Razvoj Proizvoda

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU
DIPLOMSKI RAD
sveuilinog diplomskog studija
Ivan Koci
12148630
Slavonski Brod, 2016.

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
DIPLOMSKI RAD
sveuilinog diplomskog studija
Ivan Koci
12148630
Mentor diplomskog rada:

prof. dr. sc. eljko Ivandi
Slavonski Brod, 2016.

I. AUTOR
Ime i prezime: Ivan Koci

Mjesto i datum roenja: akovo, 28.06.1992.
Adresa: Slavka Martinovia 4c, Slavonski Brod
II. DIPLOMSKI RAD
Naslov: Razvoj, konstruiranje i izrada prototipa za modeliranje topljenim depozitom
Naslov na engleskom jeziku: Development and construction of machine for fused

deposition modeling
Kljune rijei: modeliranje topljenim depozitom, 3D ispis, proces konstruiranja, razvoj

proizvoda, lista zahtjeva, morfoloka matrica
Kljune rijei na engleskom jeziku: fused deposition modeling, 3D printing, design

process, product development, product requirements
(list of demands), morphological matrix
Broj stranica: 89 slika: 78 tablica: 7 priloga: / bibliografskih izvora: 45
Ustanova i mjesto gdje je rad izraen: STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM

BRODU
Steen akademski naziv: Magistar inenjer strojarstva
Mentor rada: prof. dr. sc. eljko Ivandi
Obranjeno na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu

dana 21.09.2016. .
Oznaka i redni broj rada: 40/2016 .

IZJAVA
Izjavljujem da sam diplomski rad izradio samostalno, koristei se vlastitim znanjem,

literaturom i provedenim istraivanjem.
U radu mi je pomagao savjetima i uputama mentor diplomskog rada prof. dr. sc. eljko
Ivandi te mu na tome najiskrenije zahvaljujem.
Isto tako zahvaljujem asistentu dr. sc. Tomislavu Bakariu na korisnim savjetima i
pomoi prilikom izrade ureaja, kao i mag. ing. petrol. Mariu Brajkoviu na hvalevrijednoj
recenziji.
Izraz zahvalnosti upuujem i dragoj majci Katici, baki Slavici i didi imi za svu pruenu
ljubav, panju i razumijevanje tijekom dosadanjeg obrazovanja.
Bravarsko tokarska radionica Usluga iz Babine Grede ustupila je potrebnu opremu i
strojeve za izradu ureaja te im se na tome iskreno zahvaljujem.
_______________________________
SAETAK
U poglavljima koja slijede prikazan je razvoj i konstruiranje ureaja za modeliranje

topljenim depozitom na temelju kojih je isti i izraen.
U radu je prvotno analizirana i predoena problematika brze izrade prototipa, svrha STL
datoteka u procesu izrade modela topljenim depozitom, kao i naela te pojedine faze izrade u
aditivnoj proizvodnji. Razumijevanje osnovnih teorijskih i praktinih pitanja koje treba rijeiti
usmjerilo je k jasnijem definiranju konstrukcijskog procesa tehnikog sustava.
Konstrukcijske i funkcionalne znaajke ureaja za modeliranje topljenim depozitom
prikazane su kroz listu zahtjeva, morfoloku matricu i funkcijsku strukturu odabranog rjeenja.
Opisivanjem proizvoda pomou njegove funkcije omoguen je prikaz rjeenja neovisno o
njegovom obliku.
Analitikim i numerikim proraunom analizirane su geometrijske znaajke najvanijih
komponenti prema kojima je u konanici dimenzioniran ureaj.
Naposlijetku je opisan cijeli proces izrade ureaja ukljuujui dizajn i princip rada
karakteristinih detalja.
ABSTRACT
The following chapters of this thesis are describing development and construction of
fused deposition modeling device. Those basis are used for making that device alive.
In the thesis were initially analyzed and presented problems of rapid prototyping, the
purpose of STL files used in the process of developing fused deposition model, as well as the
principles and certain phases of the additive manufacturing. Understanding the basics of
theoretical and practical issues that need to be solved, lead towards more understandable
definition for developing process of the technical system.
The structural and functional features of the fused deposition modeling device are shown
through the product requirement list (list of demands), morphological matrix and functional
structure of the selected solution. Describing the product with its function, enables to view
solutions regardless of its form.
Analytical and numerical analysis were used to analyse geometrical features of the most
important components related to device dimensioning.
The final chapter describes the whole process of making the device including design and
operating principle of characteristical details.
SADRAJ
PREGLED VELIINA, OZNAKA I JEDINICA

1 UVOD U PROBLEM........................................................................................................... 1
1.1 BRZA IZRADA PROTOTIPA ....................................................................................... 1
1.1.1 Definicija brze izrade prototipa................................................................................. 1
1.1.2 Ciklus brze izrade prototipa ...................................................................................... 2
1.1.3 Prednosti postupka brze izrade prototipa .................................................................. 3
1.1.4 Nedostaci postupka brze izrade prototipa ................................................................. 3
1.2 STL DATOTEKE ............................................................................................................ 4
1.2.1 Kvaliteta mree STL datoteka................................................................................... 6
1.2.2 Opi koraci poveanja kvalitete STL-a kod CAD paketa ......................................... 9
1.3 ADITIVNA PROIZVODNJA ......................................................................................... 9
1.3.1 Prednosti i nedostaci aditivne proizvodnje ............................................................. 11
1.3.2 Podjela postupaka aditivne proizvodnje prema uporabnom materijalu .................. 11
1.3.3 Naelo i faze izrade u aditivnoj proizvodnji ........................................................... 12
1.4 MODELIRANJE TOPLJENIM DEPOZITOM (FDM) ................................................ 14
1.4.1 Prednosti i nedostaci FDM postupka ...................................................................... 15
1.4.2 Materijali koji se primjenjuju u FDM postupku ..................................................... 15
1.4.3 Razvoj FDM postupka ............................................................................................ 17
2 KONSTRUKCIJSKI PROCES TEHNIKOG SUSTAVA .......................................... 18
2.1 OPENITO O KONSTRUIRANJU .............................................................................. 18
2.1.1 Opi model konstruiranja ........................................................................................ 18
2.1.2 Faze konstrukcijskog procesa ................................................................................. 21
2.2 DEFINICIJA LISTE ZAHTJEVA ................................................................................ 21
2.3 DEFINICIJA MORFOLOKE MATRICE................................................................... 22
2.4 FUNKCIJSKA STRUKTURA PROIZVODA .............................................................. 23
3 KONSTRUKCIJSKE I FUNKCIONALNE ZNAAJKE UREAJA ZA
....MODELIRANJE TOPLJENIM DEPOZITOM ............................................................. 26
3.1 LISTA ZAHTJEVA ...................................................................................................... 26
3.2 MORFOLOKA MATRICA ........................................................................................ 29
3.3 HIJERARHIJSKO STABLO PROIZVODA ................................................................ 31
3.4 GRUBA FUNKCIJSKA STRUKTURA ODABRANOG RJEENJA......................... 33
3.5 DETALJNA FUNKCIJSKA STRUKTURA ODABRANOG RJEENJA .................. 34
4 OBLIKOVANJE I PRORAUN GEOMETRIJSKIH ZNAAJKI
....KARAKTERISTINIH DETALJA ................................................................................. 40
4.1 OBLIKOVANJE I PRORAUN X-OSI ....................................................................... 40
4.1.1 Proraun osovine x-osi obzirom na savijanje ......................................................... 40
4.1.2 Proraun najveeg progiba osovine x-osi ............................................................... 43
4.1.3 Proraun okretnog momenta koranog motora pri remenskom prijenosu x-osi ..... 44
4.1.4 Proraun i odabir remena x-osi ............................................................................... 47
4.2 OBLIKOVANJE I PRORAUN Y-OSI ....................................................................... 49
4.2.1 Proraun osovine y-osi obzirom na savijanje ......................................................... 49
4.2.2 Proraun najveeg progiba osovine y-osi ............................................................... 54
4.2.3 Proraun okretnog momenta koranog motora pri remenskom prijenosu y-osi ..... 55
4.2.4 Proraun i odabir remena y-osi ............................................................................... 57
4.3 OBLIKOVANJE I PRORAUN Z-OSI ....................................................................... 60
4.3.1 Proraun pogona vertikalnog posmaka ................................................................... 60
4.4 NUMERIKI PRORAUN DEFORMACIJA I NAPREZANJA ................................ 66
4.4.1 Numeriki proraun deformacija i naprezanja nosaa radne podloge .................... 66
4.4.2 Numeriki proraun deformacija i naprezanja vratila pri najveem optereenju ... 69
5 PRIKAZ PROCESA IZRADE UREAJA ZA MODELIRANJE TOPLJENIM
....DEPOZITOM ..................................................................................................................... 71
5.1 OKVIR KUITA ........................................................................................................ 71
5.2 POZICIONIRANJE U PROSTORU ............................................................................. 72
5.2.1 Navojno vreteno i glatka ipka s linearnim kuglinim leajima ............................. 72
5.2.2 Remenski prijenos ................................................................................................... 72
5.3 GLAVA UREAJA (EKSTRUDER) ........................................................................... 73
5.4 PODSUSTAV UPRAVLJANJA X-OSI ....................................................................... 75
5.5 PODSUSTAV UPRAVLJANJA Y-OSI ....................................................................... 76
5.6 PODSUSTAV UPRAVLJANJA Z-OSI........................................................................ 77
5.7 UTVRIVANJE POLOAJA EKSTRUDERA I NOSIVE RADNE PODLOGE ...... 80
5.8 KONANI MODEL UREAJA ZA MODELIRANJE TOPLJENIM DEPOZITOM 81
5.9 ISPISANE KOMPONENTE RAZVIJANOG UREAJA............................................ 82
5.10 SKLOP RAZVIJANOG UREAJA ........................................................................... 83
5.11 PRIMJER MODELA IZRAENIH NA UREAJU ZA MODELIRANJE
TOPLJENIM DEPOZITOM ................................................................................................ 85
6 ZAKLJUAK .................................................................................................................... 86
7 LITERATURA ................................................................................................................... 87
PREGLED VELIINA, OZNAKA I JEDINICA
a - udaljenost sile F od ruba / m

d - promjer osovine / vratila / m
D - promjer remenice / m
d2 - srednji promjer / m
E - Youngov modul elastinosti / GPa
F - sila optereenja na osovinu / N
F1 , F2 - sile na leajnim mjestima / N
Fa - sila doputenog optereenja / N
FAx - horizontalna komponenta u osloncu A / N
FAy - vertikalna komponenta u osloncu A / N
FB - vertikalna komponenta u osloncu B / N
Fo1 , Fo2 - obodna sila / N
FoL , FoD - sila osovine na oslonce (lijevo, desno) / N
Fuk - ukupna sila / N
Fvu - vuna sila remena / N
g - ubrzanje sile tee / m / s 2
I - moment tromosti presjeka / m4
J EM - aksijalni moment tromosti motora / kgm 2
J opt - aksijalni moment tromosti optereenja / kgm 2
Jr - aksijalni moment tromosti remena / kgm 2
JR - aksijalni moment tromosti remenice / kgm 2
J uk - ukupni moment tromosti podsustava / kgm 2
M1 , M 2 - moment obodne sile / Nm
Ma - moment uslijed ubrzanja / Nm
meks - masa ekstrudera / kg
M ko - ukupni okretni moment / Nm
M maks - maksimalni moment savijanja / Nm
mo - masa osovine / kg
M opt - moment uslijed optereenja / Nm
mopt - masa optereenja / kg
mR - masa remenice / kg
mr - masa remena / kg
M uk - ukupni proraunski moment / Nm
muk - ukupna masa / kg
mvod - masa vodilica i pripadajuih kabela / kg
N - normalna sila pritiska / N
P - korak navoja / m
r1 - polumjer ozubljene remenice / m
S - faktor sigurnosti
T1 , T2 - otpor trenja / N
Wy - moment otpora krunog presjeka / m3
wmaks - maksimalni progib / m
X, Y - koordinate sjecita / m
Zc - plan rezanja
Z maks - vrh geometrije / m
Z min - dno geometrije / m
- kut uspona /
0 - kutno ubrzanje / rad/s 2
- kut trapeznog navoja /
- kut nagiba /
t - promjena vremena / s
- uinkovitost
- koeficijent trenja
- kut otpora trenja /
dop - doputeno naprezanje / N/m 2
/2 - kut nagiba prema osi navoja za polovicu kuta profila /
0 - poetna kutna brzina / rad/s
1 - krajnja kutna brzina / rad/s
3DP Trodimenzionalno tiskanje (eng. Three Dimensional Printing)

ABS Akrilonitril butadien stiren (eng. Acrylonitrile butadiene styrene)
AMF Format za generiranje informacija potrebnih za proizvodnju 3D modela
rasporeivanjem objekata u vektore (eng. Additive Manufacturing File)
CAD Raunalom podrano konstruiranje (eng. Computer Aided Design)
DMLS Direktno lasersko sinteriranje metala (eng. Direct Metal Laser Sintering)
FDM Modeliranje topljenim depozitom (eng. Fused Deposition Modeling)
LOM Proizvodnja laminiranih objekata (eng. Laminated Object Manufacturing)
PC Polikarbonat (eng. Polycarbonate)
PLA Polilaktina kiselina (eng. Polylactic Acid)
RH Relativna vlanost zraka (eng. Relative Humidity)
RP Brza izrada prototipa (eng. Rapid Prototyping)
RM Brza proizvodnja (eng. Rapid Manufacturing)
SLA Stereolitografija (eng. Stereolitography)
STL Format za generiranje informacija potrebnih za proizvodnju 3D modela u
obliku trokutnih elemenata (eng. Standard Tessellation Language)
Razvoj, konstruiranje i izrada prototipa za modeliranje topljenim depozitom
1 UVOD U PROBLEM
1.1 BRZA IZRADA PROTOTIPA
Razvoj novih metoda i postupaka vezanih za obradu i upotrebu podataka pomou

raunala ima za posljedicu globalizaciju kretanja informacija. Odreena karakteristina znanja
i vjetine takvim pristupom poeli su padati u drugi plan, ime se otvorilo trite masovne
informatizacije za gotovo sve aspekte drutva. U skladu s tim, napredak poslovnih i proizvodnih
procesa razvija se velikom brzinom pratei trendove razvoja suvremenih tehnologija. Proizvod
kao konani rezultat ljudskoga rada i stvaralatva popraen je znatnim smanjenjem cijena, a
porastom sloenosti i kvalitete. Takav pristup dovodi do stvaranja pitanja konkurentnosti
velikih i istaknutih proizvoaa, a isticanja malih proizvoaa iz zemalja u razvoju.
Problematika plasiranja cjenovno prihvatljivih proizvoda uvodi primjenu novih koncepata
razvoja proizvoda. Kako bi se proizvod mogao plasirati na trite nuno je realizirati niz
raznovrsnih aktivnosti; od ideje, koncepta, potrebne dokumentacije, izrade prototipa, raznih
testiranja, analiza, ispravki i konano proizvodnje. Svaka aktivnost ima odreenu teinu i
vanost u procesu razvoja i konstruiranja proizvoda. Izrada prototipa predstavlja kljunu fazu
u cjelokupnom razvoju proizvoda. Daljnji nastavak realizacije samog procesa direktno ovisi o
utroku vremena i financijskih sredstava potrebnih za razvoj takvog prototipa. Ukoliko oni
premauju oekivane vrijednosti, pojavljuje se potreba za redefiniranjem ili uklanjanjem
utvrenih nedostataka. Uklanjanjem utvrenih nedostataka prelazi se na sljedeu razvojnu fazu.
Razvojem novih tehnologija i sve veih zahtjeva trita pojavljuju se i nove tehnike za
brzu izradu prototipa. Upravo trodimenzionalni pisai predstavljaju jednu od najnovijih tehnika
brze izrade prototipa koju karakterizira velika brzina, mogunost stvaranja segmenata u
raznovrsnim bojama i prilino visoka kvaliteta gotovih dijelova. U skladu s tim, ova tehnika se
koristi kako za brzu proizvodnju prototipa, tako i za brzu izradu alata. Koritenje ove tehnike
pokazuje znaajne prednosti u samom razvoju proizvoda zbog mogunosti vizualizacije i
daljnjeg ispitivanja proizvoda.
1.1.1 Definicija brze izrade prototipa
Pribliavanje nekog proizvoda ili njegovih dijelova (u nekom obliku) unaprijed odreenoj
svrsi predstavlja kljuni dio samog razvoja proizvoda. U skladu s tim moe se govoriti o pojmu
prototipa koji ne samo da opisuje funkcionalni tehniki artefakt, nego i ostale aspekte razvoja
proizvoda kao to su matematiki modeli, opisne skice itd. Bri razvoj proizvoda osigurava
konkurentnost na tritu, a samim time i reduciranje potrebnog vremena za realizaciju ideje.
Brza izrada prototipa (eng. Rapid Prototyping) odnosi se na svaki proces koji se moe
koristiti za brzo stvaranje trodimenzionalnog fizikog modela. Izrada se ostvaruje izravno
raunalom potpomognutim oblikovanjem (CAD), slaganjem slojeva jedan povrh drugog.
Standardnim CAD programima kreira se virtualna geometrija tijela koja se potom alje na
perifernu jedinicu ija je funkcija izrada fizikog reprezentanta. Reprezentant tj. prototip u
sutini predstavlja probni uzorak koji se koristi za testiranje vrstoe, usklaenosti i uklapanja
dijelova u sklopu. Nanoenje slojeva odvija se u obliku poprenih presjeka x-y ravnine u smjeru
z-osi koja je okomita na spomenutu presjenu ravninu. Zbog svoje jednostavnosti, moderna
proizvodnja postala je nezamisliva bez upotrebe pojedinih 3D alata. Realizacija geometrije
trodimenzionalnog modela moe predstavljati veliki izazov za stvaranje materijalnog modela.
Ivan Koci 1
Konvencionalne metode obrade su uvelike ograniene kad se radi o modelima

kompliciranih oblika i geometrije. Pored toga, veina kompanija primorana je traiti kooperante
specijalizirane za izradu prototipa. Stoga kao odgovor na ove zahtjeve namee se upravo
tehnologija brze izrade prototipa aditivnim metodama. Gradnja sloene unutarnje strukture,
dijelova unutar dijelova i vrlo tankih stijenki postaje jednostavno kao i izgradnja jednostavne
kocke. Takav nain omoguava inenjerima doslovno ispisivanje ideja u tri dimenzije.
Brza izrada prototipa smanjuje vrijeme razvoja proizvoda doputajui korekcije na

proizvodu u ranoj fazi njegovog razvoja. Omoguavajui inenjerski, proizvodni i marketinki
pogled, kao i pogled kupca na proizvod u ranoj fazi njegovog razvoja, greke se mogu
ispravljati dok jo nisu financijski neprihvatljive.
Trendovi u proizvodnji upuuju na: [2]
poveanje broja varijanti proizvoda

sve veu sloenost proizvoda
smanjenje vijeka trajanja proizvoda
sve manje vrijeme isporuke proizvoda.
U svemu tome RP (eng. Rapid Prototyping) znaajno moe doprinijeti jer poboljava
razvoj proizvoda i omoguuje bolju komunikaciju izmeu razliitih inenjerskih okruenja. [2]
1.1.2 Ciklus brze izrade prototipa
Potreba za odreenim proizvodom zapoinje prikupljanjem informacija o zahtjevima i

eljama izraenim u razliitim kategorikim oblicima. Konstrukcijsko rjeenje mora ispunjavati
sve zahtjeve i ogranienja definirane od strane kupca. Sukladno tome postavlja se mogui
koncept rjeenja koji obuhvaa kreiranje funkcionalne strukture proizvoda, razmatranje
moguih tehnolokih pristupa i naposlijetku kombiniranje razliitih konceptualnih varijanti
rjeenja.
Nakon rjeavanja poetnih koraka slijedi izrada tzv. vrstog modela (CAD dizajn). Izrada
takvog modela omoguava provoenje ispitivanja pomou raunala, kao to je analiza
naprezanja i deformacija, provjera slaganja pojedinih dijelova unutar sklopa i sl. Nastanak
vrstog modela otvara put izradi STL (eng. Standard Tessellation Language) datoteke koja se
koristi za generiranje informacija potrebnih za izradu 3D modela. Na taj nain aproksimiraju se
povrine vrstog modela nizom trokutnih elemenata. S obzirom da svaki ureaj treba podesiti
u skladu sa definiranim zahtjevima konanog izgleda proizvoda, to je neizbjean korak i u
ciklusu brze izrade prototipa. Paralelno s tim provjerava se i kvaliteta STL datoteke zbog
moguih nedostataka generirane mree. Uklanjanjem svih uoenih nedostataka pristupa se
izradi modela.
Ciklus brze izrade prototipa obuhvaa i obavljanje postprocesnih operacija s ciljem
ispravljanja moebitnih greaka te pristupanje procesu izrade novog prototipa.
Ivan Koci 2
Slika 1.1 Ciklus brze izrade prototipa [11]
1.1.3 Prednosti postupka brze izrade prototipa
Krae vrijeme razvoja proizvoda i smanjeni trokovi;

Skraenje vremena dolaska proizvoda na trite;
Omoguena dobra komunikacija izmeu funkcija marketinga, inenjerstva,
proizvodnje i prodaje;
Produljenje vijeka trajanja proizvoda dodavanjem potrebnih znaajki i
uklanjanjem suvinih znaajki u ranoj fazi konstruiranja;
Primjena fizikih prototipova za analizu kritinih elemenata konstrukcije;
Smanjenje skupih pogreaka;
Smanjenje potreba za odravanjem;
Testiranje funkcijskih prototipova prije izrade alata za izradu proizvoda;
Precizno definiranje potrebnih alata za izradu proizvoda. [2], [12]
1.1.4 Nedostaci postupka brze izrade prototipa
Ogranien izbor materijala;

Kvaliteta povrine;
RP/RM neekonomian kod velikih serija;
Ograniene dimenzije modela;
Nedostatak kompleksnosti dizajna koji bi RP inio konkurentnim. [12]
Ivan Koci 3
1.2 STL DATOTEKE
STL predstavlja format datoteke koji upotrebljavaju softveri kao pripremu za izradu
prototipova, a u digitalnoj proizvodnji za generiranje informacija potrebnih za proizvodnju 3D
modela. STL datoteka aproksimira povrine vrstih ili skeniranih modela pomou trokutnih
elemenata (eng. triangles). [13]
Industrija izrade brzih prototipova koristi STL datoteke kao standardni format za prijenos
podataka. Jednostavni modeli mogu se aproksimirati s manje trokutnih elemenata, dok sloeniji
modeli zahtijevaju vei broj elemenata kako bi se sve povrine na modelu mogle preciznije
opisati.
Slika 1.2 Ovisnost gustoe mree o kompleksnosti modela
Povrina modela logiki je razbijena u seriju malih trokuta, tzv. povrina (eng. facet),
koji imaju svoj smjer i orijentaciju i opisani su trima tokama u prostoru. Svaka povrina
opisana je okomitim smjerom i trima tokama koje predstavljaju vrhove trokuta. Dobiveni
podaci koriste se kod algoritama za odreivanje presjenih ravnina trodimenzionalnih modela
[14]. S obzirom da su sve povrine razbijene u trokutne elemente, poloaj toaka biti e neto
drugaiji od stvarnog i ovisiti e o broju toaka koje tvore odreeni oblik. Vei broj toaka vie
e aproksimirati stvarnom obliku i obrnuto. Upravo varijacija visine tetive omoguuje
pribliavanje ili udaljavanje od stvarnog oblika. S manjom visinom tetive poveava se broj
trokutnih elemenata, a njihove povrine smanjuju. Smanjivanje povrina uzrokovati e bolju
aproksimaciju stvarnom modelu, slika 1.3.
Slika 1.3 Ovisnost visine tetive o kvaliteti presjenih ravnina [15]
Ivan Koci 4
Veina RP sustava koriste CAD model kao glavni izvor za unos podataka. CAD model
moe biti solid (vrsti) model ili povrinski model. [1]
Slaganje geometrije zahtijeva analizu podataka od dna do vrha odreenim redoslijedom: [16]
1. Pronai plan rezanja (c )
Program skenira STL datoteke, uzima Z-koordinate svih presjenih ravnina, usporeuje
i odreuje dno te vrh geometrije (min , max ), a potom dodaje debljinu sloja na min :
c = min + [ ] (1.1)
2. Pronai presjene ravnine koje se presijecaju s planom rezanja
Program skenira STL datoteke kako bi mogao odabrati jednu presjenu ravninu,
Z-koordinatu njegovih triju vrhova u usporedbi s visinom trenutne ravnine:
min c max (1.2)
Program ignorira ravninu koja se ne sijee s ravninom rezanja, a potom nastavlja s

provjerom iduih ravnina.
3. Pronai linije koje se sijeku s trenutnim planom rezanja
Kad je ravnina koja se sijee s ravninom rezanja pronaena, program presijeca ravninu
prema sedam moguih sluajeva podijeljenih u pet grupa:
Grupa 1 svi vrhovi su udaljeni od ravnine rezanja;

Grupa 2 jedna toka u ravnini rezanja s dva preostala vrha u razliitim regijama;
Grupa 3 jedna toka u ravnini rezanja s dva preostala vrha koja mogu biti ispod ili
iznad ravnine rezanja;
Grupa 4 dva vrha lee u ravnini rezanja, a preostali vrh moe biti ispod ili iznad
ravnine rezanja;
Grupa 5 sva tri vrha u ravnini rezanja.
Slika 1.4 Mogui sluajevi presijecanja ravnina [16]
Ivan Koci 5
4. Pronai XY koordinate sjecita
Za svaku od tih linija pronai XY koordinate toaka gdje se rub sijee s ravninom
rezanja. Opa jednadba za pronalaenje toaka koordinata je:
X X1 Y Y1 Z Z1
(1.3)
X 2 X 1 Y2 Y1 Z 2 Z1
Spajanjem toaka u svakom trokutu biti e formiran set ravnih linija.
5. Konstrukcija obrisa (konture)
Konture su zatvoreni poligoni koji se ne sijeku jedni s drugima. Poetni i krajnji vrhovi
jedne linije su u dodiru sa susjednim vrhovima. Tako poetak jedne linije lei u istom
vrhu kao i kraj susjedne linije. Na takav nain trae se i spajaju sve linije. Ovaj proces
trebao bi proizvesti ispravne konture samog presjeka.
6. Ispunjavanje obrisa (konture)
Ispunjavanje konture predstavlja jedan od najeih problema kako u grafikoj analizi,

tako i u brzoj izradi prototipa. Obris je definiran poligonom ija unutranjost mora biti
pravilno ispunjena. Postoji mnogo naina kojima se moe pristupiti rjeavanju
navedenog problema, ali zbog svoje kompleksnosti nee se detaljno razraivati. Kada
su linije tangentne na obris, toka dodira mora se brojati dvaput kao sjecite. Vano je
napomenuti da algoritam nije ogranien na jednostavne poligone, nego moe ispuniti
svaku unutranjost iji su obrisi zajedno posloeni.
1.2.1 Kvaliteta mree STL datoteka
STL format nudi kvalitetnu aproksimaciju geometrije CAD modela ako se koristi
relativno mala debljina sloja. Kako god, manja tolerancija zahtijeva vei broj presjenih ravnina
koje rezultiraju reprezentativnijim konanim modelom, ali i veom veliinom datoteke.
Odreeni sluajevi sami po sebi zahtijevaju viu rezoluciju i kvalitetniji konani ispis, kao to
su sloeni medicinski podaci za ispitivanja vanih vitalnih organa ili pak modeli u prirodnoj
veliini, slika 1.5.
Slika 1.5 Sloeni model za izradu STL datoteke s prikazom dvije presjene ravnine
na razliitim visinama [17]
Ivan Koci 6
Jednostavno rjeenje za poboljanje ukupne kvalitete povrine je poveati broj povrina i

smanjiti debljine presjeka koje rezultiraju velikim STL datotekama. Memorijski uinkovito
presijecanje modela definira osebujan pristup u kojemu umjesto spremanja cijelog modela u
memoriju raunala, uitavaju se samo one povrine koje se sijeku sa presjenom ravninom,
slika 1.6. Iako broj povrina ovisi i o gustoi modela, njihov broj unutar memorije raunala je
znatno smanjen. [17]
Slika 1.6 Konvencionalno i memorijski uinkovito presijecanje modela [17]
Ivan Koci 7
Cijela procedura presijecanja modela moe se vidjeti u jezgrovito opisanom dijagramu na slici
1.7.
Skeniraj STL datoteku s ciljem

pronalaska svojstava modela
Ne Optimalno?
Da
Definiraj presjenu
ravninu na visini osi Z
Usporedi
Aproksimirana
Da Presijeci
aproksimiranu
krivulja se aproksimiranu
krivulju sa
nalazi u ravnini krivulju i pohrani
stvarnom na visini
kao linijske
osi Z
vektore
Ne
Posloi linijske
vektore s ciljem
Ne Zavren sloj konstruiranja i
? pohrane konture
Da
sloja
Poveaj visinu osi Z Ne Zavren

i vrati se u STL
model ?
datoteku
Da
Operacije poslije presijecanja
Slika 1.7 Dijagram toka memorijski uinkovitog algoritma [17]
Ivan Koci 8
1.2.2 Opi koraci poveanja kvalitete STL-a kod CAD paketa
Veina CAD paketa sadri nekoliko mogunosti koje utjeu na samu kvalitetu STL
datoteke, a najvaniji meu njima su:
Vrijednosti "Devijacije" utjeu na promjenu izlazne veliine datoteke ili teselacije.
Vrijednosti "Kuta tolerancije" utjeu na promjenu sitnih detalja datoteke, slika 1.8.
Jednostavne geometrije imaju tendenciju veliine od nekoliko stotina KB, dok

kompleksni modeli budu u rasponu 1 5 MB i omoguuju izradu dobrih dijelova. Za mnoge
modele datoteke vee od 5 MB su nepotrebne te esto rezultiraju duim vremenom kod same
izrade. [13]
Slika 1.8 Utjecaj devijacije i kuta tolerancije na kvalitetu i veliinu STL datoteke
1.3 ADITIVNA PROIZVODNJA
Aditivna proizvodnja odgovara kategoriji proizvodnih procesa u kojima dijelovi nastaju

dodavanjem materijala u tankim slojevima. [18] Takav nain proizvodnje drugaiji je od
konvencionalnih pristupa, primjerice mehanike obrade materijala odvajanjem estica ili
oblikovanja materijala u rastaljenom tj. tekuem stanju. Subtraktivni procesi, kao to su
glodanje, tokarenje ili buenje sastoje se od oprezno planiranih kretanja alata s ciljem uklanjanja
materijala iz obraivanog komada i formiranja eljenog dijela. Postupci oblikovanja materijala
u rastaljenom tj. tekuem stanju koriste prilagoeni i posebno dizajnirani alat koji omoguuje
skruivanje i formiranje materijala u eljeni oblik. Nasuprot tome, aditivni procesi proizvodnje
ne zahtijevaju precizna kretanja alata niti izradu posebnih kalupa kako bi se dobile eljene
dimenzije i oblici komada. Umjesto toga, dio se izrauje direktno iz digitalnog 3D modela
kreiranog u jednom od raunalnih CAD programa za modeliranje nakon ega se model pretvara
u niz poprenih presjeka koji slue za generiranje sustava znakova potrebnih za rad stroja i
izgradnju svakog sloja eljenog dijela. Ovakav pristup objedinjuje i mnoge druge nazive poput
slojevite proizvodnje, izravne digitalne proizvodnje ili proizvodnje prostorunih vrstih
oblika. [18]
Ivan Koci 9
Potrebno je naglasiti i neke openite razlike izmeu aditivne proizvodnje i

konvencionalnih pristupa obrade: [19]
Tekstura (hrapavost) tehnikih povrina
Aditivna proizvodnja generira neto vee geometrijske nepravilnosti na povrini predmeta.
Prilikom slojevitog slaganja materijala i debljine slojeva 0,01 - 0,025 mm moe se postii
srednje aritmetiko odstupanje mjerenog profila Ra 100 - 600. Konvencionalni pristupi mogu
proizvesti znatno glae povrine.
Detalji dijelova
Aditivna proizvodnja ima ogromnu prednost nad konvencionalnim pristupima zbog mogunosti
izrade svih vrsta geometrije. Najee se to odnosi na znaajke unutar samog modela te
nepristupanu geometriju.
Veliina dijelova
610 x 915 x 610 mm su tipine veliine dijelova kod aditivne proizvodnje, dok postoje
mogunosti i veih dimenzija kod proizvoaa poput Materialise, Stratasys and Voxeljet.
Geometrija / sloenost
Sloenost geometrije nema znaajan utjecaj u aditivnoj proizvodnji, dok konvencionalni
pristupi imaju ogranienja u izradi dubokih provrta, rupa i sl.
Tonost
Aditivnom proizvodnjom mogu se izraditi dijelovi u tolerancijama +/- 0,1 - 0,5 mm. Usporedno
tome, konvencionalni pristupi omoguuju tonost +/- 0,01 - 0,1 mm.
Brzina
Aditivna proizvodnja iskazuje znatno veu brzinu kod manjih, sloenijih dijelova.
Ljudski rad
Mali udio ljudskog rada kod aditivne proizvodnje, dok konvencionalni pristupi zahtijevaju
odreenu razinu spretnosti za rad, vrijeme pripreme kao i prisutnost radnika na stroju.
Slika 1.9 Usporedba aditivnih postupaka s konvencionalnim postupcima [3]
Ivan Koci 10
1.3.1 Prednosti i nedostaci aditivne proizvodnje
Aditivna proizvodnja kao jedan od procesa organiziranog djelovanja ima za cilj stvaranje
proizvoda prilagoenih ovjekovim potrebama. Svaka potreba za nastankom novog proizvoda
zahtijeva odreene proizvodne sposobnosti koje se u veoj ili manjoj mjeri mogu reflektirati na
konani proizvod. Za razliku od veine procesa, prednost aditivne proizvodnje lei ponajvie u
kratkom vremenu izrade i kompleksnosti izraenih dijelova. Brzina izrade dijelova gotovo svih
oblika bez potrebe za izradom posebnih alata (kalupi kod lijevanja ili injekcijskog preanja,
matrice pri dubokom vuenju i sl.) znatno doprinosi skraivanju vremena izrade. Budui da
nema zahtjeva za izradom posebnih alata, kompleksne povrine ili utori mogu se kreirati
izravno tijekom izrade dijela. Kako kompleksnost ima vrlo mali utjecaj na vrijeme izrade, za
razliku od ostalih procesa kod kojih su ponekad potrebni i tjedni za pripremu i izradu kalupa ili
matrica, vidljiv je izravan utjecaj i na same trokove. Konvencionalni procesi kod maloserijske
ili pojedinane proizvodnje zbog visokih poetnih ulaganja i prilagoavanja alata manje su
prihvatljivi, to u konanici daje prednost procesu aditivne proizvodnje. Mogunosti izrade
dijelova od razliitih materijala (plastike, metala, keramike, ...) ili kombinacijom tih materijala,
upuuje na jo jednu od mnogobrojnih prednosti procesa aditivne proizvodnje. Unato brojnim
prednostima postoje i odreene zapreke u potpunoj primjeni ovog procesa. Aditivni procesi su
najprikladniji za relativno male dijelove jer vrijeme izrade ovisi o njihovoj veliini. S obzirom
da se depozit nanosi u slojevima, modeli veih presjeka poveati e vrijeme izrade svakog sloja,
dok e neto vii dijelovi zahtijevati i vei broj slojeva. Visoka tonost i zavrna obrada takoer
ne idu u prilog ovom procesu i nemjerljivi su u odnosu na tonost prilikom konvencionalne
obrade. Dijelovi proizvedeni aditivnim procesima u pravilu bi trebali proi odreene
sekundarne operacije (bruenje i sl.) ovisno o namjeri njihove upotrebe. Naposlijetku, unato
mogunostima upotrebe raznih vrsta materijala, postoje ogranienja njihovih svojstava kod
individualnih zahtjeva. Isto tako, s obzirom na metodu izrade, zavreni dio moda nee u
potpunosti zadovoljiti odreene zahtjeve dizajna.
1.3.2 Podjela postupaka aditivne proizvodnje prema uporabnom materijalu
Procesi na bazi kapljevine zasnivaju se na tzv. fotopolimerizaciji pri kojoj dolazi do

emitiranja ultraljubiaste svjetlosti i osvjetljavanja sloja polimera u tekuem stanju. Laserska
zraka prati presjek objekta i ispisuje eljeni dio slojevito, povezivajui trenutni sa otvrdnutim
dijelom ispod njega. Najraireniji postupak koji koristi takav nain proizvodnje je
Stereolitografija (eng. Stereolitography SLA); ujedno i prvi komercijalni postupak u
svijetu. Ostali postupci koji funkcioniraju na slian nain su: Tisak mlazom fotopolimera
(eng. Jetted Photopolymer) i Tintni trodimenzionalni tisak (eng. Inkjet Printing). Dijelovi
nastali ovakvim procesom u pravilu nude viu tonost i slinost lijevanim komadima, ali uz
znatno loija mehanika svojstva. [21]
Procesi na bazi praha djelovanjem visoke temperature od strane lasera dolazi do
spajanja zagrijanih estica materijala. Novi sloj praha nanosi se sputanjem radne podloge, sve
do ispisa posljednjeg sloja. Na ovaj nain mogu se koristiti polimeri, metali ili keramika. S
gledita mehanikih svojstava, pokazuju znatno viu vrstou od kapljevinskih materijala. Ovi
procesi ukljuuju i postupke kao to su: Direktno lasersko sinteriranje metala (eng. Direct
Metal Laser Sintering DMLS) i Trodimenzionalno tiskanje (eng. Three Dimensional
Printing 3DP). [21]
Procesi na bazi vrstog materijala postoji nekoliko naina primjene vrstih materijala,
a najei su vidljivi kod postupaka: Proizvodnja laminiranih objekata (eng. Laminated
Ivan Koci 11
Object Manufacturing LOM) i Modeliranje topljenim depozitom (eng. Fused Deposition

Modeling FDM). Laminirani objekti nastaju izrezivanjem konture iz posebne folije pomou
lasera, nakon ega preko folije prelazi valjak zagrijan na odreenu temperaturu i pokree
vezivno sredstvo radi povezivanja s prethodnim slojem. Nasuprot tome, omekavanjem
polimernog materijala (najee PLA i ABS) i istiskivanjem kroz mlaznicu prati se kontura
objekta stvarajui model sloj po sloj. Topljeni depozit pri tome obino bude u obliku niti. [21]
1.3.3 Naelo i faze izrade u aditivnoj proizvodnji
Naelo aditivne proizvodnje moe se shvatiti kao rezanje slojeva podjednake debljine iz
poetnog 3D modela, a potom njihovo slaganje jednog povrh drugog. Takav nain slaganja
rezultira pojavom stepenastog izgleda povrine, vie ili manje ovisnog o rezoluciji modela
(debljini sloja). [4]
Slika 1.10 Prikaz slaganja slojeva i konane tvorevine [4]
Svi postupci proizvodnje prototipa obuhvaaju iste faze izrade koje se u pravilu
sastoje od: [22]
izrade modela
stvaranja STL datoteke iz CAD modela
prebacivanja STL datoteke na stroj za aditivnu proizvodnju
namjetanja kljunih parametara i postavki stroja za aditivnu proizvodnju
izrade prototipa
vaenja prototipa iz stroja
obrade povrine po potrebi
uvoenje u upotrebu
Izrada modela se odvija pomou nekog od dostupnih CAD programa. Veina ima
mogunost izravnog spremanja modela u razliite formate pogodne za kasniji ispis na stroju.
Najrairenijima se smatraju STL i AMF datoteke. STL reproducira (eng. Standard Tessellation
Language) model u obliku trokutnih elemenata, dok AMF predstavlja objekte rasporeene u
vektore. Svaki objekt biva opisan kao grupa nepreklopljenih volumena koji su prikazani kao
mrea trokuta koja povezuje grupu toaka. Te toke se mogu podijeliti izmeu volumena. AMF
Ivan Koci 12
datoteka moe dati opis materijala i boje pojedinog volumena i boju svakog trokuta u mrei.
[22]
Sljedei korak obuhvaa prebacivanje STL/AMF datoteke u oblik prepoznatljiv stroju.
Obzirom da svaki stroj funkcionira na principu G-kodova, taj sluaj je nezaobilazan i kod 3D
pisaa. Stvaranje G-koda predstavlja pozamaan posao pa se isti obavlja pomou nekog od
dostupnih software-a. Na tritu postoje brojni alati koji nude razliite mogunosti prebacivanja
STL oblika u G-kod, njegove reparacije uz izravan pogled na promjene uinjene samom
modelu, brzine kretanja glave ureaja, razliitih oblika ispuna, potpora i sl.
Nakon namjetanja kljunih parametara i postavki stroja moe se izvriti prijenos
podataka na ureaj za ispis. Navedeno moe biti uinjeno putem memorijske kartice koja je
povezana s LCD ureajem za nadzor rada te stalnim biljeenjem odabranih parametara ili
direktno s raunala koje je putem USB kabela prikljueno na upravljaku jedinicu ureaja.
Daljnji proces ispisa ne zahtijeva ljudsko djelovanje sve do vaenja gotovog prototipa
(komada) iz stroja. Po potrebi se povrine mogu obraditi ovisno o namjeni samog prototipa ili
eljama korisnika.
Edukacija/istraivanje Ostalo
6,30% 1,30%
Vizualizacija
10,40%
Funkcionalni Prezentacijski
modeli modeli
28,10% 9,50%
Prilagodbe i
montae
Dijelovi kalupa
17,50%
4,80%
Pramodeli za Pramodeli za
lijevanje metala prototipne kalupe
10,80% 11,30%
Slika 1.11 Podruja primjene aditivnih postupaka u 2013. godini [20]
Ivan Koci 13
1.4 MODELIRANJE TOPLJENIM DEPOZITOM (FDM)
Modeliranje topljenim depozitom ili talono sraivanje (eng. Fused Deposition

Modeling FDM) kao jedan od postupaka aditivne proizvodnje razvijen je od strane S. Scott
Crump-a kasnih 1980-ih, a tek 1990-ih komercijaliziran od tvrtke Stratasys. [5] Izrada
konceptnog dizajna bila je poetna svrha ovog postupka, no s vremenom se poela koristiti za
izradu dijelova za direktnu upotrebu ili u nekim sluajevima za izradu ljevakih jezgri. Zadnja
dva desetljea znatno se poveao udio ovog postupka na tritu. [23]
Postupak se zasniva na omekavanju polimernog materijala i njegovom provlaenju kroz
mlaznicu smjetenu na glavi ureaja, tzv. ekstruderu. Ravnomjernim istiskivanjem polimernog
materijala i formiranjem slojeva dolazi do hlaenja i skruivanja pri sobnoj temperaturi. S
obzirom da na sobnoj temperaturi materijal prilino brzo ovruje, potrebno je odravati
njegovu temperaturu malo iznad temperature ovrivanja. Na taj nain dolazi do vezivanja na
prethodni sloj i pomicanja (Z-osi) za debljinu sloja ime zapoinje nanoenje sljedeeg sloja.
Ponavljanje ovih koraka odvija se sve do tiskanja zavrnog sloja.
Slika 1.12 Postupak modeliranja topljenim depozitom [22]
Mogunost izrade vie predmeta moe se odraditi u jednom ciklusu, postavljanjem

modela jednog pored drugog. Negativnost tog pristupa je produljenje trajanja ispisa i neeljeno
istiskivanje depozita (uslijed prelaska glave ureaja s jednog objekta na drugi) stvaranjem
tankih niti na povrini objekata to smanjuje konanu kvalitetu ispisa.
Prilikom ispisa prvotno se izrauje vanjska kontura i oblik provrta, rupa i sl., a potom
ispuna koja moe biti razliitih oblika, slika 1.13.
Ivan Koci 14
Slika 1.13 Razliite strukture ispuna [24]
Kod sloenije geometrije prototipa moe se upotrijebiti potporna struktura. Pri tome se
koristi dvostruka glava ureaja. Kroz jednu mlaznicu provlai se osnovni materijal, a kroz
drugu vosak za podupiranje. Kada je prototip zavren, potporna struktura se uklanja vrlo
jednostavno (otapanjem u vodenoj otopini ili lomljenjem). S potpornom strukturom topljivom
u vodenoj otopini postiu se bolje zavrne povrine prototipa. [22]
1.4.1 Prednosti i nedostaci FDM postupka
Prednosti FDM postupka su: jednostavnost primjene, relativno mala potronja energije,
nije nuan poseban prostor jer se ne upotrebljavaju tetni materijali, postupak izrade je bri
nego kod SLA, nije potrebno ienje prototipa, mala koliina neiskoritenog materijala, nema
izvijanja dijelova, nema posebnih zahtjeva za ventilacijom i hlaenjem, prototipove je mogue
naknadno obraivati (pjeskariti, buiti, bojati, ...). [6], [22]
Nedostaci FDM postupka su: ogranien broj komercijalno raspoloivih materijala, nuna
primjena potporne strukture kod sloenijih oblika, vidljive prijelazne linije izmeu slojeva,
oscilacije temperature mogu izazvati raslojavanje prototipa, nia vrstoa prototipa u smjeru
okomitom na smjer izrade, nemogunost izrade otrih rubova zbog krunog oblika mlaznica,
ovisnost mehanikih svojstava o poloaju prototipa na radnoj podlozi, posebice u smjeru Z-osi.
[6], [22]
1.4.2 Materijali koji se primjenjuju u FDM postupku
ABS - Akrilonitril butadien stiren je amorfni polimer koji nastaje polimerizacijom

emulzije ili mase akrilonitrila i stirena u prisustvu polibutadiena. Sadri 15% do 35%
akrilonitrila (3 3 ), 5% do 30% butadiena (4 6 ) i 40% do 60 % stirena (8 8 ). Najvanija
svojstva ABS-a su otpornost na udar i tvrdoa.
Stiren monomer daje ABS-u dobru mogunost prerade i povrinski sjaj, akrilonitril mu
daje krutost, toplinsku i kemijsku postojanost, dok butadien ini proizvod tvrim i otpornijim
ak i pri niskim temperaturama. Promjena u udjelima komponenata ABS-a i dodavanje
Ivan Koci 15
pojedinih aditiva moe dovesti do razliitih tipova sa specifinim svojstvima. ABS ima slabu
otpornost na vremenske uvjete pa se stoga preporuuje samo za primjenu u interijeru.
Akrilonitril butadien stiren se openito koristi u temperaturnom opsegu izmeu -20C i
+80C. Otporan je na vodene rastvore kiselina, alkale, koncentriranu klorovodinu i fosfornu
kiselinu, alkohole, ivotinjske, biljne i mineralne masti, ali mu teti koncentrirana sumporna i
duina kiselina. Akrilonitril butadien stiren (ABS) je topiv u esterima, ketonima, etilen
dikloridu ili acetonu. [25]
Tehniki parametri za primjenu ABS u FDM-u: [27]
Temperatura ispisa: 220C - 260C
Temperatura podloge: 80C - 110C
Brzina ispisa: 30 - 100 mm/s
Brzina pozicioniranja: 90 - 150 mm/s
PC - Polikarbonat nosi u sebi jedinstvenu kombinaciju tvrdoe, optike transparentnosti,

krutosti i vrstoe. Polikarbonat je amorfan i proziran. Polikarbonatni materijali se proizvode
uglavnom putem polikondenzacijske reakcije.
Polikarbonat je sam po sebi jedan od najprozirnijih polimera. Istovremeno, PC se moe
mijeati u razliite boje, od prozirnih nijansi do mat neprozirnih boja. Estetika polikarbonata je
na najviem nivou u spektru inenjerskih polimera.
Polikarbonat posjeduje superiornu UV stabilnost i to se moe jo poboljati dodavanjem
UV stabilizatora. Drugi aditivi mogu biti pojaivai za toplinu ili aditivi koji poboljavaju
ESCR (pucanje pod pritiskom u okolini). PC se moe puniti staklenim vlaknom kako bi se
dodatno poveala krutost. [29]
PC - ABS je mjeavina polikarbonata (PC) i akrilonitril butadien stirena (ABS).

Predstavlja jednu od najee koritenih termoplastika. Ta mjeavina nudi najpoeljnija
svojstva oba materijala: vrstou i postojanost pri visokim temperaturama PC-a te savitljivost
ABS-a. Ima izvrsna toplinska i mehanika svojstva i znaajno je vri od ABS-a. [28]
PLA - Polilaktina kiselina pravi se od glukoze (eera) dobivenog od raznih

biomaterijala. To je najpopularnija bioplastika ili biopolimer koji je biorazgradiv u odreenim
uvjetima.
Proizvodi od PLA (polilaktine kiseline) mogu se kompostirati u industrijskim
instalacijama gdje se toplina (> 70C) i vlaga (> 70% RH) mogu kontrolirati. Materijal je
higroskopan i u veini sluajeva potrebno ga je najprije osuiti da bi se konvertirao. Svi tipovi
imaju certifikat biorazgradivosti EN12342.
Materijal se esto koristi u mjeavinama ili spojevima za poboljanje svojstava
materijala.
Standardni tipovi PLA su prozirni i imaju visoki sjaj. [30]
Tehniki parametri za primjenu PLA u FDM-u: [27]

Temperatura ispisa: 190C - 220C
Ivan Koci 16
Temperatura podloge: 0C / 60C - 80C

Brzina ispisa: 50 - 100 mm/s
Brzina pozicioniranja: 100 - 200 mm/s
1.4.3 Razvoj FDM postupka
Od ranih 2000-ih, modeliranje topljenim depozitom (FDM) ili ekstrudiranje materijala

prema ASTM i ISO postaje najpopularniji postupak aditivne proizvodnje u svijetu. U 2003.
godini, Stratasys uspijeva prodati gotovo onoliko FDM strojeva kao i svi drugi postupci u
kombinaciji. U 2006. godini, Stratasys je bio odgovoran za 54,7% (1 700) svih sustava koji se
prodaju. [31]
Prekretnica za tehniku modeliranja topljenim depozitom (FDM) bila je 2007. godina.
Tada je predstavljen RepRap projekt, s "open-source" programskom podrkom iji sadraj je
mogue mijenjati, prepravljati i poboljavati. Upravo se to podudara s istekom kljunih FDM
patenata uvanih od strane tvrtke Stratasys. Prema istraivanjima, u 2007. godini prodano je
neto vie od 60 niskobudetnih (ispod $ 5000) FDM strojeva, da bi do 2014. godine
taj broj porastao na nevjerojatnih 140 000. Proporcionalno tom rastu, poveana je i prodaja
industrijskih strojeva (iznad $ 5000) za aditivnu proizvodnju na cca. 13 000 komada. [31]
Dvije osobe se smatraju odgovornima za popularnost FDM tehnologije. Prvi je Scott
Crump, izumitelj FDM i suosniva tvrtke Stratasys. Njegov rad kasnih 1980-ih i ranih
1990-ih doveo je do komercijalizacije tehnologije. Bez njegovog napora, industrija bi
vjerojatno izgledala sasvim drugaije nego to je danas. Druga osoba je Adrian Bowyer,
zaetnik projekta RepRap. Upravo to je posluilo kao temelj za stotine start-up tvrtki koje
proizvode i prodaju FDM strojeve irom cijelog svijeta.
Mnogo toga se dogodilo u svijetu FDM tehnologije otkad su prvi strojevi prodani od
strane tvrtke Stratasys, 1991. godine. Prema osobnom miljenju, budunost je takoer nejasna,
pogotovo s tako velikim brojem tvrtki koje pokuavaju preuzeti trite i otvoriti vrata vlastitom
uspjehu.
Slika 1.14 Rast FDM tehnologije [31]
Ivan Koci 17
2 KONSTRUKCIJSKI PROCES TEHNIKOG SUSTAVA
2.1 OPENITO O KONSTRUIRANJU
Razvoj drutva u cjelini neprekidno postavlja sve zahtjevnije kriterije za performanse i

kakvou proizvoda, dok s druge strane trai skraenje vremena za razvoj i izradu, zahtijevajui
nie cijene i manje zaposlenih u procesu proizvodnje. Sve je to, izmeu ostalog, potaknulo
ubrzani razvoj istraivanja procesa konstruiranja kao samostalne znanstvene discipline.
Zadatak nauke o konstruiranju je istraivanje zakonitosti u djelatnosti konstruktora, uz razvoj
propisa i postupaka koji omoguuju racionalno svladavanje konstrukcijskih problema. Objekte
nauke o konstruiranju ine ponajprije tehniki proizvodi i sustavi koje treba razviti kao nove ili
ih treba razvijati i dalje usavravati. Cilj istraivanja je pronalaenje i razvijanje smjernica,
postupaka, metoda i operacija kojima su opisane radnje to ih konstruktor mora usvojiti i pri
konstruiranju provoditi uz obvezno algoritmiranje procesa konstruiranja radi mogunosti
koritenja raunala. [7]
Razliitost poimanja procesa konstruiranja moe se opisati nizom definicija: [8]

"Konstruiranje je primjena znanstvenih principa, tehnikih informacija i mate radi
definiranja strukture stroja ili sustava predvienog za izvravanje prethodno zadanih
funkcija s najveom ekonominou i efektivnou." (G. B. R. Fielden)
"Konstruiranje je proces pretraivanja u kojem se zadovoljavajue konstrukcijsko

rjeenje pronalazi iz skupa alternativnih." (S. J. Gero)
"Konstruiranje je konstantan proces izmeu onog to elimo postii i na koji nain to

elimo postii. " (N. P. Suh)
"Konstruiranje je skup aktivnosti koje vode od utvrenog zahtjeva na proizvod do

generiranja skupa informacija, potrebnih za proizvodno sainjavanje proizvoda." (A.
Kosteli)
Naime, pri konstrukcijskom oblikovanju proizvoda treba sagledati i sljedee

zahtjeve: [7]
tehnologinost izrade,
ekonominost izrade,
eksploatacijske uvjete,
pouzdanost dijelova i komponenti,
ekoloke zahtjeve,
socioloke zahtjeve.
2.1.1 Opi model konstruiranja
Opi model konstruiranja postavio je Hubka 1973. godine, gdje daje pregled skupa
aktivnosti, vrsta procesa i utjecaja na proces konstruiranja. Sustavno iznosi pristup i nain
razmiljanja grupe srednjoeuropskih autora iji je interes zaokupljen razvojem znanosti o
Ivan Koci 18
konstruiranju. Ovisno o iskustvima i podrujima djelovanja uoljive su razlike meu autorima

s obzirom na njihove praktine pristupe teoriji. Razvojem opeg modela konstruiranja, Hubka
je tijekom vremena postavio teoriju tehnikih sustava te unutar nje noviji Opi proceduralni
model konstruiranja. [7], [9]
Opi model procesa konstruiranja vidljiv na slici 2.1 mogue je protumaiti na sljedei nain:
konstruiranje je proces transformiranja informacija od zahtjeva kupaca do potpunog

opisa predloenog tehnikog sustava,
prikazuje se osnovna struktura procesa, ukljuujui regulacijske, kontrolne i pomone
procese,
kao direktni operatori, konstruktori i njihova sredstva za rad izvode akcije (efekte) na
skupu informacija (operand konstrukcijskog procesa),
prikazuje se utjecaj ostalih razliitih faktora na proces konstruiranja (metode rada, radna
okolina, upravljanje). [8]
Izvrni sustav
Okolina: konstrukcijski ured, vrijeme
Slika 4.3 Opi model procesa konstruiranja Konstruiranje
(sustav)
Konstruktor Radna Konstrukcijske Konstruiranje
sredina informacije
Povratne
informacije
Proces konstruiranja
Opis konstrukcije,
Zahtjevi,
tehnika
ogranienja
dokumentacija
Slika 2.1 Opi model procesa konstruiranja prema Hubki [10]
Ranije spomenuti Opi proceduralni model konstruiranja predstavlja jednu od skupina

istraivanih teorija konstruiranja kojima se deskriptivno definiraju metode koje odreuju
transformacijske procese tijekom ivotnog vijeka tehnikih sustava. [32]
Na slici 2.2 prikazan je proces planiranja i razvoja proizvoda te osnovne cjeline procesa
konstruiranja u koje ulazi:
elaboriranje zadanog problema uz pojanjavanje zadane specifikacije
razrada koncepcije u kojoj je potrebno odrediti funkcionalnu strukturu i koncept uz
istraivanje moguih alternativa
razrada projekta (preliminarno i konano odreivanje strukturnih komponenti)
detaljiziranje (konano oblikovanje i zavrno dimenzioniranje)
Nakon pripreme liste zahtjeva i ostale dokumentacije vri se konano vrednovanje i
potvrda za izradu prototipa te naposlijetku lansiranje proizvodne dokumentacije.
Ivan Koci 19
Slika 2.2 Opi proceduralni model konstruiranja [7]
Ivan Koci 20
2.1.2 Faze konstrukcijskog procesa
Trite i elje kupaca predstavljaju najvanije kriterije prema kojima vodstvo tvrtke (uz
razvoj, proizvodnju i prodaju) definira probleme koje treba dovesti do rjeenja uz najmanje
trokove, kapacitete, rizike i sl. Zadatak koji se prenosi konstruktoru ukljuuje sve spomenute
stavke o kojima je potrebno voditi rauna prilikom procesa konstruiranja. Prema [33] proces
konstruiranja moe se podijeliti na faze od kojih se poinje definiranjem zadatka i izradom liste
zahtjeva:
Koncipiranje predstavlja onaj dio procesa konstruiranja pri kojemu se nakon raiavanja svih
zahtjeva vezanih za zadatak, traenjem i pronalaenjem odgovarajuih metoda i principa
rjeenja, utvruje naelno rjeenje zadatka. Pri tome se koristi fizikalnim principima u
pronalaenju moguih varijanti rjeenja. Tako dobivena rjeenja vrednuju se prema kriterijima
danim u listi zahtjeva.
Projektiranje je faza procesa konstruiranja u kojoj se utvruje funkcionalno, strukturno i

ekonomsko rjeenje zadatka u takvom opsegu da je mogua daljnja konstrukcijska razrada.
Definiranost projekta treba biti takva da se moe izvriti kalkulacija i izrada ponude. Projekt
treba objediniti sve to sustav sadri, ali bez detalja i odgovora na pitanje kako to treba izraditi.
Nakon to se iz projektnog rjeenja uklone slaba mjesta, pristupa se tehnikom i ekonomskom
vrednovanju, a potom i optimiranju projektnih detalja te izradi sklopnog projektnog crtea
optimalnog rjeenja.
Konstrukcijska razrada ima zadatak definirati informacije o fizikom izgledu gotovog

proizvoda, odnosno nainu proizvodne realizacije konstrukcije. U toj fazi detaljno se razrauje
sva potrebna tehnika i tehnoloka dokumentacija za odabranu varijantu rjeenja.
Odreene vrste operacija, odnosno aktivnosti, mogu se na isti nain odvijati u svim
fazama. Iz tih razloga sustav strukture baze znanja treba pokuati modelirati na taj nain da se
moe primijeniti u svim fazama procesa konstruiranja, odnosno sintaksa i elementi zapisa
znanja ne smiju ovisiti o fazi procesa konstruiranja u kojoj se primjenjuju. [7]
Toan slijed aktivnosti nije mogue doslovno pratiti jer povezanost susjednih razina ovisi
ponajvie o kompleksnosti konstrukcijskih zahtjeva. S obzirom da ne postoje uvijek jasne
granice izmeu pojedinih faza, mogue je naizmjence pristupati rjeavanju problema pojedinih
aktivnosti u cilju breg zadovoljenja nametnutih zahtjeva.
2.2 DEFINICIJA LISTE ZAHTJEVA
Lista zahtjeva definirana je kao specifikacija konstrukcije [34], a predstavlja niz zahtjeva
i elja definiranih od strane naruitelja tj. kupca ili samog autora. Takav pristup omoguava
identificiranje stvarnog problema i njegovo ograniavanje na odreeno podruje istraivanja.
Podjela na zahtjeve i elje takoer pojednostavnjuje slijed odabira i kasnijeg vrednovanja.
Zahtjevi predstavljaju znaajke proizvoda koje moraju biti zadovoljene pod svim uvjetima, a
ukoliko se ne ispune rjeenje nije prihvatljivo. Mogue ih je raspodijeliti prema prepoznatljivim
parcijalnim, funkcijskim i ugradbenim grupama ili prema glavnim znaajkama. [34] Ukoliko
predloeno rjeenje ne ispunjava samo jedan zahtjev, cijeli koncept bi trebao biti u cijelosti
odbijen. [35] elje takoer predstavljaju znaajke proizvoda, ali uz uvjet opravdanosti te
Ivan Koci 21
garancije poboljanja vrijednosti ili kvalitete rjeenja. Preporuljivo je klasificirati elje na

velike, srednje ili zanemarive vanosti. [35]
U pojedinim fazama razvoja proizvoda vri se vrednovanje (ocjenjivanje) dobrote

rjeenja gdje su jasno definirane razlike izmeu zahtjeva i elja vrlo vane. Zahtjevi trebaju biti
jednoznano definirani i kvantificirani sa to manje dopustivih varijacija (promjena). Posebno
naglaavanje vanih utjecaja, namjera ili postupaka takoer treba ukljuiti u listu zahtjeva.
Prema tome, ona ne predstavlja samo prikaz poetnog stanja, nego i radni dokument kojeg je
potrebno kontinuirano revidirati. [35]
Postavljeni problemi kontroliraju se pomou liste zahtjeva na nain da se zadovolji i

definira: [36]
1) Funkcija
2) Radna svojstva (definiranje pouzdanosti, odravanja, naina rukovanja i sl.)
3) Ergonomija (olakanje rukovanja konstrukcijom/ureajem)
4) Tehnoloka svojstva (ogranienja i dostupni alati)
5) Ekonomska ogranienja (cijena)
6) Montaa i demontaa (dijelova, podsklopova i sklopova)
7) Uvjeti isporuke i transporta
8) Dizajn (vanjski izgled)
2.3 DEFINICIJA MORFOLOKE MATRICE
Morfoloka matrica predstavlja princip formiranja koncepcijskog rjeenja odreivanjem

veeg broja izvritelja parcijalnih funkcija. [36] Opis i formulacija problema poetni su koraci
pri razvoju ove matrice. Povezivanjem pojedinih parcijalnih funkcija i oblikovnih rjeenja koja
ih ostvaruju formiraju se varijante razliitih rjeenja. Tako se pojedine matrice koriste za
pridruivanje i prikazivanje odnosa izmeu svojstava proizvoda i aktivnosti u proizvodnom
procesu.
Identificiranjem najvanijih parametara izrauju se preliminarne matrice te se bira ona
koja prua najvie informacija, a navedene opcije se verificiraju i dovravaju. Odabirom
najbolje matrice zapoinje postupak razmatranja svih njezinih polja te se odabiru ona
najkorisnija za daljnje razmatranje. [37]
Slika 2.3 Proces nastajanja morfoloke matrice [38]
Ivan Koci 22
Koraci pri formiranju morfoloke matrice: [38]
1) Problem koji treba rijeiti mora biti formuliran to je tonije mogue;

2) Identificirati sve parametre koji se mogu pojaviti u rjeenju (funkcije i podfunkcije);
3) Konstruirati morfoloku matricu s parametrima definiranim po stupcima;
4) Ispuniti retke s komponentama koje pripadaju pojedinom parametru (funkciji);
komponente se mogu nai analizirajui sline proizvode ili izmiljajui nove principe
za parametre;
5) Koristiti strategije vrednovanja (analiza redaka i grupiranje parametara) da se ogranii
broj kvalitetnih rjeenja;
6) Stvaranje korisnih rjeenja kombiniranjem najmanje jedne komponente iz svakog
parametra;
7) Paljivo analizirati i ocijeniti sva rjeenja s obzirom na listu zahtjeva i odabir
preliminarnih rjeenja (najmanje 3);
8) Glavna odabrana rjeenja mogu se detaljno razraditi u preostalom dijelu procesa
projektiranja.
Konstruirana matrica za sve funkcije proizvoda definira razliite alternative kojima bi

se te funkcije mogle ispuniti. Ovako strukturirani pregled rjeenja omoguuje generiranje
velikog broja vrlo raznolikih koncepata. Iz odreenih kombinacija koje se u poetku ine manje
racionalnima mogu proizai inovativne i kreativne ideje. [37]
2.4 FUNKCIJSKA STRUKTURA PROIZVODA
Funkcija predstavlja svojstvo tehnikog sustava opisujui njegovu sposobnost da ispuni

odreene zadatke pri razvoju proizvoda neovisno o fizikoj realizaciji rjeenja koja se mogu
iskoristiti da bi se dolo do ostvarenja eljenog rezultata. [39] Neovisno o fizikom obliku
proizvoda, funkcija jasno definira relaciju izmeu ulaznih veliina dobivenih od okoline i
oekivanih izlaznih veliina koje se isporuuju okolini.
Proizvod moe sadravati jednu ili vie funkcija. Postojanjem vie od jedne funkcije
koristi se postupak strukturnog ralanjenja (dekompozicije) proizvoda, razlagajui njegovu
ukupnu funkciju na parcijalne funkcije. [40] Razlog tomu je veliina i sloenost problema da
bi se rjeavali odjednom.
Model ukupne funkcije proizvoda sastoji se od glavne, dopunske, pomone i povezne
funkcije, slika 2.4. Dopunska, pomona i povezna funkcija predstavljaju parcijalne funkcije
proizvoda.
Slika 2.4 Model ukupne funkcije proizvoda [40]
Ivan Koci 23
Ukupna funkcija proizvoda opisana je sljedeim funkcijama: [40]

Glavna funkcija
Najvaniji zahtjev korisnika kojim se definira cilj razvojnog i konstrukcijskog procesa.
Svaki proizvod sastoji se od samo jedne glavne funkcije.
Tablica 2.1 Primjeri glavnih funkcija za neke proizvode [40]
Proizvod Glavna funkcija

1. Leaj Vrtnja oko jedne osi
2. Paket lamela rotora Usmjeravanje magnetnog toka
3. Kolektor Odravati zakretno magnetsko polje

prema referentnome polju
Dopunska funkcija
Dodatni zahtjev korisnika s ciljem definiranja novih funkcija i poveanja sloenosti
proizvoda. Djelovanje glavne funkcije ne ovisi nuno o dopunskoj funkciji. Promatrani
proizvod ne mora nuno imati dopunske funkcije, a ukoliko ih ima nije ogranien njihov broj.
Tablica 2.2 Primjeri dopunskih funkcija za neke proizvode [40]
Proizvod Dopunska funkcija

1. Leaj Brtvljenje
Provoenje magnetnog toka
2. Paket lamela rotora
Smanjivanje otpora magnetnom toku
3. Kolektor Provoenje elektrinog toka
Pomona funkcija
Ovisi o posebnostima same izvedbe proizvoda. Promatrani proizvod ne mora nuno imati
pomone funkcije, a ukoliko ih ima nije ogranien njihov broj.
Tablica 2.3 Primjeri pomonih funkcija za neke proizvode [40]
Proizvod Pomona funkcija

1. Leaj Stvaranje vibracija
2. Paket lamela rotora Oslobaanje topline
3. Kolektor Rotiranje
Ivan Koci 24
Povezna funkcija
Omoguuje meusobnu povezanost oblikovnih modela kako bi potrebna funkcija bila
potpunija. Svaki proizvod moe sadravati jednu ili vie poveznih funkcija. Nemogu je sluaj
nepostojanja povezne funkcije.
Tablica 2.4 Primjeri poveznih funkcija za neke proizvode [40]
Proizvod Pomona funkcija

1. Leaj - vratilo Prijenos okretnog momenta
2. Kolektor - etkice Provoenje elektrinog toka
3. Zupanik - vratilo Prijenos okretnog momenta
Ivan Koci 25
3 KONSTRUKCIJSKE I FUNKCIONALNE ZNAAJKE UREAJA ZA

MODELIRANJE TOPLJENIM DEPOZITOM
3.1 LISTA ZAHTJEVA
Tablica 3.1 Lista zahtjeva
Listova: List:
LISTA ZAHTJEVA
3 1
Predmet PROTOTIP ZA MODELIRANJE TOPLJENIM Odgovoran:
rjeavanja: DEPOZITOM Ivan Koci
Zahtjevi Z ili
GEOMETRIJA
Maksimalna visina - 500 mm Z
Maksimalna irina - 500 mm Z
Maksimalna duljina - 500 mm Z
Maksimalni radni prostor - 1 107 mm3 Z
Poseban prostor za namotanu nit
Odvojivost dijelova od okvira konstrukcije Z
KINEMATIKA
Mogunost regulacije brzine - 1 200 mm/s
Z
Translatorno gibanje ekstrudera u horizontalnoj ravnini
Z
Gibanje podloge po visini
Z
SILE
Maksimalna nosivost podloge - 5 kg Z
Osigurati stabilnost konstrukcije Z
Maksimalna masa okvira konstrukcije - 7 kg
to manja deformacija podloge
ENERGIJA
Elektrino pokretanje stroja Z
Hlaenje glavnog pogona Z
Hlaenje sustava napajanja Z
Zagrijavanje podloge
Maksimalna snaga - 500 W Z
Nastavak rada u sluaju nestanka elektrine energije
Minimalna potronja energije
Maksimalna temperatura mlaznice - 250 Z
Ivan Koci 26
Tablica 3.1 Lista zahtjeva (nastavak 1)
Listova: List:
LISTA ZAHTJEVA
3 2
Zahtjevi Z ili
MATERIJAL
Koritenje standardnih profila
Zatita od korozije
Dekorativni premaz Z
Provodljiv materijal podloge Z
Parcijalni sustavi stroja od razliitih materijala
Materijal nosaa podloge otporan na temperaturu Z
Koriteni materijal za ispis plastika Z
SIGNALI (INFORMACIJE)
Mogunost upravljanja putem raunala Z
Integrirani ekran za direktno upravljanje
Jednostavno oitavanje povratnih informacija
Vizualno nadgledanje rada
Indikator poetka rada
Sigurnosna tipka za zaustavljanje stroja Z
Kratke upute za upravljanje (na ureaju)
ERGONOMIJA I SIGURNOST
Sigurnost od elektrinog udara Z
Upozorenja na izrazito vrue komponente Z
Zatita prilaza izrazito vruim dijelovima Z
Zatita od rotirajuih dijelova Z
Zatvoreno kuite
Prozirno kuite
Nesmetan pristup podlozi nakon zavretka rada Z
Osvjetljenje
Ventilacija radne komore (prostora za ispis)
Zatita pokretnih dijelova prilikom rada stroja Z
Ivan Koci 27
Tablica 3.1 Lista zahtjeva (nastavak 2)
Listova: List:
LISTA ZAHTJEVA
3 3
Zahtjevi Z ili
IZRADA
Koritenje standardiziranih dijelova Z
to vei broj komponenti napravljen od plastike
Izrada okvira nerastavljivim postupcima spajanja Z
Komponente i dijelovi spojeni rastavljivim postupcima Z
Omoguena podesivost komponenti unutar okvira
Minimalan troak izrade
MONTAA I TRANSPORT
Jednostavna montaa i demontaa Z
Jednostavnost spajanja elektronikih komponenti
Mogunost montae i demontae sa standardnim alatom
Mobilnost konstrukcije Z
Brza zamjena komponenti u sluaju kvarova
EKSPLOATACIJA, RUKOVANJE I ODRAVANJE

Tih i miran rad stroja (male vibracije)
Jednostavna zamjena potronog materijala Z
Jednostavno upravljanje strojem
ienje ostataka uporabnog materijala
Podmazivanje mehanikih dijelova Z
to manji trokovi odravanja
RECIKLIRANJE
Omoguiti reciklinost materijala (komponenti)
Smanjiti raznolikost materijala Z
Uporaba biorazgradivih materijala prilikom ispisa
TROKOVI
to nia cijena izrade Z
Upotreba standardnih alata pri izradi i odravanju
Ivan Koci 28
3.2 MORFOLOKA MATRICA

Tablica 3.2 Morfoloka matrica
PARCIJALNE PRINCIP RJEENJA

FUNKCIJE V1 V2 V3
Snagu i moment
1. Elektromotor Servomotor Korani motor
proizvesti
Snagu i moment Remenski

2. Zupani prijenos Lanani prijenos
prenijeti prijenos
Stroj kalibrirati
3. Kontra matica Opruga
(visinu podesiti)
Vertikalno Puni
4. Navojno vreteno Zupasta letva
pomicanje omoguiti mehanizam
Gibanje (po osima) Mehaniki

5. Senzor Poluga
zaustaviti prekida
6. Vratila uleititi Konini leaj Kuglini leaj Valjkasti leaj
Konstrukciju Aluminijski
7. elini profili Plastini profili
ostvariti profili
Kombinacija
8. Kuite izvesti Zavar Vijani spoj zavar vijani
spoj
Stabilnost glave Poloaj i

9. Vijani spoj Oblik nosaa centriranje
ureaja osigurati
nosaa
Ukljuivanje i
10. iskljuivanje Sklopka Prekida Senzor
omoguiti
11. ienje omoguiti Otvaranje vrata Dodatna ladica
Korisnika od ozljeda Blokada vrata Pokretne dijelove

12. Senzori
zatititi tijekom rada obloiti
Priguni
13. Vibracije smanjiti Izolacija Podmazivanje
elementi
Signalne
14. Podatke oitati Integrirani ekran Raunalo
lampice
*
Ivan Koci 29
Tablica 3.2 Morfoloka matrica (nastavak)
* Svjetlosni signal
Od strujnog udara
15. Zvuni signal Uzemljenje (vizualna
osigurati
kontrola)
Koliinu depozita Promjer Brzina Brzina kretanja
16.
regulirati mlaznice provlaenja glave ureaja
Korozijsku Nehrajui
17. Zatitna prevlaka
postojanost ostvariti materijali
Stabilnost kuita Spoj na drugu

18. Podesive stopice Kotai
ostvariti konstrukciju
Odabrana varijanta
Ivan Koci 30
3.3 HIJERARHIJSKO STABLO PROIZVODA
Prototip za modeliranje topljenim depozitom
Kuite
Okvir kuita
Nosive ploice
Podnica
Zakovice
Stopice
Poklopac
Vrata
arnir spojnice
Paneli
Sustav upravljanja x-osi

Nosa ekstrudera
Poklopac ekstrudera
Ekstruder
Linearni leaji
Vijci M3
Vijak M5
Matice
Zakaka
Privrsne ploice
Osovine
Distancer vodilice kabela
Razvodni remen
Privrsne ploice remena
Sustav upravljanja y-osi

Kutni nosai
Nosa koranog motora
Glavni nosai y-osi
Osovine
Vratila
Linearni leaji
Vijci
Vijci M3
Matice
Remenice F08611
Razvodni remen
Zatvoreni remen S2M 124
Radijalni leaji 625ZZ
Slika 3.1 Hijerarhijsko stablo prototipa za modeliranje topljenim depozitom
Ivan Koci 31
Sustav upravljanja z-osi

Glavni nosa z-osi
Nosa koranog motora
Fiksni elementi za pozicioniranje
Nosa podloge
Vijci M3
Matice
Osovine
Navojna ipka M8
Matica M8
Nosa mehanikog prekidaa
Radijalni leaj 608ZZ
Spojka
Linearni leaji
Opruge
Slika 3.1 Hijerarhijsko stablo prototipa za modeliranje topljenim depozitom (nastavak)
Ivan Koci 32
3.4 GRUBA FUNKCIJSKA STRUKTURA ODABRANOG RJEENJA

1. razina
GF: Modeliranje topljenim depozitom
PF1: Osiguranje cjelovitosti konstrukcije
PF2: Pozicioniranje
PF3: Nanoenje depozita
2. razina
GF: Osiguranje GF: Pozicioniranje GF: Nanoenje depozita

cjelovitosti konstrukcije PF1: Pretvaranje el. PF1: Osigurati polimerni
PF1: Spajanje profila energije u okr. moment materijal
PF2: Osiguranje nosivosti PF2: Pretvaranje PF2: Provlaenje polimernog
konstrukcije rotacijskog gibanja u materijala
PF3: Osiguranje translacijsko PF3: Istiskivanje polimernog
stabilnosti konstrukcije PF3: Ostvariti pomicanje materijala
PF4: Osiguranje krutosti podsustava 1
konstrukcije PF4: Ostvariti pomicanje
PF5: Zatita od vanjskih podsustava 2
utjecaja PF5: Ostvariti pomicanje
podsustava 3
3. razina
GF: Zatita od GF: Pretvaranje el. energije u GF: Ostvariti

vanjskih utjecaja okr. moment pomicanje podsustava
PF1: Stvaranje magnetnog polja PF1: Povezivanje
PF1: Korozijska
postojanost PF2: Stvaranje okretnog podsustava s
momenta pogonskim prijenosom
PF2: Osiguranje PF2: Povezivanje
nosivosti podsustava s
PF3: Otpornost na vodilicama
temperaturu PF3: Prenoenje
pogonske sile na
podsustav
Slika 3.2 Gruba funkcijska struktura odabranog rjeenja
Ivan Koci 33
3.5 DETALJNA FUNKCIJSKA STRUKTURA ODABRANOG RJEENJA
Modeliranje topljenim depozitom
Osiguranje cjelovitosti konstrukcije
GF: Spajanje profila (okvir konstrukcije)

PF1: Osiguranje stabilnosti konstrukcije
PF2: Osiguranje krutosti konstrukcije
PF3: Pozicioniranje komponenti sustava
POV1: Fiksiranje komponenti sustava
POV2: Kontakt s panelima (pleksiglas)
GF: Osiguranje nosivosti (okvira

konstrukcije)
PF1: Povezivanje nosive ploice s
okvirom konstrukcije
PF2: Prihvat mase cijelog sustava
POV1: Prihvat sila
GF: Osiguranje stabilnosti konstrukcije

PF1: Centriranje nosivih elemenata
PF2: Pravilno oslanjanje na stopice
PF3: Osiguranje vodoravnog poloaja
konstrukcije
POV1: Kontakt okvira konstrukcije sa
stopicama
GF: Osiguranje krutosti konstrukcije

PF1: Upotreba nerastavljivih spojeva
POV1: Fiksiranje podnice za okvir
konstrukcije
Slika 3.3 Detaljna funkcijska struktura odabranog rjeenja
Ivan Koci 34
Zatita od vanjskih utjecaja
GF: Korozijska postojanost

PF1: Nanoenje zatitne prevlake
PF2: Omoguiti velike toplinske dilatacije
POV1: Kontakt s komponentama sustava
GF: Osiguranje nosivosti

PF1: Osiguranje stabilnosti konstrukcije
PF2: Osiguranje krutosti konstrukcije
PF3: Osiguranje vodoravnog poloaja
konstrukcije
POV1: Kontakt okvira konstrukcije sa
stopicama
GF: Otpornost na temperaturu

PF1: Osiguranje eljenog stanja u komori
PF2: Mali utjecaj na deformacije
POV1: Kontakt grijane podloge s
nosaem z-osi
Pozicioniranje
Pretvaranje el. energije u okr. moment
GF: Stvaranje magnetnog polja
PF1: Stvaranje magnetnog polja

PF2: Provoenje el. toka
PF3: Provoenje magnetnog toka
PF4: Prijenos toka kontaktom
Slika 3.3 Detaljna funkcijska struktura odabranog rjeenja (nastavak 1)
Ivan Koci 35
GF: Stvaranje okretnog momenta

PF1: Prijenos meh. energije s pogonskog
na gonjeni dio
PF2: Stvaranje pritisne sile
PF3: Vrtnja oko osi
PF4: Prenoenje aksijalne sile
GF: Pretvaranje rotacijskog gibanja u

translacijsko
PF1: Rotacija krutog tijela oko nepomine
osi (korani motor)
PF2: Prijenos sile i okretnog gibanja
izmeu vratila
PF3: Translacija komponenti podsustava
Ostvariti pomicanje podsustava 1 (x-os)
GF: Povezivanje podsustava s pogonskim

prijenosom
izmeu vratila
PF2: Povezivanje nosaa glave ureaja s
pogonom
POV1: Kontakt nosa-remen
POV2: Kontakt remen-korani motor
(remenica)
GF: Povezivanje podsustava s vodilicama

PF1: Linearno voenje podsustava
PF2: Ostvarivanje poloaja u smjeru x-osi
PF3: Prihvat sila nosivih elemenata
POV1: Kontakt osovine i linearnog leaja
Ivan Koci 36
GF: Prenoenje pogonske sile na

podsustav
PF1: Mehaniki prijenos ostvaren
neizravno (remen)
PF2: Svladavanje trenja osovina-leaj
Ostvariti pomicanje podsustava 2 (y-os)

prijenosom
izmeu vratila
PF2: Povezivanje nosaa y-osi s pogonom
POV1: Kontakt nosa-remen
POV2: Kontakt remen-korani motor
(remenica)

PF2: Ostvarivanje poloaja u smjeru y-osi
PF3: Prihvat sila podsustava 1

podsustav
PF1: Mehaniki prijenos ostvaren
neizravno (remen)
PF2: Svladavanje trenja osovina-leaj
Ivan Koci 37
Ostvariti pomicanje podsustava 3 (z-os)

prijenosom
navojnim vretenom
PF2: Povezivanje nosaa z-osi s pogonom
POV1: Kontakt nosa-matica
POV2: Kontakt navojno vreteno-matica
POV3: Kontakt navojno vreteno-spojka-
korani motor

PF2: Ostvarivanje poloaja u smjeru z-osi
PF3: Prihvat sila nosaa z-osi
POV2: Kontakt osovine i fiksirajuih
komponenti

podsustav
PF1: Mehaniki prijenos ostvaren izravno
(matica-navojno vreteno)
PF2: Svladavanje trenja osovina-linearni
leaj
PF3: Svladavanje trenja navojno vreteno-
matica
Nanoenje depozita
GF: Osigurati polimerni materijal

PF1: Osigurati prostor za postavljanje
polimernog materijala
PF2: Mogunost zamjene dotrajalog
koluta
PF3: Nesmetani pristup glavi ureaja
Ivan Koci 38
GF: Provlaenje polimernog materijala

PF1: Mogunost rotacije koluta
polimernog materijala
PF2: Pristup glavi ureaja putem vodilica
POV1: Stvaranje trenja plastina nit-
frikcijski kotaii
GF: Istiskivanje polimernog materijala

PF1: Postizanje temperature taljenja
PF2: Provlaenje polimerne niti kroz
mlaznicu
PF3: Oblikovanje polimerne taline
POV1: Kontakt polimerna nit-mlaznica
Ivan Koci 39
4 OBLIKOVANJE I PRORAUN GEOMETRIJSKIH ZNAAJKI

KARAKTERISTINIH DETALJA
4.1 OBLIKOVANJE I PRORAUN X-OSI
4.1.1 Proraun osovine x-osi obzirom na savijanje
Optereenje koje djeluje na osovinu x-osi izazvano je masom glave ureaja (ekstrudera)
koja iznosi 603,67 g., slika 4.1. Uz navedeno optereenje potrebno je uzeti u obzir i masu kabela
te pripadajuih vodilica ukupnog iznosa 180 g.
Slika 4.1 Masa glave ureaja (ekstrudera)
Obzirom na centar masa, vidljivo je kako su obje osovine podjednako optereene. Uzevi
u obzir da se na svakoj osovini nalaze dva linearna leaja, ukupna sila e se u konanici
podijeliti na etiri dijela da bi se dobilo djelovanje na svakom leaju. Kako nije poznata veliina
linearnog leaja, a shodno tome i povrina nalijeganja, proraunu e se pristupiti pomou
koncentriranih sila kao najkritinijeg oblika koji se moe pojaviti, slika 4.2.
377
166,5 44
F1 F2
FAx
FAy FBy
Slika 4.2 Osovina x-osi optereena dvama koncentriranim silama
Ivan Koci 40
muk meks mvod (4.1)
muk 603, 6 180
muk 783, 6 785 g
pri emu su:

ukupna masa muk 783, 6 785 g
masa ekstrudera meks 603, 6 g
masa vodilica i pripadajuih kabela mvod 180 g
Fuk muk g (4.2)
Fuk 0, 785 9,81 7, 7 N
Fuk
F1 F2 (4.3)
4
7, 7
F1 F2 1,925 N
4
pri emu su:

ubrzanje sile tee g 9,81 m / s 2
ukupna sila Fuk 7, 7 N
sile na leajnim mjestima F1 F2 1,925 N
Reakcije u osloncima pomou uvjeta ravnotee glase:
F x 0; FAx 0 (4.4)
F y 0; FAy FB F1 F2 0 (4.5)
M A 0; FB 377 F1 166,5 F2 210,5 0 (4.6)
FB 377 1,925 166,5 1,925 210,5 0
FB 1,925 N
Iz Fy dobiva se vertikalna komponenta FAy :
FAy FB F1 F2 0 (4.7)
Ivan Koci 41
FAy 1,925 N
pri emu su:

horizontalna komponenta u osloncu A FAx 0
vertikalna komponenta u osloncu A FAy 1,925 N
vertikalna komponenta u osloncu B FB 1,925 N
Da bi se mogao dimenzionirati popreni presjek potrebno je odrediti mjesto i veliinu

maksimalnog momenta savijanja. Maksimalni moment savijanja oekuje se na mjestu gdje je
poprena sila jednaka nuli. Na slici 4.3 vidljivo je kako se ta vrijednost poprene sile nalazi
izmeu dviju koncentriranih sila pa nije potrebno posebno raunati mjesto najveeg momenta
savijanja.
Slika 4.3 Dijagram poprenih sila i momenata savijanja
Maksimalni moment savijanja iznosi:
M maks FAy 188,5 F1 22 0 (4.8)
M maks 1,925 188,5 1,925 22
M maks 320,5125 Nmm
Moment otpora krunog presjeka rauna se prema izrazu:
Wy d 3 / 32 (4.9)
Doputeno naprezanje za osovine i vratila (iskustvene vrijednosti) prema K. H. Decker:

Elementi strojeva na 223. str. za St 42...50 iznosi 50 - 100 N/mm2.
M maks 320,5125
Wy 6, 41025 mm3 (4.10)
dop 50
Ivan Koci 42
d3
Wy 0,1d 3 (4.11)
32
32Wy
d 3 (4.12)

32 6, 41025
d 3

d 4, 0268 mm
Dobivena vrijednost predstavlja minimalnu vrijednost promjera osovine.
4.1.2 Proraun najveeg progiba osovine x-osi
Integriranjem diferencijalne jednadbe elastine linije mogue je izraunati progib i nagib

u bilo kojoj toki osovine. S obzirom da je izvod diferencijalne jednadbe neto opseniji nego
kod optereenja jednom silom, ovdje e biti prikazan samo konani oblik jednadbe [41] za
kritini presjek.
Fa
wmaks (3l 2 4a 2 ) (4.13)
24 EI
pri emu su:

maksimalni progib wmaks
sila koja optereuje osovinu F 1,925 N
udaljenost sile F od ruba - a 166, 5 mm
Youngov modul elastinosti E 200 GPa
moment tromosti presjeka I 44,92 mm 4 za sluaj min. standardnog promjera osovine
d4
I (4.14)
64
d4 5,54
I 44,92 mm4
64 64
Fa
wmaks (3l 2 4a 2 ) (4.15)
24 EI
1,925 166,5
wmaks (3 3772 4 166,52 ) 0, 47 mm
24 200 103 44,92
wmaks 0, 47 mm NE ZADOVOLJAVA!
Ivan Koci 43
Progib koji nastaje uslijed optereenja iznosi 0,47 mm to je dosta velika vrijednost uzevi
u obzir da stroj stvara model otiskujui slojeve visine 0,3 mm. U skladu s reenim, postavlja se
zahtjev pri kojem je potrebno dimenzionirati osovinu obzirom na maksimalnu vrijednost
progiba wmaks 0,1mm .
24wmaks EI Fa(3l 2 4a 2 ) (4.16)
d4
24 E wmaks Fa(3l 2 4a 2 )
64
24 E d 4 wmaks 64Fa(3l 2 4a 2 )
64 Fa(3l 2 4a 2 )
d 4 (4.17)
24 E wmaks
64 1,925 166,5(3 377 2 4 166,52 )

d4
24 200 103 0,1
d 8, 009 mm
Uzevi u obzir razliku tek u treu decimalu i postojei faktor sigurnosti, iskustveno se
usvaja osovina nazivne debljine 8 mm.
4.1.3 Proraun okretnog momenta koranog motora pri remenskom prijenosu x-osi
1
J opt mopt D 2 (4.18)
4
1
J opt 0, 785 (10 103 )2 1,9625 105 kgm 2
4
pri emu su:

aksijalni moment tromosti optereenja J opt 1,9625 105 kgm2
masa optereenja mopt 0, 785 kg
promjer remenice D 10 103 m
1
J R mR D 2 (4.19)
8
1
J R 0, 003 (10 103 ) 2 3, 75 108 kgm 2
8
Ivan Koci 44
Obzirom da je prijenos izveden pomou dvije remenice, potrebno je obje uvrstiti u proraun.
Sukladno tome slijedi:
J R J R1 J R2 7,5 108 kgm2 (4.20)
pri emu su:

aksijalni moment tromosti remenice J R 3, 75 108 kgm2
masa remenice mR 0, 003 kg
1
J r mr D 2 (4.21)
4
1
J r 0, 009 (10 103 )2 2, 25 107 kgm 2
4
pri emu su:

aksijalni moment tromosti remena J r 2, 25 107 kgm2
masa remena mr 0, 009 kg
Kako bi se uzeo u obzir i aksijalni moment tromosti koranog motora, za pretpostavku se

moe uzeti upravo onaj dobiven proraunom za z-os jer je poeljno koristiti iste korane motore
ako je to mogue. Ukoliko pretpostavljeni korani motor ne zadovolji, potrebno je vratiti se u
proraun i isto uiniti za snaniji korani motor.
J EM 5, 4 106 kgm2 (4.22)
pri emu je:

aksijalni moment tromosti motora J EM 5, 4 106 kgm2
Ukupni moment tromosti podsustava x-osi iznosi:

J uk J opt J R J r J EM (4.23)
J uk 1,9625 105 7,5 108 2, 25 107 5, 4 106 2,5325 105 kgm2
Moment uslijed ubrzanja moe se izraunati prema:

1 0
M a J uk 0 ( J opt J R J r J EM ) (4.24)
t
Ivan Koci 45
125, 66 0
M a 2,5325 105 0, 0318 Nm
0,1
pri emu su:

moment uslijed ubrzanja M a 0, 0318 Nm
0
kutno ubrzanje 0 1 rad/s 2
t
poetna kutna brzina 0 0 rad/s
krajnja kutna brzina 1 125, 66 rad/s
promjena vremena t 0,1 s
Moment uslijed optereenja iznosi:

mopt gD(sin cos )
M opt (4.25)
2
0, 785 9,81 (10 103 )(sin(0) 0, 05 cos(0))

M opt 2,13 103 Nm
2 0,9
pri emu su:

moment uslijed optereenja M opt 2,13 103 Nm
kut nagiba 0
koeficijent trenja 0, 05
uinkovitost 0,85 0,95
Potreban okretni moment rauna se prema:

M uk M a M opt (4.26)
M uk 0, 0318 2,13 103 0, 03395 Nm
M ko M uk S (4.27)
M ko 0, 03395 1,8 0, 0611 Nm
pri emu su:

ukupni proraunski moment M uk 0, 03395 Nm
ukupni okretni moment M ko 0, 0611 Nm
faktor sigurnosti S 1,5 2, 0
S obzirom da ukupni moment iznosi 0,0611 Nm, mogue je odabrati korani motor kao i
za z-os. Njegov okretni moment iznosi 0,137 Nm i prema tome svojim karakteristikama
zadovoljava traena svojstva.
Ivan Koci 46
4.1.4 Proraun i odabir remena x-osi
Pri linearnom kretanju, remen ne prenosi optereenje na konvencionalan (rotacijski)

nain. Dva odsjeena kraja remena su povezana s dijelom koji se giba, a remen putuje natrag i
naprijed prelazei odreenu udaljenost te pritom rotira oko remenice. Zbog tih karakteristika,
proces dimenzioniranja remenskog prijenosa obino ne slijedi standardne postupke.
Najei sluaj je poznavanje vrijednosti maksimalnog optereenja koje treba prenijeti
(povui) u korelaciji s doputenim radnim naprezanjem odobrenim od strane proizvoaa
remena. [42]
Dostupne dimenzije remenja za linearni prijenos optereenja pri kojemu se gibanje

ostvaruje samo pomacima naprijed i natrag mogu se vidjeti na slici 4.4. Prema ponuenim
dimenzijama potrebno je dimenzionirati remenski prijenos.
Slika 4.4 Dostupne dimenzije remenja PowerGrip GT Long Length Belting [42]
S obzirom da ukupni okretni moment za pomak x-osi iznosi 0,0611 Nm, mogue je
odrediti potrebnu vunu silu i usporediti s doputenim radnim optereenjem odobrenim od
strane proizvoaa remena.
Vuna sila moe se izraunati prema:
M ko
Fvu (4.28)
r1
M ko 0, 0611
Fvu 12, 22 N
r1 0, 005
Ivan Koci 47
pri emu su:

vuna sila remena Fvu 12, 22 N
ukupni okretni moment M ko 0, 0611 Nm
polumjer ozubljene remenice r1 0, 005 m
Doputeno radno optereenje odobreno od strane proizvoaa vidljivo je na slici 4.5.

Vrijednosti sa slike potrebno je usporediti s vunom silom remena. Prva vea vrijednost uzima
se kao relevantna dimenzija remena.
Slika 4.5 Ovisnost dimenzija remenja o doputenom radnom optereenju [42]

(Ta (lb) doputeno radno optereenje; 1 lb = 0,45359237 kg)
Ta 6 0, 45359237 1,8144 kg (4.29)
Fa mg (4.30)
Fa mg 1,8144 9,81 17,8 N
pri emu su:

vrijednost oitana iz tablice na slici 4.5 Ta 4, 0 lb 1,8144 kg
sila doputenog optereenja Fa 17,8 N
S obzirom da je Fvu < Fa, remen LL2MR04 zadovoljava navedene kriterije. Meutim,
zbog sukladnosti s y-osi (na kojoj su neto vea optereenja) i s ciljem pojednostavnjenja pri
dimenzioniranju stroja, uzeti e se idui vei remen LL2MR06 kao relevantan.
Ivan Koci 48
4.2 OBLIKOVANJE I PRORAUN Y-OSI
4.2.1 Proraun osovine y-osi obzirom na savijanje
Optereenje koje djeluje na osovinu y-osi izazvano je optereenjem podsustava x-osi i

odreenim komponentama y-osi. Stoga je potrebno izraunati sile kojima podsustav x-osi
optereuje osovinu, kao i sile kojima komponente y-osi optereuju osovinu te ih naposlijetku
zbrojiti.
Da bi se dobile relevantne vrijednosti nastale uslijed djelovanja podsustava x-osi,

potrebno je izraunati vrijednosti optereenja u sluaju kad se glava ureaja nalazi u krajnjem
poloaju jer tada najvie optereuje y-os. U ovom sluaju treba pridodati i optereenje osovina
x-osi proraunatih u prethodnom odjeljku.
Slika 4.6 Krajnji poloaj glave ureaja
Sile kojima podsustav x-osi djeluje na osovinu y-osi:
44
F1 F2
FoL FoD
FAx
377
FAy FBy
Slika 4.7 Nosa optereen glavom ureaja u krajnjem poloaju
muk 783, 6 785 g
pri emu je:

ukupna masa ekstrudera muk 783, 6 785 g
Ivan Koci 49
Fuk muk g (4.31)
Fuk 0, 785 9,81 7, 7 N
Fuk
F1 F2 (4.32)
4
7, 7
F1 F2 1,925 N
4
mo
FoL FoD g (4.33)
2
0,149
FoL FoD 9,81 0, 731 N
2
pri emu su:

ukupna sila Fuk 7, 7 N
masa osovine x-osi mo 0,149 kg
sila osovine na oslonce FoL FoD 0, 731 N
F x 0; FAx 0 (4.34)
F y 0; FAy FB F1 F2 FoD FoL 0 (4.35)
M A 0; FB 377 F1 333 F2 377 FoD 377 0 (4.36)
FB 377 1,925 333 1,925 377 0, 731 377 0
FB 4,356 N
FAy FB F1 F2 FoD FoL 0 (4.37)
FAy 0,956 N
pri emu su:
Ivan Koci 50

vertikalna komponenta u osloncu B FB 4,356 N
Vertikalna komponenta u osloncu B FB 4,356 N uzima se kao ulazni podatak za

optereenje na y-osi. S ciljem izbjegavanja krive interpretacije oznaka u daljnjem proraunu,
vertikalna komponenta u osloncu B zapisivati e se kao FB FeY 4,356 N
Slika 4.8 Masa nosaa y-osi s pripadajuim komponentama
muk 442, 6 g
m1 m2 muk (4.38)
muk
m1 m2 221,3 g
2
pri emu su:

ukupna masa nosaa y-osi muk 442, 6 g
mase kojima su optereena leajna mjesta m1 m2 221,3 g
Fuk muk g (4.39)
Fuk 0, 4426 9,81 4,342 N
Fuk
F1 F2 (4.40)
2
4,342
F1 F2 2,171 N
2
Ivan Koci 51
pri emu su:

ukupna sila Fuk 4,342 N
300
117 66
F1+FeY
F2+FeY
FAx
FAy FBy
Slika 4.9 Osovina y-osi optereena dvama koncentriranim silama

(najkritinije mjesto)
F x 0; FAx 0 (4.41)
F y 0; FAy FB ( F1 FeY ) ( F2 FeY ) 0 (4.42)
M A 0; FB 300 ( F1 FeY ) 117 ( F2 FeY ) 183 0 (4.43)
FB 300 (2,171 4,356) 117 (2,171 4,356) 183 0
FB 6,527 N
FAy FB F1 F2 0 (4.44)
FAy 6,527 N
pri emu su:

Ivan Koci 52

vertikalna komponenta u osloncu B FB 6,527N
Da bi se mogao dimenzionirati popreni presjek potrebno je odrediti mjesto i veliinu

maksimalnog momenta savijanja. Maksimalni moment savijanja oekuje se na mjestu gdje je
poprena sila jednaka nuli. Na slici 4.10 vidljivo je kako se ta vrijednost poprene sile nalazi
izmeu dviju koncentriranih sila pa nije potrebno posebno raunati mjesto najveeg momenta
savijanja.
Slika 4.10 Dijagram poprenih sila i momenata savijanja
Maksimalni moment savijanja iznosi:
M maks FAy 150 ( F1 FeY ) 33 0 (4.45)
M maks 6,527 150 6,527 33
M maks 763, 66 Nmm
Moment otpora krunog presjeka rauna se prema izrazu:
Wy d 3 / 32 (4.46)
Doputeno naprezanje za osovine i vratila (iskustvene vrijednosti) prema K. H. Decker:

Elementi strojeva na 223. str. za St 42...50 iznosi 50 100 N/mm2.
M maks 763, 66
Wy 15, 273 mm3 (4.47)
dop 50
d3
Wy 0,1d 3 (4.48)
32
Ivan Koci 53
32Wy
d 3 (4.49)

32 15, 273
d 3

d 5,3783 mm
Dobivena vrijednost predstavlja minimalnu vrijednost promjera osovine.
4.2.2 Proraun najveeg progiba osovine y-osi
Integriranjem diferencijalne jednadbe elastine linije mogue je izraunati progib i nagib

u bilo kojoj toki osovine. S obzirom da je izvod diferencijalne jednadbe neto opseniji nego
kod optereenja jednom silom, ovdje e biti prikazan samo konani oblik jednadbe [41] za
kritini presjek.
Fa
wmaks (3l 2 4a 2 ) (4.50)
24 EI
pri emu su:

maksimalni progib wmaks
sila koja optereuje osovinu F 6,527 N
udaljenost sile F od ruba a 150 mm
Youngov modul elastinosti E 200 GPa
moment tromosti presjeka I 41, 07 mm4 za sluaj min. promjera osovine
d4
I (4.51)
64
d4 5,37834
I 41, 07 mm4
64 64
Bez prethodnog raunanja progiba, usporedivi s momentima tromosti presjeka x-osi,

direktno se postavlja zahtjev pri kojem je potrebno dimenzionirati osovinu obzirom na
maksimalnu vrijednost progiba wmaks 0,1mm .
24wmaks EI Fa(3l 2 4a 2 ) (4.52)
d4
24 E wmaks Fa(3l 2 4a 2 )
64
Ivan Koci 54
24 E d 4 wmaks 64Fa(3l 2 4a 2 )
64 Fa(3l 2 4a 2 )
d4 (4.53)
24 E wmaks
64 6,527 117(3 3002 4 117 2 )

d 4
24 200 103 0,1
d 9,139 mm
S obzirom da je idua nazivna debljina osovine 10 mm, prema B. Kraut: Strojarski

prirunik, 571. str., spomenuta se usvaja kao relevantna za daljnji proraun.
4.2.3 Proraun okretnog momenta koranog motora pri remenskom prijenosu y-osi
Optereenje y-osi moe se izraunati kao:

mopt 2mY mX 2mo (4.54)
mopt 2 0, 4426 0, 785 2 0,149 1,9682 kg
1
J opt mopt D 2 (4.55)
4
1
J opt 1,9682 (10 103 ) 2 4, 92 105 kgm 2
4
pri emu su:

aksijalni moment tromosti optereenja J opt 4,92 105 kgm2
masa optereenja mopt 1,9682 kg
masa nosaa y-osi mY 0, 4426 kg
masa ekstrudera mX 0, 785 kg
masa osovine mo 0,149 kg
1
J R mR D 2 (4.56)
8
1
J R 0, 003 (10 103 ) 2 3, 75 108 kgm 2
8
Obzirom da je prijenos izveden pomou etiri remenice, potrebno ih je uvrstiti u proraun.
Sukladno tome slijedi:
J R J R1 J R2 J R3 J R4 1,5 107 kgm2 (4.57)
Ivan Koci 55
pri emu su:

aksijalni moment tromosti remenice J R 1,5 107 kgm2
masa remenice mR 0, 003 kg
1
J r mr D 2 (4.58)
4
1
J r 0, 009 (10 103 )2 2, 25 107 kgm 2
4
pri emu su:

aksijalni moment tromosti remena J r 2, 25 107 kgm2
masa remena mr 0, 009 kg
Kako bi se uzeo u obzir i aksijalni moment tromosti koranog motora, za pretpostavku se

moe uzeti upravo onaj dobiven proraunom za z-os jer je poeljno koristiti iste korane motore
ako je to mogue. Ukoliko pretpostavljeni korani motor ne zadovolji, potrebno je vratiti se u
proraun i isto uiniti za korani motor vee snage.
J EM 5, 4 106 kgm2 (4.59)
pri emu je:

aksijalni moment tromosti motora J EM 5, 4 106 kgm2
Ukupni moment tromosti podsustava x-osi iznosi:

J uk J opt J R J r J EM (4.60)
J uk 4,92 105 1,5 107 2, 25 107 5, 4 106 5, 498 105 kgm2
Moment uslijed ubrzanja moe se izraunati prema:

1 0
M a J uk 0 ( J opt J R J r J EM ) (4.61)
t
125, 66 0
M a 5, 498 105 0, 0691 Nm
0,1
pri emu su:
moment uslijed ubrzanja M a 0, 0691 Nm
Ivan Koci 56
1 0
kutno ubrzanje 0 rad/s 2
t
poetna kutna brzina 0 0 rad/s
krajnja kutna brzina 1 125, 66 rad/s
promjena vremena t 0,1 s
Moment uslijed optereenja iznosi:

mopt gD(sin cos )
M opt (4.62)
2
1,9682 9,81 (10 103 )(sin(0) 0, 05 cos(0))

M opt 5,363 103 Nm
2 0,9
pri emu su:
moment uslijed optereenja M opt 5,363 103 Nm
kut nagiba 0
koeficijent trenja 0, 05
uinkovitost 0,85 0,95
Potreban okretni moment rauna se prema:

M uk M a M opt (4.63)
M uk 0, 0691 5,363 103 0, 07446 Nm
M ko M uk S (4.64)
M ko 0, 07446 1, 7 0,1266 Nm
pri emu su:

ukupni proraunski moment M uk 0, 07446 Nm
ukupni okretni moment M ko 0,1266 Nm
faktor sigurnosti S 1,5 2, 0
S obzirom da ukupni moment iznosi 0,1266 Nm, mogue je odabrati korani motor kao i
za z-os. Njegov okretni moment iznosi 0,137 Nm i prema tome svojim karakteristikama
zadovoljava traena svojstva.
4.2.4 Proraun i odabir remena y-osi
Pri linearnom kretanju, remen ne prenosi optereenje na konvencionalan (rotacijski)

nain. Dva odsjeena kraja remena su povezana s objektom koji se giba i remen putuje natrag i
Ivan Koci 57
naprijed prelazei odreenu udaljenost te pritom rotira oko remenice. Zbog tih karakteristika,
proces dimenzioniranja remenskog prijenosa obino ne slijedi standardne postupke.
Najei sluaj je poznavanje vrijednosti maksimalnog optereenja koje treba prenijeti
(povui) u korelaciji s doputenim radnim naprezanjem odobrenim od strane proizvoaa
remena. [42]
Dostupne dimenzije remenja za linearni prijenos optereenja pri kojemu se gibanje

ostvaruje samo pomacima naprijed i natrag mogu se vidjeti na slici 4.11. Prema ponuenim
dimenzijama potrebno je dimenzionirati remenski prijenos.
Slika 4.11 Dostupne dimenzije remenja PowerGrip GT Long Length Belting [42]
S obzirom da ukupni okretni moment za pomak x-osi iznosi 0,0611 Nm, mogue je
odrediti potrebnu vunu silu i usporediti s doputenim radnim optereenjem odobrenim od
strane proizvoaa remena.
Vuna sila moe se izraunati prema:
M ko
Fvu (4.65)
r1
M ko 0,1266
Fvu 25,32 N
r1 0, 005
pri emu su:

vuna sila remena Fvu 25,32 N
ukupni okretni moment M ko 0,1266 Nm
polumjer ozubljene remenice r1 0, 005 m
Ivan Koci 58
Doputeno radno optereenje odobreno od strane proizvoaa vidljivo je na slici 4.12.

Vrijednosti sa slike potrebno je usporediti s vunom silom remena. Prva vea vrijednost uzima
se kao relevantna dimenzija remena.
Slika 4.12 Ovisnost dimenzija remenja o doputenom radnom optereenju [42]

(Ta (lb) doputeno radno optereenje; 1 lb= 0,45359237 kg)
Ta 6 0, 45359237 2, 7215 kg (4.66)
Fa mg (4.67)
Fa mg 2, 7215 9,81 26, 7 N
pri emu su:

vrijednost oitana iz tablice na slici 4.6 Ta 6, 0 lb 2, 7215 kg
sila doputenog optereenja Fa 26, 7 N
S obzirom da je Fvu < Fa remen LL2MR06 uzima se kao relevantan i koristiti e se pri izradi
stroja.
Ivan Koci 59
4.3 OBLIKOVANJE I PRORAUN Z-OSI
4.3.1 Proraun pogona vertikalnog posmaka
Oblik osnovnih dijelova stroja vertikalnog posmaka potrebno je dimenzionirati tako da

maksimalna gibanja u vertikalnom smjeru ne prelaze 220 mm, to predstavlja najveu visinu
modela koji se moe izraditi na stroju. Ubrzanja u vertikalnom smjeru trebaju postii ubrzanje
az 2 m / s 2 .
Korani elektromotor pri pogonu vertikalnog posmaka mora svladati optereenja
izazvana masama elemenata vertikalnog posmaka i tromosti masa vertikalnog posmaka.
Pogonska sila u vertikalnom smjeru (D'Alambertova sila) definirana je kao: [43]
n
F mi az (4.68)
i 1
Mase pojedinih elemenata vertikalnog posmaka dobivene su pomou modela

konstruiranog u programskom paketu SolidWorks te usporeene s iznosima masa dobivenim
direktnim mjerenjem svakog elementa, tablica 4.1.
Tablica 4.1 Popis dijelova vertikalnog posmaka s pripadajuim masama

R. br. Naziv dijela Masa, m/kg Broj komada
1. Nosa vertikalnog posmaka 0,162 1
2. Podloga za grijanje 0,396 1
3. Nosa podloge 0,379 1
4. Vijak M3x40 0,002 4
5. Vijak M3x20 0,001 8
6. Vijak M3x35 0,0015 2
7. Matica M3 0,25x10-3 14
8. Opruga 0,0015 4
9. Linearni leaj 0,019 4
10. Maksimalna masa modela 10 1
UKUPNO: 11,0415 40
Potrebna pogonska sila obzirom na ubrzanja u vertikalnom smjeru

Prema ranije navedenom moe se izraunati potrebna pogonska sila:
40
F mi az 11, 0415 2 22, 083 N
i 1
Ivan Koci 60
Moment za svladavanje tromosti masa vertikalnog posmaka
Moment obodne sile na srednjem promjeru navoja iznosi:

d2
M 1 Fo (4.69)
2
Obodna sila na navoju se moe izraziti kao:
2
Fo M1 (4.70)
d2
Iz slike 4.13 mogu se izraziti geometrijski odnosi:

P 1, 5
tan (4.71)
d 2 7, 25
3, 768
0,1
tan (4.72)
cos cos 15
5,9106
pri emu su:
kut uspona 3, 768
kut trapeznog navoja 15
korak navoja P 1,5 mm
srednji promjer d 2 7, 25 mm
kut otpora trenja 5,9106
koeficijent trenja za normalno obraene navoje 0,1
Slika 4.13 Sile matice na razvijenu plohu navoja vretena [44]
Obodna sila izaziva otpor trenja na povrinu navoja:

T1 N (4.73)
Ivan Koci 61
T1
tan (4.74)
N
F
N (4.75)
cos / 2
F 22, 083
T1 N 0,1 2,55 N
cos / 2 60
cos
2
Provjera tonosti geometrijskih odnosa:
2,55
0,1 tan (4.76)
25,5
5, 71 (4.77)
Obodna sila pri dizanju iznosi:
Fo1 F tan (4.78)
Fo1 22,083 tan 3,768 5,9106 3,766 N
Moment obodne sile prema tome glasi:

d2
M1 F tan (4.79)
2
7, 25 103
M1 22, 083 tan 3, 768 5,9106
2
M1 0, 0137 Nm
pri emu su:

otpor trenja T1 2,55 N
normalna sila pritiska N 25,5 N
kut nagiba prema osi navoja za polovicu kuta profila / 2 30
obodna sila Fo1 3, 766 N
moment obodne sile M1 0, 0137 Nm
Potrebno kutno ubrzanje vretena

Kinematiki odnos izmeu aksijalnog ubrzanja na vretenu (ubrzanje vertikalnog
posmaka) i kutnog ubrzanja vretena moe se izraunati prema:
P a
z (4.80)
d 2 a0
d2
a0 (4.81)
2
Ivan Koci 62
P a 2a
z z (4.82)
d 2 d 2 d 2
2
2az
(4.83)
P
2 2 1000
8377, 6 rad / s 2
1,5
Aksijalni moment tromosti navojnog vretena

1
J z mr 2 (4.84)
2
1
J z 0, 09 0, 0042 7, 2 107 kgm 2
2
Moment za svladavanje inercije vretena

M 2 Jz (4.85)
M 2 8377, 6 7, 2 107 6, 03 103 Nm
Potrebna pogonska sila za podizanje masa obzirom na gravitaciju

Prema ranije navedenom moe se izraunati potrebna pogonska sila:
40
F mi az (4.86)
i 1
40
F mi az 11, 0415 9,81 108,32 N
i 1
Moment za svladavanje tromosti masa vertikalnog posmaka obzirom na gravitaciju

P 1, 5
tan (4.87)
d 2 7, 25
3, 768
0,1
tan (4.88)
cos cos 15
5,9106
pri emu su:
kut uspona 3, 768
kut trapeznog navoja 15
Ivan Koci 63
korak navoja P 1,5 mm

srednji promjer d 2 7, 25 mm
kut otpora trenja 5,9106
koeficijent trenja za normalno obraene navoje 0,1
Obodna sila izaziva otpor trenja na povrinu navoja:

T2 N (4.89)
T2
tan (4.90)
N
F
N (4.91)
cos / 2
F 108, 32
T2 N 0,1 12,51 N
cos / 2 60
cos
2
Provjera tonosti geometrijskih odnosa:
12,55
0,1 tan
125,5
5, 71
Obodna sila pri dizanju iznosi:
Fo2 F tan (4.92)
Fo2 108,32 tan 3,768 5,9106 18, 47 N
Moment obodne sile prema tome glasi:

d2
M2 F tan (4.93)
2
7, 25 103
M 2 108,32 tan 3, 768 5,9106
2
M 2 0, 067 Nm
pri emu su:

otpor trenja T2 12,51N
normalna sila pritiska N 125,5 N
kut nagiba prema osi navoja za polovicu kuta profila / 2 30
obodna sila Fo2 18, 47 N
moment obodne sile M 2 0, 067Nm
Ivan Koci 64
Potreban moment koranog elektromotora

M M1 M 2 M 3 (4.94)
M 0, 0137 6, 03 103 0, 067 0, 08673Nm
Odabir koranog elektromotora

Na temelju izraunatog momenta i slike 4.14 odabran je korani elektromotor Nema 17
SL42STH40-1204A koji ima okretni moment 0,137 Nm pri 1200 min-1.
Okretni moment
oz-in (Ncm)
Broj koraka u sekundi (okr./min.)

Slika 4.14 Dijagram okretnog momenta koranog motora Nema 17 [45]
Ivan Koci 65
4.4 NUMERIKI PRORAUN DEFORMACIJA I NAPREZANJA
Analiza deformacija i naprezanja provedena je pomou programskog paketa ANSYS

Student 16.2 na Workbench platformi. Numerikom analizom znatno je ubrzan proraun
odreenih komponenti, a rjeenja su potpomogla pravilnom dimenzioniranju istih na kritinim
mjestima.
4.4.1 Numeriki proraun deformacija i naprezanja nosaa radne podloge
Umreavanje modela
Model nosaa radne podloge umreen je tetraedarskim konanim elementima, slika 4.16.
U svrhu postizanja to vee tonosti, za umreavanje na kritinim mjestima izabran je vei
stupanj diskretizacije, odnosno vei broj manjih elemenata. Veliina elemenata cijelog modela
iznosi 1,5 mm, a na mjestima najvee koncentracije naprezanja 0,8 mm i 0,2 mm. Vei stupanj
diskretizacije postignut je pomou dvije interesne zone (eng. sphere of influence), polumjera
15 mm za elemente veliine 0,8 mm i polumjera 5 mm za elemente veliine 0,2 mm, slika 4.15
a) i b). Na taj nain pokuao se postii jednoliniji prijelaz izmeu konanih elemenata.
a) b)
Slika 4.15 Vei stupanj diskretizacije
Slika 4.16 Umreavanje modela
Ivan Koci 66
Optereenje modela i rubni uvjeti

Optereenje nosaa definirano je preko sile raspodijeljene na etiri kraja gdje se oslanja
radna podloga. Sila je dobivena umnokom mase iznosa 5 kg (uzevi u obzir 50%-tnu
ispunjenost ispisivanog uzorka) i ubrzanja zemljine sile tee.
S obzirom da je poleina nosaa oslonjena na sredinji nosa z-osi, onemogueno je
gibanje u smjeru osi z, slika 4.17.
Vijci predstavljaju rastavljivu vrstu spojeva pa je na mjestu njihovog djelovanja
onemogueno gibanje u sve tri osi, slika 4.17.
Slika 4.17 Optereenje modela i rubni uvjeti

Prikaz rezultata
Najvea ekvivalentna naprezanja pojavljuju se na mjestima oslanjanja narinutog
optereenja, ali iznos od 65,349 MPa (slika 4.18) znatno je manji od granice teenja materijala
(prema EN 10025-2:2004, elik S275JR ima Rp0,2 = 275 MPa). Primjer detaljnijeg prikaza
naprezanja oko provrta vidljiv je na slici 4.19.
Slika 4.18 Ekvivalentna naprezanja nosaa radne podloge
Ivan Koci 67
Slika 4.19 Detaljniji prikaz raspodjele naprezanja na mjestu optereenja
Minimalne deformacije nosaa od velike su vanosti za tonost ispisa. Izvedba

analiziranog nosaa pokazuje najvee deformacije u zoni prednjeg pojasa, ija vrijednost iznosi
1,42 mm. S obzirom da je radna podloga oslonjena samo na etiri rubna kraja, analizirane su
deformacije i na tim mjestima. Na slici 4.20 vidljivo je da te vrijednosti ne prelaze 0,25 mm.
Iako je ta vrijednost jo uvijek velika, valja spomenuti da se modeli ispisuju u slojevima, a
proporcionalno tome i masa modela linearno poveava. Promatrajui na taj nain, dok se
izradi model mase 5 kg, deformacije svakog sloja biti e nezamjetne i nee utjecati na tonost
konanog modela.
Slika 4.20 Deformacije nosaa radne podloge
Ivan Koci 68
4.4.2 Numeriki proraun deformacija i naprezanja vratila pri najveem optereenju
Umreavanje modela
Vratilo duljine 333 mm i promjera 6 mm umreeno je tetraedarskim konanim
elementima. Veliina elemenata kroz cijeli model iznosi 1 mm.
Slika 4.21 Umreavanje modela
Optereenje modela i rubni uvjeti

Optereenje vratila definirano je preko najveeg okretnog momenta koji korani motor
moe proizvesti.
S obzirom da se na vratilu nalaze jo po jedna remenica sa svake strane i na krajevima
leajna mjesta, potrebno je dodatno pojednostavniti optereenja i rubne uvjete kako bi se ubrzao
proces analize. To je uinjeno na nain da su onemogueni pomaci u leajnim mjestima, ime
se eli opisati sluaj zaglavljivanja podsustava y-osi. Takvim stjecajem okolnosti opisuje se
najkritiniji scenarij koji se moe pojaviti tijekom eksploatacije, slika 4.22.
Slika 4.22 Optereenje modela i rubni uvjeti
Ivan Koci 69
Prikaz rezultata
Najvee ekvivalentno naprezanje pojavljuje se na leajnom mjestu koje je blie
pogonskoj remenici, ali iznos od 5,56 MPa znatno je manji od doputenog naprezanja na torziju
i savijanje ( t,dop 55 60MPa za okretne osovine od elika Fe 490-2), slika 4.23.
Shodno tome, moglo bi se dimenzionirati vratilo manjeg promjera, ali zbog ogranienosti
promjera remenica i izbjegavanja komplikacija izrade novih, ovo vratilo je uzeto kao relevantno
pri izradi ureaja.
Slika 4.23 Ekvivalentna naprezanja na vratilu
Analizirano vratilo pokazalo je najvee deformacije na mjestu uvrenja remenice, to

je svakako bilo za oekivati. Njena vrijednost iznosi 0,0018 mm pa se moe zakljuiti da
korani motor pri najveem okretnom momentu ima zanemariv utjecaj na vratilo.
Slika 4.24 Deformacije vratila
Ivan Koci 70
5 PRIKAZ PROCESA IZRADE UREAJA ZA MODELIRANJE TOPLJENIM

DEPOZITOM
5.1 OKVIR KUITA
Okvir kuita predstavlja nosivu konstrukciju na kojoj se vri nadgradnja svih ostalih
elemenata ureaja za modeliranje topljenim depozitom.
Uloga kuita nije samo drati sve dijelove na okupu, nego i odravati osi poravnate u
svim trenucima uslijed stalnih kretanja i vibracija. Takoer, mora se oduprijeti silama i
inercijama koje se pojavljuju uslijed gibanja masa i naglih promjena njihovih smjerova i brzina.
Kao takav, jedan je od kljunih faktora, kako za stabilnost ureaja, tako i za kvalitetu
samog ispisa. Shodno tome i nainu na koji se ostvaruju gibanja po osima, dimenzionirano je
kuite koje bi zadovoljilo spomenute kriterije.
Slika 5.1 Dimenzioniranje kuita

Kako je najvanija karakteristika kuita krutost, donesena je odluka primjene zavarene
izvedbe kojom bi se izravno pridonijelo boljoj kvaliteti ispisa i stabilnosti ureaja. Na temelju
modela izraeno je kuite od elinih kvadratnih cijevi 20x20x2 mm (S235JR), konane mase
4864 g., slika 5.2 a) i b).
a) b)
Slika 5.2 Izrada okvira za kuite: a) prije zavara b) nakon zavara
Ivan Koci 71
5.2 POZICIONIRANJE U PROSTORU
Kako je najei i najprimjenjiviji nain definiranja toke u prostoru prema Kartezijevom

koordinatnom sustavu, vano je razmotriti razliite mogunosti pozicioniranja glave ureaja s
ciljem postizanja vee brzine slaganja slojeva, bolje kvalitete ispisa, jednostavnosti sastavljanja
komponenti, a naposlijetku i cijene samog ureaja.
5.2.1 Navojno vreteno i glatka ipka s linearnim kuglinim leajima
Ostvarivanje spomenutih kriterija mogue je primjenom i kombinacijom razliitih

komponenti, s glavnim ciljem usmjerenim ka smanjenju trenja izmeu tih istih komponenti.
Najbolji omjer uloenog i dobivenog pokazao se primjenom glatkih ipki sa linearnim
kuglinim leajima (LM8UU) koritenim za pozicioniranje glave ureaja te navojno vreteno
(povoljnija opcija navojna ipka) za pozicioniranje nosive podloge modela.
Slika 5.3 Glatka ipka s linearnim kuglinim leajima

Prijenos gibanja pomou navojne ipke koristi se za podizanje i sputanje nosive podloge
modela. Izveden je pomou dvije matice i opruge izmeu njih kako bi se dobilo bolje
nalijeganje profila navoja, a time tonije pozicioniranje pri vertikalnim pomacima.
Slika 5.4 Navojna ipka s dvostrukom maticom
5.2.2 Remenski prijenos
Pozicioniranje glave ureaja (ekstrudera) ostvareno je pomou remenskog prijenosa,

tonije linearnim gibanjem. Dva odsjeena kraja remena povezana su s nosaem koji se giba, a
remen putuje natrag i naprijed prelazei odreenu udaljenost, slika 5.5.
Slika 5.5 Odsjeeni krajevi remena povezani s objektom koji se giba
Ivan Koci 72
Kako bi se izbjegla bilo kakva mogunost proklizavanja remena (kojom se znatno

smanjuje tonost ispisa) odabran je remenski prijenos snage i gibanja pomou veze oblikom.
Zupasti remenski prijenos ujedno omoguuje i vei razmak osi izmeu remenica, to je takoer
sluaj kod ovog ureaja. Proraunom su definirane dimenzije remena i u skladu s tim odabran
zupasti remen PowerGrip GT LL2MR06. Ozubljene remenice su osigurane bonim ploama
kako ne bi dolo do silaenja remena uslijed gibanja masa i naglih promjena njihovih smjerova.
S obzirom da su korani motori dovoljno snani, prijenosni omjer nije mijenjan (i=1), a sve
remenice imaju po 16 zubaca, slika 5.6.
Slika 5.6 Remenski prijenos ostvaren pomou veze oblikom
5.3 GLAVA UREAJA (EKSTRUDER)
Ekstrudiranje predstavlja proces kojim se osigurava ravnomjeran dotok taline u mlaznicu.

Prema tome, to je najvaniji dio samog procesa trodimenzionalnog ispisa. U procesu izrade,
ekstruder je podijeljen na dva glavna dijela; kuite ekstrudera i ispisnu glavu. Takvom
izvedbom omoguen je jednostavan pristup i zamjena komponenti u sluaju pojave smetnji ili
kvarova.
Slika 5.7 Glava ureaja (ekstruder)
Ivan Koci 73
Kuite ekstrudera smjeteno je na paralelne glatke ipke. etiri linearna leaja

omoguuju pozicioniranje glave ureaja (ekstrudera) u poprenom smjeru. Na kuitu se nalazi
i remenski prijenos kojim se ostvaruje promjena poloaja, slika 5.8.
Slika 5.8 Kuite glave ureaja (ekstrudera)

Ispisna glava funkcionira na principu provlaenja plastine niti izmeu dvaju nazubljenih
valjia pogonjenih koranim motorom. S obzirom da se ispisna glava sastoji od hladnog i
grijanog dijela, sustavno su odvojeni izvedbom kuita. Hladni dio slui za voenje i
usmjeravanje plastine niti. Smjeten je u gornjem dijelu kuita i hlaen ventilatorom kako bi
se izbjegle sluajne pojave rasta temperature iznad 40 C. Grijani dio sastoji se od kanala koji
slui za prolaz plastine niti, grijaa, senzora temperature i mlaznice. Nalazi se u donjem dijelu
kuita i obloen je termalnom trakom koja slui kao zatita od opeklina, a ujedno obavlja
funkciju izolatora. Kanal je grijan pomou grijaa snage 40 W kojim se vrlo brzo mogu
dosegnuti temperature i do 250 C. Senzor temperature omoguava nadzor i praenje
temperature grijaa uzevi u obzir i kvalitetu ispisa koja ovisi i o pravilno podeenoj temperaturi
taljenja plastine niti. Nakon spomenute regulacije i podeavanja parametara, korani motor
pomou nazubljenih valjia potiskuje plastinu nit prema mlaznici. Izvedba grijanog kanala
omoguuje primjenu mlaznica promjera 0,2 0,8 mm, ovisno o debljini niti.
Slika 5.9 Ispisna glava ekstrudera
Ivan Koci 74
Plastinu nit koja se nalazi namotana na kolutu potrebno je prvotno dovesti do glave
ureaja, a potom rastaljenu istisnuti kroz mlaznicu. Doprema plastine niti ostvarena je putem
lanaste vodilice, koja je povezana s glavom ureaja, slika 5.10.
Slika 5.10 Doprema plastine niti
5.4 PODSUSTAV UPRAVLJANJA X-OSI
Upravljanje po x-osi vri se pomou zupastog remenskog prijenosa spojenog preko

koranog motora na glavu ureaja (ekstruder). Kompleksniji oblik nosaa omoguuje
jednostavnu montau i demontau cijelog podsustava x-osi, a ujedno ukljuuje elemente
dizajna kojima se nastoji ostvariti najvea mogua fizika i psiholoka povezanost, slika 5.11.
Slika 5.11 Podsustav upravljanja x-osi
Ivan Koci 75
5.5 PODSUSTAV UPRAVLJANJA Y-OSI
Gibanje podsustava y-osi omoguuje upravljanje ureajem u uzdunom smjeru. Kako bi

se osigurala stabilnost, nosai y-osi voeni su pomou etiri linearna leaja; po dva sa svake
strane, slika 5.12.
Slika 5.12 Podsustav upravljanja y-osi
Preko y-osi osigurana je glavna poveznica cjelokupnog sustava s kuitem ureaja. Na

etiri kraja nalaze se nosai uvreni vijanom vezom s nosivim stopicama kuita, slika 5.13.
Slika 5.13 Veza cjelokupnog sustava s kuitem
U ovom sluaju, korani motor koji vri promjenu poloaja y-osi nalazi se na kuitu,
slika 5.14. Time su dodatno smanjene vibracije pri ispisu, a i samom elastinou remenskog
prijenosa poznato je da se vibracije neznatno prenose.
Ivan Koci 76
Slika 5.14 Pogonski motor y-osi privren na kuite
5.6 PODSUSTAV UPRAVLJANJA Z-OSI
Slika 5.15 Podsustav upravljanja z-osi
Ostvarivanje poloaja po visini omoguuje ureaju slaganje slojeva i nadgradnju modela.

Preciznost mora biti vrlo visoka kako bi se izbjegli neravnomjerno naneseni slojevi. Ovisno o
kalibriranosti ureaja, visina sloja moe biti i 0,1 mm (u veini sluajeva 0,3 mm). Sukladno
navedenom, prijenos je ostvaren pomou navojne ipke, a kako bi se dobilo bolje nalijeganje
profila, postavljene su dvije matice tlaene oprugom u sredini, slika 5.16.
Ivan Koci 77
Slika 5.16 Izvedba prijenosa navojnom ipkom

Donji nosa uvren je za okvir kuita vijanim spojem. Korani motor takoer je
smjeten u donjem dijelu i spojkom (modelirana i izraena od ABS plastike) povezan s
navojnom ipkom. Navojna ipka je uleitena pomou aksijalnog leaja kako bi se izbjegla
direktna aksijalna optereenja koranog motora, slika 5.17.
Slika 5.17 Izvedba donjeg nosaa
Neeljena kretanja i pomaci nosive podloge sprijeeni su izvedbom sredinjeg nosaa.

Osim to je povezan s ranije opisanom navojnom ipkom, uleiten je pomou etiri linearna
leaja koja mu omoguuju kretanje samo uzdu glatkih ipki. Takvom izvedbom izbjegnute su
opasnosti od dodatnog optereivanja i izvijanja navojne ipke, slika 5.18. Radna podloga
predstavlja povrinu na kojoj nastaje predmet tijekom ispisa. Njome su definirane maksimalne
dimenzije predmeta koji se izrauje. Kako bi se premostila velika razlika temperatura izmeu
ekstrudiranog depozita i podloge, potrebno je podlogu zagrijati na odreenu temperaturu.
Zagrijana podloga omoguuje ravnomjernije hlaenje prvih slojeva, spreavajui mogua
deformiranja koja se najee manifestiraju kao podignuti rubovi. Opruge ispod podloge
namijenjene su niveliranju prije ispisa, kako bi tonost prvog ekstrudiranog sloja bila to vea,
slika 5.19.
Ivan Koci 78
Slika 5.18 Izvedba sredinjeg nosaa
Slika 5.19 Izvedba radne podloge sredinjeg nosaa
Tri manja nosaa privrena za okvir kuita u gornjem dijelu osiguravaju podsustav z-
osi od izvijanja. Aksijalni leaj u srednjem nosau omoguuje pravilnu rotaciju i manje
vibracije navojne ipke, slika 5.20.
Slika 5.20 Izvedba gornjih nosaa
Ivan Koci 79
5.7 UTVRIVANJE POLOAJA EKSTRUDERA I NOSIVE RADNE
.......PODLOGE
Utvrivanje poloaja ekstrudera ostvareno je pomou osjetljivih mehanikih prekidaa

koji reagiraju na svaki taktilni podraaj. Ovo je vrlo vana funkcija jer je to nain na koji pisa
moe znati gdje je nultoka svake osi. Mehaniki prekida poprene osi nalazi se na nosau
koji omoguava gibanje u uzdunom smjeru. Glava ureaja dolazi u doticaj s njim i biva
pozicionirana u nultoku x-osi, slika 5.21.
Slika 5.21 Osjetljivi mehaniki prekida x-osi

Dva nosaa uzdunog smjera pozicioniraju se pomou osjetljivog mehanikog prekidaa
smjetenog na jednom od etiri nosaa koji su privreni za okvir kuita. Gibanjem prema
tom prekidau dostie se nultoka y-osi, slika 5.22. Takvo stanje predstavlja nulti poloaj glave
ureaja iz kojeg zapoinje ispis.
Slika 5.22 Osjetljivi mehaniki prekida y-osi

Osjetljivi mehaniki prekida za utvrivanje poloaja nosive radne podloge smjeten je
na desnoj glatkoj ipki uzdu koje se kree i kompletna nosiva podloga. Taktilnim podraajem
od strane sredinjeg nosaa aktivira se prekida i gibanje zaustavlja, ostvarujui nulti poloaj
z-osi, slika 5.23.
Slika 5.23 Osjetljivi mehaniki prekida z-osi
Ivan Koci 80
5.8 KONANI MODEL UREAJA ZA MODELIRANJE TOPLJENIM DEPOZITOM
Model ureaja za modeliranje topljenim depozitom koji se moe vidjeti na slikama 5.24
i 5.25 napravljen je u programskom paketu SOLIDWORKS Student Edition 2015-2016.
Slika 5.24 Model ureaja za modeliranje topljenim depozitom - pogled A
Slika 5.25 Model ureaja za modeliranje topljenim depozitom - pogled B
Ivan Koci 81
5.9 ISPISANE KOMPONENTE RAZVIJANOG UREAJA
Dimenzionirane komponente razvijanog ureaja ispisane su na Forcebook UltraPrint

3D koristei ABS plastiku kao materijal za izradu.
Slika 5.26 Komponente razvijanog ureaja (ABS plastika)
Ivan Koci 82
5.10 SKLOP RAZVIJANOG UREAJA
Slika 5.27 Sklopljeni ureaj za modeliranje topljenim depozitom
Slika 5.28 Ureaj za modeliranje topljenim depozitom - pogled sprijeda
Ivan Koci 83
Slika 5.29 Sklopljeni ureaj s oblogom od pleksiglasa - pogled A
Slika 5.30 Sklopljeni ureaj s oblogom od pleksiglasa - pogled B
Ivan Koci 84
5.11 PRIMJER MODELA IZRAENIH NA UREAJU ZA MODELIRANJE
.........TOPLJENIM DEPOZITOM
Slika 5.31 Matica i vijak (PLA plastika)
Slika 5.32 Imitacija zupanog prijenosnika (PLA plastika)
Slika 5.33 Imitacija vijka M8 (PLA plastika)

sa standardnom maticom (elik)
Ivan Koci 85
6 ZAKLJUAK
U radu je predstavljen konstrukcijski razvoj ureaja za modeliranje topljenim depozitom.

Ureaj je izveden tako da glavni podsustav (ekstruder) vri gibanje u ravnini, a slaganje slojeva
odvija se gibanjem radne podloge u vertikalnom smjeru. Pokazalo se da takva izvedba ne utjee
na tonost ispisa, tovie inercijske sile djeluju samo na glavni podsustav, dok radna podloga s
ispisivanim modelom miruje. Na taj nain je stvorena mogunost jednostavnijeg pristupa pri
zahvatima, posebice sa stajalita krutosti i stabilnosti.
Izvedba vertikalne osi znaajno je pojednostavljena jer se gotovo sve njene komponente
mogu izraditi procesima aditivne proizvodnje.
Analitikim proraunom oblikovani su i proraunati podsustavi pojedinih osi na osnovu
ega su dimenzionirane nosive osovine te odabrani potrebni remeni i korani motori.
Numerikim proraunom provjerene su deformacije i naprezanja koja se pojavljuju na
vratilu te nosau radne podloge uslijed najveih optereenja. Iz rezultata prorauna vidljiva su
gotovo neznatna naprezanja i deformacije na vratilu pri najveem okretnom momentu. Neto
vee deformacije pojavile su se na sredinjem dijelu prednjeg pojasa nosaa radne podloge. S
obzirom da je radna podloga oslonjena samo na rubnim dijelovima, ne postoji znatniji utjecaj
pri ispisu modela.
Izrada 3D modela u programskom paketu SOLIDWORKS Student Edition 2015-2016
zamiljene varijante ureaja posluila je poveanju uinkovitosti izmeu razvoja i izrade u
konanici.
Izradom ovog rada postavljeni su temelji za daljnji razvoj ureaja za modeliranje topljenim
depozitom. Nastavak bi trebalo usmjeriti ka poboljanjima u pogledu stabilnosti vertikalnog
podsustava s konanim ciljem poveanja brzine izrade i mase ispisnih modela. Zahtjevima za
redizajn kuita omoguio bi se manji utroak materijala povezan sa smanjenjem mase ureaja
u cijelosti.
Ivan Koci 86
7 LITERATURA
[1] Kumar, V., Dutta, D., An assessment of data formats for layered manufacturing,
Advances in Engineering Software, 28(3), 1997, pp. 151-164.
[2] eFunda, Directory Service, Sunnyvale, USA: Rapid Prototyping. An overview. 2016.
URL: http://www.efunda.com/processes/rapid_prototyping/intro.cfm (07.03.2016.)
[3] Godec, Damir; ercer, Mladen: Aditivna proizvodnja. Zagreb; Fakultet strojarstva i
brodogradnje, 2015., 193 str.
[4] Gebhardt, Andreas: Understanding Additive Manufacturing: Rapid Prototyping
Rapid Tooling Rapid Manufacturing. Mnich; Carl Hanser Verlag, 2012., 168 str.
[5] Chee, K. Chua; Kah, F. Leong, Chu, S. Lim: Rapid Prototyping: Principles and
Applications. Singapore; World Scientific Publishing Co. Pte. Ltd, 2003., 124 str.
[6] Protosys Technologies Pvt. Ltd., Mulund-West, Mumbai, India: Rapid Prototyping.
URL: http://www.protosystech.com/rapid-prototyping.htm (14.03.2016.)
[7] Herold, Zvonko: Strukturiranje baze znanja u procesu konstruiranja, (doktorski rad).
Zagreb; Fakultet strojarstva i brodogradnje, 1997., 134 str.
[8] Bojeti, Nenad: Raunalni model konstrukcijskog znanja, (doktorski rad). Zagreb;
Fakultet strojarstva i brodogradnje, 2001., 116 str.
[9] Pavkovi, Neven: Objektno orijentirani pristup modeliranju procesa konstruiranja,
(doktorski rad). Zagreb; Fakultet strojarstva i brodogradnje, 2000., 163 str.
[10] Eder, W. Ernst: Theory of technical systems and engineering design science legacy
of Vladimir Hubka, Dubrovnik, International design conference, May 19-22, 2008.,
19-30. str.
[11] Vrbanec, Duan: Analiza dostupnih postupaka brze izrade prototipova, (diplomski
rad). Slavonski Brod; Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2011., 50 str.
[12] Rounds, Ryan: Prototype Disadvantages and Rapid Prototyping Disadvantages.
Ezinearticles. The Web version (2008).
URL: http://ezinearticles.com/expert/Ryan_Rounds/200390 (14.03.2016.)
[13] 3D Porta, akovec, Hrvatska: STL datoteka. 3D Printeri. 2013.
URL: http://3dporta.hr/index.php/3d-printeri/pitanja-i-odgovori/66-%C5%A1to-je-
stl.html (16.03.2016.)
[14] Wei, Feng: How does STL Work? The STL Library.
URL: http://www.eng.nus.edu.sg/LCEL/RP/u21/wwwroot/stl_library.htm
(16.03.2016.)
[15] UNC Charlotte, Charlotte, NC, USA: File format. Rapid Lab. 2013.
URL: http://coefs.uncc.edu/jsraquet/rapid-lab/file-format/ (17.03.2016.)
[16] Eragubi, M., Slicing 3D CAD Model in STL Format and Laser Path Generation,
International Journal of Innovation, 4(4), 2013, pp. 410-413.
[17] Choi, S. H.; Kwok, K. T.: A Memory Efficient Slicing Algorithm for Large STL
Files: Slicing strategies. The Web version. (1990), 155-160.
Ivan Koci 87
URL: http://sffsymposium.engr.utexas.edu/Manuscripts/1999/1999-018-Choi.pdf
(02.04.2016.)
[18] CustomPartNet, Olney, MD, USA: Additive fabrication. Processes. 2009.
URL: http://www.custompartnet.com/wu/additive-fabrication (14.04.2016.)
[19] Siemer, Michael: Adding to Your Tooling Options. Additive manufacturing. The
Web version (2013), 4-5.
URL: http://am.epubxp.com/i/104365-feb-2013 (06.04.2016.)
[20] TCTMagazine, Rapid News Publications Ltd., Chester, UK: Uses of industrial
additive manufacturing. Wohlers Snapshot. 2013. (slika)
URL: http://www.tctmagazine.com/topics/wohlers_report/ (03.02.2016.)
[21] Pilipovi, Ana, Aditivna proizvodnja, Polimeri, 33(3), 2012, pp. 135-136.
[22] Pilipovi, Ana: Utjecaj parametara izrade na svojstva polimernoga prototipa,
(doktorski rad). Zagreb; Fakultet strojarstva i brodogradnje, 2012., 225 str.
[23] Kruni S., Perini M., Marii S., Engineering review, 30(2), 2010, pp. 91-100.
[24] Pinshape, Formlabs Inc., Somerville, MA, USA: Internal/External Fill Pattern.
Advanced 3D Slicer Settings That Will Save Your Prints. 2016. (slika)
URL: https://pinshape.com/10-advanced-3d-slicer-settings-that-will-save-your-
prints/ (03.03.2016.)
[25] RESINEX Croatia d.o.o., Zagreb, Croatia: ABS - Akrilonitril butadien stiren. Vrste
polimera. 2015.
URL: http://www.resinex.hr/polimer-vrste/abs.html (26.04.2016.)
[26] Design inSite, Lyngby, Denmark: Plastics. Materials. 2014.
URL: http://www.designinsite.dk/htmsider/inspmat.htm (26.04.2016.)
[27] ADVANC3D Materials GmbH, Hamburg, Germany: Filament for FDM
applications. Advanced raw materials for additive manufacturing. 2015.
URL: http://advanc3dmaterials.com/fdm-filaments.html (25.04.2016.)
[28] Stratasys, Eden Prairie, MN, USA: PC-ABS (polycarbonate-ABS). Production-
Grade Thermoplastic for Fortus 3D Production Systems. 2014.
URL:http://usglobalimages.stratasys.com/en/Materials/FDM/PC%20ABS/pc_abs_s
pec_sheet.pdf (25.04.2016.)
[29] RESINEX Croatia d.o.o., Zagreb, Croatia: PC - Polikarbonat. Vrste polimera. 2015.
URL: http://www.resinex.hr/polimer-vrste/pc.html (26.04.2016.)
[30] RESINEX Croatia d.o.o., Zagreb, Croatia: PLA Biopolimerna polilaktina
kiselina. Vrste polimera. 2015.
URL: http://www.resinex.hr/polimer-vrste/pla.html (26.04.2016.)
[31] 3Ders.org, Katwijk, The Netherlands: Wohlers report 2016.
URL: http://www.3ders.org/articles/20160405-wohlers-report-2016-reveals-1-
billion-growth-in-3d-printing-industry.html (20.03.2016.)
[32] Godec, Damir: Doprinos sustavnosnom razvoju kalupa za injekcijsko preanje
plastomera, (magistarski rad). Zagreb; Fakultet strojarstva i brodogradnje, 2000., 217
str.
Ivan Koci 88
[33] Obermit, Eugen: Nauka o konstruiranju, metodiko konstruiranje i konstruiranje

pomou raunala. Zagreb; Fakultet strojarstva i brodogradnje, 1989., 654 str.
[34] Topi, Alan; Tufeki, Demo; Cerjakovi, Edin: Razvoj proizvoda. Tuzla;
Univerzitet u Tuzli, 2012., 366 str.
[35] Wallace, Ken; Clarkson John: An introduction to design process. United Kingdom;
University of Cambridge, 1999., 162 str.
[36] Olevi, Sato; Leme, Samir: Osnovi konstruiranja. Zenica; Univerzitet u Sarajevu,
1998., 237 str.
[37] Martinec, Tomislav: Sljedivost i usporedba informacija i znanja generiranih
metodama za stimulaciju kreativnosti, (seminarski rad). Zagreb; Fakultet strojarstva i
brodogradnje, 2015., 7 str.
[38] Boeijen, A.; Daalhuisen, J.; Zijsltra, J.; Schoor, R.: Delft design guide. Delft; Delft
University of Technology, 2014., 168 str.
[39] Otto, Kevin; Wood, Kristin: Product design. USA; Prentice Hall, 2001., 1098 str.
[40] Karakai, Mirko: Model povezivanja funkcija proizvoda, parametara i njihovih
intervala vrijednosti kod razvoja proizvoda, primjenom matrice funkcije i
funkcionalnosti, (doktorski rad). Slavonski Brod; Strojarski fakultet u Slavonskom
Brodu, 2011., 187 str.
[41] American Wood Council, Washington, DC, USA: Beam design formulas with shear
and moment diagrams. 2007., 20 str.
URL: http://www.awc.org/pdf/codes-standards/publications/design-aids/AWC-
DA6-BeamFormulas-0710.pdf (07.04.2016)
[42] The Gates Rubber Company, Denver, CO, USA: PowerGrip GT 2 Belt Drive
Design Manual. 2000. 179 str.
URL:http://academic.sun.ac.za/mad/catalogs/MachineComponents/powergripdesign
manual17195.PDF (06.05.2016)
[43] Hercigonja, Edo: Strojni elementi 1. dio. Zagreb; kolska knjiga, 1990., 355 str.
[44] Decker, Karl-Heinz: Elementi strojeva. Zagreb; Tehnika knjiga, 2006., 661 str.
[45] Schneider Electric Motion USA, Marlborough, CT, USA: NEMA17 stepper motor
Quick Reference R060210. 2014.
URL: http://motion.schneider-electric.com/downloads/datasheets/17_mtr.pdf
(06.05.2016)
Ivan Koci 89

Razvoj Proizvoda

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Razvoj Proizvoda

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Slavonski Brod, 2016.

Mentor diplomskog rada:

Slavonski Brod, 2016.

Ime i prezime: Ivan Koci

STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

II. DIPLOMSKI RAD

Naslov: Razvoj, konstruiranje i izrada prototipa za modeliranje topljenim depozitom

Naslov na engleskom jeziku: Development and construction of machine for fused

Kljune rijei: modeliranje topljenim depozitom, 3D ispis, proces konstruiranja, razvoj

Kljune rijei na engleskom jeziku: fused deposition modeling, 3D printing, design

Broj stranica: 89 slika: 78 tablica: 7 priloga: / bibliografskih izvora: 45

Ustanova i mjesto gdje je rad izraen: STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM

Steen akademski naziv: Magistar inenjer strojarstva

Mentor rada: prof. dr. sc. eljko Ivandi

Obranjeno na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu

Oznaka i redni broj rada: 40/2016 .

Izjavljujem da sam diplomski rad izradio samostalno, koristei se vlastitim znanjem,

U poglavljima koja slijede prikazan je razvoj i konstruiranje ureaja za modeliranje

PREGLED VELIINA, OZNAKA I JEDINICA

a - udaljenost sile F od ruba / m

3DP Trodimenzionalno tiskanje (eng. Three Dimensional Printing)

1.1 BRZA IZRADA PROTOTIPA

Razvoj novih metoda i postupaka vezanih za obradu i upotrebu podataka pomou

1.1.1 Definicija brze izrade prototipa

Konvencionalne metode obrade su uvelike ograniene kad se radi o modelima

Brza izrada prototipa smanjuje vrijeme razvoja proizvoda doputajui korekcije na

Trendovi u proizvodnji upuuju na: [2]

poveanje broja varijanti proizvoda

1.1.2 Ciklus brze izrade prototipa

Potreba za odreenim proizvodom zapoinje prikupljanjem informacija o zahtjevima i

Slika 1.1 Ciklus brze izrade prototipa [11]

1.1.3 Prednosti postupka brze izrade prototipa

Krae vrijeme razvoja proizvoda i smanjeni trokovi;

1.1.4 Nedostaci postupka brze izrade prototipa

Ogranien izbor materijala;

1.2 STL DATOTEKE

Slika 1.2 Ovisnost gustoe mree o kompleksnosti modela

Slika 1.3 Ovisnost visine tetive o kvaliteti presjenih ravnina [15]

2. Pronai presjene ravnine koje se presijecaju s planom rezanja

min c max (1.2)

Program ignorira ravninu koja se ne sijee s ravninom rezanja, a potom nastavlja s

3. Pronai linije koje se sijeku s trenutnim planom rezanja

Grupa 1 svi vrhovi su udaljeni od ravnine rezanja;

Slika 1.4 Mogui sluajevi presijecanja ravnina [16]

4. Pronai XY koordinate sjecita

Spajanjem toaka u svakom trokutu biti e formiran set ravnih linija.

5. Konstrukcija obrisa (konture)

6. Ispunjavanje obrisa (konture)

Ispunjavanje konture predstavlja jedan od najeih problema kako u grafikoj analizi,

1.2.1 Kvaliteta mree STL datoteka

Jednostavno rjeenje za poboljanje ukupne kvalitete povrine je poveati broj povrina i

Slika 1.6 Konvencionalno i memorijski uinkovito presijecanje modela [17]

Skeniraj STL datoteku s ciljem

Poveaj visinu osi Z Ne Zavren

Slika 1.7 Dijagram toka memorijski uinkovitog algoritma [17]

1.2.2 Opi koraci poveanja kvalitete STL-a kod CAD paketa

Jednostavne geometrije imaju tendenciju veliine od nekoliko stotina KB, dok

1.3 ADITIVNA PROIZVODNJA

Aditivna proizvodnja odgovara kategoriji proizvodnih procesa u kojima dijelovi nastaju

Potrebno je naglasiti i neke openite razlike izmeu aditivne proizvodnje i

Slika 1.9 Usporedba aditivnih postupaka s konvencionalnim postupcima [3]