliko Oigledan
da se ne vidi, pa se oni osame (ferd) sa Allahom, slava Njemu, i raduju se spominjanju Njega.
Nikoga ne zadesi neki sluaj ili nesrea, a da za njega u Allahovoj knjizi ne postoji dokaz (delil) za
uputu (huda) i razjanjenje (bejan).

Prisnost sa Allahom

Ebu Abdullah en-Nessad je rekao: Uzvieni Allah na Dunjaluku ima Dennet, pa ko ue u

njega bie siguran: BLAGO NJIMA, NJIH EKA DIVNO PREBIVALITE144, pa ga upitae
gdje je to, te on ree: Prisnost (uns) u Zikrullahu.
Uzvieni Allah je rekao u jednoj od Svojih knjiga: Moji prijatelji i Moji miljenici se raduju
spominjanjem Mene, prisni su sa Mnom, a Ja sam vam Divan Gospodar na Dunjaluku i Ahiretu.
Ebu Bekr El-Vasiti je upitan:
- Da li poeli hranu?
- Da! odgovori on.
- Koju?
- Zalogaj (lokma) spominjanja Allaha sa Bistrinom ubjeenja (safai jekin), sa Trpeze
spoznaje (maideti marifet), uzet Vrhovima prstiju Lijepog miljenja (husni zann) o Allahu iz
Posude zadovoljstva (rida) sa Slavljenim Allahom.
Prenosi se da je Uzvieni Allah rekao Prijatelju145 a.s.:
- Zna li zato sam te uzeo za prijatelja (halila)?
- Ne odgovori Ibrahim a.s.
- Jer tvoje Srce nije nemarno prema Meni, i ni u jednom te trenutku nisam vidio da si Me
zaboravio.
Da nam Ti nisi naredio da Te spominjemo, ko bi se usudio da Te spomene zbog naeg
strahopotovanja i Velianstvenosti Tvoje? udno je to kod zakira kako im srca ne iskoe iz tijela
prilikom pomena Tvoje veliine (azamet).
Prenosi se da je Uzvieni Allah rekao Musa a.s.: O, Musa, Ja ne primam salat niti zikr osim
od onoga ko se ponizi pred Mojom veliinom, ije se srce obavee na strah od Mene i koji provede
ivot u spominjanju Mene. O, Musa, primjer takvog ovjeka meu ljudima je primjer Firdeusa
meu Dennetima, u kojem se ne mijenja ukus i ije lie ne opada. Njemu u Ja dati prilikom
straha sigurnost, u tminama u mu dati svjetlost, odazvau mu se prije nego Me zovne i dau mu

142
Darekutni
143
Er-Ra'd, 28
144
Er-Ra'd, 29
145
Prijatelj (Halil) Ibrahim a.s.

59
prije nego to zatrai. Ka'b b. Ahbar146 prenosi da je Uzvieni Allah rekao: Koga zaokupi
spominjanje Mene od traenja od Mene, dau mu bolje od onog to dajem onome ko Mi zatrai.147
Isa b. Merjem je rekao: Blago li onom ko spominje Allaha i ne spominje nita osim Njega.
Blago li onom ko se boji Allaha i ne boji se nikog osim Njega.
Pripovijeda se, kada je Jakub a.s. rekao: O ALOSTI ZA JUSUFOM148, Allah Uzvieni
mu je tada objavio: Do kad e vie spominjati Jusufa?! Je li te on stvorio? Je li te on opskrbljava i
je li ti on dao poslanstvo? Tako mi Moje veliine, da si Mene spominjao i zaokupio se sa Mnom od
spominjanja drugog, istog bih asa otklonio tugu i belaje od tebe., pa je Jakub uvidio da je
pogrijeio jer je spominjao Jusufa, i ustegnuo je svoj jezik od spominjanja njega.
Rabija el-Basrija je rekla: Kako su pusti trenuci u kojima Te ne spominjem.
Jednog dana je Musa a.s. rekao: Allahu moj, jesi li blizu pa da Ti se apatom obraam, ili si
daleko, pa da Te dozivam?, pa mu Uzvieni Allah odgovori: Ja sjedim sa onim koji Me spominje
i blizak sam onome ko je prisan sa Mnom, blii Sam od vratne ile njegove.
Zunnun je upitan kada e kod roba spominjanje Allaha biti proieno, pa on ree: Kada
Ga bude spoznao i odrekao se od svega mimo Njega.
Ali b. Ebu Talib r.a. je rekao: Spominjanje Allaha je hrana za Ruh, slavljenje Njega je pie
za Ruh, a stid je odjea za Ruh. Sladokusci se ne mogu osladiti niim kao spominjanjem Njega, niti
bogatai raskono ivjeti u neemu kao u prisnosti sa Njim.
Uzvieni Allah je rekao u jednoj Svojoj knjizi: Ko Me spomene u sebi i Ja u njega
spomenuti u Sebi. Ko Mene spomene u skupu, i Ja u njega spomenuti u skupu. Ko Mene spomene
kao On (Hu), Ja u njega spomenuti kao Ja (Ene).
Stvorenja galame na Iblisa, a Iblis galami na zakire. ONI KOJI SU MUTEKIJE, KADA
IH DOTAKNE SKUPINA EJTANA, PRISJETE SE I TADA PROGLEDAJU.149
Ibn Abbas r.a. je rekao: U srcu svakog vjernika je ejtan, pa kada on spomene Allaha,
ejtan pobjegne, a kada Ga zaboravi on mu doaptava vesvese.
Spominjanje Allaha je lijek (ifa), pored kojeg nijedna bolest ne moe nakoditi, a
spominjanje ljudi je bolest za koju ni jedan lijek ne koristi. Zato uini da spominjanje Allaha bude
kibla tvog interesovanja, osvjetljenje u mesdidu tvog razmiljanja i znaj, da je Sutina vezanosti za
spominjanje Voljenog zaborav svega drugog.
Koga zaokupi spominjanje Allaha, nestane kod njega spominjanje drugog, postane
oduevljen pred profinjenostima Njegovog stvaranja, sve njegovo postane nitavno pred Ljepotom
divnog cilja i utopi se u Moru sjeanja na Njegova dobroinstva:
Ljudi bajram u godini slave dvaput,
A za murida je Bajram trajno no i dan,
Zikr mu je adet, a Hamd mu je rahatluk
Za kraljevstvo Rabba srcem je vezan.

146
Ka'b b. Mati' el-Himjeri, tabiin, preselio 32. h.g. u sto etvrtoj godini, primio islam u vremenu Ebu Bekra r.a.
147
Buhari, Tergib ve terhib
148
Jusuf, 84
149
El-A'raf, 201

60
 Devetnaesti hadis

DOVOLJNO TI JE DA U SVAKOM MJESECU POSTI TRI DANA

Pripovijedao nam je dobri fakih Bendar b. Bahtijar el-Vasiti, a njemu Ebu Dafer Muhammed b.
Ahmed el-Mehdi el-Haimi, a njemu Ebu Osman Ismail b. Muhammed, a njemu Ebu Bekr
Muhammed b. Abdullah ed-Dabbi, a njemu Sulejman b. Ahmed, a njemu Idriz b. Dafer el-Attar, a
njemu Jezid b. Harun b. Muhammed, a njemu Amr b. Alkame, a njemu Ebu Seleme b.
Abdurrahman, da je Abdullah b. Amr rekao:

DOAO JE KOD MENE ALLAHOV POSLANIK S.A.V.S. I PITAO ME:

ABDULLAHU, SINE AMROV, OBAVIJETEN SAM DA SI SE OBAVEZAO DA KLANJA
PO NOI, A POSTI PO DANU?, JESAM, REKOH. DOVOLJNO TI JE DA U SVAKOM
MJESECU POSTI TRI DANA, JER SE DOBRO DJELO VRIJEDNUJE KAO DESET
TAKVIH DJELA, PA TAKO DOE DA SI POSTIO ITAVO VRIJEME.150

U ovom hadisu su Tajne (esrar). Jedna od njih je Radosna vijest o stalnosti Svjetla djela i o
Svjetlosti djela bez prekidanja, ak iako su vremena njihovog injenja udaljena. Od Tajni je i
umnogostruavanje nagrade za djela ovog Ummeta, tj. za jedno djelo slijedi desetorostruka nagrada
i sa time se potiu Srca na injenje dobra. Od njih je i naredba da se rob ne optereuje onime to e
prerasti u dosadu i zamor. Od njih je i obavezivanje na stalno prisjeanje (tezekkur), da se Srca ne bi
preplavila nemarnou (gaflet). Od njih je i odluno vjerovanje (Iman) u Allahovo obeanje i lijepu
Njegovu plemenitost. Sve ove osobine su osobine arifa koji su odbacili sve dunjaluke i ahiretske
brige. Njihova briga je njihov Gospodar, a onaj ija je briga njegov Gospodar, on i nema briga.
Jahja b. Muaz je rekao u svojim Saaptavanjima (munadat): Allahu moj, ako sam Te
spoznao to je zato to si me Ti uputio. Ako Te traim, to je zato to si me Ti na to potakao. Ako sam
Ti se odazvao, to je zato to si me Ti odabrao. Ako sam Ti pokoran, to je zato to si me Ti za to
prilagodio. Ako sam Ti se vratio, to je zato to si me Ti privukao.
Uzvieni Allah ne preputa arife njihovim nefsovima, niti im doputa da se pouzdaju u svoju
pokornost niti u svoj zikr, zbog Njegove dobrote (fadl) i samilosti (rahmet), ve ih uva Krunama
Svoje brinosti i zapljuskuje ih Kiama Svoje milosti iz Oblaka Svoje dobrote i podrke ('inajet).
Prenosi se da je Musa a.s. rekao:
- O, Gospodaru! Kako da ostvarim zahvalu za Tvoje blagodati, kad je na svaku moju dlaku
po dvije blagodati?
- O, Musa, kada spozna da si nemoan da Mi zahvali, tada si Mi se zahvalio ree mu On.
Uzvieni Allah je objavio Davudu a.s.:
- Budi zahvalan na Mojoj blagodati prema tebi!
- Allahu moj, kako da Ti se zahvalim, a moja zahvala Tebi na blagodatima je najvea
blagodat za mene? upita Davud.
- Ako to zna, tada si najzahvalniji rob Meni.
Muhammed b. Semmak151 je rekao: Spominji Onog ije je Spominjanje tebe bilo prije tvog
spominjanja, i ija je Ljubav bila prije tvoje ljubavi; ti Ga ne moe spomenuti ako On tebe ne
Spomene, niti Ga moe voljeti ako On tebe ne Zavoli.
Ebu Bekr el-Vasiti je rekao: Onaj koji zaboravi spominjanje Uzvienog Allaha je
obmanjen.

150
Ahmed, Buhari, Muslim
151
Ebul-Abbas Muhammed b. Es-Semmak, umro u Kufi 183. h.g.

61
 Znaj da je najmanja karakteristika Arifa, ivot srca sa Allahom bez smrti, a to je zbog
Allahovog spominjanja njega. To je jasno iz rijei Uzvienog Allaha: A SPOMINJANJE
ALLAHA JE NAJVEE.152
Reeno je za Njegove rijei: A MALO JE MOJIH ZAHVALNIH ROBOVA153, tj.
malo je onih koji vide Moje dobroinstvo (minnet) prema njima u tome to Mi zahvaljuju.

Sa Allahom zahvaljujemo Allahu

Prenosi se da je Musa a.s. rekao:

- Allahu moj, kako je Adem bio u mogunosti da Ti zahvaljuje na Tvojim blagodatima, jer
Si ga Ti stvorio Svojom rukom, udahnuo Si u njega Svoj ruh, nastanio ga u Svoj Dennet, i naredio
melekima da mu uine seddu?
- Adem je znao da je to od Mene pa Me je hvalio zbog toga ree mu Allah d..
Onaj ko Mu je pokoran, pokoran Mu je zbog toga to ga je On prilagodio pokornosti, pa
Njemu pripada ta blagodat. A onaj ko Mu je nepokoran, to je zbog toga to je On predodredio
njegovu nepokornost, pa mu pripada dokaz protiv samog sebe. Tako da Njegova dobrota (fadl)
prethodi pokornosti (ta'at) onog ko Mu je pokoran, a Njegova pravda ('adl) prethodi nepokornosti
onog ko Mu je nepokoran, a to je zato to On radi ta hoe.
Prenosi se da je Ibrahim a.s. rekao: Allahu moj, da nije Tebe, kako bih spoznao ko si Ti?
Ebu Abdullah je upitan: - Zbog ega volimo pohvale i hvaljenje sebe? pa on ree: - Zbog
toga to zaboravljate Allahovo dobroinstvo prema vama i dobru podrku Njegovu kojom vas je
pretekao. Pa ko zaboravi dobroinstvo (minnet) i porie blagodat (ni'met), ta blagodat e mu se
preokrenuti u patnju (nakmet).
Sine moj! Allah Uzvieni ti je podario Spoznaju i prilagodio te na pokornost Njemu, i to ne
zbog toga to su od tebe potekla neka dobra djela i ne zbog toga to se neko zauzimao za tebe. Zbog
toga se mora zaokupiti spominjanjem Njega i hizmetom Njemu, bez da trai neku nadoknadu ili
nagradu za to od Njega. Pripadnika zikra ima raznih vrsta. Neki Ga spominju radi blagodati Islama.
Neki Ga spominju radi blagodati Sunneta i Demata. Neki Ga, pak, spominju radi blagodati
spominjanja Njega sve dok im Srca ne postanu Zaprepatena, jezici nijemi, umovi ('akl) ludo
zaljubljeni i smeteni pred Njegovom veliinom, oduevljeni Njegovom ljubavlju i izgubljeni u
Njegovoj plemenitosti, jer su saznali da djela ne opstaju bez Njega. Zikr ima dva usmjerenja: zikr iz
kojeg se raa strah (hauf) i bojazan (hajet) i zikr iz kojeg se raa udnja (evk) i ljubav (mehabbet).
Onaj iz kojeg proistie strah i bojazan je zikr onog koji spominje Allaha sa svojim nefsom i on vidi
Allahovo spominjanje njega uzrokom njegovog spominjanja Uzvienog Allaha i da e svojim
spominjanjem Allaha dosegnuti Njegovo spominjanje njega. Drugim zikrom se ovjek prisjea
Allahovog spominjanja njega u Praiskonu (ezelu), onda kada nije postojao, dok nije postao na
Dunjaluku izgubljen, a zatim preao u Vjenost. Tada uvidi da je Allahovo spominjanje njega
prethodilo i da je Bespoetno, Vjeno i Beskrajno, a njegov zikr je pomuen sa strastima (ehvet) i
pomijean sa nemarnostima (gaflet). Kolika je razlika izmeu onog ko doe kod Allaha sa vienjem
svog zikra i onog ko doe kod Allaha sa vienjem Njegove dobrote i blagodati!
Znaj da je robovo spominjanje Allaha Uzvienog u odnosu na Allahovo spominjanje roba
kao praina pod kiom.
Pomenom Tebe oivi moja nutrina, o Nado moja,
A Tvoj pomen mene, prije mog pomena je jo vei,
Pa kako da zahvalim na velika djelovanja Tvoja,
Dao si mi tu ast za koju pohvalu ne mogu izrei.

152
El-Ankebut, 45
153
Sebe', 13

62
 Dvadeseti hadis

PRITVRENI SUNNETI
Pripovijedao nam je na ejh, Huddet, arif Ebu Bekr b. Jahja en-Nedari el-Ensari el-Vasiti, a
njemu Ebul-Kasem Talha el-Kettani, a njemu Ebul-Husejn Ahmed b. Osman el-Ademi, a njemu
Ahmed b. Mahan es-Semsari, a njemu Abdurrahman b. Mehdi, a njemu u'be, a njemu en-Nu'man
b. Salim, a njemu Omer b. Evs, a njemu Ummi Habibe r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

KO KLANJA DVANAEST DOBROVOLJIH REKJATA, MIMO FARZOVA, SVAKOG

DANA, ALLAH E MU IZGRADITI KUU U DENNETU.154

Ovaj hadis potie na obavezivanje na nafile, jer se njima pribliuje Uzvienom Allahu, one
su arifova opskrba na putu prema Njemu Slavljenom i njih posjeduju oni koji su se potpuno
posvetili Njegovom Visoanstvu, uzviena je Njegova mo.
Sine moj! Znaj da e se onome ko se sa svojom Tajnom oslobodi od svega i osami se sa
Jedinstvenom Tajnom tajne (sirri sirri ferd), otkriti (kef) Zastor i ukazae mu se Dokazi pri
Posmatranju (muaheda) Svjetlosti Hakka Uzvienog. Tu e ga On napojiti aom Svoje ljubavi,
dok ga ne napije i on u tom stanju zanemari sve drugo, otkloni od njega umor i napor, pa njegova
utnja postane zikir, njegovi udisaji tesbih, njegov govor svetinja, a njegov san salat. Arif stalno
putuje svojom Tajnom Putem spoznaje dok ne doe do Onog koji se spoznaje, a kada doe do
Spoznatog, sa Njim ostaje vjeno, bez da se okree drugom. Znaj da je Srce (kalb) kao dvorac,
Spoznaja (marifet) u njemu je kao sultan, Um ('akl) je zapovjednik udovima i on ima sljedbenike i
pomagae, jezik (lisan) je kao tuma, a Tajna (sirr) je u riznicama Milostivog, pa tako da svaki od
ovih mora biti ustrajan na svome mjestu. itav poredak krui oko ustrajnosti (istikamet) Tajne sa
Hakkom, pa ako je ustrajna Tajna, ustrajna je i Spoznaja, a sa njom i Um. Ako je Um ustrajan,
ustrajno je i Srce. Ako je ustrajno Srce, ustrajan je i nefs. A ako je ustrajan nefs, ustrajni su i halovi.
Tajna je osvijetljena Svjetlom Ljepote i Uzvienosti, Um je osvijetljen Svjetlom budnosti i
zapaanja, Srce je osvijetljeno Svjetlom straha i razmiljanja, a nefs je osvijetljen Svjetlom rijazata i
prijekora. Tajna je More u okeanima darovanja. Talasi tenje se u njemu ne mogu prebrojati, niti se
njihova snaga moe prekinuti. Ustrajnost Tajne sa Hakkom je stalni boravak na Prostoru
posmatranja i gubljenje Vienja ustrajnosti. Znaj, da je Most ustrajnosti nadgradnja na Ahiretskom
mostu, i da je prelazak preko tog mosta na mostu tei od prelaska samog mosta za Ahiret. Znaj, i
da je Onaj koji poznaje tajne ljubomoran i da On ne voli da u srcu roba bude ikakva ljubav ili
spominjanje drugoga.

Oni ne ele od Allaha nita osim Allaha

Uzvieni Allah je u jednoj Svojoj knjizi rekao: Ako kod mog roba bude preovladavala
zaokupljenost sa Mnom, uiniu njegovu slast i tenju u Mojoj ljubavi i podii u zastor koji je
izmeu njega i Mene.
Neki ovjek je doao kod Sirrija es-Sekatija r.a. i pitao ga:
- ta je najblie Allahu ime se rob moe pribliiti Njemu?
Tada Sirri zaplaka i ree: - Zar me to pita? Najbolje ime se rob moe pribliiti Allahu je da
Allah iznenada ue u tvoje Srce, a da ti ne eli od Oba svijeta nita osim Njega.

154
Ahmed, Muslim, Nesai, Tirmizi, Ibn Made, Hajsemi, Hakim

63
 Ibrahim b. Edhem je rekao: Krajnja moja tenja i elja koju elim od Uzvienog Allaha je
da mi podari sklonost prema Njemu, pa da ne vidim nita osim Njega i ne budem zaokupljen i sa
kim osim sa Njim. Poslije me nije briga hoe li me u prainu (turab) pretvoriti ili u Nepostojanje
('adem) vratiti.
Ibrahim a.s. je upitan:
- Sa ime si naao Prijateljstvo? pa ree:
- Raskinuo sam sa svime radi mog Gospodara, izabrao sam Njega pored svega drugog i
nikada nisam jeo osim sa gostom.
Rabija el-Basrija je rekla: Allahu moj, moja tenja (himmet) i htijenje (murad) na
Dunjaluku od dunjaluka je spominjanje Tebe (zikr), a na Ahiretu od ahireta vienje Tebe (ru'jet).
Poslije toga radi ta hoe!
Ebu Jezid Bistami je rekao: Tajna se podigla ka prijateljskoj vezi sa Hakkom, pa poletila
Krilima spoznaje, osvijetljena otroumnou po Zraku vahdanijeta, pa je presrete nefs i ree:
- Gdje e? Ja sam tvoj nefs, ti mora biti sa mnom ali se ona ne obazre na njega, pa je
zatim presretoe stvorenja (halk) i rekoe:
- Gdje e? Mi smo tvoji prijatelji i jarani! Ti mora biti sa nama jer ti treba nau pomo!
ali se ona ni na njih ne obazre, te je susrete Dennet i sve to je u njemu, pa ree:
- Gdje e? Ja sam tvoj i mora biti sa mnom! ali se ni na njega ne osvrnu. Zatim je
susretoe darovi, davanja i kerameti, ali ona se ne osvrnu i pree Kraljevstvo dok ne doe do
adora ferdanijeta, a zatim pree sve stvoreno i enanijet, dok ne dospjede do Hakka, Onog to je
traila.
Prenosi se da je Musa a.s. rekao u jednom svom Saaptavanju (munadatu): Gospodaru,
udim se onom ko Te nae, kako se moe vratiti od Tebe!, pa mu Allah Uzvieni ree: Onaj ko
Me nae, ne vraa se od Mene. Oni koji se vraaju, vraaju se samo sa Puta (tarik).
Ebul-Abbas b. Ata' je rekao: Kada se robu otkrije (ozuhuri) Ahiret, pored njega nestane
Dunjaluk i rob ostane sa Kuom vjenosti (darul-beka). A kada se robu otkrije (ozuhuri)
posmatranje (muaheda) Hakka Uzvienog, kod njega nestane sve osim Hakka i rob ostane sa
Hakkom.

Ispranjenost srca od svega osim Allaha

Neki ovjek je rekao Ebu Jezid Bistamiju:

- uo sam da ti zna Najvee Allahovo ime. Volio bih da me podui njemu.
- Allahovo Ime nema odreenu granicu, ve je ono spremnost srca za Vahdanijet i okretanje
Njemu od svega drugog. Pa kada ti postane takav, uzmi koje hoe Ime i sa njime e prelaziti od
istoka do zapada u jednom asu. E, tada doi kod mene.
Zunnun je rekao: Jednom sam bio na hadu i uh nekog mladia kako govori:
- Allahu moj, okupila se Tvoja skupina, a Ti najbolje zna. Pa ta e uraditi sa njima?
Tada zauh glas: - Moje skupine je puno, ali je onih koji me trae (taleba) malo!
Neki od velikana je upitan kolika je razdaljina izmeu Hakka i roba, pa on ree: etiri
koraka. Jednim prekorauje Dunjaluk, drugim stvorenja (halk), treim nefs, etvrtim Ahiret i eto ga
kod Njega.
Es-Sirri je rekao: Ko ustraje na pokornosti Allahu bez primjesa, Allah e ga napojiti Piem
(erbet) sa Izvora Njegove ljubavi ('ajni mehabbet) i dovesti ga do Sjedita iskrenosti (mak'adi
sidk).
Ali r.a. je rekao: - Kada Arif ode sa Dunjaluka, nee ga nai ni Vodi ni Svjedok (Saik ve
155
ehid) na Kijametu, ni Ridvan u Dennetu, a niti Malik u Dehennemu.
- Pa gdje je? upita neko.

155
Dva meleka koji e doi sa ovjekom na Kijametskom danu, o emu govori Kur'an u suri Kaf, ajet 21.

64
 - Na Sjeditu iskrenosti kod Svemogueg Vladara. Kada ustane iz svog kabura on ne govori:
Gdje mi je porodica (ehl)? Gdje su mi djeca (evlad)? Gdje su Dibril i Mikail? Gdje je Dennet i
sevapi?, ve govori: Gdje je moj Voljeni i moj Prijatelj?
Srca arifa skrivene oi imaju
A samo oni vide, to i drugi gledaju.
I jezike koji apuu Skrivene tajne
Neujne i za meleke, Plemenite pisare.
I krila, bez perja, kojima smiju
Kod Gospodara svjetova da se sviju.
as se na Livadama svetosti kriju
as iz Poslanikih mora piju.
Oni su robovi koji samo Njemu hoe
Pa i ako ih udalji, ponovo Njemu kroe.

65
 Dvadeset prvi hadis

INJENJE DOBRA
Pripovijedao nam je ejh, arif Abdulmelik b. El-Husejn b. Mejmun b. El-Husejn el-Harbuni el-
Vasiti (k.s.), a njemu ejh Abdulhakk b. Abdulhalik b. Ahmed, a njemu pismenim putem halifa,
Oivljavatelj sunneta i farza Ebul-Abbas en-Nasir lid-din el-Abbasi i Ebul-Hasan Muhammed b.
Merzuk b. Abdurrezak itanjem, a njemu Ali Ebu Nasr Muhammed b. Selman, a njemu Zunnun
Muhammed b. Amir, a njemu Ebu Ahmed el-Hasan b. Abdullah b. Seid, a njemu Muhammed b.
Harun, a njemu Sadeka, a njemu el-Asbig, a njemu Ibn Hakim, a njemu njegov otac, a njemu njegov
otac da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao:

INJENJE DOBRA POPRAVLJA POGUBNOSTI LOIH DJELA, TAJNA SADAKA

GASI SRDBU GOSPODARA, A ODRAVANJE RODBINSKIH VEZA PRODUAVA IVOT
I SPRJEAVA SIROMATVO.156

U ovom hadisu se nalazi asni ahlak (mekarimul-ahlak) koji uzdie Arifovu tenju (himmet)
do Prisutnosti (hadret) s Gospodarom i koji je osnova Spoznaje Allaha Uzvienog (marifet). Lo
ahlak je, s druge strane, pokrivenost tajne od Allaha Uzvienog, utjeemo se Allahu od toga!
Sine moj! Znaj da je najvea nesrea za Tajnu njena pokrivenost od Allaha Uzvienog, pa
svako ko se rijei ove nesree, za njega sve ostale nesree nestanu. Zaljubljenik je poput pijanca, a
pijanica u tom svom stanju ne osjea patnju nesree, ve ga zaboli tek onda kada se otrijezni.
Nesrea pokrivenog od Allaha se nikad nee poboljati, osim ako on svoju Tajnu ne oisti od svega
mimo Allaha. Nema tee prijetnje u Kur'anu od rijei Uzvienog: NE! NJIHOVA SRCA JE
OBUZELO ONO TO SU RADILI. NE! ONI E TOG DANA, OD SVOG GOSPODARA
BITI ZAKRIVENI.157 Pa koliko je Pokornih koji su zakriveni od Onog kome se pokorno i koliko
blagodati odvaja njihovog nosioca od Davaoca blagodati. Moe se desiti da onaj koji spava bude
opskrbljen pokornou, a Budni da zaspe nakon duge pozornosti. Moe se desiti da grijenik bude
opskrbljen Prijateljstvom i da dostigne stepen Odabranih, a moe Ravnoduni prema ovom svijetu
(zahid) pasti sa stepena Prijateljstva i prihvatiti se ponaanja grijenika.

Zastor je kazna udaljenosti od Allaha

Koliko je Dobroinitelja pokrivenih vienjem svojih djela od vienja dobrote Njihovog

Gospodara, pa tako izgube vid i postanu udaljeni, a oni misle da su stigli! Nema vee nesree za
Arifa od zastora, pa bilo to i za tren oka. Najvea kazna za roba od Allaha je udaljenost i zastor.
Pripovijeda se da je neki pobonjak rekao:
- Allahu moj, koliko Ti grijeim, a Ti me ne kanjava!
Pa Allah objavi Vjerovjesniku tog vremena da mu kae: - Koliko sam te kaznio, a ti to i ne
zna! Zar te nisam zaklonio od Finoe prisnosti sa Mnom? Zar nisam iz tvog Srca izvadio Slast
aputanja sa Mnom?
Ebu Jezid Bistamijev hizmear Ebu Musa je rekao: Jednom je moj ejh uao u grad, a za
njim poe ogromna svjetina, pa kada je Ebu Jezid pogledao u njih i njihovo tiskanje prema njemu,
ree:

156
Muslim, Taberani, Ahmed
157
El-Mutaffifin, 14

66
 - Allahu! Utiem Ti se od toga da me zakloni od Sebe sa njima i utiem Ti se da njih
zakloni od Sebe sa mnom!
Allah mu se smilovao, koliko je bio pravedan, iskren prema svom Gospodaru i brian za
svoju brau muslimane. elio je njima dobro i ispravnost pogleda, kao to je elio i za sebe. Pripazi
se ti koji eli da se ljudi okupljaju oko tebe i da se veu za tebe: koliko je klepetanje nanula oko
ljudi odrubilo glava, a koliko ih je bez vjere ostavilo!!! Allahu, sauvaj nas! Allahu, sauvaj nas!
Znaj da ljudi ima etiri vrste: ovjek kome je Allah podario Srce koje vidi, pa on gleda
Svjetlom ubjeenja (nuri jekin) u Savrenstva Njegovog djelovanja i Potpunost Njegove moi;
ovjek kome je Allah podario Um koji vidi, pa on gleda Svjetlom otroumnosti (nuri fetane) u
obeanje nagrade i kazne; ovjek kome je Allah podario Tajnu koja vidi, pa on gleda u svakom
trenutku Svjetlom spoznaje (nuri marifet) u Allaha Uzvienog; i ovjek koga je Allah uinio
Slijepim i on nita ne vidi, i to je onaj o kome govori Uzvieni: ONAJ KO JE OVDJE BIO
SLIJEP, ON E I NA AHIRETU BITI SLIJEP I NAJVIE JE ZALUTAO.158
Znaj da su nevjernici (kjafiri) zastrti tminom zablude (dalalet) od Svjetla hidajeta, grijenici
(ehli ma'sije) su zastrti tminom nemarnosti (gaflet) od svjetala takvaluka, a pokorni (ehli ta'at) su
zastrti tminom Vienja pokornosti od Svjetala vienja podrke i potpomoi Gospodara. Pa kada
Allah podigne sa njih ove Zastore, oni pogledaju Okom svjetla u Svjetlo i pri tome su zastrti od
svega mimo Njega sa Njim. Svako ko gleda u svoje pokrete i djela pri pokornosti Allahu, postae
bijedan i zakriven od Vlasnika te pokornosti, a ko gleda u njenog Vlasnika, postae zakriven sa
Njim od njenog vienja, jer kada shvati svoju nesposobnost za njeno ostvarenje i upotpunjenje,
postae utopljen u Njegovo dobroinstvo. Moe se desiti da bude zakriven vienjem robova od
Spoznaje slasti pokornosti, moe biti zakriven Vienjem spoznaje slasti od Ispravnog nahoenja, a
moe biti zakriven vienjem dobroinstva od Dobroinitelja Slavljenog.
En-Nessad je rekao: Ko vidi sebe pri Pokornosti, nee se osloboditi samodopadanja. Ko
vidi stvorenja, nee se osloboditi pretvaranja (rijaluka). Ko vidi Pokornost, nee se osloboditi
pretvaranja (rijaluka). Ko vidi Pokornost, nee se osloboditi obmane. Ko vidi sevap, nee se
osloboditi Zastora (hidab). A ko vidi Gospodara, on je na Sjeditu iskrenosti kod Svemogueg
Vladara.
Bekr b. Abdullah159 je rekao: Ko se zaokuplja neobinim svojstvima i detaljima neke
mudrosti (hikmet), bie zakriven od njenih sutina (hakikat). Ne znam ni jednu veu nesreu za
ovjeka od zaborava Gospodara i od vezanosti Srca za nekog mimo Njega. Rekao je takoer:
Svaka briga i spomen nekog mimo Allaha Uzvienog je zastor izmeu tebe i Allaha.
U haberu se navodi: Moe se desiti da ovjek uini dobro od kojeg nema tetnijeg
nedjela za njega, a moe ovjek poiniti nedjelo od kojeg nema korisnijeg dobrog djela za
njega., to znai: dobro djelo je pohvaljeno, a loe djelo je pokueno. Pa kada ovjek ini dobro sa
Vienjem tog dobra, on je na polju hvalisanja i ponosa, a kada ovjek poini nedjelo sa Vienjem
tog nedjela, on je na polju slomljenosti i potitenosti. A stanje roba u trenutku potitenosti je
vrijednije.
Imam Ebu Bekr es-Sidik r.a. je rekao: Allahu, ja ti se utiem od Skrivenog irka!
Rabija r.a. je rekla: Dunjaluk je zamraio Srca svojih sljedbenika od Allaha, a da ga ostave,
on bi se izdigao do Njegovog melekuta, a zatim bi im se vratio sa korisnim i udesnim novostima.
Moj sejjid Mensur er-Rabbani r.a. je upitan sa ime rob zna da nije Zakriven od svog
Gospodara, pa ree: Kada trai Njega, a ne trai od Njega. Kada hoe Njega, a nee od Njega.
Kada ne bira mimo onog to je On izabrao za njega, pa i ako mu je izabrao Vatru. Svako ko nema u
svom Srcu Vladavinu dostojanstva (hejbet), Vatru ljubavi (mehabbet) i Prisnost druenja (sohbet) je
Zakriven (mahdub). Takoer je rekao: Od Spoznaje ti je dovoljno da zna da te Allah nadgleda.
Od Ibadeta ti je dovoljno da zna da je Allah neovisan od tebe. Od Ljubavi ti je dovoljno da zna da
je Njegova ljubav bila prije tvoje ljubavi. Od Zikra ti je dovoljno da zna da je Njegov zikr
prethodio tvom zikru. Kada Srca sjednu na ilim dostojanstva (hejbet), kod njih nestanu strasti

158
El-Isra, 72
159
Bekr b. Abdullah el-Muzeni je govorio: Najpouzdanije moje djelo je moja ljubav prema dobrom ovjeku., umro
108. h.g.

67
(ehvet); kada sjednu na ilim spoznaje (marifet), kod njih nestanu nemarnosti (gaflet); a kada
sjednu na Iskrenost ferdanijeta sa Osamljenim (El-Ferd), radi Osamljenog, e to je Sjedite
iskrenosti (mak'adi sidk).

68
 Dvadeset drugi hadis

NEMOJTE ZAVIDJETI
Pripovijedao nam je ejh, arif Abdulmelik b. El-Husejn el-Harbuni (k.s.), a njemu Ebu Muti'
Muhammed b. Abdulvahid el-Edib, a njemu Ebu Bekr Abdullah b. Ahmed b. El-Abbas el-Batrikani,
a njemu Abdurrezak, a njemu Muammer, a njemu ez-Zukri, a njemu Enes b. Malik r.a. da je Allahov
Poslanik s.a.v.s. rekao:

NEMOJTE ZAVIDJETI JEDNI DRUGIMA, NEMOJTE SE MRZITI, NE UHODITE

JEDNI DRUGE, VE BUDITE BRAA, KAO TO VAM JE UZVIENI ALLAH
NAREDIO.160

Ovaj hadis obuhvata neke udnovate tajne Spoznaje Allaha. Alejhisselam nam je naredio
ostavljanje Ibliske osobine zavisti (hased), oslobaanje od nefsanske osobine mrnje (bugd),
osim radi Allaha, i uzdizanje od niskih osobina poude (heva) uhoenja i pijuniranja. Zatim,
nakon to se upotpune Stepeni proiavanja, naredio je vienje nepostojanja razliitosti izmeu
ovjeka i njegovog brata, to je naredba Uzvienog Allaha. Kada se kod roba upotpune ove osobine,
uvrstio je svoju Spoznaju Allaha (marifetullah). O ovoj Tajni govori i na sejjid Ali, Allah uinio
plemenitim njegovo lice: Ko spozna sebe, spoznae svoga Gospodara.

Nije Na onaj koji se okree od Nas

Sine moj! Znaj da se rob nalazi izmeu Allaha i Njegovih stvorenja. Ako se okrene od Njega
ka stvorenjima, bie odstranjen od Hakka i postae odbaen, bijedan i jadan, a ako se okrene od
stvorenja ka Allahu, Allah e ga pribliiti, privui i dovesti do Svoje blizine (kurb). Kada Allah
Uzvieni voli roba, ljubomoran je zavisno od blizine njemu i ljubavi za njim, te mu ne doputa
okretanje iemu mimo Njega. Ako taj rob i pogleda u neto mimo Njega, Allah e ga tom stvari
kazniti i dati da u njoj bude nesrea za njega. Zar ne vidi kako je Iblis, Allah ga prokleo, pogledao
na sebe i rekao za Adema: Ja sam bolji od njega! (Ene hajrun minhu), pa ga je On prokleo i
protjerao. Tako je i Faraon pogledao u svoje kraljevstvo i rekao: Ja posjedujem vlast u Egiptu!, pa
ga je On potopio. I Karun je pogledao u svoj imetak i rekao: Ovo sam svojim znanjem stekao!, pa
je Allah njega i njegov dvorac u zemlju satjerao. Tako su i meleci pogledali u svoje slavljenje
(tesbih) i oboavanje (takdis) Allaha, i rekli: A mi Te slavimo i kako Tebi dolikuje oboavamo!,
pa ih je Allah iskuao seddom Ademu. Tako da svakom onome koji kae: Ja (ene), Allah
Uzvieni kae: Nije, nego Ja! (La, bel Ene), a zatim ga baci u Najnie nizine (esfeles-safilin), a
svakoga ko kae: Ti, Allah! (Ente Allah), On ga uzdigne u Najvie visine (a'lel-'illijjin).
Okretanje od Allaha ima dva oblika: okretanje okom ('ajn) i okretanje Srcem (kalb). Primjer
okretanja okom su rijei Uzvienog Allaha Muhammedu, Svom voljenom s.a.v.s.: NIPOTO NE
GLEDAJ SVOJIM OIMA U ONO TO SMO PODARILI RAZNIM VRSTAMA
(DUNJALUARA), UKRASE DUNJALUKOG IVOTA, DA BI IH TIME MI ISKUALI.
A OPSKRBA TVOGA GOSPODARA JE BOLJA I TRAJNIJA. 161, zatim ga je obdario time
to ga je uinio neporonim ('ismet), rekavi: A DA TE NISMO UVRSTILI, MALO BI SE
NJIMA NAKLONIO162, potom ga je pohvalio ostavljanjem svega mimo Njega, u ajetu: A

160
Buhari, Muslim
161
Taha, 131
162
El-Isra, 74

69
POGLED NIJE SKRENUO, NITI POREKAO163, da bi ga, najposlije, nagradio dizanjem
Zastora, pa je on vidio ono to je vidio: I VIDIO GA JE DRUGI PUT.164
A Musa a.s. REE: 'GOSPODARU MOJ, POKAI MI SE, DA TE VIDIM!'165, pa
On ree: Pogledaj u brdo, a ne moe Me vidjeti nakon to pogleda u drugog osim Mene!
Jedan od arifa je tavafio oko Kabe, pa ga neko zovnu, te on pomisli da li bi se okrenuo,
istom zau unutranji glas: Nije od Nas onaj koji se okree prema drugima.
Pripovijeda se da je neki drugi Arif tavafio oko Kabe, te pogleda u jednu enu, pa se iz zraka
pojavi ruka i estoko ga udari po oku, zatim zau glas: Pogledao si svojim okom u drugog mimo
Nas, pa smo te Mi udarili po njemu, a da si pogledao Srcem, zapeatili bismo ga!
Zunnun je rekao: Ko skrene pogled sa Tevhida na svoj nefs, Tevhid ga nee spasiti od
Vatre; ko se okrene sa Salata ka neemu drugom, pao je sa stepena Musallija; a ko se okrene od
vremena ka vremenu proi e mu vrijeme, a on nee ni osjetiti.
U haberu se navodi: Kada se rob okrene u namazu, Allah kae: Robe moj, zar si se
okrenuo nekome ko je bolji od Mene za tebe? Prii i ne okrei svoje lice od Mene, inae u se
Ja okrenuti od tebe!
Vjerovjesnik s.a.v.s. je rekao: Dibril mi je donio kljueve dunjalukih riznica, a ja se
nisam osvrnuo na njih, niti ih prihvatio.166
Jedan od velikana je upitan kako je osvanuo, pa odgovori: Osvanuo sam, a On mi je
zabranio Oba svijeta i zabranio mi da i pogledam u njih.
Arif es-Sekati r.a. je rekao: Traio sam prijatelja za sebe trideset godina, ali ne ostvarih tu
elju, pa jednom, dok sam hodao po nekim brdima, vidjeh ga kako stoji na stijeni, pa mu prioh i
uhvatih se za njegov ogrta, te on ree:
- Bjei od mene, Sirri! Hakk je ljubomoran, pa nemoj da te vidi da se zblii sa nekim
drugim, te da izgubi ugled u Njegovim oima!
Pripovijeda se da je Rabija jednom putovala u Mekku, pa joj prie neki ovjek i ree:
- O ti, sve moje je, svim tvojim, zaokupljeno!
- Ako si iskren (sadik), onda u sve svoje, svemu tvome pruiti. Samo, ja imam sestru koja
je bolja od mene. Eto je iza tebe! odgovori Rabija, a ovjek se okrenu, istom mu Rabija udari
amar po licu i ree:
- Bjei od mene, olou! Tvrdi da Nas voli, a okree se od Nas. Izdaleka sam te vidjela i
pomislih da sam nala arifa, kad si progovorio, pomislih da sam nala Arifa; a kada te isprobah,
vidjeh da si laljivac. Ne vidim kod tebe bistrinu arifa (safavet) i njihovu ovjenost, niti Puta aika
(tarikati 'aikin) i njihovu neporonost (sijanet).
ovjek tada zaplaka i poe bacati prainu po glavi, govorei:
- Tvrdio sam da volim stvorenje, pa se okrenuh od njega, te me zadesi amar po licu. Bojim
se, sada, tvrditi da volim Stvoritelja, pa ako okrenem srce od Njega, da ne dobijem amar po srcu.
A to se tie okretanja Srcem, za to svjedoi dogaaj sa Feth el-Mosulijem167, koji je jednog
dana zagrlio i poljubio svog malog sina, pa zau glas sa nebesa: O, Feth! Tvrdi da Nas voli, a u
Srcu ti ljubav za drugim!, pa on zaplaka, vrisnu i pade u bandak.
Rabija el-Basrija je pogledala u Rebaha el-Kajsija koji je ljubio malo dijete, pa ga upita:
- Voli li ga?
- Da odgovori Rebah.
- Nisam mislila da u tvom Srcu ima praznine za ljubav prema drugom osim Njega.
Tada se el-Kajsi uplai estokim strahom koji ga je onesvijestio, pa kada je doao sebi,
brisao je znoj sa lica.
Alejhisselam je rekao: Da mogu uzeti prijatelja (halil), uzeo bih Ebu Bekra, ali moj je
prijatelj Allah.168

163
En-Nedm, 17
164
En-Nedm, 13
165
El-A'raf, 143
166
Buhari, Muslim
167
Feth b. Seid el-Mosuli, jedan od velikih evlija, imao je od javnih kerameta hodanje po vodi, umro je 320. h.g.

70
 Pria se da je Davuda a.s. susreo neki ovjek na njegovim putovanjima i upitao ga:
- Gdje ide?
- Hou da se otuim od ljudi i zbliim sa Allahom! ree Davud a.s.
- A je li ti to dolo od tebe ili od Allaha? upita ga ovjek, a Davud se onesvijesti, pa kada
doe sebi, ree:
- Allah te osvijestio, kao to si ti osvijestio mene!
Neki arifi su rekli da je Uzvieni Allah naredio da se u Musaovom a.s. narodu poodsijecaju
glave onih koji su uinili seddu teletu i rekao: Glava koja uini seddu Meni, a zatim nekom
drugom, za Mene nita ne vrijedi. Tako je i sa srcem.
Doprlo je do nas da je Davud a.s. rekao: Dato mi je ono to je dato ljudima i ono to im nije
dato. elio sam ono to ele ljudi i ono to ne ele. I spoznao sam da sve stvari pripadaju Allahu, da
su sva dogaanja u Allahovoj ruci i da je konani ishod Oba svijeta i onoga to je meu njima
Allah, tako da u Srcu onog koji tvrdi da Njega voli ne smije biti ljubavi prema drugom.
Oprosti mi, o Voljeni, nikog nemam osim Tebe!
Grijenik sam to ti dooh, radi sebe!
Sreo moja, moja tugo! Srce kae,
Pored Tebe voli drugog Srce lae.
eljo moja, nado moja! Srce enjom istopi se,
as sastanka zaljubljenih priblii se.

168
Muslim, Tirmizi

71
 Dvadeset trei hadis

NAJBOLJI OD VAS JE ONAJ KOJI SE UI I PODUAVA DRUGE

KUR'ANU
Pripovijedao nam je na veliki ejh, arif, kadija Ebul-Fadl Ali el-Vasiti r.a., a njemu Ebul-Husejn
Asim b. El-Hasan b. El-Mukri, a njemu Ebu Omer Abdulvahid b. Muhammed, a njemu Mehdi b.
Ismail b. Muhammed es-Safar, a njemu Muhammed b. Ubejdullah el-Menari, a njemu ebabe Ibn
Sevar, a njemu u'be b. Alkame b. Mezid, a njemu Seid b. Ubejde, a njemu Ebu Abdurrahman es-
Sulemi, a njemu Osman b. Affan r.a. da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao:

NAJBOLJI OD VAS JE ONAJ KOJI SE UI I PODUAVA DRUGE KUR'ANU.169

Ovaj hadis istie da je titula najbolji ispravan kod onog koji izuava Kur'an i poduava
druge Kur'anu, zbog toga to su u Kur'ani kerimu dalekosene mudrosti, duboke tajne i vrlo
znaajne stvari. On je najvre Allahovo ue, s njim se upuuju Upueni (muhtedin) i stiu oni koji
dolaze (vasilin), on je ahlak Allahovog Poslanika s.a.v.s., Allahova vrata (babullah), Trajna
mudiza i Svjetlo koje ne jenjava. Iz njega Ruhovi arifa crpe Tajne spoznaje, jer ona spoznaja koja
se ne obraa na Kur'an, nije nita drugo do neistina i zabluda. Onda kada rob dosegne znanje o
Kur'ani Kerimu, postao je Arif i otkriju mu se Tajne rabbanijeta, mulkijeta i melekutijeta, pa kad je
postao Arif, raznjei se i zajeca, te potrai poveanje Znanja o Allahu na svaki nain i u svakoj
oblasti, a svi putevi i sve naune oblasti su u Kur'anu. Arifi su: ONI KOJI SU DUBOKO
PRODRLI U NAUKU (ILM) I ONI GOVORE: 'MI VJERUJEMO U NJEGA'.170, - i kod
Allaha je konano odredite putovanja njihovih tenji, od Njega su potekli, u Njega su se estoko
zaljubili i od Njega uzimaju. Zbog toga se za njih kae da su Hakkovi jarani (nudema'ul-Hakk), i po
ovoj Tajni oni razluuju neistinu (batil) od istine (hakk).

Allahova obmana i spletka

Sine moj! Znaj da Allah moe Svoje neprijatelje ukrasiti odjeom Svojih prijatelja (evlija) i
odabranika (asfija), pa oni budu zaneseni nepomuenou vremena, te pomisle da su oni Istinski
Njegovi Prijatelji, a to im je od Allaha obmana (istidrad).
Moe ih ukrasiti moi ('izzet), ugledom (dah), vostvom (rijaset) i poloajem (menzilet)
kod ljudi, pa ih zanesu ljudske hvale i pohvale, te pomisle da su dostojanstvenici (ehli fadl), a to im
je od Allaha obmana (istidrad).
Takoer ih moe ukrasiti raznim prefinjenim mudrostima (hikmet), pa ih zanese njihova
rjeitost (belaga), savreno razumijevanje (fehm) i otroumnost (fetanet), te pomisle da su saznali
cjelokupnu istinu (hakikat), a to im je od Allaha obmana (istidrad).
Moe ih i ukrasiti odjeom blagodati (ni'met) i uklopiti ih u razne blagodati, pa ih zanese
njihova rasko i lijep ivot, te pomisle da su oni neko i neto kod Allaha, a to im je od Allaha
obmana (istidrad).
On sve ove dri u ovom i ovakvom stanju, sve dok ih ne povrati u njihovu vlastitu stvarnost.
Slavljeni kae: MI EMO IH OBMANJIVATI ODAKLE I NE ZNAJU.171 To je ono
to zagorava ivot murida na Dunjaluku, pa im se alost odui, lica im poute, nefsovi se istope,

169
Ahmed, Buhari
170
Ali Imran, 7
171
El-Kalem, 44

72
umovi im se zaprepaste, Srca im odlete, uevi im naprsnu, pa se izgube od stvorenja. Onaj koji ima
pameti ('akl) i Spoznaje (marifet) mora u svakoj situaciji biti oprezan naspram svog Gospodara, kao
to On upozorava na Sebe u ajetu: A ALLAH VAS UPOZORAVA SOBOM!172, i kao to je
rekao: ZNAJTE DA ALLAH ZNA TA JE U VAIM NEFSOVIMA, PA GA SE
PRIUVAJTE!173
Alejhisselam je rekao: Vjernikov nemir se ne smiruje, niti strah prestaje, sve dok ne
pree dehennemski most.174
To je zbog toga to je Allah sakrio Svoju spletku (mekr) u blagosti, Svoju prevaru u
njenosti, Svoju pravdu u poasti, Svoje ostavljanje bez pomoi u raznovrsnim blagodatima, Svoj
bijes u lijepom zaklanjanju, Svoje prekidanje odnosa u odgaanju, pa se rob ne smije osloniti na
ispravnost raspoloivog vremena, niti na mnotvo dobrih djela.
Koliko je onih po ijoj se spoljanosti misli da su muridi, a oni su po Allahovom znanju
odbaeni (matrudin). I ne primjeuje se kako Allah moe Svoga neprijatelja ('aduvv) ukrasiti
odjeom Svojih prijatelja (evlija), a zatim ga, naposljetku, vratiti u udaljenost od Sebe, a moe i
Svome prijatelju odjenuti odjeu Svojih neprijatelja, a zatim ga, naposljetku, vratiti u Stvarnost
(hakikat) Svoje poasti. Ovo je zbog toga to je On, Onaj koji poinje (el-mubdi') i koji vraa (el-
mu'id); to znai da pone, tj. prvo uini da na Njegovim prijateljima budu osobine Njegovih
neprijatelja, a na neprijateljima osobine Prijatelja, a zatim ih vraa u poznatu njihovu stvarnost, jer
On radi ta hoe, sa pojavom Njegove dobrote na ljudima Njegove pravde i pojavom Njegove
pravde na ljudima Njegove dobrote.
Zar ne vidi kako je Allah bio ukrasio Iblisa ukrasom bezgrjenosti, a on je bio u Njegovom
prethodnom znanju prokletnik, i sakrio od njega ono to mu je prethodilo, sve dok se u kasnijim
dogaajima otkrila njegova sudbina. Slino je bilo i sa Bel'amom175, koga je On ukrasio
svjetlostima Svog prijateljstva, a kod Allaha je on bio od ljudi Njegove srdbe. Karuna je utopio u
mora blagodati, a kod Allaha je bio od ljudi Njegove srdbe.
Neka te od Allaha ne zavedu etiri stvari: ako ti otkriva ono to saznaje, ako ti zakriva ono
to si uradio, ako ti poveava mada ne zahvaljuje i ako ti daje ono to ne trai, jer On moda eli
da te upozori (tenbih), ili da te obmane (istidrad).
Jusuf b. Husejn176 je rekao: Ko vidi djelovanje Rububijeta pri vrenju Ubudijeta, on se
odvojio od svog nefsa, vezao se za svog Gospodara, prepustio svoj posao Njemu i tada se
obezbijedio od nesrea obmane.

Vrste obmana

Jahja b. Muaz je govorio: O skupino zakrivena sa blagodatima i zatitama, nemojte se

zanositi, jer su pod njima nedae kazni. Ne zanosite se napretkom u vremenu, jer je pod njim
skrivenost nesrea. Ne zanosi se osobinama Ubudijeta, jer je u njima zaborav Rububijeta.
Onako je kao to se kae: Mnogo je obmanutih dobrotom prema njima, mnogo je zaneenih
pohvalom prema njima, mnogo je zavedenih dobroinstvima prema njima i mnogo je upropatenih
svojom pokrivenou.
Onaj ija Unutranjost (batin) ne bude posveena Hakku Uzvienom, Bit njegove
spoljanosti (zahir) e vie biti u sumnji nego u uvjerenju, pa ak i ako njegova spoljanjost ukazuje
na osobine Uvjerenih (mukinin). Gubljenje Svjetla Batina je zbog vienja vlastitih zahirskih
aktivnosti i djelovanja; a nemarnost spram skrivenih nedaa istidrada, zbog vienja istoe
Ubudijeta. Onaj koji je uspjean ne smije se osjeati siguran, a onaj koji je bespomoan, ne smije
oajavati. Obmana grijenika je osjeaj sigurnosti pri injenju grijeha i ustrajnost u suprotstavljanju

172
Ali Imran, 30
173
El-Bekare, 235
174
Ebu Davud
175
Bel'am Baura je bio uenjak Beni Israila, pa se pomijeao sa nevjernicima i propao
176
Ebu Jakub er-Razi Jusuf b. Husejn, ejh Rejja i Dibala, umro 305. h.g.

73
Allahu d.., obmana uenjaka ('ulema) je traenje ugleda i poloaja kod stvorenja, obmana
trudbenika je preuveliavanje i zanos, obmana murida je izloenost darovima i poastima i smirenje
pri njima, obmana arifa je zadovoljenje Spoznajom, a ne Onim koji se spoznaje, tako da joj odrede
granicu, cilj i kraj, pa tako pomisle da su je upotpunili. Svako iji je poloaj (menzil) vii i njegova
obmana (istidrad) je vea i preciznija. Koliko je onih koji spominju Allaha, a zaboravljaju Ga;
koliko je onih koji se boje Allaha, a drski su prema Njemu; koliko je onih koji pozivaju Allahu, a
oni su daleko od Njega, i koliko je onih koji ue Allahovu Knjigu, a udaljeni su od Allahovih ajeta.
Ebu Seid el-Haraz je rekao: Da napusti dunjaluk, a zatim bude ponosan time, pa taj ponos
ti je vei (grijeh) nego da uiva u dunjaluku. Da napusti nefsanske sramote, a zatim se zadivi s
time, pa to divljenje je najvea sramota. Da se trudi, a zatim se vee za to, pa taj trud je uzaludniji
nego da si se odmarao. Da se boji (Allaha), a zatim bude siguran u taj strah, ta sigurnost je gora
od straha., zatim je rekao: Vienje bliskosti pri Bliskosti (kurb) je najblie udaljenosti, vienje
prisnosti kod Prisnosti (uns) je najvea otuenost, vienje zikra pri Zikru je najtei zaborav, a
vienje spoznaje pri Spoznaji (marifet) je najvee poricanje.
Neki Ljudi spoznaje su rekli: Kada god sam mislio da sam naao (sigurnost), tada sam je
izgubio, a kada sam mislio da sam je izgubio, naao sam. Allahu moj, ako sam Te napustio, Ti si
mene traio, a ako sam Te traio, otjerao Si me. Sa Tobom nema ustaljenosti, niti sa drugim osim
Tebe prisnosti. Traim pomo od Tebe radi Tebe!
Ebu Jakub je rekao: Rob ima najvee neznanje o Allahu onda kada misli da se Spoznajom
uinio neovisnim od dunjaluka.
Jahja b. Muaz je rekao: Grijeh koji te ini ponienim pred Njim je bolji od pokornosti koja
te ini ponosnim spram Njega.
Fudajl je puno plakao, ponavljao ajet: ALLAH E IM PRIKAZIVATI ONO TO NISU
OEKIVALI177, i govorio: Radie djela za koja e misliti da su dobra (hasenat), a ona su loa
(sejjiat), zato to e im Allah prikazivati ono to nisu oekivali.
Sine moj! Spoznaja moe biti ili stalna, ili privremena. Ona je stalna u Srcima evlija, a
privremena u srcima neprijatelja, a zatim je na kraju od njih otrgnuta. Uspjeni ne treba da se osloni
na Njegovu podrku, i bude siguran od Njegove spletke, niti bespomoni treba da izgubi nadu u
olakanje od svog Gospodara. Moe se desiti da ovjek za drugog ovjeka vidi dobar san, a to bude
obmana od Uzvienog Allaha.
Tako se pripovijeda da je neki ovjek iz ama doao Ala' b. Zijadu178 i rekao mu:
- U snu sam vidio da si ti jedan od Dennetlija.
On tada ode sa sijela i poe plakati govorei: - Allah neto hoe sa ovim!

Osnova obmane je zaboravljanje Allaha

Kae se da je osnova obmane (istidad) zaboravljanje Hakka, zadovoljenje sa onim to je

mimo Njega, vezivanje za nekog drugog i okretanje od Njega ka drugom. Nije ostvario Spoznaju
onaj ko se zanese mnotvom znanja i djela, kao to je i Iblis bio melekski hoda, pa je na kraju
pogledao u sebe i svoj ibadet i napustio jedno od Allahovih nareenja, pa postade Prokletnik
(Mel'un) i Protjerani zauvijek.
Nemoj da bi se zanio napretkom u vremenu i istoom halova, jer su Bersis179 i Bel'am bili
najpoboniji ljudi u svom vremenu i imali su najbolje halove, ali su na poslijetku priklonili ka nefsu
i strastima (heva), pa postadoe obeaeni i na Dunjaluku i na Ahiretu. Nemoj da te zanese i da te
177
Ez-Zumer, 47
178
El-Ala b. Zijad je plakao dok nije izgubio vid, umro je za vladavine Haddada
179
Bersis je Allahu robovao ezdeset godina i ejtan je pokuavao da ga obmane, ali nije uspio. Onda je navalio na
jednu enu i ona poludi, te ree njenoj brai: - Morate otii do ovog isposnika, on e je izlijeiti! te je oni odvedoe do
njega, pa ona ostade kod njega da je lijei. Jednog dna ona mu se svidje i on imade odnos sa njom, te ona zatrudni.
Bersis, saznavi to, ubi enu, pa kada dooe njena braa, Iblis mu ree: - Pokori mi se i ja u te spasiti, uini mi
seddu! pa on uini seddu, na to Iblis ree: Ja nemam nita s tobom, ja se bojim Allaha, Gospodara svjetova. (El-
Bidaje ven-nihaje, Ibn Kesir, 136)

74
obmane druenje sa salihinima i zahidima bez da ih potuje i pokorava im se; jer druenje nita
nije koristilo Nuhovoj i Lutovoj eni. Pazi se, jer je zanoenje jedno od stepeni obmane (istidrad).
Uzvieni Allah kae: NEKA VAS NE ZANESE DUNJALUKI IVOT180 i kae: O,
OVJEE, TA TE JE NAVELO DA SE DRZNE NA SVOG PLEMENITOG
GOSPODARA?181, a to je zbog toga to ejtan moe doi kod zahida i zavaravati ga govorei:
O, Allahov prijatelju, o najbolje Allahovo stvorenje, zar ne vidi od svog Gospodara ove poasti,
darove, bliskost i prisnost? Zar ne primjeuje kako te je Allah nadahnuo govorom Ljudi spoznaje i
sutinama raznih iareta? Zar to nije samo zbog toga to te On voli? Zar ne vidi svoje stanje
bliskosti sa Njim i potpunost Njegove panje prema tebi? Da ti zakune Allaha neim, sigurno bi to
izvrio! Nema sumnje u to da meleci gledaju u tvoje pokrete i mirovanja i ljepotu tvojih halova.
Svojom si vrijednou nadmaio sve svoje savremenike, a kako ljudi ne znaju ono pri emu si ti?!,
i tako e ga zavaravati raznim svojim obmanama i prevarama. Jedino ako mu Allah ukae Svoju
milost i dobrotu, otvori mu oi da vidi spletke svog neprijatelja, pa on pobjegne svojom Tajnom
pod adore Njegove moi, tada e se spasiti od tih stepena nesree obmane.
Znaj, da se Srca Pripadnika ljubavi (ehli mehabbet) neprestano talasaju zbog straha od
obmane, kao to se talasaju mora, dok sve to je u njima ne postane Allahovo sa Allahom. Vidio
sam napisano na jednom tapu:
O voljeni,
Sve sam ti grijehe ve oprostio
Osim, to si se od Mene odmetao.

Pa rekoh:
Mada sam se odmetao, oproteno mi je,
Uspostavih stare veze, kao to je bilo prije.
Bez grijeha sam, al' ve kanjen ja sam bio,
Jer u Ljubav pogled'o sam, a izgleda nisam smio.

180
Fatir, 5
181
El-Infitar, 6

75
 Dvadeset etvrti hadis

VOLITE ALLAHA!
Pripovijedao nam je imam, ejh, Sivi soko, moj daida Ebul-Mekarim Mensur el-Bataim er-Rabbani
r.a., a njemu kadija Ebul-Husejn Muhammed b. Ali b. El-Muhtedi, a njemu Ebul-Hasan Ali b.
Hibbetullah b. Abdusselam, a njemu Ebul-Husejn Ahmed b. Muhammed, a njemu Ebul-Hasan Ali b.
Muhammed el-Harbi, a njemu Ebu Abdullah Ahmed b. Ali, a njemu Abdullah b. Abbas r.a. da je
Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

VOLITE ALLAHA RADI TOGA TO VAS HRANI OD SVOJIH BLAGODATI,

VOLITE MENE RADI ALLAHOVE LJUBAVI, A VOLITE MOJ EHLI BEJT RADI MOJE
LJUBAVI!182

U ovom hadisu se nalazi Poredak proiavanja (tesfijjet), pa ko ga dosegne, dosegao je

istou (safa') i dostigao je Odabranike (ehli istifa').
Sine moj! Znaj da istoa (safa') moe biti vanjska i Unutranja. Vanjska je da se potpuno
proisti od prljavtina nefsa, stvorenja i dunjaluka, a Unutranja je da se potpuno proisti od
vienja svojih djela, traenja nadoknade za djela i okretanja od Njega ka drugome.
Prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: Zatajite! Zatajite! Jer to je kod Allaha
pokazano.183
Kae se: Tvoje novo odijelo od Allaha nemoj pohabati sa ljudima. Tvoju istotu sa
Allahom nemoj prljati sa ljudima.184
Jahja b. Ebu Kesir185 je rekao: Jednom sam uao u Mekku, gdje me doekao Ata' b. Ebu
186
Rebah , pa me poselamio, a zatim se okrenuo ljudima i rekao: - Zar ete mene pitati o nauci (ilm),
a meu vama je Jahja b. Ebu Kesir?! a ja sam etrdeset dana iza toga skrueno molio Allaha da
odstrani slatkou tog govora iz mog Srca.
Prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: Allahove posude na zemlji su Srca, a
najdrae Posude Uzvienom Allahu su najistije, najtvre i najnjenije 187, to znai: Srca
najistija prema Allahu su prilikom Posmatranja (murakaba), najtvra u Allahovom Dinu prilikom
govora i najnjenija prema brai prilikom potpomaganja.
Jusuf b. El-Husejn je rekao: Kada se Merjemino srce zaokupilo ljubavlju prema sinu, ula
je glas: - Kada je tvoja Tajna bila ista prema Nama, opskrbljivali smo te i ljeti i zimi, bez
posredstva i bez tekoa i neprijatnosti, a kada se Tvoja tajna nagela od Mene, opskrba ti dolazi
samo sa potekoama. O tome govore rijei Uzvienog: ZATRESI STABLO PALME, PAE
TI ZRELI I SVJEI PLODOVI.188
Ebu Muhammed el-Deriri189 je rekao: Znaj da ako rob ne oisti svoje vrijeme za Allaha
Uzvienog pri vrenju robovanja (ubudijet), otrgnue se od Allaha, a da nee ni osjetiti. Ko se trudi
u proiavanju vanjskih djelovanja, Allah e mu podariti istou unutranjih djelovanja.

182
Tirmizi, Hakim: El-Mustedrek
183
U ovom hadisu Alejhisselam potie na tajna dobra djela
184
Ova izreka je u kontekstu navedenog hadisa, a znai da ono to je izmeu ovjeka i Allaha treba sakrivati (o.p.)
185
Jahja b. Ebu Kesir, jedan od tabiina uenjaka i starih sufija
186
Ata' b. Eslem b. Safran (27-114. h.g.)
187
Taberani, Kenzul-'ummal
188
Merjem, 25
189
Ahmed b. Muhammed el-Deriri, umro 311. h.g.

76
 O znaenju rijei otrgnue se od Allaha, a da nee ni osjetiti, govori Ebu Jezid Bistami:
Ko misli da e sa halom Dostii, sa halom e se otrgnuti, a ko trai Prisnost halom, halom e se
otuiti.
Ebu Muhammed el-Deriri je rekao: Uzvieni Allah je odredio (hukm) Svojim istim
prijateljima (asfija) i miljenicima (ahbab) da ne naputaju Dunjaluk bez Sindira ubudijeta na
svojim vratovima.
S pravom kaem: Niko se ne zaokupi drugim mimo Njega, a da uzalud ne potroi svoj ivot;
napusti ga istina vremena. Pa ko hoe istinu vremena, neka dadne Allahu prednost nad svojom
strau (ehvet).
Neko je upitan ta je sutina istine vremena (safaveti vakt), pa ree: Proienje svega za
Stvoritelja stvorenja, sa vjernou Iskrenog robovanja (sadikul-ubudije).
El-Antaki je rekao: Ako nae neistou u Srcu, prihvati se stalnog posta; ako nae
neistou, umanji govor; ako nae neistou, napusti grijeenje; ako nae neistou, poveaj pla
i ponizi se pred Vladarom koji sve zna.
Kae se: Cjelokupno neznanje je smrt, osim kod onog koga Allah opskrbi Znanjem (ilm);
Cjelokupno znanje je dokaz protiv ovjeka, osim kod onog koga Allah potpomogne na rad po
njemu; cjelokupna djela su rasuta praina, osim onih djela koja su ista prema Allahu.
Ljudi proienosti su u velikoj opasnosti, osim kod onih koji se predaju (teslim) Uzvienom
Allahu bez nedostataka. Neophodno je da rob gleda u stanje svog jela, pia, odjee, govora, pokreta
i htijenja, te da odstrani od njih ono to je prljavo, a uzme ono to je isto, jer Nepomuenost
vremena zavisi od istoe stanja.
Uzvieni Allah je u prii o Ibrahimu a.s. rekao: U DANU KADA NEE KORISTITI
IMETAK, NITI SINOVI. KORISTIE SAMO ONOM KO DOE ALLAHU ISTOG
SRCA.190
Zunnun je rekao: Allah ima robove koji su doli u stepenu proienosti (deredeti safa') do
poloaja (mekam) u kojima njihova pronicljivost (firaset) moe doprijeti do ljudskih tajni (sirrun-
nas), pa mogu raspoznavati Sretne od Nesretnih. On Svojom milou odlikuje koga hoe od svojih
robova.
Ebu Abdullah je upitan ime se odlikuju Ljudi proienosti nad drugima, pa ree: Podie
se zastor sa njih, optuuju ih klevetnici i otkrivaju im se Tajne, upitan je i da li Ljudi proienosti
imaju Slast robovanja, pa ree: Pri vienju Milosti darovanja imaju; a pri vienju svog robovanja
nemaju, bez sumnje.
Neko od njih je upitan kada e ovjek znati da je on Pripadnik proienosti (ehli safa), pa
ree: Kada pokrije sve grijehe pokrivkom pokajanja (tevba), kada pokrije sva dobra djela
pokrivkom prisjeanja na Allahovo dobroinstvo, i kada pokrije sve, mimo Allaha, Pokrivkom
Uzvienog Allaha.

Stanje Ljudi proienosti

Pripovijeda se da Behlul191 nije uzimao niotkog nita, pa ak i ako bi neko bio uporan, te mu
je zbog toga prigovoreno, i on ree:
- Nareeno nam je da ne uzimamo od posrednika, jer je u tome gubljenje proienosti
(safa').
- A ta je proienost?
- Let srca Krilima udnje ka Gospodaru svjetova.
Kae se: Najmanja osobina Ljudi proienosti je ivot srca sa Allahom bez smrti; a onaj
ko ne spozna svoj nefs sa siromatvom, potrebom, nemoi i slabou nee dostii Jezgro ubjeenja.
Kada rob bude Allahov kao da ga nema (roba), Allah e biti njegov neprestalno.

190
E-u'ara, 88 i 89
191
Behlul b. Amr es-Sajrefi, Ebu Vehib, umro 119. h.g.

77
 Ebu Sulejman je rekao: Blago onome ko uini jedan ispravan korak kojim ne eli nita
osim Uzvienog Allaha.
Imam Maruf el-Kerhi192 r.a. je rekao: Dok sam jednom hodao sam po pustinji, odjednom se
spusti (nezele) osoba sa neba i upita me ta je istota (safa').
- Iskrena vjernost i ispunjenje (Sidkul-vefa). odgovorih.
- Istinu si rekao! ree i poe se uspinjati ('arede) govorei: ISPUNJAVAJU ZAVJET I
BOJE SE...193
Zar ne vidi da je Ibrahim a.s. stao nogom sa Iskrenom vjernou na tvrdu stijenu, pa je
Uzvieni Allah naredio da se to Ibrahimovo mjesto (mekami Ibrahim) uzme kao musalla.

Sutina proienosti

Sutina proienosti je ponaanje po Odabranikovom s.a.v.s. ahlaku i slijeenje njegovih

ashaba, koji su bili najvei u iskrenosti i vjernosti; i potpuno okretanje Najuzvienijem Vladaru.
Reeno je: Sutina proienosti je zakoraenje Srca na ilim milosti darivanja i ustrajnost
Tajne sa Vladarom, kojem se polau rauni. Reeno je i: ienje Srca za Onog koji najbolje zna
Skriveno. Reeno je i: Iskrenost ovisnosti sa Stalnom neophodnosti i ostavljanje izabiranja sa
Ispravnim iekivanjem. Reeno je i: Nestanak (fena) u potpunosti pod Savrenstvom Moi i Let
tenje Krilima udnje ka Gospodaru Uzvienosti. Reeno je i: Hidra Tajne od merteba i
dereda ka Allahu i bijeg Allahu od menzila i mekama. Reeno je i: Odstranjivanje zahtjeva
nefsa, a slijeenje zahtjeva Ruha i umirivanje ljudskih osobina (sifati beerijje) pod Osobinama
boanstvenosti (sifati rububijje).

192
Ma'ruf b. Fejruz el-Kerhi, Ebu Mahfuz, umro 200. h.g.
193
Ed-Dehr, 7

78
 Dvadeset peti hadis

KO PODIJELI SADAKU IZ DOZVOLJENOG IMETKA

Pripovijedao nam je na ejh, pravedni kadija Ebul-Fadl Ali Kari el-Vasiti r.a., a njemu Ebul-
Kasim Hibbetullah b. Muhammed el-Katib, a njemu Ebu Talib Muhammed b. Muhammed el-
Gejlani, a njemu Ebu Bekr Muhammed b. Abdullah e-afi'i, a njemu Muhammed b. Galib, a njemu
Abdussamed b. Verka, a njemu Abdullah b. Dinar, a njemu Seid, a njemu Ebu Hurejre r.a. da je
Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao:

KO PODIJELI KAO SADAKU OSTATAK DATULA IZ DOZVOLJENOG IMETKA,

DIJELEI IH SAMO RADI ALLAHA, ALLAH E TO PRIHVATITI SVOJOM DESNICOM I
UZGAJAE IH ZA NJIHOVOG VLASNIKA, KAO TO IH UZGAJA SVAKO OD VAS, SVE
DOK IH NE BUDE KAO BRDO.194

Ovaj hadis potie na dijeljenje dobara i upozorava na obavezu iskrenosti u tome, a nakon
iskrenosti obveseljava poveanjem i primanjem. Sve ovo je sadrano u Iskrenosti (ihlas), koja je
Svjetlo arifa, onih koji su spoznali Allaha. Djela bez Iskrenosti su u potpunosti tmina, sa Njim se
osvjetljavaju i time se uzdiu tenje arifa u djelima do iskrenosti: ALLAHU PRIPADA
ISKRENA VJERA.195
Kod onih koji su ostvarili Tesavvuf su Tajne proiene, njihovi osjeaji su lijepi, njihova
briga je njihov Gospodar, a njihovo ponaanje je Sunnet njihovog Vjerovjesnika, za razliku od
otpadnika koji se pretvaraju.
Sine moj! Ako danas pogleda u ljude koji svojataju Tesavvuf, vidjee da su veina
otpadnici (zindik), harurije196 i novatori (mubtedi) i vidjee da su oni meu ljudima najvii dahili
i ahmaci, najvie je kod njih spletki i prevara, najvie su samodopadljivi i oholi, najgore misle o
ljudima zuhda i takvaluka, o ljudima iskrenosti i istote. A odlike Ljudi proienosti su tanahnije
vie to se to moe opisati i uzvienije nego to se moe zamisliti.

Znakovi proienosti Sufije

Odlike Sufije su: proistio je svoje rijei, djela i aktivnosti od prljavtina i nesrea nefsa,
stvorenja i dunjaluka. Proistio je svoje misli od ljage odmetanja od Njega Uzvienog i gledanja u
neto mimo Njega. On je sa nefsom bez nefsa, sa stvorenjima bez stvorenja, sa Srcem bez srca, sa
Halom bez hala, sa Vremenom bez vremena. Uspravan je na ilimu Allahove naredbe (emrullah),
ponizan pod Velianstvom Allahove veliine (azametillah). Allah mu je dovoljan i ne treba mu niko
drugi osim Njega. Srce mu je udareno Bievima straha od otrgnua i odlaska, a Tajna Bievima
udaljenosti i zabrane. Njegov nefs je osvijetljen Svjetlom hizmeta, Srce Svjetlom ljubavi, a Tajna
Svjetlom spoznaje. Sr srca mu leti Krilima udnje, udovi su ustrajni na Hakkovom putu (tarikul-
Hakk), sa Hakkom, za Hakka, sa Ustrajnim iekivanjem i sa Potpunom slomljenou. Svim svojim
je usmjeren ka svome Vladaru bez da se osvre na ono ime On vlada, sa bjeanjem od stvorenja,
zbog Jaine spoznaje Slasti prisnosti sa Gospodarom svjetova. Vraa se Hakku, oslanja se na
Hakka, njegove odluke su sa Hakkom, bez da se okree od Njega ka stvorenjima. Njegovo srce je
Otueno, govor mu je semavijsko, znanje mu je rabbanijsko, tenja mu je ferdanijetska, ivot mu je
194
Ahmed, Buhari, Muslim
195
Ez-Zumer, 3
196
Grupa haridija naseljenih u Hurrvera, mjestu blizu Kufe, u kojem je bilo prvo mjesto okupljanja nakon odvajanja od
Alije r.a.

79
ruhanijetski, odreenje mu je nuranijsko, a sutina mu je vahdanijetska. Sva njegova htijenja su pod
htijenjem Oboavanog (El-Ma'bud). Zahvaljuje Allahu u tajnosti i javnosti, kako ne bi pao u Mora
poricanja. Spominje Allaha i Srcem i jezikom, u svim trenucima i stanjima, kako ne bi zalutao u
Doline zaborava. Zna da ga Gospodar vidi i iznad najveih visina ga uva. On je nitavan pod
Veliinom Njegovog pogleda. U potpunosti poniten pod Savrenstvom Njegove moi. Utopljen u
nepomuenim trenucima u Mora Njegove milosti darivanja. Od njega je otila svaka slast, osim
Slasti ljubavi prema svome Gospodaru. Ustrajan (mustekim) je pri Iskrenom robovanju, bez vienja
svoga robovanja. Srce mu je Oieno od zauzetosti neim osim Allaha. Srcem se preputa Allahu.
Ponizan je pred Ljudima Imana (ehli iman). Stoji na ilimu tugovanja (ahzan), sve dok mu ne doe
Uvjerenje smrt sa oprostom i zadovoljstvom. Njegov jezik je kao njegovo Srce, iskreno u svim
rijeima i djelima, a nije kao to kae Uzvieni Allah: ZATO GOVORITE ONO TO NE
RADITE?197 Zahvalan je na malim blagodatima, strpljiv pri velikim nesreama. Zadovoljan je
Odredbom Gospodara Uzvienosti. Njegovo Srce je stalno zbog dokaza oprezno spram Allaha. Ne
boji se nikog osim Allaha, ne nada se ni od koga osim Allaha, nee nita osim Allaha, jer je saznao
da nema nikog ko koristi, nikog ko teti, nikog ko uzdie, nikog ko sputa, nikog ko uzvisuje i
nikog ko poniava osim Allaha Jedinog, Koji nema sudruga. On slijedi Mustafin s.a.v.s. sunnet i
njegov ahlak, slijedi uputu njegovih ashaba. Boji se loeg zavretka. Zaokupljen je Odrediteljem
(el-Mukaddir) onda kada su ljudi zaokupljeni odreivanjem (takdir), i sa Planerom (El-Mudebbir)
kada su oni zaokupljeni planiranjem (tedbir). Sjedi na ilimu hizmeta sa stidom (hija'). Lei na
Krevetu siromatva i ovisnosti. On je nadzornik (meerrif) u Dvorcu bliskosti (kurb) i posmatranja
(muaheda). Pije iz ae prisnosti (uns) i ljubavi (mehabbet). Dugo uti, suzdrava svoj bijes.
Nadvladava svoju strast (ehvet). Odustaje od rahatluka. Ne osvre se na postupke svog Srca. Ne
interesuje ga lina korist. Ostavio je svoje rahatluke i ehvete. Boji se otuenosti izmeu njega i
njegovog Voljenog. Meu ljudima je najbolji i najposluniji, najistinoljubiviji i najproieniji,
najpametniji i najpoboniji ovjek. Gleda u dunjaluk okom pouke, u nefs okom preziranja, u Ahiret
okom obveseljenja, a u svog Gospodara okom ponosa. U ustrajnosti je kao planina Rasi. Ne
pomjeraju ga estoki vjetrovi. Ne trai ono to nije njegovo, ne ali se na ono to mu je dodijeljeno.
Ne slui stvorenjima, ve je zauzet sluenjem Gospodaru svjetova. Ne odmee se od Njega, pri
Njegovim iskuenjima. Ne eli voljenog osim Njega. Njegov nefs je ist od svake grjeke i
poskliznua. Njegovo Srce je mirno od svakog zaborava i nemarnosti. Njegova Tajna nije
zadovoljna ni sa kakvom moi i pokretanjem, osim Allahovom. Njegovo jelo je jelo bolesnika.
Njegov pla je kao pla onog kome je umrlo dijete. Njegovo Srce se ne pouzdaje osim u Allaha, ne
predaje se nikome osim Njemu, na blagodatima ne zahvaljuje nikome osim Njemu, niti svoje
potrebe trai ni od koga osim od Allaha. On je prisan sa Allahom u svim halovima, opredijeljen
samo Njemu u svim djelima, a spominjanje Allaha je njegov govor u svim razgovorima. Ostavlja
svoj izbor za Velianstvenog. Malo spava. Tuga mu je trajna! Tijelo mu je mravo. Njegov prisni
prijatelj je Velianstveni Vladar. Dovoljan nam je Allah i divan je On zatitnik.

197
Es-Saff, 2

80
 Dvadeset esti hadis

KO POSTI RAMAZAN, A ZATIM EST DANA EVVALA...

Pripovijedao nam je na ejh, arif, moj daida Ebu Bekr b. Jahja en-Nedari el-Ensari el-Vasiti, a
njemu ustaz Ebul-Kasim Ali b. Ahmed el-Busri, a njemu Ebu Omer Abdulvahid b. Muhammed b. Ali
b. Halef, a njemu Amr b. Abdulgaffar, a njemu Hasan b. Hujjej i Sufjan es-Sevri, a njima Sa'd b.
Seid, a njemu njegov brat Jahja b. Seid, a njemu Omer b. Ejjub da je Allahov Poslanik s.a.v.s.
rekao:

KO POSTI RAMAZAN, A ZATIM EST DANA EVVALA, KAO DA JE POSTIO

ITAVO VRIJEME.198

Tajna ovoga je utapanje roba u obavljanje farza i zaranjanje u Muhammedanski sunnet, jer
je taj Sunnet Bereket vremena, a za Arifa nema nita vanije od postizanja Bereketa vremena, sa
farzom, sunnetom ili sa obadvoje. Muhammedanski sunnet je Arifov ruh, sa njim stoji i sa njim
sjedi, on je Svjetionik Vrata arifa, jer njegov utemeljitelj i graditelj njegove graevine s.a.v.s. ne
govori po hiru, ve je to Grmljavina, A POGLED NIJE SKRENUO, NITI POREKAO.199
Muhammedovi nasljednici su arifi iji je dio bereket slijeenja njega s.a.v.s., neka su mu nai
Ruhovi i Ruhovi svjetova otkupnina (fidja).
Sine moj! Znaj da su Srca pripadnika spoznaje Allahove riznice na Njegovoj zemlji i On u
njih stavlja zaloge Svoje tajne (sirr), finoe Svoje mudrosti (hikmet), sutine Svoje ljubavi
(mehabbet) i svjetlosti Svog znanja (ilm) i znake Svoje spoznaje (marifet), koje ne posjeduje ni
Bliski melek, ni Poslanik vjerovjesnik, niti bilo ko mimo Allaha bez Njegove dozvole. Neophodno
je da Arif zna to mu koristi, a ta teti; da bude ustrajan u svome djelovanju, da poznaje ta e
zaraditi, a ta e izgubiti, da bude oprezan od napada svog neprijatelja, da trai pomo od Allaha u
svemu tome, da ne ostavlja u svom Srcu mjesta za neto mimo Njega, jer kada Allah nadgleda Srce
i vidi u njemu neto osim Njega, zamrzi ga i napusti ga, te uini da njime zavlada neprijatelj. Srano
djelovanje je iskljuivo za Allaha, a tjelesno djelovanje je pomijeano. Srano djelovanje se prima
bez tijela, dok se tjelesno djelovanje ne prima bez Srca i ne zasluuje nagradu; tako da ako rob u
Sranom djelovanju bude suzdran, a tjelesna djela mu budu upotpunjena, sudie mu se o
potpunosti vanjskih propisa na osnovu nepotpunosti Srca, a ako mu tjelesno djelovanje bude
suzdrano, a upotpuni Srano djelovanje, sudie mu se o nepotpunosti tjelesnih djela na osnovu
Potpunosti srca.
Prenosi se da je Musa a.s. proao pored skupine Izraeliana koji su nosili poderanu odjeu,
bacili su prainu na svoje glave, a suze su im tekle niz obraze, pa i on zaplaka iz samilosti prema
njima govorei:
- Allahu moj! Zar se nee smilovati svojim robovima? Zar ne vidi u kakvom su stanju?
pa mu Allah objavi:
- O, Musa! Pogledaj jesu li Moje riznice presahnule? Nikako! Zar Ja nisam od milostivih
Najmilostiviji? Ali, obavijesti ti njih da sam Ja obavijeten o onome ta je u prsima (sudur)! Zovu
me srcima u kojima nema Mene, a koja naginju dunjaluku.
Takoe se prenosi da je Musa a.s. prolazio pored ovjeka koji je inio seddu trista godina
na stijeni, plakao i suze su mu se slijevale na zemlju, pa Musa a.s. zastade i zaplaka zbog njegovog
plaa govorei:
- Allahu moj, zar se nee smilovati svome robu?!

198
Muslim, Tirmizi, Ebu Davud, Ibn Made, Hejsemi, Ahmed
199
En-Nedm, 17

81
 - Neu mu se smilovati! ree Uzvieni Allah.
- A zato, ja Ilahi?
- Jer je njegovo Srce zadovoljno sa neim drugim mimo Mene, i to ogrtaem kojim se
pokriva od vruine i hladnoe.
Vjerovjesnik s.a.v.s. je rekao: Djelo roba nee biti ustrajno sve dok mu ne bude Srce
ustrajno, a Srce mu nee biti ustrajno sve dok mu jezik ne bude ustrajan.200
Takoer je rekao s.a.v.s.: U tijelu postoji komad mesa koji, ako je ispravan, svi drugi
dijelovi tijela su ispravni. Zaista, to je Srce!201
Uzvieni Allah je rekao Musau a.s.: O, Musa, reci Izraelianima da ne ulaze u Moje kue
osim Bojaljivih srca, poniznih pogleda, istih tijela i sa iskrenom namjerom.
Jahja b. Muaz je rekao: Vjernikovo srce je uplji komad mesa, u njemu je Rabbanijski
dragulj sutine, oko njega je Ferdanijski vrt, a ispod njega Nuranijska ravnica. Uzvieni Allah u
svakom trenutku gleda u njega milou i saaljenjem i onemoguava ga da se zaokupi neim
drugim osim Njega.
Uzvieni Allah kae: A KO BOLJE OD ALLAHA ISPUNJAVA SVOJ ZAVJET?202
Reeno je: Srano djelovanje je naporan posao, a ustrajnost u njemu je jo tea i
napornija.
Jedan od Ljudi spoznaje je upitan:
- Kada e rob nai Srce koje je izgubio?
- Onda kada se Hakk spusti u njega odgovori on.
- A kada e se spustiti?
- Kada ga napusti sve ono to je mimo Hakka.

Srano djelovanje (mu'ameletul-kulub) ima deset stupnjeva (dereda): pomisao, govor nefsa,
zabrinutost, razmiljanje, htijenje, zadovoljstvo, odabir, namjera, odluka i naum, sve dok se ne
dopre do vanjskog djelovanja.
Ko pristupi Allahu i ouva Djelovanje srca prilikom pomisli, on je na stepenu Istinoljubivih
(siddikin).
Ko pristupi Allahu i ouva Djelovanje srca prilikom nefsanskog govora, on je na stepenu
Bliskih (mukarrebin).
Ko pristupi Allahu i ouva Djelovanje srca prilikom zabrinutosti, on je na stepenu Pokajnika
(evvabin).
Ko pristupi Allahu i ouva Djelovanje srca prilikom razmiljanja, on je na stepenu Iskrenih
(muhlisin).
Ko pristupi Allahu i ouva Djelovanje srca prilikom htijenja, on je na stepenu murida.
Ko pristupi Allahu i ouva Djelovanje srca prilikom odabira, on je na stepenu mutekija.
Ko pristupi Allahu i ouva Djelovanje srca prilikom namjere, on je na stepenu zahida.
Ko pristupi Allahu i ouva Djelovanje srca prilikom odluke, on je stepenu povratnika Allahu
(munibin).
Ko pristupi Allahu i ouva Djelovanje srca prilikom nauma, on je na stepenu pregalaca
(mudtehidin).
A onaj ko pristupi Allahu i ouva Djelovanje srca u vanjskom djelu, on je na stepenu
pobonjaka (abidin) meu ostalim monoteistima (muvehhidin).
Ishak b. Ibrahim je rekao: Da tvoje Srce bude sa Allahom i jedan trenutak, bolje ti je od
svega to je Sunce ogrijalo. Ko god je preistio Srce od prljavtina strasti (ehvet), oistio ga od
praine nemarnosti (gaflet) i odstranio sa njega blato zablude (gavajat), Allah ga je doveo do Kraja
krajeva (gajetul-gajat).

200
Ahmed, Ibn Ebu Dunja, Tergib ve terhib, Hejsemi
201
Buhari, Muslim
202
Et-Tevbe, 3

82
 Bekr b. Abdullah je upitan o znaenju rijei Uzvienog: I DOAO SA POKAJNIKIM
SRCEM203, pa ree: To je onaj koji hoda sa svojim tijelom po zemlji, a Srce mu je vezano sa
Uzvienim Allahom.
Ebu Abdullah je upitan ta je Zdravo srce (kalbi selim), pa ree: Srce koje je presjeklo sve
dunjaluke veze, ispunjeno Ljubavlju za Gospodarom, koje se ne ali pri tekoama i belajima i
srce koje ne skida Zastore istoe i takvaluka sa sebe.
Reeno je: Ko ne vidi da Oba svijeta, sa svime to je na njima, teku pod Njegovom moi
(kudret) i da su pod Njegovim nadzorom, taj nije postigao Djelovanje srca.
Ebu Seid el-Harraz je rekao: Znaj da je Djelovanje srca Obnavljanje tajne sa
Osamljivanjem sa Njim, Opreznost srca sa stalnim uvanjem vremena i Iskrenou hala, bez da se
okrene od Njega ka vremenu ili halu.
Ebu Derda r.a. je rekao: Uzvieni Allah ima robove ija Srca sa enjom lete Allahu, i ne
moe ih dostii ni svjetlica groma (berk).
Prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: Ebu Bekr vas nije prestigao zbog puno
namaza i posta, ve je Istinski bio Uvjeren u svome Srcu.204
Uzvieni Allah ne odbija malo djelo zbog toga to je malo, niti prima veliko djelo zato to je
veliko, ve ALLAH PRIMA OD MUTEKIJA.205
Kae se: Nije na poloaju Iskrenosti (sidka) onaj ije je Srce vezano za Poloaj (mekam),
ve je Iskren onaj ije se Srce vee samo za Gospodara poloaja (Rabbul-mekam), sve dok ne bude
pored Allaha vidio nikoga.
Kae se: Kada Srca ponu djelovati, tijela se odmore.
Kae se: Djelovanje srca e imati samo onaj ije je Srce proieno (safi), a ne zaboravno
(sahi); Zdravo (sahih), a ne bolesno (derih); Koje vidi (besir), a ne slijepo (darir); Jedinstveno
(ferid), a ne bijedno (tarid); Koje trai (talib), a ne Koje bjei (harib); Blisko (karib), a ne odvojeno
(garib); Pametno ('akil), a ne nemarno (gafil); Nebesko (semavi), a ne zemaljsko (erdi); Koje ima
osobine Ara (Ari), a ne koje je otueno (vahi).

Oslobaanje Srca za Allaha

Sabit en-Nessad je rekao: Godinama sam uio Kur'an sa strahom (hauf) i nisam naao
Srce, zatim sam ga uio u nadi (reda) i nisam naao Srce, pa sam ga onda uio sa Srcem
osloboenim (tedrid) do svega osim Uzvienog Allaha i onda sam ga naao; i vidio sam sa njim
najvee prijateljstvo (vilajet), najveu mo ('izzet) i najuzvienije poloaje (mertebe).
Uzvieni Allah je rekao u jednoj od Knjiga: Srca su u Mojoj ruci, a Ljubav je u Mojim
riznicama. Tako da nije Moje ljubavi za Mojim robom, on ne bi mogao da Me voli; da nije Mog
spominjanja njega u Praiskonu (ezzelu), on ne bi mogao da Me spominje; a da nije Moje elje za
njim u Bespoetnosti (kidem), on ne bi mogao da Mene eli.
Pria se da je Arif vidio ovjeka kako krui po damiji, pa ga upita:
- ta trai, ovjee?
- Traim slobodno mjesto da klanjam ree on.
- Oslobodi ti svoje Srce od svega mimo Allaha, pa klanjaj gdje hoe!
Kae se: Onoliko koliko se uputi Allahu, tolika je Bliskost srca s Njim. Allah nee
pogledati ni u jedno Srce ako vidi u njemu neto drugo osim Njega, i On e ga kazniti i uiniti ga
ovisnim o tome.
Jahja b. Muaz je rekao: Kada stavi Srce u Dunjaluk, ono se sasui, kada ga stavi u Ahiret,
istopi se, a kada ga stavi kod Gospodara, ozdravi. I rekao je: Dunjaluk je ruevina, a najruevnije
na njemu je Srce koje ga voli. A Ahiret je graevina, a najizgraenije na njemu je srce koje ga

203
Kaf, 33
204
Ali el-Kari: El-Esrar el-merfu'a
205
El-Maide, 27

83
trai. I rekao je: Dunjaluke razdaljine se prelaze koracima, a ahiretske Srcima! I rekao je:
Ruenje nefsa je Graenje Srca, a Graenje nefsa je ruenje Srca.
Jedan od Sinova srca (ebnai kulub) je upitan:
- Zato ne govori?
- Moje Srce govori odgovori on.
- Sa kim?
- Sa Onim koji preokree Srca.

84
 Dvadeset sedmi hadis

OVJEK JE SA ONIM KOGA VOLI

Pripovijedao nam je veliki ejh, arif Ebul-Fadl Ali Kari el-Vasiti el-Kureji, a njemu Ebul-Hasan
Abdurrahman b. Muhammed el-Muzaffer ed-Davudi, a njemu Ebu Muhammed Abdullah b. Ahmed
b. Hamenijeh es-Serhasi, a njemu Ebu Abdullah b. Jusuf el-Ferberi, a njemu Ebu Abdullah
Muhammed b. Ismail el-Buhari, a njemu Bir b. Halid, a njemu Muhammed b. Dafer, a njemu
u'be, a njemu Sulejman, a njemu Ebu Vail, a njemu Abdullah da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao:

OVJEK JE SA ONIM KOGA VOLI.206

U ovom hadisu je naredba da se vole Allahovi i Poslanikovi s.a.v.s. miljenici (ahbab) to je

dostignue Ubijeenih (mukinin), uputa Poslunih (muttekin) i svjetlo za arife. Onaj ko dokui
Tajnu pripadnosti onome koga voli, koju je objelodanio ovaj hadis, odbacie svaku ljubav osim
prema Allahu Uzvienom i prema onome koga Allah voli i ko voli Allaha. Takvi su arifi r.a., a
njima pripadaju oni koji imaju Osvijetljena srca i Proienu tajnost i oni su primjer i oslonac za
Srca.
Sine moj! Znaj da je Allah u Svojoj Jasnoj Knjizi za robove spomenuo Svoje naredbe i
zabrane, obeanja i prijetnje, poticanje i zastraivanje, Odredbu (kada') i Odreenje (kader). Svoje
htijenje meu Svojim stvorenjima, naveo primjere, pomenuo blagodeti i darove, finoe Svog
stvaranja, savrenstvo Svoje moi i veliinu Svog rububijeta. A zatim je rekao: U SVEMU
OVOME JE OPOMENA ZA ONOG KO IMA SRCE.207 U ovom ajetu je sve robove uzeo za
svjedoke (ehid), uzvisio poloaje Sinova srca i razjasnio njihovu prednost nad ostalima.
Neki su mufessiri rekli o znaenju Njegovih rijei: ZA ONOG KO IMA SRCE..., tj.
Srce (kalb) uvjereno u sve to je Allah spomenuo u Svojoj Knjizi od obeanja, prijetnje i ostalog.
Neki su rekli: Za onog ko ima Razuma ('akl) koji e ga sprijeiti od svih zabluda i stranputica u
svim halovima. Neki su rekli: Za onog ko ima Pamet (zihn) sa kojom e pobjei od svakog irka i
sumnje. Neki su rekli: Za onog ko ima Uvjerenje (jekin) koje obara vezivanje za obmane u svim
poslovima, dok ne doe do Vladara, Koji oprata. Neki su rekli: Za onog ko ima Tajnu (sirr)
kojom ponitava sve osobine Ubudijeta, pod ukazivanjem iareta Rububijeta, prilikom Posmatranja
(muaheda) Hakka. Neki su rekli: Za onog ko posjeduje Ustrajnost (istikamet) Tajne sa Hakkom,
bez da se okree od Njega ka drugome. A neki su rekli: Za onog ko ima Osamljeno srce (kalbi
muferrid) kojim e se osamiti sa Osamljenim (El-Ferd).
Uzvieni Allah je ukrasio Srca arifa Ukrasom spoznaje iz poasti i milosti darivanja prema
njima, ukrasio je Srca murida snagom i dostojanstvom iz milosti i dobrote prema njima, zaklonio je
Srca nemarnih sa neznanjem i nemarnou kao kaznu i naputanje njih, a zapeatio je Srca kafira
udaljavanjem i odbacivanjem kao progon i zabranu za njih.

Srca stvorenja

Srca ima tri vrste: Srce koje leti na Dunjaluku oko strasti (ehevat), Srce koje leti na Ahiretu
oko poasti (kerameta) i Srce koje leti ka Lotosu krajnje granice (sidretul-munteha) oko Prisnosti
(uns) i Saaptavanja (munadat). Tako da ima Srce vezano za Dunjaluk, Srce vezano za Ahiret i
Srce vezano za Gospodara. Srce spaljeno (harik), Srce utopljeno (garik) i Srce zdrobljeno (sehik).

206
Buhari, Muslim
207
Kaf, 37

85
Srce koje oekuje Sastanak. Srce raireno (meruh), Srce ranjeno (medruh) i srce odbaeno
(matruh). Ovisno srce (kalbi munib) Srce Adema a.s., Zdravo srce (kalbi selim) Srce Ibrahima
a.s. i Srce koje osvjetljava (kalbi munir) Srce Muhammeda s.a.v.s.

86
 Dvadeset osmi hadis

VJEROVJESNIKOVA S.A.V.S. DOVA

Pripovijedao nam je na ejh, kadija Ebul-Fadl Ali Kari el-Vasiti el-Kureji, a njemu Ebul-Hasan
Abdurrahman b. Muhammed ed-Davudi, a njemu Abdullah Ahmed es-Serhasi, a njemu Ebu
Abdullah Muhammed el-Ferberi, a njemu Ebu Abdullah Muhammed b. Ismail el-Buhari, a njemu
Ishak b. Ibrahim, a njemu el-Husejn, a njemu Zaide, a njemu Abdulmelik, a njemu Mus'ab b. Sad, a
njemu njegov otac da se uticao Allahu onako kako je to radio Allahov Poslanik s.a.v.s.:

ALLAHU, UTIEM TI SE OD KUKAVILUKA, UTIEM TI SE OD KRTOSTI,

UTIEM TI SE OD TOGA DA SE SVEDEM NA PONIENOST, DUGOG IVOTA I UTIEM
TI SE OD DUNJALUKE SMUTNJE I KABURSKE PATNJE.208

Alejhisselam se uticao (traio zatitu) od onoga to odvaja od Uzvienog Allaha, jer

kukaviluk zaustavlja govor o Istini, rktost sprjeava traenje Istine, ponienje traenja dugog
ivota, odstranjuje sprovoenje tenje ka Istini, dunjaluke smutnje odvode od Istine, a kaburska
patnja je posljedica svega ovoga. Utiemo se Allahu!
U ovome asnom Muhammedanskom utjecanju je Uputa (irad) za uzvisivanje tenje sa
kukaviluka i krtosti, i Poticanje na potpuno posveivanje Uzvienom Allahu, to je elja arifa.
Allahu, potpomozi nas da dosegnemo ono to Ti voli i ime Si zadovoljan! O, Ti koji dobre
ini Dobrima (salihin)! O, Zatitnie Poslunih (muttekin)! O, Uputitelju zbunjenih! O, Prisni
prijatelju arifa! O, Najmilostiviji meu milostivima!

Zadovoljstvo sa Allahom

Sine moj! Znaj da kada rob sazna da je Uzvieni i Slavljeni Allah Mudar u onome to
propie i Moan i Sveznajui u onome to propie i isplanira, i spozna da on ne zna ta je dobro, a
ta loe, tada je zadovoljan Allahom u Njegovoj mudrosti i odreenju. Zadovoljstvo je Smirenje
srca sa Mudrim i ostavljanje svog odabira i preputanja. Nema nita tee za nefsa od zadovoljenja
sa Odredbom (kada), jer je zadovoljenje Odredbom suprotstavljanje zadovoljenju nefsom i
njegovom strau (heva); i blago robu koji zadovoljstvo Uzvienim Allahom stavi ispred
zadovoljenja nefsom.
Prenosi se da je Musa a.s. rekao u svom Saaptavanju:
- Allahu moj, poastio Si me Govorom s Tobom, a nisi govorio ni sa jednim robom prije
mene, pa me uputi na djelo kojim u postii Tvoje zadovoljstvo pa mu Uzvieni Allah ree:
- O, Musa, Moje zadovoljstvo s tobom je tvoje zadovoljstvo Mojom odredbom.
Ed-Darani209 je rekao: elio bih da mi bude dato samo malo Zadovoljstva, a to je da budem
zadovoljan i time kada bi me Uzvieni Allah bacio u Vatru. Najprei Zadovoljstvu jesu Ljudi
spoznaje, jer je ono najvea Allahova kapija.
Prenosi se u jednoj knjizi da se Dibril a.s. spustio na Zemlju i vidio ovjeka na kojem se
oitovala Smirenost (sekinet), pa ree:
- O, Gospodaru, kako je dobar ovaj ovjek. pa mu Uzvieni Allah ree:
- Dibrile, pogledaj da je na Ploi njegovo ime meu stanovnicima Vatre!
- Allahu moj, a zato?

208
Buhari, Tirmizi, Nesai, Ahmed
209
Ebu Sulejman ed-Darani, Abdurrahman b. Alijje, umro 215. h.g.

87
 - Dibrile, Ja Se ne pitam za ono to radim i niko od Mojih stvorenja ne dopire do Mog
znanja, osim onoga to Ja hou!
- Gospodaru, dozvoljava li mi da ga obavijestim o onome to sam vidio?
- Dozvoljavam!
Tada se Dibril opet spusti na Zemlju i obavijesti ga o njegovom stanju, pa ovjek pade na
seddu govorei:
- Tebi hvala, o moj Gospodaru, na Tvojoj dobroti i odreenju, Hvalom koja nadvisuje hvalu
Onih koji hvale i prelazi zahvalu Onih koji zahvaljuju i neprestano je hvalio Allaha dok Dibril ne
pomisli da nije uo, pa ree:
- Allahov robe, jesi li ti uo ta sam ti rekao?
- Obavijestio si me da si naao moje ime meu stanovnicima Vatre u uvanoj ploi.
- Pa zato onda ova hvala i zahvala?
- Slava Allahu, Dibrile! Uzvieni Allah je to odredio sa Svojim Savrenim znanjem,
Svojom Sveobuhvatnom milou i Blagou, finoama Svog rububijeta i Istinama Svoje mudrosti,
pa ko sam ja da ne budem Zadovoljan? Slavljen je Allah, moj Gospodar! ree i pade na seddu i
poe slaviti i hvaliti Allaha. Dibril se vrati Allahu i On mu ree:
- Vrati se kod uvane ploe i vidi ta pie!
Dibril se vrati i vidje da je njegovo ime meu stanovnicima Denneta, pa Allah ree:
- Dibrile, tako je kao to vidi. Ja Se ne pitam za ono to radim. pa Dibril ree:
- Allahu moj, dozvoli mi da ga obavijestim o onome to sam vidio!
- Dozvoljeno ti je!
Dibril se ponovo spusti na zemlju i kaza mu ta je vidio, pa ovjek ree:
- Tebi hvala, o moj Gospodaru na Tvojoj odredbi i odreenju, Hvalom koja nadvisuje hvalu
Onih koji hvale i prelazi Zahvalu Onih koji zahvaljuju.
I Dibril se vrati zauen zbog njegovog Savrenog zadovoljstva Allahom u svemu to mu
je propisao.
Takoe se prenosi da je Uzvieni Allah objavio jednom Svom vjerovjesniku da ode jednom
Njegovom robu i kae mu da je on od stanovnika Vatre, pa kada mu je prenio poruku, ovaj zahvali
Allahu i ree:
- Hvala pripada Allahu na onome to je odredio, Naredba (emr) je Njegova naredba, a
Odredba (hukm) je Njegova odredba!
Uzvieni Allah zatim ree Svom vjerovjesniku:
- Idi mu po drugi put i obavijesti ga da Sam mu oprostio, zato to je zadovoljan Mojom
odredbom.
Vjerovjesnik mu prenese poruku, a ovjek zahropta i pade mrtav.
Allahova odredba (kada) dolazi u tri vida: - prva je Odredba blagodati (kadai ni'met), i rob
mora njom biti zadovoljan i zahvaljivati; - druga je Odredba nesree (kadai iddet) i rob mora njom
biti zadovoljan, spominjati Milost darivanja i ustrajati u obavezama sve do smrti; - trea je Odredba
grijeha (kadai ma'sijet) i rob mora biti zadovoljan Allahom i pokajati se.
Ali b. Ebu Talib r.a. je upitan o Odredbi (kada) i Odreenju (kader), pa ree: To je Tamna
no, Duboko more i najvea Allahova tajna, pa ko je sa Njime zadovoljan, zasluio je Zadovoljstvo,
a ko se na Njega srdi, zasluio je Srdbu.
Prenosi se da je Zekerijja a.s., kada mu je stavljena testera na glavu, poelio da zatrai
pomo od Allaha Uzvienog, pa mu On objavi:
- O, Zekerijja! Ili e se zadovoljiti onim to Sam ti propisao, ili u opustoiti zemlju i
unititi sve to je na njoj pa Zekerijja zauti sve dok ga nisu prepolovili.
Pria se da se Rabija el-Basrija razboljela, pa joj rekoe:
- Hoe li da ti dovedemo ljekara?
- A ko mi je ovo odredio? upita ona.
- Uzvieni Allah!
- Pa ko sam ja da se suprotstavljam Odredbi svog Gospodara?!

88
 Ebu Bekr es-Sidik r.a. se razbolio, pa ga upitae:
- Hoe li da ti dovedemo ljekara?
- Ve me vidio odgovori on.
- I ta je rekao?
- Ja radim ono to Ja hou (Inni fe'aal lima urid)!

Jedan se vjerovjesnik poalio na neke tekoe koje su ga snale, pa mu Allah objavi:

Koliko se ali na Mene, a Ja nemam ni mahana ni nedostataka, i kako to misli o Mom
djelovanju!? Zato se srdi? Da ne bi moda elio da ponovo stvorim Dunjaluk samo radi tebe, ili
da promijenim Plou (levhi mahfuz) zbog tebe, pa da odredim stvari koje e tebe usreiti i biti
onakve kako ti hoe, a ne kako Ja hou; kako ti voli, a ne kako Ja volim? Kunem se Svojom moi,
ako se to jo jednom pojavi u tvojim grudima, strgnuu sa tebe Odjeu vjerovjesnitva i baciu te u
Vatru i nije Me briga.
Neki mudrac (hakim) je rekao: Nije udno ako se onaj koji bude iskuan strpi, ve je udno
ako onaj koji bude iskuan, bude time zadovoljan.
Abdulvahid b. Zejd je upitan:
- Koji je ovjek bolji: onaj koji voli da izae (u borbu) udei za Njim, ili onaj koji voli da
ostane (kod kue) i posveti se pokornosti?
- Ni jedan ni drugi. Najbolji je onaj koji svoje stanje prepusti Allahu i stane Stopalima
iskrenosti na Zadovoljstvo, pa ako ga On ostavi da ostane on to voli, a ako ga izvede on i to
voli, Ovo je Stepen zadovoljstva Njime i odnos arifa sa Njim.
Omer b. Abdulaziz je upitan ta je poelio, pa ree: Ono to je Allah odredio.
Ebu Abdullah en-Nessad je rekao: Allah ima robove koji se stide Strpljenja (sabur), ve
su se zaputili putem Zadovoljstva (rida), i On ima robove koji, da znaju iz kojeg pravca dolazi
Odreenje, tamo bi mu se zaputili sa Ljubavlju i Zadovoljstvom.
U haberu se navodi: Prvo to je Uzvieni i Slavljeni Allah zapisao u uvanoj ploi
(levhi mahfuz) je: Nema boga osim Allaha, Muhammed je Allahov Poslanik. Ko se prepusti
Mom odreenju, strpi se na Mojim belajima, zahvaljuje na Mojim blagodatima, zapisau ga
kao Iskrenog (siddik) i proivjeu ga na Kijametskom danu sa Iskrenima. A ko ne bude
zadovoljan Mojom odredbom, ne strpi se na Mojim belajima, ne zahvaljuje na Mojim
blagodatima, neka sebi trai drugog gospodara.
Neki od arifa je rekao: O nefsu, predao sam te tvome Gospodaru, i ako On hoe
izgladnjivae te, ako hoe zasitie te, ako hoe uzvisie te, ako hoe ponizie te, ako hoe oivjee
te, ako hoe umrtvie te. On je bogatiji i prei tebi od tebe, ti si u potpunosti Njegov. ta ti ima sa
Propisivanjem, a Njemu pripada Propisivanje (hukm), Stvaranje (halk) i Djelovanje (emr).
Jahja b. Muaz er-Razi je upitan:
- Kada e ivot mu'mina biti dobar?
- Onda kada bude zadovoljan Allahom u svemu to je On odredio i sprovodi; to je propisao
i planirao. odgovori on.
- A kada e rob biti zadovoljan Njime?
- Kada kae svom Gospodaru: Allahu moj! Ako mi da, zahvaljivau, ako mi uskrati, biu
zadovoljan, ako me pozove, odazvau se, a ako me ostavi, ja u Ti robovati!
Odricanje (zuhd) ima deset dijelova, a najvei stepen Odricanja je najmanji stepen
Suzdrljivosti (vera'). Suzdrljivost ima deset dijelova, a najvei stepen Suzdrljivosti je najmanji
stepen Ubjeenja (jekin). Ubjeenje ima deset dijelova, a najvei stepen Ubjeenja je najmanji
stepen Zadovoljstva (rida), jer je Zadovoljstvo najvei stepen Robovanja (ubudijet) i Allah je uinio
odmor i rahatluk u zadovoljstvu, a brigu u srdbi.
Pripovijeda se da je 'Atijje el-Himsi210 rekao: Moj otac jednom ree Ibrahimu b. Edhemu:
- O, Ebu Ishak, zato i ti ne pie ovu nauku, kao to mi piemo?
- Sada sam zauzet sa tri posla, pa kada zavrim, radiu to to kae odgovori on.

210
Atijje b. Kajs el-Himsi, tabiin, ivio je 104. godine i umro 121. h.g.

89
 - A koji su to poslovi?
- Pouzdanje (tevekkul) u Allaha u onome u emu se On obavezao da e me opskrbiti,
Iskrenost (ihlas) u djelima radi Allaha i Zadovoljstvo (rida) Allahovim odreenjem. to se tie
Pouzdanja i Iskrenosti, upotpunio sam ih sa Allahovom pomoi, a to se tie Zadovoljstva
Allahovom odredbom, oko toga sam vrlo zaposlen.
Tada moj otac jako zaplaka i ree:
- Koliko si nas samo time prestigao! Zar iznad Zadovoljstva ima status (menzil) o kojem
smo u stanju neto rei?!
Muhammed b. Vasi' je rekao: Ne zavidim nikome osim onome ko osvane, a nema ni ruka
ni veere, pa je opet Uzvienim Allahom zadovoljan.
Sufjan es-Sevri je upitan kada e rob biti Allahom zadovoljan, pa ree: Onda kada ga
obraduje iskuenje (musibet), isto kao to ga obraduje blagodat (ni'met).
Neki ovjek je pred Imami Husejnom r.a. rekao:
- Ebu Zerr je govorio: Siromatvo mi je drae od bogatstva, a bolest mi je draa od
zdravlja, pa Imami Husejn ree:
- Allah se smilovao Ebu Zerru! A ja kaem: ko je zadovoljan sa onim to je Allah Uzvieni
odabrao, nee poeliti drugo mimo onog to je Allah za njega odabrao.
Jahja b. Muaz je rekao: Traio sam znanje (ilm), pa se nisam zadovoljio; zatim sam traio
djelo ('amel), pa se nisam zadovoljio; a potom sam se zadovoljio Allahom i bio sam utopljen u
rahatluk.
Ebu Derda r.a. je rekao: Nije stvar u jedenju jemenog hljeba, niti u oblaenju vune, ve je
stvar u zadovoljstvu Allahom Uzvienim.
Odreeno to je, ono mora biti
Da li to rob mrzi ili zadovoljan bio,
Da je oduilo moe ti se uiniti,
Ipak sve svretak ima, On je tako htio!

Na sablji Omera b. Hattaba r.a. je bilo napisano:

Odredba je Njegova propisana tebi,
Ono to On hoe, sve e ispuniti;
Ti neto ne eli i volio ne bi,
Ipak kako On odredi, tako mora biti.

Na sablji Alije b. Ebu Taliba r.a. je bilo napisano:

Kako da izbjegnem Dva dana do smrti,
Jo neodreeni il' odreen prije?
Dan neodreeni nikad nee biti,
A od odreenog, nikad niko pobjegao nije.

90
 Dvadeset deveti hadis

LA ILAHE ILLALLAH
Pripovijedao mi je moj sejjid i daida Ebul-Mekarim, Mensur er-Rabbani el-Bataihi el-Ensari el-
Vasiti r.a., a njemu sejjid Hasan b. Asele er-Rifai u tekiji njegovog oca u Ummu Ubejdi, a njemu
sejjid Jahja er-Rifai, a njemu njegov otac sejjid Sabit, a njemu njegov otac sejjid Ali el-Hazim er-
Rifai, a njemu njegov otac sejjid Ali Ebul-Fadail, a njemu njegov otac sejjid Rifa'a el-Hasan el-
Mekki el-Husejni, naseljenik Ibilije, a njemu njegov otac sejjid Muhammed Ebul-Kasim, a njemu
njegov otac sejjid el-Hasan el-Kasim, a njemu njegov otac sejjid Husejn Abdurrahman er-Radi, a
njemu njegov otac Ahmed el-Ekber, a njemu njegov otac sejjid Musa, a njegov otac sejjid Ibrahim
el-Murteda, a njemu njegov brat Imam Ali er-Rida, a njemu njegov otac Imam, Musa el-Kazim, a
njemu njegov otac Imam Dafer es-Sadik, a njemu njegov otac Imam Muhamed el-Bakir, a njegov
otac Imam Ali Zejnul-abidin, a njemu njegov otac Imam el-Husejn ehid sa Kerbele, a njemu njegov
otac Zapovjednik vjernika Ali el-Murteda, a njemu njegov amidi Predvodnik poslanika,
Najasnije stvorenje, na Vjerovjesnik Muhammed el-Mustafa s.a.v.s.:

PRENIO MI JE DIBRIL A.S. DA JE GOSPODAR MOI, SLAVLJENI I UZVIENI

REKAO: LA ILAHE ILLALLAH JE MOJA TVRAVA, PA KO TO IZGOVORI, UAO JE U
MOJU TVRAVU, A KO UE U MOJU TVRAVU, SIGURAN JE OD MOJE KAZNE!211

U ovom Hadisi kudsiji koji nam je doao Vjerovjesnikim putem je velianje vanosti
Izreke tevhida, to kod roba poveava Iman, puni ga Spoznajom i obavezuje ga na stalno
spominjanje ove izreke koja je Ruh tevhida. Onome ko je izrekne, nakon vjerovanja u njenog
Dostavljaa s.a.v.s., nita ne moe tetiti. Njeno postojanje kod roba ga dovodi u potpunu Ovisnost
o Allahu i Nitavnost pod veliinom Njegovog ferdanijeta, i zato e postati Tvrava za tog roba, sa
Allahovom dozvolom.

Bogatstvo pripada jedino Allahu

Sine moj! Znaj da su siromatvo (fakr) i bogatstvo (gina') dvije oprene osobine (sifat):
jedna pripada robu, a druga Allahu. Osobina siromatva pripada robu i ona je za njega pohvalna
osobina jer je nespojiva sa bogatstvom; isto kao to je bogatstvo hvaljena Gospodareva osobina jer
je nespojiva sa siromatvom. Najasnija osobina roba je ovisnost (iftikar) o Allahu u svemu, kao to
je najasnija osobina Gospodara neovisnost (istigna') o robu u svemu. Uzvieni Allah kae:
ALLAH JE BOGAT, A VI STE SIROMANI212 i O, LJUDI, VI STE SIROMANI I
OVISNI O ALLAHU, A ALLAH JE BOGAT I HVALJEN.213
Znaj da je ovisnost o Allahu podijeljena na nefs, Srce, Ruh i Tajnu.
Ovisnost nefsa o Allahu je putem Bliskosti (kurb) i Zadovoljstva (rida), a ovisnost Tajne
(sirr) o Allahu je putem Posmatranja (muaheda) i Susreta (lika'). Kada rob vidi svog nefsa
zaprepatenog pred Vratima Njegovog obeanja ('ahd) i vjernosti (vefa') vrati se sa ovisnou na
Vrata Njegovog oprosta ('afv), a kada vidi svog Ruha zaprepatenog pred Vratima Njegove ljubavi
(vudd) i miljenitva (mehabbet), vrati se sa ovisnou na Vrata Njegove pomoi ('inajet).

211
Ibn Asakir, Gazali: Ihja
212
Muhammed, 38
213
Fatir, 15

91
 Sutina ovisnosti je zadovoljenje sa Dovoljnim (el-Kafi) i dovoenje bolesnog nefsa kod
Ljekara (el-Mu'afi). Njena sutina je i oekivanje uzroka od Uzronika sa vienjem uzroka i
zauzetost Uzronikom sa zaboravom uzroka. Njena sutina je i stalno pogledanje i izvinjavanje
jezikom Iskrene ovisnosti djela i ostavljanje oslanjanja na ljepotu hala. Njena sutina je i da rob ne
naputa Njega zbog Njegovog stvorenja i onog ime On vlada.
Ebu Abdullah b. Mukatil je upitan:
- Kada e rob biti bogat i ovisan, a da bude i u bogatstvu i ovisnosti pohvaljen? pa ree:
- Onda kada bude bogat i neovisan sa Allahom od Njegovih stvorenja, a Ovisan o svom
Gospodaru.
ejh Ebu Bekr el-Vasiti je rekao:
- Rob ne poznaje Allaha Istinskom spoznajom dok ne bude znao svoju najveu potrebu.
- A ta je najvea potreba (fakatul-kubra)? bijae pitan.
- Da zna da se ne moe uputiti svom Gospodaru osim sa Njim i da se ne moe sauvati od
Njegove srdbe osim sa Njim.
Reeno je: Ovisnost je bajrak ljudi prijateljstva (ehli vilajet) i reeno je: Ovisnost je
stavljanje nefsa u Ruke Gospodara, da bude kao dojene u rukama majke.
Reeno je: Ovisnost (iftikar), to je Ispranjenost (feragat) koja je u Podrci (ri'ajet),
podrka je u Prijateljstvu (vilajet), prijateljstvo je u Pomoi ('inajet), pomo je u Uputi (hidajet); pa
ko nema ispranjenosti nema ni Podrke, ko nema podrke nema ni Prijateljstva, ko nema
prijateljstva nema ni Pomoi, a ko nema pomoi nema ni Upute.
Sine moj! Znaj da stvorenja zbog svoje nemoi siromana su i ovisna (muhtad) o
Uzvienom Allahu, zarobljenici su pod Njegovim htijenjem, slabi su pod Njegovim znanjem i moi,
i ne posjeduju za sebe ni za druge ni korist niti tetu, ni ponienje ni uzvisivanje, ni ivot ni smrt.
Gaaju ih strijele blagodati i izobilja, bespomono stoje kod nemoi i bijede. Pokrivena su im
njihova ishodita, imaju samo strah i nadu, siromatvo i dovu, ponienost i pla. Najsiromaniji je
onaj koji ima ova svojstva, a najslabiji je onaj iji je ovo hal.
Znaj da je Ovisnost najuzvieniji Stepen zaljubljenika (mertebeti muhibbin), najvii Status
ovisnika (menazili munibin), najblii Hal murida (halati muridin), najvee Sredstvo povratnika
(Alati evvabin), najuzvieniji Poloaj pokajnika (mekami taibin), najvelianstvenija Veza bliskih
(vesaili mukarrebin).
Ovisnost je Osnov robovanja (asli ubudijet), Izvorite iskrenosti (sadri ihlas), Glava
takvaluka (re'si takva), Sr istinoljubivosti (muhhi sidk), Temelj upute (esasi huda), pa ko hoe da
ue u Porodicu ljudi ovisnosti, mora prestati brinuti o svom interesu i interesu svoje porodice, i da
se pusti da bude uglaan u rukama Uzvienog Allaha; poput ovjeka koji se nalazi u tminama
bunara iji je vrh zatvoren i svjetlost pokrivena, u njemu nema prijatelja, niko od stvorenja ne
prolazi pored bunara. Pa zar se moe nadati i biti ovisan i o kome osim o svome Gospodaru!?
Pripovijeda se da je jedan od Dobrih upao u pustinjski bunar i povrijedio se, pa pored bunara
proe karavana, a ovjek povika iz dubine bunara. Tada mu se javi unutranji glas:
- Zar pored Mene od drugog trai pomo, a Ja sam Pomaga onih koji zovu u pomo?!
ovjek tada zauti, a ljudi iz karavane zatvorie otvor bunara kako neko ne bi upao u njega.
ovjek izgubi nadu i u sebe i prekide mu se nada u stvorenja i ree:
- Allahu moj, sad mi niko nije ostao osim Tebe, a ja sam siromah i ovisan o Tebi! pa Allah
naredi lavu da otvori otvor bunara i on se spusti u bunar, te se ovjek uhvati za lavov rep i on ga
izvue van. Tada u glas iznad sebe:
- Ne prekidaj Vezu srca sa Onim koji te sa propau spasio od propasti!
Znaj da je Allah ispod svojih rijei: SAMO TEBE OBOAVAMO214 stavio Savrenstvo
vjernosti Iskrenog robovanja, i rob sazna potpunost svoje slabosti i nemoi, a zatim mu je dao drugu
reenicu u kojoj je sakupio za njega dobro Oba svijeta, a to su rijei Uzvienog: I SAMO OD
TEBE POMO TRAIMO.215 Tako sva robova prava pripadaju Allahu sa rijeima SAMO

214
Fatiha, 5
215
Fatiha, 5

92
TEBE OBOAVAMO, a sva potrebnost i ovisnost o Allahu pripadaju robu, sa rijeima I
SAMO OD TEBE POMO TRAIMO.
Govori se da je neki beduin stajao na Arefatu i rekao: Allahu moj, izaao sam Tebi, a Ti si
me izveo; stojim radi Tebe, a Ti si me postavio da stojim; ogrijeio sam se o Tvoju naredbu, a Ti si
me prepustio sumnjama. I pored toga za mene nema opravdanja i izvinjenja. Pa ako mi oprosti i
smiluje mi se, Ti si Dobroinitelj, a od mene nema veeg siromaha i ovisnika o Tebi, o Gospodaru
i Predvodnie moj.
Znaj da je Uzvieni Allah zaduio robove Istinskom ovisnou, kako ne bi prelazili granicu
Ubudijeta ka granici Rububijeta; od Umskih ('aklijje) htijenja ka Strastvenim (hevaijje) htijenjima;
od Duhovne (ruhijje) istoe ka duevnoj (nefsijje) prljavtini; od Uzvienih ('ulvijje) htijenja ka
niskim (suflijje) htijenjima.
Uzvieni Allah je rekao Svom najveem Vjerovjesniku s.a.v.s.: TI NEMA NITA SA
INJENJEM (EMR).216 i rekao je: SVO INJENJE PRIPADA ALLAHU217, i rekao je: A
CJELOKUPNO INJENJE JE ALLAHOVO218, i rekao je: ZAR NJEMU NE PRIPADA
STVARANJE I INJENJE?219
Da, Ispravnost roba je sa Ovisnou!
Da, traenje pomoi je od Pomagaa!
Da, uslov izlaska na stazu Upute (tariki hidajet) i dostizanja Ljudi prijateljstva (ehli vilajet)
je Ovisnost.

216
Ali Imran, 128
217
Ali Imran, 154
218
Er-Ra'd, 31
219
El-A'raf, 34

93
 Trideseti hadis

KADA NEKO OD VAS POE NA DUMU, NEKA SE OKUPA

Pripovijedao nam je na ejh, arif, moj dajda Ebu Bekr b. Jahja en-Nedari el-Ensari el-Vasiti
r.a., a njemu Ebu Galib Muhammed b. Abdulvahid el-Kazzaz, a njemu Ebu Ishak Ibrahim b. Omer
b. Ahmed el-Beremki, a njemu Ishak b. Seid, a njemu Muhammed b. Harun, a njemu Ebu Amina
Muhammed b. Ibrahim, a njemu Muhammed b. Sabik, a njemu Ibrahim b. Tahman, a njemu
Mensur, a njemu Nafi', a njemu Ibn Omer r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

KADA NEKO OD VAS POE NA DUMU, NEKA SE OKUPA.220

U ovom hadisu je velianje Vrhunskog saaptavanja (munadat) sa Allahom, jer rob kad
obavlja salat saaptava se sa svojim Gospodarom, naroito na dan Dume i sastajalitu tog dana, a
najvee Sastajalite (mehed) je Prisutnost (hadret).

Sutina Kupanja

Kupanje se odnosi na pranje Srca (kalb) i Tijela (kalib kalup) od Postojanja (vudud),
naravno, ne umanjujui od onoga to je erijatska korist od ienja. Ovo je Tajna (sirr) meu
Tajnama kupanja i ienja, jer meu erijatskim propisima nema ni jednog koji nema u sebi
Vanjske (zahir) i Unutranje (batin) tajne, od kojih se zadivljuju Umovi.

Preputanje svega Allahu

Sine moj! Znaj da onaj koji pogleda u Lijepo Allahovo planiranje (tedbir), Finoe Njegovog
stvaranja i Potpunost Njegove moi, znae da je On, Uzvieni Samoopstojei, kako to Njemu i
dolikuje i da su perini robova u Njegovoj ruci, te ih On okree kako hoe. Njegova srea i nesrea
su u Iskonu Njegovog propisivanja, niko ne mijenja Njegovu odredbu (kada) niti odgaa Ono to je
propisao (hukm). Kada rob ovo vjerovanje upotpuni oslonie se na Allaha, predae Mu se, sve e
prepustiti Njemu, stae Stopalima neophodnosti pred Njega, ostae bez ikakve moi i pokretanja,
bez ikakvog izabiranja i vezivanja, bez planiranja i pitanja. Rahatluk i srea Oba svijeta je u
Oslanjanju na Allaha, a briga na Oba svijeta je oslanjanje na drugog mimo Allaha i vienje snage i
pokretanja u sebi.
Zar ne vidi rijei Uzvienog Allaha Svom Vjerovjesniku s.a.v.s.: RECI: 'JA NE
POSJEDUJEM ZA SEBE NI KORIST NI TETU, OSIM ONOG TO ALLAH HOE.'221 I
Njegov postupak sa Musa a.s. u pustinji radi njegovih rijei: JA IMAM VLAST SAMO NAD
SOBOM I SVOJIM BRATOM.222
Reeno je o znaenju Njegovih rijei: IZUJ SVOJE PAPUE!223, tj. Izuj sa svog Srca
svoju porodicu, dijete i sve mimo Allaha!
Zatim je Uzvieni rekao: TA TI JE TO U RUCI, O MUSA?, REE: OVO JE MOJ
TAP.224, odnosei se na njegov nefs, pa ga On upita: ta radi sa njim?, te Musa ree:

220
Ahmed, Nesai, Buhari, Muslim
221
El-A'raf, 188
222
Maide, 25
223
Taha, 12
224
Taha 17 i 18

94
OSLANJAM SE NA NJEGA225 On mu tada ree: BACI GA, O MUSA! I ON GA BACI,
KAD ON ZMIJA KOJA PUE.226 Uzvieni Allah mu kaza: O, Musa, eto to to ree da se
oslanja na njega, postade ti neprijatelj, radi vezivanja tvog Srca za neto mimo Mene, pa se Musa
vrati svojim Srcem Uzvienom Allahu, pa kada je On to vidio, REE: 'UZMI GA I NE BOJ
SE!'227 On, Uzvieni je rekao Svom Vjerovjesniku s.a.v.s.: RECI: 'NEE NAS ZADESITI
NITA, OSIM ONOGA TO NAM JE ALLAH PROPISAO.'228

Oslanjanje na Allaha

Uzvieni Allah kae: Svakom robu na kojeg se spusti belaj i on se osloni na neko Moje
stvorenje, mimo Mene, ja u istrgnuti veze sa Nebom iz njegovih ruku i prepustiu ga samom sebi.
A svakom robu na kojeg se spusti belaj i on se osloni na Mene, a ne na Moja stvorenja, Ja u mu
dati prije nego to zatrai i odazvau mu Se prije nego Me zamoli.
Dolo je do nas da je Uzvieni Allah objavio Davudu a.s.: Tako mi Moje veliine ('izzet) i
Moje moi ('azamet), Moje velianstvenosti (delal) i Moje uzvienosti nad Mojim stvorenjima,
kada se Moj rob osloni na Mene mimo Mojih stvorenja, a Ja to znam iz njegovog Srca, pa da ga
napadnu Sedam nebesa i svi to su na njima i Sedam zemalja i svi to su na njima, Ja u mu nai
izlaz iz toga. A tako mi Moje veliine i Moje moi, Moje velianstvenosti i Moje uzvienosti nad
Mojim stvorenjima, kada se Moj rob osloni na neko od Mojih stvorenja, mimo Mene, a Ja to znam
iz njegovog Srca, Ja u prekinuti sa njim odnose, a zatim Me nije briga u kojoj u ga dolini
upropastiti, ispuniu mu Srce zauzetou, pohlepom i nadom koju nee dosegnuti nikada.
U haberu se navodi: Ko se oslanja na Allaha i trai pomo od Njega, Allah e uiniti da
bude potreban ljudima, uinie da govori Mudrosti i uinie ga jednim od Kraljeva oba
svijeta. A ko se oslanja na Njegovo stvorenje, mimo Njega, za to stvorenje On e vezati
njegovo Srce, kaznie ga i prekinue od njega dunjaluke i ahiretske veze.
Prenosi se takoer: Oslobodite se dunjalukih briga koliko god moete, usmjerite se
Njemu vaim Srcima i u svim vaim djelovanjima se oslonite na Njega. Jer kada se rob
usmjeri Njemu svojim Srcem, Allah Srca drugih robova usmjeri ka tom robu; a kada se
osloni na Allaha, Allah zadovolji sve njegove potrebe.229
Jahja b. Muaz je upitan kada e se ovjek osloniti na Allaha, pa ree: Onda kada prekine od
Srca sve veze, prisutne i izgubljene i zadovolji se Allahom kao Zatitnikom.
Prenosi se da je Uzvieni Allah rekao Davudu a.s.: Niim Me ne mogu oboavati
Oboavatelji (mete'abbidin), niti pribliiti Oni koji mi se pribliuju (metekarribin), a da je to vee
kod Mene kao Oslanjanje (i'tisam) i Preputanje (teslim).
Amir b. Kajs je rekao jednom Arifu:
- Moli Allaha za mene! pa on ree:
- Trai pomo od onoga koji je nemoniji od tebe. Pokoravaj se Allahu i uzdaj se u Njega,
dae ti vie od onoga to daje onima koji trae.
I rekao je da je objavljeno Musau a.s.: Ako eli da bude Voa (kaid) stanovnicima
dunjaluka i Predvodnik (sejjid) sa najveim ugledom, prepusti se Meni i budi zadovoljan onim to
Sam propisao.
Fudajl b. Ijad je rekao: Stidim se Allaha da kaem da se oslanjam na Njega, jer onaj koji se
oslanja na Allaha se ne boji nikog osim Njega, ne nada se nikom do Njemu i prekinuo je sve veze
svog Srca sa Oba svijeta.

225
Taha, 18
226
Taha, 19-20
227
Taha, 21
228
Et-Teube, 51
229
Tergib ve terhib, Taberani

95
 Reeno je o znaenju Njegovih rijei: MI SMO ALLAHOVI230, tj. mi smo Njegovi
robovi i robinje, okreemo se u Njegovoj volji i odreenju, perini robova su u Njegovoj ruci; I
MI SE NJEMU VRAAMO.231 sa Zadovoljstvom sa Njim, Preputanjem i Oslanjanjem na
Njega i Predavanjem Njemu.
Prenosi se da kada je Uzvieni Allah rekao Musa a.s.: IDI FARAONU, JER SE ON
OSILIO232, on ree: Gospodaru, a ta u sa porodicom i ovcama?, pa mu Uzvieni Allah ree:
Kada si Mene naao, ta ima da radi sa drugima? O, Musa, idi, osloni se (i'tesim) na Mene i
predaj se (isteslim) Meni i prepusti (fevvid) sve Meni. Uiniu vuka pastirom za tvoje ovce, a
meleke uvarima tvoje porodice. O, Musa, ko te je izbavio iz rijeke u koju te majka bacila? Ko te je
vratio tvojoj majci kasnije? Ko te je izbavio od tvog neprijatelja Faraona kad si ubio ovjeka? Ko te
je spasio u bezvodnoj pustinji nakon to si pobjegao od Faraona?, a Musa je na sve to odgovarao:
Ti, Ti... (Ente, Ente...)
Znaj da je onaj koji se osloni na nekog ili neto mimo Njega, odbaen i da je van granice
Ubudijeta, jer je granica Ubudijeta preputanje izbora Silnom (el-Debbar).
Uzvieni Allah kae: A GOSPODAR TVOJ STVARA TA HOE I ODABIRE ONO
TO JE ZA NJIH DOBRO233, i kae: ONO TO ALLAH LJUDIMA OTVARA OD
MILOSTI NE MOE NIKO ZATVORITI234 i kae: AKO TE POGODI NEVOLJA OD
ALLAHA, NIKO JE NE MOE OTKLONITI OSIM NJEGA235 i kae Uzvieni: RECI:
'NEE NAS ZADESITI NITA, OSIM ONOGA TO NAM JE ALLAH PROPISAO'236 i
kae Uzvieni: KO SE POUZDA U ALLAHA, PA ON MU JE DOVOLJAN.237

Stubovi Ubudijeta

Znaj da je robovanje (ubudijet) graevina sa deset osnova: Oslanjanje (i'tisam) na Allaha u

svemu, Zadovoljstvo (rida) sa Allahom u svemu, Vraanje (red') Njemu u svemu, Siromatvo i
Ovisnost (fakr) o Allahu u svemu, Pribjegavanje (inabet) Allahu u svemu, Strpljenje (sabur) sa
Allahom u svemu, Odvajanje (inkita') ka Allahu u svemu, Ustrajnost (istikamet) sa Allahom u
svemu, Preputanje (tefvid) Allahu u svemu i Predavanje (teslim) Njemu u svemu.
Znaj da su Predavanje (teslim) i Preputanje (istislam) dva ogranka Vjerovanja (imana) i
Spoznaje (marifet). Teslimijet je predavanje u potpunosti Onome koji daje mir (Es-Selam) sa
Ispravnou bez primjesa, a Istislam je da se ovjek u svemu prepusti zadovoljan sa onim to mu se
spustilo od Njega.

230
El-Bekare, 156
231
El-Bekare, 156
232
Taha, 24
233
El-Kasas, 68
234
Fatir, 2
235
El-En'am, 17
236
Et-Teube, 51
237
Et-Talak, 3

96
 Trideset prvi hadis

ZAR DA NE BUDEM ZAHVALAN ROB?

Pripovijedao nam je na veliki ejh Ebul-Fadl Ali el-Kari el-Kureji el-Vasiti, a njemu Ebul-Hasan
Abdurrahman b. Muhammed el-Muzaffer ed-Davudi, a njemu Ebu Muhammed Abdullah b. Ahmed
es-Serhasi, a njemu Ebu Abdullah Muhammed b. Jusuf el-Ferberi, a njemu Ebu Abdullah
Muhammed b. Ismail el-Buhari, a njemu Sadeka b. El-fadl, a njemu Ibn Ujejne, a njemu Zijad b.
Alaka da je el-Mugire r.a. rekao:

VJEROVJESNIK S.A.V.S. JE STAJAO NA NAMAZU, DOK MU NE BI NOGE

OTEKLE, PA MU REKOE: PA ALLAH TI JE OPROSTIO I BIVE I BUDUE
GRIJEHE!, TE ON REE: ZAR DA NE BUDEM ZAHVALNI ROB?238

U ovom hadisu je objanjeno da je obavezivanje na izvrenje obaveze Ubudijeta, Cilj ciljeva

kod onog ko ima pameti; jer je Najvei sejjid, Neiscrpna riznica Ahmed Muhammed Mustafa
s.a.v.s., mada je on Tajna i Povod postojanja, Spona izmeu stvorenja i Stvoritelja, istrajavao u
izvravanju robovanja, pa ak i onog od ega su mu njegova asna stopala oticala. A gdje smo mi?
O, Arife, natjeraj svoj Um da slijedi ovog Najveeg Poslanika s.a.v.s., pa i ako poniti, sve svoje
(kull) hiljadu puta u noi i danu, opet e i pored toga biti manjkav (nakis). Robovanje (ubudijet) je
svojstvo samo Pravog arifa.
Sine moj! Uzvieni Allah je u Knjigama objavljenim Vjerovjesnicima spomenuo osobine
Proienih. Uzvieni Allah kae: Robe moj, sa Mnom si Me naao, sa Mnom se izmeu Mene i
tebe dogodio Ugovor ljubavi, sa Mnom si postao jedan od Mojih hizmeara, sa Mnom si Me
spoznao i sa Mnom Me spominje i slavi, sa Mnom nalazi slast u spominjanju Mene, sa Mnom si
odluio da se sa Mnom drui, sa Mnom si u mogunosti da na Ahiretu gleda u Moje lice. Robe
moj, tvoj nefs pripada Meni, tvoj Ruh pripada Meni, tvoje Srce pripada Meni, sve tvoje je Moje.
Ako Mi da sve, dau ti sve i biu tvoj sa svime.
U haberu se navodi da je Uzvieni Allah objavio Davudu a.s.: O, Davude, ko je taj koji Me
je neto molio, a da sam mu Ja nadu prekinuo? Ko je pokucao na Moja vrata, a da mu nisam
otvorio? Ja sam uinio nade Svojih stvorenja vezane i kod Mene sauvane. O Davude, ta je robu
koji se odmee od Mene, a Ja ga zovem Sebi! O Davude, Ja sam Mjesto nadanja, Ja sam uinio da
lete Srca onih koji ude ka Meni i uinio sam ta Srca na zemlji mjestom Mog pogleda, potjerao sam
ih Sebi da im se povea udnja prema Meni i bliskost sa Mnom. O Davude, obraduj Moje prijatelje
(evlije) i Moje miljenike (ahbabe) da im Ja svaki as ukazujem Svoje poasti (keramete) i finoe
Svog stvaranja i ljepotu Moje milosti darivanja, da Me ne bi zaboravili i da ne bi naginjali nekom
mimo Mene, i da bi uinio da ude za Mnom sve dok ne mognu izdrati bez Mene, da bi im otvorio
vrata Moje prisnosti i odazvao im se prije nego to Me zamole, dao im prije nego zatrae. O
Davude, tako Mi Moje veliine i moi, Ja u ih postaviti u Firdeus i omoguiti im da Me gledaju
sve dok ne budem zadovoljan sa njima i oni sa Mnom.
O Davude, obavijesti stanovnike zemlje da sam Ja Miljenik onog ko Me voli, Sabesjednik
onome ko sa Mnom sjedi, Prisni prijatelj onoga ko se zblii sa Mnom, Drug onoga ko se drui sa
Mnom, Pomaga onoga ko Mi je pokoran, Odabranik za onoga ko Me odabere i reci Mojim
robovima: - Brzo doite u Druenje (sohbet) i Prisnost (uns) sa Mnom i pourite ka Mojoj ljubavi
(mehabbet) i Mojoj blizini (kurbet).
Znaj, o Davude, da sam Ja stvorio narav Svojih miljenika (ahbab) od naravi Mog prijatelja
(halila) Ibrahima, Mog istog (zekijj) roba Jahja i Mog miljenika (habib) Muhammeda. O Davude,

238
Ahmed, Buhari

97
jesi li ikad vidio da je voljeni krt prema svom voljenom. O Davude, ako se odui enja
odabranika za Susretom sa Mnom, Moja enja za njima je jo ea. Onaj koji Me trai nai e
Me, a onaj koji trai drugog, Mene nee nai.

Osobina Odabranika (ebrar)

O Davude, kada kod Mog roba bude preovladavala enja za Mnom i Zauzetost sa Mnom,
uiniu da mu rahatluk i slast bude u spominjanju (zikru) Mene i jako u ga zavoljeti ('ak),
podignuu Zastor izmeu Mene i njega, Ja u njega voljeti kao i on Mene. Nee biti nemaran kada
ljudi budu nemarni, nee zaboravljati kada ljudi budu zaboravljali, nee se zabavljati kada se ljudi
budu zabavljali. Takvi su Istinski odabranici (ebrar). O Davude, ako Me bude traio, nai e Me,
oslobodiu te od potreba i neu od tebe zahtijevati obaveze. A ako bude traio neto osim Mene,
zaokupiu te potrebama i zahtijevau od tebe obaveze. O Davude, Ja sam dao Svoju ljubav onome
koji Me ne zaboravlja, ni jezikom ni srcem, jer nema ni jedne stvari manjkavije kod Mene od
nemarnosti i zaborava.
O Davude, ako bude zadovoljan sa Mnom i Ja u biti zadovoljan s tobom, ako iskljuivo od
Mene trai potrebu i Ja u iskljuivo tebi dati uspjeh, ako mi bude zahvaljivao uiniu te Kraljem
na Oba svijeta. O Davude, ko se ne strpi na Naim belajima, nee se uspeti k Nama. O Davude,
kada Ja zavolim Svog roba ispunim mu Srce strahom od Mene, udnjom za sastanak sa Mnom i
pohlepom za pokornou Meni.
O Davude, Moji prijatelji (evlije) su pod Mojim kubetima i ne poznaje ih niko osim Mojih
prijatelja (evlija), blago li se Mojim prijateljima i blago li se Mojim miljenicima. O Davude, Ja ne
zaboravljam onog ko Mene zaboravlja, pa kako da zaboravim onog ko Me spominje i ko Me se
sjea. O Davude, Ja sam Dareljiv prema onome ko je krt prema Meni, pa kako da budem krt
prema onom ko je dareljiv radi Mene. O Davude, Ja volim onog ko se srdi na Mene, pa kako da se
srdim na onog ko Me voli. O Davude, obraduj Moje robove koji trae, da sam Ja prema njima
Saaljiv i Samilostan. O Davude, svaki voljeni voli osamu (halvet) sa svojim voljenim, a Ja
nadzirem Srca Svojih miljenika. Reci onima koji se naslauju spominjanjem Mene: Jeste li nali
gospodara dobrotvornijeg od Mene? O Davude, ko Mi se pokorava i voli Me, nastaniu ga u Svoj
Dennet i pokazau mu Svoje lice (vedh), a ko Mi grijei i ne voli Me, baciu ga u Svoju vatru i
prepustiu ga Svojoj srdbi. O Davude, tako Mi Moje veliine i moi, nee biti u Mom susjedstvu
osim onog koji trai Moje susjedstvo.
O Davude, lae onaj koji tvrdi da Me voli, a kada ga prekrije no, on spava, zaboravivi
Mene. O Davude, ko Me spozna, hoe Mene; ko hoe Mene, trai Me; ko Mene trai i nae Me, a
ko Me nae ne bira drugog voljenog osim Mene. O Davude, ko Me trai usmrtiu ga, ko Me voli
iskuau ga, a ko bjei od Mene spaliu ga. O Davude, obraduj grijenike time da Ja opratam i
upozori Iskrene da sam Ja ljubomoran. O Davude, ko Me susretne, a boji Me se, neu ga kazniti
Svojom vatrom; ko Me susretne, a voli Me, neu ga rastuiti rastankom sa Sobom, ko Me susretne,
a stidi Me se, neu ga postidjeti na dan kada Me susretne. O Davude, Moj Dennet je za onog ko ne
gubi nadu u Moju milost, a Moja srdba je za onoga ko poini grijeh i sa njime se oholi naspram
Mog pratanja. Kada bih pourio sa kanjavanjem, kaznio bih one to gube nadu u Moju milost, ali
urba nije Moja osobina. Pa evo Mene, nadzirem Srca Svojih miljenika, kada ih prekrije no,
dadnem Vid njihovim Srcima, pa Mi se usnama obraaju i govore Mi u Prisutnosti (hudur).
O Davude, da nisam ruhove Svojih miljenika vezao za njihova tijela, iupali bi se iz tijela
zbog udnje za Sastankom sa Mnom. O Davude, Ja imam robove koje sam uinio initeljima dobra
i sklonima za Prisnost. Blago li se njima i divan je njihov svretak.
Prenosi se da je Uzvieni Allah objavio Jahja, sinu Zekerijja:
- Ja sam propisao Sebi, kada u Srcu svog roba vidim da Me je zavolio, onda u biti njegov
sluh, njegov vid i njegov jezik i omrznuu mu svaku stvar, zabraniu mu svaku strast i uitak
dunjaluka, kao i udoban ivot i nadzirau ga svakoga dana sedamdeset hiljada puta. Poveavau mu
svakog asa uitke Moje ljubavi i slast prisnosti sa Mnom, ispuniu mu Srce Svjetlou od Mene,

98
tako da svakog asa gleda u Mene, a Ja u ga gladiti po glavi i staviti Svoju ruku na bol njegovog
Srca, da se ne bi alio na njega. Ja u uti udaranje njegovog Srca od udnje za sastankom sa Mnom
i straha od rastanka.
Jahja ree: - Istina je da se moje Srce ne smiruje dok ne doe do Tebe, Gospodaru moj!
- O, Jahja, kako e se smiriti Srce onog koji ezne, a Ja sam njegova Krajnja elja; Ishodite
njegove nade? On Mi se u svakom asu pribliava, a i Ja se pribliavam njemu, ujem njegov
govor, znam za njegovu tugu i volim njegov glas. Tako Mi Moje moi i veliine, Ja u njega na
Kijametskom danu proglasiti starjeinom, na emu e mu zavidjeti i prethodnici (evvelin) i
sljedbenici (ahirin), zatim u narediti Glasniku da vikne ispod Ara: Ovo je taj i taj, sin tog i tog,
Allahov prijatelj i prisni drug, Allah ga zove da ga razveseli!, pa u narediti da se podigne Zastor
da bi moj voljeni pogledao u Mene i rei u mu: Esselamu alejk, robe Moj i prijatelju Moj, raduj
se!
Tada se Jahja onesvijesti i nije doao sebi tri dana, a kada se osvijestio ree:
- Slava Tebi, slava Tebi! Kolika je samo Tvoja ljubav prema Svojim prijateljima i prisnim
drugovima. Za Tobom se ne prekida nada, o Najbolji drue i prijatelju, Najbolji Gospodaru i
Najbolji Pomagau.
Prenosi se da je Uzvieni Allah rekao u jednoj od Svojih knjiga: Ako u Srcu Moga roba
preovladava Zauzetost i Prisnost sa Mnom, podii u Zastor izmeu Sebe i njega u Batinu, tako da
e biti kao da gleda u Mene.
Prenosi se da je Uzvieni Allah rekao u jednoj od Knjiga: Tako Mi Moje moi i veliine,
prekinuu nadu svakog ko se nada od drugog mimo Mene sa razoarenjem. Moj rob se nada od
drugog, a svo dobro je u Mojoj ruci. Ko se to nadao od Mene, pa da sam mu prekinuo nadu? Ko je
to oekivao od Mene, pa da sam mu iznevjerio oekivanje? Ko je to pokucao na Moja vrata
molbom, pa da mu nisam otvorio? Robe moj, neka ti je prijatno spominjanje Mene, jer Sam ti Ja
Najbolji voljeni i na Dunjaluku i na Ahiretu. Robe moj, sjetie se ti Mene kada isproba druge i
uvidi da sam Ja bolji za tebe od svega mimo Mene. Robe moj, zar se ne stidi da okrene lice od
Mene i usmjeri se ka drugom? Robe moj, gdje to ide, a put ide prema Meni, a ne prema drugom?
Robe moj, gdje je taj to Me je zamolio, a da mu se nisam odazvao, gdje je taj to Mi je neto traio,
a da mu nisam dao? Robe moj Moja vrata su za tebe otvorenja, Moj poklon je tebi dat, a Ja sam od
milostivih Najmilostiviji.
Prenosi se da je Uzvieni Allah rekao Musau a.s.: Sigurna je Moja ljubav za one koj se vole
radi Mene. Sigurna je Moja ljubav za one koji se sastaju radi Mene. Sigurna je Moja ljubav za one
koji se posjeuju radi Mene. O Musa, ako Me spomene i Ja u tebe spomenuti, ako bude
zadovoljan sa Mnom i Ja u biti Zadovoljan s tobom, ako bude iskljuivo Moj i Ja u biti
iskljuivo tvoj, ako se ne bude opirao onome to Sam propisao, odabrau te i uzeti za Prijatelja i
pribliiu tvoje sjedite Sebi. O Musa, kada se boji boj se Mene, da bih te osigurao; kada voli
voli Mene, da bih te zavolio i uinio da te zavole srca Dobrih; a kada gleda gledaj u Mene, da bih
Ja pogledao na tebe sa Svog Ara.
Prenosi se u nekim haberima da e Uzvieni Allah na Kijametskom danu rei Svojim
prijateljima: O, Moji Prijatelji, ve dugo vas posmatram i vidio sam da su vam na dunjaluku vae
oi upale, usne vam se istanjile i smanjili vam se stomaci, pa jedite i pijte prijatno radi onog to ste
u prolim danima zaradili. Prijatelji i miljenici Moji, nadoknada Moja za vas je najizvrsnija, Moja
poast vama je najobilatija, Moj postupak sa vama je najljepi, Moje interesovanje za vas je najjae.
Ja sam Miljenik Srca i Ja najbolje poznajem skriveno.

99
 Trideset drugi hadis

EL-MUTEVEKKIL S.A.V.S. (ONAJ KOJI SE POUZDAJE)

Pripovijedao nam je na veliki ejh Ebul-Fadl Ali el-Vasiti, a njemu Ebul-Hasan Abdurrahman ed-
Davudi, a njemu Ebu Muhammed Abdullah es-Serhasi, a njemu Ebu Abdullah Muhammed b. Ismail
el-Buhari, a njemu Abdullah b. Mesleme, a njemu Abdulaziz b. Ebu Seleme, a njemu Hilal b. Ebu
Hilal, a njemu Ata b. Jesar da je Abdullah b. Amr b. As r.a. rekao:

Kur'anski ajet: O VJEROVJESNIE, MI SMO TE POSLALI KAO SVJEDOKA, DA

OBRADUJE I DA UPOZORI.239 Ove rijei se nalaze i u Tevratu u ovom obliku: O
VJEROVJESNIE, MI SMO TE POSLALI KAO SVJEDOKA, DA OBRADUJE I UPOZORI
NEUKE. TI SI MOJ ROB I MOJ POSLANIK I NAZVAO SAM TE MUTEVEKKILOM (KOJI
SE POUZDAJE). ON (POSLANIK) NIJE OSORAN NITI GRUB, NE GALAMI PO ULICAMA,
NA LOE NE UZVRAA LOIM, VE OPRATA I POKRIVA. ALLAH GA NEE UZETI
SEBI SVE DOK NE OBAVI ZADATAK SA ZABLUDJELIM NARODOM, DOK NE
IZGOVORE 'LA ILAHE ILLALLAH', I DOK IM NE OTVORI SLIJEPE OI, GLUHE UI I
ZAPEAENA SRCA.240

Sa ovim senedom od el-Buharija se prenosi da mu je pripovijedao Halid b. El-Muhallid, a njemu

Sulejman, a njemu Abdullah b. Dinar, a njemu Ebu Salih, a njemu Ebu Hurejre r.a. da je Allahov
Poslanik s.a.v.s. rekao:

RODBINSKA VEZA JE VEZA OD MILOSTIVOG, PA ALLAH KAE: KO

RODBINSKU VEZU SPAJA, I JA U NJEGA SPOJITI, A KO JE PREKIDA, I JA U NJEGA
PREKINUTI.241

U prvom dijelu se istie da e Allah potpomoi Svog Vjerovjesnika s.a.v.s. da ispravi

zabludjele rijeima: Nema boga osim Allaha, a slijedei dio istie da je rodbinska veza Zraka
svjetlosti Milostivog, pa ko je spaja bie spojen, a ko je prekida bie otkinut. Spoj Tajni u ova dva
govora je Otvaranje srca, oka i uha sa Iskrenim tevhidom i Spajanje srca stvorenja sa Milostivim
putem Ueta milosti i saosjeanja rodbinskom vezom od najblieg ka daljnjem. Ovo Arif razumije.
Izreka Tevhida potie na vjerovanje u Allaha, a spajanje rodbinske veze potie na ponaanje na
osnovu Allahovog obiaja, a to je Milostivi. Njemu se vraa i obraa u skrivenom i oitom, od
Njega se pomo trai i u Njega se pouzdaje. Ovo se postie samo velianjem Allahovog djelovanja
(emrullah), a to i jeste velianje Allaha.
Jahja b. Muaz je rekao: Spoznaj Onog od kojeg jedino zna poasti, ne nadaj se rahatluku
osim od Njega, stidi se Njega istinskim stidom i sjeti se Njegove milosti darivanja kada te je
stvorio, a bio si nita. On te je okitio Svjetlom spoznaje, tako da ti se ini da si Ga uvijek poznavao.
Da nije Njegove poasti i milosti prema tebi, kako bi saznao da ti je On Gospodar, a da Ga ne vidi
svojim oima? Zatim je oistio tvoju Tajnu i razum od sumnje (ekk), kolebanja (ubhet) i
licemjerstva (nifak), obukao ti je najljepe Svoje odijelo, krunisao te Svojom krunom, a da te nije ni
pitao, a zatim te pozvao u Kuu Mira (Darus-Selam). Kae se: Mu'min e biti veliki sve dok
velia Allaha i Njegovo djelovanje, sve dok velia Njegove prijatelje i zna njihovu vrijednost
(kudret) i svetost (hurmet).

239
El-Ahzab, 45
240
Buhari
241
Buhari, Ahmed

100
 Stid je ogranak Imana

Pripovijeda se da je jedan od dunjalukih kraljeva pitao ekika242 ima li kakvih potreba, pa

on ree: Ja se stidim od svog Gospodara da to traim od tebe, jer moj me Gospodar gleda i govori:
- Trai od Mene sve svoje potrebe bez sustezanja jer Sam zadovoljan sa tobom, ali ne trai od
drugih da te ne bih zamrzio.
Kod Rabije el-Basrije je dola skupina zahida, meu kojima je bio i Sufjan es-Sevri, pa kada
vidjee kod nje stare i ofucane stvari, upitae:
- Zato ne ode do ovdanjih kraljeva da ti dadnu ta?
- Allaha mi, ja se stidim da traim dunjaluk od Onog ko ga posjeduje, pa kako u traiti od
onog ko ga ne posjeduje odgovori ona.
Ebu Abdullah je upitan ta je osobina murida, pa ree: Da svojim tijelima budu sa ljudima,
a da su im Srca ispod Ara, kao da vide svog Gospodara na Aru i stide se da trae od Njega ita
osim Njega.
U haberu se navodi: Vidite li ta je sve Sulejmanu dato od vlasti (mulk), a on nije
nijednom digao glavu prema nebu iz poniznosti (huu') i stida (hija') od Allaha, sve dok ga
Allah nije usmrtio?243
Amir b. Abdu Kajs je rekao: Nisam pogledao ni u jednu stvar, a da nisam vidio da je Allah
meni blii od nje i da je Njegov pogled u mene prethodio u moj pogled na tu stvar.
Jahja b. Muaz r.a. je kada bi uio ajet A MI SMO NJEMU BLII OD NJEGOVE
VRATNE ILE KUCAVICE.244, govorio: Allahu moj, ovo je Tvoja blizina Tvome neprijatelju,
a kakva li je Tvoja blizina Tvojim prijateljima?
uhr b. Haueb245 je rekao: Nikad nisam vidio da je Ibrahim et-Tejmi246 podigao svoju
glavu ili pogled prema nebu iz stida od Allaha, sve dok ga On nije usmrtio.
Arif Davud et-Tai247 se razbolio i leao kod svoje kue, pa mu rekoe da izae makar na
balkon da ga zapahne ist zrak, te on ree: Stidim se Allaha da me vidi da traim rahatluk za svoj
nefs na dunjaluku.
Kae se da je u Egiptu bio neki lud ovjek za koga se govorilo da zna najvee Allahovo ime
(ismi a'zam), pa mu rekoe:
- Zato ne moli Allaha Njegovim najveim imenom da otkloni od tebe taj belaj?
- Stidim se Njega da moje htijenje (murad) bude u suprotnosti Njegovom htijenju (murad).
odgovori on.

Salat je Mi'rad arifa

Na sejjid Imam Husejn sin Imama Alija r.a. je, kada bi uzeo abdest da klanja, iznenada
promijenio boju lica i noge bi mu se poele tresti, pa ga upitae o tome i on ree: Dunost onome
koji stane ispred Gospodara Ara je da mu se promijeni boja lica od stida prema Njegovom
velianstvu.
Muslim b. Jesar248 je klanjao, pa se dio damije sruio, a on to nije ni osjetio.
Imam Aliju b. Ebu Talibu r.a. su se tresle noge kada bi obavljao Salat Emanet koji nisu
mogli podnijeti ni Nebo ni Zemlja.
A neku enu je zmija ujela na etrdeset mjesta, a ona to nije osjetila od slasti namaza.

242
ekik b. Ibrahim, el-Erdi el-Belhi, umro 194. h.g.
243
Ibn Asakir
244
Kaf, 16
245
uhr b. Haueb el-E'ari (20-100. h.g.)
246
Ibrahim et-Tejmi, umro u Haddadovom zatvoru 92. h.g.
247
Davud et-Tai, umro 165. h.g.
248
Muslim b. Jesar, muftija Basre, umro 108. h.g.

101
 Muslim b. Jesar je jednom klanjao, a poar je izbio u njegovoj kui, pa su ljudi pourili
prema njoj i ugasili vatru, a on to nije ni osjetio.
El-Desiri je rekao: Ja se stidim Allaha da spavam udobno namjeten, sve dok me san ne
savlada.
Pripovijeda se da Muaza b. Abdullah249 nije podigla pogled prema nebu etrdeset godina, a
znala je govoriti: udim se kako oko moe spavati, a Voljeni u njega gleda. Da je razmiljalo o
Njegovoj velianstvenosti i veliini, ne bi se oko sklopilo.
Davud a.s. nije dizao glavu prema nebu iz potovanja prema Njegovoj Velianstvenosti.
Ibn Sinan250 je rekao: Allah nije uzeo Ibrahima za Prijatelja sve dok nije stavio u njegovo
Srce strahopotovanje prema Njemu, tako da se moglo uti udaranje Srca, kao to se uju ptice u
zraku.
Tri su znaka Sretnih: pridravanje Sunneta Odabranog Vjerovjesnika s.a.v.s., druenje sa
Dobrim Allahovim prijateljima i stid od Vladara Silnog.
U Zeburu je napisano: O Davude, Ja se stidim da odbijem svog roba kada Me zovne, a Moj
rob se ne stidi kada ga zovnem da Mi se ne odazove.
Vjerovjesnik s.a.v.s. je rekao: Ihsan je da robuje Allahu kao da Ga vidi, jer ako ti
Njega ne vidi, On tebe vidi.251
Fudajl b. Ijad je rekao: Allahu moj, smiluj se onome koji, da ima pameti, ne bi progovorio
od stida.
Pripovijeda se da je Amir b. Kajs klanjao kada su ga okruili lavovi, pa kada je zavrio sa
namazom, pogladio ih je po leima rukom i rekao:
- Vi ste Allahovi psi, a ja sam Allahov rob.
- Da li si ih se uplaio? bio je kasnije upitan.
- Stidim se svog Gospodara da se bojim neega osim Njega.
Salih el-Murri252 je rekao: Vidio sam svoga Gospodara u snu i rekoh:
- Odazivam Ti se. Odazivam Ti se... i postadoh kao muica pred Njegovom
velianstvenou, pa on ree:
- O Salih, Ja sam obavijeten o muridima i ujem njihove jecaje i vidim njihove pokrete i
nadzirem njihove Tajne i njihove umove, - i tada se moj um ('akl) zaprepasti od stida od Njega.
Pripovijeda se da se Hasan el-Basri popeo na minaret da ui ezan, pa kada je prouio:
Ehedu en la ilahe illallah, pao je u nesvijest zbog Njegove velianstvenosti.
Aia r.a. je rekla: Allahov Poslanik s.a.v.s. je razgovarao sa nama, a mi smo
razgovarali sa njim, ali kada nastupi vrijeme salata (ponaao bi se) kao da nas ne poznaje, niti
mi njega poznajemo.253
Neki od Ljudi spoznaje su rekli da znaenje rijei Alejhisselama: Uinjeno je da je Salat
zjenica mog oka254, ne treba shvatati doslovno, ve da je, kada bi stajao na salatu, vidio ono to bi
mu razveselilo njegovo oko, na osnovu njegovih rijei: Ihsan je da robuje Allahu kao da Ga
vidi.
Fudajl b. Ijad je rekao: Klanjao sam sa Zunnunom ikindiju, pa kada je htio da izrekne
poetni tekbir, podie ruke i ree Allah, a zatim se Zaprepasti i ostade kao da je tijelo bez due,
usljed Njegove velianstvenosti, a zatim dovri ekber, a ja sam pomislio da e mi srce iskoiti od
silnog strahopotovanja.

249
Muaza b. Abdullah el-Adevija, jedna od tabiina i muhadisa, umrla 83. h.g.
250
Ebu Dafer Ahmed b. Hamdan b. Ali, umro 311. h.g.
251
Buhari, Muslim
252
Ebu Bir Salih el-Murri
253
Gazali: Ihja
254
Ahmed, Nesai

102
Ljudima se stid umanji prema Gospodaru,
Takvaluk e se svaiji pokazati jednom;
Ne brinu se o grijesima i u kakvom su stanju,
Ve se brinu o ovome Dunjaluku jadnom.
Ljubav svoje porodice nastoje da dostignu
A o mrnji svoga Rabba ne haju i ne brinu.

103
 Trideset trei hadis

ALLAHU, BLAGOSLOVI NAS U REDEBU I A'BANU...

Pripovijedao nam je na ejh, kadija Ebul-Fadl Ali el-Vasiti, a njemu Ebu Ali el-Hasan b. Ali, a
njemu Omer b. Ahmed i ahin, a njima Abdullah el-Begavi, a njemu Abdullah b. Omer el-Kavariri,
a njemu Zaide b. Ebur-Rekad, a njemu Zijad en-Nemiri, a njemu Enes b. Malik da je Vjerovjesnik
s.a.v.s. kada bi nastupio Redeb govorio:

ALLAHU, BLAGOSLOVI NAS U REDEBU I A'BANU I PRIPREMI NAS ZA

RAMAZAN!255

U ovom hadisu se nalazi mnogo znaenja, a jedno od njih je traenje slobodnog vremena za
dobra djela, da bi ivot bio radi Allaha, a i rad u njemu za Allaha. Takve su tenje onih koji su
spoznali (arifin) Allaha, nasljednika (varisin) Allahovog Poslanika s.a.v.s. i ovo je hal ljudi
poslunosti (takvaluka).
Sine moj, znaj da Takvaluk ima dva vida: posebni i opi. Posebni takvaluk je Ouvanje tajne
od svake tenje i elje za ime drugim osim Allahovog bia (Zat), jer Allah kae: BUDITE
POSLUNI ALLAHU ISTINSKOM POSLUNOU.256 Opi takvaluk je Ouvanje
spoljanjosti od svega to prezire Uzvieni Allah, a On kae: KO JE POSLUAN ALLAHU, ON
E MU POKRITI NJEGOVA NEDJELA.257 Uzvieni Allah je dao oslobaanje i izlaz iz briga,
olakanje i udobnost u Takvaluku, jer Uzvieni Allah kae: KO JE POSLUAN ALLAHU, ON
E MU U NJEGOVOM DJELOVANJU DATI OLAKANJE258 i kae: KO JE
POSLUAN ALLAHU, ON E MU DATI IZLAZ I OPSKRBIE GA ODAKLE SE I NE
NADA.259

Takvaluk je put prema Srei

Reeno je o znaenju ovog ajeta: - Ko bude posluan Allahu u izvravanju pokornosti, On

e mu dati izlaz iz prljavtina grijeha i poskliznua i opskrbie ga uspjenim rezultatima, odakle se i
ne nada. Drugo znaenje: Ko bude posluan Allahu pri uzimanju u obzir dokaza, On e mu dati
izlaz iz estine polaganja rauna i opskrbie ga smirajem na Oba svijeta odakle se i ne nada, ili
On e mu dati izlaz iz svih zaokupljenosti neim mimo Allaha i opskrbie ga lijepim ivotom
odakle se i ne nada.
Slijedea znaenja: - Ko bude posluan Allahu u ostavljanju zabrana i sumnjivih stvari, On
e mu dati izlaz iz htijenja i strasti i opskrbie ga slau pokornosti odakle se i ne nada. Ko bude
posluan Allahu pri istinitom govoru i ne bude se bojao prijekora u tome, On e mu dati izlaz iz
ljudskih spletki i varki i opskrbie ga uspjehom odakle se i ne nada. Ko bude posluan Allahu u
ostavljanju vezivanja za neto mimo Allaha, On e mu dati izlaz iz robovanja neemu osim Allaha i
opskrbie ga Istinoljubivou (sidk) i Iskrenou (ihlas) odakle se i ne nada.
Prenosi se od Ebu Hurejre r.a. da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: Kada bude Kijametski
dan, Uzvieni Allah e rei: - O ljudi, Ja sam postavio Svoja mjerila, a vi ste postavili svoja
mjerila. Ja sam postavio da je najplemenitiji meu vama onaj koji je najposluniji Meni, a vi

255
Ahmed, Hejsemi, Taberani
256
Ali Imran, 102
257
Et-Talak, 5
258
Et-Talak, 4
259
Et-Talak, 2

104
ste postavili da su najasniji meu vama oni koji su najbogatiji. Ja u danas uzdii svoja
mjerila, a ponititi vaa. Pa gdje ste Mutekije, za vas danas nema straha i vi neete biti tuni!
I rekao je Alejhisselam: Halal je jasan i Haram je jasan, a izmeu njih su Sumnjive
stvari (muteabihat) koje veina ljudi ne poznaje, pa ko se uva od tih Sumnjivih stvari,
sauvae svoj Din, a ko ue u te Sumnjive stvari, uao je u Haram. 260 I rekao je: Ostavi ono
to te zbunjuje, a prihvati ono to te ne zbunjuje.261
Isa a.s. je rekao: Da postite dok ne budete kao strune mravi i klanjate dok ne budete
povijeni kao lukovi, post i namaz nee biti primljeno od vas bez Istinske pobonosti (ver'i sadik).
Vehb b. Munebbeh je rekao: Ko baci svoje poude (ehvet) pod noge, ejtan pobjegne iz
njegove sjenke, a iji razum (akl) nadvlada njegovu strast (heva), taj je Strpljivi pobjednik.
Jedan Mutekija je upitan:
- Odakle si doao?
- Ostavi pitanja o onome o emu ti znanje nee koristiti, niti neznanje o tome tetiti, ve se
zaokupi onim to te se tie, a ne onim to te se ne tie.
Upitae ga: - ta je Glava takvaluka?
- Da uva svoj nefs od pouda (ehvet), svoja usta od uitaka (lezzet), a Srce od nemarnosti
(gaflet) i rekao je: - Budi posluan Allahu, koji je prekorio Adema zbog jednog zalogaja, Musaa
zbog jednog udarca, Davuda zbog jednog pogleda, Jusufa zbog jedne elje, Nuha zbog jedne dove,
a Muhammeda zbog jedne pomisli, Allahov je salavat na svima njima.
Ubejd b. Umejr262 je rekao: Ne smije onaj koji je obukao odjeu Odricanja (ver'a) i
Poslunosti (takva) da gleda u dunjaluke ukrase i da govori o onome to ga se ne tie.
Dafer el-Huldi je rekao: Jednom sam se pomokrio na dno nekog zida, pa mi se javi
Unutranji glas: - Tvrdi da ima Takvaluk, a mokri se na tui zid!
Pripovijeda se da je Ibn el-Mubarek putovao iz Merva do ama da bi olovku koju je posudio
vratio njenom vlasniku.
U haberu se navodi: Niko od vas nema prednost nad drugim, osim u Suzdrljivosti
(ver'a) i poslunosti (takva), jer su to najbolja djela (efdalul-a'mal).
Ubejj b. Ka'b263 r.a. je rekao: Niko ne ostavi neto radi Allaha, a da mu Allah umjesto toga
ne dadne bolje od toga odakle se i ne nada.
Ibn Sirin je rekao: Zabranjeno je za svako srce u kojem ima ljubavi za dunjalukom, da se
nastani Takvaluk.
Omer b. Abdulaziz264 r.a. je rekao: Malo Suzdrljivosti (ver'a) je bolje od namaza svih
stanovnika dunjaluka.
Prenosi se da je Musa a.s. rekao:
- Allahu moj, stvorio si Adema Svojom rukom, uveo si ga u Dennet, dao si mu blagodati
koliko si htio, a zatim si ga izveo iz njega radi jednog posrtaja?! pa on ree:
- O Musa, zar ne zna da je strogost prema voljenom estoka u onome to se kod neprijatelja
tolerie?

Da bi sretan bio
Imetak sam skupljao,
I to nisam krio!
Na kraju sam spoznao
Da je sretan postao,
Mutekija ko je bio!

260
Buhari, Muslim
261
Tirmizi, Nesai, Ahmed
262
Ubejd b. Umejr el-Mekki, tabiin, umro 68. h.g.
263
Ubejj b. Ka'b el-Ensari el-Hazredi, ashab uenjak i mudtehid, umro 21. h.g.
264
Voa vjernika Omer b. Abdulaziz b. Mervan, dobri halifa (61-99. h.g.)

105
 Trideset etvrti hadis

KO DOBIJE SINA I DA MU IME MUHAMMED

Pripovijedao nam je na ejh, kadija Ebul-Fadl Ali el-Vasiti, a njemu Ebul-Hasan Muhammed b.
Ahmed, a njemu Ebu Abdullah el-Husejn, a njemu Ahmed b. Bekir b. Hamid, a njemu Hammad el-
Askeri, a njemu Ishak b. Sejjar, a njemu Haddad b. Minhal, a njemu Hammad b. Seleme, a
njemu Berd b. Sinan, a njemu Mekhul, a njemu Ebu Umame el-Bahili da je Allahov Poslanik s.a.v.s.
rekao:

KO DOBIJE SINA I DA MU IME MUHAMMED, ELEI TIME BEREKET, I ON I

NJEGOV SIN E U DENNET.265

U ovom hadisu je Tajna ljubavi prema Alejhisselamu koju razumiju samo Odabranici. Kod
njih se spomenom njegovog Mubarek imena nadahnjuju tenje za preuzimanjem njegovog istog
ahlaka i za kaenjem za njegove skute. Vidi kako njihove tenje na putu slijeenja njega ne zastaju
radi zauzetosti dunjalukom, ve oni obraaju panju i skrueni su, Allaha se boje, svog
Vjerovjesnika slijede i po njegovom Sunnetu rade. Oni su istinski arifi.
Sine moj, znaj da Ljudi spoznaje plau onda kada se nemarni smiju, a tuguju kad se
obmanuti raduju. Uzvieni Allah kae: TOGA DANA E LICA BITI SVIJETLA, U SVOG
GOSPODARA E GLEDATI266 i kae: TOGA DANA E LICA BLISTATI, NASMIJANA
I OBRADOVANA267, a spomenuo je kao Dokaz spoznaje i Znakove arifa puno plakanja i lijenja
suza, rekavi: PLAUI SVOJE BRADE SUZAMA NATAPAJU268, a prekorio je zbog
smijeha i naputanja plaa rekavi: ZAR SE OVOME GOVORU UDE. I SMIJU SE, A NE
PLAU.269

Vrste plaa

Znaj da plaa ima tri vida: Pla oka (bukai 'ajn), Pla srca (bukai kalb) i Pla tajne (bukai
sirr). Pla oka je za Pokajnike (munibin) meu Ljudima spoznaje; Pla srca je za Muride meu
Ljudima spoznaje; a Pla tajne je za Zaljubljenike (muhibbin) meu Ljudima spoznaje.
I znaj da su kod ljudi spoznaje tenje sakrivene pod njihovim Tajnama i zaklonjene od
njihovih misli; pa kada god iz njihovih Tajni puhne Vjetar bojazni i strahopotovanja, iz njihovih
Srca plane Vatra tuge i spali svu Suhovinu nemarnosti i zaborava.
Plaa ima pet vrsta: Pla stida (bukai hija'), kao Ademov pla; Pla grjeke (bukai hatie),
kao Davudov pla; Pla straha (bukai hauf), kao pla Jahja sina Zekerijja; Pla izgubljenosti (bukai
fakd), kao Jakubov pla i Pla strahopotovanja (bukai hejbet), to je pla ostalih Vjerovjesnika, a o
njemu govore rijei Uzvienog Allaha: A KADA IM SE ITAJU AJETI MILOSTIVOG
PADAJU NA SEDDU PLAUI.270
esta vrsta je pla uajba i to je Pla udnje i ljubavi (bukai evk ve mehabbet). Naime,
uajb je plakao dok nije izgubio vid, zatim mu se vratio i on je plakao dok ga ponovo nije izgubio, i
tako tri puta, pa mu Uzvieni Allah objavi:

265
Adelani Keful-hafa, Ibn Asakir, Sujuti
266
El-Kijame, 22 i 23
267
Abese, 38 i 39
268
El-Isra, 109
269
En-Nedm, 59
270
Merjem, 58

106
 - uajbe, ako plae zbog straha od Vatre, pa Ja u te od Vatre sauvati, a ako plae radi
Denneta, pa uveu te u Dennet!?
- Ne, Gospodaru! Ja plaem zbog udnje (evk) za sastankom s Tobom ree uajb.
- O uajbe, onaj koji Me hoe mora i plakati iz udnje za Mnom, a za takvog nema lijeka
osim sastanka sa Mnom.
Prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: Da u nekom narodu postoji rob koji plae iz
Bojazni od Allaha, Allah bi se tom narodu smilovao radi njegovog plaa.271
Rabija je rekla: Plakala sam deset godina radi Allaha ('anillah), deset godina za Allahom
(billah), a deset godina ka Allahu (ilallah). Taj pla za Allahom je bio radi Nadanja (reda) za
Njim, radi Allaha je bio iz Straha (hauf) radi Njega, a ka Allahu je bio iz udnje (evk) ka Njemu.
Jedan od arifa je rekao: Doao sam kod Rabije el-Basrije, a ona je bila na seddi, pa sjedoh
kod nje dok se ne die, a na mjestu sedde je bila lokva od njenih suza. Ja je poselamih i ona mi
uzvrati, pa ree:
- ta si trebao?
- Doao sam da te posjetim rekoh, a ona okrenu lice od mene i ree plaui:
- O, Zjenico moga oka, moram biti s Tobom! udno je za onog ko Te spozna, kako se
zaokuplja drugime, i udno je za onog ko Tebe eli, kako eli drugoga.
'Ata es-Sulemi je esto govorio u svom plau: Allahu, smiluj se mome usmjerenju Tebi,
mom okretanju od svega mimo Tebe, mojoj usamljenosti na Tvojoj zemlji, mojoj otuenosti meu
Tvojim robovima i mome stajanju pred Tobom!
Fudajl b. Ijad je rekao: Jednom sam bio u tavafu i vidjeh ovjeka ija boja se bila
promijenila i koji je neto mrmljao sam sa sobom, prioh mu i uh da govori:
- Allahu moj, s Tobom su bliska Srca zaljubljenika (muhibbin), kod Tebe se odmaraju Srca
arifa, pa nemoj prekidati nade Onih koji ude (mutekin).
Tada uh unutranji glas da govori:
- O Allahov prijatelju, rasplakao si Sedam nebesa. uti, ima ono to trai.
Pripovijeda se da je Adem a.s., kada je sputen iz Denneta, toliko plakao da su biljke
poele rasti od njegovih suza, pa mu Allah objavi: Taj pla je zbog toga to si izgubio Dennet, a
gdje je pla zbog toga to si ostavio hizmet Meni?, pa Adem potrai utoite u Rijeima iskrenosti
i ree: Nema boga osim Tebe, Slavljen si Ti! (La ilahe illa ente, subhaneke) Allah je rekao: PA
ADEM PRIMI RIJEI OD SVOG GOSPODARA I ON MU OPROSTI.272
Zunnun je rekao: Vidio sam u Mekki ovjeka koji je plakao Plaem arifa, pa mu prioh i
rekoh:
- Ima li Voljenog?
- Imam odgovori on.
- Pa je li tvoj Voljeni blizu ili daleko?
- Blizu.
- Slae li se s tobom ili suprotstavlja?
- Slae se sa mnom.
- Slavljen je Allah, pa zato onda plae?
- Zar nisi znao da je Kazna bliskosti i slaganja, ea od Kazne udaljenosti i
suprotstavljanja?
Pria se da je Rabija prolazila kroz ulice Basre, pa na nju pade kap iz stana sa sprata kue, te
upita:
- ta je ovo?
- Ta kap je suza od Hasanovog plaa. rekoe joj.
- Recite Hasanu: Da povea pla i suze ti dopru do Ara, to bi bilo nedovoljno.
Ubade b. emit b. Adelan je upitan da li munafik plae, pa on odgovori: Iz glave plae, a
iz Srca ne.

271
Ed-Durr el-Mensur
272
El-Bekare, 37

107
 El-Fudajl je rekao: Kada vidite ovjeka da plae, a Srce mu je zaboravno, znajte da je to
pla munafika, jer je Istinski pla, Pla srca.
Maliku b. Dinaru je reeno:
- Hoe li da ti dovedemo uaa Kur'ana da ti ta proui?
- Onoj eni kojoj je umrlo dijete ne treba narikaa. ree on.
Ka'b el-Ahbar je rekao: Da pustim samo jednu suzu zbog straha od Allaha, drae mi je
nego da podijelim kao sadaku brdo zlata.
Malik b. Dinar je esto plakao i govorio: O nefsu, eli da se nastani kod Silnog i
posmatra Odabranog, a koju si to poudu napustio, sa koje si se udaljenosti pribliio Allahu, kojeg
si Evliju zavolio radi Allaha, kojeg si neprijatelja zamrzio radi Allaha i koju si srdbu svladao radi
Allaha?! Nijednu, Allaha mi! Da nije Allahovog oprosta i Njegove milosti..., a zatim bi se
onesvijestio.
Prenosi se da je Uzvieni Allah objavio Musau a.s.: Niim Mi se vie ne mogu pribliiti
Bliski (mukarrebin) kao sa plaem zbog straha od Mene.
Sabit en-Nessad je rekao: Davud a.s. nakon svog grijeha nije popio ni jedan gutljaj vode, a
da pola nisu bile njegove suze, sve dok nije susreo Allaha d.. Jednog dana vidjevi koliko lije
suza, ree:
- Allahu moj, zar se nee smilovati mojim suzama? pa glas sa Neba povika:
- O Davude, spominje svoje suze, a ne spominje svoj grijeh!?
On tada uze ar iz pepela i poe ga stavljati po glavi govorei:
- Izgubio sam obraz kod svog Gospodara!
Kae se da je u vremenu Hasana el-Basrija neki ovjek imao kerku koja je toliko plakala da
je oslijepila, pa taj ovjek ode do Hasana i zamoli ga da mu posavjetuje kerku ne bi li bolje
postupala prema sebi. Hasan je otiao do nje i kada joj je rekao da se saali na sebe, ona ree:
- O, Uitelju, moje oko nema dva vida, ili e se popraviti pa da vidi mog Gospodara, ili
nee. Ako se ne popravi, pa i zasluuje da bude slijepo, a ako se popravi, pa hiljade ovakvih oiju
dajem za vienje Njega.
- Doao sam da lijeim, a postao sam Izlijeen. Doao sam da izlijeim i naao sam
Lijenika. rekao je Hasan.
Selma b. Halid el-Mahzumi r.a. je rekla: Jedna ena iz ama je bila kod Bejtullaha. Zvali
su je Tuna (Hazine) jer je stalno plakala od silne udnje (evk), i kada god bi pogledala u vrata
Kabe, rekla bi: - Kua moga Gospodara, Kua moga Gospodara. i jednog dana se otvorie vrata
Kabe i ona vidje u njoj One koji obilaze kako plau i govore: - Na Vladaru, Zjenico naih oiju,
odui se naa enja za naim sastankom. uvi to, ena vrisnu, te pade onesvijeena i nije se
osvijestila sve dok nije umrla.
Jahja b. Asfer je rekao: Dola nas je velika skupina kod Ufejre el-Abida koja je oslijepila
od silnog plaa, pa jedan od nas ree:
- Kako je teka sljepoa nakon vida! a ona, kada je to ula, kaza:
- O Ebu Abdullah, Sljepoa srca koje ne vidi Allaha je tea od Sljepoe oka. Ja bih voljela
da mi Allah podari Vrhunac Njegove ljubavi, pa neka mi oduzme sve organe.

No je pala, grijenici spavaju,

Arifi su ustali na Kijam, ja Delil,
Kur'an ue, namaz klanjaju
Potoke suza liju, kao Selsebil.
Svaki trenutak Njega spominju,
Oni to eznu, i ne spavaju!

108
 Trideset peti hadis

KO DOSTAVI HADIS...
Pripovijedao nam je na ejh, moj daida Ebul-Mekarim Mensur Sivi soko el-Bataihi r.a., a njemu
Ebu Ali el-Hasan b. azan, a njemu Ebu Nasr Ahmed b. Muhammed b. Ekab en-Nedari, a njemu
el-Hasan b. Muhammed b. Musa el-Kummi, a njemu Abdurrahim b. Dundub, a njemu Ismail b.
Jahja b. Ubejdullah, a njemu Sufjan, a njemu Lejs, a njemu Tavus, a njemu Ibn Abbas r.a. da je
Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

KO DOSTAVI HADIS MOME UMMETU DA BI USPOSTAVIO SUNNET I SRUIO

NOVOTARIJU, ZA NJEGA JE DENNET.273

U ovom hadisu je objavljeno da su stanovnici Denneta oni koji su ustrajni u uspostavljanju

Sunneta i ruenju novotarija (bid'at) i koji to rade iskljuivo radi Allaha, oslanjajui se na Njega,
vjerujui i volei Njega.
Sine moj! Znaj da Miljenik srca, Slavljen je On, kada zavoli roba izloi njegovu Tajnu
Velianstvenosti Svoje moi, pokrene njegovo Srce Povjetarcem spominjanja Njegove milosti
darivanja, napoji ga Piem iz ae Njegove ljubavi, dok ga ne opije i on zaboravi sve drugo sem
Njega; uini ga jednim od Ljudi prisnosti (uns), bliskosti (kurb) i druenja (sohbet) sa Njim. Rob
tada nee moi izdrati da ne spominje svog Gospodara, nee nikog pretpostaviti Njemu i nee se
zaokupljati niim mimo Njegove naredbe.
ejh Ebu Bekr el-Vasiti je rekao: Stepen ljubavi je ispred Stepena straha, pa ko hoe da ue
u porodicu Ljudi zaljubljenosti neka uljepa miljenje o Allahu i nek velia Njegovu svetost
(hurmet).
Prenosi se da je Uzvieni Allah objavio Davudu a.s.:
- O Davude, voli Mene, voli Moje voljene i omiljavaj Me Mojim robovima!
- Allahu moj, ja Tebe volim i volim Tvoje voljene, ali kako u Te omiljavati Tvojim
robovima? upita Davud.
- Spominji im Moje blagodati i Moje njenosti.
U haberu se navodi: Kada Allah zavoli roba, Dibril a.s. povie:
- O stanovnici Nebesa i Zemlje, o Allahove evlije i Njegovi bliski prijatelji (asfija'),
Allah voli tog ovjeka, pa ga i vi volite!274
Ebu Abdullah en-Nessad je rekao: Svako djelo u kojem nema Ljubavi za Allahom se nee
primiti, i rekao je: Koga Allah zavoli iskua ga sa nevoljama, pa ko se okrene od Njega ka
drugom postane zakriven od Njega i padne sa ilima ljudi zaljubljenosti. (ehli mehabbet)
Abdullah b. Jezid je rekao: Jednom prooh pored ovjeka koji je spavao u snijegu, a na
elu su mu bile kapi znoja, pa ga upitah:
- O, Allahov robe, zar ti nije hladno?
- Ko je zaokupljen Ljubavlju svoga Gospodara ne osjea hladnou. ree on.
- A ta je znak Zaljubljenika?
- Smatranje malim svojih velikih djela, a smatranje velikim malih djela Voljenog.
- Preporui mi neto!
- Budi Allahov, Allah e biti tvoj!
Muhammed b. El-Husejn275 je rekao: Jednom sam otiao na pijacu roblja, da kupim sebi
robinju i vidjeh jednu zavezanu robinju na ijem je elu bio povez na kojem je pisalo: Ko hoe

273
Ebu Nu'ajm
274
Malik, Ahmed, Buhari, Muslim

109
nas, osiromaiemo ga. A ko pobjegne od nas, opsjednuemo ga., pa rekoh: - Tako i Allah
Uzvieni kae Svojim robovima: Ako Me budete traili, uiniu da sa Mnom zaboravite sve drugo
i uiniu da sa Mnom nestanete od sebe, tako da neete vidjeti nita osim Mene!

Jednom je neko pokucao na vrata svog voljenog, pa ovaj iznutra upita:

- Ko si ti (Men ente)?
- Ja sam ti (Ene ente). odgovori ovaj.
- O, ja, ui (Ja ene udhul)!

Ilahi! udim se Tebi i Meni,

Mene si Sobom ponitio,
I tako si Me pribliio Sebi,
Ti si Ja bio sam pomislio.

275
Muhammed Ebu Abdullah b. El-Husejn, poznat kao ez-Za'ferani, prijatelj imama afije

110
 Trideset esti hadis

ALLAH UJE ONOG KO GA HVALI

Pripovijedao nam je na ejha arif Ali el-Kari el-Vasiti, a njemu Ebu Bekr el-Verak, a njemu Ebu
Muhammed Jahja b. Said, a njemu Ahmed b. Abdulmumin, a njemu Ali b. El-Hasan el-Merkezi, a
njemu Ebu Hamza, a njemu Mensur, a njemu Ibrahim, a njemu Alkame, a njemu Abdullah r.a.
slijedee:

ALLAHOV POSLANIK S.A.V.S. BI NAKON RIJEI: ALLAH UJE ONOG KO GA

HVALI (SEMI'ALLAHU LI MEN HAMIDEH), REKAO: GOSPODARU NA, TEBI NEKA JE
HVALA. (RABBENA VE LEKEL-HAMD)276

U ovom hadisu su Tajne podrke onom koji poziva Allaha, onome koji porie svoje
djelovanje na sve naine, a to razumiju samo Posjednici ljubavi koji su okusili njenu Slast.
Sine moj! Neko je upitan ta je Sutina ljubavi (hakikati mehabbet), pa on ree:
Potpomaganje (muvafeka).
Vjerovjesnik s.a.v.s. je rekao: Allahu, opskrbi me Ljubavlju za Tobom i Ljubavlju za
onim koga Ti voli, djelom koje e me dovesti do Tvoje ljubavi i uini da Tvoja ljubav bude
Meni najdraa!277
Imam Ebu Bekr es-Siddik r.a. je rekao: Ko okusi Iskrenu ljubav prema Allahu, otuie se
od svega mimo Njega i ostavie radi Njega svaku svoju strast.
Kae se: Surovost neprijatelja je stalna briga, a surovost voljenog je otrov koji ubija.
Zunnun el-Misri je puno uio Kur'an, a zatim se nakon toga zaokupio hadisom, pa je uo u
snu:
Stalno tvrdi da Me voli
A Knjigu si napustio;
O prijekoru i o kazni,
Kako nisi razmislio!
I on ostavi hadis i prihvati se ponovo uenja Kur'ana.
Prenosi se da je Uzvieni Allah objavio Davudu a.s.: Ne stavljaj izmeu Mene i sebe alima
pokvarenog dunjalukom i njegovim sljedbenicima, pa da te odvrate od Moje ljubavi, jer su takvi
alimi razbojnici na putevima Mojih robova.

Vrste Brisanja (mahv)

Kae se da je Osnova ljubavi (asli mehabbet) Brisanje (mahv), a ono se dijeli na tri vrste:
ope, posebno i elitno. Ope brisanje je brisanje iz Srca ljubavi za grijeenjem i neposlunou,
posebno je brisanje iz Srca ljubavi za dunjalukom i njegovim sljedbenicima i elitno je brisanje iz
Srca ljubavi za bilo ime osim Uzvienog Allaha.
Jahja b. Muaz je rekao u jednom svom Saaptavanju (munadat): Allahu moj, ne kazni Srce
iji si Ti voljeni. Allahu moj, ako me kazni, kaznio Si onog ko Te voli, ako me ponizi, ponizio Si
onog ko Te voli, a ako me poasti, poastio Si onog ko Te voli.

276
Buhari, Muslim
277
Tirmizi, Gazali: Ihja

111
 Pripovijeda se da je Ebu Jezid Bistami jednog dana govorio govorom Sljedbenika ljubavi
(ehli mehabbet), kad doe neka ptica i priblii se njemu sve dok ne sjede pred njega, a zatim udari
kljunom u zemlju iz kojeg potee krv i tako izdahnu.
Pria se da je neki Arif prolazio pored nekog bogataa, koji je udarao svog roba tapom, a
rob se na to samo smijao. Tada ga upitae:
- ta ti je, ovjee? Gospodar tvoj te udara biem, a ti se smije?
- Od slasti ljubavi prema njemu ne osjeam bol udarca ree rob; a Arif, uvi to, vrisnu i
pade onesvijeen.
Jahja je rekao: Nije iskren u ljubavi prema Njemu onaj koji ne uva Njegove granice, ko ne
velia Njegovu svetost i ko nije spoznao Njegovu milost darivanja (minnet).
Prenosi se da je neki ovjek doao kod Abdulvahida b. Zejda i rekao:
- Reci mi koje je djelo najblie Allahu i kod Njega ima najvei ugled.
- Da voli ono to Allah voli ree on.
- Objasni mi osobinu Zaljubljenosti. pa Abdulvahid zaplaka i upita:
- A moe li to podnijeti?
- Ono to Allah bude htio.
Tada mu Abdulvahid opisa neto od Zaljubljenosti i njenih Sutina, pa se ovjek onesvijesti,
a kada doe sebi, ree:
- Slavljen je Allah! Ko je dostojan ovoga i ko moe izdrati ustrajnost ostvarenja
Zaljubljenosti?
A ja kaem: Moe se Srce zaputiti svome Voljenom korakom koji ne moe dostii ni olujni
vjetar, ni svjetlica munje, sve dok ne stigne svome Voljenom.
Abdulvahid je takoer upitan ima li zaljubljenik neki znak, pa ree: Kada vladari osvoje
neko mjesto, unite ga. Tako i Ljubav, kada ue u Srce uniti nefs i sve u njemu od ljudskih
osobina, pod Njegovim zapovjednitvom, i spali u Srcu sve to je mimo Allaha, svojom Vatrom.
Neko je upitan zato su Zaljubljenici kao izbezumljeni, pa ree: Zato to su okusili Slast
ljubavi za Njim i uli glasove lijepog Njegovog poziva, pa su njihovi umovi i Srca odletjeli Njemu i
postae zaprepateni sa Njim.
Koliko smo mi daleko od toga! Gdje je Ljubav? Gdje je Sr ljubavi? Gdje su Sutine
ljubavi? Gdje je onaj to zasluuje ljubav? Zar oni koji Njega vole mogu izdrati bez Njega i jedan
treptaj?
Otuen je me' ljudima, Zaljubljenik,
I u masi robova, on je osamljenik;
Susretu se s Rabbom nada
Osim Njega nikog nee,
Pod zastavom Muhammeda
Povorka se, Jednom, kree.

112
 Trideset sedmi hadis

NEETE UI U DENNET DOK NE BUDETE VJEROVALI

Pripovijedao nam je na ejh, moj daida Ebul-Mekarim Mensur el-Ensari el-Husejni u svojoj tekiji
na rijeci Dakla, a njemu Ebul-Hasan Ahmed b. Es-Silet, a njemu Ebu Ishak Ibrahim b. Abdussamed
el-Haimi, a njemu el-Husejn b. El-Hasan el-Meruzi, a njemu Fudajl b. Musa el-A'me, a njemu
Ebu Salih, a njemu Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

NEETE UI U DENNET DOK NE BUDETE VJEROVALI, A NEETE

VJEROVATI DOK SE NE BUDETE VOLJELI. HOETE LI DA VAM KAEM TA ETE
RADITI DA BISTE SE VOLJELI? IRITE SELAM MEU SOBOM.278

Alejhisselam je u ovom hadisu naredio potinjavanje nefsa, priguivanje njegovog bijesa i

njegovo gnijeenje Papuom tenje kada pree svoju granicu, radi svoje brae muslimana. Takoer
nas je obavezao na Iskrenu ljubav i uinio je stubom Imana, jer ona pripada Uzvienom i
Slavljenom Allahu. Poduio nas je Iskusni Uitelj s.a.v.s. da irenje Selama potie ljubav.
Pripadnici Istine (ehli hakk) su iskuavani Pripadnicima lai (ehli batil), ali njihove tenje ne skreu
od Hakka, oni su oslonjeni na Njega, Slavljenog i Uzvienog.
Sine moj! Znaj da je Uzvieni Allah stvorio Dunjaluk i uinio ga Kuom iskuenja (dari
mihnet), mjestom opasnosti i zala, a zatim na njemu pomijeao Odabranike (ebrar) i grijenike
(fuddar), pripadnike ljubavi (ehli mehabbet) sa pripadnicima pokvarenosti (ehli batalet), zatim ih
preokrenuo iz Stanja blagodati (hali ni'met) u Stanje tekoe (hali iddet), a iz Stanja tekoe u
Stanje blagodati, da bi vidio ko e Mu robovati u nesrei, a ko u blagodati, i ko e Mu robovati
vienjem Davaoca (el-Mu'ti), a ko vienjem davanja ('ita').
Uzvieni Allah kae: MEU LJUDIMA IMA ONIH KOJI ROBUJU ALLAHU U
NEODLUNOSTI, PA AKO GA ZADESI DOBRO, S TIME JE SMIREN, A AKO GA
ZADESI NESREA, OKRENE SE NATRAG, GUBEI TIME I DUNJALUK I AHIRET, A
TO JE JASNI GUBITAK.279
U haberu se kae: Zlato se oblikuje vatrom, a Dobri rob (Salih) belajima.
Mudrost Allahovog ispitivanja Svojih dobrih robova je u tome to se time ispoljava ono to
je u njihovim umovima i da li je ono to tvrde Istina ili la, da li je znaenje toga Istinito ili
nitavno, da bi u tome bilo ostvarenje Poloaja iskrenih (mertebeti siddikin) i osramoenje ovih
drugih.
Zar ne vidi da sudija nee presuditi nekom parniaru na osnovu irine njegovog znanja, ili
istinitosti ili nitavnosti njegove tvrdnje, sve dok drugi parniar ne iznese svoje stanje.
Uzvieni kae: ZAR LJUDI MISLE DA E BITI OSTAVLJENI NA MIRU AKO
KAU: MI VJERUJEMO!, A DA NEE BITI ISKUANI.280 I kae: STRPI SE KAO
TO SU TRPILI VELIKI POSLANICI.281, i kae: DA BI ON OBISTINIO ISTINU I
PONITIO NEISTINU.282
Uenjaci su se razili po pitanju Poloaja robovanja, pa jedni kau da je onaj koji Mu robuje
sa Poloaja blagodati bolji od onog ko mu robuje sa Poloaja iskuenja, jer je Stepen zahvale bolji
od Stepena strpljenja, a to je zbog toga to je Zahvala na blagodatima Pokornost sa Poloaja

278
Muslim, Ebu Davud, Tirmizi
279
El-Hadd, 11
280
El-Ankebut, 1 i 2
281
El-Ahkaf, 35
282
El-Enfal, 8

113
slobode, a Strpljenje na tekoama je Pokornost sa Poloaja zauzetosti, a onaj ko robuje Allahu
slobodan, nije kao onaj koji Mu robuje zauzet.
Drugi smatraju da je onaj ko Mu robuje sa Poloaja iskuenja bolji, jer su Vjerovjesnici
imali vei poloaj od drugih, a Allah ih je veinu iskuavao raznim iskuenjima i belajima.

I obraduj Strpljive!

Alejhisselam je rekao: Najtee belaje meu ljudima podnose vjerovjesnici283, a veina

nevjernika, mada su Allahu najprezrenija stvorenja, ive ivot pun raznih blagodati. Onaj koji trai
bez Zastora, nije kao onaj koji trai iza Zastora, a Zahvalni (akir) trai iza Zastora (hidab), dok
Strpljivi (sabir) trai bez Zastora, Zahvalni Njemu robuje zbog svog uspjeha, a Strpljivi Mu robuje
zbog Ljubavi prema Njemu; Zahvalni je ponosan svojim vlasnitvom, a Strpljivi je ponosan svojim
Vlasnikom; Zahvalni je zarobio svoj nefs blagodatima, a Strpljivi je zarobio svoje Srce Davaocem
blagodati; Zahvalni kae: Sve dok su blagodati uz mene, ne marim ta e mi se dogoditi, a
Strpljivi kae: Sve dok je Davalac blagodati uz mene, ne marim ta e mi se dogoditi. Uzvieni
Allah kae: ONI KOJI, KAD IH ZADESI NESREA, KAU: MI SMO ALLAHOVI I
NJEMU EMO SE VRATITI.284 i On se obavezao Zahvalnima na poveanje, a nagradi
Strpljivima je uklonio svretak, rekavi: STRPLJIVI E DOBITI SVOJU NAGRADU BEZ
RAUNA285 i rekavi: ALLAH VOLI STRPLJIVE.286
Uzvieni Allah je objavio jednom od vjerovjesnika: Ja sam odredio u Majci Knjige
(Ummul-kitab), da u, kada zavolim roba, uiniti ga Metom za belaje i obui u mu Ogrta
siromatva.
U haberu se navodi da je Uzvieni Allah objavio Davudu a.s.: Reci Mojim evlijama,
Mojim iskrenim prijateljima (asfija') i pripadnicima Moje ljubavi (ehli mehabbet) da ne ulaze
na ulaze Mojih neprijatelja, da ne stanuju u stanovima Mojih neprijatelja i da ne jedu ondje
gdje jedu Moji neprijatelji, da ne bi postali Moji neprijatelji kao to su i ovi Moji
neprijatelji.
Vehb je rekao: Nalazimo u Objavljenoj Allahovoj knjizi: Moji iskreni robovi (muhlisin) bi
se, kada se zapute putem tekoa i belaja, obradovali i razveselili govorei: Sada nas je preuzeo na
Gospodar.
U Hadisi kudsiji se navodi: Belaji idu bre prema onome ko Mene voli nego to rijeka
ide prema uu.
Pria se da je Zunnun uo bolesnika kako govori: Ah, ah!, pa ree:
- Tako se ne ponaa onaj ko je iskren u Ljubavi prema Njemu!
- Ovo je od osjeaja Uitka (lezzet), a ne od osjeaja Tegobe (iddet). odgovori bolesnik.
Pripovijeda se da je Feth el-Mosulija zahvatila groznica, pa je on klanjao hiljadu rekjata iz
zahvalnosti Allahu radi toga i rekao: Zar da nekog poput mene Allah spomene iznad Ara, znajui
da imam grijeha pa hoe da me oisti.
Rabija je rekla: Nisam upoznala belaj od kada sam spoznala Allaha.
Sine moj! Stvorenja ima dvije vrste: prijatelji i neprijatelji, a stanja ima dvije vrste: tekoa i
blagodat. Moe se desiti da tekoa zadesi prijatelja iz poasti prema njemu, kao to je zadesila
Poslanike i Vjerovjesnike, Allahov salat i selam je na njima, a moe se desiti da uitak zadesi
neprijatelja kao propast za njega, kao to Uzvieni kae: DAEMO IM DA UIVAJU BLAU,
A NE VEU KAZNU.287 Moe biti i da blagodat zadesi prijatelja kao obmana i upozorenje

283
Sujuti, Ahmed, Buhari, Tirmizi, Ibn Made
284
El-Bekare, 156
285
Ez-Zumer, 10
286
Ali Imran, 146
287
Es-Sedde, 21

114
njemu, a moe blagodat zadesiti i neprijatelja, a On e ih doekati na Ahiretu, kao to Uzvieni
Allah kae: RECI: UIVAJTE, ALI SKONAETE U VATRI.288
Iskuenja ima dvije vrste: poast i ponienje. Tako da svaki belaj koji te pribliava
Gospodaru, mada se zove belaj, on je u sutini poast, a svaki belaj koji te udaljava od Gospodara je
u svojoj sutini belaj. Zar ne vidi kako je Uzvieni Allah iskuao Ibrahima a.s., a uzrok tome je bio
Prijateljstvo i Bliskost, i kako je iskuao Iblisa, a uzrok je bilo prokletstvo i osramoenje. Tako je
Ibrahim pri belaju rekao: Dovoljan mi je moj Gospodar (Hasbi Rabbi), a Iblis je rekao: Dovoljan
sam sam sebi (Hasbi nefsi), pa je Ibrahim prozvan Prijateljem (halil), a Iblis Prokletnikom (le'in).

288
Ibrahim, 30

115
 Trideset osmi hadis

SPAJANJE RODBINSKE VEZE

Pripovijedao nam je moj amidi, Dobri rob, sejjid Sejfuddin Osman, a njemu njegov otac sejjid Ali
b. Jahja er-Rifai iz Istonog Bagdada, a njemu njegov amidi Sejjid Hasan, a njemu sejjid Jahja, a
njemu sejjid Sabit, a njemu njegov otac Sejjid Ali Hazim, a njemu njegov otac sejjid Ali, a njemu
njegov otac sejjid Rifa'a el-Hasan el-Mekki, a njemu njegov otac sejjid Ebul-Kasim Muhammed, a
njemu njegov otac sejjid el-Hasan er-Reis, a njemu njegov otac sejjid el-Husejn Abdurrahman er-
Radijj, a njemu njegov otac sejjid Ahmed el-Ekber, a njemu njegov otac sejjid Musa, a njemu njego
otac sejjid Ibrahim el-Murteda, a njemu njegov brat Imam Ali er-Rida iz Tusa, a njemu njegov otac
Imam Musa el-Kazim, a njemu njegov otac Imam Dafer es-Sadik, a njemu njegov otac Imam
Muhammed el-Bakir, a njemu njegov otac Imam Ali Zejnul-abidin, a njemu njegov otac ehid,
Mazlum Imam el-Husejn, a njemu njegov otac Voa vjernika Ali el-Murteda r.a. da je Allahov
Poslanik s.a.v.s. rekao:

KADA SAM UZDIGNUT NA NEBO (MIRAD) VIDIO SAM RODBINSKU VEZU

ZAKAENU NA ARU KAKO SE ALI SVOME GOSPODARU KAKO JU JE NEKA DRUGA
RODBINA NAPUSTILA, PA UPITAH: KOLIKO JE IZMEU VAS KOLJENA?, A ONA
REE: SUSREEMO SE U ETRDESETOM KOLJENU.289

U ovom hadisu je obavezivanje roba na milost kojom e odvratiti svoj nefs od svojeglavosti,
ako spozna i bude od Usmjerenih.
uo sam da je jedan od arifa govorio u svom Saaptavanju (munadat): Allahu moj,
(molim Te) rodbinskim vezama kojima su ljudi povezani i Srcima Tobom zauzetim.

Odazivam Ti se, o Najbolji Drue i Sabesjednie!

Sine moj! Znaj da se Zaljubljenici (muhibbin) na osnovu Naina robovanja (tarikati

ubudijje) i Vremenima saaptavanja (evkati munadat) dijele na razne vrste. Neki apuu sa Njim
Jezikom izvinjavanja, neki apuu sa Njim Jezikom zapanjenosti i potitenosti, a neki Jezikom
razdraganosti i ponosa. Eee, da Pripadnici nemarnosti (ehli gaflet) znaju ta ih je prolo u svakom
udisaju...
Vjerovjesnik s.a.v.s. je rekao u svom Saaptavanju (munadat): Allahu moj, ako je radost
oka dunjaluara u njihovom Dunjaluku, pa Ti razveseli moje oko s Tobom, razveseli moje
oko Slastima bliskosti s Tobom i udnjom za Sastankom sa Tobom.290
Tako i onaj koji voli govori: O, Najbolji prisni prijatelju i Voljeni, Najbolji sabesjednie i
Drue, blago onom ko se zadovolji od Tebe s Tobom. Allahu, odazivam Ti se, odazivam; o
Miljenie srca, odazivam Ti se; o Sreo srca, odazivam Ti se; o eljo srca, odazivam Ti se Allahu i
traim Pribjeite od Tebe kod Tebe, da me ne odvoji sa Tobom od Tebe i da me ne zakrije sa
Tobom od Tebe.
Allahu moj, da me pozove u Vatru, odazvao bih se i bio bih ponosan na Tebe, a kako i ne
bih, kada me pozove Sebi? Allahu moj, ako me priblii Sebi, ko e me odaljiti, ako me Sobom
uzvisi, pa ko e me poniziti, ako me uzdigne k Sebi, pa ko e me spustiti? Allahu moj, koga da se
bojim, a Ti si moj Gospodar? Od koga da se nadam, a Ti si moja elja? S kim da se zbliim, a Ti si

289
Buhari, Muslim, Ahmed, Ibn Hibban
290
Gazali: Ihja, Nesai: Fil-jevmi vel-lejl, Hakim

116
moj Sabesjednik? S Tobom Ti upotpuni Svoju blagodat, o divni Gospodaru i divni Pomagau.
Allahu moj, moja Tajna je kod Tebe pokrivena, a ja sam pred Tobom bijedan. Ti si po Dareljivosti
poznat i po Poasti opisan.
Allahu moj, Ti si Prisni prijatelj onih koji trae Prisnost meu Tvojim voljenim, Utoite
obdarenih meu tvojim istim prijateljima i Sabesjednik oaloenih meu Tvojim evlijama.
Allahu moj, kako je lijepa Spoznaja Tebe u Srcima arifa, kako je slatko spominjanje Tebe na
usnama zakira i kako je slatka Ljubav prema Tebi u Tajnama aika. Allahu moj, Ti ne iznevjerava
nade onih koji se nadaju; Tebi nisu skriveni halovi murida i ne propada kod Tebe oekivanje
pokajnika.
Allahu moj, Ti si moja Srea kada pogledam od Tebe u Tebe, Ti si mi Dovoljan, kada se
zadovoljim s Tobom od Tebe, Ti si moj Prisni prijatelj kada siem od Tebe s Tobom. Allahu, smiluj
se mom usmjerenju samo prema Tebi, mom osamljenju sa Tobom, mom otuenju od sviju mimo
Tebe. O, Najbolji prisni prijatelju i voljeni, o Najbolji drue i sabesjednie, budi mi Vodi od Tebe
k Tebi. Allahu moj, uini da najuzvieniji poklon mome Srcu bude stid od Tebe, najslai govor na
mome jeziku da bude slavljenje Tebe, a najdrai as za mene da bude as u kojem e biti sastanak s
Tobom.
Allahu moj, kako je pusto Srce u kojem nema spominjanja Tebe, kako je ruevno Srce u
kome nema Straha od Tebe i kako je nitavna srea u kojoj nema Ljubavi prema Tebi. Allahu moj,
ja ne mogu izdrati na Dunjaluku da ne spominjem Tebe, pa kako da izdrim na Ahiretu bez
gledanja u Tebe.
Allahu moj, alim se Tebi na izgubljenost moju u Tvojoj zemlji i moju otuenost meu
Tvojim robovima. Allahu moj, nemamo Htijenja osim Tebe, nemamo elje osim Tebe, niti imamo
Potrebu osim Tebe. Allahu moj, ovo Saaptavanje (munadat) je slatko, a kako li je tek Sastanak
sladak? Allahu moj, ovo je moja Zahvala i Zahvala moje Zahvale. Allahu moj, ovo je moja Srea i
Srea moje Sree. Allahu moj, ovo je moja Ljubav i Ljubav moje Ljubavi. Allahu moj, Prisnost sa
Tobom me otuila od Tvojih stvorenja, a moja Spoznaja Tebe je onemoguila Saaptavanje s
drugim.
Allahu moj, kako u zaokupiti svoj jezik spominjanjem drugog osim Tebe, ili zaokupiti vid
vienjem drugog, ili zaokupiti Srce ljubavlju prema drugom kada poznajem samo Tebe. Allahu
moj, koga da slavim, a Ti si moj Gospodar, kome da se nadam, a Ti si moja elja? O Ti koji se
spoznaje i spominje, uzvisio si me sa Prijateljima Tvoje spoznaje, pa me nemoj poniziti,
Gospodaru, niim osim Tebe. Allahu moj, udim se onome ko Te poznaje, kako se ne zadovolji
samo s Tobom i udim se onom ko je Prisan sa Tobom, kako se ne otui od drugih.
Allahu moj, udim se onome ko hoe Tebe, kako eli i drugog. Allahu moj, ja sam Sretan sa
Tobom u Kui prolaznosti (darul-fena), a kakva li je Srea s Tobom u Kui vjenosti (darul-beka)?
Allahu moj, ja sam sretan sa Tobom u gruboj Odjei hizmeta, a kakva li je srea s Tobom u njenoj
Odjei blagodati. Allahu moj, ova Ljubav je slatka, a kako li je slatko Vienje? Allahu moj, ova
Prisnost je slatka, a kako li je slatka Posjeta? Allahu moj, ko nije Sretan sa Tobom, pa ta e ga
uiniti sretnim? Allahu moj, pojio si me aom ljubavi dok me nisi napio, pa me Ljubav ubija, a
enja spaljuje. Allahu moj, pokazao si mi Ljubav prema Tebi, pa mi pokai i Stizanje Tebi. Allahu
moj, uvrijeilo se o Tebi Lijepo miljenje (husni zann) da me nee upropastiti, pa ne niti moje
miljenje o Tebi. O Ti Poznati po Dobru! Allahu moj, bez Tebe ja nemam strpljenja, niti od Tebe
izlaza, niti mimo Tebe mogunosti, niti od Tebe mogu pobjei, niti sa drugim prisnosti imam.
Allahu moj, oivio si me Tvojom spoznajom, pa me nemoj umrtviti poricanjem Tebe.
Allahu moj, pokazao si mi sastajanje s Tobom, pa mi nemoj pokazivati razdvajanje od Tebe. Allahu
moj, ako ne uradi ono to mi hoemo, daj nam strpljenja na onome to Ti hoe. Allahu moj,
isprazni moje Srce za spominjanje Tvoje veliine, odvei moj jezik za opisivanje Tvoje milosti
darivanja, ojaaj me da zahvaljujem na Tvojoj blagodati. Allahu moj, smiluj mi se jer sam ja
nesposoban spram Sudbine, ne poznajem uzroke (sebeb), zbunjen u traenju. Allahu moj, uinio si
moju nadu povodom Tvog davanja, a povodom okupljanja Tvojih evlija, zbliavanje njihovih Srca.
Allahu moj, daj mi ono emu se nadam, kao to si mi podario nadu, sastavi me sa Tvojim
evlijama, kao to Ti zbliava Srca. Kako da osiromai onaj ija si Ti srea, kako da se otui onaj

117
iji si Ti Prisni prijatelj, kako e biti ponien onaj iji si Ti Voljeni, kako e biti tuan onaj ija si Ti
Sudbina? Allahu moj, briga za Tobom mi pokvari sve brige, a Tvoja ljubav je zapreka izmeu mene
i spavanja, enja za Tobom mi zabrani sve uitke, a moja Prisnost s Tobom me otui od svih
drugih.
Allahu moj, Ti si Prijatelj onome ko Ti je neprijatelj, pa kako e biti neprijatelj onome ko
Ti je prijatelj? Allahu moj, moja Spoznaja Tebe je moj vodi Tebi, a moja Ljubav prema Tebi je
moje sredstvo dolaska Tebi. Allahu moj, Zaljubljenici su spoznali Savrenstvo Tvog rububijeta, a
grijenici su Tvoje djelo i Savrenstvo Tvoje moi, pa su se Zaljubljenici prepustili i predali Tebi.
Allahu moj, uini me od onih koji ne uzimaju osim Tebe prijatelja, koji se ne upuuju, osim Tebi,
nijednim putem, ne nadaju se od drugog Svjetlu. Allahu moj, ne uini me od onih od kojih si
okrenuo Svoje lice i otklonio od njih Svoj oprost, kojima si zatvorio Svoja vrata, od kojih si
prekinuo uzroke Svoje zatite i koje si prepustio njima samima. Ti si u svakoj stvari Moan.
Malik b. Dinar je rekao: Vidio sam robinju koja se zakaila za ogrta Kabe i govorila:
Mi smo doli! viemo u glas,
A dobro znamo: Ti si doveo nas
Od Tebe traimo selamet i spas,
Samo Ti Proivljava kada doe as!

118
 Trideset deveti hadis

POGLED DJETETA U SVOJE RODITELJE

Pripovijedao nam je na ejh Mensur er-Rabbani r.a., a njemu njegov otac Jahja en-Nedari, a
njemu moj otac sejjid Ebu Muhammed e-enbeki el-Ensari el-Hasani el-Husejni, a njemu ejh Ebu
Bekr b. Hevar el-Bataihi, a njemu sejjid Sehl b. Abdullah et-Tusteri, a njemu ejh Zunnun el-Misri,
a njemu ejh Israfil el-Magribi, a njemu Imam Musa el-Kazim, a njemu njegov otac Imam Dafer
es-Sadik, a njemu njegov otac Imam Muhammed el-Bakir, a njemu njegov otac Ali Zejnul-abidin, a
njemu njegov otac Imam Husejn, a njemu njegov otac Imam Ali el-Murteda r.a. da je Allahov
Poslanik s.a.v.s. rekao:

POGLED DJETETA U SVOJE RODITELJE JE IBADET.291

Ja kaem da je u ovom hadisu velianje vanosti ljubavi radi Allaha i to je ono to uzdie
Tenje zaljubljenika do Allaha, tako je i pogled radi Allaha ibadet. Znaj, sine moj, da je Onaj koji
zna Tajne zaljubljenika i koji nadgleda Tenju onih koji eznu, uljepao Dunjaluk arifima
prisjeanjem na odlazak sa njega, kao to je uljepao Dennet njegovim pripadnicima prisjeanjem
na Vjenost u njemu. Nema nita drae Zaljubljeniku od Sastanka sa svojim Voljenim, tako da nije
rokova koje je Allah propisao onima koji eznu, njihovi Ruhovi bi pomrli u njihovim tijelima od
silne udnje za Njim.
Enes je rekao: Neko je upitao:
- O Allahov Poslanie, da Allah hoe, mogao bi boravak Svojih evlija na Dunjaluku
produiti?
- Allah nije uinio boravak svojih evlija na dunjaluku vjenim, ve je za Svoje evlije i
iste prijatelje odabrao ono to je kod Njega velika poast. Zar ne znate da voljeni ezne za
svojim voljenim, pa blago onom iji je rahatluk i okrepa u Sastanku sa Allahom, - ree
Alejhisselam.
Prenosi se da je Eu Hurejre upitao svog prijatelja:
- Gdje ide?
- Da kupim neto za porodicu ree ovjek.
- Ako moe kupiti smrt za mene, - ree Ebu Hurejre uini to, jer se oduila moja enja
za mojim Gospodarom, jer je smrt meni draa od gutljaja hladne vode za ednog i slaa od meda
zatim zaplaka estokim plaem i ree: - O, enjo moja, za Onim koji me vidi, a ja Njega ne vidim!
i pade u nesvijest.
Uvejs Karani je upitan kako je osvanuo, pa ree: Kako e osvanuti onaj koji kada osvane ne
eli da zanoi, a kada zanoi ne eli da osvane, a ija se enja za eljom njegovog srca oduila?

Neki od halova Onih koji eznu

Malik b. Dinar je rekao: Dok sam jednom hodao po ulicama Basre, vidjeh mladia koji
bijae bolestan, raupan i pranjav, i koji je okrenut prema Kibli govorio:
- Zjenico oka moga, oduila se enja moja za Tobom, sada Te ne mogu susresti, pa do
kada e me sprijeavati od Sebe?
- Mladiu, ovo je vrijeme u kome Zaljubljenici trae svog Voljenog!

291
Sujuti, Ibn Ebu Davud, Ebu Nuajm, Hakim

119
 - Voljeni je u svakom trenutku Prisutan (mevdud), a nije odsutan, a u ovom vremenu se
oituje Spaljenost zaljubljenika svojim Voljenim, otkrivaju se kod onih koji eznu, pokrivke
njihovih Tajni sa udarom Vatri enje za svojom eljom.
Pripovijeda se da je neki ovjek iz Basre toliko plakao iz enje za Njim da je oslijepio, a
zatim rekao: Allahu moj, do kad Te neu susresti? Tako mi Tvoje veliine, da je izmeu mene i
Tebe Vatra rasplamsana, ne bih se vratio od Tebe, sa Tvojom pomoi i podrkom, dok ne bih doao
do Tebe, niti bih bio zadovoljan bez Tebe, ve samo s Tobom.
Kae se da je Feth el-Mosuli imao dvije kerke arife, pa su one otile na hadd i kada
vidjee Kjabu, jedna ree drugoj:
- Je li ovo Kua mog Gospodara (bejtu rabbi)?
- Jeste. odgovori druga, a ova vrisnu i umrije u istom trenutku, te druga ree:
- Allahu moj, alim se Tebi na sebe, oduila se moja enja za Tobom, ah, ah, ah... i
govorae to dok ne izdahnu.
Ebu Bekr el-Vasiti je upitan ta je Podruje svetosti (hazireti kuds), pa ree: To je podruje
koje je Allah dao za Sluanje Njegovog govora i Saaptavanje sa Njim, Gledanje u Njegovo lice,
kada oni hoe i kako hoe, a zatim proui: A ZA VAS JE U NJEMU TA GOD VAM DUE
POELE.292
Ibrahim b. Edhem je rekao: Doao sam jednom na Libansko brdo i vidjeh mladia koji je
stajao i govorio:
- O Ti kojeg moje Srce voli, kojem je moj nefs hizmear i prema kome je moja udnja
estoka, kada u Te sresti?
- Allah ti se smilovao, ta je Znak ljubavi prema Allahu? upitah ga.
- Da voli spominjanje Njega.
- A ta je Znak onog koji ezne?
- Da Ga ne zaboravlja u svim halovima.
Jednom od Pripadnika spoznaje (ehli marifet) se pribliila smrt, pa je njegova ena plakala,
te on upita:
- Zato plae?
- Kako da ne plaem, a ostau bez tebe, sama ree mu ena.
- E, eno moja, ja ve etrdeset godina plaem iz udnje za ovim danom, jer je on dan mog
Stizanja (visal), Bliskosti (ulfet) i Odmora (rahat), pa neka je dobro doao!
Pripovijeda se da, kada se Hasanu el-Basriju r.a. pribliila smrt, ljudi su se okupili oko njega
izgovarajui talkin293, pa on otvori oi i ree: Do kada ete me pozivati Njemu, a ja sam sagorio sa
Njim prije dvadeset godina.
Sehl b. Ali je upitan o udarcima Srca Prijatelja i jecajima Srca Mustafe s.a.v.s., pa ree:
Udarci su od Straha (hauf), a jecaji su od udnje (evk).
Prilikom smrti Rabija el-Adevija je plakala, a zatim se nasmijala, pa je upitae o tome, i ona
ree: Rasplakao me je rastanak sa danononim zikrom, a nasmijala sam se zbog radosti Sastanka s
Njim i tog trenutka umrije.
Ebud-Derda r.a. se razbolio, pa mu rekoe:
- Hoe li da ti dovedemo ljekara da te lijei?
- Ljekar me je razbolio. Oduila se moja enja za mojim Gospodarom, za Zjenicom oka
moga, Muhammedom s.a.v.s., i za mojom braom koja su otila prije mene i ja se bojim da se ne
razdvojim od njih ree Ebud-Derda.
Zunnun je itavu no do jutra govorio: Pomagau, Pomagau!, a zatim u njega ulo
smirenje, te ga upitae o tome i on ree: Pogledao sam u juer Okom tajne primjeujui Hakka,
dok mi se nije prostro ilim Njegove ljubavi i savladala me enja za Njim, pa sam Ga zamolio da
me izvede sa Dunjaluka, kao to pripadnici Vatre mole da se izvedu iz nje. Zatim sam pogledao u

292
Fusilet, 31
293
Podsticanje na izgovor La ilahe ilallah, koji se esto praktikuje pored ovjeka koji je na samrti, ili koji je umro
(o.p.)

120
Radost trudbenika na Dunjaluku i Prisnost murida u tmini noi i njihovo okretanje ela prema
Poznavaocu skrivenosti sa istoom srca, pa ue u mene Smiraj (sekinet).
Ukbe b. Seleme je rekao: Najbolji as u kojem je rob najblii Allahu je kada padne na
seddu, a najdraa robova osobina Allahu je udnja za sastankom sa Njim.
U haberu se navodi: Divan li je poklon za mu'mina sastanak sa svojim
Gospodarom.294
Muhammed b. Jusuf295 je rekao:
- Da mogu birati izmeu ivota na Dunjaluku stotinu godina u kojem bih robovao
Uzvienom Allahu i ne bih mu grijeio ni tren oka i izmeu smrti, izabrao bih smrt.
- A zato? upitae ga.
- Zbog silne udnje za Njim.

294
Tergib ve terhib, Taberani, Ibn Ebu Dunja, Keful-hafa, Ibn Mubarek, Dejlemi
295
Muhammed b. Jusuf el-Esfahani, umro 184

121
 etrdeseti hadis

TESBIH296 JE ZA MUKARCE, A PLJESKANJE ZA ENE297

Pripovijedao nam je ejh, voa, Ali el-Vasiti, a njemu Ebul-Fevaris Tarad b. Muhammed ez-
Zejnebi, a njemu Ebul-Hasan Muhammed ez-Zerkavejh, a njemu Ebu Dafer Muhammed b. Jahja
et-Tai, a njemu djed njegovog oca Ali b. Harb b. Muhammed et-Tai, a njemu Sufjan b. Ujejne, a
njemu Zuhri, a njemu Ebu Seleme, a njemu Ebu Hurejre, da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao:

TESBIH JE ZA MUKARCE, A PLJESKANJE ZA ENE.298

Ovaj hadis ukazuje na trud u djelima i troenje sebe pokretima (harekat) i mirovanjima
(sekinat) radi Uzvienog Allaha.
Vidi da skupina arifa pokazuju iarete o Stanjima (halat) i Prisutnostima (hadarat)
udarajui dlanom o dlan, pa teko tebi ako misli da su ovi njihovi iareti samo pljeskanje, pa da se
potsklizne. Ne, nego su oni troenje svakog pokreta radi Allaha. Oni su Umrli radi Allaha u stanju
ivota, pa ih je Allah Proivio u stanju njihove smrti.
Sine moj, znaj da Allah ima robove ija su Srca ispunjena Ljubavlju prema Njemu, koji
gledaju u smrt udei za svojim Voljenim, preziru dugi boravak na Dunjaluku, oni nemaju rahatluka
osim izlaska iz njega, oni su zabrinuti zbog dugog ostanka na njemu. Njihova enja za odlaskom
je vea od enje ednog za studenom vodom, a kada im se priblii Edel, doe im Melek smrti sa
sedamdeset hiljada meleka nosei im od Allaha pozdrav (tehijet) i selam, kao to kae Uzvieni:
ONI KOJE MELECI BLAGO USMRTE GOVOREI: SELAM ALEJKUM, UITE U
DENNET RADI ONOG TO STE RADILI.299
Takoer e mu'minu doi melek sa Najljepim mirisom i u Najljepoj slici, pa e mu mu'min
rei:
- Merhaba, kojim si poslom doao?
- Da uzmem tvoj Ruh. U kojem stanju voli da ga uzmem? rei e melek.
- Kada budem na seddi! rei e, a melek e tako uraditi, pa e doi njegovi uvari
(hafizan) i jedan od njih e rei drugom:
- Bio nam je drug i brat i sad je doao rastanak. Neka ti Allah nadoknadi svakim dobrom i
oprosti ti, divan si brat bio, bio si dobar vjernik i divno je to to si pripremio za svoju duu: O,
SMIRENA DUO, VRATI SE SVOME GOSPODARU ZADOVOLJNA, A I ON S TOBOM
ZADOVOLJAN.300, imae odmor i rahatluk.
Ruh e rei svome tijelu (desed): - Da ti Allah zbog mene nadoknadi svakim dobrom, volio
si dobro i njegove pripadnike, a mrzio si zlo i njegove pripadnike. Ostavljam te Allahu.
Pored Voe mu'mina Alije, Allah oplemenio njegovo lice, je prola denaza, pa ree:
Odmorio se ili se od njega odmorilo. Odmorio se od dunjalukih tekoa i uznemiravanja od
njegovih pripadnika, a ako je bio grijenik, od njega su se odmorili i ljudi i drave (ibad ve bilad).
Medmun es-Sulemi je rekao: Kada je preselio Ebu Abdullah b. Mukatil, ogasulili smo ga,
umotali u efine i ukopali ga, pa nam se javio Unutranji glas (hatif):
Hvala Allahu koji je voljenog doveo do Voljenog, zadovoljnog i sa kojim se zadovoljno.
Jedan od drugova Ebu Abdullaha je rekao: Vidio sam ga u snu nakon to je preselio kako
se ponosno hodi po Prostranstvu svetosti, pa ga upitah:

296
Tesbih izgovor rijei Subhanallah
297
Tj. prilikom upozorenja na neto kada je osoba na namazu (o.p.)
298
Buhari, Muslim
299
En-Nahl, 32
300
El-Fedr, 27

122
 - Kakav je to ponosan hod, o Ebu Abdullah, zar nam to nisi zabranjivao?
- Ovo je hod hizmeara u Kui spasa (Darus-selam), kod Vladara Koji sve zna ree on.
Zunnun je vien u snu nakon to je preselio, pa ga upitae:
- Kako si?
- Traio sam od Allaha etiri stvari, pa mi je udovoljio dvjema, a dvije jo ekam ree on.
- A ta si traio?
- Rekao sam: Allahu moj, kada uzme moj Ruh nemoj me prepustiti Meleku smrti; kada me
bude ispitivao, nemoj me prepustiti Munkiru i Nekiru; ako me osramoti, nemoj me prepustiti
Maliku; a ako mi ukae poast, nemoj me prepustiti Ridvanu.

Neke od hikjaja o Salihinima nakon njihove smrti

Pripovijeda se da je, kada je Davud el-Ademi noen u kabur, ovaj bio obrastao cvijeem, pa
je ovjek koji ga je sahranjivao ubrao jednu granicu. Ljudi su se toj granici udili jer se
sedamdeset dana nije promijenila, pa je tadanji vladar uzeo tu granicu od ovjeka i onda se
izgubila i niko nije znao gdje je nestala.
Amar b. Ibrahim je rekao: Vidio sam u snu jednu izgladnjelu siroticu koja je voljela Sijela
zikra (medlisi zikr), pa joj rekoh:
- Merhaba, sirotice.
- Daleko od toga, Amare! Otilo je siromatvo, a dolo je blagostanje. ree ona.
- Neka ti je prijatno!
- A ne zna ime sam zaradila Dennet sa svime to je u njemu.
- ime?
- Sijelima zikra.
- A ta je Allah uinio sa Ali b. Zadanom?
- Obukao mu je Ogrta dostojanstva i reeno mu je: O Karijo, ui Kur'an i uzdii se.
Ibn Ebu Havari301 je rekao: Vidio sam u snu el-Vasitija nakon njegove smrti, kako stoji u
zraku koji je bio ispunjen svojim Svjetlom, pa rekoh:
- ta je Allah uinio s tobom?
- Divan li je gospodar na Gospodar, oprostio nam je, poastio nas i uinio ono to Mu
prilii. ree on.
- Posavjetuj me!
- Dri se Sijela Zakira, jer su oni kod nas na Najveem stepenu (deredat).
Kada se Muazu pribliila smrt onesvijestio se, a zatim osvijestio i rekao: Vodite me onima
koje je Allah poastio meu Vjerovjesnicima (nebijjin), Iskrenima (siddikin) i ehidima, zatim
izrekao: La ilahe illallah, Muhammed resulullah, vel-Hamdu lillah, i izdahnuo.
Pria se da je neka ena dola kod Aie r.a. i klanjala kod kabura Vjerovjesnika s.a.v.s.,
zatim uinila seddu neprestano govorei: enjo moja!, i nije dizala glavu dok nije umrla.
Dafer ed-Dabbi je rekao: Otiao sam na zijaret kaburu Malik b. Dinara i rekoh:
- Da mi je znati ta je Allah uinio sa Malikom. zatim zauh glas Malika da govori:
- Malik se spasio od propasti i pogrenih puteva i doao je u Kuu radosti, u Susjedstvo
Gospodara Koji oprata.
- Hvala Allahu! rekoh ja.
Ibn Bekkar je rekao: Klanjali smo podne jednog dana u el-Musajesi302, pa kada je imam
preselamio, neki ovjek ustade i ree: O ljudi, ja sam jedan od pripadnika Denneta, umrijeu
danas, pa ko ima kakvu potrebu, neka doe! pa dok smo klanjali ikindiju, ovjek umrije na
seddi.

301
Ahmed b. Ebu Harari ed-Dimeki, umro 230. h.g.
302
Musajesa utvrda kod Antakije

123
 Pripovijeda se da se Haris b. Amr et-Tai303 razbolio u Jermeniji jednog dana, pa se okrenuo
prema Kibli, klanjao dva rekata, te kada je bio na zadnjoj seddi ree: Allahu, ja Te molim Tvojim
imenom kojim odrava Vjeru, Kojim opskrbljava svjetove i Kojim oivljava kosti kada postanu
praina, ako je za mene bolje kod Tebe, pa uzmi me!, zatim zauti, a kada su ga pomjerili, vidjee
da je mrtav.
Malik b. Dinar je rekao: Imao sam prijatelja koji je, Allaha mi, bio od arifa, i kada se
razbolio, posjetio sam ga. Tada ga vidjeh kako je digao pogled prema nebu govorei: Allahu, ako
zna da Te volim, blagoslovi me sastankom s Tobom i ne dobi odgovor, a umrije.
Pria se da je neko vidio u snu Malika b. Dinara r.a. kako stoji u dvorcu koji je bio u zraku,
lijep da se to ne moe opisati, pa ree:
- O, Malik, ta je Allah uinio s tobom?
- Moj Gospodar me je nastanio u ovom dvorcu, kao to vidi, i dozvolio mi da gledam
(nazar) u Njega kada god to poelim, bez kako? (bila kejfe) i bez uporeivanja (ve la ebih). I
neka je hvala Allahu, Gospodaru svjetova.
Kada se pribliila smrt mom Sejjidu ejhu Mensuru, plakali smo oko njega, a on se probudi
iz nesvijesti i ree:
Smrt ili ivot, svejedno je,
Za aike, to su bili;
Mada davno umrli su,
Me' ljudima jo su ivi.
Zatim izgovori: Svjedoim da nema boga osim Allaha i svjedoim da je Muhammed
Allahov Poslanik s.a.v.s. i okona se patnja njegova, Allah zadovoljan s njim i svim dobrim
Allahovim robovima.

303
El-Haris b. Amr et-Tai, umro 112. h.g.

124