Professional Documents
Culture Documents
Anatomija 2 Pitanja Odgovori
Anatomija 2 Pitanja Odgovori
4. Osjet okusa
Organum gustus (okusni organ): Nalazi se u usnoj upljini, preteno na gornjoj povrini jezika.
Sastoji se od brojnih okusnih pupoljaka koji sadre niz enzima, a najvaniji su fosfataza i esteraza.
Razne tvari u otopljenom stanju podrauju okusne pupoljke i time izazivaju osjet okusa. Osjetljivost
za razne vrste okusa je razliita u raznim regijama jezika. Pojedini pupoljci reaguju samo na slatko,
kiselo, slano i gorko iako te razlike nije mogue uoiti u njihovoj strukturi.
5. Osjet mirisa
Organum olfactus (njuni organ): Smjeten je u podruju gornje nosne koljke i susjednih dijelova
nosne upljine i odgovara njunoj regiji nosne upljine. Sastoji se od epitela i lamine proprije. Epitel
ini tri vrste elija: njune, potporne i bazalne elije. Lamina proprija pored njenih vezivnih vlakana
sadri i brojne elije kao i alveotubulusne lijezde koje stalno izluuju secret. Sadri i njuna ivana
vlakna i mreu krvnih kapilara, dobro razvijen splet vena i limfne ile.
9. Hipofiza
Hipofiza je glavna lijezda sa unutranjim luenjem. Smjetena je u bazi lobanje. To je
najnepristupaniji i najbolje zatien organ u tijelu. Ona ima dva dijela: adenohipofiza ili prednji
reanj hipofize, sa dobro razvijenom mreom krvnih sudova. Gornje hipofizne arterije dovode krv, a
hipofizne vene odvode krv. A neurohipofiza ili stranji reanj hipofize je sa neovisnom mreom
krvnih sudova. Krv dotie donjim hipofiznim arterijama, a otie venama u sinus kavernosus.
Funkcije: 1. Adenohipofiza lui: somatotropin ili hormon rasta, TSH ili tireotropin, ACTH ili hormon
kore nadbubrene lijezde, FSH-folikulostimulirajui hormon, LSH-luteostimulirajui hormon, LH ili
luteinizirajui hormon, prolaktin ili LTH i MSH ili melanostimulirajui hormon.
2. Neurohipofiza lui: oksitocin, ADH ili vasopresin. Hipofiza svoju funkciju obavlja mehanizmom
negativne povratne sprege, ime vri regulaciju tireotropne, adrenokortikotropne i gonadotropne
funkcije.
*Peritoneum-trbuna maramica-potrbunica
Peritoneum je glatka, sjajna, serozna opna, koja oblae sve organe i zidove abdomena. Ne oblae
sve organe isto, neke oblae sa svih strana, pa su oni slobodni, pristupani i pokretni tj. nalaze se
intraperitonealno. Druge organe oblae samo sa prednje i lateralnih strana a stranjom stranom su
privreni za stranji trbuni zid. Ovi organi su nepristupani i nepokretni tj. nalaze se
retroperitonealno. Uloga peritoneuma je odbrambeni mehanizam abdomena, jer lokalizuje patoloke
procese i ima veliku sposobnost resorpcije.
38. Bubrezi-graa
Renes-bubrezi su parni (desni i lijevi), kompaktni, uropoetini organi. Nalaze se retroperitonealno, sa
obje strane kimenog stuba. Imaju oblik velikog zrna pasulja. Bubreg se sastoji od dvije supstance:
bubrena kora koja je zrnaste structure i bubrena sr koja je prugaste structure u obliku piramida.
Bubrena kora sadri veliki broj sitnih, kuglastih tjelaaca i veliki broj kanalia. Tjelaca se zovu
Malpigijeva tjelaca ili glomeruli, a ine najvanije funkcionalne jedinke bubrega. Oko glomerula
nalazi se Bovmanova ahura u obliku jako ulubljene kugle i ima vanjski i unutranji zid. U glomerul
ulazi arteriola aferens, iz glomerula izlazi arteriola eferens. Sa suprotnog kraja glomerula zapoinje
Henleova petlja koja ima silazni i uzlazni krak.
Kanalii se zovu tubuli. Nefron je osnovna morfoloko funkcionalna jedinica bubrega i sastoji se od
glomerula, kanalia-tubula i Henleove petlje. Tako bubreg predstavlja uniju velikog broja nefrona.
U bubrenoj sri, pored piramida i papilla, nalaze se jo i bubrene aice i ima ih koliko i papilla.
Nakapnica je mjesto gdje se bubrene papile otvaraju svojim vrkom i gdje se skuplja mokraa.
Papila ima 7-8, a piramida 2-4 koje se spoje u jednu papilu. Iz nakapnice se nastavlja suenje koje
predstavlja ureter ili mokraovod.
44. Penis
Penis ili muki polni ud visi slobodno ispod simfize, ispred skrotuma, Glavna uloga je da unosi
spermije u izvodne puteve enskog polnog aparata tj. odravanje vrste i izluivanje tj. izbacivanje
mokrae u vanjsku sredinu. U grai se razlikuju: 1. sredinji dio (corpus penis). Penis je izgraen od
3 cilindrina tijela, od toga su dva vea korpora kavernosa penis i tree, spuvasto tijelo-korpus
spongiosum penis.
2. Glans penis (glavica) je prednji dio. To je odebljanje na prednjem kraju a na vrhu je sagitalno
postavljena pukotina koja predstavlja vanjski otvor uretre za izbacivanje mokrae i spermija. i
3. Radix penis-korijen koji ini stranji dio
47. Uterus-materica
Uterus je neparni, uplji organ, oblika kruke, ija je baza okrenuta prema gore, a vrh prema dole.
Smjeten je u maloj karlici a funkcije materice su: da prima oploeno jaje, osigurava normalan
razvoj jajeta, da brine o opskrbi embriona koji se razvija iz jajeta i kontrakcijom svoje musculature
istiskuje plod u vanjski svijet.
Graena je od 1. korpus uteri-tijelo u koga se otvaraju oba jajovoda, 2. cerviks uteri-grli materice
ini donji dio materice i otvara se u vaginu. 3. kavum uteri-upljina uterusa koja je svedena na
kanal-kanalis cervikis a zavrava na vanjskom uu materice.
Uterus se nalazi u poloaju anteverzije i antefleksije. Anteverzija je poloaj u kome je uterus kao
cjelina, nagnut prema naprijed. Antefleksija je poloaj uterusa koji korpus uteri zauzima u odnosu na
cerviks. Ligamenti uterusa su iroka materina veza i okrugla materina veza. Oba ova ligamenta
ine fiksacioni aparat uterusa koji dri uterus na jednom stalnom mjestu.
Graa zida uterusa: 1. perimetrium-predstavlja peritoneum, 2. miometrium-ini debeo sloj glatkih
miia i to je glavni dio zida materice. 3. endometrium je sluznica materice, prekrivena epitelom.
Menstrualni ciklus predstavlja progresivno-regresivan proces na sluznici, koji traje od 28-33 dana,
od prvog dana jedne do prvog dana druge menstruacije. Sluznica prolazi u tom periodu kroz 4
stadija: mirni period, predmenstrualni stadij, menstruacija i postmenstrualni stadij.