Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica

I OSNOVNE ODREDBE

lan 1.

Ovim Zakonom ureuju se: uvjeti, nain i postupak za ostvarivanje prava ratnih
vojnih invalida i lanova njihovih porodica, lanova porodica ehida, lanova
porodica poginulih, umrlih i nestalih branilaca (u daljnjem tekstu: porodice
poginulih, umrlih, nestalih branilaca) i demobiliziranih branilaca, lica zaslunih u
odbrambeno-oslobodilakom ratu, kao i druga pitanja iz oblasti branilako-
invalidske zatite.

Pojam ehid ili pojam poginuli branilac, u smislu ovog Zakona, koristi se po
slobodnom izboru korisnika prava.

lan 2.

Braniocem, u smislu ovog Zakona, smatra se pripadnik Armije Republike Bosne i

Hercegovine, Hrvatskog vijea obrane i policije nadlenog organa unutranjih
poslova (u daljnjem tekstu: Oruane snage) koji je uestvovao u odbrani Bosne i
Hercegovine (poetak agresije na opinu Ravno) od 18.09.1991. do 23.12.1996.
godine, odnosno do prestanka neposredne ratne opasnosti i koji je demobiliziran
rjeenjem nadlenog vojnog organa, kao i lice koje je uestvovalo u pripremi za
odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu prije 18.09.1991. godine a
koje je angairano od nadlenih organa.

Pod ueem u odbrani Bosne i Hercegovine u smislu stava 1. ovog lana

podrazumijeva se uee u oruanom otporu i djelovanje u direktnoj vezi sa
pruanjem otpora.

Dobrovoljcem i organizatorom otpora, u smislu ovog Zakona, smatra se pripadnik

vojnih jedinica koji je uestvovao u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i
Hercegovine u periodu do 19.06.1992. godine, kao i drugo lice koje nije bilo vojni
obveznik u vrijeme dobrovoljnog stupanja u Oruane snage i ostao neprekidno u
jedinicama do kraja rata, ili je ranije demobiliziran od nadlenog vojnog organa.
Veteranom, u smislu ovog Zakona, smatra se lice koje je stupilo u jedinice iz
stava 1. ovog lana od 18.09.1991. do 31.12.1992. godine i ostalo neprekidno do
23.12.1995. godine, ili ranije demobiliziran od nadlenog vojnog organa.

Uesnikom rata, u smislu ovog Zakona, smatra se svako lice koje je u sastavu
Oruanih snaga iz stava 1. ovog lana provelo najmanje jednu godinu dana
neprekidno u periodu od 20.06.1992. godine do 23.12.1995. godine.

Pojmovi i definicije iz ovog lana koriste se i primjenjuju kod reguliranja prava i

pogodnosti u svim oblastima i nivoima vlasti koja se tiu branilaca i lanova
njihovih porodica.

lan 3.

Ratni vojni invalid je dravljanin Bosne i Hercegovine koji je, vrei vojne
dunosti, druge dunosti za ciljeve odbrane u sastavu Oruanih snaga,
uestvujui u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu i pod uvjetima i okolnostima
iz lana 2. stav 1. ovog Zakona, zadobio ranu, povredu, bolest ili pogoranje
bolesti, pa je zbog toga nastupilo oteenje njegovog organizma najmanje za
20%.

Ratni vojni invalid je i dravljanin Bosne i Hercegovine koji je po nareenju ili

nalogu nadlenog vojnog organa ili organa uprave nadlenog za poslove odbrane
i dravne sigurnosti, pod uvjetima i okolnostima iz prethodnog stava, zadobio
ranu, povredu, bolest ili pogoranje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oteenje
njegovog organizma najmanje za 20%.

Ratni vojni invalid je i lice koje je u periodu i pod uvjetima i okolnostima iz st. 1. i
2. ovog lana bilo ratni zarobljenik i zadobilo ranu, povredu, bolest ili pogoranje
bolesti, pa je zbog toga nastupilo oteenje njegovog organizma najmanje za
20%.

Ratni vojni invalid je i stranac kod koga je nastupilo oteenje njegovog

organizma pod okolnostima i uvjetima iz st. 1., 2. i 3. ovog lana.
Mirnodopski vojni invalid je lice koje je u miru bez namjere, vrei vojnu dunost,
zadobilo ranu ili povredu, pa je zbog toga nastupilo oteenje njegovog
organizma najmanje za 20%, odnosno kod kojeg je usljed bolesti ili pogoranja
bolesti nastupilo oteenje njegovog organizma najmanje za 60% u periodu od
24.12.1996. godine i to:

vojno lice na sluenju obaveznog vojnog roka,

pitomac u vojnoj koli,

pripadnik rezervnog sastava za vrijeme vojne dunosti.

lan 4.

Porodica poginulog, umrlog, nestalog branioca je porodica lica koje je poginulo,

umrlo, nestalo pod uvjetima i okolnostima iz l. 2. i 3. ovog Zakona, odnosno
umrlog do 23.12.1996. godine od posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene
pod uvjetima i okolnostima iz lana 3. ovog Zakona.

Porodica poginulog ili umrlog lica iz lana 3. stav 6. ovog Zakona ostvaruje
odreena prava pod uvjetima i na nain koji vai za porodicu umrlog ratnog
vojnog invalida.

lan 5.

Propisima iz oblasti odbrane utvruje se: ko se smatra pripadnikom Oruanih

snaga, vojno lice, vojna sluba, vrenje vojne dunosti za ciljeve odbrane, kao i
sva druga pitanja vezana za svojstvo i status pripadnika Oruanih snaga.

lan 6.

Ako mirnodopski vojni invalid naknadno ispuni uvjete za sticanje svojstva ratnog
vojnog invalida, po osnovu uea u Oruanim snagama, stie svojstvo ratnog
vojnog invalida, a invaliditet mu se utvruje prema ukupnom oteenju
organizma po oba osnova.
II PRAVA DEMOBILIZIRANIH BRANILACA

lan 7.

Branioci i lanovi njihovih porodica ostvaruju druga prava u skladu sa federalnim

i kantonalnim propisima koja nisu obuhvaena ovim Zakonom i to:

novanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti;

prednost pri zapoljavanju pod jednakim uvjetima;

prednost pri zakupu i otkupu poslovnog prostora pod jednakim uvjetima;

prednost pri upisu u obrazovne ustanove pod jednakim uvjetima;

besplatne obavezne ubenike za redovno kolovanje;

prednost pri dodjeli stipendija i smjetaju u ake i studentske domove;

zdravstvenu zatitu;

prioritetno pravo za rjeavanje stambenog pitanja pod jednakim uvjetima;

pomo u sluaju smrti;

prednost pri koritenju programa nadlenih zavoda za zapoljavanje;

oslobaanje od plaanja, naknade trokova koritenja graevinskog zemljita;

ostvarivanje penzije pod povoljnijim uvjetima;

druga prava u skladu sa posebnim propisima.

Prava utvrena ovim lanom regulirat e se u skladu sa odredbama l. od 26. do

31. ovog Zakona.

III PRAVA RATNIH VOJNIH INVALIDA

lan 8.

Prava ratnog vojnog invalida su:

lina invalidnina;

dodatak za njegu i pomo od drugog lica;

ortopedski dodatak;

druga prava iz glave VI ovog Zakona.

1. Lina invalidnina

lan 9.

Radi ostvarivanja prava, prema ovom Zakonu, ratni vojni invalidi razvrstavaju se
u grupe vojnog invaliditeta prema stepenu oteenja organizma izraenog u
procentu.

Procent invaliditeta odreuje se srazmjerno oteenju organizma koje je nastalo

kao posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene pod okolnostima utvrenim
ovim Zakonom ili su te okolnosti uticale na pogoranje bolesti.

Svojstvo ratnog vojnog invalida moe se stei samo na osnovu oteenja

organizma koje je nastalo usljed rane ili povrede zadobijene pod okolnostima iz
lana 3. ovog Zakona koja je ostavila vidne tragove.

Pod vidnim tragovima, u smislu stava 3. ovog lana, podrazumijevaju se jasno

vidljivi tragovi na povrini tijela, i vidljiva oteenja unutranjih organa utvrena
odgovarajuim dijagnostikim metodama.

Za odreivanje procenta invaliditeta uzimaju se u obzir i oteenja organizma

nastala usljed: upotrebe standardnih lijekova; operacija i drugih terapeutskih
poduhvata radi lijeenja od rane, povrede i bolesti zadobijenih pod okolnostima
predvienim ovim Zakonom i noenja ortopedskih pomagala; okolnosti pod
kojima je kod ratnog vojnog invalida nastupilo oteenje organizma usljed
psihosomatskih oteenja i poremeaja i manifestiralo se do 23.12.1997. godine;
gubitka ili tekog oteenja parnog organa, ako je drugi parni organ izgubljen ili
teko oteen usljed posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene pod
okolnostima utvrenim ovim Zakonom.

lan 10.

Prema procentu invaliditeta ratni vojni invalidi razvrstavaju se u deset grupa

invaliditeta i to:

I grupa - invalidi sa 100% invaliditeta I stepena kojima je za redovan ivot

potrebna njega i pomo od drugog lica;

II grupa - invalidi sa 100% invaliditeta;

III grupa - invalidi sa 90% invaliditeta;

IV grupa - invalidi sa 80% invaliditeta;

V grupa - invalidi sa 70% invaliditeta;

VI grupa - invalidi sa 60% invaliditeta;

VII grupa - invalidi sa 50% invaliditeta;

VIII grupa - invalidi sa 40% invaliditeta;

IX grupa - invalidi sa 30% invaliditeta;

X grupa - invalidi sa 20% invaliditeta.

lan 11.

Pri utvrivanju procenta invaliditeta licima kod kojih je pod okolnostima iz lana
3. ovog Zakona nastupilo oteenje organizma po osnovu oboljenja koje se
pogoralo pod tim okolnostima, uzima se odgovarajui procent od cjelokupnog
oteenja organizma, s tim da po tom osnovu utvreni procent oteenja
organizma ne moe iznositi vie od 100% invaliditeta II grupe, a uzimajui u obzir
prirodu bolesti i njen razvoj, trajanje i teinu ratnih napora, odnosno napora pri
vrenju vojne slube u Oruanim snagama, s obzirom na druge okolnosti koje su
u pojedinom sluaju uticale na pogoranje bolesti.

Procent vojnog invaliditeta utvren konanim rjeenjem u skladu sa stavom 1.

ovog lana ne moe se kasnije poveavati, bez obzira na daljnje pogoranje
oteenja organizma.

lan 12.

Lina invalidnina ratnog vojnog invalida utvruje se u mjesenom iznosu, prema

grupi vojnog invaliditeta.

Osnovica za odreivanje mjesenih novanih primanja, prema ovom Zakonu,

utvruje se u poetnom iznosu od 734,00 KM, koja se odlukom Vlade Federacije
Bosne i Hercegovine poetkom svake godine mijenja i usklauje prema
odredbama lana 57. ovog Zakona.

Mjeseni iznos line invalidnine invalida od I do X grupe odreuje se u procentu

od osnovice iz prethodnog stava i iznosi:

Grupa Procent (%)

100 %

73%

55%

43%

32%

18%

13%

7%

6%
 5%

2. Dodatak za njegu i pomo od drugog lica

lan 13.

Pravo na dodatak za njegu i pomo od drugog lica imaju ratni vojni invalidi od I
do IV grupe, koji su nesposobni za vrenje osnovnih ivotnih potreba bez pomoi
drugog lica.

Ratni vojni invalidi, radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomo od

drugog lica, razvrstavaju se u tri stepena i to:

u prvi stepen ratni vojni invalidi I grupe, koji su potpuno nesposobni da se

brinu o sebi i samostalno obavljaju osnovne ivotne potrebe, a kojima je
potrebna stalna njega i pomo drugog lica;

u drugi stepen ostali ratni vojni invalidi I grupe, kao i ratni vojni invalidi II, III i
IV grupe kod kojih pored vojnog invaliditeta, postoje i druga oteenja organizma
koja su nastala nezavisno od vojnog invaliditeta, a koja su zajedno sa vojnim
invaliditetom jednaka oteenju organizma vojnog invalida I grupe razvrstanih u I
stepen dodatka;

u trei stepen ratni vojni invalidi II, III i IV grupe, ija je nesposobnost jednaka
nesposobnosti vojnog invalida I grupe razvrstanih u II stepen dodatka.

lan 14.

Iznos dodatka za njegu i pomo od drugog lica utvruje se od osnovice iz lana

12. stav 2. ovog Zakona kako sljedi:

za prvi stepen 100 % od osnovice,

za drugi stepen 70 % od osnovice,

za trei stepen 50 % od osnovice.

3. Ortopedski dodatak

lan 15.

Pravo na ortopedski dodatak ima ratni vojni invalid kome je nadlena ljekarska
komisija utvrdila vojni invaliditet zbog oteenja organizma koja su neposredna
posljedica zadobijene rane, povrede, bolesti ili pogoranja bolesti koja je
prouzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teko oteenje funkcije ekstremiteta,
kao i zbog gubitka vida na oba oka ili enukleacije jednog oka.

Oteenja organizma iz stava 1. ovog lana razvrstavaju se u tri stepena prema

teini, vrsti i uzroku oteenja.

lan 16.

Iznos ortopedskog dodatka utvruje se od osnovice iz lana 12. stav 2. ovog

Zakona kako sljedi:

prvi stepen 29 % od osnovice,

drugi stepen 22 % od osnovice,

trei stepen 17% od osnovice.

Ratnom vojnom invalidu koji ima vie oteenja prvog stepena ortopedski
dodatak iz stava 1. taka 1. ovog lana uveava se za 25%.

IV LANOVI PORODICE POGINULOG, UMRLOG, NESTALOG BRANIOCA I UMRLOG

RATNOG VOJNOG INVALIDA

lan 17.
lanovi porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca i umrlog ratnog vojnog
invalida, u smislu ovog Zakona, su:

rani drug, djeca roena u braku i van braka;

usvojena djeca, kao i pastorad koja su sa poginulim ili nestalim braniocem,

odnosno umrlim ratnim vojnim invalidom ivjela u zajednikom domainstvu
posljednju godinu prije njegove smrti ili nestanka, odnosno stupanja u Oruane
snage;

roditelji i usvojilac;

ouh i maeha koji su sa poginulim, umrlim, nestalim braniocem, odnosno

umrlim ratnim vojnim invalidom ivjeli u zajednikom domainstvu najmanje tri
godine neposredno prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oruane snage;

dedo i nana po ocu i majci, koji su se starali o podizanju i odgoju lica od koga
izvode pravo i sa kojim su ivjeli u zajednikom domainstvu najmanje tri godine
neposredno prije njegovog stupanja u Oruane snage, pod uvjetom da nema lica
iz ta. 1., 2., 3. i 4. ovog stava;

maloljetna braa i sestre, kao i braa i sestre nesposobni za privreivanje, a

ija je nesposobnost nastupila prije 15. godine ivota, ako su sa njim ivjeli u
zajednikom domainstvu do njegove smrti, odnosno do stupanja u Oruane
snage i ukoliko nemaju roditelje, odnosno lanove ue porodice;

vanbrani drug neoenjenog poginulog, umrlog, nestalog branioca sa kojim je

imao dijete i sa kojim je ivio u zajednikom domainstvu najmanje godinu dana
prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oruane snage, ako je taj status dokazao
u roku od 12 mjeseci od dana smrti tog lica.

lan 18.

Zajednikim domainstvom, u smislu ovog Zakona, smatra se zajednica

stanovanja, privreivanja i troenja ostvarenih prihoda.

V PRAVA LANOVA PORODICE POGINULOG, UMRLOG, NESTALOG BRANIOCA I

UMRLOG RATNOG VOJNOG INVALIDA
lan 19.

Prava lanova porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca i umrlog ratnog

vojnog invalida su:

porodina invalidnina;

uveana porodina invalidnina;

pomo u sluaju smrti;

druga prava iz glave VI ovog Zakona.

1. Porodina invalidnina

lan 20.

lanovi porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca imaju pravo na porodinu

invalidninu pod sljedeim uvjetima:

1. udovica kada navri 45 godina ivota ili udovac kada navri 60 godina
ivota, kao i prije navrenih 45 odnosno 60 godina ivota, ako ih nadlena
ljekarska komisija proglasi trajno nesposobnim za rad, ili ako je djeci prestalo
pravo prema ovom Zakonu;

2. djeca roena u braku ili van braka, usvojenici i pastorad do navrene

15. godine ivota, odnosno ako su na kolovanju do kraja trajanja redovnog
kolovanja, a najkasnije do navrene 25. godine ivota, a ako su nesposobni za
privreivanje za vrijeme dok ta nesposobnost traje, pod uvjetom da je
nesposobnost nastupila prije navrene 15. godine ivota odnosno 25. godine
ivota, ukoliko su bila na redovnom kolovanju. Ako je kolovanje prekinuto zbog
bolesti ili slube u Oruanim snagama za vrijeme ratnog stanja, ova lica mogu se
koristiti pravom na porodinu invalidninu i za vrijeme bolovanja, odnosno slube
u Oruanim snagama za vrijeme ratnog stanja i to do navrene 25. godine ivota,
a poslije toga najvie jo za onoliko vremena koliko su izgubili od redovnog
kolovanja, ako je redovno kolovanje produeno prije navrene 25. godine
ivota;

3. roditelji i usvojioci imaju pravo na porodinu invalidninu iako su lica iz

take 1. i 2. stava 1. ovog lana ostvarila to pravo;

4. ouh i maeha ukoliko nema lica iz stava 1. taka 3. ovog lana koji su sa
poginulim braniocem, odnosno umrlim ratnim vojnim invalidom ivjeli u
zajednikom domainstvu najmanje tri godine neposredno prije njegove smrti,
odnosno stupanja u Oruane snage.Ouh, maeha i usvojilac koji ispunjavaju
uvjete za priznavanje prava na porodinu invalidninu imaju pree pravo od
roditelja koji nije vrio roditeljske dunosti u skladu sa zakonom;

5. dedo i nana - po ocu i majci, koji su se starali o podizanju i odgoju lica od

koga izvode pravo i sa kojim su ivjeli u zajednikom domainstvu najmanje tri
godine neposredno prije njegovog stupanja u Oruane snage, pod uvjetom da
nema lica iz ta. 1., 2., 3. i 4. ovog stava;

6. maloljetna braa i sestre, kao i braa i sestre nesposobni za

privreivanje, a ija nesposobnost je nastupila prije navrene 15. godine ivota,
ako su sa njim ivjeli u zajednikom domainstvu do njegove smrti, odnosno do
stupanja u Oruane snage i ukoliko nemaju roditelje, odnosno lanove ue
porodice;

7. lica iz lana 17. stav 1. taka 7. ostvaruju prava pod uvjetima i na nain
utvren za lica iz stava 1. taka 1. ovog lana.

Ako uu porodicu sainjavaju brani drug sa jednim ili vie lanova porodice iz
stava 1. taka 2. ovog lana, brani drug ima pravo na porodinu invalidninu kao
sauivalac sa njima, bez obzira na uvjete iz stava 1. taka 1. ovog lana.

lan 21.

Lica iz lana 20. stav 1. ta. 1. i 2. ovog Zakona ostvaruju pravo na porodinu
invalidninu pod uvjetima, na nain i u postupku utvrenim ovim Zakonom, a
iznos porodine invalidnine utvruje se od osnovice iz lana 12. stav 2. ovog
Zakona kako sljedi:

1. za jednog lana porodice u visini 43 % od osnovice;

2. za dva lana porodice u visini 55 % od osnovice;

3. za tri lana porodice u visini 60 % od osnovice;

4. za etiri i vie lanova porodice u visini 65 % od osnovice.

Za lica iz lana 20. stav 1. taka 1. ovog Zakona, koja nisu imala djecu a koja
imaju prihod po osnovu radnog odnosa, penzije ili vrenja samostalne djelatnosti,
porodina invalidnina iznosi 20 % od osnovice.

Izuzetno, od uvjeta iz lana 20. stav 1. ovog Zakona branom drugu, bez obzira
na godine ivota, ako ne ostvaruje druge prihode, ija su djeca prestala biti
korisnici prava na porodinu invalidninu, prema ovom Zakonu, pripada pravo na
porodinu invalidninu u visini od 43 % od osnovice.

Prava iz stava 1. ovog lana pripadaju i lanovima porodice nestalog branioca do

njegovog proglaenja umrlim, a najdue dvije godine od dana stupanja na snagu
ovog Zakona kada im prava prestaju, ukoliko u tom roku ne pokrenu postupak za
proglaenje nestalog branioca umrlim.

Poslije smrti ratnog vojnog invalida od I do IV grupe koji je bio korisnik dodatka za
njegu i pomo od drugog lica, lanovi porodice sa kojima je do njegove smrti
ivio u zajednikom domainstvu pet godina prije njegove smrti, imaju pravo na
porodinu invalidninu na nain i pod uvjetima utvrenim u l. 17., 20. i 21. ovog
Zakona.

Poslije smrti ratnog vojnog invalida od II do VII grupe, ija smrt je posljedica rane,
povrede ili oboljenja, po kom osnovu je ostvario pravo na linu invalidninu,
lanovi porodice sa kojima je ivio u zajednikom domainstvu pet godina prije
njegove smrti imaju pravo na porodinu invalidninu na nain i pod uvjetima
utvrenim u l. 17., 20. i 21. ovog Zakona.
lan 22.

Porodina invalidnina za jednog roditelja neenjenog poginulog branioca iznosi

43% od osnovice.

Ukoliko porodinu invalidninu koriste oba roditelja neenjenog poginulog

branioca, porodina invalidnina iznosi 50% od osnovice.

Za jednog roditelja enjenog poginulog branioca koji ostvaruje druge mjesene

prihode, porodina invalidnina iznosi 10% od osnovice.

Ukoliko porodinu invalidninu koriste oba roditelja koji imaju druge mjesene
prihode, porodina invalidnina iznosi 15% od osnovice.

Za jednog roditelja enjenog poginulog branioca koji nema drugih redovnih

mjesenih prihoda, porodina invalidnina iznosi 27% od osnovice.
Ukoliko porodinu invalidninu koriste oba roditelja, pod uvjetima iz prethodnog
stava, porodina invalidnina iznosi 35% od osnovice.

2. Uveana porodina invalidnina

lan 23.

Djeca poginulog, umrlog, nestalog branioca, bez oba roditelja imaju pravo na
porodinu invalidninu iz lana 21. ovog Zakona, uveanu za 35 % od osnovice za
jedno dijete, 45% od osnovice za dvoje djece, 55% od osnovice za troje i vie
djece.

lanovi porodice koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodinu

invalidninu po osnovu dva ili vie poginulih lica, imaju pravo na jednu porodinu
invalidninu po sopstvenom izboru uveanu za 20% od osnovice za svako
poginulo lice.

Roditeljima kojima je poginulo jedino dijete, odnosno ako imaju jedno ili vie
djece koja su nesposobna za privreivanje, pod uvjetima iz lana 20. stav 1.
taka 2. ovog Zakona, porodina invalidnina uveava se za 30 % od osnovice.

lan 24.
Ako porodinu invalidninu koriste dva ili vie lanova porodice, porodina
invalidnina pripada korisnicima na jednake dijelove.

3. Pomo u sluaju smrti

lan 25.

lanovi porodice ratnog vojnog invalida koji su ostvarili pravo na porodinu

invalidninu i koji su sa tim licem u vrijeme do njegove smrti ivjeli u zajednikom
domainstvu, imaju pravo na jednokratnu novanu pomo u visini 100% od
osnovice iz lana 12. stav 2. ovog Zakona, ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po
drugom osnovu.

Jednokratnu novanu pomo moe ostvariti samo jedno lice iz stava 1. ovog
lana, bez obzira na broj lanova zajednikog domainstva.

VI DRUGA PRAVA BRANILACA I LANOVA NJIHOVIH PORODICA

lan 26.

Licima iz l. 2., 3. i 4. ovog Zakona, kao licima zaslunim u odbrambeno-

oslobodilakom ratu, osigurava se odgovarajui tretman pri ostvarivanju i
koritenju drugih prava ili ukazivanja poasti, vodei rauna o njihovom
doprinosu u odbrani Bosne i Hercegovine.

lan 27.

Ratni vojni invalidi i njihove porodice, lanovi porodice poginulih, umrlih, nestalih
branilaca, lanovi porodice umrlih ratnih vojnih invalida i demobilizirani branioci,
ostvaruju pravo na zdravstvenu zatitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja,
saglasno odredbama Zakona o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine Federacije
BiH, broj 29/97) i Zakona o zdravstvenom osiguranju (Slubene novine
Federacije BiH, br. 30/97 i 7/02), kao i saglasno odgovarajuim izmjenama i
dopunama navedenih zakona, ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugom
osnovu.

Nadleni organ kantona posebnim propisom utvruje postupak i nain

ostvarivanja zdravstvene zatite za lica koja nisu osigurana, saglasno odredbama
Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Nadleni organ kantona posebnim propisom utvruje kriterije za ostvarivanje

prava na lijeenje u inozemstvu ratnih vojnih invalida, djece poginulog branioca,
umrlog i nestalog branioca, demobiliziranog branioca i djeci demobiliziranih
branilaca prema utvrenoj medicinskoj indikaciji i u skladu sa Zakonom o
zdravstvenom osiguranju i propisu o upuivanju osiguranih lica na lijeenje u
inozemstvo.
Ratni vojni invalidi ostvaruju pravo na koritenje ortopedskog pomagala u skladu
sa utvrenom medicinskom indikacijom i propisima koji reguliraju ovo pitanje.

Nadleni organi osigurat e isticanje obavijesti na vidnim mjestima (bolnice,

ambulante, opine, sudovi i druge javne ustanove) da prednost bez ekanja u
redu imaju tei ratni vojni invalidi i roditelji ehida i poginulih branilaca koji e
svoj status dokazivati odgovarajuim iskaznicama.

lan 28.

Kantonalni i federalni organi nadleni za reguliranje u oblasti zapoljavanja na

odgovarajui nain reguliraju prava iz oblasti zapoljavanja pri emu e se za
branilaku populaciju osigurati adekvatna podrka.

lan 29.

Kantoni svojim propisima osiguravaju prioritetno rjeavanje stambenih pitanja

pripadnika branilake populacije u skladu sa vaeim propisima.

Stambeno zbrinjavanje i pomo u stambenom zbrinjavanju branilake populacije

vri se po pravu prvenstva kako sljedi:
 1. djeci poginulih, umrlih, nestalih branilaca bez oba roditelja i ratnim
vojnim invalidima sa oteenjem organizma od 100% I grupe;

2. porodicama sa dva i vie poginulih, umrlih, nestalih branilaca i ratnim

vojnim invalidima sa oteenjem organizma od 100% II grupe;

3. porodicama poginulih, umrlih, nestalih branilaca i ratnim vojnim

invalidima sa oteenjem organizma od 90%, 80% i 70%;

4. ostalim ratnim vojnim invalidima;

5. demobiliziranim braniocima.

lan 30.

Kantonalni organi svojim propisima osiguravaju i druga dopunska prava u skladu

sa odredbom lana 7. ovog Zakona, prvenstveno za najugroenije kategorije.

1. Prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja

lan 31.
Ratni vojni invalidi, lanovi porodice poginulih, umrlih, nestalih branilaca, ratnih
vojnih invalida i demobilizirani branioci pod povoljnijim uvjetima mogu ostvariti
pravo na penziju i dodatak na penziju u skladu sa propisima iz oblasti penzijsko-
invalidskog osiguranja.

VII OSTVARIVANJE PRAVA

lan 32.

Licima koja ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom prava, utvrena prema
ovom Zakonu, pripadaju od prvog dana narednog mjeseca od dana podnoenja
zahtjeva, ukoliko ovim ili kantonalnim zakonom nije drugaije propisano.

Isplata mjesenih novanih naknada, prema ovom Zakonu, vri se u mjesenim

iznosima za prethodni mjesec.

Prava utvrena u l. 8., 19. i 25. ovog Zakona pripadaju i licima iz lana 3. stav 6.
i lana 4. stav 2. ovog Zakona, pod uvjetima i na nain utvren ovim Zakonom.

Isplata mjesenih novanih naknada korisnicima, prema ovom Zakonu, vrit e

se u domaoj valuti.
lan 33.

Ako ratni vojni invalid i mirnodopski vojni invalid iz lana 3. ovog Zakona za isto
oteenje organizma stekne pravo na novanu naknadu po drugom propisu,
moe po sopstvenom izboru koristiti pravo na linu invalidninu, prema ovom
Zakonu, ili pravo na novanu naknadu za oteenje organizma po drugom
propisu.

Ratni vojni invalid i mirnodopski vojni invalid iz lana 3. ovog Zakona koji, prema
ovom Zakonu, imaju pravo na dodatak za njegu i pomo od drugog lica i
ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na ovaj dodatak ili drugo lino pravo po
istom ili drugom osnovu po drugim propisima, mogu po sopstvenom izboru
koristiti pravo na taj dodatak samo prema ovom Zakonu ili prema drugom
propisu.

lan 34.

Prava, prema ovom Zakonu, mogu se koristiti dok postoje uvjeti za koritenje tih
prava propisanih ovim Zakonom.

Korisnik prava, prema ovom Zakonu, duan je u roku od 15 dana od dana nastale
promjene prijaviti svaku promjenu koja utie na koritenje, obim i prestanak tih
prava.
Prvostepeni organi nadleni za branilako-invalidsku zatitu (u daljnjem tekstu:
prvostepeni organ) e po slubenoj dunosti, na osnovu prijave korisnika prava ili
saznanja na drugi nain o nastaloj promjeni iz stava 2. ovog lana, pokrenuti
postupak odmah a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva,
odnosno saznanja i donijeti rjeenje o prestanku ili izmjeni priznatih prava prema
ovom Zakonu, sa pravnim djelovanjem od prvog dana narednog mjeseca po
nastaloj promjeni.

Prava steena, prema ovom Zakonu, ne mogu se prenijeti na drugo lice.

lan 35.

Prava, prema ovom Zakonu, koja se stiu po osnovu rane, povrede, oboljenja,
odnosno pogoranja oboljenja zastarijevaju u roku od tri godine od dana stupanja
na snagu ovog Zakona, odnosno od dana nastanka rane, povrede, oboljenja ili
pogoranja oboljenja.

Zahtjev za priznavanje svojstva mirnodopskog vojnog invalida po osnovu rane,

povrede, oboljenja ili pogoranja oboljenja, nastalih pod uvjetima i okolostima iz
lana 3. stav 6. ovog Zakona, moe se podnijeti najkasnije u roku od tri godine od
dana nastanka rane, povrede, bolesti ili pogoranja bolesti, odnosno od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.

Pomo u sluaju smrti iz lana 25. ovog Zakona zastarjeva u roku od jedne
godine od dana smrti vojnog invalida.

Mjesena novana primanja, prema ovom Zakonu, zastarijevaju u roku od tri

godine od dana dospjelosti posljednje isplate.
lan 36.

Prava, prema ovom Zakonu, ne mogu ostvariti:

1. lica koja su samovoljno, bez odobrenja nadlene komande napustila

Oruane snage (dezertirala);

2. lica koja su se sama ranila ili povrijedila radi izbjegavanja vojne dunosti
za ciljeve odbrane i sigurnosti Bosne i Hercegovine;

3. lica koja su osuena pravosnanom sudskom presudom zbog izvrenja

teih krivinih djela protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ustavnog
poretka Federacije Bosne i Hercegovine, krivinih djela protiv ovjenosti i
meunarodnog prava i krivinih djela protiv Oruanih snaga;

4. lanovi porodice lica koja su osuena za djela iz stava 1. ta. 1., 2. i 3.

ovog lana.

lan 37.

Prava, prema ovom Zakonu, prestaju:

 1. usljed smrti korisnika;

2. u sluajevima utvrenim u lanu 36. ovog Zakona po pravosnanosti

presude nadlenog suda;

3. licima iz lana 20. stav 1. taka 2. kada navre 15 godina ivota,

odnosno 25 godina ivota, ako se nalaze na redovnom kolovanju;

4. branom drugu stupanjem u brak ili u vanbranu zajednicu;

5. branom drugu koji ne vri roditeljske dunosti prema djeci, ako je fiziki
i psihiki zdrav, a na osnovu odluke nadlenog organa za starateljstvo.

Ako se protiv vojnog invalida ili korisnika porodine invalidnine vodi krivini
postupak za krivina djela navedena u lanu 36. ovog Zakona, za vrijeme dok se
nalazi u pritvoru porodici vojnog invalida i porodici korisnika porodine
invalidnine isplauje se polovina njegove invalidnine i ortopedskog dodatka.
Obustavljena polovina isplatit e se vojnom invalidu, odnosno korisniku
porodine invalidnine ako krivini postupak bude obustavljen pravosnanom
odlukom ili ako vojni invalid, odnosno korisnik porodine invalidnine bude
pravosnanom presudom osloboen optube, odnosno ako optuba protiv njega
bude odbijena, ali ne zbog nenadlenosti suda.

Ratni vojni invalid kome su amnestijom ili pomilovanjem ukinute pravne

posljedice osude, moe ostvariti prava, prema ovom Zakonu, najranije od prvog
dana narednog mjeseca poslije donoenja akta o amnestiji ili pomilovanju.

VIII POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA

lan 38.

Nadlena opinska sluba, prema mjestu prebivalita podnosioca zahtjeva,

rjeava u prvom stepenu o pravima iz ovog Zakona ukoliko nije drugaije
regulirano ovim Zakonom ili drugim propisom.

lan 39.

Rjeenja o pravima na naknade iz l. 8., 19. i 25. ovog Zakona, po slubenoj

dunosti izvrava nadleni prvostepeni organ.

lan 40.

Prvostepeni organ vodi kompletnu evidenciju o korisnicima i izvrenim isplatama,

prema ovom Zakonu, i dostavlja Federalnom ministarstvu za pitanja branilaca i
invalida odbrambeno-oslobodilakog rata/Federalnom ministarstvu za pitanja
branitelja i invalida domovinskog rata (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo)
mjesene zbirne izvjetaje o broju korisnika, iznosu naknada i isplatama.

Nain voenja evidencije iz stava 1. ovog lana, rok za dostavu i obrazac

izvjetaja propisuje federalni ministar za pitanja branilaca i invalida odbrambeno-
oslobodilakog rata/federalni ministar za pitanja branitelja i invalida
domovinskog rata (u daljnjem tekstu: federalni ministar).

lan 41.

Rjeenje kojim je priznato pravo na linu invalidninu, dodatak za njegu i pomo

od drugog lica, ortopedski dodatak, porodinu invalidninu, uveanu porodinu
invalidninu, doneseno u prvom stepenu podlijee reviziji.

Reviziju prvostepenih rjeenja vri kantonalni organ uprave nadlean za

branilako-invalidsku zatitu u roku od tri mjeseca od dana prijema predmeta. U
vrenju revizije kantonalni organ uprave nadlean za branilako-invalidsku
zatitu moe dati saglasnost na prvostepeno rjeenje, moe ga izmijeniti,
ponititi, ukinuti i sam drugaije rijeiti upravnu stvar ili vratiti predmet
prvostepenom organu na ponovni postupak.

Revizija odlae izvrenje rjeenja.

Ako protiv rjeenja prvostepenog organa nije izjavljena alba, a revizija ne bude
izvrena u roku od tri mjeseca od dana kada je kantonalni organ primio predmet,
smatra se da je revizija izvrena i da je data saglasnost na rjeenje.

lan 42.
Za lica sa prebivalitem u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine u prvostepenom
postupku o pravima, prema ovom Zakonu, rjeava organ nadlean za branilako-
invalidsku zatitu Vlade Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, a po albama na
prvostepena rjeenja i u postupku zakonske revizije rjeava Federalno
ministarstvo.

Za lica sa prebivalitem u Republici Srpskoj u prvostepenom postupku o pravima,

prema ovom Zakonu, rjeava najblii kantonalni organ nadlean za branilako-
invalidsku zatitu, a po albama na prvostepena rjeenja i u postupku zakonske
revizije rjeava Federalno ministarstvo.

Federalni ministar e posebnim aktom odrediti koji kantoni e biti nadleni za

koje opine.

lan 43.

Utvrivanje da je rana ili povreda zadobijena pod okolnostima iz lana 3. ovog

Zakona, vri se samo pisanim dokaznim sredstvima u skladu sa lanom 44. ovog
Zakona.

Utvrivanje da je lice od kojeg lanovi porodice izvode prava, prema odredbama

ovog Zakona, poginulo, umrlo ili nestalo pod okolnostima iz lana 3. ovog
Zakona, vri se samo pisanim dokaznim sredstvima na nain iz stava 1. ovog
lana.

Pisanim dokaznim sredstvom prema stavu 1. ovog lana smatra se i izvorna

medicinska dokumentacija koja potie neposredno po zadobijanju rane, povrede
ili oboljenja.

Pisanim dokaznim sredstvima, u smislu ovog Zakona, ne smatra se izjava stranke

i drugih lica, bez obzira na to u kom obliku je saopena.
IX POSTUPAK IZDAVANJA POTVRDA - UVJERENJA

lan 44.

Federalno ministarstvo odbrane/Federalno ministarstvo obrane i Federalno

ministarstvo unutranjih poslova/Federalno ministarstvo unutarnjih poslova za
vojna lica, pripadnike policije i druga lica koja su pod okolnostima iz lana 3. ovog
Zakona zadobila ranu ili povredu usljed koje je nastupilo oteenje organizma,
odnosno koja su pod tim okolnostima poginula, umrla ili nestala, na osnovu
pisane vojne dokumentacije izdaje uvjerenje o svojstvu (pripadnosti) i
okolnostima pod kojima je to lice ranjeno ili povrijeeno, odnosno poginulo,
umrlo ili nestalo.

lan 45.
Utvrivanje da je bolest nastupila pod okolnostima iz lana 3. ovog Zakona, vri
se samo na osnovu medicinske dokumentacije koja potie iz vremena slube u
Oruanim snagama ili iz perioda od 90 dana od dana otputanja iz Oruanih
snaga.

lan 46.

Vojni invaliditet, pravo na dodatak za njegu i pomo od drugog lica, ortopedski

dodatak, nesposobnost za privreivanje, kao i uzrok smrti ratnog vojnog invalida
iz lana 21. st. 5. i 6. ovog Zakona utvruje se na osnovu nalaza i miljenja
nadlenih ljekarskih komisija iz lana 47. ovog Zakona.

lan 47.

Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i miljenje nadlenom organu koji u prvom
stepenu rjeava o pravima, prema ovom Zakonu, ine dva lana i to ljekari
specijalisti.

Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i miljenje organu koji u drugom stepenu
rjeava o pravima, prema ovom Zakonu, ine tri lana od kojih su najmanje dva
lana komisije ljekari specijalisti.
Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i miljenje u postupku revizije prvostepenih
rjeenja o pravima, prema ovom Zakonu, ine tri lana od kojih su najmanje dva
lana komisije ljekari specijalisti.

Federalni ministar e imenovati posebnu ljekarsku komisiju koja vri nadzor i

medicinsko vjetaenje koju ine tri lana od kojih su najmanje dva lana ljekari
specijalisti.

lanove ljekarske komisije iz st. 1. i 3. ovog lana imenuje kantonalni organ

uprave nadlean za poslove branilako-invalidske zatite, uz prethodnu
saglasnost federalnog ministra i odreuje njeno sjedite, podruje i nain rada.

lanove ljekarske komisije iz st. 2. i 4. ovog lana imenuje federalni ministar i

odreuje sjedite, podruje i nain rada tih komisija.

Prilikom imenovanja lanova ljekarskih komisija obavezno se imenuju i njihovi

zamjenici.

Nadleni organ iz st. 5. i 6. ovog lana moe angairati i specijaliziranu

medicinsku ustanovu za vrenje poslova svih ili pojedinih ljekarskih komisija
utvrenih u ovom lanu.

Prilikom imenovanja ljekarskih komisija, u skladu sa odredbama ovog lana,

osigurat e se zastupljenost bonjakog i hrvatskog naroda, kao i njihova
povremena zamjena.

Trokove za rad ljekarskih komisija iz st. 1. i 3. ovog lana snose kantonalni

organi nadleni za branilako-invalidsku zatitu, a trokove za rad ljekarskih
komisija iz st. 2. i 4. ovog lana snosi Federalno ministarstvo.

lan 48.
Nadleni prvostepeni organ, po slubenoj dunosti, vodi postupak za donoenje
novog rjeenja o pravima ratnog vojnog invalida kome je procent vojnog
invaliditeta utvren privremeno.

Rjeenje iz stava 1. ovog lana ima pravno djelovanje od prvog dana po isteku
vanosti rjeenja kojim su bila utvrena privremena prava.

Ako ratni vojni invalid, odnosno korisnik porodine invalidnine iz ovog lana ne
pristupi na pregled, ili na drugi nain onemogui da ljekarska komisija iz lana
47. ovog Zakona da nalaz i miljenje, smatrat e se da je odustao od zahtjeva za
ostvarivanje prava prema ovom Zakonu.

U sluaju iz prethodnog stava pravo prestaje sa danom do koga je bilo utvreno

privremeno pravo.

Ako lice iz stava 3. ovog lana podnese ponovni zahtjev za utvrivanje procenta
vojnog invaliditeta i po tom osnovu ostvari pravo, prema ovom Zakonu, novo
rjeenje ima pravno djelovanje od prvog dana narednog mjeseca od dana
podnoenja tog zahtjeva.

lan 49.

Ako kod ratnog vojnog invalida nastupe promjene koje utiu na prava utvrena
konanim rjeenjem, ratni vojni invalid moe po isteku dvije godine od dana
donoenja konanog rjeenja, podnijeti zahtjev za utvrivanje novog procenta
vojnog invaliditeta u vezi sa nastalom promjenom, ukoliko to pravo koristi po
osnovu rane ili povrede; po isteku roka od etiri godine ukoliko to pravo koristi po
osnovu oboljenja.
Prije isteka roka iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti zahtjev za utvrivanje
novog procenta vojnog invaliditeta ukoliko kod vojnog invalida nastanu sljedea
oteenja organizma u vezi sa vojnim invaliditetom: hirurko odstranjenje
organa, hirurki zahvati na vitalnim organima, dekompenzacija srca, jetre, plua,
bubrega, pankreasa, paralize nerava, aktivna tuberkuloza, kao i gubitak ili teko
oteenje parnog organa.

Ratni vojni invalid iji je zahtjev za utvrivanje novog procenta vojnog invaliditeta
odbijen, moe ponovo podnijeti zahtjev za utvrivanje novog procenta
invaliditeta po isteku rokova iz stava 1. ovog lana od dana donoenja odluke
kojom je zahtjev odbijen, a prije isteka tog roka u sluaju oteenja organizma
utvrenih u stavu 2. ovog lana.

Mirnodopski vojni invalid koji stekne pravo, prema ovom Zakonu, po osnovu
bolesti i uiva ga najmanje pet godina, pa se poslije toga stanje pobolja i
procent invaliditeta smanji ispod procenta odreenog u lanu 3. ovog Zakona,
zadrava svojstvo mirnodopskog vojnog invalida i koristi prava prema
smanjenom procentu invaliditeta.

X ALBA I PONAVLJANJE POSTUPKA

lan 50.

alba na prvostepeno rjeenje moe se uloiti u roku od 15 dana od dana prijema

rjeenja.
Po albi izjavljenoj na prvostepeno rjeenje rjeava Federalno ministarstvo.

Ako je protiv prvostepenog rjeenja izjavljena alba o reviziji i albi rjeava se

istim rjeenjem.

alba odlae izvrenje rjeenja.

lan 51.

Protiv rjeenja donesenog po albi moe se pokrenuti upravni spor.

Protiv rjeenja donesenog u postupku revizije kojim je prvostepeno rjeenje

poniteno ili ukinuto i vraeno na ponovni postupak, ne moe se voditi upravni
spor, bez obzira na to da li je na prvostepeno rjeenje izjavljena alba.

Prava utvrena rjeenjem donesenim u postupku obnovljenom po prijedlogu

stranke pripadaju od prvog dana narednog mjeseca od dana podnoenja
prijedloga za obnovu postupka.

lan 52.
Nalaz i miljenje ljekarske komisije iz lana 47. stav 3. ovog Zakona moe
posluiti kao razlog za obnovu postupka, ako nije upotrijebljen u postupku revizije
zbog toga to je dat po proteku roka za reviziju rjeenja propisanom u lanu 41.
ovog Zakona.

lan 53.

U postupku za ostvarivanje prava, prema ovom Zakonu, primjenjuju se odredbe

Zakona o upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno.

XI NADZOR NAD PROVOENJEM OVOG ZAKONA

I DONOENJE PROVEDBENIH PROPISA

lan 54.

Federalno ministarstvo vri nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa

donesenih na osnovu ovog Zakona, izdaje obavezne instrukcije i vri neposredan
upravni nadzor i kontrolu namjenskog troenja sredstava namijenjenih za
ostvarivanje prava prema ovom Zakonu, a koja se osiguravaju u federalnom
budetu.

lan 55.

Federalni ministar e u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona

donijeti blie propise o: radu ljekarskih komisija u postupku za ostvarivanje prava
prema ovom Zakonu, utvrivanju procenta vojnog invaliditeta prema stepenu
oteenja organizma i drugim uvjetima i kriterijima za utvrivanje vojnog
invaliditeta, dodatku za njegu i pomo od drugog lica, ortopedskom dodatku,
nainu isplate novanih primanja, prema ovom Zakonu, nainu voenja
evidencije o korisnicima prava i izvrenim isplatama i dostavljanju izvjetaja o
utroenim sredstvima, prema ovom Zakonu.

Nakon stupanja na snagu ovog Zakona federalni ministar donosi obavezne

instrukcije o utvrivanju i obraunavanju naknada prema odredbama ovog
Zakona.

XII NAKNADA TETE

lan 56.

Lice kome je isplaeno novano primanje, prema ovom Zakonu, na koje nije
imalo pravo, duno je da vrati primljeni iznos:
 1. ako je na osnovu netanih podataka za koje je znalo ili je moralo znati da
su netani, ili je na drugi protivpravani nain ostvarilo novano primanje, prema
ovom Zakonu, koje mu ne pripada, ili je ostvarilo novano primanje u veem
iznosu nego to mu pripada;

2. ako je ostvarilo novano primanje zbog toga to nije prijavilo nastale

promjene koje utiu na gubitak, prestanak ili smanjenje obima nekog prava, a
znalo je ili je moralo znati za te promjene;

3. ako je primilo novani iznos vei od iznosa koji mu je odreen rjeenjem.

Potraivanje iz stava 1. ovog lana zastarijeva protekom roka odreenog

federalnim zakonom kojim se ureuje zastarjelost potraivanja za odnosnu vrstu
potraivanja. Ovi rokovi poinju da teku od dana kad je u upravnom postupku
postalo konano rjeenje kojim je utvreno da isplaivano primanje ne pripada ili
da pripada u manjem obimu iz stava 1. ta. 1. i 2. ovog lana, odnosno od dana
kada je izvrena posljednja nepravilna isplata iz stava 1. taka 3. ovog lana.

Lice iz stava 1. ovog lana duno je da vrati novano primanje najvie u iznosu
primljenom za posljednje tri godine, raunajui od posljednje isplate na koju nije
imalo pravo.

Obaveza vraanja nepravilno isplaenih iznosa postoji, bez obzira na to da li je

rjeenje kojim je tom licu pravo priznato, poniteno ili ukinuto.

Za nepravilne isplate koje su nastale kao posljedica greke organa koji je vodio
postupak, nepravilno isplaena sredstva nadoknadit e organ koji je uinio
greku i odgovarajui iznos doznaiti na raun Federalnog ministarstva.

XIII OSIGURANJE NOVANIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA

PROVOENJE OVOG ZAKONA

lan 57.

Sredstva za ostvarivanje i koritenje prava propisanih ovim Zakonom osigurat e

se iz:

- federalnog budeta;

- budeta kantona;

- budeta opine;

- drugih prihoda.

U federalnom budetu osiguravaju se sredstva za isplatu:

- porodinih invalidnina;

- uveanih porodinih invalidnina;

- linih invalidnina;

- ortopedskog dodatka;
- dodatka za njegu i pomo drugog lica i

- pomo u sluaju smrti.

Visina osnovice iz lana 12. stav 2. ovog Zakona utvruje se poetkom svake
godine u zavisnosti od kretanja indeksa maloprodajnih cijena, prema podacima
Federalnog zavoda za statistiku iz prethodne godine i visine raspoloivih
sredstava planiranih u federalnom budetu za tekuu godinu.

U sluaju da sredstva planirana za isplate mjesenih novanih primanja u

federalnom budetu za tekuu budetsku godinu iznose manje od iznosa
sredstava potrebnih za isplatu u visini osnovice utvrene ovim Zakonom,
primjenjivat e se koeficijent za obraun. Koeficijent se izraunava tako da se
sredstva osigurana federalnim budetom za tekuu godinu dijele sa sredstvima
potrebnim primjenom utvrene osnovice prema odredbama ovog Zakona.

Odluku o utvrivanju koeficijenta za usklaivanje mjesenih novanih primanja i

visini osnovice u skladu sa st. 3. i 4. ovog lana, donosi Vlada Federacije Bosne i
Hercegovine, a ostaju na snazi do rebalansa budeta ili usvajanja novog budeta.

Isplate mjesenih novanih prinadlenosti izvrenih u skladu sa st. 3. i 4. ovog

lana su definitivne i konane.

lan 58.

Trokove postupka u vezi sa ostvarivanjem prava, prema ovom Zakonu, snosi

organ koji vodi postupak.
U postupku za ostvarivanje prava, prema ovom Zakonu, ne plaa se taksa.

Na novana primanja, prema ovom Zakonu, ne plaaju se porezi i doprinosi.

lan 59.

Na pitanja koja se odnose na izvrenja, nasljedna prava i druga pitanja koja nisu
regulirana ovim Zakonom primjenjivat e se vaei zakonski i podzakonski
propisi.

XIV KAZNENE ODREDBE

lan 60.

Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se za prekraj

odgovorno lice u nadlenom prvostepenom organu ako izvri rjeenje koje
podlijee reviziji prije isteka roka za reviziju, odnosno na koje nadleni organ koji
vri reviziju nije dao saglasnost, osim ako ovim Zakonom nije drugaije
propisano.
Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj
odgovorno lice u nadlenom organu koje je priznalo pravo suprotno odredbi lana
38. ovog Zakona.

Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se lan ljekarske

komisije iz lana 47. ovog Zakona ili drugo lice koje namjerno ili iz nemara izda
nalaz i miljenje ili potvrdu sa podacima za koje zna ili je mogao znati da su lani.

Lica iz prethodnog stava bit e odmah suspendirana i ne mogu biti imenovana u

bilo koju komisiju ili tijelo koje ima istu ili slinu nadlenost.

lan 61.

Ako se u postupku revizije izdatih uvjerenja o pripadnosti Oruanim snagama

utvrdi fiktivno voenje pripadnosti Oruanim snagama RBiH, korisnik steenih
prava iz ovog osnova duan je vratiti puni novani iznos, a protiv korisnika i
odgovornog lica primjenit e se pozitivni zakonski propisi.

XV PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 62.
Isplata naknada ostvarenih po propisima iz oblasti branilako-invalidske zatite
koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog Zakona, prestaje sa
31.12.2004. godine.

Za korisnike prava koji i dalje ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava, prema

odredbama ovog Zakona, prava e se priznati od prvog dana narednog mjeseca
nakon isteka roka iz stava 1. ovog lana.

Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog lana, isplata naknada po propisima iz

oblasti branilako-invalidske zatite za korisnike iz reda HVO-a, a koji su se
primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog Zakona, prestaje istovremeno sa
primjenom Ugovora o ureivanju meusobnih odnosa u ostvarivanju prava
stradalnika rata u Bosni Hercegovini koji su bili pripadnici HVO-a i lanova
njihovih porodica, koji se treba zakljuiti izmeu Bosne i Hercegovine i Republike
Hrvatske, a najkasnije do 31.12. 2005. godine.

Isplata naknada iz stava 3. ovog lana obavljat e se na postojei nain.

lan 63.

Za korisnike koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava po odredbama ovog

Zakona nadleni prvostepeni organ e, po slubenoj dunosti, donijeti nova
rjeenja do 31.12.2004. godine.

Revizija prvostepenih rjeenja donesenih u skladu sa stavom 1. ovog lana izvrit

e se u roku od 12 mjeseci od dana donoenja rjeenja, s tim da e nadleni
prvostepeni organ rjeenja dostaviti na reviziju odmah po isteku roka za albu, a
najkasnije u roku od tri mjeseca od dana donoenja rjeenja.

Za korisnike line invalidnine od VIII do X grupe revizija prvostepenih rjeenja

izvrit e se najkasnije u roku od 12 mjeseci nakon isteka roka iz stava 2. ovog
lana.
Revizija rjeenja donijetih u skladu sa st. 1., 2. i 3. ovog lana ne odlae izvrenje
rjeenja u periodu predvienom za njihovo donoenje i reviziju.

lan 64.

Federalni ministar donijet e propis kojim e se odrediti mjesno nadleni organ za

rjeavanje o pravima iz ovog Zakona po zahtjevima lica koja imaju prebivalite
van teritorije Federacije Bosne i Hercegovine i propisat e uvjete pod kojima se
tim licima moe vriti isplata.

Ratnim vojnim invalidima, porodicama poginulih, umrlih, nestalih branioca,

porodicama umrlih ratnih vojnih invalida i demobiliziranim braniocima sa
privremenim boravitem na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, po povratku
u svoja ranija mjesta prebivalita u Republici Srpskoj ili Distriktu Brko Bosne i
Hercegovine, osigurat e se prava koja su imali u mjestu privremenog boravita,
u skladu sa odredbama ovog Zakona.

lan 65.

Dobivena sredstva kao izraz pomoi dravi ili pojedincu namijenjena za lina
primanja odreenih kategorija branilakih populacija, mogu se upotrijebiti prema
elji davaoca sredstava.

Koritenje sredstava iz stava 1. ovog lana regulirat e se meudravnim

sporazumom Bosne i Hercegovine i drave davaoca sredstava.

lan 66.
Federalno ministarstvo odbrane/ Federalno ministarstvo obrane i Federalno
ministarstvo unutranjih/ Federalno ministarstvo unutarnjih poslova e, u roku od
15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, formirati komisije koje e
izvriti provjeru i izdati nove potvrde, odnosno uvjerenja o svojstvu, okolnostima i
nainu stradanja lica iz lana 2. stav 1. ovog Zakona i dostaviti ih nadlenom
prvostepenom organu najdalje u roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva.

Po pribavljanju nove potvrde, odnosno uvjerenja iz stava 1. ovog lana

prvostepeni organi duni su donijeti rjeenja o prestanku prava u roku od 30
dana od dana pribavljanja nove potvrde, odnosno uvjerenja ukoliko se utvrdi da
se ne radi o licu iz l. 3. i 4. ovog Zakona.

Reviziju uvjerenja o svojstvu, okolnostima i nainu stradanja organi iz stava 1.

ovog lana duni su zavriti do 31.12.2004. godine.

lan 67.

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine e, na usaglaeni prijedlog Vlade

Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu
ovog Zakona imenovati komisiju za praenje realiziranja revizije iz lana 66. stav
1. ovog Zakona.

Komisija iz prethodnog stava ovlatena je da po potrebi vri i neposredni uvid i

kontrolu izdatih novih uvjerenja o pripadnosti i nainu i okolnostima stradanja
pripadnika Oruanih snaga, nalaza i miljenja ljekarskih komisija, po osnovu kojih
se ostvaruju odreena prava iz oblasti branilako-invalidske zatite.

U komisiji iz stava 1. ovog lana moraju biti zastupljena sva tri konstitutivna
naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, a predstavnici bonjakog i hrvatskog
naroda na paritetnoj osnovi.
Komisija iz stava 1. ovog lana poslove revizije zavrit e u roku od 18 mjeseci od
dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Komisija e donijeti pravilnik o svom radu u roku od 15 dana od dana njenog

imenovanja.

lan 68.

Zahtjevi za priznavanje prava na linu, porodinu invalidninu i uveanu

porodinu invalidninu, dodatak za njegu i pomo od drugog lica i ortopedskog
dodatka, podneseni prije stupanja na snagu ovog Zakona, rjeavat e se pod
uvjetima i na nain utvren odredbama ovog Zakona.

lan 69.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona, za lica iz l. 1., 2., 3. i 4. ovog Zakona,
prestaje primjena: Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih
boraca (Slubeni list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakona o zatiti pripadnika
Teritorijalne odbrane i drugih branilaca Republike Bosne i Hercegovine (Slubeni
list RBiH, br. 4/92 i 13/94), Zakona o izuzetnom materijalnom osiguranju ratnih
vojnih invalida i porodica poginulih boraca (Slubeni list RBiH, br. 33/95, 37/95
i 17/96), Zakona o zatiti vojnih invalida obitelji i poginulih i nestalih branitelja
(Narodni list HR-HB, br. 36/94 i 24/95).

Za lica korisnika prava branilako-invalidske zatite u Federaciji Bosne i

Hercegovine koji su svoja prava stekli do 06.04.1992. godine u primjeni ostaju:
Zakon o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca (Slubeni list
RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakon o zatiti boraca Narodno-oslobodilakog rata
(Slubeni list SRBiH, br. 35/90), Zakon o osnovnim pravima boraca panskog
nacionalno-oslobodilakog i revolucionarnog rata od 1936. do 1939. godine
(Slubeni list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakon o osnovnim pravima nosilaca
Partizanske spomenice 1941. (Slubeni list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94),
Zakon o osnovnim pravima lica odlikovanih Ordenom narodnog heroja
(Slubeni list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94).

lan 70.

Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenim

novinama Federacije BiH.

PREDSJEDAVAJUI

DOMA NARODA

PARLAMENTA FEDERACIJE BIH

Slavko Mati, v. r.
PREDSJEDAVAJUI

PREDSTAVNIKOG DOMA

PARLAMENTA FEDERACIJE BIH

Muhamed Ibrahimovi, v.r.