Analecta islamica KNJIGA DRUGAitl SEBIL, Zagreb ap Kuéa bosanska dct 0 tori What is Sufism? prijevod rusmir mahmutéehajié Marin Ligs (Ab Hoke Sia} a8) bjaten pt pst © ‘. Beta George en ‘Unwin 1915. Isto iadanje abjsio je ‘Unwin Paperbacks, 198 Engesk ioe (© The Islamic texts society "SIU Erland Podaci ue Brish Library Cataloguing in Peblcation Data Lings, Martin what Satis? 1. Sais Chae ayra BP is) ISBN Bai2970393 Sea prava zadréana Ni jedan dio ove jie ne moze ‘th emnozavan,pohranjvan u rostre er umactaranje, bio chien, mehanithe foxogeatshe it blo Koje drug tee prethodnog dopostenya prevodies onan ps Uvod (R. Mahimutéehajid) 4 Predgovor pisea 12 I kevornost sufizma 14 2 Opéenitost sufiema 19 3Knjiga 24 4Poslanik 31 SSree 40 6 Ueenje 54 7 Metoda 63 8 Pristupaénost su ‘samo odabranin 77 9 Sufteam kroz stoljeca 83 Dodatak 104 Prijenos arapskog pisma u latinigko” 108 Kazala_ 110MARTIN | LINGS|, g @} (Aba Bakr Siraj ad-Din) By | Analecta STA JE islamica SUFIZAH? |;Uvod U ime Boga, Milostivog, Samilosnog! 1 Pitanju "Sta je sufizam?" prilige razlititi odgovori. Svaki od tih odgo- vora svest & se, medutim, na sljedoéi: Sufizam je dosezanje punine -matenja poruke: "Nema boga osim Boga!" Pred nama su vremenitosti i prostomosti s neizbrojivim mnoStvom bivanja i obligja Koji se ogledaja u naSim opszanjima i spoznava- njima, To mnostvo je potetkom i krajem jedno, te mu zato valja poreéi zbiljnost kako bi se Zbilji upravilo. Zato, ako nema boga osim ‘Boga, onda nema ni zbilje osim Zbilje, znanja osim Znanja, istine ‘sim Istine, nitiIjepote osim Ljepote. E da je to tako napuéuje sufi- zam (tasawwf, ili islamski ezoterizam), koji polazi od povrsi ‘opazéanog i spoznavanog te prelazi stupnjevima nutarnjih zbilja iduéi prema bezvremenom i bezoblitnom Jednom i Jedinom, oslobadajuéi Sovjeka od mnoSiva i vezujuéi ga za Jedno. Time opazano i spoznavano biva preinateno u znakove Jednog, Kojima se sufija us- Pinje Ijestvama raspetim izmedu vremenitosti i vjetnosti, prostor- nosti i beskonatnosti, Raskrivanje zastora nad samim znacima zbiva seu kuSnjama inevoljama kojima su sva bivanja zakrivijena iverljiva usvijetu slignom zmiji, gipkom imehkom izvana otrovnom iznutra. Svijet potresaju oluje. I kada utihnu, novim se dolazenjem najavljuju Pojedinac i zajednica tpe i potrese i zatigja, Njihovi polozaji u oluji ovise 0 njihovom korijenju. Slabo ukorijenjeni bivaju skrSeni i valjeni, dok dobro ukorijenjeni odolijevaju udarima, pokazujuéi évrstinu ipored skrivenosti svoga rasta u tmini zemlje. Jer stablo, gra- rj plodoviovis, dakako, korijona, Pa, ae, onda, bitije = ono vidljivé, "nad zemijom’, ili ono nevidljivé, "pod zemiljom"? Varke vidljivoga nas nerijetko odvode zaboravu on dosega opazanja". Bivamo bez znanja o korijenu, zbunjeni ljudskom nemoéi pred olujama svijeta. Posve smo obuzeti neravnotezéom vidljvog i nevidljivog - i pored ofitosti da jedno iz drugog proistite {ida se jedno drugom vraéa, Ako smo ovdje nakon bivanja tamo neg-dje, kamo ne seu osjetila i prosta znanja, i ako idemo tamo negdje, kamo takoder ne seZu ta ista prosta znanja, onda pred nama st tanje: Jesmo li sa sobom donijeli nesto s tih mozda neraspoznatljivih strana bivanja otkud dolazimo i kamo idemo? Ako jesmo, onda je to najvrjednije Sto imamo. Tada znatimo pripravnost za Predanje s bezbrojem obligja, ali uvijek s jednom te istom biti Isto tako, i rijed je poput drveta. Ona ima svoj Korijen i svoje granje. I rijeé ustitra pod nepcem, u oluji, prenoseéi se kroz neba. Njezin zvuk, znavenjsko rojenje, polozaj i €as - uvijek druktije prolaze gra- nice izmedu tajnovitog i razgovijetnog. Ona sama uvijek biva samo djelomice obuhvaéena znanjem znalea, udarajuéi o povrsi mnoftva oblitja, uvijek trazeci pute prema Jednosti. Ona biva izvaljena iz svoje cijelosti u tasu kada joj orijen nije u ravnotezi s granjem, kada tajnovito njezino bige nije jasnije ozrcaljeno u onome Sto je “spuSteno" u njezinu vremenitost, A kada rije’ dosegne Svetost, ona tada biva imenom, usmjerenim Onome Koji Jest, Onome Koji Jest Tajna i Koji Jest Potetak i Povratak svemu. 2, Buduéi pripravan za Predanje u sebi, koje ga vra¢a unatrag do njego- -va prvog ljudskog pretka i vodi unaprijed do njegova posljednjeg ze- maljskog potomka, fovjek je svojim Zivotom u Svjetlosti. Ona ga prozima manje ili vise, ponckad obasjajuéi samo povrsi njegove vid- Ijivosti, bez prodiranja u tmine njegove tajnovitosti. Nad mnogim predjelima biéa Iebde gusti oblaci, prijeteéi zov Predanja. U sebi samom on osjeéa Onog Kojem pripada hvala i Koji Sobom moze po- hvaliti Govjeka. A onaj kojem je dato znanje nutamjeg i vanjskog, wz sve kuSnje svijeta uzdrmavanog olujama, Bogom je uéinjen Hvalje~ nikom medu hvaljenim, Odabranikom medu odabranima. On je ras- Kriven SvjetloSéu_stvaranja, uravnoteZen izmedu vidljivog i nevidljivog, bivajuéi, tako, samom svjetloSéu Istinitog. Sjedotili su ‘ga svi svojom pripravom za spoznaju Predanja, poloZenog u samim stijedama svojih jastava, u srcima okrenutim Izvoru svjetlosti. Svako raskrivanje zastora u stijedama biéa donosilo je vie svjetlosti nje- ‘gova navjeSéenja i vise hvale njegovom zoritom upuéivanju i vode-nju, Buduéi da je bio sama svjetlost, u njemu je poricana svaka svjet- lost osim Svjeilosti. Buduéi da on zna svoga Tvorca i Skrbnika, w njemu je preostajalo samo robovanje i pozivanje Predanju o robovanju Tvorcu i Skrbnikn svega Sto je nakon nepostojanja i biva- nja u tajni dospjelo medu zastore od svjetlosti. I nema istine osim Istine i Najhvaljeniji je Njezin rob i Njezin Glas- nik! 3. Svjetiljku i svjetlost zrcale obligja svakog postojanja. Oblija su uvi- jek razliéita, buduéi da im je Tvorac i Viadar Jedan i Jedini. Polog Predanja u srijedama svakog Covjeka, unesen u Prvom Danu (On ih pozva da posvjedoée o sebi: "Nisam li Ja va8 Skrbnik?" - nasto oni odgovorife: "Jesi, mi to doista syjedogimo!") biva razaznavan od prvog pretka, s koljena na koljeno, tako da ga neki vide i znaju, kako bi ga mogli pokazati i razjasniti drugima, I tako se uspostavlja lanac znalaca-prenositelja , vjesnika i pozivalaca, o Svjetiljki i svjetlosti. Svi pripadnici tog lanea, Ziveéi u svim vremenima, putujuéi svim kra- jevima i govoredi razliGitim jezicima, donosili su uvijek vijesti o Jed- nom i pozivali su Istom. Bili su poput ogledala u kojima se zreali Svjetiljka i s kojih se prenosi Svjetlost. Svako od tih ogledala bilo je razlitito i pored toga Sto je u njemu bila ista svjetlost ; mogla su imati razligita imena - Adem (Adam), Idris (Henok), Nuh (Noa), Hud (Eber), Salih, Ibrahim (Abraham), Ismail (JiSmael), Ishak (Izak) Ja~ ub (Jakov), Jusuf (Josip), Suajb (Jitro), Lut (Lot), Jahja (Ivan), Zek- crijja (Zaharija), Musa (Mojsije), Harun (Aron), Davud (David), Sulejman (Salomon), IPjas (llija), Ejjub (Job), Eljese‘a (Elizej), Zulkifl (Ezekiel), Junus (Jona), Uzejr (Ezra), Lukman (Lokman), Zulkamejn, Isa (Isus) i drugi - ali syjetlost u njima, njezino navjeSéivanje i njezino tckanje, bila je jedna te ista. Ta je svjetlost ukazivala na Istinu i vodila je njezinom opetaéenju dolaskom onoga koji je svojim hvaljenjem Istine hvaljenost sebi priskrbio. Taj je Hvaljenik prvi stvoreni svjedok Stvoritelja, te prvi i posljednji u lancu navjestitelja i pozivatelja. Njime su obuhvaéena i osyjedogena sva ogiedala i ogledanja. To je Muhammed! $ njime je viadarska‘kruna zauvijek oduzeta od kraljeva i zauvijek predata u ime Boga pri- jateljima, slugama i robovima BoZijim. Zemlja je tako uéinjena hra- mom u koji su radi sluzenja Istini pozvani svi, da bi pristajanjem uzeli za svoga svjedoka Hvaljenog navjestiteljai opominjatelja i da bitako bili svjedoci pred svim narodima. Zemiji je dodijeljeno sredite, koje je sree Hramu, kako bi pozivalo tajnovitom srediStu Covjeka obasjanom svjetlo8éu Potpune Vlasti. Neki ne znaju ni za zemaljsko srediste ni za srediste svog jastva. Na- lijeéu i udaraju sobom po varljivim povrSima gdje prestaje i zapodinje nutamjé i gdje zapotinje i prestaje vanjskd. Svijet im se pritinja meteZom bez smisla i svrhe, znalci su, za njih, zanesenjaci i ludaci, a ‘manja su beskorisnosti Sto nemaju hranljivih winaka. Drugi se pak ‘usmjeravaju tvarnim sredi8tima te ratuju na putevima prema njima, mada nikada ne produ kroz.tvarna vrata na kraju Hrama. Ali, ima onib, ‘koji su daleko poodmakli na svome putu obasjanom svjetloSéu, koji su svojim tijelima pred tvamim vratnicama, ali su, usto, stekli znanje prolazenja kroz njih. Oni uvijek gledaju u drvo - bilo Govjeka, bilo =saznanjem da ono Sto je gore ne moze bez onog sto je dolje, da vidljivo ne moze bez nevidljivog, da pored mjerljivog ima i neizmjer- Ijivo. Taj izlaz iz Hrama zemaljskog u hramove nebeske zahtijeva, dakako, uspinjanje, buduéi da je iznad svakog hrama jo jedan hram, sve do Potpune Viasti i Prijestolja Bozijeg. Uspinjanje u vise hra- move, oslikano Jakubovim Ijestvama, ima stroga pravila, tija je vanjstina u objavama poutenim rijegju i djelom Hvaljenikovih we- nika, koji Cuvaju i kazuju ono emu su pouéeni. Oni su odmakli uw svome odluénom koratanju prema najuzvisenijem sredistu sebe, pri emu znaju za puiove kojima se dospijeva do Puta Pravog. Svojomsu. rukom dotakli ruku Uéitelja i osjctili toplinu njegove prisutnosti. Svojim preinatavanjem svih rijeti u kruzenje oko Najuzvisenijeg Tmena ti poodmakli putnici su najodaniji sluzitelji u Hramu i najpo- prenositelji umijeéa kojima se tanji oblak izmedu srea, kojeprima svjetlost s Prijestolja BoZanskog i due koja jastvu priskrbljuje paméenje potetka i kraja, da bi svjetlost svjedotila Svjetiljku, 5, Znanje se ne dosezZe okretanjem istoku ili zapadu. Tome cilju vodius- mijerenost pologu u srcu svakog tovjeka. Ali svijet ipak ima usud da se raspoluéuje na svoje lice i naligje, na dvije skupine oblika, s pri- Jjetnjom da se jedna imenuje krivoma druga pravom. To vodi nadalje raskidanju ¢jeline drveta na vidljivo i nevidljivo, na gornje i donje. Prema najuzviSenijem srediStu vode mnogi putevi i svi se slijevaju u Put Pravi, Uéini se, medutim, da je moguée u srijedu Eovjeka usaditi neko novo predanje, kako bi svijet imao druktiju svrhu i promijenjeni smisao, Tada tovjek umire, jer prestaje bivati svjedokom prisutnim na Prvome Danu. Zapad tada postaje zapadom a istok istokom. Jedno navaljuje na drugo u medusobnom poricanju i nerazumijevanju. Jedno se pri¢inja drugom as mrtvim a tas Zivim, éas prosvijetljenim a das utmulim. Jedno govori dragom koje ga ne Euje, u neprestanom prepiranju o zasebnosti zrcala, sa zaboravom jednog te istog svjetla u svakom od nih Tzvomo predanje je u tvarnom svijetu ostavilo mnostvo utinaka, vi- dljivih u obilju svetih umijega i oblika. Ono se iskazuje u svemuy, ali svoju razgovijetnost i pouzdanost krije, kako bi uvijek moglo prolaz- iti kroz pregrade izmedu nevjerodostojnih predanja i na taj natin bi- vati opéim, buduéi da svjedoti Onoga Koji sve zna i sve moze. Inije onda zatudno da na zapadnim stranama svjetske razdiobe danas susreéemo prosvijetljene znalce i odlutne zagovornike jedinstva u mnostvu puteva prema Jednom. Ako odredba Tvorea tradi razumsko oztealjenje, onda duhovno osvjedotenje nastojanja na stazama koje izvode na Pravi Put mora imati svoje zagovornike i sljedbenike medu svima Sto su dovedeni u hram zemalski. I kada je izgledalo da su zagovori i zagovornici razdijeljeni na Istok i Zapad, tada se na Za- padu uzdigao glas male obitelji prosvijetljenih znalaca Predanja, Bu- duéi da su naraitajima koji dolaze poslije prepoznatljivi samo, ili gotovo samo, oni koji su svoja znanja posvjedodili njihovim ozrea-Venjima u viastitim spisima, onda danaSnja opéa traganja za svjedotenjem istine valja vidjeti i priznati u djelima René Guénona, Titusa Burckhardta, Frithjofa Schuona, Martina Lingsa, Williama Chitticka i drugih, okupljenih u zapadnjatkoj obitelji sufizma, kako ‘iu toj okupljenosti zatitravanjem lanca Cuvanja Izvornog Predanja ukazali na Stediste i puteve koji mu vode. Zapadnjatka znanost o svi- jetu, kojom je svijet pot8injen i ponizen na okrutan natin, pri Sem je ta znanost odbila da posvjedoti svoju pottinjenost Vrhovnom Znanju, porekla je umijeéa i putovanja o kojima su poutavali svi prosvijetljeni znalci i Cuvari Izvornog Predanja. Danas naspram toga poricanja stoji mala obitelj sufija rodenih i nastanjenih u najvegim za- padnjatkim gradovima. 6. Martin Lings, koji svoje pripadanje sufijskoj obitelji svjedod i ime- nom Abii Bakr Sirdj ad-Din, studirao je na sveutiliStima u Oxfordu i Londonu, gdje je stekao sveutiliSne stupnjeve iz engleskog i arap- skog jezika. Dvanest godina je predavao na Sveutilist u Kaira, uglavnom o Sekspiru, Radio je kao rizni&ar orijentalnih rukopisa u Britanskom muzeju, savjetnik u pripremi Svjetske izloZbe o islamu, i kao lan Umjetnitkog savjeta zz. pripremu izloZbe "Umjetnost is- Jama”. Na poziv Sveutilista "Kralj Abd al-Aziz" 1977. godine otpu- tovao je u Mekku da bi sudjelovao u radu znanstvenog skupa 0 islamskom obrazovanju. Pored tri knjige o sufizmu - The Book of Certainty (Knjiga izvjesnosti), A Sufi Saint of the Twentieth Century: Shaykh Ahmad al-‘Alawi (Suft- Jski svetac* dvadesetog stoljeca: Sesh Ahmad al-‘Alawi) i What is Sufism? (Sta je sufizam?) - objavio je i sljedeée knjige: The Secret of Shakespeare (Tajna Sekspira), Ancient Beliefs and Modern Supersti- tions (Stara vjerovanja i savremene predrasude), Symbol and Arche- type (Simbol i prauzor), The Eleventh Hour: the Spiritual Crisis of the Modern World in the Light of Tradition and Prophecy (Jedanesti sat: duhovna oskudica savremenog svijeta u syjetlu predanja i vjero- vyjesnistva). Tome valja dodati tri knjige pjesama (The Elements and Other Poems (Poéela i druge pjesme), The Heralds and Other Poems +S isanshog stanovit, vet daajma otis posanita Mar Snost Doi. Zajutda "ove je Bog i ono So On poses, hammods-miri blgoslov Bo- neste osim Lia Boze", on Maslimanstom Siatshije, ex Hf soma | xjgovom blaze "obbti Borja soja" to, summjea aka tpolrcba om polomstal Naima, £6- Pridjvaimeriiimonicasveteet jek, kao "aafavSenj sor U ostacina Bozanskih objva, ‘roa, kaa god nema ier stevanim u Bil, inashjeda no uporie iescanekh seit 20 pono i, medutim, horse sobodaie, ps a2 of ji luce possbnos Spuslimanske wpotebe jovi. loge eva w ustrdvay eveloga i vsvetace" opretna je iskodersamlorn wen Buduél da je w ovo} jit Seren engleshtpojam sain, Saji j provoden u bosans fao setae, upulsjemno eiaoea ma ‘grain upotcbe tg pojma, Ho sp jasno moze rerumjed § ‘ee popfoa ps MLL ings, Suogo gover, monica setae (engl sain) ~ hoje w basane som odgovaa bi «Yak je Soeona wovoj ki, est pee eved aapskeimenike wal Kuran tim pojmom ozatava Diskos fbn med Sto rij i bigot izmeda sath ‘ig, U kr anekom sth (10: 62) Stamor “Dost, on ko se ‘iki Bogs tccaju a fgovall.” Arapskiglagol walle (ie koga je lvodons lenin tof, tneina awiin?) ox va, pevesstvens, Blskost ae medi Hoga | bia i potom, femedu samih_ bila! ‘roma Kuranu (np. 22571368), Bog je “blizak (wal) onima’ bo ‘era: Kad god jes pojam orien 2a, omalavanje eat fameda Hui ~ onako kako jut u Kur'anu sa anatejina pitt) na. odgovarajudh natin ovjoloy sav Koji pil njego- ‘om duinom stovanja Bogs, 1, poredestalog, sje iz of- rosa ogi Sovjekaobjavjeneg, Fim pojmom. U shad § tin, ate w navedenimn kaa. Skim sjtinayojna ely jest "onk Rajat Bishi Boge’, mish nove stsnesyesnos News Dob, sobzzom na zatenj- fk rmavoj pikadan.prewod js wali Bos), js {peony hajicig dobro Safe ‘pli matin "pba Boge10 (Vjesnicit druge pjesme), Collected Poems (Sabrane pjesme), te po- glavije Mystical Poetry (Misticno pjesnixtvo)u drugom svesku knjige The New Cambridge History of Arabic Literature (Nova kembricka historija arapske knjiéevnosti) i poglavije The Nature and Origin of Sufism (Narav i podrijetlo sufizma) w devetnestom svesku izdanja World Spirituality (Syjetska duhovnost), enciklopedijskoj historiji re~ ligijskog traganja. M. Lings je napisao i viSe tlanaka u The New En- eyclopaedia of Islam i The Encyclopaedia Britannica kao i brojne Elanke irasprave objavijene u éasopisima Studies in Comparative Re- ligion i The Islamic Quarterly. Uz knjigu The Quranic Art of Calligra- phyand Illumination (Kur’anska umjetnost kaligrafije i iluminacije), ;posebno valja spomenuti Lingsovo djelo Muliammad: His Life Based on the Earliest Sources (Muhammed: njegov Zivot na osnovi najrani- Jil izvora). To je djelo ocijenjeno kao vrhunski spis, osnovan na rijetima mukaraca i Zena koji su Euli i posvjedotili dogadaje u toku Zivota Muhammedova - mir s njim i njegovim! S izuzetnom nadareno8éu za pripovijedanje, Lings je usvojio na¢in koji odrazava i jednostavnost i ushitnost kazivane pri8e. Utinak je knjiga koja zasluzuje Stovanje i onih koji veé znaju o Muhammedu mir s njim! ~i onih koji se s njim tek susreéu. Velo je rijetko umijege kakvo je Lings pokazao u knjizi Muhammad: His Life Based on the Earliest Sources. On tu, popu sjajnih majstora iz srednjeg vijeka, Sini sebe, takoreéi, nevidljivim i nepoznatim u djelu koje svjedoti i izuzetno obrazovanje i umijece kazivanja i odanost Kazivanom. To je govorenje znalca koji je tuo poziv Vjerovjesnika, predao se njegovom upoznavanju te mu se odazvao cjelinom svoga biéa. Suogenostima savremenog svijeta s ispraznoséu "modeniziranih nasljednika svetih predanja", kao i obezduSnosti znanosti i drskosti umijeéa bez svrhe, Lings sa svojom obitelji sufijskih mislilaca nudi kao konopac izbavljenja raskrivanje Izvornog Predanja, Sto je za nje- ga, zapravo, sama srijeda i nutrina istama, dosezana kroz Sveti Zakon, Sveti Poredak i Odanost Istini. Njegova knjiga Sta je sufizam? otkriva, zato, uéinkovitu sposobnost saZimanja raskoSnoga i obim-‘noga naslijeda islama kao cjeline i sufizma kao duhovne srijede is- lama, Sto je nerijetko prijetilo promatrate da vide i shvate same os- nove tasawwufa. 7. Povijest islama u Bosni soe, dakako, na razliite natine sve do naj- ranijih preplitanja svih predanja na sredozemnim obalama. Ono 3to danas prepoznajemo kao sufijsko kazivanje o svijet bez poteSkoéa ‘mozemo naéi u brojnim pisanim syjedotanstvima iz najranije bosan- ske historije. Medu ta svjedotanstva vrlo rano prispijevaju i pripad- niei razlistih sufijskih bratstava, pa njihovi grobovi danas rese bo- sansku zemlju kao Iiljani, jamée6i tako teZnju za Kistotom Vjerovje~ snikove due. Derviske hize svijetle svom povijeSéu Bosne, zajedno s raskoSnim knjizevnim djelima i obrednim vjeStinama, Kada je jezik zapadnog svijeta obviadao gotovo sva kazivanja, uklju- &ujuéi i ona o duhovnim predjelima jastva, saZeti prikaz moguéih od- govora na pitanje Sta je sufizam? - yjesto dat u Lingsovoj knjizi - bit é¢ koristan kako nasljednicima sufijskog predanja u Bosni tako i onima koji kane saznati vie o toj spoznajnoj razini islama, R. Mahmutéchajié 12, Sabana 1412, 16. veljaée 1992. u12 Predgovor piscaNaslov ove knjige jest pitanje, kojemu su, kada je rije’ o zapadnjatkom svijetu, ranijih godina davani nejasni i sumnjivi odgovori. Unato’ tome, sve Sire zanimanje za sufizam uveéava daljaju potrebu za pouzdanom ‘uvodnom knjigom - uvodnom u smislu da ona ne zahtijeva nikakvo pose- ‘bno znanje, a powzdanom u tome da ona nije napisana nimalo jed- nostavnije od onoga Sto istina dopuita. Alli, jako takva knjiga ne mora pretpostavijatinikekvo posebno znanje, ona uno pretpostavlja duboko i tragalaéko zanimanje 2a duhovne tajne. Narodito, ona pretpostavdja barem navjeSéenje moguénosti izravnog unu- tamjeg opazanja - navjeSéenje koje moze postati sjeme nutamjeg pre- gnuéa, Ili, napostjetku, ona pretpostavija da dusa neée biti zatvorena za tu moguénost Paije otprilike tisuén godina, jedan je veliki suija odredio sufizam kao “okcus'" buduci da je moguée njegovu svt iciljsaZeti kao izravno znanje transcendentnih istina kao takvo znanje koje je, kadajerije® onjegovo)iz- ravnosti, usporedivije s iskustvina osjetila nego s iskustvom mentalnog manja Veéina zapadnjatkih ditalaca ove knjige slugala je od najranijeg djetinjstva da je "Kraljevstvo Nebesko unutar vas". Oni su takoder sluSali rijeti "Tradite, i naéi éete; kucajt, i otvorit ée vam se."** Ali, Koliko je od njih ikada primilo ikakvupoukao putu traZenjaili umijeéu kucanja? Pa, jako su teposljednjerijevi bile zapisane, padanapamet da suone, uovomeslucaju, ‘odgovor na samo pitanje iznijeto u naemu naslov, Dosada je dovoljno reteno da bibilo jasno: iako ée na predmetbitirazma- tran sazeto, knjiga ovolikog obima, za tako opse¥%nu temu, prinudena je da ‘bude sazetak, koji, zatim, ne moze biti izloZen povrno, jer to bi znavilo protuslovlje u pojmovima. Sufizam je kamen kusnje, neumoljivo mjerilo koje sve drugo, osim svojih vlastitih jednakih vrijednosti, svodi na ravnu pov od samo dvije dimenzije, buduéi jeste sam stvama dimenzija visine idubine. Kim Baby Sieg at Din keram a Mirkin ky Martin Lings - « London se randeje po Lak, 1 Js prevodioca) *etBvandele po Mateju, 7.7, i- Jeska provoutes) [Pajenes vasonéaog potnis Abi ake Sirs) ad-Dina porn {9g kao Morin Linge» isos lima R MahmutGtajei od prosinea 1990, gine) 13i“ Tzvornost sufizma © Dish Museum M&0r. 134530). 2 uon, XOVIESS 7 Boda, XIE: 4 Din bn’ Arab, velik anda su ij, uobitavao je moi rmlitvom koja ros Jp oo cette ectis Oes ana Twoje Beskonatne Jednost™ U rasp. ‘ams sj ta "Ocean jo ponavjan ber preston, 0 natin simbolgkogvkazivanjona Ci prem kajem es menor pt Nea ata odor ine *Rejesuttant bade dpuateno zapotetzekom na 03. now fog simbola Od vemena do vremena Objava "ato" opt vlog val pling, iz Osana Beskonaénst prema heim nesta konatog sis; a szam jest poz, tredenost | znnosturanjanja povagnje jednog 9 ih Yalovauvlatenj ime unjepov Vin Besa avo. "Od vremena do veemena" - to je pojednostavijenje koje traZi tumagenje, Jer, buduéi da siema zajednitke mjere iz- ‘edu izvora takvog vala i njegovog odredista, njegova vre~ enitostj prsiljena da sudjeluje, tajanstveno, u Vjetnosti, ‘pravo onako kako je njegova konatnost prisiljena da sud jeluje w Beskonatnosti. Buduéi jeste vremenit, on prvo ‘mora dosegnuti ovaj svijet u odredenom trenutku histor. Ali taj 6 trenutak, u izyjesnome smisly, izmaéi vremenu, Bolja od tisucu mjeseci 0 je natin na koji istamska Ob- java opisuje noé svoga doliska. Takoder, mora postojati ‘sunSetak koji odgovara potetku; ali taj je svrSetak toliko tudaljen da bi ga bilo moguée Ijudski predvidjeti. Bozanske ustanove napravljene su zauwijek?, Drugi utinak Vietne Prisuinosti na njega jest da je on uvijek u dosjecanju i uvijeke wotjecanju u smislu da on, zapravo, ima i plimu i oscku za svakoga pojedinca koji dospijeva unutar njegovog, obuhvata, Postoji samo jedna voda, ali ni dvije Objave nisu spolja jed- rake, Svaki val ima svoja svojsiva w skladu sa svojim ‘odredistem, to jest, posebne potrcbe vremena i mjesta pre- ‘ma Kojima i na odziv kojih je, voljom sudbine, upuéen da poteée, Te potrebe, koje ukljuduju sve vrste etnitkih prijem- [jivesti i sklonosti kakve se mijenjaju od naroda do naroda,a :mogu biti usporedene sa Supljinama irupama koje se nalaze na patu toga vala, Najvedi dio vjernika zaokupljen je samo vodom koju val ostavija u tim prihvatiStima, a koja sagin- Jjavaju vanjski izrazreligie. Mistici su, s druge strane - a sufizam je jedna vista misti- cizma-po odredenju iiznad svega zaokuplieni"tajanstvima Carstva Nebeskoa'", I zato bi bilo ispravno red, slijedoéi na’ slikoviti prikaz, da je mistik onaj koji je dosljedno zaoku- pljeniji oljebucim valom nego vodom koju val ostavija za sobs. On nema nista manju potrebu za tim ostatkom poput preostalog dijela njegove zajednice - potrebu, koja je vanj- ski oblik njegove religje i Koja se odnosi na Ijudsku pojedi- natnost kao takvu, Jerako bi se pitalo "Staje to umistikusto mode otjecati s otjeEuéim valom?" - dio adgovora bi bio: "Ninjegovo tijelo, ninjegova dua!" Tijelo nemoze otjecati svedo Prodivijenja, to je prvistupanj ponovnog upijanja ti- Jjela -a time eijeloga materijalnog svijeta -u vise svjetove bivstva, U pogledu due, ona mora tekati do smrtitijela. Sve do tad, iako besmrina, ona je ulamnigena uovome svi Jjotu smrtnosti, Poslje smrti Ghazalj, velikog sufije iz XI stoljeéa, pod njegovom glavom naden je spjev koji je on ‘napisao it toku svoje posijedaje slabosti. U njemu su ovi rec Prica sam: tijelo mi ovo bijase krletka, Ali odleyeh, ostavijajuci ga poput znaka.t I druge velike sufije reko8e ono Sto odgovara tome, Oni sui svojit spisima i svojim govorenjima iZivotima -a to jo, za nas, mjera njihove velitine - objasnili da je neSto u Ajima -voé oteklo prije smrti unato’ "krleci", neto neusporedivo ‘vane nogo bilo Sta Sto mora Eekatismrt da ga oslobodi. (Ono sto je povuéeno natrag dahovnim obistinjenjem prema Izvoru moze biti nazvano sredistem svjesnosti, Taj Ocean je ‘unutra kao i vani. A put mistika jest postupno budenje tak- “natraéke", u smjeru korijena neGijog bia, prsjeanje 1. Izvornost suftema * British Moseum M.Or. 756, £86. Ciel pew je prveden dela Marga Smith AiG. 2a the Mistie (Lazze, 194), ir 3637 Is16 St JE SUFIZAM? 4 nisin, Soe dopensk iz iss mje Devo 208, kaj jp edb! olitenj, ponskad > Eisino kao da int oj Koren Neb, dae bi bilo zor ‘hen da su dabina vision di hovno owe Najvikeg Iastva, koje beskrajno transcendira [judsko jastvo i koje nije nista drugo do Dubina prema kojoj val otjese. ‘Da bismo koristili sasvim drokiii slikoviti prik koji Ge pomoei de wpotpunimo prvi sporedimo ovy svijet vtom 4, tagnije, srasadaikom,jerunjemu nema nia Sto wa alje zasadeno $ nakanom ds to poslije bude presadeno negdje dragde, Seeding do toga via dodiejon je drvesu narodite plemenite vite, made srazmjerno malomikojerssteuzom- Fjanim zdjelama, Ali, kako mi gledamo u nj, sve naSa painja je privugena jednim koje je primjetno ljepSe od svih sal, koja ono znatno nadmasoje ureskoSi i punini rasa, ‘Uarok nije vidljiv ok ali mi, bez potrebe za bilo kakvimis- fraZivanjem, odmah znamo’ Sto se dogodio. To drvo je nekako bilo sposobno prusii korijen duboko w zemlju kroz dno seoje ae ‘Tadrveéa su duSe, a ono drvo medu drveéem jest onaj koji je, kako to hindus kao, "osloboden u Zivot", onaj koji je ‘shvatio ono Sto sufije imenuju pojmom "Najvisi Polozaj".A sufizam je put i sredsive pruzanja korijona kroz. "uski pro- Jaz" u dubini duSe izvan u podrutje stog Duha, koji ne ‘mode biti utamnien, koji se Siri prema Bozanslvenost ‘Sasvim zreo sufija jest zato svjestan da je, poput drugih Ijudi, zatogenike svijotu oblika; ali za ruzliku od ajih, on je lakoder svjostan da je slobodan, sa slobodom koja ne- usporedivo preicze njegovo zatogenistvo. Za njega stoga ‘mote biti re8eno da ima dva sredistasyjesnost, jedno Hjud~ sko i jedno Bozansko, pa on mode govoriti sad i sad iz, drugoga, Sto objaSnjavastanovit pri turjednost Slijediti put mistika jest, takoredi, steti dodatnu dimenziju, jer taj put nije nt drugo do mjera dubine.*U skladu stim, ‘kako 6 biti poslije pokazano u viSe pojedinosti, mistik tak i one obrode u kojima sudjeluje s ostatkom svoje zajednice § koji su potrebni i njemu radi ravnotede due, ne ostvaruje egroteri¢ki kako ih drugi estvaruju, ves s onog istog pro- dubljenog ezoteritkog stanovisia koje je svojstveno svimnjegovim obredima i tije mu je odbacivanje metoditki zabranjeno, Druktije refeno, on ne smije iz vida gubiti {stint da je voda koju val ostavlja iza sobe ista voda kno ona koja ofjeto. Saglasno tome, on ne smije zaboraviti da nje- gova dua, poput vode koja je "utamni¢ena” u oblicima nije bitno razliita od transcendentnog Dulia, kojemu je ona pro- daljenje, poput rake koja je ispruzena i stavljena w zdjelu a potom povugena, ‘Ako razlog za naslov ovoga poglavija joS nije odit, to je jelomiéno zato jer je rijeé "izvoran” postala prekrivena orom znagenja koja ne dohvaéaju bit izvornosti, veé su ‘ogranigena na jednu od njezinih posljedica, na onu razliku koja svojstvo bivanja Cini neobitnim ili vanrednim. "Iz- vvoran je éak koriséon kao istoznatnica za "izniman” Sto je nakazna nastranost, buduei da je istinska izvomost uvijek nijerilo, Ono ne moze biti doscgnuto ni ljudskem voljom, dok jo nastranost dvostruko jednostavna za dosezanje, prvenstvene zato Sto ona nije nisia vie do nered pozajmlji- vanyja Tzvoro je ono Sto izravno iste s izvora ili podetka kao Zista nezagadena voda koja nije pretepjcla nikakve "pos- tranigne” uljecaje. Izvornost je zalo povezana s nada- Innuéom i, iznad svega, s objavom, jer su izvori transeen- dentni, budui da su izvan ovoga svijota, u podrudju Duba, U krajnjem, izvor nije nista do Apsolut, Beskonatni i Vjeéni - odakle Bodnnsko Ime, "Pokrolat”, u arapskom «al-Badi" Sto takoder moze biti prevedeno "Uzviseni".Iztog Oceana Beskrajne Moguénosti dotjecu veliki vali plime Objave, a svaki val je "uzvigeno" razlitit od drugih, jor svaki nosi znamen Jednog-i-Fedinog iz Kojega on izvire, ‘onaj znamen koji je svojstvo jedinstvenosti, 2 svaki je wos- novi ist jer jo bitni sadréaj njogove poruke Jedna-i-Jedina Istina, Usyjetlu tog slkovitog prikaza vala, vidimo da je izvornost jamstvo i vjerodosiojnosti i djclolvornosti. Vjerodostoj- ‘ost, Kojo) je pravovjernost, recimo to tako, zemaljsko lice, I. Jzvornost suftzma 71s (STA JE SUFIZAM? Jest stvorona dotjecanjem toga vala, to jest, izxavna je posljedica Objave od njegova Bozanskog Tzvora. Au sva ‘ome dotjecanju postoji dbeanjeotjecanja, wkojemu potiva djelotvornost, Milost neodoljive sile privlatnosti Istine. Sufzam nije niSta drago do istamski misticizam, So znati da je on sredifnja i najmosnija struja toga plimskog vala keojitvori Objavuslama Bit éejasno, iz onoga Sto je uprave refono, da twit to nije niu kojem situ obcavejedenjo, kako ncki mise, To je, naproty, tvrdaja da je sufizam i vjerodostojan idjlotvoran, Sto se tige onih tisuéa Ijudi i Zena u savremenom zapadnom: svijetu koji, dok tvede da su "sufije", iznose miSljenje da je sufizam neovisan o bilo kojoj pojedinatnoj eligi idajeon uvijek postojao, oni ga nesyjesno svode - ako mozemo kor- istti isti slikoviti prikaz + na mela umjetnih vodenih puleva unutar kopna. Oni ne uspijevaju opaziti da mu, oti ‘majudi mu njegovu poscbnost pa zato i njegovu izvornost, foduzimaju svu pokretatku silu, Nepotrobno je roti da t vodeni putevi postoje. Na primjer, sve od kadla so islam uuspostavio na Indijskom potkontinent, tamo postoji ine tclektualna razmjena izmedu sufja i brahmina. I sufizam je naposljetku pribvatio izyjesne pojmove i prododzbe iz nco- platonizma, Ali, tomelji sufizma bili su voé polozeni i nje- gov je posljedicni tok neizmjenjivo utvrden znatno ranije da bi bilo moguée za vanjske i usporedae mislitke uljecaje da tuvedu_noislamske Ginioce. Takvi su uljocaji, kada su naposljetku osjeéani, dodirivali samo povrSinu. Drukbije roteno, budusi sasvim ovisan o jednoj edredenoj Objavi, sufizam je posve neovisan od svega drugog. Ali jako je samodovoljan on mo%e, ako se sastanu vrijom: ijesto, brati evijege iz vrtova koji nisu njegovi vias ‘Vjerovjesnikistama jerekao: "Trati znanje Ck ako je ono u Kini!ni koji ustrajavaju u turdnji da je sufizam "slobo- Opéenitost ddan od okova religije”! dotjedu ga tek djelomigno, jer zami8ljaju da je njegova opéenitost dovedena pitanje. Ali, koliko god naklonosti mozemo ‘osjoéati proms njthovoj zaokupljenostis tim nedvojbenim sufizma izzazom sufizma, ne smije bit zaboravljeno da je posebnost | ta este tak a iestan na savrSeno uskladiva s opéeaitoséu, Da bismo odimah spo- Sayalinenanssinkgjoni ima ‘mali tu istiny, treba razmotriti samo sakralnu umjetnost, stim, kkoja je istodobne nenadmasivo posebna i nensdmasivo opéenita? Zato Gomo uzeli najblizi primjer na’em pred- mtu, Islamska umjetnost je odmah uodljiva kao takva s| obziromna njenu razligitost od svake druge sakraine umjet- nosti: "Nike neée poreéijedinstvo islamske umjetnosti, bilo To jaa posts ego T+ tusn Berean Sacred re ie East and West is Pricples fan Sethode (Persil Books, || London, 1967), Kako to pokat uu vremenu ili u prostoru, Vike je nego otito, bilo da se ra ‘je blskswoajmnost ened zmilja © Déamiji u Kordobi ili Velikoj medresi u Se~ Sakrslne Uunjeinosti mini markandu, bilo o grobu dobrog na Magrebu ili onomew Ki- ) = neskom Turkestan, dajedna testa syjetlostisjava, da tako i adoro, iz svakog od tih umjetnitkih djels."* U isto vri- onc om jJeme, opéenitost velikih spomenika islama takva je da w alice in Islan Ant &Stacior da smo u sre- Comparative Religion (Sie isttnosti bilo kojeg od njih imamo osj i SS eae sme, 1967. ddstu svijotas Nimalo 32 ne udaluju, pitanje © sakrano} umjetnosti ‘rna nas naSem srediSnjem predmetu, jr odgovaraju na Pilanje Sta jesufizam?, mogusi eigovor pod uyjetom da ta jo emis pozsjmjen iz snajstrekog pik sake ae Su dnugiodgovorna vidi -biobijednostaynoukazalina ee ties ‘Pads Mahalia neko drugo remek- del islamskoaritek- ‘nal jo ralojes aap ture. Neki mogut sufja ne bi bio skracen darazumij taj |JfQG | Tome messing Fao e- txdgovor, jer ij erin sim jest sveost, a eel sk Irons ios de sao: ralnaunjtnost,upunom smisla og pojma, est popat kris- eee fazianja svolst, upravo onako kako je dObr? poput Pon ‘Dot shins tjlovienja nekog svelog spomenika, pri emu su oboe Tena eit lst, fjoeamo dh sno u sedita sie jt ada stojino ised ree ‘U skladu s islamskim utenjem, SavrSenost jest spajanje } eee reece Svojstava Veligansivenosti i Ljepote. A sufizam je, kako su Ewropi (Zhe Tronscontent toiskazali mnoge sufije, oblatenje ih Bozanskih Svojstava, |] Ghat options. str 8) Mo znati svlagenje $ duSe ogranitenosti palog covjeka, iskazi BoZanske SavrSenostiSTA JESUFIZAM? obitaja i predrasuda koji su postali "“ruga priroda", i njo- Zino za0dijevanje obiljezjima Fovjckove prvobitne prisoce, stvorene prema slic i prilici Boga. Tako, obred uvodenja u neke sufijske redove u stvamosti poprima oblik zaodi- Jevanja: Sejh zaogrée ogrtat (khirqah) preko ramena Novoobraéenik uzima navin Zivota upuéenog, jer dio me- tode svih mistcizama - i nista viSe nego islamiskog misti- cizma - jest predvidjeti cilj. Taj upuéeni nastavlja natin Zivota koji je preuzeo kao novoobraéenik. Razlika izmedu te dvojice jest da jeu slutaju upuéenoga taj put, to jest sul zam, postio posve prirodan, jr je svetost ostvarils pabjedu nad "drugom prirodom", U Slutaju novoobraéenika taj put, uuglavnom, treba zapoceti prilagodavanjom stanovitom poretku, Ali sakralna umjetnost je kno Bozanska Milost koja moe olakfati ono Sto je teSko, Njezina je uloga - Sto i sinja uloga umjetnosti- ubraati u duSi pobjedu za ‘svetost, kojoj je remek-djelo 0 kojemu je rijed slikoviti izsaz, Kao dodatak tom prilagodavanju stinovitom poretku = mozemo tak regi kao produljenje - ona predstavlia put notije prirodne naklonostiu doslovaom smislu, okupljajusi zajedno sve duSevne dijelove za Gin suglasnoga wanesenja prema SaveSenosti koju ona izratava, Ako bi se upitalo: "Ne bismo li mogli jednako valjano tukazati i na templ u Hampi ili na katedzalu u Chariresu, kao na Tadé Mahal, kao kristalizaciju sufizima?" - odgovor Ge bili “mogli bismo!”, pretegnut odgovorom "ne bismo!”: Oboje, i hindu temp! i krSéanska katedrala, jesu vehunski izxari Veliganstva i Ljepole; i ako bi posiojue neki sufija koji propusta da ih prizna ida so raduje w ajima, kao takav dospio bi u polozaj manjkanja svoje sposobnosti buduéi da bi propustio da Bozijim znacima prizna ono Sto im prilti Ali, moramo se prisjetii da sakralna umjetnost za svakog {lana zajednice u kojoj ona evjeta predstavlja ne sam cilj, vvoé takoder sredstvo i gledanje na stvari w njihovu 2bilj- skom medusobnom odnosu ili, druktije oveno, put koji sefotvara prema cilju. A niti su templ niti katedrala predo- dredeni da pokadu uzoreislama ida to raskriju kao sredstvo proma cilju kako su to velike damije i, na drugoj razini, velike sulije. Dakako, nei bilo nemoguée wkazatina blisk- ost izmedu odredenih iskaza Velitanstva i Ljepote koji su iskazani u oba ta islamska uzora, to jest, w statitkim kamenim savrSenstvima i u njihovim dinamaitkim Zivim uusporednostima, Ali takvo razmatranje onoga Sto bi moglo biti nazvano miomirisom islamske duhovnost bilo bi izvan okvira ovakve knjige. Neka bude dovoljno reéi da jo Jed nost Istine odraZena u svim njezinim Objavama ne samo kakvocom te jednosti veé i njezinom istovrsnoSéu. Tako, svaka je velika teokratska eivilizacija jedinstvena i istovr- sna ¢jelina, koja se razlikuje od svih drugih onako kako so jedan plod razlikuje od drugog, a "pokszajuéi svuda ist ‘okus, u svim svojim razlititi izrazima. Muslimanski se iistik zalo, bez ikakvog ustezanja’, moze posve predati velikom djelu istamske umjetnosti. ako je to sveliste, on ‘moze, ulazenjem u nj, obuéi ga poput ogjeée svetostinositi Je gotovo kao organsko produljenje sufizma koji mu treba pomoéi da ostvari pobjedu uw njegovoj dusi, To ‘ostvarenje pobjode moglo bi biti pomognuto templom ili kkatedralomy ali on ne bi mogao "nosit nijedno od nih, ba- remnesve dok on nije doista transcendirao sve oblike duho- ‘ynim shvaganjem, So je veoma razlifito od tistoteoreiskog zumijevanja, Sakralna umjetnost je spomenuta jer priskrbljuje sasvim titi primjer sklada izmedu opéeg i posebnog. Taj sti sklad prikazan je simbolizmom kruga s njegovim stediStem, nje- govim radijusima i njegovim obodom. Rijeé "simbolizam" ‘upotrijebljena je ovdje da bude pokazano da taj krug nije smatran kao proizvoljna slika, veé kno forma koja je ukori- Jenjena u zbili Sto ju ona prikazuje, u smislu da ona svoje postojanje duguje toj zbilji kojoj je ona, zaprave, egzisten- cijatno produljenje, Da Ista nije bila Zraveée Srediste, ne ‘moglo biti takvih stvari poput radijusa, akrniu geometri- skom smistu, a kamoli duhiovnog puta koji je najuzviseniji 2. Opéenitostsufizma To jet ber baja od pic ran nekog seanog tite jor Avie dabovas perspeiive to bi, wed dakar fetid logs, medusbeo Ejusive w nim od aio inraza lak su usmjrens pres, Fonteijo, Alfsakralna jou: ‘nox pomacnasodivo fobieno fo Sint sfolije evo dk ving ostvarena, Saka ops: ost Koja mole” proce) iz Shralse uayjtoas aisionle fog. rodssovs, duktjog od notieg vaste, newsporedivo Feria orn ie Sa peau una pieaeaja provodonja obred dugih o> gj Takvo masons downs Fslovranost moglo bulova potesdovoljao mogan danas fanotsau dase, KD Q [odjus (a. radian) ievomo ‘ant sate dike, pola pro ‘ha paler, Past, ras i polar jeswaka pravaijs je apa stete rugs ilo Aju tages ma Kz (ep pee]‘STA JE SUFIZAM? * Tosa usgredno i ncdjlor sworos pownnost, So ogo: arr iva) ij koja 52 ‘pons kre prema se, 3 Ponekad ab od nga wan, Pelee cro ee ite rouse Sted nj jodan sso, 3 ple forse da sed sintez sti Suinawavoil 0 ojima je = jes. jos postin so ieee Jeaiog suet prio soja (Gain ad-Dacgtnt, "popu eka, ho pokusavaproméi ‘od kopajl malo od malo onde, Hage umn od Zak, ‘Sk Gborjk, jr kop duboko ‘a jedaom mest, uj seu Gorpodara t osinjajue so 13 ‘Neg pronaéi voi on pi ‘2 dein da pj Later of ‘a Sy aster Perennial Books, Toman, 196), st 2). 7 Neti simbol je po odrdsnj epoipan torte fo om kad fe obulvada sve haze avogs t= ftipa. Ono Ko mi iamige w fvome slap jst ina da je Stelle beskonaéno. voce Od bodice. On zat usta bit do- panjon ia mah mist drain Fragen tie seiSc ofgvara fvome svijet ja obodniea ‘Smbolizira Svcobubwatna Bos Knataost jem, isambi svijet nesta, jer taj jeradijus jedan ‘medu svim simbotima, buduéi da on simbolizira ono 0 emu sve ovisi,naime vezu izmedu Bozanskog Potels inje- ‘govog pokazivanja ii stvaranj, ‘Svak je svjestan "bivanja w nekoj taki" ii “dosezanja neke tatkc", makar to ne bilo nista viSe nego svjesnost 0 desez- rnju odredene Zivoine dobi. Misticizam zapotinje sa syjesnoSéu da e ta tabka na ackome radijusu, On potom na- stavlja s onim Sto mo%e biti opisano kao iskoriSéavanje te injenice, tog radijusa koji je Zraka Bozanske Milosti Sto proisjeve iz, Najuzvigenijog Sredi8ta i vodi natrag njema. Ta tatka mora sada postati tabka Milosti. Druktije reteno, ‘mora postojati promsljeno shvaéanje i ostvarenje te Milosti sadrZane u tatki koja je samo dio radijusa kojim neko dotad ‘modo upravijati, To znati uzimanje prednosti onih mog: Enosti Milosti koje su neposredno dostupne, naime one vvanjske formalne izraze religie koji, ako uvijek u okviru dosega, mogu potivati posve zanemareni il, drulktije, koriSéeni samo egzotericki, to jest, promatranjem te tabke izdvojenosti bez. obziranja na radijus kno ¢jelin. Sami radijus je religijska dimenzija misticizma, Tako, w slataju islam, to jesufizam, koji, viden usvjetlu tog sim= ‘bola, i poscban i opéenit - poscban wu tome Sto je razlcit od svih drugih radijusa koji predstavljaju druge misticizme, a ‘opéenit jeron, poput nih, voui prema Jednom Srediu, Nas slikoviti prikaz kao ejelina roskriva jasno istinu da je svaki ‘istigni put, kako so pribliZava svome Cilju, blizi drugim rmisticizmima nego Slo je on bio na potctku.* Postoji, medatim, dopunska i gotovo Eudnovata istina koju to ne mote raskrit?, ali koju to podrazumijeva pomocu zamisli usredsrodenja oju to priziva: uveanje bliskosti ne znati umanjenje razlitnosti, jer Sto je blize srediSte vete je usred- sredenje, a Sto je veée usredsredenje jati jo "obrok”. ‘Sabrana suStina islama moze biti pronadena w sufijskome ugodniku koji je, dosezanjem Cilja svoga Puta, w sebiprenio odredene uzore svoje religije do njihovog najviser i nnajporpunijeg razvoja, upravo onako kako sabrana sustina JerSéanstva mo%e bitinadena samo usv. Franj, sv. Bemardu ili sv, Dominik, Drakje rofeno, ne samo opéenitost veé, takoder, i zvomost svakog odredenog misticizma raste snazi kako je Cilj dosezan. 1 10 ne moze ni biti druktije, 0d jedinstvenosti, a to Je, kao i opéenitost, nuzno uveéano bliskoScu Jednosti koja to potvrduje. Dok smo ovdje, valjalo bi spomenuti da postoje manja i ‘voéa opéenitest; obje su predmet razmatranja. Svi misti- ccizmi jednako su opéeniti u viSem smislu u tome Sto oni svi vvode JednojIstini, Ali jedna osobina izvomost islama, pa zalo i sufizma, jest ono Sto se moze nazvati dodatnom opéenitoSéu, koja tra biti objaSnjena prije svega Ginjeni ‘com da je on ko posljednja Objava ovog ciklusa vremena ‘nino neSto sabirajuée.Islamski credo izraden je Kur’anom kao vjerovanje u Boga, Njegove andele, Njegove knjige i ‘Njegove postanike8, Sijedeéi odjeljak takoder je znaéajan w tome smislu, NiSta usporedivo s tim nije ustvrdeno ni w Judaizmu ni krSéanstvu, Na primjer: Za svakoga smo Mi ‘odredilizakon { put, a dae Bog? htio On bi vas stvorto kao Jedan narod. All On vas je tvorio onakvim kakvi este, da bi ‘vas On stavio na kunje u onome Sto vam je On dao. I zato se natjeéite jedul s drugima u dobrim djelima. Bogu éete ‘sesvi vratiti | On ée vam tada reci o onome u éemu ste se lacil! ‘Nadalje ~a to je zaito se govori o “eiklusu" vremena - pos- {oji stanovilo podudaranje izmedu posljednjeg iprvog. Sis- lamom, "kotat je proSao puni krug", ili gotovo da ga je proSao; i to je ono zaSto islam trdi da je povratak primordi- Jjalagjreligif, Sto mu pridodaje joS jedan izvor opéenitost Tedno je od Svojstava Kur'ana kao posljednje Objave da ppovremeno on postaje takorcéi proziran da bi ta prva Ob- java mogla zasjati kroz njegove stavke. A ta prva Objava, rnaime Knjiga Priode, pripada svakome. $ obzirom na tu 2, Opéenitostsufizma uso 3 ° Kran gover glsom Bodin sesamo uproot (jedan faoting) yoo i ese Tea, ponekad mijenjaju od jodnog fa drugo u dno tastopne ree Eons kao to eto slut ond.‘STA JE SUFIZAM? 2 Riot Prodan” seg 6 ‘it Korigona# veikin pose fim slovom Jada ont prevodi fd, doslovno "peda is Er (oi Vjeoresitaosobaoi cdnakogod njegovh gor, ¢ prvivanjem mares) SS Knjiga 2 Pope hinduizma i jodsizna, ‘sam previ jasneralifu meat Odjave fran. Objava Jedoake Bi 5 Bozanstvenotea oo} je poptodaza i pro- alone, dk je mada kt Sastavio fowek pod wjecajen Bozanskog Doha, U heSeansi, Objava je sam laws Brands) su spnje naan Kajigu, Cuda Muhammeda, za razliku od onih Musaa (Mo- sie) i Issa (lsus), nikada nis smatrana da zauzimaju ‘rediste djelovanja. To, u islamskom gledanju, mora biti satuvano za ono veliko Cudo stvaranja koje je, prolaskom vremena, uzimano sve vise i viSe za darovano i koje zabti- Jjova da budo uspostavijeno na svorne izvornom stupnju. U zis tim nije nevazéno spomenuti jednu od Vjerovjesni ovih izroka, koju sufije najéesée navode, "Sveto Predanje” Ghadith gus", nazvano tako jer Bog u njemu govori ravno: "Bio sam skriveno blago i zazelio sam da budem poznat, i zato sam stvorio svijet.” Radi tih i drugih izraza opéenitosti, bez sumnje, Kue'an, obraéa cijeloj zajednici muslimana: Mi smo vas uéinili sredajim narodom.? Vjerojaino ée iz naredaih pogiavlja, 0 bez ikakve nakane da se to pokaze, biti videno da je sufizam zapravo neSto poput mosta izmedu Istoka i Zapada, ko bismo, s obzirom na na osnovai simbolizam, upitali Koji oblik uzima dotjotusi plimski val, ‘odgovor je da on, iznad svega, uzima oblik knjige, aime Kur'ana. Sufije govore o "trazenju da budu povudeni" (istighrdg) u staveima Kur‘ana koji su, prema Jednom od najvanijih uéenja islama, Nestvorena Rijet Bozija.! Ono sto oni trade jest, da upotrijebimo dragi suti- ski pojam, utmuce (fand’) stvorenog u Nestvorenom, vre- ‘menitog u Vjetnom, konaénog u Beskonaénom. Iza neke sufije recitiranje Kur'ana jest, u tokucijelog Zivota, njihovo sglavno sredswvo usredsredenja na Boga Sto je suStina svakog duhovnog puta. Citaju ga neprekidno éak i neke sufije koji znaju velo malo arapski -u Indiji i Zapadnoj Af tcl, na primjor. Pa ako bi prigovorili da takvo titanje moze imati samo nepotpun ueinak na dusu, bududi da ée misli {italaca bit iskljutene iz sudjelovanja, odgovor jeda su nji-RAE EEE hove misli proZete svjesnoSéu da one sudjeluju u Bozansko} Rieti. Njthovo titanje zato posiajeistovrijednost dugo lagenog prizivanja imena Alfa, Usto, oni su svjesni da je Kur'an dotjecanje i offecanje da im on dotjete od Boga ida su njegovi stavei tajanstveni znaci (@ya) koji Ge ih vrattt ‘Bogu, ito jo upravo razlog za8to ga oni éitaju. Sam ickst pote avo snout, er ak je Sem Allah giavoa misao Kuranalzmadsvih exalt, njogova draga tnsio jst da Karan doll izavno od Njegaputem Objave ida on vod natrag Njomi prekoupute a pra pt,Odenah posie sedam otvargjucihstavaka glavni do kuransog {bksa ptinje snavodenje te jerodostajnstidjlowvor nest: Aj-Lam- fin, ovo jo Kijiga - nea ofome ne bude nike stomje~ pita onima js svar? Boga, Pr od poeeinih slovaoznaeava lh, dnigo Resi, Poslnik, to [st nebeska narav Vierovjesnia,itreée Muhomad, je dine njogove zemaljse nev. Rad nstaljanja onog Sto on pret, slovaozoatavaj tok vl jem je exjecnje pu, Tsta werodonajnost {Ista dsltwornst ravadeei sus dvaimena Milos, ar-Rabiir i ar-Reiin ejima potinjs kur anska poglvia Prvo od to dvajo7nas fava iznad svega Sam Ocean unjogova ia Deskonatne Dobrotei Ljopoe, kl se po svoj nara prelijva.dr-Re- lim moze, ato, dodatno bil uzst da oath tk val Milos koja svar, otra i Sale andsoske juske po: slanike. Take reli, kao Sto su Aff smo ga objavil i Smo tebe (Muhammeda) posta kao Postanka, sso i ponavijane kroz clei kiranski tekst, Nita manje isu ees oni saver haji navode pevlasenje Beskonasnos, Mist ar-Rain, koja vate toveka natrapnjegovu vor, moguéujusi mu da provaride svoja Gudska i emalska cgrantenj, save ka sto su: BogjedoistaSee-Pragia)ud She-Milsnt il: Bogpozivakoga On hace Kucu ira ii Nenu je konaéui povratak, ilinalog: Olacovt se Boje posi pitnje: Ne vracal se sve Bogu? Kus ane prodet Fonadnosée; narod, kao posjadja poslanca ovog ci sa, on je zaokuplfen Casom,iznenadim kre kof Kura Fin SeePatadh 3. Knyjiga 2 axapskome zavind of poteind osnovaa slovo mote aval eee. Ponca J slo Lu tamateno, om Ding Koo ds omatava Die bls, Actandola Galil, koi je Mulamumeds doula Obj tna ar eli vooma Sesto rethou ie a hae‘STA JE SUFIZAM? “vnsas7 4 Ns jtno}_ Obj nile swkradena ta avin, Keansd jy rime, dose acianno, ‘pravo 420 Sto one nel babags ‘a Keuran obo nl avo. onajedjslomisn itozatnica 2 gn Gi, al ia Site z3- {ene i mogla bs proves kao "pu sredstvo". * Sand WGN wa Hay Pain IS. y 1ekko priisce u utrobl nebesa i zemlje, a Bije spominjanje Jest odjek koji dopunjuje onaj o stvaranju i objavijivanju, Islamska objava obuhvaéa sva podrugja udskog Zivota, ne ostavijajudinista "Cezaru”. A pomoéu zakona uskladenog, djelovanja i povratnog djelovanja punina njezina toka w ovaj svijet pronalazi svoje povratno djelovanje u daleke ‘oseZnosti njezina otjecanja, dubini kojoj se ona vraga u po- drutju metafizitke istine. U izvjesnim odjeljcima ona do- seZe razinu koja neograniveno prevazilazi dvojnost Stvo- ritelja i stvorenog, Gospodara i roba, i koja nije niSta manje nego stupanj Same Bozanske Bilis Karan jo knjiga cijle zaednice, pa ipa, u isto vejome, ianad svogs, onjeknjiga manjine, jign dshovnog odabra- nike, On dosede a dva znatenja na raziitenatine. Prvo,on Je pun “olvorenih” stavaka koje svaki vjernik mole, i “apravo, mora primijeniti na sebe samoga, ali za koje Ge Jak biti re8eno da éo biti prvenstveno_primijenjent na sutfje. Na primjer, molitva sadeZana u Fatih, uvodnom po- lav, jest: Uput nas pravim putem, To se javija nckoliko puta w obrednoj molivi, pa je zato najéesée ponavljena auislamul Ipak ona "pijpads” posebno sujama, jr, su daloko *najupuéenj tlanovi Zajednice, oni 3° mogu predati tome slaviea onako kako to drugi ne mogu, ulazeéi u nj kao u svoje viastito prapotclo. Nadalje, samo oni Eine pravdu_najviSem stupaju.sadanom unutar odredenog Slana, Opéenito, mistik mos biti odreden ko ona Koji sebi postal plane: "Kofi je njispravnijtpul?™ Sufizam poste radi odgovora na to pitane, ini radi Coya dragog, jer to je, po odredenju put najzravnijeg pristupa Bogu, toliko da rije’ farigah? (put) ima dopunsko znatenje sulk reda il brasiva, Drugi usporediv stavak, veoma voljen obviom na nje- govu izrazitu (jepot 1 znatenje - Koji svi izgovaraju, narofitou vemeattnevolj = jest stavak "iraenja povratka” (istirja'y: Doista, mi smo Bozijt i doista Njemu se vracamo,” Sulije ede da je ejtinasufizmasazetautome stavku jonje esto ponavijan na njihovim skupovims; ponekad je pponavlja i odedeni broj puta na brojanici. I zapravo, iako je svaki vjemnik nuzno "Bodijt" u veéoj ili manjoj mjeri, za rmistika se moze re¢i da je "Bozii" na nadin na koji ostatak zajednice nije, jer misticizam pod davanje, Nadalje, s obzirom na oba ta stavka, ‘umu da sufizam nije nista nego kretanje povt § da je po mjerilima sufizma ostatak zajednice, iako okrentt uu pravome smjeru, nepokretan. Cak i medu sobom sufije prave razliku izmedu onih sredisnjijih anova nekog reda, kojisu kako ih oni zovu "pulnici" (saliki), ionih obodnijih {Elanova, koji su u izvjesnoj mjeriu stanju micovanja. ‘Takvi stavei, poput th, mogu biti nazvani “otvoreni", jer je za njih moguée reéi da se primjenjuju na cijelu Hjestvicu dduhovne tefnje u svim ajezinim ruzliitim stupnjevima Pa pak, razika izmedu najnizeg i najviseg stupnja jest do- voljia da bi stvorilarazliku zmatenja. Tato je Vjerovjesnik reko da svaki stavake Kur’ana ima "vanjtinu junotarjost". Upravo smo vidjeli dva prinjera unutamjog znagenja. U pogledu "vanjstine” stavaka o kojima je rjet, egzoteri¢ki "pravi put" jest put neodstupanja od zakona islamna, dok je kretanje povratka, u njegovu krajnjem smishy, prolaz kroz kxjepostan ivot prema smrti, Oba znagenja, vanjsko i unu- tamje, zaokupljaju sufije. Ali u pogledu vedine, bez obzira nna Ginjonieu da oni nisu opéenito misaono sposobni da uwzmu vige od jednog zatenja za jedan skup rijeti, oni bi mali poteSkogu w razumijevanju Sta sufizam oznatava “putovanjem" (sul), to jest, unutamje zadubljenje ii ofje- ceanje konatnog jastva u smjeru njegova Bozanskog Potela, ‘U mnogim saveima vanska i unutarna znaena primjenj- aja se na sasvim radiits podratja, Jednom prlikom, ‘ragajul se iz boja snevjoricima, Vjeroyjesnik je rekso "rail smo se iz manjog dobrograia vot dob rat." Nje- govi drugovi su ga upital: "Sta je wedi dob rat?" A on je ‘odgovorio: "Rat protivsebo." Ovaje potiva kus za une tame znagenje sv oni stavaka Kur'anu kot se odnose 3. KnjigaSta JE SUPIZAM? fnxs36 vu: 39 hhtse pes! Icy 28 ra dobri rat i nevjemike. Kao Sto je svima poznsio, ta Vjerovjesnikova izreka ima poneSto za svakoga, I vegina ‘iuslimana ée tvrditi da ima iskustvo ratovanja S unutamnjim nevjernicima, to jest, pobunjenitkim nemuslimanskim din- iocima duSe. Ali oprijeti se iskuSenju s veemena na vrijeme Jest jedno, a poduzeti rat jest drugo. Veei dobri rat u svome punom znatenju jest sufizam, ili, tagnij, on je jedan izraz sufizma, jon ne zaokuplja nikoga osim sufija: Kws'an kao: Poduzmite potpunt rat protiy idolopokionika.® Va drugom jestu: Boriteseprotivnjih sve dok ne scezne pokvarenost, Tyjera ne bude samo u Boga.? Samo je mistik sposoban 2a shvaganje toga Sto jest izmutrai samo on zna Sta jo to Sto &e odrZavati metoditku opreku njegovim nizim snagama i 80 Ge izvoditi rat na neprijateljskojteritorj,tako da cijela dusa bade "Bozija". Uslijed izuzetne opasnosti takvoga rata, ni Jedan istinski ezoterizam nije Iahko pristupatan. Egzoteri- “am nije proizvoljno veé istinsko stanje mira s povremenimy nepovezanim okrSajima. I znatno je bolje ostati egzoterist nego potaknuti svu Zestinu neprijatelja pa onda prodali Dorbu, dopuStaju nizim snagama da nadvladaju dus, Bilo bi moguée dati mnoStvo drugih primjora unutarnjih znatenja koja aokupljaju samo sufi. Ali buduéi da & nicki od njih biti navedeni w narednim poglavljima, za sada 6 biti dovoljno da se zaustavimo na opoj bliskosti kojut sufije imaju s Kur’anom ipo Yemu se oni nasotite razlikuju od drugih muslimana, naime da izbor VjeEnog, koji su oni svjesno incopozivo napravili naspram prolaznog, nijesamo teoreiski ili mentalni, nego je posve iskren, tako da ih je Kur’an proZco do dubine njhova bia i pokrenuo ih na pu Sam Kur'an jost popat kristalizacje tog izbor, jer on ustra- Java bez predaha na neizmjernoj razlititosti izmedu ovog nifeg svijeta i transcendeninog svijeta Duha, dok s druge strane on neprestano grdi budalastost onih koji izabiru nide umesto viSeg, gore umjesto boljeg. Kao suproina strana te ‘budalastosti, sufizam bi mogao biti odreden kao smisao za ‘rijednosti ili smisao za sklad. I ne bi lito mogto biti prik- Iadno kao odredenje, za onoga koji u evome svijetu, mimosvojih drugova u drugim roligijama, moda mote biti usporeden sa sufijama s obzirom na stavljanje prvih stvari prvim i drugih stvari drugim? Slitno, Kur'an sam sobe ‘odreduje kao al-Furgdn Sto bi moglo biti prevedeno kao "Mijerilo Viijednosti” ili "Sredsivo Razavajanja" ili jed- nostavno "Raspoznavanje", | SuStinsko svojsive kur'anske poruke jest uspostavijanje | Jjestviee vrijednosti koja moze sluziti kao mjerilo za stavljanje svake stvari na njezino odgovarajuée mjesto ikao opée osnove za izvodenje zakljutaka. On ne luti samo izmedu pravog i krivog, ispravnog i pogrjeSnog, istinitog i IaZnog, vjere i poganstwa. On takoder pravi razliku, unutar podrutja pravovjerja, izmedu onih koji gorijivo ida napri- Jed, najistaknutiih, i onih koji ispoljavaju stanovitu umjer- tnost u svojim sluzbama i, usto, ako rat o kojemu je rijed bude rastumaten kao vedi dobri rat, izmedu onih koji ilaze {da bi se borill i onih koji izostaju. Tjedni i drugi primit é svoju nagradu, [jednim i dougim Bog je abecao dobro, Ali On je golemom nagradom dao prednost onima Kaji se bore iznad onth kojt tostaju? Drugo usporedno razlikovanje, koje nije nuzno istovjetno, jest izmedu najstaknutij, 7 koje jeret'eno da su bliski Bogu (doslovno "dovedeniblizu", mugarrabin, rije€ koja je koriSéena da bude odredent ruzlika izmodu arhandela { andela), i onih Koj! su desmo!™ sici su on koji su Ijevo). Na deagome mest, w dva, pripadnici najviseg razreda, koji su takoder nazvani ilo opisano njihovo utmuée u Njemu, usporedeni sts pravednin:2. Ti postjedni izgloda zauzi- ‘maju posrednitki polozaj izmedu najistakmutjh i onih koji ‘su desno, Usvakome slutaju, znatajno je da su najistaknte {uj predstavljeni kao oni Koji piju u Raju izravno s njegova ska =o dao Svak mista Fegovorio st obrazae sale {tom itor faa saglscim. 050 STA.JE SUFIZAM? i "razumljeno"; a izvan te sposobnosti, prod. stavljene gomjim vrhom, fa "nit" moze biti beskonatno pro- daljena, jer titranje ne prestaje na pragu Nebosa veé jo ciljano 'u Beskonagnost. Ovdje smo ponovno u samome srediStu naeg predmeta, jer je sufizam uéeaje i metoda tome cilj, ato titranjenijenista drugo do inadica ofjezuéog vala koji je bio nas potetni prikaz. Na ovome mijestu ponovno se mozemo pozabaviti pitanjem "Sta je to Sto ‘ofjete?" - jer odgovor koji je veé dan, to jest da otjete stediste syjesnosti, sada ée biti jasnijiu Syjeilu ono; reteno o Sreu, Kojo uvijek ozsiatava srediste ali Keje se, bbuduei dato sediste nijenepokretno, moze odgositina unu- tamji Mjesec ili na unutarnje Sunce ili izvan toga gak na Samu Bit, Buduéi da svako uvijek ima srediste svjesnosti, za svakoga se moze reéi da ima "sree". Ali sufi koriste taj pojam w natelu u transcendentnom smislu da oznae srediSte svjes- P nosti koje odgovara barem unutamjem Mjesceu, To natelo ima svoje korijene u Vjerovjesnikovom odro- enju pojma ihsdn (odlignost) koji je izravno povezan sa srdanim znanjem: "Odlitnost je da ti slusi8 Bogu kao da si Ga vidio; er inko Ga tine vidi, On tebe ipak vidi "Kao da si Ga vidio": kao da je tovjek jo$ uvijek u punome posiedu svojih primordijalnih sposobaosti. Cjelina jednog izraza sufiske metode potiva u rij ka ‘ana, "kao da. to pravilo idealizma ima mnoge primjene, od kojih éemo ricke vidjeti poslije. Ono, medutim, troba biti spojeno s pravilom aktualizma, pravilom "vod zapravo". Nike nije Zivlje svjestan Covjekova pada nego Sto jo to mistik- oliko pogttj 2, ba 6 euvites nosti Bivstva znati da je varka ono Sto oko vidi i um za- pamti, i da je svaka o¥evidno odvojena i konatna sivar w Istini Prisuinost Jedne Beskonatnosti. Ge gad se okrene- te, Lice je Botije; doista Bog je Beskonaéno Velik, Besko- naéno Znajuci, kako Kuc’an’; Ime Svezmajuteg dodano je ‘ovdje Imenu Sveprisutnog djelomitno kao doksz: ako Bog sve za, sijedi da Bog mora biti swugdje, jer u Apsolutno} Jednosti noma razdvojive polaznosti izmedu Subjokta i Ob- Jekta, izmedu znalea i onog Sto se zna. Biti znan od Bogs jeste zato, tajansiveno, biti Bog, Da bi Vjerovjesniku bio dat odgovor na pitanje koje mu je postavljeno o Naravi BoZijoj, objavljena je kur'anska surat koja je, izuzimajuéi pristupnu, zasigumno najpoznatija iajée8ée izgovarana, Ona potinje, kao mnogi drugi odjeljei s naredbom upucenom njomu: Reei: On, Bog, jest Jedan (Ahad) - Bog , Apsolutni Potpuno Sebi-Dovoljal (as-Sa- ‘mad). Bez sumnje, vslijed tog posljednjeg Imena dodanog Imenu Alléh a kao nadopuna Imenu Jednosti, ta suraje ni ‘vana Sura Sigumosti (Strat al-léilds). Buduti da sigumost podrazumijeva potpuni pristanak, i buduéi da to tba bi ‘dosegnuto, dua treba biti syjesna da jednost Kojo je ries nije praznina veé potpunost, da Jedan-i-Jedini jest Jedan-i- Sve, i da ako Nerazdjeljiva Samoéa iskljutuje sve osim Sobe, to je zato Sto je Sve veé tamo, Za misljenje samo i nepotpomognuto nemoguée je razt elit u Jednosti dvojnost Stvoritela i stvorenog. Vee navo- ddoni marokanski Sojh al-‘Arabi ad-Darqiwi? Kazuje nam w svojim pismima kako so jednog dana, Kada je bio upijen prizivanje, ustrajan unuiaraji glas odrZava0 ponavlaju ru kur"anski stavak: On je Proii Posljednj i Vanjskt i Uru arnji#U potetku on nije poklanjao nikakvu panju i nasta- vio je svoje ponavljanje Imena. "Ali naposljetku’" = da nav domo njogove rijeti - "budusi da me nije ostavljao u mira, odgovorih mu: "U vezi s Njegovom izrckom da je On Prvii Posljedaji i Unutarji to razumijem; ali u pogledu Njegove iareke da jo On Vanjski, to ne razumijom, jor mi ne vidiojsko osim stvorenog,” Potom glas rete: ‘Da je Nje- govim rijetima i Vanjski oznateno iSta drugo osim vanj- skog koje vidimo to bi bilo unutarnje a ne vanjsko; ali ja ti kkazem i Vanjski.’ 1 shatio sam da nema bivstva osim Boga ili ibeg u syjetovima univerzuma osim Njega Samog, slava ‘su Bogul!"” Troba se prijetitiu vezi stim i Vje- rovjesnikovo izzoke: "Ti si Vanjski, i nema nista Sto Te pok- iva." Misao mods razumjeti da upravo onako kako Imena Pri, Posljednji i Unutarnjt iskijutuju moguénost da bude ‘Sta pre ili poslije Boga ili unutamije od Boga, ako Nje- govo ime Vanjski iskljuéuje moguénost da bude iSta vanj- skije od Njega. Slitno, s obzirom na Vjeroyjesnikovu iz- roku u vezi s postupkom sivaranja "Bog je bio, a nista s [jim nije bilo" i sufijsko tumatenje toga, "On je tak i sada kav je On bio", svako zdravo misljenje moze vidjeti da sa stanoviSta pravovjornosti to tumaéenje ivori nadvladyjt “dokaz" Jednosti Bivstva, buduéi da on pokazuj ajinim blijeskom jasnosti, da to utenje moze bili poreseno samo pod prijetnjom krivevjerja podrazumijevanja da je Bog subjekt promjenc. Ali misljenje ne moze shvatiti kako Bivstvo moze biti edo nista vise nego Sto ono moze shva~ titi kako Bog mode biti Vanjski jednako kao Unutaraji ali u prihvaéanju tih istina teoretski ono se promite do krajnje granive svog vlastitog podrugja. Ovdje smo na razlazenju pputeva: egzoteristée nehotice podsjctiti, napominjuéi sebii drugima, da je uplitanje w tcolesko nagadanje veoma pokudeno. Ali istinski mistik odmah ée usivrditi da je ono Sto potiva ispred njega neSte drugo, mimo podrutja dog- matske teologij i, daleko od toga da bude povugen, on é& ‘waditi da se izbavi od prividno Evrstog tla svoga Eisto misa- ‘onog stanovista u opasnosti da bude ber svoje dubine. “Opusti misao i uti plivati, kade Sejh ‘AN al-Famal, witel Sejhaad-Darqiwij, u pogledu stanja pometenosti. Druktije ro¥eno, ii od svojo mis tako da voja duSa, sad izvan svoje ddubino,iskusi neusiljena kretanja intucije, upravo kao Sto tijelo izvan svoje dubine u vodi moze iskusiti neusiljeno kkrotanje svojih udova u plivatkim pokretima, pod uyjetom 6, Usenje 7 AnRasé'l ad-Darganiyah, bo, 12 (ide Leters of Suh Maser st 8), 3738 ‘STA JE SUFIZAM? * Visio Leters ofa Sif Mas. ter, He, 11. Tiss Darekar, prove, dsj sljodeeu bie: Sha uj ayy: "Oss pometouos pred stanjom kee Drivin bese ipod it= fama Koj razumski ne mogu ‘5 samiron = misaona tego, Kenda so misso pode. prot svojevlsite grace. Ako ra ‘mismo haya na misnao} enmeioda Loon, t js sea {nog zhbljivanja rd neki paradksins dab bila fama isnoaa togoba, posvemsija Pometenot, kaj se moze profi, Fag madera inten” ijt hayra bso jopoveraaa 2 ehoyyur, koja ima isto pot smo. "eatuden", Feadea, kao Vjrovesnio v9} ice: "Gospodrs, jas} sme ugodeju Ted." * Ja so odzivam posites kad sme on zove (Karon, 1180, dda nema nikakye “slamke" da se uhvati za nju. Tako sam Sejh ad-Dargiwi kaze, upuéujuéi na gomji navod svoga Sejha: "Ako si u stanju pometenosti (hayral), ne Zuri da se priljubiS uz bilo Sta, kako ne bi zatvorio vrata potrebe svo- Jom vlastitom rukom, jer za tebe to stanje zamjenjuje Na- jose Ime." Druktije reteno, krajnost potrebe jesu vrata ‘dréana otvorenim za Bozanstvenost kroz koja & On uéi w ‘odzivanju, upravo onako kako Se On obvezao odazvati na prizivanje? koje je samo upravo ta olvorenost vrata; as obzi- rom na prizivanje, NajuzviSenije Ime Alldh jest, ako smo to vidjeli, "najveéo". Scjh ad-Dargiwi ovdje naglaSava al- kemijsku’ moé duhovnog siromaiva (fagr) kao praznog prostora koji zahtijeva da bude ispunjen; a pometenost je oblik fagra, jer to nijenista do zapovjedna potreba - potreba koja treba biti prosvietjena, Razmatranje u8enja dovodi misao njezinoj vi8oj granici s| {je druge strane, izmedu nj i Srca, e2i podrugje intelektu- alne intuicje, ili pometenost, kako to moze biti. Svako mistiéno ufenje sadr2i jezgrovito izretene obrasce koji ‘mogu proZetistrujom Zivota dusu u transcendirajusu misao i prelazenje te pranice. Ali syrha glavnine uvenja jest preni- jeti do misli onoliko kolike misaono mode biti shvaseno {ako da razum, zamiSljanje i druge sposobnosti budu pro- Zet0 istinom, svaka na $v} viastti nadia, Jer duhovai put jo rnudenje; to je u krajnjem nudenje pojedinatnog jastva w zamjenu za NajuzviSenije Jastvo, Ali to nudenje mora biti pribvalljivo, i ne mode se o&ckivati da ée Beskonatno pri- hhvatti Sta manje nego svckolikost. Ponudeno mora biti sve Mo ponudaé mode ponuaili, to jest, to mora biti iskreno, Noki egzoteritki uglednik upitao jejednom Sejhaad-Darki- \wija zaSto koristibrojanicu, buduci da nju Vjerovjesnik nije koristi, te da zato ne moze biti opravdanja za takav obits, On je odgovorio da to Cini da bi Eak i njegova ruka sud- Jelovata u sjeganju na Boga, Primjer postavljanja obrasca u ovome utenju koje misao mode usvojiti jest sufjsko uéenje o pet BoZanskih Prisut- nosti, To izlaganje Jednosti Bivsiva uzima u obzir pojave,{ako su one varjive, predstavljanjem Istine kao kruga Bes- onaénog zratenja, odao Bivstvo znati,nepotrebno jeresi, Jodnu Prisutnost ali ta je Prisutnost i Vanjska i Unutarja, Mo omoguéyje govoritio dvije Prisutnost, i to 0 ovosvjet- skoj i budaéoj. Buduéi da je Vanjsko Ime Jedne Bozan- stvenosti, one ne moze biti izdvojeno i odsjeteno od ostalih Imena, voé ona moraju sudjelovati u Svojstvima koja ona opisuju, medu kojima jo Unutarnjost. Ovaj svijet mora zato {mati unutarnji jednako kao i vanjski izraz, podrugje dua jednako kao i tijola, upravo onako kako obrnuto unutar bu- ‘duéeg svijeta Nepokazani Stvoritelj ima Svoj vanjski izraz ‘uNobesima koja su podrutje Duha, Zato jeu prirodi stvari da govore oéetiri Prisuinosti, izvan kojih je Sama BoZanska Dit, Sve-Prozimajuéa, Sve-Obuhvaéajuéa Prisutnost Apso- utne Jednost Setacet ne ptireplivj to vEenjo samo tim So nam govori da sve Sto jo biljsko jst i BoZansko, da nema zl osim Zbilie. On taoder, w svom redostjed ith, serava po- tostrk poredsk vtijednost, "U izraz Ua ila ill ‘lah (oeina bogs osim Boga) sv od te tir jet ozatava jedan stupanjazavrin ha" imena Allah simboliir lastvo (Cusva'®)" To mode biti rastumatono izrckom, sa stano- vista daiovnog put, da je pra rijet kao suet istine pala +a materjalni svijet da bi uravnotozla vara "ovo bie w ezino) waviSenosi ida bi bilaza duu popatputokaza "ne ttiome smjer, Druga rje® odgovara svietu dasa, Koj, tino, opasno testo u pogled idolopoklonstva, Kor‘an vrlo testo upuéuje na one koji prave bogove od svojih Sirasti lit je presezanje mogace samo Zto jer jo dua dois Dozanska, Druga rie Sehadeta omatava mogucs ‘bozanstvenos, koja je smyeStena izmedu dvajuzatvorenih vrata, jednih zakjuéanih i drugih nezakjutanih, to jest, Jzmedi apsolutnog "ne", s jedne strane, as druge sane tnjeinog ne" (doslovno ako ne"), Sto odgovarauvjeinom "jest, naime tego iti, koja zmati Duh. A Duh i Andel igi tore ta trou Prisunost, zapravo posredyjuwime dase 6, Uéenje Dopo "On" me Apsolt- sop Bien. 1 kot Sebuon, Dinewione of ely i 19, sk a helo= tog obsinienjatog wena vid 59oo ‘STA JE SUFIZAM? jegovo) mspravi atm sal Kamil pos VID) $njg0- ‘om soso dyna 2 & ta Pristnos nije odnatita nul jatnog sets. U mites jlo sj pier, velkt imbol i sei Boga i Ngo vin Seojseva, bilo su ont w voto sj i seljta mi seal, osu ono So jest used Fevanrtdnog wsrodsredonja Bo- ans Pista inbavljenje iz tamnice zgraSanih oblika, i ona pokazvje put prema krajnjem rjeSenju Getvrte rijeti Koja odgovara dvje- ‘ma najviSim Prisutnostima. Seliadet je zaio poput hamajlijo iti talismana upute, jer Siti duSu od pogrjoSke dok je sam, a tok svojin rijeti, prsilno kretanje od Skripca suSte zbilje prema Mira Istinitost Drigi primjer postavijanja obrasea utenja, koji je veoma koristaa misljenju, naci Ge se w upotrebi prikaza vode leds, koje daje sufja “Abd-al Karim alJili®, da bi Stvoritelja i stvora u njihtovaj otitojrazlititost i skrivenoj istovjetnosti Taj je prikaz utoliko vjerodostojaijiutome Sto sledena kristalizacija izgleda da je znatno postojanija nego nesledena voda. Usto, kada je veliki komad leda otopljen, posljedica je znenadajuée mala koligina vode, Sliéno, nizi svjetovi uslijed ejjele svoje prividae zbilinosti, ovise w svome postojanju o srazmjerno oskudnoj Prisutnosti us- poredenoj s onom koja dodjeljuje Rajevima njihovo nepre- stano blaZensivo. Ipak, ovdje ponovno, noprestanost nije Vjednos,niti su zadovoljstva tih Rajova ia vige od sjenki apsolutnog Blatenstva NajuzviScnijeg Raj Potostrukost Bofanske Prisuimosti ne proturjti njeinoj ednost, to jost,Jednosti Bivstva, bud da je ona uve Ista Prisunost. Pa jak, sa stanovita Apsoltn Zbil, ta petosirakost jo vara buduéi da je s tog stanovista, hire hija "vee" visesrafena, kao svijanjeispisanog svika, Jed je"Vos"otoplon. Schadet ieazava obastnovist, rela. tivno i Apsoluina,u svom samame bivstwu, Njegovasiova su kristaliziraa ¥ ijtima koje odgovaraj, kako sm (0 Vidjeli,ralttim stapjevim poretka. Ali ako te ret budu ciopjonc stova od kojih se one sasoj, wsterdajemo da med nina nema nist osim af fm ida ost stova Najurvisenijeg Iona. “Oko leda”, to jest oko varke, ne moze vidjti ni8ta osim Jeda. Samo Oke Vode moze vidjeti vodu. Zato Kur’an kate: Njihov Ga pogted ne doseée, ali On doseze njihov pogled, i On je Sve-Prosimajuci, Sve-Previadujuci, Neogranigeno-“Stjesni!# Ovdje je ponovno ono St ju zvjesnom smislu Ime Sveprisutnosti (al-Laff) sliedeno imenom Svezna- nosti(al-Kiabir). U Zbl su Bivstvo i Videne Jedno, i oni suBoije preimuésivo, Otapanj lea jest povlatenje svake nakane da bude oteto to preimuésive, Ako bismo se upital - "Badu da samo Bog moze vgjeti Boga, zo obedano dade Ga vidjti ist usreu?" -odgo- vor je, das "ist wsreu”upravo oni w ojima se zbiloola- panje, | koji vide "Okom Vode". Subjektivnost koje je Evjostan pai Covjleproisiée od utinka transcendontnog ‘nularnjog seta na pola i ato na nist zgrefanost koja je proprokaizmedu tog seta i duse.Jasivo je taéok seta, koji izgloda da zapotinje na to) pregradi, odakie ‘tino bivanja odvojene i neovisne poedinaénost,Cistota je prozimost otopljenesi, Ona ora subjektivnost koja nije nisia manje nego eijela "okomita" dimenzija, Zea aja pola kro Sre, nogrenigeno ga transcends, na jedno} strani na drugo} prolazei od njeg nesmetano Bivsto date skladu smjerom ko} eto bivstvo, po soja} prirdi, sposobnozaprimanje toga, Kur'an gover! odbrom 20 0onome Kojije bio mriavikoga smo Mi ohjeli, worec 2a 1) sijello pomodn kojega on hoi med Yudina.® Navedena sme jst olapenje varlivog subjekta; ona ide ‘zd novorodenog subjektivnog toka sijestisastavjenog of Zivota Sujets, ime Bodansko *nadviadava™Ijudsko U veri stim, s obzirom na rjoti On dosezenthov pogied, valjaspemenut da je mnogostrano Ime koje odmah sijed, abLajf, ponckad provodono "Voljei-Ljupki". Z3jedno, ono ne zatnista msanenego "Dlago Sve-Prozimajucl Sve. Preovladujudi Voljei-Ljupki". Njegovaprisutnostw okie ovoga govora podrazamijeva da je doseranje 0 kome je tee Gin ub, koji jepotvrden Svetim Predanjem: "Kaa Ja volim Njega (Moga roba), Ja sam Sluh kojim on tuje i Ja am Vid kojim on vi” Ta su rzmatranja, koja se odnose na "dotjecanje val", ppotrebna kao dopuna onome Sto je veé reveno o njegovom ‘o\jecanju i ponovnom upijanju. Bozanstvenost ne prima ine 6, Uéenjo E103 ayn, 1 di g potpualje navedsno sHodséem posta. 61a ‘STA JE SUFIZAM? % okasivanjom Sebe (ete. Jal), ozansvenost susie i ‘adsLauje Zale aps i horse pojam jal za Prsabraiaj ko so io Kiss, fsjnvita vido nadvlaivaje Tjadske marae Dobanskom Na » Dinin % Nie nepotebno rei da je pomatsnosta tom smisissssvien Fpojivas mienaon, er bad je miro bina fogr romattvo) 7a lan (pokor03, prodano, nto mj sp300 Fim ne moze bi stra kao pravilan spar} dobownog pl usvaja samo, veé i dosede i prozima. Veliki primjer toga je veé spomenuti slutaj Botijeg Poslanika, Koji je zauvijok sustignut i obuzet Najuzvisenijom PrisuinoSéu; i vidjeli smo da je prizivanje blagoslova na Vjerovjesnika sredstvo sudjelovanja u tom "Preobrataju"’* pod uyjetom da je dosegauta potrcbna zrclost, § obzirom na Neodvojivest Najuzvisenije Prisutnosti w “drugim" prisutnostima, Sojhal-‘Alawi predstavlja BoZan- stvonost ovako: “Napravio sam zastor od stvaranfa Kao zakriljenje za Istinu, pau tom stvaranjue potivaj Tajne koje nenadano poput vrela mlazom poteku." Slijedi iz toga gotovo usporedno da, iako misao mora biti zadovoljna koliko je moguée, pometenost uvijek vrcba,ta- kkoreéi,uzasjedi, Ione bi moglo biti druktije,jerpostjire- doslijed Koji trcba biti slijedon: uéenje, shvaéanje, pome- tenost, prosvjetlienj; sjeme, stabjika, pupoljak, evict. Evisto zatvoreni pupoljak ponictenosti (Hayral) otvorité se, ako sustoéeni praviuvjoli, uevijetzaéudenja tahayyw), a bitnost tt uvjeta jest Yetljenja isu ogranivene na takve nepotpune intuicje kak novailja moze ofckivat da primi. Kako je to jasno iz cjh ad-Dargiwijevily napomena o pometenosti, ono Sto izgleda da je zatvorenost sa stanoviSia pometenog jest, apravo, otvorena vrata kroz koja pomoé stazmjema potrebi treba doi; a pogetna pomoé Kojoj se treba na Jest prosvjetienje u obligju Duhovnog Usitelja, Novajlija se trcba grijali na njegovu Suncu. Ali ta rmoraju biti sasvim otvorena; a potteba o Kojo) je rjot sas- tavljenaje, jedne strane, od predosjeéaja Istine kao muznog ciljai,sdruge strane, od syjesnost o posredujudem zaljeva i naSoj nemoei da ga prijedemo vlasitim sposobnostima———— ‘mu wBinio obaveznim. [rob Moj ne prestaje Mi se primicatis dodatnom odanoSéu po svo- joj slobodnaj volji sve dok ga Ja ne zavolim. A kada ga Ja vvolim, Ja sam Sluh kojim on shuSa i Vid kojim on gleda, i ‘Ruka kojom on hvata i Noga kojom on hodi."! HPT p Be Mine von, ao sso za Noe Pesce eee ‘Ukupnostsufizma - njegove teznje, njegova praksa, a tako- der, u izvjesnom smislu, njegovo uwtenje - safela je u tome ‘Svetome Predanju, koje sufije navode vjerojatno uéestalije nego ijedan drugi tckst izvan Kur'ana. Kako to moze biti zakljutono iz njega, dvovrsne su njihove djelatnost: obredi koji su obavezni svim muslimanima i dodatni dobroveljai bred. Kada neki nova ula w nok red, edna od prvih {ff stvari Sto juon ili ona treba uraditi jest polutiti dodatnu di- menziju Koja ée dodijeliti dubinu i visinu obredima koji su (pretpostavljajuéiislamski odgo)) obavijani vise ili manje cgrateritki od djtinjstva, Islamske duznosti, Eesto navo- dene kao "pet stupova", jesu: Schadet, obredna molitva pet pata dnevao, davanje zokata, post u'mjesecu ramazanu i hodogasée u Mekku ako to okolnosti dopustaju. Posljednja dduznost jo jediia koja je uvjotna, ‘Vek smo vidjeli razliku izmedu Schadeta kako ga sufije shvaéaju injegovog povrSinskog zmatenja “niko nije dosto- || Jan sluZenja osim Boga”. Alita objektivna razlika ukljuduje ‘odgovarajuéu subjektivnu razliku, jer se postavla pitane: Ko svjedoti da nema boga osim Boga, da nema 2biljc osim Zoiljed Za sufi odgovor na to pitanje prebiva w Bozan- skom Tinenu ash-Shahid (Svjedok) koje, Sto je dovoljno zmatajno, dolazi odmah poslje al-Llagg (Istina, Zbilja) najeSée primjenjivanom izgovaranju Imena, Ako samo Bog est, nikakvo syjedotenje osim Njegovog nije valjano. Dvolisnost je tvditi Jednost Bivsiva sa stanovista Koje je saino w oprecisstinom, zat je, bez sumnje, potieut svoje uenike na syjesnost o tome, Hsll5j izgovorio svoj razorni Metoda * aks, tigi, 37. 3STA JE SUFIZAM? 2 salir ab Halli, be. 2 Ako Malone Basil “a asia eee al, dgovarisi lame negovod ‘lates tres bil promadn {ei slovst Alin Wit, Dieta wpoglau. KBD paradoks: "Ko god svjedoti da je Bog Jedan time postavija ‘drugog pored Njega (naime svoje viastito pojedinaéno Jasivo kao svjedoka), Syjedok mora biti - ne jastvo, veé Jastvo, Sto zmaki da dusa nije sposobna oglasiti Schadet. Svi sufijski redovi suglasni so tome, iako se oni mogu razlikovatiu svojim metodana premoSéenja procjepa izmedu dvolignosti i iskrenosti. U nckim redovima, naspram jednom jedinom izgovaranju ko- je je zakonski dovolino, novajlija mora izgovarati Sehadet slotinetisuéa puta da bi nautio da ga izvodi iz dubljeg pred- jela svjosnosti. A Zaki tada, jako mu je priznato dokitrinamo ‘zaanjeo Jodnosti Bivstva, neée mu biti dopusteno da razmi- Sija o tome uéenju ukoliko bude procijenjeno da je on inte- lektualno odveé pospan. Do sada je rszmatran samo prvi dio Schaclota. Ali, ta) prvi stup islama je dvostruk. Svjedok mora svjedotit, takoder, da je Muhamed Poslanik Bodiji- Muhammad Rasillu= ‘Lid. "Putnik” mora nauiti da u tome vidi takoder sazeti prikaz duhovneg puta, vala koji ga moze odnijeti do cil ‘njegova putovanja. Oba syjedotenjaciljaj isto. Ali bok lt ilgha illé "Llah potinje s odricanjem, Sto znati okretanje ih leda ovar svijet, Muhammadun Rasilu‘LIdli? po~ inje spotvedivanjem Iiudske savrSenosti kao polaznetatke za shvaéanje svega to potivas one strane. Druktijereteno, postoji provalija izmedi tog izriéaja i novajlie, kojemu nije ‘opusteno u nekim zedovimna da ga ponavlja metoditki sve dok ponavljanje prvog Schadeta nije ohlabavilo odredene slege u njegovo} dusi i dovelo ga do one tatke bivanja ssposobnim da premosti procijep u teZnji i smjesti svoju sub- jektivnost u ime Mukammad. Ponavljanje Mukammadu Rasiilu’Llgh, s naglaskora na prvo} rij, jest popu obla- Benja raskoSne oxjeée koja je prevelika ali koja ima eudnu ‘mo¢ prisiljenja svoga nositala da izaste do njezinih mjera, Medutim, nositelj mora rijetko priznatt sebi da je on ne is- punjava. Vaini je dio duhovne Ijubaznosti (dab) tox puta da on takoder vidi svoje drugove-utenike kno nositelje isteodjeée i da im iskazuje odgovarajuée Stovanje, To je drugt SIiaj ka ‘anna (kno a) koji jo veoma svojstven sufizmu, i Snirenos pourra poss Jesoiaje sega Ho acko oll ‘Stwarost fog stanovisa,poput nog iz drug ved danih pie sijeramtodickogkaanna lao &) suizma, pota waved ‘out pots, Ustvamost joo suv Valjoe sta var, kako Jetoinrazio Mutommad alee ig, sufski posi iz Maroka (how una velo jh a= "Daca used resin Trait ej, ad se ona tebipolaane? Smata je drvgom, ko od tehodrigo nf. Bughyat atMushise, 170, Bulag, 1881; uvesis ejlom i el bit 21, upoglau 5), ideo stave ubav, ono “orfve Za", nea samo ro Iiema zbibacstodgovaanja manjanj, jeje dois isk Savana maar ono bilo insta smo, To jesanovit jess ‘isos beim na. Prine cao, Dragosioneg uo] Vjetnaj Prue oljvost mika ne moze Rijet "strah" mode biti ovdje uzeta da ukljutuje oba svoja natina, a aj je poloZaj ves priknzan s drugim staveima. Dva natina ljubavi jesu "smirenost" i "gorijiva Zelja"®, dok posljednji stavak navodi dva polozaja znanja kao osnov, prizivanja. Nojistinitija poniznost, kva jiskazana padan- jemniice wobrednoj molitvi, nije nista dofand’ utrnuée, U ppogledu tajnosti, to je pitanje “da ne zna lievica Sta Gini des- nica", "Ljoviea"'u ovora slusaju je ljudsko jastvo koje jeisk- Jjudeno iz sudjelovanja u tom najdubljem od svih prizivanja ade je Jastvo Prizivatelj kao i Prizivani Kur'an noprestano naglaSava vaénost promisijanga, kako to ine i Vjerovjesnikove ireke. Zapravo,i ahi, moze sereci,imajy ulogu u duhovnom Zivotu koja je bina kao 0 subitn kr izile u jelosnom Zivotu. Bez ka, dike bi bio uglavnom nedjclotvoran; bezdhitra,fkr ne bi eluziosvojoj svisi. Promisjanje pripravlja dus da primi prizivanje otvaranjem puteva kojima ono moze proljecati. To je pi- tanjo nadvladavanjasvih oni navika i protivnih djelovania. koji su, strogo govore¢i, nepricodni ali Kojisupostali"deuga priroda. Kako gore navedon pisac primjedaje u drugom, neobjavjenom spisu o sufizmu: "Usinak ustgjne navike shyaéanja-pomoéu promisljanja- jot unutar)i preobraza sposobnosti zamisljanja ili podsviesti, sijecanje refleksa Koji edgovaraju duhovnoj zbilj. Sasvim jo u rodu za sposobnost razumijevanja da potwrduje metafzitke il eshatoloske stn; sposobnost zamisjanja = ii podsvijest- pak nastavija évrsto vjerovati u ovaj svijet, ne u Boga ii bud svijet; svaki €ovjok je a prior dvolitan. Pat je ano prolazak od prirodne dvolitnost do dubiovne iskrenosti Ta posljednja rijet jest ku za shvaganje cijolog ovog po- slavija. U odredivanju duhovnog wzora, Kur’an testo kor- isti izraz ishrent Njemu w yjeri koji zmati, s obzirom na Precimet © Kome je rje’, potpumu odsutnost ustognutosti i svokoliko pristjanje. Postupei sufizma treba da bud mijenjani da bi udovojili promyjenljvostiislozenosti judske dus, ej svaki dio morabiti prozet iskrenoSéu u oba njegova izxaza. Ridvein, Prie hhvaéanje, jest uzajamno , a iskrenost nije niSta drugo do Ijudski rida bez kojeg ne moze biti Bozanskog Pri- hyaéanja, ‘ufizam je sredistan, wznesen, dubok i tajnovit; on je nepopusiliv, srog, sian, opasan, udaljen - i neiz~ bjezan. Taj posljedaji izzaz mora se baviti njego- ‘vom obulvainoséu, koja ge biti dotaknuts w sljedeéem poglaviju, Ostala svojsiva izraZavaju njegova pristupatnost samo odabranim. Prvo detvero moglo bi biti saZeto sijegju "sakralan". U is- Kljutenju profanog, Kako to sakralno Bini po svom odre- denju, sufizam ne iskljutyje samo ateizam i agnosticizam, vveé i cgzoterizam, Koji twrdi da je samodovoljan i da ‘obuhvaéa usvom uskom opsegusve Sto eoyjcku potrcbno radi odgovaranjana Bodiju Objavu. Religijau sebi samojne ‘moze biti nazvana profanom ni u jednom od njezinih izraza, ali ve¢ina njezinih pripadnika, barem unovijim vremenima, {vori skupno svijet profanostiw kojem postaji ezja da sve bude uzimano prema njegovo} povrinoj vrijednosti svijet takoreéi od samo dvije dimenzije. Profanost je prosia vanjskost. Suffsko odbacivanje toga izraéeno je kur'an- skim rijetima: Reef Alléh, 1 onda th ostavt njthovom niftaynomt govorul! Ime allah je, kako smo to veé vidjeli, dobra rijeé koju Kur’an usporeduje s dobrim drveiom. [NiStavan ili profan govor, to jest prosti vanjski govor, jest Toa riot koju Kur’an usporeduje s losin drvetom kojese| valjeno prua po zemlj usiled manjkana évrstog ukorje- njenja? ‘Veeé je dovoljno redeno da bismo objasnili da sufizam ne iskijutuje vanjsko kao takvo, a on to doista ne bi ni mogno, Vii bist IGupogtojns To je pojam obitno orion da ese adi oda data Ridin 8 Pristupaénost "vers 2x26 ”78 STA JE SUFIZAM? 2 sutia ig, IC stoloéa, pounat ao "Gli (tatramn), bal ddasojedaom prio, d3biizb- Segoe razgovor snc, predsla- ‘wo gi. * cushayt, Rd + (Erandsje po Mark, 950, bile provodios)| “riko Schuon, SpirtualPer- species and Haman Facts (Po- Fennial Books, 1970), se 138 ‘buduéi da je Vanjsko jedno od Botanskih Imena. Ali, w bili je Vanjsko Jedno s Unotarnjim. Za sufi sva vanj- Sskost, zato, mora biti povezana s unutarnjim, Sto je druktiji natin izzicanja da je ovaj svijet, za njega, svijet simbolizia, (Ono Sto sufizam iskljucuje jest "neovisna vanjskost pro- anosti wkojojjastvo svoju paznju poklanja stvarima ovoga svijeta u ejjlosti radi ajih sami, Ali, metoditki, buduéi da je takva vanjskost postala "dnigom prirodom” Sovjeka, ‘moze biti polsebno da ponovno uspostavimo ravnotezu privremenim iskljutenjem eijele vanjskosti, ukoliko je to ‘moguée, Zato je Hitim al-Asamm’ rekao: "Svakog mi jutra satana kaze: "Sia Go jesi i Sta 6e8 obueii gdje GeS boraviti?® A jamu kedem: “Jest éu smrt i obuéi mrivatku haljinu ibo- ravitiu grobu."™ Sufizam ima pravo da bude nepopustijiv buduéi da je on os- rovan na sigumostima, ne na misljenjima, On ima obavez da bude nepopustljiv buduéi da je misticizam jedina riznica Istine wnajpolpunijem smislu, jer je zaokupljgn iznad svega Apsolutom, Beskonatnim i VjeEnim; pa “ako so izgubi ‘svoju slanost, Sime Ge onda ona biti zasoljena?"” Bez misti- ccizma Zoilja ne bi imala glas u ovom svijetu, Ne bi bilo ni kkakve svjedodzbe o istinskoj hijerarhiji, nil ikakva syje~ Radi wid tj ran ddr (aml je 801) vias Margaret Smit, Raa the Mya (Camne bridge Universi Press), od ‘oven inj 1978 81(STA JE SUFIZAM? Neda ne mote bil aie Intteusne asrave, Tze shin jm blends, So ‘at ca njecina "sora" prbiva ‘pods Sree. 1 roa sapraljen aa ta po Aanjem nic jot dokxz naive evinost_nepostjana mimo Bog, jr rade nities usvom gic emista Oma fava, kako smo vi (ee. slabosti.Da bi dosegl” ienonadujuéu susjednost onog Sto Je najnovinie -naime postojanje-s onim Sto je najkrvle, il, drukbije reteno, radi izoStrenja, s kukom protusiovija, njezinog pokazivanja prava Apsouta, ona Zetvuje svako drugo sianoviste, Zakon i praktitna teologija bageni su w ‘lar. To iso je istine o Hallajevom veé navedenom: "Ko god svjedoti da je Bog Jedaa time postavlja deugog pored Njoga "To bi takoder moglo bil prevedeno: "Kazatl"Jedan Bog? jest sinziti dva bogs.” Protusiovje ovdjo potiva wu "Jive" za ono Sto je zakonita duznost, Doslovno ta ista prava Apsoluta pokszao je Isa (sus) kada je rekao: *ZaSto ‘me nazivate dobrim?" I Muhammed, kada je rekao: "Svaki sin Adoma (Adam) jest hana za vata iuzimajuéi mame padanja nice." Ali u te dvije poslanitke izcke postoji poredak znatenja na ralititim razinama u siladu s uk Jjudujugim izrazom misticizma kao satavnog dijelareligije kao gjeing, dok jou drugs dva iskaza najuzvienjaistina ogoljens od svih njezinih poksivki da bi bila zabijena gola poput srelice u see "putnika", Zao, ako slijedimo taj pri- zs jednim sasvim druktijim, sve moguénostitumaSenja na niZim razinama su iskljutene, da se utopljenik ne bi hnvatgo za slam. Neki izrazi ustrojsiva islama poscbno su naklonjeni svo- jatvin kaj se pode! ovog poslavlja Jas rzdvajanje iamedu obaveznog i dobrovoljnog, Sto je u izvjesnom smisla usporedno s razdvajanjom izmedu onth desnih i rvih, to jest izmedu izbavljenja i posvecenja, podrazumi- Jjova takoder razdvajanje izmedu egzoteritke i ezoteritke ‘odgovornosti. Vesina je opskrbljena sasvim odredenom zakonskom najmanjom mjerom buduéi dx mjera izba- vijenja i odgovomosti pravnika i teologa !ezi u tome po- ” Alito nije bio slutaj s Abs Yaz al-Distimijem, na primjer. I ncki od njegovih nadahnutih wevika - poput onih Hallajovih oko pedeset godina kasnije- izazvali su golemo neprijateljstvo protiv sufizma sa strane egzoteritkih uglednika, Abi Yazid je waviknuo: "Slava Meni! Kako je golema Moja Uzvi- ‘Senost!” A Halla je pogubljen radi izreke: "Ja sam Istina!" Sulfije su veé bile u obrambenom stavu prije tog dogadaja. Drugi i woéi naraitaj islama vidio je radanjo mnogi krivovjerih sljedbi razlistih vesta, pa egzotericki prea koji su doisa bili syjesni opasnostikrivovjerja, nisu nikako ‘mogli uvijek praviti razliku izmedu religijskog shvacanja koje so razlikovalo od njihovog po zastranjenju i onog koje so rualikovalo od njihovog po dubini” Nadalje, w to vri-Jome zapotinje oblikovanje sulijskih redova, zaokrudivanje ‘skupina, sumaje su postajale jade, 2 poduzimanje djelo- vvanja bilo je vjerojatnije. Neprijateljska pozornost privu- Zena proma sufizmu sedmomjesetnim sudenjem Hallaju i osuidor koja je usijedila” bilo je upravo eno Sto bi same sufije Zaljeloizbjoti.? Ali kakav god da je bio utinak toga, njegova mutenitka smrt trebala je konano pokazati izvor snage za polo%aj mistika i misticizma unutar zajednice ko feline. Prosuda “nijodan Coviek nema pravo izgovoriti takvo rije8i" postupno je dospjela do ponistenja uw korist priziva "a tome slutaju govorikcnije bio Govjek"s iin izroka sada je, nad svoga, za rastuéi broj mustimana, vazan dio® dokaza da je Hallaj bio jedan od najveih svetaca islama, poi rz tsi mistictema ona Boj sh ‘maj prov val (ie Sse 13, Kido abla’ 3.234 4 ‘Nicholeoowe inde). Medu fn, JunaydovopSi sav ae ga ssratio, dao ADI Yazid a Bie ‘Minka “Polos ADE se ida med nama, jst Ek poput fonog Dabalovog meds snco- Tins. Glu, Kani aloe (ib, pogh XID. 2 veritas ania vnc, 2 398 ‘0 tae eo nse dopo omer n= athe, spit Sogn te jogovaFivota = tor psve jae {na vjene Duha ne ost sees an pes tojno Goxjek iawn syertan ‘noe ukorjnjenot» Hozan Hore. 2 Nek ou ih dostype su na fngleskom, kao enor Kae lsabijowa a rr he Doc- trie of he Sufi Atboryjors prijvode) i Dyitjva Kesiy BLMbiis (aja je pew ichotion. 2 Abdunnidh min od-Dal aja je. rowso” Montgomery Wate Te Pa and Precucoof hassle (Aten & Unwin, i953) 9STA JE SUPIZAM? » tiga “Utim addi, 0g djl ie tog dosnt engiskom, Mal Magsadeb-dond 2 dct Anon ‘hi reveo Gainer oe is2ha prota 1953) etesey, tuteze skepticizmu i kao najuzviSenijeg izrazareligije. Njo- _g0Vv0 najopseZnije i najpoznatie djelo ( Obnova religijskih nauk” )napisano je kao sredstvo opominjanja cijeleajed- nice 0 mistignoj sklonosti koja je obiljedavala islam Vjero- vjesnika i njegovih drugova, Ali nisu svi njegovi spisi napisani za svakoga, U svojoj raspravi o Bozijim Imenims: (0 je otifso toliko daleko da je rekao da prizivanje imena, Alla je stedsivo obozavanja (ta‘allul), a 4 svoj} Ceiubin’ sujettost#” on obrazlaze ubenje 0 Jednosti Bivsiva s posve nepokolebljivom izravnoSéu, Ako za Ghazilfju mote biti ro8eno da je viSe od bilo koga drugog pripremio put za opée prizanje suftzma, onda za ‘Abu al-Qadir al-THanij, Ghazilfjina mladeg savremenik (on je imao 33 godine 1111. godine kada je Ghazal umro) mofe biti reéeno da je 10 priznanje uSinio posve djelo- tvornim. Poput njegova prethodaika, ‘Aba al-Qaidir je bio w izyjesnom smislu egzoteritki uglednik; i kaZu da su, kadajo fon konaéno uSao u suijski red ,noki od njegovil novih dre gova bili skloni wzeti za zlo’ tu prisutnost hanbelijskog pravnika u svojoj sredini, Malo ih je znalo da ée tokom narednih osam stoljeéa i vie - to jest, sve do sadaSnjth dana taj novalia biti predodreden da bude poznat kao "sultan Bbril". Vjezojatno je tatno rec da niko, poslijesmrti halife Allie, nije imao tako dalekoseéne duhovne utjecajo kakve jo imao ‘Abd al-Qidir. Njogove unutarnje obdarenosti djelo- ritno su se prelijevale u vanjsku obdarenost izvanrednom, ‘jetito8éu, pa je on godinama dréao javna mistitna proda- ‘anja u blizinijednog ulaza u Bagdad, Prisustvovali su im ‘ne samo muslimani vee i jevrefii kiSéani, od kojih su mnogi preko sufizma presi u islam; a njegov rod prosirio so u vedi dio islamskog svijeta u toku jednog narastaja poslije nje- gove sm Osnivanje kaderiskog farikata kao grane starijeg ddunajid- skog favikara, u koji je sam ‘Abd al-Qidir bio uveden, bilo je slijedeno osnivanjom ogranaka ostalih starijih rodova. Cistijski caritar, Koji potjoée od Mu'in ad-Din Chishija,S| imladeg “Abd al- Qidireva saradnika (umro 1236.), postaoje jedan od najprosirenijin sufijskih redova u Indiji, Tome ddobu pripada i Jalil ad-Din Rimi (umro 1273.) najveéi edu pervijskim mistiénim pjesnicima, tj jered (mevlevi- {ski farikat) veé spominjan u vezi sa sakralnim plesom. Ali {arikat Aba'l-Hasan ash-Shadhilije (umro 1258.) moze biti najbolje usporeden § onim ‘Abd al-Qfdirevim u pogledy ‘opsega koji jeu oba slutaja znatno vei nego Sto to izgleda, ‘buduei da je vedina azligito imenovanih redova osnovanih ‘uposljednjih 600 godina izvedena zapravo iz,jednog ili dru- -gog od ta dva red, Abi: Madyan Shu'ayb i Muhyi’d-Din ibn ‘Arabi, koji su takoder medu istaknutim liGnostima toga doba, jednaki su bez sumnje po veligini Eewverici koje smo upravo spomenuli. Ab Madyan je roden u Sevilj, ali je poslije liao na Istok, pa jo bio t Bagdadu w tok “Abd al-Qidi- eva Zivota koji ga je, knZu, zaogmuo uvodenitkim egria- em (klirga). Naposljetku vratio se na Zapad i posljednji dio svog Zivota proveo Alziru, nad kojim w izvjesnom smislu jo§ vlada iz svoga groba izvan Tlomeens, Mubyi'd-Din ibn'Arabi moze biti smatran nasljednikom ‘Abi Madyana, buduéi da je bio u bliskim vezama s ncko- liko njegovil: uenika i uvijek o njemu govorio s izuzeino dubokim postovanjem, ponekad ga navodeéi kao "moj Sejh. Nadal, iako se nisu nikada susreli u zbiji, duhovna ‘vera medunjinna bila je potvrdena, kada je Muhyi'd-Din joS bio miladié, miloSéu Euda Iebdonja. On nam kazuje da je Jedne veteri u svojoj kuéiu Seviljiupravo obavjao molitvu rnakon zalaska sunca, kada mu dodose misli o AG: Mady- ‘nut pa on osjeti golemu Eetnju da ga vidi. Nekolike tasaka poslije, nck Covjek ude i pozdravi ga, kazajudi da je upravo obavijao molitvu po zalasku sunca w Bugii w Algiru za- Jedno's Aba Madyanom, koji mu jerekao da odmah ode Iba *Arabiji i kaze mu: "U pogledu naSeg susreta u duhu - do- bro, ali u pogledu naseg tjelesnog susreta u ovome svijet Bog ga neée dopustti. Neka on, medutim, bude uyjeren, or 9. Sujizam kroz stoljoga » Ccjsia a jo Muy? Dia cpfento pom ao sel Sit wiboicecepay jor sat fade Sri vlna cbpusiah tj aslo, ont ma oka nb dap predaost al ibm loin winSTA JE SUFIZAM? Y Sipe of Andatsia The Rib ‘aude an ad Dare oF ‘ed. proveo Ralph “Assia (Aen Unwin, 197,12 % aod, waa primal da so Tin Mashishov sev u palals ajehce izgovaranim od ih jib molten potovai, 2 Fuss abtikan ‘vrijeme odredeno za susret nas dvojice potiva u sigurnosti Bozije milosti."*" Drugi, posve istaknuti duhovni nasljednik Abii Madyana, bio je “Abd as-Salam ibn Mashish, koji ga takoder,izgleda, ajo susteo veé je s njim bio povezan preko posrednitva, Toa Mashish je bio witelj AbG'l-Hasan ash-Shadhilje Jjedno s Abi Madyanom oni obuhvaéaju tri naraStaja kao {rojstve koje pokazuje - ako bi doista pokazivanje trebalo Dili nuéno -srazmjernu nevaznost pera u sufizmu. U pogle- du spisa koje su ostavili, medu njima nema nia osim nek- oliko spjevova, izecka i molitvi. Pa ipake sigumost w pogledu njiiove duhovne velitine toliko je nedvojbena ‘edu sufijama sijede¢ih naraStaja pe sve do naSih dana, {ako da bi druktje misljenjc bilo nastrano ak i za uée: koji se oslanjaju na historijske izvore. Muhyi*d-Din, njthov savremeni, bio je s druge strane naj- plodniji od svih sufijskih pisaca, Medutim, on tvrdi da 10 aije bila njegova nakana, alii mu je uvijek nametana. Napisati ovo ili ono djelo bilo je njegovo jedino sredsivo postizanja smizenja od vatro odredenog nadahnuéa koja ga je prisiljavala da ga napise, ion twrdi da nikada niSta nije ‘napisao osim pod iakvom prisilom, Buduéi svjestan svoga vlastitog ugleda, bio je zabrinut da ée mu u godinama koje dolaze biti pripisani spist koji nisu njegovi - t2 briga se pokazala posve osnovanom - pa je nedugo prije svoje srt, sastavio popis svojih 270 radova, razdijeljenih u skupine. Jedna se skupina sastoji od "kajiga koje mi je Svevisnja Istina naredila, u mome sreu, da zapisem ali koje mi Ona nije naredila objaviti Covjetanstvu". Od tih, 176 na broju, ‘samo 16 je dospjelo do nas, a mnogi spisi koje on nije hotimitno zadrén0, takodor st, izgleda, izgubljen. Ono Sto Je predivjelo, ipak prodstavlja rizaiou prozs ipesnistva koja je imala neizreciv utinak na sufizam sve odonda. Njegovo najvi8e Gitano i najviSe tumageno djelo, Mudrost yierovjes- nike? 227 poglavlja, po jedno za syakog vjerovjesnika, bite "mu je dano" u jodng} jedinoj noi kada je imo 65 godin,Ovdje, kao i drugdi, on razvija utenje o Jednosti Bivswva 0 izravno i esto tako izazovno, da su ncki ogzoterigki uglednici, da ne spominjemo neke zapadajatke wienjake, Ivo uzimali da je to njegova viastita i *izvorna” Skola misljenja Drugi su ga usredsredujuti se na to djelo, iskljubujuci njo- gove druge spise, jednako krivo svrstavali kao filozofa prije nego mista. Njegovo najopseznije prozivjelo djoto, Mekanske Objave™, tako nazvano jerjoon biou Mekki kada mu e"Andoo nada- Ihnuéa" zapovjedio da ga zapotne, sastoji se od $60 po- alavijg, a objavijeno je u Setri velike sveska. To je une- eoliko zbirka razlitih sadréaja, i wz ono Slo ona sadrdi 0 sredifnjim uéenjima sufizma io kozmolotkim i drugim 2zsanostima koje lez takoreéi na rubu sufizma, ona nam g0- vvori mnogo o Zivotima njogovih drugova - mistika; a ona je i jedan od naSih glavnih izvora obavijesti onjegovom viasli- tom Zivotu. Iz tog i jedne od dvije kraée rasprave™ imamo ncizbjediv dojam 0 mistiku u najpotpunijem smislu, Sovje- Ju duhovnih osamnljenja ineprestane molitve, onome kojije priznat ddbrin u svome Zivolu pad dovitoSéu nadmasenom samo vjerovjesni Zovjeku silne duhovne prisutnosti, kome su se obraéali kraljovi i printevi mudi njegova savjeta, koji je izrican neu moljivo i ncusiraSivo. Nadalje bilo mu je sudeno da putuje daleko i Gesio%, pa je u okvint osobnih doticaja onoliko koliko preko vistitih spisa, ako ne i vise, iskazivao sebe toku svog Zivota, Bitna znatajka razdoblja Kojo sada razmatramo bilo je priznavanje sufizia kao sastavnog dijeis islama i poslje- dino ponovno prodiranje sufizma u zajednica onoliko koliko je to bilo mogués u doba tako ispunjenom eg- zoteritkim "kristaliziranjima” koja nise posiojala na po- Fotis. Za sljedece odredenje, koje je dao ugledni pravnik” iz XIV stoljeéa, moze biti reveno da izrazava ono Sto je sada ‘opéenito prihvageno: "Tri su religiiske znanosti: pravna 9. Sufizam rox stoljeéa 2 abtuibas ab-torsinah Novo idan soda objaliju simp natlads “Othman Yor by ma osno pire rukopis Epjjeon nedavn ol va piniepov vot naves el bal Gude Vio ko. Gee Soyet Town Nas, Treo Asin Sages Cae beg, ss, 1968 a} Aba Nadya bio jo Ane aluanin, bode voden Mure Si Ledgojon ulavnom u Sev Jj Naka aekoliko porjtase- veroszapado} Ai, ima je idenjow 35. goin, kajom je primio Bozapse Nardbu da lens Isok.Potom, akon vee 1ikog plovana duh adh raebljcdmaraya radii Ijestina » Koro, Meta, Bage ad, Mosul Konj, Hatep Aeagin snapos okt erst twDamaska, gi je ure 1240 godine Osmaask sulin Sein Egndio je uSsnestom slog Aaja nad ajogovim grotom, 2749 sain se Subkt 9596 Sa JE SUFIZAM? pristan pion ean fer Enna pe posi pence svo- tne slau Om je obine poms Ss Dilblowo Ped os hua} Vrorjoni ouet> it le olga a pion Boj mu poss ‘Ratan Napanee jo lami =n jo odgor0F0 av. dinjons “pc sponse (uel sana 3) mien Soe Iman? odreivaje sla: Sg ed (ara 2). Nao txigvor ma plane “Sia Jo t= Sono” vot jo naveden trina 50, Pajevod tog orsornos Pre= dans ved Su Santo Troe Coury 4485, » ostovno "pots ei ath povevanort poksje se ol osinaposelsonngsto mora id ‘rovano (ea ati of ones Ho mora bil njon), coe oat preven jie savodenja Koj djs samo sea dling daje span whoj Seon ive 4 Vidi ste 60. Navod so erjalng odes! ma njegor ney al Aynipo, koi be Tomita ebjaton i preveden Dov 1 Nichoeonove kgs ‘Studs Tlonte joie # tcniba Mufamnadl“Atse Mido oasswratenj) Samat” 08 TH aD Seni znanost (fig) navedena u Predanju koje je prenio Omerov sin, kao ism (pokomos), teoloSka podels (us adn), navedena kao imdn (yjora), i misticizam (lasawwu/), aveden kao isan (odlignost). U pogledu svoga drugog, to ‘morailibilisvedeno na jodnuod tihoznaka ii, uprotivnom, to je izvan religije." Prizmanje zahtijova, zauzvrat, pristupatnost koja ukljucuje ustrostvo, Sirenje fodova i njihova rastuéa otvorenost, Sto Je omoguéilo "krvi srea" da slobodnije texe kroz "tel ama kao cjeline, mogli su biti Skodijivi vrsnoci islamskog risticizma, ali za razumijevanje ta njegova pristupatnost nikada ne mo%e biti potpuins. MoZda nije bez zmataja nav- esti ovdje jedan ulomak i preporuke o sufizmu koju je smuslimanskim studentima na potetku XIX stoljoéa dao rek- tor Svoudilisia Azhar u Kairu, bududi da predsiojnik glavnogiislamskog sredisia uSenosti ima stanovitugled wei- jelom islamskom svijet: "Nauk sufizma razvestava se u dva razreda. Prvi od njih zaokuplien je privikavanjem éudi na red i njezinim zaogr- tanjem svim dohovnim uotivostima, a tome razredu pri- padaju takve Knjige poput Ghazilijine fiyd'.. Taj nauk jasan je poput dana, i shvaijiv je svakome ko poduzme ina~ Jjmanji trud wenja. U drugom razredu uéitelfi sufizme zaokupljeni su $ tginama koje su neraskrite i s izravnim

You might also like

• It Ends with Us: A Novel

  

  From Everand

  It Ends with Us: A Novel

  Colleen Hoover

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (5841)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5819)
• The Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological Suspense

  

  From Everand

  The Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological Suspense

  Jeneva Rose

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1137)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (353)
• The Art of War: A New Translation

  

  From Everand

  The Art of War: A New Translation

  Sun Tzu

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3045)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20105)
• The Handmaid's Tale

  

  From Everand

  The Handmaid's Tale

  Margaret Atwood

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (13282)
• Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  Jane Austen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20479)
• Good Omens: A Full Cast Production

  

  From Everand

  Good Omens: A Full Cast Production

  Neil Gaiman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (10972)
• Remarkably Bright Creatures: A Novel

  

  From Everand

  Remarkably Bright Creatures: A Novel

  Shelby Van Pelt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (5781)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (3313)
• And Then There Were None

  

  From Everand

  And Then There Were None

  Agatha Christie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (9007)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (25285)
• Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  

  From Everand

  Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  Stephen F. Kaufman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3321)
• Freakonomics Rev Ed

  

  From Everand

  Freakonomics Rev Ed

  Steven D. Levitt

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7879)
• The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2487)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (24589)
• American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  

  From Everand

  American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12956)
• Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  

  From Everand

  Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2508)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2572)
• Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  

  From Everand

  Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2559)
• Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  

  From Everand

  Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2499)
• How To Win Friends And Influence People

  

  From Everand

  How To Win Friends And Influence People

  Dale Carnegie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (6700)
• American Gods [TV Tie-In]: A Novel

  

  From Everand

  American Gods [TV Tie-In]: A Novel

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12556)
• Good Omens

  

  From Everand

  Good Omens

  Neil Gaiman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (12072)
• Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  

  From Everand

  Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  Emily Bronte

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9975)
• The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  

  From Everand

  The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  Homer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5734)