UNIVERZITET U TUZLI

MAINSKI FAKULTET
Odsjek: Mehatronika

SEMINARSKI RAD
Predmet: Materijali II
Naziv teme: Ispitivanje vrstoe materijala zatezanjem

Tuzla

7.04.2015.god ___________________

auevi Safet - III-20/14 Emir Pepi, dipl.ing.ma.

Sadraj:
Ispitivanje vrstoe materijala zatezanjem
1. Zatezanje............................................................................................3

2. Maine kidalice...................................................................................5

3. Dijagram naprezanja..........................................................................8

4. Hukov dijagram..................................................................................9

5. Epruveta............................................................................................10

6. Proraun...........................................................................................12

LITERATURA............................................................................................14

1. Zatezanje

2
Ispitivanje zatezanjem ubraja se u najvanija mehanika ispitivanja materijala, jer ono
daje najvie vanih upotrebnih svojstava, kao to su:napon teenja, zatezna vrstoa,
modul elastinosti, izduenje (istezanje),suenje itd.

Ponaanje metalnih materijala pri ispitivanju zatezanjem moe se predstaviti

dijagramom na ijoj je ordinati naneta sila koja deluje na epruvetu a na apscisi trenutno
izduenje.

Karakteristini oblici dijagrama

U svom poetnom delu kriva ima najee pravolinijski tok, to znai da izmeu sile i
trenutnog izduenja postoji linearna zavisnost (Hukov zakon). Po prestanku linearne
zavisnosti (p), prirataji duine za jednake prirataje sile postaju sve vei, pa se kriva
postepeno savija ka apscisi.

Granini napon do kog je izduenje proporcionalno naponu, naziva se granica

proporcionalnosti.

Ako se epruveta u podruju pravolinijskog porasta rastereti, izduenje e nestati.

Epruveta dobija ponovo svoju prvobitnu duinu. Izduenje je potpuno elastino. Pri
porastu napona iznad jedne granine vrednosti (e), epruveta se po rastereenju ne
vraa u potpunosti na prvobitnu duinu. Ovaj granini napon naziva se granica
elastinosti e.

Odnos napona i jedininog izduenja ija je vrednost konstantna u elastinom podruju,

predstavlja modul elastinosti E = .

3
Uporedo sa poveanjem duine epruvete nastaje smanjenje poprenog preseka. Ovo
popreno skupljanje je proporcionalno izduenju. Faktor proporcionalnosti (Poasonov
broj) ima razliite vrednosti u elastinom i plastinom podruju.

Kod krtih materijala (sl.a) lom nastaje uskoro iznad granice elastinosti, dakle pre nego
to nastanu vea trajna izduenja epruvete.

Kod ilavih materijala (sl.b,c,d)pri porastu napona iznad take v nastaje jako plastino
deformisanje materijala. Izduavanje merne duine postaje tako izrazito da se moe
meriti obinim lenjirom.

Napon pri kojem izduenje poinje primetno bre da raste nego do tada naziva se
granica razvlaenja v. Kod nekih elika granica razvlaenja je veoma otro istaknuta.

4
2. Maine kidalice

Kidalica je mjerni instrument ili stroj za vlano ispitivanje vrstoe materijala. Svaka
kidalica se sastoji iz:

ureaja za nametanje optereenja,

ureaja za mjerenje sile,

ureaja za mjerenje deformacije ispitnog materijala,

ureaja za ispis dijagrama naprezanja F L.

Univerzalna kidalica

Univerzalna kidalica osim vlane vrstoe moe ispitivati i tlanu vrstou, te vrstou
na odrez i pri savijanju. [1]

5
Ureaj za nametanje optereenja ima uljnu sisaljku, koja tlai ulje vodom ispod klipa, koji
se nalazi u cilindru. Na taj nain se nametne optereenje potrebno za ispitivanje
vrstoe, koje e podizati pokretni most. Pokretni most i postolje imaju eljusti za
stezanje ispitnog uzorka ili epruvete, koja e se uslijed podizanja mosta istezati.

Ureaj za mjerenje sile se sastoji od cilindra, u koji preko voda iz cilindra dolazi ulje i
potiskuje klip. Klip e posredno djelovati na gibanje poluja, te e podizati uteg. On e
preko njihala pokretati kazaljku, pa se na skali mogu oitati vrijednosti postignute sile
istezanja ispitnog uzorka ili epruvete.

Ispitivanje u tri take na kidalici

Ureaj za mjerenje deformacije je obino u sklopu ureaja za ispis dijagrama

naprezanja F L (silaapsolutno produljenje). On se sastoji iz valjka na kojemu je
namotan papir (obino milimetarski). Valjak se okree pomou uzice koja je namotana
na osovinu kazaljke. Da bi uzica bila uvijek zategnuta, na njenom kraju nalazi se uteg.
Svaki pomak kazaljke izazvat e isti pomak valjka na kojem e pisaljka zabiljeiti
promjenu vrijednosti sile po ordinati dijagrama. Promjenu deformacije e pisaljka biljeiti
po apscisi horizontalnim gibanjem po vodilici, izazvanim uzicom. Uzica je vezana za
pokretni most, te putem kolotura vodi do pisaljke. Stalnu napetost u uzici vri uteg.

6
 Vlano ispitivanje na kidalici

Deformacija ispitnog uzorka ili epruvete, tj. njezino poveavanje poetne duine L0,
biljei se na ureaju za ispis dijagrama naprezanja F L. Naime, gibanjem mosta
prema gore, on za sobom povlai uzicu, a ona pisaljku, te e svaka deformacija
epruvete za odreenu vrijednost sile biti zabiljeena na papiru omotanom oko valjka.
Deformacija se moe mjeriti i izravno. Uz pokretni most je privrena skala u
milimetrima, a na pokretnom mostu je privren nonius skala (kao pomino mjerilo),
koja omoguuje oitavanje deformacije tonosti do 0,01 mm.

7
 Shema univerzalne kidalice

Suvremene kidalice mogu podatke o vrijednostima sile i deformacije dati i digitalno.

Podatke o sili i deformaciji obrauje raunalo koje na monitoru ispisuje sliku dijagrama
naprezanja. Sliku ispitanog dijagrama moemo putem pisaa ispisati na papir.

Uzorak materijala koji se ispituje obradi se na odreeni oblik i dimenzije

propisane standardima. Tako pripremljene uzorke zovemo epruvetama. Za ispitivanje
vlane vrstoe koristimo epruvete krunog, kvadratnog i pravokutnog presjeka.

3. Dijagram naprezanja

Dijagram naprezanja prikazuje medusobnu ovisnost - vlanog naprezanja i -

relativnog produljenja ili linijske vlane deformacije. U materijalu koji je optereen
nekom silom F nastaju naprezanja koja uzrokuju njegovo rastezanje. Naprezanje je
omjer sile F i plotine A presjeka tapa ili ipke (okomitog na smjer sile).

8
Zbog djelovanja sile F (a time nastalog naprezanja ) tap ili ipka e se od poetne
duljine Lo rastegnuti na duljinu L. Tako je produljenje tapa ili ipke:

Relativno produljenje (duljinska ili uzduna deformacija) tapa ili ipke je produljenje s
obzirom na poetnu duljinu Lo. Poetno je naprezanje linearno (deformacija je izravno
razmjerna naprezanju). U podruju linearnog rastezanja (Hookeov zakon) materijal je
elastian i nakon prestanka djelovanja sile, odnosno naprezanja, on se vraa u poetno
stanje.

Youngov modul elastinosti je omjer naprezanja i relativnog produljenja (u podruju

elastinosti).
Tehnika granica elastinosti je naprezanje pri kojem osjetljiva mjerila osjete prvo
primjetno trajno produljenje materijala (pri jo nepromijenjenom presjeku Ao). Nakon te
granice (obino na kraju linearnog rastezanja) materijal se rastee plastino i nakon
prestanka djelovanja sile ne vraa se vie na poetnu duljinu L o, ve ostaje odreeno
trajno produljenje, uz suenje presjeka, A < Ao).

4. Hukov dijagram
Prilikom ispitivanja zatezanjem ponaanje materijala moe se pratiti na dijagramu
kidanja. Dijagram kidanja crta maina za vrijeme ispitivanja.Na ordinati registruje se sila
F[N] a na apcisnoj osi trenutno izduenje l [mm], u odgovarajuoj razmijeri.

9
 Da bi se uklonio utjecaj dimenzija probnog uzorka konstruie se, naosnovu
dijagrama kidanja, dijagram napon jedinino izduenje .

Hukov dijagram

Pri optereenju od take O do P zavisnost produenja epruvete o sili je

linearna, a deformacije su elastine, jer se pri rastereenju epruveta potpuno vraa u
svoj prvobitni oblik i veliinu. Najvee naprezanje do kojeg je izduenje proporcionalno
naprezanju naziva se granicom proporcionalnosti.Pri porastu naprezanja iznad ove
granine vrijednosti, prestaje proporcionalnost izmeu naprezanja i deformacija i
izduenje poinje rasti bre. Napon pri kojem izduenje poinje bre da raste naziva se
granica teenja (taka T). Daljim poveanjem napona, preko granice teenja, dolazi do
plastinih deformacija, popreni presjek se stalno i ravnomjerno smanjuje po cijeloj
mjernoj duini epruvete, sve do take M kada napon dostie svoju maksimalnu
vrijednost i kada dolazi do suenja epruvete i nastajanja vratana epruveti, poslije take
M dolazi do smanjenja napona sve do pucanja epruvete u taki K.

5. Epruvete

10
Epruvete za ispitivanje materijala zatezanjem ozrauju se rezanjem iz uzorka pri emu
njihov oblik i mjere zavise od oblika i dimenzija proizvoda ija se mehanika svojstva
ispituju. Mogu biti krunog, kvadratnog, pravougaonog, prstenastog ili nekog drugog
poprenog presjeka.

Epruvete za ispitivanje zatezanjem mogu biti tehnike ili standardne.

Normalne duge epruvete su krunog poprenog presjeka prenika d 0= 20mm, a mjerne

duine L0= 10 d0 = 200mm.

Normalne kratke epruvete su krunog poprenog presjeka prenika d 0 = 20mm i

mjerne duine L0= 5 d0= 100mm.

11
Epruvete za ispitivanje zatezanjem

12
6. Proraun
Sila na granici Sila na Sila gornje Sila donje Zatezna Kidanje Presjek epruvete
proporcionalnosti granici granice granice vrstoa materijala
elastinost teenja teenja
i
Fp lp Fe l F l F l F l F l do d
e g d d m m k k
47[kN 0,37(mm 56 3,2 68 4,9 63 6,6 72 6,3 95 8,8 8,3(mm 6,4(mm
] ) ) )
Na osnovu zadanih vrijednosti proracunom dolazimo do sledecih rezultata:
Lo=100mm

Ao=do*/4=54,07mm2

Izduenja:
lp
E p= 100 =0,37
Lo

100 =3,2
Lo
E e=

l g
E tg= 100 =4,9
Lo

l d
E t d= 100 =6,6
Lo

lm
E m= 100 =6,3
Lo

lk
Ek= 100 =8,8
Lo

13
vrstoe:
Fp
Rp= =870,34[ MPa]
Ao

Fe
= =1035,69[ MPa]
Ao

Fg
R t g= =1257,62[MPa ]
Ao

Fd
R t d= =1166,66[ MPa]
Ao

Fm
Rm= =1333,33 [MPa]
Ao

Fk
Rk= =1759,25 [MPa]
Ao

14
Literatura:

http://www.rgf.bg.ac.rs/
http://www.topomatika.hr/
https://ironlady003.files.wordpress.com

15