Program za projektiranje
ventilacijskih instalacija
metodom povrata statikog tlaka
Gojko Magazinovi, dipl. in.,
Brodograevna industrija Split,
RO Institut, 58000 Split, Put udarnika 19
lanak sadri prikaz postupka prorauna
ventilacionih instalacija metodom povrata
statikog pritiska. Osim toga, prikazuje dva
programa za depne raunare Hewlett-
Packard 67". Programi, zasnovani na
predloenom postupku, namenjeni su
projektovanju ventilacionih instalacija
okruglog i pravouglog poprenog preseka.
Na kraju teksta je izloen primer jednog
prorauna.
Uvod
Sloenije ventilacijske i klimatizacijske instalaci-
je postavljaju visoke zahtjeve u pogledu tonosti
prorauna i preciznosti izvedbe, to se posebno iska-
zuje na visokotlanim postrojenjima. Dimenzionira-
nje metodom povrata statikoga tlaka omoguuje
projektiranje konstrukcijski tlano uravnoteenih
instalacija, te instalacija iji je statiki tlak ventilato-
ra manji, a time i trokovi energije.
Metoda povrata statikoga tlaka zasniva se na
principu takvog dimenzionisanja kanalskih elemena-
ta, da porast statikoga tlaka uslijed smanjenja brzi-
ne strujanja upravo nadoknauje gubitke strujanja u
dimenzioniranoj dionici. Time se postiu jednaki
statiki tlakovi ispred svakoga izlaznog elementa. ili
odvojka.
Postoji vie pristupa [1 do 5] dimenzioniranju
ventilacijskih instalacija metodom povrata statikoga
tlaka. Postupak opisan u [1] je jedan od najjednosta-
vnijih i najboljih. Proraun se vri pomou dijagra-
ma, iz ega proizlazi i glavna potekoa: ponekad je
oitavanje oteano zbog velikog broja krivulja. Laux
[2] je razvio analitiki postupak koji se provodi ispu-
njavanjem tablica. U sluaju loega pretpostavljanja
brzine u zadnjoj dionici (prvoj u proraunu), itav
proraun se mora ponoviti. Postupak naveden ,u [3]
izvodi se pogaanjem uz pomo jednoga dijagrama.
U .sluaju pogrenoga pretpostavljanja promjera
dionice, postupak treba ponoviti. Stankovi [4] je
izradio raunarski program zasnovan
Klimatizacija grejanje hlaenje Broj 4/1987.
na principima iz [3], kojim je projektant osloboen
uzastopnoga pogaanja. Program, izraen za rau-
nalo TI-59, omoguuje proraun elemenata okrugloga
poprenog presjeka. Pri proraunu pada tlaka nije
uzet u obzir povrat statikoga tlaka, te je proraunski
statiki tlak ventilatora veei od potrebnoga. Postupak
naveden u [5] se, za razliku od ranije opisanih, zasni-
va ma principu nadoknaivanja izgubljenoga stati-
kog tlaka u prethodnoj dionici, zbog ega je jednos-
tavniji i bri. Izvodi se pomou dijagrama. Na hidrau-
linim nesimetrinim instalacijama ovaj postupak
daje razliite statike tlakove na odvojcima, odnosno
izlaznim elementima.
U ovom radu dam je jo jedan pristup proraunu
ventilacijskih instalacija, metodom povrata statikoga
tlaka pomou raunala. Osnovna obiljeja ovoga pos-
tupka su da se smanjenje dinamikoga tlaka koristi ne
samo za nadoknaivanje gubitaka trenja, ve i za
nadoknaavanje lokalnih otpora, te da se pri prorau-
nu ne koristi stalna vrijednost faktora povrata stati-
koga tlaka, ve se za svaki sluaj ova vrijednost apro-
ksimira iz podataka navedenih u [6]. Za izloeni pos-
tupak dana su dva raunarska programa za depna
raunala Hewlett-Packard 67 (jedan za okrugle, a
drugi za pravokutne poprene presjeke kanalskih
elemenata), kojima se projektant oslobaa dugotraj-
noga i zamornoga raunanja. Postupak prorauna i
rad programa prikazani su na primjeru.
Metoda povrata statikog tlaka
Osnovne jednadbe
Glavni cilj projektiranja ventilacijskih instalacija
metodom povrata statikoga tlaka je da se dimenzio-
niranjem kanalskih elemenata ostvare jednaki statiki
tlakovi ispred svakog odvojka i izlaznog elementa, te
da se time postigne konstrukcijski tlano uravnote-
ena instalacija.
Ovaj cilj moe se ostvariti takvim dimenzionira-
njem kanalskih elemenata na mjestima promjene
presjeka, da porast statikoga tlaka zbog smanjenja
brzine strujanja, sa v1 ma v2 bude jednak ukupnom
padu tlaka u dimenzioniranoj dionici, odnosno da
vrijedi:

gdje je:
c faktor povrata statikoga tlaka, odnosno faktor
pretvorbe dinamikog u statiki tlak,
v1 brzina strujanja u prethodnoj dionici, m/s,
v2 brzina strujanja u dimenzioniranoj dionici,
m/s,
gustoa zraka, kg/m3,
2 zbroj svih faktora lokalnih otpora u dimenzi-
oniranoj dionici,
2 faktor trenja u dimenzioniranoj dionici,
t2 duljina dimenzionirane dionice, m,
d2 promjer dimenzionirane dionice, m.
Tada je ukupna promjena statikoga tlaka u dimen-
zioniranoj dionici jedinaka nuli (slika la).
Izrazi U se promjer dionice funkcijom pro-
toka i brzine:
gdje je Q protok kroz dionicu, m3/s, a v sred-
nja brzina strujanja, m/s, te nazove li se razlika
izmeu lijeve i desne strane jednadbe (1) funkcijom
brzine v2, F(v2), ta jednadba poprima oblik:
Iz jednadbe (3) slijedi da se zadaa dimenzioniranja
metodom povrata statikoga tlaka svodi ma odrei-
vanje takve brzine v2 za koju e funkcija brzine
F(v2) bili jednaka nuli (slika 2). Jednadba (3) nema
algebarskoga rjeenja, te je treba rijeiti nekim prib-
linim postupkom, npr. postupkom uzastopnoga
raspolavljanja [7].
Faktor povrata statikoga tlaka
Faktor povrata statikoga tlaka c, odnosno
faktor pretvorbe dinamikog u statiki tlak, je
bezdimenzijska veliina definirana omjerom porasta
statikoga tlaka a njemu pripadajueg smanjenja
dinamikoga tlaka struje zraka:
U radovima [1 do 5] se pri proraunima koriste kon-
stantne vrijednosti faktora povrata statikoga tlaka,
iako se one mijenjaju u zavisnosti od omjera protoka
Q2/Q1. U radu [6] dani su rezultati mjerenja faktora
povrata statikoga tlaka u zavisnosti od Q2/Q1. Pret-
postavi li se ista zavisnost i od v2/v1 (sluaj A1 = A2),
vrijednosti faktora povrata statikoga tlaka mogu se
aproksimirati funkcijom:
gdje je ca = 1,04, a cb = 0,198.
Na slici 3. dan je usporedni prikaz funkcije aproksi-
macije i rezultata mjerenja.
Postupak primjene
Prva dionica ventilacije dimenzionira se klasi-
nim nainom na osnovu protoka i eljene brzine stru-
janja zraka. Sve ostale dionice se dimenzioniraju
tako to se rjeenjem jednadbe (3) odredi idealna
brzina v2, a na osnovu nje, odgovarajui idealni pro-
mjer. Naravno, u praksi e se rijetko dogoditi da
idealni promjer bude jednak standardnom, te e usva-
janjem standardnoga promjera doi do odreenoga
odstupanja od jednadbe (3).
Izborom manjega promjera od idealnoga, stvarna
brzina v2 bit e vea od v2, a time i F(v2) < 0 (slika
2). U tom sluaju je povrat statikoga tlaka manji od
gubitaka tlaka uslijed otpora strujanju. Obratno,
izborom veega promjera, stvarna brzina bit e
manja od idealne, a time i F(v2) > 0. Tada je povrat
statikoga tlaka vei od gubitaka strujanja.
U sluaju da se raspoloivim dinamikim tlakom
(smanjenjem brzine do vmin) ne mogu nadoknaditi
gubici strujanja, treba prii poveanju brzine po raz-
dvajanju, ime e se poveati dinamiki, ali i smanjiti
statiki tlak zraka (slika lb). Tako dobijeni dinamiki
tlak moi e posluiti za kasnija nadoknaivanja
gubitaka strujanja. Jasno, ovim e porasti i ukupni
tlak ventilatora, pa pri izboru poveanja brzine treba
biti posebno paljiv, kako bi se izbjeglo nepotrebno
optereivanje ventilatora. Poveanjem brzine u jed-
nom ogranku, svi se prethodni ogranci dovode na vii
Klimatizacija grejanje hlaenje Broj 4/1987.

Sl. 1. Primjena principa povrata statikoga tlaka
Sl. 2. Prikaz funkcije brzine F(v,)
Klimatizacija grejanje hlaenje Broj 4/1987.
tlani nivo (slika lb), te je u cilju Uravnoteavanja
instalacije, potrebno u njima ugraditi prigune ele-
mente.
Proraun padova tlaka
Pad tlaka u prvoj dionici ventilacijske instalacije
odreen je jednadbom:
Padovi tlaka u ostalim dionicama odreeni su ovako:
pri emu indeksi n i n1 imaju logiki, a ne algebar-
ski smisao. Ukupni statiki tlak ventilatora tada je:
gdje je i pad tlaka u izlaznom (indukcionom)
ureaju, Pa.
Jednadbom (8) treba obuhvatiti dionice ma naj-
nepovoljnijem putu, odnosno one dionice u nizu,
iji je zbroj tlakova najvei.
Opis programa
Na osnovu izloenoga postupka je za depno
raunalo Hewlett-Packard 67 izraen prograim za
projektiranje ventilacijskih instalacija metodom pov-
rata statikoga tlaka. Cjelokupni program se sastoji iz
tri dijela, od kojih svaki treba biti snimljen ma svoju
magnetsku karticu. Prvi dio je program za projektira-
nje instalacija okrugloga poprenog presjeka (tabli-
ca 1). Drugi dio je program za projektiranje instalaci-
ja pravokutnoga poprenog presjeka (tablica 2), a
trei, zajedniki dio, predstavlja pomone podatke
koje program koristi pri proraunima.
Odreivanje brzine statikoga povrata vri se pos-
tupkom uzastopnoga raspolavljanja [7], s najveim
odstupanjem rezultata manjim od 0,1 m/s. Vea to-
nost programa za okrugle presjeke moe se postii
izmjenom programskoga koraka br. 106 (105 za pra-
vokutne presjeke). Na primjer, upisivanjem naredbe
DSP 2 ograniava se najvee odstupanje na manje od
0,01 m/s. Zbog breg izvoenja iterativnoga postupka
proraun Faktora trenja i faktora povrata statikoga
tlaka vri se samo u prvoj iteraciji. Ispitivanjem na
660 uzoraka je utvreno da se time ostvaruje prosje-
na greka od svega 1,30%. Brisanjem programskoga
koraka br. 97 (za okrugle presjeke), odnosno 96, za
pravokutne presjeke, postie se proraun c i u sva-
koj iteraciji. Jasno, time e vrijeme izvoenja pro-
grama b.iti dulje. Inae, bez gonnjih izmjena, pros-
jeno vrijeme cjelokupnoga prorauna jedne dionice
je 58 s, to je za 40% krae od programa iiz [4].
Okrugli presjeci
Za zadani protok kroz prvu dionicu i odabranu
poetnu brzinu, program odreuje idealni promjer
dionice. Ovaj promjer se zaokruuje na najbliu
standardnu vrijednost, nakon ega program odreuje
povrinu poprenoga presjeka dionice, kao i stvarnu
brzinu zraka u dionici. Po zadavanju duljine dionice
i ukupnoga faktora lokalnih otpora, program odreu-
je iznos faktora trenja i pad tlaka u dionici.
U ovom programu faktor trenja se odreuje
Peornikovom jednadbom [8]:
Tablica 1. Ispis programa za projektovanje ventilacijskih instalacija okrugloga poprenog presjeka
metodom povrata statikoga tlaka
gdje su:
k apsolutna hrapavost stijenke kanala, m,
Re Reynoldsova znaajka,
kinematika viskoznost zraka, m2/s
Kartica pomonih podataka sadri vrijednosti za
apsolutnu hrapavost (k = 0,15 mm), gustou ( =
1,205 kg/m3) i kinematiku viskoznost zraka ( =
15,06 10-6 m2/s). Ove vrijednosti se, po potrebi,
mogu mijenjati.
Po zavrenom proraunu prve, pristupa se prora-
unu ostalih dionica. Prethodno treba upisati iznos
najmanje, granine, brzine strujanja Vmin. ispod koje
se nee dimenzionirati ni jedna dionica, ve e se
prijei na poveanje brzine strujanja. Po upisivanju
brzine strujanja u prethodnoj dionici, te protoka,
duljine i ukupnoga faktora lokalnih otpora dionice
koja se dimenzionira, program odreuje idealnu brzi-
nu statikoga povrata, te odgovarajui promjer dioni-
ce. Nakon izbora standardnoga promjera, program
odreuje povrinu poprenoga presjeka dionice, te
stvarnu brzinu zraka. Potom se odreuju faktor trenji
i pad tlaka u dionici.
Pravokutni presjeci
Za zadani protok kroz prvu dionicu i odabranu
poetnu brzinu, program odreuje idealnu povrinu
poprenoga presjeka dionice. Nakon upisivanja jedne
dimenzije poprenoga presjeka, program odreuje
drugu. Ovako odreena dimenzija se zaokruuje na
standardnu vrijednost,
Klimatizacija grejanje hlaenje Broj 4/1987.
 gdje su b i h irina i visina pravokutnoga poprenog
presjeka.
Prije prelaska na proraun ostalih dionica, potreb-
no je upisati iznos najmanje, granine, brzine struja-
nja vmin ispod koje se nee dimenzionirati ni jedna
dionica, ve e se prijei na poveanje brzine struja-
nja. Po upisivanju brzine strujanja u prethodnoj dio-
nici, te protoka, duljine, ukupnoga faktora lokalnih
otpora i jedne dimenzije poprenoga presjeka dionice
koja se dimenzionira (najee jedna od dimenzija
prethodne dionice), program odreuje idealnu brzinu
statikoga povrata, te odgovarajuu drugu dimenziju
poprenoga presjeka. Po izboru standardne dimenzi-
je, program odreuje stvarnu povrinu poprenoga
presjeka, te stvarnu brzinu zraka. Nakon toga se
odreuju faktor trenja i pad tlaka u dionici.

Sadraji registara i kartice podataka

U tablici 3. dati su sadraji pojedinih registara
raunala, kao i podaci pohranjeni na kartici podataka.

Upute za koritenje programa

Podaci Tipke Rezultati

Sl. 3. Usporedba koritenih vrijednosti faktora povrata 1. Priprema prorauna: presnimiti sadraje magnet-
statikoga tlaka s rezultatima mjerenja
ske kartice izabranoga programa, te kartice poda-
taka

2. Po izboru: unos podataka za hrapavost stijenke k,

gustou i kinematiku viskoznost zraka
k (mm) [STO] [C] k (mm)
(kg/m3) [STO] [D] (kg/m)
(m2/s) [STO] [E] (m2/s)
3. Po izboru: pretvorba brojanoga iznosa pro
toka

Q (m3/h) [f] [e] Q (m3/h)

4. Dimenzioniranje prve dionice

Sl. 4. Shema ventilacijske instalacije iz primjera prorau-
na3 metodom povrata statikoga tlaka. Dionica 1: Q1 =3 400 4.1. Okrugli popreni presjeci
m /h, v1` = 9 m/s, 1 = 10 m; dionica 2: Q2 = 200 m /h, 2
= 5 m, odvojka = 0,15; dionica 3: Q3 = 200 m3/h, 3 = 9 Q (m3/s) [ENTER] Q (m3/s)
m, odvojka = 1,5, koljena = 0,25; pad tlaka izlaznoga
ureaja = = 150 Pa. (m/s) [A] A (m2)
[R/S] d (mm)

nakon ega program odreuje stvarni iznos povrine 4.2. Pravokutni popreni presjeci
poprenoga presjeka i stvarnu brzinu zraka u dioni-
ci. Po zadavanju duljine dionice i ukupnoga faktora Q (m3/s) [ENTER] Q (m3/s)
lokalnih otpora, program odreuje iznos faktora (m/s) [A] A (m2)
trenja i pad tlaka u dionici. Promjer dionice u jedna-
dbama (1), (6), (7), (9) i (10) tada je odreen hid- b (mm) [R/S] h (mm)
raulikim promjerom:
5. Unos najmanje, granine, brzine strujanja
vmin (m/s) [f] [c] vmin (m/s)

Klimatizacija grejanje hlaenje Broj 4/1987.

Tablica 2. Ispis programa za projektiranje ventilacijskih instalacija pravokutnoga poprenog presjeka metodom povrata
statikoga tlaka
6. Dimenzioniranje ostalih dionica 8. Po izboru: odstupanje usvojene od idealne
povrine poprenoga presjeka (samo za okru
6.1. Unos protoka kroz dimenzioniranu dionicu i gle presjeke)
brzine strujanja u prethodnoj dionici
[D] (%)
Q (m3/s) [ENTER] Q (m3/s)
vp (m/s) [f] [a] vp (m/s) 9. Proraun pada tlaka

6.2. Unos podataka za duljinu i ukupni faktor [E]

lokalnih otpora dimenzionirane dionice [R/S] p (Pa)

(m) [ENTER] (m)

Napomene:
[f] [b]
1. Redoslijed izvoenja prorauna je proizvoljan
6.3. Okrugli popreni presjeci (pojedini koraci se po elji mogu ponavljati), s
tim to se mijenjanje dimenzija i proraun pada
[B] v (m/s) tlaka vri po zavrenom dimenzioniranju dionice.
2. Rezultat prorauna brzine statikoga povrata
[R/S] d (mm) (korak br. 6.3 ili 6.4) jednak nuli (0,00) oznaava
6.4. Pravokutni popreni presjeci da je v < vmjn, te da mijenjanjem dimenzija
(korak br. 7) treba poveati brzinu strujanja.
b (mm) [B] v (m/s)
[R/S] h (mm)
Primjer
7. Mijenjanje dimenzija
Na slici 4. dana je shema tlane ventilacijske
7.1. Okrugli popreni presjeci instalacije za koju treba izvriti dimenzioniranje ele-
menata, te odrediti statiki tlak ventilatora. Elementi
d (mm) [C] A (m2) ventilacijske instalacije su pravokutnoga poprenog
[R/S] v (m/s) presjeka, za ije dimenzije treba birati standardne
duljine reda R 10 (JUS A.A0.010).
7.2. Pravokutni popreni presjeci
h (mm) [C] A (m2)
[R/S] v (m/s)
Klimatizacija grejanje hlaenje Broj 4/1987.
 Podaci Tipke Rezultati Tablica 3. Sadraji registara i kartica podataka

1. Proraun prve dionice Registar Okrugli Pravokutni Kartica

presjeci presjeci podataka
Q1 = 400 m3h [f] [e] Q1 = 0,11 m3/s RO Qi Qi
v1 = 9 m/s [A] A1 = 0,0123 m2 Rl Ai Ai
b1 = 100 mm [R/S] h1 = 123,5 mm R2 vi Vi
h1 = 125 mm [C] A1 = 0,0125 m2 R3 di di
R4 i i
[R/S] V1 = 8,89 m/s R5 i i
1 = 10 m [ENTER] 1 = 10,00 m R6 vp vp
1 =o [E] [b] 1 =0,00 R7 3600 b. 3600
[E] 1 =0,024 R8 1000 h, 1000
[R/S] p1= 102,8 Pa R9 0,269 0,269 0,269
RSO Vmin Vmin
2. Proraun druge dionice RSl VA VA
RS2 VB VB
vmin = 1 m/s [f] [c] vmin = 1,0 m/s RS3 Vc Vc
Q2 = 200 m3/h [f] [e] Q2 = 0,1 m3/s RS7 3600 3600
v1 = 8,89 m/s [f] [a] v1 = 8,9 m/s RS8 ca/2 ca/2 0,52
2 =5m [ENTER] 2 = 5,0 m RS9 Cb Cb 0,198
RA
2 = 0,15 [f] [b] 2 =0,2 RB c/2 c/2
b2 = 100 mm [B] v2 = 5,53 m/s RC k k 0,15
[R/S] h2 = 100,5 mm RD 1,205 -6
h2 = 100 mm [C] A2 = 0,0100 m2 RE 15,0610
RI 1000 1000
[R/S] v2 = 5,56 m/s
[E] 2 = 0,026
[R/S] p2 = 0,4 Pa
Literatura
3. Proraun tree dionice
[1] * * *: Handbook of Air Conditioning System De
Q3 = 200 m3 [f] [e] Q3 = 0,1 m3/s
sign, McGraw-HilI, New York, 1965.
[2] LAUX, H.: Kanalnetzberechnung fur Hochdruck-
V1 = 8,89 m/s [f] [a] v1 = 8,9 m/s -Klimaanlagen, Gesundheits-Ingenieur 88 (1967)
1, 113.
3 = 9m [ENTER] 3 = 9,0 m [3] RCGL-SRGR: Grejanje i klimatiza-
= 1.75 [f] [b] 3 = 1,8 cija, Graevinska knjiga, Beograd, 1984.
b3 = 100 mm [B] v 3 =3,93m/s [4] STANKOVI, V.: Primena mini raunara u projekto-
[R/S] h3 = 141,4 mm vanju, Klimatizacija grejanje hlaenje 9(1980)
4, 4146.
h3 = 125 mm [C] A3 = 0,0125 m2 [5] OREVI, A.: Projektovanje klima-instalacija,
[R/S] v3 = 4,44 m/s Tehnika knjiga, Beograd, 1967.
[E] 3 =0,026 [6] ASHLEY, C. M., S. F. GILMAN i R. A. CHURCH:
[R/S] p3 = 13,8 Pa Branch Fitting Performance at High Velocity,
Heating, Piping and Air Conditioning (1955) 12,
117122.
4. Razlika statikih tlakova pred izlaznim urea- [7] CARNAHAN, B., H. A. LUTHER i J. O. WOL-
jima ogranaka 2. i 3. iznosi 14,2 Pa. Statiki tlak KES: Applied Numerical Methods, John Wiley
and Sons, New York, 1969.
ventilatora je: [8] PEORNIK, M.: Tehnika mehanika fluida,
puk = 1+ 3 + 1 = 267 Pa. kolska knjiga, Zagreb, 1985.

Klimatizacija grejanje hlaenje Broj 4/1987.