Ruski jezik: Kratka gramatika ruskog jezika

Ruska azbuka

SADRAJ

01. Ruska azbuka

02. Ruski izgovor
03. Posebnosti izgovora nekih ruskih slova
04. Posebnosti izgovora nekih ruskih slovnih skupina
05. Neke posebnosti ruskog pravopisa
06. Ruski glagoli
07. Prezent ruskih glagola
08. Futur ruskih glagola
09. Perfekt ruskih glagola
10. Ruske imenice
11. Jednina ruskih imenica mukg i srednjeg roda
12. Jednina ruskih imenica nskg roda
13. noin ruskih imenica (osim genitiva)
14. Genitiv mnoi ruskih imenica
15. Neke posebnosti u dnim zvrim ruskih imenica
16. Ruski pnidjevi
17. Jednina ruskih opisnih i gradivnih pnidjeva
18. nin ruskih opisnih i gradivnih pnidjeva
19. Komparativ i superlativ ruskih pridjeva
20. Ruski glagolski pnidjevi
21. Ruske zamjenice
22. Ruske lin i povratna zamjenica
23. Ruske posvojne zamjenice
24. Ruske pokazne zamjenice
25. Ruske upitne i odnosne zamjenice
26. Ruski brojevi
27. Promjene ruskih glavnih brojeva dim
28. Promjene ruskih rednih brojeva dim
29. Ruski pnilozi
30. Neke posebnosti gradnje ruskih reeni

Sastavio

Mato pekuljak
Udruga za ruski jezik i kulturu http://www.ruskijezik.info
Zagreb 2012 (I. izdanje)

Napomena

Preuzimanje, umnoavanje i kopiranje ove gramatike je slobodno uz uvjet navoenja imena autora te
naziva Udruge i poveznice na web adresu Udruge.

002. RUSKI IZGOVOR

002. Rusko pismo sdi:

10 smglsnikih slova:

- , , , , (tzv. tvrdi samoglasnici)

- , , , , (tzv. meki samoglasnici)

21 suglsnik slovo:

- , , , , , , , , , , (zvuni suglasnici)
- , , , , , , , , , (bzvuni suglasnici)

2 slova koja n znvju nikakve glasove:

- (tzv. tvrdi znak)
- (tzv. meki znak).

003. Ruski samoglasnici se izgovaraju jasno samo u nglnim slogovima, u

nnglnim se slogovima izgovaraju slabije i nejasnije.

004. U ruskim ijim ngl m biti bilo koji slog ( i posljednji slog u vislnj
iji), li se to u pismu u pravilu posebno n znaav; samo u udbniim i rjniim
ruskog jezika iznad samoglasnika u nglm slogu stavlja se znak naglaska ().

005. Ruski suglasnici mogu biti kako tvrdi tako i meki, izuzetak su:

- , , (koji su uvijek tvrdi, i to izrazito)

- , (koji su uvijek meki).

006. Ruski su suglasnici meki ako - u pismu - s njihove desne strane stoji neko meko
smglsnik slovo ili .

007. Ruski se zvui suglasnici izgovaraju bzvun:

- ispred bzvunih suglasnika

- n kraju iji.

008. Ruski se bzvuni suglasnici izgovaraju zvun:

- ispred zvunih suglasnika (osim , , , , ).

003. POSEBNOSTI IZGOVORA NEKIH RUSKIH SLOVA

009. Rusko slovo izgvr se:

n tku iji, iza samoglasnika, iza i

- kad je ngln - kao je

- kad nije ngI - kao ji

iza suglasnika

- kad je ngIn - kao

- kad nije ngl - kao i (iza , , - u slogovima ispred ngIng sloga - kao
tvrdo i, u slogovima iza nglg slg - k - a).

010. Rusko sbovo (uvijek gl) izgovara se:

tku iji, iza samoglasnika, iza i - kao joiza suglasnika - kao o.

011. Rusko slovo izgovara se:

iza , , - kao tvrdo i

iza ostalih suglasnika - kao i
iz - kao ji.
012. Rusko slovo o izgovara se:

kad je ngln - kao

kad nije ngIn - kao .

013. Rusk slv izgv se:

n tku iji, iza samoglasnika, iza i - kao ju

iza suglasnika - kao u.

014. Rusko slovo izgovara se:

tku iji, iza samoglasnika, iza i

- kad je ngl - kao ja

- kad nije ngl - kao ji (u slogovima iza nglng sloga - kao ja
iza suglasnika

- kad je ngln - kao

- kad nije ngI - kao i (u slogovima iza nglng sloga i n ispred mekog suglasnika
- kao a).

004. POSEBNOSTI IZGOVORA NEKIH RUSKIH SLOVNIH SKUPINA

015. Neke se ruske suglsnik skupine u izgvu skuju:

se skuj u sn
se skuj u zn
se skuj u sk
se skuj u sk
s skuj u stv
se skuj u sl
se skuj u tv
skuj u ns
se skuj u c:a
skuj u c:a.

016. U ruskoj iji n izgovara se .

017. U ruskim ijeim i n izgovara se .

018. U ruskim ijim , , te u ijim izvedenima od tih iji se

izgovara kao .

019. Ruske suglsnik skupine , , izgovaraju se kao ':, skupine , kao kao ':.

020. Udvojena suglsnik slova nje se u ruskom jeziku izgovaraju kao dgvjui
dugi suglasnik, ponekad - kao dgvjui kratki suglasnik.
021. Slovo u ruskim genitivnim pridjevskim i zmjnikim zvim -, - izgovara
se kao v.

005. NEKE POSEBNOSTI RUSKOG PRAVOPISA

022. U ruskom se jeziku iza , , , , , n i , nego s umjesto i .

023. Iza , , , u izvorno ruskim ijim n iu s , , nego se umjesto i ,

umjesto - .

024. Iza u izvorno ruskim ijim i se samo u dnim nastavcima, inae se

umjesto i .

025. U ruskom se jeziku slovo n i iza .

026. Slovo u ruskim s tiskanim tekstovima redovito i kao (tj. bez dvije tk).

027. Im naroda te stanovnika pokrajina i gradova n ruskom s jeziku iu malim

tim slovom.

006. RUSKI GLAGOLI

028. U neodreenom glagolskom obliku (infinitivu) ruski glagoli imaju jedan od sljdih
kktistinih zvrtk:

- (nj)
-
- .

029. Ruski glagoli imaju glagolska ni:

- izjavni nin (indikativ)

- zapovjedni nin (imperativ)
- pogodbeni nin (kondicional).

030. U indikativu ruski glagoli imaju glagolska vremena:

- sdnj vrijeme (prezent)

- budu vrijeme (futur)
- rl vrijeme (perfekt).

031. U imperativu (u 2. Iicu jednine i u 2. Iicu mnoi) ruski glagoli imaju jedan od
sljdih zvrtk:

-,-
-,-
-,-.

032. U kndiionlu ruski glagoli imaju oblike perfekta uz koje s dodaje sti .
007. PREZENT RUSKIH GLAGOLA

033. U prezentu ruski glagoli imaju jedan od sljdih nizova zvrtk:

prva vrsta:

1. lice jednine - (iza suglasnika),

- (iza samoglasnika)

2. lice jednine - (kada je naglasak n osnovi)

- (kada je naglasak n zvrtku)

. lice jednine - (kada je naglasak n osnovi)

- (kada je naglasak n zvrtku)

1. lice mnon - (kada je naglasak n osnovi)

- (kada je naglasak n zvrtku)

2. lice mnoin - (kada je naglasak n osnovi)

- (kada je naglasak n zvrtku)

3. lice mnoin -y (iza suglasnika)

- (iza samoglasnika)
druga vrsta:

1. lice jednine - (iza , , , )

- (u ostalim slujvim)

2. lice jednine -

. lice jednine -

1. lice mnon -

2. lice mnoin -

3. lice mnoin - (iza , , , )

- (u ostalim slujvim).

034. Prilikom promjene ruskih glagola licima mgu su sljd glasovne promjene:

u sluju prvog niza zvtk:

:, :

u sluju drugog niza zvrtk:

:, :, :, :, :, :, :, :, :, :.
035 Neki ruski glagoli imaju svoje posebnosti u prezentu:

prezent glagola glasi: , , , , , ;

prezent glagola (u znaenju "jesti") glasi: , , , , , ;
prezent glagola glasi: , , , , , .

008. FUTUR RUSKIH GLAGOLA

036. Futur ruskih glagola ovisi svrnsti ili nsvrnsti u znju glagola.

037. GIagoIi u ijm je znaju sdran neka svrnst (glagoli svrg vida) imaju u fu
turu jednakezvrtk kao glagoli nsvrng vida (u ijm je znnju sdrn neka nsv
rnst) u prezentu, tj. prezentglagola svrg vida ima znj futura.

038. Futur ruskih glagola nsvrng vida tvori se od:

- oblika futura glagola (, , , , , ) i infinitiva

konkretnog glagola.

039. Futur glagola ima nekih posebnosti:

, , , , , .

009. PERFEKT RUSKIH GLAGOLA

040. U perfektu ruski glagoli imaju sljd zvrtk:

u jednini:

- za muki rod -
- za ski rod -
- za srednji rod -
u mnini: -.

041. Perfekt glagola glasi: , , ; .

010. RUSKE IMENICE

042. Ruske imenice mogu biti sljdg roda:

- mukg roda
- srednjeg roda
- enskg roda.

043. Neke ruske imenice mogu biti istodobno mukg i/iIi nskg roda (to su imenice tzv.
g roda).

044. Ruske imenice mogu imati sljd brojna stanja:

- jedninu
- mnoinu.

045. Neke ruske imenice upotrebljavaju s samo u jednini, druge samo u mnoini, no vi
ima i jedinu i mnoiu.

046. Ruske imenice mogu imati sljd dn oblike:

Nominativ odgovara pitanja: ? ? / tko? t?

Genitiv odgovara pitanja: ? ? / koga? g?

Dativ odgovara pitanja: ? ? / komu? mu?

Akuzativ odgovara pitanja: ? ? / koga? t?

Instrumental odgovara pitanja: ? ? / kime? im?

Lokativ odgovara pitanja: () ? () ? / (o) kom? () ?

047. dni zvri ruskih imenica ovise rodu i broju, ali i tome kakav - tvrdi ili
meki - suglasnik zvrv nepromjenjivi dio imenice (tj. njena osnova).

048. Neke ruske imenice imaju samo jedan - nominativni - oblik, bez obzira n to koje se
dn pitanje za tu imenicu moe postaviti.

049. U mnii rodu imenice ovise u ruskom jeziku praktiki samo zvri genitiva.

011. JEDNINA RUSKIH IMENICA UOG I SREDNJEG RODA

050. Ruske imenice mukg i srednjeg roda kojih osnova zvrv tvrdi suglasnik imaju
u jednini sljd dn zvrtk:

Nominativ - (imenice m. roda)

- (imenice sr. roda)

Genitiv -

Dativ -

Akuzativ kao nominativ ili genitiv (imenice mukog roda)

kao nominativ (imenice srednjeg roda)

Instrumental -

Lokativ -

051. Ruske imenice mukg i srednjeg roda kojih osnova zvv meki suglasnik imaju
u jednini sljd dn zvrtk:
 Nominativ - (imenice m. roda)
- (imenice sr. roda)

Genitiv -

Dativ -

Akuzativ kao nominativ ili genitiv (imenice mukog roda)

kao nominativ (imenice srednjeg roda)

Instrumental - (kada je naglasak n osnovi)

- (kada je naglasak na zavretku)

Lokativ -

052. Ruske imenice mukg roda koje u nominativu jednine zvrvju - n dodaju
dn zvrtk tome -, nego im kktistini di zvri dolaze n mjesto -
, - im pod naglaskom postaje -.

053. U instrurnentalu jednine kod ruskih imenica mukg i srednjeg roda kojih osnova
zvrv n , , , , zvrtk je:

- (kada je naglasak zvrtku)

- (kada je naglasak osnovi).

054. Kod ruskih imenica mukg roda koje zn nt neivo - akuzativ je jednak
nominativu, kod imenica mukg roda koje zn neto ivo - akuzativ je jednak genitivu.

055 U nominativu jednine ruskih imenica mukg roda mogu u osnovi stajati
samoglasnici , ili , koji s n pojavljuju u drugim dnim oblicima.

012. JEDNINA RUSKIH IMENICA NSG RODA

056. Ruske imenice nskg roda kojih osnova zvrv n tvrdi suglasnik imaju u jednini
sljd d zvtk:

Nominativ -

Genitiv -

Dativ -

Akuzativ -

Instrumental -

Lokativ -

* Tako se mijenjaju dim i ruske imenice mukg roda koje u nominativu jednine
imaju zvrtk -.
057. Ruske imenice enskg roda kojih osnova zvv n meki suglasnik imaju u jednini
sIjd dn zvrtk:

Nominativ -

Genitiv -

Dativ -

Akuzativ -

Instrumental - (kada je naglasak n osnovi)

- (kada je naglasak na zavretku)

Lokativ -

* Tako se mijenjaju dim i ruske imenice mukg roda koje u nominativu jednine
imaju zvrtk -.

058. U instrumentalu jednine kod ruskih imenica nskg roda kojih osnova zvrv
n , , , , zvrtk glasi:

- (kada je naglasak n zvtku)

- (kada je naglasak n osnovi).

059. Ruske imenice enskg roda kojih osnova zvv n meki suglasnik iza kojeg u
nominativu jednine stoji - imaju u jednini sljd dn zvrtk:

Nominativ -

Genitiv -

Dativ -

Akuzativ -

Instrumental -

Lokativ -

013. NOIN RUSKIH IMENICA (OSIM GENITIVA)

060. Ruske imenice kojih osnova zvv n tvrdi suglasnik imaju u mnoini sljd
d zvrtk:

Nominativ -, - (neke imenice mukg i vi imenica srednjeg roda)

 Genitiv

Dativ -

Akuzativ kao nominativ ili genitiv

Instrumental -

Lokativ -

061. Ruske imenice kojih osnova zvv n meki suglasnik imaju u mnoii sljd
d zvtk:

Nominativ -, - (neke imenice mukg i vi imenica srednjeg roda)

Genitiv

Dativ -

Akuzativ kao nominativ ili genitiv

Instrumental -

Lokativ -

062. Imenice srednjeg roda koje u nominativu jednine zvvju -, naglasak im u

nominativu mnoi pada n osnovu, u tom du imaju zvrtk - (iza ).

063. Neke imenice mukg i srednjeg roda u nominativu mnoin zvvju -.

064. U sluju imenica kojih osnova zvrv n , , , , , , , postoje odstupanja

od ih pravila dnim zvrecim obzirom n pravopisna grnij u svezi s tim
suglasnicima (vidi tk 022, 023 i 024 ovog Pregleda).

065. U mnoii sve imenice koje zn nt niv imaju akuzativ jednak nominativu,
sve imenice koje zn nt iv imaju akuzativ jednak genitivu, s tim da imenice srednjeg
roda vrlo rijetko zn nt iv.

014. GENITIV NIN RUSKIH IMENICA

066. U genitivu mnoi ruske imenice imaju sljd zvrtk:

u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvrv n neki tvrdi suglasnik, osim , ,
te ako naglasak pada n zvtk

-*
u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvv n
u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvv n ako naglasak pada n osnovu

* pod naglaskom -e postaje -

u sluju imenica mukg roda koje u nominativu mnoi zvvju -, ako naglasak
pada n osnovu

u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvv n neki meki suglasnik, takoder
n ,
u sluju imenica mukg roda koje u nominativu mnoin zvvju n -, ako je
zvrtk pod naglaskom
u sluju imenica srednjeg roda kojih osnova zvv n neki meki suglasnik
u sluju imenica skg roda koje u nominativu jednine zvvju n -, ako je
zvrtk pod naglaskom
u sluju imenica skg roda koje u nominativu jednine zvvju n -;

u sluju imenica srednjeg roda koje u nominativu jednine zvvju n - iii -ue
u sluju imenica skg roda koje u nominativu jednine zvvju n -, ako je
naglasak n osnovi

u sluju nekih imenica mukog roda

u sluaju imenica srednjeg roda kojih osnova zvv n tvrdi suglasnik
u sluaju veine imenica enskog roda, osim onih koje u nominativu jednine zvvju
-.

*ovaj zvtk moe izazvati umetanje , ili u osnovu radi njenog Ikg izgovaranja

015. NEKE POSEBNOSTI U DNI ZVRI RUSKIH IMENICA

067. U genitivu jednine neke imenice mukog roda mogu imati pored redovnog zvrtk
- (-) i zvrtk - (-), nrit kad se genitivom znv neka klii ili dio ng.

068. U Iokativu jednine neke - vinom jdnsln - imnice mukg roda kada stoje uz
prijedloge ili imaju zvrtk - (-).

069. Imenice mukg roda koje u nominativu jednine zvvju -, imenice srednjeg roda koje u nominativu
jednine zvvju n -ete imni skg roda koje u nominativu jednine zvvju n - imaju u Iokativu
jednine zvrtk -.

016. RUSKI PRIDJEVI

070. Ruski s pridjevi svojim znjim dijele n:

- opisne pridjeve
- gradivne pridjeve
- posvojne pridjeve.

071. Ruski opisni pridjevi redovno mogu imati dva oblika

- dugi oblik
- kratki oblik (koji s u pravilu javlja samo kao imenski dio predikata).

072. Kratki s oblik ruskih pridjeva n mijenja dim, zvrv:

u jednini

- u mukm rodu n -
- u srednjem rodu n - ili -
- u skm rodu n - ili -

u mnoii

- - ili -.

073. Ruski gradivni pridjevi mogu imati samo dugi oblik, posvojni ili samo dugi oblik
(posvojni pridjevi n - i -) ili samo kratki oblik (posvojni pridjevi n -, -, -,
-), s tim da se ti kratki oblici posvojnih pridjeva mijenjaju dim, i to zliit od
dugih oblika opisnih i gradivnih pridjeva.

074. Dugi oblici ruskih opisnih i gradivnih pridjeva imaju dvije vrste promjene brojevima,
rodovima i dim, ovisno tome da Ii im osnova zvrv n tvrdi ili n meki suglasnik.

017. JEDNINA RUSKIH OPISNIH I GRADIVNIH PRIDJEVA

075. Ruski pridjevi s osnovom n tvrdi suglasnik imaju sljd d zvtk u jednini
rodovima:

muki rod srednji rod enski rod

Nominativ - (-) - -

Genitiv - - -

Dativ - - -

Akuzativ kao nominativ ili genitiv - -

Instrumental - - -

Lokativ - - -
076. Ruski pridjevi s osnovom n meki suglasnik imaju sljd dn zvtk u jednini
rodovima:

muki rod srednji rod enski rod

Nominativ - - -

Genitiv - - -

Dativ - - -

Akuzativ kao nominativ ili genitiv - -

Instrumental - - -

Lokativ - - -

077. Ruski pridjevi s osnovom n , , , imaju sljd dn zvtk u jednini

rodovima:

muki rod srednji rod enski rod

Nominativ - (-) - (-) -

Genitiv - (-) - (-) - (-)

Dativ - (-) - (-) - (-)

Akuzativ kao nominativ ili genitiv - (-) -

Instrumental - - - (-)

Lokativ - (-) - (-) - (-)

018. MNOINA RUSKIH OPISNIH I GRADIVNIH PRIDJEVA

078. Ruski pridjevi s osnovom n tvrdi suglasnik imaju u mnoii sljd dn

zvtk:

Nominativ -

Genitiv -

Dativ -

Akuzativ kao nominativ ili genitiv

Instrumental -

Lokativ -
079. Ruski pridjevi s osnovom meki suglasnik imaju u mnoini sljd dn
zvtk:

Nominativ -

Genitiv -

Dativ -

Akuzativ kao nominativ ili genitiv

Instrumental -

Lokativ -

080. Ruski pridjevi s osnovom n , , , imaju u mnoini jednake dn zvtk

kao i pridjevi s osnovom meki suglasnik.

019. KOMPARATIV I SUPERLATIV RUSKIH PRIDJEVA

081. Ruski pridjevi (u pravilu samo opisni) mogu imati tri stupnja:

- pozitiv
- komparativ
- superlativ.

082. U komparativu ruski pridjevi:

imaju jedan od sljdih zvrtk:

- ili -
- (uz stanovite glasovne promjene)
- (, , , );

imaju oblik pozitiva s ili ispred pozitiva (neki pridjevi imaju samo takav
komparativ).

083. Komparativi n - (-), - i - n mijenjaju se brojevima, rodovima i dim.

084. U superlativu ruski pnidjevi:

imaju jedan od sljdih zvtk:

- (oblik za jedninu, muki rod, nominativ)

- (sa stanovitim glasovnim promjenama; obIik za jedninu, muki rod, nominativ);

imaju oblik pozitiva s , ili ispred pozitiva;

imaju oblik komparativa s o (za niv) ili (za iv).

085. Superlativi - i - mijenjaju se po brojevima, rodovima i dim; u
sluju superlativa sa + pozitiv - brojevima, rodovima i dim mijenjaju se oba
dijela, u sluju superlativa s ili - brojevima, rodovima i dim
mijenja se samo drugi dio tako sastavljenih superlativa.

086. Neki pridjevi imaju svojih posebnosti u komparativu i superlativu:

pnidjevi , , , i - tvore komparative od drugih

korijena
pnidjevi , , , , , , , i
- imaju oblike n -, u znnju i komparativa i superlativa.

020. RUSKI GLAGOLSKI PRIDJEVI

087. U ruskom jeziku postoje etiri vrste glagolskih pridjeva (pridjeva koji se tvore od
glagola).

088. Glagolski pridjev radni sdnji zvv u nominativu jednine mukg roda:

- u sluju glagola prve vrste promjene n - (-)

- u sluju glagola druge vrste promjene n - ().

089. Glagolski pridjev radni proli zvv u nominativu jednine mukg roda n - ili
samo -.

090. Glagolski pridjev trpni sdji zvv u nominativu jednine mukg roda:

- u sluju glagola prve vrste promjene n - (-)

- u sluju glagola druge vrste promjene n -.

091. Glagolski pridjev trpni Ii zvv u nominativu jednine mukg roda -,

- (uz stanovite glasovne promjene) ili -.

092. Glagolski pridjevi trpni (sdji i Ii) imaju pored dugih oblika i kratke (n -,
odnosno n - ili -, u nominativu jednine mukg roda), analogno opisnim pridjevima.

021. RUSKE ZAMJENICE

093. Ruske se zamjenice dijele n 10 vrsta:

- Iin zamjenice
- povratna zamjenica
- posvojne zamjenice
- pokazne zamjenice
- upitne zamjenice
- odnosne zamjenice
- odreene zamjenice
- din zamjenice
- neodredene zamjenice
- brojne zamjenice.
094. Gotovo sve ruske zamjenice mijenjaju se dim, neke i brojevima i
rodovima.

095. Svoje posebne promjene dim imaju sljd ruske zamjenice:

- Ii zamjenice
- povratna zamejnica
- posvojne zamjenice
- pokazne zamjenice
- upitne zamjenice
- odnosne zamjenice.

096. Odreene, drin, neodreene i brojne ruske zamjenice imaju:

- dijelom svoje posebne promjene

(odreena zamjenica , odreena zamjenica , neodreena zamjenica )

- dijelom se mijenjaju brojevima, rodovima i dim kao dgvjui pridjevi

(odreena zamjenica , odreena zamjenica , odreena zamjenica ,
drin zamjenica, ndre zamjenica , neodreena zarnjenica -
, neodreena zamjenica -, neodreena zamjenica -, neodreena
zamjenica - i analogne neodredene zamjenice s )

- dijelom se mijenjaju kao upitne i odnosne zamjenice ,

(din i neodreene zamjenice sastavljene od ili dodavanjem -, -, -, -,
-, -, t ukazuje n odricanje /-/, odnosno neodredenost /ostali elementi/).

022. RUSKE LIN I POVRATNA ZAMJENICA

097. Ruske Iin zamjenice sa svojim mguim dnim oblicima jesu:

jedni:

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

mnoin:

Nominativ
 Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

098. Ruske Iin zamjenice 3. Iica jednine (o, , ) i mnoine () stji iza vi
prijedloga dobivaju t -.

099. Iza
pnjedloga , , , , , , i
, kao i iza komparativa pridjeva i priloga, ruske Iin zamjenice . li n dobivaju
tn -.

100. di obIici ruske povratne zamjenice (nominativa nema) glase:

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

023. RUSKE POSVOJNE ZAMJENICE

101. gui oblici ruske posvojne zamjenice (analogno i ) jesu:

muki rod srednji rod enski rod mnoina

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ kao nominativ ili kao nominativ ili

genitiv genitiv

Instrumental

Lokativ
102. gui oblici ruske posvojne zamjenice (analogno i ) jesu:

muki rod srednji rod enski rod mnoina

Nominativ a

Genitiv

Dativ

Akuzativ kao nominativ ili kao nominativ ili

genitiv genitiv

Instrumental

Lokativ

103. Za zvnj pripadanja . Iicu ruski jezik nema posebnih zamjenica, nego se u tu
svrhu upotrebljava genitiv dgvrju lin zamjenice, i to kao oblik koji s n mijenja
dim.

104. Posvojno-povratna zamjenica mijenja se brojevima, rodovima i dim

analogno promjeni posvojne zamejnice .

024. RUSKE POKAZNE ZAMJENICE

105. gui obIici ruske pokazne zamjenice (analogno i , osim u instrumentalu

mukg i srednjeg roda u jednini, te u mnoii - gdje umjesto stoji ) jesu:

muki rod srednji rod enski rod mnoina

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ kao nominativ ili kao nominativ ili

genitiv genitiv

Instrumental

Lokativ

106. Pokazne zamjenice i mijenjaju se brojevima, rodovima i dim

analogno dgvjuim opisnim i gradivnim pridjevima (u dugom obliku).

025. RUSKE UPITNE I ODNOSNE ZAMJENICE

107. di obIici ruskih upitnih i odnosnih zamjenica , jesu:

 Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

108. gui oblici upitne i odnosne zamjenice jesu:

muki rod srednji rod enski rod mnoina

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ kao nominativ ili kao nominativ ili

genitiv genitiv

Instrumental

Lokativ

109. Upitne i odnosne zamjenice i mijenjaju se brojevima, rodovima i

dima analogno dgvjuim opisnim i gradivnim pridjevima (u dugom obliku).

1 , , ; () 1.

2 , 2.

3 3.

4 4.

5 5.

6 6.

7 7.

8 8.

9 9.
10 10.

11 11.

12 12.

13 13.

14 14.

15 15.

16 16.

17 17.

18 18.

19 19.

20 20.

30 30.

40 40.

50 50.

60 60.

70 70.

80 80.

90 90.

100 100.

200 200.

300 300.

400 400.

500 500.

600 600.

700 700.

800 800.

900 900.
 1000 1000.

1000000 1000000.

100000000 1000000000.
0

111. Svi ruski brojevi mijenjaju se po padeima, a brojevi , te svi redni brojevi
mijenjaju se i po rodovima.

027. PROMJENE RUSKIH GLAVNIH BROJEVA DEI

112. gui obIici ruskog glavnog broja jesu:

muki rod srednji rod enski rod mnoina

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ kao nominativ ili kao nominativ ili

genitiv genitiv

Instrumental

Lokativ

113. gui obIici ruskog glavnog broja jesu:

muki rod srednji rod enski rod

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ kao nominativ ili genitiv kao nominativ ili genitiv kao nominativ ili genitiv

Instrumental

Lokativ

114. Ruski glavni broj (analogno i ) ima sljd dn oblike:

Nominativ
 Genitiv

Dativ

Akuzativ kao nominativ ili genitiv

Instrumental (!)

Lokativ

115. Ruski glavni brojevi od do te glavni broj mijenjaju se po

padeima kao imenice enskog roda koje u nominativu jednine zavravaju na - (bez oblika
za mnoinu).

116. Ruski glavni brojevi , i imaju zapravo samo dva dn oblika:

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

117. Kod sIih glavnih brojeva mijenja se dim svaki sastavni dio, s tim da:

- drugi dio brojeva - u nominativu i akuzativu nema n kraju -

- drugi dio brojeva - glasi:

u genitivu -
u dativu -
u instrumentalu -
u Iokativu -.

118. Ruski glavni brojevi , i mijenjaju se dima kao

dgvju imenice.

028. PROMJENE RUSKIH REDNIH BROJEVA PADEIMA

119. Ruski redni brojevi imaju d oblike analogn dnim obliim dgvjuih
opisnih i gradivnih pridjeva (u dugom obliku), tj. onih kojima osnova zvv n tvrdi
suglasnik (uz izuzetak rednog broja , koji ima dn oblike analogne dnim
oblicima posvojnih pridjeva -):
 muki rod srednji rod enski rod mnoina

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ kao nominativ ili kao nominativ ili

genitiv genitiv

Instrumental

Lokativ

120. Kod sIih ruskih rednih brojeva dima se mijenja samo posljednji broj.

029. RUSKI PRILOZI

121. I neki ruski prilozi mogu, poput pidjeva, imati tri stupnja:

- pozitiv
- komparativ (jednak jednostavnom komparativu pndjeva)
- superlativ (jednak drugom slenm superlativu pridjeva).

122. Nepravilnosti u tvorbi komparativa i superlativa ruskih priloga analogne su

nepravilnostima u tvorbi komparativa i superlativa ruskih pnidjeva.

123. U ruskom jeziku postoje dvije vrste glagolskih priloga (priloga koji se tvore od
glagola):

- glagolski prilog sdji (koji zvv - ili -; osim glagolskog priloga sdjg od
glagola , koji glasi )
- glagolski prilog Ii (koji zvv n - (-) ili -).

124. U sluaju nekih glagola svrenog vida umjesto oblika na - (-) ili -) u ulozi
glagolskog priloga prolog pojavljuje se oblik - ili -.

030. NEKE POSEBNOSTI GRADNJE RUSKIH RNI

125. U ruskom se jeziku u prezentu redovno izostavlja moi glagol ( .).

126. Imenski dio predikata u ruskom je jeziku jedino u prezentu obvezatno u nominativu,
in me - s nekim monim glagolima i mora - biti u instrumentalu (
. .).

127. Kad se u ruskom jeziku u prezentu ipak upotrebljava oblik (3. lice jednine
prezenta mong glagola), taj oblik zapravo ima znnj glagola (
.).
128. U sluju tzv. povratnih glagola povratna je zamjenica u ruskom jeziku zapravo
stopljena s glagolom, i to kao:

- (iza samoglasnika)
- (iza suglasnika, a u sluaju glagolskih pridjeva i iza samoglasnika).

129. Dvije Ii zamjenice vu se u ruskom jeziku tako da s prva zamjenica stavlja u

mnoinu istoga Iica, druga zamjenica (moe to biti i imenica) stoji u instrumentalu s
pnijedlogom ().

130. U svakodnevnoj ruskoj konverzaciji esto se upitno znaenj rni izv -

umjesto upitnom ijju - kktristim upitnom intonacijom.

131. U ruskom su kjivnm jeziku, takoder u znanstvenim i stunim tekstovima,

relativno st tzv. pasivne rni (

---------------------------------
Russian Grammar TEBELE
ODLICA kratki kurs gramatike