Privredno Pravo Ii - Skripta PDF

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
PRIVREDNO
PRAVO II
SKRIPTA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
UGOVORI, VRIJEDNOSNI PAPIRI

I PRAVO KONKURENCIJE
DIO PRVI
UGOVOR O PRODAJI
1. POJAM, ZAKLJUIVANJE I ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI
1.1. POJAM UGOVORA O PRODAJI
1.1.1. Pojam prodaje
Posao prodaje i ugovor o prodaji. Ugovor o prodaji je ui pravni institut od posla prodaje. Na ugovor o
prodaji u privrednom pravu se nadovezuju brojni drugi poslovi koji se najee tiu transporta i plaanja. S
tim u vezi, posao prodaje obuhvata ukupnu pravnu regulativu ekonomskog odnosa stranaka.
Definicija ugovora i njegove vrste. Prema ZOO, ugovorom o prodaji se prodavac obavezuje da stvar koju
prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja odnosno pravo vlasnitva, a kupac se obavezuje
da prodavcu isplati cijenu. Postoje 3 osnovna tipa ugovora o prodaji prodaja graanskog, poslovnog i
meunarodnog poslovnog prava.
Subjekti graanske prodaje su domaa i strana fizika i pravna lica graanskog prava, te subjekti poslovnog
ili trgovinskog prava kad djeluju izvan predmeta svog poslovanja. Predmet prodaje mogu biti pokretne i
nepokretne stvari. Graanska prodaja se zakljuuje sporadino, neprofesionalno i njen osnovni cilj je sticanje
upotrebnih vrijednosti predmeta prodaje.
Privredna prodaja zakljuuje se izmeu subjekata poslovnog, odnosno trgovinskog prava. Da bi se radilo o
ugovoru domaeg poslovnog prava, moraju biti ispunjena 2 uslova: da je sklopljen na podruju BiH, a u
okviru registrovane djelatnosti jedne od ugovornih strana. Predmet prodaje mogu biti samo pokretne stvari.
Poslovnopravna prodaja zakljuuje se masovno, trajno i profesionalno, a njen osnovni cilj je sticanje
prometnih vrijednosti stvari i dobiti.
1.1. 2. Osobine i dejstvo ugovora o prodaji
Ugovor o prodaji je teretan, dvostrano obavezan, komutativan i konsenzualan. Forma u naelu nije bitan
element ugovora. Ugovor moe imati stvarnopravna i obligacionopravna dejstva (prelazak svojine sa
prodavca na kupca ili nastanak obaveze na isporuku stvari).
1.2. ZAKLJUIVANJE UGOVORA
1.2.1. Primjena opih pravila
Opi principi kojih se stranke moraju pridravati sadrani su u Osnovnim naelima ZOO. To su naroito:
autonomija volje stranaka, savjesno i poteno postupanje, te zabrana stvaranja i iskoritavanja monopolskog
poloaja.
2 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1.2.2. Postupak zakljuivanja ugovora
Postupak ine eventualne faze, nune faze, perfekcija ugovora i intervencija drave u domenu nastanka
pojedinih ugovora. U eventualne faze spadaju:
1. preliminarni kontakti jednostrane faktike komercijalne radnje;
2. pregovori kao dvostrani kontakti stranaka sa jasnim ciljem da se pone proces utvrivanja namjere
uesnika u pogledu budueg ugovora. Pismeno fiksirana saglasnost o pojedinim dijelovima ugovora
naziva se punktacija;
3. Tzv.pripremni ugovor on predstavlja projekat ugovora do kojeg se dolo pregovorima.
Nune faze zakljuivanja ugovora su davanje ponude i prihvata. Po svojoj pravnoj prirodi, ponuda je
jednostrani graanskopravni posao. Nastaje izjavom samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega.
Tender predstavlja detaljno sainjen i obavezan obrazac ponude u kome su sadrani svi obavezni eleme nti
ponude, osim cijene. Prihvat je izjava ili ponaanje ponuenog koje nesumnjivo ukazuje na saglasnost
ponuenog sa ponudom. utnja se smatra prihvatom samo ako su kumulativno ispunjene slijedee
pretpostavke:
- stalna poslovna veza ponudioca i ponuenog i to u pogledu odreene, a ne bilo koje robe;
- proputanje ponuenog da u ostavljenom roku izriito odbije ponudu.
Pod perfekcijom ugovora o prodaji podrazumijevaju se pravila kojima se odreuje mjesto i vrijeme njegovog
nastanka. Ona se razlikuju prema tome da li su stranke bile prisutne ili odsutne u trenutku postizanja
saglasnosti.
Potpisivanje ugovora moe predstavljati etapu u njegovom zakljuenju u 3 sluaja. Prva dva obuhvataju
situacije u kojima je prodaja formalan pravni posao, bilo po zakonu ili sporazumu stranaka. U treem sluaju,
ako su ugovorne strane posebnu formu predvidjele samo radi lakeg dokazivanja ugovora ugovor je zakljuen
u trenutku postizanja saglasnosti o bitnim elementima, a za ugovarae je istovremeno nastala obaveza da
ugovoru daju predvienu formu.
1.2.3. Posebne tehnike zakljuivanja ugovora
Standardni ugovori su ugovori u kojima su unaprijed dati tipizirani nebitni elementi ugovora. Bitni elementi
se odreuju u mjeri u kojoj je to mogue. Najee se posebno sporazumijeva o koliini kao odrednici
predmeta, i o iznosu cijene.
Zakljunica je pismena potvrda o usmeno zakljuenom ugovoru. Daje se na unaprijed odtampanom

formularu ili na ad hoc obrascu. Sama zakljunica nije bitan element ugovora, tj. ugovor je punovaan i kad
ona nije izdata. U sadraj zakljunice uvijek ulaze bitni elementi ugovora, a prisustvo nebitnih zavisi od
konkretnih okolnosti. Svaka stranka moe od druge zahtijevati ispostavljanje ili potpisivanje zakljunice, sve
dok druga strana nije ispunila svoje ugovorne obaveze. Sastavlja se najmanje u 2 primjerka, a potpisuju se
obje ugovorne strane.
Porudbina je poslovni naziv za komercijalni dokument sa razliim funkcijama u postupku zakljuivanja i

dokazivanja ugovora. Porudbina predstavlja ponudu kad kupac na osnovu prethodno pribavljenih
informacija njome izraava namjeru da zakljui odreeni ugovor. Ako kupac porudbinu alje na osnovu ve
primljene ponude prodavca, ona ima pravni karakter prihvata. Takva porudbina u svemu mora biti saglasna
sa ponudom, jer u suprotnom ima pravna svojstva kontraponude. Nakon to je ugovor sklopljen, porudbina
ima svojstvo dokaznog sredstva i knjigovodstvenog dokumenta.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1.3. BITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI
1.3.1. Pojam i vrste
Bitni elementi ugovora su sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definisanog tipa pravnog posla, bilo
specifian sadraj i karakteristike koji odgovaraju zajednikoj namjeri stranaka.
1.3.2. Predmet
Karakteristian predmet trgovake prodaje su pokretne stvari. To mogu biti: roba, energije i hartije od
vrijednosti.
Stvar kao predmet prodaje mora se nalaziti u pravnom prometu (res in commercio) i mora biti odreena ili
bar odrediva. Prema kriteriju egzistencije, predmet prodaje moe biti propala, postojea i budua stvar.
Meutim, ugovor nema pravno dejstvo ako je u trenutku njegovog zakljuenja stvar koja je predmet ugovora
propala. Dejstvo djelimine propasti zavisi od poslovnih obiaja i od toga da li je svrha ugovora ugroena ili
nije. U principu, kupac moe birati da li e raskinuti ugovor ili ostati pri ugovoru uz srazmjerno snienje
cijene. Meutim, ugovor e po sili zakona ostati na snazi ako djelimina propast ne ometa postizanje svrhe
ugovora ili ako za odreenu stvar postoji poslovni obiaj koji zahtijeva ouvanje ugovora. U takvom sluaju
kupac ima pravo samo na snienje cijene.
Zakljuenjem ugovora o prodaji buduih stvari prodavac na sebe preuzima rizik neisporuke stvari u
ugovorenom roku. Ako prodavac ne isporui stvar u ugovorenom roku, kupac ima prava predviena za sluaj
odgovonosti prodavca za docnju. Sline posljedice su u sluaju da je predmet prodaje tua stvar.
Koliina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje. Njena pravna kvalifikacija zavisi od znaaja za ostvarenje
svrhe posla. Koliina je bitan element ugovora u 3 sluaja: ako je tako izriito ugovoreno, ako to proizilazi iz
prirode stvari ili ako to zahtijevaju okolnosti konkretnog posla. U ostalim sluajevima koliina je uvijek
nebitan element, ali se bez obzira na pravnu kvalifikaciju uvijek odreuje ugovorom.
Prvi nain odreivanja jeste njeno numeriko preciziranje. Ako koliina nije bitan element posla ili ako se ne
utvruje po broju komada, odstupanje za 2% od ugovorene koliine se smatra urednom isporukom. Koliina
se moe precizirati i upotrebom tehnikih termina. Po uzansi 118, izraz vagon bez blieg odreenja znai
10.000kg bruto, a cisterna 10.000kg neto teine.
Drugi nain se svodi na priblino odreivanje koliine, ako je uz naznaku koliine naveden izraz circa ili
slian, tolerancija iznosi 5%. Navoenje koliine u rasponu (od do), znai da je predmet ugovora bilo
koja koliina unutar datih granica.
Trei nain sastoji se u upotrebi izraza uture, kako padne, vieno-odobreno i sl. Njima se kao
ugovorna koliina odreuje ona koja se dobiva uvidom u robu na odreenoj lokaciji. U svakom sluaju, da bi
ugovor o prodaji postojao, koliina mora biti barem odrediva.
1.3.3. Cijena
Pojam, struktura i nain odreivanja cijene. Cijena je bitan element ugovora koji predstavlja novanu
protuvrijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na njemu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Struktura cijene je vrlo sloena. U nju ulazi:
1. Novana protuvrijednost neto teine robe, ako ugovorom nije predvieno da ona obuhvata i teinu
ambalae (bruto za neto);
2. Trokovi ambalae, obzirom da po dispozitivnim pravilima pribavljanje ambalae spada u obaveze
prodavca;
3. Trokovi do mjesta i vremena isporuke i to trokovi robnog prometa u uem smislu (porezi, takse,
vozarine, priprema za isporuku i sl) i ostali zavisni trokovi (npr.carine i trokovi carinjenja, ako je
prodavac uvoznik i sl);
Cijena mora biti odreena ili barem odrediva. Odreuje se na 3 naina: prinudnim putem, ugovorom i
dispozitivnim propisom.
Odreivanje cijena prinudnim putem. Za kontrolu cijena nadlena je Federacija BiH, ukoliko Zakonom o
kontroli cijena nije predvieno drugaije. Ona moe odrediti: fiksne cijene, najvie cijene, strukturu najviih
cijena, zadravanje cijena na odreenom nivou, te mare u trgovini. Vlada takoe moe propisati davanje
svoje saglasnosti na cijene ili da promjenu cijena uslovi prethodnim obavjetavanjem Vlade. Na kraju, za
pojedine poljoprivredne proizvode Vlada moe propisati zatitne cijene.
Ako je cijena propisana preciznim iznosom, ona u ugovoru ne mora biti ni spomenuta, a ako je ugovorena
via ili nia cijena, kupac duguje samo iznos propisane cijene. Slina logika primjenjuje se ako je ugovorena
minimalna ili maksimalna cijena ako cijena nije navedena, ili ako je ugovorena nia od minimalne odnosno
via od maksimalne, u obzir se uzima propisana cijena.
Odreivanje cijene ugovorom je u praksi najei sluaj. To moe biti uinjeno izriito ili preutno, npr.
kupovinom robe po izloenoj cijeni. U ugovor se cijena unosi kao odreena ili odrediva. Odrediva je kad
ugovor sadri dovoljno podataka na osnovu kojih bi se mogla odrediti, a to je uvijek faktiko pitanje.
Stranke mogu cijenu odrediti zajedno, a mogu to odreivanje povjeriti treem licu. Ako tree lice nee ili ne
moe odrediti cijenu, ZOO predvia niz sukcesivnih pravila: strankama se ostavlja mogunost da cijenu
odrede naknadno; ako to ne uine, a ne raskinu ugovor, smatra se da su ugovorili tzv.razumnu cijenu. Pod
razumnom cijenom bi trebalo smatrati tekuu cijenu u vrijeme zakljuenja ugovora. Tekua cijena je cijena
predviena zvaninom evidencijom na tritu mjesta prodavca u vrijeme kad je trebalo da uslijedi
isporuka stvari. Ako takve evidencije nema, tekua cijena se odreuje pomou elemenata pomou kojih se
cijena utvruje prema obiajima trita.
U osnovi postoje 3 tehnike kojima se odreuje ugovorna cijena: prva se sastoji u individualnom ugovaranju,
druga u upotrebi trgovakih termina (tekua cijena, berzanska cijena, cijena konkurencije, fabrika cijena,
cijena kotanja)1 , a trei metod je obraunavanje cijene prema izvaenom uzorku.
Odreivanje cijene dispozitivnim propisom. Ako cijena u ugovoru nije odreena niti odrediva, sukcesivno se
primjenjuju slijedea pravila:
1. kupac je duan platiti cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora, to je
faktiko pitanje;
2. ako redovna cijena ne postoji, smatra se da je ugovorena razumna cijena;
3. ako se ni razumna cijena ne moe utvrditi, cijenu utvruje sud prema okolnostima sluaja. Obzirom na
naelo dispozitivnosti, sud nee djelovati samoinicijativno, tj. cijenu e odrediti samo na zahtjev jedne ili
1
Berzanska cijena=cijena koja vai na berzi; Cijena konkurencije=cijena po kojoj robu prodaje lojalni konkurent; Fabrika cijena=cijena po kojoj
fabrika prodaje robu na veliko; Cijena kotanja=cijan koja obuhvata ukupne trokove prodajnog mjesta za pripremanje robe, bez uraunavanja dobiti.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
obje ugovorne strane. Ako ni jedna strana unutar rokova zastare ne pokrene postupak za odreivanje
cijene putem suda, smatra se da ugovor o prodaji nije ni zakljuen.
Promjena cijene je njeno naknadno razliito odreivanje u odnosu na cijenu iz ugovora. Stranke mogu cijenu
promijeniti naknadnim sporazumom, a mogu i ugovorom unaprijed predvidjeti uslove i nain eventualne
promjene ugovorene cijene. Najei nain je ugovaranje tzv.klizne skale. Klauzulom se u vidu ma tematike
formule precizira uticaj izmjene pojedinih kalkulativnih elemenata na cijenu. Za pojedine vrste poslova
postoje tipske ugovorne klauzule.
Druga vrsta klauzula kojima se revidira cijena su indeksne klauzule, kojima se promjena cijene vee za
promjene cijene dobara, robe i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od ovlatene organizacije. One su
doputene samo ako je izabrani indeks u neposrednoj ekonomskoj vezi sa predmetom posla, ili ako je
klauzula unesena u ugovor radi osiguranja ivotnog standarda ugovorne strane. U suprotnom, odredba o
indeksnoj klauzuli je nitava.
Pored navedenog, ZOO sadri 2 instituta koji mogu da dovedu do promjene cijena na osnovu zahtjeva samo
jedne strane. Prvi je institut promijenjenih okolnosti, a drugi prekomjerno oteenje (laesio enormis). Pritom
je bitno napomenuti da strana koja se poziva na jedan od ova dva instituta moe traiti samo raskid, a izmjenu
ugovora moe traiti samo druga strana.
1.4. NEBITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI
1.4.1. Pojam i vrste

Nebitni elementi posla prodaje su oni sastojci koji se u njemu ne moraju nalaziti ni po prirodi posla, niti radi
sainjavanja ugovora shodno kljunim ciljevima stranaka. Neki od takvih elemenata su: kvalitet, transportne
klauzule i ambalaa.
1.4.2. Kvalitet
Pojam. Kvalitet je skup svojstava robe zahvaljujui kojima se ona moe korisno upotrijebiti. Kvalitet moe
biti i bitan element posla ako je to propisano, ugovoreno, ili ako na to ukazuje priroda stvari ili okolnosti
posla. U svim ostalim sluajevima ima svojstvo nebitnog elementa. Kvalitet moe biti uvren prinudnim ili
dispozitivnim propisima, kao i ugovorom.
Prinudnim propisom kvalitet se odreuje kad je to od posebnog interesa za iru drutvenu zajednicu
(zdravlje, sigurnost, izvoz, oruane snage itd). Moe biti propisan zakonom ili podzakonskim aktom. Bez
obzira kako je odreen, propisani kvalitet je obavezan pa se ne mora ni ugovarati. Ukoliko su se stranke
sporazumjele o niem kvalitetu od propisanog, relevantan je propisani kvalitet.
Ugovorom, odnosno sporazumom stranaka kvalitet se moe odrediti na vie naina:

1. Opisom rijeima i crteima oznaavaju se sve ili samo pojedine osobine stvari;
2. Po mustri (uzorku) ili modelu mustra ili uzorak je manja koliina stvari ijim osobinama mora da
odgovara ukupno ugovorena koliina. Posebnu sigurnost strankama prua autentian uzorak. To je
onaj uzorak koji je zapeaen i na kome je etiketa potpisana od stranaka, ili uzorak koji je jedna stranka
pod svojim peatom predala drugoj, ili uzorak koji je posrednik izdvojio i zapeatio svojim peatom. Ako
ima vie uzoraka, za odreivanje kvaliteta mjerodavan je onaj koji su stranke kao takav odredile. Zakon
dozvoljava nedostatak jednakosti u sluaju kad je uzorak odnosno model podnesen kupcu samo radi
obavijesti i priblinog odreivanja osobine stvari, bez obeanja saobraznosti.
3. Specifikacijom pod specifikacijom se podrazumijeva svaka ugovorna odredba kojom se blie odreuju
svojstva i asortiman robe. Ako su specificirana samo neka svojstva robe, preostala svojstva moraju
WWW.BH-PRAVNICI.COM
zadovoljiti 2 kriterija: da budu u skladu sa specificiranim svojstvima i da odgovaraju onome to je
uobiajeno u prometu.
4. Tipom tip je skup svojstava pod kojim se jedna roba javlja u prometu, tako da je ona vie ili manje
poznata irokom krugu potroaa. Tip se oznaava posebnim nazivom (npr.vlaiki sir). Manja koliina
robe koja predstavlja tip esto se uva kod nadlenih trinih ustanova (trita na veliko i berze), te
predstavlja i uzorak te robe.
5. Pozivom na standarde standardi su pravila o organizaciji i nainu proizvodnje, te proizvodu kao
njihovom rezultatu. BH standardi (BHS) se izrauju u zavodu za standardizaciju. Ako posebnim
propisom nije odreeno drugaije, BHS nisu pravno obavezujui.
6. Primjenom posebnih tehnikih termina izraz uobiajeni kvalitet oznaava svojstva stvari koja se u
mjestu prodavca redovno trae u prometu takvom robom. Relevantno vrijeme za odreivanje kvaliteta je
trenutak zakljuenja ugovora, a pri definisanju svojstava stvari treba voditi rauna i o koliini.
Odreivanje kvaliteta dispozitivnim propisom. Ako kvalitet nije ni propisan ni ugovoren, utvrdit e se na
osnovu dispozitivnih propisa: Ako prodavac ne zna namjenu generikih stvari, duan je dati stvari srednje
kakvoe, a ako zna namjenu stvari, duan je dati stvar odgovarajue kakvoe.
1.4.3. Ambalaa
Ambalaa se moe definisati kao zatitni omot robe. Najvanije klasifikacije ambalae su na potronu i
nepotronu, te obinu i originalnu. Prema Zakonu o standardizaciji, originalno pakovanje je ono koje
osigurava da se njegov sadraj ne moe izmijeniti, utroiti odnosno upotrijebiti bez otvaranja ili oteivanja
pakovanja.
Ambalaa moe biti definisana prinudnim propisima ili ugovorom. Kogentni reim karakteristian je za
ambalau koja ima sanitarni znaaj u na jirem smislu rijei od pakovanja hrane do radioaktivnih supstanci.
Obezbjeenje ambalae i pakovanje robe je po dispozitivnim propisima obaveza prodavca. Ako vrsta
ambalae nije propisana niti ugovorena, Ope uzanse zahtijevaju da prodavac obezbijedi uo biajenu
ambalau.
Ako je u ugovor unesena neka od slijedeih klauzula: fanco ambalaa, ambalaa izgubljena, ambalaa gratis i
sl, ambalaa se ne mora vraati niti platiti. Osim toga, ambalau manje vrijednosti i onu koja je namijenjena
za jednokratnu upotrebu kupac ne mora vraati i kad ugovor o tome uti. Vrednija ambalaa i ona koja je
namijenjena za viekratnu upotrebu se mora vratiti ako na to ukazuju okolnosti posla.
1.4.4. Transportne klauzule
Transportne klauzule su trgovaki termini kojima se prodavac i kupac na skraen nain dogovaraju o nizu
pitanja znaajnih za izvrenje ugovora o prodaji. Tu spadaju: organizacija isporuke i transporta, snoenje
trokova isporuke i transporta, sklapanje ugovora o transportnom osiguranju i snoenje trokova tog
osiguranja, te prelaz rizika sa prodavca na kupca. Takoe se mogu urediti i druga pitanja kao: plaanje carina,
pribavljanje dozvola i sl.
Meunarodna privredna komora u Parizu je 1936.g donijela tzv.INCOTERMS (International Commercial

Terms), kojim su kodificirane najvanije transportne klauzule. Dosad je izvreno 5 revizija INCOTERMS-a,
zadnji put 1990.godine, a terminologija iz ove kodifikacije je u vrlo irokoj upotrebi.
Bitno je naglasiti da treba biti posebno oprezan pri izmjeni ili dopunjavanju transportnih klauzula. I najmanja
izmjena u skraenici koja oznaava pojedinu klauzulu moe znaajno promijeniti njen smisao. Osim toga,
transportne klauzule se ne smiju upotrebljavati rutinski.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. OBAVEZE PRODAVCA
1.1. UOPE OBAVEZAMA PRODAVCA
1.1.1. Vrste obaveza
Obaveze prodavca mogu se podijeliti na osnovne i sporedne. U osnovne spadaju: isporuka (predaja stvari),
garancija za materijalne nedostatke, garancija za pravne nedostatke i ispostavljanje fakture. Od sporednih
obaveza naznaajnije su uvanje stvari i obavjetavanje.
1.2. ISPORUKA
1.2.1. Pojam isporuke
Osnovna obaveza prodavca je isporuka robe kupcu Pod isporukom se podrazumijeva sistem faktikih i
pravnih radnji koje prodavac mora izvriti da bi kupac stekao posjed i vlasnitvo na stvari. Mora se sastojati
od najmanje jedne faktike i jedne pravne radnje. Najea faktika radnja je uruenje stvari. Izuzetno, radnju
isporuke moe predstavljati neinjenje ili proputanje. To se deava u sluaju kad se stvar ve nalazi kod
kupca po nekom osnovu (zakup, lizing i sl). Ovakva predaja naziva se fiktivnom. Pravne radnje su izjave
volje. One prate faktike radnje i mogu se uiniti izriito ili preutno.
Isporuka kao sloena radnja sastoji se od vie modaliteta, od kojih su najznaajniji predmet, mjesto, nain,
vrijeme i dejstva isporuke.
1.2.2. Predmet isporuke
Predmet isporuke iri je pojam od predmeta ugovora. Pored predmeta prodaje, predmet isporuke obuhvata
pripatke (pertinencije) i koristi od stvari (npr.plodovi i zakupnina). Zakon zahtijeva da predana bude upravo
stvar koja je ugovorena i u ispravnom stanju, tj. bez materijalnih nedostataka.
2.2.3. Mjesto isporuke
Pojam. Mjesto isporuke je geografska lokacija ili lokalitet u kome sve najvanije radnje isporuke moraju biti
zavrene. Lokacija je mjesto isporuke u irem, a lokalitet u uem smislu. Za mjesto isporuke vezuju se
razgranienja dunosti stranaka, prelazak trokova, rizika, svojinskih prava, te neka dispozitivna pravila o
nainu izvrenja ugovora. Primarno se odreuje ugovorom, izriito ili preutno. Izriito odreenje je putem
transportnih klauzula.
Mjesto isporuke moe biti i kriterij za odreivanje tipa ugovora o prodaji. Prema njemu, prodaje mogu biti:
1. Prodaje u mjestu (nedistancione) kod kojih prodavac i kupac imaju sjedita u istom mjestu;
2. Prodaje sa otpremom (distancione) kad su sjedita stranaka u razliitim mjestima;
3. Prodaje u mjestu opredjeljenja (distancione) kad se mjesto isporuke nalazi u mjestu opredjeljenja i koje
takoe pretpostavljaju sjedita stranaka u razliitim mjestima.
Ako mjesto isporuke nije odreeno ugovorom, primjenjuju se slijedea dispozitivna pravila:
a) Mjesto isporuke u irem smislu

1. Ako je ugovor zakljuen u oblasti redovne djelatnosti prodavca, a radi se o generikoj robi, mjesto
isporuke je sjedite prodavca u trenutku zakljuenja ugovora;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. Ako prodavac ima vie poslovnih jedinica, mjestom isporuke smatra se ono iz kojeg je upuena ponuda
ili u kome je prodavac dao prihvat ponude;
3. Ako je ugovoreno da e generike stvari biti uzete iz odreenog stovarita ili koliine, mjesto isporuke je
ono u kome se stovarite odnosno roba nalazi u trenutku zakljuenja ugovora;
4. Za individualizirane i budue stvari vae 2 pravila: ako u vrijeme zakljuenja ugovora stranke znaju gdje
se stvar nalazi odnosno gdje e nastati, ta lokacija je i mjesto isporuke. U suprotnom vae opa pravila.
5. Ako na osnovu teksta ugovora postoji dilema da li su stranke eljele da mjesto isporuke bude mjesto
otpremanja ili opredjeljenja, relevantnim se smatra mjesto otpremanja;
6. Ako prodavac zbog transportnih smetnji ne moe izvriti isporuku u ugovorenom mjestu, duan je o tome
obavijestiti kupca. Kupac tada moe jednostranom izjavom promijeniti mjesto isporuke moe traiti da
to bude mjesto u kome se roba nalazi u trenutku prekida prevoza, a obzirom da su trokovi prevoza do
ugovorenog mjesta uraunati u cijenu, kupac moe da ih odbije od prodajne cijene.
b) Mjesto isporuke u uem smislu

1. Kod nedistancione prodaje mjesto isporuke u uem smislu je skladite prodavca. Ako ih u istom mjestu
ima vie, prodavac odreuje sa kojeg skladita e izvriti isporuku;
2. Kod distancione prodaje, ako je transportni terminal (eljeznika stanica, luka i sl) od skladita prodavca
udaljen manje od 10km, mjesto isporuke je transportni terminal. U suprotnom, mjesto je skladite
prodavca.
2.2.4. Nain isporuke
Pojam i vrste. Nain isporuke je pojam koji obuhvata sve vrste radnji i modalitete njihovog obavljanja koje
prodavac treba izvriti da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje kupcu i tako izvrio svoju osnovnu
obavezu. Primarno se odreuje ugovorom.
Po nainu na koji se predmet stavlja kupcu na raspolaganje, nain isporuke moe biti: simbolian,
dokumentaran i realan (stvaran).
Pod simbolinom isporukom se podrazumijeva predaja manjeg dijela predmeta isporuke ili neke druge
stvari koja predstavlja ukupno ugovorenu cjelinu i koja je podobna da manifestuje prenos posjeda sa
prodavca na kupca (npr.predaja kljueva automobila).
Dokumentarna isporuka je ona koja se vri predajom papira koji kupcu omoguavaju efektivno
raspolaganje prodanim stvarima. Moe se izvriti predajom bilo kojih robnih hartija (npr.skladini list,
skladinica i sl).
Realna isporuka je uruenje samih stvari koje su predmet ugovora, tj. stavljanje stvari kupcu na
raspolaganje.
Po vremenu predaje ugovorene koliine, nain isporuke moe biti kontinuelan i sukcesivan. U prvom sluaju
postoji jednokratna isporuka koja se sastoji u stavljanju kupcu na raspolaganje cjelokupne ugovorene koliine
odjednom ili unutar izvjesnog perioda, ali kontinuirano tj. bez veih prekida. Sukcesivna ili obrona isporuka
postoji kad se ugovorena koliina kupcu stavlja na raspolaganje u manjim, relativno samostalnim dijelovima
izmeu ijeg uruenja postoji vremenski diskontinuitet.
Realna jednokratna isporuka je jedini nain isporuke za koji je razvijen poseban supsidijarni pravni reim.
Razliita pravila postoje za nedistancionu i distancionu prodaju.
Kod nedistancione prodaje postoje 3 naina isporuke na skladitu prodavca:
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. Zajedniki izbor i izdvajanje generike robe radi njene otpreme kupac i prodavac zajedno biraju;
2. Ako uredno pozvani kupac ne doe, prodavac moe sam uiniti odabir i izdvajanje;
3. Ako uredno pozvani kupac nije doao, a prodavac ne moe bez njega odabrati i izdvojiti robu, isporuka
se sastoji u izvravanju onih radnji koje prodavac moe izvriti sam. U ovom sluaju, u trenutku izvrenja
posljednje radnje prodavca, rizik prelazi na kupca bez obzira to stvar npr. nije izdvojena iz mase.
Kod distancione prodaje, nain isporuke zavisi od toga da li je mjesto isporuke transportni terminal ili
skladite prodavca. U prvom sluaju primjenjuju se pravila koja vae za predaju robe na prevoz, a u drugom
sluaju se isporuka sastoji u utovaru robe na vozilo.
Ako je ugovorom o distancionoj prodaji predviena isporuka u mjestu opredjeljenja, nain isporuke bie
identian nainu uruenja robe primaocu.
2.2.5. Vrijeme isporuke
Pojam. Vrijeme isporuke je trenutak ili period u kome trebaju biti zavrene sve radnje koje predstavljaju
isporuku. Rok isporuke je nebitan element ugovora, ukoliko drugaije nije ugovoreno ili ne proizilazi iz
okolnosti posla. Ugovori sa rokom isporuke kao bitnim elementom smatraju se posebnom vrstom posla
fiksnom prodajom.
Vrijeme jednokratne isporuke odreuje se ugovorom ili dispozitivnim propisom. Ugovorom je vrijeme
jednokratne isporuke mogue odrediti na 3 naina: oznaavanjem datuma, odreivanjem perioda i upotrebom
tehnikih termina.
Ako je u ugovoru odreen period, postavljaju se pitanja poetka i zavretka roka, kao i pitanje ko ima pravo
odrediti stvarno vrijeme isporuke. to se tie poetka roka, osnovno pravilo je da rok poinje tei od dana
zakljuenja ugovora. Zavretak roka je datum okonanja perioda koji se moe odrediti danima, sedmicama,
mjesecima, dijelovima godine ili godinama. Ukoliko zavretak roka pada u neradni dan, vrijeme isporuke se
skrauje, odnosno ona se mora zavriti na dan koji neposredno prethodi nedjelji ili prazniku.
Ako ugovorom nije odreeno ko ima pravo konkretizirati vrijeme isporuke koje je odreeno periodom,
pravilo je da to pravo pripada prodavcu, osim ako iz okolnosti sluaja proizilazi drugaije. Ako ovlatena
strana ne odredi datum isporuke, smatra se da je to posljednji dan roka.
to se tie tehnikih termina, prvi koji se koristi za odreivanje vremena isporuke jeste odmah ili
prompt. On oznaava isporuku u roku od 8 dana od dana zakljuenja ugovora. Druga grupa tehnikih
termina se odnosi na izvrenje isporuke u toku kalendarskog mjeseca: poetkom, u prvoj polovini, sredinom,
krajem i u drugoj polovini mjeseca). Treu grupu tehnikih termina ine oni koji pokazuju da je u trenutku
zakljuenja ugovora roba ve utovarena. Ovdje spadaju izrazi kao: plivajua, u vonji, utovarena i sl.
U ovakvom sluaju isporuka se smatra izvrenom kad roba stigne u mjesto opredjeljenja.
Prema dispozitivnom propisu iz l.470 ZOO, ako vrijeme isporuke nije ugovoreno, prodavac je duan da je
izvri u razumnom roku. To je faktiko pitanje koje se odreuje obzirom na konkretne okolnosti. U svakom
sluaju, i ovaj rok poinje tei od dana zakljuenja ugovora.
Vrijeme sukcesivne isporuke. Ako ugovorom nije precizirano, a rok isporuke cijele koliine je 2 mjeseca ili
vie, isporuka e se izvriti u priblino jednakim mjesenim obrocima. Ako je rok krai od 2 mjese ca,
isporuka e se izvriti u 2 priblino jednaka obroka sredinom i krajem ugovornog perioda.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Istovremenost isporuke i plaanja. Dispozitivno je pravilo da prodavac ne mora izvriti isporuku u
odreenom roku ako kupac istovremeno ne plati ili nije spreman da plati ugovorenu cijenu. Da bi se ovo
pravilo primijenilo, mora biti ispunjeno nekoliko pretpostavki:
1. Nepostojanje suprotnog ugovora ili obiaja;
2. Da se ne radi o prodaji na kredit, pretplatnoj ili klirinkoj prodaji;
3. Pojam istovremeno treba biti shvaen komercijalno, a ne doslovno istovremenim plaanjem se smatra
ono koje je izvreno u ugovorenom ili zakonskom roku po prijemu robe i fakture.
Kad se kod distancione prodaje isporuka vri uruenjem stvari prevozniku, prodavac moe odloiti
odailjanje stvari do isplate cijene ili poslati stvar uz zadravanje prava raspolaganja njime u toku prevoza.
2.2.6. Dejstvo isporuke prelaz rizika
Pojmovna odreenja. ZOO predvia da prodavac snosi rizik sluajne propasti stvari do predaje stvari kupcu.
Pod pojmom sluaja podrazumijeva se odsustvo krivice, tj. skrivljene tetne radnje i to bilo kojeg lica, a ne
samo ugovorne strane. Shodno tome, rizik se moe definisati kao mogunost da na predmetu prodaje nastupi
teta za koju niko ne odgovara.
Ako je u pitanju individualno odreena stvar, prelaz rizika vezan je za trenutak isporuke, a kod generikih
stvari rizik prelazi individualizacijom stvari.
Prelaz rizika kad kupac nije u zakanjenju (docnji) se prvenstveno ureuje ugovorom, bilo da se strane
sporazumiju izriito, ili (to je u praksi ee) da upotrijebe transportne klauzule. Ako ugovorom nije
regulisano, rizik sluajne propasti do predaje stvari snosi prodavac, a nakon toga kupac. Od ovog opeg
pravila postoje 2 izuzetka:
1. Ako je kupac zbog nekog nedostatka predane stvari raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvari, rizik ostaje
na prodavcu, a kupac eventualno ima obavezu da stvar uva sa panjom dobrog privrednika;
2. Ako prodavac zadri slanje robe ili njenu isporuku kupcu, koristei svoja ovlatenja za sluaj sumnje u
ostvarivanje naplate istovremeno sa isporukom, rizik nee prei na kupca.
Prelaz rizika kad je kupac u zakanjenju. Ako predaja stvari nije izvrena zbog kupevog zakanjenja, rizik
prelazi na kupca u trenutku kad je pao u zakanjenje. Pod predajom treba smatrati isporuku, a ne samo
uruenje kao njenu osnovnu radnju.
Ako su predmet ugovora generike stvari, smatra se da je prodavac izvrio isporuku u trenutku kad je
ugovorenu koliinu izdvojio iz mase, uz ispunjenje slijedeih uslova:
1. Da pozvani kupac nije doao na vrijeme;
2. Da su izdvojene stvari oito namijenjene za izvrenje predaje;
3. Da je prodavac kupca obavijestio o izvrenom izdvajanju. Obavjetenje se smatra izvrenim u trenutku
kad ga je prodavac uputio (teorija odailjanja).
Ako prodavac ne moe sam da izvri izdvajanje, a uredno pozvani kupac nije doao, isporuka e se smatrati
izvrenom ako je prodavac izvrio one radnje koje kupcu omoguavaju preuzimanje stvari i ako je kupcu
uputio obavijest da su te radnje izvrene.
1.3. GARANCIJA ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE
1.3.1. Pojam i vrste materijalnih nedostataka
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pojam. Prema ZOO, materijalni nedostaci postoje ako:
1. stvar nema potrebna svojstva za redovnu upotrebu i promet;
2. stvar nema potrebna svojstva za posebnu upotrebu za koju je kupac naba vlja, a koja je bila
poznata prodavcu ili mu je morala biti poznata;
3. stvar nema svojstva i odlike koje su izriito ili preutno ugovorene odnosno propisane;
4. ako je prodavac predao stvar koja nije vjerna uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model
pokazani samo radi obavjetavanja.
Teorijski se materijalni nedostaci mogu definisati kao svako odstupanje na loije od propisanih, redovnih
odnosno uobiajenih ili ugovorenih svojstava stvari, te odstupanja nabolje ako su svojstva stvari ugovorom
predviena kao bitni elementi.
Vrste materijalnih nedostataka zavise od kriterija koji se uzima u razmatranje:

Objektivni su nedostaci odreeni propisima, redovnom praksom u prometu ili obiajima, a subjektivni su
u suprotnosti sa ugovorenim svojstvima predmeta prodaje.
Prema vrsti osobine koja ne odgovara ugovoru kvalitativni i kvantitativni nedostaci.
Po kriteriju vidljivosti vidljivi i nevidljivi. Vidljivi su nedostaci koji su oito primjetni, a skriveni su oni
za ije je utvrivanje potreban poseban postupak provjere osobina stvari ili njihova upotreba.
Razlikovanje je vano zbog rokova za reklamaciju.
Prema kriteriju otklonjivosti otklonjivi i neotklonjivi. Neotklonjivi su oni iji je popravak nemogu ili
ekonomski besmislen.
Prema obimu znatni i neznatni. Znatni su oni koji dovode do ponitavanja ili umanjenja vrijednosti
stvari (prometne ili upotrebne).
Po kriteriju ostvarenja svrhe ugovora bitni i nebitni. Bitni onemoguavaju ostvarivanje svrhe ugovora.
Nebitni mogu prouzrokovati naknadu tete, ali ne utiu na samo postojanje ugovora.
1.3.2. Garancija za materijalne nedostatke
Pojam garancije. Garancija za materijalne nedostatke je garatovanje prodavca kupcu da roba nema nikakvih
fizikih svojstava koja bi ometala urednu i nesmetanu, propisanu, uobiajenu ili ugovorenu upotrebu stvari.
Uslovi za postojanje garancije koji moraju biti kumulativno ispunjeni su:

a. Da je nedostatak postojao u trenutku predaje stvari, odnosno u trenutku prelaska rizika sa prodavca na
kupca. Izuzetno postoji i ako se nedostatak javio nakon prelaska rizika, ali ako je on posljedica uzroka
koji je ranije postojao (npr. period inkubacije kod prodaje zaraene stoke);
b. Da je nedostatak bio skriven, tako da ga kupac nije mogao primijetiti upotrebom dune panje. Rok za
reklamaciju je 6 mjeseci od prijema stvari, a ugovorom se moe odrediti i dui rok. Osim toga,
prodavac e odgovarati i za nedostatke koje je kupac lako mogao primijetiti, ako je izjavio da stvar
nema nikakvih nedostataka ili da stvar ima odreena svojstva ili odlike.
c. U ugovoru ne smije stajati odredba da se kupac odrie zatite zbog materijalnih nedostataka. Odredba
o iskljuenju ili ogranienju odgovornosti za materijalne nedostatke e biti nitava ako je nedostatak
bio poznat prodavcu, a on o njemu nije obavijestio kupca. Nitavost postoji i ako je prodavac takvu
odredbu nametnuo koristei svoj monopolski poloaj.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
d. Da stvar nije prodata na prinudnoj prodaji mehanizam prinudne prodaje iskljuuje pristanak i uee
prodavca u zakljuivanju ugovora.
e. Uredna reklamacija, tj. da je kupac blagovremeno i na adekvatan nain obavijestio prodavca o
postojanju nedostataka na stvari.
1.4. GARANCIJA ZA PRAVNE NEDOSTATKE (ZATITA OD EVIKCIJE)
1.4.1. Pojam i vrste pravnih nedostataka
Pravni nedostaci na prodatoj stvari postoje ako na njoj postoji neko pravo treeg lica koje iskljuuje,
umanjuje ili ograniava kupev miran posjed ili pravo vlasnitva, a o ijem postojanju kupac nije obavijeten,
niti je pristao da uzme stvar optereenu tim pravom.
U zavisnosti od kriterija klasifikacije, postoji vie vrsta pravnih nedostataka. Obzirom na njihovo dejstvo,
nedostaci se dijele na one koji iskljuuju, umanjuju ili ograniavaju pravo kupca. Prema obimu uticaja na
stvar i pravo svojine na njoj, pravni nedostaci se u teoriji dijele na potpune i djelimine. Pravo koje sa
stanovita kupca predstavlja manu moe biti javnopravne i privatnopravne prirode.
2.4.2. Pojam garancije za pravne nedostatke i uslovi za njeno postojanje
Garancija za pravne nedostatke je garantovanje prodavca kupcu da preneseno pravo nema nikakvih
nedostataka koji bi onemoguavali nastanak ili trajanje kupevog svojinskog prava, odnosno koji bi
umanjivali ili ograniavali miran posjed prodane stvari. Po svojoj pravnoj prirodi, ova garancija je prirodni
element ugovora - postoji uvijek kad nije ugovorom iskljuena, odnosno u obimu u kome nije ugovorom
ograniena.
Uslovi koji moraju biti kumulativno ispunjeni da bi postojala garancija za pravne nedostatke su:
a) Da je pravni nedostatak postojao u trenutku prelaska vlasnikog prava sa prodavca na kupca;
b) Da je kupac savjestan. Savjesnost postoji u 3 sluaja: ako kupac nije bio obavijeten o postojanju pravnog
nedostatka; ako u trenutku sklapanja ugovora nije znao za mogunost da njegovo pravo bude uskraeno
ili ogranieno; ako je znao za nedostatak, ali nije pristao da uzme stvar optereenu pravom treeg lica. U
zadnjem sluaju radi se o situaciji u kojoj je prodavac obmanuo kupca u pogledu karaktera prava treeg
lica ili u kojoj je kupcu obeao da e do preuzimanja stvari otkloniti nedostatak;
c) Da garancija nije iskljuena ili ograniena ugovorom, uz uslov da je prodavac bio savjestan, tj. da mu je
nedostatak u trenutku sklapanja ugovora bio nepoznat ili mu nije mogao biti poznat.
d) Obavjetavanje prodavca o nedostatku, tj njegovo reklamiranje. Obaveza postoji i kad reklamacija nije
izvrena, i to u 3 sluaja: (1) kupac ne mora reklamirati pravne nedostatke koji su prodavcu ve poznati;
(2) ako se kupac upustio u sudski spor sa treim licem i izgubio ga; (3) ako je oigledna osnovanost prava
treeg.
1.5. ISPOSTAVLJANJE FAKTURE
1.5.1. Pojam fakture i obaveza njenog ispostavljanja
Faktura se moe definisati kao izjava volje prodavca data u formi pisanog dokumenta kojim on od kupca
zahtijeva da mu isplati cijenu iz ugovora i eventualno ostale izdatke koje je uinio u vezi sa ugovorom.
Faktura uvijek sadri i neke elemente iz ugovora: predmet, koliinu, jedininu cijenu, transportnu klauzulu i
ukupan iznos cijene. Po svojoj prirodi faktura je pomoni pravni posao, jer se radi o manifestaciji pravno
relevantne izjave volje usmjerene na plaanje cijene. Izdavanje fakture je obaveza prodavca.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Faktura ima viestruku funkciju: osim to predstavlja zahtjev za isplatu cijene, ona je knjigovodstveni
dokument i dokazno sredstvo, a zavisno od faze pregovora faktura moe predstavljati ponudu ili prihvat
ponude. Pored toga, ako se stranke nisu sporazumjele o cijeni, faktura moe biti i sredstvo za oivljavanje
ugovora preciziranjem cijene od strane prodavca. Na kraju, faktura je podoban instrument i za dopunu i
preciziranje ugovora.
Od fakture treba razlikovati profakturu. Profaktura je pisani dokument kojim prodavac od kupca zahtijeva
plaanje prema prethodnom obraunu cijene. Po sadraju i obliku slina je fakturi,a ima preliminarnu
finansijsku, knjigovodstvenu i dokaznu funkciju. Kad se saini konani obraun, iznosi plaeni po profakturi
odbijaju se od iznosa fakture. Rezultat moe biti ostatak duga kod kupca, potpuno izmirenje obaveze ili
nastanak obaveze prodavca da vrati iznos preplaen po profakturi.
1.5.2. Obaveznost jednostrano unesenih klauzula
Pitanje klauzula koje prodavac jednostrano unese u fakturu rijeeno je Opim uzansama i to:
1. Odredbe fakture koje se ne nalaze u ugovoru niti se iz njega mogu tumaenjem nesumnjivo konstruisati u
principu ne obavezuju kupca. Obzirom na sadraj ugovora i princip pacta sunt servanda, mogui su
izuzeci.
2. Uslovi plaanja i drugi uslovi koje prodavac jednostrano unese u fakturu obavezuju kupca ako su
kumulativno ispunjene 3 pretpostavke: ako su neophodne za izvrenje ugovora, ako su u skladu sa
ostalim odredbama i ako kupac nije u kratkom roku stavio prigovor na jednostrano unesene klauzule.
Pitanja neophodnosti, usklaenosti i kratkog roka su faktika pitanja.
U praksi se formiralo stanovite da jednostrano unesene klauzule obavezuju prodavca ukoliko oteavaju
njegov poloaj smatra se da je prodavac elio pruiti kupcu odreene pogodnosti.
3. OBAVEZE KUPCA
3.1. UOPE O OBAVEZAMA KUPCA
3.1.1. Vrste obaveza
Osnovne obaveze kupca su: pregled robe (provjera materijalnih nedostataka), prijem isporuke, plaanje cijene
i obavjetavanje o materijalnom nedostatku (reklamacija), ako on postoji.
Sporednih obaveza ima vie. Od obaveza zasnovanih na zakonu, treba istai obavezu uvanja stvari, koju
kupac ima ako stvar koja mu je uruena eli vratiti prodavcu zbog nedostataka ili raskida ugovora. Od
dunosti zasnovanih na ugovoru istiu se slanje ambalae i dostavljanje specifikacije.
3.2. PREGLED ROBE
3.2.1. Pojam pregleda
Pojam provjere materijalnih nedostataka. Pregled robe radi provjere postojanja materijalnih nedostataka
predstavlja sistem faktikih i pravnih radnji, zajedno sa njihovim modalitetima, koje treba preduzeti da bi se
dolo do relativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tome da li isporuena roba po svojim osobinama
odgovara onome to je ugovorom predvieno. Prema ZOO, provjera materijalnih nedostataka je obaveza
kupca, koji je duan primljenu stvar pregledati na uobiajen nain ili je dati na pregled.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Postoje 4 osnovna modaliteta pregleda i to: subjekti, mjesto, vrijeme i nain.
Pojam provjere pravnih nedostataka. Provjera pravnih nedostataka se analogno moe definisati kao sistem
faktikih i pravnih radnji, zajedno sa njihovim modalitetima, koje se preduzimaju da bi se dolo do relativno
sigurnog stava o tome da li pravo koje se prenosi postoji i da li se moe upotrebljavati na nain predv ien
ugovorom. Za razliku od materijalnih, priroda pravnih nedostataka dozvoljava da se oni valjano reklamiraju i
kad nisu posebno provjeravane osobine prenesenog prava.
3.2.2. Subjekti pregleda robe
Subjekti pregleda su lica koja imaju obavezu i pravo da izvre uvid u stanje robe radi konstatovanja da li
postoje materijalni nedostaci ili ne. To mogu biti subjekti javne vlasti i lica privrednog prava. Subjekti javne
vlasti su nadleni inspekcijski organi, ija kontrola je zasnovana na imperativnim normama i najee se
susree kod proizvoda za koje je propisan minimalni kvalitet.
Odreivanje lica privrednog prava koja mogu izvriti kontrolu prvenstveno zavisi od ugovora, a to mogu biti:
prodavac, kupac, prodavac i kupac zajedniki, te tree lice. U naem pravu pregled robe je obaveza kupca, a u
praksi se najee vri od strane kupca i prodavca zajedno.
3.2.3. Mjesto pregleda robe
Mjesto pregleda je geografska lokacija ili lokalitet na kome trebaju biti izvrene sve radnje pregleda.
Odreuje se prvenstveno ugovorom, a zatim dispozitivnim propisima.
Osnovna zakonska odredba je da je kupac duan primljenu stvar pregledati ili dati na pregled im je to prema
redovnom toku stvari mogue. Preciznija pravila u vezi s tim su:
1. Ako su obje stranke prisutne isporuci i ako je prilikom isporuke mogue izvriti i pregled, mjesto
isporuke je ujedno i mjesto pregleda (u irem i uem smislu);
2. Ako prodavac ne pozove kupca da prisustvuje isporuci, ili ako prisutne stranke bez svoje krivice ne mogu
izvriti pregled, mjesto provjere je prvo mjesto u kome je to mogue uiniti prema redovnom toku stvari.
Koliina e se najee provjeravati u prvom usputnom mjestu koje raspolae odgovarajuim mjernim
instrumentima, a kvalitet u skladitu kupca;
3. Kod distancionih prodaja generikih stvari, mjesto pregleda e biti mjesto isporuke, tanije mjesto
otpreme (a ne opredjeljenja). Kao mjesto pregleda u uem smislu uzima se transportni terminal;
4. Kod reekspedicije je mogue da mjesto provjere bude i mjesto novog opredjeljenja, ukoliko su
kumulativno ispunjena 3 uslova: (1) da postoji ugovor izmeu kupca i njegovog kupca o prodaji iste robe,
(2) da kupac robu alje u novo mjesto opredjeljenja bez pretovara i (3) da je prodavcu prilikom sklapanja
ugovora bila poznata ili morala biti poznata mogunost takve dalje otpreme.
Sva iznesena pravila vae za uobiajeni pregled kojim se mogu konstatovati vidljivi nedostaci. Mjesto
odreivanja skrivenih nedostataka zavisi od volje kupca ili od okolnosti sluaja.
3.2.4. Vrijeme pregleda robe
Vrijeme pregleda je trenutak ili period u kome moraju biti izvrene sve radnje koje ine pregled robe.
Odreuje se ugovorom i dispozitivnim propisima. Usvojena pravila zavise od savjesnosti prodavca.
Ako je prodavac nesavjestan (znao ili morao znati za nedostatak), vrijeme reklamacije nije ogranieno. Ako
je bio savjestan, vrijeme pregleda zavisi od toga da li je nedostatak bio vidljiv ili skriven.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ako su obje stranke prisutne isporuci i pregled je mogue izvriti prilikom isporuke, stranke ili drugi subjekti
pregleda ga moraju izvriti odmah.
Ako prodavac ne ispuni svoju obavezu pozivanja kupca da prisustvuje isporuci i pregledu, ili ako pregled
objektivno nije mogue izvriti prilikom isporuke, kupac mora pregled obaviti im je to mogue prema
redovnom toku stvari. To znai bez nepotrebnih odlaganja i s panjom dobrog privrednika. Rjeenje u
konkretnom sluaju zavisi od vrste robe i od toga da li se radi o provjeri koliine ili kvaliteta.
Kod distancione prodaje generikih stvari pravilo je da se vrijeme pregleda vee za vrijeme isporuke. Kod
reekspedicije, kupac ili kupev kupac mogu pregled izvriti i ranije, ali im je obaveza da pregled izvre po
pristizanju na konanu destinaciju.
Navedeni rokovi mogu biti produeni u 2 sluaja:

1. Akoje zbog popravke ili isporuke stvari kupac bio prinuen da ne koristi predmet prodaje, rokovi poinju
tei od predaje popravljene stvari, predaje druge stvari, izvrene zamjene dijelova i sl;
2. Ako se pregled ne moe izvriti jer prodavac nije predao potrebna dokumenta, poetak roka se odlae do
prijema dokumenata. Ovo pravilo ne vai ako se radi o lahko kvarljivoj robi.
Sve navedeno vai za vidljive nedostatke. Za skrivene nedostatke, krajnji rok za izvrenje pregleda je 6
mjeseci od isporuke, osim ako je ugovorom odreen dui rok.
3.2.5. Nain pregleda robe
Nain pregleda obuhvata sve vrste radnji i njihove modalitete koje subjekt pregleda treba obaviti da bi se
dolo do relativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tome da li materijalni nedostaci postoje ili ne.
Moe biti usmjeren na koliinu ili na kvalitet robe, a po obimu moe biti potpun i djelimian, to zavisi od
prirode robe. Izvori prava za nain provjere su: ugovor, dispozitivni propisi, Ope uzanse, posebne uzanse i
poslovni obiaji.
Utvrivanje koliine vri se vaganjem, mjerenjem ili brojanjem, a sutinski zahtjev uzansi u pogledu
utvrivanja kvaliteta jeste da primijenjeni nain bude vjerodostojan. Ako se roba isporuuje u originalnom
pakovanju, tehnoloki postupci se primjenjuju samo na konstatovanje stanja ambalae.
Prema ZOO, pregled se mora izvriti na uobiajeni nain. Uobiajeni nain se odreuje prema obiajima u
mjestu pregleda, poslovnim obiajima konkretne trgovake brane, prirodi robe i okolnostima provjere. Ope
uzanse kao vjerodostojan nain pregleda predviaju komisijski pregled. Komisiju formira strana koja je
subjekt pregleda, a poeljno je da komisiju ine nepristrasna lica i da u nju po mogunosti uu sudski
vjetaci.
Ako snoenje trokova nije regulisano ugovorom, primjenjuju se pravila Opih uzansi: Ako se provjera vri
na skladitu prodavca, on je duan da kupcu za provjeru bez naknade stavi na raspolaganje potrebnu radnu
snagu i sredstva kojima raspolae. U ostalim sluajevima trokove snosi kupac, uz jedan izuzetak. Naime,
ako su pregledom konstatovane mane za koje prodavac odgovara, trokove njihovog utvrivanja kupac moe
regresirati od prodavca.
3.3. PRIJEM ISPORUKE
3.3.1. Pojam
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prijem isporuke ili preuzimanje stvari je sistem faktikih i pravnih radnji koje kupac prema ugovoru mora
izvriti da bi prodavac mogao isporuiti robu i prenijeti svojinsko pravo na njoj. Sastoji se iz najmanje 1
faktike i 1 pravne radnje, te se moe okarakterisati i kao pomoni pravni posao.
3.3.2. Sadraj obaveze prijema isporuke
Ova obaveza se sastoji u preduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila mogua. O kojim se radnjama radi
zavisi od propisa, ugovora, poslovnih obiaja, prirode stvari i okolnosti konkretnog posla.
Analogno fiktivnoj isporuci, postoji i fiktivni prijem isporuke. Bitno je naglasiti da utnja kupca ne znai
fiktivni prijem, ve je potrebno da on izriito izjavi da prima robu koja je kod njega ili da preduzme radnje iz
kojih se moe na siguran nain utvrditi da je on robu htio zadrati.
3.4. PLAANJE CIJENE
3.4.1. Pojam obaveze plaanja
Definicija i kvalifikacija obaveze. Plaanje cijene je osnovna i najvanija obaveza kupca. Analogno isporuci,
moe se definisati kao sistem faktikih i pravnih radnji koje kupac mora izvriti da bi prodavcu predao
ugovorenu koliinu novca i prenio mu svojinsko pravo na tom novcu. Obzirom na pravni reim cijene u
prodaji poslovnog prava, kao i znaaj manifestacije volje kupca prilikom preduzimanja pojedinih akata
isplate, plaanje se moe odrediti i kao prirodan sastojak ugovora, a i kao pomoni pravni posao. Izvori prava
kojima se ureuje obaveza plaanja su: (1) prinudni propisi koji reguliu novani, kreditni i devizni sistem;
(2) ugovor o prodaji i (3) dispozitivni propisi (ZOO i Ope uzanse).
Sadraj obaveze plaanja nije identian sa cijenom. Obaveza plaanja je po pravilu vea, jer u nju ulaze i
drugi izdaci, prvenstveno trokovi robnog prometa.
Osnovni element kalkulacije je cijena. Ako nita nije ugovoreno, plaa se za neto teinu robe bez skonta.
Skonto je odbitak od cijene zbog njene isplate odmah i gotovinski. Mora biti utvren ugovorom ili poslovnim
obiajima.
Trokove prometa kupac snosi od mjesta i vremena isporuke. Samo izuzetno, kupac plaa trokove prometa
nastale prije mjesta i vremena isporuke i to ako je tako ugovoreno ili predvieno u uzansama. Osim toga,
kupac snosi trokove pribavljanja i legaliziranja uvjerenja o porijeklu robe, kao i trokove plaanja.
Kod prodaje na kredit stvari koje daju plodove ili druge koristi, kupac plaa i kamatu na dugovanu cijenu od
dana prijema stvari.
3.4.2. Nain plaanja
Uope o nainu plaanja. Pod nainom plaanja podrazumijevaju se instrumenti plaanja i radnje koje se u
vezi s njim preduzimaju, te ukupan sistem postupaka koje kupac mora uiniti da bi svoju dunost isplate
izvrio u skladu sa ugovorom i prinudnim finansijskim propisima.
Instrumenti plaanja. To su sredstva kojima se vri izmirenje novanih obaveza. To su:

1. Gotovina, tj.polaganje novanog iznosa na tekui raun povjerioca. Meutim, prema Zakonu o
finansijskom poslovanju, gotov novac nije primarni instrument plaanja jer su privredni subjekti duni
promet obavljati preko rauna;
2. Instrumenti doznake nalog za prenos, obraunski ili virmanski ek i ekovna uplatnica;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. Hartije od vrijednosti trgovaki efekti i bjanko mjenice;
4. Akreditiv to je apstraktni pravni posao kojim se akreditivna banka na osnovu ugovora sa kupcem
obavezuje da e korisniku, tj.prodavcu isplatiti odreenu novanu sumu ako do odreenog vremena bude
udovoljeno uslovima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva.
5. Instrumenti obrauna Zakon o finansijskom poslovanju spominje samo prebijanje (kompenzaciju), ali
nisu iskljueni ni ostali: cesioni i asignacioni (ZOO).
Tipovi naina plaanja. Prema osobinama ugovora o prodaji i obiljejima same obaveze plaanja, mogue je
utvrditi 4 karakteristina tipa plaanja:
1. Jednokratno plaanje. U sluaju uzastopnih isporuka, kupac je duan isplatiti cijenu za svaku isporuku u
trenutku njenog preuzimanja, ukoliko drugaije nije dogovoreno ili ne proizilazi iz okolnosti posla. Ako
je u ovakvim ugovorima kupac prodavcu dao predujam, prve isporuke se naplauju iz predujma (ako
nita nije ugovoreno).
2. Plaanje uz predaju dokumenata kod ovog tipa plaanja kupac je duan izvriti obavezu plaanja im su
mu stavljena na raspolaganje dokumenta koja predstavljaju robu, dakle prije nego to je imao mogunost
da isporuenu stvar pregleda. Postoje 2 podvrste ovog tipa plaanja: plaanje uz dokumenta i
dokumentarni akreditiv.
3. Plaanje pouzeem u privredi dominira pouzee koje je vezano za plaanje prevozniku, pa su
zloupotrebe ovog modaliteta manje u odnosu na graansku prodaju putem pouzea preko pote.
4. Djelimino plaanje u sluaju spora o cijeni, kupac koji ima prigovore samo na neke stavke iz fakture,
mora platiti nesporne iznose. Prodavac je duan primiti te iznose. U suprotnom, kupac moe sporni iznos
deponovati kod nadlenog suda, o tome obavijestiti prodavca i time se plaanje smatra izvrenim do
visine poloenog iznosa. Kupac na deponovani iznos ne duguje kamatu u sluaju da izgubi spor o cijeni.
3.4.3. Vrijeme izvrenja isplate
Vrijeme plaanja je trenutak ili period u kome sve radnje koje ine obavezu plaanja moraju biti zavrene.
Primarno se odreuje ugovorom. Moe se definisati datumom, rokom ili se staviti u vezu sa vremenom
isporuke. U posljednjem sluaju, razlikuje se plaanje prije isporuke, istovremeno sa isporukom i nakon
isporuke, tj. nakon preuzimanja stvari.
Plaanje prije isporuke se po pravilo ugovara izriito i precizno. Ako rok nije preciziran, plaanje se ima
izvriti u roku od 8 dana od dana zakljuenja ugovora. Plaanje istovremeno sa isporukom je dispozitivno
pravilo i zbog toga se rijetko ugovara izriito. Kod plaanja unazad, prodavac ustvari kreditira kupca za
ukupan iznos potraivanja. Prodavac e po pravilu traiti obezbjeenje svog potraivanja.
Ako vrijeme plaanja nije ugovoreno, ZOO predvia da se plaanje ima izvriti u roku koji je previen
poslovnim obiajima. Ako se u obzir uzme ukorijenjenost Opih uzansi u naoj poslovnoj praksi, moe se
smatrati da je taj rok 8 dana od dana prijema robe, odnosno dana prijema fakture ako je kupac robu dobio
prije fakture.
Vrijeme isplate je trenutak u kome se smatra da je plaanje izvreno. Ono zavisi od naina plaanja, a
posebno od instrumenta plaanja. Plaanje gotovinom se smatra izvrenim kad kupac urui prodavcu
dugovanu sumu, odnosno kad tu sumu virmanom poloi na njegov tekui raun.
Ako se plaanje vri instrumentima doznake preko banke (nalog za prenos i obraunski ek ili virman),
plaanje se smatra izvrenim onda kad su to stranke dogovorile. Ako takvog dogovora nema, dug je namiren
kad odgovarajua doznaka u korist prodavca stigne iz kupeve banke u prodavevu. Kupac snosi posljedice
WWW.BH-PRAVNICI.COM
eventualnog kanjenja svoje banke. Ako se radi o istoj banci, plaanje je izvreno u trenutk u kad kupac (koji
ima sredstava na raunu) izda nalog banci.
Ako je ugovoreno plaanje preko pote, obaveza je izmirena u trenutku kad dunik uplati poti iznos svoje
obaveze. Ako plaanje preko pote nije ugovoreno, relevantan je trenutak prijema novane doznake od strane
vjerovnika.
Plaanje hartijama od vrijednosti smatra se uslovno izvrenim kad su one na odgovarajui nain prenesene
prodavcu. Obaveza se konano gasi kad prenesene hartije budu honorisane. Ako se dug ne izmiri u roku, a ni
2 dana nakon to kupac primi prodavevu opomenu, prodavac moe traiti isplatu u gotovini uz priznavanje
eskonta.
Plaanje akreditivom se smatra izvrenim u trenutku kad je banka otvorila akreditiv u skladu sa uslovima
ugovora.
Kod izmirenja obaveza kompenzacijom, cesijom i asignacijom, vrijeme isplate se utvruje pravilima ZOO
koja vae za pomenute instrumente.
3.4.4. Mjesto plaanja
Mjesto plaanja je lokacija i lokalitet na kome moraju biti zavrene sve radnje koje ulaze u obavezu plaanja.
Nae pravo supsidijarno odreuje slijedea mjesta plaanja:
1. Mjesto odreeno ugovorom;
2. Ako mjesto nije odreeno ugovorom, odreuje se prema poslovnim obiajima;
3. Ako nema obiajnih pravila, plaanje se vri na mjestu predaje stvari;
4. Ako se cijena ne mora platiti u trenutku predaje, mjesto plaanja je u sjeditu prodavca. Ako ima vie
sjedita, odnosno vie poslovnih jedinica, plaanje se vri u onoj koja je poslala ponudu, odnosno izvrila
prihvat. Meutim, ako se iz ugovora ili okolnosti posla vidi iz kojeg e se sjedita izvrit i isporuka,
plaanje se vri u mjestu tog sjedita.
Promjena mjesta plaanja moe se izvriti sporazumno, ili jednostrano od strane povjerioca (prodavca). Ako
prodavac u periodu izmeu zakljuenja ugovora i dospjelosti obaveze plaanja promijeni sjedite , ovlaten je
traiti plaanje u svom novom sjeditu, s tim to sam snosi eventualno poveanje trokova plaanja koji su
zbog toga nastali.
4. PRIGOVORI
4.1. UOPE O PRIGOVORIMA
U najirem smislu, prigovorom se mogu smatrati izjave ugovornog povjerioca kojima on ukazuje duniku na
injenicu da ugovor ne smatra uredno izvrenim. Prigovori se nazivaju jo i reklamacijama, odnosno
obavjetenjima o nedostacima. Usmjereni su na vjerodostojno konstatovanje injenica, podsticanje dunika
da uredno izmiri svoju obavezu, ouvanje prava na popravljanje tete i vansudsko rjeavanje sporova.
Najvanija funkcija prigovora je ouvanje prava na naknadu.
Pravna kvalifikacija prigovora je vrlo sloena. Prije svega, prigovori spadaju u opu obavezu obavjetavanja
o relevantnim injenicama i zasnovani su na naelu savjesnosti i potenja. Meutim, obzirom na njihov
specifian pravni reim, moe se smatrati da oni predstavljaju samostalan, vii institut prava prodaje. Drugo,
prigovori se ponekad kvalificiraju kao pravo, a ponekad kao obaveza. Radi rjeavanja te dileme, ZOO izriito
WWW.BH-PRAVNICI.COM
navodi da je reklamacija za materijalne nedostatke dunost kupca. Tree, obzirom da predstavlja izjavu volje
sa znaajnim pravnim posljedicama, svaki prigovor se moe odrediti i kao pomoni pravni posao.
Najznaajniji prigovori na strani kupca su: prigovor zbog kanjenja isporuke, reklamacija zbog
materijalnih nedostataka i reklamacija zbog pravnih nedostataka. Na strani prodavca to je prigovor
zbog kanjenja kupca sa plaanjem cijene.
4.2. REKLAMACIJA NA MATERIJALNE NEDOSTATKE
Reklamacija na materijalne nedostatke je pravna radnja kojom kupac obavjetava prodavca da isporuena
roba ima konkretan materijalni nedostatak i da ima namjeru koristiti neko od prava koja mu po tom osnovu
pripadaju. Ova reklamacija predstavlja obavezu kupca i uslov je za ouvanje prava na naknadu tete. Ona je
prirodni element ugovora o prodaji.
Nain reklamiranja. Reklamaciju kupac upuuje prodavcu. Bitni elementi reklamacije su: konkretan opis
nedostatka i poziv prodavcu da pregleda stvar. Svi ostali elementi su nebitni, mada su neki od njih tipizirani.
Sudska praksa je na stanovitu da iz reklamacije mora biti vidljivo da je kupac podnosi sa namjerom da se
koristi jednim od prava koja mu se priznaju u vezi sa nesaobraznom robom. Ta prava ne moraju biti
precizirana, ali ako to kupac uini, iskoristio je opciju i ne moe kasnije jednostrano mijenjati odtetni
zahtjev. U reklamaciji se po pravilu navode dokumenti i dokazi kojima kupac raspolae, s tim to se nikada
ne trebaju prilagati originalni dokumenti.
Reklamacija mora biti upuena na siguran nain. ZOO u tom smislu primjerice navodi preporueno pismo i
telegram. Ako je koriten jedan od tih naina, smatra se da je kupac izvrio obavezu obavjetavanja i u
sluaju kad prodavac uope nije primio reklamaciju ili ju je primio sa zakanjenjem.
Mjesto reklamiranja nije posebno regulisano, te se preputa opim pravilima. Ako su obje stranke
prisustvovale pregledu, mjesto reklamacije je mjesto pregleda. U suprotnom vai teorija prijema, tj. mjesto u
koje treba uputiti reklamaciju je sjedite prodavca.
Vrijeme reklamiranja je trenutak ili periodu u kome moraju biti okonane sve radnje koje su vezane za
obavjetavanje prodavca o materijalnom nedostatku. Primarno se odreuje ugovorom, a ako nije ugovoreno,
rok za reklamaciju zavisi od savjesnosti prodavca i od toga da li je nedostatak vidljiv ili skriven.
Ako je prodavac bio nesavjestan, kupevo pravo na reklamaciju nije vremenski ogranieno. Ako je prodavac
bio savjestan, vrijeme reklamiranja zavisi od toga da li je nedostatak bio vidljiv ili skriven.
Kod vidljivih nedostataka se razlikuju 3 situacije:

1. Ako su obje stranke prisustvovale isporuci, kupac je duan da svoje primjedbe saopti odmah. Izraz
odmah je pravni standard, koji praktino znai da kupac mora prigovoriti im primijeti nedostatak, a
najkasnije razumno vrijeme po isteku vremena isporuke. Razumno vrijeme je ono koje je urednom kupcu
potrebno i dovoljno da saini reklamaciju.
2. Ako kupac nije prisustvovao isporuci i pregledu, ili ako pregled nije bio mogu pri isporuci, kupac je
duan da reklamaciju izvri bez odlaganja, poev od trenutka kad je po redovnom toku stvari utvrdio ili
mogao da utvrdi postojanje materijalnih nedostataka.
3. Kod reekspedicije, kupac je duan prodavca obavijestiti o nedostacima im je po redovnom toku stvari
mogao za njih doznati od svojih klijenata. Dakle, poetak roka je objektiviziran jer se u obzir uzima
objektivno mogui tok odnosa izmeu kupca i kupevog kupca, a ne stvarno vrijeme u kome je kupac
obavijeten o nedostatku. Time je odgovornost prebaena na kupca.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kod skrivenih nedostataka, poetak subjektivnog roka je dan otkrivanja nedostatka, a duina ovog roka
odreena je standardom bez odlaganja. Objektivni rok je 6 mjeseci od dana dana isporuke. Objektivni rok
je prekluzivan. Strankama je doputeno ugovaranje dueg objektivnog roka.
4.3. REKLAMACIJA NA PRAVNE NEDOSTATKE
Reklamacija na pravne nedostatke je izjava kojom kupac obavjetava prodavca da preneseno pravo nije
konstituisano (uope ili na nain predvien ugovorom) i daje mu do znanja da se namjerava koristiti nekim
od prava koja mu pripadaju po tom osnovu.
Ovaj prigovor u principu predstavlja obavezu kupca, a izuzeci su posebno ureeni u ZOO. Ako se prigovor
mora dati da bi kupac sauvao svoja prava, reklamacija predstavlja i prirodan sastojak ugovora. Osim toga,
ona ima i svojstva pomonog pravnog posla. Modaliteti su isti kao kod reklamacije na materijalne nedostatke.
Specifinosti reima reklamacije na pravne nedostatke sastoje se u slijedeem:

1. Priroda pravnih nedostataka je takva da njihovo dokazivanje redovno vri trea osoba, koja tvrdi da ima
jae pravo na prodanoj stvari nego kupac;
2. Kupac mora prodavca obavijestiti barem o zahtjevu treeg, i to u cjelini. Osim toga, u prigovoru se mora
opredijeliti za vid zatite koji oekuje od prodavca oslobaanje stvari od pretenzije treeg ili isporuka
nove stvari bez nedostatka.
3. Obzirom da nema posebnih pravila o nainu obavjetavanja, reklamacija na pravne nedostatke smatra se
uinjenom u trenutku kad je poslana, a ne kad ju je prodavac primio.
4. Ako vrijeme reklamacije nije odreeno ugovorom, krajnji rokovi za reklamaciju izjednaeni su sa
rokovima za ostvarivanje prava na popravljanje tete. Za vansudsku evikciju rok je 1 godina od saznanja
za pravo treeg. Trenutak saznanja je faktiko pitanje. Kod sudske evikcije, tj. ako je tree lice podnijelo
tubu, rok za reklamaciju i ostvarivanje prava prema prodavcu je 6 mjeseci od pravosnano okonanog
spora.
5. ODGOVORNOST PRODAVCA
5.1. ODGOVORNOST ZA KANJENJE SA ISPORUKOM
Pojam kanjenja i odgovornosti za kanjenje sa isporukom. Kanjenje prodavca sa isporukom je injenica

neizvravanja obaveze stavljanja stvari na raspolaganje kupcu u vrijeme koje je utvreno ugovorom ili na
osnovu ugovora. Moe se pravno kvalificirati kao tetna radnja povrede ugovora. Ona e dovesti do ugovorne
odgovornosti prodavca samo ako su ispunjene i druge pretpostavke (teta, uzrona veza i krivica). Domae
pravo prihvata objektivni koncept kanjenja, koji je karakteristian za ugovore u privredi.
Odgovornost za kanjenje sa isporukom je jednostrano obavezni obligacioni odnos. Predmet tog obligacionog
odnosa je radnja popravljanja tete u nateuri ili novcu, u onoj mjeri u kojoj je teta posljedica kanjenja.
Obzirom da se krivica prodavca za kanjenje pretpostavlja, ova vrsta odgovornosti se moe kvalifikovati kao
subjektivna.
Odgovornost za kanjenje (docnju) sa jednokratnom realnom isporukom. Kod nefiksnih poslova postoje 2
osnovne posljedice kanjenja prodavca sa izvrenjem realne jednokratne isporuke. Prva je odravanje
ugovora na snazi uz prodavevu obavezu naknade tete izazvane kanjenjem, a druga je raskid ugovora uz
obavezu prodavca na naknadu tete izazvane raskidom.
Kupac koji bez obzira na kanjenje eli odrati ugovor na snazi, ima na raspolaganju 3 mogunosti:
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. Da uti, tj. pasivno eka da se prodavac oisti od kanjenja;
2. Da zahtijeva uredno ispunjenje bez davanja naknadnog roka;
3. Da zahtijeva ispunjenje uz davanje naknadnog primjerenog roka.
U sva 3 sluaja kupac ima mogunost da trai naknadu tete po opim pravilima (direktna teta i izgubljena
dobit).
U sluaju da eli raskinuti ugovor zbog kanjenja, kupac je obavezan da prodavcu ostavi primjeren naknadni
rok za ispunjenje. Tek po isteku tog roka, ugovor prestaje a na strani kupca nastaje pravo na popravljanje
tete. Davanjem naknadnog roka, vrijeme isporuke se pretvara u bitan element posla. Njegovim bezuspjenim
protekom ugovor se smatra raskinutim po samom zakonu. Meutim, kupac ima pravo davati nove naknadne
rokove. To pravo nije ogranieno niim osim izjavom prodavca da nee izvriti isporuku.
Kupac u 3 zakonom predviena sluaja moe raskinuti ugovor i bez davanja naknadnog roka:
1. Kad iz prodavevog dranja proizilazi da on nee ni u naknadnom roku izvriti svoju obavezu;
2. Ako je iz okolnosti posla vidljivo da prodavac (dunik) ne moe izvriti isporuku ni u naknadnom roku;
3. Kod fiksne prodaje.
U prva 2 sluaja kupac je ovlaten raskinuti ugovor prostom izjavom, a u treem raskid nastupa ex lege.
Kupac koji je zbog kanjenja prodavca raskinuo ugovor, ima 3 alternativna naina za obeteenje:
1. Naknada tete prema opim pravilima obligacionog prava (prosta teta i izgubljena dobit);
2. Ako stvar ima tekuu cijenu, kupac je ovlaten zahtijevati razliku izmeu ugovorene i tekue cijene na
dan raskida ugovora na tritu mjesta isporuke. Ako u tom mjestu nema tekue cijene, mjerodavna je
tekua cijena na supstituirajuem tritu, kojoj treba dodati razliku u trokovima prevoza. Poto se u
ovom sluaju visina tete utvruje obraunskim putem, a ne konkretnim dokazivanjem, ovaj vid
obeteenja se naziva i naknadom apstraktne tete. Konkretna teta moe biti vea i u takvom sluaju
razliku izmeu nje i apstraktne tete kupac moe zahtijevati po opim pravilima obligacionog prava.
3. Kupovina radi pokria moe se primijeniti samo kad je predmet prodaje generika stvar. Kupac je
ovlaten da robu koja je bila predmet ugovora kupi od treeg lica, te da zahtijeva razliku izmeu
ugovorene cijene i cijene koju je platio treem. Osim toga, prema opim pravilima moe zahtijevati i
naknadu eventualnih dodatnih trokova i druge konkretne tete. Kupac je duan da kupovinu radi pokria
izvri u razumnom roku i na razuman nain, a o namjeravanoj kupovini je duan obavijestiti svog
prodavca. U suprotnom, prodavac moe odbiti da prizna dio razlike u cijeni i trokove za koje dokae da
ne bi nastali da je on bio blagovremeno obavijeten o namjeravanoj kupovini.
Kod fiksnih poslova, ako prodavac ne izvri isporuku na vrijeme, ugovor je raskinut ex lege. Fiksni poslovi
su poslovi kod kojih je rok isporuke bitan element. Kupac moe ugovor odrati na snazi ako po isteku roka
bez odgaanja obavijesti dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora.
Odgovornost za kanjenje sa isporukom obroka. Ako koliina nije bitan element ugovora zakanjenje sa
isporukom jednog obroka predstavlja djeliminu docnju. Odgovornost prodavca se vee samo za neizvreni
dio, a ne i za ugovor u cjelini. S tim u vezi, kupac nema pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete za
obroke koje je ve primio bez prigovora, jer bi u takvom sluaju dugovao prodavcu odgovarajui dio cijene.
U pogledu obroka sa kojim je prodavac u zakanjenju, kupac ima ista prava kao i u sluaju zakanjenja sa
jednokratnom realnom isporukom. Za obroke koji nisu dospjeli prodavac nije u zakanjenju, pa kupac nema
nikakvih prava. Ovdje postoji jedan izuzetak: kupac u razumnom roku moe raskinuti ugovor i u pogledu
buduih obaveza, ako je iz datih okolnosti o igledno da ni one nee biti ispunjene. Razumni rok se
odreuje prema okolnostima sluaja, a on mora biti toliki da prodavac koji eli da ugovor odri na snazi moe
WWW.BH-PRAVNICI.COM
dati odgovarajue osiguranje. Da bi dolo do raskida ugovora po isteku razumnog roka, izja va o raskidu se
mora prodavcu saoptiti bez odgaanja.
Ako je prodavac u zakanjenju sa isporukom nekoliko obroka po osnovu istog ugovora, kupac moe za svaki
taj obrok koristiti razliita prava.
Ako koliina jeste bitan element ugovora, kanjenje sa isporukom obroka ima posljedice potpunog
zakanjenja. Kupac moe ostati pri ugovoru uz naknadu tete ili raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete
uzrokovane raskidom. U sluaju raskida, kupac vraa primljene obroke, uz istovremeni zahtjev za vraanjem
plaenih iznosa uz zateznu kamatu. U takvoj situaciji svaka strana onoj drugoj duguje naknadu za koristi koju
je u meuvremenu imala od onoga to je duna vratiti, odnosno nadoknaditi.
Odgovornost za kanjenje sa predajom dokumenata zavisi od kvalifikacije isporuke. Ako se radi o

dokumentarnoj isporuci, tj. kad se prodavac predajom dokumenata liava prava raspolaganja robom,
posljedice su iste kao i kod realne isporuke. U sluaju kad predaja dokumenata predstavlja sporednu obavezu
prodavca, kupac moe zahtijevati samo naknadu tete.
5.2. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE
Pojam odgovornosti za materijalne nedostatke. Odgovornost za materijalne nedostatke se moe definisati

kao jednostranoobavezni obligacioni odnos u kome kupac ima pravo da od prodavca zahtijeva neku od
zakonom predvienih radnji popravljanja tete izazvane postojanjem skrivenih materijalnih nedostataka.
Krivica prodavca nije uslov za nastanak odgovornosti, pa se ona kvalificira kao objektivna.
Garancija za materijalne nedostatke je prirodni element ugovora. Ugovarai je mogu sporazumno iskljuiti ili
ograniiti, s tim to je takva klauzula nitava ako je prodavac znao za nedostatak ili ako je zloupotrijebio svoj
monopolski poloaj.
Prava kupca. Zahtjev za urednim ispunjenjem ugovora je prvo pravo koje kupac ima u sluaju isporuke
robe sa materijalnim nedostacima. Uz zahtjev, kupac mora prodavcu dati i naknadni primjeren rok za
ispunjenje obaveze. Potrebno vrijeme odreuje kupac ili se ono utvruje prema okolnostima sluaja.
Bezuspjean protok naknadnog roka dovodi do raskida ugovora ex lege, ali ga kupac moe odrati ako bez
odlaganja izjavi prodavcu da ugovor odrava na snazi.
Ako je kao nain otklanjanja materijalnih nedostataka u konkretnom sluaju mogue otklanjanje nedostataka
na ve isporuenoj stvari ili isporuka nove stvari, smatra se da pravo izbora pripada kupcu. Postoje 3 faktika
momenta koji uslovljavaju kupevo pravo izbora: (1) Priroda stvari ako se radi o generikoj stvari mogua
su oba zahtjeva. U suprotnom u obzir dolazi samo otklanjanje nedostataka; (2) Priroda nedostatka tj. da li je
otklonjiv ili neotklonjiv i (3) Vrijeme postavljanja zahtjeva - mora biti unutar jednogodinjeg prekluzivnog
roka od dana upuivanja obavijesti prodavcu.
Zahtjev za snienjem cijene je samostalno pravo kupca. U praksi najvie sporova izmeu kupca i prodavca
izaziva iznos za koji se cijena sniava. Postoje 2 osnovna metoda za odreivanje tog iznosa: apsolutni i
relativni. Prema prvom, plaa se razlika izmeu vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari sa
nedostatkom. Po drugom se iznos snienja ne dobiva oduzimanjem, ve procentualnim raunom. Na zakon
usvaja drugi nain. Odluku o snienju naelno donose stranke, a u sluaju spora sud. Jednom utvreno
snienje ne mora biti definitivno, tj. ako se utvrde novi nedostaci mogue je novo snienje.
to se tie rokova, ako je kupac blagovremeno reklamirao nedostatak a cijenu nije platio, zahtjev za
snienjem moe istai prilikom plaanja ili kao prigovor bez ikakvih vremenskih ogranienja.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zahtjev za raskid ugovora je pravo koje je uslovljeno bezuspjenim protekom naknadnog roka za
ispunjenje ugovora i mogunou vraanja stvari u naelno nepromijenjenom stanju.
Duina naknadnog primjerenog roka za ispunjenje ugovora odreuje se prema mogunosti prodavca da robu
pripremljenu za isporuku dovede u stanje u skladu sa ugovorom.
Drugi uslov je da je kupac sposoban da stvari vrati u naelno nepromijenjenom stanju. Od ovog pravila
postoje izuzeci, u kojima kupac moe raskinuti ugovor bez obzira na to to je stvar djelimino ili potpuno
propala. To su sluajevi u kojima je stvar propala ili oteena zbog:
1. Nedostatka usljed kojeg se trai raskid ugovora;
2. tetnog dogaaja za kupac ne odgovara;
3. Usljed pregleda stvari;
4. Zbog redovne upotrebe stvari prije otkrivanja nedostatka;
5. Zbog toga to su oteenja ili izmjena bez znaaja.
Ako ne moe vratiti stvar u naelno neizmijenjenom stanju niti se pozvati na neki od navedenih izuzetaka,
kupac nije ovlaten raskinuti ugovor, ali zadrava ostala prava po osnovu postojanja nedostatka.
Ako je ugovor raskinut, kupac moe alternativno zahtijevati:

- naknadu proste tete i izgubljene dobiti;
- naknadu apstraktne tete i preostale konkretne tete;
- kupovinu radi pokria i naknadu ostale tete.
Obim vrenja prava na popravljanje tete. Ako je predata manja koliina od ugovrene ili ako samo dio
robe ima materijalne nedostatke, poloaj kupca zavisi od toga da li su koliina ili kvalitet nebitni ili bitni
elementi ugovora. U prvom sluaju, kupac moe ugovor raskinuti samo djelimino, tj. za neisporuenu
koliinu odnosno za dio robe koji ne odgovara kvalitetu.
U sluaju predaje vee koliine od ugovorene, kupac mora u razumnom roku izjaviti da odbija viak. U
suprotnom e se smatrati da je primio cijelu koli inu, te da i viak mora platiti po istoj cijeni.
Ako je istim ugovorom za jedinstvenu cijenu prodato vie stvari, a samo neke od njih imaju nedostatke,
poloaj stranaka zavisi od toga da li te stvari ine cjelinu ili ne. Ako stvari ne ine cjelinu, kupac moe
raskinuti ugovor samo u pogledu stvari koje imaju nedostatke.
U drugom sluaju, kupac moe traiti potpuni ili djelimini raskid ugovora. Obzirom da stvari ine cjelinu,
posljedica djeliminog raskida moe biti umanjenje vrijednosti ostalih stvari iz cjeline, tj. onih koje nemaju
nedostatak. Zbog toga prodavac ima pravo raskinuti ugovor i u pogledu tih stvari.
Obaveze kupca. Sadraj obaveza kupca zavisi od naina obeteenja koji je izabrao. Ako zahtijeva uredno
ispunjenje ugovora, te obaveze su:
1. Da primljene stvari uva sa panjom dobrog privrednika. U takvom sluaju ima pravo na naknadu
trokova uvanja. Da bi se oslobodio ove obaveze, kupac moe dugovanu stvar deponovati u javnom
skladitu, sudskom depozitu, kod treeg lica ili star moe prodat i na teret i rizik prodavca.
2. Stavljanje stvari na raspolaganje prodavcu da bi se ova obaveza smatrala izvrenom, kupc mora
obavijestiti prodavca da mu je robu stavio na raspolaganje i mora prodavca staviti u situaciju da faktiki
raspolae robom. To znai da mu mora predati dokumente sudske ili komercijalne dokumente koji ga
ovlauju na sticanje posjeda na stvarima koje su predmet prodaje.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ako kupac izabere srazmjerno snienje cijene, duan je odmah platiti ono to smatra da je cijena stvari sa
nedostatkom. Ako to prodavac odbija primiti, kupac e odreeni iznos deponovati kod suda i time se
oslobaa posljedica dunikog zakanjenja.
Ako se opredijelio za raskid ugovora, osnovna obaveza kupca jeste restitucija primljenih stvari (u naturi ili u
novcu).
5.2. ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE
Pojam. Odgovornost za pravne nedostatke je rezultat neizvrenja prodaveve obaveze garancije da preneseno
pravo nema nedostataka. Po svojim obiljejima identina je odgovornosti za materijalne nedostatke:
objektivna je i dispozitivna.
Prava kupca. Zahtjev za urednim ispunjenjem ugovora moe se postaviti na 2 naina: kao zahtjev za
oslobaanje stvari od prava ili pretenzija treeg ili kao zahtjev za isporukom druge generike stvari bez
pravnog nedostatka. Pravo izbora pripada kupcu. Za izvrenje izabrane obaveze kupac mora prodavcu ostaviti
razuman rok, ija duina zavisi od sutine zahtjeva i okolnosti posla. Ovaj zahtjev zastarijeva u subjektivnom
roku od 1 godine. (poetak roka vezan je za saznanje za pravo treeg).
Zahtjev za srazmjernim snienjem cijene moe se postaviti tek ako prodavac u razumnom roku ne otkloni
nedostatak na traeni nain, pa usljed toga kupevo pravo bude umanjeno ili ogranieno. Pravo na naknadu
ostale pretrpljene tete kupac ima samo ako u trenutku sklapanja ugovora nije znao da stvar moe biti oduzeta
ili pravo umanjeno.
Raskid ugovora e nastupiti po samom zakonu ako stvar bude kupcu oduzeta zbog propusta prodavca da
otkloni pravne nedostatke u ostavljenom razumnom roku. Do raskida moe doi i izjavom volje kupca, u
sluaju kada se svrha ugovora ne moe ostvariti zbog toga to nedostaci nisu otklonjeni u naknadnom roku.
Prilikom raskida svaka strana vraa ono to je primila po osnovu tog ugovora.
Pomo u parnici. Da bi se mogao postaviti zahtjev za pomo u parnici, potrebno je da postoji sudska
evikcija. Kupac je ovlaten traiti bilo koju vrstu pomoi od obezbjeivanja dokaza, preko prihvatanja
svojstva intervenijenta pa do potpunog preuzimanja spora. Sa stanovita uspjeha u sporu, zahtjev mora biti
postavljen blagovremeno. Ako zahtjev za pomo u parnici nije blagovremeno postavljen, prodavac moe
odbiti zahtjev za popravljanjem tete zbog gubitka parnice ukoliko dokae da je raspolagao sredstvima
kojima bi odbio evikciju treeg.
Naknada tete se u sluaju sudske evikcije moe traiti u objektivnom prekluzivnom roku od 6 mjeseci nakon
pravosnano okonanog spora.
Priznavanje oito osnovanog prava treeg lica. U poslovnom pravu e se smatrati da je pravo nesum-njivo
ako je potkrijepljeno urednim robnim dokumentima (skladini list, varant, prenosivi tovarni list i sl). ZOO u
takvim sluajevima dozvoljava kupcu da i bez obavjetavanja prodavca prizna ovakvo pravo.
6. ODGOVORNOST KUPCA
6.1. ODGOVORNOST ZA KANJENJE SA SLANJEM AMBALAE
Pojam kanjenja kupca sa slanjem ambalae i odgovornost kupca za nju. Slanje ambalae je kupeva
obaveza samo ako je to nesumnjivo ugovoreno, bilo izriito ili preutno. Ako rok za slanje nije preciziran,
smatra se da je ambalaa blagovremeno dostavljena ako je prodavcu stigla onoliko vremena prije isteka roka
WWW.BH-PRAVNICI.COM
za isporuku robe koliko je prema okolnostima sluaja dovoljno da bi prodavac mogao na vrijeme izvriti
pakovanje i isporuku. Nepotivanje ovih odredaba predstavlja docnju (kanjenje) sa dostavom ambalae.
Odgovornost kupca je subjektivna, tj. postoji ako su uz injenicu neblagovremenog slanja ispunjene i ostale
pretpostavke, ukljuujui i krivicu.
Prava prodavca. Prodavac ima 2 osnovne mogunosti: odravanje ugovora na snazi ili njegov raskid, a u oba
sluaja ima pravo na naknadu tete (zbog neurednog izvrenja ili zbog raskida).
Odravanje ugovora na snazi prodavac moe ostvariti na nekoliko naina:

1. Izvriti isporuku predajom robe u javno skladite na teret kupca, ako to doputaju konkretne okolnost i.
Ovakav in ima dejstvo sudskog deponovanja, a kupac o njemu mora biti obavijeten.
2. O troku kupca dati svoju ambalau ili zakupiti ambalau i izvriti ugovor. U ovom sluaju prodavac ima
pravo na produenje roka isporuke za period koji mu je prema okolnostima potreban za nabavku
ambalae.
3. Dati kupcu naknadni primjereni rok za dostavu ambalae. Duina roka je faktiko pitanje.
Prodavac moe raskinuti ugovor ako mu kupac u naknadnom primjerenom roku ne dostavi dugovanu
ambalau.
6.2. ODGOVORNOST ZA ZAKANJENJE SA PRIJEMOM ISPORUKE
Pojam zakanjenja sa prijemom isporuke i odgovornost za nju. Docnja (zakanjenje) se moe definisati kao
neizvrenje svih ili pojedinih radnji preuzimanja uredno ponuene isporuke u vrijeme odreeno ugovorom,
poslovnim obiajima ili redovnim tokom stvari. Pojam i pretpostavke odgovornosti su isti kao i kod drugih
sluajeva neurednog ispunjenja nenovanih obaveza.
Predaja robe na uvanje. Padom kupca u zakanjenje sa prijemom isporuke prodavac postaje obavezan da
robu uva panjom dobrog privrednika na rizik i troak kupca. Moe se osloboditi ove obaveze predajom
robe na uvanje ili prodajom. Predaja na uvanje se najee vri uskladitenjem robe u javnom skladitu u
mjestu isporuke. Ako to nije mogue, prodavac je ovlaten da izabere skladite u drugom mjestu, ali tada
kupcu duguje tetu koju je on pretrpio zbog promjene mjesta uskladitenja. O izvrenom polaganju prodavac
mora obavijestiti kupca.
Deponovanje stvari kod suda prodavac moe izvriti ako odgovarajue javno skladite ne postoji, ili po
vlastitoj odluci. Ako predmet isporuke nije podoban za sudski depozit (po ocjeni prodavca ili po ocjeni suda),
prodavac moe traiti da sud odredi lice koje e o troku i za raun kupca primiti stvar na uvanje. O
izvrenom polaganju kupca obavjetava prodavac (a ne sud).
Posljedice polaganja su identine u sva 3 sluaja:

1. Prodavac se oslobaa svoje obaveze isporuke i prestaje eventualno zakanjenje;
2. Rizik sluajne propasti i svojina prelaze na kupca;
3. Trokovi polaganja prelaze na kupca u onoj mjeri u kojoj su vii od trokova isporuke koje je trebalo da
snosi prodavac.
Prodaja robe. Druga mogunost koja prodavcu stoji na raspolaganju je prodaja robe umjesto predaje na
uvanje. U zavisnosti od uslova, moe se izvriti na nekoliko naina:
1. Javna prodaja ako je stvar nepodesna za uvanje ili ako je njena vrijednost nesrazmjerno mala u
odnosu na trokove uvanja. Odluku o javnoj prodaji donosi sud, koji je i subjekt koji vri prodaju.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kupac je onaj ko ponudi najvii iznos. Od dobijenog iznosa najprije se odbijaju trokovi javne prodaje,
zatim prioritetna zalona prava, potom cijena koju je sa prvobitnim kupcem ugovorio prodavac. Ostatak
se deponuje kod suda u korist kupca ija roba je izloena javnoj prodaji. O namjeravanoj prodaji i n jenim
rezultatima prodavac mora obavijestiti kupca.
2. Prodaja iz slobodne ruke moe se vriti ako stvar ima tekuu cijenu ili ako je vrijednost stvari
nesrazmjerno mala u odnosu na trokove javne prodaje. Subjekat ove prodaje je sam prodavac, a nain
prodaje prvenstveno zavisi od poslovnih obiaja. Od dobijenog iznosa odbijaju se trokovi prodaje i
prodaveva potraivanja, a ostatak se deponuje kod suda u korist prvobitnog kupca.
3. Prodaja na najpogodniji nain moe se primijeniti kad je stvar u kvaru ili je lahko kvarljiva, tako da
moe brzo propasti. Nain prodaje odreuje sam prodavac, rukovodei se iskljuivo potrebom
predupreivanja ili smanjivanja tete.
Raskid ugovora. Prema ZOO, prodavac moe odustati od ugovora ako ima osnovanog razloga za sumnju da
kupac nee isplatiti cijenu. Prema teorijskom tumaenju, odbijanje prijema uredno ponuene isporuke
konstituira osnovanu sumnju u sposobnost kupca da plati cijenu. Ugovor se raskida izjavom prodavca, a
zakon ne trai prethodno davanje naknadnog primjerenog roka za prijem isporuke. Posljedice raskida nisu
posebno regulisane, te se primjenjuju opa pravila o naknadi tete u sluaju raskida prodaje.
6.2. ZAKANJENJE KUPCA SA PLAANJEM CIJENE
Pojam docnje sa plaanjem cijene i odgovornost kupca za nju. Zakanjenje (docnja) sa plaanjem cijene
postoji kad kupac svoju obavezu isplate ne izvri na vrijeme. Odgovornost za zakanjenje je objektivna. ZOO
nema posebnih pravila o raskidu ugovora zbog dunikog zakanjenja sa plaanjem cijene. Zbog toga se
prava prodavca ravnaju prema opim pravilima. Kao osnov za ispitivanje posljedica zakanjenja dunika za
plaanjem kupovne cijene moe se uzeti sistematika Opih uzansi.
Zakanjenje kupca sa plaanjem cijene prije prijema isporuke. U sluaju zakanjenja kupca, prvi zahtjev
koji prodavac ima na raspolaganju je izvrenje ugovora. Kupcu se u tu svrhu mora dati naknadni primjereni
rok, osim u 3 sluaja: (1) kod fiksnih poslova, (2) kad iz kupevog ponaanja proizilazi da nee izvriti svoju
obavezu i (3) kad je oito da on to ne moe izvriti. Uz isplatu cijene, prodavcu pripada i zakonska zatezna
kamata. Ako je ona nia od ugovorne, primijenie se ugovorna kamata. Zatezna kamata se plaa bez obzira
na to da li je prodavac pretrpio tetu ili ne. Zbog toga ona ima osobinu apstraktne tete, a odgovornost kupca
je objektivna.
Prodavac moe traiti i naknadu one tete koja prevazilazi iznos zateznih kamata. Ona spada u konkretne
tete jer se dokazuje i zasniva na krivici. Ovdje je odgovornost kupca subjektivna.
Drugi generalni zahtjev koji prodavac ima na raspolaganju jeste raskid ugovora, uz uslov da je prethodno
istekao naknadni primjereni rok za plaanje cijene.
Zakanjenje kupca sa plaanjem cijene nakon prijema isporuke. ZOO nema posebnih pravila o ovome.
Opim uzansama je u ovoj situaciji prodavcu uskraena mogunost raskida ugovora. On moe traiti isplatu
kupovne cijene i kamatu zbog zakanjenja, te naknadu tete po osnovu subjektivne odgovornosti kupca.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
DIO DRUGI
UGOVORI O USLUGAMA U PROMETU ROBE
1. TRGOVINSKO POSREDOVANJE (MEETARENJE)
1.1. POJAM POSLA I ZAKLJUIVANJE UGOVORA
Ugovorom o posredovanju posrednik se obavezuje da nastoji pronai i dovesti u vezu sa nalogodavcem osobu
koja bi sa njim pregovarala o sklapanju odreenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da posredniku isplati
odreenu naknadu ako taj ugovor bude sklopljen. Posrednik moe i uestvovati u pregovorima, ali on ne
zakljuuje ugovor. On stvara samo komercijalnu vezu, a ne i pravnu.
Po svojoj pravnoj prirodi posredovanje je ugovor o nalogu. Ako je ugovoreno da posrednik prima naknadu i
kad njegovo nastojanje ostane bez rezultata, ovaj posao poprima obiljeja ugovora o djelu.
Posrednikim poslovima bave se posebni subjekti kojima je to osnovna privredna djelatnost posrednika
preduzea i biroi, kao i trgovinske agencije kojima je posredovanje sporedna djelatnost.
Zakljuivanje ugovora. Ugovor je neformalan i konsenzualan. Obino se zakljuuje tako to neka poslovna
organizacija izdaje nalog posrednikom birou da joj nae saugovaraa za neki privredni posao. Ako
posrednik odmah ne odbije nalog, smatra se da je prihvatio i da je ugovor o posredovanju zakljuen na dan
prijema naloga.
Nalogodavac nije duan zakljuiti ugovor sa preduzeem koje mu je posrednik naao, ali ako je postupio
nesavjesno odgovarae za tetu.
1.2. BITNI ELEMENTI
Linost posrednika. Obzirom da je posredovanje po svojoj pravnoj prirodi ugovor o nalogu, linost
posrednika je bitan element ugovora. Ako posredovanje ima karakter ugovora o djelu, posrednik ne mora
lino izvriti nalog.
Predmet ugovora je jednokratna2 faktika radnja dovoenja potencijalnih partnera u vezu radi zakljuivanja
odreenog ili odreenih ugovora. Ugovorna obligacija glasi na rad, a ne na rezultat. inidbu posrednik vri u
svoje ime i za svoj raun.
Cijena je naknada posrednika za izvreni rad i postignuti rezultat. U nju su uraunati redovni trokovi
posrednika, tako da ih moe posebno zaraunati samo ako je to izriito ugovoreno. Cijena je prirodni element
ugovora, tj. posrednik ima pravo na naknadu i kad to nije posebno ugovoreno. Odreuje se na jedan od
slijedeih naina:
1. Tarifom ili drugim opim aktom posrednika;
2. Ugovorom o posredovanju, ukoliko nema tarife ili se eli ugovoriti drugaija cijena;
3. Ako nije odreena ugovorom, primjenjuje se obiajna cijena;
4. Ako nema obiaja prema kojem bi se cijena mogla odrediti, odredie je sud.
2
Trajno nastojanje da trea lica sa konkretnim nalogodavcem sklapaju ugovore je pred met ugovora o trgovakom
zastupanju (agenciji)
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ako cijena nije isplaena nakon sklapanja ugovora, nalogodavac moe od suda traiti da je snizi, ako utvrdi
da je previsoka obzirom na posrednikov trud i uinjenu uslugu . Ovakva mogunost nije predviena i u
korist posrednika, ako je provizija preniska u odnosu na njegovo zalaganje i rezultat.
1.3. OBAVEZE STRANAKA
Obaveze posrednika. Osnovna obaveza posrednika je dovoenje u vezu zainteresiranih strana.
Postupanje po nalogu. Posrednik je duan da se pridrava komitentovog naloga. Nalozi mogu biti manje ili
vie vrsti, a mogu biti i samo instruktivni. Komitent moe uputstva izdavati i naknadno. Nalogodavac moe
svakodobno opozvati nalog, osim u 2 sluaja: ako se u ugovoru odrekao te mogunosti ili ako bi opoziv bio
protivan savjesnosti.
Postupanje sa panjom dobrog privrednika strunjaka je slijedea obaveza posrednika. Iz nje proizilazi
dunost posrednika da za svog komitenta pronae najpovoljnijeg saugovaraa. Ako posrednik radi protivno
interesima svog komitenta za drugu stranku, gubi pravo i na naknadu i na trokove. Izuzetno, ako je tako
predvieno ugovorom, lica dovedena u vezu plaaju proviziju po pola. Tada posrednik djeluje u interesu oba
subjekta.
Posredniki (meetarski) dnevnik je knjiga o privrednim poslovima koji su sklopljeni posrednikovim

djelovanjem, a koju je posrednik duan da vodi. Zakonom je odreeno da se u dnevnik upisuju bitni sastojci i
podaci o ugovoru koji je zakljuen posredovanjem, a u praksi je usvojeno da se u dnevniku vode nazivi
organizacija koje su zakljuile ugovor, bitni i drugi vaniji sastojci ugovora, i datum upisa.
Posredniki list. Posrednik je duan da strankama izda zakljunicu o poslu koji su ugovorili (posredniki list,
meetarski list) ili izvod iz posrednikog dnevnika, sa podacima koji su uneseni u dnevnik. Posredniki list i
posredniki dnevnik mogu posluiti pred sudom kao dokaz o sklopljenom poslu, odnosno o onome to je u
njima upisano.
uvanje poslovne tajne je trajna obaveza posrednika, koja se ne gasi ispunjenjem obaveza ili raskidom
ugovora.
Obavjetavanje o stanju na tritu. Na zahtjev stranaka posrednik je duan davati obavjetenja o stanju na
tritu, potranji ili ponudi robe i usluga, cijenama itd, te o svim okolnostima koje su znaajne za
namjeravani posao. Davanje obavjetenja spada u privrednu djelatnost posredovanja i posrednici ih daju uz
posebnu naknadu.
Obaveze nalogodavca. Osnovna obaveza je plaanje provizije (cijene). Ona se plaa prema uslovima
ugovora, a ako oni nisu utvreni, vae dispozitivna pravila. Prvo meu njima glasi da ova obaveza postoji i
ako nije izriito ugovorena. Postoje 3 razliita miljenja o tome kada posrednik stie pravo na proviziju:
prema jednom miljenju, to je tek kad druga strana izvri obaveze iz ugovora, po drugom je to im je
posrednik doveo komitenta u vezu sa treim licem, a prema treem miljenju posredniku pripada provizija u
trenutku kad komitent sklopi ugovor sa treim licem. Ovo posljednje miljenje usvaja i na zakon (ukoliko
drugaije nije ugovoreno).
Obaveza plaanja provizije ne postoji u 3 sluaja:

1. Ako ugovor radi kojeg je posredovano nije zakljuen;
2. Ako je posrednik radio na tetu komitenta, a u korist druge strane;
3. Ako komitent sa partnerom kojeg je posrednik naao sklopi ne samo ugovor za koji je posredovano, ve i
druge poslove mada bi logino bilo da posredniku pripada uveana naknada, komitent ipak nema
obavezu da je isplati.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Naknada trokova. Komitent je duan posredniku nadoknaditi izuzetne trokove, ako ih je ovaj morao
uiniti radi uspjenog okonanja posredovanja. Uobiajeni trokovi pokriveni su provizijom.
Trpljenje posrednikovih prava zaloge, pridraja i prvenstva naplate. Posrednik ima prava zaloge,
pridraja i prvenstvene naplate kao sredstava obezbjeenja njegovih potraivanja prema komitentu. Pravni
reim ovih obaveza podvrgnut je opim pravilima obligacionog prava.
1.4. ODGOVORNOST STRANAKA
Odgovornost posrednika administrativna i krivinopravna odgovornost su odreene opim propisima koji

se posebno konkretiziraju za propuste u voenju posrednike knjige. Imovinskopravna odgovornost u
principu se ravna prema opim pravilima obligacionog prava (subjektivna odgovornost). Postoje 3 posebna
sluaja imovinske odgovornosti. Prva 2 se odnose na situacije kada posrednik odgovara za tetu koju je
komitent pretrpio zbog toga to je doveden u vezu sa: (1) poslovno nesposobnim licem, pod uslovom da je
posrednik to znao ili morao znati; ili (2) licem za koje je posrednik znao ili morao znati da nee moi izvriti
ugovorne obaveze. Trei sluaj je odgovornost posrednika za nepotivanje obaveze uvanja poslovne tajne.
Odgovornost komitenta. Komitent za svoje obaveze odgovara po opim pravilima o ugovornoj odgovornosti.
Objektivna odgovornost postoji ako se radi o neizvrenju obaveze plaanja provizije i trokova.
2. TRGOVINSKO ZASTUPNITVO
2.1. POJAM I ZAKLJUIVANJE UGOVORA O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU
Pojam. Prema ZOO, ugovorom o trgovinskom zastupanju zastupnik se obavezuje da se stalno stara da trea
lica zakljuuju ugovore sa njegovim nalogodavcem, i da u tom smislu posreduje izmeu njih i nalogodavca, a
ovaj se obavezuje da mu za svaki zakljueni ugovor isplati odreenu naknadu (proviziju).
Karakteristike ovog ugovora su:
1. Trajno djelovanje u ime i za raun komitenta;
2. Relativna samostalnost agenta u djelovanju on nije slubenik nalogodavca;
3. Preduzimanje pravnih i faktikih radnji;
4. Formalnost;
5. Komutativnost;
6. U principu se preuzima samo obaveza rada, a ne i rezultata;
7. Postojanje posebnog odnosa povjerenja fiduciae, to ovaj ugovor ini poslom intuitu personae.
Od posrednitva se trgovinsko zastupanje razlikuje u 2 elementa: trajnosti i mogunosti da se punomostvo

ukljui u poslovni odnos kao njegov integralni dio. Razlike u odnosu na komision i pediciju su u tome to
trgovinsko zastupstvo moe postojati i bez davanja izjava volje za komitenta, a ako je izjava data, zastupnik
je daje u ime i za raun komitenta a komisionar i pediter to ini u vlastito ime a za raun komitenta.
Zakljuivanje ugovora. Za razliku od ugovora o komisionu i posredovanju, ugovor o trgovinskom zastupanju

je po zakonu formalan vai samo ako je sklopljen u pisanoj formi.
2.2. BITNI ELEMENTI
Linost trgovinskog zastupnika je bitan element ugovora. Poslovima trgovinskog zastupanja se uglavnom
bave trgovinska zastupnitva (agencije, agenture), dok se tim poslovima kao sporednom djelatnou mogu
baviti posredniki biroi i druge privredne organizacije.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Predmet ugovora je rad, a ne rezultat rada trgovinskog zastupnika. Sastoji se od 2 komponente:
1. trajnog nastojanja trgovinskog zastupnika da promovira interese svog nalogodavca sa ciljem uestalog
sklapanja ugovora;
2. stalnog posredovanja za komitenta.
Ovlatenje na zastupanje komitenta moe a ne mora biti predmet ugovora. Mada je punomostvo uobiajeno
u poslovnoj praksi, ono u predmeg posla ulazi samo na osnovu izriitog sporazuma stranaka. Trgovinski
zastupnik i bez posebnog ovlatenja mora prihvatiti izjave treih lica sa kojima je komitent sklopio ugovor
djelovanjem zastupnika, ukoliko se te izjave tiu nedostataka predmeta ugovora ili drugih relevantnih
momenata. Vai i obrnuto: zastupnik je ovlaten da i bez posebne punomoi daje izjave potrebne za ouvanje
ili osiguranje nalogodavevih prava i interesa.
Cijena poslova iz ugovora o trgovinskom zastupanju se sastoji iz naknade (provizije) i trokova. Ona se
prvenstveno odreuje ugovorom i najee je to odreeni procenat od vrijednosti posla. Kao mjerodavan
izvor se ugovorom moe prihvatiti i tarifa agenta. Ukoliko se provizija ne moe utvrditi na osnovu ugovora ili
tarifa, zastupnik prema ZOO ima pravo na uobiajenu naknadu.
U pogledu visine provizije je mogua sudska intervencija, kao i kod ugovora o posredovanju. Naime, na
zahtjev nalogodavca sud e sniziti proviziju na pravian iznos ako utvrdi da je ona nesrazmjerno velika
prema uinjenoj usluzi. Obrnuto ne vai, tj. agent nema pravo na istu vrstu zahtjeva ako je provizija
nesrazmjerno mala u odnosu na uinjenu uslugu.
2.3. OBAVEZE I PRAVA STRANAKA
Obaveze agencije
1. Glavna obaveza agencije je iznalaenje saugovaraa. Agencija istrauje i obrauje trite i nastoji to
vie zainteresirati potencijalne poslovne partnere za djelatnost svog nalogodavca.
2. Uestvovanje u sklapanju poslova. Funkcija agencije se ne okonava iznalaenjem saugovaraa, ve je
agent duan da po uputstvima nalogodavca uestvuje u zakljuenju posla i nastoji sklopiti povoljan
ugovor.
3. Davanje obavjetenja. Agent je duan nalogodavcu davati obavjetenja o stanju na tritu, a posebno o
prilikama i stanju relevantnim za konkretan posao koji mu je povjeren.
4. Voenje knjige ugovora. Kao i posrednik, i zastupnik je duan voditi knjigu ugovora koje je zakljuio u
ime nalogodavca, sa podacima o njihovoj sadrini. Kad zakljui ugovor, zastupnik sastavlja o tome
zakljunicu koju podnosi na potpis drugoj ugovornoj strani. Knjiga ugovora i zakljunica mogu posluiti
kao dokaz o sklopljenim ugovorima, ali potpisivanje zakljunice nema uticaja na punovanost ugovora.
Zastupnik takoe vodi i posredniki dnevnik, za poslove u kojima samo posreduje. Tada izdaje i izvode
iz dnevnika (posrednike listove).
5. Staranje o interesima nalogodavca je u svim poslovima obaveza agenta, koji je duan postupati sa
panjom dobrog strunjaka. Obavezan je postupati po uputstvima nalogodavca, ali ga je duan upozoriti
ako bi takvo postupanje bilo protiv interesa nalogodavca obzirom na prilike na tritu. U cilju zatite
nalogodavca, agencija je ovlatena zahtijevati preduzimanje potrebnih mjera obezbjeenja. Ovo
ovlatenje zasnovano je na ZOO, pa se ne mora posebno ugovarati.
6. Primanje izjava od saugovaraa. Izjave koje se tiu nedostataka predmeta ugovora, kao i druge izjave u
vezi s tim ugovorom, druga strana moe initi agenciji umjesto saugovarau. Takve izjave su punovane .
7. Poslovna tajna. Agent je duan trajno uvati kao poslovnu tajnu sve to je saznao u vezi s poslom koji
mu je povjerio nalogodavac.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
8. Vraanje stvari primljenih od komitenta. Po prestanku ugovora, agent mora vratiti stvari koje je
primio od komitenta, u stanju u kome se one nalaze (uzorci, alati za servisiranje, tehnika uputstva itd).
Rok vraanja nije propisan, pa se utvruje prema okolnostima posla i prirodi stvari.
9. Polaganje rauna. Ova obaveza zasnovana je na opim pravilima ugovora o nalogu. Kao gospodar
posla, nalogodavac moe svakodobno traiti da mu trgovinski zastupnik podnese izvjetaj i poloi raun.
10. Trpljenje odbijanja posla. Posao (ugovor) koji mu je pripremljen nalogodavac moe prihvatiti ili odbiti.
Ako odbije, duan je savjesnim treim licima nadoknaditi tetu, pod uslovom da je agent djelovao s
dunom panjom.
Obaveze komitenta
1. Prva obaveza jeste predaja materijala koji su agentu potrebni za izvrenje naloga (uzroci, alati,
teh.uputstva i sl). Vrsta stvari, vrijeme i nain predaje se odreuju ugovorom ili po prirodi stvari.
2. Obavjetavanje o relevantnim momentima. Ukoliko iz bilo kojih razloga doe do promjena bitnih za
izvrenje naloga, npr. ako nalogodavac smanji proizvodnju robe za iju prodaju se stara agencija, duan
je o tome obavijestiti agenciju o potrebi da svede svoje aktivnosti na manju mjeru. Ako to ne uini,
odgovarae agenciji za pretrpljenu tetu.
3. Plaanje cijene je osnovna obaveza nalogodavca. Ako nije regulisana ugovorom, primjenjuju se
dispozitivne odredbe. Obaveza postoji i ako nije izriito ugovorena. Provizija, kao element ukupne cijene
usluge, plaa se za:
- ugovore sklopljene posredovanjem agenta;
- ugovore koje je agent sklopio sa treim licima (ako je za to bio ovlaten);
- ugovore koje bilo ko (agent ili komitent) sklopi sa bilo kojim treim licem, ako se radi o iskljuivoj
agenciji.
Obaveza nalogodavca dospijeva kad ugovor bude izvren (ZOO). Agent ima pravo na proviziju i ako
ugovor nije izvren, ako je do toga dolo usljed uzroka na strani nalogodavca. Pored toga, u sluaju
neizvrenja ugovora koji je sklopljen sa treim licem, agent odgovara samo ako je za to posebno jamio (del
credere zastupnitvo). Dakle, neizvrenje ugovora od strane treeg lica ne predstavlja ujedno i neizvrenje
ugovora o trgovinskom zastupanju od strane zastupnika.
Trokovi koji nisu uraunati u proviziju posebno se naplauju.
4. Trpljenje agentovih prava zaloge, pridraja (retencije) i prvenstva naplate. Radi obezbjeenja
naplate svojih potraivanja koja su nastala u vezi s ugovorom o zastupanju, agencija ima pravo zaloge i
retencije na svim stvarima koje je u vezi sa ugovorom primila od nalogodavca i treih lica, kao i na novcu
koji je naplatila za nalogodavca.
Odgovornost trgovinskog zastupnika, kao i kod ostalih vrilaca usluga na osnovu naloga, moe biti
administrativna i krivinopravna. Imovinska odgovornost se ravna prema opim pravilima (subjektivna).
Takoe postoje 2 posebno ureena sluaja odgovornosti:
1. Otkrivanje poslovne tajne, gdje specifinost postoji u pogledu trajanja obaveze;
2. Poseban sluaj odgovornosti, tj. davanje posebnog pismenog jemstva komitentu da e tree lice ispuniti
obaveze na osnovu ugovora koji bude sklopljen djelovanjem agenta. U takvom sluaju, zastupnik
odgovara solidarno sa treim licem za neispunjenje odnosno neuredno ispunjenje ugovora od strane
treeg.
Odgovornost nalogodavca se ravna prema opim pravilima obligacionog prava.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2.5. POSEBNE VRSTE TRGOVINSKOG ZASTUPANJA
Podjela poslova. Agenti se smatraju generalnim ako svog komitenta mogu zastupati u svim njegovim
aktivnostima. Ako je aktivnost ograniena na jednu ili vie odreenih struka ili vrsta poslova, zastupstvo je
specijalno. Istovrsna podjela mogua je i prema obimu ovlatenja za zastupanje.
Neiskljuiva i iskljuiva agencija. Neiskljuiva agencija postoji kad i agent i nalogodavac mogu na istom
podruju za istu vrstu poslova imati vie partnera. Iskljuiva postoji onda kad su jedan ili oba partnera vezani
samo za jednu osobu. Prema Zakonu, nalogodavac moe na istom podruju za istu vrstu poslova imati vie
zastupnika, ukoliko drugaije nije ugovoreno. Kad je u pitanju agent, vai zakonska pretpostavka iskljuive
agencije, odnosno zastupnik ne moe bez pristanka nalogodavca preuzeti obavezu da na istom podruju i za
istu vrstu poslova radi za drugog nalogodavca.
Del credere zastupstvo postoji kad agent posebnim pismenim sporazumom preuzme obavezu jemenja za
ispunjenje obaveza treeg lica. U ovom sluaju agent ima pravo i na veu proviziju (del credere provizija).
2.6. PRESTANAK UGOVORA
Ugovor moe biti sklopljen na odreeno ili neodreeno vrijeme. Ugovor na odreeno vrijeme prestaje
istekom roka ili okonanjem posla zbog kojeg je sklopljen. Moe se preutno produiti nastavljanjem
ugovorenih radnji i nakon isteka roka. Ako je sklopljen na neodreeno vrijeme, ugovor moe prestati
sporazumo ili svakodobnim otkazom jedne strane. Uslovi i nain otkaza ureuju se ugovorom, a ako to nije
precizirano primjenjuju se dispozitivne zakonske odredbe. ZOO predvia 2 osnovne situacije: raskid sa
otkaznim rokom i bez njega.
Kod raskida sa otkaznim rokom, ugovor se moe raskinuti istekom svakog kalendarskog tromjeseja. Ako je
ugovor trajao krae od 3 godine, otkazni rok je najmanje 1 mjesec, a ako je trajao due od 3 godine, otkazni
rok je 2 mjeseca. Drugaije se moe ugovoriti, ali otkazni rok ne smije biti krai od 1 mjesec.
Raskid bez otkaznog roka moe nastupiti ako stranka za to ima ozbiljne razloge. Druga strana se mora
obavijestiti o tim razlozima. Ako razlog raskida nije dovoljno ozbiljan, izjava se nee smatrati raskidom nego
otkazom, pa e trebati da protekne otkazni rok. Strana koja je neosnovano dala otkaz usljed kojeg je dolo do
raskida, duna je obetetiti drugu stranu.
3. KOMISION
3.1. POJAM I ZAKLJUIVANJE KOMISIONOG POSLA
Pojam. Ugovorom o komisionu se komisionar obavezuje da za naknadu (proviziju) obavi u svoje ime i za
raun komitenta jedan ili vie poslova koje mu povjerava komitent. Po svojoj pravnoj prirodi, ugovor o
komisionu je ugovor o nalogu. U poslovnom svijetu, ovaj posao naziva se komisijom.
Komisionar posao koji mu je povjeren obavlja kao svoj i radi u vlastito ime, ali rezultati komisije pripadaju
komitentu. Tree lice kao stranka u komisiji zna samo za komisionara. Za to tree lice je odnos komisionara i
komitenta u principu irelevantan.
U komisionom poslu bitno je pitanje vlasnitva na stvari koja je predmet komisione prodaje ili kupovine. U
oba sluaja stvar je u vlasnitvu komitenta, kod komisione prodaje sve do njene isporuke treem licu, a kod
komisione kupovine odmah po prijemu isporuke. Ovo je bitno naglasiti zbog pravnih posljedica koje iz istog
proizilaze. Naime, u sluaju steaja komisionara komitent polae izluno pravo na stvar koja je predmet
komisione kupovine, a koja se zatekla u posjedu komis ionara.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Jo jedno bitno pitanje jeste odgovornost za evikciju. Ako je komisionar primio na prodaju stvar od komitenta
koji nije njen vlasnik, i tu stvar prodao, za pravne mane odgovara komitent a ne komisionar. Postoje i
drugaija miljenja, koja se zasnivaju na injenici da komisionar stvar prodaje u svoje ime i da je za tree lice
irelevantan odnos izmeu komisionara i komitenta.
Zakljuivanje ugovora. Ugovor o komisionu po pravilu je konsenzualan i neformalan. Moe se zasnovati

ponudom i prihvatom, nalogom i konkludentnim radnjama. Nalogom se ugovor zakljuuje sa komisionarom
kome je taj posao profesija. Nalog se moe dati na bilo koji pogodan nain, a smatra se prihvaenim ako ga
komsionar ne odbije odmah, odnosno bez odgaanja. Navedeni termini predstavljaju pravne standarde,
pa se njihovo znaenje utvruje prema okolnostima konkretnog sluaja.
Ako nema izriite ponude i prihvata, odnosno naloga, predaja i prijem stvari odnosno novca mogu
predstavljati konkludentne radnje zakjuivanja ugovora o prodajnom odnosno kupovnom komisionu.
3.2. BITNI ELEMENTI
Linost komisionara. Ugovor o komisionu je intuitu personae. Zato komisionar mora nalog izvriti lino.
Predmet ugovora je pravni posao koji komitent povjerava komisionaru da ga obavi za njegov raun. To je
najee prodaja neke komitentove stvari ili kupovina za raun komitenta, a moe biti i plaanje za raun
komitenta, pedicija, transport itd. Predmet komisiona moe biti i izdavanje mjenice. Komisionar mora
naloene poslove i da obavi. Dakle, on ugovorom na sebe preuzima obavezu rezultata.
Cijena. Komisionar posao obavlja uz naknadu proviziju. Provizija mu pripada i kad nije posebno
ugovorena. Iznos se obino ugovara (procentualno ili paualno), a ako iznos nije ugovoren provizija se
utvruje prema obavljenom poslu i poslovnom rezultatu. Ako je provizija nesrazmjerno visoka u odnosu na
obavljeni posao i poslovni rezultat, komitent moe zahtijevati da je sud snizi na pravian iznos. Obrnuto ne
vai, tj. komisionar ne moe analogno traiti viu naknadu.
Obaveze komisionara. Osnovna obaveza komisionara je da postupi po nalogu. U zavisnosti od stepena

obaveznosti uputstava koja u nalogu komitent daje komisionaru, postoji vie vrsta naloga:
1. Fakultativni nalog komisionaru se ostavlja sloboda da djeluje onako kako smatra da je najbolje za
komitenta.
2. Demonstrativni ili indikativni nalog komitent je dao upustva za postupanje, ali komisionar ima pravo
(ak i obavezu) da odstupi od tih uputstava ako smatra da je to u interesu komitenta. Ako za to u
konkretnom sluaju ima vremena, komisionar treba obavijestiti komitenta o namjeri i potrebi da odstupi
od primljenih uputstava.
3. Limitni (limitirani, limitativni) nalog kod ove vrste naloga komitent odreuje gornju i/ili donju
granicu cijene po kojoj komisionar moe prodati odnosno kupiti odreenu stvar odnosno uslugu. Ako se
komisionar nije pridravao naloga, komitent moe odbiti posao pod uslovom da odmah o tome
obavijesti komisionara. U takvom sluaju komisionar moe ponuditi da nadoknadi razliku izmeu
limitirane i postignute cijene, a komitent je tada obavezan da prihvati rezultat posla.
4. Imperativni nalog komisionar se mora striktno pridravati komitentovih uputstava i nareenja. U
suprotnom, komitent moe odbiti rezultat posla.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Bez obzira na vrstu naloga, komisionar ga naelno mora izvriti sam. Ispunjenje naloga moe povjeriti
podkomisionaru u 3 sluaja:
1. Ako je tako ugovoreno;
2. Ako je komitent naknadno dao svoj pristanak;
3. Bez odobrenja komitenta, ako je komisionar na to bio primoran okolnostima, tj. ako nije mogao na
drugi nain sauvati interese komitenta.
U svakom sluaju, komisionar odgovara za izbor zamjenika (culpa in eligendo) i za uputstva koja mu je dao
(culpa in instruendo). Za rad podkomisionara ne odgovara.
Obavjetavanje o poslu. Komisionar je duan da komitenta na njegov zahtjev obavjetava o poslu u toku
njegovog trajanja. Ako je to potrebno, komisionar je duan da komitenta i bez njegovog zahtjeva obavjetava
o relevantnim momentima posla, posebno ako se situacija na tritu mijenja i kad je vjerovatno da bi usljed
drugaijih okolnosti i uslova komitent mogao izmijeniti nalog. Komisionar je takoe po naem pravu duan
da komitentu daje podatke o treem licu sa kojim je zakljuio posao za raun komitenta.
Ako bi stvar koja je komisionaru povjerena na prodaju mogla izgubiti dio svoje vrijednosti zbog odreenih
promjena koje su na njoj nastupile, komisionar je duan o tome obavijestiti komitenta i traiti uputstva. Ako
ta uputstva ne dobije na vrijeme, a postoji opasnost znatnijeg oteenja stvari, komisionar je duan stvar
prodati na najpogodniji nain sa panjom dobrog privrednika. Obaveza obavjetavanja postoji i ako
komisionar prilikom preuzimanja ustanovi oteenje na robi koju mu je uputio komitent. Odgovarae za tetu
koja nastane usljed neizvrenja ili neurednog izvrenja ove obaveze.
Zatita komitentovih interesa. Komisionar je duan u svakoj prilici i u svakom pogledu uvati interese svog
nalogodavca. Duan je npr.utvrivati koliinu, kvalitet, stanje pakovanja robe, mora preduzimati mjere ako se
pokau mane na stvari, ulagati prigovore i sl.
uvanje stvari. Komitent je obavezan da panjom dobrog privrednika uva stvari koje su mu povjerene. Iz
ove obaveze proizilazi odgovornost za tetu, koje se komisionar moe osloboditi samo ako dokae da se teta
nije mogla izbjei i pored njegove naroite panje. Osim toga , ako je propustio osigurati stvar mada je na to
bio obavezan nalogom ili zakonom, komisionar odgovara i za sluajnu propast ili oteenje stvari.
Predaja rezultata posla. Komsionar je duan da bez nepotrebnog odlaganja preda rezultat posla i poloi
raun o svom djelovanju. Sve koristi posla pripadaju komitentu. Zato je komisionar duan predati i
eventualno postignuti viak iznad cijene, dodatno dobijene stvari itd. On ne moe imati nikakve neposredne
koristi od posla jer je njegova korist iskljuivo u proviziji.
Komisionar po pravilu ne moe robu koja mu je povjerena prodati na kredit, odnosno ne moe davati avans
treem licu za stvar koju kupuje za raun komitenta. Komitentu mora predati posao zavren u skladu sa
nalogom. Za one poslove gdje je takav nain rada uobiajen, smatra se da komisionar moe davati avans,
odnosno kredit ukoliko mu to nalog ne zabranjuje.
uvanje poslovne tajne je trajna obaveza komisionara. Kao tajna se od treih lica uvaju podaci o
poslovima koje je komisionar zakljuio, kao i o injenicama koje je saznao u izvrenju tih poslova.
Obaveze komitenta. Komitent je duan dati komisionaru sredstva za izvrenje naloga. Davanje avansa
(predujma) nije predvieno zakonom, pa ga komitent nije duan dati ako drugaije nije ugovoreno.
Plaanje naknade (provizije). Obaveza plaanja provizije postoji i ako nije izriito ugovorena. Provizija se
po pravilu plaa za rezultat rada komisionara, a ne za sam rad. Izuzetno, komisionar ima pravo na punu
proviziju u sluaju kad je u izvrenju posla bio sprijeen uzrokom za koji odgovara komitent. Ako se posao
WWW.BH-PRAVNICI.COM
ne izvri zbog razloga za koji ne odgovaraju ni komisionar ni komitent, komisionar ima pravo na
odgovarajuu naknadu, koja nije provizija ve naknada za trud. Visina se odreuje prema okolnostima
konkretnog sluaja.
Ako je ugovoreno da komisionar postepeno izvrava posao, ima pravo traiti srazmjeran dio naknade poslije
svakog djeliminog izvrenja posla.
Ako za isti posao primi nalog od dvojice komitenata (npr.jedan mu daje robu i nalog za prodaju, a drugi nalog
za kupovinu upravo te robe), pa jednim poslom ispuni oba naloga, pripada mu provizija od obojice
komitenata.
Trokovi. Komitent je duan da komisionaru nadoknadi sve korisne trokove i izdatke u vezi sa poslom koji
prevazilaze obim normalnih trokova poslovanja (redovni trokovi su uraunati u proviziju). Komisionar ima
pravo i na kamatu od dana kad su trokovi uinjeni.
Trpljenje komisionarovih prava zaloge, retencije i prvenstvene naplate. Komisionar ima pravo zaloge i
pridraja na robi odnosno stvarima koje su u njegovom posjedu. S tim stvarima moe postupati kao zaloni
povjerilac. Pravo pridraja i zaloge pripada mu za obezbjeenje potraivanja iz svih komisionih poslova koje
je obavljao za komitenta, a ne samo iz posljednjeg posla na osnovu kojeg se kod njega nalazi roba odnosno
novac.
Prihvatanje komisionara kao saugovaraa u komisiji. Naelno se komisionar ne moe nai u ulozi
saugovaraa komitenta, tj. ne moe prodati svoju stvar komitentu odnosno ne moe kupiti stvar od komitenta,
a zbog sukoba interesa. Na ZOO dozvoljava komisionaru da bude saugovara u komisiji samo na osnovu
sporazuma sa komitentom. I kad je saugovara u komisiji, komisionar ima pravo na proviziju za obavljeni
posao. Reim trokova je takoe nepromijenjen.
Odgovornost komisionara. Imovinska odgovornost podvrgnuta je opim pravilima obligacionog prava.

Subjektivna je, jer se odnosi na nenovane obaveze. Konkretizacija ovih pravila je posebno istaknuta za
pojedine situacije koje se tiu iskljuivo komisiona, ili za one u kojima se primjenjuju pravila ugovora o
nalogu kao supsidijaran izvor.
U prvu grupu spadaju slijedei sluajevi neispunjenja ugovora:

1. Sklapanje posla pod uslovima koji su nepovoljniji od naloenih povlai obavezu plaanja razlike i
naknade ostale tete;
2. Prodaja robe osobi za iju je prezaduenost komisionar znao ili morao znati;
3. Proputanje panje dobrog privrednika pri uvanju robe komitenta;
4. Proputanje pregleda i obavjetavanja o utvrenim nedostacima poslane robe;
5. Izostanak ispunjenja ugovora od strane treeg kod komisiona stare del credere.
U drugu grupu spadaju dva sluaja odgovornosti nalogoprimca:

1) upotreba komitentovog novca za sopstvene svrhe komisionar je duan platiti kamatu po najvioj
doputenoj stopi, raunajui od dana prijema, odnosno od dana kad je trebao predati novac komitentu;
2) Ako je izvrenje posla povjereno istim nalogom nekolicini komisionara, svi komisionari solidarno
odgovaraju za ispunjenje ukoliko drugaije nije izriito ugovoreno.
Odgovornost komitenta se ravna prema opim pravilima obligacionog prava. Osim toga, komitent je duan
komisionaru nadoknaditi tetu koju je ovaj bez svoje krivice pretrpio u izvrenju naloga. Posebno se
WWW.BH-PRAVNICI.COM
primjenjuju pravila o odgovornosti za ispunjenje novanih obaveza, to znai da je odgovornost komitenta
objektivna.
3.5. POSEBNE VRSTE KOMISIONA
Jemstvo za ispunjenje obaveze treeg (komision star del credere) se posebno ugovara. To moe biti u
ugovoru o samom komisionom poslu, ili u posebnom sporazumu. Ovim ugovorom komisionar preuzima
garanciju komitentu da e izvriti nalog i sklopiti ugovor i jemstvo da e tree lice izvriti svoje obaveze. Kod
nekih poslova se pretpostavlja da za njih komisionar preuzima del credere, mada to nije izriito ugovoreno.
Opeprihvaeno je da postoji komision del credere ako se za posao ugovori dvostruko vea provizija od
propisane odnosno uobiajene, mada ovo rjeenje ne postoji u ZOO.
Konsignacija je takav komisioni posao u kome se ugovara da komitent alje komisionaru robu na stovarite,
a komisionar mu otvara kredit na osnovu primljene robe ili mu unaprijed isplauje dio cijene. Komisionar
prima na prodaju robu koja ostaje u vlasnitvu komitenta, mada je dao dio cijene u kreditu ili u obliku avansa.
Kredit se po pravilu daje u iznosu niem od vrijednosti robe (obino 60-90%), kako bi se komisionar kao
konsignator obezbijedio u sluaju pada cijene.
Kad konsignator proda robu, iz postignute cijene naplauje prvenstveno iznos kojim je kreditirao komitenta,
kao i kamatu i ostale trokove. Dok ne preda robu, komisionaru pripada zalono pravo ak i ako roba nije u
njegovom posjedu, dok se nalazi u skladitu ili je kod vozara na putu. Zalono pravo ima za iznos svih
potraivanja, a ne samo za glavnicu. Konsignacioni posao je est za robe velike vrijednosti (npr.automobili),
kao i kod roba iz uvoza.
Opa pravila. Ugovor moe prestati na jedan od opih naina: urednim ispunjenjem, sporazumnim raskidom,
usljed objektivne nemogunosti ispunjenja, prestankom subjektiviteta komisionara obzirom da je ugovor
intuitu personae, te istekom vremena na koje je ugovor zakljuen.
Opoziv i otkaz komisiona vri se po pravilima koja vae za ugovor o nalogu. Opoziv vri komitent, a otkaz
komisionar. Komitent duguje komisionaru odgovarajui dio naknade za uinjeni trud i naknadu tete ako je
od ugovora odustao bez osnovanih razloga. S druge strane, komisionar duguje naknadu tete komitentu ako
otkae ugovor u nevrijeme i bez osnovanog razloga. Komisionar je duan i nakon otkaza obavljati one
poslove koji ne trpe odlaganje sve dok komitent ne bude mogao po redovnom toku stvari preuzeti brigu o
njima.
4. USKLADITENJE
4.1. POJAM I ZAKLJUENJE UGOVORA O USKLADITENJU
Prema ZOO, ugovorom o uskladitenju skladitar se obavezuje da primi i uva odreenu robu i da preduzima
potrebne ili ugovorene mjere radi njenog ouvanja u odreenom stanju, te daje preda na zahtjev ostavioca ili
druge ovlatene osobe, a ostavodavac se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu. Po Zakonu o
trgovini, skladini posao se ubraja u trgovinske usluge, a uslugama uskladitenja se naroito smatraju
smjetaj i uvanje robe, kao i drugi poslovi i radnje koji se uobiajeno obavljaju uz smjetaj i uvanje robe.
Ugovor o uskladitenju je teretan, dvostrano obavezan, komutativan, konsenzualan i neformalan. Po svojoj

pravnoj prirodi svrstava se u ugovore o ostavi.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zakljuivanje ugovora moe se izvriti na bilo koji nain na koji se zakljuuju konsenzualni ugovori,
ukljuujui i nalog. Uobiajena praksa je da se uskladitenje vri na osnovu dispozicije. Posao je sklopljen
kad skladino preduzee primi i potpie dispoziciju i na nju stavi peat preduzea sa datumom. Jedan
primjerak ovako potpisanog naloga za uskladitenje dobija ostavilac i on mu slui kao dokaz o zakljuenju
ugovora i o pravu da raspolae robom.
Ugovorni odnos se zasniva konkludentnim radnjama kad se roba u skladite upuuje preko vozara. U takvom
sluaju se ostaviocem smatra vlasnik robe, a ne vozar koji je predao robu u skladite.
4.2. BITNI ELEMENTI UGOVORA O USKLADITENJU
Stranke. Kao ostavilac se moe pojaviti svaki subjekt prava. On ne mora biti i vlasnik stvari. Pruanjem
usluga uskladitenja privredni subjekti mogu se baviti kao osnovnom ili kao sporednom djelatnou
(skladina preduzea, prevoznike i pediterske organizacije). Poto je skladitar duan da sam uva stvari,
njegova linost ima neka svojstva bitnog elementa ugovora.
Javna skladita mogu biti opa i specijalna. Opa primaju robu bez obzira na vrstu i pakovanje i uvaju je
odvojeno od druge. Specijalna skladita uvaju samo neke vrste robe i mogu mijeati robu iste vrste.
Javna skladita mogu poslovati i kao carinska skladita. Za njihovo osnivanje potrebno je odobrenje Uprave
carina. Carina se ne plaa dok je roba u skladitu, ve prilikom njenog iznoenja.
Konsignaciona skladita su skladita privrednih organizacija u kojima je smjetena uvozna roba kojim te
organizacije trguju kao zastupnici inostranih firmi na osnovu ugovora o konsignaciji. Roba je pod carinskim
nadzorom, a ocarinjuje se nakon prodaje, kad se iznosi iz skladita.
Predmet posla je smjetaj i uvanje robe, te vrenje radnji koje se uz to uobiajeno obavljaju, odnosno
dodatnih radnji koje se predviaju ugovorom. Uobiajene radnje mogu biti npr. vagan je, manipulisanje
(ienje, pakovanje, sortiranje i sl), vaenje uzoraka, osiguranje, carinjenje itd. Skladino preduzee se ne
moe baviti kupovinom i prodajom robe ni za svoj niti za tui raun.
Cijena usluge se sastoji iz naknade za osnovnu uslugu i sporedne usluge skladitara, naknade za posebne
izriito ugovorene usluge i opravdanih trokova uinjenih u interesu ostavioca. Za razliku od ostave kao posla
graanskog prava, cijena se u uskladitenju kao privrednom poslu ne mora posebno ugovarati. Po pravilu su
cijene propisane tarifom, koja moe biti sastavni dio uslova poslovanja, a preduzee je moe donijeti i
posebnim opim aktom (odvojeno od uslova poslovanja).
Obaveze skladitara. Prijem robe. Javno skladite je duno primiti na smjetaj i uvanje robu prema
prihvaenom nalogu. Prilikom prijema skladitar provjerava podatke o identitetu i stanju robe. Eventualne
nedostatke skladitar pismeno konstatuje, jer se u suprotnom smatra da je robu primio onako kako glasi
dispozicija. Robu u zatvorenoj ambalai skladitar ne mora provjeravati. On odgovara samo ako je ambalaa
oteena za vrijeme skladitenja.
Javno skladite prima robu prema teini deklarisanoj u dispoziciji i ne odgovara za tu teinu. Samo na izriit
zahtjev ostavioca skladite je duno vagati robu, ako moe i u tom sluaju odgovara i za teinu. Osim toga,
skladite ima pravo vagati robu ako posumnja u deklarisanu teinu i ako ustanovi razliku ovlateno je po
naenoj teini naplatiti uslugu i trokove vaganja.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Voenje skladine knjige. Javno skladite duno je voditi skladinu knjigu sa podacima o ostaviocu i robi. U
knjigu se unosi ime i adresa ostavioca, podaci o robi koja se prima, dan prijema, uslovi smjetaja, obaveze u
pogledu sporednih radnji, te mjere i nalozi ostavioca.
Izdavanje potvrde. Javno skladite je duno ostaviocu izdati potvrdu, koju u naim skladitima esto
zamjenjuje obavijest o uskladitenju tereta, sa podacima iz skladine knjige. Potvrda odnosno obavijest slui
kao dokaz o prijemu robe i kao isprava za podizanje uskladitene robe. Ako javno skladite izda skladinicu,
potvrda se vraa prilikom izdavanja skladinice.
uvanje robe. Javno skladite je duno povjerenu robu uvati sa panjom dobrog privrednika. S tim u vezi
skladitar je duan voditi nadzor nad robom i u nekim sluajevima ostaviocu predlagati potrebne mjere ili
traiti novu dispoziciju. Ako to interesi ostavioca zahtijevaju, skladitar moe preduzeti potrebne mjere ne
ekajui novu dispoziciju.
Skladitar bez pristanka ostavioca ne moe predati robu drugome na uvanje. Ako bi to uinio, odgovarao bi i
za sluajnu propast ili oteenje robe.
Skladite je obavezno robu uvati do isteka roka, a ostavilac ima pravo podii robu i prije isteka ugovorenog
roka uz obavezu naknade tete skladitu. Ako rok uvanja nije ugovoren, zakon predvia rok od 1 godine. Po
isteku zakonskog ili ugovorenog roka, skladitar je ovlaten da robu proda na javnoj prodaji, o emu je duan
da ostavioca prethodno obavijesti.
Osiguranje robe. Javno skladite duno je robu osigurati od rizika za koje postoji obavezno osiguranje, kao i
od rizika koje stranke utvrde ugovorom. Ako je ugovorom samo utvrena obaveza osiguranja a rizici ne budu
precizirani, skladitar je duan izvriti osiguranje od uobiajenih rizika.
Prodaja robe u kvaru. Ako se na uskladitenoj robi deavaju neotklonjive promjene usljed kojih postoji
opasnost od njenog kvarenja, skladitar je duan obavijestiti ostavioca i traiti uputstvo za postupanje. Ako to
uputstvo ne dobije blagovremeno ili ako to ostavilac ne bi mogao uiniti na vrijeme po njegovom pozivu,
skladitar je duan da robu proda sam, na troak i rizik ostavioca (ZOO).
Pregled robe. Javno skladite je duno dopustiti ostaviocu i licima koja on ovlasti da pregledaju uskladitenu
robu i uzimaju uzorke.
Ouvanje prava ostavioca. Javno skladite mora preduzeti radnje za ouvanje prava ostavioca. To se
posebno odnosi na sluaj kad robu prima od vozara ili peditera.
Postupanje po nalogu. Skladitar je obavezan da preduzima radnje koje su nareene nalogom i radnje koje
su predviene uslovima poslovanja.
Izdavanje robe. Dunost skladitara je da robu izda ostaviocu po isteku roka, odnosno na njegov zahtjev i
prije toga. Roba se izdaje u stanju u kojem je primljena, odnosno u stanju koje je predvieno ugovorom.
Specijalna skladita, silosi i elevatori ne moraju izdavati istu robu, ve robu iste vrste i kvaliteta. To je
posljedica njihovog prava da mijeaju robu.
Upozorenje na mane. Skladite je duno ostavioca upozoriti na mane ili prirodna svojstva stvari, kao i na
neispravnu ambalau ako bi usljed toga moglo doi do tete na robi.
Obaveze ostavioca. Predaja robe i dokumenata. Ostavilac je duan da preda robu za koju je sklopio ugovor
(dao dispoziciju) na smjetaj i uvanje. Ako to ne uini, smatra se da je odustao od ugovora i snosi
odgovornost. Uz robu je duan predati potrebne dokumente.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pregled robe pri prijemu i reklamacija. Prema izriitoj zakonskoj odredbi, primalac robe je duan robu
pregledati u trenutku njenog preuzimanja. Ako nita posebno nije ugovoreno, pregled se vri na uobiajeni
nain, uvidom u spoljnje stanje robe i pakovanja. Ako je nedostatak vidljiv, primalac mora odmah sainiti
reklamaciju i o nedostatku obavijestiti skladitara. Ako to ne uini, smatra se da je roba uredno primljena.
Rok za reklamaciju skrivenih nedostataka je 7 dana od dana preuzimanja.
Plaanje usluge. Naknadu plaa stranka koja je izdala dispoziciju. Po pravilu se plaa prilikom izdavanja
robe sa skladita. Ostavilac moe u dispoziciji navesti da naknadu plaa neko tree lice, ali samo uz pristanak
tog lica. Ako korisnik ne plati naknadu i ne podmiri ostale trokove u roku, skladitar moe postupiti kao
zaloni povjerilac da bi naplatio svoja potraivanja.
Odgovornost skladitara je subjektivna. Kad se radi o radnjama koje nemaju karakter uvanja robe,
odgovornost za neizvrenje se ravna po opim pravilima. Sankcioniranje propusta vezanih za dunost uvanja
robe je podvrgnuta nekim specifinim rjeenjima.
Prema ZOO, skladitar e odgovarati za tetu na robi, osim ako dokae da je teta uzrokovana usljed
okolnosti koje se nisu mogle izbjei ili otkloniti, ili je uzrokovana krivicom ostavodavca, manama ili
prirodnim svojstvima robe, te neispravnom ambalaom. Dakle, skladitar pored odsustva svoje krivice mora
dokazati i postojanje nekog od konkretnih uzroka tete navedenih u zakonu.
U pogledu koliine, skladite odgovara samo za broj komada. Za teinu samo izuzetno, ako se na to posebno
obavezalo ili kad je roba vagana prilikom prijema.
Postoje i 2 sluaja objektivne odgovornosti skladitara za tete na robi:

1. Ako skladitar povjeri uvanje robe drugom bez pristanka ostavodavca ili bez nude. U ovom sluaju se
moe osloboditi odgovornosti ako dokae da je uzrok tete bila via sila, osobina robe ili iskljuiva radnja
imaoca prava. Nee odgovarati ni za sluajnu tetu ako dokae da bi do nje dolo i u sluaju da je
postupao u skladu sa ugovorom;
2. Ako je upotrebljavao stvar bez dozvole ostavioca.
Odgovornost ostavioca podvrgnuta je opim pravilima obligacionog prava. To znai da se njegov poloaj
razlikuje zavisno od toga da li je u pitanju novana ili nenovana obaveza.
4.5. SKLADINICA
Pojam i znaaj skladinice. Skladinica je hartija od vrijednosti. To je isprava kojom skladino preduzee
potvruje da je robu navedenu u toj skladinici primila na uskladitenje. Javna skladita koja se bave
izdavanjem skladinica vode matinu knjigu skladinica (registar) u koju se unose podaci o ostaviocu, o robi 3 ,
magacinu gdje je roba smjetena, naziv skladita i datum upisa.
Kao hartija od vrijednosti, skladinica cirkulira u prometu dobara i njena prodaja znai i prodaju robe, a
prenosom njenih pojedinih dijelova prenose se i prava sadrana u tim hartijama pravo svojine ili pravo
zaloga na robi.
3
naziv, vrsta, oznaka, koliina, obiljeja, podaci za odreivanje vrijednosti robe, kvalitet, osiguranje, vrijeme
skladitenja, carina, trokovi i takse ko je terete robu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izdavanje i prenos skladinice. Skladinica se sastoji iz 2 dijela: priznanice i zalonice ili varanta (warrant).
Skladinica i svaki njen dio ponaosob su robne hartije od vrijednosti i mogu se prenositi zajedno ili odvojeno.
Svaki dio skladinice ima svoju posebnu funkciju i pravni znaaj. Na osnovu priznanice stie se pravo
raspolaganja uskladitenom robom, a na osnovu zalonice zalono pravo na uskladitenoj robi za iznos koji je
oznaen na zalonici. Potpuno pravo raspolaganja robom ima samo onaj ko u rukama dri oba dijela
skladinice.
Skladinica moe glasiti na ime ili po naredbi. Ako je na ime, prenosi se cesijom, a po naredbi se prenosi
indosmanom. Indosiranje se vri na nain da imalac skladinice na poleini ispisuje ime onoga na koga
prenosi skladinicu, potpisuje izjavu o prenosu i navodi datum prenosa.
Kada se zalonica prenosi po prvi put, potrebno je taj prenos upisati i u priznanicu da se zna da je roba
zaloena i za koji iznos. Osim toga, onaj na koga je zalonica prenesena odmah mora obavijestiti skladite o
prvom prenosu zalonice. Skladitar je duan da to upie u skladini registar, a da na zalonici konstatuje da
je upis izvren. Upis u skladini registar je potreban da bi skladitar znao za zalogu i da bi prilikom izdavanja
robe mogao postupiti pravilno. Bez ubiljeavanja na priznanici, na zalonici i u registar, zalonica se ne moe
prenositi indosamentom. Dalji prenos zalonice i priznanice vri se indosamentom i nije vezan za ove
formalnosti. Meutim, svako lice koje primi zalonicu ili priznanicu, moe traiti da se prenos na njega upie
u registar skladita i skladite je duno da to uini.
Javno skladite moe robu izdati samo onome ko podnese oba dijela skladinice. Meutim, imalac same
priznanice takoe moe zahtijevati da mu se izda roba, pod uslovom da isplati sumu za koju je roba zaloena
i kamatu do dospjelosti zalonice. Ta se suma isplauje imaocu zalonice ili javnom skladitu u njegovu
korist.
Protest i amortizacija skladinice. Ako varant nije isplaen na vrijeme, imalac varanta je duan to utvrditi
protestom kod suda. Tek nakon toga moe zahtijevati isplatu od prenosilaca kao regresnih dunika. Imalac
zalonice koji je u toku regresnog postupka isplatio potraivanje upisano u zalonici, ima pravo zahtijevati
prodaju zaloene robe po isteku 8 dana od dana dospjelosti potraivanja. Ako se ne bi mogao podmiriti, ima
pravo potraivanja od prethodnih imalaca varanta. Ako varant nije bio prenesen, za razliku odgovara
ostavilac ali po pravilima graanskog prava.
Izgubljena skladinica ili njen dio se amortiziraju po posebnom postupku koji vodi sud. O pokretanju
postupka se obavjetava javno skladite i zabranjuje izdavanje robe na koju glasi skladinica koja se
amortizira. Sud javnim oglasom poziva imaoca skladinice ili njenog dijela da se javi u roku od 60 dana. Ako
se pojavi, upuuje se na spor o pravu vlasnitva, a ako ne, sud donosi odluku o amortizaciji.
DIO TREI
UGOVORI O ORGANIZIRANJU PREVOZA I PREVOZU STVARI
1. UGOVOR O PEDICIJI (OTPREMANJU)
1.1. POJAM, ZNAAJ I PRAVNI IZVORI
Ugovorom o pediciji pediter se obavezuje da u svoje ime a za raun komitenta (nalogodavca) organizuje
otpremu ili dopremu stvari, te obavi druge uobiajene poslove i radnje uz naknadu. Pravni poloaj peditera i
komisionara je isti oba djeluju u svoje ime a za raun komitenta. Razlika je u samoj prirodi poslova koje oni
WWW.BH-PRAVNICI.COM
obavljaju u pravnom prometu. Ugovorom se moe predvidjeti da pediter djeluje ne u vlastito, ve u ime i za
raun svog nalogodavca, tj. da radi kao zastupnik. Ovo se mora izriito ugovoriti.
Znaaj. pedicija je usluna djelatnost i sastoji se u strunoj organizaciji prevoza stvari. Obzirom na sve veu
meunarodnu razmjenu, raste i njen znaaj.
Pravni izvori. Za razliku od transporta, pedicija nije regulisana meunarodnim konvencijama, ali veliki
znaaj imaju unificirana pravila i sadraji pediterskih isprava, koje je usvojila Svjetska organizacija
peditera (FIATA). ZOO ugovor o pediciji regulie kao samostalan ugovor, a supsidijarno se primjenjuju i
norme koje se odnose na ugovor o komisionu. Znaajan izvor prava su i opi uslovi poslovanja peditera koje
donose grupacije pediterskih organizacija ili trgovinske komore.
1.2. ZAKLJUIVANJE I BITNI ELEMENTI UGOVORA
Zakljuivanje. Ugovor je neformalan, a najee se zakljuuje tako to komitent dostavlja pediteru

dispoziciju. Dispozicija je u obliku standardiziranog formulara koji tampa pediter. Moe imati znaaj
ponude ili prihvata, pa ak i uputstva ako je data nakon zakljuenja ugovora. U praksi je uobiajeno da se
ponuda i prihvat kod ugovora o pediciji daju u pisanoj formi. Ugovor se moe zakljuiti i preutno, u sluaju
da pediter primljenu dispoziciju ne odbije odmah. Ugovor se takoe smatra zakljuenim kad pediter primi
dispoziciju, a izmeu stranaka ve postoji generalni ugovor o pruanju pediterskih usluga.
Dispozicija se moe odnositi na vrenje jedne ili nekoliko tano odreenih pediterskih usluga (specijalni
nalog), kao i na obavljanje svih usluga pedicije za jednog komitenta i vai do opoziva odnosno otkaza
(generalni nalog).
pediterske isprave. U praksi se najee koriste pediterska potvrda i pediterska transportna potvrda.
pediterska potvrda (FCR) izdaje se nakon to je pediter primio stvari od komitenta. Ona predstavlja dokaz
da je roba primljena na otpremu u naizgled dobrom stanju, s tim to pediter moe staviti primjedbe na robu i
ambalau. Potvrda sadri: imena komitenta i adresata, oznaku vrste i koliine robe, mjesto prijema i mjesto
opredjeljenja.
pediterska transportna potvrda (FCT) predstavlja dokaz i da je roba primljena na otpremu, ali i da je pediter
zakljuio ugovor o prevozu i predao robu na prevoz. Ona uz podatke iz prethodne potvrde sadri i
informacije o prevoziocu, prevoznom putu i nainu prevoza.
Obje potvrde autorizirane su od strane FIATA, ne predstavljaju hartije od vrijednosti, ali je u poslovnoj
praksi znaajno da obje potvrde uz prezentaciju ugovora o pediciji predstavljaju vjerodostojne isprave za sva
plaanja putem dokumentarnog robnog akreditiva.
U meunarodnoj pediciji, prilikom kombinovanog prevoza stvari, koristi se pediterski konosman za

kombinovani transport (FBL), koji je takoe sastavila FIATA, a koji ima osobine hartije od vrijednosti.
Bitni elementi ugovora su stranke, predmet pediterske usluge i cijena. Stranke su komitent i pediterska
organizacija. Poslovima pedicije bave se trgovaka drutva koja su registrirana za tu djelatnost. U
ekonomskom smislu, pedicija spada u uslunu djelatnost. Savremena pediterska drutva bave se
potpunom pedicijom, tj. kombinuju peditersku djelatnost i djelatnost prevoza.
Predmet ugovora su pravne i faktike radnje koje pediter preduzima u cilju prijema, prevoza i predaje stvari.
Sadraj tih radnji u svakom konkretnom sluaju zavisi od ugovora, a mogue je npr:
- zakljuivanje ugovora sa prevoznikom ili prevoz robe od strane samog peditera;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
- zakljuivanje ugovora o osiguranju;
- zakljuivanje ugovora o uskladitenju ili skladitenje stvari u vlastitim skladitima;
- zakljuivanje ugovora o kontroli kvaliteta, kvantiteta i drugih svojstava robe;
- obavljanje carinskih i drugih radnji;
- utovar, pretovar ili istovar stvari;
- sortiranje, pakovanje, prepakivanje, pribavljanje odgovarajuih dokumenata itd.
Naknada predstavlja cijenu pediterskih usluga. Moe biti odreena ugovorom, tarifom ili drugim aktom
peditera, a ako nema ni toga cijenu odreuje sud.
Obaveze peditera. Postupanje sa panjom dobrog privrednika i zatita interesa nalogodavca je obaveza
peditera u svakoj situaciji.
Rad po uputstvima. pediter je duan izvriti nalog komitenta i postupati onako kako je njime predvieno.
Obavezan je da bez odlaganja upozori nalogodavca na nedostatke u njegovom nalogu, posebno na one koji ga
izlau veim trokovima ili teti. Ako su uputstva nepotpuna, nejasna, protivrjena ili po njima ne moe
postupati, pediter e traiti dodatna uputstva. Ako za to nema vremena ili mogunosti, pediter e u svemu
postupati onako kako to zahtijevaju interesi nalogodavca.
U sluaju odstupanja od naloga, pediter je duan bez odlaganja obavijestiti nalogodavca. U takvom sluaju
odgovarae i za tetu nastalu usljed vie sile, osim ako dokae da bi se teta dogodila i da se pridravao
uputstava.
Zakljuivanje ugovora za komitenta. pediter pravno djeluje u svoje ime, a za raun komitenta. U
izvrenju otpreme odnosno dopreme, on koristi usluge drugih subjekata i o tome sa njima zakljuuje ugovore.
Smatra se da je pediteru uz dispoziciju za otpremu ili dopremu stvari dato i ovlatenje za plaanje vozarine i
drugih trokova, te je za podmirivanje istih pediter ovlaten traiti predujam (avans).
Instradacija obuhvata izbor prevoznog puta, transportnog sredstva i naina transporta od strane peditera.
Obaveza postoji kad komitent nije odredio elemente za transport stvari koje se otpremaju odnosno
dopremaju, a pri izboru je pediter obavezan voditi rauna o interesima nalogodavca.
uvanje stvari i zatita prava. pediter je duan uvati stvari svog komitenta u skladu sa ugovorom,
prirodom stvari i drugim okolnostima. Ako stvar nije adekvatno pripremljena za prevoz, pediter je duan na
to upozoriti komitenta. Ako bi ekanje da komitent otkloni nedostatke moglo proizvesti tetu, zakonska
obaveza peditera je da te nedostatke sam otkloni (prepakuje robu, pripremi je za transport i sl). U
izvravanju ove obaveze pediter moe stvari uskladititi u svom ili u javnom skladitu.
pediter je duan prema treim licima preduzeti sve radnje koje za cilj imaju zatitu prava komitenta, osim
podnoenja odtetnog zahtjeva i voenja spora u ime komitenta. Za navedeno bi morao imati izriit nalog
komitenta odnosno punomo.
Osiguranje stvari. Ova obaveza dolazi u obzir samo ako je izriito ugovorena, ili ako je za datu vrstu robe
zakonom predvieno obavezno osiguranje. Osiguranje obuhvata samo osiguranje poiljke (kargo), a ne i
osiguranje prevoznog sredstva (kasko). Ako ugovorom nisu precizirani rizici, pediter je duan poiljku
osigurati od uobiajenih rizika za tu vrstu prevoza i stvari.
Izvrenje carinskih radnji i plaanje carine . Ova obaveza se prezumira, a nalogom za otpremu stvari preko
dravne granice moe biti odreeno drugaije. Carinjenje stvari se redovno povjerava pediteru, koji je
WWW.BH-PRAVNICI.COM
strunjak i poznaje carinske propise i olakice. Pored obavljanja carinskih radnji, pediter je obavezan i da
plati carinske dabine te u tom smislu ima pravo od komitenta traiti avans u valuti u kojoj se plaa carina.
Polaganje rauna. Iz prirode pediterskog odnosa proizilazi da je on duan nakon izvrenja ugovora poloiti
raun komitentu, tj. obraunati trokove i predati sva dokumenta i dokazna sredstva na osnovu kojih bi
komitent mogao ostvariti svoja prava prema treim licima. pediter je duan da komitentu preda sve to je
primio po osnovu izvrenog posla, to znai i refakcije (povlastice prevozioca). U meunarodnoj pediciji je
usvojena praksa da se refakcije dijele izmeu komitenta i peditera.
Obaveze komitenta. Plaanje provizije je zakonska obaveza komitenta. Visina se moe odrediti ugovorom,
tarifom ili opim aktom peditera, te odlukom suda. Moe biti odreena u apsolutnom iznosu ili
procentualno. Obuhvata cijenu pediterovog rada, usluga i sve reijske trokove.
Obaveza plaanja dospijeva kad pediter izvri svoje obaveze iz ugovora, to je faktiko pitanje. Kod potpune
pedicije pediteru pripada i naknada na ime prevoza i naknada za usluge pedicije.
Plaanje trokova i novanog predujma (avansa). Pored provizije, komitent je duan pediteru nadoknaditi
sve nune i korisne trokove. Plaanje trokova dospijeva odmah. Zakonsko pravo peditera je da od
komitenta zahtijeva plaanje avansa za trokove.
Obavjetavanje o opasnim stvarima i dragocjenostima. Kad na otpremu preda opasne materije, komitent
je obavezan obavijestiti peditera. Na osnovu toga je pediter obavezan preduzeti dodatne mjere uvanja
takvih stvari, a posebno da o tome obavijesti prevoznika. Ako se u poiljci nalaze dragocijenosti, komitent je
obavezan da o tome obavijesti peditera u trenutku predaje i da mu saopti njihovu vrijednost.
1.4. ODGOVORNOST I OBEZBJEENJE POTRAIVANJA
Odgovornost peditera. Mogue je razlikovati 3 sluaja ove odgovornosti: (1) odgovornost peditera za
vlastite radnje; (2) odgovornost za trea lica i (3) odgovornost kad pediter ima status prevoznika,
transportera ili skladitara.
Za svoje radnje pediter odgovara po principu pretpostavljene subjektivne krivice. Nee odgovarati ako
dokae da je teta nastala usljed vie sile, sluaja, zbog prirode i svojstava stvari ili radnji osoba za koje on ne
odgovara (komitenta i njegovih ugovornih partnera).
to se tie odgovornosti za trea lica, pediter odgovara za izbor, ali ne i za rad treih lica sa kojima je
zakljuio ugovore (prevoznik, skladitar i sl). Ovo pravilo je dispozitivno, tj. drugaije se moe ugovoriti.
Glavni pediter, koji je zakljuio ugovor sa komitentom, moe angaovati podpeditera i meupeditera.
Podpediter je drugi pediter, kome je glavni pediter iskljuivo vlastitom voljom (bez uea komitenta)
povjerio izvrenje naloga. Glavni pediter odgovara komitentu za rad podpeditera i ta odgovornost se ne
moe ugovorom iskljuiti niti ograniiti. Meupediter je drugi pediter kojeg glavni pediter angauje na
osnovu izriitog ili preutnog ovlatenja komitenta ili ako je to oigledno u interesu komitenta. Prema
dispozitivnom pravilu, glavni pediter odgovara samo za izbor, ali ne i za rad meupeditera.
Kod pune pedicije, kad pediter prevozi ili skladiti stvari on ima status transportera odnosno skladitara i na
njega se primjenjuju pravila koja vae za te subjekte. Zato je bitno utvrditi do kojeg trenutka je pediter
djelovao u funkciji peditera, a od kojeg kao prevoznik ili skladitar.
Obezbjeenje potraivanja peditera. pediter ima zakonsko zalono pravo i pravo retencije, uz uslov
pravnog koneksiteta. Naime, zaloga i retencija se odnose na stvari iz istog ugovora iz kojeg potie samo
potraivanje. pediter ne moe za ostvarivanje prava iz jednog ugovora upotrijebiti pravo zaloge i retencije
WWW.BH-PRAVNICI.COM
na stvarima iz drugog ugovora sa istim komitentom. Zalono pravo i retencija vae sve dok stvari pediter
dri u posjedu, odnosno dok u rukama ima ispravu pomou koje moe raspolagati stvarima.
1.5. POSEBNI SLUAJEVI PEDICIJE
Fiksna (forfetna) pedicija ugovara se izriito. Obino se ugovara posebna klauzula, koja se u poslovnom
svijetu naziva forfetni stav ili krae forfet.
Fiksna pedicija ima 2 osnovne karakteristike: (1) naknada se ugovara u fiksnom iznosu i (2) pediter po
zakonu odgovara za rad prevoznika i treih lica koja je angaovao u izvrenju naloga komitenta. Fiksna
naknada je ukupna novana svota koja obuhvata proviziju peditera, vozarinu prevoznika i sve ostale
trokove.
Zbirna (skupna) pedicija postoji kad pediter skuplja pojedinane poiljke razliitih komitenata i formira
zbirne tovare koje na osnovu ugovora sa prevoznikom transportuje na odreene destinacije. Time se smanjuju
trokovi i ostvaruje vea poslovna saradnja peditera i prevoznika. Ope pravilo u naem pravu je da pediter
ima ovlatenje za organizovanje zbirne pedicije. Iskljuenje se mora izriito ugovoriti. pediter ima pravo na
posebnu dodatnu naknadu u sluaju da se zbirnom pedicijom postigne pozitivna razlika u vozarini u korist
komitenta. Istovremeno, pediter odgovara za gubitak ili oteenje stvari koji nastanu za vrijeme prevoza, do
kojeg ne bi dolo da nije organizirana zbirna pedicija.
2. UGOVOR O PREVOZU STVARI ELJEZNICOM
2.1. POJAM UGOVORA I PRAVNI IZVORI
Pojam. Ugovorom se eljeznica kao transporter obavezuje da preveze stvar do uputne stanice i preda je
primaocu, a poiljalac se obavezuje da eljeznici isplati ugovorenu prevozninu (vozarinu).
Pravni izvori. BiH je od 1994.godine lanica Konvencije o meunarodnim eljeznikim prevozima (COTIF,
1980). Osim toga, u enevi je 1980.godine usvojena Konvencija UN o meunarodnom multimodalnom
prevozu robe. Unutranji izvori su Zakon o ugovorima o prevozu u eljeznikom saobraaju i ZOO. U
autonomne izvore spadaju tarife koje imaju karakter opih uslova poslovanja.
2.2. ZAKLJUIVANJE UGOVORA
Ugovor je neformalan i realan. Zakljuen je kad eljeznica primi stvari na prevoz, sa tovarnim listom.
Ovjeren tovarni list je dokazno sredstvo o zakljuenom ugovoru.
Tovarni list i prenosivi tovarni list. Tovarni list je javna isprava koja se izdaje prilikom pr ijema stvari na
prevoz. Njegov sadraj je odreen zakonom, a obavezni sastojci su: mjesto i datum sastavljanja, naziv uputne
stanice, podaci o primaocu i poiljaocu (naziv i sjedite), vrsta i masa stvari, broj kola, prevozni i drugi
trokovi, te spisak isprava koje se prilau uz tovarni list. Popunjava se u vie primjeraka, s tim to duplikat
nema svojstvo tovarnog lista i na osnovu njega se ne moe vriti prijem stvari.
Donosilac tovarnog lista smatra se punomonikom poiljaoca i ovlaten je da preduzima radnje u njegovo
ime. Izuzetak postoji u sluaju kad je donosilac tovarnog lista adresat (primalac stvari). On radnje preduzima
u vlastito ime, a ne kao punomonik poiljaoca.
Tovarni list po pravilu nije prenosiv na trea lica. eljeznica i poiljalac se mogu sporazumjeti da prevo-zilac
izda prenosivi tovarni list koji moe glasiti po naredbi ili na donosioca, s tim to prenosivost mora izriito biti
navedena na tovarnom listu uz potpis obje strane. Prenosivi tovarni list je vrijednosni papir.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ogranienja slobode ugovaranja postoje i za poiljaoca i za eljeznicu. Za poiljaoca se ogledaju u tome to

je on duan da za svaku poiljku preda posebno ispunjen tovarni list i to na obrascu koj obavezno sastavlja
eljeznica u skladu sa opim uslovima poslovanja i tarifom. Time se poiljaocu ograniava sloboda
konstituisanja prava i obaveza, jer je dobrim dijelom sve unaprijed odreeno.
Ogranienja za eljeznicu proizilaze iz javnopravnog karaktera njene djelatnosti, to se ogleda u obaveznosti

ugovaranja i ogranienjima u izboru saugovaraa.
2.3. ELEMENTI UGOVORA
Bitni elementi ugovora su: ugovorne strane, primalac, uputna stanica, predmet prevoza, mjesto i datum,
trokovi.
- Ugovorne strane su prevoznik (eljeznica) i poiljalac, tj. eljeznica (TO sa statusom javnog preduzea)
i stranka. Poiljalac ne mora biti vlasnik robe.
- Primalac je lice ovlateno da u istovarnoj stanici iskupi tovarni list i preuzme stvari. Faktiki je to lice na
koje je adresirana poiljka. Ista osoba se moe pojaviti i u ulozi poiljaoca i u ulozi primaoca.
- Uputna (istovarna) stanica je eljeznika stanica do koje roba treba da se preveze. Za tanost upisa uputne
stanice u tovarni list odgovara poiljalac.
- Predmet prevoza upisuje se u tovarni list - vrsta, koliina i masa stvari. Stvari se oznaavaju
komercijalnim nazivima ili nazivom upotrijebljenim u tarifi. eljeznica moe provjeravati te podatke, kao
i nain pakovanja stvari. Zbog nedostataka u pakovanju moe odbiti prijem stvari na prevoz ili iste
primiti uz zahtjev da poiljalac na tovarnom listu potvrdi nedostatke, u kojem sluaju na sebe preuzima
odgovornost za eventualnu tetu.
- Mjesto i datum zakljuenja ugovora su mjesto i datum navedeni na igu otpravne stanice koji ona stavlja
na tovarni listi prilikom prijema stvari na prevoz.
- Prevozni i drugi trokovi odreuju se tarifom. Naplata po tarifi je pravo i obaveza eljeznice.
- Ako je predvieno da prilikom prevoza treba obaviti neke radnje (carinjenje, veterinarski pregled i sl), pa
je ta obaveza povjerena eljeznici, poiljalac je obavezan priloiti odgovarajue isprave. Obavljanje ovih
radnji eljeznica moe povjeriti strunim organizacijama i licima.
Nebitni elementi ugovora. Za klauzule koje se unesu u tovarni list plaa se posebna naknada utvrena
tarifom. Prema okolnostima sluaja, u tovarni list se mogu unositi slijedee notifikacije:
1. Prevozni put;
2. Franko carina upisom ove klauzule poiljalac obavezuje eljeznicu da obavi carinske i druge
formalnosti;
3. Pouzee poiljalac moe naznaiti da se stvari alju pouzeem i iznos pouzea;
4. Mjeoviti (kombinovani) prevoz poiljalac moe zahtijevati da eljeznica preda stvar na dalji prevoz;
5. Provjera poiljke poiljalac moe zahtijevati da eljeznica utvrdi masu i broj komada stvari koje su
predate na prevoz;
6. Vrijeme (rok) isporuke
7. Klauzula ostaje na stanici to znai da eljeznica nije duna nikoga obavjetavati o prispijeu;
8. Smetnje posebno se mogu upisati instrukcije za eljeznicu u sluaju smetnji pri prevozu;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
9. Obezbjeenje uredne isporuke u posebnu rubriku poiljalac moe upisati odreeni iznos. U tom sluaju
eljeznica poiljaocu namiruje tetu do visine naznaenog obezbjeenja;
10. Rok utovara vrijeme u kome je poiljalac duan utovariti stvari u vagon;
11. Obavjetavanje o prispijeu poiljke moe se navesti nain obavjetavanja.
Obaveze eljeznice:
Prijem i provjera poiljke eljeznica je na osnovu uredno ispunjenog tovarnog lista duna primiti na
prevoz teret pod ugovorenim uslovima, osim stvari koje se ne mogu primiti na prevoz ili se mogu primiti
samo ako su ispunjeni posebni uslovi. eljeznica ima pravo izvriti provjeru poiljke (masu i broj komada), a
na zahtjev poiljaoca, ima i obavezu da to uini. Na provjeru se poziva poiljalac ili primalac. Ako se oni ne
odazovu, provjeri trebaju prisustvovati 2 svjedoka koji nisu radnici eljeznice. Ukoliko eljeznica ne vri
provjeru, mjerodavni su podaci koje je poiljalac upisao u tovarni list. Ako ti podaci nisu upisani, eljeznica
ne mora primiti stvari na prevoz. Ako su upisani netano, tj. ako se ustanovi razlika u masi preko 2% ili
netano naimenovanje stvari koje utie na visinu prevoza, eljeznica uz reovnu prevozninu ima pravo
naplatiti i dvostruki iznos razlike u vozarini.
Utovar stvari ako je tako predvieno ugovorom ili uslovima poslovanja.
Uredan prevoz stvari eljeznica je duna stvari prevesti bez oteenja i gubitka do mjesta naznaenom u
tovarnom listu. U sluaju smetnji koje dovode do prekida prevoza, eljeznica e uputiti stvari drugim putem,
ako je to mogue a ako nije traie od poiljaoca uputstva za postupanje. Uputstva se daju pismenim putem.
Ako ne dobije uputstva u razumnom roku, a poiljalac ne raskine ugovor, eljeznica moe na troak i rizik
poiljaoca stvari staviti na privremeni smjetaj ili ih predati pediteru ili u javno skladite. Ako se radi o
ivim ivotinjama ili kvarljivim stvarima, eljeznica e izvriti njihovu prodaju. O svim preduzetim radnjama
obavjetava se poiljalac. Ako su stvari radi izbjegavanja smetnji upuene pomonim putem, eljeznica nema
pravo naplatiti veu vozarinu.
Rok isporuke ako je ugovoren, eljeznica ga je duna ispotovati, a ako nije, obaveza je da se stvari
prevezu u uobiajenom roku za prevoz takvih stvari obzirom na duinu puta i vrstu prevoza. Rok isporuke se
sastoji od otpravnog i prevoznog roka. Ako ugovorom nije drugaije predvieno, poinje se raunati od
ponoi nakon prijema stvari, a za ivotinje i kvarljive stvari rauna se od ponoi ili od podneva u zavisnosti
od toga da li su stvari predate prije ili poslije podne. U sluajevima koji su odreeni propisom ili tarifom,
rokovi ne teku za vrijeme zadravanja poiljke , koje postoji u sluaju obavljanja radnji kao to su:
carinjenje, provjera poiljke veterinarski pregledi i sl.
Postupanje po nalozima specifinost ovog ugovora je u tome to se on moe jednostrano izmijeniti

davanjem naloga (uputstava) od strane poiljaoca ili primaoca ili ovlatenog imaoca prenosivog tovarnog
lista, ali samo pod uslovima i na nain predvien zakonom. Nalozi moraju biti u pisanoj f ormi. Poiljalac
moe traiti da se: promijeni destinacija (poiljka vrati, zaustavi u nekoj usputnoj stanici, izda u nekoj drugoj
stanici), da se stvari uope ne izdaju ili da se izdaju nekom drugom primaocu, zatim da se promijeni nalog o
pouzeu. Primalac ima pravo davati iste naloge, pod uslovom da je na to ovlaten u tovarnom listu, ili da mu
poiljalac preda duplikat tovarnog lista. Imalac prenosivog tovarnog lista moe traiti da se prevoz obustavi,
promijeni uputna stanica ili da se stvar vrati.
eljeznica moe odbiti nalog u slijedeim sluajevima: ako je nalog nemogu ili nedoputen, ako bi njegovo
izvrenje uzrokovalo poremeaje u saobraaju, te ako su trokovi vei od vrijednosti stvari a nije dato
jemstvo.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Obavjetavanje korisnika prevoza. Korisnik prevoza je svako lice koje na osnovu ugovora o prevozu stie
odreena prava i obaveze. eljeznica je duna ta lica obavijestiti u svim sluajevima u kojima prevoz odstupa
od redovnog toka stvari.
Izvjetavanje o prispijeu stvari. eljeznica je duna bez odlaganja obavijestiti adresata o prispijeu i
pripremiti se za istovar. Kad je izdat prenosivi tovarni list na donosioca, eljeznica nikoga ne obavjetava jer
se ne zna ko je ustvari primalac.
Predaja stvari primaocu (izdavanje stvari). eljeznica moe odbiti predaju stvari ako joj se ne preda
duplikat tovarnog lista. Primalac ne mora primiti stvari dok ne izvri pregled, a za to vrijeme stvari lee na
rizik i troak eljeznice. Ako se prilikom pregleda ne utvrdi nikakva teta, ili se utvrdi teta koju je eljeznica
ranije priznala, trokove pregleda snosi primalac, odnosno lice koje je trailo pregled.
U sluaju smetnji prilikom izdavanja, postupak eljeznice je slian kao kod smetnji pri prevozu.
uvanje stvari. eljeznica je duna za vrijeme roka isporuke stvar uvati sa panjom dobrog privrednika.
Objavljivanje tarifa. eljeznica je obavezna objaviti tarife na propisani ili uobiajeni nain.
Obaveze poiljaoca
Obavjetavanje o namjeravanom prevozu poiljalac daje podatke o vrsti, sadraju, koliini i masi
poiljke, uputnoj stanici i primaocu, kao i drugim relevantnim injenicama kako bi eljeznica mogla
blagovremeno preduzeti mjere za nesmetan i bezbjedan prevoz. Poiljalac odgovara za eventualnu tetu zbog
nedavanja podataka ili davanja pogrenih podataka.
Predaja stvari i tovarnog lista Stvari se predaju blagovremeno, upakovane na propisani ili uobiajeni
nain. eljeznica moe odbiti prijem ako su nedostaci pakovanja takvi da moe biti ugroena sigurnost lica,
kola i dobara. Ako poiljalac prekorai ugovoreno vrijeme utovara, eljeznica moe traiti posebnu naknadu,
tzv.kolsku dangubninu. Ako je rok utovara prekoraen za vie od 24 sata, eljeznica je ovlatena da na troak
i rizik poiljaoca istovari stvari i iste preda pediteru ili u javno skladite.
Plaanje prevoznih trokova Prevozni trokovi se sastoje od: vozarine, dodataka za vozarinu, naknada za
sporedne usluge te drugih naknada saglasno ugovoru i tarifi. Ope pravilo je da eljeznica ima pravo na
vozarinu za najkrai put kojim bi se stvari mogle prevesti, bez obzira na stvarni put prevoza. Postoji oboriva
pretpostavka da poiljalac ne plaa prevozne trokove ili njihov dio, ako o tome nema njegove izjave u
tovarnom listu. Smatra se da je htio da trokove snosi primalac. Meutim, poiljalac e platiti prevozne
trokove ako primalac ne iskupi tovarni list ili ne bude davao naloge za izmjene ugovora.
Obaveze primaoca
Plaanje prevoznih trokova Samo primanje tovarnog lista obavezuje primaoca na plaanje trokova u
mjeri kako je tovarnim listom odreeno. Preuzimanje tovarnog lista je pravo, a ne obaveza primaoca. Osim
toga, primalac je u obavezi plaanja svih trokova koji su nastali izvrenjem njegovih naloga i drugih
njegovih injenja ili neinjenja.
Odnoenje stvari Ako primalac prekorai ugovoreni rok za odnoenje stvari, eljeznica naplauje learinu
prema tarifi. Ukoliko se rok prekorai za vie od 14 sati, eljeznica moe stvari staviti na privremeni smjetaj.
Stvari moe i odmah prodati ako su ispunjeni odreeni uslovi (kvarljive stvari, ive ivotinje, stvar se ne
moe predati pediteru).
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Odgovornost eljeznice rgulisana je imperativnim normama, pa se ne moe iskljuiti niti ograniiti

ugovorom. eljeznica odgovara za tetu nastalu u toku prevoza zbog djeliminog ili potpunog oteenja ili
gubitka stvari, kao i za tetu nastalu zbog prekoraenja roka isporuke. Odgovornost je objektivna, to se
zasniva na teoriji interesa jer iz vrenja svoje djelatnosti eljeznica ostvaruje korist pa treba da snosi i nastale
tetne posljedice. Meutim, dejstva stroge objektivne odgovornosti eljeznice se ublaavaju po dvije grupe
razloga: opim i posebnim.
Opi (neprivilegirani) razlozi oslobaaju eljeznicu od naknade tete ako je teta nastala:
- krivicom korisnika prevoza ili nalogom poiljaoca;
- usljed mana na samoj stvari (svojstava stvari);
- usljed dejstva vie sile vanjskih uzroka koji se nisu mogli predvidjeti, izbjei niti otkloniti.
Da bi se oslobodila odgovornosti, eljeznica mora dokazati uzronu vezu izmeu nekog od navedenih uzroka
i tete.
Posebni (privilegirani) osnovi, koji vae samo za gubitak ili oteenje poiljke, ali ne i za kanjenje, su:
a) Prevoz je izvren otvorenim kolima po propisima ili ugovoru stranaka, to je upisano u tovarni list. Ovdje
postoji izuzetak: eljeznica odgovara ako je dolo do oitog manjka ili gubitka cijelih stvari;
b) Stvar nije upakovana ili je nedovoljno upakovana, zbog ega je dolo do gubitka ili oteenja;
c) teta je nastala utovarom ili istovarom koji vri poiljalac ili primalac;
d) Ako se prevozi stvar koja je po svojoj prirodi naroito izloena gubitku ili oteenju (lomljenju, hranju i
sl);
e) Stvar je predata na prevoz pod netanom ili nepotpunom deklaracijom ili se radi o stvari na koju se
primjenjuju posebne mjere predostronosti;
f) Ako je dolo do tete u prevozu ivih ivotinja dejstvom posebnih okolnosti kojma su izloene ivotinje
ili kad je na osnovu tarife, ugovora i uz naznaku u tovarnom listu trebao biti pratilac pa je to izostalo.
Specijalni razlozi za oslobaanje eljeznice od odgovornosti tiu se normalnog kala gubitka mase koji
redovno nastaje zbog svojstava stvari.
Bitno je naglasiti da eljeznica nadoknauje samo prostu tetu, osim u sluajevima kvalificirane krivnje
(namjere ili krajnje nepanje), kad plaa i izgubljenu dobit. Za obraun iznosa tete supsidijarno se koristi
berzanska, trina ili uobiajena cijena stvari u vrijeme i u mjestu predaje stvari na prevoz. U sluaju
oteenja, stepen oteenja se utvruje pregledom ili strunim vjetaenjem.
U sluaju prekoraenja roka isporuke, eljeznica odgovara samo za tetu koja je usljed toga uzokovana,
vezujui iznos za visinu vozarine (ne moe biti vea od trostrukog iznosa vozarine).
Transportno pravo poznaje princip ogranienja (limitiranja) odgovornosti prevoznika, to je sluaj i kod
eljeznice. Za sluaj gubitka ili oteenja stvari odgovornost eljeznice se ograniava na odreeni iznos koji
ona plaa po kilogramu bruto mase (teine). Visina naknade tete koju eljeznica plaa se moe poveati kad
je u tovarnom listu predvien institut plaanja tete u svrhu obezbjeenja uredne isporuke.
Ako u prevozu uestvuje vie eljeznikih preduzea, ona solidarno odgovaraju. Ako je u prevozu
uestvovalo vie eljeznikih preduzea koja je odredio poiljalac, svako preduzee odgovara samo za svoj
dio prevoza.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Odgovornost poiljaoca postoji za nastanak tete iz slijedeih razloga:

- ako je propustio priloiti potrebne isprave uz tovarni list, ili su one neispravne;
- teta nastala utovarom, istovarom, zbog pogrenog pakovanja, nedeklarisanja ili netanog deklarisanja
stvari;
- ako se ne pridrava propisanih ili ugovorenih rokova;
- za tetu prouzrokovanu treim licima ili stvarima usljed posebnih svojstava stvari koja nisu bila poznata
eljeznici.
2.6. PRESTANAK PRAVA IZ UGOVORA
Prestanak ugovora nastupa na isti nain kao i kod drugih ugovora, tj. prema opim pravilima. Potraivanja
prema eljeznici prestaju kad imalac prava iz ugovora primi poiljku. Od ovog pravila postoje slijedei
izuzeci:
- ako imalac prava dokae da je teta nastala usljed namjere ili krajnje nepanje eljeznice;
- u sluaju djeliminog gubitka ili oteenja to je utvrenoo prije prijema ili uope nije utvreno prilikom
prijema zbog propusta eljeznice;
- ako je oteenje bilo skriveno, ali je zahtjev za utvrivanje oteenja podnio im je otkrio tetu
(najkasnije 7 dana od prijema) uz obavezu dokazivanja da je do tete dolo u periodu od prijema do
izdavanja poiljke;
- ako se potraivanje odnosi na vraanje plaenih iznosa ili pouzea.
Zastara potraivanja zbog vie ili manje naplaene vozarine, dodatka n avozarinu, naknada za sporedne
usluge ili drugih trokova nastupa nakon 6 mjeseci. Ostala potraivanja zastarijevaju nakon 1 godine.
Obustava toka zastare nastaje dostavljanjem pismene reklamacije, a nastavlja dalje uruenjem pismenog
odgovora od strane eljeznice. Naknadne reklamacije o istoj stvari ne obustavljaju zastarijevanje.
3. UGOVOR O PREVOZU STVARI DRUMOM (CESTOM)
Pojam ugovora. Ugovorom se drumski transporter uz naknadu obavezuje poiljaocu da e stvari unutar
odreenog ili odredivog roka u neoteenom stanju prevesti iz mjesta otpreme u mjesto opredjeljenja i tamo
ih staviti na raspolaganje poiljaocu ili licu koje on odredi.
Vrste prevoza i ugovora. Prema predmetu, drumski transport se dijeli na prevoz putnika, prevoz robe i prevoz
prtljaga. Po nainu organiziranja, postoji javni drumski prevoz i prevoz za vlastite potrebe. Javni prevoz
obavljaju poslovni subjekti kao svoju registrovanu djelatnost. Prevoz za vlastite potrebe ne obuhvata vrenje
prevoznikih usluga treim licima.
Javni drumski prevoz obavlja se kao prevoz u linijskom i u slobodnom drumskom saobraaju. Linijski prevoz
se odvija po unaprijed utvrenom redu vonje, sa unaprijed odreenom poetnom i krajnjom stanicom i
meustanicama. Cijena i ostali uslovi prevoza su unaprijed utvreni tarifom objavljenom na propisani ili
uobiajeni nain. U slobodnom drumskom prevozu, uslovi se odreuju ugovorom, mada se i za ovaj vid
prevoza mogu unaprijed donijeti uslovi poslovanja i tarife.
Pravni izvori. Na meunarodnom planu, znaajne su 2 konvencije: Konvencija o ugovoru za meunarodni

prevoz robe drumom CMR konvencija (eneva, 1956) i Carinska konvencija o meunarodnom prevozu
robe na osnovu karneta TIR konvencija (eneva, 1959). U domaem pravu osnovni izvori su ZOO i
posebni zakoni Zakon o prevozu u drumskom saobraaju i Zakon o meunarodnom drumskom transportu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
3.2. ZAKLJUIVANJE, TOVARNI LIST I ELEMENTI UGOVORA
Zakljuivanje. Ugovor je neformalan i moe se zakljuiti na bilo koji nain. Naelno postoji sloboda
ugovaranja, koja je donekle ograniena u linijskom prevozu.
Tovarni list se izdaje na zahtjev poiljaoca ili prevoznika. On predstavlja dokaz o zakljuenom ugovoru,
uslovima ugovora i prijemu stvari od strane prevozioca. Izdaje se u 3 originalna primjerka: prvi ide
poiljaocu, drugi prati poiljku, a trei ostaje prevozniku. Obavezni sastojci tovarnog lista su:
- podaci o poiljaocu, primaocu i prevozniku (ime i adresa, odnosno naziv i sjedite), te identifikacija
prevoznog sredstva;
- mjesto utovara i istovara;
- uobiajeni opis stvari koje se prevoze i nain pakovanja, broj paketa i oznake, bruto teina poiljke ili
koliina izraena na drugi nain;
- trokovi u vezi sa prevozom;
- instrukcije vezane za carine i druge formalnosti;
- spisak isprava priloenih uz tovarni list.
Poiljalac odgovara za sve trokove i tetu koja nastane usljed unoenja netanih ili netpotpunih podataka u
tovarni list. Prevoznik nije obavezan ispitivati ispravnost dokumenata koji se prilau. Kad je izvrio provjeru
podataka uensenih u tovarni list, prevoznik unosi svoje primjedbe. Ako primjedbe nisu upisane, smatra se da
faktiko stanje odgovara onome koje je upisano u tovarnom listu.
Poiljalac i prevoznik se mogu sporazumjeti da se izda prenosivi tovarni list (po naredbi ili na donosioca). U
tom sluaju, na primjerku originala koji se predaje poiljaocu, mora biti naznaeno da se radi o prenosivom
tovarnom listu, jer samo taj primjerak ima znaaj hartije od vrijednosti. Na ostala 2 originalna primjerka se
samo upisuje notifikacija da je izdat prenosivi tovarni list.
Bitni elementi ugovora su: ugovorne strane, primalac, mjesto otpreme i mjesto opredjeljenja, stvari koje se
prevoze i naknada za prevoz. Kao bitni elementi se najee uzimaju sastojci tovarnog lista.
Obaveze drumskog prevoznika
Stavljanje m/v na raspolaganje poiljaocu. Ugovorom se najee odreuje tip vozila koje vri prevoz.
Ako to nije sluaj, smatra se da je izbor preputen prevozniku. Vozilo se postavlja na mjesto i u vrijeme
odreeno ugovorom. Ako to nije odreeno, prevoznik je duan vozilo postaviti na najblie mjesto koje
ispunjava uslove za utovar, najkasnije u vrijeme koje omoguava utovar stvari prije isteka radnog vremena
poiljaoca.
Preuzimanje stvari na prevoz. To je zbirni pojam za niz radnji koje prevoznik mora preduzeti da bi stekao
detenciju stvari. Tu spada provjera stanja i teine poiljke, pregled oznaka, prijem stvari i dokumenata, a
prema okolnostima sluaja i utovar stvari. Prilikom preuzimanja prevoznik kontrolie spoljnje stanje poiljke
i njenog pakovanja, a svoje rezerve upisuje u tovarni list.
uvanje stvari primljenih na prevoz je obaveza koja traje od trentutka prijema do predaje stvari.
Prevoz stvari je osnovna obaveza prevoznika. Ako prevozni put nije preciziran redom vonje ili ugovorom,
prevoznik je duan stvari prevesti putem koji najvie odgovara interesima poiljaoca. Ako rok prevoza nije
ugovoren, prevoznik je duan izvriti prevoz u roku koji je uobiajen za prevoz takve stvari. Vrijeme prevoza
WWW.BH-PRAVNICI.COM
obuhvata rok otpreme i rok prevoenja. Rok otpreme je vrijeme od utovara do poetka prevoza, a rok prevoza
je vrijeme od poetka prevoza do predaje tovarnog lista primaocu.
Ako prevoz nije mogue izvriti u ugovorenom roku i pod ugovorenim uslovima, prevoznik e traiti
instrukcije od lica ovlatenog za raspolaganje teretom. Ako ne dobije instrukcije u razumnom roku, prevoznik
e preduzeti mjere zatite imaoca prava.
Postupanje po uputstvima imaoca prava. Naknadna uputstva mogu davati poiljalac, primalac i imalac
prenosivog tovarnog lista 4 . Nalozi moraju biti izdati u pisanoj formi, uz potvrdu prijema od strane
prevoznika. Nije doputeno viestruko davanje uputstava. Naime, ako imalac prava naredi predaju stvari
drugom licu, to drugo lice nema pravo imenovati drugog adresata. Ovlateno lice koje se poslui pravom na
davanje instrukcija duno je prevozniku nadoknaditi odgovarajue trokove i eventualnu tetu.
Isporuka poiljke primaocu obuhvata predaju stvari, predaju dokumenata, kao i radnje primaoca vezane za
njihovo prihvatanje. Istovar stvari vri primalac, ako ugovorom nije drugaije odreeno. Primalac ima pravo
da zahtijeva utvrivanje istovjetnosti poiljke,odnosno ako je poiljka oteena u emu se sastoji oteenje.
Ako je poiljku preuzeo bez prigovora, smatra se da mu je stvar predata u stanju koje je utvreno u tovarnom
listu. Naknadna reklamacija se moe staviti u prekluzivnom roku od 7 dana od dana predaje stvari.
U sluaju smetnji u isporuci, postupak je kao i kod eljeznikog prevoza.
Obaveze poiljaoca
Obavjetavanje o prevozu i predaja potrebnih dokumenata;
Pakovanje i oznaavanje stvari priprema poiljke Ako utvrdi nedostatke u pakovanju, zavisno od
propisa i ugovora, drumski prevoznik moe odbiti prevoz i odustati od ugovora, traiti popravljanje
pakovanja, sam izvriti popravku na troak poiljaoca ili staviti prigovor u tovarni list i izvriti prevoz.
Utovar stvari Ova obaveza je dispozitivne prirode, jer se ugovorom moe odrediti drugaije. Ako stvar
nije utovarena u ugovorenom roku iz razloga za koje odgovara poiljalac, poiljalac ima pravo na dodatno
vrijeme utovara koje iznosi najvie polovinu ugovorenog vremena predvienog za utovar. Za dodatno
vrijeme utovara prevoznik ima pravo na posebnu naknadu, u skladu sa ugovorom ili tarifom.
Plaanje naknade za prevoz je dispozitivna obaveza poiljaoca. Naknada za prevoz obuhvata vozarinu,
dodatke na vozarinu, dangubninu i trokove. Vozarina obuhvata trokove koji se odnose na koritenje vozila,
rad osoblja ukljuujui zaradu prevoznika, te dabine na vozilo. Dodaci predstavljaju iznose koji se dodaju na
vozarinu kad ona obraunata po standardnim elementima ne bi ostvarila ekvivalentnost inidbi iz ugovora.
Dangubnina je naknada tete koju je prevoznik trpio usljed zadravanja vozila izazvanih postupcima imaoca
prava.
Obaveze primaoca
Plaanje naknade za prevoz. Primalac ima obavezu plaanja ako je to poiljalac naveo u tovarnom listu ili
ako poiljalac u tovarnom listu nije preuzeo obavezu plaanja naknade.
4
Mogui sadraj naloga je kao kod ugovora o prevozu eljeznico m
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Istovar stvari je obaveza primaoca ako ugovorom nije drugaije odreeno. Ukoliko primalac ne istovari
stvari, prevoznik to moe uiniti sam, a na teret i rizik primaoca.
Odgovornost drumskog prevoznika predstavlja kombinaciju objektivnog i subjektivnog sistema na bazi

pretpostavljene krivice. Drumski prevoznik moe odgovarati za gubitak ili oteenje stvari, ili zakanjenje u
prevozu. Moe se osloboditi odgovornosti ako dokae da je do toga dolo usljed radnji ili propusta korisnika
prevoza, prirodih svojstava stvari ili usljed okolnosti koje prevoznik nije mogao predvidjeti, izbjei niti
otkloniti.
Posebni osnovi iskljuenja odgovornosti vae samo za gubitak ili oteenje stvari i to u slijedeim
sluajevima:
a) Upotreba otvorenih i nepokrivenih vozila, ako je izriito ugovorena i upisana u tovarni list;
b) Nedostatak ili loe stanje ambalae, zbog ega je dolo do gubitka ili oteenja stvari;
c) teta je nastala utovarom ili istovarom koji vri poiljalac ili primalac;
d) Ako se prevozi stvar koja je po svojoj prirodi naroito izloena gubitku ili oteenju (lomljenju, hranju i
sl);
e) Nedovoljna ili nepotpuna oznaka ili brojke na paketima
f) Prevoz ivih ivotinja.
Ako je utvreno postojanje nekog od navedenih osnova, oborivo se pretpostavlja da je upravo on uzrokovao
tetu. Ova pretpostavka ne vai ako je dolo do neuobiajenog manjka, ako je prevoz obavljen specijalno
opremljenim vozilom ili ako se radi o prevozu ivih ivotinja. U ovim sluajevima prevoznik mora dokazati
da je preduzeo sve neophodne mjere da do tete ne doe.
Naelno, drumski prevoznik nadoknauje samo prostu tetu prema vrijednosti stvari, odnosno berzanskim ili
tekuim cijenama. U sluaju zakanjenja, prevoznik nadoknauje dokazanu tetu koja ne moe biti vea od
iznosa naknade za prevoz.
Ako je pored ugovornog prevoznika bio angaovan i podprevoznik (podvozar), za tetu uzrokovanu radnjama
podprevoznika odgovara prevoznik, uz mogunost regresa. U sluaju da je podvozar od ugovornog
prevoznika sa poiljkom preuzeo i tovarni list, njegova odgovornost je solidarna jer se po zakonu smatra da je
on postao ugovorna strana. Kod uzastopnih prevoza solidarno odgovaraju ugovorni prevoznik, posljednji
prevoznik i prevoznik na ijem dijelu puta je prouzrokovana teta. Ako se ne moe ustanoviti na ijem dijelu
puta je dolo do tete, solidarno odgovaraju svi prevoznici.
Odgovornost poiljaoca. Poiljalac odgovara zbog: netanih i nepotpunih podataka unesenih u tovarni list,
nedostataka vezanih za isprave koje se prilau uz tovarni list, neispravan prenos prenosivog tovarnog lista,
prevoz opasnih stvari bez upozorenja prevoznika, nepridravanja uputstava prevoznika prilikom utovara,
slaganja i istovara stvari.
3.5. PRESTANAK PRAVA IZ UGOVORA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prestanak ugovora. Redovan nain je ispunjenje, a ugovor moe prestati na bilo koji od opih naina.
Mogui nain prestanka je i odustanak jedne od ugovornih strana. Poiljalac moe odustati ako prevoznik
kasni sa otpoinjanjem prevoza tako dugo da poiljalac vie nema interesa za ugovoreni prevoz. Prevoznik
moe odustati ako poiljalac ne utovari poiljku i nakon isteka naknadnog roka za utovar.
Zastara potraivanja nastupa po isteku 1 godine. Kad se radi o oteenju ili zakanjenju, rok zastare poinje
tei od dana predaje stvari. Kod potraivanja nastalih po osnovu gubitka stvari, rok poinje tei od dana kad
se prema okolnostima sluaja smatra da je stvar izgubljena.
4. UGOVOR O PREVOZU STVARI U POMORSKOJ PLOVIDBI
Osnovni domai pravni izvor je Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi. U ovoj oblasti brojne su i
meunarodne konvencije. Ugovorom se brodar obavezuje da preveze stvari brodom, a naruilac e platiti
odreenu cijenu prevoza.
Postoje 3 tipa brodarskih ugovora: na vrijeme (time charter), na putovanje (voyage charter) i ugovor o
podarteru (subcharter).
Ugovor je naelno neformalan. Postoje 2 izuzetka: brodarski ugovor za vie putovanja i brodarski ugovor na
vrijeme za cio brod, koji moraju biti sainjeni u pisanoj formi. U linijskoj plovidbi zakljuuje se putem
zakljunice.
Teretnica ili konosman je isprava sa obiljejem hartije od vrijednosti koju brodar izdaje krcatelju na ukrcane
stvari i koja prati teret do odredita. Ona je dokazno sredstvo o postojanju i sadraju ugovora.
Bitni elementi ugovora su stranke, teret, put i cijena usluge. Ugovorne strane su brodar i naruilac. Primalac i
krcatelj nisu stranke ugovora.
Obaveze stranaka. Obaveze brodara su:

1. Postavljanje broda u luci ukrcaja i prevoz ugovorenim brodom;
2. Izdavanje odgovarajuih isprava;
3. Ukrcaj, prevoz i predaja tereta, te obaveza uvanja tereta za vrijeme prevoza.
Obaveze korisnika prevoza su: doprema tereta do pristanita luke ukrcaja i otprema iz pristanita destinacije,
predaja isprava, te plaanje vozarine i trokova.
Odgovornost brodara je po svojoj prirodi subjektivna odgovornost sa pretpostavljenom krivicom, a

odgovornost naruioca prevoza je subjektivna.
Za prestanak ugovora vae opa pravila, a pod odreenim uslovima mogu je prestanak i jednostranim
raskidom. Zastara potraivanja nastupa po isteku 1 godine.
5. UGOVOR O PREVOZU STVARI U ZRANOJ PLOVIDBI
Pojam. Ugovorom se prevoznik obavezuje da avionom preveze stvar od jedne do druge zrane luke, a
naruilac da plati prevozninu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Vrste. Kad se zakljui ugovor o prevozu stvari avionom za jedan ili vie prevoza, radi se o ugovoru na
putovanje (arter na putovanje). Moe se angaovati cijeli kapacitet ili dio aviona. ei je ugovor kojim se
angauje cijeli avion.
Pravni izvori. Na meunarodnom planu donesen je niz konvencija, meu kojima je najvanija tzv.Varavska
konvencija, izmijenjena sa nekoliko protokola (Haki, Gvatemalski i Montrealski). Formirano je
meunarodno udruenje zranih prevoznika (IATA) u koju su ukljueni sve znaajnije aviokompanije.
Unutranji pravni izvori su Zakon o obligacionim i osnovnim materijalno-pravnim odnosima u zranoj
plovidbi i ZOO.
5.2. ZAKLJUIVANJE I BITNI ELEMENTI UGOVORA
Zakljuivanje ugovora u linijskom prevozu vri se putem rezervacije, koja ima pravni znaaj predugovora.
Ugovor o prevozu stvari u zranoj plovidbi je naelno neformalan i moe se zakljuiti na bilo koji nain. Od
ovog naela postoje 3 izuzetka, u kojima je ugovor formalan, a to su:
1. Ugovor o prevozu stvari cijelim zrakoplovom na odreeno vrijeme;
2. Ugovor za vie prevoza;
3. Ugovor o posebnoj usluzi zrakoplovom (zapraivanje, gaenje poara, izbacivanje letaka itd).
Tovarni list se koristi i kod ove vrste prevoza. Njegovo izdavanje je fakultativno poiljalac ga sainjava na
zahtjev prevoznika, a moe ga i prevoznik izdati u ime poiljaoca. On predstavlja dokaz o zakljuenju i
sadraju ugovora, kao i dokazno sredstvo da je avionski prevoznik primio stvari na prevoz. Moe imati
obiljeja hartije od vrijednosti ako se na primjerak poiljaoca upie klauzula po naredbi ili na donosioca.
Obavezni elementi tovarnog lista su: mjesto i datum izdavanja, mjesta polaska i opredjeljenja, identifikacija
poiljaoca i primaoca, vrsta i koliina stvari, te spisak isprava koje se prilau. Izdaje se u 3 originalna
primjerka za prevoznika, poiljaoca i primjerak koji prati stvari.
Bitni elementi ugovora su stranke, mjesto prijema i predaje stvari, predmet prevoza i cijena, te forma ako je
predviena zakonom kao obavezna.
Obaveze zranog prevoznika
Prijem stvari na prevoz prevoznik je obavezan primiti stvari prema opim uslovima poslovanja i ugovoru.
Stvari prima na aerodromu ili drugom odreenom mjestu. Utovar po pravilu vri sam prevoznik, a prilikom
preuzimanja moe izvriti provjeru poiljke.
Utovar i istovar stvari ova obaveza obuhvata sve manipulacije stvarima od mjeta prijema do mjesta
izdavanja.
Prevoz stvari vri ga ugovoreni prevoznik, ali on prevoz moe povjeriti stvarnom prevozniku ukoliko
obezbijedi iste ili sline uslove prevoza. Kod prevoza stvari na odreeno vrijeme cijelim zrakoplovom, za
povjeravanje stvarnom prevozniku potrebna je saglasnost naruioca.
Traenje uputstava kad nastanu smetnje obaveza postoji ako nastanu smetnje koje bi trajale due ili ije
je trajanje neizvjesno. Ako okolnosti ne dozvoljavaju da prevoznik trai instrukcije ili nije u mogunosti
postupiti po dobivenim instrukcijama, on moe: izvriti pretovar stvari, stvari vratiti u mjesto polaska ili
postupiti na drugi nain titei interese imaoca prava.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Postupanje po naknadnim nalozima naloge moe dati poiljalac (sve dok primalac nije istakao zahtjev za
preuzimanje stvari i tovarnog lista) i ovlateni imalac prenosivog tovarnog lista. Poiljalac moe traiti:
povlaenje stvari sa aerodroma polaska ili opredjeljenja, zadravanje stvari na bilo kojem mjestu slijetanja,
isporuku stvari licu koje nije oznaeno u tovarnom listu kao primalac i vraanje stvari u mjesto polaska.
Trokovi izvrenja naloga idu na teret nalogodavca. Prevoznik moe odbiti nalog u slijedeim sluajevima:
- ako izvrenje nije mogue;
- ako bi nastala teta davaocu naloga ili prevozniku;
- kada su trokovi izvrenja naloga vei od vrijednosti stvari koja se prevozi;
- ako bi izvrenje krilo carinske i druge prinudne propise.
U svim sluajevima odbijanja prvoznik je duan bez odlaganja obavijestiti nalogodavca, a sa stvarima
raspolagati kao savjestan privrednik.
Predaja stvari prevoznik stvari predaje na aerodromu mjesta opredjeljenja, ako nije ugovoreno drugaije.
Ako primalac prilikom preuzimanja ne stavi primjedbe na oteenja stvari, smatra se da su stvari predate u
onom stanju koje je navedeno u tovarnom listu. Objektivni rok za reklamaciju skrivenih oteenja je 14 dana
od dana prijema stvari.
U sluaju smetnji kod preuzimanja, postupak je isti kao i kod drugih oblika prevoza, s tim to je rok za
prodaju stvari 30 dana od dana stavljanja stvari na uvanje.
Obaveze naruioca prevoza i primaoca
Plaanje cijene (prevoznine) prevoznina se utvruje ugovorom i ostaje nepromijenjena bez obzira na
trajanje prevoza, pod uslovom da se mjesto opredjeljenja ne mijenja. Vai pravilo o tzv.mrtvoj vozarini
plaa se puna prevoznina, mada nije utovareno nita ili je utovareno manje od ugovorenog.
Prevozninu plaa primalac ili ovlateni imalac prenosivog tovarnog lista, osim ako je u ugovoru ili tovarnom
listu izriito navedeno da plaa naruilac ili poiljalac. Prevoznik ima zakonsko zalono pravo na stvarima
koje je preuzeo na prevoz. Radi se o koneksnom pravu.
Izdavanje tovarnog lista i drugih isprava poiljalac odgovara za tanost podataka i izjava unesenih u
tovarni list.
Upozorenje na posebne osobine stvari ova obaveza je zajednika za sve vrste transporta (misli se na
opasne stvari, dragocjenosti i sl).
5.4. ODGOVORNOST U ZRANOM PREVOZU
Odgovornost zranog prevoznika. Prevoznik odgovara po sistemu subjektivne pretpostavljene odgovornosti

za gubitak ili oteenje stvari, kao i za tetu nastalu kanjenjem. Nee odgovarati ako dokae da je preduzeo
sve potrebne mjere da se teta izbjegne, odnosno ako dokae da te mjere nije bilo mogue preduzeti.
Ako prevoznik ne preda stvar u roku od 7 dana od dana kad je to bio duan uiniti po ugovoru, smatra se da
je stvar izgubljena u toku prevoza. Prvoznik odgovara za vrijednost izgubljene stvari, a plaena prevoznina se
vraa. Kod oteenja prevoznik odgovara za umanjenje vrijednosti stvari. Kod odgovornosti za kanjenje,
visina naknade ne moe biti vea od dvostrukog iznosa prevoznine.
U zranom prevozu postoji institut ogranienja odgovornosti prevoznika. Gornji iznos naknade tete se
odreuje po kilogramu bruto teine stvari. Ogranienje odgovornosti ne vai u sluaju da je teta nastala
usljed namjere ili krajnje nepanje prevoznika.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ugovorom se odgovornost prevoznika moe iskljuiti ili ograniiti, ali samo za sluaj gubitaka ili oteenja
koja nastanu zbog prirode ili nedostataka stvari koje se prevoze. Potraivanja iz ugovora o prevozu imalac
prava ostvaruje podnoenjem pismene reklamacije, sa odgovarajuim dokazima. Istekom 30 dana od dana
dostave reklamacije svoje potraivanje moe ostvariti tubom.
Odgovornost naruioca i poiljaoca. Naruilac odnosno poiljalac odgovara za svaku tetu koju prevoznik
pretrpi usljed neipravnih, netanih ili nepotpunih podataka i izjava. Takoe odgovara za tete koje nastanu
usljed svojstava stvari datih na prevoz, ukoliko nije upozorio prevoznika na ta svojstva.
6. UGOVOR O PREVOZU STVARI U UNUTRANJOJ PLOVIDBI
Obuhvata prevoz rijekama, jezerima i kanalima, odnosno unutranjim plovnim putevima. Regulisan je istim
pravnim izvorima kao i pomorski i na njegovo zakljuivanje se primjejnuju ista pravila. Za razliku od
pomorskog prevoza, ukrcavanje stvari ovdje vri poiljalac (krcatelj), osim kod brodova linijske plovidbe
gdje brodar preuzima stvari ispod ekrka.
DIO ETVRTI
UGOVORI O LICENCI, GRAENJU I OSIGURANJU
1. UGOVOR O LICENCI
1.2. POJAM I BITNI ELEMENTI UGOVORA
Pojam. Ugovorom o licenci se obavezuje davalac licence da sticaocu uz naknadu ustupi pravo iskoritavanja
izuma, tehnikog znanja i iskustva, iga uzorka ili modela. Ugovor je dvostrano obavezan, komutativan,
teretan i formalan pismena forma je bitan element ugovora.
Izvori. Od meunarodnih izvora najznaajniji su: Konvencija o osnivanju svjetske organizacije za

intelektualno vlasnitvo, Pariska konvencija za zatitu industrijskog vlasnitva (1883), Madridski sporazum o
meunarodnoj registraciji igova (1981) i Lokarnski sporazum za meunarodnu klasifikaciju uzoraka i
modela (1968). Od domaih izvora, najznaajniji su Zakon o industrijskom vlasnitvu u BiH i Zakon o
vanjskotrgovinskom poslovanju.
Bitni elementi ugovora su subjekti, predmet, cijena i forma. Subjekti su davalac i primalac licence. Kao
primalac se moa javiti bilo koje fiziko ili pravno lice. Davalac moe biti:
- vlasnik apsolutnog prava industrijske svojine koje se prenosi;
- nosilac prava iskoritavanja objekta industrijske svojine;
- podnosilac prijave patenta, uzorka ili modela, odnosno iga.
Predmet ugovora je ovlatenje na iskoritavanje nekog od objekata prava industrijske svojine. Cijena mora
biti odreena ili odrediva. Moe se ugovoriti u paualnom iznosu, po komadu proizvoda, srazmjerno
trokovima proizvodnje ili prema dobiti. Pismena forma ugovora propisana je zakonom.
Obaveze davaoca licence su: predaja predmeta licence, davanje uputstava i objanjenja, garancije za tehnike
osobine, te garancija za pravne osobine prenesenog prava.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Predaja predmeta licence sastoji se od 3 radnje: uruenja patenta ili drugog spisa, dozvole za koritenje i
predaje tehnike dokumentacije potrebne za praktinu primjenu predmeta licence.
Prema Zakonu, davalac garantuje sticaocu licence tehniku izvodljivost i tehniku upotrebljivost predmeta
licence. Osim toga, prema Zakonu o vanjskotrgovinskom poslovanju, ugovor mora sadravati jo 2 garancije:
(1) da e se primjenom licence dobiti proizvod ugovorenog kvaliteta i (2) da su dobijeni proizvodi nekodljivi
za ivot i zdravlje ljudi, i za prirodnu okolinu.
Garancija za pravne osobine prenesenog prava zasnovana je na zakonu i ima svojstva prirodnog elementa
ugovora. Davalac garantuje da pravo pripada njemu i da nema ogranienja u korist lica koja nisu stranke
ugovora. Kod iskljuive licence davalac garantuje i da pravo nije ustupio drugom ni potpuno ni djelimino.
Obaveze primaoca licence su: iskoritavanje predmeta licence i plaanje ugovorene naknade. Ovo su
osnovne obaveze, a eventualne ostale obaveze zavise od vrste ugovora.
Sticalac je duan iskoritavati predmet licence na ugovoreni nain, u ugovorenom obimu i granicama. On
nema pravo iskoritavati naknadna usavravanja (suprotno se moe ugovoriti, odnosno moe biti propisano
posebnim zakonom).
Kod ugovora o licenci know-how, ukljuujui i nepatentirani izum, sticalac ima zakonsku obavezu da trajno
uva u tajnosti dobijena znanja. Ako je ustupljena licenca iga kojim se proizvodi obiljeavaju, primalac
moe svoje proizvode obiljeiti tim igom samo ako je njihov kvalitet isti kao kod robe davaoca licence.
Pored toga, roba mora imati oznaku da je proizvedena po licenci i kad se ne prodaje pod odreenim robnim
igom.
Odgovornost davaoca licence je objektivna u 2 sluaja: kod krenja garancije za tehniku izvodljivost i
upotrebljivost i u sluaju pravnih nedostataka. Prava sticaoca licence ista su kao kod ugovora o prodaji (za
skrivene materijalne nedostatke, odnosno za pravne nedostatke prodane stvari). U ostalim sluajevima
odgovornost davaoca licence je subjektivna i vae opa pravila.
Odgovornost sticaoca licence je objektivna za neizvravanje njegovih novanih obaveza. U ostalim

sluajevima davalac odgovara po principu pretpostavljene subjektivne odgovornosti.
1.5. VRSTE LICENCI I PODLICENCA
Klasifikacija licenci zavisi od kriterija koji se uzima u razmatranje. Osnovna podjela je na neiskljuive i
iskljuive licence, u zavisnosti od toga da li je davalac zadrao za sebe neko pravo ili ne. Po vremenskom
kriteriju, licenca moe biti vremenski ograniena i neograniena. Isto vai i za prostorni kriterij.
Prema namjeni za koju se preneseno pravo moe koristiti, licence se dijele na one za proizvodnju, upotrebu i
prodaju proizvoda dobijenih licenciranim postupkom ili obiljeenih ustupljenim igom. U vanjskotrgovinskoj
razmjeni licence se mogu podijeliti na uvozne i izvozne.
Pogonska licenca je licenca koje nije prenosiva bez istovremenog prenosa samog pogona u kome se koristi.
Koncernska licenca je ona iji je nosilac koncern, ali je namijenjena preduzeima u njegovom sastavu.
Podlicenca je ugovor izmeu primaoca iskljuive licence i treeg lica o prenosu prava iskoritavanja
predmeta ugovora o licenci. Ovakva mogunost postoji ako ugovorom o licenci nije izriito predvieno
drugaije. Primalac podlicence naelno nije ni u kakvom pravnom odnosu sa prvobitnim davaocem licence.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Postoji jedan zakonski izuzetak davalac licence je ovlaten da svoja potraivanja prema primaocu licence
(koja ovaj ne ispunjava) naplati neposredno od primaoca podlicence.
1.6. PRESTANAK UGOVORA O LICENCI
Protekom vremena ugovor prestaje ako je ugovoren na odreeno vrijeme. Moe biti produen
konkludentnim radnjama ako primalac nastavi iskoritavati predmet ugovora, a davalac se tome ne protivi.
U ovakvom sluaju smatra se da je ugovor produen na neodreeno vrijeme, a prestaju vaiti obezbjeenja
data od strane treih lica.
Otkazom bilo koje strane prestaju ugovori zakljueni na neodreeno vrijeme. Prema dispozitivnim normama
ZOO, ugovor se ne moe otkazati tokom prve godine, a nakon toga otkazni rok je 6 mjeseci.
Smrt fizikog lica kao davaoca i primaoca licence naelno ne utie na ugovor. Nasljednici sticaoca licence
stupaju u ugovor samo pod uslovom da produavaju djelatnost njihovog prethodnika.
Steaj ili redovna likvidacija primaoca licence daju pravo davaocu da otkae ugovor. Obrnuto ne vai.
2. UGOVOR O GRAENJU
2.1. POJAM UGOVORA I IZVORI PRAVA
Pojam ugovora. Ugovor o graenju je ugovor o djelu kojim se izvoa obavezuje da e prema odreenom
projektu u ugovorenom roku na odreenom zemljitu sagraditi graevinu ili izvriti neke druge graevinske
radove, a naruilac se obavezuje da e mu za to isplatiti odreenu cijenu.
Izvori prava najvaniji su ZOO, Zakon o prostornom ureenju i Zakon o ustupanju izgradnje investicionih
objekata.
2.2. STRANKE I ZAKLJUIVANJE UGOVORA
Stranke su naruilac i izvoa (investitor i graevinar). Izvoa moe biti:

- privredni subjekt registrovan za tu vrstu djelatnosti, odnosno organizacija koja je osigurala poslovnu
saradnju sa takvim subjektom;
- vie registrovanih subjekata istovremeno konzorcij. Ovo je sluaj kod velikih investicionih projekata.
Da bi ugovor o graenju bio posao poslovnog prava, potrebno je da i investitor bude privredni subjekt.
Prethodne radnje obuhvataju sainjavanje investicionog programa i tehnike dokumentacije, zatim

pribavljanja odobrenja (dozvole) za gradnju, te obezbjeenje finansijskih sredstava.
Investicioni program je elaborat iz kojeg se vidi o kakvom se objektu radi, daje se analiza uslova za izgradnju
i dokazuje da je izvoenje radova ekonomino, rentabilno i drutveno opravdano, te da je funkcionalnost
objekta cjelishodna. On sadri: opis i karakteristike objekta, opreme, postrojenja i montae, zatim analizu
uslova za izgradnju i eksploataciju objekta, potrebna obrtna sredstva, vrijednost prethodnih ulaganja, izvore
finansiranja, trajanje izgradnje, poetak eksploatacije itd. Program moe izraditi sam investitor ili to moe
povjeriti preduzeu koje je registrirano za tu djelatnost.
Investicioni program je preduslov za izradu investicione tehnike dokumentacije, bez koje se ne moe
sklapati ugovor o izgradnji objekta, odnosno izvoenju radova. Tehnika dokumentacija se radi na osnovu
uslova utvrenih u urbanistikoj saglasnosti. Investiciona tehnika dokumentacija je elaborat koji sadri
WWW.BH-PRAVNICI.COM
razliite projekte (graevinski, tehnoloki, projekat instalacija itd). Zakonom je propisana obaveza da postoji
projekat za izvoenje. Po sporazumu stranaka, izradi ovog projekta moe da prethodi idejni projekat. U
praksi se idejni projekat redovno radi, jer se na osnovu njega izdaje urbanistika saglasnost.
Izradom investicione tehnike dokumentacije se bave posebne organizacije koje su registrovane za takav rad.
Izuzetno, za manje radove tu dokumentaciju moe izraditi sam investitor ako je to propisom dozvoljeno i bez
posebne registracije, naravno ako ima odgovarajue strunjake.
Odobrenje za graenje na zahtjev investitora izdaje nadleni opinski organ uprave (za neke objekte
nadlean je federalni organ). Njime se potvruje da su ispunjeni svi uslovi predvieni u Zakonu o prostornom
ureenju. Odobrenje se mora izdati ili odbiti u roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva i prestaje vaiti
ako radovi nisu zapoeti u roku koji je naveden u odobrenju. Urbanistika saglasnost vai 1 godinu, a
odobrenje za graenje 10 godina od dana izdavanja. Postupak podnoenja zahtjeva i davanja odobrenja
detaljno je ureen Zakonom o prostornom ureenju. Zapoinjanje gradnje bez odobrenja je privredni prestup
i krivino djelo sa zaprijeenom kaznom zatvora u trajanju 1-3 godine.
Izbor saugovaraa. Investitor odluuje da li e saugovaraa izabrati javnim nadmetanjem (ponudbenom

licitacijom), prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom. Neposredna pogodba ne dolazi u obzir ako se
radi o stranom izvoau radova. Prema ZOO, poziv na nadmetanje radi izvrenja odreenih radova obavezuje
privatnog investitora da sklopi ugovor sa onim ko ponudi najniu cijenu, osim ako je tu obavezu iskljuio u
pozivu za nadmetanje. S druge strane, investitor objekta koji se gradi dravnim sredstvima duan je ugovor
zakljuiti sa najpovoljnijim, a ne najjeftinijim dakle sa onim ija ponuda najbolje odgovara svim uslovima
nadmetanja.
Javno nadmetanje ili ofertalna licitacija je jednostrani graanskopravni posao kojim se investitor javno
obavezuje da e primiti i razmotriti sve ponude za zakljuenje ugovora o graenju koje odgovaraju uslovima
javnog poziva, ili da e preduzeti i druge radnje vezane za eventualno zakljuivanje odreenog ugovora.
Odluku o raspisivanju javnog nadmetanja donosi organ upravljanja investitora i objavljuje u slubenom
glasilu i sredstvima javnog informisanja. Oglas sadri kratek opis objekata i radova, kao i blie uslove za
ustupanje izgradnje. Ako su ti elementi brojni i sloeni, po pravilu se uobliavaju u tender.
Tender po pravilu sadri vie elemenata i to:

1. Uputstvo ponuaima, u kome investitor potencijalne izvoae obavjetava o svim relevantnim radnjama
i momentima popunjavanja i predaje ponuda, eventualne izmjene ponuda, te postupku koji e se provesti
sa ponudama.
2. Opi, a po potrebi i posebni uslovi za izgradnju konkretnog objekta ili izvoenje radova
3. Zbirka obrazaca: od formulara za dobijanje informacija, preko tipske ponude i formulara ugovora do
garancije koja se mora dostaviti uz ponudu;
4. Svi potrebni planovi i projekti.
Prikupljanje ponuda se sastoji u neposrednom (ne putem javnog oglasa) pozivanju odreenog kruga
izvoaa da dostave svoje ponude za izgradnju. Krug lica koja se pozivaju se obavezno odreuje licitacijom o
podobnosti. Licitacija o podobnosti je jednostrani graanskopravni posao kojim se investitor javno obavezuje
da e prema jedinstvenim mjerilima utvrditi podobnost svakog prijavljenog subjekta za izvoenje odreenog
objekta ili radova, te da e onima koji se kvalificiraju uputiti poziv da poalju svoje ponude.
Postupak licitacije o podobnosti slian je postupku ofertalne licitacije. Razlike su u slijedeem:

1. Oglas mora sadravati i zahtjev za podatke o linosti izvoaa (oprema, kadrovi, referens lista i sl);
2. Odluka se ne odnosi na najpovoljnijeg, nego na sve izvoae koji su se kvalificirali;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. Poziv na dalje pregovore i zakljuenje ugovora moe se uputiti samo jednom ili nekim ve kvalificiranim
izvoaima.
Neposredna pogodba mogua je samo u sluajevima koji su predvieni zakonom. Ti se sluajevi mogu
podijeliti u 2 grupe. U prvu grupu spadaju sluajevi u kojia licitacija nije ni potrebna, a to su:
1. Nakon nepogoda i drugih nepredvienih dogaaja, sa ciljem otklanjanja tetnih posljedica;
2. Radi ostvarivanja odreenih programa stambene izgradnje i objekata infrastrukture;
3. Na objektima od posebnog znaaja za odbranu;
4. Na bazi sporazuma investitora i izvoaa o zajednikom finansiranju izgradnje.
5. Ako ukupna predraunska vrijednost objekta ili radova po tehnikoj dokumentaciji ne prelazi zakonski
minimum;
6. Ako se vri zamjena ili dopuna opreme.
Druga grupa sluajeva se odnosi na situacije u kojima je neka vrsta licitacije potrebna. Ako ne uspije ni
ponovljena licitacija (bilo ofertalna ili o podobnosti), investitor ima pravo da zakljui ugovor neposrednom
pogodbom.
Zakljuenje ugovora. Ugovor o graenju je po sili zakona formalan pravni posao. Pisana forma moe biti
ostvarena potpisivanjem jedinstvenog dokumenta ili razmjenom pisama identinog sadraja.
2.3. BITNI ELEMENTI UGOVORA
Predmet ugovora je u ZOO odreen kao graevina i kao graevinski radovi. Predmet posla se odreuje
neposredno u ugovoru ili (ee) upuivanjem na tehniku dokumentaciju, koja je (prema graevinskim
uzansama) uvijek sastavni dio ugovora.
Cijena je naknada koju investitor duguje izvoau za postignuti rezultata graevinu ili obavljene radove.
Odreuje se sporazumom stranaka. Postoje 3 osnovna naina odreivanja cijene:
1. Paualno davanje ukupne cijene za cijeli objekat. Cijena odreena u ukupnom iznosu se ne mijen ja
zbog nastalih vikova i manjkova radova (UG 32).
2. Najee se cijena odreuje kaozbor jedininih cijena za pojedine radove. Danas se po pravilu ne
razdvaja cijena rada i materijala, ve se daje jedinstvena cijena ugraeno. Jedinine cijene se iskazuju
prema predmjeru radova.
3. Uz navoenje izraza klju u ruke ili druge sline klauzule.
Cijena se u toku izvrenja ugovora moe mijenjati sporazumno, a i ZOO usvaja naelo promjenjivosti cijene.
Ako ugovor ne sadri posebna rjeenja o modifikaciji cijene, izvoa koji nije u docnji snosi do 2%
poveanja cijena elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova. Ako je u docnji svojom krivicom,
snosi poveanje do 5%.
Cijena je promjenjiva i u sluaju da je ugovorom predvieno da se nee mijenjati u sluaju poveanja cijena
elemenata na osnovu kojih je utvrena. U takvom sluaju, izvoa snosi poveanja do 10%, a preko toga
investitor. Investitor ima mogunost da raskine ugovor u uslovima znatnog poveanja cijene. Tada izvoau
duguje naknadu za ve izvrene radove i uinjene neophodne trokove.
Analogno prethodnom, naruilac ima pravo snienja cijene u sluaju kad padaju cijene elemenata na osnovu
kojih je utvrena vrijednost radova. Granica je 2%, odnosno 10% kod fiksnih cijena.
Na promjenu cijene moe uticati i avans. Naime, ako je avans dat izvoau radi nabavke materijala, cijena se
ne moe mijenjati u mjeri u kojoj je avansom uticaj promjena u cijenama materijala mogao biti iskljuen.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Rok je trenutak do kojeg, odnosno period unutar kojeg moraju biti zavreni graevinski radovi. ZOO ne
sadri posebna rjeenja o roku, te se primjenjuju opa pravila. U praksi se najee odreuje periodom.
Ugovorna kazna je po sili zakona bitan element ugovora. Ugovorom se predvia plaanje ugovorne kazne u
sluaju izvoaevog zakanjenja. Plaanje se moe predvidjeti u utvrenom iznosu po ugovorenim periodima
(npr.5000 KM za svaki dan zakanjenja) ili u procentima od vrijednosti neizvrenih radova za utvreno
vrijeme (npr.2% od ugovorenih a neizvrenih radova za svaki dan zakanjenja) ili po progresivnoj stopi
(npr.2% za svaki dan tokom prvih 10 dana, zatim 5% za narednih 10 dana zakanjenja, itd). Prema posebnim
uzansama o graenju, kazna iznosi 1 promil od ukupno ugovorene cijene radova za svaki dan zakanjenja, ali
iznos ne moe prei 5% ukupne cijene radova. U ukupnu cijenu ne ulazi vrijednost ve predatog dijela
objekta.
Premija izvoau. Ni ZOO niti Posebne uzanse o graenju ne sadre dispozitivna pravila o premiji. Shodno
tome, stranke se u svakom konkretnom poslu moraju sporazumjeti o uslovima za primjenu i iznosima koje
investitor duguje izvoau za prijevremeno zavravanje njegovih obaveza.
Garantni rok za kvalitet radova je po sili zakona bitan element ugovora. Minimalni rok je 2 godine.
Forma je i po ZOO i po Zakonu o ustupanju izgradnje investicionih objekata bitan element ugovora.
2.4. OBAVEZE INVESTITORA
Prethodne obaveze su: izrada elaborata, obezbjeenje tehnike dokumentacije, pribavljanje sredstava, izbor
saugovaraa, dobijanje odobrenja za graenje i potivanje pismene forme ugovora.
Uvoenje saugovaraa u posao je ugovorna obaveza koja se sastoji od: predaje gradilita i uruivanja
izvoau tehnike dokumentacije, odobrenja za gradnju i potvrde da su sredstva obezbijeena. O izvrenju
ove obaveze vodi se poseban zapisnik i to se konstatuje u graevinskom dnevniku. Od trenutka uvoenja u
posao tee rok za izgradnju objekta, odnosno izvoenje radova. Zato se vrijeme uvoenja u posao utvruje
ugovorom.
Graevinski nadzor. U najirem smislu, graevinski nadzor je sistem faktikih i pravnih radnji strune
provjere racionalnosti, savremenosti, kvaliteta i zakonitosti dokumentacije, postupaka, materijala, radova, kao
i samog objekta. U uem smislu, nadzor obuhvata samo strunu kontrolu koja se obavlja tokom graenja. U
najuem smislu, pod graevinskim nadzorom se podrazumijeva samo kontrola nad izvoenjem radova koju
obavlja investitor, bilo sam ili preko posebno angaovanog lica.
Predmet investitorovog nadzora teino su vrsta, koliina i kvalitet radova, materijala i opreme, te
pridravanje tehnike dokumentacije i rjeenja znaajnih za stabilnost i sigurnost objekta. Nadleni organ
nema pravo mijenjati tehniku dokumentaciju i projekte bez posebnog ovlatenja za to. Svoje primjedbe je
duan da bez odlaganja izvoau saopti posebnim pisanim aktom (notom) i upisom u graevinski dnevnik.
Plaanje cijene. Za posao graenja je karakteristino da se cijena plaa prije, u toku i po okonanju radova.
Plaanje prije poetka izvoenja radova vri se davanjem avansa. Izvoa nema zakonsko pravo na avans, pa
se to mora ugovoriti. Pritom investitor po pravilu trai avansnu garanciju od banke (da e izvoa izvriti
radove ili vratiti avans). Avans se obraunava i vraa shodno ugovoru. Supsidijarno se primjenjuje uzansa
prema kojoj obaveza vraanja poinje tei tek kad vrijednost ispostavljenih privemenih situacija dostigne
50% ugovorene cijene. Vraanje se vri sukcesivno.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
U toku izvoenja radova plaanje se vri na osnovu faktura, koje se u poslu graenja na zivaju situacijama.
Privremena situacija je faktura koja se ispostavlja za radove izvedene u proteklom mjesecu. Ako je izvoa
primio avans koji se poeo vraati, privremena situacija sadri i iznos koji investitor odbija od uplate. Rok
plaanja je 8 dana. U praksi postoje i tzv.obraunske situacije. Obraunska situacija se ispostavlja za radove
obavljene u jednoj fazi, dijelu objekta. Osnov je graevinska knjiga, a iznos se utvruje tako to se od ukupne
vrijednosti dijela objekta odbija ono to je plaeno po osnovu privremenih situacija.
Nakon zavretka radova obavlja se konaan obraun i plaanje. Rok plaanja je 15 dana, a investitor ima
pravo zadrati srazmjerni dio cijene za otklanjanje nedostataka utvrenih prilikom primopredaje radova.
Zadrani iznos ili njegov ostatak se plaaju u roku od 8 dana od dana otklanjanja nedostataka. Pored ovoga,
investitor po ugovoru ima pravo zadrati dio cijene do isteka garantnog roka za kvalitet radova. On obino
iznosi 2% i slui za otklanjanje nedostataka na koje ukae superkolaudacija tj.pregled objekta po isteku
garantnog roka. Tek nakon toga se vri krajnji obraun i zavrno plaanje.
2.5. OBAVEZE IZVOAA
Prethodne obaveze imaju prinudni karakter. Tu spada:

- potivanje pismene forme ugovora;
- pregled tehnike dokumentacije;
- prijava poetka radova najmanje 8 dana prije poetka opinskoj graevinskoj inspekciji;
- preduzimanje mjera obezbjeenja izvoa mora blagovremeno preduzeti sve potrebne mjere da bi
zatitio graevinu, radove, opremu, materijal, radnike, prolaznike, saobraaj, te susjedne objekte.
Voenje knjiga o graenju. Graevinar ima zakonsku obavezu voenja odgovarajuih knjiga. Po pravilu se
predviaju graevinski dnevnik i graevinska knjiga.
U graevinski dnevnik se unose:

- podaci o poetku i zavretku pojedinih radova i njihovim koliinama;
- podaci o svim vanijim momentima koji mogu uticati na kvalitet radova (temperatura, kia, testiranje
materijala, inspekcijski pregledi itd);
- nalozi i primjedbe investitora, odnosno njegovog nadzornog organa.
Graevinski dnevnik svakodnevno potpisuju obje strane (investitor i izvoa), to je uslov da bi se zapis iz
dnevnika mogao upotrijebiti kao dokaz. Podaci iz dnevnika su osnov za izdavanje privremenih situacija.
Graevinska knjiga sadri podatke o zavretku pojedinih faza radova i za ureivanje odnosa meu strankama
povodom tih faza. Ona predstavlja jedan od izvora podataka za obraunske situacije. Potpisuju je obje
stranke.
Solidno izvoenje radova je sloena obaveza koja se sastoji od pridravanja projektne dokumentacije,
upotrebe odgovarajueg materijala i pridravanja rokova izgradnje.
Izvoa ne smije odstupiti od projekta bez odobrenja investitora. Duan je da bez odlaganja obavijesti
nadzorni organ odnosno investitora o svim nejasnoama ili nedostacima koje tokom izvoenja radova
primijeti u projektu. Investitor je duan da tim povodom u primjerenom roku i u pismenoj formi prui
potrebna objanjenja i stav o nedostacima na koje je ukazano. Ako to ne uini, a radi se o nedostacima koji
predstavljaju javnu opasnost, izvoa je duan da o tome obavijesti nadleni inspekcijski organ. U sluaju
akutne opasnosti, izvoa mora samoinicijativno privremeno obustaviti radove i po potrebi preduzeti mjere
za otklanjanje nedostataka.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izvoa mora upotrijebiti materijal koji je dobio od investitora. Ako primijeti nedostatke duan je na to
upozoriti investitora. Na zahtjev investitora, koji se po pravilu daje kroz graevinski dnevnik, izvoa mora
ugraditi materijal na koji je imao primjedbe, osim ako bi pr imjena tog materijala ugrozila stabilnost objekta
ili kad bi predstavljala opanost po ljude, druge objekte i okolinu.
Kvalitet materijala izvoa provjerava samo ako je to ugovoreno. Ako sam nabavlja materijal, izvoa je
obavezan da ugradi materijal koji je predvien tehnikom dokumentacijom i snabdjeven atestom.
Ako primijeti da izvoa koristi neki od nepodobnih materijala, investitor moe zahtijevati obustavu radova,
ruenje dijela koji je napravljen od takvog materijala, primjenu adekvatnog materija la, angaovanje drugog
izvoaa za izradu poruenog dijela i naknadu pretrpljene tete.
Obavjetavanje o viku radova. Viak radova su radovi koji nisu predvieni u projektu i ugovornoj
dokumentaciji, a pojavljuju se kao nuni ili korisni s obzirom na us love izgradnje konkretnog objekta.
Obavjetavanje treba izvriti bez odlaganja kroz graevinski dnevnik i na druge ugovorene naine, to
predstavlja uslov za naknadu vika radova. Od ovoga postoji izuzetak koji se odnosi na tzv.nepredviene
radove. To su radovi koji se preduzimaju u sluaju vie sila, a sa ciljem otklanjanja mogue tete usljed
ugroavanja stabilnosti objekta ili na drugi nain. Nepreviene radove izvoa moe izvesti i bez saglasnosti
naruioca, ako usljed hitnosti tu saglasnost nije mogao blagovremeno pribaviti.
Omoguavanje nadzora. Izvoa mora uiniti sve da bi naruilac mogao realizovati svoja nadzorna
ovlatenja. Tu prvenstveno spada: omoguavanje pristupa na gradilite i u skladita, pruanje dokaza o
kvalitetu upotrijebljene opreme i radova, pozivanje na testiranje,omoguavanje proba na licu mjesta itd.
uvanje gradilita je ugovorna obaveza koja traje od poetka izvoenja do predaje radova naruiocu. Ako
nita nije ugovoreno, sadraj ove obaveze su sve one radnje koje su potrebne da se radovi, materijal i oprema
sauvaju od unitenja, odnoenja ili propadanja.
Ureenje gradilita. Po okonanju radova, izvoa je duan da o svom troku povue radnike i opremu,
preostali materijal i otpad. Takoe mora ukloniti privremene objekte i raistiti teren.
2.6. PREDAJA OBJEKATA
Tehniki pregled i odobrenje za upotrebu. Tehniki pregled je sistem upravnih i strunih postupaka kojima
posebno imenovana komisija utrvuje da li je objekat izgraen u skladu sa tehnikom dokumentacijom na
osnovu koje je dato odobrenje za graenje, kao i da li je objekat izgraen u skladu sa potrebnim propisima,
standardima i normativima. Obuhvata kontrolu graevinskih radova, instalacija, opreme i postrojenja.
Zahtjev za tehniki pregled podnose investitor, izvoa ili oba zajedno, organu koji je izdao odobrenje za
graenje. Ako takvog odobrenja nema, organ je duan odbiti zahtjev. Kada prihvati zahtjev, organ uprave u
roku od 8 dana imenuje komisiju od najmanje 3 lana koja vri pregled i u roku od daljih 8 dana podnosi
izvjetaj organu koji ju je imenovao. Nadleni organ na osnovu primljenog izvjetaja u roku od 8 dana donosi
rjeenje kojim moe odluiti da se eventualno uoeni nedostaci otklone u roku koji odredi, da se objekat
porui ako ne postoji mogunost otklanjanja nedostataka, ili moe izdati odobrenje za upotrebu (upotrebnu
dozvolu).
Primopredaja objekta odnosno radova je sistem strunih postupaka koje provode same stranke, odnosno
njihovi predstavnici sa ciljem da se utvrdi saobraznost objekta odnosno radova sa ugovorom. Naziva se i
kolaudacijom. Osnov kolaudacije je autonomija volje stranaka. U praksi se kolaudacija redovno vri nakon
tehnikog pregleda, odnosno dobijanja odobrenja za upotrebu objekta. Postupak pregleda odreuje se
sporazumom i po prirodi stvari. O pregledu se vodi zapisnik koji potpisuju obje strane. Ako jedna strana
WWW.BH-PRAVNICI.COM
neopravdano odsustvuje sa pregleda ili odbija potpisati zapisnik, druga strana to moe uiniti jednostrano.
Danom dostavljanja takvog zapisnika drugom ugovarau nastaju pos ljedice primopredaje.
Kad je zapisnik o primopredaji potpisan i eventualni nedostaci otklonjeni, investitor donosi odluku o prijemu
objekta. Nakon toga se objekat zapisniki preuzima od izvoaa.
Superkolaudacija je pregled koji stranke vre po isteku garantnih rokova. Predmet su eventualni skriveni
nedostaci objekta ili radova, oni koji se nisu mogli utvrditi kolaudacijom. Superkolaudacija se vri na osnovu
dokumentacije i uvida u stanje graevine.
2.7. ODGOVORNOST UESNIKA U POSLU
Odgovornost projektanta, davaoca miljenja o zemljitu i investitora. Projektant prema opim pravilima
odgovara za tete nastale zbog propusta u projektovanju. On odgovara za nedostatke graevine koji se tiu
njene solidnosti, a koji se pojave u roku od 10 godina od primopredaje radova i ugroavaju stabilnosti i
sigurnost objekta. Svoju odgovornost projektant ne moe iskljuiti ili umanjiti ugovorom.
Struna geofizika organizacija koja je dala miljenje o podobnosti zemljita za gradnju odgovara za
stabilnost graevine u periodu od 10 godina, kao i projektant. Ove odgovornosti se moe osloboditi samo
dokazom da se u toku graenja nisu pojavile okolnosti koje bi dovele u sumnju osnovanost strunog miljenja
o svojstvima zemljita.
Investitor za novane obaveze odgovara po op im pravilima za tu vrstu obaveza. Za tete na objektima

odgovara u sluaju da su one nastale kao rezultat izvrenja njegovih naloga, pod uslovom da je na mogue
tetne posljedice bio prethodno upozoren od strane izvoaa radova.
Odgovornost graevinara. Nepotivanje najvanijih administrativnih obaveza predstavlja privredne prestupe

odnosno prekraje.
Imovinsko-pravna odgovornost se moe svrstati u 3 osnovne grupe sluajeva:

1. U vezi solidnosti graevine izvoa odgovara na isti nain kao i projektant;
2. Odgovornost za nedostatke graevine i radova koji ne utiu na njenu stabilnost primjenjuju se pravila
vezana za odgovornost po ugovoru o djelu;
3. Za povrede ugovora koje nisu predviene kod ugovora o djelu, primjenjuju se opa pravila odgovornosti
za ispunjenje nenovanih obaveza.
Iskljuenje ili umanjenje odgovornosti mogue je samo ako izvoa dokae da je prethodno upozorio
investitora na opasnost od moguih teta ako se radovi nastave po tehnikoj dokumentaciji odnosno po
uputstvima investitora.
Ako su za tetu krivi i izvoa i projektant, svaki od njih snosi dio naknade koji je srazmjeran krivici.
2.8. POSEBNE VRSTE POSLA
Klju u ruke. Pod ugovorom klju u ruke podrazumijeva se takav graevinski posao kod kojeg se cijeli
objekat i svi radovi koji su potrebni za njegovo izvrenje obuhvataju jednom jedinstvenom cijenom. Ovaj
ugovor ima neke specifinosti u odnosu na opi tip ugovora:
1. Kad na strani izvoaa uestvuje vie subjekata, oni solidarno odgovaraju prema naruiocu;
2. Izvoa vrlo esto nabavlja materijal;
3. Poslovno pravilo je da ovdje izvoa obezbjeuje i nadzor;
4. Izvoa se gotovo redovno pojavljuje kao komisionar;
5. Reim odgovornosti izvoaa je stroi.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ostale posebne vrste ugovora o graenju. Graevinski ininjering podrazumijeva primjenu naunih
principa i iskustava u svim fazama poduhvata od davanja ideja, izrade studija, pa do razliitih savjeta u toku
realizacije projekta, vrenja nadzora i sl.
Ugovor o investicionoj izgradnji se moe definisati kao sporazum kojim se izvoa obavezuje da e
investitoru uz naknadu izvriti jednu ili vie vezanih radnji koje su potrebne da se odreeni investicioni
projekat preda u odreenom roku sposoban za koritenje u skladu sa ugovorom ili pravilima struke. Od
ugovora o graenju razlikuje se po tome to izgradnja objekta ili izvoenje graevinskih radova ne mogu biti
jedina obaveza izvoaa.
Primjena opih pravila. Ugovor moe prestati iz razloga ope prirode: promijenjene okolnosti, nemogunost
ispunjenja i prekomjerno oteenje, kao i sporazumno. Da bi bio pravno valjan, sporazum o raskidu mora biti
u pismenoj formi.
Jednostrani raskid od stane izvoaa mogu je kad investitor kasni sa njegovim uvoenjem u posao.
Investitor moe ugovor jednostrano raskinuti u slijedeim sluajevima:
1. Zbog znatnog poveanja cijene izazvanog nepredvienim radovima ili poveanjem cijena materijala i
radova;
2. Zbog upotrebe neadekvatnog materijala od strane izvoaa;
3. Zato to je izvoa u docnji sa izvoenjem pojedinih radova prema vremenskom planu.
U posljednja 2 sluaja ugovor se moe i samo djelimino raskinuti.
3. UGOVOR O OSIGURANJU
3.1. POJAM I ZNAAJ
Izvori prava kojima se reguliu poslovi osiguranja su Zakon o osiguranju imovine i osoba (ZOIO) i ZOO.
ZOIO ureuje poslove osiguranja, taksativno nabraja organizacije za osiguranje, regulie uslove za njihovo
osnivanje i prestanak, unutranju organizaciju i upravljanje, nain poslovanja i nadzor nad njihovim radom.
Norme ZOIO su imperativne prirode.ZOO regulie prometnu, tj. ugovornu stranu osiguranja.
U ovoj oblasti znaajni su i Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi, Zakon o obligacionim i osnovnim
materijalno-pravnim odnosima u zranoj plovidbi, te pravila osiguranja kao autonomni izvori koje donose
osiguravajue oganizacije, a koji po svojoj pravnoj prirodi predstavljaju ope uslove poslovanja.
Posao osiguranja je iri pojam od ugovora o osiguranju. On najprije oznaava ukupnu pravnu regulativu
pojedinog osiguranja, a ne samo onaj dio koji se zasniva na sporazumu stranaka. Prema ZOIO, u poslove
osiguranja spadaju: zakljuivanje i izvravanje ugovora o osiguranju imovine i osoba, saosiguranje i
reosiguranje, mjere spreavanja i smanjenja rizika koji ugroavaju osiguranu imovinu i osobe, mjere na
spreavanju i smanjenju teta i drugi poslovi osiguranja (poslovi posredovanja i zastupanja u osiguranju,
smanjenja rizika, procjene teta, prodaje ostataka osiguranih unitenih stvari, pruanje pravne pomoi i
drugih intelektualnih i tehnikih usluga u osiguranju).
Prema ZOO, ugovorom o osiguranju se ugovara osiguranja obavezuje da na naelima uzajamnosti i

solidarnosti udruuje odreeni iznos u zajednici osiguranja odnosno zajednici rizika (osigurava), a zajednica
se obavezuje da, ako se desi dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj, osiguraniku ili tre oj osobi isplati
WWW.BH-PRAVNICI.COM
naknadu odnosno ugovorenu svotu ili uini neto drugo. Obiljeja ugovora o osiguranju su: sinalagmatinost,
teretnost, formalnost, te u pojedinim sluajevima i svojstva ugovora u korist treeg lica.
O pravnoj prirodi posla osiguranja postoji vie teorija, koje se mogu podijeliti na protivugovorne i ugovorne.
Protivugovorne teorije polaze od stanovita da je posao osiguranja uvijek rezultat djelovanja ekonomski jae
strane osiguravaa. Kao argument u prilog ovoj teoriji navode se i obavezna osiguranja.
Ugovorne teorije su: teorija naknade tete, mjeovita teorija, aleatorna teorija, teorija prestacije i teorija
organizovanja zatite od rizika.
Zakljuivanje ugovora. ZOO predvia 3 naina zakljuivanja ugovora o osiguranju:

1. Potpisivanjem police osiguranja ili liste pokria od strane obje ugovorne strane (redovan nain);
2. Podnoenjem pismene ponude osiguravau, koju osigurava ne odbije izriito u roku od 8 dana (odnosno
30 dana kod ugovora o ivotnom osiguranju ako je potreban ljekarski pregled);
3. Samim plaanjem premije, u sluajevima kad je to predvieno uslovima osiguranja.
Kod obaveznog osiguranja, obaveze i prava stranaka utvrene su zakonom i pravilima osiguranja, pa nastaju i
bez zakljuenja ugovora im osiguranik podnese prijavu, odnosno uplati premiju. Kod obaveznog osiguranja
putnika u javnom saobraaju, putnik se smatra osiguranim ako su ispunjeni propisani uslovi, bez obzira na to
da li je prevoznik zakljuio ugovor sa osiguravaem.
Polica osiguranja se izdaje po zakljuenom ugovoru. Obavezni elementi police su:

- ugovorne strane;
- osigurana stvar odnosno lice, obuhvaeni rizici, trajanje osiguranja i period pokria;
- svota osiguranja ili podatak da je osiguranje neogranieno;
- premija;
- datum izdavanja police i potpis ugovornih strana.
Polica mora sadravati i uslove osiguranja ili klauzulu da su ti uslovi sastavni dio ugovora i da su predati
ugovarau osiguranja.
U polici osiguranja ivota navodi se ime i prezime lica na iji se ivot odnosi osiguranje, datum roenja i
dogaaj ili rok od kojeg zavisi nastanak prava na isplatu osigurane svote osigurani sluaj.
U sluaju neslaganja izmeu teksta police i uslova osiguranja, vai tekst police. Ako postoji kolizija izmeu
tampane i rukopisne odredbe police, primjenjuje se rukopisna, za koju se smatra da izraava pravu volju
stranaka. Pod rukopisnom odredbom se podrazumijevaju i one koje su naknadno dodane.
Polica se moe privremeno zamijeniti listom pokria. Njome osigurva izvjetava osiguranika da prihvata
njegovu ponudu i preuzima osiguranje odmah. Lista pokria ima karakter isprave o osiguranju, ali je
privremena traje dok se ne izda polica i sadri iste sastojke.
Polica osiguranja je hartija od vrijednosti. Po sporazumu ugovaraa moe glasiti na odreeno lice, po naredbi
i na donosioca. Polica osiguranja ivota moe glasiti na odreeno lice ili po naredbi.
3.2. ELEMENTI UGOVORA
Stranke. ZOO stranke naziva osiguravaem (osiguravateljem) i ugovaraem osiguranja (osiguranikom).

Redovno je osiguranik istovremeno i korisnik osiguranja, ali ima ugovora u kojima su osiguranik i korisnik
osiguranja razliite osobe.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kod osiguranja imovine, moe se osigurati i tua stvar za ije je ouvanje ugovara osiguranja pozitivno
zainteresiran. Takvo osiguranje za tui raun postoji u poslovanju peditera, komisionara, skladitara,
zanatlija, gostioniara i hotelijera za stvari koje su im predate.
Osigurava je pravno lice, organizacija u iju djelatnost spada obavljanje poslova osiguranja.
Najrasprostranjenija statusna forma osiguravaa je DD za osiguranje, a moe se javiti i kao drutvo za
uzajamno osiguranje.
Ugovara osiguranja i osiguranik su po pravilu isto lice. Ugovara osigurava stvar, odnosno imovinski interes
kod imovinskog osiguranja, a ivot odnosno tjelesni integritet kod linog osiguranja. Ugovara uvijek sklapa
ugovor u svoje ime, a moe ga sklopiti za svoj ili tui raun, tj. naknada se isplauje njemu ili nekom drugom.
Predmet osiguranja je stvar ili lice koje se osigurava.
Rizik. Da bi se neki dogaaj mogao smatrati r izikom u osiguranju, potrebno je da su ispunjeni slijedei
uslovi:
1. Da postoji mogunost njegovog nastupanja ova mogunost cijeni se objektivno;
2. Da je pogodan da prouzrokuje posljedicu protiv koje se osigurava npr.ako se osigurava od poplave,
predmet osiguranja treba da se nalazi u predjelu koji moe biti poplavljen.
3. Da je budui, neizvjestan i nezavisan od volje ugovaraa.
Dakle, rizik je budui neizvjesni dogaaj koji u konkretnom sluaju moe prouzrokovati tetnu posljedicu.
Odluujui element rizika je neizvjesnost. Ako je nema, nema ni rizika, pa ni ugovora o osiguranju. Da bi
bio neizvjestan, dogaaj mora biti budui. Neizvjesnosti nema u slijedeim sluajevima:
- ako se u trenutku zakljuenja ugovora dogaaj (osigurani sluaj) ve desio ili je bio u nastajanju;
- ako je ve iskljuena mogunost da se dogaaj desi ili je bilo izvjesno da e se desiti.
Izuzetak od navedenog postoji u sluaju tzv.putativnog rizika, tj. ako su u trenutku zakljuenja ugovora
stranke bile ubijeene u postojanje neizvjesnosti, odnosno rizika.
Da bi rizik mogao biti pokriven osiguranjem, moraju biti ispunjena jo 2 zakonska uslova:
1. Da je veza osiguranika i imovine koju osigurava zakonom zatiena (legalna) npr. da stvari nisu
ukradene, odnosno da radnje kojima se osiguranik izlae nisu protivpravne;
2. Ponavljanje, tj. da se dogaaj koji se uzima kao rizik ponavlja.
Premija je iznos koji ugovara osiguranja plaa u fond osiguranja kao cijenu za rizik koji preuzima
osigurava. Utvruje se tarifom, u zavisnosti od rizika, vremena trajanja osiguranja i sume na koju se
osigurava, tj. visine naknade koju e osigurava isplatiti u sluaju ostvarenog rizika.
Ovako izraunata premija se u teoriji naziva teorijskom, statistikom ili neto premijom, a ZOIO koristi termin
tehnika premija. Kad se na nju dodaju naknade za organizovanje preventive, dobije se tzv.funkcionalna
premija. Konani iznos ili bruto premija dobije se kad se na funkcionalnu premiju doda alikvotni dio
sredstava potrebnih za pokrivanje ukupnih trokova osiguranja (trokovi naplate premija, upravni trokovi
osiguravaa, porezi, takse itd). Na sve to osigurava dodaje i srazmjeran dio vlastite dobiti.
Osigurana suma je ugovorom utvrena vrijednost imovinskog interesa. Ona ne mora biti jednaka stvarnoj
vrijednosti stvari. Ako je nia (podosiguranje), premija i naknada se smanjuju proporcionalno osiguranoj
vrijednosti stvari. Meutim, ZOO naelno ne prihvata nadosiguranje: ako je ugovorena svota vea od
vrijednosti stvari, snizie se do njene stvarne vrijednosti. Isto vai i za premiju. Zakon tolerie sluajeve u
WWW.BH-PRAVNICI.COM
kojima je nadosiguranje izvreno u manjoj mjeri ili iz opravdanih razloga. Opravdani razlozi su primjerice
navedeni kao:
- osiguranje upotrebljavane stvari na vrijednost nove (staro za novo);
- osiguranje subjektivne vrijednosti.
U nekim sluajevima uslovi osiguranja ili ugovor predviaju da se naknada ograniava odreivanjem najvee
sume osiguranja (maksimuma). Takav sluaj predvien je kod osiguranja stoke.
Kod osiguranja lica ugovara se osigurana suma koja predstavlja iznos naknade. U policu se unosi osigurana
svota, a ne naknada.
Pravila odnosno uslovi osiguranja imovine predviaju na koju vrijednost se osiguravaju pojedine vrste stvari.
Npr. graevinski objekti se osiguravaju na cijenu izgradnje umanjenu za iznos rabata, zalihe robe i materijala
na nabavnu odnosno trinu cijenu (zavisno koja je nia) itd.
Trajanje osiguranja je period u kome je osiguranik pokriven osiguranjem. Prvenstveno se odreuje

ugovorom, a stranke mogu sklopiti ugovor i na neodreeno vrijeme.
Ugovor o osiguranju proizvodi uinak poev od dvadeset etvrtog sata dana koji je u polici oznaen kao dan
poetka trajanja osiguranja. Od ovog pravila postoje 2 izuzetka:
1. Ako je ugovoreno da se premija plaa odjednom i nakon zakljuenja ugovora, osiguranje poinje
narednog dana po uplati premije, a ne od dana koji je naznaen u polici;
2. Kada se ispostavlja lista pokria, osiguranje djeluje od dana izdavanja police.
Obaveze osiguranika:
1. Davanje podataka o riziku osiguranik je duan prilikom zakljuenja ugovora prijaviti osiguravau sve
okolnosti koje su od znaaja za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate.
Ovo se u praksi ostvaruje putem upitnika koje sainjava osigurava. Pored toga, tokom trajanja ugovora
osiguranik je duan da osiguravaa obavijesti o svakoj promjeni okolnosti koja je znaajna za ocjenu
rizika.
2. Plaanje premije Ako nita nije posebno ugovoreno, mjesto plaanja je mjesto sjedita odnosno
prebivalita osiguranika. Premija se plaa u ugovorenim rokovima i poetak dejstva ugovora vezan je za
uplatu prve premije, to znai da obaveza osiguravaa na naknadu tete nastaje tek poto osiguranik
uplati premiju, a ugovorom se moe predvidjeti drugaije rjeenje. Pravila i uslovi za osiguranje od
pojedinih rizika sadre i odredbe o sankcijama ako premija ne bude uredno uplaena. Osnovna sankcija je
raskid ugovora. Osigurava po pravilu nije duan prethodno opominjati na plaanje premije. Izuzeci su
kod osiguranja na neodreeno vrijeme i osiguranja ivota. Kod osiguranja ivota osigurava ne moe
raskinuti ugovor ako su premije u ranijem periodu uredno uplaivane najmanje 3 godine. Tada on moe
samo smanjiti osiguranu svotu.
3. Obavjetenje o osiguranom sluaju i promjeni rizika Osiguranik je duan da obavijesti osiguravaa
o tetnom dogaaju najkasnije u roku od 3 dana nakon to se sluaj desio. Ako to ne uini, osigurava mu
moe umanjiti naknadu za iznos tete koju je on zbog toga pretrpio. Meutim, osiguranik ne moe
izgubiti prava iz osiguranja zbog proputanja roka za prijavu tetnog dogaaja. Osiguranik je takoe
duan da osiguravaa obavijesti o svakoj okolnosti koja moe biti od znaaja za ocjenu rizika kod
osiguranja imovine. Ako je rizik povean postupkom osiguranika, osigurava se mora obavijestiti bez
odlaganja, a u suprotnom rok za obavjetavanje je 14 dana. Rok za obavjetavanje o smanjenju rizika nije
postavljen, jer je u interesu osiguranika da o tome to prije obavijesti osiguravaa. Promjena rizika kod
WWW.BH-PRAVNICI.COM
imovinskih osiguranja daje pravo na zahtjev za promjenu premije.Ako druga strana odbije zahtjev,
zainteresirani partner moe raskinuti ugovor.
4. Staranje o osiguranom predmetu Osiguranik je duan preduzimati sve potrebne mjere i ugovorene
radnje sa ciljem otklanjanja opasnosti od nastanka tetnog dogaaja. Ova obaveza vai i prije i nakon
nastanka osiguranog sluaja. Osigurava ima pravo da prema ocjeni okolnosti umanji odtetu u mjeri u
kojoj je teta prouzrokovana usljed nepridravanja propisanih mjera od strane osiguranika. Meutim,
osiguranik ne moe potpuno izgubiti prava iz osiguranja, osim ako je preduzimanje njegovih radnji imalo
uticaj na nastanak tete. Osigurava ima pravo da vri kontrolu nad izvravanjem preventivnih i
represivnih mjera koje preduzima osiguranik.
Obaveze osiguravaa:
1. Plaanje naknade Rok za isplatu naknade je najvie 14 dana od dana dobijanja obavjetenja da se
osigurani sluaj desio. Ako iznos obaveze nije utvren u navedenom roku, osigurava je duan isplatiti
predujam, odnosno dio naknade koji nije sporan. Ako je postojanje ili visina obaveze osiguravaa sporna,
rok od 14 dana tee od dana kad su oni konano utvreni. Osnovne faze postupka kojim se utvruje
postojanje obaveze na naknadu i njen iznos su: (1) Utvrivanje osiguranog s luaja; (2) Procjena tete; (3)
Utvrivanje veliine naknade. Naknada se isplauje u novcu, ali je osigurava ovlaten i da je izvri u
naturi (popravak kvara). Utvruje se po formuli: (osigurana svota/stvarna vrijednost) x stvarna teta. U
nekim sluajevima se moe ugovoriti da osigurava nadoknauje samo tetu koja pree odreenu
granicu. tete koje su ispod odreenog minimuma snosi sam osiguranik. Taj dio koji osigurava ne
isplauje naziva se franiza. Franize su predviene u osiguranju vozila, maina, aparata, instalacija,
usjeva itd.
2. Ostale obaveze osiguravaa:
- da obezbijedi pokrie svojih obaveza putem reosiguranja ili saosiguranja;
- da svoju ekonomsku djelatnost organizira saglasno ekonomskim naelima osiguranja;
- da svoje ope akte kao to su pravila, tarife, uslovi osiguranja i sl. uini dostupnim javnosti;
- da prilikom zakljuenja ugovora osiguranike upozna sa uslovima osiguranja i da ih upozori da su ti uslovi
sastavni dio ugovora o osiguranju, te da osiguraniku izda policu ili drugu ispravu o osiguranju;
- da organizuje zatitu od rizika i preduzima mjere prevencije i represije. Osigurava je duan da prati i
analizira uzroke teta i preduzima mjere na otklanjanju tih uzroka, kao i mjere na smanjenju teta.
3.4. KUMULIRANJE ZAHTJEVA ZA NAKNADU I VIESTRUKO OSIGURANJE
Kumuliranje zahtjeva za naknadu. Postavlja se pitanje da li oteeni koji je ujedno i osiguranik, ima pravo
na dvostruku naknadu tete, tj. i po osnovu graanskog delikta i po osnovu osiguranja.
Kod imovinskog osiguranja nema kumuliranja naknade osiguranik se moe obetetiti samo po jednom
osnovu, ali po kome hoe: po osnovu osiguranja ili po osnovu delikta treeg lica. Ako naplaenom naknadom
teta nije potpuno izmirena, razliku moe traiti od drugog. Ako osiguranik naplati naknadu od osiguravaa,
osigurava ima regresno pravo prema treem odgovornom licu do iznosa isplaene naknade.
Kod osiguranja ivota postoji kumulacija zahtjeva, a osigurava nema pravo na regresnu naknadu isplaene
svote od odgovornog lica.
Viestruko i dvostruko osiguranje. Kod dvostrukog osiguranja se vodi rauna o savjesnosti osiguranika. Ako
je postupio nesavjesno, svaki osigurava moe traiti ponitenje ugovora i zadrati premije. Ako nije
postupio nesavjesno, svaki osigurava ima pravo na svoju premiju, a osiguraniku pripada naknada od svakog
osiguravaa po ugovoru s tim to obje naknade zajedno ne mogu prei iznos tete. Svaki osigurava snosi dio
ukupnog iznosa koji je srazmjeran svoti osiguranja po njegovom ugovoru.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
3.5. PODJELA OSIGURANJA
Kriteriji podjele. Najea podjela je na osiguranje imovine, osiguranje lica i pomorsko osiguranje. Prema
nainu nastanka, osiguranje se dijeli na obavezno i dobrovoljno.
Osiguranje imovine se dijeli na osiguranje stvari i osiguranje od imovinskih teta. Kod osiguranja stvari,
predmet je stvar imovinske vrijednosti i naknauje se teta u sluaju propasti ili oteenja stvari. Kod
osiguranja od imovinskih teta, obaveza osiguravaa se sastoji u naknadi imovinske tete koja nastaje kad se
desi osigurani sluaj, bez obzira na to da li ima oteenja stvari. Postoji vie vrsta osiguranja imovine, npr: od
poara i nekih drugih opasnosti, od provalne krae, osiguranje ivotinja, osiguranje dobitka itd. Neki od njih
su netaksativno nabrojani u ZOIO.
Osiguranje lica. U ovu grupu spadaju osiguranje ivota i osiguranje od nesrenog sluaja (osiguranje za
sluaj bolesti, nezgode i nesposobnosti za rad).
Plovidbeno (pomorsko) osiguranje pokriva rizike kojima su tokom plovidbe izloeni brod, ureaji i oprema
broda (kasko), te roba i druge stvari koje se prevoze brodom (kargo). Osiguranje se vri od pomorskih
nezgoda, elementarnih nepogoda, eksplozija, poara, te od razbojnitva na moru i unutranjim vodama.
Obavezno osiguranje uvodi se zakonom. Prema ZOIO, obavezne su 4 vrste osiguranja i to: osiguranje
putnika u javnom saobraaju od posljedica nesrenog sluaja, te osiguranje od odgovornosti za tete
poinjene treim licima koje je obavezno za vlasnike odnosno korisnike m/v, zrakoplova i brodica na motorni
pogon.
Kad je u pitanju osiguranje putnika u javnom saobraaju, osiguranim se smatraju sva lica koja su namjeravala
da putuju, pa i kad se ne nalaze u prevoznom sredstvu, ve u krugu (stanica, pristanite, aerodrom) i to bez
obzira da li imaju kartu za to putovanje ili ne.
Kod obaveznog osiguranja u saobraaju nema kumuliranja zahtjeva za naknadu. Od iznosa naknade tete
koju prevoznik duguje putniku po osnovu sudske odluke, odbija se iznos koji je putnik ve naplatio od
osiguravaa po osnovu obaveznog osiguranja putnika u javnom saobraaju.
3.6. REOSIGURANJE
Pojam. Reosiguranje predstavlja posebnu vrstu osiguranja koju obavljaju subjekti registrovani za tu
djelatnost. To je ustvari osiguranje osiguravaa. Osigurava reosiguranjem prenosi dio rizika na drugog
osiguravaa, plaajui mu za to dio premije, a reosigurava se obavezuje da e uestvovati u isplati naknade
tete odnosno sume osiguranja.
Organizacija za osiguranje je duna da svojim opim aktom predvidi iznos (limit) koji pokriva vlastitim
sredstvima, i da reosigura preostale obaveze, tj. one koje prelaze predvieni limit. Ponuda za zakljuivanje
ugovora o reosiguranju se mora dati najprije reosiguravaima u zemlji, a za dio obaveza koji se eventualno ne
moe pokriti na taj nain, osigurava je obavezan da ugovor o reosiguranju zakljui u inostranstvu.
Vrste. Reosiguranje moe biti uspostavljeno na osnovu osigurane sume ili na osnovu tete. U drugom sluaju,
moe se organizirati kao reosiguranje vika tete i reosiguranje vika (godinjeg) gubitka.
Osnovni nain osiguranja je tzv.ekscedentno reosiguranje, kod kojeg osigurava posebno za svaki ugovor o
osiguranju ocjenjuje koji e dio rizika zadrati, a koji e prenijeti na osiguravaa, ali u svakom poslu
WWW.BH-PRAVNICI.COM
osiguranja u snoenju rizika uestvuje i reosigurava. Drugi nain osiguranja, tzv.kvotni se danas rjee
koristi, a sastoji se u tome da se unaprijed odreuje kvota (npr.10%) po kojoj se dio rizika prenosi na
reosiguravaa.
3.7. PRESTANAK UGOVORA O OSIGURANJU
Prestanak ugovora po sili zakona nastupa u slijedeim sluajevima:

1. Ako u trenutku sklapanja ugovora nema rizika, smatra se da ugovor nije ni zakljuen. To su sluajevi kad
se u trenutku sklapanja ugovora osigurani sluaj ve desio ili je bio u nastanku ili je postalo izvjesno da
e se desiti, kao i ako je postalo izvjesno da se osigurani sluaj ne moe desiti. Stranke su dune jedna
drugoj vratiti sve to su primile po osnovu ugovora.
2. Ako za vrijeme trajanja ugovora predmet osiguranja propadne usljed dogaaja koji nije osiguran, ugovor
prestaje a osigurava je duan da osiguraniku vrati srazmjeran dio premije.
3. Istekom ugovorenog roka.
4. U sluaju steaja nad osiguravaem, ugovor prestaje u roku od 30 dana od dana otvaranja steajnog
postupka.
5. Kod osiguranja lica, ugovor o osiguranju ivota je nitav ako je osiguranik preao starosnu granicu do
koje osigurava vri ova osiguranja.
6. Ugovor o imovinskom osiguranju prestaje i zbog neplaanja premija koje dospijevaju nakon zakljuenja
posla (30 dana nakon dospjelosti premije).
7. Ako osiguranik nenamjerno da pogrene podatke ili propusti pruiti potrebna obavjetenja, osigurava
moe da se opredijeli za raskid ugovora ili poveanje premije srazmjeno novoutvrenoj veliini rizika.
Ako osiguranik ne prihvati prijedlog o poveanju premija ni u roku od 14 dana, ugovor se raskida po
samom zakonu.
Prestanak ugovora jednostranim raskidom mogu je kad postoje zakonom predvieni uslovi. Osiguranik
ima ope ovlatenje da svakodobno raskine ugovor, s tim to je duan osiguravau nadoknaditi eventualno
prouzrokovanu tetu. S druge strane, osigurava moe raskinuti ugovor u slijedeim sluajevima:
1. Ako je osiguranik namjerno dao netanu prijavu ili preutio relevantne podatke. Subjektivni rok raskida
je 1 mjesec, a osigurava nakon raskida ima pravo zadrati primljene premije i zahtijevati naplatu onih
premija koje pokrivaju period osiguranja u kome je zatraio ponitenje ugovora;
2. Ako se u periodu nakon sklapanja ugovora rizik toliko povea da on u takvim uslovima uope ne bi
zakljuio ugovor;
3. Kod ugovora sa neodreenim rokom trajanja, ugovor se moe raskinuti sa danom dospjelosti premije, uz
otkazni rok od 3 mjeseca. To znai da je osigurava duan dati izjavu o raskidu najmanje 3 mjeseca prije
dospjelosti premije.
4. U sluaju steaja osiguranika. Objektivni rok je 3 mjeseca od dana otvaranja steaja. Pod istim uslovima
ugovor moe raskinuti i osiguranik koji je pao pod steaj.
5. Ako je izvreno nadosiguranje usljed prevare od strane osiguranika. Isto pravo pripada i osiguraniku.
DIO PETI
HARTIJE OD VRIJEDNOSTI (VRIJEDNOSNI PAPIRI)
1. ZAJEDNIKI PRAVNI ELEMENTI HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1.1. UOPE O HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI
Pravni izvori. Opa pravila o hartijama od vrijednosti sadrana su u ZOO. Mjenica je regulisana Zakonom o
mjenici, a ek Zakonom o eku. Zakonom o vrijednosnim papirima regulisana je materija koja se odnosi na
dionicu i obveznicu kao dugorone, te blagajniki zapis, komercijalni zapis i certifikat kao kratkorone
vrijednosne papire.
Znaajan izvor predstavljaju zakoni kojima se reguliu statusna pitanja odreenih institucija (dionikih
drutava, banaka, osiguravajuih i investicionih drutava), zatim propisi o deviznom i bankarskom
poslovanju, kao i pravni akti specijaliziranih institucija kao to su berze. Zakonom o vanparninom postupku
regulisan je postupak amortizacije nestalih ili izgubljenih vrijednosnih papira.
Pojam i osobine. Hartija od vrijednosti je pismena isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da ispuni
obavezu upisanu na toj ispravi njenom zakonitom imaocu. Kod hartija od vrijednosti postoje 2 vrste prava:
pravo na hartiju i pravo iz hartije. Pravo na hartiju je vlasniko pravo na samoj hartiji koje je isto kao
vlasniko pravo na bilo kojoj stvari. Njegov nosilac ima pravo da hartiju dri i njome raspolae, a posebno da
je pusti u promet. Prava iz hartije su prava koja pripadaju povjeriocu (maocu hartije) prema naelima i
propisima. Prenoenjem hartije prenose se i jedna i druga prava.
Znaaj hartija od vrijednosti. U zavisnosti od vrste, hartije od vrijednosti slue kao instrumenti plaanja,
instrumenti kratkoronog ili dugoronog kreditiranja, instrumenti akumulacije kapitala, te kao instrumenti
robnog prometa. Zbog njihovog znaaja nacionalna prava im pruaju posebnu zatitu propisan je nain
izdavanja, forma, nain koritenja, prenos, postupak amortizacije, kao i stroge sankcije protiv zloupotrebe i
falsifikata.
Bitni elementi hartija od vrijednosti su:

1. Oznaka vrste vrijednosnog papira;
2. Firma, odnosno naziv i sjedite ili ime i prebivalite izdavaoca hartije;
3. Firma odnosno naziv ili ime lica na koje hartija glasi odnosno po ijoj naredbi glasi ili oznaku da je papir
na donosioca;
4. Tano oznaenu obavezu izdavaoca koja proizilazi iz hartije od vrijednosti (ekovnu ili mjeninu sumu);
5. Mjesto i datum izdavanja hartije, te serijski broj ako se hartija izdaje u seriji;
6. Potpis izdavaoca, odnosno faksimil potpisa izdavaoca za hartije koje se emituju u seriji
Posebnim zakonom se kao bitni mogu odrediti i drugi sastojci.
1.2. OSNOVNE TEORIJE O HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI
Osnovno pitanje koje se u teoriji postavlja jeste kada nastaje obligacioni odnos izdavanjem hartije od
vrijednosti.
Prema teoriji kreacije, obligacioni odnos nastaje izdavanjem hartije od vrijednosti, tj.njenim sastavljanjem i
potpisivanjem. Za nastanak obaveze izdavaoca nije potreban i prijem hartije, ali pravna dejstva ovako nastale
obligacije se odlau do trenutka predaje hartije njenom sticaocu, odnosno povjeriocu.
Teorija emisije smatra da obligacioni odnos nastaje u trenutku stavljanja papira u opticaj.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Teorija ugovora polazi od toga da obligacioni odnos nastaje ugovorom, tj. voljnim radnjama izdavaoca i
primaoca hartije od vrijednosti. Po ovoj teoriji, obligacioni odnos nastaje u trenutku kad izdavalac preda
hartiju njenom korisniku. Dosljedno ovoj teoriji, kad bi neko lice dolo u posjed hartije bez predaje upravo od
strane izdavaoca, ne bi se smatralo nosiocem prava bez obzira na savjesnost takvog lica. Obaveza iz hartije
nije uope nastala, jer nema voljne predaje hartije tj. nije zakljuen ugovor. Da bi se otklonio ovaj nedostatak
teorije ugovora, razvila se teorija pravnog privida. Naime, stvaranjem hartije od vrijednosti izdavalac je
stvorio vanjski pravni privid o valjanom putanju hartije u promet. Onaj ko je stvorio takav privid, po zakonu
je duan jamiti svakom savjesnom pribaviocu hartije od vrijednosti.
1.3. VRSTE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Prema sadrini prava iz hartije, one se dijele na: korporacione ili hartije sa ueem, stvarnopravne i
obligacionopravne.
- Korporacione hartije sadre pravo lanstva u nekoj korporaciji, kompaniji tipa DD. Daju pravo na
dividendu i pravo na uee u upravljanju (pravo glasa). Zato se nazivaju i papiri sa ueem, a ponekad i
linopravni papiri. Tipian primjer ovih hartija je dionica.
- Stvarnopravne (robne, dispozicione) hartije od vrijednosti sadre neko stvarno pravo koje se moe
koristiti samo na osnovu te hartije. (zalonica, skladinica). Predaja hartije proizvodi iste pravne
posljedice kao i fizika predaja stvari naznaenih na hartiji.
- Obligacionopravne hartije sadre neko potraivanje. Ono najee glasi na novac kao to je sluaj kod
mjenice, eka i obveznice. Potraivanje moe biti usmjereno i na neku drugu inidbu, posebno na predaju
stvari.
Prema nosiocu prava hartije se dijele na one koje glase na donosioca, na ime i po naredbi.
- Hartije od vrijednosti na donosioca su papiri kod kojih je povjerilac svaki savjesni dralac hartije. Na
ovim hartijama upisana je klauzula na donosioca. Nosiocem prava smatra se svaki imalac hartije, a
prenos prava se vri prostom predajom (tradicijom) hartije. Hartija od vrijednosti na donosioca moe se
preinaiti da glasi na ime. Takva preinaka naziva se vinkulacijom. Vlasnik ove hartije i njen izdavalac se
mogu sporazumjeti da se vinkulacija brie i tako hartija opet postaje na donosioca. To brisanje na ziva se
devinkulacijom.
- Hartije od vrijednosti na ime se najee nazivaju rekta hartijama. Ostvarenje prava iz hartije pripada
licu koje je poimenino navedeno u hartiji. Pravo iz ove hartije prenosi se cesijom.
- Hartije od vrijednosti po naredbi su hartije kod kojih je povjerilac lice imenovano u hartiji, ali i svako
drugo lice za koje naredi u hartiji imenovano lice. Ova hartija sadri klauzulu po naredbi. Pravo iz ove
hartije prenosi se indosiranjem. Kod ovih hartija od vrijednosti se takoe moe upotrijebiti rekta klauzula
i tako zabraniti njihov prenos.
Prema dospjelosti se hartije od vrijednosti dijele na oroene, po vienju i sa neodreenim rokom.

- Oroene hartije od vrijednosti su takvi papiri kod kojih je rok dospjelosti tano odreen i upisan na
hartiji.
- Hartije od vrijednosti po vienju tu takve hartije kod kojih je dunik obavezan na izvrenje inidbe iz
hartije u trenutku kad mu je povjerilac prezentira. Hartija o tome sadri posebnu klauzulu, ili ne sadri
nita jer ako nita nije naznaeno, po zakonu se smatra da je izvrenje obaveze po vienju.
- Hartije bez utvrenog roka su one u kojima nije upisan rok dospjelosti inidbe. Imalac ostvaruje svoje
pravo u roku koji se posebno ugovara ili utvruje nekim aktom (skladinica, obveznica, dionic a,
komercijalni zapis).
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ostale vrste hartija od vrijednosti:
- Prema predmetu obaveze stvarne i novane;
- Prema izdavaocu javnopravne i privatnopravne;
- Prema prihodu koji donose svom imaocu neke hartije (investicione) daju stalan prihod (obveznice),
druge daju promjenjiv prihod (dionica, komercijalni zapis), a tree ne daju nikakva prihod (ek,
skladinica, teretnica);
- Prema odnosu sa osnovnim poslom povodom kojeg su izdate apstraktne i kauzalne;
- Tradicione, na osnovu kojih se moe traiti predaja stvari i dispozicione, na osnovu kojih se moe
raspolagati stvarima navedenim u hartiji.
- Prema nainu i obimu izdavanja masovne i pojedinane. Pojedinane se izdaju za svaki individualni
sluaj. Masovne hartije od vrijednosti koje imaju trinu ili berzansku cijenu nazivaju se trgovakim
efektima (dionica i obveznica).
1.4. PRENOS HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Cesija je ustupanje potraivanja ugovorom izmeu dotadanjeg povjerioca (cedenta) i treeg lica (cesionara)
koje tom cesijom postaje novi povjerilac. Cesijom se prenose hartije na ime. Prilikom ovog prenosa vre se
slijedee radnje: na samoj hartiji se upisuje naziv odnosno ime cesionara, stavlja potpis cedenta, obavjetava
izdavalac i vri upis prenosa u registar, ako se on vodi za tu vrstu hartije od vrijednosti. Naznaene radnje se
trae i kod svakog novog prenosa.
Izdavalac hartije od vrijednosti na ime moe zabraniti njen prenos. Izjava o zabrani se mora upisati na samoj
hartiji. Prenoenje ovih hartija moee biti zabranjeno i propisom.
Prenos indosamentom (indosmanom) je najei nain prenoenja. Njime se prenose hartije po naredbi. Na
poleini hartije dotadanji nosilac prava (indosant) stavlja biljeku da ostvarenje prava ubudue pripada
drugom licu (indosatar), uz upisivanje tog lica. Na isti nain se moe vriti dalji prenos, tako da nastaje itav
niz indosamenata odnosno stvara se lanac povjerilaca.
Prenos hartije od vrijednosti po naredbi se moe zabraniti, ali je zabranu potrebno upisati na samoj hartiji ili
stavljanjem sline klauzule koja ima isto znaenje. Zabranu moe staviti sam izdavalac ili indosant i takva
hartija se prenosi iskljuivo cesijom.
Hartije po naredbi se mogu pretvoriti u hartije na ime. To se ini unoenjem na hartiju odredbe ne po
naredbi.
Indosament moe biti puni, blanko i na donosioca. Kod punog se na hartiji naznaava ime indosatara. Blanko
indosament nastaje kad se na hartiji ne upisuje ime indosatara, ve samo potpis indosanta, mjesto i datum
prenosa. Blanko indosament se naziva i otvorenim irom. U sluaju prenosa na donosioca, umjesto imena
indosatara stavlja se naznaka donosiocu. Indosament na donosioca vai kao blanko indosament. Indosatar,
tj. novi indosant u oba sluaja moe dalji prenos vriti onom vrstom indosamenta koju sam izabere.
Indosiranje mora biti bezuslovno. Prenositi se moraju sva prava iz hartije od vrijednosti a ne samo neka.
Djelimini indosament je nitav.
Prenos predajom (tradicijom) vri se kod hartija na donosioca. Tipina takva hartija je ek.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1.5. PRESTANAK PRAVA IZ HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Prestanak prema opim pravilima prava iz hartije od vrijednosti mogu prestati na jedan od opih naina:
izvrenjem inidbe na koju glasi hartija, oprostom duga, novacija, kompenzacija, konfuzija,zastara.
Specijalni naini prestanka prava iz hartija od vrijednosti su: otkupljivanje hartije i sudska amortizacija
(samo za hartije koje glase na ime ili po naredbi).
2. MJENICA
2.1. POJAM I FUNKCIJE MJENICE
Pojam. Mjenica je hartija od vrijednosti kojom jedno lice daje bezuslovno obeanje da e licu naznaenom na
hartiji ili treem licu za koje naznaeni to naredi biti isplaena odreena svota novca. Izdavalac obavezu
isplaivanja mjenine svote uzeti na sebe i tada se radi o sopstvenoj (vlastitoj, solo) dionici. U drugom
sluaju, izdavalac moe dati bezuslovan nalog treem licu da ono isplati mjeninu svotu i tada se govori o
trasiranoj (vuenoj, trata) mjenici.
Ekonomske funkcije mjenice. Mjenica tradicionalno slui kao sredstvo bezgotovinskog plaanja. Danas je
prisutnija u ulozi kreditnog sredstva kod osiguranja potraivanja ili odobravanja kratkoronog kredita. Osim
toga, mjenica predstavlja i sredstvo kratkoronog ulaganja kapitala.
2.2. SASTOJCI (ELEMENTI) MJENICE
Zakon o mjenici prihvata teoriju omisije. Ova teorija dozvoljava da se svi mjenini elementi ne moraju
unijeti u pismenu ispravu u trenutku sastavljanja mjenice. Dakle, doputeno je sukcesivno dopunjavanje
mjenice onim elementima koje je njen izdavalac propustio unijeti prilikom izdavanja. Radi ouvanja pravne
sigurnosti, teorija omisije istie 2 momenta:
1. Svi sastojci mjenice koje zakon zahtijeva moraju biti uneseni u trenutku podnoenja mjenice na isplatu;
2. Postoji pravna pretpostavka da je izdavalac ovlastio svakog savjesnog imaoca mjenice da u ispravu upie
neki od nedostajuih elemenata koji po zakonu moraju postojati.
Bitni elementi vuene (trata, trasirane) mjenice su:

a) Oznaka da se radi o mjenici;
b) Bezuslovan nalog da se isplati odreena svota novca obino se svota navodi brojem i slovima. Kod
neslaganja svote napisane brojem i slovima, vai svota napisana slovima. Ako je naznaeno vie svota u
istoj mjenici, vai najmanja svota koja je napisana slovima.
c) Ime trasata (onoga ko treba da plati) obino stoji u donjem lijevom uglu. Na mjenici moe biti
navedeno i vie lica u ulozi trasata. Zakon ne odreuje izriito da li ulogu trasata mogu imati kumulativno
ili alternativno, a teorija prihvata oba rjeenja;
d) Ime remitenta mjenica nije hartija na donosioca i zbog toga ime remitenta mora biti navedeno u
mjenici. Na istoj mjenici moe biti navedeno vie remitenata i to kumulativno ili alternativno. Ako su
navedeni alternativno, dunik e mjenicu isplatiti onom remitentu koji mu mjenicu podnese na isplatu.
Ako su oznaeni kumulativno, svoja mjenina prava mogu ostvarivati samo zajedno;
e) Potpis trasanta (izdavaoca mjenice) na istoj mjenici moe biti oznaeno i vie lica za trasante. Oni
mogu biti samo kumulativni dunici;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
f) Oznaka dospjelosti dospjelost je vrijeme kad se mjenica treba isplatiti.Ako se rok dospjelosti ne
naznai, mjenica ipak vai i zakonska pretpostavka je da se radi o mjenici po vienju. Rok dospjelosti
moe biti odreen na 4 naina: (1) mjenica sa dospjelou na odreeni dan, (2) mjenica na odreeno
vrijeme od izdavanja; (3) mjenica po vienju i (4) mjenica na odreeno vrijeme po vienju.
g) Mjesto plaanja bitan element mjenice, ali nije neophodan. Ako je taj podatak izostavljen, zakonska
pretpostavka je da je mjesto plaanja ono koje je na mjenici oznaeno pored imena trasata. Ako ni to
mjesto ne bi bilo navedeno, mjenica bi bila nitava jer joj nedostaje jedan bitan element. Prema teoriji
omisije, savjesni imalac mjenice moe sam popuniti ovaj element.
h) Dan i mjesto izdavanja mjenice.
Pretpostavljeni bitni sastojci mjenice su oni koji se mogu pretpostaviti iako nisu izriito navedeni u
mjeninom tekstu. Zakon o mjenici navodi 3 pretpostavke bitnih sastojaka:
1. Oznaka dospjelosti moe biti isputena, jer se trasirana mjenica u kojoj nije naznaena dospjelost smatra
mjenicom po vienju;
2. Mjesto plaanja ako nije navedeno, mjestom plaanja se smatra ono koje je oznaeno pored trasatovog
imena;
3. Mjesto izdavanja ako nije naznaeno, smatra se da je mjenica izdata u mjestu koje je navedeno pored
trasantovog potpisa.
Domicilirana mjenica. Mjenica na kojoj je kao mjesto plaanja naznaeno drugo mjesto, izvan sjedita ili
prebivalita trasata, naziva se domiciliranom mjenicom. Pri ocjeni da li je mjenica domicilirana mjerodavno
je samo ono to je upisano na mjenici, a ne stvarno stanje. Mjenicu moe domicilirati samo trasant.
Nebitni sastojci mjenice (mjenine klauzule). Najee mjenine klauzule su:

1. Podatak o broju mjeninog primjerka (duplikatna klauzula);
2. Oznaka po naredbi;
3. Klauzula o moneti (klauzula o efektivnosti) trasant njome odreuje da se mjenica ima platiti u
odreenoj valuti;
4. Klauzula o pokriu (revalirajua klauzula) pokazuje trasatu koga on treba da zadui u raunu ili kom
raunu e odobriti mjeninu svotu;
5. Klauzula valute (valutna klauzula ili klauzula o primljenoj vrijednosti) ima graanskopravna a ne
mjenina dejstva i pokazuje odnos izmeu trasanta i remitenta;
6. Avizna klauzula (avizo, klauzula o izvjetaju) govori o tome da li trasat, prije nego to prihvati nalog iz
mjenice, treba da saeka izvjetaj od trasanta ili ne;
7. Kasatorna klauzula upisuje se samo u sluaju izdavanja mjenice u vie primjeraka, a sa ciljem da se
mjenina svota isplati imaocu samo jednog odreenog primjerka mjenice;
8. Rekta klauzula (negativna klauzula po naredbi) ovom klauzulom se mjenica pretvara u hartiju od
vrijednosti na ime i moe se prenositi samo cesijom, a ne indosiranjem;
9. Klauzula bez trokova ili bez protesta unoenjem ove klauzule imalac mjenice se oslobaa obaveze
na podizanje protesta. Klauzulu mogu unijeti trasant, indosant ili avalist. Ako je upie trasant, ona djeluje
prema svim potpisnicima, a ako je stavi indosant ili avalist, onda djeluje iskljuivo prema njima.
10. Klauzula bez obaveze ili bez regresa njome indosant iskljuuje svoju mjeninopravnu odgovornost
kao regresnog dunika prema daljim imaocima mjenice. Vai samo prema indosantu koji ju je napisao.
11. Klauzula o kamati unosi je trasant kod mjenice plative po vienju ili na odreeno po vienju, uz upis
kamatne stope.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
12. Oznaka adrese u mjenicu se unosi blia adresa trasanta, trasata, kao i mjesta plaanja.
2.3. MJENINE RADNJE
Uope. Mjenine radnje se mogu podijeliti na osnovne mjenine radnje i mjenine radnje koje se
preduzimaju radi ouvanja i ostvarenja mjeninih prava. U osnovne spadaju: izdavanje, prenos, akceptiranje,
mjenino jemstvo (aval), isplata, intervencija, te umnoavanje i prepis mjenice. Radnje kojima je cilj
ouvanje mjeninih prava su: regres, protest, amortizacija mjenice i podizanje mjenine tube.
Izdavanje mjenice se sastoji u popunjavanju isprave i potpisivanju trasanta. Da bi bilo punovano, trasant
mora imati poslovnu sposobnost. U mjeninom pravu, sposobnost za izdavanje mjenice naziva se pasivnom
mjeninom sposobnou, to znai sposobnost za preuzimanje mjeninih obaveza. Aktivna mjenina
sposobnost je sposobnost lica da bude povjerilac po mjenici.
U privrednom ivotu mjenicu izdaje poslovna organizacija (trgovako drutvo) kao dunik, radi ispunjenja
neke obaveze prema povjeriocu. Obino povjerilac i dunik ugovaraju da za vrijednost prodate robe ili
izvrenih usluga prodavac vue (trasira) mjenicu na kupca, odnosno primaoca usluga, oznaavajui sebe kao
remitenta. Kao remitenta moe oznaiti i nekog svog povjerioca (tree lice) sa kojim je ugovoreno plaanje
na ovaj nain.
Prenos mjenice ostvaruje se cesijom ili indosamentom. Kod indosamenta se pored naziva indosant i
indosatar, koriste i termini irant i iratar. Postoji vie vrsta indosamenta i to:
a) Puni indosament - navodi se ime indosatara. Indosament mora biti bezuslovan. Ako je stavljen uslov,
smatra se kao da nije napisan.
b) Blanko indosament stavlja se samo potpis indosanta. Indosatar je lice koje dri mjenicu;
c) Prokura indosament preduzima se radi opunomoenja. Indosant samo ovlauje indosatara da u njegovo
ime i za njegov raun vri neka prava iz mjenice, da obavi i neke radnje. Indosatar ne stie samostalno
pravo iz mjenice. Nije stekao vlasniko pravo na mjenici i ne moe je prenositi ni na kakav nain osim
kao punomo, jer je to sadraj njegovih ovlatenja;
d) Zaloni indosament mjenica se zalae indosamentom koji sadri odredbu iz koje je vidljivo da se radi o
zalogu. U pogledu prava zalonog povjerioca (indosatara) situacija je slina prokura indosamentu sa
specifinostima koje ima svaka zaloga.
e) Rekta indosament ovim indosamentom se mjenici po naredbi oduzima svojstvo prenosivosti tako to se
izjavi o prenosu dodaju rijei kao ne po naredbi ili ne po njegovoj naredbi. Posljedica je da se
mjenica nakon toga moe prenositi samo cesijom. Bitno je naglasiti da indosant ne moe trajno mjenicu
pretvoriti u rekta mjenicu. To moe samo trasant. Meutim, indosant koji je zabranio indosiranje rekta
indosamentom nee biti odgovoran licima na koja mjenica bude kasnije indosirana.
f) Povratni indosament postoji u sluaju kad je mjenica indosirana na trasata, trasanta ili lice koje je ve
ranije bilo indosant na istoj mjenici.
g) Indosament sa klauzulom straha ope pravilo je da indosant garantuje, odnosno odgovara da e mjenica
biti akceptirana i isplaena. Meutim, on svoju odgovornost moe iskljuiti tako to indosamentu doda
klauzulu straha (kao bez obaveze ili bez garancije). Bitno je naglasiti da bi nitava bila klauzula
straha koja bi se odnosila na iskljuenje trasantove odgovornosti.
Prijem mjenice (prihvat, akcept) je mjeninopravna radnja kojom trasat stavljanjem odgovarajue klauzule i
svojim potpisom na mjenici potvruje da prihvata mjeninu obavezu. Akceptom se mijenja glavni dunik u
mjenici. Dotad je dunik bio izdavalac, a akceptom trasat postaje glavni dunik, a ostali potpisnici postaju
regresni obveznici. Imalac mjenice stie pravo da se naplati od njih ako glavni dunik ne plati dug. Dalji
WWW.BH-PRAVNICI.COM
znaaj akcepta je u tome to mjenine obaveze prestaju jedino ako mjenicu isplati akceptant. Ako je isplati
bilo koji drugi mjenini obveznik, ona se ne gasi.
Za akcept nije propisana forma. Obino se daje rijeima: priznajem, prihvatam, akceptiram i sl. i
stavlja se potpis. Postoji i blanko akcept. To je trasatov potpis na mjenici, jer je zakonska pretpostavka da kao
akcept vai i sam potpis trasata na licu mjenice.
Podnoenje mjenice na akcept zavisi od volje imaoca, meutim ako mjenica nije blagovremeno akceptirana
trasat moe odbiti njenu isplatu. Mjenica se moe podnijeti na akcept do dana njene dospjelosti. Od pravila da
se mjenica moe, a ne mora podnositi na akcept postoje 2 izuzetka:
1. Trasant moe u mjenici odrediti da se ona obavezno podnese na akcept, a moe odrediti i rok u kome je
to obavezno uiniti. Takvu odredbu moe unijeti i inodosant, ali ne moe doi u sukob sa trasantom. Ako
naredbu o obaveznom akceptiranju ne izvri, imalac mjenice gubi pravo na regres i zbog neakceptiranja i
zbog neisplate.
2. Trasant moe zabraniti da se mjenica podnosi na akcept. Zabrana moe biti opa ili se podnoenje moe
zabraniti do isteka odreenog roka. Meutim, ako i pored zabrane mjenica bude akceptirana, taj akcept e
biti valjan. Postoje i 2 sluaja u kojima trasant ne moe zabraniti podnoenje mjenica na akcept:
a) mjenica trasirana na odreeno vrijeme po vienju se mora podnijeti na akcept u roku od 1 godine od dana
izdavanja. Ovaj rok trasant moe skratiti ili produiti, a indosanti ga mogu samo skratiti.
b) Domicilirana mjenica se mora podnijeti na akcept, jer se trasat na taj nain obavjetava da treba plaanje
izvriti u nekom drugom mjestu ili kod nekog treeg lica.
Kad se mjenica podnese na akcept, trasat alternativno ima jedno od slijedeih prava:
1. Akceptirati mjenicu i time preuzeti obavezu postajui glavni dunik;
2. Odbiti akcept. U tom sluaju povjerilac ima pravo pokrenuti sudski postupak prema regresnim
dunicima.
3. Traiti deliberacioni rok (da bi donio odluku), tj. da mu se mjenica jo jednom podnese sutradan.
4. Ograniiti akcept na dio mjenine svote, a za neakceptirani dio povjerilac preduzima radnje protiv
regresnih dunika (akceptiram 50.000, a mjenina svota glasi 90.000).
Akcept mora biti bezuslovan. Ako je uslovljen, smatra se da nije ni dat, a mjenica vai. Akcept se ne mora
datirati, izuzev u 2 sluaja: (1) ako je trasiranja mjenica plativa na odreeno vrijeme po vienju i (2) ako je
posebnom odredbom utvreno da se mjenica mora podnijeti na akcept po isteku odreenog vremena. Ako se
mjenica ne datira, imalac mora podignuti protest da bi odrao regresna prava protiv indosanata i trasanta.
Radnja akceptiranja je konana, a akcept neopoziv nakon to je akceptiran mjenica predata povjeriocu.
Mjenino jemstvo (aval) je pismena izjava sa potpisom ili samo potpis na mjenici kojom neko lice (avalist)
garantuje da e mjenini dunik isplatiti mjenicu. Aval se daje samo za isplatu, a ne i za druge obaveze. Moe
se dati za cijelu svotu ili za njen dio.
Avalom se zasniva samostalan, a ne akcesoran pravni odnos, a avalista moe biti i prije glavnog dunika
pozvan da plati mjenicu. Dakle, avalista odgovara povjeriocu neposredno, samostalno i solidarno. Kao
avalista se moe pojaviti svako lice koje ima pasivnu mjeninu sposobnost, izuzev glavnog mjeninog
dunika.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zakonska pretpostavka je da se svaki potpis na licu mjenice smatra avalom (na poleini se smatra blanko
indosamentom). Ako avalista nije naveo za koga garantuje, tj. ko je honorat, smatra se da se radi o avalu za
trasanta.
Obaveza avaliste postoji i u sluaju kad je obaveza honorata nitava, osim u sluaju kad je nitavost
posljedica formalnih mjeninopravnih nedostataka. Ako avalista isplati mjeninu sumu, on postaje vlasnik
mjenice i stie status regresnog povjerioca.
Umjesto avala esto se koristi prikriveno jemstvo (iro), koje se ostvaruje potpisivanjem na poleini mjenice.
Isplata (plaanje) mjenice. Podnoenje mjenice na isplatu je obavezno. Mjenica se po pravilu prezentira i
plaa na dan dospjelosti. Ako dospijeva u neradni dan, dan plaanja je prvi naredni radni dan. Isplata mjenice
po vienju moe se traiti bilo kad u roku od 1 godine od dana izdanja.
Lice ovlateno za podnoenje mjenice na isplatu je iskljuivo ono koje je formalno legitimisano, pa se njemu
ili punomoniku vri isplata mjenice. Mjenica se podnosi u poslovnom lokalu dunika, a ako se to ne vidi iz
mjenice onda u njegovom stanu. Mjenica se po pravilu isplauje u cijelom iznosu. Meutim, dunik moe
isplatiti dio mjenine svote, a povjerilac ne moe odbiti djeliminu isplatu. Ostatak neisplaenog iznosa
povjerilac e traiti od regresnih dunika, nakon to se kod suda utvrdi djelimina isplata glavnog dunika.
Mjenica se gasi samo ako je isplati glavni mjenini dunik. Ako ju je isplatio neki drugi dunik, on ima pravo
da u regresnom postupku trai naplatu od glavnog i ostalih mjeninih dunika koji su njemu odgovorni po
mjeninom pravu.
U mjeninu svotu uraunata je kamata. Ona se priraunava glavnici ve prilikom izdavanja mjenice.
Regres. Kada trasat odbije akcept ili odbije isplatu, imalac mjenice stie pravo da se obrati ostalim
(regresnim) dunicima. Regresni dunici su trasant, indosanti i njihovi avalisti. Postoje 2 vrste regresa:
1. Regres o dospjelosti ili regres zbog neisplate ako glavni dunik ne plati mjenicu na dan plaanja ili 2
radna dana po dospjelosti;
2. Regres prije dospjelosti koji se podnosi zbog neakceptiranja ili nesposobnosti za plaanje. Regresni
zahtjev prije dospjelosti moe se postaviti u sluajevima koji su odreeni zakonom i to:
a) Ako je akceptiranje odbijeno;
b) Ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren steaj ili prinudna likvidacija imovine trasata odnosno
akceptanta ili ako je trasat odnosno akceptant obustavio plaanje, ili ako je izvrenje na imovini tih
lica ostalo bezuspjeno;
c) Ako je otvoren steaj ili prinudna likvidacija nad imovinom trasanta, a radi se o mjenici koja se ne
smije podnijeti na akceptiranje.
Svi regresni dunici povjeriocu odgovaraju samostalno, solidarno i neposredno. Zahtjev se moe postaviti
prema svakom pojedinano, prema vie njih po izboru ili prema svima zajedno.
Regres u mjeninom pravu nije ustanovljen samo u korist mjeninog povjerioca, nego pravo regresa postoji i
u meusobnim odnosima regresnih dunika (iskupni regres).
Plaanje u regresnom postupku moe se izvriti povratnom mjenicom, ako suprotno nije ugovoreno. To je
nova mjenica trasirana po vienju, koju vue povjerilac (vrilac regresa) na nekog od svojih prethodnika
(regresnih dunika).
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Protest predstavlja mjeninopravnu radnju koja se preduzima radi ouvanja prava iz mjenice prema
regresnim dunicima. Istovremeno, protest je i javna isprava kojom se utvruje da dunik nije izvrio
odreenu radnju iz mjenice -nije akceptirao ili datirao akcept, nije isplatio mjenicu i dr. Podizanje protesta je
pravo, ali i obaveza imaoca mjenice ako hoe da ouva svoja prava prema regresnim dunicima.
Razlozi za protest su utvreni zakonom i u zavisnosti od njih postoje razliite vrste protesta:
1. Protest zbog neakceptiranja ili djeliminog akceptiranja;
2. Protest zbog neisplate ili djelimine isplate;
3. Protest zbog nedatiranja akcepta;
4. Perkvicizioni protest podie ga imalac kopije mjenice i njime trai predaju akceptiranog primjerka od
draoca tog primjerka, kako bi od akceptanta traio isplatu mjenice.
Protest podie imalac mjenice odnosno njene kopije (protestant) protiv trasata, akceptanta ili imaoca
akceptiranog primjerka mjenice (protestat). Rokovi za protest propisani su zakonom, a razliito su odreeni
za pojedine vrste protesta.
Ako je na mjenici upisana klauzula bez protesta, imalac ne mora podizati protest da bi ouvao regresna
prava, ali je obavezan na notifikaciju (obavjetavanje indosanta i trasanta).
Protest se podie kod nadlenog suda. Mjesna nadlenost utvruje se prema sjeditu protestata. Protestni
organ (sud) poziva protestata da izvri mjeninu radnju zbog koje je podignut protest. Ako udovolji zahtjev u,
postupak se obustavlja. U suprotnom protestni organ sastavlja protestnu ispravu koja se bez odlaganja
dostavlja protestantu, a zavodi se i u poseban registar (registar protesta) koji ima karakter javne knjige.
Intervencija je mjeninopravna radnja kojom neko lice (intervenijent) vri akceptiranje ili isplatu mjenice
umjesto nekog mjeninog dunika (honorata). Do intervencije moe doi kad imalac mjenice stekne regresno
pravo, a njen cilj je da se od regresa zatiti odreeni mjenini dunik i njegovi pov jerioci (lica iji se potpis
nalazi na mjenici iza potpisa honorata koji se titi od regresa.
Prema nainu na koji dolazi do intervencije razlikuju se pozivna i spontana intervencija. Pozivna
intervencija ili adresa po potrebi odnosno adresa u nudi, postoji onda kad intervenijenta odredi trasant,
indosant ili avalist. Poziv se upisuje u mjeninu ispravu. Ako se ispune uslovi za regres, imalac mjenice je
duan da se obrati licu naznaenom za intervenciju, koje postaje intervenijent kad prihvati poziv.
Do spontane intervencije dolazi kad tree lice ili bilo koji potpisnik na mjenici osim akceptanta, po vlastitoj
volji intervenie. Za razliku od pozivne intervencije, kod spontane intervencije imalac mjenice moe odbiti
akcept jer ne eli intervenijenta kao dunika. Meutim, isplatu mora prihvatiti.
Prema razlogu intervencije, postoje intervencija zbog neakceptiranja i zbog neisplate . Do obje vrste
intervencije moe doi po pozivu ili spontano.
Intervencija zbog neakceptiranja se primjenjuje samo u sluaju ako bi do vrenja regresa dolo prije
dospjelosti. Intervenijent na mjenici upisuje izjavu o akceptu, ime honorata i potpisuje. Ako honorat nije
naznaen, zakonska pretpostavka je da je to trasant. Bitno je napomenuti da sam potpis intervenijenta koji
nije trasat ili trasant na licu mjenice ima pravno znaenje avala, a na poleini blanko indosamenta. Ako trasat
intervenie pa samo potpie na licu mjenice, takvim potpisom on postaje akceptant.
Akceptiranjem mjenice intervenijent ne postaje glavni mjenini dunik, ve odgovara isto kao i njegov
honorat.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kod intervencije zbog neisplate, ako ima vie intervenijenata, imalac je duan prihvatiti intervenciju onoga
intervenijenta koja oslobaa najvie dunika. Plaanjem intervenijent stie prava koja ima njegov honorat.
Meutim, on ne stupa na mjesto honorata pa se prema njemu ne mogu isticati prigovori koji bi se mogli
stavljati honoratu. Intervenijent ne moe mjenicu dalje indosirati.
Umnoavanje i prepisi mjenice. Mjenica moe biti izdata u vie primjeraka (duplikat, triplikat), od kojih je
svaki jednak sa prvim primjerkom i nosi svoj tekui broj. Oznaku tekuih brojeva moe staviti samo trasant.
Ako se oznaka ne bi stavila, svaki primjerak smatrao bi se posebnom mjenicom. Vie primjeraka jedne
mjenice izdaje se da bi se povjerilac osigurao za sluaj gubitka mjenice. Izdavanje vie primjeraka moe se
sprijeiti unoenjem solo klauzule.
Poto izdavanjem novih primjeraka nije izdata nova mjenica, ve svi primjerci ine jednu obavezu, isplatom
jednog primjerka se gasi obaveza i potpisnici se oslobaaju obaveze po svim ostalim primjercima. Izuzetno,
ako je na mjenici napisana kasatorna klauzula, onda se moe isplatiti samo po tom primjerku.
Ako je trasat akceptirao vie primjeraka, obavezan je po svakom primjerku na kome ima njegov potpis. Tada
se isplatom jednog primjerka ne gase ostali primjerci koje je akceptirao.
Kad se jedan primjerak uputi na akceptiranje, to se mora naznaiti na svim ostalim primjercima i upisati ime
onoga kod koga se taj primjerak nalazi (depozitara). Depozitar je duan akceptirani primjerak uvati i predati
ga ovlatenom licu, imaocu duplikata, kad ga zatrai. Ako bi odbio predaju, imalac duplikata podie
perkvizicioni protest.
Svaki imalac mjenice ima pravo sainiti njen prepis. Prepis se moe indosirati i avalirati kao i original, ali se
ne moe podnijeti na akcept. Prepis mora biti vjeran originalu sa svim indosamentima, klauzulama i
naznaenjem potpisa. Mora se naznaiti gdje se prepis zavrava, da bi se u sluaju indosiranja ili avaliranja
znalo odakle poinje originalni tekst na prepisu. U prepisu se mora naznaiti da je to prepis i kod koga se
nalazi original. Ako takve naznake nema, prepis gubi snagu mjeninopravne isprave, te imalac nema pravo
regresa na osnovu njega niti ga moe indosirati.
Obezbjeenje mjeninog potraivanja (pravo zaloga i pridraja). Uz line mjenine garancije (aval,
intervencija i iro), kao sredstva za obezbjeenje mjeninog potraivanja slue zaloga i pridraj (retencija).
Mjenini zaloni povjerilac moe od zalogodavca traiti i pismenu izjavu o zasnivanju zalonog prava na
datoj stvari, potraivanju ili mjenici. Kada ima takvu izjavu, a u sluaju da dunik ne isplati mjenicu na
vrijeme, povjerilac moe bez tube i sasluanja zalogodavca od suda traiti javnu prodaju zaloene stvari.
Potraivanje ili mjenicu moe zadrati ili iste naplatiti i bez posredovanja suda.
Da bi osigurao svoje potraivanje i ako nema zalonog prava, mjenini povjerilac moe zadrati dunikov
novac, hartije od vrijednosti, dokaze o potraivanjima i pokretne stvari koji su zakonitim putem doli u
njegove ruke (pravo retencije). Pritom nije nuno postojanje pravnog koneksiteta. Postoje 2 vrste retencije:
1. Redovna retencija stie se po dospjelosti mjenice, tj. kad mjenini povjerilac stekne pravo na tubu;
2. Kvalificirana retencija stie se prije dospjelosti mjenice, u 3 sluaja: (1) ako je dunik pao pod steaj;
(2) ako je izvrenje novanog duga iz dunikove imovine ostalo bezuspjeno ili (3) ako je kao trgovac
obustavio plaanje.
2.4. OSTALE MJENINE RADNJE (MJENINI ZAHTJEVI)
Amortizacija mjenice je vanparnini sudski postupak u kome se nestala mjenica proglaava nevaeom
(amortizovanom). Postupak je slijedei: imalac podnosi prijedlog sudu uz prezentiranje odgovarajuih
dokaza. Sud, ako nae da su podneseni podaci dovoljni, objavljuje oglas u Slubenim novinama putem kojeg
WWW.BH-PRAVNICI.COM
poziva draoca mjenice da je podnese sudu. Ako se u odreenom roku niko ne pojavi, sud mjenicu oglaava
nevaeom. Ako se neko pojavi, mogue su 2 situacije:
1. Da lice preda sudu mjenicu - postupak se obustavlja;
2. Da lice odbije predati mjenicu postupak se prekida, a povjerilac upuuje na vlasniku parnicu.
Mjenine tube i prigovori. Imalac mjenice svoje zahtjeve iz mjenice moe ostvariti u mjeninoj parnici koja
se pokree mjeninom tubom. Postoje 2 vrste mjeninih tubi: redovna i regresna. Redovna se podnosi
protiv glavnog dunika, a regresna protiv regresnih dunika po mjenici. Zatitu uiva iskljuivo savjesni
imalac mjenice.
Postoje 3 vrste mjeninih prigovora:

1. Prigovori koji se zasnivaju na linom odnosu dunika i povjerioca koji je postavio mjenini zahtjev;
2. Prigovori koji se zasnivaju na mjeninoj ispravi (objektivni prigovori);
3. Prigovori koji se zasnivaju na nesavjesnosti imaoca mjenice.
Neosnovano bogaenje i drugi zahtjevi graanskopravne prirode. Trasant, akceptant i indosant ije su se
mjenine obaveze ugasile usljed zastare ili proputanja radnji propisanih za odranje mjeninih prava
(protest), odgovaraju imaocu mjenice ako su se na njegovu tetu neopravdano obogatili. Ostali mjenini
obveznici se oslobaaju ove mjenine odgovornosti. Potraivanje zbog neosnovanog bogaenja zastarijeva za
3 godine.
2.5. VRSTE MJENICA
Prema tome ko plaa mjeninu svotu: - trasirana (vuena) i vlastita (sopstvena) mjenica;
Prema trgovakom poslu kod kojeg se primjenjuje i funkciji koju zadovoljava- poslovna i finansijska.
Prema formi i sadrini u momentu izdavanja - potpuna i bjanko mjenica.
Vlastita (sopstvena, solo) mjenica. Razlika u odnosu na trasiranu mjenicu je u tome to nema naredbe treem
licu (trasatu), ve postoji obeanje samog izdavaoca da e izvriti mjeninu obavezu. Trasirana mjenica se
moe svesti na sopstvenu u sluaju ako trasant oznai samog sebe za trasata.
Bjanko (blanko) mjenica izdaje se u skladu sa teorijom omisije (proputanja). U trenutku izdavanja moe
sadravati samo potpis trasanta ili samo potpis akceptanta (bjanko akcept). U sutini bjanko mjenica
predstavlja buduu mjenicu, koja e postati punovana u trenutku kad se u nju unesu zakonom predvieni
sastojci. U savremenom mjeninom prometu preovladava ovaj tip mjenice. U njoj se najee izostavlja svota
i dospjelost. Razlog tome je to se mjenica daje kao osiguranje u odreenom poslu, a za neko budue
potraivanje.
Poslovna (trgovaka, robna) mjenica se koristi kod jednokratnih kratkoronih poslovnih odnosa (dugovanja
i potraivanja) iz ugovora robnog prometa. Pogodna je kod poslova u kojima se ne eli otvoreno dati kredit.
Finansijska mjenica se koristi kod dugoronijih kreditnih i drugih finansijskih odnosa. Njena najea
varijanta je kreditna mjenica, koja slui kao pokrie za kredit. Lice koje trai kredit predaje kreditoru mjenicu
vuenu na sebe i odmah akceptiranu, na iznos do visine odobrenog kredita. Kod kreditne mjenice se esto
koristi iro (jemstvo) umjesto avala. Davalac kredita zahtijeva da prvi irant potpie mjenicu 2 puta na licu
mjenice kao trasant, a zatim i na poleini kao bjanko indosant.
Cirkulaciona mjenica se koristi kao instrument plaanja. Izda je je banka licu koje poloi odreenu svotu
novca.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Komisiona mjenica. Kod ovog tipa mjenice trasant je komisionar koji vue mjenicu za raun svog poslovnog
partnera (komitenta). esto se koristi kod isplate kupoprodajne cijene iz ugovora o prodaji: trasant (prodavac)
vue mjenicu na trasata (kupevu banku), stavljajui na mjeninoj ispravi da za isplaenu mjeninu svotu
kupeva banka (trasat odnosno akceptant) tereti raun kupca, a ne trasanta (prodavca). Za izdavanje
komisione mjenice potrebno je da prethodno postoje ugovori izmeu banke i kupca, te izmeu kupca i
prodavca.
Mjenice kod kojih se jedno lice javlja u vie uloga su:

1. Trasirana mjenica po vlastitoj naredbi isto lice je trasant i remitent. Koristi se kod izvrenja obaveza iz
ugovora;
2. Trasirana vlastita mjenica isto lice je trasant i trasat jer vue mjenicu na sebe u korist povjerioca;
3. Trasirana vlastita mjenica po vlastitoj naredbi isto lice je trasant, trasat i remitent. Mada je mogua, vrlo
rijetko se javlja u praksi.
2.6. ZASTARA I PRESTANAK MJENINIH PRAVA I OBAVEZA
Zastara. Rokovi zastare odreeni su prema tome ko je dunik:

a) Ako je dunik akceptant, rok zastare je 3 godine od dana dospjelosti mjenice. Nakon toga, ostaje
graanskopravni rok od jo 3 godine ako se akceptant neosnovano obogatio.
b) Dunik je trasant ili indosant rok zastare je 1 godina od podignutog protesta. Ako je unesena klauzula
bez trokova, zastarjelost se rauna po dospjelosti.
c) Meusobni zahtjevi indosanata, kao i njihovi zahtjevi prema trasantu zastarijevaju za 6 mjeseci od dana
kad je indosant mjenicu iskupio, odnosno od dana podnoenja tube;
d) Za avalistu jer rok zastarjelosti isti kao i za lice za koje je avalirao.
Sud ne vodi rauna o zastari po slubenoj dunosti. Zastoj i prekid su slini kao u graanskom pravu.
Prestanak. Mjenina prava i obaveze prestaju na jedan od opih naina prestanka obaveze:
1. Isplata mjenice - ako se isplati prije dospjelosti, obaveza se ne gasi i mjenica se moe indosirati;
2. Gubitak prava prema svim obveznicima osim akceptanta nastupa ako imalac mjenice blagovremeno ne
preduzme potrebne radnje podnoenje mjenice na akcept, vienje ili isplatu; protest;
3. Amortizacija;
4. Ponitenje mjenice ako imalac namjerno poniti mjenicu upisujui odgovarajuu izjavu na mjeninoj
ispravi (ne vai ili ponitava se);
5. Oprost duga mjenica se gasi pod uslovom da je dug oproten glavnom duniku. Oprost regresnom
duniku vai za njega i lica koja na mjenici dolaze iza njega.
6. Kompenzacija mogu se kompenzirati mjeninopravna meusobno, kao i mjeninopravna za
graanskopravna potraivanja.
7. Novacija dunik se sa povjeriocem moe dogovoriti da umjesto isplate mjenine svote izvri drugu
inidbu. Takva novacija bi se morala upisati na mjeninu ispravu. Tipian nain novacije u mjeninom
pravu je prolongacija mjenice, kada se umjesto postojee izdaje nova mjenica sa novim rokom
dospjelosti.
8. Konfuzija u ovom sluaju se mjenina obaveza po pravilu ne gasi, jer povjerilac istu mjenicu moe
pustiti dalje u cirkulaciju i po njoj ponovo postati dunik. U sluaju konfuzije kod regresnog dunika,
gase se samo obaveze onih dunika koji su nakon njega potpisali mjenicu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. EK
3.1. POJAM, EKONOMSKA ULOGA, SLINOSTI I RAZLIKE SA MJENICOM
Pojam. ek plativ u zemlji predstavlja hartiju od vrijednosti kojom izdavalac (trasant) daje bezuslovan nalog
banci (trasatu) da korisniku eka (remitentu) po vienju isplati novanu svotu upisanu na eku iz pokria koje
trasant ima kod trasata (banke). Ista definicija vai i na ek izdat u inostranstvu, a plativ u BiH (loro ek).
Nostro ek je ek izdat u BiH a plativ u inostranstvu. Kod ovih ekova trasat pored banke moe biti i drugi
poslovni subjekt odreen zakonom zemlje u kojoj se vri plaanje eka.
Materija eka regulisana je Zakonom o eku, a na mnoga pitanja se analo gno primjenjuju odredbe Zakona o
mjenici. Takoe se koristi i ZOO kao opi izvor prava.
Ekonomska uloga eka. ek je sredstvo bezgotovinskog plaanja, instrument platnog prometa. Omoguava
distanciona plaanja prostim slanjem isprava, bez koritenja gotovog novca. ekovni obraun je dana postao
glavna tehnika podmirivanja rauna izmeu dunika i povjerilaca.
Razlike izmeu eka i mjenice su:

- Ekonomska funkcija;
- Linost trasata i pokrie kod trasata kod eka je trasat banka;
- ek moe glasiti na donosioca, a dospijeva po vienju;
- Kod eka je iskljuen akcept i sve to je vezano za akcept, iskljuena je intervencija, a nije bezuslovno
potreban protest za regres kao to je to sluaj kod mjenice;
- Nema domiciliranja niti kamate, a naelno ima djelimine isplate.
3.2. BITNI I NEBITNI SASTOJCI EKA
Bitni sastojci. Kod eka nije prihvaena teorija omisije, tj. ek mora biti popunjen svim elementima u
trenutku predaje trasatu (banci). Bitni sastojci eka su:
oznaka da se radi o eku;
bezuslovan nalog da se isplati odreena svota novca iz trasantovog pokria;
naziv trasata;
mjesto gdje treba platiti ovo je pretpostavljeni sastojak, pa ako nije izriito navedeno smatra se da je to
mjesto koje je oznaeno pored trasatovog imena. Ako nije navedeno ni pored imena, onda nedostaje bitan
element pa isprava nee vaiti kao ek;
mjesto i datum izdavanja eka, te potpis izdavaoca (trasant) ako mjesto izdavanja nije navedeno,
pretpostavlja se da je to mjesto koje je navedeno pored potpisa trasanta. Ako ni to mjesto nije navedeno
odnosno ako se ne moe pretpostaviti, ek je nevaei.
Bitni pretpostavljeni elementi su mjesto izdavanja i mjesto plaanja eka. Dospjelost se ne odreuje jer se
radi o tipinoj hartiji po vienju.
Nebitni sastojci su odreene klauzule koje upisuju subjekti u ekovnopravnom poslu, kao i kod mjenice.
Meutim, za razliku od mjenice neke od tih klauzula su kod eka nedoputene (o akceptu, o kamatama, o
domiciliranju, o platitu, o neodgovornosti trasanta i o broju ekovnih primjeraka osim kod nostro ekova).
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Najee klauzule kod eka su: po naredbi, za obraun, te klauzula o moneti i deviznom kursu kod
meunarodnih plaanja. Ako se u ek unese neka od nedoputenih klauzula, smatra se da ona nije ni unesena,
a ek je punovaan.
3.3. EKOVNE RADNJE
Uope. Osnovna obiljeja ekovnih radnji su:

a) Kod eka ne postoje neke radnje poznate u mjeninom pravu. Ne postoji akceptiranje niti intervencija;
b) Kod eka postoji opoziv, radnja nepoznata u mjeninom pravu;
c) Ostale ekovne radnje (aval, protest, prezentacija i dr) su specifine u odnosu na mjenicu;
d) Izdavanje eka bez pokria povlai imovinskopravnu, administrativnopravnu i krivinopravnu
odgovornost.
Osnovne ekovne radnje su: izdavanje, prenos, aval, isplata, opoziv i umnoavanje eka. Kao radnje za
ostvarivanje i ouvanje ekovnih prava pojavljuju se: protest, regres, obezbjeenje ekovnog potraivanja,
amortizacija i ekovne tube.
Izdavanje eka. Pitanje ekovne sposobnosti rijeeno je kao i kod mjenice. Pravna sposobnost je
pretpostavka za postojanje aktivne, a poslovna sposobnost za postojanje pasivne ekovne sposobnosti.
Pravni osnov ekovnopravnog odnosa predstavlja ugovor o eku, koji se zakljuuje izmeu banke (trasata) i
njenog komitenta (trasanta). U trenutku izdavanja eka mora postojati pokrie za cjelokupnu ekovnu svotu.
Ono se mora sastojati u novcu: gotovini, novanom potraivanju trasanta prema trasatu ili u otvorenom
kreditu koji je banka trasat otvorila izdavaocu eka. Nedostatak pokria ne povlai nitavost samog eka.
Posljedica izdavanja eka bez pokria je odgovornost trasanta administrativna, krivina i imovinska.
Vlastiti trasirani ek moe se izdati samo ako glasi na ime ili po naredbi. U takvom sluaju isti subjekt je i
trasant i trasat: npr.jedna filijala vue ek na drugu filijalu iste banke. ek trasiran po vlastitoj naredbi postoji
kad su trasant i remitent isto lice. Ovakvim ekom komitent povlai gotov novac sa svog rauna koji ima u
odreenoj banci.
Prenos eka. ek moe glasiti na ime, po naredbi, na donosioca i alternativno. eka na ime postoji kad je uz
ime komitenta unesena i rekta klauzula (ne po naredbi). Kao i mjenica, ek se prenosi indosamentom,
cesijom i prostom predajom.
Prenos indosamentom vai za ek po naredbi, alternativni ek, kao i ek na ime (ne vai ope pravilo da se
hartije od vrijednosti na ime prenose iskljuivo cesijom). Pravila mjeninog prava o indosamentu vae
uglavnom i za ek. Razlike se naroito ogledaju u slijedeem:
- trasatov indosament je nitav, jer banka ne moe prenositi ek;
- indosament na trasata (banku) ima pravni znaaj priznanice o isplati ekovne svote;
- ako bilo ko osim trasata na poleinu eka na donosioca stavi svoj potpis bez izjave o indosamentu,
odgovarae kao trasantov avalista;
- kod eka na donosioca nema blanko indosamenta;
- ne postoji zaloni indosament i indosament prije dospjelosti jer ek dospijeva po vienju i nema funkciju
instrumenta kredita.
- ek na donosioca se moe samo punim indosamentom pretvoriti u ek na ime ili ek po naredbi
(vinkulacija eka).
Cesijom se prenose samo ekovi koji sadre rekta klauzulu. Oni su u praksi vrlo rijetki. Predajom se prenosi
ek koji glasi na donosioca.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Aval je ekovnopravno jemstvo kojim neko svojim potpisom na eku garantuje da e ekovna svota biti
isplaena. Rijetko se koristi zbog kratke cirkulacije eka, kao injenice da se isplauje iz pokria trasanta koje
mora postojati u trenutku njegovog izdavanja.
Isplata eka. Da bi naplatio ek, imalac je obavezan da ga u zakonom utvrenim rokovima podnese
(prezentira) trasatu na isplatu. Rokovi za prezentaciju ekova koji se isplauju u BiH su slijedei:
a) Ako je mjesto izdavanja i plaanja isto i nalazi se u naoj zemlji- 8 dana;
b) Ako su mjesta izdavanja i plaanja razliita, ali su oba u zemlji 15 dana;
c) Ako je ek izdat u nekoj evropskoj zemlji 20 dana;
d) Ako je izdat u nekoj zemlji izvan evrope, a koja je na Sredozemlju ili Crnom moru 40 dana;
e) Za ekove izdate u ostalim zemljama 70 dana.
Ugovaranje duih rokova nije doputeno. Ako korisnik eka propusti rok za prezentaciju na isplatu, ek
postaje prejudiciran i imalac gubi regresna prava. Imalac po zakonu ima pravo podnijeti i takav ek na
isplatu, a banka je obavezna isplatu izvriti ako ek nije opozvan i ako drugaije nije ugovoreno sa trasantom.
Isplata eka se moe vriti na razliite naine:

a) Plaanjem u gotovini, ako nije predvieno plaanje na drugi nain;
b) Uplatom ekovne svote u korist rauna korisnika eka, ako je on s tim saglasan;
c) Prenosom ekovne svote sa rauna trasanta u korist rauna korisnika eka (kod obraunskih ekova);
d) Putem kompenzacije;
e) Predajom korisniku drugog eka.
Isplata se po pravilu vri u cjelosti. Korisnik eka moe, ali ne mora primiti djeliminu isplatu. Pravno
dejstvo isplate isto je kao kod mjenice. Kad isplati ek, trasat ima pravo traiti predaju eka i da se na ispravi
konstatuje da je ek isplaen.
Opozivanje eka moe izvriti iskljuivo trasant i to pod zakonom predvienim uslovima. Kod opoziva eka
razlikuju se 2 sluaja: (1) prije roka odreenog za njegovu prezentaciju na isplatu mogu se opozvati ek na
ime i ek po naredbi; (2) nakon isteka roka za prezentaciju moe se opozvati svaki ek, pa i onaj na
donosioca.
Opoziv moe biti opi (generalni) i pojedinani (individualni). Generalnim opozivom se unaprijed stipulie
zabrana isplate svih ekova komitenta (trasanta) koje on vue na banku (trasata), a kojima je istekao rok za
prezentaciju. Pojedinani opoziv odnosi se na zabranu isplate svakog eka pojedinano.
Protest eka je radnja sa ciljem ouvanja regresnih prava. Moe se podii zbog:
- odbijanja isplate ili djelimine isplate;
- odbijanja obrauna kod obraunskog ili bariranog eka;
- odbijanja isplate protestnih trokova;
- odbijanja isplate u naznaenoj valuti;
- perkvizicioni protest imaoca duplikata (ne i kopije) eka radi pribavljanja originala.
Odbijanje isplate se moe utvrditi na 3 naina: (1) putem javne isprave; (2) potpisanom i datiranom izjavom
trasata na eku kojom on odbija isplatu i (3) datiranom potvrdom obraunske ustanove kojom se utvruje da
je ek bio podnesen na vrijeme i da nije namiren.
Protest mora biti uinjen prije isteka roka za prezentaciju eka na isplatu. U pogledu forme, nadlenosti i
postupka vae pravila mjeninog prava. Korisnik eka moe biti osloboen obaveze na podizanje protesta
ako je u ispravi upisana klauzula bez trokova ili bez protesta. Mogu je upisati trasant, indosant ili avalist
sa pravnim dejstvima kao i kod mjenice.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Regres. Prema Zakonu o eku, imalac eka moe vriti regres protiv indosanta, trasanta i avalista ako bude
odbijena isplata eka koji je podnesen na vrijeme. Uslov za to je blagovremeno podizanje protesta ili
konstatacija o neisplati eka na drugi nain (izjava trasata na eku ili potvrda obraunske ustanove).
Odgovornost potpisnika u ekovnom poslu je uglavnom ista kao i kod mjenice (solidarna odgovornost). Kao
tvorac eka, trasant odgovara za isplatu svakom korisniku eka i ne moe se osloboditi te odgovornosti.
Njegova odgovornost prestaje kad ek isplati trasat ili on u regresnom postupku, ili kad potraivanje zastari.
Umnoavanje eka. Vae slijedea pravila:

- umnoavanje ekova u unutranjem prometu nije dozvoljeno;
- dozvoljeno je umnoavanje nostro ekova pod uslovom da glase na ime ili po naredbi;
- ek na donosioca se ne moe umnoavati;
- kad se ek umnoava, u slogu svakog primjerka se mora staviti njegov tekui broj, jer u suprotnom svaki
primjerak vai kao poseban ek.
Na sve ostalo se primjenjuju pravila o umnoavanju mjenice.
3.4. OSTALE EKOVNE RADNJE
Amortizacija eka vae pravila za amortizaciju mjenice.
Obezbjeenje potraivanja, kao i u mjeninom pravu, moe biti putem zaloge i retencije.
Tube kod eka. Postoje 3 vrste tubi:

1. Regresna tuba je ekovnopravna tuba koja osnov ima u ekovnom odnosu. Podie se kad su provedene
sve potrebne radnje, ali je naplata ekovne svote izostala. Pasivno su legitimisani regresni dunici,
ukljuujui i trasanta;
2. Tuba iz osnovnog posla je redovna graanska (parnina) tuba, iji je pravni osnov izvan samog
ekovnog odnosa. Osnov je u poslu koji je bio razlog izdavanja ili prenosa eka. Zakon daje mogunost
koritenja ove tube u 2 sluaja: (a) umjesto regresne tube koju korisnik eka nee da koristi i (b) kad je
ek postao prejudiciran ili su prava iz eka zastarjela. Da bi ova tuba mogla biti podignuta moraju se
ispuniti 2 uslova: (a) da koritenje ove tube nije sporazumom iskljueno i (b) da je korisnik eka vratio
ekovnu ispravu licu protiv kojeg podie tubu. Pasivno legitimisana lica su trasant i neposredni indosant
tuioca;
3. Tuba zbog neosnovanog bogaenja je graanskopravna tuba koja se podie u sluaju kad nema mjesta
tubi iz osnovnog posla (nema mogunosti kumulacije zahtjeva).
Delikti u ekovnom pravu. Najtea inkriminisana radnja je izdavanje eka bez pokria, a prekrajno se
kanjavaju i: trasiranje eka bez datuma ili sa neistinitim datumom; preuzimanje, prenos i isplata takvog
eka; trasiranje eka na drugo lice, a ne na banku; ponitaj precrtaja na bariranom eku i pretvaranje
posebnog u opi precrtaj.
3.5. VRSTE EKOVA
Kriteriji podjele. Prema oznaci korisnika, ekovi mogu biti na ime, po naredbi, na donosioca i alternativni.
Prema garancijama, ekovi mogu biti akceptirani, neakceptirani, certificirani i vizirani. Po namjeni i
specijalnim tehnikama koje se primjenjuju postoje isplatni, obraunski, barirani, cirkulacioni, putniki i
dokumentarni ek.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Bankarski ek postoji u sluaju kad su u ulozi trasanta i trasata razliite banke. Mogu biti loro i nostro ekovi.
Loro ekove inostrana banka vue na domau banku, a kod nostro ekova je obrnuto.
Osnovne vrste ekova prema namjeni su:

Isplatni (gotovinski) ek njime se ekovna svota isplauje korisniku u gotovini na blagajni banke trasata;
Obraunski (virmanski) ek ne moe se isplatiti u gotovom novcu. Isplata se vri samo putem obrauna tj.
prenosom ekovne svote sa rauna trasanta na raun remitenta odnosno indosatara. Forma obraunskog eka
je konana i ne moe se opozvati, tj. obraunski ek se ne moe kasnije pretvoriti u isplatni. Ako bi trasat i
pored zabrane isplatio ek u gotovini, on e odgovarati za uzrokovanu tetu najvie do iznosa ekovne svote.
Precrtani (barirani) ek ne isplauje se neposredno imaocu, ve nekoj banci za njegov raun. Na ovom
eku dijagonalno su povuene 2 paralelne linije. Pravo na precrtavanje ima trasant i svaki imalac eka.
Precrtavanje moe biti ope i posebno. Kod opeg precrtavanja se izmeu paralelnih linija ne upisuje nita ili
se upie preko banke i ovakav ek se moe naplatiti od bilo koje banke koja slui kao posrednik. Kod
posebnog precrtavanja se izmeu linija upisuje naziv banke i samo ta banka moe naplatiti ek. Opi precrtaj
se moe pretvoriti u posebni, ali obrnuto ne. Barirani ek se izdaje kad se eli znati kome je ek isplaen ili
ako korisnik eka eli da mu svota bude isplaena kod njegove banke, a izdavalac nema pokria u toj banci.
U ovom drugom sluaju izdavalac vue ek na svoju banku, a u precrtaj upisuje naziv banke korisnika eka.
Bariranim ekom se vre meusobna plaanja preko banaka, slino kao i virmanskim, ime se smanjuje
upotreba gotovog novca.
Cirkulacioni (cirkularni) ek izdaje banka trasant korisniku eka (komitentu) koji kod nje ima pokrie, i
tim ekom poziva svoje filijale, kao i banke korespondente, da isplate ek. Uloga ovog eka je vrlo znaajna,
jer on zamjenjuje gotov novac. Umjesto da nosi gotovinu, poslovan ovjek nosi cirkulacioni ek, koji moe
unoviti u bilo kojoj filijali date banke ili korespondirajuih banaka. Osim toga, ek moe indosirati i time
izmiriti odreenu obavezu prema indosataru. Cirkulacioni ek se moe prezentirati na naplatu u roku od 6
mjeseci od dana izdavanja.
Putniki ek varijanta cirkulacionog eka kojim se plaaju usluge u putnikom i turistikom prometu.
Izdaju ih banke, turistike agencije ili putniki biroi, a radi koritenja u plaanju usluga. U uporednim
pravnim sistemima je praksa da je indosiranje ovih ekova ogranieno. Poslovni subjekti koji prime ove
ekove ne mogu ih dalje indosirati.
ek za potroaki kredit izdaje banka koja je odobrila kredit odreenom licu, pri emu je ista banka i
trasat. Korisnik njime moe izvriti plaanje odreene robe, to je obino navedeno na poleini eka.
Dokumentovani (dokumentarni) ek prilikom prezentacije ovog eka na isplatu remitent mora na uvid
podnijeti odreena dokumenta koja su naznaena na eku. Radi se o robnim dokumentima (faktura, tovarni
list, konosman) iz kojih se vidi da je remitent prethodno izvrio odreene obaveze.
3.6. ZASTARJELOST I PRESTANAK EKOVNOPRAVNOG ODNOSA
Zastarjelost. Rokovi zastare su:

1. Za regresne zahtjeve korisnika eka prema indosantima i trasantu 6 mjeseci od dana isteka roka za
podnoenje eka na isplatu;
2. Za meusobne regresne zahtjeve indosanata, kao i njihove zahtjeve prema trasantu 6 mjeseci od dana
kad je indosant iskupio ek ili kad je protiv njega postupljeno kod suda radi naplate u regresnom
postupku.
Trasat (banka) nije u ekovnopravnoj obavezi, pa zbog toga ne moe ni biti tuena.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prestanak ekovnopravnog odnosa moe nastupiti na sve one naine na koje prestaje i mjeninopravni
odnos, sa istim znaenjem i posljedicama.
4. OBVEZNICA
4.1. POJAM I PRAVNE KARAKTERISTIKE
Pojam. U irem znaenju pojam obveznice podrazumijeva trgovaku obveznicu. To je hartija od vrijednosti
kojom se izdavalac (registrovani trgovac) bezuslovno obavezuje da e imaocu obveznice (povjeriocu) po
dospjelosti isplatiti iznos novca na koji obveznica glasi ili predati odreenu koliinu zamjenjivih stvari ili
hartija od vrijednosti. Za izdavanje trgovake obveznice nije potrebno posebno odobrenje dravnog organa.
U uem znaenju, obveznica podrazumijeva hartiju od vrijednosti koja glasi na odreeni iznos novca. Za
njeno izdavanje uvijek je potrebno odobrenje nadlenog dravnog organa.
Zakon o vrijednosnim papirima u vidu ima obveznicu u uem smislu. Prema Zakonu, obveznica je pisana
isprava koja glasi na ime ili na donosioca i kojom se njen izdavalac (pravno lice) bezuslovno obavezuje
imaocu obveznice da po dospjelosti isplati nominalni iznos obveznice (glavnicu) sa fiksnom ili pr omjenjivom
kamatom, a ponekad i odreeni iznos uea u dobiti.
Pravne karakteristike obveznice ispoljavaju se u slijedeem:

a) Obveznica je novana, finansijska hartija od vrijednosti;
b) Izdavalac obveznice moe biti samo pravno lice (poslovni subjekti i dravne organizacije);
c) U obveznici je inkorporirano obligaciono pravo konstituirano na dugoronoj i kreditnoj osnovi. Zato je
obveznica dunika, dugorona i kreditna hartija;
d) Obveznica nosi prihod u vidu kamate. Participativna obveznica nosi i uee u dobiti;
e) Pored dionice, obveznica je tipian trgovaki efekat. Izdaje se masovno u serijama;
f) Obveznica je negocijabilan papir koji glasi na ime ili na donosioca. Prenosi se punim indosamentom,
odnosno prostom predajom.
g) Obveznica je zamjenjiva hartija od vrijednosti.
4.2. DIJELOVI I BITNI SASTOJCI OBVEZNICE
Dijelovi. Ako se isplauje u cjelini, obveznica se sastoji iz jedne isprave. Kad se isplauje u dijelovima, to je
uobiajeno, obveznica predstavlja sloenu hartiju koju ini glavna isprava (obveznika isprava, plat) i
sporedne isprave (kamatni kupon i talon). U glavnoj ispravi je inkorporirano osnovno pravo (nominalni iznos
obveznice). Kamatni kupon sadri sporedno potraivanje zahtjev za naplatu kamata i uee u dobiti ako se
radi o participativnoj obveznici. Sastavljen je u vidu kuponskog tabaka. Ako je odvojen od glavne isprave,
kupon predstavlja hartiju od vrijednosti na donosioca. Talon je uputnica na nove kupone (kuponski arak).
Njime se izdavalac obavezuje da imaocu glavne isprave izda nove kupone kad se postojei iskoriste.
Bitni sastojci obveznice odreeni su Zakonom o vrijednosnim papirima:

a) Oznaka da se radi o obveznici;
b) Firma i sjedite emitenta;
c) Firma odnosno ime kupca obveznice ili oznaka da glasi na donosioca;
d) Nominalna vrijednost obveznice;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
e) Visina kamatne stope, odnosno procenat uea u dobiti ako se radi o participativnoj obveznici;
f) Rokovi otplate glavnice i kamata;
g) Prava rezervisana u korist izdavaoca i imaoca obveznice;
h) Serija i kontrolni broj, mjesto i datum izdavanja, potpis ili faksimil ovlatenog lica izdavaoca.
Svi navedeni elementi se upisuju na licu obveznice. Na poleini se unosi amortizacioni plan koji sadri
anuitete za otplatu glavnice i isplatu kamata.
Klauzule o pravima izdavaoca i imaoca obveznice. Uobiajene klauzule su:

a) Klauzula o garanciji sadri garanciju drugog pravnog lica da e izdavalac obveznice isplatiti preuzete
obaveze. Obveznica koja sadri ovu klauzulu naziva se garantovanom obveznicom;
b) Klauzula o konverziji daje mogunost konverzije za druge hartije (akcije, nove obveznice). To je
obveznica sa warrantom;
c) Klauzula o pozivu na iskup daje pravo izdavaocu da otkupi obveznice prije rokova dospjelosti;
d) Klauzula o garancijama za neiskupljenje izdavalac garantuje imaocu da njegova hartija nee biti
iskupljena za odreeni period (npr. 5 godina);
e) Klauzula o refinansiranju izdavalac ima pravo da emisijom novih obveznica otkupi ve postojee;
f) Klauzula o otplatnom fondu izdavalac se obavezuje da u odreenim vremenskim periodima (godinje)
povlai odreeni broj obveznica neke serije otkupom.
4.3. RADNJE SA OBVEZNICAMA
Izdavanje i emisija. Izdavanje se moe podijeliti u nekoliko faza:

1. Donoenje odluke o izdavanju obveznica odluku donosi organ upravljanja trgovakog drutva, odnosno
nadleni organ DPZ. Obavezni elementi odluke su: ukupan iznos na koji se izdaju obveznice, namjena,
nain izdavanja, rokovi otplate glavnice, visina kamatne stope, nain obrauna i plaanja kamata, udio u
dobiti ako se izdaju participativne obveznice, izvori iz kojhi e se otplaivati ob veznice, posebna prava
koja se odnose na prenos, zamjenu i garanciju, te sudska zatita.
2. Dobijanje odobrenja za izdavanje obveznica odobrenje u formi rjeenja daje Komisija za vrijednosne
papire;
3. Izdavanje obveznica;
4. Registracija izdatih obveznica kod Ministarstva finansija.
Prenos. Obveznica koja glasi na ime se moe prenositi samo punim indosamentom. Dejstva prenosa prema
izdavaocu nastaju upisom prenosa u matinu knjigu. Obveznice na donosioca prenose se prostom predajom.
Amortizacija i promjene. Obveznice na ime se amortiziraju u sudskom vanparninom postupku kao i ostali
vrijednosni papiri. Obveznice na donosioca i samostalni kamatni kuponi se ne mogu amortizirati.
Na zahtjev i o troku imaoca obveznice, izdavalac moe vriti slijedee promjene : pretvaranje obveznice na
donosioca u obveznicu na ime i obrnuto (vinkulacija i devinkulacija), sjedinjenje vie obveznica jedne serije
u jednu, te podjela obveznice jedne serije u vie manjih obveznica.
4.4. VRSTE OBVEZNICA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prema nainu odreivanja nosioca prava, obveznice mogu biti na ime i na donosioca.
Prema poloaju izdavaoca (emitenta) razlikuju se 2 vrste obveznica: obveznice javnopravnih subjekata i
obveznice poslovnih (privatnopravnih) subjekata. Obveznice javnopravnih subjekata se dijele na obve znice
dravne organizacije i obveznice javih korporacija. Obveznice drave nemaju rizika (nulti rizik) pa je i
kamata nia a poresko optereenje iskljueno ili ogranieno. Ako drava ne vraa dug ve samo plaa
kamatu, takve obveznice se nazivaju dravnom rentom i mogu se unoviti iskljuivo vraanjem obveznica.
Prema roku dospijevanja obveznice se dijele na kratkorone (rok otplate do 5 godina), srednjorone (do 20
godina) i dugorone (preko 20 godina). Postoje i obveznice bez fiksnog roka dospijea.
Prema nainu amortizacije obveznice se mogu amortizirati jednokratno ili postepeno (prema
amortizacionom planu, to je pravilo).
Prema stepenu garancije obveznice mogu biti obine, za koje se po pravilu ne izdaju posebne garancije,
zatim hipotekarne obveznice, obveznice sa zalogom na pokretnim stvarima ukljuujui i hartije od
vrijednosti, te garantovane obveznice (obezbjeenje dato od strane drugih lica za emitenta, najee banke).
Prema prihodu koji nose, obveznice mogu biti obine, koje nose fiksnu kamatu; obveznice sa promjenjivom
kamatom, te obveznice sa indeksom. Pored ovih, postoje i obveznice bez kamate, koje se prodaju uz veliki
diskont (umanjenje za iznos kamata). Participativne obveznice pored kamata nose i uee u dobiti izdavaoca
obveznice. Za razliku od participativnih dionica, obveznice ne daju pravo uea u upravljanju trgovakim
drutvom.
Prema nainu odreivanja kamate i rokovima isplate postoji vie vrsta obveznica, obzirom na injenicu da
se u savremenim uslovima privreivanja koriste vrlo razliiti naini odreivanja kamatne stope.
Prema mogunostima zamjene obveznice mogu biti nekonvertibilne, sa ogranienom konverzijom i sa

punom konvertibilnou. Ove posljednje se mogu zamijeniti za druge dugorone hartije, novac ili trajna
dobra. Kamata kod konvertibilnih obveznica je redovno manja, a rok za konverziju najee nije odreen.
Prema valuti na koju glase, obveznice mogu biti na domau i stranu valutu, a postoje i obveznice koje su
denomirane u dvije razliite valute. U posljednjem sluaju isprava u obveznici glasi na jednu, a isplata
kupona se vri u drugoj valuti.
Prema teritoriji obveznice se dijele na domae i inostrane. Domae su one kod kojih su i kupac i emitent
domai subjekti, a inostrane su one kod kojih je izdavalac iz jedne, a kupci iz drugih zemalja, odnosno one
kojima se trguje na inostranom tritu.
5. OSTALE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI
5.1. BLAGAJNIKI ZAPIS
Pojam i karakteristike. Blagajniki zapis je pisana isprava na ime ili donosioca, sa rokom dospjelosti do 1
godine, a kojom se izdavalac obavezuje da e ovlateniku isplatiti nominalni iznos sa kamatom. Pravne
karakteristike blagajnikog zapisa su slijedee:
1. Izdavalac moe biti centralna (narodna) banka, poslovne banke i depozitne organizacije, te drutveno
politike zajednice;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. Od izdavaoca zavisi kategorija kupca blagajniki zapis centralne banke mogu upisivati banke i
depozitne organizacije. Blagajnike zapise ostalih subjekata mogu upisivati sva pravna i fizika lica;
3. Blagajniki zapis je novana isprava na kratkoronu obligaciju. To je trini efekat koji se izdaje u
serijama, ima svoju trinu vrijednost, negocijabilan je i fungibilan papir.
Bitni sastojci blagajnikog zapisa odreeni su Zakonom o vrijednosnim papirima:

a) Oznaka da se radi o blagajnikom zapisu;
c) Identifikacija kupca ili oznaka da je zapis na donosioca;
d) Nominalna vrijednost;
e) Visina kamatne stope;
f) Rok otplate glavnice i kamate (do 1 godine);
g) Mjesto i datum izdavanja;
h) Serija i kontrolni broj blagajnikog zapisa;
i) Potpisi ili faksimili potpisa ovlatenih lica izdavaoca.
Radnje sa blagajnikim zapisom. Izdavanje ne podlijee odobrenju posebnog dravnog organa. Plasman i
distribucija zavise od toga ko je izdavalac i ko su kupci, a izdavalac vodi matinu knjigu. Prenos se vri po
istim pravilima kao i kod ostalih hartija od vrijednosti (punim indosamentom ako glasi na ime, odnosno
prostom predajom ako glasi na donosioca). Prestaje po opim pravilima prestanka obligacije, odnosno hartije
od vrijednosti. Redovno prestaje isplatom duga od strane emitenta.
5.2. KOMERCIJALNI ZAPIS
Komercijalni zapis je pisana isprava na ime ili donosioca, sa rokom dospjelosti do 1 godine, a kojom se
izdavalac obavezuje da e ovlateniku isplatiti nominalni iznos sa ili bez kamata ili obezbijed iti druge
pogodnosti. Dakle, za razliku od blagajnikog zapisa, komercijalni zapis ne mora u cjelini predstavljati
novanu obavezu. Pravne karakteristike komercijalnog zapisa su:
a) Komercijalni zapis je iskljuivo hartija trgovaca, pa ga mogu izdavati trgovaka drutva i druga pravna
lica. Kupci mogu biti pravna i fizika lica;
b) To je kratkoroni papir sa prihodom. Izdaje se u serijama, ima svoju trinu cijenu, a negocijabilan je i
fungibilan.
Bitni sastojci komercijalnog zapisa su:

a) Oznaka da se radi o komercijalnom zapisu;
c) Identifikacija kupca ili oznaka da je zapis na donosioca;
e) Visina kamatne stope, ako je predviena;
f) Rok otplate glavnice i kamata (do 1 godine);
g) Mjesto i datum izdavanja;
h) Serija i kontrolni broj zapisa;
i) Potpisi ili faksimili potpisa ovlatenih lica izdavaoca.
Radnje sa komercijalnim zapisima. Za izdavanje nije potrebno odobrenje Komisije za vrijednosne papire.
Odluka o izdavanju mora sadravati: iznos emisione mase, namjenu za koju se izda ju komercijalni zapisi, rok
otplate i kamate odnosno pogodnosti za imaoce komercijalnih zapisa.
5.3. CERTIFIKAT I POTVRDA DEPOZITARA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pojam i karakteristike. U uporednim pravima, potvrda depozitara je pisana isprava koju izdaje banka ili
druga depozitna organizacija na deponovana dobra u vidu pokretnih stvari. Ova hartija od vrijednosti kod nas
nije izriito regulisana, ali zakonska rjeenja ostavljaju mogunost njenog izdavanja.
Na zakon izriito regulie certifikat, kao posebnu vrstu finansijske hartije od vrijednosti. Certifikat je pisana
isprava na ime ili donosioca, koju izdaje banka ili druga depozitna organizacija na deponovana novana
sredstva. Certifikatom se izdavalac bezuslovno obavezuje da o roku dospjelosti koji je preko 1 godine, isplati
deponovana sredstva (glavnicu) uz plaanje kamate. Certifikat se izdaje na osnovu zakljuenog ugovora o
novanom depozitu. Da bi se mogao izdati, ugovorom mora biti predvieno da je depozit oroen preko 1
godine, da je iskljuen otkaz ugovora do godinu dana i da banka raspolae deponovanim novanim
kapitalom.
Pravne karakteristike certifikata su:

a) Izdaje ga banka ili druga depozitna organizacija na deponovani novani iznos, ali ne i za druge pokretne
stvari;
b) Rok dospijea je preko 1 godine;
c) Imaocu donosi prihod u vidu kamate;
d) Novanim depozitom po osnovu kojeg je izdat certifikat raspolae izdavalac certifikata (depozitar);
e) Emituje se u serijama, prenosiv je i zamjenjiv, ima trinu vrijednost.
Bitni sastojci:
a) Oznaka da se radi o certifikatu;
c) Identifikacija imaoca ili oznaka da glasi na donosioca;
e) Rok na koji su novana sredstva deponovana (preko 1 godine)
f) Visina kamatne stope, nain obrauna i isplate;
g) Posebna prava imaoca certifikata;
h) Mjesto i datum izdavanja;
i) Serija i kontrolni broj isprave;
j) Potpisi ili faksimili potpisa ovlatenih lica izdavaoca.
Radnje sa certifikatom. Za izdavanje nije potrebno odobrenje dravnog organa. Finansijska organizacija
certifikat izdaje na osnovu prethodno zakljuenog ugovora o depozitu. Moe glasiti na ime ili na donosioca
(ne i po naredbi). Na prenos, amortizaciju i prestanak se primjenjuju opa pravila.
ROBNE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI su teretnica/konosman, prenosivi tovarni list i skladinica.
DIO ESTI
PRAVO KONKURENCIJE
1. POJAM PRAVA KONKURENCIJE
1.1. POJAM KONKURENCIJE
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ekonomski pojam konkurencije. Izraz konkurencija je latinskog porijekla i znai nadmetanje, suparnitvo,
takmienje. U ekonomiji se odnosi na takmienje subjekata privreivanja radi postizanja istog ili slinog
poslovnog cilja. Razlikuju se 3 osnovna tipa konkurencije: potpuna (perfektna), nepotpuna (imperfektna) i
monopolska konkurencija.
Pravni pojam konkurencije. Konkurencija se definie kao neogranieno nadmetanje privrednih subjekata
koja funkcionie na bazi line slobode i ustanove individualne svojine, kao tenja ka istom ili slinom
cilju ili rivalstvo radi osvajanja klijentele.
1.2. PRETPOSTAVKE I IZVORI PRAVNOG UREIVANJA KONKURENCIJE
Pretpostavke prava konkurencije su: privatno vlasnitvo, s lobodna trina ekonomija i individualne slobode.
Pravno tehnikih pretpostavki ima vie:
1. dominacija normativnog sistema u osnivanju preduzea;
2. sloboda odreivanja djelatnosti poslovnih subjekata;
3. slobodno vrenje statusnih promjena, ukljuujui spajanje i pripajanje;
4. sloboda trgovine, ravnopravnost trgovaca, slobodno odreivanje cijena i jedinstvenost trita.
Izvori prava konkurencije hijerarhijski su:

1. Ustavi;
2. Zakoni (Zakon o trgovini, o kontroli cijena, o trinoj inspekciji, o obligacionim odnosima, dobri
poslovni obiaji, te trgovaka pravila poslovni obiaji i uzanse).
1.3. PREDMET I METOD PRAVA KONKURENCIJE
Predmet prava konkurencije su drutveni i poslovni odnosi ekonomsko-politikog i imovinskog karaktera

koji izraavaju nain privredne utakmice u oblasti prometa robe i usluga na jedinstvenom tritu.
Metod prava konkurencije ima vie znaajnih karakteristika:

1. Osobenost izvora prava dominiraju zakoni, interpretativna uloga obiaja je pojaana, a sistem moralnih
normi je direktno ukljuen u izvore regulisanja konkurencije;
2. Pretenost prinudnih normi;
3. Specifino jedinstvo zabranjujuih i nareujuih normi;
4. Jedinstven tretman svih subjekata koji djeluju prema tritu i na tritu;
5. Sloen sistem organa kontrole (trine inspekcije i kontrole cijena);
6. Kombinovanje imovinskih, krivinih i administrativnih sankcija;
7. Koritenje generalne klauzule i imenovanih sluajeva. Generalna klauzula daje opu definiciju djela
kojim se naruava konkurencija, a imenovani sluajevi predstavljaju navoenje najtipinijih i najeih
pojavnih oblika svakog tipa zabranjenog djela konkurencije.
2. INSTITUTI I ODGOVORNOSTI U PRAVU KONKURENCIJE
2.1. INSTITUTI PRAVA KONKURENCIJE
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Monopolistiko djelovanje. Monopol oznaava trine odnose u kojima postoji iskljuiva vlast ili nesumnjiva
dominacija jednog privrednog subjekta ili homogene grupe privrednih subjekata nad ponudom ili potranjom
robe ili usluga na odreenom tritu.
Monopolistiko djelovanje obuhvata monopolistiko sporazumijevanje i monopolistiko ponaanje. Prema

Zakonu, monopolistiko sporazumijevanje je odnos izmeu 2 ili vie trgovaca o uslovima poslovanja koji
je usmjeren na naruavanje ili spreavanje slobodne konkurencije, a kojim se jedan ili vie trgovaca dovodi ili
moe dovesti u povlaten poloaj u odnosu na druge trgovce ili potroae. Radi se o generalnoj klauzuli, a
imenovani sluajevi koji su netaksativno navedeni su:
a) Podjela trita u pogledu kupovine ili prodaje robe;
b) Obavezivanje prodavca da odreenu robu nee prodati drugom kupcu, odnosno da e kup ljenu robu
prodavati samo na odreenom tritu ili odreenom kupcu;
c) Utvrivanje cijena i uslova prodaje robe iste vrste;
d) Ograniavanje obima proizvodnje;
e) Zatvaranje trita radi iskljuivanja drugih trgovaca;
f) Uskraivanje prodaje ili prodaja robe protivno dobrim poslovnim obiajima.
Monopolistiko ponaanje je zloupotreba dominantnog poloaja na tritu i radnje usmjerene na stvaranje

monopolistikog poloaja. Zloupotreba se procjenjuje objektivizirano. Dominantan poloaj je onaj koji
trgovakom drutvu omoguava znaajnu mjeru individualnog uticaja na stanje konkurencije. Radi se o
faktikom pitanju.
Imenovani sluajevi monopolskog ponaanja navedeni u Zakonu o trgovini su:

a) Koritenje posebnih pogodnosti pri uvozu robe uz poveanje trokova trgovine iznad stvarnih radi
sticanja protivpravne imovinske koristi;
b) Kupovina robe iz uvoza po cijeni vioj od traene cijene.
pekulacija. Zakonska definicija generalne klauzule glasi: pekulacija je koritenje stanja na tritu
nastalog poremeajima u snabdijevanju ili nezakonitog poveanja cijena radi sticanja protivpravne imovinske
koristi. Elementi pekulacije kao krivinog djela sadrani su u Krivinom zakonu. Imenovani sluajevi su
naroito:
a) Prikrivanje robe, ograniavanje ili obustavljanje prodaje robe i druge radnje kojima se uzrokuje
poremeaj na tritu;
b) Uslovljavanje kupovine jedne robe kupovinom druge robe ili uslovljavanje kupovine i prodaje robe na
drugi nain ;
c) Prodaja robe na nain i pod uslovima kojima se kupcima oteava ili onemoguava kupovina robe;
d) Zakljuivanje fiktivnih ugovora o kupovini i prodaji robe ili drugim poslovima trgovine;
e) Neugovaranje roka isporuke ili isporuka robe poslije ugovorenog roka po cijeni vioj od cijene koja je
vaila na dan isporuke robe utvrene ugovorom.
Ograniavanje trita. Prema Zakonu o trgovini, Ograniavanjem trita se smatra opi ili pojedinani
pravni akt i radnja nadlenog organa, trgovca ili drugog pravnog lica, kojima se protivno Ustavu i zakonu,
ograniava slobodna razmjena robe i slobodno nastupanje na tritu ili na drugi nain naruava
konkurencija. Kad su u pitanju imenovani sluajevi, prema Zakonu se aktima ograniavanja trita smatraju
akti i radnje kojima se trgovac dovodi u neravnopravan poloaj tako da mu se onemoguava irenje prodajne
mree, prodaja robe ili se prisiljava na prodaju robe koja nije u skladu sa njegovom poslovnom politikom.
Dakle, svaki imenovani sluaj se sastoji iz 2 elementa: dovoenje trgovca u neravnopravan poloaj i neke od
3 tano odreene radnje.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nelojalna konkurencija. Prema Konvenciji Pariske unije za zatitu industrijske svojine, Akt nelojalne
konkurencije predstavlja svaki akt koji je protivan potenim obiajima u industriji i trgovini. Prema Zakonu
o trgovini, nelojalna konkurencija je radnja trgovca koja je protivna dobrim poslovnim obiajima i kojom se
nanosi ili moe nanijeti teta drugom trgovcu, drugom pravnom licu ili potroau. Imenovani sluajevi u
Zakonu su:
1. Reklamiranje, oglaavanje ili nuenje robe navoenjem podataka ili upotrebom izraza kojima se stvara ili
moe stvoriti zabuna na tritu, ime se odreeni trgovac dovodi ili moe dovesti u povoljniji poloaj;
2. Davanje podataka o drugom trgovcu koji mogu biti tetni po ugled ili poslovanje tog trgovca;
3. Prodaja robe sa oznakom ili podacima koji stvaraju ili mogu stvoriti zabunu u pogledu porijekla, naina
proizvodnje, koliine, kvaliteta ili drugih svojstava robe;
4. Prikrivanje mana robe ili dovoenje kupca u zabludu na drugi nain;
5. Preduzimanje radnji usmjerenih na raskidanje poslovnih odnosa izmeu drugih trgovaca ili radi
spreavanja, odnosno oteavanja zasnivanja takvog poslovnog odnosa;
6. Neopravdano neizvravanje ili jednostrano raskidanje ugovora o kupovini ili prodaji robe ili drugog
trgovinskog ugovora zbog zakljuenja istog ili slinog ugovora sa drugim, ime se nanosi ili moe
nanijeti teta saugovarau;
7. Oglaavanje prividne rasprodaje ili prividnog snienja robi ili obavljanje drugih slinih radnji koje
dovode ili mogu dovesti potroaa u zabludu u pogledu cijena;
8. Neovlatena upotreba tueg imena, firme, iga ili druge oznake ako se time stvara ili moe stvoriti
zabuna na tritu;
9. Davanje ovlatenja drugom trgovcu da moe koristiti njegova vanjska obiljeja, ako se time stvara ili
moe stvoriti zabuna na tritu;
10. Neovlateno koritenje usluga trgovakog putnika, trgovinskog predstavnika ili zastupnika drugog
preduzea.
2.2. ODGOVORNOST U PRAVU KONKURENCIJE
Sistem odgovornosti ima slijedea obiljeja:

1. Ukljuenost drutvenih i pravnih sankcija;
2. Mogunost kumulativne primjene pojedinih vrsta sankcija za isto poinjeno nezadovoljeno
konkurencijsko djelo;
3. Preteno represivan karakter;
4. Postojanje specifinosti u podsistemu sankcija za svaki institut prava konkurencije.
Sankcije prema aktima. Ugovori i drugi pravni akti kojima bi bila poinjena zabranjena konkurencijska djela
nesumnjivo su protivni Zakonu o trgovini. Posljedica je nitavost tih akata. Izvrene faktike radnje nemaju
svojstvo pravnih akata, te se zbog toga mogu suzbijati samo kao graanskopravni delikti.
Sankcije prema licima. Kad su u pitanju imovinskopravne sankcije, mogue je utvrditi 5 tubi koje su na
raspolaganju aktivno legitimisanom licu:
a) Zahtjev da se ukloni izvor opasnosti tuba glasi na uklanjanje konkretnog izvora opasnosti, ili ako to
nije mogue, na obustavu itave djelatnosti. Uslovi za podizanje tube su realnost opasnosti i mogunost
da iz nje proistekne znatnija teta. Realnost opasnosti se moe dokazivati u 3 sluaja: (1) neposredno
predstoji izvrenje konkurencijskog delikta, (2) izvrenje je u toku i (3) vjerovatno je ponavljanje jednom
ve uinjene zabranjene radnje. Krivica lica koje vri ugroavanje ne mora postojati.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
b) Zahtjev da se prestane s povredom prava linosti. Ovdje povreda prava mora biti ve izvrena. tetnu
radnju i tetu dokazuje tuilac prema opim pravilima.
c) Zahtjev za otklanjanje stanja stvorenog konkurencijskim deliktom ustvari se radi o tubi za naturalnu
restituciju.
d) Tuba na novanu naknadu uinjene tete primjenjuju se generalna pravila obligacionog prava.
e) Zahtjev za utvrivanje izvrenog djela i prava koje se na tome zasniva. Ova tuba ima opi karakter.
Znaajna je iz 2 razloga: utvrena potraivanja ne zastarijevaju za 3 nego za 10 godina, a njihovo
ostvarivanje je znatno olakano.
Krivinopravne sankcije. Monopolistiko djelovanje je sankcionirano sa 2 krivina djela: Povreda

ravnopravnosti u vrenju privredne djelatnosti i Stvaranje monopolistikog poloaja i izazivanje
poremeaja na tritu. U oba sluaja kazna je zatvor od 6 mjeseci do 5 godina.
pekulacija je takoe krivino djelo u 2 sluaja: (1) nagomilavanje robe ili njeno povlaenje iz prometa, ako
je to prouzrokovalo poremeaje na tritu i (2) povlaivanje kupaca za vrijeme aktuelne ili potencijalne
nestaice robe.
Krivino djelo protiv jedinstva trita postoji kod povrede ravnopravnosti u vrenju privredne djelatnosti,
za koje je djelo zaprijeena kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. Djelo moe biti izvreno zloupotrebom
slubenog poloaja, kao i koritenjem drutvenog poloaja ili uticaja.
Kad je u pitanju krivinopravna zatita od nelojalne utakmice, zabranjeno je intervenisanje u pregovore

domae firme sa stranim partnerom ako to rezultira odustankom stranog partnera od zakljuivanja ugovora ili
zakljuivanjem ugovora pod nepovoljnim uslovima. Drugi sluaj je zloupotreba tue firme ili drugih
distinktivnih znakova. Ovo djelo mora biti uinjeno sa namjerom obmane kupaca.
Privredni prestup je povreda pravila o privrednom i finansijskom poslovanju koju je uinilo pravno lice ili
odgovorno lice u pravnom licu, koja je prouzrokovala ili mogla prouzrokovati tee posljedice i koja je
odlukom nadlenog organa odreena kao privredni prestup 5 . Zakonom o trgovini sve generalne klauzule i
svi imenovani sluajevi monopolistikog djelovanja, pekulacije i nelojalne utakmice proglaeni su
privrednim prestupima. Meutim, izostavljene su radnje naruavanja jedinstva trita. Kazne su novane,
mogu se izrei pravnom licu i odgovornom licu unutar pravnog lica. Uz kazne se mogu izrei i zatitne mjere
oduzimanja predmeta, zabrane bavljenja odreenom djelatnou do 1 godine i zabrana vrenja odreenih
dunosti fizikom licu do 1 godine (u ponovljenom sluaju do 3 godine).
5
Zakon o privrednim prestupima (Sl.list RBiH 2/92)

Privredno Pravo Ii - Skripta PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Privredno Pravo Ii - Skripta PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

UGOVORI, VRIJEDNOSNI PAPIRI

1.1. POJAM UGOVORA O PRODAJI

1.1.1. Pojam prodaje

1.1. 2. Osobine i dejstvo ugovora o prodaji

1.2. ZAKLJUIVANJE UGOVORA

1.2.1. Primjena opih pravila

1.2.2. Postupak zakljuivanja ugovora

1.2.3. Posebne tehnike zakljuivanja ugovora

Zakljunica je pismena potvrda o usmeno zakljuenom ugovoru. Daje se na unaprijed odtampanom

Porudbina je poslovni naziv za komercijalni dokument sa razliim funkcijama u postupku zakljuivanja i

1.3. BITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI

1.3.1. Pojam i vrste

1.4. NEBITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI

1.4.1. Pojam i vrste

Ugovorom, odnosno sporazumom stranaka kvalitet se moe odrediti na vie naina:

1.4.4. Transportne klauzule

Meunarodna privredna komora u Parizu je 1936.g donijela tzv.INCOTERMS (International Commercial

1.1. UOPE OBAVEZAMA PRODAVCA

1.1.1. Vrste obaveza

1.2.1. Pojam isporuke

1.2.2. Predmet isporuke

2.2.3. Mjesto isporuke

a) Mjesto isporuke u irem smislu

b) Mjesto isporuke u uem smislu

2.2.4. Nain isporuke

Kod nedistancione prodaje postoje 3 naina isporuke na skladitu prodavca:

2.2.5. Vrijeme isporuke

2.2.6. Dejstvo isporuke prelaz rizika

1.3. GARANCIJA ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE

1.3.1. Pojam i vrste materijalnih nedostataka

Vrste materijalnih nedostataka zavise od kriterija koji se uzima u razmatranje:

1.3.2. Garancija za materijalne nedostatke

Uslovi za postojanje garancije koji moraju biti kumulativno ispunjeni su:

1.4. GARANCIJA ZA PRAVNE NEDOSTATKE (ZATITA OD EVIKCIJE)

1.4.1. Pojam i vrste pravnih nedostataka

2.4.2. Pojam garancije za pravne nedostatke i uslovi za njeno postojanje

1.5. ISPOSTAVLJANJE FAKTURE

1.5.1. Pojam fakture i obaveza njenog ispostavljanja

1.5.2. Obaveznost jednostrano unesenih klauzula

3.1. UOPE O OBAVEZAMA KUPCA

3.1.1. Vrste obaveza

3.2. PREGLED ROBE

3.2.1. Pojam pregleda

3.2.2. Subjekti pregleda robe

3.2.3. Mjesto pregleda robe

3.2.4. Vrijeme pregleda robe

Navedeni rokovi mogu biti produeni u 2 sluaja:

3.2.5. Nain pregleda robe

3.3. PRIJEM ISPORUKE

3.3.2. Sadraj obaveze prijema isporuke

3.4. PLAANJE CIJENE

3.4.1. Pojam obaveze plaanja

3.4.2. Nain plaanja

Instrumenti plaanja. To su sredstva kojima se vri izmirenje novanih obaveza. To su:

3.4.3. Vrijeme izvrenja isplate

3.4.4. Mjesto plaanja

4.1. UOPE O PRIGOVORIMA

4.2. REKLAMACIJA NA MATERIJALNE NEDOSTATKE

Kod vidljivih nedostataka se razlikuju 3 situacije:

4.3. REKLAMACIJA NA PRAVNE NEDOSTATKE

Specifinosti reima reklamacije na pravne nedostatke sastoje se u slijedeem:

5.1. ODGOVORNOST ZA KANJENJE SA ISPORUKOM