VODI

KROZ

IZBORNU

KAMPANJU

1
 Izdava:
Demokratska Inicijativa Mladih
www.dimonline.hr

Za izdavaa:
Martina Stanik

Uredila:
Martina Stanik

Prijevod s engleskog:
Darko Tomorad

Lektura i korektura:
Jasenka Peak

Grafiko oblikovanje naslovnice:

Manasteriotti Design Studio

Prijelom teksta i tisak: olta

Sponzor:
Copyright The Olof Palme International Center

Naklada: 1000

Vodi kroz izbornu kampanju nastao je u sklopu projekta

Education for Youth Politicians
uz financijsku potporu
The Olof Palme International Center

2
 Uvod

Vodi kroz izbornu kampanju bavi se osnovnim elementima planiranja i provedbe izborne
kampanje. Sastoji se od tri glavna dijela:

Izborna strategija
U prvom dijelu obraditi emo elemente predizborne strategije. Uvijek moramo imati jasnu
strategiju. Drugim rijeima, moramo imati jasnu sliku nae situacije, nae startne pozicije,
kao i jasan cilj i poruku biraima te dobro definiranu ciljnu skupinu meu njima. Sve to e
nam omoguiti dobar temelj za planiranje izbora i kampanje.

Planiranje kampanje
U drugom dijelu prelazimo na planiranje aktivnosti tijekom izborne kampanje. Poinjemo
od strategije i planiramo kako emo iskoristiti svoje resurse na najdjelotvorniji nain.
Moramo pomno promotriti kako emo ustrojiti menadment i kako emo organizacijski
strukturirati kampanju.

Metode u kampanji
U treem dijelu obratiti emo pozornost na metode kojima se moemo posluiti u
kampanji. Tu emo se baviti odnosima s medijima, izravnim kontaktom s biraima te naim
akcijama i materijalima.

3
 1. Strategija kampanje
Djelotvorno planiranje kampanje predmnijeva da ponajprije imamo razraenu strategiju koje emo
se drati. Drugim rijeima, poinjemo od strategije i kreemo prema planiranju konkretnih aktivnosti
u sklopu kampanje. U strategiji moramo odrediti nae startne pozicije i temelj za daljnje planiranje.
Svaka strategija sastoji se od etiri dijela.

1. Mapiranje ili istraivanje

Kao temelj za raspravu o strategiji moramo istraiti i analizirati sve imbenike koji utjeu na
planiranje. To moe ukljuivati trenutanu politiku situaciju, nae jake i slabe toke, jake i slabe
toke naih suparnika, miljenje biraa itd. Sve to sadrava injenice, ali i emocije, nade i strepnje
naih biraa.

2. Cilj - Namjera
Uvijek nam mora biti jasna namjera: to elimo postii izbornom kampanjom? Moramo imati i
jasne i mjerljive ciljeve koje moemo slijediti.

3. Ciljne skupine
U strategiji uvijek moramo imati jasno definirane ciljne skupine na koje se elimo fokusirati. Koje
glasae moemo pridobiti za sebe? Na koje glasae moemo utjecati?

4. Poruka
U kampanji uvijek moramo saeti nau poruku. Moramo biti u stanju odgovoriti na pitanje: Zato
bih glasovao za vas? I moramo biti sigurni da emo se drati te poruke.
Detaljnije emo se pozabaviti s ta etiri elementa strategije. No, strategija zapravo ne postoji
ukoliko nije saeta i napisana. Stoga nam je potreban i peti dio.

5. Saetak
Uvijek moramo imati jezgrovit, pisani saetak kampanje. Svi koji su ukljueni u izbornu kampanju
moraju biti upoznati sa strategijom i tim to ona znai u odnosu na njihov dio posla.

1.1. Istraivanje
Prvi korak u kreiranju strategije je stvaranje jasne slike o trenutanoj politikoj realnosti, bez
predrasuda i bez politikih signala: Koji su problemi najvaniji za birae? Kojim se temama bave
nai suparnici? Kako mi stojimo? to o svemu misle birai?
Namjera toga je pruiti kvalitetnu platformu za daljnje politiko planiranje. Ovdje su glavna pitanja:

Gdje su nae anse kako emo ih najbolje iskoristiti?

Koji su nai najvei problemi kako emo se s njima nositi?

Najvaniji ciljevi istraivanja su:

Stvoriti platformu za kreiranje politike. Ako znamo koja su konkretna pitanja i emocije
najvaniji naim biraima, to ih mui i emu se nadaju, moemo raditi i na alternativnim
pristupima i osigurati si uspjeh.
Stvoriti platformu za izbor ciljnih skupina. Istraivanje nam moe pokazati koje su skupine
nai vjerojatni glasai, tko nam je sklon ili nas simpatizira, ak iako se jo nije odluio, te
tko je nepokolebljiv u svojim stavovima.
Stvoriti platformu na temelju koje moemo graditi svoju poruku. Moramo dati jasne i izravne
odgovore biraima na probleme koji ih mue.

4
Pet podruja

Ova analiza bi trebala biti prilagoena lokalnim uvjetima i potrebama. To znai da moe varirati i u
sadraju i u formi. No, bez obzira na to, uvijek je od neposredne vanosti da se razmotri svih pet
podruja, jer se ona u mnogo toga isprepleu:

1. Istraivanje birakog tijela i zajednice to se dogodilo poslije izbora?

2. Istraivanje miljenja glasaa koja su im najvanija pitanja?

3. Analiza politike debate koje teme dominiraju?

4. Analiza naih suparnika to od njih moemo oekivati? Kako ih moemo napasti?

5. Analiza nas samih koje su nae jake i slabe toke?

1.Birako tijelo

Prvi korak u naem istraivanju bavi se strukturom birakog tijela i pitanjem to to moe znaiti za
nas u sklopu izborne kampanje. U toj fazi posebice nas zanimaju kvantitativne i demografske
promjene.

Rezultat izbora

Prvo oito pitanje je: to smo nauili iz rezultata prethodnih izbora? Zato nam je vano da tono
znamo to se dogodilo?
Moramo se zapitati sljedee:

Kako se promijenila participacija na izborima? Kako smo odradili mobilizaciju? U kojim

je podrujima participacija bila najbolja, a u kojima najloija? Moe li se uoiti trend
porasta, odnosno pada u participaciji?

Kako se promijenio odnos glasova meu strankama?

Koje zakljuke moemo izvui iz izbornih rezultata? Jesmo li zadovoljni ili smo
nezadovoljni? Jesmo li uspjeli predstaviti nau politiku? Moemo li nai nekoliko
specifinih pitanja koja su se nala na naslovnim stranicama novina? to je dominiralo
politikom debatom?

Je li u izborima postojao element linosti? Je li netko od kandidata dominirao u

medijima bez obzira na dobre ili loe strane?

Promijenjeno birako tijelo

Prouavanjem popisa biraa i slubenih statistika moemo dobiti sliku o:

Veliini birakog tijela imamo li na ovim izborima vie ili manje biraa?
Promjenama u dobnoj strukturi birakog tijela:
o Broj onih koji na izbore izlaze prvi put
o Broj obitelji s predkolskom i kolskom djecom
o Broj umirovljenika

5
 Novi glasai. Je li dolo do migracije koja je rezultirala novim glasaima? Je li smanjen broj
glasaa rezultat preseljenja ljudi? to znamo o populaciji koja je migrirala?

2. Miljenje biraa
Najvaniji dio stratekih priprema je istraivanje miljenja biraa. Doznati to vie o stavovima,
nadama i eljama biraa ali i razliitih glasakih skupina to je prava svrha istraivanja.

Najbolji nain da doznamo to birai misle je da ih pitamo. Kad god je to mogue trebali bismo
koristiti studije stavova i raspoloenja kako bismo mapirali razmiljanja biraa.

Svrha istraivanja stavova i raspoloenja je:

Da prui platformu za dizajniranje nae politike. Istraivanja nam mogu dati informacije
o tome to je glasaima prioritet. Kako da procijenimo na rad i rad ostalih stranaka? Koju
stranku birai podupiru? Zajedno s naim osnovnim vrijednostima i programom, ovo
istraivanje pruit e nam podlogu za teme i ciljeve koje elimo posebno istaknuti.

Da prui platformu za dizajniranje nae izborne kampanje. Ankete nam mogu dati
informacije o tome kako glasai gledaju na pojedina pitanja, stranke i kandidate. To e nam
stvoriti temelj za organiziranje izborne kampanje, izbor metoda i slino.

Formiranje baze za izbor ciljnih skupina. Ankete nam mogu pomoi da pronaemo
nama najzanimljivije skupine glasaa te da provedemo agitiranje, s obzirom na to da
znamo koji birai daju prioritet problemima kojima se mi bavimo, a isto tako i koji nas
neodluni glasai simpatiziraju itd.
Formiranje temelja za odluivanje o konkretnim politikim pitanjima. Studije
raspoloenja moemo koristiti i kako bismo izmjerili raspoloenje biraa oko nekog
posebnog pitanja te to bolje izgradili platformu za na stav o tome.

Pitanja

Ukoliko elimo da nam istraivanje omogui pouzdane temelje, veliku pozornost moramo usmjeriti
izradi pitanja. Ona moraju biti korektna, nepovodljiva, ne smiju usmjeravati odgovore, a odgovori
se moraju dobro prouiti.

Vano je da se postavljaju pitanja na sljedee teme:

Znanje biraa. Znaju li glasai za to se zalau stranke, ili koji ih kandidati predstavljaju?
Odgovori e nam dati informacije o tome koliko je zapravo znanje biraa i na to moramo
staviti naglasak.

Stavovi biraa. to ljudi znaju o naoj politici i o politici naih suparnika? Odgovori e nam
dati informacije o naoj i suparnikovoj poziciji i rei e nam na kojim smo podrujima jaki, a
na kojima slabi.

Brige i nade biraa. Koja pitanja i probleme birai smatraju najvanijima, ili na koja bi im
se trebala urno usmjeriti pozornost. emu se ljudi nadaju u budunosti? Ovdje emo dobiti
odgovore na to se trebamo posebno osloniti i koja pitanja trebamo naglasiti.

Stranake simpatije biraa. Za koju bi stranku glasovali da su izbori danas? Prema kojoj
stranci naginju, ukoliko su jo uvijek neodluni. To e nam pruiti informacije o naim
ansama na izborima. U istraivanju javnog mnijenja pitanja o preferiranju stranaka esto
su od velike vanosti.

6
Selekcija, izvedba i analiza

U anketi moramo potivati odreena pravila.

Uzorak mora biti dovoljno velik kako bi se dobili pouzdani i valjani rezultati i kako bi se
omoguilo da se posebno analiziraju razliite dobne skupine, sigurni simpatizeri stranke,
nesigurni birai i sl.
Izvedba ankete mora biti profesionalna. Anketa ne smije sadravati irelevantna pitanja niti
smije navoditi na odgovore neobjektivnou. Intervjuima bilo telefonom ili potom esto
prethodi mukotrpan organizatorski posao.
Pregled rezultata, rasprava o interpretaciji podataka i zakljuci istraivanja su kljuni
elementi za nau strategiju, izbornu kampanju, izbor ciljne skupine i slino. Ukoliko ne
posvetimo dovoljno pozornosti analizi podataka, moe nam se dogoditi da ne dobijemo
zadovoljavajuu sliku.

Korisnost anketa drastino e se poveavati ukoliko smo u mogunosti da u pravilnim razmacima

provedemo seriju anketa. Tako emo moi usporeivati rezultate i prouiti izraene promjene u
stranakim preferencijama.

3. Politika debata

Sljedei korak u naem istraivanju je provoenje politike debate. Glavna pitanja ovdje su:
Koja su politika pitanja i debate dominirala politikom diskusijom? Za koja pitanja mi
moemo oekivati da e dominirati?
Koja pitanja zaokupljaju javnost? Koja su pitanja najvanija biraima?
Pokuajte gledati iza fasade. Koja su dublja nadanja i brige izraena u pitanjima i
temama za koja birai smatraju da su problematine? to lei iza povrine?

Postoji niz naina i metoda na koje moemo doznati to nas zanima:

Ankete.
Ukoliko imamo dobro strukturiranu anketu, moemo izravno doi do toga to ljudi misle o
odreenom pitanju, emu se nadaju i od ega strahuju u budunosti.
Sredinji, regionalni i lokalni skupovi.
Koja su se kontroverzna pitanja pojavila kao bitna u posljednjih nekoliko godina? Koja pitanja
smatramo dominantnima?
Mediji, novine, radio i TV.
Praenje masovnih medija postaje izrazito vano kad se bavimo pitanjima od velike vanosti za
javnost ili kad se bavimo neim to javnost doivljava kao problematino. Trebamo provjeriti
koja su pitanja dominirala u medijima i potruditi se pronai odgovore na pitanja za koja se
moe oekivati da e vrlo brzo postati temom medijske pozornosti.
Pisma medijima.
Pisma itatelja u novinama takoer mogu biti od posebne vanosti. Ovdje se izravno
postavljaju pitanja koja zanimaju iru javnost, pa bi bilo dobro itati te rubrike i zapisivati pitanja
koja se tamo pojavljuju.

Prijatelji i saveznici

U sprezi s istraivanjima, trebamo se zapitati i kakve prijatelje i saveznike moemo nai. Postoje
li skupine iji interesi korespondiraju s naom politikom? Moemo li ih uiniti naim prijateljima, ili
bar saveznicima? Ponekad je vrlo korisno ukoliko se takav prijatelj ili saveznik ve bavio
odreenim politikim pitanjem prije nego mi ponemo pruati potporu slinim aktivnostima.

7
4.Nai suparnici

Uinkovita izborna kampanja treba ukljuivati i sustavni pregled naih suparnika, njihovih politika,
akcija i kandidata

Razlozi za to su podjednako defenzivni i ofenzivni. To treba uiniti jer:

elimo nai slabu toku kod naih suparnika tad ih na tom mjestu moemo napasti i
pokazati njihovu kontradiktornost, politiku manjkavost, nedosljednost, pogreke itd.

elimo pronai jake strane naih suparnika. Tu moemo oekivati napade i prijedloge, za
koje moramo biti dobro pripremljeni. Ponekad je vano da upravo na tim poljima
preuzmemo inicijativu, neutraliziramo protivnike i oduzmemo im mogunost ispitivanja.

Tko gubi u politici naeg suparnika?

Postoji niz pitanja koja trebamo postaviti prigodom smjetanja naih protivnika, kao na primjer:
to su govorili? Za koje su se prijedloge zalagali? Jesu li jasno slijedili svoju politiku, ili su
se u posljednjih nekoliko godina kolebali na vanim pitanjima?
Koji su rezultati njihove politike? Kako su se promijenile slube, skrb, ekonomija?
Tko su osobe/obitelji/skupine koje su bile pogoene provoenjem njihove politike? Vrlo je
vano da naa poruka bude okrenuta upravo tim gubitnicima.
Tko su pobjednici? Koji su od pobjednika izravno imali koristi od protivnikove politike?
Jesu li protivnici podijeljeni? Koje su najoitije i najvanije razlike meu strankama?
Moemo li uoiti bilo kakav rascjep unutar stranaka?
to nai suparnici istiu u svojim programima?
Koja su njihova najbolja podruja? Mjesta gdje dre veinu i gdje ih brojno podupiru?
Koja su im loa podruja? Postoji li neko pitanje gdje su zeznuli stvar?
Tko su kandidati koje predlau protivnike stranke? Imaju li snane profile popularne ili
nepopularne? Kakvo im je zalee? Koji su im interesi? to ljudi misle o njima?
Kakav imid imaju nai politiki protivnici? Zalau li se za razvoj, obnovu, vjeru u budunost
(u oima obinog biraa za stagnaciju, pesimizam i birokraciju)? Smatraju li ljudi da su
diktatorski raspoloeni, ili da su ponizni i spremni posluati? Smatra li se da su snani i
spremni upravljati ili su podvojeni i paralizirani? Jesu li konstruktivni ili se stalno ale?
Imaju li nai protivnici kakvo specijalno podruje za koje se zalau, a koje bismo im mogli
preoteti? Moemo li ih nadmaiti na domaem terenu tako to emo predloiti naa
vlastita stajalita o neemu to je tradicionalno njihov sektor?

5. Mi
Na isti nain na koji smo analizirali nae suparnike, moramo iskreno i otvoreno proi i kroz vlastite
jake i slabe toke.

Svrha je ista:
Pronai svoje jake toke i istaknuti ih to je vie mogue u izbornoj kampanji.
Samokritiki pronai i svoje loe toke u kojima moemo oekivati napade i kritike svojih
protivnika. Dobro se pripremiti za svaki napad , ali biti spremni i da im oduzmemo
streljivo tako to emo pomno razmotriti i obnoviti nau politiku, lovei bika za rogove.

Pitanja za nas
Kada prouavamo vlastitu politiku i vlastite poteze u naelu bismo si trebali postaviti ista pitanja
kao i kad smo prouavali nae suparnike:
Koje smo prijedloge istaknuli? Jesmo li imali jasnu politiku, ili smo se oko vanih pitanja
premiljali u posljednjih nekoliko godina?

8
 Koji su rezultati nae politike? Kako su se promijenili skrb, financije i druga podruja?
Kakve bi stvari bile da je neki na prijedlog proao i da se provodi?
Tko su gubitnici nae politike? Tko su obitelji/skupine/pojedinci koje je naa politika
pogodila?
Tko su dobitnici? Tko je od biraa izravno imao koristi od nae politike? Na koji nain i
koliko?
Jesmo li podijeljeni? Imamo li unih unutarstranakih rasprava?
Koja su nam jaka podruja, na kojima imamo veinu i jaku potporu javnosti?
Koja su nam slaba podruja? Jesmo li negdje zabrljali? Znamo li ili vjerujemo li da postoje
neka pitanja u kojima se definitivno razlikujemo od miljenja javnosti? Koja su to pitanja?
Tko su kandidati koji nas predstavljaju? Kakav im je background? Kakvi su im interesi?
Kako ih ljudi percipiraju?
Kakav nam je imid? Zalaemo li se za napredak, obnovu, vjeru u budunost (u oima
obinog biraa za stagnaciju, pesimizam i birokraciju)? Dre li ljudi da smo diktatorski
raspoloeni, ili da smo ponizni i spremni sluati? Misle li o nama kao o snanima i
spremnima da upravljamo, ili da smo podvojeni i paralizirani? Jesmo li konstruktivni ili se
stalno alimo?

1.2. Namjera - Cilj

Cilj nae kampanje je startna pozicija za izbornu strategiju i cjelokupno planiranje kampanje.
Cilj treba opisivati buduu situaciju koju odreena skupina eli. Stoga cilj mora:

Biti jasan kako se nikad ne bi mogao krivo protumaiti

Biti realistian
Sadravati izazov
Biti konkretan
Mora djelovati kao motor

Primjeri ciljeva za izborne kampanje:

Cilj izborne kampanje mora se temeljiti na istraivanju politike realnosti i mora biti utemeljen. S
obzirom na promjenjive lokalne uvjete, cilj se moe izraziti kao:
Osvajanje apsolutne veine nakon izbora
Jaanje nae pozicije i mogunosti da oformimo veinu zajedno s drugim strankama
Jaanje nae pozicije i poveanje mogunosti da u budunosti bolje promiemo svoju
politiku

Koliko nam glasova treba?

Nakon to smo odredili cilj vano je razdijeliti ga, to jest pretvoriti u broj biraa. Trebali bismo
pritom izbjegavati izraavanje u postotcima glasuju ljudi, a ne postotci. Stoga su nam potrebni
vrsti podatci o broju glasaa. Dakle, koliko nam glasova treba da bismo ostvarili svoj cilj? Meu
ostalim moramo tono izmjeriti:

Koliko nam je glasova potrebno da ostvarimo svoj cilj

Koliko jo dodatnih glasova kad se to usporedi s prijanjim izborima
to nam to tono znai u okvirima stari/novi glasai po pojedinoj oblasti

1.3. Ciljne skupine

Sljedei korak u naem stratekom planiranju odnosi se na identificiranje, traenje i davanje
prioriteta ciljnim skupinama za koje smatramo da im treba posebno pristupiti u izbornoj kampanji.
9
Ukratko, cilj je biti u mogunosti upravljati vlastitim resursima na najkorisniji mogui nain.
Tad moemo rei da imamo najvie mogunosti da pobijedimo s pravom vrstom aktivnosti.

U svojoj kampanji obraamo se svim biraima. To inimo preko politike debate i agitiranjem kroz
medije, preko izbornih plakata, tiskanim materijalima koji se distribuiraju u domainstva,
oglaavanjem, velikim javnim dogaajima i drugim slinim aktivnostima. Davanje prioriteta
odreenim ciljnim skupinama znai pronalaenje biraa kojima e se prilaziti specijalnim
aktivnostima u dodatku onoga to smo ve spominjali djelomino kreiranjem predstavljanja
vlastite politike kako bismo se pribliili odreenim skupinama, djelomino organiziranjem posla u
izbornoj kampanji kako bi se te skupine dosegnule: osobni kontakti putem telefona, specijalnih
dogaanja i slino.

Glavna pitanja kojima emo se baviti u ovom poglavlju su:

Identificiranje ciljnih skupina. Preko istraivanja politike situacije i onoga to birai misle
uspjet emo identificirati skupine koje su nam najzanimljivije u kampanji. Glavno pitanje
glasi: U kojim skupinama moemo osvojiti najvie glasova?
Davanje prioriteta odreenim aktivnostima. Nakon to naemo ciljne skupine u obzir
moramo uzeti procjene i odluiti kojoj emo skupini dati prioritet.

Mogui glasai

Meu glasaima ve postoji skupina onih koji imaju fiksne simpatije prema nekoj stranci. To su ili
simpatizeri nae stranke ili neke druge. Nijedna od tih skupina nije posebno zanimljiva u pogledu
prioriteta tijekom izborne kampanje. Imamo glasove naih glasaa bez obzira na to to inimo.
Ukoliko se fokusiramo na one koji su ve uvjereni u neto to je, grubo reeno, isto bacanje
novaca. Ni uvjereni pristae neke druge stranke stoga ne mogu biti naa prioritetna ciljna skupina.
I oni su ve odluili za koga e glasovati i vrlo rijetko emo ih uspjeti odgovoriti od njihovog nauma.
Vrijeme i resursi potrebni za takvo to nisu proporcionalni broju glasova koje bismo mogli dobiti na
taj nain.

Osnovno pitanje koje si trebamo postaviti tijekom identificiranja nae ciljne skupine je: Koje, po
naem miljenju, glasae i skupine glasaa moemo najlake pridobiti s obzirom na resurse koji su
nam na raspolaganju. Zar mogui glasai nisu isto to i vjerojatni glasai?

Veinu vjerojatnih glasaa najee emo nai meu onima koji su neodluni. Lokalno
provedenom anketom moemo lako utvrditi koje su to skupine glasaa. Postavljanjem pitanja o
simpatijama prema nekoj stranci, politikom opredjeljenju u smislu orijentacije lijevo-desno, za
koga su oni koji su neodluni ranije glasovali, koje su im osnovne spoznaje i stavovi o politikim
strankama i njihovim potezima, moemo vrlo precizno identificirati skupinu sigurnih glasaa,
odnosno onih koji su se ve opredijelili za neku opciju i u nju su sigurni.

Identificiranje skupine moguih glasaa, na primjer onih koji nas simpatiziraju, ali nisu ba
sigurni bi li za nas glasovali .
Identificiranje skupine moguih glasaa, na primjer onih koji se jo nisu odluili za koga bi
glasovali, ali naginju nama i zapravo simpatiziraju nau stranku.

Specijalne ciljne skupine

U identificiranju ciljnih skupina tijekom izbornih kampanja moemo se koristiti i naom vlastitom
politikom i politikom debatom. Pitanje koje se u ovom pristupu namee glasi: Koji su to birai koji
su posebno zainteresirani za pitanja koja mi smatramo najvanijima ? Na primjer:

Ako je naglasak nae stranke na pitanjima obrazovanja, prirodna ciljna skupina bit e
roditelji, ljudi koji su zaposleni u kolstvu i slino.

10
 Ako je starija populacija na prioritet, prirodna ciljna skupina su naravno umirovljenici, ljudi
koji rade u starakim domovima i slino.
Ako nai politiki suparnici predviaju smanjenje trokova za neto, a mi se tome protivimo,
naa prirodna ciljna skupina bit e oni koji bi bili pogoeni politikom smanjenja trokova.

Davanje prioriteta ciljnim skupinama

Nakon to smo identificirali ciljne skupine koje nas zanimaju, jo uvijek se moramo pozabaviti
brojnim vanim pitanjima.
Kontrola i nuno limitiranje veliine naih moguih ciljnih skupina.
Davanje prioriteta razliitim ciljnim skupinama kako bismo mogli kontrolirati resurse koji su
namijenjeni za posebne aktivnosti u koje pripadnici odreene ciljne skupine najvie vjeruju.

Veliina ciljnih skupina

Vrlo je vano da znamo veliinu nae definirane ciljne skupine. To e imati utjecaja na nain na
koji emo doprijeti do njih, na izbor medija kojima emo se koristiti i na potrebne resurse. Preesto
se bavimo vrlo velikim ciljnim skupinama: na primjer sve ene, sve obitelji s djecom. Trebali bismo
pokuati s limitiranim ciljnim skupinama. Glavno je pitanje: Postoji li unutar te velike skupine, manja
skupina koju zapravo elimo dosegnuti? Dakle, odreena skupina umirovljenika, odreena skupina
obitelji s djecom itd.

Prije nego krenemo u akciju vano je znati da neemo doprijeti, a jo manje emo nekoga uvjeriti u
nae stavove samo s jednom aktivnosti, ili ukoliko e za nas uti samo povremeno u kampanji,
preko pisama, oglasa ili telefonski. Umjesto toga treba teiti sljedeem:

Koordiniranju aktivnosti u kojima emo se koristiti razliitim metodama kako bi doprli do

nae ciljne skupine, a ne fokusirati se samo na uporabu jedne metode.
Davanje prioriteta onim aktivnostima koje e doprijeti do ciljnih skupina za koje vjerujemo
da ih moemo osvojiti.
Stalno obnavljanje kontakata s ciljnim skupinama posebno s dijelovima ciljne skupine za
koje vjerujemo da emo ih osvojiti.
Dvosmjerna komunikacija u kojoj i glasai mogu stupiti u kontakt s nama, mogu reagirati na
nae akcije i postavljati pitanja naim predstavnicima.

Naelo lijevka

Nekima se moda takvo intenzivno fokusiranje na ciljne skupine moe initi nerealnim i
prezahtjevnim, posebice s naeg ekonomskog stajalita i uzimajui u obzir ljudski imbenik. No, ne
mora biti tako. S jedne strane moemo taj posao protegnuti na due vremensko razdoblje, a s
druge moemo primijeniti naelo lijevka i smanjiti nau ciljnu skupinu. Evo primjera: zamislimo da u
raspravi o naoj ciljnoj skupini doemo do teze kako su stariji umirovljenici naa primarna ciljna
skupina. Ta skupina ima ukupno 15 tisua ljudi, dakle to je velika skupina, a mi nemamo dovoljno
sredstava da se njima intenzivno bavimo. U tom sluaju svoj posao moemo organizirati u nekoliko
koraka:

1) Doprijet emo do kompletne ciljne skupine znatno prije izbora tako to emo im poslati
izravna pisma. U tim emo im pismima objasniti svoju politiku, predstaviti svoje kandidate i
dati im mogunost da, ukoliko ele dobiti vie informacija o nama, to mogu uiniti
odgovorom na nae pismo ili putem telefona.
2) Ukoliko 3100 ljudi odgovori na nae pismo, to je znak da je skupina zainteresirana i da je
daljnji rad na njoj vaan. Sad emo im poslati iscrpan saetak svoje politike. Istodobno
pisat emo lanke u lokalnim novinama o naim politikim prijedlozima.
3) Stupit emo u telefonski kontakt s naom ciljnom skupinom. Nakon svakog poziva, osoba
koja je obavila razgovor, zapisat e je li glasa zainteresiran za nau politiku. Na taj nain
smo prikupili 1800 zainteresiranih osoba.
11
 4) Odmah nakon poziva, tih 1800 ljudi e primiti jo jedno osobno pismo.
5) U finalnoj fazi kampanje imamo skupinu od 1800 umirovljenika s kojima smo ve nekoliko
puta kontaktirali i za koje vjerujemo da su nam zanimljivi za izbore. S njima emo ponovno
kontaktirati telefonski ili preko pisma, posebice na vrhuncu izborne kampanje.

Na taj nain dobili smo originalnu, ali manju ciljnu skupinu koja je uz to i zainteresirana.
Koritenjem naela lijevka cijelo smo vrijeme smanjivali skupinu koja je sad prikladnija za intenzivni
rad.

1.4. Poruka

Odluujui dio u planiranju kampanje je odluka o tome kako e glasiti naa poruka. Kad to
odluimo, trebamo na djelotvoran i koncizan nain saeti poruke, ali za birae, a ne za druge
politiare. U poruci moramo govoriti o najvanijim pitanjima i nainima na koja bismo mi ta pitanja
rijeili. Zatim o tome na koji se nain razlikujemo od naih suparnika. Poruka mora biti usmjerena
na ciljne skupine kojima smo dali prioritet. I napokon, poruka mora vrlo jasno odgovarati na pitanje:
Zato bih glasovao za vas? To zvui samorazumljivo, no unato tome i dalje nailazimo na
probleme kad je rije o politikim porukama. Najei problemi su: nejasnost poruka, nedovoljna
naglaenost poruka, vie razliitih poruka naih kandidata te nepridravanje dogovorene poruke. U
strategiji moramo uvijek jasno odrediti koja je naa poruka jer to je vrlo vano za djelotvorno
planiranje kampanje.

Program poruka izborni slogan

Ponekad je zbunjujua potreba za razlikovanjem izbornog programa, poruke i slogana. U
sljedeem dijelu emo pokuati objasniti te koncepte:

Izborni program je vrsta politike koju elimo slijediti u sljedeem mandatu.

Stoga se program esto obraa onima koji imaju posebnog interesa u naoj politici i ele imati
potpun uvid. Izborni program je vrlo vaan i za nae lanove koji rade na izborima, jer iz
programa izvlaimo argumente. S druge strane, neuinkovito je izborni program podijeliti
svakom kuanstvu.

Izborna poruka je saetak nae poruke biraima, svojevrsna pria koju elimo
proiriti.
Fokusiramo se na pitanja koja su za nas najvanija, a isto tako i na smjer nae politike. Zatim
na to kako se razlikujemo od naih protivnika. Izborna poruka treba dati odgovor na pitanje
Zato bih glasovao za vas?. Ta poruka treba biti sadrana u svakom politikom govoru,
svakom lanku, svakom tiskanom materijalu.

Izborni slogan je druga vrsta saetka naslov ili konana opaska u svakom tiskanom
materijalu, oglasu itd.

Teme
Vaan dio procesa planiranja poruke poinje analizom nae politike. Na primjer, prouavanjem
vanih pitanja ili analizom dobrih i loih strana nae stranke. Drugi pristup je preko raznih slogana,
igre rijeima ili oznaka za koje mislimo da bi bile prikladne nama i naim protivnicima. To treba
raditi vrlo sustavno. U tome nam moe pomoi sastavljanje tablice stranaka. Naravno, moemo se
koncentrirati samo na tablicu naih glavnih protivnika. Moemo protivnike promatrati zajedno
ukoliko koaliraju i surauju. Na primjer:

12
 Cilj

Mi Konzervativci Liberali

Mi Obnova Za vie slojeve Neiskusni

Pravednost Nepravednost Gubitak glasova
Snaga Staromodna politika
Konzervativci Birokracija Sloboda izbora Neiskusni
Visoki porezi Sloboda Nepouzdani
Nema slobode izbora Niski porezi Mogli bi podravati
socijaliste
Liberali Pogrijeili su Pogrijeili su Novo razmiljanje
Nema slobode izbora Staromodni Ujedinjenje nacije
Pre socijalni Nepravedna Dobar menadment
distribucija poreza

Proite svaki kvadrat, jedan po jedan. Treba povesti raspravu o sljedeim pitanjima:

Koje su kljune rijei koje nas obiljeavaju. to elimo da ljudi o nama misle. Zabiljeite ih u
prvi kvadrat.
Koje su kljune rijei koje obiljeavaju nae suparnike? Zabiljeite ih u kvadrate 2. i 3.
Krenimo sad korak dalje i zapitajmo se koje bi oznake i kljune rijei nai suparnici mogli
dodijeliti nama. Kako nas opisuju kad se obraaju glasaima? Ovaj pregled kljunih rijei i
oznaka moe nam pruiti temelj za kreiranje nae poruke. Nakon toga bismo trebali
prodiskutirati slijedee:

Koje teme pitanja/probleme/emocije trebaju biti sredite nae poruke?

Na to e se fokusirati nai suparnici? Kako emo im se suprotstaviti?

Postavimo prioritete!
Moramo pronai nekoliko toaka u kojima je kontrast izmeu nas i naih suparnika najotriji.
Pokuajmo pronai jedan jedini par koncepata koji obiljeava nas, a predstavlja suprotnost kod
naih suparnika. Na primjer: pravedni nepravedni, kompetentni nekompetentni, optimistini
glede budunosti pesimistini i sl.

Poruka u 15 sekundi

Nakon to smo jasno postavili sadraj nae glavne poruke, vrijeme je da je izrazimo na koncizniji i
djelotvorniji nain. Postoje neka pravila u tome kako se kvalitetno izraziti i prenijeti poruku:

Glavna poruka mora izravno pruiti najvanije argumente zato bi netko glasovao za nas. U
telefonskim razgovorima, oglasima i glavnini tiskanog materijala imate 15-20 sekundi da
predstavite svoju poruku i pridobijete neiju pozornost. Glavna poruka ne bi smjela trajati
due od toga.
Poruka mora biti jasna i takva da joj moemo vjerovati. Treba biti u skladu s naom
politikom i naim akcijama. Ukoliko poruka nije takva da joj se moe vjerovati, nee postii
eljeni cilj.
Poruka treba izraavati i objektivnost ali i emocije. Preesto se samo orijentiramo na
injenice, a jednako je vano uspjeti pobuditi i glasaeve emocije, doprijeti do njihovih
vrijednosti, nada i strepnji.
Poruka nas treba predstaviti kao pobjednike. Ne smijemo sumnjati u mogunost da
postignemo cilj koji smo si zadali u kampanji. Umjesto da govorimo ako dobijemo izbore,
moramo govoriti kad dobijemo izbore.

13
 Poruka mora biti ofenzivna, a ne defenzivna i treba izraavati nau snagu i svrhu. Ne smije
biti odgovor na poruku ili napad naih suparnika.
Poruka treba jasno izraavati kontrast. Treba naglasiti za to se mi zalaemo i na taj nain
nas razluiti od suparnika. Jasno postaviti izbor koji bira ima: ili e dati svoj glas za status
quo, ili e dati glas za promjene.
Poruka mora biti pozitivna, inspirirana vjerom u budunost i optimizmom bez ikakvih
idealiziranih opisa ili zanemarivanja problema. Nitko nee dati svoj glas stranci kojoj je sve
crno i beznadno, ali isto tako nitko nee dati glas za stranku koja ivi u oblacima. Poruka
moe pruiti i povijesnu retrospektivu, ukoliko usmjerava interes na sadanju i buduu
situaciju. Ovdje bismo naglasak trebali staviti na ideje i ciljeve, a ne na tehnike i metode. To
nikoga ne zanima.
Naa poruka mora ii izravno biraima, a ne drugim politiarima. Ona mora rei birau da je
vano samo ono to on/ona misli i kako on/ona glasuje.
Uvijek imajte na umu ljudsku perspektivu. Pojasnite ljudima kakav utjecaj izbori imaju na
biraa, na njegovu obitelj. Nemojte govoriti to izbori znae za velike skupine ili drutvo u
cjelini. Ne rabite apstraktne koncepte, kao to su deficit prorauna, milijarde kuna
pozajmica, a da ih pritom ne razjasnite. Ne preporuujemo uporabu postotaka, ve se
radije fokusirajte na konkretne brojke.
Kad donesemo odluku o temama glavne poruke, trebamo nai i najdjelotvorniji nain da tu
poruku predstavimo.
Naglasite rezultate. Ljudi trae uinkovitost i rezultate, ne zanimaju ih previe politike
teorije, posao politiara ili politiki proces.
Uvijek naglaavajte da je bitno TKO e pobijediti na izborima.
Naa poruka treba naglasiti da smo na istoj strani kao i obian graanin i da ne
predstavljamo elitu.

Test!
Vano je provjeriti funkcionira li naa poruka stvarno, odnosno prua li informacije o onome za to
se stvarno zalaemo.

Jedan od naina da to provjerimo je da postavimo dvije do etiri test skupine sa po pet do deset
sudionika. Svaki sudionik treba imati drugaiji background, biti razliite starosti, sklonosti prema
naoj politici i sl. Predstavit emo im poruku i pitati ih da odaberu koja pitanja nalaze najvanijim,
to misle koji su prioriteti glasaa, to bismo trebali posebno naglasiti.

Drugi nain testiranja poruke provodi se preko liste pitanja. Primjerice:

Je li ovo ofenzivno ili defenzivno?
Je li okrenuto prema budunosti ili brani neke ve postavljene teorije?
Je li razumljivo ili nerazumljivo?
Koje emocije naa poruka potie?
Razlikuje li nas od naih protivnika? Je li ponuen izbor jasan? Je li kontrast kristalno
jasan?
Moe li se s nama lako identificirati?
Izraava li poruka ciljeve, vizije i ideje, ili se bavi tehnikama i metodama?
Je li meka ili tvrda?
Jesmo li na strani elite ili obinih ljudi?
Apelira li naa poruka izravno na birae ili na druge politiare?

1.5. Saetak
Sad smo proli kroz sve sadraje nae strategije kampanje. No, strategija zapravo ne postoji
ukoliko nije zapisana, kao to ne postoji ni ako nije postavljena na kvalitetnim temeljima, ili ukoliko
je nepoznata. Stoga moramo raspravu o strategiji zakljuiti njezinim sumiranjem. Ukoliko ste

14
proveli analizu i zapisali svoje komentare i zakljuke, tad ve imate svoj saetak strategije
kampanje.

Slijede neka od vanih pitanja koja treba obraditi tijekom izrade saetka:

1.) Anketa - problemi i mogunosti

Sumirajte anketu politike situacije
Na glavni suparnik na sljedeim izborima je...
Pokazat emo da nai suparnici (npr. provode nepotenu politiku/ da su paralizirani/ da
su podvojeni u svojim stavovima)
Pitanja/teme/problemi/emocije kojima emo se posebno baviti u ovim izborima su... (npr.
borba protiv nezaposlenosti/vjera u budunost/sposobnost upravljanja)
Pokazat emo da nas obiljeavaju /npr. otvorenost/osjetljivost na
probleme/optimizam/modernost pristupa i gledanje unaprijed)

2.) Sumirajte diskusiju o ciljevima izborne kampanje

Na cilj u ovoj kampanji je...
To znai da moramo osvojiti glasova, i na taj nain poveati broj osvojenih glasova za ...
u odnosu na prethodne izbore.

3.) Ciljne skupine

Sumirajte identifikaciju okruga i ciljnih skupina kojima ste dali prioritet:
Naa glavne ciljne skupine su

4.) Poruka
Sumirajte raspravu o temama i porukama:
Naa glavna poruka biraima je

Potpora i odluka

Vaan dio planiranja kampanje je potpora. Da bi neka strategija funkcionirala, mora biti postavljena
na kvalitetnim temeljima. Svatko tko je aktivan u izbornoj kampanji mora biti upoznat sa
strategijom, znati to ona znai vezano uz njegove vlastite napore i mora osjetiti da strategija
djeluje. Drugim rijeima:
Mnogo ljudi e biti ukljueno u pripremu i rasprave o strategiji. Iskoristite sve mogunosti
koje vam se pruaju tijekom rasprave . Posluajte to imaju rei stariji i mlai lanovi
stranke, lanovi odbora, obini lanovi, predstavnice enskih skupina i predstavnici
sindikata. Ukljuite to je mogue vie ljudi. Drite ui otvorenima.
Odluka o strategiji je krupna odluka. Stoga o njoj moraju odluiti tijela za donoenje odluka
unutar stranke.
Kad smo jednom usvojili strategiju, trebamo ju proiriti na sve koji e sudjelovati u izbornoj
kampanji. Osigurajte da ljudi stalno znaju koja je vaa stranaka strategija i ona neka bude
poetna toka svih vaih rasprava i djelatnosti. Umnoite strategiju u dovoljno primjeraka.

15
 2. Planiranje kampanje
Nakon to smo utvrdili strategiju, kreemo dalje na planiranje i organiziranje aktivnosti. Okreemo
strategiju u konkretne aktivnosti kako bismo osigurali da naa poruka dopre do skupina koje
smo postavili kao prioritet. Od poetka strategija je temelj za planiranje. Vano je istaknuti kako
planiranje treba poeti od lokalnih uvjeta, potreba i mogunosti. Ono to je prikladno za jedno
podruje, ne mora biti prikladno za neko drugo. Poglavlje o planiranju bavit e se sljedeim
pitanjima:

1. Planiranje koraka
Kako bismo uspjeli provesti sve pripremne radnje za izbornu kampanju i izbore treba kvalitetno
razdijeliti vremenske periode.
2. Projekt
U projektima emo skupiti pojedinane aktivnosti koje se npr. tiu iste ciljne skupine. U tom dijelu
proi emo kroz specijalne aktivnosti i ciljne projekte koje treba provesti tijekom izborne kampanje.
3. Spajanje u smislenu cjelinu
Evo nekoliko primjera na to se moramo fokusirati prigodom spajanja naih aktivnosti u smislenu
cjelinu:
Pregled to treba uiniti u nekom projektu u odreenoj fazi?
Koje metode treba upotrijebiti u odreenom projektu?
Detaljnije informacije o tome to radimo, kad to radimo i tko to radi, vezano uz pojedini
projekt.
4. Proraun
Kljuan dio izbornog planiranja je ekonomsko planiranje. Proraun je ekonomski dio plana
aktivnosti.
5. Skupina za izborni menadment (GIM)
Organizacijom menadmenta kampanje, opisuje se koje funkcije mora obavljati menadment
kampanje, kao i ulogu i funkcije unutar tog menadmenta. Isplanirajte vlastitu internu izbornu
organizaciju.

2.1. Planiranje koraka

U ovom emo se poglavlju pozabaviti planiranjem vremena i podjelom koraka u predizbornom
vremenu. Takva je podjela potrebna kako bismo dobili opi uvid u situaciju i kako bismo mogli
fokusirati aktivnosti i resurse na bitne elemente. Koraci su prikazani shematski, mogue su
promjene i komplementarne aktivnosti. Nie je prikazana pregledna i cjelovita podjela. Odabrani
koraci se mogu razlikovati u skladu s uvjetima na terenu.

1. Pripremna faza
Izborna kampanja priprema se uglavnom interno. U toj pripremnoj fazi moramo uiniti sljedee:
Odrediti strategiju
Planirati izbore
Organizirati kampanju, izborni menadment
Odabrati izborne voe, voditelja projekata i sl.
Organizirati interne treninge, izborne studije

2. Izlazak van
Vanjski posao, kontaktiranje s biraima, treba se provoditi u nekoliko intenzivnih faza tijekom kojih
se sustavno obrauju ciljne skupine koje smo odredili kao prioritete i uspostavlja kontakt s
biraima. Nemogue je drati aktivnost na istom visokom stupnju tijekom cijele kampanje. Koliko
intenzivnih faza treba biti i kad se one trebaju odrati, ovisi o lokalnim uvjetima i resursima.
Tijekom tih faza treba voditi rauna o sljedeim stvarima:
Rad s ciljnim skupinama kojima smo dali prioritet
Dijalog s glasaima, vanjske aktivnosti

16
 Komplementarni rad u organizaciji kampanje

3. Poetak izborne kampanje

Izborna kampanja oznaava sljedee:
Mobilizaciju cijele organizacije kampanje
Interne i eksterne aranmane koji oznaavaju poetak izbora
Rad sa skupinama kojima smo dali prioritet

4. Izborna ia
Tijekom izbornog vrhunca (ie) rad se intenzivira iz tjedna u tjedan, iz dana u dan s skupinama
koje imaju prioritet. Cilj je:
Intenzivirati terenski dio izborne kampanje
Intenzivirati rad s ciljnim skupinama koje imaju prioritet

5. Nastavak i evaluacija
Odmah po izborima treba provesti evaluaciju i poraditi na kontaktima koje smo skupili tijekom
kampanje taj se posao odvija paralelno sa stvaranjem administracije nakon izborne pobjede. Cilj
je:
Evaluacija ciljeva, rezultata, strategije, planiranja i organizacije
Rad na kontaktima s biraima, regrutiranje lanova

2.2. Projekt
Vano je imati strukturu i dobar pregled planiranja kako ne bismo ispustili iz vida ciljeve koje smo
odredili u strategiji. Stoga moramo izbjei situaciju u kojoj emo odmah poeti s detaljnim
diskusijama o razliitim metodama i individualnim aktivnostima vano je da se koordiniraju
razliite vrste aktivnosti za istu ciljnu skupinu kako bi se postigli najbolji rezultati. To emo postii
ukoliko se fokusiramo na odreen broj projekata u izbornoj kampanji.

Podjela projekta
Vrste projekata koje smo zacrtali ovise o lokalnim uvjetima, no vano je da uvijek imamo na umu
to elimo postii i da to izrazimo tako to emo postaviti mjerljive ciljeve koji se mogu vrednovati.
Koritenjem projektne strukture koju smo ranije predstavili, dobit emo dobro dizajniran projekt.
Korisno je da projekte gradimo oko:
Ciljnih skupina skupljamo aktivnosti koje se mogu provesti za ciljne skupine s prioritetom
Intenzivni koraci kako bismo prikupili resurse tijekom nekog intenzivnog koraka
Kontakti s medijima - do veine glasaa doprijet emo uporabom masovnih medija
Trebamo nai kontakte u novinama, na radijskim i TV postajama
Financiranje odgovornost za financije u kampanji, posebno za metode za prikupljanje
sredstava
Proizvodnja proizvodnja izbornog materijala, na primjer tiskanih materijala, plakata i sl.
Organizacija kampanje regrutiranje, organiziranje i kontakti s regionalnim i lokalnim
organizacijama ukljuenima u kampanju.

Struktura projekta
I broj projekata i njihov sadraj variraju u skladu s lokalnim uvjetima i zacrtanom strategijom. Bez
obzira na to, vano je da imamo jasnu i dobro promiljenu strukturu za izborne projekte. Prikladna
struktura za projekte u izbornoj kampanji treba meu ostalim, sadravati sljedee toke:

a) Cilj
Za svaki projekt treba postaviti konkretne i mjerljive ciljeve koji se mogu, po mogunosti, evaluirati.
Ciljevi bi se uvijek trebali moi procijeniti i moraju biti mjerljivi. Ovisno o vrsti projekta, ciljevi
projekta mogu se predstaviti kao:

17
 Broj glasova na odreenom podruju
Izborna participacija
Potpora odreene ciljne skupine
Broj kontakata sa skupinom glasaa

b) Projektni menader
Za svaki projekt bi trebali imati osobu odgovornu za posao, nekoga tko je i inae ukljuen u
menadment kampanje. Pojedinac naravno moe biti odgovoran za nekoliko projekata, dok za
neke projekte moemo podijeliti odgovornosti .

c) Teme/poruka
Za svaki projekt odredit emo teme i poruke koje elimo promicati. Uvijek poinjemo s glavnom
porukom koju smo odredili u strategiji. esto je prikladno da se glavna poruka modificira kako bi
bila prikladnija za ciljne skupine.

d) Smjer
Pod ovim mislimo na smjer naih aktivnosti unutar projekta. Moe se dogoditi da se fokusiramo na
razliite vrste izravnog kontaktiranja s ciljnom skupinom koja ima prioritet. Tad emo morati
odabrati kandidate koji su poznati u odreenom podruju.

e) Proraun
Za svaki projekt moramo kreirati financijsku konstrukciju. U pravilu osoba koja je odgovorna za
cijeli projekt, odgovorna je i za financije. Ta osoba mora vrsto drati ekonomsku situaciju pod
kontrolom i sve mogue promjene dogovoriti s menadmentom kampanje.

f) Evaluacija
Prirodni element svakog projekta treba biti plan evaluacije projekta: to treba dokumentirati, kako,
kada i tko treba mjeriti ciljeve, kakvu kontrolu treba provesti da bismo mogli govoriti o postignutim
ciljevima.

Sastavljanje plana

Razliite metode mogu se upotrijebiti za strukturiranje i sumiranje planova projekta. Evo nekoliko
primjera kako sastaviti plan:

a) Analiza koraka plana/projekta

Odrediti emo to treba uraditi za svaki korak tijekom projekta, sa svrhom da dobijemo pregled
najintenzivnijih razdoblja. Pregledajte to sve treba uraditi tijekom svake pojedinane faze projekta.
Svaku fazu imenujte kljunom rijei. U ovom planu ne moramo navesti ba svaku aktivnost.

b) Analiza plana projekta/metode

Ovaj pregled bavi se metodama kojima se moe koristiti u pojedinom projektu. Time emo, meu
ostalim, dobiti i analizu potrebnih resursa, kao i mogunost da koordiniramo uporabu metoda.
Proite projekt po projekt i raspravite koje su najprikladnije metode za dopiranje do ciljne skupine.
Imenujte svaki projekt kljunom rijei.

c) Plan projekta
Tijekom izbornog planiranja stalno e se poveavati koliina detalja. Sigurno e se javiti potreba za
kompletnim i detaljnim planiranjem. No, unato tome, pokuajte sumirati najvanije imbenike. To
e vam pomoi da sustavno sloite ideje i aktivnosti. Cilj je da u nekoliko rijei sumirate to treba
uraditi u nekom razdoblju, kad neto treba uraditi, tko e biti odgovoran i kolika je cijena tog
zahvata.

18
 2.3. Proraun
Proraun kampanje je ekonomski dio planiranja kampanje. Osim ljudskih resursa, ekonomski
resursi su ti koji odreuju doseg nae izborne kampanje. Vaan dio planiranja kampanje je:
Izraditi proraun za izbornu kampanju
Jamiti dotok sredstava.

Menader za financije
U svakom izbornom menadmentu trebala bi postojati osoba odgovorna za financije. No jednako je
vano da je cijeli menadment ukljuen u ekonomska pitanja izborne kampanje. Svaki voditelj
projekta treba biti osobno financijski odgovoran za svoj projekt unutar granica odreenih
proraunom.

Odbor za financije
Menader za financije bi mogao zatrebati odbor za financije kao izvor potpore, posebno ukoliko taj
odbor ukljuuje ljude koji mu mogu pomoi oko kontakata i fundiranja.

Trokovi
Istodobno s poetkom planiranja, moramo na umu imati i trokove akcija. Glavne stavke trokova
su:
Organizacija kampanje
Plae osoblja i honorari
Smjetaj, telefoni, kopiranje, raunala
Administracija
Putni trokovi
Treninzi
Dogaaji za djelatnike u kampanji
Izravni kontakti s glasaima
Popisi adresa i telefona
Distribucijski trokovi
Telefonski trokovi
Dogovori
Unajmljivanje prostora
Trokovi raznih izvoaa, umjetnika i sl.
Trokovi projekta
Materijali
Proizvodnja vlastitih materijala
Kupovina materijala
IT
Raunalni trokovi
Telefonski trokovi
Oglaavanje, plakati
Proizvodnja
Medijski trokovi.

Prihod

Glavni fokus prigodom ekonomskog planiranja treba biti na mogunostima da poveamo prihode i
ojaamo resurse kampanje. S jedne strane moramo maksimalno poveati prihod od tradicionalnih
izvora, a s druge pronai nove izvore prihoda. Glavni izvori prihoda najee su:

lanarine
Je li mogue naplatiti dodatnu (specijalnu) lanarinu prije izborne kampanje?
Lutrije u vlastitoj izvedbi
Lutrije i slini financijski instrumenti mogu donijeti znatne kontribucije kampanji.

19
 Potpora drugih organizacija
U kampanji je vano imati na umu kako moemo dobiti i druge vrijedne oblike potpore, a ne samo
ekonomske. Moda moemo iskoristiti odreene prostore, skladita, posuditi namjetaj, ureaje i
slino od organizacija s kojima smo bliski. I to je vrlo vano: moda moemo posuditi ljude da
nam pomognu pri obavljanju specifinih poslova.

Skupljanja meu lanovima

lanove bi trebalo promatrati kao glavnu ciljnu skupinu za aktivnosti skupljanja oni su odani
prijatelji stranke i lako je do njih doi s obzirom da znamo tko su. Stoga bi trebalo provesti poseban
projekt za skupljanje sredstava za kampanju meu lanovima. Vano je sastaviti intenzivan plan za
rad sa skupinama i redovito se vraati donatorima. Vano je imati jasne odgovore na pitanje za to
e novac biti utroen, kako bi donatori znali hoe li biti od neke koristi.

Skupljanje sredstava meu simpatizerima

Fokusiranje na simpatizere takoer nam moe donijeti znatne ekonomske kontribucije, kao i
mogunosti da se uspostave kontakti i pridobiju novi lanovi. Stoga bismo uvijek trebali planirati i
provoditi specijalne projekte skupljanja sredstava meu onima koji nisu lanovi stranke, ali
podupiru nau politiku. Izbor ciljnih skupina i planiranje poruka mogu biti odluujui za rezultate
skupljakih kampanja prirodno je da emo se obraati onima koji e se pronai u naoj poruci,
kao i lanovima nama bliskih organizacija. Vrlo lako moemo pronai i velik broj ljudi koji bi mogli
postati nai budui lanovi i u kampanji igrati vanu ulogu. Nakon to dobijemo donaciju od
nekoga, vrlo je vano u to kraem roku toj osobi poslati zahvalu. Nakon toga, moemo joj ponuditi
da se aktivnije ukljui u politiki rad. Najee je sluaj da osoba koja bi vjerojatno mogla biti na
donator, ve i je donator! Stoga se takvim osobama trebamo stalno vraati.

2.4. Menadment kampanje

Djelotvorna predizborna kampanja pretpostavlja dobro organiziranje kampanje, a posebno
djelotvoran izborni menadment. Vana polazina toka je da organizacija koju odaberemo za
izborni posao varira u skladu sa:
Lokalnim uvjetima, tradicijom i ljudima koji e raditi u kampanji. to na nekom mjestu dobro
funkcionira, ne mora dobro funkcionirati na drugom.
Naa strategija razliite vrste funkcija koje trebamo u organizaciji kampanje ovise i o
naem izboru ciljnih skupina, poruka i ostatku strategije projektima koje mislimo provesti.
Nai resursi kontroliraju doseg naih aktivnosti i imaju utjecaja na organizaciju.

Kao to vidimo, ne postoje standardi za organizaciju koji bi bili primjenjivi u svakoj situaciji. Bez
obzira na to, taj dio moramo planirati vrlo sustavno i s tono odreenom namjerom, kako bismo
odabrali organizacijski model koji nam najvie odgovara. Uinkovit izborni menadment je:
Snaan i brz. Mora biti u stanju pratiti razvoj situacije na dnevnoj bazi i biti u mogunosti
odmah odgovoriti na napade, kao i usmjeriti resurse tamo gdje e biti od najvee pomoi.
Fleksibilan i nebirokratski kako bi se mogao brzo prilagoditi promijenjenim uvjetima, raditi u
neformalnim uvjetima, a da odgovornost ne bude naruena.
Ustrajan i konzistentan. Dri se zadane strategije i brine da izborna kampanja ne poe
krivim putem.
Koordinira sve aktivnosti. Moe se istodobno baviti s nekoliko razliitih pitanja, koordinirati
potprojekte i aktivnosti i vrsto nadzirati situaciju u cjelini.
Ukljuen u zbivanja i entuzijastiki nastrojen. Spreman pojaati tempo tijekom kampanje,
bodri djelatnike u kampanji, iri osjeaj predanosti zadai.

Izvrni organi stranke

Izvrni organi stranke imaju generalnu odgovornost za izbornu kampanju i postavljaju glavna
naela za provoenje kampanje provoenjem naelnih odluka, primjerice za:

20
 Izborni program. Izvrni organi stranke donose politiku platformu za lokalnu kampanju
postavljanjem programa politike akcije
Izbornu strategiju. Izvrni organi stranke moraju imati utjecaja i na strategiju kampanje,
primjerice na ciljeve, ciljne skupine, informacije i poruke.
Izborno vodstvo. Izvrni organi stranke moraju donijeti odluku o organizaciji kampanje, a
ponajprije o funkcioniranju menadmenta kampanje, nainima djelovanja i osobama koje
e biti ukljuene u nju.
Izborni proraun. Izvrni organi stranke utvruju proraun za izbornu kampanju i daju
okvirne smjernice na to novac treba biti utroen. Menadment kampanje ipak mora imati
odreenu slobodu da preorganizira sredstva unutar zadanih okvira.
Ostatak izbornog plana. Izvrni ograni stranke raspravljaju i uspostavljaju izborni plan.
Izborni menadment i ovdje treba imati odreenu slobodu pri uvoenju odreenih
promjena u plan.

Izborni menadment

Unutar okvira koji su zacrtali izvrni organi stranke, menadment kampanje treba provoditi svoj
svakodnevni posao. To znai da su najvanije zadae menadmenta kampanje:
Realizacija izbornog plana. Menadment kampanje mora osigurati da se planirane akcije i
provedu.
Biti u tijeku. Menadment kampanje mora vrsto drati u ruci razvoj dogaaja vezan uz
masovne medije, analizirati protivniku komunikaciju s medijima, stalno kontaktirati s
izbornim djelatnicima, prilagoavati aktivnosti stvarnim zbivanjima u kampanji.
Koordiniranje svih aktivnosti. Izborna kampanja sastoji se od aktivnosti velikog broja
ljudi. Menadment kampanje mora koordinirati aktivnosti i paziti uklapaju li se one u ukupnu
strategiju.
Kontaktiranje s regionalnim i lokalnim izbornim menadmentom, osiguravajui tako
protok informacija unutar strukture i kvalitetnu komunikaciju.
Koordinacija ukljuuje i aktivnosti organizacija koje su bliske naoj stranci. Menadment
kampanje skrbi i za kontakte sa saveznikim organizacijama.
Voenje izbornih djelatnika. Menadment kampanje mora izvui ono najbolje, potaknuti
interes u njima i potaknuti ih na posebno zalaganje. To zahtijeva sposobnost upravljanja
ljudskim resursima, ali i sposobnost da budete odluni u svojim zahtjevima.

Postoji velik broj vanih funkcija koje bi uvijek trebale biti ukljuene u menadment kampanje.
Jedna osoba moe obavljati niz funkcija, no moe se pojaviti i potreba za pomonim osobljem koje
e suraivati s izbornim voama.

a) Menader kampanje
Menader kampanje je sredinja figura odgovorna za rad u menadmentu. Ta osoba vodi sve
sastanke, brine da se donesu i provedu sve nune odluke. Vana funkcija je i potpora voditeljima
projekata. Mora ih poticati, pomagati u pronalaenju rjeenja, podizati moral. Menader kampanje
mora imati pregled nad situacijom i biti sposoban drati se strategije izbornog plana, ali i dobro
poznavati planove i aktivnosti koji mogu zamijeniti prvobitni plan ukoliko neto poe po zlu. Mora
znati delegirati i pustiti da oni koji su odgovorni za projekte rade svoj posao manje-vie neovisno.
Mora biti kompetentan, sposoban donositi odluke i biti spreman na rjeavanje razmirica. Kad neto
ne ide kako je planirano, voditelj kampanje mora bez oklijevanja rijeiti problem.

Zahtjevi koji se stavljaju pred menadera kampanje su veliki. U pravilu, toj se osobi ne dodjeljuje
neka izravna aktivnost ili odgovornost za neki projekt. Umjesto toga, ta osoba treba biti slobodna
da se potpuno posveti menadmentu kampanje u cjelini.

b) Ekonomija
Ekonomski dio kampanje je glavna zadaa. Osoba odgovorna za ekonomiju, odgovorna je i za
proraun, financiranje aktivnosti i slino.

21
c) Mediji
Kontaktiranje s medijima je jo jedna kljuna zadaa menadmenta kampanje. Osoba odgovorna
za medije odgovorna je za kontaktiranje s novinarima, praenje debata po novinama, komentiranje
vijesti, priopenja za javnost, novinske konferencije, lanke u tisku i slino.

d) Voditelj projekta
U poglavlju o planiranju postavili smo teze kojim projektima se treba baviti. Za svaki projekt osoba
odgovorna za nj je u pravilu imenovana na dunost voditelja aktivnosti u skladu s planom. Voditelji
projekata su ukljueni u menadment kampanje.

Regionalni menadment kampanje

Regionalni i lokalni menadment kampanje moe varirati u skladu s organizacijama i lokalnim
uvjetima. Regionalni menadment kampanje trebao bi kad je god to mogue imati u naelu istu
strukturu kao i sredinji menadment, ak i kad je broj ljudi ukljuenih u rad manji, odnosno kad se
vie toga radi na volonterskoj bazi.

Metode rada
Ne postoje standardizirani modeli menadmenta kampanje. Stoga treba istraiti to vam najvie
odgovara.
Menadment kampanje trebao bi imati este, ali kratke sastanke. Tijekom vrhunca izborne
aktivnosti esto je potrebno odrati jedan ili dva sastanka svaki dan.
Ukoliko postane prevelik, moe se odrediti manji izborni menadment. U tom sluaju,
cjelokupni menadment mora biti obavjetavan o odlukama manje skupine. U tom sluaju
cjelokupni menadment bi se i dalje trebao sastajati no ne nuno tako esto.
Menadment kampanje trebao bi svoj posao obavljati neformalno i otvoreno. Moda
lanovi stranke imaju neke dobrodole ideje i pitanja.
Uvijek moraju biti jasno odreene odgovornosti. Menader kampanje je odgovoran za
donoenje ispravnih odluka.
Menader kampanje predstavlja agendu i odgovoran je za biljeke sa sastanaka.
Dogovori, odluke, rokovi, sve to mora biti zapisano i nakon sastanka distribuirano svim
lanovima menadmenta.

2.5. Organizacija kampanje

Intenzivna izborna kampanja zahtijevat e velik broj djelatnika, posebno na lokalnoj razini. Slijede
etiri toke koje su vrlo vane za regrutiranje volontera za rad u kampanji, to nam omoguuje da
postavimo kvalitetno organiziranu organizaciju:
Pitajmo
Trening i priprema
Nadgledanje
Informiranje i potpora

Pitajmo
Uvijek emo trebati vie i gotovo uvijek moemo dobiti vie od naih suradnika ukoliko im
omoguimo da se ukljue prema vlastitim mogunostima. Treba samo pitati nae lanove, nae
simpatizere. Vrlo esta pogreka je upravo injenica to se nikad ne pita. esto od naih suradnika
u kampanji traimo previe. Svatko treba uraditi sve i iznad svega distribuirati materijal. Umjesto
takvog pristupa, treba razmiljati da svatko moe uraditi neto po mogunosti neto u emu je
dobar, to zna i to eli uraditi.

Regrutiranje meu lanovima

Neposredno prije izborne kampanje svi lanovi u svim organizacijama trebali bi dobiti pisani upitnik
u kojemu bi se izjasnili u kojim dijelovima kampanje ele i mogu asistirati. Pritom treba ponuditi
iroku lepezu alternativa, s obzirom da su mnogi spremni sudjelovati. Evo nekoliko primjera:

22
 Asistiranje u lokalnim zbivanjima
Sudjelovanje u nazivanju glasaa tijekom dana ili uveer
Pomaganje u odailjanju izravnih pisama
Prodavanje stranakih lutrija
Distribucija materijala u vlastitom susjedstvu
Pomaganje u izradi letaka i slinog lokalnog materijala
Skupljanje novca za izbornu kampanju meu stranakim prijateljima
Noenje izbornih bedeva i dijeljenje bedeva u susjedstvu i na poslu.

Nakon pisanih upitnika koje ste odaslali trebaju slijediti telefonski pozivi. To je vano da se svi koji
su ispunili upitnik osjeaju dobrodolo, da osjeaju kako ste im zahvalni i da je njihova suradnja
stvarno potrebna.

Regrutiranje meu simpatizerima

Uz kontaktiranje vlastitih lanova i traenja njihovih kontribucija za izbore, to moete uraditi i sa
simpatizerima, dakle onima koji nisu lanovi stranke. To se moe postii tako da pitamo aktivne
lanove nama bliskih organizacija postoji li netko tko je voljan dati prilog za izbornu kampanju.
Tijekom oglaavanja, u pismima ciljnim skupinama s prioritetom, na letcima moemo se pribliiti
onima koji dijele nae vrijednosti i dati im do znanja da trebamo njihovu potporu i suradnju kako
bismo i dalje mogli provoditi nau politiku. Na svim pisanim materijalima, oglasima i slino moramo
imati svojevrstan kupon, gdje se ljudi mogu izjasniti za sudjelovanje, gdje mogu dobiti vie
dodatnih informacija i stupiti u kontakt s nama. Takav pristup znait e da smo otvoreni za
suradnju i spremni posluati. Vano je da se regrutiranje novih djelatnika u kampanji provodi
prema planu i da se oni koji se izjasne za pomaganje tretiraju pravilno. Takve osobe treba odmah
kontaktirati preko naeg lokalnog ili regionalnog menadmenta, treba ih uvesti u osnove i dati im
praktine zadatke. eljezo se kuje dok je vrue.

Trening i priprema
Sljedei nezaobilazni korak je kvalitetno treniranje djelatnika i pripremanje za njihove poslove. S
jedne strane, svi djelatnici u kampanji trebaju imati generalnu sliku o tome kako funkcionira naa
stranka i koja je naa politika. S, druge strane, moda e biti potrebna dodatna edukacija i
priprema za specifine zadae koje e trebati obavljati. Posebno je vano paljivo raditi s onima
koji su nam se obratili prvi put i voljni su pomoi. Takvim djelatnicima treba pomno objasniti njihove
dunosti i treba ih uvesti u posao.

Nadgledanje
Trea toka govori o tome kako uvijek treba postojati nadzor koji e osigurati da se sve obavlja
kako treba, da je sve u redu i da postoji sav potreban materijal. No nadzor je nuan i kako bi se
utvrdilo da svi zauzimaju prave pozicije. Ne lei svakome sve. Na primjer, ak i kad volonter misli
kako mu ba lei da telefonski zove glasae, moda i nije prava osoba za taj posao. S druge
strane, moda postoji u stranci posao koji bi on/ona mogao/la savreno obavljati.

Informiranje i potpora
I napokon: osigurajte da svi suradnici budu informirani i podupirite ih u tome to rade. Djelatnici u
kampanji su u pravilu odani djelatnici. Oni ele znati to se dogaa, pa omoguite da dobiju
pravodobne informacije. Pitajte ih to misle o cijeloj situaciji, to misle kako se stvari odvijaju.
Tijekom izborne kampanje trebamo stalno biti u kontaktu sa svojim djelatnicima. To moemo u
pisanoj formi i preko svojevrsnih obavijesti koje moemo slati mjeseno ili tjedno, a u kojima ne
smijemo propustiti pitati djelatnike za miljenja i stajalita, iskustva s terena, o raspoloenju meu
biraima i slino.
Uz usmenu potporu, treba djelatnicima osigurati materijalnu potporu, ako nita drugo bar alicu
kave ili aja, sok i sendvi, a ako je mogue organizirajte svojim volonterima i zabavu.

23
 3. Metode u kampanji
U poglavlju o metodama krenut emo korak dalje. Na temelju strategije koju smo osmislili i
planiranja koje smo proveli, treba odabrati metode koje e nam omoguiti da proirimo svoje
poruke na najuinkovitiji nain, posebno skupinama koje imaju prioritet. Dvije stvari treba odmah
istaknuti:
Poglavlje o metodama je koncizno. Pruit e vam savjete i upute, kao i iskustva iz drugih
kampanja. Koncentrirat emo se na metode koje su se pokazale uinkovitima, kao to su
izravno kontaktiranje s glasaima putem telefona, pisama, kontaktiranje s medijima i slino.
Koje emo metode upotrijebiti i kako emo raditi ovisi ponajprije o lokalnim uvjetima,
potrebama, mogunostima i resursima kojima raspolaemo, ali i o ciljnim skupinama,
ciljevima i porukama koje smo osmislili. Sve napisano u ovom poglavlju treba uvijek
modificirati i prilagoditi, a ne slijepo slijediti.

Poglavlje o metodama ukljuuje sljedee dijelove:

1. Mediji
Bavi se kontaktima s masovnim medijima. Najvei broj biraa dobiva glavninu informacija o
izborima i politikim opcijama upravo preko masovnih medija.
2. Izravni kontakti
S glasaima preko telefona, pisama, kunim posjetima.
3. Dogaanja u kampanji
Ovdje emo se baviti vlastitim aranmanima unutar kampanje.
4. Materijali
Odjeljak o naim materijalima, programima, letcima i slino.
5. IT
Web site i e-mail imaju sve vaniju ulogu u politikoj komunikaciji, a ne samo u politikim
kampanjama.
6. Plakati i oglaavanje
Plakati i oglaavanje tijekom kampanje.

3.1. Kontakti s medijima

Veina ljudi upoznaje politiare preko masovnih medija novina, radija i televizije. Uinak medija
je trenutan, doseg golem. U svemu postoji sredinja razina: medijsko praenje stranaka i
stranakih elnika utjee na politiki ivot. No, postoji i lokalna razina: praenje politikih debata u
lokalnim medijima zahvaa znatno vei broj ljudi od onih koji su aktivno ukljueni u debatu, tj. onih
koji sudjeluju na nekom sastanku.

Ukoliko imamo namjeru voditi ozbiljnu, djelotvornu politiku kampanju i doprijeti do glasaa,
moramo biti vieni i mora nas se uti. Stoga je nuno raditi s masovnim medijima odnosno
svrhovito ih koristiti kako bismo ljude obavijestili i informirali o naoj politici. Ponajprije moramo
znati kako mediji funkcioniraju, moramo misliti o nama samima u terminima kao to je vijest,
moramo biti aktivni i preuzimati inicijative. Moramo imati dugorone planove i potivati dunost
medija da nas istrauje i kao stranku i kao politiare.

No, to je moda najvanije, moramo promisliti o naim stavovima. Vane, kljune rijei u naem
kontaktu s medijima moraju biti otvorenost, mogunost da nam se priblie, iskrenost. Moramo imati
otvoren stav prema medijima, tako da mi stupamo u kontakt s njima, a ne ekamo da oni
kontaktiraju nas. Novinari ne bi smjeli imati tekoa doprijeti do nas i pitati nas za komentare i
miljenje o temama. Pritom trebamo biti maksimalno poteni.

24
Medijski plan
Zbog svega navedenog, moramo imati plan prema kojem emo kontaktirati s medijima, jer samo
preko isplaniranih kontaktiranja s medijima dobit emo to elimo, i samo tako emo biti spremni
odgovoriti na sva pitanja i napade naih politikih protivnika. Stoga vaan dio planiranja kampanje
treba biti i planiranje rada s medijima. Meu ostalim, moramo se zapitati:
to elimo istaknuti: koje prijedloge elimo progurati, za koja pitanja mislimo da e se
zalagati nai suparnici, koji problemi dominiraju meu biraima i slino.
Kad je najbolje vrijeme za predstavljanje naih prijedloga.
Kako da to kvalitetno izvedemo. esto postoji vie naina da se stupi u kontakt s medijima
nego mi mislimo. Stoga bi u menadmentu kampanje trebala postojati osoba koja e biti
odgovorna za te kontakte.

Pravi nain izlaska u javnost

U stvarnosti postoji vie naina da se izae pred medije nego to mislimo. Ukoliko se bavimo
pitanjima koja zanimaju itatelje novina, sluatelje radijskih stanica, ukoliko je ono to imamo rei
doista vano i zanimljivo tada su nae mogunosti goleme.

No pitanje je izbora koji je pravi nain izlaska u javnost. U osnovi postoje etiri razliite metode
kako da dopremo do lokalnih medija:
Osobni kontakti i poznavanje novinara
Press materijal svih vrsta, izvjea s naih sastanaka i slino
lanci i pisma novinama
Novinske konferencije i druge vrste susreta s medijima.

Osobni kontakti
Osobni kontakti s novinarima esto su najdjelotvornija metoda. Dajui novinarima zanimljive
informacije za lanke o lokalnim temama poveavamo si anse da se novinari ponu baviti naim
temama. Kad poinjete, cijela je mudrost u tome da vas novinari upoznaju i da se s njima
sprijateljite. Proaktivna osoba odgovorna za medije postat e prepoznata i cijenjena kod novinara.
On/ona e jednostavno postati koristan izvor za urednike, a to e znaiti i da e novinarima biti
sasvim prirodno stupiti u kontakt s tim osobama. Osoba odgovorna za medije mora cijelo vrijeme
imati oi i ui otvorene i aktivno traiti vijesti i informacije, kako unutar stranke tako i izvan nje.
Vano je nauiti cijeniti vanost medija i njihove zamisli to je vrijedno popratiti, inae svi nai
savjeti (tips) nee biti od koristi.

Istodobno morate znati granicu koja se postavlja izmeu politiki aktivne osobe i novinara koji prati
to podruje. Kontakt s novinarima jedino moe uspjeti ako se bazira na obostranom povjerenju i
potivanju razliitosti uloga.

Press materijal
Vaan dio kontakata s medijima su i materijali koje im aljemo. To mogu biti razliite vrste
materijala, od priopenja za novinare do izvjea sa sastanka. Evo nekoliko primjera:

Priopenje za novinare
Priopenje za novinare je dobar nain informiranja medija o nama. Vrlo esto moe zamijeniti
press konferenciju, s obzirom na to da opisuje aktivnosti, odluke i stavove nae stranke. Uvjet za
dobro priopenje je da ono bude kratko, jasno i saeto. Tijekom kampanje priopenja za novinare
su prikladna kao:
Mamac, u kojem nai predstavnici predstavljaju svoje ideje i prijedloge
Brzi odgovori i komentari na prijedloge naih suparnika

Kako napisati dobro priopenje za medije tema je kojoj emo se jo vratiti, no zasad evo nekoliko
generalnih pravila:
Saeto pisanje. Priopenje za javnost ne smije biti due od jedne A4 stranice.
Samo jedna tema. U priopenju se ne biste smjeli baviti s vie od jednog pitanja.

25
 Priopenje se mora lako itati, a izgled mora biti uredan i pregledan. Musavi papiri na
kojima se stalno neto dodaje ili izlazi izvan rubova sigurno nee pobuditi niije potovanje
ni pozornost. Koritenje irih proreda u tekstu omoguit e da tekst izgleda jednostavnije i
lake e se itati.
Poiljatelj. Na vrhu priopenja za novinare morate obavezno navesti datum i ime
organizacije, te ime osobe odgovorne za medije, telefonski broj i adresu organizacije.
Informativnost. Prije uvoda trebalo bi informirati ljude da se radi o priopenju za javnost.
Isto tako, zgodno je saeti poruku u jasnom i konciznom naslovu.
Dodatne informacije. Uvijek navedite ime i telefonski broj osobe koja moe pruiti dodatne
informacije. Vodite rauna pritom da je ta osoba dostupna.
Uvod. Uvod je zapravo dio teksta koji u naelu saetka uvodi u tekst poruke. U tom dijelu
emo dakle, u nekoliko kratkih reenica izraziti bit teksta, to jest nau poruku.
Tekst. Nau poruku razvijamo po naelu: ono to je najvanije ide na poetak. Ne
zaboravite da cijeli press materijal, ukljuujui uvod, naslov i podatke o poiljatelju, ne smije
prijei format jedne A4 stranice.

Popratni materijali i izvjetaji

Priopenja za medije ponekad nemaju dovoljno mjesta za sve informacije koje elimo pruiti.
esto se dogodi da neto elimo objasniti ili razviti neku temu. To moemo u formi popratnog
materijala (background) i izvjea.

Opisivanje realnosti koja se krije iza rijei i stilskih figura daje ivopisnost politici. Dobro je da sami
proizvodite svoja izvjea. Ona ne moraju biti prave vijesti, a esto se dogodi da su podatci koje
koristite dobro poznate injenice. No ta e forma biti zanimljiva novinarima zato jer im postavlja
priu iz druge perspektive, dajui im vie razliitih informacija na jednom mjestu. Ukoliko ste
zadueni za odnose s javnou, moete unijeti i vlastite komentare u izvjea, ali morate jasno
naznaiti gdje poinje va stav.

Takvo background izvjee ne bi smjelo biti predugo, maksimalno tri do pet stranica, tekst bi
trebao biti jednostavan i lagan za razumijevanje, a moe biti upotpunjen slikama i dijagramima.
Ponite sa saetkom sadraja i zakljucima izvjetaja. Masovni mediji esto kad mogu izvuku
jednu osobu iz vijesti i stave je u prvi plan. Primjerice, ukoliko se u izvjeu radi o statusu djece,
bilo bi dobro pronai nekoliko obitelji s djecom koje ive u situaciji koju opisuje izvjee, a spremne
su na suradnju.

Slijede neke vrste izvjetaja:

Provedemo neko istraivanje, ili se ono provodi, skupimo rezultate i predstavimo ih
medijima: tako misle glasai. Mi zapravo predstavljamo nae vlastite ideje, prijedloge i
zahtjeve. U komentarima, lancima i pismima medijima, moramo jasno pokazati svoje
stajalite o nekoj temi i uputiti pitanja suparnicima.
Koncizne kompilacije i jasni opisi posljedica trenutnih pitanja u kampanji
Uinci politike naih protivnika. Interes medija e porasti za nas ako ih moemo uputiti na,
primjerice, prave obitelji koje su spremne suraivati kao ogledni primjer.
Istraga naina kako su nai suparnici tretirali neke primjere iz ekonomije, kako oni
doivljavaju razvoj, kroz zaposlenost, broj primatelja socijalne pomo i slino.

Slike / Ilustracije
Slika moe rei vie nego tisuu rijei. Stoga bismo se trebali potruditi pronai neke slike koje e
ilustrirati nau politiku. Dijagrami, mape, karte, planovi, sve to moe biti vrlo korisno prigodom
pripremanja akcije koju e pratiti mediji. Izrazito je vano i to bolje predstaviti nae kandidate i
predstavnike javnosti. Ukoliko uz priopenje za novinare poaljemo i sliku kandidata, privui emo
vie pozornosti i olakati posao urednicima.

26
Pisma medijima i lanci
ak i kad nemamo nae dnevne novine, esto imamo mogunost u medijima objaviti svoje
lanke i pisma. No to mora biti sa svrhom.
Polemini lanci
Ne bismo trebali samo sjediti prekrienih ruku i ekati da se na na lanak odgovori. Treba
iskoristiti prostor za debatiranje kako bismo nau politiku to agresivnije predstavili. Polemiki
lanci imaju ogranien broj itatelja, no bez obzira na to, ti lanci su vani iz nekoliko razloga:
pokazuju naim simpatizerima da smo stalno prisutni i budni, da imamo politiku za koju se svim
snagama zalaemo. Pokazuju naim protivnicima da nisu jedini na sceni, stoga ih esto takvi
lanci mogu prisiliti da se posvete vie sebi i svojim temama.
Pisma medijima
Pisma novinama (medijima) imaju jednaku italaku vrijednost kao sportske stranice, karikature i
TV-program. To su najitaniji tekstovi u novinama. Poseban je izazov kako ih onda najbolje
iskoristiti. Pismo ne smije biti dugako 10 do 20 redaka koji su zanimljivo napisani. Uvijek
moramo biti koncentrirani na temu lanka. Kako bi pismo dobilo na teini i kredibilitetu, uvijek se
potpiite. Vano je i da odgovorite na moebitne negativne tekstove napisane o vama koji vam
smanjuju ugled i anse posebice u predizborno vrijeme. Taj bi posao trebao biti pri vrhu vaih
zadaa u predizborno vrijeme.

Press konferencije
U nekim sluajevima press konferencija je nezaobilazna metoda, posebno u sluajevima kad
predstavljamo kandidate, nov program ili slino. Tad je velika prednost ako s novinarima
komuniciramo uivo, i za nas i za njih. Susreti s novinarima trebaju biti vrlo pomno organizirani.
Treba stoga misliti na niz stvari:

a) Poruka
Dobro trebamo promisliti to elimo rei. Naa poruka treba biti sumirana u nekoliko kratkih toaka.
Moda vam olaka pokuaj da razmiljate kao novinari, u smislu naslova, nadnaslova i sl. Prije
konferencije treba ponovno proi kroz teka i zamrena pitanja koja bi mogla iskrsnuti. Ukoliko se
ne pripremimo za sve vrste pitanja kako ona prijatna, tako i ona neprijatna, moda ne bismo
trebali pozivati novinare na press konferenciju.

b) Poziv
Novinare treba pozivati najkasnije dan prije dogaaja. Potrudite se da svi mediji dobiju va poziv u
isto vrijeme. Ne zaboravite lokalne medije. Iz poziva mora biti jasno:
Tko stoji iza poziva
Datum, vrijeme i mjesto dogaaja
O emu e biti press konferencija
Kontakt osoba i telefon za upite.

Djelotvorna metoda koja obino poveava broj nazonih i interes za konferenciju je telefonsko
pozivanje najvanijih urednika i provjeravanje jesu li primili poziv.

c) Vrijeme
Treba pomno promisliti kad emo odrati press konferenciju i isplanirati je u skladu s radnim
vremenom novinara i rokovima u medijima. Vikendi nisu ba najpogodniji dani za press
konferencije, jer je tada udio politikih emisija u programu znatno smanjen, a redakcije imaju manje
ljudi.

d) Mjesto
Treba odabrati neko neobino mjesto, jer e to uiniti konferenciju zanimljivom, a fotografi e imati
bolje snimke. No, mjesto odravanja konferencije treba biti u skladu s naom porukom: ukoliko se
primjerice radi o ekolokom pitanju, moete odrati press konferenciju na nekom smetlitu. Treba
izbjegavati neutralna mjesta kao primjerice sjedite stranke. Treba izbjegavati i velike, naputene
prostore jer izazivaju osjeaj praznine.

27
e) Izvedba
Cijela press konferencija ne bi trebala trajati dulje od pola sata. Ukoliko netko od novinara zatrai
vie materijala, moe mu se kasnije dostaviti. Osoba ije je ime na pozivu za press konferenciju
doekuje novinare, predstavlja suradnike i otvara konferenciju govorom ne duim od pet minuta.
Nakon toga novinari mogu poeti postavljati pitanja, oni su ti koji odreuju tempo i oblik
konferencije.
Ukoliko postoji pisani materijal, treba ga podijeliti prisutnima, i novinarima i fotografima. I poruka
konferencije treba biti saeta u uvodnom dijelu pisanog materijala. Bilo bi dobro posluiti kavu i/ili
sendvie. S druge strane, ruak je pretenciozna ideja i uvijek moe ostaviti dojam pokuaja
podmiivanja novinara.

Treba paziti da konferencija bude prikladno zavrena, ime zavrava formalni dio. Tad fotografi
trebaju imati dovoljno vremena za fotografije, a neki novinari e moda eljeti zasebno postaviti jo
nekoliko pitanja. Nepristojno je ako glavni govornik na konferenciji odjuri odmah po zavretku
formalnog dijela. Novinari esto imaju sona pitanja koja ele postaviti i dobiti odgovore samo za
sebe. Takva pitanja e uvijek biti postavljena na kraju konferencije.

f) Nakon konferencije
Moda nisu mogli doi predstavnici svih nama bitnih medija. Trebali bismo stoga s njima stupiti u
kontakt i pitati ih ele li telefonski intervju. Ukoliko smo dan nakon konferencije nezadovoljni
rezultatima, to nije nuno stvar novinarskog angamana. Moda smo trebali poslati priopenje za
novinare, moda nismo bili dovoljno jasni, moda nismo znali dobro odgovoriti na kakljiva pitanja.

Registar medija
Osoba koja je zaduena za odnose s medijima treba poznavati medijsku situaciju: koji asopisi
postoje (dnevni, tjedni). Koje televizije i radijske postaje emitiraju? Ponekad postoje i druge vrste
medija lokalne novine, sindikalne novine, fanzini i slino. Ti mediji se esto bave bitnim pitanjima
lokalnog znaenja i dosta se itaju, pa ih takoer treba uzeti u obzir.

U svakom sluaju treba napraviti popis medija, s njihovim adresama, telefonskim i faks brojevima i
imenima novinara koji pokrivaju pojedina podruja. Podatke o tome koji novinar prati koji sektor
moete dobiti i od urednika u njihovim novinama. To je bitno jer e novinari koji sustavno prate
neko podruje lake i kvalitetnije pratiti ono ime se mi bavimo. Kad aljemo press materijal, a
znamo da e odreeni novinar doi, treba poziv nasloviti na njegovo ime i ime redakcije za svaki
sluaj, jer novinar toga dana ne mora biti na dunosti, moda je bolestan ili slino, pa e na poziv
ostati neproitan.

Nai politiki suparnici

Ponajprije trebamo se koristiti medijima za irenje pozitivne slike o sebi. No, mediji su izvrsno
sredstvo da se javnosti prikau i negativni uinci politike koju provode nai suparnici. U tu svrhu
moemo koristiti pisma novinama, pisati vlastite polemike lanke i priopenja za javnost, a tom
poslu najbolje je pristupiti sustavno.
Prije ili poslije debate. Kako bismo ojaali vlastitu poruku u politikoj debati izmeu nas i
neke druge stranke, esto je i prije debate dobro postavljati pitanja kojima se elimo baviti
za vrijeme debate. Nakon debate kroz medije se ta pitanja mogu ponoviti i istaknuti stavovi
koji imaju najveu politiku teinu.
Prije suparnike press konferencije. Mapiranjem agende naih suparnika moi emo
doznati kad planiraju svoju press konferenciju i na koje teme. Vrlo esto i prije konferencije
moemo utjecati na politiku agendu i pitanja novinara objavljivanjem priopenja za javnost,
intervjua ili lanka koji se bavi temama na koje suparnika strana mora odgovoriti, odnosno
o kojima mora zauzeti stav. Na taj nain emo imati napadaki stav, a druge stranke e
morati reagirati na ono o emu mi govorimo, a ne govoriti o onome o emu sami ele.
Postavljanjem brojnih pitanja u polemikom lanku u regionalnim i lokalnim novinama
primjerice, istog dana kad nai suparnici imaju dogovoren sastanak s novinarima, moemo
utjecati na pitanja novinara.

28
 Nakon sastanka, moemo vrlo brzo odgovoriti na izjave koje su nai suparnici dali i tako
promijeniti sliku o politici koju su pokuali instalirati.

Kako pisati
Piite kratko i budite brzi. Koristite moderne i jednostavne izraze. Izbjegavajte teke tehnike
izraze. Pisana rije je mono oruje ali samo ukoliko je netko proita. Ukoliko imamo namjeru
izai u javnost, trebamo razmisliti o prikladnoj uporabi jezika. Najvanije je da piemo za
prosjenog itatelja, a ne za osobu koja je u politici. Prije nego ponemo pisati vano je da
ponovno definiramo cilj, ciljnu skupinu, poruku. to elimo rei? Kome? S kojom svrhom? Nakon
to smo to odredili, vrijeme je da razmislimo o izgledu teksta. Evo nekoliko savjeta:

Budite brzi
Vijesti su kratkog daha. Budite spremni i piite dok je neka tema jo aktualna. Pozornost i novinara
i itatelja je kratkotrajna. Nije dobro ako odluimo ekati nekoliko dana. Onaj tko posljednji iznese
svoje ideje, esto je najnezanimljivija osoba. Kasni istupi i iznoenje starih informacija stvorit e o
nama lou sliku. To je vrlo vano u intenzivnim kampanjama. U cilju nam je da budemo spremni na
vrlo brze komentare i odgovore u politikoj debati. Ukoliko nai protivnici otvore neko pitanje,
moramo biti u stanju vrlo brzo reagirati i izjasniti se o tom pitanju u medijima. Ukoliko mediji iznesu
nepotpunu ili iskrivljenu sliku naih prijedloga, treba ih to prije ispraviti.

Jednostavan jezik
Tekst nee biti nimalo toniji i nimalo ozbiljniji bude li napisan u formi dravnog izvjea ili
protokola.
Veza sa svakodnevnim. ak i kad piemo o generalnim pojmovima i pitanjima, tekst e
uvijek biti bolji ako ga itatelji mogu povezati sa svojom svakodnevnom situacijom.
Rijei su vane. Treba nastojati pisati kratko i jasno, treba znati na vrijeme zavriti reenicu.
Duge reenice se teko itaju i zamorne su.
Piite zanimljivo i s vlastitim tihom. Ljudski pristup odmah tekst ini zanimljivijim.
Koristite citate.
Budite konkretni. Uvijek pokuajte tekst povezati s nedavnim dogaajem.
Ono to je najvanije ide na poetak teksta. Zakljuak ne mora nuno biti na kraju to je i
dobro, jer urednici u novinama esto krate tekstove od kraja.
iv tekst. Tekst mora biti napisan jednostavno, rijeima trebamo iskazivati emocije.
Dobro je referirati se na stvarne ljude i njihove probleme.

Kada vas mediji kontaktiraju

U ovom poglavlju bavit emo se pripremama koje morate obaviti prije nego vas mediji kontaktiraju,
primjerice prije intervjua. Bez obzira iz kojeg razloga vas novinari kontaktiraju, postoji ope pravilo
kojega se morate pridravati: uvijek morate biti pripremljeni. Prije bilo kakvih dogovora treba se bar
okvirno upoznati s temom intervjua. Tad ga sami sebi predstavite u nekoliko kratkih efektnih
reenica. Poradite na svojim dobrim i loim stranama. Predvidite pitanja i pokuajte sami sebi
odgovoriti na njih. esto su novinari vie zainteresirani za ono to pokuavamo izbjei, nego za
ono to neprestano istiemo. Stoga moramo biti spremni na provokativna pitanja.

Tijekom intervjua
Najvanije stvari koje morate zapamtiti za vrijeme intervjua su:
Nikad, ni pod kojim uvjetima ne smijete lagati. Lai se uvijek otkriju. Novinari obino izmeu
sebe provjeravaju podatke i injenice.
Morate stajati iza onoga to govorite. Ne moete se praviti da ni o emu niste imali pojma.
Ukoliko u neto niste sigurni, priznajte to.
Priznajte i svoje pogreke. Kae se: bolje sprijeiti, nego lijeiti. Ukoliko osjetimo da nam
novinar namjerno postavlja provokativna i kakljiva pitanja, takvim pristupom ete smanjiti
tenziju.
Trebate odgovarati jasno i kratko, uvijek se drati svoje poruke. Treba izbjegavati
mijeanje previe tema i odgovaranje nadugako o svemu.

29
 Ne smijete dopustiti da vas isprovociraju. Od ljutnje na novinara nemate koristi, ak i kad
postavlja pitanja koja vam nisu po volji. Agresija e vam se vratiti. itatelji i sluatelji esto
simpatiziraju sa slabijima, onima koji su u loijoj poziciji, bez obzira je li to novinar ili mi.
Treba odgovoriti na sva pitanja i ona neugodna. Na taj nain imamo ansu ispraviti
pogreke i onemoguavamo pekulacije. Bolje je ispriati vlastitu verziju nego ostati
kontradiktoran.
Pazite na nain na koji vam se postavljaju pitanja. Novinari esto pokuavaju izvui iz
svojih sugovornika vie nego oni ele rei.
Ukoliko novinar nekoliko puta ponovi isto pitanje, to ne znai da mu svaki put moramo
odgovoriti. To je posebice na televiziji est nain da novinar dobije odgovor kakav eli, a ne
onaj koji ste vi dali. Dakle, ukoliko novinar ponovi pitanje, vi ponovite odgovor.
Jo jedan novinarski trik je navoenje intervjuirane osobe da se sloi s njim, uporabom
fraza: ...ali morate se sloiti da je..., ... zar ipak ne mislite da...

3.2. Izravni kontakti s glasaima

Izravni kontakti s glasaima svode se na politiki dijalog meu ljudima. To je bio i jo uvijek je
najbolji nain politike komunikacije objanjavanje, sluanje, razumijevanje i uvjeravanje. Izravni
kontakti sa biraima imaju uvijek vanu ulogu u kampanjama. Osim naim iskustvima trebali bismo
se koristiti i modernim iskustvima i novim tehnikama. U ovom emo poglavlju proi kroz razliite
metode koje su nam na raspolaganju tijekom izravnog kontakta s glasaima:
Telefonski kontakti
Izravna pisma
Agitacija

Ovo emo poglavlje zapoeti nekim generalnim opisima koji su vani za sve navedene vrste
kontakata, bez obzira na metodu kojom se koristimo.

Koordinirani napori
Vano je na poetku naglasiti da neemo uspjeti doprijeti do nesigurnog glasaa, a kamoli ga
nagovoriti ako e tek povremeno doznati neto o nama, i to preko oglasa, plakata i slino. Umjesto
tih sporadinih pokuaja, trebali bismo se fokusirati na:
Koordinirane napore da nekoliko puta stupimo u kontakt s naom ciljnom skupinom, ako je
ikako mogue svaki put nekom drugom metodom. Nikako se ne smijemo oslanjati samo na
jednu metodu i na jedan pokuaj.
Odreivanje prioritetnih pokuaja prema skupinama u koje vjerujemo.
Ponavljanje kontakata s ciljnom skupinom posebno s dijelovima ciljne skupine za koje
vjerujemo da emo ih pridobiti.
Upornost provest emo nae planove samo ako ne odustanemo na pola puta, ili im
naletimo na neke probleme. Ne smijemo odstupati od nae strategije, ve se moramo drati
ciljne skupine i poruke koju smo odabrali.
Dvosmjerna komunikacija gdje glasai imaju prigodu stupiti u kontakt i sa nama, reagirati
i postavljati pitanjima naim predstavnicima.

Telefonski kontakti
Telefon je dobro orue za stupanje u kontakt s glasaima. Ako nam je ciljna skupina dobro
definirana, tad je prenoenje poruke telefonom gotovo idealan nain.

Vrste poziva
Podjela poziva u razliite vrste nije strogo odreena i mogue je da se odreeni tipovi poziva u
nekim situacijama poklapaju s drugima. No najvaniji ionako nisu nazivi pojedinih poziva, ve
dobro promiljena uporaba i cilj poziva. Podjela nikad ne smije biti kruta. Primjerice, identifikacijski

30
poziv moe postati regrutirajui ukoliko za vrijeme razgovora shvatite da je s druge strane osoba
koja je zainteresirana da se ulani u stranku. Takvu osobu tad treba pitati o ulanjenju, ak iako to
nije bila namjera na poetku.

Slijedi podjela poziva:

a) ID-pozivi (identifikacijski)
ID-pozivima pokuavamo doznati koji su nam sugovornici nesigurni u svoj stranaki izbor i koji bi
eljeli da ih i dalje kontaktiramo s novim informacijama o nama. Razgovor je strukturiran tako da
kroz jedno ili dva kratka pitanja moemo doznati koja je naa ciljna skupina. Ako na primjer elimo
nai nesigurne birae u jednom izbornom okrugu, moemo jednostavno postaviti pitanje: jeste li se
odluili za koga ete glasovati? Ako je odgovor da, razgovor e biti brzo gotov i mi emo zahvaliti
na njihovom vremenu. Ako je odgovor ne, tada e razgovor potrajati, a sugovorniku emo izloiti
za to se zalaemo itd.

Svrha ID-poziva je identificiranje limitirane ciljne skupine kako bismo mogli s njima i dalje biti u
kontaktu. To moemo preko:
Izravnim pismima onima koji se jo nisu odluili, moda ukljuivanjem informacija o
temama koje su ve bile raspravljene u razgovoru.
Sljedei telefonski poziv nakon tjedan dana, u kojem emo pitati: postoji li neto u naoj
politici o emu ste razmiljali...
Razglednica nekoliko dana prije izbora s podsjetnikom glasaima da iskoriste svoje pravo i
glasuju. Takvu razglednicu aljemo onima za koje vjerujemo da naginju naoj opciji.
Kratak razgovor tijekom izbornog vikenda za one koje vjerujemo da su mogui glasai.

b) Prezentacije
Koristimo ih da bismo predstavili nau politiku i nae kandidate. Zamolit emo sugovornike da
odvoje nekoliko minuta svojeg vremena kako bismo im predstavili politiku nae stranke na
nacionalnoj ili lokalnoj razini, ili primjerice vezano uz probleme umirovljenika, obitelji s djecom i
slino. Svrha takvih poziva je uvjeravanje glasaa i pobuivanje njihovog interesa za nau politiku.
Prezentacije mogu slijediti:
izravna pisma s daljnjim informacijama onima koji imaju pitanja ili su i dalje nesigurni
novi telefonski pozivi na primjer naih lokalnih politikih predstavnika
novi telefonski pozivi ili pisma u kojima podsjeamo kad su izbori.

c) Upitnici
Upitnik je poziv u kojem elimo uspostaviti prilino dubok kontakt s manjoj skupinom ljudi. Ovdje je
razgovor dui nego u prijanjim pozivima, pa je vano da nam je ciljna skupina dobro definirana
kako ne bismo imali previe poziva. Upitnik je organiziran tako da pomou njega moemo lako
definirati miljenja nae skupine postavljanjem nekoliko pitanja. Moemo ih pitati koji problemi su
za njih najvaniji, to misle o odreenoj temi, primjerice to obitelji s djecom misle o kolstvu i
politici prema odgoju djece. Svrha tog poziva je djelomino i naa namjera da pokaemo kako smo
senzibilizirani za ta pitanja i pruanje glasaima mogunosti da neto i sami naprave iznoenjem
svojih ideja i miljenja. Da bi takvi pozivi funkcionirali, bitno je da su nae akcije koje iza toga
slijede brze i uinkovite:
Pismo zahvale koje emo poslati svima koji su iznijeli svoja miljenja: hvala vam na Vaim
miljenjima... sad idemo korak dalje... nadamo se da Vam se opet moemo obratiti.
Saetak provedenog upitnika. Obitelji s djecom miljenja su... sad emo se pozabaviti tim
problemima vaa pomo nam je pri tom potrebna
Poziv naih predstavnika onima koji su iznijeli svoja miljenja i naginju naoj stranci.
Podsjetnik na dan izbora. Ove nedjelje imate priliku utjecati... u ranijem razgovoru
spomenuli ste da je briga o starijim osobama nekvalitetna. To moete promijeniti
glasovanjem...

31
d) Mobilizacijski pozivi
Mobilizacijski pozivi tijekom predizbornog razdoblja uglavnom su namijenjeni podsjeanju biraa
da izau na izbore. Moemo koncentrirati napore na skupinu koja nas simpatizira i podsjetiti ih da
izau i glasuju. Svrha je poveati participaciju na izborima unutar nae ciljne skupine.

e) Pozivi za namicanje sredstava

Telefonom se djelotvorno mogu skupljati sredstva meu stranakim prijateljima i simpatizerima,
kao i meu onima koje smatramo outsiderima. I te pozive treba slijediti brz i uinkovit nastavak:
Brzo poslati uplatni formular i osobnu kartu zahvale: Hvala vam to ste se odluili donirati
100 kuna. U privitku se nalazi uplatni listi.
Sljedei poziv. Iskustva pokazuju da su oni koje je najlake nagovoriti na donaciju ve
donatori.

f) Regrutirajui pozivi
Telefonom moemo pitati nekoga je li zainteresiran za ulazak u nau stranku, to je i cilj tih poziva.
Ono to slijedi nakon poziva takoer je oito:
Nove lanove trebate prihvatiti i izraziti dobrodolicu izravnim pismima i telefonskim
pozivima
Novim lanovima treba takoer uputiti stranake materijale i pozive na sastanke gdje mogu
dobiti dodatne informacije.

Organizacija
Rad s telefonima oduzima dosta vremena i trai dosta suradnika, stoga je bitno da nam je
organizacija funkcionalna. Situaciju treba prilagoditi lokalnim uvjetima i resursima koji su nam na
raspolaganju. U pravilu trebat emo:
Projektnog menadera koji e biti odgovoran za planiranje i provoenje posla s telefonima.
Ta osoba je zaduena za redovito provoenje aktivnosti, nadgledanje, definiranje ciljne
skupine, nabavljanje telefonskih brojeva i slino.
Nekoliko supervizora koji e nadgledati skupinu djelatnika na telefonima. Te osobe se brinu
da u praksi sve funkcionira, da svi imaju materijale potrebne za rad, da posao tee bez
prekida i slino.
Telefonske djelatnike koji obavljaju pozive. Oni su kljune osobe.

Trening
Prije posla trebali bismo organizirati zajedniki program treninga i upoznavanje. Kako e to biti
organizirano ovisi i o stupnju iskustva naih telefonskih radnika. Taj uvodni dio bi svakako trebao
sadravati:
Informacije o projektu svrhu telefonskih poziva. Kontekst mora svima biti jasan kao i vrste
telefonskih poziva koje e se koristiti.
Ciljna skupina koga se zove? to odgovoriti ako vas netko pita: Zato ste ba mene
nazvali?
Prirunik vano je da svaka osoba koja radi s telefonima zna koja je tona procedura
poziva. Ovo bi svi trebali vjebati, meusobno i preko test poziva. Moda bi bilo dobro prije
poziva na temelju toga organizirati sastanak na kojem e se moi razmijeniti iskustva i
rijeiti mogui problemi.
Primjedbe kako da odgovorimo na mogue primjedbe i pitanja? Kada treba zavriti
razgovor? Kad pitati moemo li se ponovno obratiti odreenoj osobi?
Izvjetaji kako e se provoditi? Koje su rutine i protokoli? Kako emo procjenjivati interes
osoba koje smo nazvali?

Prostor i oprema
Kad radimo s telefonima esto smo prisiljeni biti u iznajmljenim prostorima i imamo ogranien broj
ureaja. Nae su elje vrlo rijetko u skladu sa stvarnou, pa je dobro iskoristiti dosadanja
iskustva kako bismo svoj posao to bolje obavili.

32
 Trebali bismo imati zajedniku sobu za telefoniranje. To e telefoniranje uiniti ugodnijim, a
svi ukljueni imat e osjeaj potpore kad neto krene loe, moi e se podijeliti dobra i loa
iskustva. Isto tako, supervizori e moi bolje nadgledati posao.
Svaka osoba koja radi s telefonima trebala bi imati radni stol, udobnu stolicu, dobro
osvjetljenje i mjesto gdje e ispunjavati formulare. Izbjegavajte odvojene urede kako biste
sprijeili osjeaj izolacije. Ukoliko ba morate biti u uredskim prostorijama, vrata svih ureda
neka budu stalno otvorena, a supervizori moraju stalno hodati okolo i nadgledati.
Bilo bi poeljno da imate headset telefone. Tada bi vam obje ruke bile slobodne, a
istodobno slualice smanjuju buku iz okoline.
Osigurajte stanku i sendvie, kavu i slino.

Razgovor
Planiranje poziva varira vezano uz cilj, ciljnu skupinu, vrstu razgovora i slino. No bez obzira na to
postoje neke fundamentalne injenice kojih se treba drati. Ipak, pravila se ne morate slijepo drati
ve se uvijek treba prilagoditi pojedinom sluaju.

a) Sluanje je jednako vano kao i ono to govorite

Uspjean telefonski kontakt je uvijek dvosmjerna komunikacija. Sluanje i razumijevanje onoga to
vam osoba s druge strane govori je jednako vano kao i ono to vi govorite njoj. U suprotnom, vi
toj osobi ne moete ponuditi ono to treba. Vano je stvoriti kontakt, odnos koji e uvijek ukljuivati
i osobu koju zovete. Samo tako ete biti uvjerljivi i postii svoj cilj. A cilj je stvoriti diskusiju a ne
jednostranu propovijed nae poruke.

Kada stvarate prirunik za telefonske razgovore on moe biti:

Potpuni prirunik s uputama to i kad rei to moe biti sigurno rjeenje, ali treba paziti da
ne dovede do krute, mehanike konverzacije
Djelomini prirunik daje veu slobodu, ali ponekad moe stvoriti nesigurnost.

Koji ete tip koristiti ovisi o uvjetima i obuenosti djelatnika.

b) Jezik i visina glasa

U telefonskom poslu jezik i ton glasa igraju odlunu ulogu. Kad s nekim razgovaramo licem u lice,
ono to govorimo nee biti oblikovano samo rijeima ve i govorom tijela i to u veoj mjeri nego
to mislimo. S druge strane, u telefonskom razgovoru smo nevidljivi - glas je jedini koji prenosi
nau poruku. Samim time vea je vanost stavljena na jezik i visinu glasa. Evo nekoliko vanih
uputa:
Koristite se jednostavnim i jasnim jezikom. Izbjegavajte duge reenice i teke rijei.
Koristite se uvjerljivim jezikom, izbjegavajte izraze: moda je tako.. ili moe se i tako
rei... umjesto toga upotrijebite I vi jasno vidite da... Ako vi samo sebi ne zvuite
uvjereno, bit e vam teko uvjeriti nekoga drugog. A s druge strane, ne smijete zvuati
arogantno i previe samouvjereno.
Prilagodite brzinu razgovora osobi s kojom razgovarate. Osoba koja brzo i temperamentno
pria moe biti iritirana osobom koja pria sporo i obratno.
Radite stanke. Pobrinite se da i osoba s kojom razgovarate uspije doi do rijei to ete
postii utnjom koja e je natjerati da neto kae.
Pokuajte zvuati spontano i pozitivno. Izbjegavajte formalni ton razgovora i pokuajte
zamisliti da razgovarate licem u lice s tom osobom.

c) Izvjetavanje
Osnovno naelo je da svaki poziv treba rezultirati izvjetajem, a svaki pokuaj poziva treba biti
zabiljeen. Izvjetaj bi morao stati na karticu teksta kako bi se olakao daljnji posao.

d) Interni materijal
Vano je da su svi izvjetaji strogo interna stvar. Osoba koja je zainteresirana za nau stranku i
eljela bi dobiti na program moda ne eli da se to javno obznani. Trebamo osigurati da podaci o
osobama ne krue uokolo, to jest da pojedinev integritet ne bude ugroen.

33
e) Saetak
Supervizor bi trebao kontinuirano skupljati izvjetaje i napraviti saetak na kraju svakog dana.
Trebao bi i zabiljeiti koliko poziva nije uspjelo, kako bismo stalno pratili uinkovitost. Voditelj
projekta trebao bi napraviti i saetak rezultata kako bi se mogao procijeniti napredak projekta, te
trebamo li moda vie telefonskih operatera.

Izravna pisma

Pod izravnim pismom podrazumijevamo da je pismo usmjereno i adresirano izravno na primatelja,

i samo na njega. Ako pravilno koristimo ovu tehniku, to je dobar nain da proirimo nau poruku.
Znaajke izravnog pisma su:
Da je u skladu s ciljnom skupinom. Mi odluujemo tko e dobiti pismo i tako kontroliramo
protok informacija. to je skupina manja protok je bolji.
Slanjem izravnih pisama imamo prigodu stvarno se pozabaviti pitanjima koja zanimaju
osobu kojoj aljemo pismo kao i pitanjima za koja mislimo da ih treba obraditi.
Izravno pismo je i prigoda za dvosmjernu komunikaciju tako to emo od primatelja zatraiti
da nam odgovori i to emo ve u pismu poslati obrazac za odgovor.
Izravna pisma omoguavaju dosta velik doseg.

a) Kako pisati
O tome kako pisati odluuje izbor teme i ciljne skupine. Uvijek treba pomno pristupiti tekstu. Slijedi
nekoliko korisnih savjeta, no ne zaboravite da se najbolje posluiti zdravim razumom:

b) Duina
Izravna pisma mogu biti duga naravno, ako piemo o neemu to je zanimljivo naoj ciljnoj
skupini. Primatelj e proitati due pismo samo ako ga se osobno tie, ukoliko je stvarno zanimljivo
i razumljivo od poetka. Takvo pismo moe imati i tri, etiri stranice.

c) Izgled
Izgled pisma varira takoer vezano uz temu i ciljnu skupinu. Oblik pisma u tzv. tri faze esto je
najdjelotvorniji pristup:
Pozornost prva stvar je zaokupiti pozornost itatelja. Stoga na poetku pisma moemo
napisati: Ovo e vas sigurno zanimati. Jo jedna vana stvar je pravilno imenovati
primatelja, kao i nas same kako bi znao od koga je dobio pismo. Najoptimalnije je navesti
ime i prezime. Uvijek treba navesti i razlog naeg slanja pisma, npr. Vama koji ekate da
bi dobili mjesto u vrtiu... Vama koji ste na listi ekanja za stan itd. Pozornost moete
privui naslovima koji e pobuditi interes , a moete ponekad i neto obeati. Tekst uvijek
mora poeti s najvanijom temom.
Zainteresiranost i uvjerljivost sljedei korak je pridobiti primatelja da se zainteresira za
ono to mu imamo rei. Uvijek pretpostavite da je primatelj inteligentna osoba, ali ne zna
mnogo o onome to mu elimo rei. Pritom se zapitajte: to bi mene zanimalo da sam na
njegovom mjestu? Izbjegavajte isprazne politike fraze i napade na politike suparnike. To
ne znai da svoje suparnike ne smijete spomenuti prikaite ih kontrastno. Piite osobno.
Pokuajte se poistovjetiti s primateljevom situacijom, postavljajte pitanja koja bi on elio
postaviti.
Aktiviranje posljednji korak je aktiviranje primatelja bar do odreene mjere. Naa je
namjera da pismo proizvede neku reakciju, kao to je primjerice da nas primatelj kontaktira,
glasuje za nas, kae nam svoje miljenje i slino.

d) Jezik
Uvijek treba pisati jednostavno, izbjegavati tehnike izraze, teke rijei i sve ostalo to podsjea na
svakodnevno politiko lupetanje. Treba pisati kratke i jasne reenice i nakon to smo napisali
pismo poeljno je pregledati ga nekoliko puta. Nije loe ako date pismo nekome da ga proita i

34
kae vam to misli o tome. Uvijek se trebamo obraati osobi u stilu od mene tebi. Slobodno
koristite citate ukoliko vam se to uini zgodnim, to e uljepati tekst i dati mu dozu kredibiliteta.

e) Potpis
Pismo mora, kao to smo ve spomenuli, biti pisano u osobnom stilu. Stoga ga treba potpisati
osoba, a ne organizacija, i to po mogunosti osoba s kojom se primatelj moe poistovjetiti.

f) Traenje miljenja
Uvijek treba uspostaviti dvosmjernu komunikaciju i jasno dati do znanja da nas zanima i ono to
druga strana ima rei. To jednostavno moemo uiniti ukoliko zamolimo primatelja naeg pisma da
nam se javi: Nadam se da emo se uti jo u vezi vaih stavova i miljenja...
Moete i u dijelu pisma zamoliti da iznese miljenja o A, B i C temi. to primatelj preferira? Takav
pristup esto rezultira veim odzivom na nae pismo, posebice ako je u pismu i obrazac za
odgovor. Ne zaboravite spomenuti kako da stupi u kontakt s vama. Uvijek dajte nekoliko
telefonskih brojeva, posebno osobe koja je potpisala pismo.
Navedite e-mail adresu i web stranicu.

g) Ponudite neto uspostavite kontakt

S onima koji nam odgovore na pismo eljeli bismo nastaviti kontaktirati. Nije loa ideja da u pismu
priloimo i besplatne promotivne materijale kojima zapravo poruujemo kako se nadamo da e
nastaviti podupirati nau stranku i postati nai lanovi.

h) Brz odgovor
Brzi odgovori su vrlo vani. Oni koji nam odgovore na pismo to oekuju i od nas, pa je vano da ih
ne razoaramo. Dakle:
Odgovarajte brzo. Unutar nekoliko dana osoba mora dobiti va odgovor.
Provjerite imate li prikladni materijal za one koji su zatraili vie informacija. Nije poeljno
slati stari materijal samo zato jer drugo nemamo. Sve treba na vrijeme isplanirati.

Dizajn
Pismo bi trebalo izgledati kao pismo; napisano na bijelom papiru. Pismo nije broura!

a) Zaglavlje
Ukoliko nemamo zgodno zaglavlje moemo pisati na obinom papiru. Ukoliko se osoba potpisuje
na pismo, ime te osobe trebalo bi zamijeniti zaglavlje u gornjem lijevom uglu.

b) Podcrtavanje
Bit e efektno i lake za itanje ukoliko neke dijelove teksta podcrtate, ponegdje stavite usklinike i
slino. Na taj nain ukazujete na vane dijelove teksta, pa e i poruka biti efektnija.

c) Omotnica (kuverta)
Odabir omotnice je vaan, jer se esto dogaa da se pismo ni ne otvori kad se vidi omotnica.
Stoga omotnica treba biti obina, kakva se koristi za obina pisma. Izbjegavajte smee omotnice
jer one daju slubeni ton. Uvijek na omotnici navedite ime poiljatelja.

d) Obrazac za odgovor (dopisnica)

Kao to smo i ranije istaknuli, vano je olakati primatelju da stupi u kontakt s nama. Stoga je
dopisnica jedan od najvanijih elemenata u pismu. Najbolje je priloiti onu koju ne treba frankirati,
jer na taj nain osoba moe traiti na materijal, odgovoriti na pismo ili jednostavno stupiti s nama
u kontakt. Ne zaboravite itko navesti adresu i telefonske brojeve na koje vas moe kontaktirati.

35
 Agitiranje

Kucanje na vrata po kuanstvima u pojedinom okrugu gdje se nalazi naa ciljna skupina
djelotvorna je metoda koja nam moe pruiti kvalitetne kontakte i mogunosti za razgovor s ljudima
koje zateknemo kod kue. No istodobno, to oduzima dosta vremena i resurse, pa se prije agitiranja
uvijek zapitajte je li to djelotvoran nain troenja resursa. Agitiranje bi se trebalo koristiti samo za
ciljne skupine s najveim prioritetom.

Polja primjene
Najbolje je agitiranje koristiti:
Sluanjem glasaa. Postavljajte glasaima jednostavna pitanja. Tako ete odmah dobiti
odgovor, a oni e dobiti dojam da ste involvirani.
Prezentacija. Ovakav pristup je dobar ukoliko elimo predstaviti kandidate ili program.
Uvijek trebamo imati materijal koji moemo podijeliti. Pitajte treba li neto pojasniti, ele li
dodatni materijal. Zapiite to ljudi ele.
Mobilizacija. Obilaenje kuanstava tijekom izbornog vikenda takoer moe podsjetiti ljude
na izbore, a moete im dati praktine savjete.

Pripreme
Ciljna skupina. Ponajprije treba vrlo paljivo odabrati ciljnu skupinu. Poto agitiranje
oduzima vrlo mnogo vremena i resursa, vano je ii na limitiranu skupinu. Ne moramo obii
sva kuanstva, ali se moramo posvetiti onima za koja mislimo da su najzanimljivija.
Posjetnice. Ukoliko osoba koju traimo nije kod kue, ostavit emo posjetnicu i moda neke
materijale, kao i poruku kako bismo eljeli da nam se ta osoba javi.
Predstavljanje. Osobe koje obilaze kuanstva moraju za to biti dobro opremljene i
izvjebane. Ponekad nije loe da to rade dvije osobe, na primjer kandidat i izborni djelatnik.

Nastavak
Jednako kao i kod telefonskih poziva, kljuno je da nakon svakog kontakta postoji nastavak
suradnje, kao i izvjetaj o posjetu. Izvjetaj treba stati na karticu teksta kako bi se olakalo sluenje
podacima. Voditelj projekta treba napraviti kompilaciju rezultata kako bi se vidio napredak
agitiranja.

3.3. Dogaanja u kampanji

Kakva emo dogaanja organizirati tijekom kampanje uvelike ovisi o dosadanjim iskustvima i
lokalnim uvjetima. Ukoliko nam je cilj da na izbornim dogovorima uspijemo popriati s glasaima,
posebno onima neodlunim, vano je razmisliti o tome kako emo organizirati predizborna
druenja s biraima i sline dogaaje. Glavno pitanje je kako emo proiriti poruku koju smo
osmislili za nae ciljne skupine s prioritetom.
Postoje tri osnovna pravila:
1. Cilj sastanka ili drugog dogovora je uvijek kontaktiranje s pojedinim glasaem, mogunost
da se razgovara s njim
2. Uz velike sastanke trebamo organizirati vei broj manjih paralelnih sastanaka. Time emo
poboljati komunikaciju s biraima.
3. Ne smijemo traiti od glasaa da dou k nama mi moramo ii k njima. To e biti dokaz da
smo zainteresirani i voljni posluati ih.

Vano je da na najbolji nain iskoristimo resurse koje posjedujemo, a to su nai kandidati i

predstavnici, primjerice da nai najpoznatiji kandidati odreuju tempo sastanaka.

36
Javni sastanci
Javni sastanci na kojima predstavljamo vlastitu politiku i kandidate vani su za podizanje
predizborne temperature i podsjeanje na dan izbora. Uvijek treba nastojati organizirati kratke,
brze i dinamine sastanke. esto su oni sastanci na kojima publika ima prigodu postaviti pitanja
najbolji. Pokuajte sastanke odravati na novim i zanimljivim lokacijama, tamo gdje se ljudi i inae
okupljaju kao na primjer:
Trgovine i shopping centri
Autobusne postaje , kolodvori
Mjesta gdje se odravaju kulturna zbivanja

Posjete kuanstvima
Vano je da esto posjeujemo etvrti kojima smo dali prioritet i budemo vieni tamo. Moemo
postaviti tand, grickalice, plakate, moda glazbu i na taj nain uiniti zanimljivim sastanak s
ljudima, razgovarati s njima, podijeliti materijale. Uvijek treba paziti da materijali za distribuciju
budu kvalitetne te da na plakatima ljudi dobiju informaciju tko organizira skup.

Veliki skupovi
Veliki skupovi kao to je na primjer pojavljivanje naih najpoznatijih kandidata takoer slue
stimuliranju simpatizera, ali ne samo njih. Posebno se treba potruditi i obavijestiti javnost o velikim
skupovima, izvijestiti medije i omoguiti im da intervjuiraju nae goste.

Debate
Debate se najee obraaju onima koji su ve aktivno ukljueni u politiku. One mogu igrati vanu
ulogu, jer najee djeluju pozitivno na simpatizere, a esto ih prate i mediji.
Ukoliko mislimo da moemo profitirati od debate, treba izazvati protivnike i tako na njih izvriti
pritisak. Ako mislimo da emo u debati izgubiti onda rjeenje nije tako jednostavno. Ukoliko smo
prisiljeni na debatu, bolje je da se ona odigra negdje na poetku politike kampanje.

Kvalitetne pripreme, kako za onoga koji sudjeluje u debati, tako i za itav menadment nune su
za uspjenost. Treba temeljito proi teme o kojima e biti rije i pripremiti se za pitanja, posebno
ona koja elimo istaknuti.

Informiranje o dogaanjima
Sva dogaanja moraju biti vrlo dobro pripremljena. Meu najvanijim elementima je informacija o
dogaanju:
Moramo osigurati informacije o dogaanju i pripadajuim segmentima kao to su
postavljanje plakata i dijeljenje letaka
Neki skupovi mogu medijima biti zanimljivi. Kontaktirajte s urednicima medija. Potrudite se
da na skup doe netko zanimljiv tko e privui medije.
Pobrinite se da skup bude prikladno dekoriran, uz pripadajue materijale. Ljudi moraju
vidjeti izdaleka da se neto dogaa i shvatiti o emu i komu se radi.

3.4. Produkcija vlastitih materijala

Tijekom kampanje esto proizvedemo velike koliine tiskanih materijala. Kako je to najee
skupo, treba unaprijed razmiljati o potrebama i mogunostima kako bismo moda na tome
utedjeli.

Ciljevi, poruka i ciljna skupina

Od kljune je vanosti da promislimo kako e se tiskani materijal uklopiti u nau izbornu strategiju,
pa stoga moramo razmisliti o:

37
 Svrsi materijala
Poruci materijala
Ciljnoj skupini
Koritenju materijala
Bolje je napraviti nekoliko vrsta jednostavnih materijala koji su usmjereni razliitim ciljnim
skupinama nego ii u izradu jednog skupog koji e biti preopenit i samim time nezanimljiv.

Na materijal
Lokalni uvjeti i organizacija kampanje diktiraju koje materijale trebamo. Slijede neki primjeri:
Letci su vjerojatno najei tiskani materijal. Distribucija po kuanstvima, na radnim
mjestima i slino dobra je prigoda za predstavljanje naeg programa.
Programi. Moramo imati tiskani program nae politike stranke i tekuih aktivnosti. Vano
je glasaima dati materijal kako bi s nama mogli kontaktirati i dobiti vie informacija ako
ele. Dobro je imati program na koji se moemo pozvati.

Dizajn
Dizajn materijala mora biti u slubi svrhovitosti. Stoga treba obratiti pozornost na:
Jasnou. Na prvi pogled mora biti jasno o emu je rije u materijalu i kome se on obraa
Ujednaenost. Materijal treba imati ujednaen stil kojim se izraava i naa poruka i mi
sami. Grafiki izgled vaan je element u tome kako nas ljudi doivljavaju. Ukoliko nam
materijal izgleda kao izvjee s neke sjednice, teko e nas ljudi povezivati s napretkom.
Jednostavan jezik. Jezik treba biti jednostavan i koncizan. Objasnite uporabljene tehnike
izraze.

3.5. Plakati i oglaavanje u kampanji

Plakati igraju vanu ulogu u podizanju izborne temperature. Tek kad se na ulicama pojave plakati,
ljudi postaju svjesni da se izbori pribliavaju. U pravilu birai veliku pozornost posveuju plakatima.
Ovdje je bitno:
Odabrati mjesto, dobiti potrebna doputenja i postaviti plakate. Pritom treba voditi rauna
koja su najprikladnija mjesta u odnosu na nau ciljnu skupinu.
Organiziranje plakatiranja
Organiziranje nadgledanja i popravke. Prelijepljeni i poderani izborni plakati su iritantni i
stvaraju dojam nemarnosti.
Dizajn plakata. Plakati su dobra prigoda za privlaenje pozornosti i interesa, pa stoga treba
pomno razviti ideje za plakat. Fokusirajte se na bitno i ne pokuavajte previe toga rei.

Plaeni oglasi
Na mnogim mjestima je mogue kupiti mjesto za plakat od neke reklamne agencije, kako
nacionalne tako i lokalne. To moe biti na panoima, jumbo-plakatima, kantama za smee, vozilima
javnog prijevoza i slino. Izbor varira od mjesta do mjesta, tako da treba dobro procijeniti od koje
e vrste oglaavanja korist biti najvea. Naravno, uvijek na umu treba imati i nau ciljnu skupinu
kao i ekonomsku stranu.

Oglaavanje
Oglaavanje u novinama i elektronikim medijima moe biti vrlo djelotvoran nain dopiranja do
glasaa, no djelotvornost uvijek treba gledati u korelaciji s relativno visokim trokovima takve vrste
marketinga. Vana je strategija i analiza mogunosti. Oglaavanje je dobro koristiti za:
Predstavljanje kandidata
Predstavljanje programa
Obavijesti o naim skupovima.
Proizvodnja kvalitetnih medijskih oglasa nuno zahtijeva suradnju s profesionalnom marketinkom
agencijom.

38
 3.6. IT (informacijska tehnologija) u kampanji
U posljednjih nekoliko godina, informacijska tehnologija zauzima sve vanije mjesto u politikom
ivotu. Taj razvoj i napredak ne prestaje, ve se stalno ubrzava. Stoga je nuno raspraviti o
koritenju novih metoda i tehnologija u pribliavanju naim ciljnim skupinama. Neke od mogunosti
IT-a u politikoj kampanji su:
Home page
Na naoj stranici ljudi trebaju dobiti podatke o naoj politici i kandidatima. Stranica treba biti
interaktivnog znaaja, tako da posjetitelji mogu ostaviti svoje miljenje, postaviti pitanja,
zatraiti materijal.
Kontakt s glasaima
Putem e-maila moemo pokuati uspostaviti kontakt s glasaima i na taj jednostavan nain
odravati komunikaciju s njima. E-mail moemo koristiti za informiranje o naim novim
potezima, skupovima i slino.
Pitanja i upitnici
Na naoj stranici moemo postaviti i pitanja i zatraiti miljenja o naoj politici, politici naih
protivnika i slino.

39
SADRAJ: Registar medija
Nai politiki suparnici
Kako pisati
UVOD
Kad vam se mediji jave
3.2. Izravni kontakt s biraima
1. Strategija kampanje
Koordinirani trud
1.1. Istraivanje
Telefonski kontakt
Birako tijelo
Vrste poziva
Miljenje biraa
Organizacija
Politika debata
Konverzacija
Nai suparnici
Izravna pisma
Mi
Kako pisati
1.2. Namjera - Cilj
Dizajn
1.3. Ciljne skupine
Agitiranje
Mogui glasai
3.3. Dogovori u kampanji
Specijalne ciljne skupine
Javni susreti
Ciljne skupine s pravom prvenstva
Kuni posjeti
Veliina ciljnih skupina
Veliki skupovi
Naelo lijevka
Debate
1.4. Poruka
Davanje informacija
Teme
3.4. Produkcija vlastitih materijala
Poruka u 15 sekundi
Ciljevi, poruka i ciljna skupina
1.5. Saetak
Vlastiti materijal
Potpora i odluka
Dizajn
3.5. Plakati i oglaavanje u kampanji
2. Planiranje kampanje
Komercijalni oglasi
2.1. Planiranje o koraka
Oglaavanje
2.2. Projekt
3.6 IT u kampanji
Podjela projekta
Struktura projekta
Sastavljanje plana
Plan projekta
2.3. Proraun
Financijski savjetnik
Trokovi
Prihodi
2.4. Menadment u kampanji
Stranaki izvritelj
Izborni menadment
Menader kampanje
Ekonomija
Masovni mediji
Voditelj projekta
Regionalni menadment kampanje
Metode rada
2.5. Organizacija kampanje
Regrutiranje meu simpatizerima
Priprema trening
Nadgledanje
Informiranje i potpora

3. Metode za kampanju
3.1. Kontakti s medijima
Medijski plan
Pravi nain izlaska u javnost
Osobni kontakti
Press materijal
Konferencije za novinare
40