UVOD:

1.1. Predmet i cilj rada:

Ovaj rad obrauje temu Svjetskih burza vrijednosnica; Newyorke, Londonske, Tokijske burze.
Mi emo u radu prvo potanko objasniti njihovu povijest, njihovu organizaciju i lanove. Objasnit
emo temeljne karakteristike tih burzi, kao to su nain kotiranja, sudionici koji posluju na
burzama, te instrumente s kojima se trguje. Obradit emo i suvremena varijabilna kretanja
burzovnih indeksa i neke razloge zbog kojih su stalno promjenjivi.

1.2. Izvori podataka i metode njihova prikupljanja:

Izvori podataka su uglavnom prikupljeni iz strune literature hrvatskih te svjetskih financijskih

strunjaka, koje smo uspjele pronai u NSK, te internetskih stranica koje se bave tematikom nae
teme.

1.3. Sadraj i struktura rada:

Sadraj je koncepiran tako da se u prvom poglavlju upoznajemo sa definicijom burza

vrijednosnica, s njihovim nastankom, ciljevima, sudionicima, te instrumentima trgovanja.
U drugom se upoznajemo s opom podjelom burza. Od treeg do petog poglavlja temeljito
obraujemo povijest, organizaciju, rad, lanove, te indekse Newyorke, Londonske, Tokijske
burze.
A u estom poglavlju emo se osvrnuti na suvremena kretanja burzovnih indeksa i na neke
razloge njihovih promjena.

1
1.BURZE VRIJEDNOSNICA I POVIJEST BURZA VRIJEDNOSNICA:

1
Burze vrijednosnica predstavljaju formalna trita koja su obino osnovana kao nezavisne
institucije ili kompanije radi trgovanja vrijednosnim papirima koje se temelji na nizu zakona od
strane drave. Burza je takoer fiksno mjesto trgovine kojim mogu trgovati samo ovlateni
trgovci (brokeri). lanarina se prodaje kao mjesto (eng. Floorseat), termin koji je uveden u 19. st
prije kojega je svatko mogao direkno trgovati na burzama, a vlasnik mjesta je lan te burze.
Cijene mjesta su varirale pa su 90-ih dosezale ak 4 milijuna dolara za godinje pravo trgovanja
na NYSE. Danas radi razvoja IT tehnologije iznose par desetaka tisua dolara na godinu, ovisno
o burzi. Bitno je napomenuti da su burze privatne kompanije koje se i same meusobno natjeu
na tritu i spadaju pod lokalne zakone o sigurnosti i trgovanju. Burza slui vremenskom i
prostornom (u novije vrijeme i virtualnom) objedinjavanju trgovanja uz kontrolirano utvrivanje
cijena. Cilj im je poveanje transparentnosti trita vrijednosnica, vea uinkovitost, smanjenje
trokova transakcija ali i zatita od manipuliranja. Podrijetlo naziva burza nije izvjesno. Jedna od
pretpostavki je da je nazvana po "Bourse de Paris" francuskoj nacionalnoj veletrnici dionica.
Drugi smatraju vjerojatnijim, da je burza dobila ime mijeanjem prezimena trgovake obitelji
van de Beurse iz 16. stoljea sa lat. pojmom Bursa. Prva burza osnovana je 1531. godine u
Antwerpenu. Burze su karakteristine za razvijene trine ekonomije. Burza u potpunosti
iskazuje trite jer se na odreenom mjestu i objektu susrea ponuda i potranja odreenog dobra
ili vrijednosnog papira, ovisno o vrsti burze. Vrijednosni papiri se mogu kupiti na burzi, u svako
vrijeme, u bilo kojoj koliini, i to po cijeni koja u danom trenutku odgovara ponudi i potranji.
Ponuda i potranja objavljuju se javno glasno se izvikuju i svatko zainteresiran moe to pratiti.
Na Njujorkkoj burzi ponude za kupnju se ne izvikuju, nego se tzv. ticker-tapeom(pokretnom
trakom) registrira svaka transakcija- cijena i koliina. Ta se pokretna traka vidi u cijeloj Americi,
pa i u brokerskim uredima veih gradova Europe. Vidi se to i u povijesnim scenama mnogih
amerikih filmova, kada neka poznata linost trijumfalno, preko Broadwaya, ulazi u New York.
S prozora nebodera u kojem su smjeteni brokerski uredi, namjetenici bacaju ticker-tapesna

1Leko, V., Financijske institucije i trita, skripta, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2008.

2
2
one koji ulaze u grad. Najpoznatije i najvee svjetske burze vrijednosnica su: New York-ka
burza, Londonska burza, Tokijska burza, Frankfurtska burza itd.

U suvremenom trinom gospodarstvu skoro svaka zemlja ima barem jednu burzu vrijednosnica
tako i Hrvatska ima svoju: Zagrebaku i Varadinsku burzu.

2. PODJELA BURZI

3
2.1 Podjela prema pravno-organizacijskom obliku:

1) Javne burze

2) Privatne burze

2.2Podjela prema objektu kojim se na burzi trguje:

Burze vrijednosnih papira (trgovanje dionicama, obveznicama i ostalim vrijednosnim papirima,

esto su vrlo specijalizirane, najpoznatije svjetske burze usluga su u Milanu, Parizu, Londonu,
Hamburgu, Amsterdamu, New Yorku i dr. Svaka od njih je specijalizirana za pojedinu vrstu
usluga. )
Robne burze (trgovanje gotovim proizvodima, radi se o ponudi ili potranji velikih koliina
dobara, ta dobra su standardizirana i zamjenjiva, nude se i trae npr. krumpir, kukuruz, cement,
zlato, plemeniti metali, dijamanti, eer, i dr. Takvo trite imaju zemlje tradicionalnih trinih
ekonomija. Poznate robne burze su u Chicagu, Montrealu, BuinosAriesu, Liverpulu, Singapuru,
Sao Paolu, Bremenu itd.)
Novane burze (trgovanje stranim/meunarodnim valutama, najee nisu prostorno
koncentrirane. Kupci i prodavai diljem cijelog svijeta povezani su suvremenim
telekomunikaciskim sustavima. Na deviznom tritu skapaju se promptni i terminski poslovi.)

2Leko, V., Financijske institucije i trita, skripta, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2008.

3Mishkin, F.S., Eakins, S.G., Financijska trita + institucije, MATE, Zagreb, 2005.

3
4
Burze usluga ( Rije je o burzama na kojima su predmet kupoprodaje razliite usluge. Nude se
ili potrauju usluge posrednitva u raznoraznim poslovima, usluge osiguranja, usluge pedicije,
kooperantske usluge i sl. esto su vrlo specijalizirane
Najpoznatije svjetske burze usluga su u Milanu, Parizu, Londonu, Hamburgu, Amsterdamu, New
Yorku i dr. Svaka od njih je specijalizirana za pojedinu vrstu usluga.

2.3 Podjela prema tipu trgovanja:

5
Klasine burze (plaanje u gotovini, ugovor se izvrava odmah)
Terminske burze (sklapaju se terminski ugovori, posao e biti izven u budunosti prema
unaprijed utvrenim uvjetima).

lanovi burze su brokerske (i dealerske) kue i ovlatene banke. Prijem u lanstvo burze vri se
na osnovi zahtjeva i dokumentacije propisane aktima burze. Burza je duna primiti u lanstvo
brokersku kuu, odnosno ovlatenu banku ako ispunjavaju uslove za stjecanje svojstva lana
burze utvrene njenim statutom.

3. POVIJEST NEW YORK STOCK EXCHANGE-A I NJEZIN DANANJI

IZGLED

6
New York Stock Exchange ili Veliki odbor je burza koja se nalazi na WallStreetu u New
Yorku.. To je najvea svjetska burza. Ona osigurava sredstva za trgovanje dionicama izmeu
kupaca i prodavaa koji su registrirani radi javnog trgovanja. U Americi povijest burze poinje
1700. godine, kada se grupe brokera iz Philadelphije i New Yorka poinju okupljati u parkovima
i barovima, te u njima sistemom aukcije trguju vrijednosnicama. Nakon Amerike Revolucije
4Mishkin, F.S., Eakins, S.G., Financijska trita + institucije, MATE, Zagreb, 2005.

5Leko, V., Financijske institucije i trita, skripta, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2008.

6http://www.loc.gov/rr/business/hottopic/stock_market.html

4
(1775.-1783.) broj vrijednosnica postajao je sve vei, te su se brokeri organizirali u udruge.
Godine 1800. philadelphijski su brokeri izdali Burzovni zakon, Konstituciju burze i mjesta na
kojima se moe trgovati vrijednosnicama. Tu organizaciju koju su osnovali, Philadelphijska
burza, je najstarija burza u Americi. Godine 1782. brokeri iz New Yorka su formirali Njujorkku
burzu. Kako je Amerika ekonomija rasla u 19. stoljeu, tako su se otvarale i nove burze, a iznad
svih se izdigla New York Stock Exchange, koja je i do dananjeg dana, jedna od najvanijih
burza u svijetu.

3.1.Burzovni indeks NYSE:

7
Burzovni indeks je pokazatelj stanja na burzovnim tritima. Koncipirani su tako da mjere i
izvjeuju o promjenama vrijednosti izabranih grupa vrijednosnica koje su reprezentirane za
cijelo trite ili za neki njegov dio.

Burza NYSE ima tri glavna i vie sporednih indeksa cijena vrijednosnih papira. Glavni su Dow
Jones indeks, S&P 500 indeks i NYSE Composite indeks.
Najstariji i najire primjenjivani indeks je Dow-JonesIndustrialAverage indeks koji se izraunava
na temelju zakljunih teajeva na NYSE i odnosi se na ameriku privredu. Dow Jones indeks ili
preciznije Dow JonesIndustrialAverage (DJIA) je jedna od nekoliko indeksa amerike
elektronike burze dionica NYSE sa sjeditem u New Yorku, koja je stvorena od strane osnivaa
Wall Street Journala i tvrtke Dow Jones, Charles

8
Dow (1851-1902) i Edward Jones (1856-1920). Charles Dow je sastavio indeks za mjerenje
razvoja trinog kapitala SAD-a. Indeks Dow Jones na njujorkoj burzi (NYSE) je nakon Dow
JonesTransportationAverage, najstariji indeks u Sjedinjenim Dravama i danas se sastoji od 30
najveih amerikih tvrtki. Indeks je prvi puta objavljen 3. srpnja 1884. u novinama "Customers
AfternoonLetter i na poetku se sastojao od jedanaest tvrtki.

7http://www.investopedia.com/terms/n/nysecompositeindex.asp

8http://www.poslovni.hr/leksikon/dow-jones-indeks-615

5
S&P 500 burzovni je indeks na njujorkim burzama vrijednosnih papira NYSE i NASDAQ. S&P
500 indeks dio je irih indeksa S&P 1500 i S&P Global 1200. Jedan je od 7 glavnih indeksa
burza vrijednosnih papira u SAD-u. Uveden je 1957. godine, a odrava ga i kreira amerika
tvrtka za financijske usluge i izvjetavanje Standard &Poor's. Indeks objedinjava 500 trino
9
najvrijednijih dionikih drutava ijim se dionicama u SAD-u aktivno trguje. Obuhvaa
uglavnom dionice kompanija sa sjeditem u SAD-u, iako nekoliko kompanija koje kotiraju nisu
iz SAD-a. Nakon Dow Jones indeksa ovom indeksu posveuje se najvie panje u praenju
kretanja na burzama vrijednosnih papira u SAD-u, ali i ire. Na temelju podataka koje prua S&P
500 od njegova postanka pa do danas investirano je na stotine milijardi amerikih dolara.
Nekoliko investicijskih fondova ak nudi ulaganja koja u potpunosti preslikavaju S&P 500
indeks, naravno, u manjim vrijednostima, ali u istim proporcijama.Standard&Poor's 500
kompozitni indeks istoimene revizorske konzultantske kue temelji se na cijenama dionica 400
industrijskih, 40 financijskih, 20 prijevoznikih i 40 kompanija komunalne opskrbe.

10
Standard &Poor's svoj je prvi indeks objavio 1923. godine pod nazivom S&P 90, a kao to mu i
ime govori, obuhvaao je 90 najatkraktivnijih kompanija. Dana 4. travnja 1957. godine javnosti
je predstavljen S&P 500. Zahvaljujui tehnologiji obrade podataka u to vrijeme, vrijednost
dionica mogla se izraunati u realnom vremenu. Indeks je s vremenom iroko prihvaen kao
generalni pokazatelj vrijednosti dionica, kako onih stabilnih, tako i nestabilnih.Vrijednost
indeksa u travnju 2011. godine iznosila je oko 1.350 bodova, dok se kroz svoju povijest znala
kretati i do gotovo 1.600 bodova. O izboru komponenti odluke donosi Odbor. Iako kompanije iz
SAD-a ine veinu, obuhvaeno je i mnogo kompanija iz drugih zemalja (meu njima su i one
ije dionice nikada nisu kotirale na burzama u SAD-u). Odbor odabire kompanije koje u
konanici predstavljaju pojedine industrijske grane u gospodarstvu SAD-a. Zanimljivo je navesti
to kako kompanije koje su trino vrlo vrijedne, ali ne kotiraju na burzi nego su u vlasnitvu
jedne ili vie fizikih i pravnih osoba ne utjeu na indeks. Primjer je kompanija Berkshire
Hathaway (glavni je dioniar WarrenBuffett), ija je trina vrijednost dionica oznake A iznimno
visoka (oko 100.000 amerikih dolara u sijenju 2011. godine) i pojedinane dionice imaju vrlo

9http://www.investopedia.com/terms/n/nysecompositeindex.asp

10Mishkin, F.S., Eakins, S.G., Financijska trita + institucije, MATE, Zagreb, 2005.

6
visoku cijenu, tako da je njima teko trgovati. Ipak, dionice Berkshire Hathawaya s oznakom B
uvrtene su u indeks. Vrijednost svake kompanije dobiva se tako da se trina cijena njezinih
dionica koje kotiraju na burzi pomnoi s ukupnim brojem tih dionica. U odravanju indeska
11
potrebno je voditi rauna o spanjanju i pripajanju pojedinih kompanija, budui da to bitno
utjee na njegovu konanu vrijednost. Svaka prilagodba provodi se nakon zakljuenog trgovanja,
a podaci o vrijednosti indeksa osvjeavaju se svakih 15 sekundi.

NYSE Compositeindex (u doslovnom prijevodu na hrvatski: Mjeoviti indeks njujorke burze)

jedan je od 3 glavna indeksa na njujorkoj burzi vrijednosnih papira NYSE i jedan od 7 glavnih
indeksa na burzama vrijednosnih papira u SAD-u. Osim dionica tvrtki koje kotiraju na burzi
obuhvaa i amerike depozitarne raune te vrijednosnice koje izdaju fondovi nekretnina. Indeks
ini oko 2.000 kompanija, od toga vie od 1.600 iz SAD-a i vie od 350 iz drugih zemalja. Strane
kompanije koje su dio indeksa imaju vrlo veliku trinu vrijednost, tako da se od sto
najvrijednijih kompanija 55 nalazi izvan granica SAD-a.

Indeks je uveden 31. prosinca 1965. godine, a originalna vrijednost iznosila je 50 bodova. U
sijenju 2003. godine ponovno je uveden, s poetnom vrijednou od 5.000 bodova. Vrijednost
mu je kroz povijest znatno varirala, a u pojedinim razdobljima, kao primjerice u listopadu 2007.
godine, znala je iznositi i preko 10.000 bodova. Indeks se kontinuirano izraunava, a novi podaci
objavljuju se svakih pola sata. Promjene su izraene u protuvrijednosti u amerikim dolarima.

Svaka burza objavljuje najmanje jedan indeks, a esto i vie razliitih indeksa.
Najeese izraunavaju i objavljuju sljedee vrste indeksa: kompozitni dioniki indeks,
kompozitni obvezniki indeks, sektorski indeks, indeks na geografskoj bazi.

Cijena mjesta na NYSE :

1800.godine 25 $,

1998.godine 2,6 mil. $,

danas 3,5 mil. $, s tim da je najvea cijena bila 2011.godina i to 5,5 mil. $

11 http://www.investopedia.com/terms/n/nysecompositeindex.asp

7
 3.2. lanovi NYSE:
12

Floor brokeri Oni ine najveu skupinu lanova NYSE. Oni od javnosti primaju naloge o
13

kupovini i prodaji dionica. Dvije vrste floor brokera posluje na TradingFlooru: House brokeri i
samostalni brokeri. House brokeri su zaposlenici brokerskih kua koje su lanovi NYSE. Oni
svoje usluge pruaju individualnim investitorima. Samostalni brokeri prestavljaju direktan
pristup tritu VP i svoje usluge pruaju institucionalnim investitorima uz niske naknade.

Specijalisti - Oni povezuju brokere sa kupovnim i prodajnim nalozima na zato tono odreenim
trgovinskim punktovima. Svakom specijalisti dodijeljene su odreene vrste dionica i on je
odgovoran za odravanje pravednog, efikasnog i ureenog to trita dionica. U svakom trenutku
stavljaju klijentske interese iznad svojih. 4 su im funkcije: [aukcionar uspostavljaju fer trinu
cijenu za svaku dionicu ovisno o ponudi i potranji, agent izvravaju sve naloge prispjele
elektroniki, katalist omoguavaju glatko trgovanje s minimalnim fluktuacijama cijene,
diler uskae na trite prodajom ili kupnjom dionica kako bi odrao ravnoteu trita.

3.3.Kotiranje na NYSE:
14

2800 kompanija - 18000 mlrd US$ globalne trine kapitalizacije. Uvrtene kompanije se kreu
od vodeih amerikih ''bluechip'' kompanija do novih, brzorastuih tvrtki. Kotira i 470
neamerikih kompanija iz 53 zemlje - 6000 mlrd US$ globalne trine kapitalizacije.
Neamerike kompanije igraju sve veu ulogu (broj im je porastao gotovo pet puta).

12http://blog.dnevnik.hr/avemal/2013/11/1631713976/new-york-stock-
exchange.html

13http://blog.dnevnik.hr/avemal/2013/11/1631713976/new-york-stock-
exchange.html

14http://www.moj-bankar.hr/kazalo/N/NYSE

8
 3.4. Prednosti kotiranja na NYSE:
15

Proizlaze iz toga to je NYSE najvea burza na svijetu, na kojoj kotiraju najbolje kompanije.
injenica da kompanija kotira na NYSE daje kompaniji pristup svjetski najveem izvoru kapitala
s najboljom likvidnou, mogunost za znaajan rast i diversifikaciju investicijskog portfelja te
nudi bolja poslovna oekivanja. NYSE predstavlja za investitore efikasno, fer i sigurno aukcijsko
trite te stoga koje omoguuje najpotenije cjenovno vrednovanje.

3.5.Standardi kotiranja na NYSE:

16

Da bi kompanije mogle kotirati one moraju udovoljiti strogim financijskim i regulacijskim

kriterijima njujorke burze. Kako bi se sprijeilo kotiranje lanih i nedovoljno sigurnih VP-a
propisuje se da sve dionice moraju biti registrirane kod SEC-a. Postoje dvije skupine standarda:
konstantni standardi kotiranja te uvjeti uvrtavanja dionica na NYSE.

3.6. Kronologija trgovanja na NYSE:

17

Investitor odailje nalog za kupnju ili prodaju dionica kompanije koja kotira na NYSE.

Brokerska tvrtka provjerava klijentov raun te mu prua informacije o bid i aks cijenama.
Prenosi nalog na burzu.

15http://www.moj-bankar.hr/kazalo/N/NYSE

16http://www.moj-bankar.hr/kazalo/N/NYSE

17Optiontradingpedia (2006.-2011.). HistoryofOptionTrading Introduction [online],

Singapore:Optionstradingpedia. Dostupno na:
http://www.optiontradingpedia.com/history_of_options_
trading.htm [17.07.2010.]

9
 CMS (CommonMessageSwitch) ili SuperDot sustav prihvaa nalog i ovisno o detaljima
naloga upuuje ga do punkta trgovanja tim vrijednosnicama i brokerske kabine.

Zatim se nalozi prosljeuju specijalistu.

Isto tako obavjetava se floor brokera tvrtke da je stigao novi nalog.

Specijalist izlae nalog na aukcijskom tritu. Tu se floor brokeri natjeu se s ostalim

brokerima kako bi postigli to bolju cijenu.

Nakon sklapanja dogovora sastavlja se izvjee o transakciji koje se alje brokerskim

tvrtkama koje su sudjelovale u trgovini.

Ostvarena cijena trgovanja se pokazuje na konsolidiranim trickertape displejima diljem

svijeta.

Nakon toga se vri realizacija zakljune trgovine tj. povezivanje kupca i prodavaa. Ovo
je praeno s 3-dnevnim ciklusom izravnanja i namire.

Investitor prima potvrdu od svoje brokerske tvrtke o izvrenom nalogu. Istodobno

brokerska tvrtka tereti ili namiruje raun klijenta.

3.7.Uvrtavanje dionica na NYSE:

18

Kotiranje na NYSE je pokazatelj snage i liderstva kompanije pa stoga postoje strogi uvjeti
uvrtavanja na NYSE. Nova kotiranja dionica se postiu kroz:

poetne javne ponude od poetka ove godine izvrene su 33 poetne javne ponude.

prijenosom kotiranja s drugih burzi te

unakrsnim kotiranjima stranih kompanija na burzama diljem svijeta.

18http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021013/svijet01.asp

10
 NASDAQ (akronim za National AssociationofSecuritiesDealersAutomatedQuotations) je
19

amerika elektronika burza dionica sa sjeditem u New Yorku. Vlasnik i operator je

TheNasdaqStockMarket, Inc. ije se dionice prodaju na vlastitoj burzi pod znakom NDAQ, s
poetkom u 2002. NASDAQ je najvea elektronina ekran-bazirana burza u Sjedinjenim
Amerikim Dravama. S otprilike, 3 300 kompanija, ima prijavljenih vie kompanija, i u
prosjeku izmjenjuje vie dionica po danu nego druge amerike burze. Glavni direktor je Robert
Greifeld.

NASDAQ je drugo najvee ameriko trite dionica i skoro je 10 puta vee od AMEX-a (druga
amerika burza), a koje do uvoenja elekrtonike mree i rekonstrukcije imalo samo jedno
mjesto za trgovati. NASDAQ-ovu strukturu koriste posrednici,najee specijalizirani za
pojedine vrste vrijednosnih papira, djelujui kao organizatori trita za tu vrstu vrijednosnih
papira.

Kad je poela s radom 8. veljae 1971. bila je prva svjetska elektronika burza dionica. Dana 17.
srpnja 1995. NASDAQ index je po prvi put zatvorio dan iznad 1000. Svoju najveu razinu je
dosegnuo 10. oujka 2000. kada se popeo na 5132.52 kada je oznaio poetak kraja dot-com
balona. U jednoj godini index je pao ispod polovice i jo uvijek je ispod polovice svoje najvee
vrijednosti.

4. POVIJEST LONDON STOCK EXCHANGE-A

Londonska burza vrijednosnih papira osnovana je 1691. godine. Jedna je od tri najvee svjetske
20

burze na svijetu. Na njoj kotira vie meunarodnih kompanija nego na bilo kojoj drugoj burzi u
svijetu. Zanimljiva je za njemake investitore jer se na njoj trguje njemakim dionicama vie
nego na svim burzama u Njemakoj zajedno.
London Stock Exchange je dobila svoje ime u prosincu 1995. godine nakon to se od tadanje
United KindomStock Exchange odvojila Dublin Stock Exchange.

19http://www.investopedia.com/terms/n/nasdaq.asp

20http://future-lifes.com/hr/pages/38450

11
Ostale svjetske burze, pa ak i one najpoznatije u Europi i u Aziji manje su po prometima i po
broju kompanija ukljuenih u slubenu kotaciju. Trag povijesti ima nazad vie od 300 godina.
Poetak burze datira u 17. stoljeu u Londonu iz kafia gdje su bili izvjeeni teaji dionica i
druge stvari. Burza je vrlo brzo rasla da bi postala najvanija gradska financijska ustanova.1698.
godine JohnCasting poinje s radom u uredu

Jonathans Coffee housegdje objavljuje popise zaliha i cijena roba pod nazivom Teaj za
Burzu i druge stvari. To su najraniji dokazi organiziranog trgovanja vrijednosnim papirima u
Londonu. 1914. godine Prvi Svjetski rat znai da je burza zatvorena od kraja srpnja do nove
godine. TheStock Exchange formira
bataljune koji idu u rat 1600 volontira, 400 se nikad nije vratilo.1923. godine Burza prima
21

svoj vlastiti grb s motom DictumMeumPactum My Word is My Bond (moja rije je moja
dionica). 1986. godine Deregulacija na tritu poznata kao Big Bang: - rad tvrtki izvana je
doputen, burza postaje drutvo s ogranienom odgovornou. 1997. godine SETH je odobrio
veu brzinu efikasnosti na tritu.Pokrenut je CREST, kompjutorski program usluga na burzi.
2007. Godine London stockexchange spaja se s BursomItaliana, stvarajui vodeu europsku
kapitalnuplatformu. Glavni motto ove burze je:Dictummeumpactum (Moja me rije obvezuje).
To je bila prva burza na svijetu, koja je koristila tu izreku, nakon ega su brojne burze uinile
isto. Burzaima Upravu i Savjet burze, koji bira predsjednika i dva potpredsjednika.

Savjet ima ukompetenciji razliite poslove, kao tosu: uvoenje novih vrijednosnica,
organizacija trgovanjaitd. Posjeduje regionalne administrativne centreuBelfastu, Birminghamu,
Glasgowu, Leedsu i Manchesteru. U vlasnitvu je i Irske efektne burze (IrishStock Exchange-
ISE) u Dublinu. Nainposlovanja je slian nainu poslovanja Newyorke efektne burze.

4.1. Organizacija London stockexchange-a

Kroz vie od 150 godina burza se nalazila u rukama dvaju tijela:

22

21http://future-lifes.com/hr/pages/38450

12
Bord ofTrusteesandManagers, zaduenog za voenje burze kao poduzea za zatitu interesa
njegovih dioniara i Committee for General Purposes,zaduenog za upravljanje i nadzor
burzovnog poslovanja.
Do temeljne izmjene dolo je 25.oujka 1945. godine kada su oba tijela zamijenjena Vijeem
Burze (CounciloftheSock Exchange).
Od 1945.godine Vijee burze ima 36 lanova.
lanovi burze biraju izmeu sebe 35 lanova, a 36. dravni ministar,koji predstavlja Bank
ofEngland. 36. lan je po poloaju lan Vijea ali nema pravo glasa.
Treina lanova Vijea mijenjajuse svake godine,ali se oni mogu i ponovno izabrati.
Vijee
23
je svake godine biralo predsjednika i dva
podpredsjednika(ChairmanandtwoDeputyChairmen). Vijee je od svojih lanova biralo i
sastavljao

Odbor koji se bavio :

poslovima uvoenja novih VP na burzu,
primanjem u Odbor
nadgledanjem likvidnou lanova
kontroliranjem sklapanja poslova
odreivanjem provizija
voenjem burze kao institucije/organizacije

Predsjednik Vijea i podpredsjednici za svoj posao nisu dobivali plau. Vijee se u punom
sastavu sastajalo jednom tjedno i primalo izvjetaje Odbora. Veina Odbora se takoer sastajalo
jednom tjedno. Vijeu i Odboru u radu pomae skupina slubenika od 1000 ljudi.
Drava ni na koji nain ne kontrolira interne operacije burze. Uvoenje novih VP na burzu ne
kontrolira nikakva institucija izvana. U tome su propisi burze stroiji od Zakona o poduzeima
(CompanyLaw).

22http://future-lifes.com/hr/pages/38450

23http://future-lifes.com/hr/pages/38450

13
Vijee je svojim autoritetom predstavljalo i disciplinsku vlast u odnosu na lanove burze.
1991 Vijee Burze je zamijenjeno Upravom (BoardofDirectors) koja se sastoji od Izvrnog
direktora Burze (Exchange's executive), lanova i korisnika.
1995. je uspostavljen AIM meunarodno trite za (brzo)rastue kompanije
1997. je uspostavljen SETS (Stock Exchange ElectronicTrading Service) koji omoguava veu
brzinu i efikasnost rada na tritu
2000. je izvren transfer nadlenosti Burze za Dravni trezor (dravne VP) (UK ListingAuthority
- HM Treasury) na Financial ServicesAuthority (FSA).
2000. su dioniari izglasali da Burza postane javna kompanija drutvo ograniene odgovornosti
(a publiclimitedcompany: London Stock Exchange plc)
2001. u srpnju Burza i sama poinje da kotira na svome tritu (on our own MainMarket)
2001. slavi 200-ti roendan
2003 Kreiran je EDX London, novi sistem za trgovinu derivatima koji su izvedeni iz dionica (a
newinternationalequityderivativesbusiness)

4.2. LANOVI LONDON STOCK EXCHANGE-A

Burza se sastoji od oko 4.600 lanova.

24

Svaki od njih je punopravni lan. Da bi bio izabran, kandidat mora imati najmanje 21 godinu i
prethodno provesti najmanje tri godine na radu u kompaniji lanici burze.Kandidat koji eli
postati broker mora proi kvalificirani ispit.U praksi, i oni koji ele postati trgovci burzovnim
papirima (brokeri), polau taj ispit.
Propis o nacionalnosti ukinut je poetkom 1971. godine i kandidati od tada mogu biti bilo koje
nacionalnosti. Bitno je da zadovoljavaju ostale propise, npr. da nemaju drugih, osim burzovnih,
poslovnih interesa.
Tih 4.600 lanova je grupirano u oko 400 poduzea od kojih su 27 brokeri.

24http://www.lseg.com/resources/media-centre/press-releases/london-stock-exchange-offer-
membership-hong-kong-firms

14
Do nedavno su sva poduzea imala status jedne zajednice to znai da su partneri u poduzeu, te
da svi moraju biti pojedinani lanovi burze, te imaju neogranienu osobnu odgovornost za
dugove poduzea. Sada je poduzeima dozvoljeno da se organiziraju i kao drutva sa
ogranienom odgovornou(d.o.o).
U tom sluaju im je dozvoljeno da posuuju kapital izvana, ali jo uvijek postoji odredba da
direktori moraju biti punopravni individualni lanovi burze i da zadravaju neogranienu osobnu
odgovornost.Smatra se da je to zatita za klijente i druga poduzea lanove s kojima posluju.
Poduzeima, lanovima burze kod kojih osobno direktori nisu lanovi burze, poslovanje na burzi
nije dozvoljeno.

4.3. PRAVNI STATUS LONDONSKE BURZE

Londonska burza je prije bila isto privatno poduzee sa neogranienom odgovornou.

25

Njene dionice su donosile znatne dividende, ali je u tom pogledu nakon drugog svjetskog rata
dolo do promjene.
Godine 1947. je 20.000 dionica od 35 funti zamijenjeno za dionice od 1 schillinga , ime je
ukupni nominalni kapital smanjen sa 720.000 funti na 1.000 funti.
Nove dionice, iji vlasnici mogu biti samo lanovi burze, daju pravo glasa, ali ne donose nikakve
dividende. Vlasnici ranijih dionica, koji su pretrpjeli gubitak kapitala i dividendi, dobivaju
odtetu od 4 funte po dionici svaki mjesec. Drugim rijeima, burza je godinje morala plaati
bivim vlasnicima dionica 160.000 funti (8 funti puta 20.000).

U sluaju da su joj potrebna sredstva, burza ih je morala pribavljati izdavanjem obveznica. Te su

mjere dale londonskoj Burzi karakter javnopravne ustanove, iako je pravno, kao i prije, privatno
poduzee i ne podlijee dravnom nadzoru. Dana 25.oujka 1973. godine burze Velike Britanije i
Irske postale su jedna organizacija pod imenom Burza (TheStock Exchange).

25http://www.google.hr/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=16&cad=rja&uact=8&ved=0CDYQFjAFO
ApqFQoTCMimsJ-0hsgCFUUGLAodtB0L5A&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile
%2F158151&usg=AFQjCNGFfEsZ_ityeYNBqe6ODzPcK5kc6g

15
Glavno mjesto trgovanja je u Londonu, ali mjesta trgovanja postoje i u burzama u Glasglowu,
Liverpolu, Manchesteru, Birminghamu, Bristolu, Cardiffu, Dablinu i Belfastu...(11 Britanskih i
Irskih regionalnih burzi).

4.4.PREDMET POSLOVANJA

Po veliini poslovanja Londonska burza je trea u svijetu iza NYSE burze i japanskih burzi.Na
26

burzi kotira oko 15,000 dionica. Posljedica toga je da gotovo i nema neslubenog trita, jer
usluge burze odgovaraju gotovo svim potrebama. Na Burzi kotiraju i dionice prekomorskih
kompanija i njihova je vrijednost vea od dionica britanskih i irskih kompanija. Blizu 300
kompanija trguje irom svijeta kao lanovi London Stock Exchange. 2002/03 burza je provela
54 miliona naloga, u prosjeku 215,000 naloga svakog dana.U oujku 2004. je bilo ukupno 6,24
miliona naloga za trgovinu u ukupnoj vrijednosti od 453.1 milijardu, to je poveanje od 66% u
odnosu na oujak 2003.
Prosjeni dnevni broj naloga u oujku 2004. je iznosio 271.197, to je porast za 19% u odnosu na
oujak 2003.Prosjena vrijednost dnevne trgovine dionicama je u oujku 2004 iznosila 19.7
milijardi.
Ovo je bilo mogue zahvaljujui tome to je uspostavljeno vie sistema trgovanja za
profesionalne investitore irom svijeta:

SETS je elektronska knjiga naloga koja automatski povezuje naloge najveih i

27

najfrekventnijih kompanija koje trguju.

Gotovo 200 dionica kojima se trguje putem SETS sistema pokriva FTSE 100 index,
za 250 najlikvidnijih FTSE dionica je raspoloiva LIFFE opcija - terminalno poslovanje pomou
London InternationalFuturesEcxhange (LIFFE)
SETSmm je hibridni sistem knjiga naloga podrana (uobiajenim) radom na tritu

26http://hr.swewe.net/word_show.htm/?1347204_2&Londonska_burza

27http://www.lseg.com/areas-expertise/our-markets/london-stock-
exchange/equities-markets/trading-services/domestic-trading-services/sets

16
SEAQ je sistem trgovanja u realnom vremenu (Real-time quote-driventrading) za oko 2000
manjih UK kompanija
Marketmakers koji djeluju na ovom servisu su podrani od investicijskih banaka koje su u
otroj konkurenciji budui da su njihove cijene istaknute na vie od 100,000 terminala irom
svijeta
SEAQ International je sistem oglaavanja za vie 250 donica kojima se trguje u meunarodnim
razmjerima
SEATS PLUS je sistem trgovanja sa dionicama AIM kompanijama i dionicama manjih
kompanija kojima se trguje na Glavnom tritu (MainMarketcompanies). Ovaj servis se koristi
za trgovanje sa manje likvidnim VP sa Official List i AIM dionicama.
lanovi Burze mogu meusobno trgovati bilo kojim VP koji kotira na bilo kojoj burzi u svijetu,
ak i onda ako ne kotira slubeno na londonskoj burzi.
Jedinstvena karakteristika Burze je vanost trita dravnih obveznica. One ine 30% nominalne
vrijednosti svih VP koji kotiraju i oko 50% ukupne trine vrijednosti burzovnih transakcija.
U Velikoj Britaniji dravnim dugom upravlja Bank ofEngland preko dravnog nadzornika na
parketu Burze.
To je dovelo do postojanja jedinstvenog fleksibilnog trgovanja cijelim nizom dravnih VP, svih
rokova dospijea.

4.5.TRGOVINA NA LONDONSKOJ BURZI

Po veliini prometa meu svjetskim burzama, burza u Londonu 2004. godine u mjesecu
28

prosincu bila na drugom mjestu s godinjim prometom vrijednosnih papira od 382,5 milijardi. Za
burzu u Londonu se moe rei da je, u odnosu na sve ostale svjetske burze, u najveoj mjeri

28http://www.londonstockexchange.com/companies-and-advisors/main-
market/main-market/home.htm

17
internacionalizirana. Od ukupnog prometa na ovoj burzi, vie od polovine se odnosi na
vrijednosne papire izdavatelja iz drugih zemalja.

Do 1986. godine trgovanje dionicama se odvijalo licem u lice na jedinstvenom parketu burze, a
nakon toga se obavlja pomou raunalnih sustava.

Do 1986. godine lanovi burze su se dijelili u dvije grupe: brokeri i burzovni prekupci. Burzovni
prekupci ne dolazi u kontakt s javnou, ve posluje samo sa brokerima i sa drugim burzovnim
prekupcima. Specijaliziran je za jednu ili vie vrsta vrijednosnih papira. Burzovni prekupci su
smjeteni na parketu burze na odreenim pozicijama gdje stvaraju cijenu za odreen
vrijednosni papir. lan burze je mogao biti jedno ili drugo, a nikako oboje.

U dananjim okolnostima raunalnih veza, svi se poslovi obavljaju bez izravnog fizikog
kontakta, pomou raunala i telefona iz odvojenih prostorija. Sve su tvrtke lanovi burze postali
brokeri/dileri koji mogu raditi oba posla bilo da kupuju vrijednosne papire ili da ih prodaju
klijentima bez potrebe da rade preko tree stranke.

4.6.BURZOVNI INDEKSI NA LSE

Kako se na Burzi trguje irokim spektrom vrijednosnih papira, postoji niz indeksa koji ih prate,
29

kao primjerice: FTSE 100 Index, FTSE 250 Index, FTSE 350 Index, FTSE SmallCapIndex
iliFTSE All-ShareIndex. Najznaajniji je FTSE 100 Index.
FTSE 100 je burzovni indeks na londonskoj burzi vrijednosnih papira LSE. Osim indeksa FTSE
100 postoje jo i drugi FTSE indeksi, poput FTSE 250 ili FTSE 350. Jedan je od glavnihsvjetskih
indeksa za praenje cijena vrijednosnih papira i openito situacije na burzama, a uvedenje 3.
sijenja 1984. godine. Odrava ga i kreira britanska tvrtka za financijske usluge FTSEGroup, a
objedinjava 100 najvrijednijih kompanija ijim se dionicama trguje na LSE.Kao prethodnik ovog
indeksa moe se smatrati indeks FT 30, koji je uveden 1935. godine, adanas u biti vie ne postoji.
FTSE 100 indeks uveden je 3. srpnja 1984. godine, a poetna mu jevrijednost iznosila 1.000

29http://www.lseg.com/markets-products-and-services/our-markets/london-stock-
exchange/derivatives-markets/equity-index-derivatives/ftse-100

18
bodova. Svoj vrhunac dostie 30. prosinca 1999. godine, kada mu sevrijednost die na 6960.5
bodova. Tijekom nedavne globalne gospodarske krize, u razdoblju do2007. do 2010. godine,
znatno je oslabio te se kretao oko 3.500 bodova. Vrijednost krajem rujna2011. godine iznosila je
oko 5.000 bodova.

Indeks odrava FTSE Group, britanska tvrtka za financijske usluge u vlasnitvu medijske kue
Financial Times (FT) i Londonske burze (LSE), pa otuda dolazi i ime; slova F i T spojena su sa
slovima S i E, dok broj 100 oznaava da se radi o dionicama stotinu tvrtki, mada taj broj moe
neznatno odstupati. Primjerice, mogue je da neke kompanije izdaju na kotaciju po dvije klase
dionica. Kompanije koje ine indeks odreuju se kvartalno. Cijene se izraunavaju putem
ponderirane aritmetike sredine, tako da vee tvrtke imaju vei utjecaj na konanu vrijednost.
Podaci o vrijednosti indeksa osvjeavaju se svakih 15 sekundi. Indeksi poput FTSE 250 ili FTSE
350 proireni su podaci indeksa FTSE 100, a obuhvaaju 250 i 350 najvrijednijih kompanija.
Meutim, kompanije koje se nalaze u sastavu FTSE 100 indeksa obuhvaaju preko 80 posto
ukupnog trgovanja na Burzi.

5.TOKYO STOCK EXCHANGE (TSE)

Tokyo Stock Exchange ili TSE je druga burza po veliini, poslje New Yorka. Trenutno tu
30

posluje 2.271 domaih tvrtki i 31 stranih tvrki s ukupnom trinom kapitalizacijom od preko 5
biljuna dolara.
TSE je ustrojena kao KabushikiKaisha s devet direktora, etiri revizora i osam izvrnih
slubenika.
Glavni indeksi praenja TSE-a su: Nikkei 225( indeks tvrtki odabran od NihonKeizaiShimbuna-
najvei japanski poslovni list), indeks Topix, J30 (indeks velikih japanskih industrijskih tvrtki
koji odrava glavne japanske novine). Postoje 89 domaih i 19 stranih tvrki koje sudjeluju u TSE
trgovanju.
Dionice koje kotiraju na Tokijskoj burzi razdvojene su na 3 odjela; prvi odjel (firstsection-za
najvee i najuspjenije kompanije, esto se nazivaju bluechips), drugi odjel (secondsection-za
30http://www.exchangesjournal.org/tokyo.phphttp://www.moj-bankar.hr/kazalo/T/Tokijska-
burza

19
manje kompanije s niim volumenom trgovine),majinski (Mothersection-trite za rast i
nastajanje dionica), osnovana je u studenom 1999.godine, za novija i inovativnija poduzea, na
domaem i inozemnom tritu.
Od 2006. postoje podaci o 1,721 kompanija prvog odjela, 489 kompanija drugog odjela i 156
majinskih kompanija.
lanstvo na Japanskoj burzi vrijednosnih papira klasificirano je u 3 tipa: redoviti lanovi, saitori
lanovi, specijalni lanovi.

POVIJEST TOKIJSKE BURZE:

Tokijsku burzu osnovao je tadanji japanski ministar financija OkumaShigenobu i odvjetnik

31

ShibusawaElichi pod imenom Tokyo KabushikiTorihikijo.

1870-ih sustav za vrijednosne papire je uveden u Japanu, Tokijska burza poela je sa radom 5.
svibnja 1878, a trgovanje na njoj 1 lipnja 1878. godine. U oujku 1943. Japan Securites
Exchange Law donesen je na reorganizaciju dionikog trita kao ratno kontrolirane institucije.
30. lipnja 1943., 11 dionica razmjene diljem Japana su ujedinjene kao kvazi-javna korporacija,
Japan Securites Exchange objavljen je u travnju 1947. Zbog pogoranih ratnih uvjeta u Japanu,
trite vrijednosnih papira je bilo prisiljeno 10. kolovoza 1945. obustaviti trgovanje svim
vrijednosnim papirima, nedugo nakon bombardiranja Nagasakija.
Bilo je teko ponovo otvoriti burzu Memorandumom vrhovnog zapovjednika saveznikih snaga
(SCAP) u rujnu 1945; meutim trgovanje je zapoelo neslubenim skupinama transakcija u
prosincu 1945. godine. Za vrijednosne papire zakon je donesen u oujku 1947. godine, te u
cijelosti revidiran u travnju 1948.
1.travnja 1949. osnovane su tri burze: Tokio, Osaka, Nagoya. Trgovanje na tim burzama poelo
je 16. svibnja. U srpnju te iste godine osnovano je 5 burzi; Kyoto, Kobe, Hiroima, te Fukuoka i
Nigiata koja su priopojene TSE-u uozujku 2000.
TSE pod dananjim imenom posluje od 16. svibnja 1949. 1953. TSE zajedno sa 10 ostalih
najveih burzi u Japanu formira JapaneseStock Exchange. Trgovina na Tokijskoj burzi bila je
obustavljena 30.travnja 1999. godine kad je cjelokupno poslovanje prebaeno u elektronski oblik
31http://www.exchangesjournal.org/tokyo.php

20
za sve transkacije. Novi objekt nazvan TSE Arrows otvoren je 9. svibnja 2000. U 2001. TSE se
rekonstruira kao dioniko drutvo. Tijekom inicijalne javne ponude J-Com, 8. prosinca 2005
godine zaposlenici (Mizuho SecuritiesCo), pogrekom su upisali nalog za prodaju 610 000
dionica na 1 jen, umjesto naloga za prodaju udjela Mizuho nije uspio uhvatiti pogreke; Tokyo
Stock Exchange je u poetku htio blokirati otkaz narudbe to je rezultiralo gubitkom od 347
milijuna dolara. Nakon toga, tvrke su se pokuavale nositi sa svojim problemima s nedostatkom;
provjere pogreaka, zatitnih mjera, pouzdanosti, transparentnosti, ispitivanja, gubitkom
samopouzdanja, profita itd. 11. prosinca, TSE je priznao da je njegov sustav bio u krivu u
Mizuho trgovini, te 21. prosinca TakuoTsurushima, glavni izvrni direktor i 2 njegova
rukovoditejla dali su ostavku zbog Mizuho afere.
Tokijska burza je 2007. godine objavila sklapanje stratekog saveza s Newyorkom burzom.
Prema podacima iz 2009, Tokyo stockexchange je jedna od najveih burzi u itavoj Aziji, s
kapitalom od 11,5 bilijuna jena, ima preko 2,3 milijuna izdanih aukcija te broji preko 2339
domaih i 302 strane kompanije. 2010. uveden je novi elektronski sustav koji provodi trgovinu
600 puta brze nego dosadanji i moe obraditi puno vee koliine podataka.

5.1.KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

Misija Tokyo Stockexchange-a je da djeluje kao sredinje trite vrijednosnih papira u Japanu.
32

TSE-Group za ispunjenje njezine misije, nastoji osigurati stabilan prihod i odravanje ravnotee
izmeu njegove javne prirode i profitabilnosti. Dakle, temeljna filozofija korporativnog
upravljanja temelji se na sljedeim naelima: poveati transparetnost upravljanja pojanjenjem
vlasti i odgovornosti svakog korporativnog tijela i vjebe odgovornosti; koje odravaju stavove
investitora i raznih drugih dioniara u upravljanju i radu trita, kako bi se osigurala nepristrana
odluivanja bez utjecaja pojedinih dioniara kao samoregulacijska organizacija, ime se
osigurava trite vrijednosnih papira sa visokom razinom povjerenja i likvidnosti.

5.2.ORGANIZACIJA TSE-A (GLAVNI ODBORI):

32http://www.exchangesjournal.org/tokyo.php

21
33
Upravni odbor odgovoran je za nadgledanje upravljanja i sastoji se od 16 ili manje lanova (16
lanova od 1. kolovoza 2007. kako bi se omoguile znaajnije rasprave. Takoer 10 od tih 16
34
direktora imenuju se izvan tvrtke kako bi se poveala transparentost i odgovornost uprave. Od
deset lanova vanjskih odbora, jedan je ovjereni javni raunovoa, jedna je nezavisna novinarka,
a jedan je bivi slubenik sredinje banke. Upravni odbor nadgleda rukovoditelje, da li je njihovo
poslovanje u skladu s donoenjem odluka.

Odbor za nominacije : Odbor se sastoji od 3 direktora, od kojih su dvojica vanjski direktori. Ovaj
odbor odluuje o prijedlozima koji se dostavljaju na Glavnoj skuptini u pogledu odabira i
smjenu direktora.
Odbor za reviziju: sastoji se od etiri direktora, od kojih su troje vanjski direktori. Od vanjskih
direktora, jedan je bivi slubenik sredinje banke, jedan je odvjetnik, a jedan je ovjereni javni
raunovoa. Odbor za reviziju ima redovite sastanke, kao i izvanredne kada je to potrebno.
Odbor za davanje kompenzacije; sastoji se od tri direktora od kojih su dva vanjska direktora.
Ovaj odbor odreuje naknade svakog pojedinog direktora i menadera.
Interna revizija ureda: sustavi unutarnje kontrole ustrojavaju se kako bi se sprjeilo krenje
zakonskih propisa i propisa TSE Grupe , internih pravila i dr. Ured za internu reviziju o svemu
direkno izvjeuje predsjedniku & CEO.

Board of Directors:
Taizo Nishimuro Chairman of the Board
Atsushi Saito President& CEO
Yasuo Tobiyama Executive Vice President, COO & CFO
Shigeaki Itsuki Director, Hiroshi Okuda Director Toshiaki Katsushima Director,Yasuhiro Sato
Director,Satoshi Shiibashi Director, Koji Shindo Director, Nobuko Takahashi Director,
Masakazu Hayashi Director,Yoshinari Hara Director, Tsuguoki Fujinuma Director, Hitoshi
Maeda Director, Charles D. akeII Director, Masahiro Wakita Director

33http://www.jpx.co.jp/english/corporate/jpx-profile/

34http://www.jpx.co.jp/english/corporate/jpx-profile/

22
Nomination Committee:
Taizo Nishimuro Chairman of the Committee
Hiroshi Okuda Member of the Committee
Hitoshi Maeda Member of the Committee

Audit Committee:
35

Satoshi Shiibashi Chairman of the Committee

Shigeaki Itsuki Member of the Committee
Toshiaki Katsushima Member of the Committee
Koji Shindo Member of the Committee

Compensation Committee:
Yasuhiro Sato Chairman of the Board
Atsushi Saito President & CEO
Yasuo Tobiyama Executive Vice President, COO & CFO
YoshinoriSuzuki Senior ExecutiveOfficer& CIO
Tomoyoshi Uranishi Senior ExecutiveOfficer
HiroyukiI wakuma Senior Executive Officer, Masaki Shizuka Executive Officer

5.3 ODGOVORNOSTI TOKYO STOCK EXCHANGE-A:

35http://www.jpx.co.jp/english/corporate/jpx-
profile/http://www.jpx.co.jp/english/corporate/jpx-profile/tse/01.html

23
 Tokyo StockExchange (TSE) ispunjava niz dunosti vezanih za rad trita vrijednosnih papira.
36

Ona istrauje tvrtke za procjenu njihove prikladnosti za kotiranje na burzi. To zahtijeva da te

tvrtke budu u skladu sa zahtjevima za objavljivanje, tako da su investitori u mogunosti donositi
odluke.
Kao samoregulacijska organizacija (SRO), TSE je odgovoran za odravanje transparentnog,
pravednog i pouzdanog trita. Odredba takvog trita pomae odravanju zdravog gospodarstva.
Samo vrijednosni papiri koji imaju (Trading Participant license) TSE licencu mogu stupiti
izravno na trite.Sudionici trita su duni osigurati narubeprije nego ih poalju na TSE trite,
kako bi se izbjeglo insajdersko trgovanje ili drugi manipulativni poslovi.
Nakon to je napravljena provjera i nakon to su utvrene provjere da su nalozi legitimni, oni e
biti postavljeni i deklarirani kao brokerske narube.
Sudionici trita su takoer u mogunosti trgovati na vlasnikom raunu, koristei svoj novac i
vrijednosne papire kojima se moraju deklarirati kada poalju naloge na trite.

5.4.MEHANIZAM TRGOVANJA:

TSE je u osnovi aukcijsko trite, njegova struktura i trgovina bliza je modelu WallStreeta nego
37

Londonu. Proces trgovine odvija se aukcijom koju provode specijalisti-saitori ili nakadachi
lanovi koji pokuavaju spojiti traene i ponuene cijene. Za razliku od specijalista NYSE,
Saitori ne zadravaju vlastitu poziciju ni u jednoj dionici.

Da bi se odredile poetne cijene, nalozi koji su stigli pri otvaranju burze tretiraju se kao da su
stigli istodobno s otvaranjem. Svaki nalog za kupnju i prodaju usporeuje se dok se ne usklade
koliina i cijena. To je tzv. itayose metoda koja odgovara aukciji licitacijom da bi se odredila
cijena koja e urediti trite. Ukoliko nalozi stiu tijekom radnog vremena obrauju se
kontirnuiranom aukcijom koja se zove zaraba, metoda pri kojoj; Nalog za prodaju s najniom
cijenom i nalog za kupnju s najviom cjenom imaju prednost-to se zove cjenovni prioritet. Ako

36http://www.jpx.co.jp/english/corporate/jpx-profile/tse/03.html

37http://www.jpx.co.jp/english/

24
dva ili vie naloga stignu s istom cijenom, prednost ima onaj nalog koji je stigao prvi-vremenski
prioritet.
Samo sa 252 najatraktivnije dionice trguje se neposredno na lokaciji TSE, dok se s ostalima
trguje elektronski. Tokyo je izabrao kompjuterski trgovinski sustav (CATS) koju je razvila burza
vrijednosnih papira u Torontu. Detalji su uneseni u kompjuter pa se kupovni i prodajni nalozi
susreu na ekranu. Zakljuak trgovine prenosi se preko ekrana lanu koji je plasirao nalog.
Nakon sloma 1987, ostala je serija pravila za stabilizaciju cijena koja je privukla panju ostalih
burzi.
Ova pravila nameu maksimalnu dnevnu promjenu cijena od 2000 jena za dionice sa zadnjom
cijenom prethodnog dana 10 000 jena i vie. Za dionice koje su prethodnog dana zavrile ispod
te brojke dozvoljene su nie maksimalne promjene cijena.
Za razliku od ostalih svjetskih burza Tokyo je zadrzao fiksne stope brokerskih provizija. Za
38

obine dionice variraju od 1,2% za poslove od 1 milijuna jena, do 0,15% za vie od milijardu
jena. Stope provizije su nie za obveznice, od 0,8% do 0,05% na obine obveznice i 1% do
0,15% na varijabilne.
Dodatno, vlada namee raspored poreza temeljen na vrijednosti prodaje: dionice nose porez od
0,5%, obine obveznice od 0.03% i varijabilne od 0.18%.
Poravnanje se odvija treeg dana poslije izvrenja gotovo svih transakcija. To je slino amerikoj
praksi. Meutim, postoje 3 druge mogue tehnike poravnanja: novane transakcije, trgovina
novim emisijama, specijalne transakcije.

Oporezivanje
Na prijenos VP plaa se porez od 0,15% koju broker odbija od prodajne cijene istovremeno kad
uzima svoju proviziju.
Dioniari iz zemlje s kojima je Japan sklopio ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
plaaju prilikom isplate dividendi porez po dobitku od 15%, a dioniari iz zemalja s kojima
Japan nema takav ugovor plaaju taj porez po stopi od 20%.

5.5 INDEKSI NA TOKIJSKOJ BURZI:

38http://www.jpx.co.jp/english/

25
 Jedan od dva najvanija indeksa burze u Tokiju je akronim TOPIX, nastao od dijelova rijei:
39

Tokyo Stock Price Index.

TOPIX se definira kao mjera promjene agregatne trine vrijednosti svih dionica na TSE.
Znaajno je napomenuti i da je TOPIX ponderirani indeks. Obuhvaa sve firme koje se nalae u
prvom odjelu te na taj nain grupira sve velike firme u jednu cjelinu. Indeks je preforumuliran
kroz prelazak iz sistema gdje je vrednovanje kompanije bilo zasnovano:
1) Na ukupan broj dionica s kojim kompanija raspolae, popularno nazvane float.
2) Na sistem vrednovanja kompanija zasnovan na ukupan broj dionica koje su dostupne za
trgovanje, (freefloat).

Drugi i najvaniji indeks na Tokijskoj burzi je Nikkei 225. Nikkei je jedan od glavnih burzovnih
indeksa u Aziji. Od 1971. godine, izraunava se dnevno po NihonKeizaiShimbun novinama.
Indeks ukljuuje 225 od najveih tvrtki. Jednom godinje treba revidirati sastav indeksa. Najviu
cijenu u povijesti Nikkei je dosegnuo 29. prosinca 1989. godine, a bio je 38 957,44 poena.

6. KRETANJABURZOVNIH INDEKSA:

STANJE NA BURZOVNOM TRITU U SEDMOM MJESECU 2015. godine:

Izvjee 5.7..2015: (Svjetske burze otro pale uoi referenduma u Grkoj)

Cijene dionica su otro padale nakon bankrota Grke s obzirom da Grka nije platila dospjelu
ratu kredita MMF-u od 1,6 milijardi eura, ime je postala prva razvijena zemlja koja nije
ispotovala obveze prema svjetskom financijskom policajcu
Svjetske burze su otro pale uoi referenduma u Grkoj. Na WallStreetu je poetkom sedmog
mjeseca Dow Jones skliznuo 1,2 posto, na 17.730 bodova, a za toliko je pao i S & P 500,

39http://www.bloomberg.com/quote/TPX:IND

26
zaronivi na 2.076 bodova, to je bio njihov najvei pad od travnja. NASDAQ indeks potonuo je
pak 1,4 posto na 5.009 bodova, to je bio njegov najvei pad od svibnja.
Par dana nakon bankrota, polovicom tjedna situacija se na tritima smirila jer su dunosnici
eurozone poruili da su pregovori s Grkom zamrznuti do ishoda referenduma na kojemu je
Grka odluivala o sudbini svoje zemlje u eurozni.
Sva pozornost ulagaa bila je usmjerena grkom referendumu, trgovalo se oprezno jer nitko nije
elio riskirati uoi odluke Grka o njihovoj budunosti u eurozoni, kae Stan Shamu, analitiar u
tvrtki IG.

Izvjee 19.7.2015: (Rast svjetskih burzi, grka i kineska kriza jenjale)

Svjetskim burzama cijene dionica su snano porasle zahvaljujui splanjavanju grke dunike i
svjetske burzovne krize, a ulagae su ohrabrili i dobri poslovni rezultati kompanija.
WallStreetu je Dow Jones ojaao za 1,8 posto na 18.086 bodova, dok je S & P 500 skoio 2,4
posto na 26 bodova, a Nasdaq indeks 4,3 posto na rekordnih 5.210 bodova.
Euforiju na tritima izazvao je dogovor izmeu Grke i njezinih kreditora o reformama koje
Grka mora provesti da bi dobila 3 po redu paket meunarodne financijske pomoi.

BURZOVNI INDEKS: ZAKLJUNA Promjena u odnosu na

VRIJEDNOST: 17.7.2015. prethodni tjedan:
Dow Jones IA 18,086,45 +1,84
NASDAQ 5,210,15 +4,25
S&P 500 2,126,64 +2,41
Nikkei 225 20,650,92 +4,40
FTSE 100 6,775,08 +1,52

Tablica 1. Rast svjetskih burzi

IZVOR: http://www.banka.hr/svijet/svjetske-burze-porasle-grcka-i-kineska-kriza-jenjale

STANJE NA BURZOVNOM TRITU U OSMOM MJESECU 2015. GODINE:

27
Izvjee 2.8.2015. (Svjetske burze porasle, poslovni rezultati kompanija solidni)
Na WallStreetu je prooga tjedna Dow Jones porastao 0.7 posto, na 17.690 bodova, dok je S&P
500 porastao 1.2 posto na 2.103 bodova, a NASDAQ indeks 0.8 posto na 5.128 bodova.
Poetak tjedna nije najavljivao takav razvoj situacije, s obzirom da je ulagae na svjetskim
burzama uznemirio pad cijena dionica u Kini za vie od 8 posto, to je bio njihov najvei dnevni
gubitak u osam godina.Izbila su strahovanja da bi se mogao ponoviti slom kineske burze iz
lipnja, kada su u tri tjedna cijene dionica potonule vie od 30 posto, pa su u ponedjeljak i utorak
otro pale cijene dionica na WallStreetu i europskim burzama. Meutim, polovicom tjedna
situacija u Kini se smirila, pa su i zapadne burze nadoknadile gubitke.

BURZOVNI INDEKS: ZAKLJUNA Promjena u odnosu na

VRIJEDNOST: 31.7.2015. prethodni tjedan:
Dow Jones IA 17,689,86 +0,69
NASDAQ 5,128,28 +0,78
S&P 500 2,103,84 +1,16
Nikkei 225 20,585,24 +0,20
FTSE 100 6,696,28 +1,77

Tablica 2. Rast svjetskih burzi, pozitivni rezultati kompanija

Izvor :http://www.banka.hr/svijet/svjetske-burze-porasle-poslovni-rezultati-kompanija-solidni

Izvjee 9.8.2015: (Wall Street na gubitku zbog razoaravajuih rezultata)

Dok su na WallStreetu najvaniji indeksi poetkom 8 mjeseca bili pod pritiskom loijih od
oekivanja poslovnih rezultata naftnih i medijskih korporacija, na europskim burzama indeksi su
nastavili jaati, poduprti solidnim rezultatima niza europskih kompanija. Njujorki Dow Jones
indeks spustio se protekloga tjedna 1,8 posto, na 17.373 boda, S&P 500 za 1,2 posto, na 2.077
boda, a tehnoloki Nasdaq za 1,7 posto, na 5.043 boda. Najvee gubitnice bile su dionice
energetskih i medijskih kompanija, zbog slabijih od oekivanja kvartalnih poslovnih rezultata

BURZOVNI INDEKS: ZAKLJUNA Promjena u odnosu na

VRIJEDNOST: 7.8.2015. prethodni tjedan:
Dow Jones IA 17,373,38 -1,79
NASDAQ 5,043,54 -1,65

28
S&P 500 2,0077,57 -1,25
Nikkei 225 20,724,56 +0,68
FTSE 100 6,718,49 +0,33

Tablica 3. Wall Street na gubitku zbog razooravajuih poslovnih rezultata, rast Nikkei i FTSE

Izvor:http://www.banka.hr/svijet/wall-street-na-gubitku-zbog-razocaravajucih-poslovnih-rezult

Izvjee 23.08.2015. (Zbog slabljenja Kine, najvei tjedni pad svjetskih burzi u etiri godine)

Na svjetskim su burzama cijene dionica prologa tjedna zabiljeile najvei tjedni pad u gotovo
etiri godine, jer se ulagai povlae s trita u strahu od posljedica slabljenja kineskog
gospodarstva. Na WallStreetu je prologa tjedna Dow Jones potonuo 5,8 posto, na 16.459
bodova, a za toliko je pao i S&P 500, zaronivi na 1.970 bodova. Nasdaq indeks strmoglavio se,
pak, 6,8 posto, na 4.706 bodova. To je najvei tjedni pad tih indeksa od rujna 2011. godine.
Pritom su Dow Jones i Nasdaq 100, kao i veina europskih indeksa, skliznuli u podruje
korekcije, odnosno 10 posto ispod njihove prijanje najvie razine. Posljedica je to novih
naznaka usporavanja rasta kineskog gospodarstva zbog pada domae potranje i izvoza.

BURZOVNI INDEKS: ZAKLJUNA Promjena u odnosu na

VRIJEDNOST: 21.8.2015. prethodni tjedan:
Dow Jones IA 16,459,75 -5,82
NASDAQ 4,706,04 -6,78

29
S&P 500 1,970,89 -5,77
Nikkei 225 19,435,83 -5,28
FTSE 100 6,187,65 -5,54
Tablica 4. Najvei tjedni pad svjetskih burza

Izvor:http://www.banka.hr/svijet/zbog-slabljenja-kine-najveci-tjedni-pad-svjetskih-bu

Izvjee 30.08.2015. (Tjedni rast na WallStreetu i u Europi)

Na poetku prolog vrlo burnog tjedna cijene su dionica otro pale zbog strahovanja ulagaa od
posljedica naglog usporavanja kineskog gospodarstva, no zahvaljujui nadi da e Fed odgoditi
poveanje kamata, do kraja tjedna indeksi su nadoknadili sve gubitke. Na WallStreetu je prologa
tjedna Dow Jones ojaao 1,1 posto, na 16.643 boda, dok je S&P 500 porastao 0,9 posto, na 1.988
bodova, a Nasdaq indeks 2,6 posto, na 4.828 bodova.

BURZOVNI INDEKS: ZAKLJUNA Promjena u odnosu na

VRIJEDNOST: 28.8.2015. prethodni tjedan:
Dow Jones IA 16,643,01 +1,11
NASDAQ 4,828,32 +2,60
S&P 500 1,988,87 +0,91
Nikkei 225 19,163,32 -1,54
FTSE 100 6,247,94 +0,97

Tablica 5. Rast na Wall Streetu i u Europi, pad na TSE

izvor: http://www.banka.hr/tjedni-rast-na-wall-streetu-i-u-europi/print

U ponedjeljak su ti indeksi potonuli vie od 3,5 posto, to je bio njihov najvei dnevni pad jo od
rujna 2011., a pritom su skliznuli u podruje korekcije - 10 posto ispod njihove prijanje najvie
razine. Panino povlaenje ulagaa s trita bila je posljedica pada cijena dionica u Kini za vie
od 8 posto samo toga dana zbog strahovanja od naglog usporavanja rasta kineskog gospodarstva.
U drugom je tromjeseju ono poraslo 7 posto, najsporije u posljednjih 25 godina, a ulagai se
plae da e u tekuem kvartalu rast biti jo sporiji, s obzirom na prve makroekonomske

30
pokazatelje za srpanj i kolovoz. Od polovice godine cijene kineskih dionica pale su oko 40 posto.
"Ulagai u Kini izgubili su povjerenje u sredinju banku, pa je situacija na tamonjem tritu
alarmantna. Sve ovisi o tome hoe li se rast kineskog gospodarstva znatnije usporiti. U tom
sluaju, to e osjetiti i SAD", kae BruceBittles, strateg u tvrtki Robert W. Baird &Co. Kineske
vlasti dosad su poduzele niz mjera za poticanje gospodarstva, no one, ini se, nisu dale eljene
rezultate zbog slabosti domae i inozemne potranje. Ipak, polovicom tjedna kineske su se burze
smirile, nakon to je tamonja sredinja banka smanjila kljune kamatne stope za 0,25 postotnih
bodova, kao i stopu izdvajanja obveznih rezervi banaka, to bi trebalo potaknuti kreditiranje i
rast uspavanog gospodarstva.Premda su prologa tjedna kineski burzovni indeksi potonuli vie
od 8 posto, ulagai su odahnuli jer su se posljednjih dana trita smirila.Zahvaljujui tome, na
WallStreetu su u srijedu i etvrtak Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq indeks skoili vie od 6 posto,
to je njihov najvei dvodnevni rast od financijske krize 2009. godine, ime su nadoknadili dio
prethodnih gubitaka.Meutim, od 18. kolovoza, kada su na svjetskim burzama poeli potresi,
S&P 500 indeks jo uvijek je u minusu - vie od 5 posto.I na europskim su se burzama prologa
tjedna cijene dionica oporavile. Londonski FTSE indeks ojaao je 1,0 posto, na 6.247 bodova,
dok je frankfurtski DAX porastao 1,7 posto, na 10.298 boda, a pariki CAC 1,0 posto, na 4.675
bodova. Tokijski Nikkei indeks pao je, pak, prologa tjedna 1,5 posto, na 19.136 bodova.

STANJE NA BURZOVNOM TRITU U DEVETOM MJESECU 2015. GODINE:

Usporavanje gospodarstva uplailo je ulagae, cijene dionica pale:

Poetkom 9. mjeseca na svjetskim su burzama cijene dionica otro pale zbog strahovanja ulagaa
od posljedica naglog usporavanja kineskog gospodarstva i mogunosti poveanja kamata Feda
ve u rujnu. Na WallStreetu je prologa tjedna Dow Jones skliznuo 3,2 posto, na 16.102 boda,
dok je S&P 500 potonuo 3,4 posto, na 1.921 bod, a Nasdaq indeks 3 posto, na 4.683 boda. Od
samog poetka tjedna trita su bila pod pritiskom razoaravajuih pokazatelja Kine.
Kako su, uz to, Brazil i Rusija uronili u recesiju, ulagai su se plaili slabljenja cjelokupnog
globalnog gospodarstva, na to je upozorila i ChristineLagarde, elnica MMF-a, kazavi kako se
ini da e ove godine rast u svijetu biti slabiji nego to se mislilo prije samo dva mjeseca.

31
Zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, posebice kineskog, najveeg svjetskog
potroaa sirovina, slabi potranja za njima, pa su pod pritiskom bile cijene nafte i
sirovina.Prema novoj anketi Reutersa, analitiari procjenjuju da e kompanije iz sastava S&P
500 indeksa u treem tromjeseju ostvariti 3,4 posto manju dobit nego prole godine.
I na europskim su burzama cijene dionica prologa tjedna otro pale. Londonski FTSE indeks
skliznuo je 3,3 posto, na 6.042 boda.Tokijski Nikkei indeks strmoglavio se pak prologa tjedna 7
posto, to je njegov najvei tjedni pad od travnja prole godine. Pritom je zaronio na 17.792
boda, najniu razinu u sedam mjeseci.

NESIGURNOST U GLOBALNOM GOSPODARSTVU SPUSTILA SVJETSKE BURZE:

Izvjee : 20.09.2015.

Premda je ameriki Fed odgodio poveanje kamata, na svjetskim su burzama prologa tjedna
cijene dionica pale jer je ulagae zabrinulo objanjenje da je to uinio zbog nesigurnosti u
globalno gospodarstvo. Na WallStreetu je prologa tjedna Dow Jones oslabio 0,3 posto, na
16.384 boda, a S&P 500 0,1 posto, na 1.958 bodova. Nasdaq indeks ojaao je, pak, 0,1 posto, na
4.827 bodova. Sve do etvrtka na svjetskim se burzama trgovalo oprezno u oekivanju odluke
amerike sredinje banke o kamatnim stopama. Cijene su dionica na poetku tjedna porasle jer
su prevladale procjene da Fed nee poveati kamate. I na europskim burzama su cijene dionica
prologa tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,2 posto, na 6.104 boda, dok je
frankfurtski DAX skliznuo 2 posto, na 9.916 bodova, a pariki CAC 0,3 posto, na 4.535 bodova.
Tokijski Nikkei indeks pao je, pak, prologa tjedna 1,1 posto, na 18.070 bodova.

32
40
GRAFOVI NEKIH BURZOVNIH INDEKSA:

S & P 500 (NYSE) graf 1.

FTSE 100 (LSE) graf 2.

40 http://www.banka.hr/ IZVJEA, TABLICE, GRAFOVI

33
 NIKKEI 225 (TSE) graf 3.

7. ZAKLJUAK:

Kako bi se lake shvatila struktura trita, potrebno je poznavati osnovne centre koji tvore
najvee koncentracije kapitala: banke, razne vrste fondova, osiguranja i mjesta razne vrsta
instrumenata: FX trite, OTC, te burze.
Brz razvoj financijskog trita u industrijski razvijenim zemljama, a naroito u SAD-u, zahtjevao
je i razvoj sistema suvremenih financijskih institucija koje su adekvatne potrebama, prije svega
investitora, a zatim i korisnika kapitala. Konzervativan bankarski sektor postao je konica
daljnjeg razvoja trinih odnosa i financijskog trita uope, a njegova reorganizacija sporog
karaktera. I zato su ekonomske razvijene zemlje sve veu panju usmjerile na razvoj
sekundarnog burzovnog trita, koje je danas centralizirano mjesto razmjene standardiziranih
financijskih instrumenata.

Nauili smo da su burze formalna trita koja su obino osnovana kao nezavisne institucije ili
kompanije radi trgovanja vrijednosnim papirima koja se temelje na nizu zakona lokalne drave.
Cilj im je poveanje transparentnosti trita vrijednosnica, vea uinkovitost, smanjenje trokova
transakcija, ali i zatita od manipuliranja.

U ovom radu posvetili smo svoju analizu na tri najrazvijenije svjetske burze: NYSE, London
Stock Exchange i Tokyo Stock Exchange. Osim njihovog razvoja tijekom povijesti pratili smo i
kretanje njihovih indexa te smo doli do zakljuka kako se oni mijenjaju iz dana u dan ovisno o

34
gospodarskom stanju u cijelom svijetu. Tako npr. 23.08.2015 je dolo do pada cijena dionica, jer
se ulagai povlae s trita u strahu od posljedica slabljenja kineskog gospodarstva. Brojni su
primjeri utjecaja gospodarstva na trite dionica tj. na same svjetske burze zato je vano iz dana
u dan pratiti kretanje njihovih indexa kako bi se donijele pravilne odluke o ulaganju u dionice.
Takoer smo dole do zakljuka da su zemlje sa razvijenim financijskim tritem obogatile svoju
financijsku strukturu nizom novih daleko fleksibilnijih i efikasnijih institucija od konzervativnih
i sporo prilagodljivih bankarskih organizacija. Zemlje trebaju nastaviti ulagati u svoje financijske
sektore kako bi ono napredovalo i potaknulo napredak samog gospodarstva.

LITERATURA :

1. Leko, V., Financijske institucije i trita, skripta, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2008.
2. Mishkin, F.S., Eakins, S.G., Financijska trita + institucije, MATE, Zagreb, 2005.
3. Saunders, A., Cornett, M.M., Financijska trita i institucije, Masmedia, Zagreb, 2006.
4. Madura, J., Financial institutionsandmarkets, Thomson, Mason, Ohio, 2008.
5. Kidwell, D.S. i dr., Financial institutions, marketsandmoney, Willey, N.Y., 2003.
6. Miller, R.L., Vanhoose, D.D., Moderni novac i bankarstvo, MATE, Zagreb, 1997.
7. Leko, V., ured., Rjenik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998.
8. http://www.jpx.co.jp/english/markets/indices/topix/
9. http://www.bbc.com/news/business/markets/europe/lse_ukx
10. http://www.londonstockexchange.com/exchange/prices-and-
markets/stocks/indices/summary/summary-indices.html?index=UKX
11. https://www.nyse.com/index
12. http://www.nasdaq.com/screening/companies-by-industry.aspx?exchange=NYSE
13. http://limun.hr/main.aspx?id=9789
14. http://www.banka.hr/

35
POPIS TABLICA I GRAFOVA:

TABLICA 1: Rast svjetskih burzi, str 27. (banka.hr)

TABLICA 2: Rast svjetskih burzi, str 28 (banka.hr)

TABLICA 3: Wall Street na gubitku, str. 29 (banka.hr)

TABLICA 4: Najvei tjedni pad burzi, str. 30 (banka.hr)

TABLICA 5: Rast na Wall Streetu i u Europi, pad Nikkei 225, str 30 (banka.hr)

GRAFOVI KRETANJA INDEKSA: str. 33.

36