BOLESTI KRVI

MALOKRVNOST ILI BLJEDOBOLJA (ANEMIJA)

Malokrvnost je veoma rasirena bolest, a od nje boluju narocito zene. Ova bolest ocituje se
smanjenjem crvenih krvnih tjelesaca, odnosno hemoglobina kojega je glavni sastojak zeljezo.
U zdravu covjeku postoji 4 do 5 litara krvi. U jednom kubnom milimetru krvi u muskarca
nalazi se oko 5 milijuna crvenih krvnih tjelesaca (eritrocita), a u krvi zene otprilike 4 1/2
milijuna. Glavna zadaca crvenih krvnih tjelesaca je da pomocu hemoglobina na sebe vezu
kisik i ugljik-dioksid. Kisik raznose po tijelu i na povratku do pluca donose ugljik-dioksid
koji se zatim izlucuje disanjem.
Do malokrvnosti dolazi najcesce nakon velikog i jakog krvarenja;
no bolest moze nastupiti i postupno, usiijed neznatnog ali trajnog krvarenja, nedovoljne i lose
ishrane, te u slucaju kada se crvena krvna tjelesca prekomjemo razaraju. Sama po sebi bolest
nije opasna, ali ako se zanemari, mogu nastati teske posljedice kao sto su opca slabost,
ubrzanje srcanog rada i sl.
Bolesnici su izrazito blijedi, osjecaju se umorno, udovi im ote-zaju tako da gube svaku
volju za rad. Cesto ih boli glava, srce im jace udara, osobito kad hodaju ili kad se uspinju,
nemaju teka i tuze se na bolove u zeiucu i na tvrdu stolicu.

LijeCenje
U lijecenju ove bolesti razlikuju se blazi i tezi oblik. U oba slucaja za preventivno lijecenje
pije se 3 puta dnevno u vrijeme jela po 1 del umjereno pripremljenog caja od listova koprive i
plucnjaka. Caj se priprema tako da se u 1 litru prokljucale vode stavi 5 g mjesavine trava i
kuha poklopljeno 1 minutu, a zatim hiadi poklopljeno. Hiadni caj procijediti u bocu i cvrsto
zacepiti.

LijeCenje blazeg oblika bolesti

Sastav caja:
40 g vrbove kore
40 g listova i cvjetova kunice
40 g listova divlje nane
40 g stabljike dub~aca
30 g listova vinove loze
30 g listova gaveza
30 g hrastove kore (donje bijele)
30 g listova i cvjetova vrijeska plavog cvijeta
20 g stabljike ive trave
20 g stabljike (vi~e listova) celera
20 g stabljike timijana
20 g listova kadulje
20 g stabljike preslice

Pripremanje i primjena ~aja:

 U 1 litru proklju~ale vode staviti 10 g mje{avine, kuhati poklopljeno 1
minutu i hladiti poklopljeno. Hladni ~aj uliti u bocu i piti 3 puta dnevno po
1 dcl prije jela i po 1 dcl poslije jela. Isti ~aj uzimati izmedu obroka, oko 10
sati i 16 sati po 1/2 dcl. Poslije napitka uzetog prije jela, uzimati po 1
ju{nu `licu rafiniranog maslinovog ulja sa 5 do 6 kapi limunova soka.
Ukoliko se ne mo`e dobiti rafinirano, mo`e se koristiti i doma}e maslinovo
ulje, samo pod uvjetom da nije staro i kiselo. Poslije napitka uzetog poslije
jela, uzimati po 1 ju{nu `licu mladog masla i meda (jednakih koli~ina) s
malo limunova soka. Poslije napitka oko 10 i 16 sati, uzimati 1 ju{nu `licu
jednakih koli~ina mladog masla, meda i svje`e iscijedena limunova soka.
Ishrana treba da bude {to bolja i ja~e kalori~na. Jesti {to vi{e
raskuhano povr}e sa suhim i svje`im mesom te jetru i slezenu
pripremljenu na `aru. Obavezno uzimati juhu s dosta povr}a u kojoj treba
da bude celera i luka, pr`enoga na plo~i od {tednjaka. Ako se jetra i
slezena ne mogu priprcmiti na `aru, onda je dobro i na ulju (nikako na
masti).
Potrebno je {to vi{e kretati se na ~istom zraku te vr{iti umjereno te`ak
fizi~ki rad i tjelesne vje`be. Pu{iti nije dopu{teno.

Lije~enje te`eg oblika bolesti

Sastav ~aja:
40 g vrbove kore
40 g cvjetova i listova kunice
40 g stabljike dub~aca
40 g listova divlje nane
40 g listova i cvjetova vrijeska plavoga cvijeta
30 g sitno isjeckane hrastove kore
30 g listova kadulje
30 g stabljike preslice
30 g stabljike ive trave
30 g listova pelina
20 g stabljike timijana
20 g stabljike maj~ine du{ice
20 g listova celera
10 g listova per{una

Pripremanje i primjena ~aja:

Pripremanje, uzimanje i druge upute iste su kao kod lije~enja lak{eg
oblika bolesti, s time {to se preporu~uje uzimati ne{to vi{e dobrog
doma}eg cmog vina i ja~u hranu s manje tijesta. Za vrijeme lije~enja
zabranjeno je pu{iti cigarete i piti crnu kavu.
Obavezno je uzimati svje`i sok od cikle i raj~ice s dodatkom meda. Med
se ne preporu~uje ukoliko bolesnik boluje od {e}erne bolesti.
U ishrani koristiti {to vi{e zelja, po mogu}nosti divljega zelja, te svje`e
vo}e i povr}e, a osobito mladi crveni luk.
Sto vi{e vremena provoditi {etaju}i na ~istom zraku, koriste}i visinske
razlike. U toku dana naizmjeni~no i}i na vi{e i ni`e predjele.