1.

DIO
Analitika geometrija trodimenzionalnog euklidskog prostora E

EUKLIDSKI PROSTOR nalikuje prostoru u kakvom mi ivimo tromidenzionalni prostor E

svakoj toki T E moemo pridruiti ureenu trojku realnih brojeva (xT, yT, zT) R^3.
UDALJENOST TOAKA T1 i T2 : ( ) (( ) ( ) ( ) )
UDALJENOST DVAJU SKUPOVA TOAKA S1, S2 E, raunamo po formuli : d(S1, S2)=inf{
d(T1,T2) : T1 S1, T2 S2}
VEKTORI Orijentirana duina ima duljinu, smjer i orijentaciju.
Vektor odreen orijentiranom duinom AA naziva se NUL VEKTOROM i oznaava Vektor ima
duljinu 0, a smjer i orijentaciju mu ne definiramo.
KOLINEARNI za dva vektora istog smjera .To znai da su paralelni s istim pravcem.
KOMPLANARNI za tri vektora kaemo da su ako su paralelni s istom ravninom.
U matematici se svaki skup na kojem su definirane operacije zbrajanja i mnoenja brojem
(skalarom), tako da vrijede svojstva 1 10 naziva VEKTORSKIM PROSTOROM (zatvorenost
zbrajanja, asocijativnost, postojanje neutralnog elementa, postojanje suprotnog elementa,
komutativnost, zatvorenost mnoenja skalarom, kvaziasocijativnost, distributivnost prema
zbrajanju vektora, distributivnost prema zbrajanju skalara, svojstvo jedinice)
EGZAKTNA DIFERENCIJALNA JEDNADBA

KOORDINATIZACIJA VEKTORA je u skladu s operacijama zbrajanja, oduzimanja i mnoenja ..

 LINEARNA KOMBINACIJA, LINEARNA ZAVISNOST I NEZAVISNOST

ZADAVANJE RAVNINE E :
Navoenjem jedne njene toke T0(x0, y0, z0) i dvaju linearno nezavisnih (nekolinearnih)
vektora i koji lee u njoj, tj. s tom su ravninom
paralelni.
Navoenjem jedne njene toke T0(x0, y0, z0) i vektora okomitog na tu
ravninu (tzv. vektora normale ravnine). Ax + By + Cz + D = 0 kanonski oblik jednandbe
ravnine
Navoenjem triju njenih toaka T1(x1, y1, z1), T2(x2, y2, z2), T3(x3, y3, z3) koje ne lee na istom
pravcu.
Navoenjem segmenata a 0, b ,c koje ta ravnina odsjeca redom na koordinatnim
osima x, y i z. SEGMENTNI OBLIK JEDNADBE RAVNINE
UDALJENOST TOKE OD PRAVCA

UDALJENOST TOKE OD RAVNINE

 RAVNINE R1 I R2 SU PARALELNE ukoliko je ili je R1 = R2.

RAVNINE SU PARALELNE ako i samo ako su njihovi vektori normale kolinearni. Ravnine koje nisu
paralelne sijeku se, a presjek im je pravac.
RAVNINE SU OKOMITE ako je kut izmeu R1 i R2 =
KUT DVIJU RAVNINA

UDALJENOST MEU PARALELNIM RAVNINAMA R1 I R2 moemo raunati kao d(R1, R2)= d(T1,
R2)= d(T2,R1). Ako su ravnine zadane kanonskim jednadbama:
R1...Ax+By+Cz+D1=0
R2...Ax+By+Cz+D2=0
( )

PRAMEN RAVNINA ine sve ravnine koje se sijeku po istom pravcu.

ZADAVANJE PRAVCA :
Navoenjem jedne njegove toke i vektora paralelnog toj ravnini (zvat demo ga vektorom
smjera pravca).
Navoenjem dviju njegovih razliitih toaka
Navoenjem kanonskih jednadbi dviju neparalelnih ravnina(A, B i C su razliiti) iji je taj
pravac presjek.
MEUSOBNI POLOAJ DVAJU PRAVACA

 JEDNADBE ALGEBARSKIH PLOHA DRUGOG REDA (KVADRIKA) U E :



 OTVORENI I ZATVORENI SKUPOVI NA R^n, OTVORENA OKOLINA, OTVORENA KUGLA

Toka xA je UNUTARNJA TOKA skupa A ako postoji broj r > 0, tako da je otvorena kugla
Kn(x,r) sadrana u A.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
NUTRINA ILI INTERIOR skupa A, u oznaci IntA je skup svih njegovih unutarnjih toaka,
* ( ) +. IntA je otvoren skup u R^n. Int A =A A OTVOREN skup u
R^n.
ZATVOREN SKUP je skup BR^n ako mu je komplement R^n\B otvoren skup i R^n
KOMPAKTAN SKUP ako je AR^n omeen i zatvoren u R^n
OMEEN SKUP ako je AR^n, i da za njega postoje xR^n i r>0 tako da je AKn(x,r)
NEPOVEZAN SKUP ako postoje neprazni i disjunktni skupovi U, VR^n, otvoreni u R^n i tako da
je .
POVEZAN SKUP ako nije nepovezan
PODRUJE U R^n ako je skup otvoren u R^n i povezan.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
VEKTORSKA FUNCKIJA n (REALNIH) VARIJABLI funkcija koja n-torkama realnih brojeva
pridruuje m-torke realnih brojeva. f:AB
REALNA FUNKCIJA n (REALNIH) VARIJABLI f:AB takva da je
LIMES_ * +

( ) * +
( )
 NEPREKIDNA FUNKCIJA u toki x0 ako vrijedi: ( ) ( )
DOMENA - prirodno podruje definicije (prirodnu domenu) D f eksplicitno zadane realne funkcije
n realnih varijabli definiramo kao skup svih n torki realnih brojeva za koje izraz f(x1, x2, ..., xn)
predstavlja realan broj.
REALNOJ FUNKCIJI REALNE VARIJABLE F DEFINIRALI SMO GRAF, kao skup * ( ) +
Graf funkcije smo skicirali, kako bismo funkciju vizualizirali. Pisali smo: y=f(x).
KRIVULJA FUNKCIJE krivulja koje spajaju toke za koje funkcija ima jednaku vrijednost.
PLOHE - Za funkciju tri varijable katkad crtamo njene nivo plohe, tj. trodimenzionalne plohe
koje se sastoje od toaka u kojima funkcija ima istu vrijednost.
PARCIJALNA DERIVACIJA PRVOG REDA FUNKCIJE :

PARCIJALNA DERIVACIJA VIEG REDA

SCHWARZOV TEOREM

Skup svih realnih funkcija n realnih varijabli f: R kojima su sve parcijalne derivacije k tog
reda neprekidne funkcije na otvorenom skupu R^n oznaavamo sa C^k() i za svaku funkciju
iz tog skupa kaemo da je KLASE C^k().
 JACOBIJEVA MATRICA, JAKOBIJAN

PARCIJALNE DERIVACIJE KOMPOZICIJE FUNKCIJA

TOTALNI DIFERENCIJAL REALNE FUNKCIJE n REALNIH VARIJABLI

PRIMITIVNA FUNKCIJA Ukoliko postoji realna funkcija n realnih varijabli f tako da je taj izraz
njen totalni diferencijal, funkcija f naziva se PRIMITIVNOM FUNKCIJOM totalnog diferencijala ili
potencijalom.
 TOTALNI DIFERENCIJALI VIEG REDA REALNE FUNKCIJE n REALNIH VARIJABLI

LOKALNI EKSTREMI REALNE FUNKCIJE n REALNIH VARIJABLI

 UVJETNI EKSTREMI REALNE FUNKCIJE n REALNIH VARIJABLI Kako bismo pronali uvjetne
ekstreme funkcije f uz dane uvjete, formiramo tzv. Lagrange ovu funkciju