SK Predavanje 3

Stabilnost konstrukcija 3.
predavanje
Prof. Dr. Sc. Darko Dujmovi
Modovi elastinih instabiliteta
Sveuilite u Zagrebu/Graevinski fakultet/ Zavod za konstrukcije/ Katedra za metalne konstrukcije

http://www.grad.unizg.hr/predmet/stakon
Svrha / podruje
Opisati elementarne modove elastine instabilnosti i izvesti
glavna kritina optereenja za stupove, nosae i ploe.
Objanjava se kako se odreuju kritina optereenja

izvijanja rjeavanjem diferencijalnih jednadbi ravnotee.
Kritina optereenja, pretpostavljajui jednostavna

optereenja i rubne uvjete, raunana su za glavne
sluajeve, naime za:
izvijanje savijanjem stupova,
bono torzijsko izvijanje nosaa,
izboavanje ploa.
Prof.dr.sc. Darko Dujmovi
Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Zavod za konstrukcije Modovi elastinih instabiliteta
Katedra za metalne konstrukcije
2
http://www.grad.unizg.hr/predmet/stakon Prof. dr. sc. Darko Dujmovi
Sadraj
UVOD
IZVIJANJE SAVIJANJEM STUPOVA
BONO TORZIJSKO IZVIJANJE
IZBOAVANJE PLOA
ZAKLJUNE NAPOMENE
DODATNA LITERATURA

3
Uvod
Instabilitet se moe dogoditi u svim sustavima ili elementima
gdje postoje tlani naponi.
Najjednostavniji tip izvijanja je onaj kod inicijalno ravnog

tapa pritisnutog jednakim uzdunim silama na oba kraja.
Ostali modovi izvijanja takoer od najveeg praktinog

interesa u elinim konstrukcijama su:
bono torzijsko izvijanje nosaa,
izboavanje ploe,
izboavanje ljuske.

4
Uvod
Izvijanje savijanjem stupova

5
Uvod
Bono torzijsko izvijanje nosaa

6
Uvod
Izboavanje ploe

7
Uvod
Izboavanje ljuske

8
Uvod
Temeljne razlike u ponaanju stupova, ploa i ljusaka
prikazane su na slici.
Stup realni i idealni u

razumnom suglasju.
Ploe - postkritino ponaanje.
Cilindri max. optereenje u
realnoj (nesavrenoj) situaciji je
mnogo manje nego teoretsko
kritino optereenje.
Elastine krivulje izvijanja tlanih elemenata

9
Uvod
Za tlani tap, izvijanje savijanjem nije jedini mogui mod
izvijanja.
Mogue izvijanje torzijom ili kombinacija izvijanja savijanjem i
torzijom.
Izvijanje torzijom stupa

10
Uvod
Ako je element tankostijeni, moe se takoer promatrati
izboavanje ploe elementa njegovog poprenog presjeka
koje moe meudjelovati s globalnim izvijanjem elementa
Izboavanje ploa od kojih je izveden nosa


11
Uvod
Procjena kritinog optereenja prema teoriji bifurkacije
kritina situacija povezana s uvjetom neutralne ravnotee
(prednost),
ravnotea na neznatno deformiranom obliku,
izvode se diferencijalne jednadbe,
jednostavne za rijeiti, za odreene klase konstrukcija.
kritino optereenje daje informaciju o razini stabilnosti
sustava ili konstrukcijskog elementa,
raspoloiva samo za najjednostavnije sluajeve
optereenja i rubnih uvjeta,
opa metoda za procjenjivanje kritinih optereenja,
temeljena na energetskom postupku - primjenjivija

12
Kod kritinog optereenja:

- dosegnuta granica stabilnosti mijenjanje stanja
sustava iz stabilne u neutralnu ravnoteu
- postoji neznatno deformirana konfiguracija
stupa koja moe takoer zadovoljiti ravnoteu,
- za ovu konfiguraciju, moment savijanja za bilo
koji popreni presjek je dan, za obostrano
zglobni tap, sa izrazom:
M = Ny (1)

13
Prema jednostavnoj teoriji savijanja, i razmatrajui velike
deformacije, formira se diferencijalna jednadba:
d 2 y / dx 2 M
3/ 2
(2)
dy 2 EI z
1 ( dx )
Dovoljno tona aproksimacija (za male deformacije):
d2y M
(3)
dx 2 EI z

14
Uvrtavanjem (1) u (3) dobije se:
d 2 y N .y
2
0 (4)
dx EI z
EIz je krutost na savijanje stupa u ravnini izvijanja
Ope rjeenje ove jednadbe je:

y A sin kx B cos kx (5)
N
k 2
(6)
EI z
rjeenja, tj. tlane sile
Zanimaju nas samo pozitivna
15
A i B su konstante integracije, zadovoljavaju rubne uvjete:
y = 0 za x = 0 (7a)
i
y = 0 za x = l (7b)
Prvi rubni uvjet daje B = 0.

Drugi rubni uvjet daje:
A sin kl = 0 (8)
Zahtijeva se ili da je A = 0 (u ovom sluaju nema progiba), ili

da je sin kl = 0, tj.
kl = n Prof.dr.sc. Darko Dujmovi (9)
n je bilo koji cijeli broj.
16
Konano, kritina je sila dobivena prema sljedeem:
n EI z 2 2
N cr ,n 2 (10)
l
Prikaz prva tri moda izvijanja (n =1, 2 i 3)

17
Najmanja vrijednost od kl, i stoga kritina sila Ncr, koje
zadovoljava, dobiveno je za n = 1:
kl = n (9)
N
k
2
(6)
EI z
2 EI z
N cr 2
l
U sluaju primjene pridranja, mogu biti mjerodavni vii modovi izvijanja.
Leonhard Euler proraunao je 1744. godine.
Povijesno govorei, to je prvo rjeenje dano za neki problem stabilnosti.
Isti postupak moe se koristiti za sluajeve sa drugim rubnim uvjetima.

18
Kritina sila dana prethodno, ne uzima u raun uinak
poprenih sila.
Moe se uzeti u obzir dodajui posminu deformaciju:
V
(11)
GAv
AV je posmina povrina poprenog presjeka,
G je modul posmika
Poprena sila V dana je s:

dy
V N Prof.dr.sc. Darko Dujmovi
(12)
dx
19
Uzevi u obzir promjenu nagiba krivulje progiba od poprene
sile, diferencijalna jednadba ove pojave izvijanja glasi:
d2y N d2y Ny
2
2
(13)
dx GAv dx EI z
Rjeenje daje kritinu silu:

N cr
N *
cr (14)
N cr
1
GAv
Zbog djelovanja poprenih sila, kritina sila reducirana je u

usporedbi s Eulerovom Prof.dr.sc.
silom. Darko Dujmovi

20
U sluaju sa nedeformabilnim stupovima, utjecaj posmika
openito moe biti zanemaren.
U sluaju tlanih konstrukcijskih elemenata kao to su
sloeni tapovi sa reetkastom ili Vierendel ispunom, ovaj
uinak moe postati od praktinog znaaja i mora se
razmatrati.

21
Bono torzijsko izvijanje
Nosa savijan oko svoje jae osi, progiba se u ravnini
savijanja.
Ako nosa nema dovoljnu lateralnu krutost ili bona
(lateralna) pridranja onda se on moe izbaciti izvan ravnine
savijanja.

22
Za ravan elastini nosa, ne postoje pomaci izvan ravnine
dok moment M ne dosegne svoju kritinu vrijednost.
Nosa se izvije progibajui se bono i zakreui se.
Bono torzijsko izvijanje ukljuuje bono savijanje i torziju.
M M
L Section
Elevation
Plan

23
Najjednostavniji sluaj, dvoosno simetrinog jednostavno
oslonjenog nosaa, optereenog u njegovoj jaoj glavnoj
ravnini sa jednakim momentima na krajevima.

24
Diferencijalne jednadbe ravnotee nosaa glase:
Slabija os savijanja:
d 2v M
2
(15)
dx EI z
Torzija: d d dv 3
EI t EI w 3 M
(16)
dx dx dx
25
Slabija os savijanja:
d v 2
M
2
(15)
dx EI z
Torzija:
d d 3 dv
EI t EI w 3 M (16)
dx dx dx
EIz je krutost na savijanje oko slabije osi,
M je lateralni moment savijanja prouzroen zakretanjem, ,
nosaa,
GIt je Saint-Venant-ova torzijska krutost,
EJw je krutost krivljenja,
M(dv/dx) je torzija prouzroena sa bonim progibom v

26
Kada su obje ove jednadbe zadovoljene u svim tokama
nosaa, onda je prognuti i zakrenuti poloaj jedna od
ravnotea koja se moe nai derivirajui jednadbu (16) i
supstituirajui jednadbu (15).
Diferencijalna jednadba bonog torzijskog izvijanja je dana
s:
d 4
d M2 2
EI w 4 GIt 2 (17a)
dx dx EI z
ili
d d M 4 2 2
Cw 4 C 2 (17b)
dx dx EI z

27
Ovaj izraz je postavio Prandtl, prvi put 1899. godine.
= A1 sinh k1x + B1 cosh k1x + A2 sinh k2x + B2 cosh k2x
(18)
s
2
C C M 2
k12 (19)
2Cw 2Cw EI z C
2
C C M 2
k22 (20)
2Cw 2Cw EI z C Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

28
= A1 sinh k1x + B1 cosh k1x + A2 sinh k2x + B2 cosh k2x
(18)
i A1, A2, B1 i B2 su konstante integracije koje moraju
zadovoljiti rubne uvjete:
=0 za x=0 (21a)
=0 za x=l (21b)
d 2
2
0 za x=0 (22a)
dx
d 2
0 za x=l Prof.dr.sc. Darko Dujmovi (22b)
dx 2
29
Izrazi (21) i (22) pokazuju da, u sluaju jednostavno
oslonjenog nosaa, leajevi moraju sprijeiti oboje i boni
pomak i zakretanje, ali je presjek slobodan za krivljenje na
krajevima.

Ilustracija rubnih uvjeta
30
etiri rubna uvjeta daju:
A1 = B1 = B2 = 0 (23)
i
A2 sin k2l = 0 (24)
Rjeenje zahtijeva ili da je A2 = 0 (u ovom sluaju ne postoji

zakretanje), ili da je
sin k2l = 0, tj.
tj. (25)
k2l = n
n je bilo koji cijeli broj.

31
Uvrtavajui izraz (25) u izraz (20) i sreivanjem, koristei
najmanju vrijednost od k2l dobiva se kritini moment za
nosa:
EI z C 2 Cw
M cr 1 2 (26)
l l C
ELASTINO IZVIJANJE ZA OSTALE SLUAJEVE

Razliiti rasporedi optereenja
Poloaj optereenja u odnosu na popreni presjek
Uvjeti oslanjanja na krajevima
Nosai s meupridranjima

32
Izboavanje ploa
Najjednostavniji primjer: pravokutna ploa s etiri ruba
jednostavno oslonjena (sprijeen pomak izvan ravnine ali
slobodna rotacija) optereena na tlak.
Ploa ostaje ravna sve dok optereenje ne dosegne kritinu
vrijednost, kod koje se ona izbaci sa lateralnim progibima

33
Izboavanje ploa
Diferencijalna jednadba za izboavanje ploe, koju je
formirao Bryan 1891. god., daje za sluaj prikazan na slici:
4w 4w 4w N 2w
2 2 2 4 (27)
x 4
x y y D x 2
D je krutost ploe na savijanje dana izrazom:
Et 3
D (28)
12( 1 2 )
mx ny
w A sin sin Prof.dr.sc. Darko Dujmovi (29)
a b
34
Izboavanje ploa
Rjeenje zadovoljava rubne uvjete:
2w
w 2 0 za x 0 (30a)
x
2w
w 2 0 za x a (30b)
x
2w
w 2 0 za y 0 (31a)
y
2w
w 2 0 za y b (31b)
y Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

35
Izboavanje ploa
Uvrtavanjem izraza (29)
mx ny
w A sin sin (29)
a b
u izraz (27)
4w 4w 4w N 2w
2 2 2 4 (27)
x 4
x y y D x 2
i nakon sreivanja uz zadovoljenje rubnih uvjeta dobiva se:
2
a Dm n 2 2 2 2
N 2
2 2 (32)
m a b
m i n brojevi poluvalova u smjerovima x i y.
36
Izboavanje ploa
Najmanja vrijednost od N, i stoga kritino optereenje Ncr, bit
e dobivena uzevi da je n jednako 1.
Ovo pokazuje da se ploa izboava na nain da moe biti
nekoliko poluvalova u smjeru tlaka, ali samo jedan poluval u
okomitom smjeru.
Prema tome, izraz za kritino optereenje postaje:
2D
N cr k 2 (33)
b
U gornjem izrazu je:
2
bm a
k (34)
a bm

37
Izboavanje ploa
Ako se ploa izboava u jednom poluvalu, onda je m = 1 i k
postie svoju minimalnu vrijednost (jednaku 4), kada je a = b,
tj. za kvadratnu plou.
Ako se ploa izboava u dva poluvala, onda je m = 2 i k
dosie svoju minimalnu vrijednost (takoer jednaku 4), kada
je a = 2b.
Pretpostavljajui m = 3, 4, ..., dobije se red krivulja danih na
slici:
k Koincidencija dva moda
izboavanja za
omjere a/b = 2 , 6 ,...
a/b
38
Zakljune napomene
Za tlane konstrukcijske elemente, takvi kao to su tapovi,
nosai, ploe i ljuske, kritino optereenje je vrijednost
gornje granice krajnjeg optereenja realnog (nesavrenog)
konstrukcijskog elementa.
Kritino optereenje povezano je sa uvjetom neutralne

ravnotee konstrukcijskog elementa.
Za jednostavne sluajeve, kritina optereenja mogu se

raunati rjeavajui diferencijalne jednadbe ravnotee koje
opisuju ove pojave.

39
Dodatna literatura
1. Timoshenko, S.P. and Gere, J.M., "Theory of Elastic

Stability", McGraw-Hill, 2nd edition, New York, 1961.
2. Allen, H.G. and Bulson, P.S., "Background to Buckling",

McGraw-Hill, London, 1980.
3. Shanley, F.R., "Strength of Materials", McGraw-Hill, New

York, 1957.
4. Murray, N.W., "Introduction to the Theory of Thin-Walled

Structures", Clarendon Press, Oxford, 1984.

40

SK Predavanje 3

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SK Predavanje 3

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Stabilnost konstrukcija 3.

Modovi elastinih instabiliteta

Sveuilite u Zagrebu/Graevinski fakultet/ Zavod za konstrukcije/ Katedra za metalne konstrukcije

Objanjava se kako se odreuju kritina optereenja

Kritina optereenja, pretpostavljajui jednostavna

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Najjednostavniji tip izvijanja je onaj kod inicijalno ravnog

Ostali modovi izvijanja takoer od najveeg praktinog

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Stup realni i idealni u

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Elastine krivulje izvijanja tlanih elemenata

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Izvijanje torzijom stupa

Izboavanje ploa od kojih je izveden nosa

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Kod kritinog optereenja:

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Dovoljno tona aproksimacija (za male deformacije):

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Ope rjeenje ove jednadbe je:

Prvi rubni uvjet daje B = 0.

Zahtijeva se ili da je A = 0 (u ovom sluaju nema progiba), ili

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Poprena sila V dana je s:

Rjeenje daje kritinu silu:

Zbog djelovanja poprenih sila, kritina sila reducirana je u

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

M(dv/dx) je torzija prouzroena sa bonim progibom v

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Rjeenje zahtijeva ili da je A2 = 0 (u ovom sluaju ne postoji

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

ELASTINO IZVIJANJE ZA OSTALE SLUAJEVE

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Graevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija 3. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Kritino optereenje povezano je sa uvjetom neutralne