K Torthorvat 07maj FL

Nv: ............................................................ osztly: .....
2007. mjus 9.
TRTNELEM
HORVT NYELVEN
POVIJEST
2007. mjus 9. 8:00
KZPSZINT

RSBELI VIZSGA
PISMENI ISPIT
RETTSGI VIZSGA
SREDNJEG STUPNJA
Az rsbeli vizsga idtartama: 180 perc
Trajanje pismenog ispita: 180 minuta
Ptlapok szma / Broj dodatnih listova

Tisztzati / Redovnih
Piszkozati / Za skicu
OKTATSI S KULTURLIS
MINISZTRIUM
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA
I KULTURE
Trtnelem horvt nyelven kzpszint rsbeli vizsga 0622

Trtnelem horvt nyelven kzpszint Nv: ............................................................ osztly: .....
Vane informacije
Dajte nedvosmislene odgovore, obiljeavajte tono i u sluaju ispravljanja!
Trudite se u svojim odgovorima formulirati bit, nemojte prekoraiti mjesto koje vam stoji
na raspolaganju!
Navedite samo onoliko elemenata odgovora koliko se u zadatku zahtijeva! (U sluaju da

navedete vie elemenata, vae odgovore emo vrednovati u redoslijedu upisivanja.)
Molimo vas da koristite kemijsku olovku plave boje!
Pri rjeavanju zadataka imajte na umu sljedee prijedloge!
Pozorno proitajte zadatke!

Pozorno slijedite upute zadataka!
Prouite izvore uz zadatke (sliku, prikaz, tekst, zemljovid)!
Uz svaki zadatak koristite dozvoljena pomagala: zemljovide Povijesnog atlasa i
Pravopis hrvatskog jezika!
Svoje odgovore napiite nakon studiozne procjene, po mogunosti bez ispravljanja!
Pri razradi tekstualnih zadataka predlaemo sljedei redoslijed:
1. U zadatku naznaen problem smjestite u vrijeme i prostor!

2. Za razumijevanje zadatka koristite izvore, odnosno Povijesni atlas!
3. Sakupite one ope pojmove (npr. razvitak, promjene, proizvodnja), odnosno one
pojmove u svezi s datim razdobljem (npr. kmet, ceh, kult linosti) pomou kojih se
dati problem moe prezentirati!
4. Ugradite u svoje formulacije prikupljene informacije, zakljuke!
5. Napravite skicu, koncept ako je potrebno!
6. Otkrijte prethodne dogaaje, razloge i posljedice problema!
7. Formulirajte pretpostavke, obrazloenja!
8. U razradu ugradite svoje samostalne spoznaje (npr. godine, imena), svoju toku
gledita, miljenje!
9. Pripazite da vam reenice budu jasne!
10. Pripazite na konstrukciju teskta i na pravopis!
Na znanje:
Kriteriji ispravljanja eseja:

razumijevanje zadatka
udovoljavanje sadrajnim zahtjevima
konstrukcija odgovora, loginost, jezina pravilnost
elimo vam puno uspjeha u radu!
rsbeli vizsga 0622 2 / 44 2007. mjus 9.

I. ZADACI KOJI SE RJEAVAJU DAVANJEM KRATKIH ODGOVORA
1. Zadatak je u svezi sa seobom naroda.

Rijeite zadatke na osnovi izvora i koritenjem Povijesnog atlasa!
(Po elementu 0,5 boda.)
a) Identificirajte narode koji su na zemljovidu oznaeni brojevima!

1. .. 2. ..
1.
2.
angolok Englezi; szszok Sasi; frankok Franci
Seoba naroda (V.-VI. stoljee)
b) Imenujte provinciju Rimskog Carstva u Karpatskom bazenu (IV. st. poslije Kr.)!
...
c) Imenujte narod (narode) koji su tijekom VI.-X. stoljea s istoka stigli u Karpatski
bazen!
...
2 boda

2. Sljedei se zadatak odnosi na razdoblje renesanse.

Rijeite zadatke pomou teksta iz udbenika i svojih spoznaja!
A kpzmvszet a renesznsz korban a termszet kutatsnak s

megismersnek egyik legfontosabb eszkze. A mvszek a valsg hiteles
bemutatsra trekednek. Behatan tanulmnyozzk az emberi test felptst, a
dolgok trbeli tulajdonsgait, s mindenekeltt magt a teret. Kidolgozzk a trbeli
kapcsolatok rgztsnek pontos mdszert, a perspektva szerkesztsi szablyait. A
renesznsz rendkeres szelleme azt kvnta, hogy a tr hatrozott egysgg zruljon,
hogy tkletess kiegyenslyozott s egy nzpontbl egyszerre teljes egszben
ttekinthet legyen. Ennek a kvetelmnynek elssorban a kzpontos elrendezs
felelt meg. A renesznsz legjellegzetesebb trformja teht az egyszer vagy bvtett
centrlis tr. A mvszek antik rmai mintkat kvetnek. (Tanknyvi szveg)
Likovna je umjetnost u doba renesanse bila jedna od najvanijih sredstava za

istraivanje i upoznavanje prirode. Umjetnici su teili vjernom prikazu stvarnosti.
Podrobno su prouavali konstrukciju ljudskog tijela, prostorne karakteristike stvari,
ali prije svega prostor. Izradili su toan nain uvrenja prostornih odnosa, pravila
konstruiranja perspektive. Skladni duh renesanse je elio da prostor bude odreeno
zatvoreno jedinstvo, savreno uravnoteen i s jedne toke gledita istovremeno
potpuno pregledan. Tom zahtjevu prvenstveno je udovoljavao centralni raspored.
Najkarakteristiniji prostorni oblik renesanse je jednostavni ili dopunjeni centralni
prostor. Umjetnici su slijedili antike rimske uzorke. (Tekst iz udbenika)
a) Od sljedeih umjetnikih ostvarenja izaberite ona koja pripadaju stilu renesanse!

(Po elementu 0,5 boda.)
1)
2) 3) 4)

Slovni znak slika u stilu renesanse:
b) Imenujte pogled na svijet koji se tijesno vezuje uz renesansu! (1 bod)

...
c) Imenujte pogled na svijet koji se tijesno vezuje uz renesansu! (1 bod)
1) Smjer u filozofiji XI.-XIII. stoljea, nain promiljanja koji karakterizira stvaranje

izrazito jakih uzrono-posljedikih povezanosti izmeu injenica i pojava te
nadogradnja misli jednu na drugu. Taj nain promiljanja i dokazivanja poduavali su
u kolama i na fakultetima, otud i njegovo ime.
2) Odraz je novog, samouvjerenog, svjetovnog ivotnog ideala jaajueg talijanskog

graanstva. Sreditem zanimanja umjetnikih ostvarenja, umjesto vjerskih tema,
postaju ovjek i priroda. Pored ovjekocentrinosti znaio je i klasinu naobrazbu, koja
je uinila gotovo obvezatnim oponaanje, imitiranje grko-rimske kulture.
3) Ideologija, filozofija i estetika graanskog stalea koja je formirana u razdoblju prije

graanske revolucije. Naziv upuuje na injenicu da ovjeanstvo iz mraka neznanja
treba prevesti u carstvo svjetlosti.
Redni broj izabranog opisa:
d) Svrstajte po vremenskom slijedu domaa kulturno-povijesna razdoblja! (U sluaju

pravilnog redoslijeda 1 bod.)
Stilsko razdoblje Redni broj

barok
gotika
renesansa
romanika
4 boda

3. Sljedei je zadatak u svezi sa srednjim vijekom.

Pored sljedeih pojmova upiite onaj slovni znak izvora koji se vezuje uz njih! (Neete
moi upisati svaki izvor!) (Po elementu 1 bod.)
Pojmovi Redni broj izvora

a) red benediktinaca
b) ceh
c) krivovjerstvo
d) skolastika
1) Mg ms tvtant is hirdetnek, nevezetesen: [...] Szerintk va lenyainak s a

dmonoknak kapcsolatbl eredtek az risok, akik atyiktl, a dmonoktl tudtk
meg, hogy az rdg a teremtje mindennek. (Bona Cursus a katarokrl, XII. szzad)
1) ire jo i druga krivovjerstva, naime [...] Po njima divovi su roeni iz veze Evinih
keri i demona, koji su od svojih oeva demona saznali da je vrag stvoritelj svega.
(Bona Cursus o Katarima, XII. stoljee)
2) A ttlensg a llek ellensge: ezrt a testvreknek bizonyos rban kzi munkval

s ismt meghatrozott rban pedig istenes knyvek olvassval kell
foglalkozniuk. (VI. szzadi regula)
2) Nerad je neprijatelj duha: stoga se braa u odreene sate moraju baviti runim
radom, a odreene sate moraju provoditi itanjem Bojih knjiga. (Regula iz VI.
stoljea)
3) m tudnunk kell, hogy a tudomnyoknak ktfle neme van. Egyes tudomnyok

az rtelem termszetes fnynl megismerhet alapelvekbl indulnak ki [] Ms
tudomnyok viszont nluk magasabb rend tudomny fnynl megismerhet
alapelvekbl indulnak ki [] Ez a magasabb rend tudomny Isten s az dvzltek
tudsa. (Aquini Szent Tams, XIII. szzad)
3) Ali, moramo znati da postoje dvije vrste znanosti. Polazite nekih znanosti su
osnovna naela koja se mogu spoznati pri prirodnoj svjetlosti razuma [...] Kod drugih
su znanosti pak polazita osnovna naela koja se mogu spoznati pri svjetlosti viega
reda [...] Ta znanost viega reda je Boje znanje i znanje blaenih. (Sveti Toma
Akvinski, XIII. stoljee)

4) Egyedl a rmai egyhzat alaptotta maga az r. Egyedl a rmai ppt mondjk
joggal egyetemesnek. Pspkket egyedl tehet le s helyezhet szkkbe vissza.
Kvete a zsinaton minden pspkt megelz, mg ha maga alacsonyabb rend is;
ugyancsak az a pspkk elmozdtsra tletet is hozhat [] (Dictatus Papae, XI.
szzad)
4) Gospodin je jedino Rimsku crkvu osnovao sam. Jedino rimskog papu pravom
smatraju sveopim. Jedino on moe smijeniti i vratiti u stolicu biskupe. Njegov je
poslanik ispred svih biskupa u Crkvenom saboru, i onda kada je on sam niega reda;
isto tako moe presuditi o smjenama biskupa [...] (Dictatus Papae, XI. stoljee)
5) A tanul megvlthatja magt a szolglat all, ha a mester beleegyezik, de csakis

ngy v leszolglsa utn. De a mester sem tovbb nem adhatja, sem meg nem vlhat
tle, ha tanulja a ngy esztendt le nem szolglta. (Prizsi takcsok szablyzata, XII.
szzad)
5) Uenik moe otkupiti slubu, ukoliko mu majstor dozvoli, ali samo nakon to je
odsluio etiri godine. Ali ga majstor ne moe odaslati drugom, niti ga se moe
rijeiti ukoliko nije odsluio etiri godine. (Pravilnik parikih tkalaca, XIII. stoljee)
4 boda
4. Zadatak je u svezi s velikim zemljopisnim otkriima.

Rijeite zadatke pomou zemljovida i temeljem svojih spoznaja!

a) Popunite sljedeu tabelu pomou skice zemljovida! (Svaki redak po 0,5 boda.)
Slovni znak Ime pronalazaa Rezultat ekspedicije

smjera puta na
slijepoj karti
A
b) Odluite jesu li sljedee tvrdnje istinite! Svoj odgovor u tabeli oznaite znakom X! (Po
elementu 0,5 boda.)
Tvrdnje Istinita Lana
1. Meu razloge zemljopisnih otkria spada i ona po kojoj su Turci Osmanlije
zatvorili trgovake puteve Sredozemnog mora pred Europljanima.
2. Prvi kolonizatori nakon zemljopisnih otkria bili su Englezi i Francuzi.
3. Nakon zemljopisnih otkria konkvistadori su podjarmili drave Inka i
Asteka.
4. Pod utjecajem zemljopisnih otkria oivjela je trgovina na Levantu.
5. Pod utjecajem otkria broj stanovnika Latinske Amerike je porastao.
4 boda
5.Zadatak je u svezi s Urbarijalnom uredbom.

Odgovorite na pitanja na osnovi izvora i svojih spoznaja!
Mria Terzia, Isten kegyelmbl zvegy rmai csszrn, Magyarorszg []

apostoli kirlynje, Ausztria fhercege.
Jl ismeretes, mennyire arra irnyul llandan a mi anyai fradozsunk s kirlyi
gondunk, hogy egyrszrl a fldesurakat szabadon s srtetlenl megrizzk igaz
jogaikban, msrszrl pedig minl jobban gondoskodjunk a szegny adz np
megmaradsrl s az egsz orszgnak ezzel elvlaszthatatlanul sszekapcsolt
javrl, kvetkezskpp az adz npet megvjuk a fldesuraknak minden igaztalan
s trvnytelen elnyomstl []
Az rbr-szablyozsi pldnyokba kifejezetten s hatrozottan rassk be mind a
telki llomny, mind pedig az, hogy az igsrobotot kt vagy ngy igval (igavon
llattal) kell-e teljesteni s az, hogy a kilencedet termszetben vagy milyen
egyenrtkben kell lerni []
Minden egsztelkes jobbgy kteles lesz az rbrszablyozs rtelmben hetenknt
egy napi ngyigs robotot teljesteni az rnak, ahol azonban mostanig kt igval
szoktk teljesteni az igsrobotot, azokon a helyeken az igsrobot ktelezettsgt
ezutn is kt igval fogjk teljesteni. (rbri rendelet)

Marija Terezija, milou Bojom udovica Rimskog Carstva, apostolska kraljica
Maarske [...] nadvojvodkinja austrijska.
Dobro je poznato u kojoj su mjeri usmjereni naa majinska trud i kraljevska briga da
s jedne strane feudalce zadrimo slobodnim i netaknutim u njihovim pravima, a s
druge strane pak da to vie brinemo o opstanku sirotog naroda koji plaa porez, te o
ovome nerazdruivome dobru drave, dakle, narod koji plaa porez zatitit emo od
svakog nepravednog i nezakonitog ugnjetavanja [...]
Neka se u primjerke pravilnika o urbarijalnim davanjima izriito i odluno upie
kako stanje selita, tako i to da li se sprena tlaka mora sluiti s dva ili etiri jarma
(teglee ivotinje), da li se devetina mora namiriti u naturi ili u kakvom drugom
istovrijednom obliku [...]
Svaki kmet sa cijelim selitem e u skladu s urbarijalnim regulama biti obvezan
vlastelinu, jedan dan u tjednu, odraditi tlaku s etiri jarma, tamo meutim gdje su do
sada sprenu tlaku uobiavali odraivati s dva jarma i nadalje e obvezu sprene
talke ispunjavati s dva jarma. (Uredba o urbarijalnim davanjima)
a) Navedite koje kmetovske usluge regulira Uredba? (2 boda)
1) .
2) .
b) Podcrtajte, na kojim zemljinim posjedima kmetovi izvravaju svoju obvezu u poslu

prema vlastelinu! (1 bod)
1) urbarijalni posjed 2) majur 3) zajedniki panjaci rbres telek
c) Formulirajte, koji su se interesi vladara vezivali uz izdavanje Uredbe o kmetstvu! (1

bod)
4 boda

6. Zadatak je u svezi s funkcioniranjem francuske ustavne monarhije.

Na osnovi crtea odluite jesu li sljedee tvrdnje istinite ili lane!
Svoj odgovor u odgovarajuem stupcu oznaite znakom X! (Po elementu 1 bod.)
kirly kralj; korltozott vt ogranieni veto; trvnyhozs zakonodavstvo; kinevezs - imenovanje;

felelssg odgovornost; hadsereg vojska; miniszterek ministri; megyei nkormnyzatok upanijske
samouprave; vlasztk (elektorok) birai (elektori); fggetlen brsgok neovisni sudovi; pspkk
biskupi; kzsgi nkormnyzat seoska samouprava; bkebrk primirni suci; plbnosok upnici; cenzus
alapjn vlasztk oni koji biraju na osnovi cenzusa; lakossg stanovnitvo
Tvrdnja Istinita Lana

a) Ustavom iz 1791. godine uvedeno je ope izborno pravo.
b) lanove zakonodavnog tijela birali su posredno graani s izbornim
pravom.
c) Razdvojene su grane vlasti, osigurana je njihova neovisnost.
d) Imenovanja ministara bila su zadaa zakonodavnog tijela.
4 boda

7.Zadatak je u svezi s Petanskom revolucijom 15. oujka 1848. godine.

Odgovorite na pitanja na osnovi kronologije dogaaja i svojih spoznaja!
Kronologija:
02. 24.1848. U Parizu izbija revolucija.

01.03.1848. Vijest o Parikoj revoluciji stie u Poun.
03.03.1848. Kossuth u svome govoru u Donjem domu daje prijedlog adrese koja sadri
zajedniko snaanje tereta, oslobaanje kmetova, rjeenje gradskog pitanja,
dodjeljivanje politikih prava narodu, imenovanje odgovorne parlamentarne
vlade.
05.03.1848. Dniel Irnyi po ovlatenju lanova petanskog Oporbenog kruga putuje u
Poun kako bi Kossuthu dao podrku za peticiju upuenu Dravnom saboru.
11.03.1848. Jzsef Irinyi po ovlatenju Oporbenog kruga Kossuthov prijedlog adrese
saima u 12. toaka.
13.03.1848. U Beu izbija revolucija, dravni kancelar Metternich daje ostavku. Oporbeni
krug prihvaa 12. toaka. Petfi napie Nacionalnu pjesmu.
15.03.1848. U Peti pobjeuje revolucija.
18.03.1848. Izbija revolucija u Milanu i u Berlinu.
a) Da li je maarska revolucija bila izolirani dogaaj? Obrazloite svoj odgovor! (1 bod)
b) Tko je tada bio maarski vladar? (1 bod)
c) to znai pojam snoenje javnih tereta? (1 bod)
d) Spomenite dva lana revolucionarne mladei (oujska mlade)! (Po elementu 0,5
boda.)
4 boda

8. Zadatak je u svezi sa svjetskom gospodarskom krizom od 1929.-33.

Koristei sljedee grafikone dopunite dijelove teksta koji nedostaju!
(Po elementu 05, boda.)
Az ipari termels indexe a ngy legnagyobb llamban (%-ban) Indeks industrijske proizvodnje u etirima
najveim dravama (u %); Nagy-Britannia Velika Britanija; Franciaorszg Francuska; USA SAD;
Nmetorszg - Njemaka
Az agrroll Magyarorszgon 1913-1933-ban (%-ban) Agrarne kare u Maarskoj od 1913.-1933. (u %);
ipari termkek rindex indeks cijena industrijskih proizvoda; gabonarindex indeks cijena itarice
A teljes munkanlkliek szma a munkssg ltszmhoz viszonytva 1932-ben Broj svih nezaposlenih u
odnosu na broj radnitva 1932.; USA SAD; Nmetorszg Njemaka; Nagy-Britannia Velika Britanija
Acltermels alakulsa a ngy legnagyobb tks llamban (milli tonnban) Razvoj proizvodnje elika u
etirima najveim kapitalistikim dravama (u milijunima tona); USA SAD; Nagy-Britannia Velika
Britanija; Nmetorszg Njemaka; Franciaorszg - Francuska
Svjetska je gospodarska kriza posebno teko pogodila dvije drave, to su

..(a) i (b). Dok je u ...(c) priblino
etvrtina ljudi bilo nezaposleno, dotle je u ..(d) gotovo polovica puanstva
nezaposleno. U . (e) je proizvodnja elika od 1929.-32. pala na etvrtinu. Kriza
je i .. (f) ozbiljno pogodila, dobro to pokazuju .. (g) koje
izraavaju odnos cijena industrijskih i poljoprivrednih proizvoda. Cijene itarica su u odnosu
na cijene .(h) znatno pale.
4 boda

9. Zadatak je u svezi s njemakom okupacijom Maarske.

Tvrdnje dopunite tako da dopunjeni tekstovi, u skladu s tabelom, budu istiniti ili lani!
(Po elementu 1 bod.)
Az sszes balkni npek kzl jelenleg a magyarok mutatjk a legkevsb kielgt
kpet. Erre jellemz a mrtktelen nhittsg, mely les ellenttben ll sajt npi
ltnek rtkvel s azzal a teljestmnnyel, melyet mint szvetsges nemzet eddig
teljestett. [] A jelenlegi magyarorszgi kormny, a zsidsg s a polgrsg szles
rtegei nem hisznek a tengelyhatalmak gyzelmben, s nem is kvnjk azt. Abban
remnykednek, hogy mind a nmetek, mind az oroszok egyms erit annyira
kimertik, hogy gyakorlatilag az angolok, illetleg az amerikaiak kerlnek ki
gyztesen a hborbl anlkl, hogy nagyobb kockzatot kellene vllalniuk.
(Veesenmayer nmet kvet jelentse 1944. mrcius 19. utn)
Od svih balkanskih naroda trenutno Maari pruaju najmanje zadovoljavajuu

sliku. Karakterizira ih prekomjerna samouvjerenost koja je u golemoj suprotnosti s
vrijednostima bitka vlastitog naroda i s onim uinkom koji su kao savezniki narod
do sada ispunjavao [...] Aktualna maarska Vlada, idovi i iri slojevi graanstva ne
vjeruju u pobjedu Sila osovine i ne prieljkuju to. Nadaju se da e i Nijemci i Rusi
meusobno toliko iscrpiti snage jedni drugih da e Englezi, odnosno Amerikanci
praktino tako pobijediti u ratu da nee morati prihvatiti vee rizike. (Izvjee
njemakog poslanika Veesenmayera nakon 19. oujka 1944. godine)
Ma minden jzan esz ember eltt nyilvnval, hogy Nmetorszg elvesztette a

hbort. Minden kormnynak, amely felels az orszg sorsrt, le kell vonnia a
konzekvencikat ebbl a tnybl, amint azt a nagy nmet llamfrfi, Bismarck is
megmondta: egyetlen nemzet sem kteles felldozni magt szvetsgesnek
oltrn. (Horthy Mikls kormnyz beszde 1944. oktber 15-n)
Danas je za svakoga ovjeka koji trezveno misli jasno da je Njemaka izgubila rat.
Svaka vlada koja je odgovorna za sudbinu drave, iz te injenice mora izvui
zakljuke kako je to veliki njemaki dravnik Bismarck rekao: nijedan se narod nije
duan rtvovati na oltaru svoga saveznika. (Govor guvernera Miklsa Horthyja 15.
listopada 1944. godine)

Tvrdnje Istinita Lana
a) Njemake su jedinice branile Budimpetu do zadnjih snaga, zato je X

glavni grad pretrpio ... tete od onih u provinciji.
b) Nijemci su bili nepovjerljivi prema Maarskoj, to odraava X
.............. izvjee.
c) Govor guvernera Miklsa Horthyja ..., predvia X
prijekid vatre s neprijateljskim dravama.
d) Odluujua veina maarskog puanstva 1944. godine ........................... X
u njemaku pobjedu.
4 boda
10. Zadatak se odnosi na razdoblje poslije 1945. godine.
U tabeli znakom X oznaite onaj niz podataka iz kojih se mogu izvui zakljuci
formulirani u tabeli! (Po elementu 0,5 boda.)
1. niz podataka
Podjela aktivnih uposlenika po

karakteru njihove djelatnosti (%)
Godina Fiziki Intelektualni Samostalni lan obitelji koji
pripomae
1949. 35,5 9,6 54,9
1960. 59,4 17,2 23,4
1970. 70,1 24,6 5,3
2. niz podataka
Stanje po kolskoj spremi izmeu 1949. i 1970. godine (%)

Godina 4.-5. 6.-7. 8. razred Srednja Srednja kola visokog
razred razred struna kola stupnja
1949. 19,9 44,4 13,6 3,3 1,2
1960. 16,5 39,9 21,7 5,1 1,9
1970. 12,2 31,6 28,5 4,8 9,4 3,2

3. niz podataka
Godina Ukupni broj stanovnika Broj stanovnika

(1000 kom.) na 100 stanova
1949. 2467 366

1960. 2758 343
1970. 3122 318
1980. 3542 292
Zakljuci 1. niz 2. niz 3. niz Nijedan

podataka podataka podataka
a) 1960-ih godina je zapoljavanje ena
postalo uobiajena pojava.
b) Razina u kolovanosti puanstva se
kontinuirano poveavala.
c) Tijekom 1950-ih godina je broj stanova
u znatnom porastu.
d) Period intenzivnog gospodarskog
razvitka je zahtijevao poveanje broja
intelektualnih zanimanja.
e) Najdinaminija stanogradnja odvijala se
tijekom 1960-70-ih godina.
f) U tom razdoblju je znatno poveana
veliina (broj soba) stanova.
3 boda

11. Zadatak se odnosi na institucionalni sustav Europske unije.

Rijeite zadatak pomou crtea i svojih spoznaja!
EURPAI
TANCS
Eurpai Tancs Vijee Europe; dntsek odluke; Az Eurpai Uni Tancsa Vijee Europske
unije; lland kpviselk bizottsga Odbor stalnih zastupnika; egyeztets usuglaavanje;
Munkacsoportok Radne grupe; Gazdasgi, Szocilis Bizottsg Gospodarski i socijalni odbor;
Albizottsgok Pododbori; vlemny miljenje; javaslat prijedlog; mdostott javaslat
izmijenjen i dopunjen prijedlog; Bizottsg Odbor; Figazgatsgok Glavna ravnateljstva; Eurpai
Parlament Europski parlament; Bizottsgok Odbori

a) Pomou gornjeg crtea dopunite manjkavi crte! (Po elementu 0,5 boda.)
3.
1.
2.
Eurpai Tancs Vijee Europe; tagllamok llam- s kormnyfi klgyminiszterei + bizottsg elnke
predsjednici, predsjednici vlada, ministri vanjskih poslova drava lanica + predsjednik odbora; politikai
irnyvonalak kijellse odreivanje politikih smjernica; Az Eurpai Uni intzmnyei Institucije
Europske unije; konzultci, egyttmkds, egytt dnts, hozzjruls konzultacija, suradnja,
zajedniko donoenje odluke, davanje suglasnosti; dnts odluka; javaslat prijedlog; ajnlsok
preporuke; a Bizottsg megvlasztsa, ellenrzse izbor i nadzor Odbora; Gazdasgi, Szocilis Bizottsg
Gospodarski i socijalni odbor; Rgik Bizottsga Odbor regija; Eurpai Brsg Europski sud;
ellenrzs kontrola; Eurpai Szmvevszk Europski revizijski sud; pnzgyek ellenrzse kontrola
financija
b) Kada je osnovana Europska ekonomska zajednica? (EEK) (0,5 boda)
.
c) Imenujte na koje se dvije institucije Europske unije odnose opisi! (Po elementu 1 bod.)
1) Nazivaju ga i vladom Europske unije, jer mu je zadaa davanje prijedloga za donoenje
novih zakona, da sprovede odluke koje je donijelo Vijee ministara i da obrati pozornost na to
da li se drave lanice pridravaju zajednikih regulativa. Institucija EU za davanje
prijedloga, za pripreme donoenja odluka, izvrna institucija i institucija za nadzor, iako joj je
izvrna i zakonodavna kompetencija ogranienih razmjera.
.
2) Njegova je glavna zadaa nadzor i kontrola realizacije zajednikog prorauna, lustracija

knjigovodstva EU, odnosno pripravljanje godinjeg izvijea o bilo kojoj instituciji, revizija
financija EU, kontrola proraunskih pravila.
.
4 boda

12. Zadatak se odnosi na poratnu povijest Maarske.

Rijeite zadatke pomou izvora i svojih spoznaja! (Po elementu 1 bod.)
a) Dopunite podatke tabele pomou teksta!
Omjer umirovljenika i onih s naknadom, 1952.-1994.
Godina Godinji prosjek Puanstvo Aktivnih
(tisua osoba) upsolenika
u%
1952. 1. otpr. 5,8 12,8
1960. 759 7,6 16,2
1970. 1415 13,7 28,3
1980. 2058 2. otpr. 40,6
1990. 2520 24,3 52,6
1994. 2972 29,0 80,3
A ktelez trsadalombiztostsba bevont s nyugdjjogosult lakossg arnya 1952-

ben mg nem haladta meg a 4,4 milli ft, azaz az sszlakossg felt. A nyugdjasok
szma csak a lakossg 5,8%-t tette ki. [] Ezt kveten a ktelez
trsadalombiztosts gyakorlatilag mindenkire kiterjedt. [] A nyugdjkorhatrt a
frfiak esetben 60, a nk esetben 55 vben llaptottk meg, s a nyugdj sszegt a
szolglati idtl s az tlagfizetstl tettk fggv. A nyugdjasok szma s a
nyugdjak sszege mindezek kvetkeztben rendkvl gyorsan ntt. 1960 s 1980
kztt a nyugdjasok szma tbb mint megktszerezdtt, s arnyuk ezzel az
ssznpessg 8%-rl 19%-ra ntt. A kifizetett nyugdjak sszege ugyanezen id
alatt vi 4,4 millird forintrl 26,8 millirdra emelkedett, teht meghatszorozdott. A
nyugdjak 29%-t 1980-ban a munkavllalk ltal fizetett nyugdjjrulk fedezte. A
tbbit az llami kltsgvets biztostotta. (Romsics Ignc nyomn)
Omjer stanovnitva ukljuen u okvire drutvenog osiguranja i onih s pravom na
mirovinu 1952. godine nije prelazio brojku od 4,4 milijuna osoba, to jest polovinu
cjelokupnog puanstva. Broj umirovljenika je inio samo 5,8% stanovnitva. [...]
Nakon toga je obvezatno drutveno osiguranje proireno gotovo na svakoga. [...] Kao
vrijeme za odlazak u mirovinu, u sluaju mukih ustanovljeno je 60 godina, a za ene
55 godina, a iznos mirovine ovisio je vremenu provedenog u radnom odnosu i o
prosjenoj plai. Broj umirovljenika i iznosi mirovina su usljed toga izuzetno brzo
rasli. Broj umirovljenika se izmeu 1960. i 1980. godine vie nego udvostruio, a
njihov je omjer u odnosu na ukupno stanovnitvo s 8% porastao na 19%. U isto je
vrijeme godinja isplata mirovina s 4,4 milijardi forinti porasla na 26,8 milijardi,
dakle est puta vie. 29% mirovina 1980. godine osigurano je od doprinosa uposlenih
za mirovinsko osiguranje. Preostali dio je osiguran iz dravnog prorauna.
(Po Ignacu Romsicsu)
b) Odredite iz kojih su izvora osigurana novana sredstva za mirovinu u 1980-im
godinama!
1.
2. 4 boda

II. TEKSTUALNI ZADACI S RAZLAGANJEM
Proitajte pozorno!
Od sljedeih zadataka morate razraditi ukupno tri.

Morate izabrati na osnovi sljedeih pravila:
Mora se razraditi:
jedan zadatak u svezi s opom povijeu,
dva zadatka jedan kratak i jedan dugaak razliitih razdoblja,
u svezi s maarskom povijeu.
Prouite pozorno zadatke!

Redni Tip
Razdoblja, teme
broj zadatka
Opa 13. Rana kolonizacija Amerike kratak
povijest
14. Savezniki sustavi kratak
15. Doseoba Maara kratak
16. Borbe Jnosa Hunyadija/Sibinjanin Janka dugaak
Maarska 17. Travanjski zakoni kratak
povijest
18. Narodnosti u razdoblju dualizma dugaak
19. Vanjska politika izmeu dvaju svjetskih
kratak
ratova
20. Demokratske promjene (Promjena sustava) dugaak
Za pomo dat emo vam mogue konbinacije rednih brojeva pravilno izabranih
zadataka. Oznaite jedan stupac sljedee tabele!
Zaokruite slovni znak izabranog stupca!
Tip zadatka A B C D E F G H I J K L
kratak 13. 13. 13. 13. 13. 13. 14. 14. 14. 14. 14. 14.
kratak 15. 15. 17. 17. 19. 19. 15. 15. 17. 17. 19. 19.
dugaak 18. 20. 16. 20. 16. 18. 18. 20. 16. 20. 16. 18.
Mogu se vrednovati samo zadaci izabrani sukladno pravilima! Nakon zadataka navedeni su
kriteriji za vrednovanje, broj postignutih bodova odreuje profesor koji ispravlja radnje.
Od zadataka razradite samo izabrana tri, ostalo ostavite prazno!

Prije razrade zadataka prouite uputu na stranici br. 2!
Prilikom zgotovljavanja odgovora moe se raditi skica!

13. Zadatak je u svezi s ranom kolonizacijom Amerike. (kratak)

Koritenjem izvora i svojih spoznaja predstavite posljedice zemljopisnih otkria na
amerikom kontinentu u XVI. stoljeu! Otkrijte karakteristike procesa koji su
uslijedili u gospodarstvu, lokalnom drutvu i kulturi! Koristite Povijesni atlas!
Rudnik plemenitih metala u Peruu
Kubban egy trzsfnk sszegyjttte npt, egy kosrka aranyat mutatott nekik
s gy szlt: Ez a keresztnyek istene, dobjuk a folyba, mert ha nlunk talljk,
meglnek rte mindannyiunkat. gy is tettek, aztn meneklni prblt az egsz
trzs. Utolrtk, bekertettk ket. A fnkt oszlophoz ktttk, hogy elevenen
meggessk. Ekkor egy Ferencrendi szerzetes a mi hitnkrl beszlt neki. A fnk
hallgatta, aztn csak ennyit krdezett: Keresztnyek jutnak-e a ti
mennyorszgotokba? S mikor a szerzetes igennel felelet a fnk elfordtotta a fejt:
Akkor nem veszem fel a keresztsget, jussak inkbb a pokolba, minthogy a
msvilgon is egytt legyek veletek. (Las Casas: Az indinok trtnete)
Na Kubi je poglavica okupio svoj narod, pokazao im jednu koaricu zlata i rekao:
Ovo je bog krana, bacimo ga u rijeku, jer ako ga pronau kod nas zbog njega e
nas sve poubijati. Tako su i postupili, a zatim je cijelo pleme pokualo bjeati.
Poglavicu su zavezali za stup da bi ga ivog spalili. Tada mu je jedan fratar
franjevakog reda poeo govoriti o naoj vjeri. Poglavica ga je sluao, a zatim samo
upitao: Dospijevaju li krani u va raj? I kada je redovnik odgovorio s da,
poglavica je okrenuo glavu i rekao: Onda neu primiti kranstvo, bolje i da
dospijem u pakao nego i da na drugom svijetu budem zajedno s vama (Las Casas:
Povijest Indijanaca)

Stanovnitvo Srednje Amerike (procjena)
1520. 11 milijuna
1540. 6,4 milijuna
1565. 4,4 milijuna
1597. 2,5 milijuna
Broj stanovnika se od XVII. stoljea opet poeo poveati.
A spanyolok szp lovakon lve, lndzskkal s karddal felfegyverkezve, az oly
rosszul felszerelt ellensget csak megvetssel illettk. Bntetlenl kvettk el szrny
mszrlsaikat vrosokban s falvakban; sem kort, sem nemet, sem asszonyt, sem
gyermeket nem kmltek.(Las Casas: Az indinok trtnete)
panjolci su jaui lijepe konje, naoruani kopljima i sabljama, prezirali tako slabo
naoruane protivnike. Nekanjeno su izvrili strahovita klanja po selima i
gradovima, ne imajui obzira niti prema starcima, niti prema spolu, niti enama, niti
djeci. (Las Casas: Povijest Indijanaca)
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
Broj Broj
mogue osvojenih
Kriteriji
osvojivih
bodova
azumijevanje zadatka 4
Orijentacija u vremenu i prostoru 4
Uporaba strunog nazivlja 4
Koritenje izvora 4
Otkrivanje imbenika koji formiraju dogaaje 6
Konstrukcija, jezina pravilnost 2
Sveukupni broj bodova 24
DJELITELJ 2
Broj ispitnih bodova 12

14. Zadatak je u svezi sa saveznikim sustavima. (kratak)

Pomou izvora i svojih spoznaja predstavite odnos snaga u I. svjetskom ratu!
Usporedite gospodarske snage pojedinih saveza i njihove posljedice na izglede u
ratu!
Nacionalni dohodci, broj stanovnika, dohodak po glavi stanovnika velesila 1914. godine
Drava Nacionalni dohodak Broj stanovnika Dohodak po glavi
(milijardi $) (milijuna osoba) stanovnika ($)
Sjedinjene Drave 37 98 377
Velika Britanija 11 45 244
Francuska 6 39 153
Japan 2 55 36
Italija 4 37 108
Rusija 7 171 41
Njemaka 12 65 184
Austro-Ugarska 3 52 57
Az els vilghbor hadszatt teljesen j trvnyszersg szabta meg. Kiderlt,

hogy a gyzelem ha eltekintnk a megegyezses lezrs politikai lehetsgtl
csak az ellenfl erinek felmorzsolsval lehetsges, s csakis akkor, ha az ellenfl
mr arra az ellenllsra sem kpes, amelyre a stabil vdelem az ellenfl nagyobb
erivel szemben is lehetsget ad. E felismers 1914 vgre mindkt oldalon tbb-
kevsb vilgoss vlt a katonai vezetk eltt. (20. szzadi egyetemes trtnet. 1999.)
Strategija ratovanja u I. svjetskom ratu odreena je jednom sasvim novom

zakonitou. Ispostavilo se da je ne uzimajui u obzir politiku mogunost
sporazumnog okonanja pobjeda ostvariva samo satiranjem neprijateljskih snaga, i
samo onda ako neprijatelj nije sposoban niti na onaj otpor na koji stabilna obrana daje
anse i u odnosu na jae snage neprijatelja. Ta je spoznaja krajem 1914. godine za
zapovjednike vojski s obje strane manje-vie postala jasna. (Opa povijest 20. stoljea,
1999.)
Nmetorszg a kilencvenes vekben meghirdetett vilgpolitikai ambciihoz csak

olyan szvetsgi szisztmval rendelkezett, amely trekvseiben s hatalmi
hatsugarban elssorban az eurpai kontinenshez ktdtt. Mg a bismarcki
kontinentlis clokat megfelel hatalmi rendszer tmogatta, addig a vilmosi
vilgpolitika vltozatlanul a bismarcki eurpai politikhoz kiptett rendszert tudta
hasznlni. (Ormos Mria Majoros Istvn: Eurpa a nemzetkzi kzdtren. 2003.)
Njemaka je uz svoje svjetskopolitike ambicije objavljene devedesetih godina imala

samo takav savezniki sustav koji se po svojim nastojanjima i po dosegu sile, u
prvom redu, vezuje uz europski kontinent. Dok je bismarkke kontinentalne ciljeve
podravao odgovarajui sustav vlasti, dotle je viljemska svjetska politika, bez
promjene, mogla koristiti sustav izgraen na Bismarckovu europsku politiku.
(Mria Ormos Istvn Majoros: Europa na meunarodnom bojitu, 2003.)

1. 2.
3.
1. Nagy-Britannia Velika Britanija, Nmetorszg Njemaka, Oroszorszg Rusija, Franciaorszg

Francuska, Ausztria-Magyarorszg Austro-Ugarska, Olaszorszg Italija, Romnia Rumunjska; 2.
Nagy-Britannia Velika Britanija, Nmetorszg Njemaka, Oroszorszg Rusija, Franciaorszg
Francuska, Ausztria-Magyarorszg Austro-Ugarska, Olaszorszg Italija, Romnia Rumunjska; 3.
Nagy-Britannia Velika Britanija, Nmetorszg Njemaka, Oroszorszg Rusija, Franciaorszg
Francuska, Ausztria-Magyarorszg Austro-Ugarska, Olaszorszg Italija, Szerbia Srbija, Romnia
Rumunjska, Bulgria Bugarska, Trkorszg Turska
Europski savezniki sustavi u vrijeme Bismarcka [1.], na prekretnici XIX. i XX. stoljea [2.] i
tijekom I. svjetskog rata [3]
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...

...
...
...
Broj Broj
mogue osvojenih
Kriteriji
osvojivih
bodova
Razumijevanje zadatka 4
Koritenje izvora 4
Otkrivanje imbenika koji formiraju 6
dogaaje
DJELITELJ 2
15. Zadatak je u svezi s doseobom Maara. (kratak)

Predstavite i analizirajte na osnovi izvora i svojih spoznaja razloge i prethodne
dogaaje zauzea domovine!
A magyarok beteleplsnek irnya smjer doselidbe Maara; Magyar hadjrat Ratni pohod Maara
Vereckei-hg klanac Verecke; Tatr hg klanac Tatr; Krptok Karpati; Dnyesztar Dnjestar; Etelkz
(Magyarok) Etelkz (Maari); Besenyk Peenjezi; Bks-szoros tjesnac Bks; Ojtozi-szoros tjesnac
Ojtozi; Bodzai-szoros tjesnac Bodzai; Brazalawspurc (Pozsony) Brazalawspurc (Poun); Bolgrok
Bugari; Duna Dunav; Drva Drava; Szva Sava; Adriai-tenger Jadransko more; Fekete-tenger Crno
more
Doseoba Maara

Kronologija:
895.-900. Maari pod vodstvom rpda zaposjedaju istonu polovicu Karpatskog bazena.
900. Maari osvajaju Zadunavlje i napadaju Bavarsku.
Bavarski markgrof ih zaustavlja kod Ennsburga.
907. Istoni franaki kralj ini pokuaj vraanja Zadunavlja.
Kod Brazalawspurca doivi razorni poraz.
Umire knez rpd.
Ezutn [Blcs] Le, a Krisztus-szeret s dics csszr hvsra [a magyarok]

tkelvn a Dunn s megtmadvn Simeont, teljesen legyztk, s iramukban
egszen Preszlavig hatoltak, s bezrvn t Mundraga vrba, visszatrtek sajt
fldjkre. Abban az idben Levente, rpd fia volt a fejk. Miutn azonban Simeon
jbl kibklt a rmaiak csszrval s btorsgban rezte magt, a besenykhz
kldtt s megegyezett velk, hogy leverik s megsemmistik a trkket
[magyarokat]. s amikor a trkk hadjratra mentek, a besenyk Simeonnal a trkk
ellen jttek, csaldjaikat teljesen megsemmistettk, s a fldjk rzsre
htrahagyott trkket gonoszul kiztk onnt. Miutn pedig a trkk visszatrtek, s
fldjket ilyen pusztn s feldlva talltk, letelepedtek arra a fldre, melyen ma is
laknak, s amelyet mint mondottuk, a folyk fenti elnevezse szerint neveznek. Azt a
helyet pedig, amelyen a trkk korbban voltak, az ott keresztlmen foly nevrl
Etelkznek nevezik, s mostanban a besenyk lakjk. A trkk pedig a besenyktl
elzetve, elmentek s letelepedtek arra a fldre, amelyen most laknak.
(Bborbanszletett Konstantin: A birodalom kormnyzsrl, 952 krl)
Zatim su na poziv Leona [Mudrog] slavnog cara koji ljubi Krista, preavi [Maari]
Dunav i napadnuvi Simeona i potpuno ga pobijedivi, u svojoj brzini prodrijeli ak
do Preslava, i zatvorivi ga u Mundraginu tvru vratili se u svoju zemlju. U ono im
je vrijeme bio poglavar Levente, sin rpdov. Meutim, budui da je Simeon
ponovno sklopio mir sa carem Rimljana i osjetio se hrabrim, poslao je Peenjezima i
dogovori s njima da e potui i unititi Turkmene [Maare]. I kada su Turkmeni
krenuli u vojnu, Peenjezi su im se zajedno sa Simeonom suprostavili, njihove obitelji
sasvim unitili i Turkmene koji su tamo ostavljeni radi uvanja zemlje zloudno
izgonili. Nakon to su se Turkmeni vratili i naili na svoju pustu i razorenu zemlju,
nastanili su zemlju gdje se i sada nalaze, koja je, kao to smo ve rekli dobila ime po
gore navedenim imenima rijeka. Ono mjesto pak, na kojom su Turkmeni ranije bili
nazivaju Etelkzm po rijeci koje ga presijeca, a u dananje ga vrijeme nastanjuju
Peenjezi. A Turkmeni su pak progonjeni od Peenjeza naselili onu zemlju gdje i
danas prebivaju. (Konstantin Porfirogenet: O upravljanju carstva, oko 952.)
Akkor a ht fejedelmi szemly, akiket htmagyarnak hvtak mindkt nembeli

hznpkkel egytt a halicsi oroszok tancsra s segtsgvel elindultak Pannonia
fldjre. gy keltek t a Havasokon, s szlltak al Ung vidkre. Mihelyt
megrkeztek oda, az els elfoglalt helysget Munkcsnak neveztk el, mivel oly nagy
fradsggal jutottak el az ltaluk htott fldre. Akkor, hogy fradalmaikat
kipihenjk, 40 napon t ott maradtak, s rendkvl megtetszett nekik az a vidk. A
fld laki pedig, a szlvok, rteslvn rkezskrl, nagyon megijedtek, s nknt
meghdoltak lmos fejedelemnek [] (Anonymus: Gesta Hungarorum)

Onda je sedam knezova koje su zvali htmagyar sa svojim ukuanima oba spola,
na savjet i uz pomo halikih Rusa krenuli prema zemljama Panonije. Tako su preli
preko Havasa i spustili se u podruje Unga. Odmah nakon to su tamo stigli prvo
zaposjednuto mjesto nazvali su Munkcsom, jer su s toliko velikim naporom stigli do
za njih tako eljene zemlje. Onda su, da bi se odmorili, tamo ostali 40 dana te im se
jako svidio taj kraj. A stanovnici pak zemlje, Slaveni su se, saznavi o njihovom
dolasku, jako uplaili i dobrovoljno pokorili knezu lmosu [] (Anonymus: Gesta
Hungarorum)
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
Broj Broj
Kriteriji mogue osvojenih
osvojivih
bodova
Koritenje izvora 4
dogaaje
DJELITELJ 2

16. Zadatak je u svezi s protuturskim borbama Hunyadijevih/Sibinjanina. (dugaak)

Na osnovi izvora i svojih spoznaja analizirajte ciljeve i rezultate protuturskih borbi
Jnos Hunyadija/Sibinjanin Janka! Svojim odgovorom obuhvatite i predstavljanje
meunarodnih politikih i vojnih odnosa snaga! Koristite i Povijesni atlas!
Magyarorszg hatra granica Maarske, Trk Birodalom hatra granica Turskog Carstva, a hossz
hadjratban felszabadtott terlet u dugom ratnom pohodu osloboeno podruje, Hunyadi hadjratai
1442, 1443, 1444, 1448 Hunyadijevi ratni pohodi 1442., 1443., 1444., 1448.
Magyarorszg Maarska, Moldva Moldavija, Havasalfld Vlaka, Vaskapu-hg klanac Vaskapu,
Nndorfehrvr Beograd, Bosznia Bosna, Szerbia Srbija, Rigmez Kosovo polje, Bulgria
Bugarska, Dalmcia Dalmacija, Szfia Sofija, Szlatica-hg klanac Slatica, Albnia Albanija,
Trk Birodalom Tursko Carstvo, Fekete-tenger Crno more, Duna Dunav, Drva Drava, Szva
Sava
Vojni pohodi Jnos Hunyadija/Sibinjanin Janka voeni protiv Turaka
Magyarorszgnak nincs annyi ereje, hogy az ellensget megsemmistse, ugyanakkor

kikerlni sem tudja, teht nincs ms kit, mint a tovbbi harc. s hogy ezt sikerrel
tudja-e folytatni nagyon ktsges. Ha pedig valami katasztrfa kvetkeznk be, az
egsz keresztnysget rt gyalzat, szerencstlensg most mg csak a magyarokat
sjtan, de azokra, akik cserbenhagytk, joggal fog visszatni, s rjuk a jelenleginl
sokkal nagyobb katasztrfa fog gyalzattal tetzve vrni. s vgl mltatlanul
hivatkoznak a magyarsg nagy erejre azok, kik nehzsgeit lekicsinyelve ki akarnak
bjni ktelezettsgeik all. A napokban egszen friss rteslseket kaptunk arrl,
hogy ellensgnk ismt hborba kszl, tmadni akar. Oly hborra kszl, hogy
elszr a szomszdos orszgok hatrait zzza szt. Ha teht makacsul kitart
szndka s vakmersge mellett, akkor mindennket sztdlja, elpuszttja [].
(Vitz Jnos kancellr beszde a nmetjhelyi kongresszuson, 1455)

Maarska nema toliko snage da uniti neprijatelja, u isto vrijeme ni izmaknuti mu
se ne moe, dakle, nema drugog izlaza do nastavljanja borbe. A da to s uspjehom
moe nastaviti jako je dvojbeno. Ako bi pak uslijedila katastrofa, sramota cijeloga
kranskoga svijeta, udes koji bi sada pogodio Maare, a onima koji su ih iznevjerili
e pravom uzvratiti te na njih eka jo vea katastrofa i sramota od sadanje. I na
kraju se nedostojno pozivaju na velike snage Maara oni, koji omalovaavajui svoje
potekoe nastoje izbjei svojim obvezama. Ovih smo dana dobili sasvim nove vijesti
o tome da se na neprijatelj sprema ratovati, eli nas napasti. Sprema se na takav rat
u kojem e prvo razoriti granice susjednih zemalja. Ako e, dakle, uporno slijediti
svoje namjere i drskost sve e nae razoriti i unititi [...]. (Govor kancelara Jnosa
Vitza na kongresu u Nmetjhelyu, 1455.)
Magyarorszg nagy orszg, sok ereje van s sok frfija, de a trk kizsre s
Eurpa visszaszerzsre nagyobb hatalomra van szksg, [] a trk 70 ezer ember
vesztesgt sem rzi meg, ha zsiai seregeit t tudja hozni Eurpba. (Aeneas Silvius
Piccolomini, XV. sz. kzepe)
Maarska je velika zemlja, s puno snage i puno mukih, ali za izgon Turaka i
vraanje Europe treba vea sila, [...] Turin nee ni osjetiti gubitak od 70 tisua ljudi
ako svoje azijske snage bude mogao prenijeti u Europu. (Aeneas Silvius Piccolomini,
sredina XV. st.)
Kornak valamennyi halandja kzl arra a dicssgre jutott, hogy mivel mi sem
hinyzik belle az ernyek kzl, melyekkel a legkivlbb hadvezreknek kitnnik
illik, s ezrt vagyont roppant md megnvelhette volna, ha lelkt uralomvgy nti
el, mgis egyedl a keresztny np ellensgeivel szemben viselt harcot, holott nem
ritkn az ernyeire irigy s ezrt vgveszedelmre igyekv keresztnyekkel kellett
megkzdenie azok slyos krra. (Pietro Ransano Hunyadi Jnosrl, XV. szzad)
Od svih smrtnika svoga doba je doao do te slave, budui da u njemu ne manjka

nita od onih krijeposti koje prilie najizvrsnijim vojskovoama, te je stoga da mu je
duom zagospodarila elja za vladanjem mogao svoj imetak neizmjerno poveati,
ipak je sam vodio rat protiv neprijatelja kranskog naroda, premda se nerijetko
morao boriti protiv, na njihovu veliku tetu, na njegove krijeposti zavidnim
kranima koji su se trudili gurnuti ga u konaan pogibelj. (Pietro Ransano o Jnosu
Hunyadiju/Sibinjanin Janku, XV. stoljee)
Vgre elrkezett a nyrnak az a szakasza, mikor a zld kalszfejnek szemei

kibontakoznak s rni kezdenek, midn a trkk csszra rettenetes ostrommal
szllotta meg Nndorfehrvrt. [] Az orszg minden rszbe hre szllt az
elkeseredett, hatalmas ostromnak: Magyarorszg furai azonban tunyn, mintha
aludnnak, nem kldtek fegyveres oltalmat a veszend vrnak. [] A magyarok
vitz, lelkes tmadsa hamar megzavart minden trk csapatot, s htat adva
megfutottak. [] Az j sr sttje alatt maga a csszr is megfutott tborbl, szt
nem szlva errl senkinek. [] Tulajdon npe mrhetetlen sokasgnak veszte utn,
megtrt hazjba, de rossz nven vette, ha ezutn brki is emlegette eltte a vr
nevt. (Thrczi Jnos krnikja)

Napokon je stiglo ono doba ljeta kada se sjemenje zelenih klasa poelo razvijati i
sazrijevati, dok je car Turaka strahovitom opsadom zaposjeo Beograd. [...] U svaki
dio drave je dospjela vijest o ogorenoj i velikoj opsadi: velikai Maarske pak
mlitavo, kao da spavaju, nisu poslali oruanu zatitu tvravi koja propada. [...]
Viteki, srani napad Maara je ubrzo zbunio sve turske ete, te su okrenivi se, dali
petama vjetra. [...] I sam je car pod okriljem tamne noi pobjegao iz svoga tabora, ne
rekavi nikome nita. [...] Nakon neizmjernih gubitaka vlastitoga naroda se vratio u
svoju domovinu, ali je zamjerio ako je itko nakon toga pred njime spomenuo ime
tvre! (Kronika Jnos Thrczija)
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...

...
...
...
...
...
Broj Broj
Kriteriji mogue osvojeni
osvojivih h
bodova
Koritenje izvora 8
dogaaje
DJELITELJ 2
17. Sljedei zadatak se odnosi na Travanjske zakone 1848. godine. (kratak)
Na osnovi izvora i svojih spoznaja predstavite karakteristike uvedenog izbornog
prava!
Ocijenite znaaj zakonskih promjena!
A jelen v folyama alatt a IV-ik trvnycikk rtelmben Pesten tartand

legkzelebbi orszggylsre kikldend kveteknek npkpviselet alapjn
vlasztsra nzve ideiglenesen kvetkezk rendeltetnek:
1. Politikai joglvezetet azoktl, kik annak eddig gyakorlatban voltak,
elvenni, a jelen orszggyls hivatsnak nem rezhetvn, mindazok, kik a
megykben s szabad kerletekben az orszggylsi kvetek vlasztsban eddig
szavazattal brtak, e jog gyakorlatban ezennel meghagyatnak.
Ezeken kvl:
2. Az orszgnak s kapcsolat rszeknek mindazon bennszletett, vagy
honostott, legalbb 20 ves, s sem atyai, sem gymi, sem gazdai hatalom, sem
pedig elkvetett hsgtelensg, csempszkeds, rabls, gyilkols s gyjtogats
miatt fenytk alatt nem lev lakosai, a nket kivve, trvnyesen bevett
vallsklnbsg nlkl, vlasztk:
a) Kik szabad kirlyi vrosokban, vagy rendezett tanccsal elltott kzsgekben
300 ezst forint rtk hzat vagy fldet, egyb kzsgekben pedig eddigi rbri
rtelemben vett 1/4 telket vagy ezzel hasonl kiterjeds birtokot, kizr tulajdonul
vagy hitveseikkel, s illetleg kiskor gyermekeikkel kzsen brnak.
b) Kik mint kzmvesek, kereskedk, gyrosok telepedve vannak, ha tulajdon
mhellyel vagy kereskedsi teleppel, vagy gyrral brnak, s ha kzmvesek,
folytonosan legalbb egy segddel dolgoznak.

c) Kik, habr a fentebbi osztlyokba nem esnek is, sajt fldbirtokukbl vagy
tkjkbl ered 100 ezst forint venknti lland s biztos jvedelmet kimutatni
kpesek.
d) Jvedelmkre val tekintet nlkl a tudorok, sebszek, gyvdek, mrnkk,
akadmiai mvszek, tanrok, a magyar tuds trsasg tagjai, gygyszerszek,
lelkszek, segdlelkszek, kzsgi jegyzk s iskolatantk, azon
vlasztkerletben, melyben lland laksuk van.
e) Kik eddig vrosi polgrok voltak, ha a fentebbi pontokban lert kpessggel
nem brnak is.
3. Vlaszthat mindaz, ki vlaszt, ha letnek 24-ik vt betlttte, s a
trvny azon rendeletnek, miszerint trvnyhozsi nyelv egyedl a magyar,
megfelelni kpes. (1848. vi V. trvnycikk az orszggylsi kveteknek npkpviselet
alapjn vlasztsrl)
Tijekom ove godine sukladno l. IV. zakona, poslanicima koji se alju na sljedee
zasjedanje Dravnog sabora u Peti na osnovi narodnog zastupnitva u pogledu
izbora privremeno se nareuje sljedee:
1. Politika se prava od onih koji su ih do sada uivali oduzeti, ne osjeajui
zanimanje sadanjeg Dravnog sabora, svi oni koji su u upanijama i na slobodnim
okruzima na izborima poslanika imali pravo glasa, ovime zadravaju ta prava.
Osim toga:
2. Svi oni uroeni ili naturalizirani stanovnici zemlje i njenih pridruenih dijelova
koji imaju najmanje 20 godina i nisu ni pod oinskom, niti pod skrbnikom, niti pod
gazdinskom kaznom, niti su pod kaznom zbog nevjere, krijumarenja, pljake,
ubojstva i paljevine, osim ena, bez zakonskih razlika vjeroispovijesti, su birai:
a) Koji u slobodnim kraljevskim gradovima ili u selima s ureenim savjetima
posjeduju kuu ili zemlju u vrijednosti od 300 srebrnih forinti, u ostalim pak selima u
dananjem urbarijalnom smislu iskljunim vlasnitvom ili zajedno sa svojim
suprunicima ili maloljetnom djecom posjeduju zemljita.
b) Koji su nastanjeni kao obrtnici, trgovci, tvorniari (vlasnici tvornica), ako imaju u
vlasnitvu radionicu ili stovarite za trgovinu ili tvornicu, i ako su obrtnici da rade
bez prijekida s najmanje jednim egrtom.
c) Koji iako ne spadaju u gore navedene klase, od svojih zemljinih posjeda ili
kapitala mogu iskazati godinji siguran prihod od 100 srebrenih forinti.
d) Bez obzira na njihove prihode znanstvenici, kirurzi, odvjetnici, inenjeri, umjetnici
akademci, uitelji, lanovi Drutva maarskih znanstvenika, ljekarnici, sveenici,
kapelani, seoski biljenici i kolski uitelji u onim izbornim okruzima u kojima imaju
stalno prebivalite.
e) Koji su do sada bili graani gradova, iako nemaju gore opisane sposobnosti.
3. Izabran moe biti svatko tko moe birati, ako je napunio 24. godinu ivota i
udovoljava onoj uredbi zakona po kojoj je jedini jezik zakonodavstva maarski te je
tome sposoban udovoljiti. (V. lanak Zakona iz 1848. godine o izboru poslanika
Dravnog sabora na osnovi narodnog zastupnitva)

...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
Broj Broj
osvojivih h
bodova
Koritenje izvora 4
dogaaje
DJELITELJ 2
18. Zadatak je u svezi s narodnosnim odnosima u razdoblju dualizma. (dugaak)

Na osnovi izvora i svojih spoznaja samite glavne elemente pravnog statusa
narodnosti te karakteristike njihovog drutvenog, vjerskog i gospodarskog
poloaja! Ukaite na problematiku sloenosti narodnosnog pitanja! Koristite
Povijesni atlas!
Kronologija:
1868. Ugarsko-hrvatska nagodba, narodnosni zakon koji je izradio Jzsef Etvs.
1895. Prvi kongres maarskih narodnosti.
1896. Milenijske sveanosti u Budimpeti i diljem cijele drave.
1906. Na osnovi izbora 25 narodnosnih zastupnika ulazi u Parlament.
1907. Albert Apponyi potporu narodnosnih kola vezuje uz nastavu maarskog jezika.

nemzetisgiek narodnosti, magyarok Maari, arisztokrcia nagypolgrsg aristokracija

buroazija, kzprteg srednji sloj, parasztsgmunkssg seljatvoradnitvo
Narodnosna struktura maarskog drutva
Minthogy Magyarorszg sszes honpolgrai az alkotmny alapelvei szerint is

politikai tekintetben egy nemzetet kpeznek, az oszthatatlan, egysges magyar
nemzetet, melynek a hon minden polgra, brmely nemzetisghez tartozzk is,
egyenjog tagja; minthogy tovbb ezen egyenjogsg egyedl az orszgban
divatoz tbbfle nyelvek hivatalos hasznlatra nzve, s csak annyiban eshetik
kln szablyok al, amennyiben ezt az orszg egysge, a kormnyzat s
kzigazgats gyakorlati jelentsge s az igazsg pontos kiszolgltatsa szksgess
teszik; a honpolgrok teljes egyenjogsga minden egyb viszonyokat illeten
psgben maradvn, a klnfle nyelvek hivatalos hasznlatra nzve a kvetkez
szablyok fognak zsinrmrtkl szolglni:
1. A nemzet politikai egysgnl fogva Magyarorszg llamnyelve a magyar lvn,
a magyar orszggyls tancskozsai s gykezelsi nyelve ezentl is a magyar; a
trvnyek magyar nyelven alkottatnak, de az orszgban lak minden ms
nemzetisg nyelvn is hiteles fordtsban kiadandk []
3. Trvnyhatsgi [megyei, vrosi, kzsgi] gylsekben mindaz, aki ott szls
jogval br, akr magyarul szlhat, akr anyanyelvn, ha az nem magyar. []
8. A br [] a panaszt vagy krelmet a panasz vagy krelem nyelvn intzi el;
kihallgatst, tankihallgatst, szemlt s ms bri cselekmnyeket [] a perben ll
felek, illetve a kihallgatott szemlyek nyelvn eszkzli. []
14. Az egyhzkzsgek [] iskolikban az oktatsnak nyelvt tetszs szerint
hatrozhatjk meg. []
17. Az llam [] kteles az llami tanintzetekben a lehetsgig gondoskodni
arrl, hogy a hon brmely nemzetisg, nagyobb tmegekben egytt l polgrai az
ltaluk lakott vidkek kzelben anyanyelvkn kpezhessk magukat egszen
addig, hol magasabb akadmiai kpzs kezddik. []
26. Valamint eddig is jogban llott brmely egyes honpolgrnak ppen gy, mint a
kzsgeknek, egyhzaknak, egyhzkzsgeknek gy ezentl is jogban ll sajt
erejkkel vagy trsuls tjn als, kzp s fels tanodkat fellltani. (Az 1868. vi
XLIV. trvnycikkbl)

Kako svi dravljani Maarske i po osnovim naelima ustava u politikom smislu

ine jedan politiki narod, nedjeljiv i jedinstven maarski narod, iji je svaki
graanin, pripadao on bilo kojoj narodnosti ravnopravni lan; budui da ta
ravnopravnost u odnosu na, to je moda u dravi, slubenu uporabu vie vrsta
jezika, samo u onolikoj mjeri moe potpadati pod posebna pravila koliko to ine
jedinstvo drave, praktiki znaaj vlade i javne uprave te tono ispunjavanje
pravednosti; potpuna ravnopravnost dravljana glede svih drugih odnosa e, inei
cjelinu, pri slubenoj uporabi razliitih vrsta jezika, sljedea e pravila posluiti kao
mjerilo:
1. Uzimajui u obzir politiko jedinstvo naroda, budui da je dravni jezik
Maarske maarski jezik, jezik sastanaka i poslovodstva maarskog Dravnog
sabora je i od sada maarski jezik, zakoni se donose na maarskom jeziku, ali se
izdaju u ovjerenim prijevodima svih jezika narodnosti koje obitavaju u dravi [...]
3. Na sjednicama zakonskih vlasti [upanijska, gradska, seoska] svi oni koji imaju
pravo govorenja, mogu govoriti bilo maarski, bilo na materinskom jeziku ako on
nije maarski. [...]
8. Sudac [...] albu ili zamolbu rjeava na jeziku albe ili zamolbe; sasluanje,
susluanje svjedoka, oevid i druge sudske radnje [...] obavlja na jeziku sudionika u
sporu, odnosno na jeziku osoba koje su na sasluanju. [...]
14. Vjerske zajednice [...] u kolama jezik naobrazbe mogu odrediti po svome
izboru. [...]
17. Drava je [...] u dravnim obrazovnim ustanovama duna do razine mogunosti
brinuti o tome da se graani bilo koje narodnosti ove domovine koji ive u veem
broju na jednom mjestu u blizini svoga mjesta mogu obrazovati na materinskom
jeziku sve dotle gdje poinje via akademska naobrazba. [...]
26. Odnosno, kako je i do sada svaki pojedini graanin domovine isto kao i seoske
zajednice, upe, tako i od sada imaju pravo vlastitim snagama ili udruivanjem
osnovati nia, srednja ili visoka uilita. (Iz l. XLIV. Zakona iz 1868. godine)
1. Magyarorszg s Horvt-, Szlavn- s Dalmtorszgok egy s ugyanazon llami

kzssget kpeznek, mind az Felsge uralkodsa alatt ll tbbi orszgok, mind
ms orszgok irnyban. []
47. Mindazon trgyakra nzve, melyek ez egyezmnyben a kzs
orszggylsnek s kzponti kormnynak nincsenek fenntartva, Horvt-, Szlavn- s
Dalmtorszgokat mind a trvnyhozs, mind a vgrehajts krben teljes
nkormnyzati jog (autonmia) illeti. []
48. Horvt-, Szlavn- s Dalmtorszgok nkormnyzati joga ez okbl mind
trvnyhozsi, mind kormnyzati tekintetben kiterjed azon orszgok beligazgatsi,
vallsi s kzoktatsi gyeire s az igazsggyre, ide rtve a tengerszeti jog
kiszolgltatsn kvl a trvnykezst is, minden fokozatn. []
50. Az autonm orszgos kormnyzat ln Horvt-, Szlavn- s
Dalmtorszgokban a bn ll, ki a horvtszlavndalmt orszggylsnek felels.
[]
57. HorvtSzlavnorszgok hatrai kztt a kzs kormnyzat kzegeinek
hivatalos nyelvl is a horvt nyelv llapttatik meg. []

59. Kijelentetik tovbb, hogy HorvtSzlavonrszgok, mint kln
territriummal br politikai nemzet [lteznek] (Az 1868. vi XXX. trvnycikkbl)
1. Maarska i Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ine jednu te istu dravnu

zajednicu, kako u odnosu na ostale drave pod vlau Njegovog Velianstva, tako i u
odnosu prema drugim dravama. [...]
47. U odnosu na sve one predmete koji u Ugovoru nisu zadrana za zajedniki
dravni sabor i za sredinju vladu, Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji kako na polju
zakonodavstva tako i na polju izvrenja, pripada potpuno samoupravno pravo
(autonomija). [...]
48. Iz toga razloga samoupravna prava Hrvatske, Slavonije i Dalmacije se glede
kako zakonodavnih prava, tako prava u svezi s Vladom proteu na poslove u svezi s
unutarnjim poslovima, vjerom i javnim obrazovanjem, pravosuem ukljuujui i
osim izruivanja pomorskih prava i zakonodavstvo, na svim stupnjevima. [...]
50. Na elu autohtone dravne vlade u dravi Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji stoji
ban koji je odgovoran hrvatsko-slavonsko-dalmatinskom Dravnom saboru. [...]
57. Slubenim jezikom tijela zajednike vlade unutar granica Hrvatsko-slavonskih
drava odreuje se hrvatski jezik. [...]
59. Nadalje izjavljuju da su Hrvatsko-slavonske drave politiki narod [koje
opstoje] na posebnom teritoriju... (Iz l. XXX. Zakona iz 1868. godine)
...
...
...
...
.......
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...

...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
Broj Broj
mogue osvojeni
Kriteriji
osvojivih h
bodova
Koritenje izvora 8
dogaaje
DJELITELJ 2

19. Zadatak je u svezi s maarskom vanjskom politikom izmeu dvaju svjetskih

ratova. (kratak)
Na osnovi izvora i svojih spoznaja predstavite glavne karakteristike i ideje
koje su odredile vanjsku politiku Maarske izmeu 1921. i 1938. godine!
Koristite Povijesni atlas!
Kronologija:
1921. Maarsku primaju u Ligu naroda
1927. Talijansko-maarski ugovor o prijateljstvu
1933. Posjet Gyule Gmbsa Berlinu, Rimu
1934. Potpisivanje tripartitnog Maarsko-talijansko-austrijskog ugovora u Rimu
1938. urski program o naoruavanju
1938. Prva beka odluka
A Csehszlovk Kztrsasg elnke s felsge, Romnia kirlya megllapodnak

abban, hogy vdelmi szerzdst ktnek.
1. cikk Abban az esetben, ha a Magas Szerzd Felek egyikt Magyarorszg rszrl
nem provoklt tmads rn, a msik fl ktelezi magt, hogy a jelen Szerzds 2.
cikkben foglalt megllapods ltal meghatrozott mdon a megtmadott fl
vdelmre kel.
4. cikk Avgbl, hogy bks erfesztseiket sszhangba hozzk, a kt kormny
ktelezi magt, hogy a Magyarorszggal fennll kapcsolataikat rint klpolitikai
krdsekben egyetrten fog eljrni. (A Romn Kirlysg s a Csehszlovk Kztrsasg
szerzdse, 1921)
Predsjednik ehoslovake Republike i Njegovo Velianstvo kralj Rumunjske su se

sporazumjeli da e sklopiti Ugovor o obrani.
l. 1. U sluaju da jednu od Visokih Ugovornih Strana zadesi neizazvan napadaj od
Maarske, druga se strana obvezuje, da na nain kako je to opisano l. br. 2. ovoga
Ugovora, krene u obranu napadnute strane.
l. 4. U cilju usuglaavanja mirovnih napora dvije se vlade obvezuju da e u svezi s
vanjskopolitikim pitanjima koja se dotiu odnosa s Maarskom suglasno postupiti.
(Ugovor izmeu Rumunjske Kraljevine i ehoslovake Republike, 1921.)
Jelenlegi hatraink, lefegyverzettsgnk s bekertettsgnk a kisantant ltal azok a

tnyezk, amelyek mozgsi lehetsgeinket megllaptjk [...]. Magyarorszg lelkileg
sohasem fogja elfogadni a trianoni bkeszerzdst [...]. Eddig passzv politikt
folytatott kifel, mivel gazdasgi s pnzgyi rekonstrukcival volt elfoglalva [...] s
mert kontroll alatt llott [...]. Kzp-Eurpa helyzete nem vgleges. Az a krds csak,
hogy mely nagyhatalmak kvnsgainak befolysa alatt fog az j rendezs
megtrtnni. (Bethlen Istvn, 1927)
Nae trenutne granice, naoruanost i opkoljenost Malom antantom su oni imbenici

koji odreuju granice naih kretanja [...]. Maarska duhovno nikada nee prihvatiti
Trianonski mir [...]. Do sada je prema vani vodila pasivnu politiku jer je bila zauzeta
gospodarskom i financijskom rekonstrukcijom [...] i jer je bila pod nadzorom [...].

Poloaj Srednje Europe nije konaan. Pitanje je samo pod utjecajem elja kojih velikih
sila e se obaviti novo preustrojstvo. (Istvn Bethlen, 1927.)
Mi ers kzzel kormnyozunk egy olyan nemzeti Magyarorszgot, amely mindig

bizonyos remnysggel s rokonszenvvel tekint Berlinre. gy vlem, Nmetorszg is
rdekben ll, hogy ezt a rokonszenvet bizonytalan gazdasgi kapcsolatok
semmikppen se zavarjk meg. Az a krlmny viszont, hogy a magyar
mezgazdasgi termkek utbbi idben egyltaln nem vagy csak nagyon csekly
mennyisgben jutnak el Nmetorszgba, mr olyan hangokra ad alkalmat, amelyek
(az ltalam kvetett politikval ellenttben) Nmetorszggal kapcsolatos politikmat
brljk, nem is egszen alaptalanul.(Rszlet Gmbs Hitlerhez rt levelbl)
Mi s vrstom rukom upravljamo jednu takvu narodnu Maarsku koja uvijek

odreenim nadama i blagonaklonou gleda na Berlin. Mislim da je i Njemakoj u
interesu da tu blagonaklonost nikako ne ometaju nesigurni gospodarski odnosi. A ta
okolnost, meutim, da maarski poljoprivredni proizvodi ili nikako ili samo u
minimalnim koliinama dospijevaju u Njemaku, daje povoda i za takve glasove (u
suprotnosti s onom politikom koju ja slijedim) koji, ne bez ikakvog razloga,
osporavaju moju politiku prema Njemakoj. (Dio Gmbsevog pisma upuenog Hitleru )
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
..

Broj Broj
mogue osvojeni
Kriteriji
osvojivih h
bodova
Koritenje izvora 4
dogaaje
DJELITELJ 2
20. Zadatak je u svezi s demokratskim promjenama (promjena sustava)

u Maarskoj. (dugaak)
Na osnovi izvora i svojih spoznaja analizirajte kako se pojavljuju i dopunjuju
ciljevi revolucije i oslobodilake borbe 1956. godine tijekom demokratskih
promjena!
1. Az MDP Kzponti Vezetsgnek azonnali sszehvsa, az idkzben alulrl

megvlasztott j prtvezetsgek ltal az j KV megalaktsa.
2. A kormny alakuljon t Nagy Imre elvtrs vezetsvel.
3. Gazdasgilag s politikailag teljesen egyenrang alapon s egyms belgyeibe
val be nem avatkozs elvn ll magyarszovjet s magyarjugoszlv bartsg
kialaktsa. Az sszes szovjet csapatok azonnali kivonst Magyarorszgrl a
magyar bkeszerzds rtelmben.
4. ltalnos, egyenl, titkos vlasztsokat tbb prt rszvtelvel, j nemzetgylsi
kpviselk vlasztsval.
5. A magyar gazdasgi let tszervezst szakemberek bevonsval, s ennek
keretben a magyar urnrc leggazdasgosabb felhasznlst. Hozzk
nyilvnossgra a klkereskedelmi szerzdseket, s vizsgljk fell a
tervgazdasgon alapul magyar gazdasgi letet.
6. A teljes ipari munkssg azonnali normarendezst s a munksautonmia
bevezetst az zemekben.
7. A beszolgltatsi rendszer fellvizsglatt, az egynileg dolgoz parasztsg
tmogatst.
8. Az sszes politikai s gazdasgi perek fellvizsglatt, a politikai foglyok rszre
teljes amnesztit, az rtatlanul eltltek, illetve htrnyos helyzetbe kerltek
rehabilitlst. Legyen nyilvnos Farkas Mihly trgyalsa.
9. A nptl idegen cmer helyett a rgi Kossuth-cmer visszalltst; mrcius 15-t s
oktber 6-t nyilvntsk ltalnos nemzeti nnepp s munkaszneti napp.
10. Teljes vlemny- s sajtszabadsg megvalstst (Rdit is), s ennek keretben
kln napilapot az j MEFESZ-s szervezeteknek, a rgi kderanyag nyilvnossgra
hozatalt s megsemmistst. (Az egyetemi ifjsg kvetelsei 1956. oktber 23-n)

1. Trenutno sazivanje Sredinjeg vodstva MDP-a, izbor novoga KV-a od u
meuvremenu novoizabranih vodstava stranke.
2. Neka se Vlada preformira pod vodstvom druga Imre Nagya.
3. Formiranje maarsko-sovjetskog i maarsko-jugoslavenskog prijateljstva na
gospodarski i politiki potpuno ravnopravnim osovinama i po naelu nemijeanja u
unutarnje odnose jedni drugih. Trenutni odlazak svih sovjetskih jedinica iz Maarske
u skladu s maarskim Mirovnim ugovorom.
4. Ope, ravnopravne i tajne izbore uz sudjelovanje vie stranaka, izborom
zastupnika za novu narodnu skuptinu.
5. Reorganizaciju maarskog gospodarstva ukljuivanjem strunjaka te u okviru toga
najracionalnije koritenje uranove rude. Neka se objelodane vanjskotrgovinski
ugovori i neka se obavi revizija maarskog gospodarstva zasnovanog na planskom
gospodarenju.
6. Trenutno rjeavanje normi cijeloga industrijskog radnitva i uvoenje autonomije
radnika u poduzeima.
7. Reviziju sustava predaje proizvoda, podravanje seljaka sa samostalnim
gospodarenjem.
8. Reviziju svih politikih i gospodarskih sudskih procesa, potpunu amnestiju
politikim osuenicima, rehabilitaciju nevino osuenih, odnosno onih koji su
pretrpjeli tetu. Neka bude odrano javno suenje Mihlyu Farkasu.
9. Umjesto narodu stranog grba, vraanje staroga Kossuthovog grba; neka se 15.
oujka i 6. listopada proglase opim nacionalnim blagdanima i neradnim danima.
10. Ostvarivanje potpune slobode izjanjavanja i slobode tiska (ukljuujui i Radio),
te u okvirima toga posebne dnevne novine organizacijama MEFESZ-a,
objelodanjivanje i ponitenje starog materijala o kadrovima. (Zahtjevi sveuiline
mladei 23. listopada 1956.)
1. Valdi npkpviseletet s tbbprtrendszert. Biztostsk a vlasztsok

szabadsgt s tisztasgt.
2. Rendrllam helybe jogllamot. rvnyesljenek az emberi jogok, legyen bri
fggetlensg.
3. Szls-, sajt-, lelkiismereti s oktatsi szabadsgot. Szmoljk fel a hrkzls
llami monopliumt. Oszlassk fel az llami Egyhzgyi Hivatalt.
4. Jogot a sztrjkra. Ne korltozzk az rdekvdelem, a kvetels s a szolidarits
szabadsgt.
5. Mltnyos kzteherviselst, a kzkiadsok trsadalmi ellenrzst. Szntessk
meg az egyni s csoportos kivltsgokat, adjk meg mindenkinek az emberhez
mlt let alapfeltteleit.
6. sszer gazdlkodst, mkd piacot, a tulajdonformk egyenjogsgt. lltsk
le a pnzemszt s krnyezetpusztt nagyberuhzsokat, szntessk be a
vesztesges vllalatok tmogatst.
7. A brokrcia s az erszak-appartus leptst. Oszlassk fel a Munksrsget s
az Ifjgrdt.
8. Szabadsgot s nrendelkezst Kelet- s Kzp-Eurpa npeinek. Sznjk meg
Eurpa katonai, gazdasgi s emberjogi kettosztsa.
9. Semleges, fggetlen Magyarorszgot. Vonjk ki a szovjet csapatokat haznk
terletrl. Trljk a magyar nnepek sorbl november 7-t.

10. Felels kisebbsgi s menekltpolitikt. A kormny lpjen fel a nemzetkzi
frumokon a magyar kisebbsgek vdelmben. Sznjk meg a rendri szemllet s a
jogtalan megklnbztets a romniai menekltek gyben.
11. Nemzeti nbecslst. Vessenek vget a trtnelemhamistsnak. Adjk vissza a
nemzetnek cmert.
12. Igazsgot 56-nak, tisztessget a forradalom mrtrjainak. Nyilvntsk nemzeti
nnepp oktber 23-t. (Az ellenzk kzs 12 pontja 1989. mrcius 15-n)
1. Stvarno narodno zastupnitvo i viestranaki sustav. Neka se osigura sloboda i

istoa izbora.
2. Umjesto policijske, pravnu dravu. Neka se ostvare ljudska prava, neovisnost
sudaca.
3. Slobodu izjanjavanja, tiska, duha i obrazovanja. Neka se ukine dravni monopol
informiranja. Neka se raspusti Dravni ured za vjerske poslove.
4. Pravo na trajk. Neka se ne ograniavaju prava na zatitu interesa, prava na
iskazivanje zahtjeva i solidarnosti.
5. Pravino snoenje javnih tereta, drutveni nadzor javnih rashoda. Neka se ponite
pojedinane i grupne privilegije, neka se svakome osiguraju osnovni uvjeti za ivot
dostojan ovjeka.
6. Racionalno gospodarenje, trite koje funkcionira, ravnopravnost vrsta vlasnitava.
Neka se zaustave velike investicije koje gutaju novce i unitavaju okoli, neka se
zatvore poduzea koja posluju gubitcima.
7. Samnjenje birokracije i represivnog aparata. Neka se raspuste Radnika straa i
Mlada garda.
8. Slobodu i pravo na samoopredjeljenje narodima Istone i Srednje Europe. Neka se
ukine vojna, gospodarska i ljudskopravna podvojenost Europe.
9. Neutralnu, neovisnu Maarsku. Povlaenje sovjetskih jedinica s teritorija nae
domovine. Neka se s popisa blagdana brie 7. studeni.
10. Odgovornu manjinsku politiku i politiku za prognane i izbjegle. Neka Vlada na
meunarodnim forumima istupi u obrani maarskih manjina. Neka prestane
policijsko shvaanje i nepravedno pravljenje razlike u odnosu na izbjegle iz
Rumunjske.
11. Nacionalno samopotovanje. Neka se prekine s falsificiranjem povijesti. Neka se
vrati narodu grb.
12. Pravinost za `56., ast muenicima Revolucije. Neka se 23. listopada proglasi
nacionalnim blagdanom. (Zajednikih 12 toaka oporbe 15. oujka 1989. godine)
...
...
...
...
...
...
...
...

...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
Broj Broj
osvojivih h
bodova
Koritenje izvora 8
dogaaje
DJELITELJ 2

Elrt
Maximlis
pontszm
pontszm
Broj
Maksimalni
postignutih
broj bodova
bodova
1. Seoba naroda 2
2. Renesansa 4
3. Pojmovi srednjeg vijeka 4
4. Velika zemljopisna otkria 4
5. Urbarijalna uredba 4
6. Francuska ustavna monarhija 4
I. Egyszer, 7. Oujska revolucija 4
rvid feladatok 8. Svetska gospodarska kriza 4
I. Jednostavni
9. Njemaka okupacija 4
kratki zadaci
10. Povijest nakon 1945. 3
11. Europska unija 4
12. Mirovinski sustav 4
I. sszesen/ I. Ukupno 45
13. Rana kolonizacija Amerike 12
14. Savezniki sustavi 12
II. Szveges, 15. Doseoba Maara 12
kifejtend
16. Borbe Jnosa Hunyadija/ Sibinjanin 21
feladatok
Janka
II. Tekstualni
zadaci s 17. Travanjski zakoni 12
razlaganjem 18. Narodnosti razdoblja dualizma 21
19. Vanjska politika izmeu dvaju 12
svjetskih ratova
20. Demokratske promjene (Promjena 21
sustava)
II. sszesen / II. Ukupno 45
I + II. SSZESEN/ I.+II. UKUPNO 90
javt tanr/
Strukovni profesor koji je
ispravio radnje
Dtum/Datum: .................................................

__________________________________________________________________________
Elrt Programba
pontszm bert pontszm
Broj postignutih Broj bodova
bodova upisan u progam
I. Egyszer, rvid vlaszok
I. Jednostavni, kratki zadaci
II. Szveges kifejtend feladatok
II. Tekstualni zadaci s razlaganjem
javt tanr jegyz

Strukovni profesor koji je ispravio Biljenik
radnje
Dtum/Datum: ................................................ Dtum/Datum: ...............................................

K Torthorvat 07maj FL

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

K Torthorvat 07maj FL

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nv: ............................................................ osztly: .....

Ptlapok szma / Broj dodatnih listova

Trtnelem horvt nyelven kzpszint rsbeli vizsga 0622

Navedite samo onoliko elemenata odgovora koliko se u zadatku zahtijeva! (U sluaju da

Molimo vas da koristite kemijsku olovku plave boje!

Pri rjeavanju zadataka imajte na umu sljedee prijedloge!

Pozorno proitajte zadatke!

Pri razradi tekstualnih zadataka predlaemo sljedei redoslijed:

1. U zadatku naznaen problem smjestite u vrijeme i prostor!

Kriteriji ispravljanja eseja:

elimo vam puno uspjeha u radu!

rsbeli vizsga 0622 2 / 44 2007. mjus 9.

1. Zadatak je u svezi sa seobom naroda.

a) Identificirajte narode koji su na zemljovidu oznaeni brojevima!

angolok Englezi; szszok Sasi; frankok Franci

Seoba naroda (V.-VI. stoljee)

rsbeli vizsga 0622 3 / 44 2007. mjus 9.

2. Sljedei se zadatak odnosi na razdoblje renesanse.

A kpzmvszet a renesznsz korban a termszet kutatsnak s

Likovna je umjetnost u doba renesanse bila jedna od najvanijih sredstava za

a) Od sljedeih umjetnikih ostvarenja izaberite ona koja pripadaju stilu renesanse!

rsbeli vizsga 0622 4 / 44 2007. mjus 9.

Slovni znak slika u stilu renesanse:

b) Imenujte pogled na svijet koji se tijesno vezuje uz renesansu! (1 bod)

c) Imenujte pogled na svijet koji se tijesno vezuje uz renesansu! (1 bod)

1) Smjer u filozofiji XI.-XIII. stoljea, nain promiljanja koji karakterizira stvaranje

2) Odraz je novog, samouvjerenog, svjetovnog ivotnog ideala jaajueg talijanskog

3) Ideologija, filozofija i estetika graanskog stalea koja je formirana u razdoblju prije

Redni broj izabranog opisa:

d) Svrstajte po vremenskom slijedu domaa kulturno-povijesna razdoblja! (U sluaju

Stilsko razdoblje Redni broj

rsbeli vizsga 0622 5 / 44 2007. mjus 9.

3. Sljedei je zadatak u svezi sa srednjim vijekom.

Pojmovi Redni broj izvora

1) Mg ms tvtant is hirdetnek, nevezetesen: [...] Szerintk va lenyainak s a

2) A ttlensg a llek ellensge: ezrt a testvreknek bizonyos rban kzi munkval

3) m tudnunk kell, hogy a tudomnyoknak ktfle neme van. Egyes tudomnyok

rsbeli vizsga 0622 6 / 44 2007. mjus 9.

5) A tanul megvlthatja magt a szolglat all, ha a mester beleegyezik, de csakis

4. Zadatak je u svezi s velikim zemljopisnim otkriima.

rsbeli vizsga 0622 7 / 44 2007. mjus 9.

Slovni znak Ime pronalazaa Rezultat ekspedicije

5.Zadatak je u svezi s Urbarijalnom uredbom.

Mria Terzia, Isten kegyelmbl zvegy rmai csszrn, Magyarorszg []

rsbeli vizsga 0622 8 / 44 2007. mjus 9.

a) Navedite koje kmetovske usluge regulira Uredba? (2 boda)

b) Podcrtajte, na kojim zemljinim posjedima kmetovi izvravaju svoju obvezu u poslu

1) urbarijalni posjed 2) majur 3) zajedniki panjaci rbres telek

c) Formulirajte, koji su se interesi vladara vezivali uz izdavanje Uredbe o kmetstvu! (1

rsbeli vizsga 0622 9 / 44 2007. mjus 9.

6. Zadatak je u svezi s funkcioniranjem francuske ustavne monarhije.

kirly kralj; korltozott vt ogranieni veto; trvnyhozs zakonodavstvo; kinevezs - imenovanje;

Tvrdnja Istinita Lana

rsbeli vizsga 0622 10 / 44 2007. mjus 9.

7.Zadatak je u svezi s Petanskom revolucijom 15. oujka 1848. godine.

02. 24.1848. U Parizu izbija revolucija.

a) Da li je maarska revolucija bila izolirani dogaaj? Obrazloite svoj odgovor! (1 bod)

b) Tko je tada bio maarski vladar? (1 bod)

c) to znai pojam snoenje javnih tereta? (1 bod)

rsbeli vizsga 0622 11 / 44 2007. mjus 9.

8. Zadatak je u svezi sa svjetskom gospodarskom krizom od 1929.-33.

Svjetska je gospodarska kriza posebno teko pogodila dvije drave, to su

rsbeli vizsga 0622 12 / 44 2007. mjus 9.