Matematika 4 1 Dio Za Prirodoslovno Matematičke Gimnazije PDF

Branimir Dakic
Neven Elezovic
MATEMATIKA 4
K
udzbenik i zbirka zadataka
za 4. razred prirodoslovno-
-matematicke gimnazije
RA
1. dio
JE
RIM
IP
DN
LE
OG

K
RA
JE
RIM
IP
-
Intelektualno je vlasnistvo, poput svakog drugog vlasnistva, neotudivo, zakonom
DN
zasticeno i mora se postivati. Nijedan dio ove knjige ne smije se preslikavati niti
umnazati na bilo koji nacin, bez pismenog dopustenja nakladnika.
LE
OG
ISBN 978-953-197-842-2 (cjelina)

ISBN 978-953-197-843-9 (Dio 1)
Branimir Dakic
Neven Elezovic
K
RA
MATEMATIKA 4
JE
RIM
udzbenik i zbirka zadataka
za 4. razred prirodoslovno-matematicke gimnazije
IP
1. dio
DN
1. izdanje
LE
OG
Zagreb, 2013.

c Branimir Dakic, prof.
prof. dr. sc. Neven Elezovic, 2013.
K
Urednica
RA
Sandra Gracan, dipl. ing.
Recenzenti

Zeljka Frkovic, prof.
prof. dr. sc. Ljubo Marangunic
JE
Lektorica
Dunja Apostolovski, prof.
RIM
Crtezi, slog i prijelom
Element d.o.o., Zagreb
Dizajn
Edo Kadic
IP
DN
Nakladnik
Element d.o.o., Zagreb, Menceticeva 2
tel. 01/ 6008-700, 01/ 6008-701
faks 01/ 6008-799
www.element.hr
LE
element@element.hr
OG
Tisak
Element d.o.o., Zagreb
Sadrzaj
K
1. Brojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
RA
1
1.1. Brojevni sustavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
1.2. Matematicka indukcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
1.3. Binomni poucak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
1.4. Prirodni, cijeli i racionalni brojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
JE
1.5. Realni brojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
1.6. Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
1.7. Potenciranje i korjenovanje kompleksnih brojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
1.8. Polinomi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
2. Kombinatorika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
RIM
87
2.1. Princip uzastopnog prebrojavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
2.2. Permutacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
2.3. Kombinacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
3. Vjerojatnost . -. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
3.1. Dogadaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
IP
3.2. Vjerojatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
3.3. Geometrijska vjerojatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
3.4. Uvjetna vjerojatnost. Nezavisnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
3.5. Formula potpune vjerojatnosti. Bayesova formula . . . . . . . . . . . . . . . . 161
DN
4. Nizovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
4.1. Pojam niza. Zadavanje niza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
4.2. Aritmeticki niz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177
4.3. Geometrijski niz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
4.4. Limes niza. Teoremi o limesima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194
LE
4.5. Limes monotonih nizova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205

4.6. Geometrijski red . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
4.7. Kamatni racun . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224
Rjesenja i upute . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231
OG
Odgovori na zadatke unutar gradiva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232

1. Brojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
2. Kombinatorika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
3. Vjerojatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250
4. Nizovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255
Rjesenja tocno-netocno pitalica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264
Kazalo pojmova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
1 BROJEVI
Broj je osnovni pojam matematike. Tijekom dosadasnjeg s kolovanja upoznali

smo temeljna svojstva skupa prirodnih brojeva N , cijelih brojeva Z , racional-
nih Q , realnih R i kompleksnih brojeva C . Svakako najjednostavniji medu -
njima je skup prirodnih brojeva. Na pocetku ovog poglavlja istaknut c emo neka
dodatna svojstva ovog skupa. Pokazat c emo zatim kako se krenuvsi od skupa
N dobivaju slozeniji skupovi brojeva. Detaljnije c emo obraditi svojstva realnih
brojeva, jer se na njima zasniva matematicka analiza, disciplina koju c emo pro-
K
ucavati u nastavku, kao i svojstva kompleksnih brojeva, zbog njihove vaznosti u
primjenama.
RA
1.1. Brojevni sustavi
JE
Pozicijski zapis brojeva
RIM
Nacin na koji mi danas zapisujemo brojeve ima dvije bitne karakteristike. To je
pozicijski zapis, koji koristi deset razlicitih znamenaka: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8,
9.
Sto -
karakterizira pozicijski zapis? Vrijednost znamenke nije odredena samo nje-
zinim iznosom, vec i mjestom u zapisu broja na kojemu se ona nalazi. Svako
IP
mjesto u zapisu broja ima svoju tezinu, koja se povecava deset puta za svaki
pomak znamenke ulijevo: u broju 237 znamenka 7 je znamenka jedinica koja
vrijedi 7, znamenka 3 je znamenka desetica koja vrijedi 30 (trideset) jedinica, a
2 je znamenka stotica koja vrijedi 200 (dvije stotine) jedinica.
DN
-
Za nekog tko slabije prebrojava kazemo da broji na prste. Medutim, cinjenica
da osoba ima deset prstiju upravo je i odredila nacin naseg brojenja: vece brojeve
iskazujemo s pomocu potencija broja deset. Tako, primjerice, broj tri stotine
dvadeset s est prikazujemo s pomocu potencija broja 10 ovako:
3 100 + 2 10 + 6 = 3 102 + 2 10 + 6
LE
i taj broj zapisujemo kratko kao 326 , pazeci na polozaj svake znamenke u ovom
zapisu. Broj 35 206 mozemo napisati ovako:
35 206 = 3 10 000 + 5 1000 + 2 100 + 6 = 3 104 + 5 103 + 2 102 + 6.
OG
Opcenito, viseznamenkasti broj N zapisujemo kao N = an an1 . . . a1 a0 . Vri-

jednost tog broja je
N = an 10n + an1 10n1 + . . . + a1 10 + a0 .
Njegove znamenke an , . . . , a1 , a0 cijeli su brojevi iz skupa {0, 1, 2, . . . , 9} . Za
broj kazemo da je zapisan u dekadskom sustavu ili sustavu s bazom 10.
Za bazu brojevnog sustava mozemo uzeti bilo koji drugi prirodni broj veci od 1.
2
BROJEVNI SUSTAVI 1.1
Zapis broja u sustavu s bazom b
Neka je b > 1 prirodan broj. Prirodni broj N zapisan u pozicijskom

sustavu s bazom b ima vrijednost:
N = an an1 . . . a1 a0 (b) = an bn + an1 bn1 + . . . + a1 b + a0 .
Ovdje su a0 , a1 , . . . , an znamenke broja N , to su cijeli brojevi iz skupa
K
{0, 1, 2, . . . , b 1} (pritom je an = 0 ). Indeks (b) oznacava u kojoj
je bazi zapisan broj.
RA
Tako, primjerice, 152(8) predstavlja broj zapisan u sustavu s bazom 8 . Koji je
to broj u dekadskom sustavu? Racunajmo ovako:
152(8) = 1 82 + 5 8 + 2 = 64 + 40 + 2 = 106(10) .
JE
Po dogovoru, brojeve u dekadskom sustavu pisat cemo bez oznake baze:
106(10) = 106 .
Povijesni kutak
RIM
ZAPISIVANJE BROJEVA
Prirodne brojeve danas zapisujemo na ovaj nacin: 1 , 2 , 3 . . . Zapis broja ne smi-
jemo poistovjetiti sa samim brojem, jer se isti broj moze zapisivati na razlicite
nacine.
IP
Rimljani su u tu svrhu rabili slova svoje latinicne abecede. Slova I, V, X, L, C, D, M
oznacavala su redom brojeve 1, 5, 10, 50, 100, 500, 1000. Njihovim kombiniranjem
mozemo zapisati viseznamenkaste brojeve: MCMXCVI predstavlja broj 1996, dok
se 1886 pise MDCCCLXXXVI. Ocito je ovakav nacin zapisivanja pogodan samo
za zapis broja, a nikako i za racunanje s takvim brojevima (kako pomnoziti XCVI
s DCCXLI?).
DN
Slican sustav zapisivanja brojeva koristio se i u drugim kulturama. Grci su za

oznaku brojeva koristili pocetno slovo odgovarajuce rijeci, pa su brojeve 1, 5, 10,
100, 1000, 10000 oznacavali s I, , , H, X, M. Vidi detalje na web-stranici
en.wikipedia.org/wiki/Numeral systems.
Takav se sustav koristio i kod nas u doba uporabe glagoljice. Prakticki je svako
slovo glagoljice imalo i svoju numericku vrijednost. Da slovo predstavlja u stvari
LE
broj upozoravao je kvadratic ispred njega, ili vitica zapisana iznad slova.
Brojevi na rucnoj uri oznacavaju se vrlo cesto rimskim znamenkama, od I do XII,
kao i mjeseci u kalendaru.
Sat na splitskoj pjaci ima brojcanik s 24 rimskim slovima oznacena sata, bas kao i ovaj prvi elektricki pokretani sat
ispred muzeja u Greenwichu (postavljen 1852 godine).
OG
Ostatke duodecimalnog sustava (s bazom 12) nalazimo jos i danas. Jaja

se jos uvijek (ali sve manje!) prodaju u tucetima, dok gros predstavlja
tucet tuceta, broj 100 u bazi 12.
Englezi su do 1971. godine funtu dijelili na 12 s ilinga, a s iling na 20 penija.
Jedna je funta sadrzavala dakle 240 penija. Takav je sustav pogodan za
dijeljenje, jer je 12 djeljivo s 2, 3, 4 i 6. Inflacija je olaksala prijelaz na
dekadski sustav.
Babilonci su od Sumerana nasljedili i razvili heksagezimalni sustav (s
bazom 60). Ostatke tog sustava zadrzali smo u podjeli sata (i kutova) na
minute te minute na sekunde.
U nacinu izgovaranja brojeva u francuskom jeziku naziremo utjecaj i dru-
gih sustava, quatre vingt onze oznacava broj 91, cetiri (puta) dvadeset
(plus) jedanaest!
3
1 BROJEVI
Primjer 1. Koji brojevi u dekadskom sustavu odgovaraju brojevima 3216(12) , 3216(8) ,

10010011(2) , 234(5) ?
3216(12) = 3 123 + 2 122 + 1 12 + 6 = 5490,
K
3216(8) = 3 83 + 2 82 + 1 8 + 6 = 1678,
7 4
10010011(2) = 1 2 + 1 2 + 1 2 + 1 = 147,
RA
2
234(5) = 2 5 + 3 5 + 4 = 69.
Zadatak 1. Koji brojevi u dekadskom sustavu odgovaraju brojevima 321(4) , 321(12) , 555(6) ,
JE
101101(2) ?
Primjer 2. Niz uzastopnih prirodnih brojeva zapisan je ovako:
RIM
1, 2, 3, 10, 11, 12, 13, 20, 21, 22, 23, 30, 31, 32, 33, 100, 101 . . .
U kojem brojevnom sustavu se odvija brojenje?
Broj razlicitih znamenaka i postupak brojenja ovise o izabranoj bazi. U

sustavu s bazom b postoji tocno b razlicitih znamenaka.
IP
U ovom nizu postoje cetiri razlicite znamenke, pa je rijec o sustavu s
bazom cetiri.
DN
Primjer 3. U kojem brojevnom sustavu vrijedi racun:

24 13 = 345?
Neka je x baza tog sustava. Tada ova jednakost glasi

LE
(2x + 4)(x + 3) = 3x2 + 4x + 5.

-
Nakon sredivanja dobivamo kvadratnu jednadzbu
x2 6x 7 = 0.
OG
Njezina su rjesenja x = 1 i x = 7 . Racun je napisan u sustavu s bazom

7.
Zadatak 2. Prevedi brojeve 24(7) , 13(7) , 345(7) u dekadski sustav i uvjeri se u ispravnost
racuna 24(7) 13(7) = 345(7) .
Zadatak 3. U kojem brojevnom sustavu vrijedi racun: 2381 1926 = 657 ?
4
Primjer 4. Koji se troznamenkasti broj u sustavu s bazom 7 pise na nacin xyz , a u
sustavu s bazom 11 na nacin zyx ?
Iz jednadzbe xyz(7) = zyx(11) slijedi

49x + 7y + z = 121z + 11y + x,
odakle je
K
6(2x 5z) = y.
Brojevi x , y , z nenegativni su cijeli brojevi manji od 7, jer su to znamenke
RA
u sustavu s bazom 7. Buduci da je lijeva strana jednakosti djeljiva sa 6,
mora biti y = 0 ili y = 6 . Za y = 0 je 2x = 5z , odakle je x = 5 , z = 2 .
Time smo dobili rjesenje 502(7) = 205(11) .
Ako je y = 6 , onda mora biti 2x 5z = 1 , odakle je z = 1 i x = 3 , te
JE
je jos jedno rjesenje 361(7) = 163(11) .
RIM Istaknuti brojevni sustavi
Iako svaki prirodni broj b > 1 moze posluziti kao baza brojevnog sustava, u
prakticnoj uporabi su cetiri brojevna sustava:
IP
Dekadski sustav, s bazom deset. Tu koristimo standardna imena i zapis
znamenaka: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9.
Binarni sustav (s bazom dva). Tu postoje samo dvije razlicite znamenke:

DN
0 i 1. Ovdje je, zbog malog broja razlicitih znamenki, prikladnije brojeve

citati znamenku po znamenku. Tako, primjerice, broj 13 = 1101(2) citamo
jedan-jedan-nula-jedan a ne tisucu sto i jedan.
Oktalni sustav (s bazom osam) ima osam razlicitih znamenki. Za njihov

LE
zapis koristimo prvih osam znamenaka dekadskog sustava: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6,

7. Brojeve citamo na isti nacin kao u dekadskom sustavu.
Heksadekadski sustav (s bazom s esnaest) ima s esnaest razlicitih znamenaka.

U njihovom zapisu koristimo svih deset znamenaka dekadskog sustava i prvih
OG
s est slova latinicne abecede: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F.

Dekadske vrijednosti nekih heksadekadskih brojeva su:
A(16) = 10, B(16) = 11, C(16) = 12,
D(16) = 13, E(16) = 14, F(16) = 15,
2C(16) = 2 16 + 12 = 44,
E38(16) = 14 162 + 3 16 + 8 = 3640.
Brojeve zapisane u heksadekadskom sustavu citamo znamenku po znamenku.
5
1 BROJEVI
Veza binarne, oktalne i heksadekadske baze
Razvojem racunalstva narocito su znacajne postale binarna i heksadekadska baza.

Razlog tome je s to racunalo citav svoj rad zasniva na cinjenici da se svaki njegov
elementarni sklop (bit) moze nalaziti u jednom od dvaju stanja: 0 neaktivnom
i 1 aktivnom. Kombiniranjem bitova mozemo zapisati sve prirodne brojeve u
binarnom sustavu. Svaki je broj u racunalu pohranjen u binarnom sustavu. Svako
K
slovo ima svoj brojcani ekvivalent i ponovno je prikazano brojem u binarnom
sustavu. Svaka poruka napisana na tipkovnici pretvara se u niz nula i jedinica i
RA
pamti u binarnom sustavu.
53 76 61 6B 6F 20 73 6C 6F 76 6F 20 69 6D 61 20 Svako slovo ima
73 76 6F 6A 20 62 72 6F 6A 63 63 61 6E 69 20 65 svoj brojccani e
6B 76 69 76 61 6C 65 6E 74 20 69 20 70 6F 6E 6F kvivalent i pono
76 6E 6F 20 6A 65 0D 0A 70 72 69 6B 61 7A 61 6E vno je prikazan
6F 20 62 72 6F 6A 65 6D 20 75 20 62 69 6E 61 72 o brojem u binar Lijevo se nalazi djelic teksta ovog
JE
6E 6F 6D 20 73 75 73 74 61 76 75 2E 20 53 76 61 nom sustavu. Sva poglavlja u obliku kojeg pamti ra-
6B 61 20 70 6F 72 75 6B 61 0D 0A 6E 61 70 69 73 ka poruka napis c unalo. Svaki znak na tipkovnici
61 6E 61 20 6E 61 20 74 69 70 6B 6F 76 6E 69 63 ana na tipkovnic ima svoj brojcani ekvivalent. Ko-
69 20 70 72 65 74 76 61 72 61 20 73 65 20 75 20 i pretvara se u je podrucje pokrivaju mala i velika
6E 69 7A 20 6E 75 6C 61 20 69 20 6A 65 64 69 6E niz nula i jedin slova abecede? Potrazi na interne-
69 63 61 0D 0A 69 20 70 61 6D 74 69 20 75 20 62 ica i pamti u b tu informacije o pojmovima ASCII i
Unicode.
RIM
69 6E 61 72 6E 6F 6D 20 73 75 73 74 61 76 75 2E inarnom sustavu.
Zapis je u binarnom sustavu jednostavan, no zahtijeva velik broj znamenaka.

Stoga se binarni brojevi uglavnom prevode u heksadekadski sustav. Taj je prije-
laz vrlo jednostavan. Naime, jedna znamenka heksadekadskog sustava odgovara
tocno cetirima znamenkama binarnog sustava. To se dogada - zbog toga s to je
broj 16 potencija broja 2 , 16 = 24 . Prikazimo odnos brojeva u ovim dvama
IP
sustavima. Brojevi s lijeve strane jednakosti zapisani su u heksadekadskom, a s
desne strane u binarnom sustavu.
0=0 4 = 100 8 = 1000 C = 1100
1=1 5 = 101 9 = 1001 D = 1101
DN
2 = 10 6 = 110 A = 1010 E = 1110

3 = 11 7 = 111 B = 1011 F = 1111
Sada se koristeci ovu tablicu viseznamenkasti broj napisan u heksadekadskom
sustavu lako moze prevesti u binarni broj i obratno.
LE
Primjer 5. Napisimo u binarnom sustavu sljedece brojeve: 34(16) , 2A(16) , 6C9(16) ,

2EB3(16) .
OG
Svakoj znamenki heksadekadskog sustava odgovaraju cetiri znamenke bi-

narnog sustava (nule na pocetku broja ispustamo).
34(16) = 11 0100(2) ,
2A(16) = 10 1010(2) ,
6C9(16) = 110 1100 1001(2) ,
2EB3(16) = 10 1110 1011 0011(2) .
6
Primjer 6. Napisimo u heksadekadskom sustavu sljedece brojeve: 1011101(2) ,

110001011101011(2) , 11111111111111(2) .
Znamenke grupiramo u skupine po cetiri (pocevsi od krajnje desnih). Sku-

pini od cetiri znamenke binarnog sustava odgovara jedna znamenka hek-
K
sadekadskog sustava:
101 1101(2) = 0101 1101(2) = 5D(16) ,
RA
110 0010 1110 1011(2) = 62EB(16) ,
11 1111 1111 1111(2) = 3FFF(16) .
JE
Zapise oblika 2AA132FF vidjet cemo pretrazujuci programe napisane u internom
jeziku racunala. Time je predstavljen osmeroznamenkasti broj u heksadekads-
kom sustavu, koji odgovara tridesetdvoznamenkastom binarnom broju, s to je
standardni zapis podatka u memoriji 32-bitnog osobnog racunala.
RIM
- binarnog i oktalnog sustava. Jedna znamenka oktal-
Slicna veza postoji i izmedu
nog sustava odgovara tocno trima znamenkama binarnog sustava, jer je 23 = 8 .
Prikazimo odnos brojeva u ovim dvama sustavima. S lijeve strane su brojevi
zapisani u oktalnom, a s desne strane u binarnom sustavu.
0=0 4 = 100
IP
1=1 5 = 101
2 = 10 6 = 110
3 = 11 7 = 111
Tako vrijedi:
DN
16(8) = 1 110(2) ,
5407(8) = 101 100 000 111(2) ,
10 010 111 001(2) = 2271(8) ,
LE
11 111 111 111(2) = 3777(8) .
Primjer 7. Broj 2CA2 zapisan u heksadekadskom sustavu prebacimo u oktalni sustav.

OG
Pretvorbu cemo naciniti s pomocu binarnog sustava: broj c emo najprije

prebaciti u binarni sustav, a zatim iz njega u oktalni. Jednoj znamenki
heksadekadskog sustava odgovaraju cetiri znamenke binarnog sustava, a
zatim trima znamenkama binarnog odgovara jedna znamenka oktalnog
sustava:
2CA2(16) = 10 1100 1010 0010(2) = 10 110 010 100 010(2)
= 26242(8) .
7
1 BROJEVI
Primjer 8. Broj 51 707(8) prevedimo u sustav s bazom 16.
Koristeci se tablicom s prethodne strane zapisimo najprije dani broj u

binarnom sustavu:
51 707(8) = 101 001 111 000 111(2) = 101 0011 1100 0111(2) .
Sad ovaj broj prevedimo iz binarnog u heksadekadski sustav:
K
101 0011 1100 0111(2) = 53C7(16) .
RA
Zadatak 4. 1) Broj BA3(16) prevedi u oktalni sustav.
2) Broj 557(8) zapisi u heksadekadskom brojevnom sustavu.
JE
Kutak plus
JERRY i MICKEY MOUSE
RIM
U Disneylandu brojevi imaju neko drugo znacenje.
Pocetak misje ere zbio se u osvit velike ekonomske krize, kad je 15.
- Mickey Mouse pod ravnateljstvom Walta Disneyja i cr-
svibnja roden
taca Uba Iwerksa.
IP
-
18. studenog 1978., povodom jubilarnog rodendana, Mickey Mouse je
dobio svoju zvjezdicu na Hollywood Walk of Fame, kao prva animirana
osoba kojoj je to uspjelo. Tad je brojao 62 misje godine.
Najpopularniji mis Jerry mladi - je od Mickeyja Mousa. Evo s to je zapi-

sao u svoj dnevnik: Roden - sam u radionici Williama Hanne i Josepha
DN
Barbere godine 14. misje ere. Will i Joe su opisali 162 moje dogo-
dovstine, od kojih je 15 bilo nominirano za Oscara u kategoriji kratkog
animiranog filma. Osvojili smo nagradu u vise od pola nominacija,
tocno 7 puta.
U periodu od 1960. do 1962. Gene Deitch stvorio je 13 epizo-

LE
da, a preostale od 1963. do 1967. animirao je Chuck Jones.
Nacinjen je ukupno 161 film.
Tom i Jerry nastavili su z ivjeti i dalje, ali nove epizode nas-

OG
tale devedesetih godina po mnogo cemu se ne mogu mjeriti s

onima iz klasicnog doba.
1. Koliko prstiju na obje ruke ima Mickey Mouse?

-
2. Koje je godine (po ljudskom kalendaru) on roden?
- 10. veljace, koje godine?
3. Jerry je roden
4. Koliko je epizoda Toma i Jerryja nacrtao Chuck Jones?
8
Prijelaz iz dekadskog sustava
Prijelaz iz dekadskog sustava u sustav s bazom b nije tako jednostavan. Uzrok

tome je s to broj 10 nije potencija nijednog prirodnog broja b .
K
Primjer 9. Prikazimo broj 238 u sustavu s bazom 8.
Potencije broja 8 su: 81 = 8 , 82 = 64 , 83 = 512 . Kako je time premasen
RA
zadani broj, najveca potencija koja ulazi u prikaz broja bit ce 82 = 64 . Sad
se pitamo: koliko puta mozemo otkinuti broj 64 od broja 238? Vrijedi:
238 = 3 64 + 46.
Postupak nastavljamo s brojem 46:
JE
238 = 3 64 + 5 8 + 6 = 356(8) .
Zadatak 5.
RIM
Prikazi broj 238 u sustavima s bazama 6, 5 i 4.
Ovakav je nacin racunanja opcenito nepraktican i dug. Zapisimo rezultat dobiven

u prethodnom primjeru kao
IP
238 = 3 82 + 5 8 + 6 = (3 8 + 5) 8 + 6.
U ovom se rastavu prepoznaju znamenke 3, 5 i 6 u zapisu broja u oktalnom
sustavu. Posljednja znamenka 6 je ostatak pri dijeljenju broja 238 s 8:
238 = 29 8 + 6.
DN
Druga znamenka zdesna dobiva se kao ostatak pri dijeljenju broja 29 s 8:

29 = 3 8 + 5.
Kvocijent daje vodecu znamenku broja.
LE
Primjer 10. Prevedimo broj 94 u sustav s bazom 4.
Vrijedi:
OG
94 = 23 4 + 2 2
23 = 5 4 + 3 3
5=14+1 1
1=04+1 1
Zato je 73 = 1132(4) .
Zadatak 6. Racunajuci na ovaj nacin, prevedi broj 238 u sustav s bazom 4.
9
1 BROJEVI
Primjer 11. Prevedimo u oktalni i heksadekadski sustav broj 243681.
Zadani broj dijelimo s brojem 8. Da bismo dobili kolicnik, mozemo rabiti

dzepno racunalo. Nakon toga je lako odrediti ostatak.
243681 = 30460.125 8 = 30460 8 + 1, 1
30460 = 3807.5 8 = 3807 8 + 4, 4
K
3807 = 475.875 8 = 475 8 + 7, 7
475 = 59.375 8 = 59 8 + 3, 3
RA
59 = 7 8 + 3, 3
7 = 0 8 + 7, 7
Dakle, 243681 = 733741(8) .
JE
Za prijelaz u heksadekadsku bazu dijelimo s brojem 16. Ostatke, ukoliko
su veci od 9, pisemo onako kako se zapisuju heksadekadske znamenke:
243681 = 15230.0625 16 = 15230 16 + 1, 1
15230 = 951.875 = 951 16 + 14, E
RIM
951 = 59.4375 16 = 59 16 + 7, 7
59 = 3 16 + 11, B
3 = 0 16 + 3, 3
Dakle, 243681 = 3B7E1(16) .
IP
Zadatak 7. Prevedi u oktalni i heksadekadski sustav ove dekadske brojeve:
123 ; 9876 ; 55 555 .
DN
Primjer 12. Odredimo binarni prikaz broja 75 .
Dijeljenje s 2 je jednostavno pa koristimo jednostavniji zapis. U prvom

LE
retku pisemo kolicnike, a u drugom ostatke.

75 37 18 9 4 2 1
1 1 0 1 0 0 1
Dobivene znamenke pisu se zdesna nalijevo.
OG
Dobili smo 75 = 1001011(2) .
Zadatak 8. Prevedi u binarni brojevni sustav brojeve:

11 ; 22 ; 333 ; 4444 .
10
Prijelaz u dekadski sustav
Prijelaz iz sustava s bazom b u dekadski sustav je jednostavniji. Ako je

N = an an1 . . . a0(b) , onda moramo izracunati broj
N = an bn + an1 bn1 + . . . + a1 b + a0 .
K
Ovaj se broj moze racunati na uobicajeni nacin, potenciranjem i zbrajanjem.
Ipak, objasnit c emo algoritam za njegovo racunanje u kojem cemo koristiti samo
mnozenje i zbrajanje, a ne i operaciju potenciranja.
RA
Primjer 13. Prikazimo u dekadskoj bazi broj 3156(8) .
Racunajmo ovako:
JE
N = 3156(8) = 3 83 + 1 82 + 5 81 + 6 = 6 + 8 (5 + 8 (1 + 3 8)).
Racunajmo od nutarnjih zagrada prema van:
N = 6 + 8 (5 + 8 (25)) = 6 + 8 (205) = 1646.
RIM
Cijeli postupak ispisimo u obliku tablice
3 1 5 6
8 3 25 205 1646
Svaki se broj u drugom redu dobije tako da se prethodni pomnozi s b = 8

i doda mu se broj iz prvog retka iznad njega. Ispisimo cijeli postupak,
IP
korak po korak.
U prvom retku napisane su
3 1 5 6
znamenke broja, a u drugom
8 vrijednost baze b .
DN

3 1 5 6 Prepisimo vrijednost
8 3 prve znamenke.
Vrijednost baze b = 8 pomno-
3 1 5 6 z imo s elementom drugog retka
8 3 25 i dodajmo sljedeci broj iz prvog
LE
retka: 8 3 + 1 = 25 .

3 1 5 6 Nastavimo na isti nacin:
8 3 25 205 8 25 + 5 = 205 .

OG
3 1 5 6 8 205 + 6 = 1646 . Dobili smo

8 3 25 205 1646 konacnu tablicu, N = 1646 .
Ovaj se nacin racunanja naziva Hornerov algoritam 1 .
Zadatak 9. Prikazi u dekadskom sustavu broj 41 227(8) .
1
William George Horner (1786. 1837.), engleski matematicar
11
1 BROJEVI
Opcenito, algoritam mozemo napisati ovako:

an an1 ... a1 a0
b cn = an cn1 = cn b + an1 ... c1 = c2 b + a1 c0 = c1 b + a0
Broj c0 predstavlja trazeni rezultat. U to se lako mozemo uvjeriti ispisujuci taj
broj:
c0 = c1 b + a0
K
= (bc2 + a1 )b + a0 = c2 b2 + a1 b + a0
..
RA
.
= cn1 bn1 + . . . + a1 b + a0
= (cn b + an1 )bn1 + . . . + a1 b + a0 = an bn + . . . + a1 b + a0 = N.
JE
Primjer 14. Pretvorimo u dekadski sustav broj A10E9(16) .
Racun je napisan u tablici. Prisjetimo se da je A(16) = 10 , E(16) = 14 .
RIM 16
A
10
Dakle, A10E9(16) = 659689 .
1
161
0
2576
E
41230
9
659689
IP
Zadatak 10. Prikazi u dekadskom sustavu brojeve FFFF(16) , ABAB(12) .
DN
Zbrajanje i mnozenje u binarnom sustavu
Operacije zbrajanja i mnozenja mozemo izvoditi i u sustavima s drugim bazama.

Pravila su identicna onima u dekadskom sustavu, jer su i drugi sustavi pozicijski
LE
brojevni sustavi. Pri tom se mora savladati nova tablica mnozenja i zbrajanja,
koja moze biti cak i jednostavnija od nase standardne 10 10 tablice.
Da bismo napisali tablicu mnozenja i zbrajanja u nekom drugom sustavu, mora-

mo odrediti zbroj i umnozak svih jednoznamenkastih brojeva, 0, 1, 2,. . . , b 1
OG
u tom sustavu. Primjerice, za sustav s bazom 4 tablice glase:

+ 0 1 2 3 0 1 2 3
0 0 1 2 3 0 0 0 0 0
1 1 2 3 10 1 0 1 2 3
2 2 3 10 11 2 0 2 10 12
3 3 10 11 12 3 0 3 12 21
S pomocu ovakve tablice mozemo direktno zbrajati i mnoziti brojeve u sustavu s

bazom 4. Tablice zbrajanja i mnozenja jednostavnije su od dekadskih, ali racun
12
nije, jer na njega nismo navikli. Trebamo obratiti posebnu pozornost na prijenose
znamenki koje u ovom racunu zapisujemo umanjenim znamenkama.
1
1 2
2 0 3 1
20313
+ 1 2 1
12211
2 2 1 2
K
Ovakav racun pokazuje da je nas nacin razmisljanja vezan za dekadsku bazu i
da je bez ponovna ucenja novih tablica prakticki nemoguce racunati u drugim
RA
sustavima. To, dakako, necemo raditi. Umjesto toga, jednostavnije je brojeve
prevesti u dekadski sustav, naciniti operacije u toj bazi i vratiti rezultat u pocetnu
bazu.
JE
U binarnom sustavu tablice zbrajanja i mnozenja iznimno su jednostavne:
+ 0 1 0 1
0 0 1 0 0 0
1 1 10 1 0 1
RIM
i mozemo ih brzo usvojiti. Pri zbrajanju brojeva u binarnom sustavu treba samo
obratiti pozornost na prijenos znamenki.
Primjer 15. Izracunajmo zbroj sljedecih brojeva napisanih u binarnom sustavu: Prije-
nosi znamenki napisani su u prvom retku, sitnijim slogom
IP
1 1 1 1 1 1
1 0 1 1 1 0 0 1
+ 1 1 1 1 0 + 1 0 0 1 1
1 0 0 0 1 1 1 0 1 1 0 0
DN
1 1 1
1 1 1 1 1 1 1
1 0 1
1 0 0 1 1 1 0 1 0 1
1 1 1 1
+ 1 1 0 0 1 1 0 1
+ 1 0 1 1 0
1 1 0 1 0 0 0 0 1 0
LE
1 0 1 0 1 0
Zadatak 11. Izracunaj racunajuci u binarnom sustavu:

OG
1011(2) + 101(2) , 100111001(2) + 1011011(2) .

Pretvori brojeve i rezultat u dekadski sustav i tako provjeri tocnost racuna.
Zadatak 12. Izracunaj racunajuci u binarnom sustavu:

100(2) 10(2) ,
1000(2) 101(2) ,
10010001(2) 110011(2) .
13
1 BROJEVI
Pretvori brojeve i rezultat u dekadski sustav i tako provjeri tocnost racuna.
Primjer 16. Izracunajmo umnozak sljedecih brojeva u binarnom sustavu:

1 0 1 1 1 1 0 1
1 0 1 0 1 1 0 1
1 0 1 1
1 0 1 0 1
K
1 0 1 1
1 0 1 0 1
1 0 1 1
1 1 0 1 0 0 1
1 0 0 0 1 1 1 1
RA
Zadatak 13. Izracunaj umnozak sljedecih brojeva racunajuci u binarnom sustavu:
JE
11(2) 11(2) ,
10101(2) 11(2) ,
10101(2) 1011(2) .
RIM Tocno-netocno pitalice
Koje su od sljedecih tvrdnji tocne, a koje netocne? Odgovori, a odgovor obrazlozi.

IP
1. Razlicitih znamenaka u zapisu broja moze biti najvise deset.
2. Broj 5(b) uvijek ima istu vrijednost, bez obzira u kojoj je bazi b zapi-
san.
DN
3. Broj 99(b) ima najvecu vrijednost ako je baza b dekadska.
4. Broj 101014 veci je od broja 11116 .

LE
5. Broj 121 je slozen broj, u svim sustavima s bazom vecom od 2.
6. U sustavu s bazom 20 svaki se broj moze zapisati s pomocu znamenaka

0, 1, 2,. . . , 9.
OG
7. Najveci dvoznamenkasti broj u heksadekadskom sustavu je 9E16 .
8. U heksadekadskom sustavu je broj djeljiv s 8 ako mu je zadnja znamenka

djeljiva s 8.
9. Racun 2 2 = 4 istinit je u svakom brojevnom sustavu.
14
Zadatci 1.1.
1. Prevedi u dekadski sustav sljedece brojeve:
1) 221(5) ; 2) 110 011(2) ;
13. Nastavi svaki od sljedecih nizova uzastopnih pri-
3) 567(8) ; 4) 21 000(3) ; rodnih brojeva:
K
5) 5 550(6) ; 6) 2 134(12) . 1) 10, 11, 12, 20, 21. . .
2. 2) 101, 110, 111, 1000, 1001. . .
RA
Zapisi u dekadskom sustavu brojeve:
3) 1, 2, 3, 10, 11, 12. . .
1) 1011(2) , 2) 100101(2) ,
4) 23, 24, 25, 30, 31, 32. . .
3) 1100101(2) , 4) 110001011(2) ,
14. Nastavi svaki od sljedecih nizova prirodnih bro-
5) 11(8) , 6) 24(8) , jeva:
JE
7) 126(8) , 8) 3201(8) , 1) 10011, 10010, 10001, 10000. . .
9) 8(16) , 10) 20(16) , 2) 10, 100, 110, 1000, 1010. . .
11) 3A(16) , 12) 2EB1(16) . 3) 10, 20, 100, 110, 120. . .
4) 11, 13, 20, 22, 24. . .
RIM
3. Zapisi dekadske brojeve 6, 13, 25, 125 u sustavi-
ma s bazom 2, 8 i 16. 15. Izracunaj zbroj uzastopnih prirodnih brojeva:
4. Zapisi dekadske brojeve 6, 13, 25, 125 u sustavi- 1+2+3+4+10+11+12+13+14+20+. . .+44+100.
ma s bazom 5, 9 i 12.
5. Zapisi dane dekadske brojeve u sustavima s ba- 16. Odredi, ako postoji, bazu brojevnog sustava u
zama 2, 5 i 12: kojem vrijede jednakosti
IP
11, 33, 100, 222, 1001. 1) 23 15 = 411 ;
6. Brojeve 1101 , 11000110 , 11001100101110011 2) 32 22 = 541 ;
zadane u binarnoj bazi prebaci u oktalni i heksa- 3) 31 412 = 23 322 .
dekadski sustav.
DN
17. U kojem sustavu vrijede jednakosti

7. Brojeve 58 , 1A2 , FFFF zadane u heksadekad-
skom sustavu prebaci u oktalni sustav. 1) 101(x) + 1001(x) = 1110(x) ;
2) 1211(x) 1120(x) = 21(x) ?
8. Brojeve 223 , 517 , 12 053 zadane u oktalnom
sustavu prebaci u heksadekadski sustav.
18. Vrijede li u bilo kojem brojevnom sustavu jedna-
LE
9. Zapisi brojeve 212(3) , 30(4) , 245(6) , 177(8) , kosti

28(12) u sustavu s bazom 2. 1) 10101 + 1101 = 11202 ;
2) 1211 1011 = 200 ?
10. Zapisi brojeve 101 110(2) , 2102(3) , 3220(4) ,
OG
11 011(5) u sustavu s bazom 8. 19. Zbroj triju uzastopnih brojeva u sustavu s bazom
5 iznosi 121. Koji su to brojevi?
11. 1) Broj 7AB7(16) prevedi u oktalni
brojevni sustav. 20. Zbroj triju uzastopnih parnih brojeva u binarnom
2) Broj 34 567(8) prevedi u heksadekadski sustavu iznosi 11 110 . Koji su to brojevi?
brojevni sustav. 21. Umnozak triju uzastopnih brojeva u sustavu s ba-
12. 1) Broj 8EF8(16) prevedi u oktalni brojevni zom 5 iznosi 440. Koji su to brojevi?
sustav.
2) Broj 76 543(8) prevedi u heksadekadski 22. Umnozak triju uzastopnih brojeva u sustavu s ba-
zom 9 iznosi 1320. Koji su to brojevi?
brojevni sustav.
15
1 BROJEVI
23. Umnozak dvaju uzastopnih neparnih prirodnih 3) 110111(2) + 10101101(2) ;

brojeva u binarnom sustavu iznosi 100 011. Koji
4) 1100101(2) + 11001011(2) .
su to brojevi?
Brojeve prevedi u dekadski sustav i provjeri re-
24. Odredi prirodne brojeve x i y iz jednakosti
1) 23(x) = 41(y) ; 2) 144(x) = 100(y) . zultat.
38. Izracunaj racunajuci u binarnom sustavu:
25. Odredi brojeve a , b i c iz jednakosti
K
1) 1111(2) 1001(2) ;
1) ab(5) = ba(7) ; 2) abc(5) = cba(8) ;
2) 11001(2) 1101(2) ;
3) aba(4) = bab(6) .
RA
3) 110011(2) 10110(2) ;
26. 1) U kojem je sustavu brojeva 101 11 = 1111 ? 4) 110010111(2) 1101011(2) .
2) U kojem je sustavu brojeva 1001 111 =
111 111 ? Poopci zakljucak! Brojeve prevedi u dekadski sustav i provjeri re-
zultat.
27. Umnozak 11 12 13 jednak je 3102 . U kojem
JE
je brojevnom sustavu provedeno ovo mnozenje? 39. Izracunaj racunajuci u binarnom sustavu:
28. U kojem je brojevnom sustavu broj 144 potpuni 1) 110(2) 11(2) ; 2) 1101(2) 101(2) ;
kvadrat nekog prirodnog broja? 3) 11011(2) 1001(2) ; 4) 110111(2) 101101(2) .
RIM
29. U kojem je brojevnom sustavu 1252 = 16 324 ? Brojeve prevedi u dekadski sustav i provjeri re-
zultat.
30. Broj 620 kvadrat je broja 24. U kojem je sustavu
brojeva proveden racun? 40. Napisi tablicu zbrajanja i mnozenja u sustavu s
bazom 3. Uporabom tih tablica izracunaj 1201(3)+
31. Broj 20 311 kub je broja 21. U kojem je sustavu
brojeva proveden racun? 2012(3) ; 1120221(3) 2(3) ; 20012(3) 12(3) .
32. U kojem je brojevnom sustavu broj 1331 potpuni 41. Sastavi tablice zbrajanja i mnozenja za sustave s
IP
kub nekog prirodnog broja? bazama 4, 5 i 6.

33. U kojem je brojevnom sustavu
1331 = 33 ? 42. Prevedi sljedece brojeve zapisane u binarnom
Koliko je u tom sustavu 2420 ? sustavu u dekadski sustav:
DN
1) 11.1(2) ; 2) 101.101(2) ;
34. U kojem je brojevnom sustavu 33 22 = 1331 ?
Koliko je u istom sustavu 23 32 ? 3) 111.111(2) ; 4) 1000.0001(2) .

35. U kojem je brojevnom sustavu
1210 = 22 ? 43. Napisi u binarnom sustavu sljedece racionalne
Koliko je u tom sustavu 3201? brojeve:
LE
36. U kojem je brojevnom sustavu 21 22 = 1 122 ? 1 1 3

1) ; 2) ; 3) ;
Koliko je u istom sustavu 22 12 ? 2 8 2
1
4) n ; 5) 0.25 ; 6) 2.5 ;
2
OG
7) 12.125 ; 8) 2.0625 .
37. Izracunaj racunajuci u binarnoj bazi:
44. Odredi pravila dijeljivosti brojevima 2, 3, 4, 6, 8,
1) 1101(2) + 10101(2) ; 9 i B = 11 u sustavu s bazom 12 .
2) 10101(2) + 10111(2) ;
16
INDUKCIJA
MATEMATICKA 1.2
1.2. Matematicka
indukcija
Dva su osnovna nacina logickog zakljucivanja: deduktivni i induktivni.
K
U deduktivnom pristupu se krenuvsi od opcih spoznaja izvode istinite cinjenice u
nekom konkretnom slucaju. Primjerice, zakljucivanje tipa svi su ljudi smrtni;
Petar je covjek, dakle, Petar je smrtan primjer je deduktivnog zakljucivanja.
RA
Ovakav je nacin zakljucivanja korektan: krenuvsi od istinitih pretpostavki (pre-
misa), uvijek dolazimo do istinitog zakljucka (konkluzije). Njegov je nedostatak
s to zakljucujuci ovako ne mozemo doci do novih, dotad nepoznatih opcenitih
spoznaja.
JE
U induktivnom pristupu polazimo od cinjenica koje vrijede u nekom konkretnom
primjeru i na temelju toga z elimo zakljuciti o istinama koje vrijede u opcenitijoj
situaciji. Primjerice: Ivan, Petar i svi ostali ucenici u razredu nizi su od 2 metra.
Dakle, svi muskarci nizi su od 2 metra.
RIM Ovaj je zakljucak ocito neistinit. Pritom nije vazno s to je dobivena konkluzija
neistinita, nepravilan je nacin razmisljanja. Sljedece je razmisljanje jednako tako
logicki nepravilno, bez obzira na to s to upucuje na istinitu konkluziju: Ivan, Petar
i svi ostali ucenici u razredu nizi su od 20 metara. Znaci, svi muskarci nizi su od
20 metara.
IP
Iako moze dovesti do pogresnih rezultata, metoda induktivnog zakljucivanja moc-
no je i ponekad jedino sredstvo u otkrivanju istinitih cinjenica.
DN
Primjer 1. Ovaj primjer neispravnog induktivnog zakljucivanja dao je Euler. Promo-

trimo vrijednost izraza P(n) = n2 + n + 41 za nekoliko prvih vrijednosti
prirodnog broja n . Dobivamo brojeve 43, 47, 53, 61, 71, 83, 97. . . svi
su oni prosti brojevi. Moze li se zakljuciti da ce P(n) biti prost za svaki
LE
prirodni broj n ?
Odgovor je: ne! Za n = 41 broj ocito nije prost, jer je svaki pribrojnik
djeljiv s 41. Nije niti za n = 40 , jer je P(40) = 412 . Ali jest za sve
prirodne brojeve manje od 40.
OG
Princip matematicke
indukcije
Da bi princip induktivnog zakljucivanja uvijek dao ispravne rezultate, moramo

osigurati neke dodatne uvjete. Na taj cemo nacin dobiti nacin zakljucivanja
poznat pod imenom matematicka indukcija.
17
1 BROJEVI
Povijesni kutak
LEONHARD EULER
Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. Peterburg, 18. rujna 1783.), veliki
K
je s vicarski matematicar, fizicar i astronom. Utjecao je na razvoj cjelokupne
matematike. Matematiku je ucio od Johanna Bernoullija. 1726. g., po os-
nutku Peterburske akademije znanosti, odlazi z ivjeti u Rusiju gdje ostaje do
RA
kraja z ivota. Uz Cauchyja je matematicar s najvise objavljenih znanstvenih
radova. Znameniti su i njegovi udzbenici Introductio in analysin infinitorum,
Institutiones calculi differentialis, Institutiones calculi integralis i Arithmetica
universalis.
Usprkos poodmakloj sljepoci, Euler je vecinu radova napisao pri kraju z ivota.
Prvi je promatrao funkcije kompleksne varijable i povezao trigonometrijske s
JE
eksponencijalnim funkcijama. Uveo je analiticke metode u teoriju brojeva o
kojoj je objavio 140 radova. Jedan je od tvoraca suvremene diferencijalne geometrije. Poznata je njegova formula
V B + S = 2 , o odnosu broja vrhova, bridova i strana u poliedru. Drzi se zacetnikom i teorije grafova.
RIM
Princip matematicke indukcije
Ako neka tvrdnja vrijedi za broj 1 i ako iz pretpostavke da vrijedi za

prirodni broj n slijedi da ona vrijedi i za sljedeci broj n + 1 , tad ona
vrijedi za svaki prirodni broj n .
IP
Primjer 2. Odredimo formulu za zbroj prvih n neparnih brojeva.
Za pocetne zbrojeve vrijedi:

DN
1 = 1,
1 + 3 = 4 = 22 ,
1 + 3 + 5 = 9 = 32 ,
1 + 3 + 5 + 7 = 16 = 42 .
LE
Navedeni primjeri navode nas na pomisao da vrijedi

1 + 3 + 5 + . . . + (2n 1) = n2 . (1)
Time smo uporabili induktivni nacin misljenja. Formula (1) istinita je za
prve cetiri vrijednosti broja n . Da bismo se uvjerili u njezinu istinitost za
OG
svaki prirodni broj n , primijenit cemo princip matematicke indukcije.

Dobro poslozene domine prva Tvrdnja vrijedi za broj n = 1 . Pretpostavimo da je formula (1) istinita za
su asocijacija za princip mate- prirodni broj n i dodajmo zbroju s lijeve strane sljedeci c lan. Iskoristimo
maticke indukcije. pritom pretpostavku indukcije:
1 + 3 + 5 + . . . + (2n 1) +(2n + 1) = n2 + (2n + 1) = (n + 1)2 .

=n2
Vidimo da tvrdnja vrijedi i za broj n+1 . Zato ona vrijedi za svaki prirodni
broj.
18
INDUKCIJA
MATEMATICKA 1.2
Radi jednostavnijeg dokazivanja pojedine korake u zakljucivanju matematickom
indukcijom nazivamo posebnim imenima. Tvrdnju o kojoj je rijec oznacujemo s
T(n) . Dakle, neka je T(n) tvrdnja koja ovisi samo o prirodnom broju n .
Dokaz matematickom indukcijom
Dokaz matematickom indukcijom sprovodi se u tri koraka.
K
i) Baza indukcije. Trebamo provjeriti da tvrdnja vrijedi za broj 1,
tj. da je T(1) istinita tvrdnja.
RA
ii) Pretpostavka indukcije. Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za broj
n , tj. pretpostavimo da je T(n) istinita tvrdnja.
iii) Korak indukcije. Dokazimo da uz tu pretpostavku tvrdnja vrijedi

i za broj n + 1 , tj. iz T(n) slijedi tvrdnja T(n + 1) .
JE
Tad je tvrdnja T(n) istinita za svaki prirodni broj n .
RIM
Primjer 3. Koristeci matematicku indukciju pokazimo istinitost formule
n(n + 1)
1 + 2 + ... + n = . (2)
2
Tvrdnja T(n) koju z elimo dokazati glasi: formula (2) vrijedi za svaki
prirodni broj n .
IP
Baza indukcije. T(1) vrijedi, jer u zbroju s lijeve strane imamo samo
jedan clan, a desna strana iznosi 1 :
1 (1 + 1)
1= .
2
DN
Pretpostavka indukcije. Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za broj n : for-

mula (2) je istinita.
Korak indukcije. Dodajmo lijevoj strani jednakosti sljedeci pribrojnik i

iskoristimo pretpostavku indukcije:
LE
n(n + 1) n2 + n + 2n + 2
1 + 2 +

. . . + n +(n + 1) = 2
+ (n + 1) =
2
iskoristimo T(n)
n2 + 3n + 2 (n + 1)[(n+1) + 1]
OG
= = .
2 2
Dobili smo formulu istovjetnu formuli (2), s n + 1 umjesto n . To znaci
da tvrdnja vrijedi za broj n + 1 , dakle, T(n + 1) je istinita tvrdnja. Prema
principu matematicke indukcije tvrdnja vrijedi za svaki prirodni broj n .
Zadatak 1. Dokazi da za svaki prirodni broj n vrijedi

n(n + 1)(n + 2)
1 2 + 2 3 + 3 4 + . . . + n(n + 1) = .
3
19
1 BROJEVI
Primjer 4. Dokazimo da je broj 4n + 15n 1 djeljiv s 9 za svaki prirodni broj n .
Baza indukcije. Za n = 1 , broj 18 je djeljiv s 9.
Pretpostavka indukcije. Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za broj n . Tada

se moze napisati
K
4n + 15n 1 = 9k
za neki prirodni broj k .
RA
Korak indukcije. Provjerimo istinitost tvrdnje za broj n + 1 .
4n+1 +15(n+1)1 = 4[4n +15n1]45n+18 = 9(4k5n+2).
Ovaj je broj djeljiv s 9 i tvrdnja je dokazana.
JE
Zadatak 2. Dokazi:
1) Broj 9n+1 + 8n 9 djeljiv je sa 16, za svaki prirodni broj n .
2) Broj 3n 5n+1 + 2n+3 djeljiv je s 13, za svaki prirodni broj n .
RIM
Primjer 5. Dokazimo da je zbroj kutova u svakom mnogokutu s n + 2 stranice jednak
n 180 .
Dokazujemo indukcijom.
An+2
An+1
IP
Baza indukcije. Za n = 1 rijec je o An+3
trokutu ciji je zbroj kutova 180
tvrdnja T(1) vrijedi.
Pretpostavka indukcije. Pretpostavimo A1 A3

DN
da tvrdnja T(n) vrijedi za prirodni

broj n : zbroj kutova u mnogokutu s A2
n + 2 stranice iznosi n 180 .
Korak indukcije. Promotrimo mnogokut s jednom stranicom vise, dakle, s

LE
n + 3 stranice. Odsijecanjem bilo kojeg trokuta (kao na slici) dobivamo

jedan trokut ( ciji je zbroj kutova 180 ) i jedan mnogokut s n + 2 stranice,
ciji je zbroj kutova po pretpostavci indukcije jednak n 180 . Zato je
zbroj kutova u mnogokutu s n + 3 stranice jednak (n + 1) 180 , s to je i
trebalo dokazati.
OG
Prema principu matematicke indukcije tvrdnja vrijedi za svaki prirodni

broj n .
n(n 3)
Zadatak 3. Dokazi da je broj dijagonala u mnogokutu s n stranica jednak dn = .
2
Zadatak 4. - njima nema paralelnih. Dokazi
U ravnini je povuceno n pravaca tako da medu
n(n 1)
da se ti pravci sijeku u tocaka.
2
20
INDUKCIJA
MATEMATICKA 1.2
Povijesni kutak

INDUKCIJA U STAROJ GRCKOJ
O indukciji su razmisljali jos i stari Grci. Evo glasovitog sofizma hrpe, u slobodnoj interpretaciji. Ustanovite koji je
dio principa matematicke indukcije narusen u ovome razmisljanju:
K
li jedno zrno hrpu?
Cini
Ne, dakako da ne.
RA
A dva zrna?
Isto tako ne.
Ako nekoliko zrna ne cini hrpu, pa mu dodamo jedno jedino zrno, nije li prirodno da ni tad necemo dobiti hrpu?
Svakako da imas pravo.
Dakle, nijedan broj zrna ne cini hrpu!
JE
Primjer 6. (Bernoullijeva nejednakost) Za svaki prirodni broj n i svaki realni broj
RIM
h > 1 vrijedi
(1 + h)n 1 + nh. (3)
Pritom jednakost vrijedi samo za n = 1 ili za h = 0 .
Za n = 1 lijeva i desna strana su jednake, pa tvrdnja vrijedi. Pretpostavimo
da (3) vrijedi za prirodni broj n . Sad imamo:
IP
(1 + h)n+1 = (1 + h)n (1 + h) (1 + nh)(1 + h)
= 1 + nh + h + nh2 1 + (n + 1)h,
i tvrdnja vrijedi i za broj n + 1 . Prema principu matematicke indukcije
tvrdnja vrijedi za svaki n . (Na kojem je mjestu koristena pretpostavka
DN
h > 1 ?)
LE
Primjer 7. Dokazimo matematickom indukcijom

2n > n2 , za sve n 5 .
Za n = 5 imamo 32 > 25 i tvrdnja vrijedi. Pretpostavimo da je 2n > n2 .

OG
Onda je
2n+1 > 2n2 = n2 + n2 > n2 + 3n > n2 + 2n + 1 = (n + 1)2 .
Ovdje smo koristili ocitu nejednakost n2 > 3n koja vrijedi za n > 3 .
Zadatak 5. Dokazi matematickom indukcijom

2n > n2 + 4n, za sve n 6 .
21
1 BROJEVI
Primjer 8. Dokazimo nejednakost

1 3 5 2n 1 1
... < .
2 4 6 2n 2n + 1
1 1
Za n = 1 nejednakost se svodi na < , s to je istina.
K
2 3
Pretpostavimo da nejednakost vrijedi za prirodan broj n . Tada je
RA

1 3 5 2n 1 2n + 1 1 2n + 1 2n + 1
... < =
2 4 6 2n 2(n + 1) 2n + 1 2(n + 1) 2(n + 1)
Sada je dovoljno dokazati da vrijedi

2n + 1 1
JE
< .
2(n + 1) 2n + 3
Ova je nejednakost ekvivalentna s

2n + 1 2n + 3 < 2n + 2.
RIM
-
Nakon kvadriranja i sredivanja, dobiva se istinita nejednakost 0 < 1 .
Time je korak indukcije dokazan.
Kutak plus
IP

O INDUKTIVNOM ZAKLJUCIVANJU
Promotrimo sljedecu tvrdnju: broj 991n2 + 1 nije potpun kvadrat niti za jedan prirodni broj n . Uvrstavanjem
DN
broja n u ovaj izraz uvjerit cemo se da je tvrdnja istinita za n = 1, 2, 3, 4, 5, . . . , 100, . . . , 1000 . . . Mogli bismo
neoprezno zakljuciti da je ona istinita za svaki n . Zapravo, ova ce tvrdnja biti istinita za sve brojeve n manje od
-
12 055 735 790 331 359 447 442 538 767 . Medutim, za taj n izraz 991n2 + 1 je potpuni kvadrat. Interesantno je da se
moze pokazati kako postoji beskonacno mnogo prirodnih brojeva n takvih da je 991n2 + 1 potpun kvadrat.
LE
GOLDBACHOVA HIPOTEZA
Svaki je paran broj veci od 2 jednak zbroju dvaju prostih brojeva. Tako, primjerice, vrijedi: 4 = 2 + 2 , 6 = 3 + 3 ,
8 = 3 + 5 , 10 = 3 + 7 = 5 + 5 ; 12 = 5 + 7 , 16 = 3 + 13 = 5 + 11 . . . , 94 = 5 + 89 , 96 = 7 + 89 , 98 = 19 + 79
(prikaz nije uvijek jednoznacan). Tvrdnja se pokazuje tocnom i pri provjeri za sljedece parne brojeve.
OG
Ova je tvrdnja poznata pod imenom Goldbachova hipoteza, po njemackom matematicaru Christianu Goldbachu
(1690. 1764.) koji ju je prvi formulirao jos 1742. god, u pismu L. Euleru. Do danas je provjerena za velik skup
-
pocetnih prirodnih brojeva (npr. za sve brojeve manje od 1014 ) i pokazala se istinitom. Medutim, sama tvrdnja jos
uvijek nije dokazana.
Potrazite u vasoj knjiznici i procitajte s to o Goldbachovoj hipotezi u zabavnom tonu pise grcki matematicar i ro-
manopisac Apostolos Doxiadis u romanu Stric Petros i Goldbachova slutnja, djelu prevedenom na vise od deset
jezika.
22
INDUKCIJA
MATEMATICKA 1.2
Zadatci 1.2.
1. Koristeci induktivni nacin razmisljanja, predvidi 6. Dokazi da za x = 1 (i x = 1 u trecem primje-
sljedeci clan u svakoj od lista: ru) i za svaki n N vrijedi:
1) 1, 7, 13, 19, 25, ?; xn+1 1
1) 1 + x + x2 + . . . + xn = ;
K
2) 1, 3, 7, 13, 21, ?; x1
3) 1, 3, 7, 15, 31, ?; x (n + 1)xn+1 + n xn+2
4) 1, 4, 9, 16, 25, ?; 2) x+2x2 +. . .+nxn = ,
(x 1)2
RA
5) 1, 2, 5, 14, 41, ?; za sve n N ;
6) 2, 3, 5, 7, 11, ?; 1 2 4 2n
3) + 2
+ 4
+ ...+ n
7) 1, 1.4, 1.41, 1.414, 1.4142, ?; 1+x 1+x 1+x 1 + x2
P, ?. 1 2 n+1
8) J, D, T, C,
= + .
x 1 1 x2n+1
JE
2. Matematickom indukcijom dokazi da za sve n
N vrijedi: 7. Dokazi matematickom indukcijom:
1) 3 + 3 + 9 + . . . + (6n 9) = 3n2
6n ; 1 1 1 n
1) + +. . .+ = ;
2) 1 + 3 + 7 + . . . + (4n 5) = n(2n 3) ; 15 59 (4n3)(4n+1) 4n+1
RIM
3) 3 7 11 . . . (4n 1) = n(2n + 1) ; 1 22 32 n2
2) + + +. . .+
4) 5 + 8 + 11 + . . . + (3n + 2) = 12 n(3n + 7) . 13 35 57 (2n 1)(2n + 1)
n(n + 1)
= ;
3. Matematickom indukcijom dokazi da za sve n 2(2n + 1)
N vrijedi: 3 5 2n + 1 1
3) + +...+ 2 = 1 ;
1) 2 + 7 + 15 + . . . + 12 n(3n + 1) = 12 n(n + 1)2 ; 4 36 n (n + 1)2 (n + 1)2
IP

2) 1+35+ . . . +(1)n (2n1) = (1)n n ; 1 1 1 n+2
4) 1 1 ... 1 = ;
4 9 (n + 1)2 2(n+1)
3) 3 + 6 + 12 + . . . + 3 2n1 = 3(2n 1) ;
1 1 1 1 n
4) 2+16+56+ . . . +(3n2)2n = 10+(3n5)2n+1 . 5) + + +. . .+ 2 = ;
DN
6 12 20 n + 3n + 2 2(n + 2)
4. Matematickom indukcijom dokazi da za sve n 1 2 3 4 n n+2
N vrijedi: 6) + + + + ...+ n = 2 n .
2 4 8 16 2 2
1) 1 2n + 2 2n1 + 3 2n2 + . . .+ n 2 + (n + 1) 8. Dokazi matematickom indukcijom:
= 2n+2 (n + 3) ;
(n + 1)(n + 2) . . . (2n 1) 2n
LE
2) 12 22 + 32 . . . + (1)n1 n2 = 2n .
1 3 5 . . . (2n 1)
n(n + 1)
= (1)n1 ;
2 9. Matematickom indukcijom provjeri sljedece for-
1 2 3 n 3 2n + 3 mule za zbrojeve potencija Sk = 1k + 2k + . . .
3) + 2 + 3 + . . . + n = .
OG
3 3 3 3 4 4 3n +nk , k N .
5. Uvrsti nekoliko pocetnih vrijednosti za broj n i n(n + 1)
pokusaj odrediti izraz za sljedece zbrojeve. Do- S1 = ;
2
bivenu formulu provjeri matematickom indukci- n(n + 1)(2n + 1)
jom. S2 = ;
6
1) 1 + 2 + 4 + 8 + . . . + 2n1 =? n(n + 1) 2
2) 1 + 3 + 9 + 27 + . . . + 3n1 =? S3 = ;
2
1 1 1 n(n + 1)(2n + 1)(3n2 + 3n 1)
3) + + ...+ =? S4 = .
12 23 (n 1)n 30
23
1 BROJEVI
10. Koristeci se formulama iz prethodnog zadatka iz- 16. Dokazi da su za sve prirodne brojeve n ispunjene
racunaj sljedece sume: nejednakosti:
1) 2 2 + 2 5 + 2 8 + . . . + 2(3n 1) ; 1) 4n > n2 ; 2) 2n > n2 2n + 2 .
2) 1 2 + 2 3 + 3 4 + . . . + n(n + 1) ; 17. Matematickom indukcijom dokazi:
3) 1 3 + 3 5 + 5 7 + . . . + (2n1)(2n+1) ; 1) 3n > 2n + 3n , za sve n 3 ;
4) 1 4 + 2 7 + 3 10 + . . . + n(3n + 1) ; 2) n3 > 3n + 3 , za sve n 3 ;
K
5) 123+234+345+ . . . +n(n+1)(n+2) ; 3) 2n > n2 , za sve n 5 ;
6) 2 12 + 3 22 + 4 32 + . . . + (n + 1) n2 . 4) 2n > n3 , za sve n 10 .
RA
18. Dokazi da je broj 7 + 72 + 73 + 74 + . . . + 74n
djeljiv sa 100 za svaki prirodni broj n .
11. Matematickom indukcijom dokazi sljedecu for- 19. Dokazi da za svaki prirodni broj n , n > 1 , broj
mulu za kvadriranje viseclanog izraza: n
22 + 1 zavrsava znamenkom 7.
JE
(a1 + a2 + . . . + an )2 = a21 + a22 + . . . + a2n
+2(a1 a2 + a1 a3 + . . . + an1 an ) .
12. Matematickom indukcijom dokazi da za svaki
prirodni broj n vrijedi: 20. Dokazi matematickom indukcijom:
RIM
1) |a1 + a2 + . . . + an | |a1 |+|a2 |+ . . . +|an | ; 1) sin x + sin 2x + sin 3x + . . . + sin nx
n+1
2) |a1 a2 . . . an | = |a1 | |a2 | . . . |an | . sin x nx
= 2 sin ;
x 2
13. Matematickom indukcijom dokazi: sin
2
1) 6n + 4 je djeljiv s 5; 2) cos x + cos 2x + cos 3x + . . . + cos nx
2) 7n 1 je djeljiv sa 6; n+1
IP
cos x nx
3) 5n 23 je djeljiv s 3; = 2 sin ;
x 2
za sve prirodne brojeve n . sin
2
14. Matematickom indukcijom dokazi: sin2 nx
DN
3) sin x + sin 3x + . . . + sin(2n 1)x = ;

1) 6 | n3 + 11n ; sin x
2) 6 | 2n3 + 3n2 + 7n ; sin 2nx
4) cos x+ cos 3x+ . . .+ cos(2n 1)x = .
3) 24 | n4 + 6n3 + 11n2 + 6n ; 2 sin x
4) 7 | n7 + 6n ; 21. Matematickom indukcijom dokazi:
LE
za sve prirodne brojeve n . sin 2n+1 x

1) cos xcos 2xcos 4x. . .cos 2n x = n+1 ;
15. Matematickom indukcijom dokazi da za sve n 2 sin x
N vrijedi: x x x x sin x
2) cos cos 2 cos 3 . . .cos n = x ;
1) 9 | 7n + 3n 1 ; 2 2 2 2 2n sin n
OG
2
2) 11 | 62n + 3n+2 + 3n ; 2n + 1
3) 17 | 62n + 19n 2n+1 ; 1 sin x
1) +cos x+cos 2x+. . .+cos nx = 2
2 x ;
4) 17 | 25n+3 + 5n 3n+2 ; 2 sin
2
5) 19 | 7 52n + 12 6n ; 1 x 1 x 1 x
2) tg + 2 tg 2 + . . . + n tg n
6) 37 | 2n+5 34n + 53n+1 ; 2 2 2 2 2 2
7) 64 | 32n+1 + 40n 67 ; 1 x
= n ctg n ctg x .
2 2
8) 57 | 7n+2 + 82n+1 .
24

BINOMNI POUCAK 1.3
1.3. Binomni poucak

Faktorijele
K
Umnozak prvih n prirodnih brojeva oznacavamo ovako 2 :
n! := 1 2 3 . . . (n 1) n .
RA
Broj n! citamo en faktorijela. Tako, primjerice, vrijedi:
1! = 1,
2! = 1 2 = 2,
3! = 1 2 3 = 6,
JE
4! = 1 2 3 4 = 24,
5! = 1 2 3 4 5 = 120.
Korisno je definirati i vrijednost 0! . Stavljamo: 0! := 1 .
RIM
Vidimo da faktorijele zadovoljavaju formulu
n! = n (n 1)!
uz pocetnu vrijednost 0! = 1 . Tako je, primjerice: 6! = 6 5! = 6 120 = 720 ,
7! = 7 6! = 7 720 = 5040 itd.
Funkcija faktorijela raste izuzetno brzo. Njezine vrijednosti mozemo ocitavati na

IP
svakom boljem dzepnom racunalu, ali samo za umjerene vrijednosti broja n , obi-
cno za n 69 , 69! 1.7111098 ili izuzetno za n 253 , 253! 5.17310499 .
Primjer 1. Izracunajmo:
DN
11! 6! 5! 9! + 10!
1) ; 2) ; 3) .
9! 4! 11!
11! 11 10 9!
1) = = 11 10 = 110.
9! 9!
LE
6! 5! 6 5! 5! 5 5! 25 4!
2) = = = = 25.
4! 4! 4! 4!
9! + 10! 9! + 10 9! 1 + 10 1
OG
3) = = = .
11! 9! 10 11 10 11 10
25! 7! 6!
Zadatak 1. Izracunaj: 1) 7! + 8! + 9! ; 2) 12! 1 ; 3) ; 4) .
20! 120
2
Simbol := citaj: po definiciji jednako. Time se naznacava da se izraz s lijeve strane definira da
bude jednak onome s desne strane. Ta se oznaka narocito rabi u razlicitim programskim jezicima, gdje
su moguce i konstrukcije oblika n := n + 1 i njima slicne.
25
1 BROJEVI
Binomni koeficijenti
Neka je n prirodan broj i k prirodan broj ili 0, k n . Binomni koeficijent

n
oznacavamo izrazom i definiramo ga ovako:
k
n(n 1) . . . (n k + 1)
n
:= ,
K
k 1 2 ... k
za k 1 , dok za k = 0 po definiciji stavljamo:

RA
n
:= 1.
0

n
Izraz cita se: n povrh (ili iznad) k .
k
JE
Primjer 2. Za k = 1, 2, 3 vrijednosti binomnih koeficijenata su:
n
n
= = n,
1 1
n(n 1) n(n 1)
n
RIM
= = ,
2 12 2
n(n 1)(n 2) n(n 1)(n 2)
n
= = .
3 123 6
IP
Primjer 3. Izracunajmo nekoliko binomnih koeficijenata:
65
6
= = 15,
2 12
DN
876
8
= = 56,
3 123
87654
8
= = 56,
5 12345
98765
LE
9
= = 126,
5 12345
12 11 10 9 8 7 6 5 12 11 10 9
12
= = = 495.
8 12345678 1234
OG

5 7 9 11 15
Zadatak 2. Izracunaj: 1)
2
, 2)
3
, 3)
5
, 4)
4
, 5)
2
.
n! (n + 1)!
Zadatak 3. Skrati razlomke: 1) ; 2) .
(n 2)! (n 1)!
26

BINOMNI POUCAK 1.3
Rac unanje binomnih koeficijenata

n
Vrijednosti binomnog koeficijenta za male brojeve n i k racu-
k
namo tako da najprije u nazivniku ispisemo umnozak svih brojeva od 1
do k u rastucem poretku, a u brojniku umnozak brojeva u padajucem
poretku pocevsi s n . Faktora u brojniku ima jednako kao u nazivniku.
K
Prije racunanja brojnik se skrati s nazivnikom.
RA
Primjer 4. Odredimo prirodni broj n tako da vrijedi jednakost:

n n+2
5 = .
3 4
JE
-
Nakon raspisivanja i sredivanja, pratimo ekvivalentne jednakosti:
n(n 1)(n 2) (n + 2)(n + 1)n(n 1)
5 = ,
RIM
6 24
20(n 2) = (n + 2)(n + 1),
n2 17n + 42 = 0.
Kvadratna jednadzba ima dva rjesenja: n = 3 i n = 14 .
IP
Binomni je koeficijent uvijek prirodan broj. To nije ocito iz definicijske formule,
vec cemo to zakljuciti iz sljedecih svojstava binomnih koeficijenata.
DN
Svojstva binomnih koeficijenata
1. Prikaz s pomocu faktorijela

LE
Brojnik i nazivnik u definiciji binomnog koeficijenta mozemo pomnoziti s

(n k)! = 1 2 . . . (n k) . Dobit cemo:
n(n 1) . . . (n k + 1) (n k) . . . 2 1 n!
n
= = .
k 1 2 ... k 1 2 . . . (n k) k!(n k)!
OG
Ova jednostavnija formula nije prakticna u racunanju koeficijenata, jer se pritom

moraju dodatno skracivati brojnik i nazivnik:
9! 9! 987654321 9876
9
= = = = .
4 4!(9 4)! 4! 5! 123412345 1234
Daljnjim skracivanjem i mnozenjem faktora u brojniku dobivamo broj 126.
-
Medutim, -
ova je formula korisna u sredivanju izraza u kojima se javljaju binomni
koeficijenti.
27
1 BROJEVI
2. Svojstvo simetrije

n n
= , k = 0, 1, . . . , n.
k nk
Zaista:
n! n!
n n
= = = .
nk (n k)![n (n k)]! (n k)!k! k
K
Svojstvo simetrije koristimo pri racunanju binomnih koeficijenata za k > n/2 :
RA

6 6 6
= = = 6,
5 65 1
15 14
15 15 15
= = = = 15 7 = 105.
13 15 13 2 12
JE
Pascalov trokut
RIM
Izracunajmo binomne koeficijente za male vrijednosti brojeva n i izracunane
vrijednosti napisimo u obliku sljedece sheme:

1 1
0 1

2 2 2
IP
0 1 2

3 3 3 3
0 1 2 3

4 4 4 4 4
DN
0 1 2 3 4
..
.
LE
Ovaj se trokut naziva Pascalov ili kineski trokut. Ispisimo izracunane

vrijednosti s jos tri dodana retka:
n=1 1 1
n=2 1 2 1
OG
n=3 1 3 3 1
Ovaj je trokut sa starog ruko-
pisa zaista primjerenije nazvati n=4 1 4 6 4 1
kineskim...
n=5 1 5 10 10 5 1
n=6 1 6 15 20 15 6 1
n=7 1 7 21 35 35 21 7 1
..
.
28

BINOMNI POUCAK 1.3
Iz Pascalovog trokuta vidimo princip ispisivanja sljedecih redaka: svaki element
tog trokuta jednak je zbroju elemenata u prethodnom retku, lijevo i desno od
njega (osim rubnih elemenata koji su jednaki 1). Tako, primjerice, vrijedi
876 8765 8 7 6 5
8 8
+ = + = 1+
3 4 123 1234 123 4
876 9 9 8 7 6 9
= = = .
K
123 4 1234 4
Ovo svojstvo vrijedi za bilo koji element Pascalovog trokuta. To se moze zapisati
RA
formulom:

n n n+1
+ = .
k1 k k
JE
Zadatak 4. Dokazi ovu formulu!
Dokaz je najlakse naciniti prateci racun u sljedecem primjeru:

RIM
12 12 12! 12! 5 12! + 8 12!
+ = + =
4 5 4! 8! 5! 7! 5! 8!
13 12! 13!
13
= = = .
5! 8! 5! 8! 5
IP
Povijesni kutak
DN
BLAISE PASCAL
Blaise Pascal (Clermont-Ferrand 19. lipnja 1623. Pariz, 19. kolovoza 1662.) fran-
cuski je filozof, matematicar i fizicar. U s esnaestoj godini napisao je Traite sur les
sections coniques (Rasprava o presjecima konika), u kojem proucava svojstva krivulja
LE
drugog reda. U sljedece dvije godine konstruirao je stroj za zbrajanje i oduzimanje

koji se i danas cuva u Pariskom muzeju. Prvi je tocno formulirao i primjenjivao princip
matematicke indukcije. Zasnovao je teoriju vjerojatnosti te sastavio shemu binomnih
koeficijenata (koja je jos otprije bila poznata Kinezima). U fizici je ostvario bitan
doprinos u proucavanju tlakova plinova i tekucina. Opisao je ovisnost tlaka zraka
o temperaturi i vlazi te se drzi zacetnikom meteorologije. Po njemu su dobile ime
OG
fizikalna jedinica za pritisak, kao i jedan programski jezik.
Autor je glasovitih Lettres provinciales (Pisma provincijalu). Kao filozof zastupa

tezu o ogranicenosti racionalnog misljenja te da se osnovne istine mogu spoznati tek
s pomocu snage vjere. Od 1658. do smrti odaje se vjerskim razmisljanjima rezultat
kojih je djelo Pensees (Razmisljanja) objavljeno nakon njegove smrti.
29
1 BROJEVI
Binomni poucak

Naziv binomnih koeficijenata i vrijednosti ispisane u Pascalovom trokutu suge-

riraju vezu izmedu- tih brojeva i prikaza potencije binoma (a + b)n . Za male
vrijednosti broja n dobro su nam poznate formule za potencije binoma:
K
(a + b)1 = 1 a + 1 b,
RA
(a + b)2 = 1 a2 + 2 ab + 1 b2 ,
(a + b)3 = 1 a3 + 3 a2 b + 3 ab2 + 1 b3 .
Posljednje dvije nazivaju se kvadrat i kub binoma. Koeficijenti u ovim izrazima

upravo su binomni koeficijenti.
JE
Mnozenjem izraza za kub binoma s a + b dobit cemo sljedecu jednakost:
(a + b)4 = (a3 + 3a2 b + 3ab2 + b3 )(a + b)
RIM
= a4 + 3a3 b + 3a2 b2 + ab3 + a3 b + 3a2 b2 + 3ab3 + b4
= a4 + 4a3 b + 6a2 b2 + 4ab3 + b4 .
Uocimo da je zbroj eksponenata u svakom pribrojniku jednak eksponentu u po-

tenciji binoma. Nadalje, koeficijenti u ovom izrazu su binomni koeficijenti iz
IP
jednog retka Pascalovog trokuta.
Binomni poucak
DN
Za svaki a, b R , n N vrijedi:

n n 0 n n1 1 n n2 2 n n3 3
(a + b)n = a b + a b + a b + a b + ...
0 1 2 3

n n 0 n
+ a1 bn1 + a b .
n1 n
LE
OG
Dokaz poucka moze se provesti s pomocu matematicke indukcije. Za n = 1 , 2,

3 i 4 pokazali smo da formula vrijedi.
Korak indukcije, prijelaz sa n na n + 1 dokazuje se na identican nacin poput

ovog koji cemo napraviti za prijelaz s n = 4 na n + 1 = 5 :
Pretpostavimo da je tvrdnja istinita za broj n = 4 :

4 4 4 3 4 2 2 4 4 4
(a + b)4 = a + a b+ a b + ab3 + b .
0 1 2 3 4
30

BINOMNI POUCAK 1.3
Pomnozimo tu jednakost s a + b . Dobivamo:
(a + b)4 (a + b) =

4 4 4 3 1 4 2 2 4 3 4 4
= a + a b + a b + ab + b (a + b)
0 1 2 3 4

4 4 4 3 2 4 2 3 4
= a5 + a b+ a b + a b + ab4
1 2 3 4
K

4 3 2 4 2 3 4 4 5
+ a4 b + a b + a b + ab4 + b .
1 2 3 4
RA
Koristeci svojstvo binomnih koeficijenata (svojstvo 2), grupirajuci clanove ove
sume uz identicne potencije, dobivamo:

5 5 5 4 5 3 2 5 2 3 5 5 5
(a + b)5 = a + a b+ a b + a b + ab4 + b .
0 1 2 3 4 5
JE
Time je ovaj korak matematicke indukcije dokazan.
RIM
Zadatak 5. Dovrsite dokaz binomnog poucka dokazujuci korak indukcije za bilo koji prirodni
broj n .
Primjer 5. Razvijmo po binomnoj formuli:
1)
IP

5 5 5 4 5 3 5 2 5 5
(x + 1)5 = x + x + x + x + x+
0 1 2 3 4 5
= x5 + 5x4 + 10x3 + 10x2 + 5x + 1.
DN
2)
1 6 6 6 6 5 1 6 4 1 2
x = x + x + x
x 0 1 x 2 x
1 3 1 4
6 3 6 2
+ x + x
LE
3 x 4 x
1 5 1 6
6 6
+ x +
5 x 6 x
15 6 1
= x6 6x4 + 15x2 20 + 2 4 + 6 .
OG
x x x
Zadatak 6. 1) Odredi realni dio kompleksnog broja (1 i)5 .

2) Odredi realni dio kompleksnog broja (1 + i)7 .

Zadatak 7. Izracunaj (2 3)4 koristeci binomnu formulu.
31
1 BROJEVI
Znak sumacije. Opci clan

u razvoju binoma
Zapisivanje
binomne formule mozemo pojednostavniti koristenjem znaka za su-
maciju . Taj znak je grcko slovo koje odgovara latinskom slovu S , i
pocetno je slovo latinske rijeci summa koju smo preuzeli i u hrvatskom jeziku.
Znak sumacije koristi se za jednostavnije zapisivanje razlicitih suma. Primjerice,
K
5
1 1 1 1 1
=1+ + + + .
RA
k 2 3 4 5
k=1
Varijablu k nazivamo indeks sumacije, a ispod i iznad znaka sumacije nalaze se
granice unutar kojih treba naciniti zbrajanje: k mijenja se od 1 do 5 , uzimajuci
za vrijednosti prirodne brojeve.
JE
-
Broj pribrojnika moze biti neodreden:
n

k2
k=1
RIM
oznacava zbroj kvadrata prvih n prirodnih brojeva:
n

k2 = 1 + 22 + 32 + . . . + n2 .
k=1
Izraz k2 nakon znaka sumacije naziva se opci clan.

IP
Zapisimo binomnu
formulu s pomo
cu znaka sumacije. Prvi clan u razvoju
binoma
n n 0 n n1 1 n k nk
ima oblik a b , drugi a b ,. . . , a (k+1) -vi clan glasi a b .
0 1 k
To je opci clan ove sume. Stavljajuci k = 0 , k = 1 ,. . . , k = n dobit cemo
redom sve clanove u binomnoj formuli:
DN
n
n n nk k
(a + b) = a b .
k
k=0
LE
10
Primjer 6. Odredimo cetvrti clan u razvoju binoma 3 x+ x3 .
OG
To je clan koji odgovara vrijednosti indeksa k = 3 (jer je za prvi clan

k = 0 ). On iznosi

10 3 103 3 10 9 8 7 9 41
x x3 = x 3 x 2 = 120 x 6 .
3 123
Zadatak 8. Zbroj binomnih koeficijenata prva tri clana u raspisu potencije (x 2y)n jednak
je 46. Odredi onaj clan koji sadrzi x6 y3 .
32

BINOMNI POUCAK 1.3
9
Zadatak 9. Koji clan u raspisu potencije x+ 3x sadrzi x4 ?
12
1
Primjer 7. Odredimo onaj clan razvoja x+ 2 koji ne sadrzi x .
x
K
Opci clan u razvoju iznosi:

12 12k 1 k 12 12k 2k 12 123k
x = x x = x .
RA
k x2 k k
Trazimo onaj k za koji je eksponent jednak Iz 12 3k = 0 slijedi
nuli.
12
k = 4 . To je peti clan u razvoju, a iznosi = 495 .
4
JE
1 3 n
Zadatak 10. U razvoju binoma x 2 3x 2 -
binomni koeficijenti 3. i 7. clana medusobno
su jednaki. Postoji li u ovom razvoju clan koji ne sadrzi x ?
Kutak plus RIM

IP
STIRLINGOVA FORMULA
Pribliznu vrijednost funkcije n! za velike brojeve n mozemo izracunati pomucu racunala na sljedeci nacin. Vrijedi:
n

DN
n
n! 2 n .
e
Ova se formula naziva Stirlingova formula. Jos preciznije, vrijedi
n n
n 1 n 1
2 n e 12n+1 < n! < 2 n e 12n .
e e
LE
Za n = 100 na taj nacin dobivamo ocjenu: 9.332615093 10157 < 100! < 9.332621569 10157 , dok je tocna
vrijednost (racunajuci s 10 tocnih znamenaka) 9.332621544 10157 .
1. Koristeci Stirlingovu formulu izracunajte pribliznu vrijednost broja 200! .

OG
2. Koliko znamenaka u dekadskom zapisu ima broj 1000! ?

100
3. Koristeci Stirlingovu formulu izracunajte pribliznu vrijednost binomnog koeficijenta 50 .
33
1 BROJEVI
Kutak plus
IDENTITETI ZA BINOMNE KOEFICIJENTE

Binomni koeficijenti zadovoljavaju mnogobrojne identitete. Vecina tih formula moze se dokazati s pomocu veze dvaju
K
polinoma. Iz identiteta
(1 + x)n (1 + x)n = (1 + x)2n
mozemo napisati:
RA
" #" # X2n
n n n n n n n n 2n r
0 + 1 x + . . . + n x 0 + 1 x + . . . + n x = r x.
r=0
Polinomi slijeva i zdesna se podudaraju. Zato im se podudara koeficijent uz potenciju xn :

JE
n n + n n + . . . + n n = 2n .
0 n 1 n1 n 0 n
Zbog svojstva simetrije binomnih koeficijenata, ova se jednakost moze napisati na nacin:
2 2 2
n n n 2n
+ + . . . + = n .
RIM
0 1 n
1) Rabeci jednakost (1 + x)(1 + x)n = (1 + x)n+1 izvedi temeljnu rekuraziju za binomne koeficijente (na str. 28).
2) Rabeci jednakost (1 + x)r (1 + x)s = (1 + x)r+s izvedi Vandermondeov identitet:

Xn
r s r+s
= .
IP
k nk n
k=0
3) Rabeci jednakost: (1 x)n (1 + x)n = (1 x2 )n , dokazi identitet:

8
2 < n
DN
Xn n
k n (1) 2 n , n paran
(1) k = 2
:
k=0 0, n neparan
Dokazi sljedece identitete:

LE
n n n n
4) 1 1 + 2 2 + 3 3 + . . . + n n = n 2n1 .

1 n 1 n 1 n 1 n 2n+1 1
5) 0 + + + . . . + = .
1 2 1 3 2 n+1 n n+1
OG

n n n n n
6) 0 + 3 1 + 5 2 + 7 3 + . . . = 2 (n + 1).

n n + n n +...+ n n = 2n
7) 0 1 1 2 n1 n n1 .

n n n n n n 2n
8) 0 r + 1 r+1 + . . . + nr n = nr .
34

BINOMNI POUCAK 1.3
Zadatci 1.3.
1. Izracunaj: 8. Dokazi matematickom indukcijom da za svaki
1) 7! + 8! + 9! ; 2) 12! 1 ; prirodni broj n vrijedi jednakost:
25! 7! 6! 0 1 2 n1 1
3) ; 4) . 1) + + + ... + =1 ;
1! 2! 3! n! n!
K
20! 120
2) 1 1! + 2 2! + 3 3! + . . . + n n!
2. Zapisi krace: = (n + 1)! 1.
RA
1) 18 17 16 15! ; 2) 12 11 10! ;
10 9 18 10 12
9. Izracunaj:
2
,
4
,
3
,
7
,
8
.
3) (n + 1) n (n 1)! ;
4) (n 1)(n 2)(n 3)! . 10. Izravnim racunom provjeri jednakosti:
3. Skrati razlomke:

10 10 12 12
1) = ; 2) = ;
JE
15! 8! 7 3 10 2
1) ; 2) ;
13! 5! 15 15 20 20
3) = ; 4) = .
n! (n + 1)! 8 7 14 6
3) ; 4) ;
(n 2)! (n 1)! 11. Izravnim racunom provjeri jednakosti:
RIM
(2n)! (n + k)!
5) ; 6) ; 8 8 9
n! (n + k 2)! 1) + = ;
3 4 4
(n + 1)! 2n(2n 1)
7) ; 8) . 10 10 11
(n 2)! (2n)! 2) + = ;
4 5 5

4. Izracunaj: 15 15 16
3) + = ;
7 8 8
IP
1 1 1 1 1
1) + ; 2) + + ; n+1 n+1 n+2
7! 9! 8! 7! 6! 4) + = .
n1 n n
5! + 4! 99! 98!
3) ; 4) ; 12. Odredi prirodni broj n tako da vrijede jednako-
3! 97!
sti:
DN
50! 30! 50! 2! 1!

5) ; 6) + ... + + . n n n n+1
48! 28! 49! 1! 0! 1) = ; 2) 2 = ;
5 3 4 4

5. Izracunaj: n n+2 n n+2
3) 7 = ; 4) 5 = ;
1 1 1 1 4 4 3 4
1) ; 2) ;
LE
n! (n + 1)! (n 1)! n! 2n 2n 1
5) 3 =5 ;
n1 n
(n 1)! (n 2)!
3) + ; 2n 1 2n
n! (n 3)! 6) 17 =9 .
n n1
n! (n 1)!

OG
4) . 13. Odredi prirodni broj x tako da vrijede jednako-

(n 1)! (n 2)!
sti:

6. Rijesi jednadzbe: x x x
1) 2 =2 ;
4 3 2
(n + 2)! k! 2k!
1) = 72 ; 2) = ; x x x x
n! (k 4)! (k 2)! 2) 30 +8 =21 8 ;
5 4 3 2
(k + 1)! n! (n 1)! 1
3) = 30 ; 4) = . x x x+1
(k 1)! (n + 1)! 6 3) + = ;
3 5 3

7. Odredi posljednju znamenku zbroja x x x+1
4) +2 = .
1! + 2! + 3! + . . . + 99! . 4 2 4
35
1 BROJEVI
14. Dokazi sljedece identitete direktno, i koristeci 23. U razvoju binoma odredi:
svojstva Pascalovog trokuta.
1) clan s x6 od (x + 2)8 ;
n+2 n n n
1) = +2 + , 2) clan s x5 od ( x + 3)12 ;
k k2 k1 k
2 k n;
1 6
n+3 n n n 3) clan od x+ koji ne sadrzi x ;
2) = +3 +3 4x
k k3 k2 k1
K

n 4) clan od (x3/2 + x1/2 )8 koji ne sadrzi x .
+ , 3 k n.
k
24. Odredi imaginarni dio kompleksnog broja
RA
z = (1 i)7 .
15
15. Prikazi pomocu binomne formule: 25. Odredi 13. clan u raspisu potencije 1 i 3 ,
gdje je i imaginarna jedinica.
1) (x 1)4 ; 2) (2x + 1)5 ; 13
JE
26. Odredi 11. clan u raspisu potencije 2i ,
1 4
3) (2x + 1)6 ; 4) x + ; gdje je i imaginarna jedinica.
x
1 n
1 5 27. U raspisu potencije
3 2
x je 12 cla-
5) x ; 6) (1 + y2 )4 ; 4x
RIM
x nova.
1 6 1) Odredi treci clan raspisa;
7) x ; 8) ( 3 2)6 . 2) Odredi slobodni clan raspisa.
x
1 n
16. Izracunaj: 28. U raspisu potencije x x + 3x
je 12 c lano-
va.
1) (3x + 1)4 + (3x 1)4 ; 1) Odredi cetvrti clan raspisa;
IP
2) (x + 1)6 + (x 1)6 . 2) Odredi slobodni clan raspisa.
20
17. 1) Napisi tri prva clana raspisa potencije 29. Postoji li u raspisu potencije x+ 4 x clan
(a 2)10 . koji sadrzi x7 ?
2) Napisi tri posljednja clana raspisa potencije
DN

(2x + 1)9 . 1 11
30. Postoji li u raspisu potencije x
18. Odredi koeficijent izraza: x
clan koji sadrzi x3 ?
1) x3 y4 u raspisu potencije (2x 3y)7 ; 9
2) x6 y3 u raspisu potencije (x 2y)9 ; 31. Postoji li u raspisu potencije x + 3 x clan
LE
3) x6 y5 u raspisu potencije (x + y)11 . koji sadrzi x4 ?

19. U raspisu potencije (4x+3)n koeficijenti clanova 32. Zbroj koeficijenata
prvog,
drugog i treceg clana
koji sadrze x3 i x4 su jednaki. Koliko iznose? 1 n
razvoja binoma x+ iznosi 37. Odredi
20. U raspisu potencije (2x+3)n koeficijenti clanova x
OG
treci clan ovog razvoja.

koji sadrze x5 i x6 su jednaki. Odredi n.
33. Odredi zbroj koeficijenata u razvoju binoma
1 n
21. U prikazu binoma x + 2 koeficijenti cet- (5x2 4y3 )7 .
x
vrtog i desetog c lana se podudaraju. Odredi onaj 34. Odredi x ako je poznato da je treci clan u razvoju
5
clan koji ne sadrzi x .
binoma x + xlog x jednak 1 000 000 .
1 12
3
22. Odredi onaj clan razvoja binoma a3 + a2
2
uz potenciju a13 .
36
PRIRODNI, CIJELI I RACIONALNI BROJEVI 1.4
1.4. Prirodni, cijeli i racionalni brojevi

U skupu prirodnih brojeva posebnu ulogu imaju prosti (prim) brojevi.
K
Prosti brojevi. Faktorizacija broja na proste faktore
RA
Prirodni broj veci od 1 je prost ako je djeljiv samo s 1 i sa samim sobom. Broj
je slozen ukoliko nije prost, s izuzetkom broja 1 koji ne drzimo niti prostim niti
slozenim. Nekoliko prvih prostih brojeva su 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29,
31 itd. Svaki je slozeni broj nuzno djeljiv s nekim prostim brojem vecim od
1. Zapravo, svaki se prirodni broj moze na jedinstven nacin napisati u obliku
JE
umnoska prostih brojeva:
n = p1 p2 . . . pm .
Primjerice, 15 = 3 5 , 42 = 2 3 7 , 90 = 2 3 3 5 i sl. Ovdje neki od
njegovih faktora mogu biti i jednaki. Grupiramo li ih zajedno, dobit cemo broj
RIM
oblika:
r r r
n = p11 p22 . . . pkk .
Primjerice, 90 = 2 32 5 , 96 = 25 3 i sl.
Primjer 1. Koliko razlicitih faktora ima broj 72 (ukljucujuci 1 i sam broj)?

IP
Prikazimo broj 72 kao umnozak prostih faktora: 72 = 22233 = 23 32 .
Svaki faktor ovog broja ima oblik 2n 3m , pri cemu je 0 n 3 ,
0 m 2 . Tako primjerice, za n = 2 i m = 1 dobivamo faktor
DN
22 31 = 12 .
Ukupan broj faktora je 4 3 , jer postoje 4 izbora za eksponent n i 3 izbora

za eksponent m . Ispisite sve te faktore poredajuci ih po velicini!
LE
Zadatak 1. Koliko razlicitih faktora ima broj 300 ?

OG
Zadatak 2. Zbroj svih faktora nekog prostog broja jednak je 998. Koji je to broj?
Zadatak 3. Koji broj manji od 100 ima najvise razlicitih faktora?
Primjer 2. Broj 1005 nije prost. Zbroj njegovih znamenki djeljiv je s 3 pa je i sam
broj djeljiv sa 3. Nije prost niti broj 1006. On je paran. Jasno, nije prost
broj niti 1008. A s to je s brojevima 1007 i 1009? Jesu li oni prosti?
37
1 BROJEVI
Pri provjeri je li neki broj n prost dovoljno je ispitati njegovu

djeljivost
svim prostim brojevima p koji su manji ili jednaki broju n . (Zasto?)
Broj 1007 nije djeljiv s 3 niti s 5. Izravnim dijeljenjem sa 7, 11 13 i

-
17 uvidamo da mu to nisu prosti faktori. Pri dijeljenju s 19, dobivamo
1007 = 19 53 . Zato 1007 nije prost.
K
Provjera broja 1009 pokazuje da je on prost. Broj treba podijeliti svim
prostim brojevima manjim ili jednakim 31. (Uz ovdje spomenute, treba
provjeriti djeljivost s 23, 29 i 31.)
RA
Zadatak 4. Koji su od sljedecih brojeva prosti: 901, 903, 905, 907, 909, 911? Za one koji
nisu, napisi faktorizaciju na proste faktore.
JE
Beskonacnost skupa prostih brojeva
Prostih brojeva ima beskonacno mnogo.
RIM Dokaz. Jednostavan dokaz ove cinjenice bio je poznat jos starim Grcima. Do-
kazujemo pretpostavivsi suprotno: skup P prostih brojeva je konacan. Neka su
mu elementi P = {p1 , p2 , . . . , pm } . Nacinimo broj n = p1 p2 . . . pm + 1 . On
je veci od svih brojeva p1 , . . . , pm i zato mora biti slozen. To znaci da je djeljiv
s nekim prostim brojem pj iz skupa P . Kako je istim brojem djeljiv i umnozak
IP
p1 p2 . . . pm , iz toga slijedi da je s pj djeljiva i razlika n p1 p2 . . . pm = 1 ,
s to je nemoguce. Dobili smo proturjecje s pretpostavkom da je skup P konacan.
DN
Relativno prosti brojevi
Za brojeve koji nemaju zajednickih djelitelja vecih od 1 kazemo da su relativno

prosti. Njihova najveca zajednicka mjera (najveci zajednicki djelitelj) jednak
LE
je 1, s to zapisujemo ovako: M(x, y) = 1 .

Najvecu zajednicku mjeru dvaju brojeva mozemo odrediti poznavajuci faktori-
zaciju obaju brojeva. Najveca zajednicka mjera sadrzi zajednicke proste faktore
onoliko puta koliko se nalaze i u jednom i u drugom broju.
OG
Primjer 3.
M(4, 6) = M(22 , 2 3) = 2,
M(24, 36) = M(23 3, 22 32 ) = 22 3 = 12,
M(378, 693) = M(2 33 7, 32 7 11) = 32 7 = 63,
M(72, 175) = M(23 32 , 52 7) = 1.
38
Kutak plus
O PROSTIM BROJEVIMA
K
Otkrivanje sve vecih prostih brojeva oduvijek je bio veliki izazov matematicarima. Danas to ima vrlo prakticno zna-
cenje. Najvaznije metode s ifriranja za slanje povjerljivih podataka elektronskim putem (poput elektronickog placanja
karticama) temelje se na svojstvima prostih brojeva. Kljuc za s ifriranje i desifriranje poruke temelji se na odabiru
RA
prirodnog broja n koji je dobiven kao umnozak tocno dva prosta faktora. Brojevi koji su u uporabi u standardnim
algoritmima imaju preko 300 znamenaka. Razbijanje s ifre svodi se na otkrivanje faktorizacije takvog broja n , s to je
problem koji niti racunala ne mogu obaviti u razumnom vremenu.
17 19
da su 2 1 i 2 1
Utrka za otkrivanjem sve vecih brojeva zapocela je 1588. godine, kad je Pietro Cataldi provjerio
prosti brojevi. Ako je broj n slozen, tad je djeljiv s prostim brojem koji ne premasuje n . Cataldi je svoj racun
JE
temeljio na tablici prostih brojeva manjih od 750, s to je bilo korektno jer je korijen broja 219 1 priblizno broj 724.
Takva je provjera mukotrpna, jer zahtijeva djeljenje sa svim prostim brojevima manjim od 724.
Brojevi oblika Mp = 2p 1 nazivaju se Mersenneovi brojevi. Da bi taj broj bio prost, nuzno je da p bude prost
(dokazi tu tvrdnju!). Cataldi je tvrdio da su i brojevi 2p 1 prosti za p = 23 , 29, 31, 37, ali to s pomocu svoje
tablice nije mogao provjeriti. Godine 1640. Pierre Fermat je pokazao da prosti djelitelji broja 2p 1 moraju biti oblika
RIM
2kp + 1 za neki prirodni broj k . Sad je bilo vrlo jednostavno vidjeti da M23 nije prost, jer je djeljiv s 47 ( k = 1 ),
M37 je djeljiv s 223 ( k = 3 ), a M29 s 233 ( k = 4 ). Da je 231 1 uistinu prost, dokazao je L. Euler 1738. godine.
-
Medutim, interesantno je da je on tvrdio da su 241 1 i 247 1 prosti, s to nije istina.
Godine 1876. Lucas je otkrio da je 2127 1 prost broj. Taj broj ima 39 znamenaka: 170 141 183 460 469 231 731 687
303 715 884 105 727 Taj je broj ostao rekorder za narednih 75 godina, i ujedno je najveci prosti broj koji nije otkriven
s pomocu racunala.
IP
Mersenneovi brojevi. Svi do danas poznati prosti brojevi oblika 2p 1 dobivaju se za za p = 2 , 3, 5, 7, 13, 17,
19, 31, 61, 89, 107, 127, 521, 607, 1279, 2203, 2281, 3217, 4253, 4423, 9689, 9941, 11213, 19937, 21701, 23209,
44497, 86243, 110503,132049, 216091, 756839, 859433, 1 257 787 (378 632 znamenke), 1 398 269 (420 921 znamen-
ka), 2 976 221 (895 932 znamenke), 3 021 377 (909 526 znamenaka), 6 972 593 (2 098 960 znamenaka), 13 466 917
DN
(4 053 946 znamenaka), 20 996 011 (6 320 430 znamenaka), 24 036 583 (7 235 733 znamenaka), 25 964 951 (7 816 230
znamenaka), 30 402 457 (9 152 052 znamenaka), 32 582 657 (9 808 358 znamenaka), 37 156 667 (11 185 272 zname-
naka), 42 643 801 (12 837 064 znamenaka), 43 112 609 (12 978 189 znamenaka), 57 885 161 (17 425 170 znamenaka),
otkriven 25. sijecnja 2013.
Broj prostih brojeva. U knjizi Tablice i formule: matematika,

fizika, astronomija, kemija dan je popis prvih 3480 prostih brojeva
LE
(od 2 do 32 423). Ako je (n) broj prostih brojeva koji nisu veci od
n , onda je (1000) = 168 , (10000) = 1229 , (105 ) = 9592 ,
(106 ) = 78 498 , (107 ) = 664 579 , (108 ) = 5 761 455 ,
(109 ) = 50 847 534 , (1010 ) = 455 052 512 . Za jako velike
n
OG
brojeve n , vrijedi priblizna formula (n) .

ln n
Na mreznim stranicama primes.utm.edu mozete pronaci tablicu
prvih 15 000 000 prostih brojeva (od 2 do 275 604 541) te linkove
do stranica s najnovijim otkricima u vezi s prostim brojevima.
Ovaj zanimljivi dijagram na toj stranici pokazuje korelaciju izme-

- broja znamenaka najveceg prostog broja i godine otkrica.
du
39
1 BROJEVI
Primjer 4. Za svaki prirodni broj n broj n3 n djeljiv je sa 6. Dokazimo.

Napisimo broj u obliku
n3 n = n(n2 1) = (n 1)n(n + 1).
Brojevi n 1 , n , n + 1 su tri uzastopna prirodna broja. Tocno jedan
- njima mora biti djeljiv s 3. Barem jedan od njih djeljiv je s 2. Zato
K
medu
je njihov umnozak djeljiv s 6.
RA
Primjer 5. Dokazimo da je zbroj kubova triju uzastopnih cijelih brojeva djeljiv s 9.
Najprije imamo: (n 1)3 + n3 + (n + 1)3 = 3n(n2 + 2) . Ako je n
djeljiv s 3, onda je ovaj broj ocito djeljiv s 9. A ako n nije djeljiv s
3, tada je on oblika n = 3k 1 te je broj n2 + 2 djeljiv s 3. Naime,
JE
(3k 1)2 + 2 = 9k2 6k + 3 = 3(3k2 2k + 1) .
Primjer 6. Dokazimo da je za svaki prirodni n broj 32n+2 + 26n+1 djeljiv s 11.
RIM
Broj mozemo napisati ovako:
32n+2 + 26n+1 = 9 9n + 2 64n = 9 (11 2)n + 2 (66 2)n
Prikazemo li ove potencije s pomocu binomne formule, svaki clan osim
posljednjeg biti ce djeljiv s 11. Posljednji pribrojnici u oba clana u zbroju
daju:
IP
9 (2)n + 2 (2)n = 11 (2)n
pa je citava suma djeljiva s 11.
DN
Zadatak 5. Dokazi da je za svaki prirodni broj n broj 34n 43n djeljiv sa 17.
Primjer 7. Djeljivost sa 7. Za djeljivost s brojem 7 nema jednostavnog pravila. Moz-

da ce nekom biti prihvatljivo ovo: Udvostruci znamenku jedinica i oduzmi
je od pocetnog broja kojemu je prekrizena znamenka jedinica. Postupak
LE
ponovi potreban broj puta. Broj je djeljiv sa 7 onda i samo onda ako je
broj dobiven ovim postupkom djeljiv sa 7. Primjerice:
8303 830 6 = 824 82 8 = 74,
8792 879 4 = 875 87 10 = 77
OG
pa 8303 nije djeljiv sa 7, a 8792 jeste. Dokazimo ovaj kriterij.
Pocetni broj mozemo napisati u obliku 10x+y . Tu je y znamenka jedinica,

a x broj dobiven iz pocetnog krizanjem te znamenke. Sada imamo
10(x 2y) = 10x + y 21y
Brojevi 7 i 10 su relativno prosti, pa je 10(x 2y) djeljiv sa 7 onda i
samo onda ako je x 2y djeljiv sa 7. No, desna strana je djeljiva sa 7
onda i samo onda kad je pocetni broj 10x + y djeljiv sa 7. Time je tvrdnja
dokazana.
40
Prosirenje
skupa prirodnih brojeva
Operacije zbrajanja ( + ) i mnozenja ( ) definirane su u skupu prirodnih brojeva

N . To znaci da je zbroj prirodnih brojeva ponovno prirodan broj, kao i umnozak
dvaju takvih brojeva. Njihova osnovna svojstva su:
x + y = y + x, (komutativnost zbrajanja)
K
x + (y + z) = (x + y) + z, (asocijativnost zbrajanja)
x y = y x, (komutativnost mnozenja)
RA
x (y z) = (x y) z, (asocijativnost mnozenja)
1 x = x, (neutralnost jedinice za mnozenje)
x (y + z) = x y + x z, (distributivnost mnozenja prema zbrajanju).
Operacije oduzimanja i dijeljenja nisu definirane u skupu prirodnih brojeva. To

znaci da ne mozemo uvijek oduzeti ili podijeliti dva po volji odabrana prirodna
JE
broja tako da i rezultat bude prirodni broj. Zato vrlo jednostavna jednadzba
x+n= m
u kojoj su n i m prirodni brojevi, ne mora imati rjesenje u skupu N .
RIM
Da bismo uvijek mogli rijesiti tu jednadzbu, moramo skup N prosiriti nulom i
negativnim cijelim brojevima. Na taj nacin dobivamo skup Z cijelih brojeva:
Z = {. . . 3, 2, 1, 0, 1, 2, 3 . . .}.
U ovom vecem skupu za operacije zbrajanja i mnozenja vrijede ista svojstva

komutativnosti, asocijativnosti i distributivnosti kao i u skupu prirodnih brojeva.
IP
Tim svojstvima dodajemo dva nova:
x+0=x (neutralnost nule za zbrajanje),

DN
za svaki x Z postoji x Z takav da je x + (x) = 0

(postojanje suprotnog broja).
Dakle, u skupu cijelih brojeva za svaki broj x postoji njemu suprotan broj x
koji zbrojen s x daje nulu. Ako je x pozitivan, onda je x negativni broj iste
LE
apsolutne vrijednosti. Ako je x negativan, onda je x pozitivni broj iste apsolut-

ne vrijednosti. Nadalje, suprotan broj suprotnog broja jednak je pocetnom broju:
(x) = x .
Koristenjem pojma suprotnog broja u skup cijelih brojeva uvodimo izvedenu

OG
operaciju oduzimanja:
y x := y + (x).
To znaci da je y x samo dogovorni jednostavniji zapis za zbrajanje broja y sa
suprotnim brojem broja x .
Definicija operacije oduzimanja
Oduzimanje dvaju brojeva je zbrajanje prvog broja i suprotnog broja

drugog broja.
41
1 BROJEVI
Ovo nam svojstvo osigurava da je jednadzba

x+n= m
u kojoj su n i m cijeli brojevi, rjesiva u skupu Z . Njezino je rjesenje cijeli broj
m + (n) = m n .
K
Polje racionalnih brojeva
RA
Ako su n i m cijeli brojevi, jednadzba
nx = m
nema uvijek rjesenje u skupu cijelih brojeva.
Da obuhvatimo rjesenja te jednadzbe, moramo skup cijelih brojeva prosiriti raz-
JE
lomcima.
m
Racionalan broj je broj oblika , pri cemu je m cijeli, a n prirodni broj. Skup
n
svih racionalnih brojeva oznacavamo s Q . Ocito je Z Q .
RIM
Aksiomi polja racionalnih brojeva
U skupu racionalnih brojeva operacije zbrajanja i mnozenja imaju slje-

deca svojstva3 :
R1 x + y = y + x, x, y Q
IP
(komutativnost zbrajanja),
R2 x + (y + z) = (x + y) + z, x, y, z Q
(asocijativnost zbrajanja),
R3 x + 0 = x, x Q
(neutralnost nule za zbrajanje),
DN
R4 (x Q)((x) Q) x + (x) = 0
(postojanje suprotnog broja),
R5 x y = y x, x, y Q
(komutativnost mnozenja),
R6 x (y z) = (x y) z, x, y, z Q
LE
(asocijativnost mnozenja),
R7 1 x = x, x Q
(neutralnost jedinice za mnozenje),
R8 (x Q, x = 0)(x Q) x x = 1
(postojanje reciprocnog broja),
OG
R9 x (y + z) = x y + x z, x, y, z Q
(distributivnost mnozenja prema zbrajanju).
Kazemo da skup Q cini polje.
3 se: za svaki.
Znak dolazi od obratno napisanog pocetnog slova njemacke rijeci Alle (svi). Cita
Znak dolazi od obratno napisano pocetnog slova njemacke rijeci Existieren (postojati), koja je nastala
se: postoji.
po latinskoj rijeci istog znacenja. Cita
42
1
Reciprocni broj x broja x je dobro nam znani broj ili x1 . Tako rjesenje
x
jednadzbe
a x = b,
gdje su a = 0 i b racionalni brojevi, mozemo nakon mnozenja s reciprocnim
brojem pisati u obliku:
a (a x) = a b
K
(a a)x = a b
RA
x = a b
1 b
x = a1 b = b = .
a a
Time smo zapravo definirali novu operaciju, dijeljenje, koja je definirana u skupu
racionalnih brojeva: kolicnik dvaju racionalnih brojeva (s djeliteljem razlicitim
JE
od nule) ponovo je racionalni broj. Dijeljenje broja b racionalnim brojem a
zapravo se svodi na mnozenje broja b reciprocnim brojem broja a .
Definicija operacije dijeljenja
RIM
Dijeljenje je mnozenje reciprocnim brojem.
Stoga kad isticemo definiciju skupa Q , spominjemo samo dvije operacije na tom
skupu: zbrajanje i mnozenje. Druge dvije elementarne operacije, oduzimanje
IP
i dijeljenje, izvedene su operacije iz mnozenja i zbrajanja i predstavljaju sa-
mo jednostavniji zapis za zbrajanje sa suprotnim elementom, odnosno mnozenje
reciprocnim brojem.
DN
Q je uredeno
polje
U skupu racionalnih brojeva mozemo definirati relaciju poretka < ovako:

a c c a
< 0 < . (1)
LE
b d d b
Racunajuci razliku (1) zakljucujemo:

a c bc ad
< 0 < ad < bc. (2)
OG
b d bd
(Prisjetimo se da su nazivnici u zapisu racionalnih brojeva prirodni, dakle, pozi-
7 3
tivni brojevi.) Tako, primjerice, vrijedi: < , jer je 7 5 < 3 12 .
12 5
sce promatramo slicnu relaciju poretka

Ce
x y (x = y ili x < y).
43
1 BROJEVI
Aksiomi relacije poretka u polju Q
R10 yx ili x y ,

R11 ako je x y i y x , onda je x = y ,
R12 ako je x y i y z , onda je x z ,
R13 ako je x y , onda za svaki z Q vrijedi x + z y + z ,
R14 ako je 0 x i 0 y , onda je 0 xy .
K
RA
Polje racionalnih brojeva je uredeno - polje. Za svaka dva racionalna broja mo-
-
z emo reci jesu li oni jednaki ili je jedan od njih veci (i koji je to). Medutim, to
nije uvijek jednostavno uciniti, vidi Kutak plus.
JE
2 5 4
Primjer 8. Poredajmo po velicini brojeve x = , y= , z= .
3 8 7
Rijec je o jednostavnim brojevima (s malim brojnikom i nazivnikom) i

-
usporedbu nece biti tesko uciniti. Pritom necemo usporedivati po dva
RIM
- -
broja medusobno, vec cemo, odredujuci najmanji zajednicki visekratnik,
odjednom odrediti poredak svih brojeva:
112 105 96
x= , y= , z= ,
168 168 168
te je z < y < x .
IP
Jednostavniji nacin za usporedbu ovih brojeva jest napisati ih u decimalnom
zapisu, koji dobivamo direktnim dijeljenjem ovih brojeva:
DN
x = 0.6666 . . . y = 0.625, z = 0.57143 . . .
Kutak plus
LE
USPOREDBA RACIONALNIH BROJEVA

OG
Poredajmo po velicini brojeve:

1346269 5824280 10816520
x= , y= , z= .
2178309 9423883 17501497
Tocan odgovor je: za ove brojeve vrijedi y = z < x . Na koji smo nacin to provjerili? Brojevi su preveliki da bi se
umnozak u 2) mogao izracunati s dovoljnom preciznoscu na dzepnom racunalu. Izracunajmo umjesto toga (racunalom)
decimalni prikaz ovih brojeva. Dobivamo:
x = 0.61803398875 . . . y = 0.61803398875 . . . z = 0.61803398875 . . . .
Vidimo da odgovor na vrlo jednostavno pitanje moze biti poprilicno slozen.
44
Decimalni prikaz racionalnog broja
Pozicijski dekadski zapis brojeva moze se prosiriti i na racionalne brojeve. Takav

1
prikaz broja nazivamo decimalni prikaz. Tako, primjerice, broj ima deci-
2
11 1
malni prikaz 0.5 , broj ima decimalni prikaz 1.375 , = 0.01 itd. Ove
K
8 100
prikaze dobivamo dijeljenjem brojnika s nazivnikom.
RA
je s brojem 1 ? Njegov decimalni prikaz nije konacan. Dijeleci brojnik s
Sto
3 -
nazivnikom, dobivamo za medurezultate dijeljenja brojeve 0.3 , 0.33 , 0.333 ,
0.3333 itd. Dakle je
1
= 0.333333 . . .
JE
3
a znamenka 3 se ponavlja u beskonacnost. Ovaj broj zapisujemo jos na nacin
0.3 , gdje tocka iznad broja pokazuje da se znamenka 3 ponavlja.
RIM
Prikaz racionalnih brojeva moze biti beskonacan decimalni broj sa znamenkama
1
koje se ponavljaju i na slozenije nacine. Primjerice, broj ima prikaz:
7
1
= 0.1428571428571428 . . . = 0.14285 7.
7
Ovdje se ponavlja skupina od s est znamenaka. Kazemo da ovaj decimalni prikaz
IP
ima period duljine 6, a pocinje neposredno iza decimalne tocke. Tocku stavljamo
na pocetnu i zavrsnu znamenku perioda. Ovakav se broj naziva cisto periodicni
decimalni broj.
Period ne mora pocinjati neposredno nakon decimalne tocke:

DN
37
= 2.6428571428571428 . . . = 2.642857 1.
14
Za takav broj kazemo da ima mjesovito periodicni decimalni prikaz. Opci oblik
takvog prikaza je:
LE
x = ak . . . a0 . b1 . . . br c1 . . . cp

cjelobrojni dio predperiod period
OG
U postupku dijeljenja dvaju prirodnih brojeva ostataka moze biti samo konac-
no mnogo, jer su manji od djelitelja. Zato se postupak dijeljenja ili zavrsava
u konacno mnogo koraka (kad se dobije ostatak nula), ili od nekog trenutka
ponavlja.
Decimalni prikaz racionalnih brojeva
Svaki racionalni broj ima konacan ili beskonacan periodicni decimalni

prikaz.
45
1 BROJEVI
Vrijedi li i obratni zakljucak? Odgovara li svakom periodicnom decimalnom

broju racionalan broj? Odgovor je potvrdan. Pogledajmo najprije poseban slucaj
kad je cjelobrojni dio jednak nuli, a decimalni dio cisto periodican. Neka je
5 .
x = 0.20
5 = 0.205205 . . . ,
x = 0.20
103 x = 205.205205 . . . = 205 + 0.205205 . . . = 205 + x,
K
205
(1000x x) = 205 = x = .
999
RA
Decimalni prikaz racionalnih brojeva, obrat
Vrijedi sljedeci prikaz:

c1 . . . cp c1 . . . cp
0.c1 . . . cp = = (3)
10p 1 99 . . . 9
JE
Svaki periodican decimalni zapis odgovara racionalnom broju.
RIM
Primjer 9. 3 1 5 12 4
0.3 = = , 0.5 = , 0.1 2 = = ,
9 3 9 99 33
238095 26455 2405 5 13 37 5

0.23809 5 = = = = = ,
999999 111111 10101 3 7 13 37 21
4 9+4 13
1.4 = 1 + = = ,
IP
9 9 9
4 = 2 + 74 = 2 999 + 74 = 2072 = 56 .
2.07
999 999 999 27
DN
Primjer 10. 0.6 291 6 291 9 + 6 2625 35

2.916 = 2.91 + = + = = = ,
100 100 900 900 900 12
1215 999 + 740
0 = 12.15 + 0.740 = 1215 + 740
LE
12.1574 =
100 100 999 100 99900
1214525 48581 1313
= = (kratimo s 25) = = .
99900 3996 108
0.9 124 9 124 + 1 125 5
OG
1.249 = 1.24 + = + = = = .
100 100 9 100 100 100 4
Napomena. Prema prethodnom primjeru, vidimo da decimalne brojeve s ko-

nacnim decimalnim prikazom mozemo promatrati i kao brojeve s beskonacnim
periodicnim prikazom, sa znamenkom 9 u periodu:
5
= 1.25 = 1.24999 . . . = 1.249, 1 = 0.999 . . . = 0.9.
4
46
Zadatak 6. Zapisi u obliku razlomka racionalne brojeve 1.23 5 , 0.0121
2 . Provjeri racun
koristeci dzepno racunalo.
Primjer 11. Izracunajmo: 1) 1.24 + 0.621 3 , 2) 3.823 + 5.74 2 .
Pretvaranje broja u razlomak nepotrebno bi otezalo racun. Umjesto toga,
K
decimalne znamenke cemo napisati tako da periodi pocinju istom decima-
lom i jednako dugo traju. Na taj ih nacin mozemo zbrojiti:
RA
1) 1.24 + 0.621 3 = 1.244 4 + 0.621 3 = 1.865 7 ,
2) 3.823 + 5.74 2 = 3.823 3 + 5.742 4 = 9.565 7 .
JE
Tocan se rezultat moze naslutiti uporabom dzepnog racunala na sljedeci nacin:
3.82333333333 + 5.74242424242 = 9.56575757575.
RIM
Primjer 12. Izracunajmo 0.12 5 + 0.4 7
0.12 5 + 0.4 7 = 0.12 5 + 0.47 4 = 0.59 9 = 0.59 = 0.6

Prevedite ove decimalne brojeve u razlomke i uvjerite se u tocnost racuna.
IP
Provedite racun i s pomocu dzepnog racunala.
Izracunaj x y i x + y ako je x = 1.23 4 , y = 0.815 .

DN
Zadatak 7.
LE
Kutak plus
FERMATOVI BROJEVI
OG
n
Za n = 0, 1, 2, 3, 4 broj Fn = 22 + 1 je prost: dobivamo redom brojeve 3, 5, 17, 257, 65537. Na osnovi toga je
-
P. Fermat tvrdio da su ti brojevi prosti za svaki prirodni broj n . Medutim, L. Euler je 1732. god. pokazao da je vec
25 - niti jedan novi
sljedeci broj F5 = 2 +1 = 4 294 967 297 djeljiv s 641, F5 = 6416 700 417 . Do danas nije pronaden
prost Fermatov broj, a za mnoge se zna da su slozeni (npr. svi brojevi za 5 n 16 ). U binarnom zapisu Fermatovi
brojevi imaju prikaze 11 , 101 , 10001 , 100000001 , 100 . . . 001 (15 znamenka 0) itd. Ti su brojevi interesantni jer
je poznato da se pravilni mnogokut ciji je broj stranica prost broj moze konstruirati ravnalom i s estarom onda i samo
onda ako je broj njegovih stranica Fermatov broj. Tako se, primjerice, mogu konstruirati pravilni trokut i peterokut, ali
ne moze sedmerokut. Ovu je tvrdnju dokazao Gauss, a tome u spomen svjedoci postolje njegovog spomenika u obliku
pravilnog 17-terokuta.
47
1 BROJEVI
Zadatci 1.4.
1. Ispitaj koji su od sljedecih brojeva prosti: 10. Ako je zbroj prvih n prirodnih brojeva za 187
237, 839, 929, 5833, 17 947, 22 279, 28 709. veci od zbroja prvih 2n prirodnih brojeva, koliki
je zbroj prvih 3n prirodnih brojeva?
2. - 26960 i 26980
Uvjeri se da su svi brojevi izmedu
K
slozeni.
3. Napisi faktorizaciju sljedecih prirodnih brojeva:
RA
312 , 556 , 1001 , 5828 , 12481 . 11. Ako umnosku cetiriju uzastopnih cijelih broje-
va dodamo 1, dobit cemo kvadrat nekog cijelog
4. Neka je tvrdnja T: Ako je broj oblika 111 . . . 11 broja. Dokazi!
prost, onda mu je broj znamenaka prost broj.
1) Dokazi ovu tvrdnju. 12. Dokazi da broj n2 8 nikad nije djeljiv s 5.
2) Iskazi obratnu tvrdnju. Je li ona istinita?
JE
4 5 9
13. Jesu li brojevi 44 , 55 , 99 potpuni kvadrati?
3) Vrijedi 111 = 3 37 . Je li to u suprotnosti sa
tvrdnjom T? Objasni svoj zakljucak? 14. Rastavljanjem na faktore dokazi: 120 | n5
4) Vrijedi 1111 = 11101 . Je li to u suprotnosti 5n3 + 4n , za sve n N .
s tvrdnjom T?
RIM
5) Pokusaj pronaci barem dva prosta broja ovog
oblika. Za to ce biti nuzna pomoc racunala.
5. Koristeci algoritam djeljivosti brojem 7, ustanovi 15. Koliki mogu biti djelitelj i kolicnik u postupku
koji od sljedecih brojeva su djeljivi sa 7 dijeljenja cijelih brojeva ako je djeljenik 557, a
ostatak 85?
1) 10002000300020001 ;
16. Koliki mogu biti djelitelj i ostatak u postupku di-
IP
2) 10003000400030001 ;
jeljenja cijelih brojeva ako je djeljenik 1517, a
3) 10004000500040001 ;
kolicnik 75?
4) 40004000300020001 .
(Brojevi su veliki da se do rezultata ne bi doslo 17. Povecanjem djeljenika za 52, a djelitelja za 4,
kolicnik i ostatak se nisu promijenili. Izracunaj
DN
neposrednim dijeljenjem na dzepnom racunalu.) kolicnik.

6. Na koji nacin, koristeci dzepno racunalo, mozes 18. Odredi najmanji cetveroznamenkasti broj koji pri
rijesiti prethodni zadatak pomocu samo dva dije- dijeljenju sa 2 daje ostatak 1, pri dijeljenju sa 3
ljenja? ostatak 2, pri dijeljenju s 5 ostatak 4, a pri dije-
ljenju s 7 ostatak 6.
LE
7. Djeljivost s 13. Broj je djeljiv s 13 onda i samo

onda ako je s 13 djeljiv broj dobiven ovom trans- 19. Za koje je cijele brojeve x, y i z ispunjena jed-
formacijom: znamenka jedinica broja se ucetve- nakost
rostruci i doda pocetnom broju kojemu je prekri-
(x 2) (y + 1) (z 3) = 1?
z ena znamenka jedinica (ovaj se postupak moze
OG
ponoviti). Dokazi ovaj kriterij.

20. U skupu cijelih brojeva rijesi jednadzbu
8. Koristeci algoritam iz prethodnog zadatka, usta- (x 2)(x 3)(x 4)(x 5) = 3024.
novi koji od sljedeca dva broja je djeljiv s 13: x =
1000010000100007 ili y = 1000010000100009 ? 21. U skupu cijelih brojeva rijesi jednadzbe:
(Brojevi su veliki da se do rezultata ne bi doslo
neposrednim dijeljenjem na dzepnom racunalu.) 1) x2 y2 = 105 ;
2) 2x2 + 5xy 12y2 = 28 ;
9. Na koji nacin, koristeci dzepno racunalo, mozes
rijesiti prethodni zadatak pomocu samo dva dije- 3) x + y = xy ;
ljenja? 4) x2 + y2 2x 4y + 4 = 0 .
48
22. Aritmeticka sredina 10 razlicitih prirodnih broje- 34. Odredi 100. decimalu u decimalnom zapisu raci-
va jednaka je 11. Koju najvecu mogucu vrijed- 5 1 4
nost moze imati neki od tih brojeva? onalnih brojeva , , .
3 11 7
23. Aritmeticka sredina 27 brojeva je 72. Ako su 35. Odredi period u decimalnom zapisu racionalnih
dva od tih 27 brojeva brojevi 13 i 41, kolika je 2 3 2
aritmeticka sredina ostalih 25 brojeva? brojeva , , . U svakom od primjera odredi
3 11 7
150. decimalu.
K
24. Odredi broj c ako je a : b = 3 : 2 , b : c = 3 : 5 ,
25 36. Zapisi u obliku razlomka racionalne brojeve
te a + b + c = .
36 a = 0.363636 . . .
RA
25. Broj 1 708 podijeli na tri dijela a , b i c tako da b = 0.135135135 . . .
bude a : b = 3 : 5 i a : c = 1 : 2 . c = 0.133213321332 . . .
26. Ako je a : b = 2 : 3 , b : c = 1 : 2 , koliko je
ab bc 37. Zapisi u obliku razlomka racionalne brojeve a =
JE
: ? 5 , c = 0.12
0.6 3 , b = 0.13 5 .
a+b b+c
27. Ako je omjer razlike, zbroja i umnoska dvaju 38. Dani su racionalni brojevi a = 0.531531531 . . .,
brojeva jednak 1 : 2 : 6 , koliki je kolicnik tih b = 0.873873873 . . . Prikazi zbroj a + b i razli-
brojeva? ku a b u obliku razlomka.
RIM
28. Broj 750 podijeli na dva dijela tako da 8 % prvog 39. Izracunaj a + b i a b za brojeve a = 2.134 ,
dijela zajedno sa 24 % drugoga c ini 11.2 % od b = 3.22 5 .
danog broja.
40. Koliko je a : b ako je a = 0.875 , b = 1.2 7 ?
41. Napisi umnozak brojeva a = 0.916 i b = 0.3 6
u obliku razlomka.
IP
1 3 5 7
29. Koji je broj veci: A = + + + ili
3 5 7 9
2 4 6
B= + + ? m2 2m + 1
3 5 7 42. Za koje je cijele brojeve m razlomak
DN
m+2
1 2 1 1 cijeli broj?
30. Koji je broj veci: A = 1 +
+ + + ili
3 9 27 81
1 1 1 2 43. Ako je x1 = 31 + 41 , koliko je x ?
B=1+ + + + .
3 9 27 81
44. Odredi x ako je
LE
31. Koji je broj veci: 1 1 1

1) x2 = 2 + 2 ; 2) x2 = 2 .
54 311 215 45 311 521 3 4 3 + 42
1) A = ili B = ;
54 311 216 45 311 522 45. Odredi brojeve x i y ako je x1 + y1 = 5 i
1 234 512 345 1 234 512 346 x1 y1 = 6 .
2) A = ili B = .
OG
4 567 845 678 4 567 845 679

46. Napisi sedam racionalnih brojeva koji dijele in-
1 4
32. Ako je a < b , a > 0 , b > 0 , c > 0 , onda je
a a+c terval , na osam jednakih dijelova.
< . Dokazi! 2 5
b b+c
47. Napisi decimalni prikaz nekog racionalnog broja
1 23 24
33. Dokazi; ako je a+b 1 , onda je i a4 +b4 . koji se nalazi unutar intervala , .
8 77 77
- 4 i 5 koji je kvadrat ne-
48. Nadi- neki broj izmedu
7 7
kog racionalnog broja. Koliko rjesenja postoji?
49
1 BROJEVI
1.5. Realni brojevi

U svakodnevnom racunu obicno se koristimo prirodnim, cijelim i ponekad ra-
cionalnim brojevima (kroz razlomke ili decimalne brojeve). Medutim, - mnoga
racunanja imaju za rezultat novu vrstu brojeva, koju su ljudi u proslosti nazva-
K
li iracionalnim. Tako primjerice, povrsina kruga kojemu je duljina promjera
prirodan broj nije racionalan broj. Isto vrijedi i za njegov opseg.
RA
Jos od starogrcke matematike poznato je da je dijagonala kvadrata nesumjerljiva
s njegovom stranicom. Prevedeno na jezik brojeva, time se iskazuje tvrdnja da je
dijagonala
kvadrata kojemu je stranica 1 iracionalan broj. Uistinu, ta dijagonala
iznosi 2 , a dobro je poznato da taj broj nije racionalan.
JE

Primjer 1. Ako je p prost broj, dokazimo da p nije racionalan.
m
Pretpostavimo suprotno: za prirodne brojeve m i n vrijedi p = .
RIM
n
Pritom brojeve m i n po potrebi skratimo tako da na koncu budu relativno
prosti. Onda kvadriranjem dobivamo
m2
p= tj. n2 p = m2 .
n2
Lijeva je strana djeljiva s p , pa je to onda i desna strana. Kako je p prost,
IP
to je moguce samo onda kad je m djeljiv s p . Zato vrijedi m = kp za
neki prirodni broj k , pa dobivamo
n2 p = k2 p2 tj. n2 = k2 p.
Sad na isti nacin zakljucujemo da je i n djeljiv s p ,
s to je proturjecje
DN
s pretpostavkom da su m i n relativno prosti. Zato p ne moze biti

racionalan.

LE
Zadatak 1. Dokazi da je 3+ 5 iracionalan broj.
Primjer 2. Ako n nije potencija broja 10, onda je log n iracionalan.

OG
p
Pretpostavimo suprotno: log n = , gdje su p i q relativno prosti prirodni
q
brojevi. Ova jednakost ekvivalentna je jednakosti 10p = nq . No ona je
nemoguca, ako n nije potencija broja 10. Zato je pretpostavka koja je do
nje dovela pogresna, pa log n nije racionalan.
Zadatak 2. Dokazi da je log3 2 iracionalan broj.
50
REALNI BROJEVI 1.5
Realne brojeve dobivamo upotpunjujuci skup racionalnih brojeva dodajuci mu

iracionalne brojeve ali tako da na novom skupu vrijede sva svojstva algebarskih
- racionalnim brojevima. Postoje dva jednostavna
operacija koja su vrijedila medu
nacina na koja mozemo intuitivno pojmiti realne brojeve:
Opis skupa realnih brojeva
K
1. Geometrijski opis. Skup realnih brojeva mozemo poistovjetiti s
brojevnim pravcem: svakom realnom broju odgovara jedna tocka bro-
RA
jevnog pravca i obratno svakoj tocki s brojevnog pravca odgovara
jedan realni broj.
2. Algebarski opis. Skup realnih brojeva sadrzi sve decimalne brojeve

oblika
a0 .b1 b2 b3 . . . bn . . .
JE
pri cemu je a0 neki prirodni broj (cjelobrojni dio), a b1 , b2 . . . znamenke
decimalnog prikaza.
RIM
Zapamtimo da svaki racionalni broj ima konacan ili beskonacan periodicni deci-
malni zapis. Prema tome, broj zapisan beskonacnim neperiodicnim decimalnim
prikazom mora biti iracionalan.
IP
Intervali. Omedeni
i neomedeni
skupovi
Najjednostavniji podskupovi brojevnog pravca su intervali. Postoje cetiri tipa

DN
intervala:
[a, b] = {x R : a x b} (zatvoreni interval segment),
a, b = {x R : a < x < b} (otvoreni interval),
[a, b = {x R : a x < b} (poluotvoreni interval),
LE
a, b] = {x R : a < x b} (poluotvoreni interval).

- je svojim rubnim tockama a i b . a se naziva pocetak ili donji
Interval I odreden
rub intervala, a b je zavrsetak ili gornji rub tog intervala. Ovdje je a < b . Samo
kod zatvorenog intervala moze se dopustiti da bude a = b , pri cemu je interval
OG
[a, a] zapravo skup {a} koji sadrzi samo tocku a .
Moguce je da pojedina granica intervala bude beskonacna. Primjerice, ako je

b = , onda vrijedi [a, = {x R : a x} , a za a = imamo, na pri-
mjer, , b = {x R : x < b} . I citav skup R je interval: , = R .
-
S vrstom rubnih tocaka povezan je pojam omedenosti intervala. Interval je ome-
- ako su mu rubovi a i b konacni realni brojevi.
den
- a svaki broj M b naziva se gornja
Svaki broj m a naziva se donja meda,
- intervala I .
meda
51
1 BROJEVI
a b
Interval i primjeri njegovih
donjih i gornjih meda- m
K
Ako je neki od rubova intervala a , b jednak ili , onda je interval
-
neomeden. Tako je, primjerice, interval
RA
[1, = {x R : x 1}
- jer nije omeden
neomeden, - odozgo. Interval
, 2 = {x R : x < 2}
- - odozdo.
je neomeden, jer nije omeden
JE
RIM
-
Pojmovi omedenosti - prosiruju se i na po volji uzete
te donje i gornje mede
podskupove brojevnog pravca.
Donja meda- skupa S je svaki broj m manji ili jednak bilo kojem elementu skupa
- skupa S je svaki broj M veci ili jednak bilo kojem elementu
S . Gornja meda
skupa S .
IP
- nekog skupa ne
Naglasimo odmah da, kao i za intervale, donja i gornja meda
moraju postojati.
Kutak plus
DN
DECIMALNI PRIKAZ IRACIONALNIH BROJEVA

LE
Brojevi 2 i su iracionalni, pa je njihov decimalni prikaz neperiodican. Zakon nizanja njihovih znamenaka nam je
nepoznat:

2 = 1.41421 35623 73095 04880 16887 24209 69807 85696 . . .
= 3.14159 26535 89793 23846 26433 83279 50288 41971 . . .
OG
Na temelju ovih znamenaka ne znamo odrediti niti sljedecu znamenku njihovog prikaza.
S druge strane, lako je opisati decimalni prikaz mnogih iracionalnih brojeva. Takvi su, primjerice:
0.1234567891011121314151617181920212223242526 . . .
0.1010010001000010000010000001000000010000000 . . .
U prvom su slucaju napisani redom svi prirodni brojevi, u drugom potencije 10n za n 1 . Oba su ova prikaza
neperiodicna, jer se u jednom i u drugom moze pronaci niz istovjetnih znamenaka po volji odabrane duljine, dakle dulji
od bilo kojeg unaprijed zadanog perioda.
52
REALNI BROJEVI 1.5
-
Omedeni skupovi
- ako postoje brojevi
Neprazan podskup S brojevnog pravca je omeden
m i M takvi da za svaki x S vrijedi
m x M.
- skup ima konacnu donju i gornju medu.
Dakle, svaki omedeni - U pro-
-
tivnom, za skup kazemo da je neomeden.
K
RA
Minimum, maksimum, supremum i infimum skupa
JE
Mede- mogu ali ne moraju pripadati skupu. S tim u vezi definiramo pojmove
supremuma i maksimuma nekog skupa:
RIM
Supremum skupa
Supremum skupa S jest broj sa svojstvima:

- skupa S
1) je gornja meda
-
2) je najmanja gornja meda.
IP
- odozgo, onda supremum ne
Pisemo = sup S . Ako skup nije omeden
postoji pa stavljamo sup S = .
Ako supremum pripada skupu S , onda za njega kazemo da je mak-

simum skupa S i pisemo = max S .
DN
Analogno ovom, definira se pojam infimuma i minimuma skupa:

LE
Infimum skupa
Infimum skupa S jest broj sa svojstvima

- skupa S .
OG
1) je donja meda
-
2) je najveca donja meda.
- odozdo, onda stavljamo
Pisemo = inf S . Ako skup nije omeden
inf S = .
Ako pripada skupu S , onda za njega kazemo da je minimum skupa

S i pisemo = min S .
53
1 BROJEVI
Primjer 3. -
Uvjerimo se da za omedene intervale vrijedi:
I = [a, b], a = min I, b = max I,
I = a, b], a = inf I, b = max I,
I = [a, b , a = min I, b = sup I,
I = a, b , a = inf I, b = sup I.
K
RA
Koje svojstvo karakterizira supremum? Supremum je najmanja gornja meda -
- tog
skupa. To znaci da svaki broj manji od supremuma vise nije gornja meda
skupa.
- skupa. To znaci da svaki broj veci
JE
Jednako tako, infimum je najveca donja meda
- tog skupa.
od infimuma vise nije donja meda
RIM
Primjer 4. Navedimo nekoliko primjera podskupova brojevnog pravca i odredimo
- Istaknimo pripadaju li one skupu ili mu ne
njihove gornje ili donje mede.
pripadaju.
S = 0, 1 1, 4], inf S = 0, max S = 4,
2

S = {x Q : x < 2}, inf S = 2, sup S = 2,
IP
S = {y R : y = x2 +2, xR}, inf S = , max S = 2,
S = N = {1, 2, 3 . . .}, min S = 1, sup S = .
DN
Primjer 5. Odredimo infimum, supremum, minimum i maksimum skupa

S = {x2 + 1 : x R, 1 < x < 2}.
LE
U rubnim tockama intervala, funkcija f (x) = x2 + 1 uzima vrijednosti

f (1) = 2 , f (2) = 5 . Koordinate tjemena ove parabole su (0, 1) . Zato
funkcija preslikava interval 1, 2 u interval S = [1, 5 . Prema tome
OG
je
inf S = min S = 1, sup S = 5.
Maksimum skupa S ne postoji.
54
REALNI BROJEVI 1.5
Skup racionalnih brojeva je gust
Udaljenost dvaju uzastopnih cijelih brojeva iznosi 1. To znaci da u intervalu

duljine manje od 1 postoji najvise jedna cjelobrojna tocka.
Polozaj racionalnih brojeva na brojevnom pravcu bitno je drukciji. Pokazat cemo

- svakih dvaju racionalnih brojeva postoji beskonacno mnogo racional-
K
da izmedu
nih brojeva. Vise je mogucih dokaza. Obrazlozimo dva slicna razmisljanja.
RA
ba
Ako su brojevi a i b racionalni, tada je racionalan i broj x = . Promo-
10
trimo brojeve a , a + x , a + 2x . . . a + 10x = b . Svi su oni racionalni i leze
ba
unutar intervala [a, b] . Tocno je 11 takvih brojeva. Stavimo sad x = .
100
Ponovo su brojevi oblika a , a + x , a + 2x . . . a + 100x = b racionalni brojevi
JE
unutar intervala [a, b] . Njih je sada 101. Dijelivsi razliku b a na sve vise
dijelova, zakljucujemo da mozemo pronaci po volji mnogo racionalnih brojeva
unutar ovog intervala.
RIM
Pogledajmo jos jednu konstrukciju. Podijelimo interval [a, b] na dva jednaka
ba a+b
dijela. Djelisna tocka iznosi x = a + = i to je racionalan broj. Sad
2 2
mozemo interval [a, x] ponovo podijeliti na dva jednaka dijela; djelisnoj tocki
odgovara racionalni broj.
a
IP
a+x a+ 2x
b a b
DN
a+x a+ 2x
- svakih dvaju racionalnih brojeva postoji jos beskonacno mnogo racionalnih
Izmedu
brojeva.
LE
U svakom koraku mozemo sve prethodne intervale podijeliti na pola djelisnim

tockama koje su racionalni brojevi. Tako unutar intervala [a, b] pronalazimo jed-
-
nu, pa dvije, cetiri, osam, s esnaest itd. racionalnih tocaka. Prema tome, izmedu
svakih dvaju racionalnih brojeva postoji beskonacno mnogo racionalnih brojeva.
Slicna tvrdnja vrijedi i za odnos realnih i racionalnih brojeva.
OG
Gustoca skupa racionalnih brojeva
Izmedu- svakih dvaju racionalnih brojeva postoji beskonacno mnogo

racionalnih brojeva.
- svakih dvaju realnih brojeva postoji beskonacno mnogo raci-
Izmedu
onalnih brojeva. Kazemo da su racionalni brojevi gusti na brojevnom
pravcu.
55
1 BROJEVI
Skup R je potpun
Aksiom potpunosti skupa realnih brojeva
R15 - podskup ima infimum i supremum.

U skupu R svaki omedeni
K
Po ovom svojstvu se razlikuje skup realnih brojeva od skupa racionalnih brojeva.
Naime, takvo svojstvo ne vrijedi u skupu racionalnih brojeva!
RA
Skup racionalnih brojeva nije potpun
-
Supremum i infimum omedenog podskupa racionalnih brojeva ne mora
biti racionalan broj.
JE
Ilustracija za to je sljedeci skup racionalnih brojeva
{x Q : x2 < 2}.
RIM

Njegov infimum je broj 2 , a supremum 2 i to nisu racionalni brojevi.
Zorno to zamisljamo tako s to prihvacamo da unutar skupa racionalnih brojeva

(shvacenih kao tocke brojevnog pravca) postoje s upljine. Te s upljine upravo su
iracionalni brojevi. S druge je strane skup realnih brojeva je potpun, on nema
s upljina. To zamisljamo tako da svakoj tocki brojevnog pravca odgovara neki
IP
realni broj.
Povijesni kutak
DN
REALNI BROJEVI
Realni su brojevi precizno opisani relativno kasno, tek krajem XIX. st. Najveci su doprinos u tome imali njemacki
matematicari Wilhelm Dedekind (1831. 1916.), Georg Cantor (1845. 1918.) i Karl Theodor Wilhelm Weierstra
(1815. 1897.).
LE
OG
W. Dedekind G. Cantor K. T. W. Weierstra
Strogi opis skupa realnih brojeva dobivamo tako da propisemo sustav aksioma koje realni brojevi moraju zadovoljavati,
a koji su dovoljni da potpuno opisu skup realnih brojeva. To su svojstva R1 R14 , navedena pri opisu racionalnih
brojeva. Ona se moraju nadopuniti aksiomom R15 o potpunosti skupa realnih brojeva.
56
REALNI BROJEVI 1.5
Potpunost skupa realnih brojeva obicno ilustriramo jednim svojstvom niza pada-
jucih zatvorenih intervala. Neka je I1 = [a1 , b1 ] , I2 = [a2 , b2 ] , I3 = [a3 , b3 ] ,
I4 = [a4 , b4 ] . . . zadani niz padajucih intervala:
I1 I2 I3 I4 . . .
Tad postoji realni broj koji je sadrzan u svim intervalima. Preciznije mozemo
kazati da je presjek ove familije intervala ponovo zatvoreni interval, koji se moze
stegnuti u tocku.
K
Svojstvo padajucih intervala
RA
Niz padajucih zatvorenih intervala ima neprazan presjek u skupu realnih
brojeva.
a1 b1
JE
a2 b2
a3 b3
RIM
Niz padajucih intervala ima
neprazan presjek u skupu
realnih brojeva. an bn
Svojstvo potpunosti skupa realnih brojeva povezano je s decimalnim zapisom

realnih brojeva.
IP

Primjer 6. Izracunajmo prvih nekoliko decimala broja 2.
Odredit cemo ih probom. Trazimo niz decimalnih brojeva kojima ce kva-

drat biti manji od 2 . Brojeve pritom biramo tako da svaki sljedeci ima
DN
jednu decimalu vise i da budu najveci s trazenim svojstvom:

12 = 1 < 2 < 22 = 4 x1 = 1,
2 2
1.4 = 1.96 < 2 < 1.5 = 2.25 x2 = 1.4,
LE
2 2
1.41 = 1.9881 < 2 < 1.42 = 2.0164 x3 = 1.41,
2 2
1.414 1.9993 < 2 < 1.415 2.0022 x4 = 1.414 itd.

U svakom koraku mozemo procijeniti udaljenost broja 2 i njegove ap-
OG
roksimacije konacnim decimalnim brojem. Kako Svaka sljedeca aproksi-

macija ima jednu tocnu znamenku vise, vrijedi, primjerice:

| 21.41|<0.01, | 21.414|<0.001, | 21.4142|<0.0001 . . .
cemo dobiti na kraju ovog postupka? U svakom koraku otkrivamo

Sto
jednu novu znamenku broja 2 , zato na kraju ocekujemo prikaz oblika

2 = a0 .b1 b2 b3 . . . = 1.414213562 . . .

To je decimalni prikaz iracionalnog broja 2 .
57
1 BROJEVI
Uz svaki prikaz realnog broja povezan je padajuci niz intervala (svaki sljedeci
mozemo izabrati da bude deset puta manji) koji se stezu oko zadanog realnog
- decimale broja 2 = 1.414213562 . . . su:
broja. Intervali koji odreduju
I1 = [1, 2],
I2 = [1.4, 1.5],
I3 = [1.41, 1.42],
K
I4 = [1.414, 1.415],
I5 = [1.4142, 1.4143],
RA
I6 = [1.41421, 1.41422],
I7 = [1.414213, 1.414214] itd.

U presjeku svih tih intervala nalazi se samo broj 2 . Vidimo da je za pripadne
intervale u skupu Q presjek prazan.
JE
Koristeci decimalni prikaz po volji odabranog realnog broja x , vidimo da vrijedi
istovjetan rezultat:
RIM
Realni broj je presjek padajuceg niza intervala
Za svaki realni broj x postoji padajuci niz intervala [a1 , a1 ] [a2 , a2 ]
[a3 , a3 ] . . . u cijem se presjeku nalazi samo broj x . Pri tome brojeve
an , an mozemo odabrati tako da budu racionalni.
IP
Tocno-netocno pitalice

DN
1. Ne postoji najmanji pozitivni racionalni broj.

- svaka dva iracionalna broja postoji barem jedan racionalan.
2. Izmedu
- svaka dva racionalna broja postoji barem jedan iracionalan.
3. Izmedu
LE
4. Ako u decimalnom prikazu racionalnog broja postoje znamenke razlicite od nule,

taj broj nikad nije cijeli.
5. Suprotan broj x racionalnog broja x = 0 uvijek je negativan.
OG
1
6. Reciprocan broj x1 = , racionalnog broja x = 1 nikad nije cijeli broj.
x
1
7. Ako za realni broj vrijedi x < 1 , onda je > 1.
x
8. Ako su x i y iracionalni brojevi, onda su i x + y i x y iracionalni.
9. Ako su x + y i x y racionalni brojevi, onda su i x i y racionalni.
58
REALNI BROJEVI 1.5
Zadatci 1.5.

1. Dokazi da je broj 3iracionalan.
Dokazi da su
iracionalni i brojevi 3 3 , 4 2 . 3) 0.248163264128 . . .
4) 0.121221222122221 . . .
2. Dokazi da je zbroj racionalnog i iracionalnog bro- iracionalni.
K
ja iracionalan broj.
3. Ako su x i y prirodni 12. Odredi sve x Q za koje je broj 4x2 + x 1
brojevi
takvi da je barem
racionalan broj.
RA
jedan od brojeva x ili y iracionalan, onda je

iracionalan i broj x + y . Dokazi!
13. Dokazi da su sljedeci brojevi iracionalni:
1) log2 3 ; 2) log18 36 .
4. Dokazi: Broj a + b 2 je iracionalan broj za
svaka dva racionalna broja a i b , b = 0 .
14. Dokazi da su sljedeci brojevi iracionalni;
JE
5. Dokazi; ako broj n a , gdje je n N i n > 1 , te 1) cos 15 ; 2) sin 15 ; 3) tg 5 ; 4) cos 20 .
a N , nije prirodan broj, on je iracionalan.
15. Dokazi da je broj cos 1 iracionalan.
6. Dokazi da je broj 2 + 3 iracionalan.
16. Dokazi da je tg 1 iracionalan broj.
RIM
7. Dokazi da su sljedeci brojevi iracionalni:

1) 2 + 3 3 ; 2) 2 + 3 + 5 ;

3) 1 + 2; 4) 1 + 2 + 3.
8. Dokazi da su brojevi
17. Izracunaj:
IP
1) (1 2)2 (3 + 2 2) ; 3
1) 2 + 3 7 4 3;
2) ( 3 + 1)2 (4 2 3) ; 3

6
3
3 2) 5 2 7 7 + 5 2;
3) ( 9 + 4 5 + 2 + 5) 2 5 1 1
racionalni. 3) 160.25 (2 2) 3 160.25 + (2 2) 3 ;
DN
1 2 1 2
9. Dokazi da su sljedeci brojevi racionalni: 4) 9 2 + (3 3) 3 9 2 (3 3) 3 .

1) 6 + 2 5 6 2 5;
18. Dokazi:
2) 7 4 3 + 7 + 4 3;

LE
3 3 8 |1 2|
3) 2 + 5 + 2 5; 1) = 3 + 2 2;

3 3 |2 2| | 8 3|
4) 7 + 5 2 + 7 5 2;
|3 3| |5 27|
5)
3 3
20 + 14 2 + 20 14 2 ; 2) = 12 ( 3 1) ;
| 27 3| + |1 3|
OG

32 2 3+2 2 |4 18| + |3 8|
6) . 3) = 3 2 2;
17 12 2 17 + 12 2 |4 2| | 8 3|

|3 12| | 3 1|
10. Brojeve 9 + 4 5 i 17 4 9 + 4 5 pri- 4) = 4 3 7.
| 27 5| + |2 3 7|
kazi u obliku x + y .
11. Dokazi da su brojevi 19. Rijesi jednadzbe:

1) 0.1234567891011 . . . 1) 1 + 1 + x = x ;

2) 0.14916253649 . . . 2) 2 2 + x = x;
59
1 BROJEVI

3) 2x + 3 + x 2 = 2 x + 1 ;

4) 3 1 x = 1 x ;
30. Odredi najmanji interval koji sadrzi skupove
5) x2 + 6x + 9 + x2 4x + 4 = 5 ; 1) {x2 : 1 < x 3} ; 2) {x2 : 1 < x 3} ;

6) x 1 = 2x2 3x 5 ; 3) {x2 3x : 2 < x 3} ;

7) 8 + x 8 x = x . 4) {x2 3x : 1 < x 3} ;
K
20. Racionaliziraj nazivnik sljedecih razlomaka: 5) {x2 3x : 1 < x 3} ;

3 22 5 2 5+5 2 6) {x : x2 2x 3} .
RA
1) ; 2) ;
2 5+3 2 5 22 5 31. Odredi infimum, supremum, minimum i maksi-

2 3 1 mum (ako postoje) sljedecih podskupova u R :
3) ; 4) .
2+ 3+ 5 1+ 2+ 3 1) S = {x Z : 6 x < 3} ;
21. Koliko je 2) S = {x Q : 6 x < 3} ;
JE
3) S = {x R : 6 x < 3} ;
|1 2|| 2 3|| 3 4|. . .| 99 100|?
4) S = {x R : 6 x2 < 3} ;
22. Rijesi jednadzbu x x = 28 . m
5) S = {x R : x = , m, n N, m < n} .
23. Izra n
cunaj:
RIM

1 + 2 + 3 + . . . + 49 + 50 ? 32. Odredi infimum, supremum, minimum i maksi-
1 mum (ako postoje) sljedecih podskupova u R :
24. Za koji je najmanji cijeli broj k umnozak 22
3 5 2k1 1) S = {x N : 1 ex < 20} ;
22 22 . . . 2veci od 256?
2
2) S = {x Q : 1 ex < 20} ;
1 1 1
25. Izracunaj: + + + 3) S = {x2 R : 1 < x < 3} ;
IP
1+ 2 2+ 3 3+ 4
1 4) S = {x2 R : 1 < x < 3} .
...+ .
99 + 100 33. Utvrdi imaju li sljedeci skupovi minimum, mak-
simum i odredi njihov infimum i supremum:

DN
1
1) S = n : n N ;
26. Izracunaj broj 5 tocno na 4 decimale sluzeci n
(1)n
se racunalom, ali koristeci samo operaciju mno- 2) S = 1 + :nN ;
z enja.
n n
27. Koristeci samo 3) S = :nN .
operacije zbrajanja i mnozenja
LE
n+1
odredi 2+ 3 s tocnoscu od 4 decimale.
28. Odredi niz uklopljenih
intervala unutar kojih se
nalazi broj 3 2 . Dopusteno je koristiti se dzep-
nim racunalom, primjenjujuci samo operacije mno-
OG

3
z enja. Na taj nacin odredi broj 2 s preciznoscu
od 5 znamenaka.
29. Napisi neki iracionalan broj koji lezi u intervalu
[0.12600011, 0.12600025] .
60
TRIGONOMETRIJSKI PRIKAZ KOMPLEKSNOG BROJA 1.6
1.6. Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja
Algebarski prikaz kompleksnog broja
K
Rjesenja jednadzbe x2 + 1 = 0 nisu realni brojevi. Skup realnih brojeva R pro-
s irit cemo do skupa kompleksnih brojeva C tako da mu prikljucimo imaginarnu
RA
jedinicu: rjesenje ove jednadzbe. Imaginarna jedinica i je takav kompleksan
broj za koji vrijedi i2 + 1 = 0 , tj. i2 = 1 . Pritom zahtijevamo da i u novom
skupu vrijede sva pravila R1 R9 za racunske operacije zbrajanja i mnozenja u
skupu R .
JE
Skup kompleksnih brojeva
Skup kompleksnih brojeva C sadrzi sve brojeve oblika

z = x + yi, (1)
RIM
gdje su x i y realni brojevi. x nazivamo realni dio, a y imaginarni
dio kompleksnog broja z . Pisemo x = Re z , y = Im z . Prikaz (1)
naziva se algebarski prikaz kompleksnog broja z .
IP
Algebarske operacije
U skupu kompleksnih brojeva definirane su algebarske operacije zbrajanja i mno-

z enja koje imaju svojstvo komutativnosti, asocijativnosti i distributivnosti. s po-
DN
mocu zbrajanja i mnozenja mozemo definirati i izvedene algebarske operacije

oduzimanja i dijeljenja.
Formule za mnozenje i dijeljenje kompleksnih brojeva ne treba pamtiti, vec se

ove operacije izvode kao s algebarskim izrazima, uvazavajuci cinjenicu da je
LE
i2 = 1 .
Primjer 1. Izvrsimo naznacene operacije:

OG
(4 + 2i) + (3 + i) = 1 + 3i,

(3 2i) ( 2 + i) = 3 2 ( 2 + 1)i,
(5 + 3i) 2i = 10i + 6i2 = 6 + 10i,
(3 + 2i)(1 2i) = 3 + 2i 6i 4i2 = 7 4i,
(2 + i)2 = 4 + 4i + i2 = 3 + 4i,
(1 + 2i)3 = 1 + 6i + 12i2 + 8i3 = 1 + 6i 12 8i = 11 2i.
61
1 BROJEVI
Primjer 2. Vrijedi: i2 = 1 , i3 = i2 i = i , i4 = i3 i = i2 = 1 , i5 = i4 i = i .
Dalje se racun ponavlja.
Svaki se prirodni broj n moze napisati u obliku n = 4k + r , gdje je r

ostatak pri dijeljenju s 4 , r {0, 1, 2, 3} . Tada je:
in = i4k+r = i4k ir = ir .
K
Primjerice, i23 = i45 i3 = i3 = i , i2010 = i4502+2 = i2 = 1 i slicno.
RA
Neka je z = x + yi bilo koji kompleksni broj. Sa z oznacavamo broj
z := x yi. (2)
Za brojeve z , z kazemo da cine par kompleksno konjugiranih brojeva. Za
JE
umnozak takvih dvaju brojeva vrijedi
z z = (x + yi)(x yi) = x2 y2 i2 = x2 + y2 . (3)
Dakle umnozak kompleksnog broja i njemu kompleksno-konjugiranog broja je
RIM
uvijek realan nenegativan broj. Nadalje, z z = 0 ako i samo ako je x = 0 i
y = 0 , dakle, z = 0 .
Pri dijeljenju kompleksnih brojeva koristimo tu cinjenicu u postupku koji je ana-

logan onom kod racionalizacije iracionalnih izraza:
IP
Primjer 3. Podijelimo kompleksne brojeve:
3 5i 3 5i i 3i 5i2 3i + 5 5 3
= = 2
= = i,
2i 2i i 2i 2 2 2
DN
3 + 2i 3 + 2i 1 + 2i 3 + 2i + 6i + 4i2 1 + 8i
= = 2
=
1 2i 1 2i 1 + 2i 1 4i 5
1 8
= + i.
5 5
LE
Kompleksna ravnina
OG
Svakom kompleksnom broju z = x + iy odgovara uredeni - par realnih brojeva

(x, y) . Zelimo li graficki prikazati kompleksni broj, prirodno je takvom broju pri-
druziti tocku M(x, y) u ravnini. Tako skup C mozemo poistovjetiti s ravninom
u kojoj je uveden Kartezijev koordinatni sustav.
Os Ox Kartezijevog sustava u ravnini naziva se realna os u C . Na njoj (i samo

na njoj) leze realni brojevi. Os Oy naziva se imaginarna os i ona sadrzi imagi-
narne brojeve kompleksne brojeve ciji je realni dio jednak nuli. Ovu ravninu
nazivamo kompleksna ravnina ili Gaussova ravnina.
62
Povijesni kutak
KARL FRIEDRICH GAUSS
K
Karl Friedrich Gau (Braunschweig, 30. travnja 1777. Gottingen, 23. veljace 1855.)
po mnogima najveci matematicar svih vremena (princeps mathematicorum). S 19
godina rijesio je problem konstrukcije pravilnog sedamnaesterokuta. S 22 godine prvi
RA
je dokazao osnovni stavak algebre, po kojem svaki polinom ima barem jednu (kom-
pleksnu) nul-tocku. Djelom Disquisitiones arithmetic (1801.) postavio je osnove
suvremenoj teoriji brojeva. Bitno je doprinio svim podrucjima matematike, tako da
mnogi pojmovi i tvrdnje nose njegovo ime. Od 1807. g. vodi katedru matematike
i astronomije na Gottingenskom sveucilistu i upravlja mjesnom zvjezdarnicom. Bio
je i veliki prakticar. S 24 godine izracunao je putanju planetoida Ceresa koji se bio
izgubio iz vida nedugo nakon s to je bio otkriven, a zatim i planetoida Palade. Priredio
JE
je i matematicke tablice koje su bile u uporabi preko stopedeset godina.
RIM
Vrijednost

|z| = zz= x2 + y2 (4)
nazivamo modul ili apsolutna vrijednost kompleksnog broja. Vrijednost |z|

oznacava udaljenost tocke T(x, y) od ishodista koordinatnog sustava, a |z1 z2 |
udaljenost dviju tocaka T1 (x1 , y1 ) , T2 (x2 , y2 ) koje odgovaraju kompleksnim
IP
brojevima z1 i z2 .
-1+2i imaginarna os
DN
iy M(x,y)=x+iy
O x
LE
Svakoj tocki M(x, y) Karte-

zijeve ravnine odgovara kom-
pleksni broj z = x + iy . Na realna os
osi apscisa nalaze se realni -2-i 1-i
brojevi, na osi ordinata ima-
ginarni.
OG
Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja
Pokazat cemo kako se slozene operacije s kompleksnim brojevima (mnozenje,

dijeljenje, potenciranje, korjenovanje) mogu jednostavnije racunati ukoliko iz-
aberemo drukciji, ponesto neobican prikaz kompleksnog broja. Taj se prikaz
zasniva na koordinatnom sustavu u ravnini koji se razlikuje od Kartezijevog
na polarnom sustavu.
63
1 BROJEVI
Neka je M(x, y) tocka Gaussove ravnine koja odgovara broju z = x + iy , pri

cemu je z = 0 . Njezin polozaj mozemo odrediti i s pomocu sljedecih dvaju
y M(x,y) podataka:
|z| udaljenosti r tocke do ishodista O ,

r=
- spojnice OM i pozitivnog dijela x -osi.
kuta izmedu
j = arg z
K
O x
Broj r je realan pozitivni broj, a za mjeru kuta uzimamo vrijednost unutar
RA
Polozaj tocke M opisuju intervala [0, 2 . r i nazivaju se polarne koordinate kompleksnog broja z
-
(slika). Te su koordinate jednoznacno odredene tockom z . Vrijedi i obrat: ako
Kartezijeve koordinate
(x, y) , ali i polarne su r1 i 1 polarne koordinate broja z1 , a r2 i 2 polarne koordinate broja z2
koordinate (r, ) . pa je r1 = r2 ili 1 = 2 , onda je nuzno z1 = z2 (razmislite zasto!). Za broj
-
z = 0 vrijedi r = 0 , a kut nije odreden.
JE

Primjer 4. Za broj z = 1 + i vrijedi r = 2 , jer je to udaljenost tocke T(1, 1) do
- = . Nacrtajte sliku!
ishodista. Takoder
4
RIM Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja
Kartezijeve i polarne koordinate vezane su relacijama:

IP
x = r cos ,
(5)
y = r sin .
Prikaz kompleksnog broja z u obliku

DN
x + iy = r(cos + i sin ). (6)

naziva se trigonometrijski prikaz broja z .
- Kartezijevih i
veza izmedu Modul r kompleksnog broja iznosi:
polarnih koordinata
LE
r = |z| = x2 + y2 . (7)
Kut nazivamo argument kompleksnog broja i oznacavamo s

-
= arg(z) i odredujemo iz veze:
y
OG
tg = . (8)
x
Jednadzbom (8) kut nije potpuno odreden. - Naime, ova jednadzba ima dva
-
rjesenja unutar intervala [0, 2 (koja se medusobno razlikuju za ). Koje je od
-
njih pravo, odredujemo s pomocu predznaka brojeva x i y , odnosno na osnovi
informacije o kvadrantu u kojem se nalazi broj z . Ako je x = 0 , tada je broj
imaginaran, pa je njegov argument /2 za y > 0 , odnosno 3 /2 za y < 0 .
64
Primjer 5. Prikazimo u trigonometrijskom obliku sljedece brojeve:

1) 3 + i; 2) 2i; 3) 2; 4) 2;

5) 1 i; 6) 2+ 2 i; 7) 1 3 i; 8) 1 + 2i.
K

1) r = | 3 + i| = 3 + 1 = 2,
RA
1 = z = 2 cos + i sin
tg = = tg , = 6 6
3 6 6
3 3 3
2) r = | 2i| = 2; =
te je z = 2 cos + i sin
2 2 2
JE

3) r = | 2| = 2, = , z = 2 cos + i sin

4) r = |2| = 2, = 0, z = 2 cos 0 + i sin 0
RIM
IP
B
-
odredivanje trigonometrijskog prikaza kompleksnog broja

DN
5) r = 1+1 = 2 . Vrijedi tg = 1 , a kako je broj u cetvrtom

7
kvadrantu, vrijedi = 2 = , te slijedi:
4 4
7 7
z = 2 cos + i sin .
4 4
LE

6) r = 2 + 2 = 2 . Vrijedi ponovo tg = 1 , ali je broj u drugom
3 3 3
kvadrantu pa je = . Dakle z = 2 cos + i sin .
4 4 4

OG
7) r = 1 + 3 = 2 . tg = 3 . Kut je u trecem kvadrantu pa je

4 4
= + = 43 . Dakle z = 2 cos + i sin .
3 3 3

8) r = | 1 + 2i| = 5 , tg = 2 . Iz tg = 2 slijedi =
63 26 6 . Broj je u drugom kvadrantu
pa je = 180 63 26 6 =
116 33 54 . Dobivamo z = 5 cos 116 33 54 + i sin 116 33 54

(vidi sliku).
Zadatak 1. Zapisi u trigonometrijskom obliku brojeve z1 = 2 2i , z2 = 1 + 3i .

65
1 BROJEVI
Primjer 6. Prikazimo u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:

2 5
1) z = cos i sin ; 2) z = 2 cos 2i sin .
3 3 6 6

1) Broj z mozemo zapisati u obliku z = cos i sin . Modul bro-
3 3
ja z jednak je 1. Valja jos odrediti njegov argument. No broj je u
K
5
kompleksnoj ravnini smjesten u IV. kvadrant pa je arg(z) = = .
3
RA

2) Broj z mozemo zapisati u obliku z = 2 cos i sin . Modul
6 6
broja z jednak 2. Broju z u kopleksnoj ravnini je ravnini pridruzena
7
tocka u III. kvadrantu pa je arg(z) = = .
JE
6
7 7
Tako je konacno z = 2 cos + i sin .
6 6
RIM
Primjer 7. Odredimo sve tocke kompleksne ravnine za koje je
1)

6

< arg z < ;
4
2) 1 < |z| < 3 .
1) Neka je z = r(cos + i sin ) . Vrijedi = arg z . Uvjetom

IP

< arg z < postavljen je samo uvjet na kut , ali ne i na modul
6 4
r . Dakle, r moze biti bilo koji, a se mora nalaziti unutar intervala

DN
, . Trazeni je skup kut u kompleksnoj ravnini odreden- zrakama

6 4

= i = (slika lijevo).
6 4
LE
OG
2) Prikazimo ponovo kompleksni broj z u trigonometrijskom obliku:

z = r(cos + i sin ) . Sada je |z| = r i uvjet prelazi u 1 < r < 3 ,
dok nema ogranicenja na kut . Stoga je uvjetom odreden - kruzni
prsten na slici desno. Rubovi nisu ukljuceni u podrucje.
66
Primjer 8. -
Odredimo skup svih kompleksnih brojeva z odredenih uvjetima
1) |z 1| = |z i| ; 2) |z i| + |z + i| = 4 .
1) Ovaj skup cine sve tocke koje su jednako udaljene od (1, 0) i (0, 1) .
Taj je skup pravac, simetrala duzine kojoj su 1 = (1, 0) , i = (0, 1)
krajnje tocke.
K
|z 1| = |z i|,
RA
(x 1)2 + y2 = x2 + (y 1)2 ,
x2 2x + 1 + y2 = x2 + y2 2y + 1,
2x = 2y,
JE
y = x.
2) Ovaj skup cine sve tocke z = x + yi za koje je zbroj udaljenosti do
RIM
tocaka i , i jednak 4. Rijec je o elipsi sa z aristima u i = (0, 1) i
i = (0, 1) , ciju jednadzbu mozemo dobiti ovako:
|x + (y 1)i| + |x + (y + 1)i| = 4,

x2 + (y 1)2 + x2 + (y + 1)2 = 4,

IP
x2 + (y 1)2 = 4 x2 + (y + 1)2 ,

x2 + y2 2y + 1 = 16 + x2 + y2 + 2y + 1 8 x2 + (y + 1)2 ,

DN
y + 4 = 2 x2 + (y + 1)2 ,
y2 + 8y + 16 = 4x2 + 4y2 + 8y + 4,
4x2 + 3y2 = 12.

LE
Mnozenje kompleksnih brojeva

OG
Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja vrlo je pogodan za opis operacije

mnozenja, a onda potenciranja i korjenovanja kompleksnih brojeva.
Izaberimo bilo koja dva kompleksna broja (razlicita od nule) i prikazimo ih u

trigonometrijskom obliku:

z1 = r1 cos 1 + i sin 1 ,

z2 = r2 cos 2 + i sin 2 .
67
1 BROJEVI
Koristenjem adicijskog teorema za trigonometrijske funkcije, za njihov umnozak

dobivamo izraz:

z1 z2 = r1 r2 cos 1 + i sin 1 cos 2 + i sin 2
= r1 r2 [cos 1 cos 2 sin 1 sin 2
+ i cos 1 sin 2 + i sin 1 cos 2 ]
= r1 r2 [cos(1 + 2 ) + i sin(1 + 2 )]. (9)
K
Formule (9) predstavljaju trigonometrijski prikaz broja z1 z2 . Njegov je modul
RA
r1 r2 , a argument 1 + 2 . Zato vrijedi
|z1 z2 | = |z1 | |z2 |, (10)
arg(z1 z2 ) = arg z1 + arg z2 . (11)
JE
Mnozenje kompleksnih brojeva
Kompleksni brojevi prikazani u trigonometrijskom obliku mnoze se

tako da im se pomnoze moduli, a argumenti zbroje:
RIM
z1 z2 = r1 r2 [cos(1 + 2 ) + i sin(1 + 2 )].
Zadatak 2. Izracunaj umnozak brojeva

IP
3
z1 = 2 cos + i sin , z2 = cos + i sin .
6 6 2 12 12
Kutak plus
DN
NEJEDNAKOSTI U SKUPU C
Mozemo li za dva kompleksna broja reci koji je veci, a koji manji? Je li broj 4 + 3i veci od 1 + 2i ?
LE
U skupu kompleksnih brojeva ne postoji relacija poretka koja ima svojstva R10 R14 relacije poretka u skupu realnih
brojeva. Ta svojstva govore da za svaki broj z = 0 mora vrijediti tocno jedna od relacija z < 0 ili z > 0 . Nadalje,
relacija poretka ima sljedece svojstvo:
z < 0 = 0 < z.
OG
Zaista, po svojstvu R13 slijedi

z < 0 = z + (z) < 0 + (z) tj. 0 < z.
Ako u polju kompleksnih brojeva postoji relacija poretka , tada za broj i mora vrijediti i < 0 ili 0 < i . U
posljednjem slucaju, po R14 vrijedilo bi 0 < i2 = 1 , s to je proturjecje. Ako je pak i < 0 , tada je 0 < i i odavde
0 < (i)2 = 1 , pa ponovno dobivamo isto proturjecje.
Prema tome, nije moguce definirati relaciju poretka u polju kompleksnih brojeva. Stoga kompleksne brojeve ne
-
mozemo usporedivati po velicini.
68
Dijeljenje kompleksnih brojeva
Formula slicna onoj za mnozenje vrijedi i za operaciju dijeljenja.

z1 r1 cos 1 + i sin 1
=
z2 r2 cos 2 + i sin 2

K
r1 cos 1 + i sin 1 cos 2 i sin 2
=
r2 cos 2 + i sin 2 cos 2 i sin 2

RA
r1 cos 1 + i sin 1 cos(2 ) + i sin(2 )
=
r2 (cos2 2 + sin2 2 )
r
= 1 [cos(1 2 ) + i sin(1 2 )]. (12)
r2
r
JE
Iz ovog prikaza vidimo da je modul ovog broja 1 , a argument 1 2 :
r2

z1 |z1 | z
= arg 1 = arg z1 arg z2 .
z |z | , z2
(13)
2 2
RIM Dijeljenje kompleksnih brojeva
Kompleksne brojeve dijelimo tako da im podijelimo module, a argu-

mente oduzmemo
z1 r
= 1 [cos(1 2 ) + i sin(1 2 )].
IP
z2 r2

DN
(1 + i)(1 i 3)
Primjer 9. Izracunajmo .
(1 i)( 3 + i)
Prikazimo brojeve u trigonometrijskom obliku:

LE
1 + i = r1 cos 1 + i sin 1 = 2 cos + i sin ,

4 4
5 5
1 i 3 = r2 cos 2 + i sin 2 = 2 cos + i sin ,
3 3
7 7
OG
1 i = r3 cos 3 + i sin 3 = 2 cos + i sin ,

4 4

3 + i = r4 cos 4 + i sin 4 = 2 cos + i sin .
6 6
Stoga je trazeni broj jednak:
r1 r2
cos(1 + 2 3 4 ) + i sin(1 + 2 3 4 )
r3 r4
5 7 5 7
= 1 cos + + i sin +
4 3 4 6 4 3 4 6
= cos 0 + i sin 0 = 1.
69
1 BROJEVI
Kutak plus
FRAKTALI
K
Teorija fraktala je jedna od najnovijih teorija kojim su matematicari
obogatili svijet. Vjerojatno niti jedno drugo podrucje moderne mate-
RA
matike nije imalo toliki utjecaj kod laika poput ovog. Razlog je vise
-
nego jasan. Geometrijska interpretacija fraktala stvara dotad nevidene
slike u kojima se mijesa imaginacija zamisljenih svjetova s detaljima
koje priroda stvara svuda oko nas. List paprati, plod cvjetace (da ne
spominjemo s enon krizanca cvjetace i brokule....) morska oba-
-
la, zorni su primjeri kako je fraktalno ponasanje ugradeno u prirodne
zakone.
JE
je to fraktal? Neprecizna, ali intuitivno jasna definicija kaze da je
Sto
fraktal lik povecavanjem kojeg se otkriva sve veca i veca slozenost.
Slike na ovoj stranici dobro opisuju tu slozenost. Slike u desnom
RIM
stupcu prestavljaju dijelove istog fraktala, vjerojatno najpoznatijeg od
svih, Mandelbrotovog skupa. Ime je dobio po zacetniku ove teorije
Benoitu Mandelbrotu (roden - u Varsavi, 1924., s kolovan u Francus-
koj). Taj se lik dobiva promatranjem rekurzivnog niza kompleksnih
brojeva zn+1 = z2n + z0 . Ovisno o ponasanju tog niza (modulu n -tog
-
clana) svakoj se tocki z0 pridjeli jedna boja iz unaprijed priredene pa-
lete. Fraktalno svojstvo skupa ocituje se u njegovoj izrazito nepravilnoj
granici. Uocit cete da duboko unutar Mandelbrotovog skupa postoje
mali djelici koji su po obliku potpuno slicni citavom skupu. Svaka
IP
sljedeca slika tek je neznatni djelic prethodne (mozete li otkriti na ko-
jem mjestu?!). Prva slika obuhvaca 3.1 109 puta vecu povrsinu od
cetvrte slike! Moglo bi se pronaci barem milijun razlicitih interesant-
nih slika istog reda velicine, skrivene unutar pocetne slike. Daljnjim
smanjivanjem, taj broj neograniceno raste.
DN
Izborom razlicitih rekurzivnih formula zn+1 = f (zn ) dobivaju se mno-

gi drugi fraktali. Stotine mreznih stranica posvecene su fraktalima.
Potrazite galerije slika fraktala na internetu!
LE
OG
Druga slika u gornjem redu nije kompjutorski generirana, vec snimka

mjesecevog kratera u infracrvenom dijelu spektra.
70
Zadatci 1.6.
1. Izracunaj: 7. Odredi sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi
1) (3 5i) + (2 + 3i) ; z = z3 .
2) (3 2i)(1 + i)(2 + 3i) ; 8. -
Odredi skup svih kompleksnih brojeva z odrede-
K
3) (3 + 2i)3 ; nih uvjetima
4) (2 + i)4 ; 1) Im z2 = 2 ; 2) |z i| + |z + i| = 4 ;
RA
5) 1 + i + i2 + . . . + i9 + i10 ; 3) |z 1| = |z i| ; 4) Re (1 + z) = |z| ;
6) (1 + i50 )(1 i51 ) ; 5) |z3|+|z+3|=8 ; 6) |z 1| |z + 1| = 1 ;
i i+1 z2 z2
7) + ; 7) Re = 0; 8) Im = 0;
i1 i z 2i z 2i
z z1 z z1
JE
i1 i+1 9) Re = 0; 10) Im = 0.
8) + . z z2 z z1
i2 i+2
9. -
Odredi skup svih kompleksnih brojeva z odrede-
2. Odredi realni i imaginarni dio sljedecih komplek-
snih brojeva: nih uvjetima
RIM
i5 + 2 2 1) |z 1| > 1 ; 2) |z 3i + 2| > 2 ;
(1 + i)5
1) 19
; 2) ; 3) 1 |z i| 3 ; 4) < arg z < 3 /4 ;
i +1 (1 i)3
2 4 5) |z| > 2 + Im z ; 6) |2z| > |1 + z2 | .
3) .
1+i 3
3. Pokazi da operacije zbrajanja i mnozenja komp-
IP
leksnih brojeva imaju sljedeca svojstva: 10. Prikazi u Gaussovoj ravnini sljedece brojeve:
z1 + z2 = z2 + z1 , 1) z = cos + i sin ;
(komutativnost zbrajanja) 3 3
2) z = 2 cos + i sin ;
(z1 + z2 ) + z3 = z1 + (z2 + z3 ), 2 2
DN
3 3
(asocijativnost zbrajanja) 3) z = 2 cos + i sin ;
4 4
z1 z2 = z2 z1 ,
7 7
(komutativnost mnozenja) 4) z = 5 cos + i sin ;
6 6
(z1 z2 )z3 = z1 (z2 z3 ), 11 11
LE
5) z = 3 cos + i sin .
(asocijativnost mnozenja) 3 3
z1 (z2 + z3 ) = z1 z2 + z1 z3 . 11. Odredi i nacrtaj tocke zadane polarnim koordina-
(distributivnost mnozenja). tama r i :

OG
1) 1, ; 2) 2, ;
4. Odredi skup svih tocaka z u kompleksnoj ravnini 4 4

koje se mogu prikazati u obliku z = cos t+i sin t .
3) 3, ; 4) (2, ) ;
2
z1
5. Neka je w =
z+1
, z = 1 . Dokazi da je 5) 1, ; 6) 3, 5 ;
2 4
Re w = 0 ako i samo ako je |z| = 1 .
7) 2, ;
3 8) 3, .
6. Odredi skup svih tocaka z u kompleksnoj ravnini 4 3
z 1 2
za koje je realan. 12. Za tocke iz prethodnog zadatka odredi Kartezije-
z ve koordinate.
71
1 BROJEVI
13. Odredi argumente kompleksnih brojeva: 18. Izracunaj:

1) z = 1 + i ; 2) z = 1 i 3 ; 1) cos + i sin cos + i sin ;
1 8 8 12 12
3) z = 3 i ; 4) z = + 3i . 5 5
2 2) 3 cos +i sin 6 cos +i sin ;
3 3 6 6
14. Odredi modul i argument i zapisi u trigonometrij- 3 3 3 3 5 5
3) cos +i sin cos +i sin ;
K
skom obliku sljedece brojeve: 2 4 4 3 4 4

1) i ; 2) 2i ; 3) 4 ; 4) 2 cos + i sin 3 cos + i sin ;
2 2
RA
4) 6 ; 5) 1 + i ; 6) 1 i 3 ;
11 11 3 3
7) 1 + 2i ; 8) 3 2i . 5) 2 cos +i sin 8 cos +i sin .
4 4 8 8
15. Zapisi u trigonometrijskom obliku sljedece komp- 19. Koliko je:
leksne brojeve:
2 cos + i sin
JE
1) z = 1 i ; 2) z = i ; 9 9
1) ;
3) z = 2 ; 4) z = 3 + i ; 0.5(cos 110 + i sin 110 )

1 3 2 2 cos + i sin
5) z = + i ; 6) z = i . 3 3
2 2 2 2 2) ?
11 11
RIM
3 cos + i sin
16. Kompleksne brojeve 6 6
7 20. Zapisi u trigonometrijskom obliku brojeve:
1) z1 = 2 cos 2i sin ;
4 4 i1
1) z = ;
2) z2 = cos + i sin ; cos + i sin
17 17 3 3
IP

3) z3 = 2 cos + i sin ; 1+i 3
8 8 2) z = ;
5 5
4) z4 = 3 cos i sin ; 2i cos i sin
7 7 3 3
2 2 3i
DN
3) z = ;
5) z5 = 1 + cos
5
+ i sin
5 7 7
i cos i sin
zapisi u trigonometrijskom obliku. 6 6
i1
4) z = .
17. Zapisi u trigonometrijskom obliku sljedece kom- 2 2
pleksne brojeve: i 1 cos + sin
5 5
LE
11 5 21. Odredi umnozak i kvocijent brojeva napisanih u

1) z = 3 cos 3i sin ;
4 4 trigonometrijskom obliku:

2) z = cos + i sin ; 1) z1 = 3 cos + i sin ,
11 11
3 3
OG

3) z = 3 sin i cos ; z2 = 2 cos + i sin ;
12 12 4 4
5 11
4) z = 2 cos i 2 sin ; 2) z1 = 2 cos + i sin ,
4 4 4 4

10 10 z2 = 3 cos + i sin ;
5) z = 1 + cos + i sin ; 4 4
9 9
5 5 3) z1 = 3 cos + i sin ,
6) z = 1 cos i sin . 7 7
3 3
z2 = 2 cos + i sin .
21 21
72
POTENCIRANJE I KORJENOVANJE KOMPLEKSNIH BROJEVA 1.7
1.7. Potenciranje i korjenovanje kompleksnih brojeva
Potenciranje kompleksnih brojeva
K
Pokazali smo da se kompleksni brojevi z1 i z2 mnoze ovako:
z1 z2 = r1 r2 [cos(1 + 2 ) + i sin(1 + 2 )].
RA
Uvrstimo ovdje z1 = z2 . Dobivamo

z2 = r2 cos 2 + i sin 2 . (1)
Primjenom iste formule slijedi:

z3 = z2 z = r2 cos 2 + i sin 2 r cos + i sin
JE

= r3 cos 3 + i sin 3 .
Indukcijom cemo dobiti opcenitu formulu.
RIM
Potenciranje kompleksnih brojeva
Potencija broja z napisanog u trigonometrijskom obliku, racuna se de

Moivreovom 4 formulom:

zn = rn cos n + i sin n . (2)
Iz nje citamo:
|zn | = |z|n , (3)
IP
n
arg(z ) = n arg z. (4)
DN

Primjer 1. Izracunajmo (1 + i 3)60 .

Prikazimo 1 + i 3 u trigonometrijskom ob-
LE
z 3
liku. On se nalazi u drugom kvadrantu i vrijedi

r = (1)2 + ( 3)2 = 2, r y

3
OG
tg( ) = = tg . p-j j
1 3 O
-1 x
2
Dakle, r = 2 , = :
3
2 2
1 + i 3 = 2 cos + i sin .
3 3
4 Abraham de Moivre, (1667. 1754.) engleski matematicar
73
1 BROJEVI
Sada mozemo primijeniti de Moivreovu formulu (2):

2 2
(1 + i 3)60 = 260 cos 60 + i sin 60
3 3
60
60
=2 cos(40 ) + i sin(40 ) = 2 .
K
3 3
RA
Zadatak 1. Ako je z1 = 2 cos + i sin , z2 = cos + i sin , koliko je z31 z22 ?
3 3 4 4
Korjenovanje kompleksnih brojeva
JE
S pojmom korjenovanja upoznali smo se jos u prvom razredu, kad smo govo-
-
rili da je to operacija inverzna operaciji potenciranja. Medutim, ogranicili smo
se na korjenovanje pozitivnih realnih brojeva, pri cemu takav korijen ima samo
jednu
vrijednost
i ta je vrijednost pozitivan realni broj. Tako, primjerice, vrijedi
4 = 2 , 5 = 2.236. . . itd. Isto se dogada- za bilo koji parni korijen pozitiv-
RIM
4
6
na broja, primjerice 16 = 2 , 16 = 1.587 . . . . Govorili smo da i neparni
korijen - ima samo jednu vrijednost, medutim,
takoder - ona moze biti i negativna:
3 3
8 = 2 , ali 8 = 2 . Ovako izracunane vrijednosti korijena nazivamo
aritmeticki korijen realnog broja.
Pojam korijena vezan je uz rjesavanje nekih jednadzbi. Tako
primjerice, jednadz-
IP
ba x2 3 = 0ima dva realna rjesenja, od kojih je jedno 3 , a drugo suprotnog
predznaka, 3 . Jednadzba x2 + 4 = 0 ima takoder - dva rjesenja suprotnih
predznaka: 2i i 2i . U ovom slucaju pri rjesavanju moramo odrediti vrijednost
korijena negativnog broja 4 .
DN
Korijen kompleksnog broja
n -ti korijen kompleksnog

broja z je svako rjesenje jednadzbe wn = z .
Pisemo w = z .n
LE
Ovaj se pojam korijena razlikuje od prije navedenog aritmetickog korijena (iako

se zapisuje na isti nacin).
OG
Primjer 2. Odredimo sve brojeve w za koje je w3 = 8 .
Trazeni brojevi su rjesenja jednadzbe w3 8 = 0 . Kako je to jednadzba

treceg stupnja, ocekujemo da ce ona imati tri rjesenja. Ta su rjesenja
ujedno nul-tocke polinoma w3 8 . Jedna njegova nul-tocka je w1 = 2 .
Dijeljenjem polinoma sa w 2 dobivamo, po formuli za razliku kubova
w3 8 = (w 2)(w2 + 2w + 4).
74
Preostale dvije nul-tocke dobivamo rjesavajuci jednadzbu

w2 + 2w + 4 = 0 = w2,3 = 1 i 3,
i to su kompleksni brojevi.
Uvjerimo se da za njih uistinu vrijedi w3 = 8 . Imamo:

K
(1+i 3)3 = (1)3 +3(1)2 i 3+3(1)i2 ( 3)2 +( 3)3 i3

= 1 + 3 3i + 9 3 3i = 8.

RA
Na isti se nacin dobiva (1 i 3)3 = 8 .
Prema tome, treci korijen u skupu kompleksnih brojeva ima tri razlicite
vrijednosti:

w3 = 8 w1 = 2, w2 = 1 + i 3, w3 = 1 i 3.
JE
Pokazat cemo da za z = 0 uvijek postoji n njegovih razlicitih n -tih korijena.
RIM
Uobicajeno je da se korijen kompleksnog broja oznacava istim simbolom kao i
aritmeticki korijen realnog broja i to ponekad moze izazvati zabunu. Tako, pri-
mjerice, ako je z realan broj, primjerice z =8 , tada je 2 jedini aritmeticki tre
ci
korijen ovog
broja, dok kompleksni korijen 8 ima tri vrijednosti: 2, 1 + i 3
i 1 i 3 .
IP
Primjer 3. Vrijedi:
(1 + i)4 = (1 + 2i + i2 )2 = (2i)2 = 4,
DN
(1 + i)4 = (1 2i + i2 )2 = (2i)2 = 4,
(1 i)4 = (1 + 2i + i2 )2 = (2i)2 = 4,
(1 i)4 = (1 2i + i2 )2 = (2i)2 = 4.
LE
Vidimo da su brojevi 1 + i , 1 + i , 1 i , 1 i cetvrti korijeni broja

4 .
OG

n
Odredimo sad n -ti korijen kompleksnog broja z , z = 0 . Stavimo w = z , tj.
z = wn i prikazimo te brojeve u trigonometrijskom obliku:

z = r cos + i sin ,

w = cos + i sin .
75
1 BROJEVI
Tada iz
r cos + i sin = n cos n + i sin n
slijedi:

n = r n
= =
r,
+ 2k
n = + 2k = =
K
.
n
RA
U ovoj je formuli n r aritmeticki n -ti korijen pozitivnog broja r , to je pozitivan
realni broj.
U izrazu za argument , k uzima sve cjelobrojne vrijednosti. No to ne znaci da

z2
cemo dobiti beskonacno mnogo razlicitih vrijednosti za argument , jer ce se
JE
z3 nakon nekog vremena te vrijednosti razlikovati za visekratnik od 2 pa ce stoga
2p n
z1
definirati isti argument. Uvrstavanjem redom za k = 0, 1, . . . , n 1 dobivamo
jn sljedece razlicite vrijednosti argumenta :
+ 2 + 2(n1)
, ... .
RIM
n n n
zn
+ 2n
Prva sljedeca vrijednost je = + 2 i ona daje isti argument kao i .
n - ndobiti iz gornjih vrijednosti dodavanjem
n
Svi n -ti korijeni kompleksnog Sve sljedece vrijednosti mogu se takoder
broja razlicitog od nule vrhovi visekratnika broja 2 . Isto vrijedi i za negativne brojeve k .
su pravilnog n -terokuta sa sre-
distem u ishodis
tu. Polumjer n - Korijen kompleksnog broja
IP
terokuta iznosi n r , a argument
prvog od njih je /n . n -ti korijen kompleksnog broja z = r(cos + i sin ) ima tocno n
razlicitih vrijednosti:

n z = n r cos +2k + i sin +2k , k = 0, 1, . . . , n1. (5)
DN
n n

Svi ti brojevi imaju
isti modul n r . Oni leze na kruznici sa sredistem u ishodistu
n
i polumjerom r . Argumenti uzastopnih dvaju brojeva razlikuju se za 2 /n .
LE
- pravilan n -terokut u kompleksnoj ravnini.

Zato tih n brojeva odreduje

3

4
Primjer 4. Odredimo sve vrijednosti korijena 1) 1 + i ; 2) 16 ;
OG
i prikazimo ih u kompleksnoj ravnini.
1) Napisimo broj 1 + i u trigonometrijskom obliku:

3 3
1 + i = 2 cos + i sin .
4 4
3
Prema tome, vrijedi |1 + i| = 2 , = i po formuli (5)
4
dobivamo sljedece vrijednosti:
76

3 3 3 /4 + 2k 3 /4 + 2k
1 + i = 2 cos + i sin
3 3
2k 2k
6
= 2 cos + + i sin + , k = 0, 1, 2.
4 3 4 3
K
Uvrstavanjem zadanih vrijednosti broja k dobivamo sljedece tri vri-
jednosti ovoga korijena:
RA

6
k = 0 : z1 = 2 cos + i sin ,
z1 4 4

6 11 11
z2 2p 3 p4 k = 1 : z2 = 2 cos + i sin ,
12 12
O 6

2 6 19 19
JE
k = 2 : z3 = 2 cos + i sin .
12 12
z3 Ti su brojevi prikazani na slici.
treci korijeni broja 1 + i
2) Broj 16 u trigonometrijskom obliku ima prikaz
RIM
16 = 16 ( cos 0 + i sin 0 ),
pa je
4
4 0 + 2k 0 + 2k
16 = 16 cos + i sin ,
4 4
k k
= 2 cos + i sin , k = 0, 1, 2, 3.
IP
2 2

Ovdje moramo razlikovati broj 4 16 s lijeve strane jednakosti: to je
cetvrti korijen kompleksnog(!) broja 16 i on ima cetiri vrijednosti.

S desne strane jednakosti 4 16 nalazi se cetvrti korijen pozitivnog
DN
realnog broja 16, koji ima samo jednu (pozitivnu) vrijednost.
2i Uvrstavanjem vrijednosti za k , dobivamo:

k = 0 : z1 = 2 cos 0 + i sin 0 = 2,

LE
-2 2
k = 1 : z2 = 2 cos + i sin = 2i,
2 2

k = 2 : z3 = 2 cos + i sin = 2,
-2 i 3 3
OG

Cetvrti korijeni broja 16 leze u k = 3 : z4 = 2 cos + i sin = 2i.
2 2
vrhovima kvadrata sa sredistem
u ishodistu, c iji je jedan vrh u
tocki (2, 0) .
Vidimo da smo 4 16 mogli pronaci i bez upotrebe de Moivreove for-
mule, znajuci da je jedna vrijednost broj 2, a sljedece tri predstavljaju
preostale vrhove kvadrata sa sredistem u ishodistu (slika).
77
1 BROJEVI
Zadatci 1.7.
2 7 7
1. Dani su brojevi z1 = cos + i sin , 7. Dokazi:
3 5 5 n n
3 5 5 1) (1 + i)n = ( 2)n cos + i sin ;
z2 = cos + i sin . Izracunaj z1 i z42 .
3
4 4
4 9 9
K
n n
2) ( 3 i)n = 2n cos i sin .
2. Izracunaj: 6 6

6
RA
1 3 1 3
1) cos + i sin ; 8. Ako je z1 = + i , z2 = i ,
12 12 2 2 2 2
10 n n
izracunaj z1 + z2 , n Z .
2) 2(cos 18 + i sin 18 ) ;
5 9. Izracunaj:
3) 3 cos + i sin ; 5 6
JE
15 15
5 5 42 1) 3 cos i sin ;
4) 3 2 cos + i sin . 12 12
12 12 1 2 i
4 5
2) cos sin .
3. Izracunaj sljedece potencije: 2 15 2 15
RIM
3 10. Zapisi u trigonometrijskom obliku broj:
1) 2 cos + i sin ; 6
3 3 2 i1
4 1) ; 2) ;
2) 2 cos + i sin ; i 31 3+i
3 3 1 1 1 1

4 3) + ; 4) .
3) 2 cos + i sin ; 1+i 1i 1i 3 i 3+1
4 4
IP

6
4) 2 cos + i sin ; 11. Odredi argument i modul kompleksnog broja:
4 4

2 1+i 3
5) 4 cos + i sin ; 1) z= ;
3 3 2i cos + i sin
DN
3 3
4
6) 3 cos + i sin . i1
8 8 2) z= ;
5 5
cos + i sin
4. Koliko je z12 5
1 : z2 ako je 6 10 6
3) z = ( 2 i) (1 i 2)20 ;
3
LE

z1 = 2 cos + i sin , (1 i 3)15
4 4 4) z= .
17
2 cos i sin
5 5 6 6
z2 = 2 2 sin i2 2 cos ?
16 16
OG
12. Koristeci De Moivreovu formulu dokazi sljedece

identitete:
5. Izracunaj: 1) cos 3 = cos3 3 cos sin2 ;

1) (i 3)13 ; 2) (1 i)11 ; 2) sin 3 = 3 cos2 sin sin3 ;
cos 4 = cos4 6 cos2 sin2 + sin4 ;
2 2 50 3)
3) i . 4) sin 4 = 4 cos3 sin 4 cos sin3 .
2 2
2 2 1 1
6. Ako je z = cos +i sin , koliko je (1+z)n ? 13. Ako je x + = 2 cos , dokazi da je xn + n =
3 3 x x
2 cos n .
78
19. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne
3
14. Izracunaj naznacene korijene: brojeve z = 1i 3 i w = 3 cos 3i sin .
4 4

1) i ; 2) 3 + 4i ; 3) 1 + i 3. Izracunaj z5 i 4 w .
- sve vrijednosti korijena i
15. Nadi predoci ih u Ga- 20. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne
ussovoj ravnini: 2 4
brojeve z = 3 i i w = cos i sin .
K
3 3
1) 3 1 ; 2) 3 8 ; 3) 3 27 ;
Izracunaj 3 z i w5 .
4) 4 i ; 5) 6 1 . 6) 3 i ;
RA
5 7
7) 3 2 + 2i ; 8) 4 1 ; 9) 6 1 ; 21. Ako je z = 4 cos + 4 i sin , izracunaj
6 6
10) 8 1 . z3 i 4 z .
16. Odredi sve vrijednosti sljedecih korijena: 2 4
22. Ako je z = cos + i sin , izracunaj z4
3 3
JE
4 1 3 i 5 z.
1) i ; 2) 3 2 + 2i ;
2 2
1i 23. Odredi ona rjesenja jednadzbe z7 + z = 0 , z C
3) 6 . za koja je Im (z) > 0 .
3+i
RIM
24. Pokazi da vrijedi
17. Izracunaj: 1 + i3 n 1 i3 n
+
1+i 1i 2 2
1) 8 ; 2) 6 ;
3i 1+i 3 2, ako je n = 3k,
=
1 1, ako je n = 3k 1.
3) 12 .
1i 3
IP
25. Rijesi jednadzbe:
1) z6 + 64 = 0 ;
2) z4 + 1 = 0 ;
18. Odredi sve kompleksne brojeve z takve da je:
3) z5 +z4 +z3 +z2 +z+1=0 ;
DN
2
1) z4 = cos i sin ; 4) z3 + i = 0 ;
3 3
3 3 5) z5 i = 0 ;
2) z = cos + i sin .
4 4 6) z6 1 = 0 .
LE
OG
79
1 BROJEVI
1.8. Polinomi
K
Medu- svim elementarnim funkcijama najjednostavniji su polinomi. Njihova se
vrijednost moze izracunati s pomocu konacno mnogo elementarnih operacija
zbrajanja i mnozenja. No, zbog toga su polinomi iznimno vazni, jer ponasanje
RA
mnogih drugih funkcija istrazujemo dovodeci ih u vezu s polinomima.
U ovom cemo poglavlju upoznati neka dodatna svojstva polinoma.
Bilo koji polinom stupnja n zapisujemo ovako:
JE
P(z) = an zn + an1 zn1 + . . . + a1 z + a0 .
Koeficijenti polinoma a0 , a1 , . . . , an mogu biti realni ili kompleksni brojevi.
RIM
Koeficijent an se naziva vodeci koeficijent, i on je razlicit od nule.
Neka je z1 realan ili kompleksan broj. Dijeljenjem polinoma P(z) s polinomom

zz1 dobiva se kvocijent Q(z) polinom stupnja n1 . Kao rezultat dijeljenja
moze se pojaviti i ostatak, realni ili kompleksni broj r1 . Ta se operacija moze
napisati formulom:
IP
P(z) = Q(z)(z z1 ) + r1 . (1)
DN
Stavimo z = z1 u ovu formulu. Dobit cemo: P(z1 ) = r1 . Zakljucujemo da je

broj r1 upravo vrijednost polinoma P(z) u tocki z = z1 . Dakle, za svaki broj z1
vrijedi
P(z) = Q(z)(z z1 ) + P(z1 ).

LE
Posebice, ako je z1 nul-tocka polinoma P(z) , onda je P(z1 ) = 0 pa dobivamo

OG
P(z) = Q(z)(z z1 ).
Kriterij djeljivosti polinoma
Ako je z1 nul-tocka polinoma P(z) , on je onda djeljiv polinomom

z z1 .
80
POLINOMI 1.8
Primjer 1. Za polinom P(z) = z4 + 2z3 z 2 vrijedi P(1) = 0 . Dakle z1 = 1 je

njegova nul-tocka, pa je polinom djeljiv s z 1 . Nacinimo dijeljenje:
z4 + 2z3 z 2 : z 1 = z3 + 3z2 + 3z + 2
z4 z3
3z3 z 2
3z3 3z2
K
3z2 z 2
3z2 3z
RA
2z 2
2z 2
0
Time smo dobili:
P(z) = (z3 + 3z2 + 3z + 2)(z 1).
JE
RIM
Ima li svaki polinom nul-tocku? Odgovor je negativan, ukoliko takve nul-tocke
trazimo u realnim brojevima: polinom z2 + 4 nema realnih nul-tocki. Razlog
-
uvodenja kompleksnih brojeva lezi upravo u tome s to u skupu C svaki polinom
ima nul-tocku. Tako je, primjerice, z1 = 2i nul-tocka ovog polinoma.
Osnovni stavak algebre

IP
Svaki polinom stupnja n 1 (s realnim ili kompleksnim koeficijenti-
ma) ima nul-tocku u skupu kompleksnih brojeva.
DN
Ova je tvrdnja vrlo duboka, i svaki njezin dokaz 1 potpuno je netrivijalan. Po

tehnici, oni izlaze izvan okvira elementarne matematike i mi ih ovdje ne mozemo
navoditi. Sam se izrijek zbog svoje vaznosti naziva osnovni stavak algebre.
LE
Neka je P(z) bilo koji polinom stupnja n 1 :

P(z) = an zn + an1 zn1 + . . . + a1 z + a0 . (2)
OG
Po osnovnom stavku algebre, on ima nul-tocku z1 . Pokazali smo da je tada P(z)

djeljiv sa (z z1 ) . To znaci da postoji polinom Pn1 (z) stupnja n1 takav da
vrijedi
P(z) = (z z1 )Pn1 (z). (3)
Ako je n 2 , onda je Pn1 (z) stupnja barem 1 i mozemo ponovno primije-

niti osnovni stavak algebre na taj polinom: postoji kompleksni broj z2 koji je
1
Prvi dokaz je izveo Gauss.
81
1 BROJEVI
nul-tocka polinoma Pn1 . Jasno je da je taj kompleksni broj ujedno i nul-tocka

polinoma P(z) , i, kako je Pn1 (z) djeljiv sa (z z2 ) , vrijedi relacija
P(z) = (z z1 )(z z2 )Pn2 (z) (4)
za neki polinom Pn2 (z) stupnja n 2 .
Nastavljajuci ovaj postupak na koncu cemo dobiti formulu
P(z) = (z z1 )(z z2 ) . . . (z zn )P0 ,
K
(5)
gdje je P0 polinom stupnja 0 , dakle, broj. Usporedbom vodeceg koeficijenta (uz
potenciju zn ) polinoma P(z) u formulama (2) i (5), vidimo da je ta konstanta
RA
P0 upravo koeficijent an . Time smo pokazali sljedece.
Faktorizacija polinoma
Svaki se polinom stupnja n 1 moze faktorizirati na sljedeci nacin:
JE
P(z) = an (z z1 )(z z2 ) . . . (z zn ), (6)
gdje su z1 , . . . , zn njegove nul-tocke.
RIM
Dakako da se neki medu - brojevima z1 , . . . , zn mogu podudarati. Za nul-tocku
koja se u ovom prikazu pojavljuje vise puta kazemo da je visestruka ili da ima
kratnost onoliku koliko se puta pojavljuje u tom prikazu.
Broj nul-tocaka polinoma
Polinom stupnja n ima n nul-tocaka, brojeci njihovu kratnost.

IP
Vièteove formule
DN
Izjednacimo oba dobivena prikaza:

an (z z1 )(z z2 ) (z zn ) = an zn + an1 zn1 + . . . + a1 z + a0 . (7)
Pomnozimo faktore s lijeve strane i izjednacimo koeficijente uz istovjetne po-
tencije. Dobit cemo sljedece jednakosti koje moraju zadovoljavati nul-tocke
LE
polinoma:
an1
z1 + z2 + . . . + zn =
an
a
z1 z2 + . . . + z1 zn + z2 z3 + . . . + z2 zn + . . . + zn1 zn = n2
OG
an
..
.
a
z1 z2 zn = (1)n 0 .
an
Ove se formule nazivaju Vièteove 1 formule. U drugom retku nalazi se zbroj
svih umnozaka dvaju brojeva zi , zj ( i = j ), u trecem retku zbroj svih umnozaka
od po triju takvih brojeva itd.
1
Francois Viète (1540. 1603.), francuski matematicar.
82
POLINOMI 1.8
Primjer 2. Napisimo Vièteove formule za polinome stupnja n = 2, 3, 4 . Dobit ce-

mo sljedece formule, koje ispisujemo oznacavajuci koeficijente na nacin
uobicajen za polinome malog stupnja.
Za polinom drugog stupnja

P(z) = az2 + bz + c,
K
formule glase:
b
RA
z1 + z2 = ,
a
c
z1 z2 = .
a
Za polinom treceg stupnja
JE
P(z) = az3 + bz2 + cz + d,
formule glase:
b
RIM
z1 + z2 + z3 = ,
a
c
z1 z2 + z1 z3 + z2 z3 = ,
a
d
z1 z2 z3 = .
a
IP
Za polinom cetvrtog stupnja
P(z) = az4 + bz3 + cz2 + dz + e,
formule glase:
DN
b
z1 + z2 + z3 + z4 = ,
a
c
z1 z2 + z1 z3 + z1 z4 + z2 z3 + z2 z4 + z3 z4 = ,
a
d
z1 z2 z3 + z1 z2 z4 + z1 z3 z4 + z2 z3 z4 = ,
LE
a
e
z1 z2 z3 z4 = .
a
OG
Nul-tocke
polinoma s realnim koeficijentima
Sve s to smo dosad rekli odnosi se na polinome s po volji odabranim koeficijen-

tima, kako realnim (ili cjelobrojnim!), tako i kompleksnim. Medutim, - ako su
koeficijenti polinoma realni, o njima se moze reci nesto vise. Pokazimo najprije
jedan pomocni rezultat.
83
1 BROJEVI
Primjer 3. Pokazimo da za svaki polinom P s realnim koeficijentima vrijedi P(z) =

P(z) .
Vrijedi z1 z2 = z1 z2 ; odavde je indukcijom (zn ) = (z)n . Kako su

koeficijenti ak realni, za svaki k vrijedi ak = ak . Zato
P(z) = an (z)n + . . . + a1 z + a0 = an zn + . . . + a1 z + a0 = P(z).
K
RA
Ova formula ima sljedecu vaznu posljedicu:
Kompleksne nul-tocke dolaze u parovima
Ako je P polinom s realnim koeficijentima, i z C njegova nul-tocka,
JE
onda je i z nul-tocka istog polinoma.
Zaista, ako je z nul-tocka, onda vrijedi P(z) = 0 , pa stoga i P(z) = 0 . Odavde
RIM
slijedi P(z) = 0 te je i z nul-tocka istog polinoma.
Kazemo da nul-tocke polinoma s realnim koeficijentima dolaze u kompleksno-
konjugiranim parovima.
Primjer 4. Odredimo rjesenja jednadzbe

IP
P(x) = x4 + 2x3 + 3x2 + 2x + 2 = 0,
znajuci da je jedno njezino rjesenje broj i .
DN
Broj i zaista jest rjesenje:

i4 + 2i3 + 3i2 + 2i + 2 = 1 2i 3 + 2i + 2 = 0.
Zato je, buduci da polinom ima realne koeficijente, broj i takoder- njezi-
2
no rjesenje. Stoga je polinom P djeljiv s (x i)(x + i) = x + 1 . Ucinimo
naznaceno dijeljenje:
LE
(x4 +2x3 +3x2 +2x +2 ) : (x2 + 1) = x2 + 2x + 2

x4 +x2
2x3 +2x2 +2x +2
OG
2x3 +2x
2x2 +2
2x2 +2
0
Druge dvije nul-tocke dobivamo rjesavajuci jednadzbu
x2 + 2x + 2 = 0,
odakle je x3 = 1 + i , x4 = 1 i .
84
POLINOMI 1.8
Zadatci 1.8.
1. Provjeri je li zadani kompleksni broj z rjesenje 11. U skupu C rijesi sljedece jednadzbe:
jednadzbe:
1) z4 + z2 + 1 = 0;
1) z3 2z2 + 2z = 0 , z = 1 + i ; 2) (z + 1)2 + i(z + 2)2 = 0;
K
2) z4 5z3 + 4z2 + 2z 8 = 0 , z = 1 i .
3) (z i)3 = i(z + i)3 ;
2. Za koje c e vrijednosti parametra a nul-tocke po- 4) (z + 1)2 + i(z2 + z)2 = 0;
RA
linoma P(x) = (a + 5)x2 2ax + (a 1) biti
kompleksne? 5) z4 (5 14i)z2 2(5i + 12) = 0.
12. Rijesi jednadzbe:
3. Odredi koeficijent b i preostale nul-tocke poli-
noma P(x) = x3 3x2 + bx 6 ako je 3 jedna 1) (3i)z3 = 4+8i;
njegova nul-tocka.
JE
2) z4 + z2 + 1 = 0 ;
4. Odredi polinom s cjelobrojnim
koeficijentima ci- 3) z6 + 2iz3 1 = 0;
ja je nul-tocka x1 = 2 + 3 . 4) z3 + 3z2 + 3z + 3 = 0 ;
5. Broj z = 1 + i jedno je rjesenje jednadzbe 5) (1 + i)z4 (1 i)z = 0 .
RIM
3z4 5z3 + 3z2 + 4z 2 = 0 . Odredi sva ostala 13. Odredi rjesenja jednadzbe
njezina rjesenja.
1) z6 2z3 + 4 = 0 , z iz prvog kvadranta;
6. Odredi nul-tocke polinoma f (x) = 3x6 6x5 +
2) z6 + 2z3 + 4 = 0 , z iz cetvrtog kvadranta;
8x4 + 14x3 33x2 4x + 10 , znajuci da je
f (1 2i) = 0 . (z + 16)3 ( 3 i)11
3) = ;
IP
2 3 2i 1 3i
7. Odredi nul-tocke polinoma f (x) = x4 + 2x3
4) z3 + 3z2 + 3z + 2 = 0 ;
2x2 + 2x 3 znajuci da je f (i) = 0 .
z4 + 16
5) = (1 + i)7 ;
8. Uvjeri se da je broj i nul-tocka polinoma i u 5 5
2 cos + i sin
DN
brojniku i u nazivniku razlomka

12 12
z4 4z3 + 4z2 4z + 3 z3 3
. 6) 2 + 8 = 0 , z iz treceg kvadranta.
z4 5z3 + 5z2 5z + 4 1i
Potom skrati razlomak. 14. Odredi (kompleksne) koeficijente a , b , c po-
LE
9. Rijesi jednadzbe: linoma f (z) = z3 + az2 + bz + c tako da bude

f (1) = 8+16i , f (1) = 168i , f (i) = 0 . Po-
1) z2 4iz 7 4i = 0 ; tom rijesi jednadzbu f (z) = 0 . Izracunaj realni
2) z2 z + 1 + i = 0 . i imaginarni dio svakog rjesenja.
15. Pokazi da se polinom P(z) = 8z4 8z3 +27z27
OG
10. U skupu C rijesi sljedece jednadzbe. Rjesenja

napisi u trigonometrijskom obliku. moze napisati u obliku P(z) = (z 1)Q(z) , gdje
je Q(z) polinom treceg stupnja koji treba odre-
1) z2 4(6 + i)z + 3(8i 1) = 0; diti. Rijesi u skupu C jednadzbu P(z) = 0 .
2) z2 + (10i 7)z 11 41i = 0;
3) iz2 + (4i 3)z + i 5 = 0.
85
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
3 VJEROJATNOST
Opis mnogih prirodnih i drustvenih zbivanja bio bi nemoguc bez poznavanja

teorije vjerojatnosti. To je matematicka teorija iznikla iz potrebe za rjesavanjem
svakidasnjih problema u kojima je prisutna neizvjesnost njihova ishoda. Radi
njezine prirodne povezanosti s predskazivanjem buducnosti, vjerojatnost je kroz
povijest bila predmet mnogim spekulacijama i razlicitim interpretacijama, s to se
zadrzalo do danasnjih dana. Mnogobrojni paradoksi govore koliko je trnovit
bio put od intuitivnog poimanja vjerojatnosti do danasnjeg, precizno zasnovanog
K
podrucja matematike. Danas teoriju vjerojatnosti dozivljavamo kao granu mate-
matike koja se bavi opisom razlicitih modela u kojima se pojavljuje neizvjesnost,
a koji se mogu s vise ili manje uspjeha primijeniti na svakidasnje situacije.
RA
Kolika je vjerojatnost da c e sutra biti suncan dan? Ako je nekoliko uzastopnih
dana sjalo sunce, tad c emo i ne znajuci za prognozu kazati: i sutra c e vjerojatno
biti suncano. Ovdje rijec vjerojatno oznacava da mi i sutra ocekujemo suncan
dan, ali da istovremeno nismo u to sasvim sigurni.
JE
Matematicka teorija vjerojatnosti koristi nazive usvojene u svakidasnjem govoru.
- za koji bismo u svakodnevnom govoru rekli da je sto posto siguran,
Dogadaju
pridjeljujemo vjerojatnost 1. Sto je dogadaj- izvjesniji, to c e njegova vjerojatnost
-
biti bliza jedinici. Obratno, dogadaj koji je prilicno nevjerojatan, imat c e vjero-
RIM
jatnost blisku nuli. Novcic bacen uvis moze ravnopravno pasti na bilo koju svoju
stranu, za svaku od njih vjerojatnost pojavljivanja je 12 . Kolika je vjerojatnost
da kocka za igru pokaze broj 6 ? Mozete li dati c vrst argument za svoj odgovor?
- i njegova vjerojatnost. Objas-
Osnovni su pojmovi teorije vjerojatnosti dogadaj
nimo poblize ove pojmove.
IP
3.1. Dogadaji

DN
Pojam dogadaja- dovodimo u vezu sa stohastickim pokusom. Tako nazivamo

svaki pokus ciji ishod ovisi o nekim nama nepredvidivim okolnostima i stoga je
slucajan. Primjerice:
LE
Bacanje novcica kao ishod moze imati glavu (G) ili pismo (P).
Bacanje kocke dati ce rezutat 1, 2, 3, 4, 5 ili 6.
Provjera kvalitete nekog proizvoda koji moze biti ispravan ili neispravan.
- tijekom nekog vremenskog razdoblja.
Pojava kvara nekog uredaja
OG
Ishod pokusa zovemo elementarni dogadaj - i oznacujemo slovom . Takvih

ishoda moze biti u nekom pokusu konacno ali i beskonacno mnogo. Biranje
na srecu jedne tocke unutar, recimo, jedinicnog kruga ima kao moguci ishod
-
beskonacno mnogo elementarnih dogadaja. Pokus u kojem promatramo vrijeme
-
ispravnog rada nekog uredaja moze imati kao ishod svaki pozitivni realni broj.
U ovom udzbeniku promatrat cemo uglavnom 1 pokuse koji imaju konacno mno-
go ishoda. Oznacimo te ishode s 1 , 2 , . . . , N .
1
Iznimka je model geometrijske vjerojatnosti
120
DOGADAJI 3.1
-
Skup svih mogucih elementarnih dogadaja, oznacavamo slovom ,
= {1 , 2 , . . . , N }.
- vezane uz promatrani pokus oznacavat cemo veli-
Po volji odabrane dogadaje
kim slovima latinicne abecede: A , B , C . . . Oni se sastoje od izvjesnog broja
-
elementarnih dogadaja. To su dakle podskupovi od .
K
Primjer 1. Bacamo kocku cije su strane oznacene brojevima od 1 do 6. Odredimo
-
elementarne dogadaje, skup i opisimo neke dogadaje vezane uz ovaj
RA
pokus.
- su brojevi na koje kocka moze pasti:
Elementarni dogadaji
1 = 1, 2 = 2, . . . , 6 = 6.
- je
JE
Skup svih elementarnih dogadaja
= {1 , 2 , . . . , 6 } = {1, 2, 3, 4, 5, 6}.
- vezanih uz ovaj pokus:
Evo jos nekoliko dogadaja
A = {pao je parni broj} = {2, 4, 6},
RIM
B = {pao je broj veci od 2} = {3, 4, 5, 6},
C = {pao je parni broj manji od 5} = {2, 4}
- postoji? Pokusajte nabrojiti s to vise
i slicno. Koliko razlicitih dogadaja
- vezanih uz ovaj pokus i opisati ih rijecima.
dogadaja
IP
Primjer 2. Novcic je bacen tri puta. U svakom bacanju biljezimo je li se pojavilo
- te nekoliko
pismo ( P ) ili glava ( G ). Odredimo , elementarne dogadaje
- vezanih uz ovaj pokus.
dogadaja
DN
- ima osam. To su
Elementarnih dogadaja
1 = GGG, 2 = GGP, 3 = GPG, 4 = PGG,
5 = GPP, 6 = PGP, 7 = PPG, 8 = PPP,
LE
(poredak nabrajanja nije vazan).
Evo nekoliko dogadaja- vezanih uz ovaj pokus.

A = {pismo se pojavilo jednom} = {2 , 3 , 4 },
B = {pismo se pojavilo u drugom bacanju} = {3 , 5 , 7 , 8 },
OG
C = {pojavila su se barem dva pisma} = {5 , 6 , 7 , 8 },

D = {pismo se pojavilo dvaput za redom} = {5 , 7 , 8 }.
- od kojih se sastoje sljedeci dogadaji:
Ispisite elementarne dogadaje -
E = {pojavila se jedna glava},
F = {pismo se pojavilo barem jednom},
G = {glava se pojavila prije pisma}.
- postoji?
Koliko razlicitih dogadaja
121
3 VJEROJATNOST
Primjer 3. Bacamo tri novcica. Odredimo .
U nekom pokusu se ponekad elementarni ishodi, a s time i skup , mogu

definirati na razlicite nacine. Ovo je primjer takvog pokusa. Ako novcice
mozemo razlikovati, recimo stoga s to su razlicitih velicina, onda se ele-
- mogu opisati na isti nacin kao u prethodnom primjeru.
mentarni dogadaji
Novcice poredamo tako da znamo prepoznati koji je od njih prvi, koji
K
drugi, a koji treci. Onda je elementarni dogadaj - niz od tri znaka, od kojih
svaki moze biti P ili G.
RA
Dakle, pokus bacanja triju razlicitih novcica ekvivalentan je pokusu u
kojem se isti novcic baca tri puta za redom.
Ako bacamo tri jednaka novcica, tada ne mozemo razlikovati ishode po-
put pismo-pismo-glava od pismo-glava-pismo. U tom je slucaju moguce
JE
- na ovaj nacin:
odabrati elementarne dogadaje
1 = {tri pisma},
2 = {dva pisma i jedna glava},
3 = {pismo i dvije glave},
RIM
4 = {tri glave}.
-
Skup sastoji se od ova cetiri elementarna dogadaja.
Dva istaknuta dogadaja.

Prikazivanje dogadaja

IP
W - prikazujemo Euler-Vennovim dijagramima. Skup nazivamo jos si-
Dogadaje
- on se ostvaruje pri svakom ishodu pokusa. Skiciramo ga obicno
DN
guran dogadaj,
- A , B . . . su podskupovi
u obliku nekog pravokutnika. Po volji odabrani dogadaji
A
od i skiciramo ih kao na slici.
B - je nemoguc dogadaj,
Suprotnost od sigurnog dogadaja - koji se pri realizaciji
pokusa nikad ne moze ostvariti. Oznacavamo ga simbolom i zamisljamo kao
LE
prazni skup.
Usporedivanje
dogadaja

OG
- mogu biti u razlicitom medusobnom

Dogadaji - odnosu. Na slici lijevo skicirana
-
su dva dogadaja, tako da je A sadrzan u B s to zapisujemo kao A B . To znaci
A B da B sadrzi sve elementarne dogadaje- koji ulaze u dogadaj- A . Ako se ostvario
- - No tada se
dogadaj A , to znaci da se ostvario neki njegov elementarni dogadaj.
- B , jer on sadrzi sve elementarne dogadaje
ostvario i dogadaj - iz A .
- A povlaci - A povlaci dogadaj

Kazemo da tada dogadaj - B i pisemo jos A = B .
Dogadaj
- B.
dogadaj
122
DOGADAJI 3.1
Primjer 4. Bacamo dvije kocke. Sto je skup ? Istaknimo sljedece dogadaje. -
A = {oba su broja veca od 4},
B = {zbroj brojeva veci je od 8},
C = {oba su broja veca od 2}.
Uvjeri se da vrijedi A = B i B = C .
K
Zamislimo da su kocke obojene razlicitim bojama, ili da ih bacamo jednu
po jednu tako da mozemo razlikovati rezultat na prvoj kocki od onog na
drugoj. Onda je elementarni dogadaj - uredeni- par, (2, 4) oznacava da je
RA
prva kocka pokazala broj 2, a druga 4. Taj je elementarni dogadaj - razlicit
od (4, 2) , iako su u oba slucaja pojavila jedna dvojka i jedna cetvorka.
Uz ovaj dogovor, skup sastoji se od 36 razlicitih elementarnih dogadaja, -
-
jer je toliko uredenih parova. Ispisimo ih:
= {(1, 1), (1, 2), (1, 3), (1, 4), (1, 5), (1, 6),
JE
(2, 1), (2, 2), (2, 3), (2, 4), (2, 5), (2, 6),
(3, 1), (3, 2), (3, 3), (3, 4), (3, 5), (3, 6),
(4, 1), (4, 2), (4, 3), (4, 4), (4, 5), (4, 6),
RIM
(5, 1), (5, 2), (5, 3), (5, 4), (5, 5), (5, 6),
(6, 1), (6, 2), (6, 3), (6, 4), (6, 5), (6, 6)}
Dogadaj - A sastoji se od sljedecih elementarnih dogadaja: -
A = {(5, 5), (5, 6), (6, 5), (6, 6)},
-
a dogadaj B je
IP
B={(3, 6), (4, 5), (4, 6), (5, 4), (5, 5), (5, 6), (6, 3), (6, 4), (6, 5), (6, 6)}.
Vidimo da je A B , dakle A = B .
- sadrzane u C i uvjeri se da je B C .
Ispisi elementarne dogadaje
DN
No, za ove zakljucke nije nam bilo potrebno toliko pisanja. Uz malo raz-
misljanja shvatit cemo da A = B , jer je zbroj brojeva koji su veci od 4
sigurno veci od 8.
Usporedimo sad dogadaje - B i C . Zbroj brojeva ne moze biti veci od 8
ako oba broja nisu veca od 2 (jer inace najveci zbroj iznosi 2 + 6 = 8 ).
LE
To znaci, da bi se ostvario C , mora se ostvariti i B . Ova izreka upravo

znaci da B povlaci C .
- A i B su ekvivalentni ili jednaki ako se sastoje od istih elementarnih

Dogadaji
OG
-
dogadaja. Pisemo A = B . Tada vrijedi istovremeno A = B i B = A .
Nuzan i dovoljan uvjet

- vrlo vazan i cesto se koristi i u svakodnevnom
Ovaj je odnos dvaju dogadaja
govoru. Zato postoje mnogi sinonimi za ovu vezu.
Ako vrijedi A B odnosno A = B , onda govorimo jos:
A je dovoljan uvjet za B ,
B je nuzan uvjet za A .
123
3 VJEROJATNOST
Pojmovi dovoljan i nuzan uvjet moraju biti savrseno jasni, jer su temelj za lo-
- u prethodnom
gicko razmisljanja. Ilustrirajmo ove pojmove s pomocu dogadaja
primjeru. Imali smo A = B , pa je A dovoljan uzjet za B . Kazemo: da bi
zbroj brojeva bio veci od 8, dovoljno je da svaki od njih bude veci od 4. Taj je
uvjet dovoljan, ali nije nuzan.
Zbroj brojeva moze biti veci od 8 i kad jedna kocka padne na, recimo, 3, a druga
K
na 6. Tad se ostvario B , ali se nije ostvario A . Zato je B nuzan uvjet za A .
Kazemo: da bi oba broja bila veca od 4, njihov zbroj nuzno mora biti veci od 8.
RA
- B i C:
Na isti se nacin mogu usporediti dogadaji
Da bi zbroj brojeva bio veci od 8, oba broja nuzno moraju biti veca od 2 ( C je
nuzni uvjet za B ).

JE
Zelimo li da oba broja na kocki budu veca od 2, dovoljno je da njihov zbroj bude
veci od 8 ( B je dovoljan uvjet za C ).
RIM
W Disjunktni dogadaji

B - A i B su disjunktni, ako se istovremeno ne mogu ostvariti i jedan i
Dogadaji
-
drugi. Kazemo jos da se A i B medusobno iskljucuju. Pri tom nije nuzno da
A -
se ostvari neki od ova dva dogadaja, moguce je dakle da se ne ostvari niti jedan
od njih.
IP
-
disjunktni dogadaji
Primjer 5. - medusobno
Bacamo jednu kocku. Koji su od sljedecih dogadaja - disjunkt-
ni:
DN
A = {pao je paran broj}, B = {pao je broj 3},

C = {pao je veci od 4}, D = {pao je neparan broj}.
Disjunktni su: A i B , A i D te B i C .
LE
Primjer 6. -
Novcic bacamo cetiri puta. Istaknimo sljedece dogadaje:
OG
A = {pojavila su se tocno tri pisma},

B = {pojavile su se najvise dvije glave},
C = {pojavila se tocno jedna glava},
D = {ostvario se niz PGGP}.
-
Kakav je medusobni -
odnos ovih dogadaja?
- A i C su ekvivalentni,
Tu je A B , C B , D B . Nadalje, dogadaji
-
a dogadaji A i D su disjunktni.
124
DOGADAJI 3.1
Operacije s dogadajima

- su podskupovi skupa . Koristenjem skupovnih operacija mozemo

Dogadaji
-
iz njih dobivati nove dogadaje. Posebno su nam interesantne operacije unije i
-
presjeka dvaju dogadaja.
- -
K
Neka su A , B dogadaji. S pomocu njih mozemo formirati nove dogadaje:
RA
-
Unija dogadaja
W
A - koji se ostvaruje ako se ostvario barem jedan od dogadaja
Dogadaj - A,
-
B nazivamo unija dogadaja i oznacavamo s A B .
B
JE
A B
-
Presjek dogadaja
RIM
W - koji se ostvaruje ako su se ostvarila oba dogadaja
Dogadaj - A i B zove-
A -
mo presjek ili umnozak dvaju dogadaja i oznacavamo ga s A B ili s
AB .
B
IP
A B
Primjer 7. -
Bacamo jednu kocku. Istaknimo dogadaje
DN
A = {pao je parni broj},

B = {pao je broj veci od 2}.
-
Odredimo uniju i presjek ovih dogadaja.
LE
A B = {pao je parni broj ili broj veci od 2}

= {pao je broj veci od 1} = {2, 3, 4, 5, 6},
A B = {pao je parni broj veci od 2} = {4, 6}.
OG
Zadatak 1. Bacamo dvije kocke. Oznacimo dogadaje-

A = { zbroj brojeva je neparan } ,
B = { pojavio se broj 1 } ,
C = { na obje kocke pao je broj 1 } .
- AB , AC , BC , A C .
Opisi dogadaje
125
3 VJEROJATNOST
Primjer 8. -
Pokus se sastoji od bacanja dvaju novcica. Uocimo sljedece dogadaje:
A = {glava na prvom novcicu}, F = {barem jedna glava},
B = {pismo na prvom novcicu}, G = {barem jedno pismo},
C = {glava na drugom novcicu}, H = {dva pisma},
D = {pismo na drugom novcicu}, I = {dvije glave}.
K
E = {jedna glava i jedno pismo},
- ekvivalentni sljedeci dogadaji:
Odredi kojem su dogadaju - B D, B D,
RA
E I , B G, B G, A B, A B, F G, F G.
-
Postoje cetiri elementarna dogadaja, - parovi (P, P) , (P, G) ,
to su uredeni
- moguci rezultat na oba novcica. Te cemo do-
(G, P) , (G, G) koji odreduju
- oznacavati jednostavnije s PP , PG , GP , GG . Razlicitih dogadaja
gadaje -
4 - -
ima 2 = 16 . Devet medu njima zapisani su gore (pronadite preostalih
JE
sedam!).
Da bismo odgovorili na pitanja, najjednostavnije je odrediti elementarne

- od kojih se sastoje gore navedeni. Tako imamo
dogadaje
RIM
A = {GG, GP}, B = {PG, PP}, C = {GG, PG},
D = {GP, PP}, E = {GP, PG}, F = {GP, PG, GG},
G = {GP, PG, PP}, H = {PP}, I = {GG}.
Sada racunamo ovako:
B D = {PG, PP, GP} = G,
IP
B D = {PP} = H,
E I = {GP, PG, GG} = F
i slicno u drugim slucajevima. Dobivamo: B G = G , B G = B ,
A B = , A B = , F G = , F G = E.
DN
Ovakav je nacin pronalazenja veze izmedu- dogadaja

- pouzdan, ali nije po-
ucan. Svakako je korisnije pokusati na gornja pitanja odgovoriti direktno,
koristeci veznike kao oznaku operacije:
B D = {pismo na prvom novcicu} ili {pismo na drugom novcicu}
LE
= {barem jedno pismo} = G,

F G = {barem jedna glava} i {barem jedno pismo}
= {jedna glava i jedno pismo} = E,
E I = {jedna glava i jedno pismo} ili {dvije glave}
OG
= {barem jedna glava} = F.

Ucinite slicno za ostale primjere.
126
DOGADAJI 3.1
Zadatci 3.1.
1. - koji se javljaju pri ba-
Odredi sljedece dogadaje 9. Strijelac gada - pet puta zaredom u metu. Pogo-
canju kocke: dak zabiljezi sa + a promasaj kao . Koliko
A = { pao je paran broj } ; razlicitih ishoda ima ovaj slucajni pokus? Koli-
B = { pao je neparan broj } ; ko razlicitih ishoda ima ukoliko je vazan samo
K
C = { pao je prost broj } ; ukupan broj pogodaka, ali ne i rezultat svakog
D = { pao je broj djeljiv s 3 } ; -
gadanja?
E = { dobiveni broj djelitelj je broja 10 } .
RA
2. Novcic bacamo dok se ne pojavi glava ili cetiri
pisma za redom. Opisi Skup . Od kojih ele-
- se sastoje sljedeci dogadaji:
mentarnih dogadaja - 10. Bacamo dvije kocke. Biljezimo rezultat na sva-
A = { pojavila se glava } ; -
koj od njih. Koliko ima elementarnih dogadaja?
B = { pojavio se paran broj pisama } . - imaju sljedeci do-
Koliko elementarnih dogadaja
JE
-
gadaji: A = { oba broja su parna } , B = { oba
3. Bacamo kocku toliko dugo dok zbroj pojavljenih broja veca su od 4 } , C = { razlika brojeva iz-
-
brojeva ne bude veci od 4. Elementaran dogadaj nosi 2 } ?
je niz s dobivenim rezultatima bacanja, primjeri-
-
ce: 3,1,2 ili 2,5. Prebroji elementarne dogadaje. 11. Dvije kuglice, crnu (c) i bijelu (b) slucajno stav-
RIM
-
Opisi sljedece dogadaje: ljamo u tri pretinca.
A = { U prvom bacanju se pojavio broj 3 } ; 1) Odredi pripadni prostor elementarnih doga-
B = { Zbroj dobivenih brojeva jednak je 6 } . -
daja.
-
2) Zapisi sljedece dogadaje:
4. Novcic bacamo dok se dva puta za redom ne poja-
A = {drugi je pretinac prazan} ;
vi isti znak, a najvise pet puta. Opisi elementarne
- u skupu i u sljedecim dogadajima:- B = {u trecem je pretincu samo jedna kuglica} ;
dogadaje
C = {u drugom ili trecem pretincu su dvije
IP
A = { pokus je zavrsen u trecem bacanju } ;
kuglice} .
B = { pokus je zavrsen u prva tri bacanja } .
12. Tri razlicite kuglice x , y , z treba rasporediti u
5. Bacamo dvije kocke. Biljezimo samo zbroj do- dva pretinca.
-
bivenih brojeva. Koliko elementarnih dogadaja
1) Odredi pripadni prostor elementarnih doga-
DN
ima ovaj pokus? -

daja.
6. U z ari se nalaze cetiri kuglice, dvije jednake bije- 2) Odredi dogadaje-
le i dvije jednake crne. Izvlacimo jednu po jednu A = {u prvom je pretincu samo jedna kuglica} ;
tri kuglice, ne vracajuci ih u z aru. Opisi prostor B = {u drugom je pretincu kuglica z } .
elementarnih dogadaja. - -
Odredi sljedece dogada- - A B i AB .
Odredi i opisi rijecima dogadaje
LE
je:
-
13. Dvije jednake kuglice rasporedujemo u tri pretin-
A = {prva je izvucena crna kuglica};
ca. Svaki je raspored elementarni dogadaj.-
B = {prva je izvucena bijela kuglica};
C = {bijela kuglica je izvucena barem jednom}; -
1) Zapisi prostor elementarnih dogadaja opisa-
D = {bijela kuglica je izvucena tocno jednom}; nog slucajnog pokusa.
OG
E = {izvucena je jedna bijela i dvije crne kuglice} . -

2) Zapisi sljedece dogadaje
A = {prvi je pretinac prazan} ;
7. U z ari imamo dvije kuglice, crnu i bijelu. Izvu- B = {drugi je pretinac prazan} ;
c emo jednu kuglicu i vratimo je natrag u z aru, pa C = {treci je pretinac prazan} ;
ponovo izvucemo kuglicu. Odredi prostor ele- D = {u trecem pretincu barem je jedna kuglica} .
- ovog slucajnog pokusa.
mentarnih dogadaja
8. Iz z are, u kojoj su dvije jednake bijele i jedna crna
kuglica, izvlacimo dva puta zaredom po jednu ku-
glicu ne vracajuci ih natrag u z aru. Zapisi prostor
elementarnih dogadaja - ovog slucajnog pokusa.
127
3 VJEROJATNOST
3.2. Vjerojatnost
K
Uzmite novcic i bacite ga na ispravan nacin. Bacanje ponovite dvadeset puta.
Brojite koliko ce se puta pojaviti pismo. Na koncu zapisite rezultat.
RA
Nastavite s ovim pokusom, ponovite ga nekoliko puta i zbrajajte rezultate. Iako
- relativna
je pojavljivanje pisma u jednom bacanju potpuno neizvjestan dogadaj,
frekvencija pojavljivanja pisma (omjer broja pojavljivanja prema broju bacanja)
1
u velikom broju bacanja bit ce uvijek broj blizak .
2
JE
Ovu cinjenicu ljudi iskustveno znaju od pamtivjeka, a zapravo se radi o rezultatu
matematickog teorema koji nazivamo zakonom velikih brojeva. Jednostavnim je-
zikom kazano, taj zakon tvrdi da se pri ponavljanju pokusa relativna frekvencija
- priblizava njegovoj vjerojatnosti.
pojavljivanja dogadaja
RIM
Sad cemo nadopuniti ovo intuitivno poimanje vjerojatnosti. Vjerojatnost nekog
- A cemo oznacavat cemo s P(A) .
dogadaja
Pri definiranju vjerojatnosti, kljucno je shvatiti pojam modela. Primjerice, model

ispravnog novcica pretpostavlja da je novcic ispravan (ima strane oznacene sa
IP
P i G) i da je nacin bacanja ispravan. U ovom modelu je prirodno definirati
vjerojatnost pojavljivanja pisma da bude
1
P({P}) = .
DN
2
Novcic je simetrican, pa onda mora biti i
1
P({G}) = ,
2
LE
kazemo da novcic s jednakom vjerojatnoscu pada na bilo koju svoju stranu. Pri
bacanju jednog novcica skup = {P, G} je skup svih mogucih ishoda. Dak-
le, u pokusu bacanja ispravnog novcica jedan put, oba ishoda imaju jednaku
vjerojatnost i zbroj tih vjerojatnosti iznosi 1.
OG
Ako novcic ili nacin bacanja nije ispravan, onda ovaj model nije prikladan, do-
- P i G imati ce neke druge vjerojatnosti. Takav model cemo objasniti u
gadaji
nastavku.
Zamislimo sad slozeniji pokus, s vise mogucih ishoda poput bacanja kocke.
U tom pokusu, osim elementarnih, mozemo promatrati i neke druge dogadaje. -
- pojav-
Ponavljamo li taj pokus vise puta, primijetit cemo da ce se neki dogadaji
ljivati cesce nego drugi. To znaci da je njihova vjerojatnost veca. Napravimo
sljedeci pokus.
128
VJEROJATNOST 3.2
Primjer 1. -
Bacite jednu kocku trideset puta. Biljezite pojavljivanje sljedecih dogada-
ja:
A = {kocka je pokazala broj 1},
B = {kocka je pokazala broj 6},
C = {kocka je pokazala paran broj},
K
Na temelju rezultata pokusa i njegove analize odgovorite na pitanje: kolike
-
su vjerojatnosti ovih dogadaja?
Ako se bacanje nastavi i racunaju relativne frekvencije, primijetit cemo
RA
- A i dogadaj
da su one za dogadaj - B priblizno jednake, dok je relativna
- C otprilike tri puta veca.
frekvencija za dogadaj
-
Zato bi vjerojatnosti dogadaja A i B trebale biti jednake, a vjerojatnost
- C trebala bi biti tri puta veca.
dogadaja
JE
Iako je ovaj eksperiment potpuno slucajan, i moguce je da kocka u svih 30
bacanja padne na isti broj, to se u praksi nece dogoditi. Umjesto kaoticnog
- podvrgava
ponasanja, primijetit cemo da se pojavljivanje ovih dogadaja
cvrstim zakonitostima. One su povezane s vjerojatnostima za pojavljivanje
-
RIM
ovih dogadaja.
Kocka moze ravnopravno pasti na bilo koji broj, pa je logicno da su vjero-

jatnosti pojavljivanja rezultata 1 i rezultata 6 jednake. Isto naravno vrijedi
i za svaki drugi elementarni ishod. Dakle, jedinica c e se pojavljivati u
- uzeti
prosjeku svaki s esti put. Stoga cemo za vjerojatnost ovog dogadaja
1
IP
P(A) = .
6
1 1
Na isti nacin, mozemo napisati P(B) = , P(C) = .
6 2
DN
- pridruzuje poziti-
Vjerojatnost je funkcija koja svakom elementarnom dogadaju
van broj:
LE
Vjerojatnost
-
Neka je = {1 , 2 , . . . , N } skup svih elementarnih dogadaja.
Vjerojatnost P je definirana ako su zadani brojevi
OG
P(1 ) = p1 , P(2 ) = p2 , . . . , P(N ) = pN .

To su pozitivni brojevi i mora vrijediti
p1 + p2 + . . . + pN = 1.
- onda se njegova vjerojatnost dobiva kao

Ako je A bilo koji dogadaj,
- od kojih se A sastoji.
zbroj vjerojatnosti elementarnih dogadaja
Skup i na njemu definiranu vjerojatnost P nazivat cemo vjerojat-

nosni prostor.
129
3 VJEROJATNOST
Dakle, ako je primjerice A = {2 , 5 , 8 } , onda je

P(A) = p2 + p5 + p8 .
- C = {2, 4, 6} pa je njegova vjerojatnost prema

Paran broj na kocki je dogadaj
tome
1 1 1 1
P(C) = P({2}) + P({4}) + P({6}) = + + = .
K
6 6 6 2
RA
Primjer 2. U dugorocnoj prognozi vremena rabe se vjerojatnosne metode. Agencija
Dobar glas u travnju zapocinje pripreme za veliki koncert na otvorenom
koji se treba odrzati 1. rujna. U kalkulaciji troskova bitnu stavku cini
dodatna zastita od moguce kise.
JE
Vjerojatnost da ce 1. rujna biti suncan moze se procjeniti na temelju
statistickih podataka o vremenu na taj datum. Recimo da ti podatci za
posljednjih 100 godina govore sljedece: broj suncanih dana 62, broj dana
s oblacnim vremenom 28, broj kisnih dana 10. Koje je brojeve prik-
- u tekucoj godini? Kolika je
ladno odabrati za vjerojatnost tih dogadaja
RIM
vjerojatnost da na taj dan nece kisiti?
Vjerojatnosti procjenjujemo preko relativnih frekvencija. Oznacimo i pro-

- sa S (suncano), O (oblacno) i K (kisovito), onda je
matrane dogadaje
prikladno uzeti
68
IP
P(S) = = 0.62,
100
28
P(O) = = 0.28,
100
10
DN
P(K) = = 0.10.
100
- nece kisiti ukljucuje elementarne dogadaje
Dogadaj - S i O , pa je njegova
vjerojatnost 0.62 + 0.28 = 0.9 .
LE
Ilustrirajmo zadavanje vjerojatnosti na jos nekoliko jednostavnih primjera. Po-

novimo najprije nauceno:
OG
-
Novcic. Dva su elementarna dogadaja: 1 = P , 2 = G . Ako je novcic is-
pravan i nacin njegova bacanja uobicajen, onda je prirodno pretpostaviti da su
- jednake: p1 = P({1 }) = 1 ,
vjerojatnosti pojavljivanja obaju ovih dogadaja
2
1
p2 = P({2 }) = .
2
130
VJEROJATNOST 3.2
1
Kocka. Za ispravnu kocku prirodno je uzeti pi = P({i }) = , za svaku
- vezane6
od s est mogucnosti na koje kocka moze pasti. Za dogadaje uz pokus
bacanja kocke imamo primjerice:
3
P({pao je paran broj}) = P({2, 4, 6}) = ,
6
4
K
P({pao je broj veci od 2}) = P({3, 4, 5, 6}) = .
6
Neispravni novcic. Dva su elementarna dogadaja - 1 = P , 2 = G . Me-
RA
-
dutim, zbog nesimetricnosti novcica ili mozda zbog nacina njegova bacanja,
jedna njegova strana, recimo P , pojavljuje se cesce nego druga. Sad je
p1 > p2 .
Zadatak 1. Novcic bacaj na podlogu tako da ga ispustis s visine od 10 cm, okrenutog uvi-
JE
jek pismom prema gore. Na temelju veceg broja bacanja, procjeni vjerojatnost
pojave pisma.

Bacanje dvaju razlicitih novcica. Cetiri -
su elementarna dogadaja, jer razli-
kujemo jedan novcic od drugog:
RIM
1. novcic 2. novcic
1 palo je P P
2 palo je P G
3 palo je G P
4 palo je G G
IP
Bacanje dvaju identicnih novcica. Sad ishode (P, G) i (G, P) ne mozemo
-
razlikovati pa postoje samo tri elementarna dogadaja:
1 = {pala su dva pisma},
2 = {palo je jedno pismo i jedna glava},
DN
3 = {pale su dvije glave}.
kutak
LE
PIERRE DE FERMAT
Pierre de Fermat (Beamont-de-Lomagne 17. kolovoza 1601. Castres ili Toulouse 12.
sijecnja 1665.) francuski je matematicar. Po zanimanju bio je pravnik. Za z ivota
nije objavljivao svoje matematicke radove, vec je to ucinjeno tek nakon njegove smrti.
OG
Zajedno s Pascalom drzi se osnivacem teorije vjerojatnosti. Pomogao je u zasnivanju

analiticke geometrije kao i diferencijalnog i integralnog racuna. U fizici je dokazao da
se zraka svjetlosti lomi tako da svjetlo bira put koji ce prevaliti u najkracem vremenu.
Najpoznatiji je po tvrdnji nazvanoj njemu u cast velikim (ili posljednjim) Fermatovim
teoremom u kojoj navodi da jednadzba xn + yn = zn nema cjelobrojnih rjesenja za
prirodni broj n > 2 . Fermat je na rubu knjige napisao da je pronasao cudnovat dokaz
te tvrdnje, no da je margina premalena da ga zapise. Tu tvrdnju preko tri stotine godina
nije nitko uspio dokazati, iako je bilo objavljeno na desetke pogresnih rjesenja a broj
matematicara i inih koji su problem pokusali rijesiti mjeri se stotinama tisuca. Pri po-
kusaju njegova rjesavanja zasnovana su citava nova podrucja matematike. Dokazao ga
je 1995. g. engleski matematicar A. Wiles slozenom matematickom tehnikom.
131
3 VJEROJATNOST
-
Medutim, - nisu jednake, vec mora
vjerojatnosti ovih elementarnih dogadaja
1 1 1
biti (za ispravne novcice i bacanje) P(1 ) = , P(2 ) = , P(3 ) = .
4 2 4
Bacanje dviju kocki. Postoji 36 elementarnih dogadaja.- Da bismo razliko-
- poput (2, 5) i (5, 2) , mozemo zamisliti da su kocke obojene
vali dogadaje
razlicitim bojama ili pak da umjesto dvije kocke istovremeno, bacamo jednu
K
kocku dva puta tako da znamo koji je rezultat na prvoj, a koji rezultat na
drugoj kocki. Ako su kocke i nacin bacanja ispravni, prirodno je pretpostaviti
da su svi elementarni dogadaji - jednako vjerojatni.
RA
Svojstva vjerojatnosti
Izvedimo neka svojstva vjerojatnosti, koja slijede neposredno iz definicije. Skup
JE
- pa je
sadrzi sve elementarne dogadaje
P() = p1 + p2 + . . . + pN = 1.
- ne sadrzi nijedan elementaran dogadaj,
S druge strane nemoguc dogadaj - pa je
RIM
P() = 0.
- koji se ne
Ako je A B onda je ili A = B , ili B sadrzi elementarne dogadaje
nalaze u A . U prvom je slucaju P(A) = P(B) , a u drugom P(A) < P(B) . To
znaci da vrijedi P(A) P(B) .
-
Neka su sada A i B dva po volji odabrana dogadaja. Pokazimo da vrijedi
IP
P(A B) = P(A) + P(B) P(AB).
Radi jednostavnijeg zapisivanja, odabrat cemo neki konkretni primjer. Neka je
A = {1 , 2 , 4 }, B = {2 , 4 , 5 , 7 }.
DN
Onda vrijedi
A B = {1 , 2 , 4 , 5 , 7 }, AB = {2 , 4 }.
pa je
P(A B) = p1 + p2 + p4 + p5 + p7
LE
= (p1 + p2 + p4 ) + (p2 + p4 + p5 + p7 ) (p2 + p4 )

= P(A) + P(B) P(AB).
Sljedeca slika opisuje ovu situaciju:

OG
A B A B
A B=A BA B=AB BA
-
vjerojatnost unije dvaju dogadaja
132
VJEROJATNOST 3.2
Lako je vidjeti da isti zakljucak mozemo provesti u slucaju bilo kojih drugih
- A i B.
dogadaja
Posebice, ako su A i B disjunktni, onda je AB = pa je i P(AB) = 0 . Iskazimo

i zapamtimo izvedena svojstva vjerojatnosti:
Svojstva vjerojatnosti
K
Vjerojatnost ima svojstva
P() = 1, P() = 0.
RA
Ako je A B , onda je
P(A) P(B).
- A i B vrijedi
Za bilo koje dogadaje
P(A B) = P(A) + P(B) P(AB).
JE
- onda je
Ako su A i B disjunktni dogadaji,
P(A B) = P(A) + P(B).
RIM
Primjer 3. ci se nasaliti s prijateljima u igri Monopola, Jure je izbrisao jednu
Zele
tocku sa strane kocke koja oznacava broj 5 , a ucrtao dvije na stranu na
kojoj je broj 1 , tako da njegova kocka ima sljedece brojeve na svojim
-
stranama: 2, 3, 3, 4, 4, 6. Kolika je vjerojatnost sljedecih dogadaja, ako
bacamo ovakvu kocku:
A = {pojavio se paran broj};
IP
B = {pojavio se broj veci od 2};
C = {pojavio se broj 5}.
Pokus bacanja kocke ima cetiri moguca ishoda: 1 = 2 , 2 = 3 , 3 = 4

DN
i 4 = 6 . Ako pretpostavimo da je kocka bila ispravna, tad je razumno

-
pridijeliti ovim elementarnim dogadajima vjerojatnosti
1 1
p1 = P({1 }) = , p2 = P({2 }) = ,
6 3
1 1
LE
p3 = P({3 }) = , p4 = P({4 }) = .
3 6
-
Dogadaju -
A odgovaraju sljedeci elementarni dogadaji:
A = {1 , 3 , 4 },
OG
te je
1 1 1 2
P(A) = p1 + p3 + p4 = + + = .
6 3 6 3
-
Dogadaju - B = {2 , 3 , 4 } , te je
B odgovaraju elementarni dogadaji
1 1 1 5
P(B) = p2 + p3 + p4 = + + = .
3 3 6 6
- C je za ovu kocku nemoguc, P(C) = 0 .
Dogadaj
133
3 VJEROJATNOST
Klasicni
vjerojatnosni prostor
Ako pokus ima konacno mnogo ishoda i ako su svi elementarni dogadaji - jednako
vjerojatni (poput bacanja ispravnog novcica, kocke, izvlacenja broja u LOTU,
lutriji ili ruletu, izbor karte iz snopa i sl.), onda govorimo da se radi o klasicnom
K
vjerojatnosnom prostoru. Rijec klasicni ovdje se rabi jer se problemi iz kojih
je iznikla teorija vjerojatnosti mogu opisati ovim modelom.
RA
- i p1 , . . . , pN pri-
Neka je = {1 , . . . , N } skup svih elementarnih dogadaja
padne vjerojatnosti. Kako su svi ti brojevi jednaki, a njihov je zbroj 1, vrijedi
1
pi = P({i }) = , i = 1, . . . , N.
JE
N
- A , nije nam vise potrebno znati

Da bismo izracunali vjerojatnost nekog dogadaja
RIM
-
koje elementarne dogadaje A sadrzi, vec samo koliko ih ima. Naime, ako A
-
sadrzi M elementarnih dogadaja, A = {i1 , . . . , iM } , tad je
1 M
P(A) = pi1 + . . . + piM = M = .
N N
IP
-
Ovu formulu mozemo interpretirati na sljedeci nacin: Svaki elementarni dogadaj
nazovimo mogucim ishodom (svi su jednako vjerojatni). Tako je
DN
N = broj svih mogucih ishoda.
- koji su sadrzani u A nazovimo povoljnima za dogadaj

Elementarne dogadaje - A:
LE
M = broj svih povoljnih ishoda.

OG
Klasicna vjerojatnost
- racuna se
U klasicnom vjerojatnosnom prostoru vjerojatnost dogadaja
formulom:
M broj povoljnih ishoda
P(A) = = .
N broj mogucih ishoda
134
VJEROJATNOST 3.2
Primjer 4. Bacamo dvije ispravne kocke. Kolike su vjerojatnosti sljedecih dogadaja: -
A = {pojavile su se dvije s estice},
B = {pojavila se jedna jedinica i jedna dvojka},
C = {pojavila su se dva jednaka broja},
D = {zbroj brojeva jednak je 5},
K
E = {pojavio se broj veci od 2}?
Samo je jedan ishod povoljan za A : elementarni dogadaj - (6, 6) . Zato
1
RA
je P(A) = . Dva su ishoda povoljna za dogadaj - B ; to su elementar-
36
-
ni dogadaji (1, 2) i (2, 1) . Ovo su razliciti ishodi bacanja dviju kocki!
2 6
P(B) = . Sest je povoljnih ishoda. P(C) =
36 36
JE
Dogadaj- D ima cetiri povoljna ishoda: (1, 4) , (2, 3) , (3, 2) , (4, 1) . Zato
4
je P(D) = .
36
Dogadaj- E ima 32 povoljna ishoda, jer je svaki ishod povoljan osim ishoda
RIM
32 8
(1, 1) , (1, 2) , (2, 1) , (2, 2) . Zato je P(E) = = .
36 9
IP
Primjer 5. Izvlacimo na srecu jednu kartu iz snopa od 52 karte. Kolika je vjerojatnost
da je ta karta Q (dama). Kolika je vjerojatnost da je njezina boja (pik).
Kolika je vjerojatnost da je ta karta dama ili pik boje?
DN
-
Oznacimo s A i B dogadaje:
A = {izabrana karta je dama},
B = {izabrana karta je pik boje}.
4 1
LE

Cetiri -
su dame, vjerojatnost dogadaja A je P(A) = = . 13 je
52 13
13 1
karata pik boje pa je P(B) = = .
52 4
- C unija je prvih dvaju. Broj povoljnih ishoda nije jednak
OG
Dogadaj
17 = 4 + 13 , jer dogadaji - A i B nisu disjunktni. Njihov je presjek
16 4
AB pikova dama! Zato je P(C) = = . Primijetimo da je ovdje
52 13
1
P(AB) = i da vrijedi:
52
4 1 1 1
P(A B) = P(C) = = + = P(A) + P(B) P(AB).
13 13 4 52
135
3 VJEROJATNOST
Primjer 6. U kutiji se nalazi deset kuglica, s est plavih i cetiri crvene. Biramo na srecu
dvije kuglice. Odredimo vjerojatnosti sljedecih dogadaja: -
A = {obje su kuglice plave};
B = {obje su kuglice iste boje};
C = {jedna je kuglica plava, a druga crvena}.
K
Da bismo postavili jednostavniji model, zamislit cemo da sve kuglice mo-
z emo razlikovati. (Mozemo zamisliti da su sve one oznacene razlicitim
RA
brojevima, od 1 do 10.) Dvije kuglice iz skupa od 10 kuglica moze-

10 - A je
mo odabrati na N = = 45 nacina. Povoljnih za dogadaj
2

6
M= = 15 , jer se na toliko nacina mogu izabrati tri kuglice iz skupa
2
JE
od s est plavih kuglica. Zato je
M 15 1
P(A) = = = .
N 45 3
- B je
RIM
Broj povoljnih ishoda za dogadaj

6 4
M= + = 15 + 6 = 21
2 2
jer kuglice mogu biti ili plave ili crvene. Zato je
M 21 7
P(B) = = = .
N 45 15
IP
Odredimo broj povoljnih ishoda za dogadaj - C . Plavu kuglicu mozemo
odabrati na s est, a crvenu na cetiri nacina, pa je M = 6 4 = 24 . Zato
24 8
P(C) = = .
DN
45 15
LE
Primjer 7. Kolika je vjerojatnost da ce igrac koji je zaokruzio jednu kombinaciju u

igri LOTO 7 od 39 pogoditi svih sedam brojeva? Kolike su vjerojatnosti
-
za preostale dobitke (za tocno pogodenih 6, 5 ili 4 broja)?
OG

39
Razlicitih kombinacija ima N = . Povoljnih za glavni dobitak je
7
M7 = 1 . Vjerojatnost dobitka iznosi
M 1 1
d7 = 7 = = = 6.50 108 .
N 39 15 380 937
7
136
VJEROJATNOST 3.2
Dogadaje- i s puno vecom vjerojatnoscu tretiramo kao prakticno nemoguce.
Ipak, zbog velikog broja ukupno ispunjenih kombinacija, ovaj se dogadaj -
s vremena na vrijeme ostvaruje.

Sest brojeva izmedu- sedam izvucenih mozemo odabrati na 7 nacina.
6
Jedan broj izmedu - preostalih mozemo odabrati na 32 nacina. Ako zaokru-

K
7
z imo bilo koju od ovih M6 = 32 kombinacija, dobit cemo zgoditak
6
od s est pogodaka. Zato je:
RA

7
M6 32 224
6
d6 = = = = 1.46 105 .
N 39 15 380 937
7
-
JE
Ovaj je dogadaj 224 puta vjerojatniji od prethodnog.

Pet brojeva izmedu - sedam mozemo odabrati na 7 nacina, a dva bro-
5

32
RIM
ja iz skupa od 32 broja koji nisu izvuceni na nacina. Zato je
2
vjerojatnost dobitka od pet pogodaka:

7 32
5 2 10 416
d5 = = = 6.77 104
39 15 380 937
7
IP
(prije racunanja umnozaka korisno je skratiti brojnik s nazivnikom).
Vjerojatnost zgoditka od cetiri pogotka je:

7 32
DN
4 3 173 600
d4 = = = 0.0113 .
39 15 380 937
7
Vjerojatnost da ne pogodimo niti jedan broj je:

LE
32
7
d0 = = 0.219 .
39
7
OG
137
3 VJEROJATNOST
Primjer 8. U razredu se nalazi 30 ucenika. Na jednom satu nastavnica pita pet na-
sumce odabranih ucenika. Kolika je vjerojatnost da ce biti pitan ucenik
NN? Kolika je vjerojatnost da ce biti pitana dva ucenika, NN i MM?

30
Broj svih mogucih ishoda u oba je slucaja N = . Koliko je sluca-
5
-
K
jeva povoljnih za prvi dogadaj? Onoliko koliko postoji razlicitih petorki
- kojima se nalazi NN. To znaci da cetiri preostala ucenika
ucenika medu
- 29 preostalih: M = 29 . Zato je:
RA
mozemo odabrati po volji izmedu
4

29 29 28 27 26
4 1234 5 1
P(A) = = = = .
30 30 29 28 27 26 30 6
5 12345
JE
- B vrijedi:
Za dogadaj

28 28 27 26
3 123 2
RIM
P(B) = = = .
30 30 29 28 27 26 87
5 12345
Primjer 9. Baceno je 12 kocaka. Kolika je vjerojatnost da ce se svaki od brojeva

IP
1, 2, . . . , 6 pojaviti dvaput?
Prvo rjesenje. Rezultat pokusa je niz od 12 brojeva uzetih iz skupa
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6} . Kako se na svakoj kocki moze pojaviti bilo koji
od tih brojeva, broj svih mogucih ishoda je N = 612 .
DN
Koliko je povoljnih? Onoliko koliko i razlicitih permutacija (s ponav-

ljanjima) niza {1, 1, 2, 2, 3, 3, 4, 4, 5, 5, 6, 6} jer svaka takva permutacija
daje povoljan ishod bacanja:
12!
M = P2,2,2,2,2,2 = .
LE
12 (2!)6
Tako dobivamo p = M/N = 0.00344 .
Drugo rjesenje. Do broja povoljnih kombinacija mozemo doci i drukcijim

razmisljanjem. Znamo da se u povoljnoj kombinaciji moraju pojaviti toc-
OG
no dvije jedinice, dvije dvojke itd. Pitanje je: na kojim kockama? Dvije
se jedinice mogu pojaviti na bilo kojim kockama, dakle na C12 2 razlicitih
nacina. Nakon toga, za dvije dvojke imamo na raspolaganju deset kocaka,
2 na
s to daje C10 cina itd. Ukupan broj nacina za pojavljivanje povoljnog
- je
dogadaja
12!
12 10 8 6 4 2
M= = .
2 2 2 2 2 2 (2!)6
138
VJEROJATNOST 3.2
Suprotni dogadaji

-
Komplement dogadaja
- koji se ostvaruje onda i samo onda ako se A nije ostvario
Dogadaj
- - A . Oz-
K
naziva se komplementom ili suprotnim dogadajem dogadaja
A c
nacavamo ga s A ili s A .
RA
A
- a A njegov komplement. Onda vrijedi
Neka je A po volji odabran dogadaj,
-
komplement dogadaja A A = i pritom su A i A disjunktni. Zato, po svojstvima vjerojatnosti vrijedi
1 = P() = P(A A) = P(A) + P(A),
JE
te je P(A) = 1 P(A) . Time smo pokazali:
Vjerojatnost komplementa
RIM
- A vrijedi P(A) = 1 P(A) .
Za svaki dogadaj
De Morganovi zakoni
IP
- operacija komplementiranja, unije i presjeka iskazana je u sljedecim
Veza izmedu
formulama:
AB = AB (1)
DN
AB = AB (2)
Te formule nazivamo De Morganovi zakoni. Evo slikovne interpretacije prve
formule
LE
A B A B
OG
A B A B
De Morganovi zakoni
Dokazimo (1):
A B
/ A B /A i /B
A i B A B.
139
3 VJEROJATNOST
-
Drugu formulu mozemo dokazati na slican nacin. Medutim, korisno je vidjeti da
-
ona slijedi iz prve formule. Naime, za svaki dogadaj vrijedi A = A , pa mozemo
racunati ovako
A B = A B = po (1) = A B,
te je
K
A B = A B = A B.
RA
Primjer 10. -
Neka su A i B dogadaji, P(A) = 0.4 , P(B) = 0.5 , P(AB) = 0.2 .
Odredimo P(A B) , P(A) , P(B) , P(A B) , P(A B) , P(AB) , P(AB) .
JE
P(A B) = P(A) + P(B) P(AB) = 0.7,
P(A) = 1 P(A) = 0.6,
P(B) = 1 P(B) = 0.5,
RIM
P(A B) = P(A B) = 1 P(A B) = 0.3,
P(A B) = P(AB) = 1 P(AB) = 0.8,
P(AB) = P(A) P(AB) = 0.2,
P(AB) = P(B) P(AB) = 0.3.
IP
Primjer 11. Algebra prekidaca. De Morganove zakone mozemo ilustrirati koristeci
se jednostavnim modelima serijskog i paralelnog spoja.
DN
- A oznacava
1. Serijski spoj. Neka u serijskom spoju dviju sklopki dogadaj
- B da je iskljucena druga sklopka.
da je prva sklopka iskljucena, a dogadaj
1
LE
2
A B
- tocaka 1 i 2 nece postojati ako se ostvari barem jedan od

Veza izmedu
-
OG
dogadaja A ili B :
{ ne postoji veza } = A B.
- - A , niti
Veza izmedu tih tocaka postojat ce ako se nije ostvario niti dogadaj
-
dogadaj B (nema prekida niti na jednoj sklopki):
{ postoji veza } = A B.
-
Ova su dva dogadaja komplementarna. Zato vrijedi
A B = A B.
Dobili smo prvu de Morganovu formulu.
140
VJEROJATNOST 3.2
2. Paralelni spoj. Neka su dvije sklopke spojene u paralelnom spoju:
A
1 2
K
B
RA
Onda vrijedi:
{ne postoji veza} = A B,
{postoji veza} = A B = A B.
JE
Primjer 12. - je prikazan shemom na slici. Neka dogadaj
Uredaj - Ai oznacava prekid na
RIM
-
dijelu i , i = 1, 2, 3 . Odredi izraz za dogadaj
- je prestao s radom},
A = {uredaj
- A.
kao i za dogadaj
A1
IP
1 2
A2 A3
DN
- prestaje s radom ako se ostvari dogadaj

Uredaj - A1 i barem jedan od doga-
-
daja A2 , A3 . Dakle,
A = A1 (A2 A3 )
LE
i po de Morganovim formulama
A = A1 (A2 A3 ) = A1 A2 A3 = A1 A2 A3 .
OG
Zadatak 2. -
De Morganovi zakoni poopcavaju se na uniju i presjek n dogadaja:
A1 . . . An = A1 . . . An ,
A1 . . . An = A1 . . . An .
Ilustrirajte ove formule s pomocu serijskog i paralelnog spoja n sklopki.
141
3 VJEROJATNOST
Zadatci 3.2.
1. - iz skupa =
Vjerojatnosti elementarnih dogadaja 11. Ako se zna da je od 100 z arulja 5 neispravnih, ko-
{1 , 2 , 3 , 4 } su lika je vjerojatnost da ce od tri slucajno odabrane
P({1 }) = 0.22 , z arulje sve tri biti valjane?
P({2 }) = 0.41 ,
K
P({3 }) = 0.25 , 12. U z ari se nalazi 6 z utih i 4 modre kuglice. Ako
P({4 }) = 0.12 . slucajno izvucemo dvije kuglice, kolika je vjero-
- A = { , } ,
Kolike su vjerojatnosti dogadaja -
1 4 jatnost sljedecih dogadaja:
RA
B = { 2 , 3 , 4 } ? 1) obje su kuglice z ute;
2. Koja od sljedecih definicija vjerojatnosti je isp- 2) kuglice su razlicitih boja;
ravna, ako je skup = {a, b, c} 3) obje su kuglice modre.
1) P({a})=0.3 , P({b})=0.5 , P({c})=0.1 ; 13. U kutiji se nalaze 7 bijelih i 3 crne kuglice. Izvla-
2) P({a})=0.3 , P({b})=0 , P({c})=0.7 ; c imo odjednom 2 kuglice. Koja je najvjerojatnija
JE
3) P({a})=0.5 , P({b})=0.7 , P({c})= 0.2 ; kombinacija boja izvucenih kuglica?
4) P({a})=0.5 , P({b})=0.4 , P({c})=0.2 ?
14. 6 bijelih, 4 crne i 2 plave kuglice redaju se na
3. Neki pokus ima c etiri elementarna ishoda: a , b , srecu. Kolika je vjerojatnost da ce prve dvije biti
c i d . Poznato je da se a javlja dvostruko cesce bijele?
RIM
nego c , b trostruko cesc e nego c , a d jedna-
ko cesto kao a ili c . Kolike su vjerojatnosti za 15. Iz snopa od 52 karte izvlace se dvije. Kolika je
pojavu tih ishoda? - njima biti
vjerojatnost da ce medu
4. -
Za dogadaje A i B vrijedi A B = . Ako je 1) dvije pik karte;
P(A) = 0.6 , P(B) = 0.7 , kolika je vjerojatnost 2) jedna pik i jedna herc karta;
P(AB) ?
3) dva asa;
IP
5. - A i B vrijedi
Za dogadaje 4) jedan as i jedan kralj.
P(A) = 0.5, P(A B) = 0.8, P(AB) = 0.3. 16. Od stotinu zlatnika dva su lazna. Kolika je vjero-
Kolika je vjerojatnost P(B) ? jatnost da ce slucajnim izborom 98 zlatnika biti
uzeta i dva lazna?
DN
6. Kolika je vjerojatnost da je slucajno odabrani broj

od 1 do 12 djelitelj broja 12? 17. U skupini od 12 akumulatorskih baterija, 4 su

trenutacno prazne a ostale su pune. Cetiri bate-
7. Kolika je vjerojatnost da cemo slucajnim odabi-
rije odabrane su na srecu. Izracunaj vjerojatnost
rom nekog prirodnog broja izmedu - 1 i 30 odabrati
-
sljedecih dogadaja
broj koji je djelitelj broja 30?
LE
1) sve cetiri odabrane baterije su prazne;

8. Brojevi 1, 2, . . . , n napisani su u slucajnom po-
retku. Izracunaj vjerojatnost da se znamenka 2 2) 3 baterije su prazne;
pojavi neposredno nakon znamenke 1. 3) tocno dvije su prazne;
4) nijedna nije prazna.
9. Bacamo dvije kocke.
OG
1) Kolika je vjerojatnost da smo dobili zbroj 7? 18. Na devet kartica napisani su brojevi od 1 do 9.
2) Kolika je vjerojatnost da smo dobili paran Slazuci na srecu, dijete je poredalo tri kartice.
zbroj? Kolika je vjerojatnost da je tako napisan trozna-
menkasti broj veci od 540?
10. Slucajni se pokus sastoji iz bacanja simetricne
kocke i novcica. Odredi vjerojatnost sljedecih 19. U prostoriji se nalazi s est bracnih parova. Ako
-
dogadaja: odaberemo na srecu dvoje ljudi, kolika je vjero-
1) novcic pokazuje pismo a kocka paran broj; jatnost da su
2) na kocki je prost broj; 1) razlicitog spola;
3) novcic pokazuje pismo. 2) bracni par?
142
VJEROJATNOST 3.2
20. Deset kartica obiljezeno je brojevima od 1 do 10. 31. Kolika je vjerojatnost da su svi ucenici nekog raz-
Kolika je vjerojatnost da ce se izvuci jedan paran - na razne dane u godini?
reda, a ima ih 36, rodeni
i jedan neparan broj ako
1) izvucemo odjednom obje kartice;
32. U kutiji imamo 15 kuglica od kojih je 5 crvenih.
Ako slucajno izvucemo 5 kuglica, kolika je vje-
2) izvucemo prvu karticu, a nakon nje drugu; - njima biti tocno 4 crvene?
rojatnost da ce medu
3) izvucemo prvu karticu, vratimo je u snop i
zatim izvucemo drugu? 33. Na stranici http://hr.wikipedia.org/wiki
K
/Dobitne kombinacije u pokeru
- ce-
21. U s est kutija na slucajan se nacin rasporeduju - jakost karata u
mozete procitati kako se odreduje
tiri kuglice. Kolika je vjerojatnost da ce u prve pokeru. Na pocetku igre, pet karata dijeli se na
RA
cetiri kutije biti tocno po jedna kuglica? srecu iz snopa od 52 karte. Kolika je vjerojatnost
- njima biti:
da c e medu
22. Netko je zaboravio tri posljednje znamenke te- 1) skala u boji
lefonskog broja, i sjeca se samo da su sve tri 2) poker
razlicite a posljednja paran broj. Kolika je vje- 3) ful
rojatnost da ce slucajnim izborom pogoditi pravi 4) boja (koja nije skala)
JE
broj? 5) skala (koja nije u boji)
6) tris
23. Kolika je vjerojatnost da se u igri LOTO 6 od 45 7) dva para
u jednoj kombinaciji postigne dobitak od 6, 5, 4
8) jedan par?
ili 3 pogotka?
RIM
34. Neka su A , B , C dogadaji. - Iskazi s pomocu
24. U kutiji se nalazi 5 crvenih i 4 bijele kuglice. Ko- - sljedece dogadaje:
unije i presjeka ovih dogadaja -
lika je vjerojatnost da cemo birajuci na srecu 6 -
1) ostvario se samo dogadaj A ;
kuglica izvuci 3 crvene i 3 bijele? 2) ostvarili su se A i B , ali ne C ;
-
3) ostvarila su se sva tri dogadaja;
25. U snopu od 52 karte postoji po 13 karata sljedecih -
boja: pik, karo, herc i tref. Kolika je vjerojatnost 4) ostvario se barem jedan dogadaj;
-
5) ostvario se tocno jedan dogadaj;
da c e u 13 karata koje dobiva pojedini igrac biti
IP
-
6) nije se ostvario nijedan dogadaj.
5 pikova, 3 herca, 2 karoa i 3 trefa?
35. Ako je P(A) = 0.6 , P(B) = 0.4 , P(A B) =
-
0.8 , izracunaj vjerojatnost dogadaja A , B , AB ,
AB, AB.
DN
26. Bacene su cetiri kocke. Kolika je vjerojatnost da 36. Ako je P(A B) = 0.8 , P(AB) = 0.2 , P(A) =
sve c etiri padnu na isti broj? - A, B, AB?
0.6 , kolika je vjerojatnost dogadaja
27. Slova rijeci MATEMATIKA napisana su na kar-
tice i potom promijesana. Kolika je vjerojatnost 37. Kolika je vjerojatnost da se pri bacanju dviju koc-
da ce se, otkrivajuci jednu po jednu cetiri kartice, ki pojavi barem jedna jedinica?
LE
pojaviti rijec MATE? A kolika za rijec TIKA? 38. Kolika je vjerojatnost da se pri bacanju dviju koc-
ki pojavi 1) zbroj 8; 2) zbroj 9; 3) zbroj veci od
28. Dijete slaze na srecu jednu do druge kockice na 9; 4) broj djeljiv s 2 ili djeljiv s 3.
kojima su ispisana slova A, A, A, N, N, S. Kolika
je vjerojatnost da ce dobiti rijec ANANAS? 39. Novcic se baca cetiri puta. Kolika je vjerojatnost
OG
-
sljedecih dogadaja:
29. Dijete se igra s karticama na kojima su napisana 1) pojavilo se je tocno jedno pismo;
slova A, E, E, J, J, N, N, O, O, R, T, V. Kolika 2) u drugom bacanju pojavilo se pismo;
je vjerojatnost da ce, redajuci ih na srecu, sloziti 3) pojavilo se barem jedno pismo;
rijec NEVJEROJATNO? 4) pismo se pojavilo barem dvaput?
30. Odredi vjerojatnost da su znamenke nasumce
odabranog peteroznamenkastog broja
1) sve razlicite;
2) sve parne;
3) parne i razlicite.
143
3 VJEROJATNOST
3.3. Geometrijska vjerojatnost

Zamislimo pokus u kojem biramo na slucajan nacin tocku unutar kvadrata sa
stranicom duljine a . Istaknimo neke podskupove tog kvadrata. Neka je A po-
lovina kvadrata ispod dijagonale. Neka je B trokut dobiven spajanjem polovista
K
susjednih stranica.
RA
Biramo li tocku unutar kvadrata, mozemo se upitati kolika je vjerojatnost da ce ta
B tocka biti izabrana unutar nekih od ovih podskupova. U ovdje opisanom pokusu
-
prirodno je sljedecim dogadajima pridruziti vjerojatnosti:
1 2
2a 1
P(A) = P{tocka je pala u skup A} = ,=
a2 2
JE
A
1 2
a 1
P(B) = P{tocka je pala u skup B} = 8 2 = .
a 8
Geometrijska vjerojatnost: Te smo vjerojatnosti dobili promatrajuci omjer povrsina podskupova i citava
-
RIM
mjera podskupa odreduje kvadrata.
njegovu vjerojatnost.
Geometrijska vjerojatnost
Neka je ograniceni podskup ravnine i m() njegova povrsina, a A

podskup od . Kazemo da biramo tocku na srecu unutar skupa ,
ako je vjerojatnost da ona bude izabrana unutar podskupa A jednaka
IP
m(A)
P(A) = . (1)
m()
Ovako definiranu vjerojatnost nazivamo geometrijska vjerojatnost.
DN
Formulom (1) uistinu je definirana vjerojatnost. Provjerimo jesu li ispunjena

temeljna svojstva vjerojatnosti.
- je izbor tocke unutar praznog
1 . U geometrijskoj vjerojatnosti nemoguc dogadaj
skupa. Povrsina praznog skupa je 0, pa je:
LE
m() m()
P() = = 0, P() = = 1.
m() m()
2 . Ako su A i B podskupovi od takvi da je A B , onda je m(A) m(B) .

OG
Zato:
m(A) m(B)
P(A) = = P(B).
m() m()
3 . Ako su A i B disjunktni podskupovi od , onda je povrsina njihove unije

jednaka zbroju povrsina pojedinih skupova. Zato je vjerojatnost da tocka bude
izabrana unutar jednog od podskupova jednaka:
m(A B) m(A) m(B)
P(A B) = = + = P(A) + P(B).
m() m() m()
144
GEOMETRIJSKA VJEROJATNOST 3.3
Primjer 1. Biramo na srecu tocku unutar kvadrata sa stranicom duljine a . Kolika

je vjerojatnost da ona padne unutar kruga upisanog u taj kvadrat?
- Povrsina kruga je:
Neka je A trazeni dogadaj.
a 2
m(A) = ,
K
2
pa je odgovarajuca vjerojatnost:
RA
1 2
P(A) =
m(A)
= 4a =

.
m() a2 4
JE
Primjer 2. Unutar intervala [0, 1] biraju se na srecu dva broja x i y . Odredi vjero-
-
jatnost dogadaja:
1) A = {x > y} ; 2) B = {x + y < 32 } .
RIM
Izbor dvaju brojeva x i y unutar intervala [0, 1] odgovara izboru jedne
tocke (x, y) unutar jedinicnog kvadrata [0, 1] [0, 1] . Oznacimo taj kva-
drat s (slika). On predstavlja skup elementarnih dogadaja. - Da bismo
odredili trazene vjerojatnosti, moramo izracunati povrsinu podskupova od
-
koji odgovaraju tim dogadajima.
- A odgovara istoimeni podskup: skup svih tocaka jedinicnog
1) Dogadaju
IP
kvadrata za koje je x > y . Tad vrijedi:
m(A) 1
P(A) = = .
m() 2
DN
1 y=x 1
LE
3
x+y=
B 2
OG
1 1
Izbor dviju tocaka unutar intervala [0, 1] odgovara izboru

jedne tocke unutar jedinicnog kvadrata.
2) Sad je B = {(x, y) : x + y < 32 } , te imamo:

m(B) 1 12 1
2 1
2 7
P(B) = = = .
m() 1 8
145
3 VJEROJATNOST
Primjer 3. Na duzini PQ duljine 1 na srecu se biraju dvije tocke L i M . Odredi

vjerojatnost da je tocka L bliza tocki M nego tocki P .
y=2x
K
1
RA
y
P L M Q
x
JE
1
Oznacimo x = d(P, L) , y = d(P, M) . Tad vrijedi: d(L, M) = |yx|. Tra-

- odgovara skup svih tocaka (x, y) za koje je |y x| < x ,
z enom dogadaju
odnosno: x < y x < x 0 < y < 2x. Taj je skup naznacen na
RIM
slici.
P{d(L, M) < d(P, L)} = P{|y x| < x}
m(A) 3
= P{0 < y < 2x} = = .
m() 4
IP
Primjer 4. Dva prijatelja izlaze uvecer jedan neovisno o drugome, u na srecu odab-
ranom trenutku izmedu - 20 i 21 sat. Po dolasku na gradski trg zadrzavaju
se na tom mjestu 20 minuta, ali najkasnije do 21 sat, kad odlaze u kino.
DN
Kolika je vjerojatnost da ce se oni sresti na trgu?
Ako je x trenutak dolaska pr- y=x+20

vog, a y trenutak dolaska dru- 60
gog prijatelja na trg, oni ce
LE
se sresti ukoliko je |y x| < y=x-20

20 (vrijeme mjerimo u minu-
tama). Brojevi x i y su na
srecu odabrani unutar intervala 20
[0, 60] . Zato je

OG
P{|x y| < 20} = 20 60

= P{20 < y x < 20}
m(A) 602 402
= P{x 20 < y < x + 20} = = = 0.56 .
m() 602
146
GEOMETRIJSKA VJEROJATNOST 3.3
Zadatci 3.3.
1. Broj se bira na srecu unutar intervala [0, 1] . Ko- 2) Udaljenost tocke do ruba kvadrata manja je
lika je vjerojatnost da c e prva znamenka u njego- od 1;
vom decimalnom prikazu biti veca od 6? 3) Udaljenost tocke do dijagonale AC manja je
2. Broj se bira na srecu unutar intervala [0, 1] . Ko- od 1;
K
lika je vjerojatnost da c e druga znamenka u nje- 4) Tocka T bliza je vrhu A nego ostalim vrho-
govom decimalnom prikazu biti veca od 6? vima.
RA
3. Dva broja biraju se na srecu unutar intervala 9. Kolika je vjerojatnost da tocka na srecu odabra-
[0, 1] . Kolika je vjerojatnost da je njihov zbroj na unutar jednakostranicnog trokuta stranice a
3 padne unutar kruga upisanog u taj trokut?
veci od ?
2
10. U jednakokracnom trokutu osnovice a i visine
4. Brojevi x i y biraju se na srecu unutar intervala a upisan je kvadrat. Kolika je vjerojatnost da na
JE
-
[0, 2] . Kolika je vjerojatnost dogadaja srecu odabrana tocka u trokutu ne lezi unutar tog
kvadrata?
1) y < x + 1 ,
2) |y x| > 1 , 11. Na kvadraticno ispletenu mrezicu pada s veli-
ke visine metalna kuglica, okomito na mrezicu.
RIM
3) x + y > 1 ?
Ako je stranica kvadrata mrezice duga 10 mm, a
5. Dvije tocke M i N biraju se na srecu unutar promjer kuglice 5 mm, kolika je vjerojatnost da
duzine AB duljine a . Izracunaj vjerojatnost do- c e kuglica proci kroz mrezicu, a da ne dotakne
-
gadaja: njezine niti?
1) Tocka M bliza je rubu A nego tocka N . 12. Na ravninu na kojoj su istaknute tocke s cjelo-
2) Tocke M i N blize su rubu A nego rubu B . brojnim koordinatama bacen je novcic promjera
IP
0.5 jedinica. Kolika je vjerojatnost da novcic
3) Tocka M bliza je rubu A , a tocka N rubu B . nece pokriti nijednu istaknutu tocku?
6. Dvije tocke biraju se na srecu unutar duzine du- 13. Kovani novcic polumjera R bacen je na pod
ljine a . Kolika je vjerojatnost da je njihova uda- pokriven plocicama oblika pravilnog s esterokuta
a
DN
ljenost manja od ? stranice a = 5R . Kolika je vjerojatnost da nov-

3 cic ne presjece niti jednu od stranica s esterokuta?
7. Dva broda moraju stici u isto pristaniste. Vre-
mena dolaska brodova su nezavisna i jednako
vjerojatna u toku dana. Odredi vjerojatnost da
-
c e jedan od brodova morati c ekati na oslobada-
LE
nje pristanista, ako je vrijeme zadrzavanja prvog 14. Dvije tocke biraju se na srecu na obodu kruga po-
broda u pristanistu 1 sat, a drugog 2 sata. lumjera r . Kolika je vjerojatnost da ce njihova
udaljenost biti veca od r ?
15. Kolika je vjerojatnost da ce udaljenost
tocaka u
prethodnom zadatku biti manja od r 3 ? Kolika
OG

8. Tocka T bira se na srecu unutar kvadrata ABCD je vjerojatnost da ta udaljenost nije veca od r 2 ?
-
stranice a = 3 . Izracunaj vjerojatnost dogadaja:
1) Udaljenost tocke do sredista kvadrata manja
je od 1;
147
3 VJEROJATNOST
3.4. Uvjetna vjerojatnost. Nezavisnost

1
Pri bacanju kocke, vjerojatnost da se pojavi broj 1 jednaka je . Nakon bacanja
6
- realizirao ili nije.
mi sa sigurnoscu znamo je li se taj dogadaj Pretpostavimo
K
-
medutim da je netko pogledao na kocku koju mi ne vidimo i kazao nam: kocka je
pala na neparan broj. Kolika je sad vjerojatnost da je ona pala na broj 1 ? Ocito, ta
se vjerojatnost promijenila. Kako su nam preostale samo tri mogucnosti, brojevi
RA
1
1 , 3 i 5 , ta je vjerojatnost sad .
3
Evo jos jednog primjera.
JE
Bacamo dvije kocke. Neka je:
A = {na prvoj kocki pao je broj 2},
B = {zbroj brojeva na obje kocke je 6}.
RIM
-
Od 36 elementarnih dogadaja, -
dogadajima A i B pripadaju sljedeci
A = {(2, 1), (2, 2), (2, 3), (2, 4), (2, 5), (2, 6)},
B = {(1, 5), (2, 4), (3, 3), (4, 2), (5, 1)}.
Zato je: 6 5
P(A) = , P(B) = .
36 36
IP
- A , ako je poznato da se realizirao dogadaj
Kolika je vjerojatnost dogadaja - B? U
-
tom je slucaju dovoljno samo promotriti elementarne dogadaje koji sacinjavaju B
(jer samo neki od njih dolazi u obzir) i medu- njima traziti one povoljne za dogadaj
-
- -
A time trazimo elementarne dogadaje za umnozak AB tih dogadaja. Ovakvu
DN
vjerojatnost nazivamo uvjetna vjerojatnost, biljezimo ju simbolom P(A | B) (i

citamo: vjerojatnost od A uz uvjet B ). Imamo:
1
P(A | B) =
5
- (2, 4) povoljan za A .
jer je samo dogadaj
LE
1 - svim elementarnim dogadajima-

Na isti nacin, P(B | A) = , jer je medu koji
6
sacinjavaju A samo (2, 4) povoljan za B .
OG
Definicija uvjetne vjerojatnosti
Da bismo dosli do opcenite formule za uvjetnu vjerojatnost, primijetimo da broj-

- koji su povoljni i za dogadaj
nik 1 oznacava broj elementarnih dogadaja - A i za
- B . Naime, vrijedi AB = {(2, 4)} . Stoga ovu vjerojatnost mozemo
dogadaj
pisati i u obliku:
1
1 P(AB)
P(A | B) = = 36
5
= .
5 P(B)
36
148
UVJETNA VJEROJATNOST. NEZAVISNOST 3.4
Ovo razmatranje ukazuje na opravdanost sljedece definicije.
Uvjetna vjerojatnost
- A , ako je poznato da se ostvario doga-
Uvjetna vjerojatnost dogadaja
- B takav da je P(B) > 0 , je broj P(A | B) definiran s:
daj
P(AB)
P(A | B) := . (1)
K
P(B)
RA
Primjer 1. Od 120 ucenika cetvrtih razreda, 40 pohada - dodatne pripreme iz mate-
matike, 30 iz engleskog, a 20 iz oba predmeta. Izracunajmo vjerojatnosti
-
sljedecih dogadaja
JE
1) Na srecu odabrani ucenik pohada - pripreme iz matematike.
W
-
2) Na srecu odabrani ucenik pohada pripreme iz engleskog.
3) Na srecu odabrani ucenik medu - onima koji pohadaju
- matematiku, po-
A - i engleski.
hada
RIM
- engleski, pohada-
B
i matematiku.
- engleski, ne
-
pohada matematiku.
Slika lijevo ilustrira ovu situaciju. Neka M oznacava da ucenih pohada-
pripreme iz matematike, a E engleskog.
IP
1) i 2) Ovdje je rijec o obicnim vjerojatnostima,
40 1 30 1
P(M) = = , P(E) = = .
120 3 120 4
DN
3) i 4) Ovdje je rijec o uvjetnoj vjerojatnosti, P(E | M) . Racunajuci

prema definiciji, imamo
20 1
P(E M) 120 1
P(E | M) = = = 6 = .
LE
PM 40 1 2
120 3
No jednostavnije je racunati ovako. Promatramo samo one ucenike
- matematiku, i medu
koji pohadaju - njima izdvojimo one koji pohadaju
-
OG
i engleski:
20 1
P(E | M) = = .
40 2
Na isti nacin,
20 2
P(M | E) = = .
30 3
Vidimo da uvjetne vjerojatnosti P(E | M) i P(M | E) opcenito nisu
jednake.
149
3 VJEROJATNOST
5) Sada je
10 1
P(M | E) = = .
30 3
Vidimo da je P(M | E) = 1 P(M | E) .
K
Zadatak 1. Bacene su dvije kocke. Kolika je vjerojatnost da se pojavio broj 6 ako je poznato
RA
da je zbroj brojeva jednak 8 ?
Ako je zbroj brojeva na obje kocke jednak 8, kolika je vjerojatnost da se pojavio

broj 6?
JE
Racunanje
vjerojatnosti umnoska
dvaju dogadaja

Definicijsku formulu (1) za racun uvjetne vjerojatnosti mozemo napisati ovako
RIM
P(AB) = P(B)P(A | B) (2)
-
Ova se formula koristi u racunanju vjerojatnosti umnoska dvaju dogadaja. Naime,
uvjetna se vjerojatnost, za razliku od vjerojatnosti umnoska, lagano racuna.
- A i B (koji oboje imaju pozitivnu vjerojatnost), dobit
Ako zamijenimo dogadaje
cemo istovrsnu formulu
IP
P(AB) = P(A)P(B | A). (3)
Primjer 2. U z ari se nalazi s est bijelih i cetiri crne kuglice. Kolika je vjerojatnost da
DN
ce prve dvije kuglice koje izvucemo biti bijele?
Mozemo zamisliti da kuglice izvlacimo jednu po jednu. Neka su A i B

-
dogadaji
A = {prva kuglica je bijela},
LE
B = {druga kuglica je bijela}.

Tad je AB dogadaj - ciju vjerojatnost trazimo. Ocito je:
6
P(A) = .
10
OG
Nakon s to izvucemo prvu kuglicu, u z ari je preostalo devet kuglica, od

kojih je pet bijelih. Stoga je:
5
P(B | A) =
9
i po formuli (3) slijedi:
6 5 1
P(AB) = P(A)P(B | A) = = .
10 9 3
150
-
Na slican cemo nacin racunati i vjerojatnost umnoska vise dogadaja. Primjerice
P(ABC) = P(A)P(B | A)P(C | AB).
- s desne strane.
Moguce su i druge kombinacije dogadaja
Primjer 3. Kolika je vjerojatnost da tri na srecu odabrane karte iz snopa od 52 karte
K
budu tref boje?
- i neka je Ai = {i -ta karta je tref boje } ,
RA
Oznacimo s A trazeni dogadaj
i = 1, 2, 3 . Tad je A = A1 A2 A3 i racunamo vjerojatnost po formuli:
P(A) = P(A1 )P(A2 | A1 )P(A3 | A1 A2 ).
13
JE
Pojedine vjerojatnosti su P(A1 ) = , u snopu ima 13 karata tref boje,
52
12
P(A2 | A1 ) = , nakon s to je prva izvucena, preostalo ih je 51 od kojih
51
11
je 12 tref boje, P(A3 | A1 A2 ) = . Dakle,
RIM
50
13 12 11
P(A) = = 0.013.
52 51 50
IP
Zadatak 2. 6 bijelih, 4 crne i 2 plave kuglice izabiru se jedna za drugom na srecu. Kolika je
vjerojatnost da ce prve dvije biti bijele?
Nezavisnost dogadaja

DN
Promotrimo sljedecu inacicu jednog od prethodnih primjera:

LE
Primjer 4. U z ari se nalazi s est bijelih i cetiri crne kuglice. Izvlacimo dvije kuglice,
jednu po jednu. Kolika je vjerojatnost da c e druga kuglica biti bijela, ako
je prva kuglica bila bijela. Kolika je ta vjerojatnost ako je prva kuglica
bila crna? Izracunajmo obje ove vjerojatnosti u sljedece dvije situacije:
OG
1) prva se kuglica nakon izvlacenja ne vraca u z aru,
2) prva se kuglica nakon izvlacenja vraca u z aru.
-
Oznacimo s A i B dogadaje
A = {prva kuglica je bijela},
B = {druga kuglica je bijela}.
151
3 VJEROJATNOST
Trazimo uvjetne vjerojatnosti P(B | A) i P(B | A) . Ocito je

6 4
P(A) = , P(A) = .
10 10
1) Nakon izvlacenja prve kuglice, u z ari imamo jednu kuglicu manje.

Zato je
K
5 6
P(B | A) = , P(B | A) = .
9 9
RA
2) Ako kuglicu nakon izvlacenja vratimo u z aru, prije izvlacenja druge
kuglice imat cemo identicnu situaciju: s est bijelih i cetiri crne kuglice,
- A ili nije:
bez obzira je li se ostvario dogadaj
6 6
P(B | A) = , P(B | A) =
JE
10 10
Kazemo da realizacija dogadaja- A ne utjece na vjerojatnost realiza-
-
cije dogadaja B .
RIM - A i B imaju pozitivnu vjerojatnost.

Neka dogadaji
-
Neka je P(B | A) = P(B) , tj. vjerojatnost dogadaja B ne mijenja se nakon s to
- A . Tad kazemo da su A i B nezavisni
nam je poznato da se realizirao dogadaj
IP
-
dogadaji.
U tom slucaju vrijedi
P(AB) = P(A)P(B | A) = P(A)P(B).
DN
Ako je pak ispunjena ova jednakost, onda za uvjetnu vrijedi

P(AB) P(A)P(B)
P(B | A) = = = P(B).
P(A) P(A)
Isto tako, bit ce
LE
P(AB) P(A)P(B)
P(A | B) = = = P(A).
P(B) P(B)
- imaju pozitivne vjerojatnosti: P(A) > 0 i
Ovdje zahtjevamo da oba dogadaja
P(B) > 0 .
OG
-
Definicija i kriterij nezavisnosti dogadaja
- A i B nezavisni su ako vrijedi
Dogadaji
P(A | B) = P(A) ili P(B | A) = P(B).
Nuzan i dovoljan uvjet za nezavisnost jest da bude:
P(AB) = P(A)P(B). (4)
152
Primjer 5. - A i B nezavisni, tad nije posve ocito da su nezavisni i
Ako su dogadaji
njihovi komplementi A i B . Pokazimo to koristeci ovaj kriterij nezavis-
nosti.
P(A)P(B) = (1 P(A))(1 P(B))
= 1 P(A) P(B) + P(A)P(B) (nezavisnost od A i B)
-
K
= 1 P(A) P(B) + P(AB) (vjerojatnost unije dogadaja)
= 1 P(A B) (vjerojatnost komplementa)
RA
= P(A B) (de Morganov zakon)
= P(A B)
Dobili smo P(A B) = P(A)P(B) pa su A i B nezavisni.
JE
Primjer 6. Bacamo dvije kocke. Kolika je vjerojatnost da broj na prvoj bude paran, a
na drugoj manji od 3 ?
RIM Rezultat na jednoj kocki nezavisan je od toga s to ce se pojaviti na drugoj
1
3
1 1 1
-
1
kocki. Vjerojatnost pojave parnog broja na prvoj kocki je , vjerojatnost
2
da broj na drugoj bude manji od 3 je . Trazeni dogadaj produkt je ovih
IP
dvaju. Stoga je njegova vjerojatnost = .
2 3 6
DN
- definira se na slozeniji nacin. Tako primjerice,

Nezavisnost skupine dogadaja
- onda imamo
ako su A , B i C po volji odabrani dogadaji,
P(ABC) = P(A) P(B | A) P(C | AB).
- znaci da ce sve uvjetne vjerojatnosti u kojima se ti
Nezavisnost triju dogadaja
-
LE
dogadaji javljaju biti jednake bezuvjetnima. Primjerice: P(B | A) = P(B) ,

P(C | AB) = P(C) i slicno za druge moguce kombinacije. Tako za nezavisne
- A , B i C vrijedi
dogadaje
P(ABC) = P(A)P(B)P(C).
OG
-
Slicno vrijedi i za vise od tri dogadaja. Ako su A1 ,. . . , An nezavisni, onda je:
P(A1 A2 . . . An ) = P(A1 )P(A2 ) . . . P(An ).
Zadatak 3. U z ari se nalaze 4 plave, 5 bijelih i 6 crnih kuglica. Na srecu odabiremo 3

-
kuglice. Oznacimo dogadaje
A = sve su tri kuglice razlicitih boja,
B = prva kuglica je bijela,
- A i B nezavisni.
Izracunaj P(A) i P(B) . Dokazi da su dogadaji
153
3 VJEROJATNOST
Primjer 7. Serijski spoj. Proizvodnja nekog proizvoda organizirana je na traci koja

se sastoji od n dijelova, od kojih svaki radi neovisno o ostalima. Ako
barem jedan od dijelova prestane s radom, prestaje i cjelina:
A1 A2 An
K
RA
Vjerojatnost da j -ti dio nece otkazati tijekom dana jednaka je rj . Kolika
je vjerojatnost da ce citava traka raditi ispravno u tom danu?
-
Oznacimo s Aj dogadaj
Aj = { j -ti dio je ispravan}
JE
i neka je
A = {citava traka je ispravna}.
- A ostvarit ce se ako se ostvare svi dogadaji
Dogadaj - A1 , . . . , An . Dakle,
RIM
A = A1 A2 . . . An .
Zbog nezavisnosti
P(A) = P(A1 ) . . . P(An ) = r1 . . . rn .
Primjerice, za n = 5 i r1 = . . . = r5 = 0.9 dobivamo P(A) = 0.9n =

IP
0.59 .
Vjerojatnost ispravnog rada serijski spojenog sklopa brzo opada s brojem

elemenata u sklopu.
DN
Primjer 8. Paralelni spoj. Uz iste oznake kao i prije, izracunajmo vjerojatnost is-
pravnog rada za proces proizvodnje u kojem se na nekoliko mjesta obavlja
istovrsna radnja:
LE
OG
A1 A2 An
154
Sad ce se proces odvijati ako je ispravan bar jedan njegov dio. Zato je
A = A1 A2 . . . An .
Vjerojatnost ove unije nije lako direktno izracunati.
Promotrimo suprotan dogadaj - A : proizvodnja je prestala. Ocigledno, on

-
ce se ostvariti ako su u kvaru svi elementi, tj. ako se ostvare svi dogadaji
K
A1 , . . . , An . Po de Morganovim zakonima vrijedi
A = A1 A2 . . . An
RA
- -
Dogadaji A1 , . . . , An takoder su nezavisni. Zato je
P(A) = P(A1 ) . . . P(An ),
tj.
1 P(A) = (1 P(A1 )) . . . (1 P(An )),
JE
P(A) = 1 (1 r1 ) . . . (1 rn ).
S vrijednostima iz proslog primjera imali bismo P(A) = 1 0.15 1 .

Paralelnim organiziranjem procesa postize se velika pouzdanost ispravnog
RIM
rada.
Ponavljanje pokusa
IP
Pretpostavimo da neki pokus mozemo ponavljati n puta, pod istim uvjetima.
S takvim pokusima smo se vec susretali, bacanje novcica ili kocke tipican su
DN
primjer pokusa koji se ponavlja pod istim uvjetima.

- A:
Neka je p vjerojatnost da se u jednom pokusu pojavi dogadaj
P(A) = p.
LE
Neka nam + oznacava da se A pojavio u nekom pokusu, kad to nije slucaj.

- A u svih n pokusa mozemo predociti nizom
Tad rezultate pojavljivanja dogadaja
od n znakova + ili .
OG
Primjer 9. Kocku bacamo osam puta. Kolika je vjerojatnost da se s estica pojavi tri
puta?
- ostvariti ako se ostvari niz poput sljedeceg:
Ovaj ce se dogadaj
+, , , , +, +, ,
kad se s estica pojavila u prvom, petom i s estom pokusu.
155
3 VJEROJATNOST
-
Rezultati u svakom bacanju kocke nezavisni su dogadaji. Zato je vjerojat-
nost da se tocno ovaj niz ostvari jednaka
1 5 5 5 1 1 5 5 1 3 5 5
= .
6 6 6 6 6 6 6 6 6 6
No, ovo ce biti vjerojatnost pojavljivanja i za bilo koji drugi niz u kojem
K
se s estica pojavljuje tocno tri puta. Svi su ti nizovi povoljni za promatrani
dogadaj.-
RA
Koliko ih ima? Onoliko na koliko nacina mozemo izabrati tri znaka + od
osam mogucih mjesta, dakle
8!
8
C83 = = .
3 3! 5!
JE
Umjesto kombinacija, mozemo zamisliti da je rijec o permutacijama niza
od tri znaka + i pet znakova . Broj tih permutacija je
8!
P5,3
8 = 3! 5! .
RIM
Zato je vjerojatnost da ce se s estica pojaviti tri puta jednaka
1 3 5 5
8
= 0.104.
3 6 6
IP
-
Opisimo opcenitu situaciju. Oznacimo s pk vjerojatnost da se u n dogadaja A
pojavio k puta. Jedan moguci povoljni ishod je niz poput sljedeceg
+, +, . . . + , , , . . . ,

DN
k puta nk puta
Vjerojatnost pojavljivanja ovog niza, i bilo kojeg drugog niza u kojem se pojav-
ljuje k znakova + je
pk (1 p)nk .
LE
Razlicitih nizova duljine n u kojima se A pojavljuje tocno k puta ima

n
Cnk = .
k
OG
Prema tome, mozemo zakljuciti sljedece:
-
Vjerojatnost realizacije dogadaja pri ponavljanju pokusa
Ako je p vjerojatnost da se dogadaj - A pojavi u svakom pokusu, onda

je vjerojatnost da ce se on ostvariti k puta pri ponavljanju n nezavisnih
pokusa jednaka
n k
pk = p (1 p)nk . (5)
k
156
Primjer 10. -
Bacamo cetiri kocke. Kolika je vjerojatnost sljedecih dogadaja:
A = {sestica se pojavila tocno tri puta},
B = {broj veci od c etiri pojavio se tocno dva puta},
C = {parni broj pojavio se barem tri puta}.
K
Ovdje se radi o ponavljanju pokusa (bacanje jedne kocke), pod istim uvjeti-
ma. Naime, pokus bacanja cetiriju kocaka ekvivalentan je pokusu u kojem
se jedna kocka baca cetiri puta.
RA
- 1
Vjerojatnost realizacije dogadaja A u jednom bacanju je p = . Prema
6
(5), vjerojatnost da ce se on u cetiri pokusa ostvariti tri puta iznosi
1 3 5
4
P(A) = p3 = = 0.015 .
JE
3 6 6
2 1
Vjerojatnost da se u jednom bacanju pojavi broj veci od 4 je p = = .
- B jednaka 6 3
RIM
Zato je vjerojatnost dogadaja
1 2 2 2
4
P(B) = p2 = = 0.296 .
2 3 3
3 1
Vjerojatnost da se u jednom bacanju pojavi parni broj je p = = .
6 2
- ostvari tri ili cetiri puta
Vjerojatnost da se u cetiri bacanja taj dogadaj
IP
iznosi
1 3 1 1 4 5
4 4
P(C) = p3 + p4 = + = = 0.313 .
3 2 2 4 2 16
DN
Primjer 11. je vjerojatnije u igri s ravnopravnim protivnikom: dobiti dvije igre od

Sto
LE
tri ili tri igre od s est? (Igra nema nerijesenog ishoda.)
1
Vjerojatnost dobitka jedne igre je . Vjerojatnost da se dobiju dvije igre
2
od tri iznosi: 1 2 1
OG
3 3
= .
2 2 2 8
Vjerojatnost dobitka triju igara od ukupno s est je:
1 3 1 3 20 5
6
= 6 = .
3 2 2 2 16
Vjerojatniji je prvi ishod!
157
3 VJEROJATNOST
Primjer 12. Novcic bacamo osam puta. Izracunaj vjerojatnosti za broj mogucih po-
javljivanja pisma. Kolika je vjerojatnost da ce se pismo pojaviti barem pet
puta?
U svakom bacanju ta je vjerojatnost 12 . Vjerojatnost da se pismo pojavi k

puta u osam bacanja iznosi
1 k 1 8k 1 8
K
8
pk = = 8 .
k 2 2 2 k
RA
Uvrstavajuci k = 0, 1, . . . , 8 , dobit cemo sljedece vjerojatnosti
k 0 1 2 3 4 5 6 7 8
pk 1 8 28 56 70 56 28 8 1
256 256 256 256 256 256 256 256 256
JE
Odgovor na posljednje pitanje je:
56 28 8 1 93
+ + + = .
216 216 216 256 256
Kutak plus
RIM
IP
E
CHEVALIER DE MER
DN
Chevalier de Mere je bio, s danasnjeg gledista, bonvivan. Beskrajni sati koje je proveo za kockarskim stolom imali
su ipak velike zasluge za razvitak teorije vjerojatnosti. Svi kockari imaju (tesko placeno) iskustvo o vjerojatnostima
nekih ishoda.
- da se pri bacanju dviju
Vjerojatnost da se pri bacanju jedne kocke pojavi broj 1 s est je puta vjerojatnija od dogadaja
- jednako vjerojatni:
kocaka pojave dvije jedinice. Zato je de Mere smatrao da su sljedeci dogadaji
LE
A = { u cetiri bacanja jedne kocke pojavila se barem jedna jedinica } ,
B = { u 24 bacanja dviju kocki pojavile su se barem jednom dvije jedinice } .

-
Kad se dva igraca klade na ishode ovih dogadaja, imaju otprilike jednake s anse dobitka. To je de Mere i cinio. Na taj
-
je nacin primijetio da kad se kladi u korist dogadaja A , tada je na dugu ruku u dobitku, a kad se kladi na dogadaj - B,
OG
onda je u gubitku.
Ne znajuci objasniti razlog tome, pisao je godine 1654. matematickim autoritetima svoga doba. U z ivoj raspravi koja
je uslijedila zacela se nova teorija. Il est tres bon e sprit, mais quel dommage, il nest pas geometre, napisao je za de
Merea Pascal u pismu Fermatu. (Dobar je momak, s teta s to nije matematicar.)
-
1. Izracunajte vjerojatnost dogadaja A i B.
- A vjerojatniji. Ako se oba pokusa ponavljaju 100 puta, kolika je vjerojatnost da ce se A
2. Ustvrdili ste da je dogadaj
ostvariti vise puta nego B ?
158
Zadatci 3.4.
1. Kocka je bacena dvaput. Kolika je vjerojatnost 1) Odredi uvjetnu vjerojatnost P(B|C) .
-
sljedecih dogadaja: - A i B nezavisni.
2) Ispitaj jesu li dogadaji
1) prvi put pao broj 3, a drugi put broj 6;
2) pojavili su se brojevi 3 i 6? -
10. Bacene su dvije kocke. Oznacimo dogadaje:
K
A = { pojavila se barem jedna jedinica } ,
2. Bacene su dvije kocke, crvena i plava. Kolike su B = { pojavila su se dva razlicita broja } .
-
vjerojatnosti sljedecih dogadaja: 1) Izracunaj P(A) , P(B) , P(A|B) .
RA
1) plava je pala na 3, ako je zbroj brojeva 5; - A i B nezavisni?
2) Jesu li dogadaji
2) pojavio se broj 3 na nekoj kocki, ako je zbroj
brojeva 5;
3) zbroj brojeva je 5, ako je plava pala na broj 3;
4) zbroj brojeva je 5, ako je neka kocka pala na 11. Vjerojatnosti pojavljivanja triju nezavisnih doga-
JE
broj 3; - su 2 , 3 , 1 . Kolika je vjerojatnost da se
daja
5) zbroj brojeva je 4, ako je poznato da plava nije 3 5 2
pala na broj 1; ostvari barem jedan od njih?
6) plava je pala na 3, ako je poznato da je crvena 12. Vjerojatnosti pojavljivanja triju nezavisnih doga-
RIM
pala na 4; - su 2 , 3 , 1 . Kolika je vjerojatnost da se
daja
7) plava nije pala na 3, ako je poznato da se 3 5 2
pojavio broj 4? ostvari tocno jedan od njih?
3. Dva su igraca bacila kocku i prvi je igrac dobio 13. U jednoj kutiji nalaze se 2 bijele i 3 crvene kug-
veci broj od drugog igraca. Kolika je vjerojatnost lice. Izvlacimo na srecu dvije kuglice iz te kutije.
da je taj broj jednak 6? 1) Kolika je vjerojatnost da smo izvukli jednu
bijelu i jednu crvenu kuglicu?
IP
4. Ako su dvije kocke pale na razlicite brojeve, ko-
lika je vjerojatnost da je zbroj tih brojeva veci od 2) Ako je prva izvucena kuglica bijela, kolika
8? je vjerojatnost da je druga po redu izvucena
kuglica crvena?
5. Bacene su dvije kocke. Kolika je vjerojatnost da 3) Ako je jedna od kuglica bijela, kolika je vje-
DN
je pala barem jedna s estica, ako je poznato da su rojatnost da je druga kuglica crvena?
pala dva razlicita broja?
14. Ako kocku bacimo tri puta zaredom, kolika je
6. Ispravan novcic baca se 10 puta. Kolika je vjero- vjerojatnost da ce se dobiti tri razlicita broja?
jatnost da ce svih deset puta pasti pismo, ako je
poznato da je pismo palo prvih devet puta? 15. Vjerojatnosti pogotka u metu za svakog od tri
LE
strijelca su redom 0.8, 0.6, 0.5. Kolika je vjero-

7. 6 bijelih, 4 crne i 2 plave kuglice izabiru se jedna -
jatnost da c e meta biti pogodena tocno jednom?
za drugom na srecu. Kolika je vjerojatnost da ce
prve dvije biti bijele? 16. Vjerojatnosti pogotka u metu za svakog od ce-
tiri strijelca su redom 0.8, 0.7, 0.6, 0.5. Kolika
8. Istovremeno se bacaju novcic i kocka. Kolika je -
OG
- je vjerojatnost da ce meta biti pogodena tocno

vjerojatnost dogadaja dvaput?
A = { pojavili su se pismo i s estica } ,
B = { pojavili su se pismo ili s estica } ,
C = { na kocki se pojavio broj veci od 4 } ?
9. Pokus se sastoji u bacanju dviju kocaka. Proma- -
17. Dva strijelca gadaju u istu metu. Vjerojatnos-
-
traju se dogadaji:
ti njihovih pogodaka su 0.4 i 0.8 . Kolika je
A = { pojavila se bar jedna s estica } , -
vjerojatnost da ce meta biti pogodena? Ako je
B = { pojavila se bar jedna dvojka } , -
pogodena tocno jednim metkom, kolika je vjero-
C = { pojavio se jedan paran i jedan neparan
jatnost da je pogodio drugi strijelac?
broj } .
159
3 VJEROJATNOST
- metu s po jed-
18. Andro, Branko i Cvjetan gadaju 27. Novcic bacamo 6 puta. Kolika je vjerojatnost da
nim metkom. Vjerojatnost pogotka za Andru je c e vise puta pasti pismo nego glava?
60 %, za Branka 70 % a za Cvjetana 80 %. Ako
-
je meta pogodena jednim pogotkom, kolika je 28. Dva jednako dobra igraca igraju igru bez nerije-
vjerojatnost da je pogodio Andro? s ena ishoda.
1) Kolika je vjerojatnost da ce nakon s est partija
19. Bacene su tri kocke, crvena, bijela i plava. Zbroj rezultat biti nerijesen?
okrenutih brojeva je 13. Kolika je vjerojatnost da
K
2) Kolika je vjerojatnost da jedan od igraca do-
je bijela kocka pala na broj 4?
biti 4 partije?
20. Bacamo tri kocke. 1) Kolika je vjerojatnost da se
29. U igri bez nerijesena ishoda prvi igrac dobiva u
RA
pojavi barem jedna s estica? 2) Kolika je vjero-
jatnost da se s estica pojavi tocno dva puta? prosjeku tri od pet partija. Kolika je vjerojatnost
da ce u sljedecih pet partija on dobiti barem tri?
30. Kocka je napravljena s pomaknutim tezistem.
Bacena je 360 puta i pokazala je sljedece ishode:
- metu dok je ne pogodi. Vjerojat- broj 1 se pojavio 47 puta,
JE
21. Strijelac gada
nost pogotka u svakom gadanju - je 0.6. Izracunaj broj 2 se pojavio 62 puta,
-
vjerojatnost sljedecih dogadaja: broj 3 se pojavio 33 puta,
-
1) meta je pogodena u trecem pokusaju; broj 4 se pojavio 88 puta,
-
2) meta je pogodena u prva tri pokusaja; broj 5 se pojavio 55 puta,
RIM
-
3) meta je pogodena nakon c etvrtog pokusaja. broj 6 se pojavio 75 puta.
1) Procjenite vjerojatnosti pojavljivanja svakog
22. Novcic bacamo dok se ne pojavi pismo. Kolika od brojeva na kocki.
-
je vjerojatnost dogadaja:
1) pismo se pojavilo u prva 3 bacanja; 2) Kolika je vjerojatnost da ce se u dva bacanja
2) pismo se nije pojavilo u prvih 50 bacanja. ove kocke dobiti zbroj 3?
3) Koji se parovi brojeva nalaze na suprotnim
23. Kocku bacamo dok se s estica ne pojavi dva puta. stranama kocke?
IP
-
Kolika je vjerojatnost dogadaja
A= { pokus se zavrsio u prva tri bacanja } , 31. Kolika je vjerojatnost da ce se pri bacanju dviju
B= { pokus se nije zavrsio u prvih pet bacanja } ? kocki pojaviti dvije jedinice tocno cetiri puta u
s est pokusaja?
24. Kolika je vjerojatnost da cemo bacajuci kocku
DN
broj 5 dobiti po prvi put 32. Vjerojatnost da strijelac pogodi metu je 0.8 . Ko-
1) u drugom pokusaju; lika je vjerojatnost da c e od 5 pokusaja on
2) u trecem pokusaju; 1) svaki put pogoditi;
3) u s estom pokusaju? 2) pogoditi tocno cetiri puta;
3) promasiti samo u prvom pokusaju;
25. Novcic se baca dok se isti znak ne pojavi dva pu- 4) pogoditi barem 3 puta?
LE
ta za redom. Kolika je vjerojatnost da ce pokus - u istu metu. Vjerojatnosti nji-

zavrsiti u prvih 5 bacanja? 33. Tri strijelca gadaju
hovih pogodaka su redom 0.4 , 0.6 , 0.8 . Kolika
-
je vjerojatnost da ce meta biti pogodena? Ako je
-
pogodena s tocno dva metka, kolika je vjerojat-
OG
nost da je promasio treci strijelac?

- vjero-
26. Novcic bacamo tri puta. Koji je dogadaj
jatniji:
A = {sva tri puta palo je pismo} , ili
B = {dva put je palo pismo, jednom glava} .
160
FORMULA POTPUNE VJEROJATNOSTI. BAYESOVA FORMULA 3.5
3.5. Formula potpune vjerojatnosti. Bayesova formula

-
Pri racunanju vjerojatnosti nekog dogadaja A , ponekad je korisno sve mogu-
ce ishode razvrstati prema razlicitim mogucnostima za ostvarivanje pokusa i
- u svakoj od tih situacija. Ilustrirajmo to
promatrati vjerojatnosti tog dogadaja
K
primjerom.
RA
Primjer 1. Vocarnica se opskrbljuje jabukama iz dvaju vocnjaka, i to 60 % potrebne
kolicine iz prvog i 40 % iz drugog vocnjaka. 15 % jabuka prvog vocnjaka
prve su kvalitete, dok to vrijedi za 25 % jabuka drugog vocnjaka. Kolika
je vjerojatnost da na srecu odabrana jabuka bude prve kvalitete?
JE
Odaberemo na srecu jednu jabuku u vocarnici. Dvije su mogucnosti:
H1 = {odabrana je jabuka iz prvog vocnjaka};
H2 = {odabrana je jabuka iz drugog vocnjaka}.
RIM
- su
Vjerojatnosti da se ostvari neki od ovih dogadaja
P(H1 ) = 0.6, P(H2 ) = 0.4 .
-
Neka je A trazeni dogadaj:
A = {odabrana jabuka prve je kvalitete}.
Ilustrirajmo ovu situaciju slikom:
IP
H1 H2
DN
AH2
AH1 A
-
LE
Vjerojatnost dogadaja lakse se racuna ako promotrimo

zasebno razlicite situacije koje se
pri njegovoj realizaciji mogu ostvariti.
- A razbili smo na dva disjunktna dogadaja:

Dogadaj -
OG
AH1 = {odabrana jabuka prve kvalitete potjece iz prvog vocnjaka},

AH2 = {odabrana jabuka prve kvalitete potjece iz drugog vocnjaka}.
Zato je
P(A) = P(AH1 ) + P(AH2 ).
- racunamo na poznati nacin:
Vjerojatnosti umnoska dogadaja
P(AH1 ) = P(H1 ) P(A | H1 ).
161
3 VJEROJATNOST
Vjerojatnost da je jabuka prve kvalitete, ako je poznato da potjece iz prvog

vocnjaka je, prema podatcima
P(A | H1 ) = 0.15 = P(AH1 ) = 0.6 0.15 = 0.09 .
Analogno tome vrijedi
P(A | H2 ) = 0.25 = P(AH2 ) = 0.4 0.25 = 0.10 .
K
Sad dobivamo
P(A) = P(AH1 ) + P(AH2 ) = 0.09 + 0.10 = 0.19 .
RA
JE
Poopcimo ovo razmatranje na slucaj kad se moze pojaviti vise razlicitih moguc-
nosti.
- mozemo rastaviti u n medusobno
Pretpostavimo da skup elementarnih dogadaja -
RIM
-
disjunktnih dogadaja:
= H1 H2 . . . Hn
pri cemu su dogadaji - Hi , Hj disjunktni su za i = j i vrijedi P(Hi ) > 0 za svaki

i . Ovakav rastav nazivamo particija vjerojatnosnog prostora. Kazemo jos da
-
familija H1 , . . . , Hn cini potpun sustav dogadaja.
IP
H1 H2 Hn
DN
Slika prikazuje particiju vjerojat-

A nosnog prostora. Skup razbijen
-
je na medusobno disjunktne sku-
AH1 AH2 pove. Time je i svaki dogadaj- A
AHn -
razbijen na medusobno disjunktne
-
dogadaje.
LE
-
Neka je A bilo koji dogadaj. Familijom H1 , . . . , Hn i on je razbijen na
-
medusobno -
disjunktne dogadaje:
A = AH1 AH2 . . . AHn .
OG
- -
Kako su dogadaji AHi medusobno disjunktni, vrijedi:
P(A) = P(AH1 ) + P(AH2 ) + . . . + P(AHn )
= P(H1 )P(A | H1 ) + . . . + P(Hn )P(A | Hn ).
162
Formula potpune vjerojatnosti
-
Neka je {H1 , . . . , Hn } potpun sustav dogadaja. -
Za svaki dogadaj
A vrijedi
P(A) = P(H1 )P(A | H1 ) + P(H2 )P(A | H2 ) + . . . + P(Hn )P(A | Hn )
n
= P(Hi )P(A | Hi ).
K
i=1
RA
-
Korisno je, zbog razloga koji ce kroz primjere i zadatke postati jasnim, dogadaje
H1 , . . . , Hn zvati hipotezama. Tijekom realizacije nekog pokusa ostvaruje se
tocno jedna hipoteza.
JE
Primjer 2. U prvoj kutiji nalaze se tri crvene i dvije plave kuglice, a u drugoj cetiri
crvene i dvije plave. Odaberemo na srecu jednu kuglicu iz prve kutije i
prebacimo je u drugu. Kolika je vjerojatnost da ce kuglica nakon toga
RIM
izvucena na srecu iz druge kutije biti plava?
Vjerojatnost izbora plave kuglice ovisi o tome koje je boje kuglica koja je
prebacena iz prve kutije u drugu. Postavimo sljedece hipoteze:
3
H1 = {prva kuglica je crvena}, P(H1 ) = ,
5
IP
2
H2 = {prva kuglica je plava}, P(H2 ) = .
5
Oznacimo s A dogadaj - ciju vjerojatnost trazimo: kuglica izvucena iz dru-
ge kutije je plava. Ako se ostvari prva hipoteza, tad se u drugoj kutiji
DN
nalazi pet crvenih i dvije plave kuglice. Zato je

2
P(A | H1 ) = .
7
Ako se ostvari druga hipoteza, tad se u drugoj kutiji nalaze cetiri crvene i
tri plave kuglice. Zato je
LE
3
P(A | H2 ) = .
7
Po formuli potpune vjerojatnosti, vrijedi
3 2 2 3 12
OG
P(A) = P(H1 )P(A | H1 ) + P(H2 )P(A | H2 ) = + = .

5 7 5 7 35
Bayesova formula
Iz poznatih relacija
P(AB) = P(A)P(B | A) = P(B)P(A | B)
163
3 VJEROJATNOST
mozemo napisati
P(B)P(A | B)
P(B | A) = .
P(A)
- B jedna od hipoteza H1 ,
Ovu formulu koristimo uglavnom onda kad je dogadaj
. . . , Hn na koje je razbijen skup .
P(Hi )P(A | Hi )
K
P(Hi | A) = .
P(A)
Pritom se vjerojatnost P(A) racuna uglavnom s pomocu formule potpune vjero-
RA
jatnosti. Tako dobivamo Bayesovu 1 formulu.
Bayesova formula
H1 H2 Hn
Vrijedi
JE
P(Hi )P(A | Hi )
P(Hi | A) =
P(H1 )P(A | H1 ) + . . . + P(Hn )P(A | Hn )
A P(Hi )P(A | Hi )
= n .
RIM

P(Hj )P(A | Hj )
Na slici je interpretirana situ-
j=1
acija kad su apriorne vjerojat-
nosti svih hipoteza jednake. Na-
- A (pla-
kon realizacije dogadaja
vo podrucje) vjerojatnosti se po-
jedinih hipoteza mijenjaju. Bayesovu formulu koristimo pri racunanju aposteriornih vjerojatnosti pojedinih
IP
hipoteza. Prije pocetka pokusa svaka hipoteza ima svoju vjerojatnost realizacije
P(Hi ) . Nakon realizacije pokusa, ako znamo koji se elementarni dogadaj - ostva-
rio, tad je nestala neizvjesnost: ostvarila se samo jedna od mogucih hipoteza H1 ,
. . . , Hn , dok za sve ostale znamo sa sigurnoscu da se nisu ostvarile.
DN
Pretpostavimo medutim- da nam nije poznato koji se elementarni dogadaj - ostva-

rio, vec umjesto toga znamo da se ostvario dogadaj- A . U tom slucaju ne
znamo tocno koja je od hipoteza H1 , . . . , Hn nastupila, ali dodatna informaci-
-
ja o realizaciji dogadaja A mijenja apriorne vjerojatnosti P(H1 ) ,. . . , P(Hn )
pojedinih hipoteza. S pomocu Bayesove formule racunamo uvjetne vjerojatnos-
LE
ti P(H1 | A) ,. . . , P(Hn | A) , koje nazivamo aposteriornim vjerojatnostima

pojedinih hipoteza.
-
OG
Primjer 3. Bacamo kocku. Neka su H1 i H2 hipoteze, A i B dogadaji:

H1 = {pao je parni broj}, H2 = {pao je neparni broj},
A = {pao je broj veci od 3}, B = {kocka je pala na broj 5}.
Izracunajmo apriorne i aposteriorne vjerojatnosti hipoteza nakon realiza-
- A , odnosno dogadaja
cije dogadaja - B.
1
Thomas Bayes (1702. 1761.), engleski matematicar.
164
Prije bacanja kocke vjerojatnosti (apriorne) pojedinih hipoteza su

1 1
P(H1 ) = , P(H2 ) = .
2 2
Bacili smo kocku i ostvario se dogadaj- A . On sadrzi tri elementarna do-
-
gadaja, A = {4, 5, 6} . Ocigledno, sad hipoteza H1 postaje vjerojatnija
- A sadrzi dva parna i samo jedan neparan broj.
od H2 , buduci da dogadaj
K
Nove, aposteriorne vjerojatnosti su 1 2
P(H1 )P(A | H1 ) 2
= 2 3 = ,
RA
P(H1 | A) =
P(A) 1 3
2
1 1
P(H2 )P(A | H2 ) 1
P(H2 | A) = = 2 3 = .
P(A) 1 3
JE
2
Ako je pak poznato da se ostvario dogadaj - B tad nestaje svaka neizvjes-
nost. Naime, vrijedi
1 1
RIM
P(B | H1 ) = 0, P(B | H2 ) = , P(B) =
3 6
i Bayesova formula daje ocekivani rezultat:
P(H1 )P(B | H1 )
P(H1 | B) = = 0,
P(B)
1 1

IP
P(H2 )P(B | H2 )
P(H2 | B) = = 2 3 = 1,
P(B) 1
6
buduci da uz ovu informaciju sa sigurnoscu znamo da se ostvarila hipoteza
DN
H2 .
Primjer 4. U z ari se nalaze tri kuglice. Znamo da je svaka od njih bijele ili crne
boje. Tocan broj kuglica pojedine boje nepoznat je i pretpostavljamo da je
svaka mogucnost jednako vjerojatna. Jedna kuglica izabrana je na srecu.
LE
se sada moze reci o vjerojatnostima

Ispostavilo se da je ona bijele boje. Sto
pojedinih hipoteza?
Prema pretpostavci, sve hipoteze
OG
Hi = {u z ari se nalazi i bijelih kuglica}, i = 0, 1, 2, 3.

su jednako vjerojatne:
1
P(H0 ) = P(H1 ) = P(H2 ) = P(H3 ) = .
4
Nakon realizacije dogadaja-
A = {izvucena je kuglica bijele boje}
hipoteza H0 postaje nemoguca, dok se vjerojatnosti ostalih hipoteza mije-
njaju. Vidjet cemo da raste vjerojatnost onih hipoteza koje zastupaju veci
broj bijelih kuglica. Izracunajmo koliko.
165
3 VJEROJATNOST
Vrijedi
1
P(A | H0 ) = 0, P(A | H1 ) = ,
3
2
P(A | H2 ) = , P(A | H3 ) = 1.
3
Prema formuli potpune vjerojatnosti,
K
1 1 1 1 2 1 1
P(A) = 0 + + + 1 =
4 4 3 4 3 4 2
RA
i Bayesova formula daje (provjerite!):
1
P(H0 | A) = 0, P(H1 | A) = ,
6
1 1
P(H2 | A) = , P(H3 | A) = .
JE
3 2
Primjer 5. Iz urne koja sadrzi 5 bijelih i 3 crne kuglice izvucene su dvije kuglice.
RIM
Pokazalo se je da je prva kuglica bijela. Kolika je vjerojatnost da je i druga
kuglica bijela?
Da smo kuglice vukli jednu po jednu, odgovor bi bio jednostavan. Nakon
- preostalih 7 kuglica su 4 bijele, pa je
s to smo izvukli prvu kuglicu, medu
4
vjerojatnost da nakon toga izvucemo bijelu kuglicu jednaka .
7
IP
Ako izvlacimo odjednom dvije kuglice, pa nakon toga pogledamo boju
jedne od njih, mijenja li se ova vjerojatnost? Intuitivni je zakljucak: ne!
Trebalo bi biti svejedno jesmo li kuglice izvukli odjednom (i pogledali

zatim boju jedne od njih), ili vukli jednu po jednu! Zelimo li to dokazati,
racun ce biti sljedeci. Oznacimo hipoteze:
DN
32 3
H0 = {izvucene su dvije crne}, P(H0 ) = = ,
87 28
253 15
H1 = {izvucene su bijela i crna}, P(H1 ) = = ,
87 28
LE
54 10
H2 = {izvucene su dvije bijele}, P(H2 ) = = .
88 28
- A : otkrivena kuglica je bijela:
Realizirao se dogadaj
P(A) = P(H0 ) P(A|H0 ) + P(H1 ) P(A|H1 ) + P(H2 ) P(A|H2 )
OG
3 15 1 10 5
= 0+ + 1=
28 28 2 28 8
Trazimo vjerojatnost P(H2 |A) :
10
P(H2 ) P(A|H2 ) 4
P(H2 |A) = = 28 = .
P(A) 5 7
8
166
Primjer 6. Ako je pacijent alergican na penicilin, vjerojatnost da ce negativno reagi-
rati i na novi lijek je 0.4 . Ako on nije alergican na penicilin, vjerojatnost
negativne reakcije je 0.1 . Oko 9 % populacije alergicno je na penicilin.
Pacijent je negativno reagirao na novi lijek. Kolika je vjerojatnost da je on

alergican na penicilin?
K
-
Oznacimo sa A dogadaj:
A = { reakcija na novi lijek ce biti negativna } .
RA
-
Vjerojatnost dogadaja A cemo odrediti rabeci formulu potpune vjerojat-
nosti. Hipoteze cemo oznaciti sa H i H :
H = {pacijent je alergican na penicilin},
H = {pacijent nije alergican na penicilin}.
JE
Apriorne vjerojatnosti hipoteza su P(H) = 0.09 i P(H ) = 0.91 . Sada
imamo
P(A) = P(H)P(A | H) + P(H )P(A | H )
= 0.09 0.4 + 0.91 0.1 = 0.127.
RIM
Nakon s to je pacijent negativno reagirao na novi lijek, apriorna vjerojatnost
hipoteze H se mijenja. Po Bayesovoj formuli ona sad iznosi
P(H)P(A | H) 0.09 0.4
P(H | A) = = = 0.28.
P(A) 0.127
IP
DN
Koje su od sljedecih tvrdnji tocne, a koje netocne? Odgovori, a odgovor

obrazlozi.
1. Vjerojatnost nemoguceg dogadaja - ne postoji, jer je takav dogadaj
- nemo-
guc.
LE
2. Ako su A i B disjunktni, onda su oni nezavisni.

3. Pismo i glava imaju jednaku vjerojatnost pojavljivanja. Zato se u 10
bacanja novcica mora 5 puta pojaviti pismo i 5 puta glava.
4. Pri bacanju 8 novcica jednaka je vjerojatnost da se pismo pojavi paran
OG
kao i neparan broj puta.

5. Pri bacanju 9 novcica jednaka je vjerojatnost da se pismo pojavi paran
kao i neparan broj puta.
6. Iskustvo pokazuje da je frekvencija pojavljivanja svih brojeva na LOTU
6 od 45 jednaka, i iznosi 6/45 . Ako se broj 5 nije pojavio u prethodnih
15 izvlacenja, tad je vjerojatnost da se pojavi u sljedecem izvlacenju
veca od 6/45 .
167
3 VJEROJATNOST
Zadatci 3.5.
1. U prvoj se z ari nalaze 3 bijele i 2 crne kuglice, u ga pogode dva topa, onda s vjerojatnoscu 0.7 , a
drugoj 1 bijela i 3 crne. Izvucena je kuglica iz na ako ga pogode sva tri topa, onda s vjerojatnoscu
srecu odabrane z are. Kolika je vjerojatnost da je 0.9 . Kolika je vjerojatnost unistenja cilja?
ona bijela?
K
2. Izmedu - brojeva 1 , 2 , 3 , 4 , 5 odabire se na sre-
c u jedan broj, a od preostalih se ponovo odabire
9. Dva igraca bacaju kocku. Ako je prvi dobio veci
RA
na srecu jos jedan broj. Kolika je vjerojatnost da
je drugi broj paran? broj, kolika je vjerojatnost da je taj broj jednak
6? (Zadatak rijesi uporabom Bayesove formule.)
3. U skupini od 10 strijelaca nalaze se 4 izvrsna i 6 10. Bacamo dvije kocke, bijelu i plavu. Ako se po-
dobrih. Vjerojatnost pogotka za izvrsne strijelce javio zbroj 5, kolika je vjerojatnost da je bijela
je 0.9 , za dobre 0.7 . Iz skupine na srecu biramo kocka pala na broj 4? (Zadatak rijesi uporabom
JE
jednog strijelca. Kolika je vjerojatnost da ce on Bayesove formule.)
pogoditi metu?
11. U kutiji se nalazi 1000 kockica, od kojih su sve
4. U prvoj se z ari nalaze 4 bijele i 2 crne kuglice, u ispravne osim jedne koja na svim stranama ima
drugoj 3 bijele i 2 crne. Iz prve z are prebacimo u broj 6. Izvucena je na srecu jedna kockica i ba-
RIM
drugu jednu na srecu odabranu kuglicu. Izracu- cena cetiri puta: sva cetiri puta pala je na broj 6.
naj vjerojatnost da nakon toga na srecu odabrana Kolika je vjerojatnost da je to neispravna kocki-
kuglica iz druge z are bude bijela. ca?
5. U prvoj se z ari nalaze 2 bijele i 3 crne kuglice, u 12. U dvije od tri jednake pregrade nalaze se 2 crne i
drugoj 1 bijela i 4 crne. Iz prve z are prebacimo 2 bijele kuglice, a u trecoj 5 bijelih i 1 crna. Iz na
u drugu dvije na srecu odabrane kuglice. Izracu- srecu odabrane pregrade izvucena je bijela kug-
naj vjerojatnost da nakon toga na srecu odabrana lica. Kolika je vjerojatnost da je ona izvucena iz
IP
kuglica iz druge z are bude bijela. trece pregrade?
6. U dva snopa karata nalaze se po 52 karte sa po 4 13. U devet od deset jednakih pregrada nalaze se 2
asa. Izvucemo na srecu po jednu kartu iz svakog crne i 2 bijele kuglice, a u desetoj 5 bijelih i 1
snopa, zatim izvucene karte pomijesamo i otkri- crna. Iz na srecu odabrane pregrade izvucena je
DN
jemo jednu. Kolika je vjerojatnost da je ta karta bijela kuglica. Kolika je vjerojatnost da je ona
as? izvucena iz desete pregrade?
7. U dva snopa karata nalaze se po 52 karte, sa po 14. Bitnica ima 4 topa. Vjerojatnost pogotka prvog
4 asa. Iz jednog snopa izvucemo jednu kartu, a topa je 30 % , a ostalih triju topova 20 % . Za
iz drugog dvije. Zatim tri izvucene karte promi- unistenje cilja dovoljan je jedan pogodak. Jedan
LE
jesamo i otkrijemo jednu. Kolika je vjerojatnost od topova gadao - je dvaput i cilj je bio unisten.
da je ta karta as? - prvi top?
Kolika je vjerojatnost da je gadao
8. Cilj se gada- iz tri topa, svaki top ispaljuje jednu 15. Iz snopa od 52 karte izvucena je jedna karta. Na-
granatu. Topovi pogadaju - cilj neovisno jedan od kon toga, izvucene su jos dvije i pokazalo se da
OG
drugog s vjerojatnoscu 0.4 . Ako jedan top pogo- su obje karte pik boje. Kolika je vjerojatnost da
di cilj, on ga unistava s vjerojatnoscu 0.3 , a ako je i prva karta pik boje?
168
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
4 NIZOVI
Pojam niza 1 blizak je pojmu prebrojavanja. Rijec nizati iz koje se izvodi i rijec
niz sinonim je za brojiti po redu. U obicnom jeziku pod nizom podrazumijevamo
poredanu skupinu bilo kakvih (obicno svojstvima slicnih) objekata, poput niza
bisera, niza kuca, niza suncanih dana i slicno. Pritom imamo u vidu poredak tih
objekata; biseri su nanizani jedan za drugim (inace bismo govorili o hrpi), kuce
su oznacene i poredane svojim brojevima, a svaki dan ima svoj nadnevak.
K
RA
4.1. Pojam niza. Zadavanje niza
Ispisujuci redom elemente nekog skupa S :
JE
a1 , a2 , a3 . . .
dobivamo niz u skupu S . Tako su
2, 4, 6, 8, 10 . . .
RIM
15, 9, 3, 1, 2, 4 . . .
dva razlicita niza u skupu prirodnih brojeva.
Definicija niza
Niz u skupu S je svaka funkcija a : N S . Ona prirodnom broju

IP
n pridruzuje element an skupa S . Element an nazivamo opcim ili
n -tim clanom niza, a sam niz oznacavamo simbolom (an ) . Niz ima
beskonacno mnogo clanova:
a1 , a2 , . . . , an . . .
DN
Primjer 1. 1) Za a : N N , an = n dobivamo niz prirodnih brojeva

a1 = 1, a2 = 2, a3 = 3, a4 = 4 . . .
LE
2) Za an = 2n dobivamo niz parnih prirodnih brojeva

a1 = 2, a2 = 4, a3 = 6 . . .
Njegov opci ( n -ti) clan je broj 2n .
OG
3) Za an = 2n 1 dobivamo niz neparnih prirodnih brojeva

a1 = 1, a2 = 3, a3 = 5 . . .
Primjerice, sedamnaesti clan ovog niza je a17 = 2 17 1 = 33 .
Ako je S R , govorimo o nizu u skupu R ili krace, o nizu realnih brojeva. Mi

cemo se baviti iskljucivo nizovima kojima su clanovi brojevi.
1
Za niz se rabi i rijec slijed.
170
POJAM NIZA. ZADAVANJE NIZA 4.1
Najjednostavnije je zadati niz formulom za njegov opci clan.
Primjer 2. Odredimo nekoliko prvih clanova niza ako je

1 n+1 n
1) an = , 2) an = , 3) an = 2n , 4) an = cos .
n n+2 2
K
1 1 1 2 3 4 5 6
1) 1 , , , ... 2) , , , , ...
2 3 4 3 4 5 6 7
RA
1 1 1 1 1
3) , , , , ... 4) 0 , 1 , 0 , 1 , 0 , 1 . . .
2 4 8 16 32
JE
Primjer 3. Niz 3, 1, 4, 1, 5, 9. . . kojemu su clanovi znamenke u decimalnom prikazu
broja je dobro definiran niz kojemu ne znamo formulu za opci clan.
Isto mozemo reci i za niz prostih brojeva: 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17. . .
RIM
Zadatak 1. 1) Koliki je zbroj treceg, s estog i devetog clana niza s opcim clanom an = n2 ?
2) Koliki
an = n?
je zbroj cetvrtog, devetog i dvadesetpetog clana niza s opcim clanom
IP
Zadatak 2. Zadan je niz (an ) s opcim clanom:

1, ako je n paran broj,
an =
2n 1, ako je n neparan broj
Koliki je zbroj prvih 100 clanova ovog niza?
DN
Primjer 4. S prvih nekoliko clanova niz nije odreden.- Mi mozemo pokusati zamisliti
formulu za n -ti clan niza (kako se to radi u raznim testovima domislja-
tosti) i onda nastaviti niz, no za to nema nikakva matematicka opravdanja.
LE
Neka su napisana prva tri clana niza

1, 2, 3 . . .
1, 1, 2 . . .
1, 0, 1 . . .
OG
Pokusajte odrediti barem dva logicna nastavka ovih nizova (bez zadanog
opceg clana, niz se inace moze nastaviti na bilo koji nacin).
Konacni niz
Svako preslikavanje a : {1, 2, . . . , n} S definira konacni niz u

skupu S . Taj niz ima n clanova:
a1 , a2 , . . . , an .
171
4 NIZOVI
Nizovi zadani rekurzivnim formulama
Nizove mozemo zadavati s pomocu rekurzivnih formula, u kojima se clanovi

niza zadaju s pomocu vec prije definiranih.
K
Primjer 5. Neka je
a1 = 1, an = n an1 , n 2.
RA
Time je definiran niz
a1 = 1, a2 = 2 1 = 2, a3 = 3 2 1 = 6.
Zakljucujemo da vrijedi
an = n (n 1) . . . 2 1.
JE
Dakle, an = n! .
Primjer 6. Neka je
RIM
a0 = 1, an = 1 + a1 + . . . + an1 , n 1.
Prvih nekoliko clanova ovog niza glasi:
1, 2, 4, 8 . . .
Prvi je clan oznacen indeksom 0 , s to je cest slucaj u zadavanju nizova.
Matematickom indukcijom pokazite da vrijedi an = 2n .
IP
Primjer 7. Niz (an ) zadan je rekurzivnom formulom an+1 = an + 2n + 1 . Ako je
a1 = 2 , koliko je a55 ?
DN
Najprije danu jednakost zapisimo u obliku an+1 an = 2n + 1 . Uvrsta-

vanjem redom umjesto n brojeva od 1 do 55 dobijemo niz jednakosti:
a2 a1 = 3,
a3 a2 = 5,
LE
a4 a3 = 7,
...
a55 a54 = 109.
Zbrojimo sada sve te jednakosti pa dobijemo: a55 a1 = 3 + 5 + 7 +
OG
. . . + 109 . Kako je zbroj prvih k neparnih brojeva jednak k2 , zbroj s

lijeve strane ove jednakosti jednak je 552 1 = 3024 .
Dakle je a55 = 3026 .
Zadatak 3. Niz je zadan rekurzivnom formulom a1 = 3 , an = an1 + 5 , n 2 . Od-

redi nekoliko prvih clanova niza, napisi formulu za opci clan niza i dokazi je
matematickom indukcijom.
172
Kutak plus
POLIGONALNI BROJEVI
K
Brojevi 1, 3, 6, 10, 15, 21. . . nazivaju se trokutasti brojevi. Ako sa Tn oznacimo n -ti trokutasti broj, onda vrijedi
rekurzivna relacija T1 = 1 i Tn = Tn1 + n . Razlog ovom imenu i konstrukcija prvih nekoliko trokutastih brojeva
vidi se na slici dolje lijevo.
RA
JE
T1 T2 T3 T4 T5 K1 K2 K3 K4 K5
Brojevi 1, 4, 9, 16, 25, 36. . . nazivaju se kvadratni brojevi. Ako sa Kn oznacimo n -ti kvadratni broj, onda vrijedi
K1 = 1 i Kn = Kn1 + (2n 1) (slika gore desno). Dakako, mozemo odmah napisati eksplicitnu formulu za ove
RIM
brojeve: Kn = n2 .
- trokutastih i kvadratnih brojeva: Kn = 2Tn1 + n . Kao dokaz, moze posluziti slika dolje lijevo:
Postoji veza izmedu
Kn= n + 2Tn-1
IP
- peterokutastih i trokutastih brojeva: Pn = 3Tn1 + n . Ona se lako
Na slican nacin se moze potvrditi veza izmedu
razbire na slici broja P5 (gore desno).
DN
Formulom Sn = 4Tn1 + n definiraju se dalje s esterokutasti brojevi. Sve ove brojeve mozemo prikazati istom
formulom. Niz k -poligonalnih definiramo kao
Mnk = (k 2)Tn1 + n. ()
Tu se za k = 3 dobiju trokutasti brojevi, za k = 4 kvadratni brojevi, za k = 5 peterokutasti brojevi i td.
LE
Fermat je tvrdio da se svaki prirodni broj moze prikazati kao zbroj od najvise k k -poligonalnih brojeva. Primjerice,
svaki je prirodni broj zbroj od najvise tri trokutasta broja, ili najvise cetiri kvadratna broja. Fermatov dokaz nikad nije
-
pronaden. Za k = 4 dokaze su dali Jacobi, Euler i Lagrange (1772). Slucaj k = 3 dokazao je Gauss (1796).
Opceniti teorem dokazao je Cauchy (1813).
OG
1. Dokazi da je Kn = n2 = 1 + 3 + 5 + . . . + (2n 1) .
2. Dokazi da vrijedi Tn = 12 n(n + 1) .
3. Dokazi da vrijedi Mnk = 12 n[(k 2)n k + 4] .
4. Napisi sve peterokutaste brojeve manje od 100.
5. Napisi sve s esterokutaste brojeve manje od 100.
6. Provjeri Fermatov teorem za slucaj k = 3 i sve brojeve manje od 100.
7. Provjeri Fermatov teorem za slucaj k = 4 i sve brojeve manje od 100.
173
4 NIZOVI
Graficko
predocavanje
nizova
Niz graficki predocavamo na dva nacina. Prvi se zasniva na tome da je niz funkcija
definirana u prirodnim brojevima, pa joj vrijednosti mozemo ucrtavati u koordinat-
nom sustavu.
Graficki prikaz niza. Prikaza-
a n nn
K
1 2 no je prvih nekoliko c lanova
2
niza an = n/2n . Crtice koje
RA
spajaju c lanove niza pomazu
u njegovom laksem uocavanju
i sugeriraju da je niz mozda
tek restrikcija vrijednosti re-
1 2 3 4 5 6 7 8 alne funkcije u prirodnim bro-
jevima.
JE
Druga mogucnost prikazivanja nizova jest da naznacimo njihov polozaj na brojev-
nom pravcu. Taj je nacin manje ocit, ali se rabi u situacijama kad niz tek naznacuje
tocke u kojima c e biti definirana neka druga funkcija, ili kad sugerira gomilanje
clanova niza oko nekog broja.
RIM
a5 a4 a3 a1 a2 Niz realnih brojeva iz gornjeg

primjera. Clanovi niza opa-
0 1 3 1 1
4 8 2 daju prema nuli.
IP
Zadatci 4.1.
3. Napisi prvih pet clanova niza (an ) ako je:
1.
DN
Napisi prvih pet clanova niza (an ) ako mu je prvi

clan 1) an = n ; 2) an = n2 + n ;
1) 6, a svaki sljedeci veci za 3; 3) an = log 0.1n ; 4) an = log2 n ;
2) 2, a svaki sljedeci veci tri puta; 2 n
3) 21, a svaki sljedeci manji za 6; 5) an = sin n ; 6) an = cos .
3
LE
4) 40, a svaki sljedeci dvaput manji.

4. Napisi prvih pet clanova niza (an ) kojem je opci
clan an :
2. Napisi prvih pet clanova niza (an ) kojem je opci n n
clan an zadan formulom:
1) an = k; 2) an = k(k + 1) ;
OG
n1
1) an = 2n 3 ; 2) an = ; k=1 k=1
n+1 n n
1 k
1 n 3) an = ; 4) an = .
3) an = 3 + (1)n ; 4) an = 1 + ; k(k + 1) k+1
n k=1 k=1
1
5) an = ; 6) an = 1 + (1)n ; 5. Napisi prvih pet c lanova niza zadanog opcim cla-
n!
nom
(1)n +(1)n1
7) an = n(n + 1) ; 8) an = . 1) an = 2n 1 ; 2) an = 3n ;
2
n+1
3) an = 1 + (1)n ; 4) an = ;
n
174
1 n 1 1
5) an = 1 + ; 6) an =1+ +...+ . 9. Zapisi prvih deset clanova niza (an ) ciji je opci
n 1! n! clan zadan na sljedeci nacin:

1n
, za neparne n,
6. Povezite niz s njegovim grafom 1) an = 2
a) b) n,

za parne n;
3
2
0, n = 3k,
K
2 1/2
1 2) an = 1, n = 3k 1,
1 3 5 7
0 1 2 3 4 5 6 7 8 0 2 4 6 8 2, n = 3k 2, k N.
RA
-1
-2 -1/2 10. Zadan je niz (an ) :

4n 1, ako je n neparan broj,
c) d) an =
1, ako je n paran broj
3
Koliki je zbroj prvih 100 clanova ovog niza?
JE
2 1
1
11. Odredi jednostavno pravilo u formiranju sljede-
0 1 2 3 4 5 6 7 8 0 1 2 3 4 5 6 7 8
c ih nizova i napisi n -ti clan an niza kojemu prvih
-1
nekoliko clanova glasi:
-2 -1
RIM
1 2 3 4
e) f) 1) , , , ,...;
2 3 4 5
3 2) 2, 3, 5, 9, 17, . . . ;
1 2 3) 2, 6, 12, 20, 30, . . . ;
1
0
1
2
3
4
5
6
7
8 0 1 2 3 4 5 6 7 8
4) 1, 1, 1, 1, 1, . . . ;
-1 1 1 1 1
5) 1, , , , ,...;
IP
-1 -2 3 7 15 31
6) 2, 9, 28, 65, 126, . . . ;
3n (1)n 2
1) ; 2) ; 3) ; 4 6 8
n+1 n n+1 7) 2, , , , . . . ;
3 5 7
2n 5 7 9 11
DN
4) (1)n ; 5) ; 6) ( 12 )n . 8) 3, , , , , . . . .
n! 3 5 7 9
7. Skicirajte vrijednosti prvih s est clanova sljedecih

nizova
12. Koliki je umnozak s estog, dvanaestog
i osamna-
LE
1) an = 12 n ; 2) an+1 = 12 an , a1 = 8 ; estog clana niza ciji je opci clan an = n?

3n n(n + 1)
3) an = ; 4) an = . 13. Koliki je zbroj cetvrtog, petog i s estog clana niza
n+1 16 s opcim c lanom an = (1)n n1 ?
OG
14. Odredi zbroj prvih pet clanova niza (an ) s parnim

8. Izracunaj: indeksima, ako je an = n (1)n 2n1 .
5
7
15. Odredi zbroj prvih pet clanova niza (an ) s nepar-
1) k(k + 1) ; 2) (1) (k + 1) ; nim indeksima, ako je an = n (1)n 2n1 .
k=1 k=1
6
1
16. Opci clan niza je an = (1)n+1 n . Odredi
3) . aritmeticku sredinu prvih 100 clanova ovog niza.
k!
k=1
175
4 NIZOVI
17. Odredi mogucu rekurzivnu formulu za sljedece 27. U nizu (an ) je a1 = k , a za n > 1 vrijedi
nizove i ispisi naredna dva clana tih nizova. 1
an+1 = . Postoji li u tom nizu jos neki
1) 5, 9, 17, 33, 65,. . . ; an + 1
clan jednak k ?
2) 4, 7, 11, 16, 22,. . . ;
3) 2, 1, 3, 4, 7, 11,. . . ; 28. Odredi prva tri clana niza a , b , c , 1 , 0, 1, 1,
4) 1, 2, 6, 15, 31, 56,. . . . 2, . . . , ako je svaki c lan niza jednak zbroju dvaju
prethodnih clanova.
K
18. Napisi prvih pet clanova niza (an ) zadanog re- 29. Ako je a1 = 5 , an+1 = an + 3 , n N , tada je
kurzivnim formulama: an = 3n + 2 za sve n N . Dokazi!
RA
1) an = an1 + 1 , a1 = 1 ;
2) an = an1 + n , a1 = 1 ; 30. Zadan je niz (an ) , a1 = 1 , an+1 = an + 8n .
a + an2 Dokazi da je opci clan ovog niza an = (2n 1)2 .
3) an = n1 , a1 = 1 , a2 = 2 ;

2 31. Dokazi; ako je a1 = 1 i an = 2an1 +3 , n 2 ,
4) an = an1 an2 , a1 = 1 , a2 = 2 . tada je opci clan tog niza an = 2n+1 3 .
JE
19. Napisi prvih pet clanova niza (an ) ako je: 32. Ako je a1 = 8 , an+1 = 12 an , n N , dokazi da
1) a1 = 1 , an+1 = 2an n , n 1 ; je onda an = 16 2n za sve n N .
2) a1 = 3 , an = n2 + 2an1 , n 2 ; 1
RIM
33. Provjeri da je opci clan niza (an ) , a1 = ,
3) a1 = 1 , an = a1 + a2 + . . . + an1 , n 2 ; 2
1
4) a1 = a2 = 1 , an = a2n1 nan2 , n 3 ; an+1 = , n 1 , zadan formulom
2 an
5) a1 = a2 = 1 , an = an1 + an2 , n 3 . n
an = .
n+1
20. Dan je niz (an ) pri cemu je a1 = 1 , a za sve n >
n 34. Provjeri da je opci clan niza (an ) , a1 = 12 ,
IP
1 je an = . Izracunaj a1 a2 a3 . . . a100 .
an1 2
an+1 = , n 1 , zadan formulom
3 an
21. U nizu (an ) je a1 = 2, a2 = 3 a za sve n > 2 3 2n1 2
je an = an1 an+1 . Odredi a1 000 . an = .
3 2n1 1
DN
22. U nizu (an ) je a1 = 1, a2 = 2 a za sve n 1 an1

a 35. Provjeri da je zapisom a1 = 1 , an = ,
je an+2 = n+1 . Odredi a777 . 1 + an1
an 1
n 2 , zadan niz s opcim c lanom an = .
n
23. Ako je an = 2n opci clan niza (an ) , dokazi
LE
da tada za svaka tri uzastopna clana niza vrijedi 36. Ako je a1 = 1 i an = 2an1 + 3 , n 2 , pokazi
an+2 + 2an = 3an+1 . da vrijedi an = 2n+1 3 .
24. Opci clan niza (an ) zadan je formulom an =
7n + 3 . Isti niz zapisi rekurzivnom relacijom.
OG
25. Ako je opci clan an niza (an ) zadan sa an =

5 2n , n N , kako glasi zapis istog niza re-
kurzivnom relacijom?
26. Niz (an ) ima sljedece svojstvo: Ako su m i

n bilo koja dva uzastopna c lana niza, onda je
sljedeci clan jednak razlici n m . Neka je
a1 = a, a2 = b . Koliki je zbroj prvih 66 clanova
niza?
176
NIZ
ARITMETICKI 4.2
4.2. Aritmeticki
niz
Koje je svojstvo zajednicko sljedecim nizovima:
1, 2, 3, 4, 5 . . . 4, 6, 8, 10, 12 . . .
K
8, 5, 2, 1, 4 . . . 100, 90, 80, 70, 60 . . .?
RA
Aritmeticki niz
Niz je aritmeticki ako je razlika bilo kojeg clana i clana ispred njega
stalna i iznosi d :
an an1 = d, n 2.
JE
Broj d naziva se razlika (diferencija) aritmetickog niza.

Clanovi aritmetickog niza vezani su rekurzivnom formulom
RIM
an = an1 + d, n 2. (1)
-
Da bi niz bio odreden, dovoljno je da znamo prvi clan niza a1 i broj d . Nekoliko
prvih clanova niza su
a1 , a1 + d, a1 + 2d . . .
Primjerice, ako je a1 = 5 i d = 3 , dobivamo niz brojeva 5, 2, 1, 4, 7 . . .

IP
U nizu 8, 5, 2, 1, 4 . . . je a1 = 8 i d = 3 .
Primjer 1. Ispisimo nekoliko prvih clanova aritmetickog niza ako je zadan prvi clan
DN
i razlika niza.
a1 d a1 a2 a3 a4 a5
2 3 2 5 8 11 14
2 3 2 1 4 7 10
LE
7 2 7 5 3 1 1
7 2 7 9 11 13 15
OG
Zadatak 1. Prepisite tablicu u biljeznicu i popunite kucice u sljedecim primjerima aritmetic-

kog niza. Primijetite da je dovoljno zadati bilo koja dva clana niza:
a1 a2 a3 a4 a5 a6
3 1
11 19 27
5 11
3 9
177
4 NIZOVI
O podrijetlu imena
Zbog cega se ovaj niz naziva aritmetickim? Iz an an1 = an+1 an slijedi

an+1 + an1
an = .
2
Svaki clan aritmetickog niza (osim prvog), aritmeticka je sredina dvaju susjednih
K
clanova. Odatle nizu ime.
RA
Opci clan
aritmetickog
niza
- iz
Formula za opci clan aritmetickog niza lako se odreduje
a2 = a1 + d,
JE
a3 = a2 + d = a1 + 2d,
a4 = a3 + d = a1 + 3d,
..
.
RIM
an = an1 + d = a1 + (n 1)d.
Opci c lan aritmetickog niza
Aritmeticki niz s prvim clanom a1 i razlikom d ima opci clan

an = a1 + (n 1)d. (2)
IP
Primjer 2. Dan je aritmeticki niz 14, 11, 8, 5, 2 . . .
DN
1) Odredi opci clan ovoga niza.

2) Je li broj 105 clan ovog niza?
3) Koliko je u tom nizu clanova za koje je |an | < 30 ?
1) Prvi clan niza je a1 = 14 , razlika niza iznosi d = 3 . Taj je niz

LE
padajuci. Njegov je opci clan jednak

an = a1 + (n 1)d = 14 + (n 1) (3) = 3n + 17.
122
2) Iz jednadzbe 105 = 3n + 17 slijedi n = , a to nije cijeli broj.
OG
3
Dakle 105 nije clan ovog aritmetickog niza.
3) Iz uvjeta | 3n + 17| < 30 slijedi 30 < 3n + 17 < 30 , odnosno

47 < 3n < 13 . Taj sustav nejednakosti zapisimo u obliku
13 47
<n< .
3 3
Kako je n prirodan broj, rjesenje je n = 1, 2, 3, . . . , 15 . U tom su
nizu dakle prvih 15 clanova po apsolutnoj vrijednosti manje od 15.
178
NIZ
ARITMETICKI 4.2
Zadatak 2. Koji je po redu prvi pozitivni clan aritmetickog niza
27 21 9
, 6, , . . .?
4 4 2
Zbroj prvih n clanova

niza
K
U mnogim primjenama aritmetickog niza nije nam vazan samo njegov opci clan,
vec i zbroj prvih nekoliko njegovih clanova. Zbrajajuci redom njegove clanove
RA
dobit cemo novi niz, na sljedeci nacin:
S1 := a1 ,
S2 := a1 + a2 ,
S3 := a1 + a2 + a3 ,
JE
..
.
Sn := a1 + . . . + an .
Broj Sn jednak je zbroju prvih n clanova aritmetickog niza. On se naziva n -ta
RIM
parcijalna suma aritmetickog niza, a niz (Sn ) naziva se niz parcijalnih suma.
Odredimo formulu za zbroj Sn .
Primijetimo da prvih n clanova aritmetickog niza

a1 , a2 , . . . , an1 , an ,
napisanih u suprotnom poretku:
IP
an , an1 , . . . , a2 , a1
ponovno cini aritmeticki niz, kojem je prvi clan an , a razlika d . Pogledajmo
na primjeru nizova:
DN
5, 8, 11, 14, 17, 20

20, 17, 14, 11, 8, 5
Zato se Sn moze napisati na dva nacina:
Sn = a1 + (a1 + d) + (a1 + 2d) + . . . + [a1 + (n 1)d],
LE
Sn = an + (an d) + (an 2d) + . . . + [an (n 1)d].

Zbrajajuci ove jednakosti dobit cemo
2Sn = n(a1 + an ).
OG
Zbroj prvih n c lanova aritmetickog niza
Zbroj prvih n clanova aritmetickog niza dan je formulom:

n
Sn = (a1 + an ). (3)
2
Iskoristimo li (2), mozemo napisati i
n(n 1)
Sn = na1 + d.
2
179
4 NIZOVI
Primjer 3. Zbroj prvih n prirodnih brojeva dan je formulom

n(n + 1)
1 + 2 + 3 + ... + n = , (4)
2
a zbroj prvih n neparnih brojeva formulom
K
1 + 3 + 5 + . . . + (2n 1) = n2 . (5)
RA
U prvom slucaju je a1 = 1 , an = n , a u drugom a1 = 1 , an = (2n 1) .
Uvrstavanjem u (3) dobivamo trazeni izraz.
JE
Primjer 4. Zbroj prvih deset clanova aritmetickog niza jednak je 60, zbroj prvih dva-
deset clanova iznosi 320. Koliki je zbroj prvih trideset clanova toga niza?
Iz uvjeta S10 = 60 i S20 = 320 slijedi sustav jednadzbi 5(a1 + a10 ) = 60

i 10(a1 + a20 ) = 320 . Raspisemo li brojeve a10 i a20 prema formuli
RIM
an = a1 + (n 1)d , taj sustav mozemo zapisati u obliku 2a1 + 9d = 12
i 2a1 + 19d = 32 .
Rijesimo ga i dobijemo a1 = 3 , d = 2 .
Konacno je S30 = 15(a1 + a30 ) = 15(3 + 55) = 15 52 = 780 .

IP
Zadatak 3. U aritmetickom nizu je 20 clanova. Zbroj onih na parnim mjestima je 280, a onih
na neparnim 260. Odredi opci clan ovoga niza.
DN
Primjer 5. - 4 metra, a svake sljedece sekunde

Tijelo pri padu u prvoj sekundi prijede
prevaljeni put se povecava za 8 metara. Koliko dugo ce tijelo padati s
visine od 1000 metara?
LE
Neka je Sn prevaljeni put tijela nakon n sekunda. Taj se put moze dobiti
kao zbroj aritmetickog niza
Sn = 4 + 12 + 20 + . . . + [4 + (n 1) 8]
OG
Zbroj clanova ovog niza je

[4 + 4 + 8(n 1)]n
Sn = = 4n2 .
2
Trebamo odrediti najmanji n za koji je ispunjeno
4n2 > 1000.

Odavde dobivamo n > 250 = 15.81 . . . Tijelo ce udariti u tlo u 16.
sekundi pada.
180
NIZ
ARITMETICKI 4.2
Interpolacija aritmetickog
niza
Poznajemo li dva uzastopna clana aritmetickog niza, njihovim oduzimanjem do-

- Tu razliku mozemo izracunati ako su
bit cemo razliku niza, cime je niz odreden.
nam poznata ma koja dva clana niza, ne nuzno uzastopna.
-
Problem odredivanja clanova niza u tom se slucaju naziva interpolacija. Ime
K
dolazi odatle s to izmedu- zadanih clanova niza moramo interpolirati (umetnuti)
nekoliko clanova niza tako da on bude aritmeticki. Postavimo problem.
RA
Izmedu- dvaju zadanih brojeva a i b treba interpolirati r brojeva tako da dobiveni
niz bude aritmeticki, u kojem je a prvi, a b posljednji clan niza.
Neka je a1 = a prvi clan dobivenog niza, a an = b njegov posljednji clan.

Clanova niza ima ukupno n = r + 2 . Stoga je
JE
an = a1 + (n 1)d = b = a + (r + 1)d,
odakle dobivamo
ba
d= . (6)
r+1
RIM
Primjer 6. - 6 i 15 umetni osam brojeva koji ce s dva zadana ciniti deset
Izmedu
uzastopnih clanova aritmetickog niza.
1) Koliki je zbroj svih clanova niza?
2) Odredi sve cjelobrojne clanove niza.
IP
U tome je nizu ukupan broj clanova 10, pa imamo a1 = 6 , a10 = 15 .
Zbroj svih clanova mozemo odrediti na temelju samo tih podataka:
10
S = (a1 + a10 ) = 45.
DN
7
Buduci da je a10 = a1 + 9d , odnosno, 15 = 6 + 9d , dobivamo d =
3
te imamo sljedeci niz:
LE
11 4 10 17 31 38
6, , , 1, , , 8, , , 15.
3 3 3 3 3 3

Cetiri clana ovog niza su cijeli brojevi.
OG
Zadatak 4. Ivica je odlucio ustedjeti za polovni automobil. Prvi je mjesec odvojio 2100 kn.
On kani tijekom jedne godine povecavati mjesecni iznos s tednje za istu svotu,
tako da na kraju godine skupi oko 35 000 kuna. Koliko mora odvojiti tijekom
drugog mjeseca? Koliki ce taj iznos biti posljednjeg mjeseca s tednje?
181
4 NIZOVI
K
1. Aritmeticki niz mora imati barem tri clana.
2. Razlika d aritmetickog niza mora biti pozitivan broj.
RA
3. Zbroj prvih n clanova aritmetickog niza veci je od n -tog clana
tog niza.
JE
4. Niz an = n je aritmeticki.
5. U bilo kojem aritmetickom nizu vrijedi an = 12 (an2 + an+2 ) .
RIM
6. Ako je neki clan aritmetickog niza negativan, onda je i sljedeci clan
negativan.
7. Ako su dva uzastopna clana aritmetickog niza razlicitih predznaka, onda

je njegova razlika negativna.
IP
Kutak plus
DN
LJETNA POZORNICA
Oblik teatra na otvorenom dan je na slici: ono je nacinjeno u obliku
-
dijela kruznog isjecka. Gledaliste mu je izradeno u formi stepe-

nista u kojem su ucrtana sjedista. Sirina jednog sjedista je 55 cm.
LE
Naznacene su mjere, udaljenost od gledalista do pozornice, duljina

gledalista te duljine prvog i posljednjeg reda.
1. Od koliko se redova sastoji gledaliste?
2. Koliko sjedista ima u prvom redu, a koliko u posljednjem redu?

OG
3. Koliko sjedista ima u ostalim redovima?
4. Koliko je ukupni broj sjedista u teatru?
5. Kolika je povrsina cijelog teatra?
182
NIZ
ARITMETICKI 4.2
Zadatci 4.2.
1. Je li neki od sljedecih nizova aritmeticki? Ako 12. Dokazi da je niz (an ) s opcim clanom an arit-
jest, napisi mu sljedeca dva clana: meticki:
1) 1, 2, 3, 4, . . . ; 2) 2, 4, 8, 16, . . . ; 3n + 2
1) an = 2n 7 ; 2) an = .
5
K
3) 4, 2, 0, 1, . . . ; 4) 3, 3, 3, 3, . . . ;
5) 6, 0, 6, 0, . . . ; 6) 12, 6, 0, 6, . . . . 13. Je li broj 132 clan aritmetickog niza 7 , 12 ,. . . ?
Je li broj 181 clan aritmetickog niza 1 , 4 ,. . . ?
RA
2. Koji od sljedecih aritmetickih nizova ima vecu
sumu prvih 10 clanova? 14. Tijelo koje se giba niz kosinu prevalilo je u prvoj
1) 100, 105, 110, . . . ; sekundi put od 2 m, a u svakoj sljedecoj 1.5 m vise
nego u prethodnoj. Koliki je put tijelo prevalilo
2) 1000, 750, 500, . . . ? nakon 10 sekundi?
3.
JE
U nizu 51 , 48 , 45 ,. . . odredi prvi clan s nega- 15. Na dubini od 25 m prosjecna temperatura Zem-
tivnim predznakom. lje je 9 C , a nakon toga na svaka 33 m dubine
4. Odredi prvi pozitivni clan aritmetickog niza 3 , raste za 1 C . Na kolikoj se dubini nalazi izvor
termalne mineralne vode temperature 70 C ?
44 , 43 ,. . . .
15 15
RIM
16. Niz (an ) je aritmeticki niz.
5. Koliko je prirodnih brojeva manjih od 500 koji su 1) Ako je a6 = 16 , a8 = 22 , odredi a10 .
djeljivi s 11 a nisu djeljivi s 112 ?
2) Ako je a11 = 18 , a13 = 8 , odredi a9 .
6. Koliko je prirodnih brojeva manjih od 500 koji su 3) Ako je a7 = 5 , a32 = 70 , koliki je a11 ?
djeljivi s 11 ili s 13 (ili s oba ta broja). 4) Ako je a5 = 2 , a40 = 142 , koliki je a13 ?
7. Koliki je zbroj svih prirodnih brojeva manjih od 5) Ako je a4 = 1 , a332 = 2 , odredi a168 .
IP
5 000, a djeljivih s 19?
17. Odredi aritmeticki niz ako je:
8. Je li niz s opcim c lanom an = 16 3n aritmetic- 1) a1 + a7 = 42 , a10 a3 = 21 ;
ki? Koliki je zbroj njegovih prvih 100 clanova?
2) a5 + a11 = 0.2 , a4 + a10 = 2.6 ;
DN
9. Koliko clanova aritmetickog niza 9, 15, 21,. . . trebamo 3) a1 + a5 = 24 , a2 a3 = 60 ;

zbrojiti da suma bude veca od 560? 4) a2 + a3 + a4 = 3 , a1 a4 = 20 ;
10. Zapisi, koristeci znak sumacije, zbroj prvih n 5) a2 + a3 + a4 + a5 = 34 , a2 a3 = 28 ;
clanova nizova 6) a23 + a27 = 122 , a1 + a7 = 4 .
1) 3, 9, 15, 21,. . . ;
LE

2) 32 , 34 , 38 , 16
3 .... 18. Odredi
nepoznanicu
x tako da tri broja: x,
5x + 4 i 12x + 13 budu uzastopni clanovi
aritmetickog niza.

19.
Odredi nepoznanicu x tako da brojevi x + 1 ,
OG

11. Napisi prvih pet clanova aritmetickog niza ako 5x + 9 i 12x + 25 budu tri uzastopna clana
je: aritmetickog niza.
1) a1 = 12 , d = 34 ; 1 1 1
20. Dokazi da su brojevi , ,
log3 2 log6 2 log12 2
2) a1 = 45 , d = 0.2 ; tri uzastopna clana aritmetickog niza.
3) a1 = 202 , d = 32 ; 21. Za koje su realne vrijednosti broja x brojevi
log 2 , log(2x 1) , log(2x + 3) tri uzastopna
4) a1 = 1 35 , d = 0.125 . clana aritmetickog niza?
183
4 NIZOVI
22. Za koji su x brojevi 1 + sin x , sin2 x , 1 + sin 3x 37. U sljedecoj tablici zadana su tri podatka o arit-
uzastopni clanovi nekog aritmetickog niza? metickom nizu. Izracunaj preostala dva.
23. Brojevi 1 , x , y uzastopni su clanovi aritmeti- n d a1 an Sn
c kog niza. Odredi x i y ako je x2 2 = 2y .
1) 5 4 54
24. Koliki je deveti clan aritmetickog niza ako je 2) 14 5 86
zbroj trostrukog treceg i s esterostrukog dvana-
K
estog jednak 81? 3) 4 99 1030
25. Odredi deseti clan aritmetickog niza, u kojem je 4) 18 3 4
RA
zbroj trostrukog petog i peterostrukog trinaestog 5) 4 4 180
jednak 88.
6) 15 12 135
26. Zbroj triju uzastopnih clanova aritmetickog ni- 7) 28 6 62
za iznosi 33 . Njihov je umnozak jednak 1287 .
Odredi te brojeve. 8) 2 10 18
JE
27. Zbroj prvih triju clanova aritmetickog niza iznosi 9) 21 155 945
27, a zbroj njihovih kvadrata jednak je 275. Koji 10) 16 4 1440
je to niz?
38. U aritmetickom nizu je 12 clanova. Zbroj onih
RIM
na parnim mjestima je 186, a onih na neparnim
156. Kolika je razlika niza?
28. Cetiri broja cine aritmeticki niz, a njihov je zbroj
20. Zbroj njihovih reciprocnih vrijednosti iznosi 39. U nekom je aritmetickome nizu a1 + a3 + a5 +
25 . Koji su to brojevi? . . . + a11 = 72 . Koliko je a1 + a6 + a11 ?
24
29. Zbroj cetiriju brojeva s to cine aritmeticki niz jed- 40. Zbroj prvih n clanova aritmetickog niza iznosi
IP
nak je 1, a zbroj njihovih kubova iznosi 0.1 . Koji 750. Ako je prvi clan niza 64, a razlika niza
su to brojevi? d = 2 , koliki je n ?

30. Cetiri pozitivna broja uzastopni su clanovi arit- 41. Koliko clanova ima aritmeticki niz ako je a2 +
metickog niza s razlikom 2. Umnozak tih brojeva a4 + . . . + a2n = 126 , a2 + a2n = 42 ?
DN
jednak je 19 305. Koji su to brojevi?

42. Broj clanova aritmetickog niza je paran. Razlika

31. Clanovi aritmetickog niza su cijeli brojevi. Doka- zbroja clanova na parnim i neparnim mjestima iz-
z i da je umnozak c etiriju uzastopnih clanova niza nosi 6. Ako je posljednji clan niza veci od prvog
uvecan za cetvrtu potenciju razlike niza, kvadrat za 10.5 , koliko clanova ima ovaj niz?
cijelog broja.
LE
43. U aritmetickom je nizu am+n = A i amn = B .

32. Krajnji clanovi aritmetickog niza od 7 clanova Odredi am i an .
jednaki su 11 i 35. Koliko clanova ima niz ciji su
krajnji clanovi 38 i 13 ako su cetvrti clanovi ovih 44. Dokazi da je svaki clan aritmetickog niza, pocev-
nizova jednaki? s i od drugog, aritmeticka sredina dvaju clanova
OG
33. Dan je niz prirodnih brojeva vecih od 1 koji ni- koji su od njega jednako udaljeni.
su djeljivi niti s 2 niti s 3: 5, 7, 11, 13, 17,. . . . 45. Dokazi da je u svakom aritmetickom nizu am +
Napisi opci clan tog niza. an = ap + aq ako i samo ako je m + n = p + q .
34. Zbroj 7. i 15. clana aritmetickog niza jednak je
18. Odredi 11. clan ovog niza. 46. Pokazi da je aritmeticka sredina prvog i posljed-
njeg clana aritmetickog niza jednaka aritmetickoj
35. Ako je zbroj 2. i 10. clana aritmetickog niza sredini svih njegovih clanova.
jednak 12, koliki je zbroj 4., 6. i 8. clana?
47. U aritmetickom nizu a1 , a2 , a3 ,. . . je a4 + a8 +
36. Koliki je zbroj prvih 17 clanova aritmetickog niza a12 + a16 = 224 . Odredi S19 .
ciji je deveti c lan jednak 35?
184
NIZ
ARITMETICKI 4.2
48. Odredi zbroj prvih 20 clanova aritmetickog niza 62. Zadan je niz (an ) tako da je an+1 = an + 1 ,
ako je a6 + a9 + a12 + a15 = 20 . a1 = 2 . Odredi zbroj prvih 100 clanova niza.
49. Koliko je a1 + a6 + a11 + a16 ako je niz a1 , a2 , 1 1
a3 ,. . . aritmeticki te vrijedi a1 + a4 + a7 + . . . + 63. U aritmetickom je nizu an = , am = . Od-
m n
a16 = 147 ? redi zbroj prvih mn njegovih clanova.
64. Odredi zbroj prvih m + n clanova aritmetickog
K
niza ako je am = n , an = m .
50. U aritmetickom je nizu zbroj treceg i sedmog cla- 65. Koji je clan aritmetickog niza 20, 18, 16,. . . jed-
RA
na jednak 10. Odredi zbroj prvih devet clanova nak jednoj osmini zbroja svih prethodnih c lano-
tog niza. va?
51. Rijesi jednadzbu: 52 54 56 52x = (0.04)28 . 66. U kojem je aritmetickom nizu zbroj n prvih cla-
52. Rijesi jednadzbe: nova jednak 19 zbroja prvih 3n clanova?
JE
1) 2 + 5 + 8 + . . . + x = 155 ; 67. U aritmetickim nizovima 17, 21, 25, 29,. . . i
2) 1 5 11 . . . x = 207 ; 16, 21, 26, 31,. . . ima jednakih clanova. Ako
3) x1+x3+ . . . +x27 = 70 ; redom ispisemo te c lanove, oni ce c initi novi niz.
Odredi zbroj prvih 100 clanova tog niza.
x1 x2 1
4) + + ... + = 3.
RIM
x x x 68. Ako je zbroj prvih 3n prirodnih brojeva za 150
veci od zbroja prvih n prirodnih brojeva, koliki
53. Koliko pozitivnih clanova ima niz 105 , 98 , 91 , je zbroj prvih 4n prirodnih brojeva?
84 ,. . . ?
Koliko clanova ovog niza valja zbrojiti kako bi 69. U aritmetickom nizu (an ) zbroj prvih n clanova
zbroj bio jednak nuli? jednak je Sn = 2n + 3n2 za svaki n N . Kako
54. Izracunaj zbroj prvih 200 neparnih prirodnih bro- glasi opci clan niza?
IP
jeva koji pri dijeljenju s 3 daju ostatak 1. 70. Za svaki n N zbroj Sn prvih n clanova arit-
55. Zbroj prvih pedeset clanova aritmetickog niza metickog niza jednak je Sn = 4n2 3n . Odredi
jednak je 200, a zbroj sljedecih 50 iznosi 2700. opci clan niza.
Odredi ovaj niz.
71. Ako je zbroj prvih n clanova aritmetickog niza
DN
56. Razlika aritmetickog niza s konacnim brojem cla- jednak 4n2 , odredi deseti clan tog niza.
nova jednaka je 2, a njegov zbroj iznosi 28. Prvi
clan jednak je broju clanova niza. Koji je to niz? 72. Odredi opci clan aritmetickog niza u kojem je
zbroj prvih n clanova tri puta veci od kvadrata
57. Zbroj prvih triju clanova aritmetickog niza jed- broja tih clanova.
nak je 15, zbroj posljednjih triju jednak je 78, a
LE
zbroj svih c lanova niza iznosi 155. Odredi taj 73. Odredi aritmeticki niz u kojem je a5 = 18 , a
niz. Sn = 14 S2n .
58. Zbroj prvih cetiriju clanova aritmetickog niza jed-
nak je 68,zbroj posljednjih cetiriju 36 . Ako je
OG
zbroj svih c lanova niza jednak 68, odredi taj niz.

- 1 i 1.3 treba umetnuti pet brojeva koji ce s
74. Izmedu
59. Koliki je zbroj prvih trinaest clanova aritmetickog dvama zadanima c initi sedam uzastopnih clanova
niza ako je zbroj njegovih prvih s est clanova s
rastuceg aritmetickog niza.
parnim indeksima jednak 90?
75. Izmedu - 7 i 35 treba umetnuti s est brojeva koji ce
60. Za n = 1, 2, . . . , 10 neka je An zbroj prvih 40
clanova aritmetickog niza s prvim c lanom n i raz- sa zadanim dvama ciniti osam uzastopnih clanova
likom 2n 1 . Koliko je A1 + A2 + . . . + A10 ? aritmetickog niza.
76. Koliko brojeva treba umetnuti izmedu - 2 i 16 da
61. Odredi zbroj svih negativnih brojeva koji su cla-
novi niza (an ) , an = 1.5n 48 . bi se dobio aritmeticki niz c iji je zbroj 180?
185
4 NIZOVI
4.3. Geometrijski niz

Koje je svojstvo zajednicko sljedecim nizovima:
3, 6, 12, 24, 48 . . . 2, 6, 18, 54, 162 . . .
K
2 2
18, 6, 2, , . . . 1, 2, 4, 8, 16 . . .?
3 9
RA
U aritmetickom je nizu razlika svakih dvaju susjednih clanova konstantna. Ovdje
vidimo primjere nizova u kojima je kolicnik dvaju uzastopnih clanova konstantan.
Opci clan tih nizova (an ) zadovoljava rekurzivnu formulu
an = q an1 .
JE
Cijelo ce poglavlje nalikovati prethodnom, kako bismo istaknuli zajednicku ideju
u definiciji ovih dviju vrsta nizova.
Geometrijski niz
RIM
Niz je geometrijski ako je omjer svakog clana i clana ispred njega
stalan:
an
=: q. (1)
an1
Broj q naziva se kvocijent ili kolicnik geometrijskog niza.
IP
Kolicnik niza ne moze biti 0, jer je onda definicija besmislena. Ako je q = 1 ,
onda je an = an1 za svaki n i niz je konstantan.
DN
Primjer 1. Ispisimo nekoliko prvih clanova geometrijskog niza ako je zadan prvi clan
i kvocijent niza.
a1 q a1 a2 a3 a4 a5
LE
3 2 3 6 12 24 48
8 12 8 4 2 1 1
2
70 0.1 70 7 0.7 0.07 0.007
OG
Zadatak 1. Prepisite tablicu u biljeznicu i popunite kucice u sljedecim primjerima geometri-

jskog niza.
a1 a2 a3 a4 a5 a6
2 5
4 6
6 8
186
GEOMETRIJSKI NIZ 4.3
O podrijetlu imena
Zbog cega se ovaj niz naziva geometrijskim? Vrijedi

an a
= q = n+1 .
an1 an
Ako su clanovi niza pozitivni, onda slijedi
K

an = an+1 an1 .
Svaki clan geometrijskog niza (osim prvog) geometrijska je sredina dvaju svojih
RA
susjednih clanova. Odatle nizu ime.
Opci clan
geometrijskog niza
JE
- iz
Formula za opci clan geometrijskog niza lako se odreduje
a2 = a1 q,
a3 = a2 q = a1 q2 ,
RIM
a4 = a3 q = a1 q3 .
Indukcijom dobivamo:
Opci c lan geometrijskog niza
Geometrijski niz s prvim clanom a1 i kvocijentom q ima opci clan

IP
an = a1 qn1 . (2)
DN
Primjer 2. Za a1 = 1 i q = 2 geometrijski niz glasi

1, 2, 4, 8 . . .
Njegov n -ti (opci) clan je
an = a1 qn1 = 2n1 .
LE
Zadatak 2. Kolicnik geometrijskog niza jednak je 3, a zbroj prva cetiri clana iznosi 80.
OG
Odredi 5. clan niza.
Primjer 3.
Cetiri su broja uzastopni clanovi rastuceg geometrijskog niza. Zbroj dva
krajnja je jednaka je 9, dva srednja 6. Odredimo te brojeve.
Zapisimo jednadzbe: a1 + a4 = a1 + a1 q3 = a1 (1 + q3 ) = 9 i
a2 + a3 = a1 q + a1 q2 = a1 q(1 + q) = 6 .
187
4 NIZOVI
a1 (1 + q3 ) 9
Podijelimo ih: = : Nakon kracenja imamo jednadzbu s
a1 q(1 + q) 6
1 q + q2 3
jednom nepoznanicom: = , odnosno 2q2 5q + 2 = 0 .
q 2
1
Ova jednadzba ima dva rjesenja, q = ili q = 2 . Zbog toga ce dva
K
2
rjesenja imati i sam zadatak:
1
RA
1) Za q = nalazimo a1 = 8 te imamo padajuci niz 8, 4, 2, 1 .
2
2) Za q = 2 je a1 = 1 i imamo rastuci niz 1, 2, 4, 8 .
Lako je provjeriti da oba niza brojeva zadovoljavaju uvjete zadatka.
JE
Zbroj prvih n clanova
niza
niza:
RIM
Odredimo sad formulu za opci clan niza parcijalnih suma (Sn ) geometrijskog
Sn = a1 + a2 + . . . + an .
IP
Iskoristimo formulu za opci clan geometrijskog niza:
Sn = a1 + a1 q + a1 q2 + . . . + a1 qn1
i pomnozimo obje strane jednakosti s kvocijentom niza q :
DN
qSn = a1 q + a1 q2 + a1 q3 + . . . + a1 qn .
Oduzimanjem ovih dviju jednakosti dobivamo:
Sn qSn = a1 a1 qn ,
LE
odakle slijedi za q = 1
qn 1
Sn = a1 .
q1
OG
Ako je pak q = 1 , onda je niz konstantan i vrijedi Sn = na1 .
Zbroj prvih n c lanova geometrijskog niza
Zbroj prvih n clanova geometrijskog niza s kvocijentom q = 1 iznosi

qn 1
Sn = a1 . (3)
q1
188
Primjer 4. Tvrtka Dobra prodaja narucila je od Marka Hakerica izradu web-stranice.
-
Predvideno vrijeme rada je 14 radnih dana, a Dobra prodaja nudi tri opcije
placanja za svaki od tih 14 dana:
1) 1000 kuna po jednom radnom danu, 2) prvi dan 700 kuna, a svaki
sljedeci 50 kuna vise, 3) prvi dan 90 lipa, a svaki sljedeci dvostruko vise.
K
Koju opciju placanja Marko treba prihvatiti?
RA
Zarada u prvoj varijanti je 14 000 kn.
U drugoj opciji, niz je aritmeticki s prvim clanom a1 = 700 , razlikom

d = 50 i ukupnim brojem clanova n = 14 . Ukupna isplata je
n(n 1)
a1 n + d = 14 350 kn.
JE
2
U trecoj opciji, red je geometrijski s prvim clanom a1 = 0.90 i kvocijen-

tom q = 2 . Njegova je suma
qn 1
RIM
a1 = 214 1 = 14 744.70 kn.
q1
Marko treba prihvatiti trecu opciju (pod uvjetom da ne preskoci nijedan
od tih radnih dana i da posao ne dovrsi ranije).
IP
Primjer 5. Geometrijski niz zadan je svojim clanovima: a11 = 12 i a20 = 36 .
DN
Koliki je zbroj a11 + a12 + . . . + a20 ?
Ovdje se radi o zbroju dijela geometrijskog niza. Odredimo mu kvocijent.

Iz
a20 = a11 q9
LE
dobivamo
a20 36
q9 = = = 3,
a11 12

te je q = 9 3 . U zadatku se trazi razlika dviju suma, S20 S10 . Prvi
OG
je dojam da cemo morati odrediti nepoznate clanove geometrijskog niza,

-
posebice a1 , kako bismo koristili formulu za zbroj niza. Medutim, mo-
z emo razmisljati i ovako: zaboravimo da je rijec o dijelu geometrijskog
niza. Za nas je to novi geometrijski niz s prvim clanom 12 , posljednjim
36 i kvocijentom q . Njegova je suma, prema (5), dana s:

9
a20 q a11 3 36 12
S= =
9
.
q1 31
189
4 NIZOVI
Interpolacija geometrijskog niza
Neka su zadana dva clana geometrijskog niza, a i b . Trebamo odrediti r brojeva

koji zajedno s a i b (kao prvim i posljednjim clanom niza) cine geometrijski
niz.
- ako mu znamo kvocijent. Njegov prvi clan je a1 = a , a
Niz ce biti odreden
K
posljednji, n -ti an = b . Kako je n = r + 2 , vrijedi:
an = a1 qn1 = b = qr+1 a,
RA
te je
r+1 b
q= . (4)
a
JE
Formula za zbroj clanova geometrijskog niza moze se napisati i u drugom obliku.
Kako je an = a1 qn1 , vrijedi:
an q a1
Sn = , (5)
q1
RIM
s to dalje mozemo napisati ovako:
a a1
Sn = n+1 . (6)
q1
IP

DN
1. Geometrijski niz mora imati barem tri clana.
2. Kvocijent q geometrijskog niza mora biti racionalan broj.

LE
3. Zbroj prvih n clanova geometrijskog niza veci je od n -tog clana tog niza.

4. Niz an = je geometrijski.
2n
OG

5. U bilo kojem geometrijskom nizu vrijedi an = an2 an+2 .
6. Ako je kvocijent niza q < 1 , onda je niz padajuci.
7. Ako je kvocijent niza q > 1 , onda je niz rastuci.
8. Ako za dva uzastopna clana geometrijskog niza vrijedi an+1 > an , onda je kvocijent
niza q > 1 .
190
Zadatci 4.3.
1. Je li neki od sljedecih nizova geometrijski? Ako 3) a9 , ako je a3 = 4 ,
a5 = 8 ;
jest, napisi mu sljedeca dva clana. 4) a4 , ako je a7 = 64
a1 = 1 , ;
1) 1, 2, 3, 4, . . . ; 2) 1, 1, 1, 1, . . . ; 27

3) 8, 4, 2, 0, . . . ; 4) 2, 4, 12, 48, . . . ; 42 3 28 16 3
K
5) a4 , ako je a3 = , a5 = ;
5) 1, 1.1, 1.11, 1.111, . . . ; 4 16

6) 1, 1.1, 1.21, 1.331, . . . ; 2
6) a11 , ako je a3 = 6 2 , a7 =
RA
.
7) 5, 5, 5, 5, . . . ; 8) 9, 6, 4, 2 23 . . . . 2
2. Koji od sljedecih geometrijskih nizova ce imati

9. Dokazi da je niz (an ) geometrijski:
najveci deseti clan?
1) an = 3 2n ; 2) an = n .
1) 10 000, 20 000, 40 000, 80 000, . . . ; 3
JE

2) 100, 300, 900, 2700, . . . ; 10. U geometrijskom je nizu a1 = q = 12 ( 3 + i) .
3) 1, 5, 25, 125, . . . ? - modul dvadesetog clana ovog niza.
Nadi

3. Za dvanaesti clan geometrijskog niza 4, 6, 9,. . . 11. U geometrijskom je nizu a1 = 1 i 3 ,
RIM
vrijedi 1i
q = . Odredi |a20 | .
1) a12 300 ; 2) a12 346 ; 3) a12 920 . 2
4. Odredi prvi c lan geometrijskog niza 10, 30, 90,
270,. . . koji je veci od 100 000.
12. Odredi x tako da brojevi x + 5 , 25 x , 30 + 2x
IP
budu tri uzastopna clana geometrijskog niza.
5. Zapisi prvih nekoliko clanova geometrijskog niza 13. Brojevi 1 , x2 , x2 + 72 uzastopni su clanovi ge-
ako je: ometrijskog niza s realnim clanovima. Koji su to
brojevi?
DN
1) a1 = 6 , q = 13 ; 1 1 1
14. Za koje su x brojevi , , uzas-
2) a1 = 1 , q = 12 ; x+2 x2 x4
topni clanovi geometrijskog niza?
2
3) a1 = 2 , q = ; 15. Za koje su vrijednosti realnog broja a brojevi
2 log4 9 , log2 a , log5 2 log9 25 u danom poretku
LE
5+1 uzastopni clanovi nekog geometrijskog niza?

4) a1 = 1 , q = .
2
16. Odredi geometrijski niz ako je
6. Odredi dvanaesti clan geometrijskog niza 4, 6, 9 . . . . 1) a1 a2 = 35 , a3 a4 = 560 ;
OG
7. Odredi peti clan geometrijskog niza: 2) a4 a2 = 18 , a5 a3 = 36 ;

3) a1 a3 + a5 = 65 , a1 + a7 = 325 ;
2 1
1) 1 , , , . . . ; 2) 5 , 4 5 , 1 , . . . ; 7 7
2 2 4) a1 + a4 = , a a2 + a1 = ;
16 3 8
3) 3 3 , 3 9 , 3 , . . . ; 4) 2 , 3 2 , 6 2 , . . . . 5) a1 + a2 + a3 = 31 , a1 + a3 = 26 ;
8. Ako je s an zapisan opci clan geometrijskog niza, 6) a1 + a2 + a3 = 70 , a1 a2 a3 = 8 000 .
odredi:
17. Koliko je clanova u geometrijskom nizu u kojem
1) a10 , ako je a3 = 8 , a5 = 32 ; su prvi, drugi i posljednji c lan niza redom jednaki
2) a6 , ako je a2 = 23 , a4 = 27 8 ; 4 , 12 i 2 916 ?
191
4 NIZOVI
18. U geometrijskom je nizu drugi clan za 5 veci od 29. Umnozak treceg i devetog clana geometrijskog
prvog, a cetvrti za 30 veci od drugog. Koji je to niza s pozitivnim clanovima jednak je A . Koliko
niz? iznosi umnozak prvih 11 clanova ovog niza?
- 1 i 256 umetni tri broja tako da s dvama
19. Izmedu 30. Umnozak cetvrtog i petog clana geometrijskog
zadanima c ine geometrijski niz. niza jednak je B . Koliko iznosi umnozak prvih
osam clanova tog niza?
- brojeva 3 i 19 683 smjesti jos sedam
20. Izmedu
K
brojeva tako da svih devet c ine geometrijski niz. 31. Stranice pravokutnog trokuta uzastopni su clano-
vi geometrijskog niza. Koliki je sinus najmanjeg
21. Od kojeg je clana u geometrijskom nizu 8 , 4 , kuta tog trokuta?
RA
2 , . . . svaki sljedeci po apsolutnoj vrijednosti
manji od 0.001 ? 32. U posudu s 10 l cistog alkohola ulije se 1 l vo-
de, a zatim izlije 1 l mjesavine. Isti se postupak
22. Cijena racunala iznosila je 6400 kn. Vrijednost napravi ukupno pet puta. Kolika je nakon toga
mu svaki mjesec opada za 3%. Nakon kojeg ce kolicina alkohola u posudi?
mjeseca njegova vrijednost bit manja od 1500 kn?
JE
33. Zbroj drugog i cetvrtog clana geometrijskog ni-
za iznosi 30 , a njihov je umnozak jednak 144 .
23. Zbroj prvih triju clanova geometrijskog niza jed- Odredi zbroj prvih devet clanova ovog niza.
RIM
nak je 28 , a zbroj triju sljedecih 3.5 . Odredi 34. Zbroj prvih cetiriju clanova geometrijskog niza
osmi clan u ovom nizu. jednak je 30 , a zbroj cetiriju s to slijede izno-
24. Zbroj triju uzastopnih clanova geometrijskog ni- si 480 . Koliki je zbroj prvih 12 clanova ovog
za iznosi 74 , a zbroj njihovih kvadrata 1924 . niza?
Koji su to brojevi? 35. Koliko clanova ima geometrijski niz ako je
a1 = 5 , a5 = 405 a Sn = 1820 .
IP
25. U sljedecoj tablici zadana su tri podatka o geome-
trijskom nizu. Izracunaj preostala dva. 36. U geometrijskom nizu s pozitivnim clanovima je
S2 = 4 , S3 = 13 . Odredi S4 .
n q a1 an Sn 37. U geometrijskom je nizu S3 = 40 , S6 = 60 .
Koliko je S9 ?
DN
1) 2 4 1 024
2) 7 4 108 38. Zbroj prvih 11 clanova geometrijskog niza cini
20% od zbroja jedanaest clanova s to slijede. Ko-
3) 3 96 189 liko je puta prvi clan niza manji od jedanaestog?
4) 5 2 2 39. Geometrijski niz ima paran broj clanova. Zbroj
LE
5) 2 8 4 088 svih clanova niza 3 puta je veci od zbroja c lano-

va s to stoje na parnim mjestima. Odredi kolicnik
6) 7 2 128 ovog niza.
26. Tri broja cine geometrijski niz. Njihov je zbroj 40. Broj clanova geometrijskog niza je paran. Zbroj
OG
7 . svih clanova niza tri puta je veci od zbroja c lano-

21 , a zbroj njihovih reciprocnih vrijednosti 12 va s neparnim indeksima. Odredi kolicnik ovog
Odredi te brojeve. niza.
27. Umnozak prvih triju clanova geometrijskog niza 41. Zbroj prvih n clanova nekog geometrijskog ni-
jednak je 64 , a njihova aritmeticka sredina iznosi za izracunava se po formuli Sn = 3(2n 1) , za
14 . Odredi te brojeve. svaki n . Odredi peti clan ovog niza.
3 1 2 2 1 2
28. U geometrijskom nizu od 7 clanova zbroj pr- 42. Odredi zbroj: x + + x + 2 + ...+
x x
vih triju clanova jednak je 26 , a triju posljednjih
n 1 2
2106 . Odredi niz. x + n , x = 0 .
x
192
43. Imamo niz 1 , (1 + 2) , (1 + 2 + 22 ) , . . . , (1 + 57. Prvi clanovi aritmetickog i geometrijskog niza
-
jednaki su 2 , treci clanovi su medusobno jedna-
2 + 22 + . . . + 2n1 ) . Koliki je zbroj prvih n
ki, a drugi se razlikuju za 4 . Nadi - ove nizove
clanova ovog niza?
ako su im c lanovi pozitivni brojevi.
44. Izracunaj zbroj n brojeva oblika 1, 11, 111,. . . .
58. Zbroj prvih triju clanova geometrijskog niza jed-
45. Niz kvadrata clanova geometrijskog niza i sam je nak je 42 . Ti su isti brojevi prvi, drugi i s esti
geometrijski niz. Dokazi! - te brojeve.
clan rastuceg aritmetickog niza. Nadi
K
46. U geometrijskom je nizu am+n = A , amn = B . 59. Zbroj prvih triju clanova geometrijskog niza iz-
- am i an .
Nadi nosi 91 . Ako im dodamo redom 25 , 27 i 1 ,
RA
dobijemo tri uzastopna clana aritmetickog niza.
47. Dokazi; ako su a , b i c n ti, m ti i k ti clan Odredi sedmi clan u geometrijskom nizu.
jednog geometrijskog niza, onda je amk bkn
cnm = 1 . 60. Tri broja ciji je zbroj jednak 114 uzastopni su
clanovi geometrijskog niza ili prvi, cetvrti i dva-
48. U geometrijskom nizu vrijedi am an = au av - te brojeve.
desetpeti clan aritmetickog niza. Nadi
JE
ako i samo ako je m + n = u + v . Dokazi! Koja
je analogna tvrdnja vrijedila za aritmeticki niz? 61. Od cetiriju brojeva prva su tri uzastopni clanovi
geometrijskog, a posljednja tri aritmetickog ni-
49. Ako je u geometrijskom nizu a2 a4 a6 a16 = za. Zbroj krajnjih c lanova jednak je 32 , a zbroj
16 , koliko je a9 ? srednjih 24 . Koji su to brojevi?
RIM
50. Ako je cetvrti clan geometrijskog niza jednak 3, 62. Nadi- cetiri broja od kojih prva tri cine geometrij-
koliki je umnozak prvih sedam clanova toga niza? ski, a posljednja tri aritmeticki niz. Zbroj krajnjih
c lanova jednak je 14 , a srednjih 12 .
51. Zbroj logaritama po bazi 2 devet uzastopnih cla-
nova geometrijskog niza jednak je 3. Koliki je 63. Tri broja cine geometrijski niz. Ako drugi uve-
umnozak krajnjih od tih devet clanova? camo za 8 , niz postaje aritmeticki, a ako zatim
posljednji uvecamo za 64 , niz s to se dobije opet
IP
52. Zbroj dekadskih logaritama sedam uzastopnih je geometrijski. Odredi te brojeve.
clanova geometrijskog niza jednak je 1.75. Koli-
ki je umnozak krajnjih od tih sedam clanova? 64. Tri realna broja razlicita od nule cine aritmeticki
niz. Kvadrati tih brojeva u istom poretku uza-
stopni su clanovi geometrijskog niza. Odredi sve
DN
moguce kvocijente tih geometrijskih nizova.
53. Tri broja, treci je 12 , uzastopni su clanovi ge- 65. Prvi, treci i peti clan geometrijskog niza isto-
ometrijskog niza. Ako se 12 zamijeni s 9 , ti ce vremeno su prvi, cetvrti i s esnaesti clan nekog
brojevi biti uzastopni clanovi aritmetickog niza. aritmetickog niza. Odredi te nizove ako je prvi
Koji su to brojevi? c lan obaju nizova jednak 5 .
LE
54. Tri broja ciji je zbroj 21 cine aritmeticki niz. 66. U geometrijskom je nizu drugi clan jednak 8 , a
Ako drugom oduzmemo 1 , a trecem dodamo 1 , peti 512 . Napisi aritmeticki niz u kojem je raz-
dobit c emo tri broja koji c ine geometrijski niz. lika dva puta manja od kolicnika geometrijskog
Koji su to brojevi? niza, a da zbrojevi prvih triju clanova u oba niza
OG
budu jednaki.
55. Zbroj prvih triju clanova rastuceg aritmetickog
niza jednak je 15 . Ako od prvih dvaju oduz- 67. U aritmetickom nizu s 11 clanova, prvi, peti i
memo po 1 , a trecem dodamo 1 , dobit cemo jedanaesti su uzastopna tri clana nekog geomet-
tri uzastopna clana geometrijskog niza. Odredi rijskog niza. Napisi aritmeticki niz ako je njegov
zbroj prvih deset clanova aritmetickog niza. prvi clan 24 .
56. Zbroj triju brojeva koji cine geometrijski niz iz- 68. Prvi clan aritmetickog niza jednak je 1 , a zbroj
prvih devet c lanova iznosi 369 . Ako su prvi i
nosi 28 . Ako se najveci umanji za 4 , dobit ce se
deveti c lan ovog niza ujedno prvi i deveti clan
tri uzastopna clana aritmetickog niza. Koji su to
nekog geometrijskog niza, odredi sedmi clan ge-
brojevi?
ometrijskog niza.
193
4 NIZOVI
4.4. Limes niza. Teoremi o limesima

Najcesce pitanje koje se postavlja pri promatranju beskonacnog niza (xn ) jest:
- s njegovim c lanovima xn za velike vrijednosti broja n ?
s to se dogada
K
1
Primjer 1. Neka je xn = . Prvih nekoliko clanova niza su
10n
RA
x1 = 0.1, x2 = 0.01, x3 = 0.001, x4 = 0.0001 . . .
Svaki je sljedeci clan deset puta manji od prethodnog. Vidimo da se
clanovi ovog niza priblizavaju nuli.
JE
1
Primjer 2. Neka je an = . Clanovi ovog niza su
n
1 1
a1 = 1, a2 = = 0.5, . . . , a10 = = 0.1 . . .
2 10
RIM
a100 = 0.01, . . . , a1000 = 0.001 itd
Svaki sljedeci clan manji je od prethodnog, a veci od nule. Usporedbom
s prethodnim primjerom ponovo vidimo da ce i clanovi ovog niza teziti
nuli, istina, sporije nego u tom primjeru.
IP
Tvrdnju da clanovi niza teze nuli oznacavamo na sljedeci nacin:
lim xn = 0 kad n
( cita se: limes 2 niza (xn ) jednak je nuli kad n tezi u beskonacnost), ili
lim xn = 0,
DN
n
ili kratko xn 0 (kad n ).
n1
Primjer 3. Neka je xn = . Ispisimo neke njegove clanove:
LE
n
1 9
x1 = 0, x2 = , . . . , x10 = = 0.9 . . .
2 10
999
3/2
x1000 = = 0.999 itd.
1000
OG
1 Primjecujemo da se clanovi ovoga niza priblizavaju broju 1.

1/2
0 1 2 3 4 5 6 Izracunajmo udaljenost izmedu - broja 1 i opceg clana niza:
n 1 1 1

|xn 1| = 1 = = .
n n n
Kad n tezi u beskonacnost, ova razlika, prema prethodnom primjeru, tezi
nuli.
2
limes (lat.) = granica
194
LIMES NIZA. TEOREMI O LIMESIMA 4.4
Pojam limesa jedan je od temeljnih pojmova matematicke analize. Iako je intu-
itivno jasan, potrebno ga je precizno definirati da bi se ispravno shvatio.
Limes niza
Kazemo da je realni broj a limes niza (xn ) ako za svaki (ma kako
malen) broj > 0 postoji prirodni broj n0 takav da za sve n > n0
K
vrijedi
|xn a| < . (1)
RA
Niz je konvergentan ako ima limes. Inace je divergentan.
Konvergentan niz ima samo jedan limes, broj a u ovoj definiciji je

-
jednoznacno odreden.
JE
L+e L+e
L L
L-e L-e
RIM
Provjerimo da niz
n0
n 1
n
-pruge.
n0
Prikazani su konvergentni nizovi. Pocevsi od nekog, svi c lanovi niza nalaze se unutar
uistinu ima limes 1. To cinimo na sljedeci nacin.

IP
Zamislimo po volji malen broj i napisimo nejednakost (1). Radi jednostavnosti
u prvom cemo primjeru uzeti konkretnu vrijednost broja , recimo = 0.001
n 1 1 1

1 = = < 0.001 .
n n n
DN
Pitamo se za koje je prirodne brojeve n ona ispunjena? Stavimo n0 = 1000 .

je n > n0 , imamo
Cim
1
n > 1000 < 0.001
n
LE
i za takve n ispunjena je nejednakost (1). Dakle, udaljenost broja 1 do clanova

niza je, pocevsi od clana x1001 , manja od 0.001 .
OG
limes niza
Smanjimo li , morat cemo otici dalje u nizu da bi nejednakost (1) vrijedi-

la. Primjerice, ako je = 0.00001 , tada ce |xn 1| biti ispunjeno tek za
n > n0 = 100 000 . Opcenito, za po volji uzet vrijedit ce |xn 1| < tek za
n > n0 = 1/ .
195
4 NIZOVI
Primjer 4.
Neka je xn = (1)n n . Clanovi su ovog niza redom 1 , 2 , 3 , 4 ,
5 ,. . . . On nema limesa pa je divergentan.
Primjer 5. Kazali smo da (xn ) tezi nuli ako je lim xn = 0 . To znaci da udaljenost
K
n
|xn 0| moze biti po volji malena. No ta je udaljenost apsolutna vrijednost
|xn | clana niza. Dakle, niz tezi nuli onda i samo onda ako niz apsolutnih
RA
vrijednosti tezi nuli:
lim xn = 0 lim |xn | = 0.
n n
1 (1)n 1
Evo nekoliko primjera takvih nizova: xn = , xn = , xn = p za
JE
n n n
p > 0 . Njihovi su grafovi nacrtani na slici.
RIM
1
3/2 1/2 3/2
1 0 1 2 3 4 5 6 1
1/2 -1/2 1/2
0 1 2 3 4 5 6 -1 0 1 2 3 4 5 6
IP
Pojam niza koji tezi nuli je vazan jer se svaki konvergentni niz moze svesti na
takav niz. Naime, ako niz (xn ) ima limes a , onda po samoj definiciji limesa
vrijedi
DN
|xn a| 0 kad n ,
no to znaci da (xn a) tezi k nuli. Ovo temeljno svojstvo mozemo zapisati na
jos jedan nacin koji je koristan pri nalazenju limesa niza.
Svojstvo limesa
LE
Za konvergentni niz (xn ) vrijedi

a = lim xn lim |xn a| = 0. (2)
n n
OG
Kazemo da niz (xn ) neograniceno raste (ili da tezi u + ) ako su mu clano-

vi, pocevsi od nekog, veci od unaprijed zadanog broja. Primjer neograniceno
rastuceg niza je xn = n2 . Za nj vrijedi:
xn > 100, cim je n > 10,
xn > 1000, cim je n > 31,
xn > 10 000, cim je n > 100,
xn > 100 000, cim je n > 316, itd.
196
Opcenito, za ma kako velik broj M vrijedit ce

xn > M cim je n > M.
Neograniceno rastuci nizovi
Niz (xn ) neograniceno raste ako za svaki broj M > 0 postoji prirodan
K
broj n0 takav da je xn > M cim je n > n0 . Niz koji neograniceno
-
raste ne konvergira. Medutim, po dogovoru pisemo:
lim xn = +
RA
n
i kazemo da niz (xn ) tezi u beskonacnost.
JE
Teoremi o limesima
Kombinirajuci dva ili vise nizova, dobivamo slozenije nizove ciji limes nije
RIM
jednostavno racunati po definiciji. No, tu su nam od velike koristi teoremi o
limesima. Njihov strogi dokaz ostavit cemo visokoskolskoj matematici, ali cemo
ih ilustrirati nizom primjera.
Teoremi o limesima
Neka su (xn ) i (yn ) konvergentni nizovi. Tada vrijedi

IP
teorem o limesu zbroja (razlike):
lim (xn yn ) = lim xn lim yn , (3)
n n n
DN
teorem o limesu umnoska:

lim (xn yn ) = lim xn lim yn , (4)
n n n
teorem o limesu kvocijenta. Ako je yn = 0 za svaki n i lim yn = 0 ,

LE
n
onda je:
xn lim xn
lim = n (5)
n yn lim yn
n
OG
teorem o limesu potencije. Ako je lim xn = 0 , onda je:

n
lim yn
lim xn yn = lim xn n (6)
n n
monotonost limesa. Ako je xn yn ili xn < yn za svaki n , onda je:

lim xn lim yn . (7)
n n
197
4 NIZOVI
Dokazimo sljedecu tvrdnju, koju c emo koristiti u mnogim primjerima:
1
Ako je lim xn = , onda vrijedi lim = 0.
n n xn
K
1
Dokaz. Neka je > 0 po volji malen broj i stavimo M = . Kako je niz (xn )

neograniceno rastuci, postoji broj n0 takav da za n > n0 vrijedi xn > M . No,
RA
1 1 1
tada je < = , s to znaci da je lim = 0.
xn M n xn
Primjer 6. Konstantni niz. Niz (xn ) ciji su svi clanovi jednaki istom realnom broju
JE
c nazivamo konstantnim nizom. On je ocito konvergentan i limes mu je
c , jer je |xn c| = 0 za svaki n .
Po teoremu o zbroju i umnosku limesa, u kojem cemo za (yn ) uzeti

konstantni niz, vrijedi
RIM
lim (xn + c) = lim xn + lim c = lim xn + c,
n n n n
kao i
lim cxn = ( lim c) ( lim xn ) = c lim xn .
n n n n
IP

Primjer 7. Neka je a > 0 i (xn ) niz definiran xn = n a . Pokazimo da vrijedi

lim n a = 1.
DN
n
(a > 1)
Prema teoremu o limesu potencije, vrijedi

1
(a < 1) 1 lim 1n
n
lim a = lim a n = an = a0 = 1.
LE
n n
0 1 2 3 4 5 6
Za geometrijski niz (qn ) vrijedi:

OG
Limes geometrijskog niza

+, za q > 1,

1, za q = 1,
lim qn =
n
0, za 1 < q < 1,

ne postoji, za q 1.
198
q =1
q >1
1 1
0 1 2 3 4 5 6 0 1 2 3 4 5 6
K
RA
1 -1 < q < 1
q -1
1
3 5
0 1 2 4 6 0 1 2 3 4 5 6
-1 limes
JE
-1 geometrijskog
niza
Dokaz. Najprije promotrimo slucaj q > 1 . Napisimo q = 1 + h , gdje je h > 0 .
RIM
Po Bernoullijevoj nejednakosti vrijedi:
qn = (1 + h)n 1 + nh > nh.
Kad n , imamo nh . Zato je lim qn = + .
n
1
Neka je sad 0 < q < 1 . Stavimo p = > 1 , pa vrijedi
IP
q
1 1
lim qn = lim n
= =0
n n p lim pn
n
DN
jer niz u nazivniku neograniceno raste.
Za q = 0 i q = 1 niz je konstantan i limes mu je 0, odnosno 1.
Za 1 < q < 0 vrijedi 0 < |q| < 1 i |qn | = |q|n , pa kako (|q|n ) tezi nuli,
LE
odatle slijedi da i (qn ) tezi nuli.
Ako je q = 1 , niz izgleda ovako: 1 , 1 , 1 , 1 . . . i nema limesa.
Ako je q < 1 , onda |qn | + , a sam niz divergira jer su mu uzastopni

OG
clanovi razlicitih predznaka. Na primjer, za q = 2 prvih nekoliko clanova niza

su 2 , 4 , 8 , 16 itd.
199
4 NIZOVI
Racunanje
limesa
Ilustrirajmo na nekoliko primjera kako se racunaju limesi.
K
5n 1
Primjer 8. Izracunajmo lim .
n 3n + 2
RA
-
Iskoristit c emo teorem o dijeljenju limesa, medutim, ne neposredno jer su
nizovi u brojniku i nazivniku neograniceni. (Kazemo da je ovaj limes neo-
- oblik tipa .) Zato najprije moramo brojnik i nazivnik razlomka
dredeni

1
2 podijeliti s n , a onda koristiti poznati limes lim = 0:
JE
5/3 n n
1 1
1
5n 1 5 lim 5
lim = lim n = n n = 5.
n 3n + 2 2 2
n 3
0 1 2 3 4 5 6 7 8 3+ lim 3 +
RIM
n n n
3n2 n + 2
n 2n3 n2 + 1
IP
Racunajuci na isti nacin kao i u proslom primjeru, nakon dijeljenja s n3
dobivamo:
3 1 2
DN
3n2 n + 2 2+ 3
lim = lim n n n
n 2n3 n2 + 1 n 1 1
2 + 3
n n
3 1 2
lim 2+ 3 0
= n n n n
LE
= = 0.
1 1 2
lim 2 + 3
n n n
OG
n1 4n2 3n 1
Zadatak 1. Izracunaj 1) lim , 2) lim .
n 3n + 2 n 3 n + 2n2
1 + 2 + 3 + ... + n
Zadatak 2. Izracunaj 1) lim ,
n n2
1 + 3 + 5 + . . . + (2n 1) 2n + 1
2) lim .
n n+1 2
200

Primjer 10. Izracunajmo lim n2 + n n .
n

Oba clana, i n2 + n i n teze u beskonacnost kad n . (Kazemo da
K
- izraz tipa .) Racunamo ovako:
je ovaj limes neodredeni
n2 + n + n
RA
lim 2
n + n n = lim 2
n +nn
1 n n n2 + n + n
2
(n + n) n 2
1/2 = lim
n n2 + n + n
n
= lim = Dijelimo brojnik
JE
n n2 + n + n i nazivnik s n
0 1 2 3 4 5 6 7 8
1 1
= lim = .
n 1 2
1+ +1
n
RIM
Vrijednost prvih nekoliko clanova niza skicirana je na slici lijevo.

Zadatak 3. Izracunaj 1) lim ( n + 1 n 1) , 2) lim ( n + 4 n + 1) .
n n
IP
2n+1 + 3n+1
DN
n 2n + 3n
Potencija 3n raste brze nego 2n . Nakon dijeljenja brojnika i nazivnika s

3 3n , mozemo zapisati
2 n
2 2 +3
LE
2 n+1 +3 n+1
lim = lim 3 .

2 n
1 n 2n + 3n n
+1
3
0 1 2 3 4 5 6 7 8 Primijenimo li sad teoreme o limesu kvocijenta te teorem o limesu geome-
trijskog niza: za |q| < 1 vrijedi lim qn = 0 , dobivamo da je trazeni
OG
n
limes jednak 3.

2n 1 1 1 1 1
Zadatak 4. Izracunaj 1) lim n , 2) lim + + + ... + n .
n 2 + 1 n 3 9 27 3
201
4 NIZOVI
Kutak plus

FIBONACCIJEV NIZ, ZLATNI REZ i MISTERIJ NESTALOG KVADRATICA
Niz
K
1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, . . .
naziva se Fibonaccijev niz. On je zadan rekurzivnom formulom
RA
Fn = Fn1 + Fn2 , n 3, F1 = 1, F2 = 1.
Niz je dobio ime po talijanskom matematicaru Fibonacciju (Leonardo is Pise)
( 1170. 1240.).
1. Matematickom indukcijom dokazi Cassinijev identitet:
JE
Fn+1 Fn1 = Fn2 + (1)n .
Fn+1 6. Koristeci Cassinijev identitete za n = 5 i n = 6 :

2. Promotrimo kvocijente qn = :
Fn 8 3 = 52 1 odnosno 13 5 = 82 + 1 , objasnite
nacin slaganja sljedecih dobro poznatih zagonetki o
RIM
3 5 8 13
1, 2, , , , ,... nestalom kvadraticu:
2 3 5 8
Na temelju rezultata iz 1) Dokazite da je (q2n1 )
rastuci, a (q2n ) padajuci niz.
3. Dokazite na temelju toga iz toga da je (qn ) kon- ?

vergentan. Rekurzivnu relaciju za Fibonaccijev niz 25 = 24
mozemo napisati u ovom obliku:
IP
Fn+1 1
= 1+ .
Fn Fn
Fn1
Dokazite da je limes ovog kvocijenta jednak zlatnom
DN
rezu: ?
64 = 65
F 1+ 5
lim n+1 = .
n Fn 2
7. Napisi Cassinijev identitet za n = 7 i nacrtaj od-
govarajucu sliku s nestalim kvadraticem u kvadratu
4. Matematickom indukcijom dokazite da je n -ti 13 13 .
clan Fibonaccijevog niza zadan formulom
LE
" n n # 8. Dokazi sljedece identitete:

1 1+ 5 1 5
Fn = . Fn+2 = F0 + F1 + . . . + Fn + 1
5 2 2
Primjenom znanja o geometrijskom nizu, izvedite F2n = F1 + F3 + . . . + F2n1
odavde rezultat u 3).
OG
Fn Fn+1 = F02 + F12 + . . . + Fn2

2
5. Dokazi formulu: Fn+1 = Fn2 + Fn1 Fn+2
Fn 1
=1+ F3n = Fn3 + Fn+1
3 3
Fn1
Fn1 1
1+ O Fibonaccijevom nizu napisano je na tisuce stranica
teksta. Mnogi interesantni detalji i bezbrojni linko-
1 vi na druge stranice mogu se naci na prvoj od oko
1+
... 1 24 700 000 stranica koje u ovom trenutku pronalazi
1+ Google trazilica na upit Fibonacci:
1
1+
1
http://www.mcs.surrey.ac.uk/Personal/R.Knott/fib.html
202
Zadatci 4.4.
n+1
1. Dokazi da je broj 1 limes niza (an ) , an = . 9. Izracunaj granicnu vrijednost (limes) sljedecih
n
nizova:
1n 1 1
2. Ako je an = , dokazi da je limes ni-
K
n+2 1) an = 1 + + 2 ;
n n
za (an ) jednak 1 . Za koje je n ispunjeno
1 2
|an + 1| < 0.001 ? 2) an = 2 3 ;
RA
n n
3. Dokazi da je broj a limes niza (an ) ako je 3n2 n + 1
3) an = 2 ;
1 n+2 5n + n 1
1) an = , a = 0 ; 2) an = , a=1 ;
n+2 n1 n2 n + 1
4) an = ;
3n2 1 + n n2
JE
1
3) an = 2 , a = 0 ; 4) an = 2 , a= 1 . 1 2n
n n +1 5) an = 2 ;
3n n 2
4. Racunajuci po definiciji pokazi da je limes niza
3 2n (n2 n + 1)(n2 n 1)
(xn ) , xn = jednak 2 . 6) an = ;
RIM
n+1 2n(1 n3 )
5. Racunajuci po definiciji dokazi: 1 3n 2n2 n + 4
7) an = ;
3n + 1 3 2n + 1 2 + 3.5n 3n 0.8n2
1) lim = ; 2) lim = 2; n(n + 1)(n + 2)
n 2n 1 2 n n + 1 8) an = ;
3n 2 1 (n + 3)(n + 4)(n + 5)
3) lim = 1.5 ; 4) lim 2 = 0. n(n + 1)
n 2n n n + 1
IP
9) an = ;
(n + 2)(n + 3)(n + 4)
6. Dokazi da sljedeci nizovi nisu konvergentni: n!
n 10) an = .
1) an = 1 + (1)n ; 2) an = 1 + sin ; (n + 1)!
4
DN
3) an = 2n n ; 4) an = 1 n + n2 . 10. Izracunaj limes niza kojemu je opci clan:

7. Dokazi da su sljedeci nizovi divergentni: 2n + 3
1) an = ;
n 3n 1
1) an = (1)n ; 2) an = n + (1)n ; 3n2 + 5n + 1
n+1 2) an = ;
LE
n2 + 1 2n2 n + 5
3) an = (1)n n ; 4) an = ;
n+2 n+1+n
3) an = ;
5) an = n + (1)n (n 1) . 2
n +1+ n

3n3 2n + n
OG
4) an = ;
n2 + n
2n + 3n + 0.5n
5) an = ;
2n 3n + 0.5n
8. Izracunaj: 2n2
6) an = ;
n2 4n + 1 2n 2
1) lim ; 2) lim ;
n 2n 5 n 5n + 1 n
7) an =
1 7n 5n + 1 .
3) lim ; 4) lim . n+ n+ n
n 2n 7 n 3 4n
203
4 NIZOVI
11. Odredi limes sljedecih nizova: 13. Odredi limes sljedecih nizova:

n+1 n+1 3n + 2n 3n1
1) an = ; 2) an = ; 1) an = n ; 2) a n = ;
n+2 n+1 3 2n 3n 2

n2 + 1
3
2n3 + 1 2n 3n
3) an = ; 4) an = ; 3) an = n ;
n 2n2 1 4 6n + 9n
21/n 1
4) an = 1/n
K
5) an = n + 1 n; ;
2 +1
6) an = n2 + n n ; 2n
5) an = n 1 + 2n ; 6) an = ;
RA
3 2
n +n 1 + 3n
7) an = ; 2n + 3n 2 3n + 1
n+2 7) an = 2 ; 8) an = ;
n +23 n 2 5 3n
8) an = 3 n 3 n + 1; 1 n 2 n 4 n

n2 9) an = ;
9) an = ; 2 3 3
JE
n+ n+1
3n + 4n + 5n
10) an = n2 + 5n + 1 n2 n . 10) an = ;
2n + 6n
(2n + 1)5 (n + 1)5
11) an = .
12. Odredi limes sljedecih nizova: (2n + 1)5 + (n 1)5
RIM

n+2 14. Izracunaj:
1) an = ;
n + 1 + n + 2 sin2 (n + 2) cos(n + n2 )
n+1n 1) lim ; 2) lim ;
2) an = ; n n n n+2
n+1+n
3) lim ( n + 2 n + 1) cos n ;
3 3 n
3) an = n3 + n2 + 1 n3 n2 + 1 ;
IP
n + sin n 1 1
4) lim ; 5) lim tg ;
4) an = n + n + n n; 2n + sin n
n n n n+2
3 1 3
5) an = . 6) lim tg .
n+3 n n+2 n+1 n n
DN
LE
OG
204
LIMES MONOTONIH NIZOVA 4.5
4.5. Limes monotonih nizova

U mnogim se primjerima limes niza ne moze jednostavno izracunati, cak niti
primjenom teorema o limesima. Postoje takoder - situacije kad nas ne zanima
koliki je neki limes, vec samo da li on postoji. Stoga je korisno upoznati uvjete
K
uz koje smo sigurni da ce neki niz imati limes.
- nizovi.
Najjednostavniji su primjeri takvih nizova monotoni omedeni
RA
Monotoni i omedeni
nizovi
JE
Rastuci i padajuci nizovi
Za niz (xn ) kazemo da je rastuci ako za svaki n vrijedi xn xn+1 .
Niz (xn ) je padajuci ako za svaki n vrijedi xn xn+1 .
RIM Rastuce i padajuce nizove jednim imenom zovemo monotonim nizo-

vima.
IP
n+1
Primjer 1. Niz s opcim clanom xn = je rastuci.
n+3
n
Niz s opcim clanom yn = 2 je padajuci.
n +1
DN
Proucimo razliku dvaju uzastopnih clanova ovih nizova:

n+2 n+1 2
xn+1 xn = = >0
n+4 n+3 (n + 4)(n + 3)
pa je prvi niz rastuci. Za drugi niz vrijedi
LE
n+1 n n2 n 1
yn+1 yn = = <0
n2 + 2n + 2 n2 + 1 (n2 + 2n + 2)(n2 + 1)
i ovaj niz je padajuci.
OG
Zadatak 1. Provjerite da su sljedeci su nizovi (an ) rastuci:

n1
an = , bn = n2 , xn = 2n ,
n
a ovi opadajuci:
1
xn = , yn = 2n , an = n2 .
n
205
4 NIZOVI
-
Omedeni nizovi
- ako postoje brojevi m i M takvi da za svaki n
Niz (xn ) je omeden
vrijedi
m xn M.
-
Broj M se naziva gornja, a broj m donja meda.
K
RA
n1 - - odozdo, ocito je jer
Primjer 2. Niz (xn ) , xn = je omeden. Da je on omeden
n- - je, primjerice,
je rastuci. Donja meda je, primjerice, m = 0 . Gornja meda
broj M = 1 , jer vrijedi
n1
xn = < 1, za svaki n.
JE
n
- gornja meda.
Vazno je primijetiti da je svaki broj veci od 1 takoder - Medu -
svim gornjim medama,- M = 1 je najmanja moguca, jer niti jedan broj
manji od 1 nije gornja meda - ovog niza.
RIM
-
Da bismo dokazali omedenost, nismo duzni pronalaziti najmanje, vec bilo
- s to je puno laksi zadatak.
kakve gornje mede,
Limes monotonih nizova

IP
Monotoni nizovi imaju vrlo jednostavno ponasanje. Promotrimo slucaj rastuceg
niza (za padajuci vrijedi identicno razmisljanje).
Ako je niz (xn ) rastuci, tada su moguce samo dvije situacije:

DN
- Tada on neograniceno raste pa je lim xn = ,

1. niz nije omeden.
n
- U tom slucaju postoji gornja meda

2. niz je omeden. - M skupa S = {xn , n N} ,
koju ne moze premasiti nijedan clan niza. Buduci da su njegovi clanovi rastuci,
oni moraju teziti nekom broju. Taj je broj upravo najmanja gornja meda - L,
LE
odnosno supremum skupa S .

OG
- rastuci niz ima li-

Omeden
mes. Njegovi c lanovi ne
- M.
mogu premasiti medu
Tvrdimo da je limes rastuceg monotonog niza jednak supremumu skupa S . (Sli-

- niz ima limes koji je jednak infimumu skupa S .)
cno tome, padajuci omedeni
206
Dokazimo to. Neka je L supremum skupa S . Jer je L najmanja gornja meda, - za
-
bilo koji > 0 broj L vise nije gornja meda skupa S . To znaci da postoji
clan niza xn0 za koji vrijedi xn0 > L tj L xn0 < . Sad iskoristimo dvije
cinjenice:
1. niz je rastuci, pa je xn0 < xn za svaki n > n0 ,

- i L mu je gornja meda,
- pa je xn < L za svaki n .
K
2. niz je omeden
- xn i
Zakljucujemo da se za svaki n > n0 clanovi niza nalaze uklopljeni izmedu
RA
0
L , pa vrijedi
|xn L| = L xn < L xn0 < ,
s to pokazuje da je L limes niza (xn ) .
JE
Time smo dokazali sljedeci vazan teorem.
Konvergencija monotonih nizova
RIM
- onda on konvergira.
Ako je niz monoton i omeden,
-
Pokazimo kolika je snaga ove tvrdnje o konvergenciji monotonog i omedenog
niza. Vidjet cemo da s pomocu nje mozemo ne samo dokazivati konvergenciju,
vec i racunati limese nekih nama korisnih nizova.
IP
Primjer 3. Pokazimo da je niz definiran rekurzivnom formulom
an + 3
DN
an+1 = , a1 = 1,
2
konvergentan i izracunajmo mu limes.
Nekoliko prvih clanova niza su: 1, 2, 52 , 11 -

4 . . . Pokazimo da je niz omeden
-
LE
4
odozgo, i da mu je meda broj 3 . Vidimo da ta tvrdnja vrijedi za pocetne
vrijednosti od n . Pretpostavimo onda da je an < 3 . Tada vrijedi
3
1 1
2 an+1 = (an + 3) < (3 + 3) = 3
1 2 2
-
OG
i time je omedenost dokazana. Pokazimo sad da je niz rastuci:

0 1 2 3 4 5 6 1 1
an+1 an = (an + 3) an = (3 an ) > 0.
2 2
Zato je niz konvergentan. Naka je L njegov limes. Onda vrijedi, kad
n ,
1 1
an+1 = (an + 3) = L = (L + 3)
2 2
i odavde je L = 3 .
207
4 NIZOVI
Primjer 4. - s
Pokazimo da je niz odreden

1 2
xn+1 = xn + , x1 = 2
2 xn
padajuci i izracunajmo mu limes.
Promotrimo razliku
K
1 1 2 x2n
xn+1 xn = xn + xn = .
2 xn 2xn
RA
Niz ce biti padajuci ako je 2 x2n < 0 , tj. x2n > 2 . To je istina jer pre-
ma nejednakosti izmedu - aritmeticke i geometrijske sredine dvaju brojeva
uvijek vrijedi

1 2 1 2
JE
xn = xn1 + 2 xn1 = 2,
2 xn1 2 xn1
- ovim smo pokazali da je niz omeden
pa je x2n > 2 . Takoder, - odozdo. Zato
postoji njegov limes, koji cemo oznaciti s a . Iz xn a slijedi

RIM
1 2
a= a+ = a2 = 2.
2 a
Zato je trazeni limes jednak

lim xn = a = 2.
n
IP
Napomena. Neka je c > 0 . Neka je x1 > 0 po volji odabran i

1 c
xn+1 = xn + .
DN
2 xn

Ovaj niz konvergira vrlo brzo prema broju c . To je razlog zasto se na prakticki
svim dzepnim racunalima uz tipke za cetiri osnovne aritmeticke operacije nalazi i
tipka za racunanje drugog korijena, - na ovaj nacin. Izracunajmo,
jer se on odreduje

primjerice, iteracije za broj 3 , uzevsi c = 3 i na pr. x1 = 2 .
LE
n xn
1 2
OG
2 1.75
3 1.73214
4 1.732050810
5 1.732050808
Limes ne ovisi o izboru pocetne vrijednosti. Izaberite neku drugu pocetnu vri-
jednost x1 i usporedite rezultate.
208
Primjer 5. Promotrimo niz xn definiran ovako:
$
%
%
&
xn = 2 + 2 + 2 + . . . + 2 + 2
( n korijena). Pokazimo da je ovaj niz konvergentan i izracunajmo mu
K
limes.
Niz je zadan rekurzivnom formulom
RA

xn = 2 + xn1 , x1 = 2.
Racunajuci prvih nekoliko vrijednosti dobit cemo

x1 = 2 = 1.41,

JE
x2 = 2 + 2 = 2 + x1 = 1.85,

x3 = 2 + 2 + 2 = 2 + x2 = 1.961,

RIM
x4 = 2 + x3 = 1.9903,

x5 = 2 + x4 = 1.9975.
Ovi iznosi sugeriraju da je niz (xn ) rastuci i da mu je 2 vjerojatni limes.
Dokazimo obje tvrdnje. Da je niz rastuci, dokazujemo indukcijom. Baza:

x2 = 2 + 2 > 2 = x1 .
IP
Pretpostavimo da vrijedi xn > xn1 . Tada, dodavajuci broj 2 na obje
strane, dobivamo:
2 + xn > 2 + xn1 ,
te je
DN

xn+1 = 2 + xn > 2 + xn1 = xn .
-
Sada dokazimo da je niz omeden. - mu je primjerice broj 2. To
Meda
ponovno dokazujemo indukcijom. Baza: x1 = 2 < 2 . Pretpostavimo
LE
da je xn < 2 . Tada imamo

xn+1 = 2 + xn < 2 + 2 = 2.
- pa ima limes a . Sad u jednakosti

Dakle, niz je rastuci i omeden

OG
xn = 2 + xn1
mozemo pustiti da n tezi u beskonacnost:

a = 2 + a, (1)
odakle slijedi: a2 a 2 = 0 . Jedno rjesenje ove jednadzbe je broj
a1 = 2 , a drugo rjesenje a2 = 1 . Samo a1 = 2 zadovoljava (1) i to je
trazeni limes.
209
4 NIZOVI
Primjer 6. Primjer pogresnog zakljucivanja. Pokazimo da niz 1 , 3 , 7 , 15 . . . defi-

niran s x1 = 1 , xn = 2xn1 + 1 ima limes jednak 1 . Napisimo istinitu
jednakost
xn = 2xn1 + 1
i pustimo da n tezi u beskonacnost. To nam daje jednakost limesa:
a = 2a + 1,
K
odakle slijedi a = 1 .
RA

U cemu je pogreska? Ne smijemo racunati s necim s to ne postoji! Zelimo
li u racunu koristiti limes a , moramo prije toga provjeriti da li on postoji.
-
U ovom primjeru limes ne postoji jer je niz rastuci i neomeden.
JE
Baza prirodnog logaritma broj e
Niz kojemu je opci clan
RIM

1 n
xn = 1 +
n
vrlo je vazan u razlicitim primjenama. Njegov limes definira broj e , bazu pri-
rodnog logaritma.
Ispisimo priblizne vrijednosti nekih clanova ovog niza.

IP
n xn
1 2
2 2.25
DN
3 2.37
10 2.59
100 2.704
1000 2.7169
10 000 2.71814
106
LE
2.718280
109 2.71828182832
- odozgo,
Po ponasanju ovih clanova pretpostavljamo da je niz rastuci i omeden
dakle konvergentan je. Njegov limes ne mozemo racunati na neki jednostavan
OG
nacin, poput limesa u prije promatranim primjerima. Nakon s to se uvjerimo

da niz konvergira, limes c emo oznaciti posebnim simbolom e , i na taj nacin
definirati broj e . To je iracionalni broj s vrijednoscu
e = 2.71828182846 . . .
Kako bismo pokazali konvergenciju niza (xn ) , pokazat cemo da je on monoton

- odozgo.
(rastuci) i omeden
210
-
Monotonost i omedenost niza slijedi iz Bernoullijeve nejednakosti:
(1 + h) 1 + h, cim je h > 0 i > 1 . (2)
n+1 1
Stavimo u (2) = , h= :
n n+1
K
n+1
1 n n+1 1 1
1+ >1+ =1+ .
n+1 n n+1 n
RA
Uzimajuci n -tu potenciju obiju strana u ovoj nejednakosti dobivamo
n+1
1 1 n
xn+1 = 1 + > 1+ = xn ,
n+1 n
JE
te je niz (xn ) rastuci.
Iskoristimo Bernoullijevu nejednakost na jos jedan nacin:
1 1+ 2 1 2
RIM
1 2 1 1+ 2 n 1
4n = 2n = 2 n = 1+1 > 1+1+ =1+ .
2 2 2 n n
Ponovno potencirajuci dobivamo

1 n
4> 1+ = xn ,
n
IP
- odozgo brojem 4.
te je niz (xn ) omeden
- pa je konvergentan. Njegov limes
Time smo pokazali da je niz rastuci i omeden,
oznacit cemo s e . U ovom trenutku ne znamo koliki je iznos tog broja!
DN
Za svaki realni broj a vrijedi

n
a
lim 1+ = ea .
n n
LE
Tu formulu mozemo pokusati opravdati tako da uvedemo zamjenu m = n/a :

n n a m a
a a a 1
lim 1+ = lim 1+ = lim 1+ = ea .
n n n n m m
OG
Rezultat je istinit, ali ovaj racun nije potpuno opravdan, jer m ne mora biti
prirodni broj.
211
4 NIZOVI
Primjer 7. Izracunajmo nekoliko limesa ovog tipa:

2 n
lim 1 + = e2 ,
n n

1 n 1 n 1
lim 1 = lim 1 + = e1 = ,
n n n n e
K
2n1
1 2n1 1 3n 3n
lim 1 + = lim 1 +
n 3n n 3n
RA
lim 2n1
1 3n n 3n 2
= lim 1 + = e3 .
n 3n
n n
n1 2
lim = lim 1
JE
n n + 1 n n+1
n+1 2n
2 2 n+1
= lim 1 = e2
n n+1
RIM
Posljednji primjer mozemo racunati i ovako:

n 1 n 1 n
n1 1 lim 1 e1
n n
lim = lim = n = = e2 .
n n + 1 n 1 1 n e
1+ lim 1 +
n n n
IP
Kutak plus
DN
BROJ e
LE
Broj e je transcedentan broj. (Za broj kazemo da je transcedentan ako ne postoji polinom s cjelobrojnim koeficijentima
koji se ponistava u tom broju.) Transcedentni brojevi cine podskup skupa iracionalnih brojeva. Prva tisucu i jedna
znamenka broja e su:
e =2.71828 18284 59045 23536 02874 71352 66249 77572 47093 69995 95749 66967 62772 40766 30353 54759 45713 82178 52516 64274
OG
27466 39193 20030 59921 81741 35966 29043 57290 03342 95260 59563 07381 32328 62794 34907 63233 82988 07531 95251 01901
15738 34187 93070 21540 89149 93488 41675 09244 76146 06680 82264 80016 84774 11853 74234 54424 37107 53907 77449 92069
55170 27618 38606 26133 13845 83000 75204 49338 26560 29760 67371 13200 70932 87091 27443 74704 72306 96977 20931 01416
92836 81902 55151 08657 46377 21112 52389 78442 50569 53696 77078 54499 69967 94686 44549 05987 93163 68892 30098 79312
77361 78215 42499 92295 76351 48220 82698 95193 66803 31825 28869 39849 64651 05820 93923 98294 88793 32036 25094 43117
30123 81970 68416 14039 70198 37679 32068 32823 76464 80429 53118 02328 78250 98194 55815 30175 67173 61332 06981 12509
96181 88159 30416 90351 59888 85193 45807 27386 67385 89422 87922 84998 92086 80582 57492 79610 48419 84443 63463 24496
84875 60233 62482 70419 78623 20900 21609 90235 30436 99418 49146 31409 34317 38143 64054 62531 52096 18369 08887 07016
76839 64243 78140 59271 45635 49061 30310 72085 10383 75051 01157 47704 17189 86106 87396 96552 12671 54688 95703 50354
212
Kutak plus

RACUNANJE
LIMESA RACUNALOM
K
Racunalo je mocan alat koji je izrazito koristan u matematickim proracunima. No, kao i svaki alat, trebamo ga znati
koristiti.
RA
Mozemo li racunalo uporabiti da mjesto nas racuna limese nizova iz ove i prethodne lekcije? Ocekujemo da ce odgovor
biti potvrdan, pa pogledajmo racun u konkretnim primjerima. Trazit cemo limese niza (an ) kad n tezi u beskonacnost.
Dobra ideja jest da se uzimaju velike vrijednosti za n . U tablicama nize uzimat cemo n = 106 , 108 do 1014 . Ako
niz konvergira, prema dobivenim vrijednostima trebali bismo naslutiti koliki mu je limes.
n+1
1) an = 3) an = n2 + n n
JE
n+3
n an
106 0.99999800 n an
108 0.99999998 106 0.500000000
1010 108 0.500000000
RIM
1.00000000
1012 1.00000000 1010 0.500000000
1014 1.00000000 1012 0.000000000
1014 0.000000000
Zakljucak: niz konvergira i limes mu je 1. Zakljucak je

ispravan. Zakljucak: niz konvergira i limes mu je 0. Zakljucak
IP
!n nije ispravan. Limes niza je 0.5, s to se naslucuje iz prve
1 tri vrijednosti
2) an = 1+
n 4) an = cos(2 n)
n an n an
DN
106 2.718280469 106 1.000000000

108 2.718281815 108 0.999999999
1010 2.718281828 1010 0.999991450
1012 1.000000000 1012 0.915710804
1014 1.000000000 1014 0.871960851
LE
Zakljucak: niz ne konvergira. Zakljucak nije ispravan.

Limes niza je 1.
Zakljucak: niz konvergira i limes mu je 1. Zakljucak
nije ispravan. Limes niza je broj e , s to se naslucuje iz
prve tri vrijednosti
OG
Pokusajte objasniti zasto je doslo do pogresaka u numerickom racunu.
Provjerite ove racune na svom dzepnom ili stolnom racunalu. Nemojte se cuditi ako dobijete drukcije rezultate. Oni
ovise o konstrukciji svakog pojedinog racunala, kao s to ste zakljucili u odgovoru na prethodno pitanje.
Pouka: Rezultate dobivene numerickim racunom ne smijemo nekriticki prihvacati. Moramo znati s to racunalo zapravo
racuna da bismo prihvatili dobivene rezultate.
213
4 NIZOVI
Zadatci 4.5.
1. Od kojeg je clana niza (an ) , an = n2 12n + 11
ispunjena nejednakost an+1 > an ?
2n 3 14. Dokazi da je niz (an ) s opcim clanom
2. Je li niz an = , n N monoton?
K
n 2n 3 -
an = monoton i omeden. Zatim odredi
20n n
3. Od kojeg je clana niza (an ) , an = ispunjena prirodni broj n0 takav da je |an 2| < 0.01 za
RA
n! sve n > n0 .
nejednakost an+1 < an ?
4. Dokazi da je niz (xn ) s opcim c lanom xn = n -
15. Niz (an ) , an = je monoton i omeden.
2n 1 n+1
rastuci. Dokazi to! Odredi prirodni broj n0 takav da je
2n + 1 |an 1| < za sve n > n0 , ako je 1) = 0.1 ;
JE
5. Koji su od sljedecih nizova monotoni: 2) = 0.01 ; 3) = 0.001 .
n1 - ako je:
16. Dokazi da je niz (an ) omeden
1) an = ; 2) an = 1.5n ;
n+1
n2 3n + 5
n1 1) an = ; 2) an = ;
RIM
3) an = 1 + 3(n 2) ; 4) an = (1)n ; n+1 2n
n 2
1 (1)n 2n2 1 2n 1 3
5) an = ; 6) an = ? 3) an = 2 ; 4) an = ;
n! n! n +2 n2 + 2
2n2 3 n + sin n
5) an = ; 6) an = .
n2 + 3 n + cos n
IP
6. Koliko clanova niza (an ) , an = |n2 5n + 6| , - ako je:
zadovoljava nejednakost 2 < an < 6 ?
n+2 2n
7. Koliko clanova niza (an ) , an = |n2
5n 6| 1) an = ; 2) a n = ;
2n 1 + 3n
zadovoljava nejednakost 10 < an < 100 ?
DN
3) an = n + 1 n;
100 3
3
8. Odredi najmanji clan niza (an ) , an = n + , 4) an = 8n n3 + 8n + n3 ;
n
n N. n+1
5) an = log1/2 ;
9. - najmanji i najveci clan niza (an ) ,
Nadi n
3n 18 6) an = log(3n + 2) log(n + 1) .
LE
an = , n N.
3n 19 - ako je:
10. Odredi najmanji clan niza (an ) , cos(2n 1)
an = log23 n 3 log3 n . 1) an = ;
2n 1
OG
11. Odredi najveci clan niza (an ) , 1 1

1 n 1 n 2) an = sin2 .
n n+1
an = 3 .
2 4
-
19. Je li niz (an ) omeden:
- najmanji clan niza (an ) ,
12. Nadi
1 + 2 + ...n 1 n+1
an = + . 1) an = ;
n(n + 1) n log2 (n + 2)
(2n + 1)
13. Odredi najmanji clan niza (an ) , 2) an = n tg ;
n 4
an = n + 5 sin .
2 3) an = 3n + 2n ;
214
1 1 1 -
25. Koji su od sljedecih nizova omedeni? Za sva-
4) an = + + ...+ ; -
12 23 n(n + 1) ki omedeni niz navedi interval unutar kojeg se
1 + 2 + 3 + ... + n nalaze svi clanovi niza
5) an = ; n1
n+1 1) an = ; 2) an = 1.5n ;
12 + 22 + . . . + n2 n+1
6) an = ? n1
n2 (n + 2) 3) an = 1 + 3(n 2) ; 4) an = (1)n ;
n
K
103n 1 (1) n
20. Dokazi da je niz (an ) s opcim clanom an = 5) an = ; 6) an = .
n! n! n!
-
RA
omeden.
21. Dokazi da je niz (an ) s opcim clanom an ome-
- odozdo:
den
3n + 4
1 (1)n n+2 26. Dan je niz (an ) , an = .
1) an = + sin n ; 2) an = + 2 . n+2
n n n
JE
1) Dokazi da je niz rastuci.
- -
2) Dokazi da je niz omeden.
22. Dokazi da je niz (an ) omeden:
3) Odredi limes niza.
an + 3 - onaj clan niza za koji je razlika limesa i
4) Nadi
1) a1 = 0 , an+1 = ; svakog sljedeceg clana manja od 0.01 .
4
RIM
a2 2 27. Dokazi da je niz s opcim clanom
2) a1 = 2 , an+1 = n ;
2
an + an1

3) a1 = 0, a2 = 1 , an+1 = . an = 2 2 2 2
2
23. Dokazi da postoji interval [a, b] u kojem su svi ( n korijena) rastuci i izracunaj mu limes.
4n + 5
IP
clanovi niza (an ) , an = i odredi jedan 2an1 + 1
n+2 28. Neka je a1 = 0 , an = za n 2 .
takav interval. 3
Dokazi da je niz monoton i ogranicen i izracunaj
24. Postoji li interval [a, b]kojem pripadaju svi cla- mu limes.
n1
DN
novi niza (an ) , an = ?

n+2
LE
OG
215
4 NIZOVI
4.6. Geometrijski red
S pojmom niza povezan je i pojam reda. Zbrajajuci clanove niza (xn ) dobivamo
novi niz parcijalnih suma (Sn ) , definiran na ovaj nacin
K
S1 := x1 ,
S2 := x1 + x2 ,
RA
S3 := x1 + x2 + x3 ,
..
.
Sn := x1 + x2 + . . . + xn ,
..
JE
.
Mozemo zamisliti da se postupak zbrajanja nastavlja u beskonacnost:
x1 + x2 + . . . + xn + . . .
RIM
Osnovno pitanje koje postavljamo promatrajuci ovaj zbroj jest: je li on konacan?
Definicija reda
Izraz oblika
x1 + x2 + . . . + xn + . . .
IP
-

nazivamo redom i oznacavamo sa xn . Njegova n -ta parcijalna
n=1
suma je
n

DN
Sn = xk = x1 + x2 + . . . + xn .
k=1
Kazemo da je red konvergentan ako je konvergentan niz (Sn ) njego-

vih parcijalnih suma. U tom je slucaju suma reda jednaka limesu niza
parcijalnih suma:
LE
S = lim Sn .
n
OG
Primjer 1. Promotrimo niz (xn ) , xn = n . Promatrajuci sume

x1 + x2 + . . . + xn = 1 + 2 + . . . + n
-
vidimo da one nisu omedene. Zato ne postoji zbroj
1 + 2 + ... + n + ...
i red nije konvergentan.
216
GEOMETRIJSKI RED 4.6
Primjer 2. Promotrimo red
1 1 1
+ + ... + n + ...
2 4 2
Niz njegovih parcijalnih suma glasi:
1 3 7
S1 = , S2 = , S3 = .
2 4 8
K
n -ta parcijalna suma jednaka je zbroju konacnog geometrijskog reda. Po
formuli (3) sa strane 89 je
RA
1
1 1 1 1 1 2n
Sn = + 2 + . . . + n = .
2 2 2 2 1
1
2
1
JE
Ovaj niz ima limes. Naime, vrijedi lim n = 0 , te je:
n 2
1 1
lim Sn = = 1.
n 2 1
1
RIM
2
Geometrijski red
IP
Ako je (an ) geometrijski niz, tada red oblika

an = a1 + a2 + a3 + . . . = a1 + a1 q + a1 q2 + . . .
DN
n=1
nazivamo geometrijski red. Ovdje su a1 i q zadani realni brojevi razliciti od

nule.
LE
Mi poznajemo izraz za njegovu n -tu parcijalnu sumu:

qn 1
Sn = a1 .
q1
OG
Vidimo da ce o limesu niza (Sn ) odlucivati lim qn .

n
Sljedece su mogucnosti.
1. |q| > 1 . U ovom slucaju niz (qn ) ne konvergira jer nije omeden. - Zato ne
postoji niti limes niza Sn . Primjerice, sljedeci zbrojevi nisu konacni:
2 + 4 + 8 + 16 + 32 + . . .
3 6 + 12 24 + 48 . . .
217
4 NIZOVI
2. q = 1 . Geometrijski niz je konstantan, a red glasi

a1 + a1 + a1 + . . .
te mu zbroj ocito nije konacan.
3. q = 1 . Red ima oblik
a1 a1 + a1 a1 + . . .
K
Niz parcijalnih suma ovog niza izgleda ovako:
S1 = a1 , S2 = 0, S3 = a1 , S4 = 0, S5 = a1 . . .
RA
i on nema limesa jer ne tezi nijednom broju (jer je uvijek a1 = 0 ).
4. |q| < 1 . U ovom slucaju limes niza (qn ) postoji i jednak je 0, te zato postoji
i limes niza (Sn ) :
qn 1 lim qn 1 a1
n
JE
lim Sn = lim a1 = a1 = .
n n q1 q1 1q
Geometrijski red
RIM
Geometrijski red

a1 qn = a1 + a1 q + a1 q2 + . . .
n=1
konvergentan je onda i samo onda ako vrijedi |q| < 1 . Njegova je
suma jednaka:
a1
IP
S= . (1)
1q
Primjer 3. Nad pravcem AB konstruirana je polukruznica polumjera 1, zatim do nje

DN
niz polukruznica od kojih svaka sljedeca ima dva puta manji polumjer.
Kolika je duljina tako dobivene krivulje?
LE
1
1/4
A B
1/2
OG
1
Duljina prvog kruznog luka je d1 = 1 , duljina drugog d2 = . Op-
1 n1 2
cenito, n -ti luk ima duljinu dn = . Zbroj ovog geometrijskog
2
reda je
1 1 1
d = + + + ... = = 2 .
2 4 1
1
2
218
Primjer 4. U jednakokracan pravokutni trokut, s krakom duljine a , upisan je kvadrat

kojemu je jedan vrh u vrhu pravog kuta. Zatim su upisana dva kvadrata,
potom cetiri manja, osam jos manjih itd., kao na slici. Izracunaj ukupnu
povrsinu svih upisanih kvadrata.
K
a2
Povrsina prvog kvadrata je . Svaki sljedeci ima dvostruko manju stra-
4
nicu, pa mu je povrsina cetiri puta manja. Broj tih kvadrata raste tako da
RA
ih je u svakom sljedecem koraku dvostruko vise. Zato je ukupna povrsina
svih kvadrata zbroj geometrijskog reda:
a 2 a 2 a 2 a 2
P= +2 + 22 3 + 23 4 + . . .
2 4 2 2
a 2 a2 a 2 a2 a2 1 1
JE
= 2 + 3 + 4 + 5 + ... = 2 1 + + + ...
2 2 2 2 2 2 4
a 2 1 a2
= =
4 1 2
1
RIM
2
Zbrajajuci povrsinu svih kvadrata, dobili smo povrsinu pocetnog trokuta.

Na slicnoj ideji se temelji racunanje povrsina ispod bilo koje krivulje, s to
-
ce biti obradeno u poglavlju s integralnim racunom.
IP
Zadatak 1. Na kocku brida a postavi se nova kocka kojoj vrhovi donje osnovice leze u
polovistima bridova gornje osnovke, na isti je nacin na drugu postavljena treca
kocka, na trecu cetvrta itd. Odredi zbroj obujma svih ovih kocaka.
DN
Zadatak 2. U jednakostranican trokut povrsine P upisan je kvadrat koji lezi na stranici tro-
kuta i dira oba njegova kraka. Zatim je upisan novi manji kvadrat koji dodiruje
prethodni kvadrat i obje stranice trokuta. Postupak se nastavlja na isti nacin.
Koliki je zbroj povrsina svih upisanih kvadrata?
LE
Primjer 5. Pokazimo kako s pomocu geometrijskog reda mozemo beskonacan deci-

malni prikaz racionalnog broja pretvoriti u standardni prikaz.
Neka je x = 0.2 3 . Odredimo mu standardni prikaz.

OG
x = 0.2 3 = 0.232323 . . . = 0.23 + 0.0023 + 0.000023 + . . .

= 23 102 + 23 104 + 23 106 + . . .
Radi se o konvergentnom geometrijskom redu s prvim clanom a1 =

23 102 i kvocijentom q = 102 . Njegova je suma
23 102 23 23
x= 2
= 2 = .
1 10 10 1 99
219
4 NIZOVI
Zadatak 3. Zapisi u obliku razlomka brojeve 0.36 , 1.24 5
2.4
Zadatak 4. Izracunaj .
0.15
K
Zadatak 5. Dokazi da vrijedi 3.9 = 4 , 2.45 4 = 2.4 5 .
RA
Povijesni kutak
JE

AHILEJ I KORNJACA
Osvrnimo se na stari i poznati problem Ahileja i kornjace. Po predaji, brzonogi Ahilej nikad nece moci prestici
kornjacu ako ona pocne trcati 10 stadija (starogrcka mjera za duzinu, iznosi oko 192 m) ispred njega. Jer, dok Ahilej
RIM
- 1, dok Ahilej pretrci taj 1
(koji je, ne trudeci se odvec, deset puta brzi od kornjace) pretrci 10 stadija, kornjaca prijede
stadij, kornjaca se udalji za 0.1 stadij i tako do beskonacnosti. Dakle, Ahilej nikad ne moze pretrcati kornjacu.
Ovaj se paradoks pripisuje starogrckom filozofu Zenonu (oko 490. oko 430. g. prije Krista, iz grckog grada Elea,
na jugu Italije, u podrucju danasnjeg Salerna.) Sasvim je izvjesno da je Zenon, iako nije poznavao formulu za zbroj
geometrijskog reda, ipak znao da ce Ahilej preteci kornjacu. Izracunajmo kad i gdje.
Promotrimo niz vremena koja su potrebna da bi Ahilej dosao do mjesta

IP
na kojem se prije mjerenja nalazila kornjaca. Neka je t vrijeme pot-
rebno Ahileju da pretrci prvih 10 stadija (predaja ne govori koliki je t ,
ne znamo koliko je Ahilej bio brz). Sljedeci 1 stadij on ce pretrcati za
t
deset puta krace vrijeme, dakle u vremenu . Sljedeci 0.1 stadij u
10
DN
t
vremenu . Ukupno vrijeme potrebno Ahileju da dostigne kornjacu
100
jednako je sumi beskonacnog geometrijskog reda
t t
t+ + + ...
10 100
Rjesenje je paradoksa u tome s to ovih vremenskih intervala ima besko-
LE
1
nacno mnogo, ali im je zbroj konacan. Kvocijent reda je q = 10 , pa
je njegova suma
t 10
T= = t.
1 9
1
10
OG
Na kojem ce mjestu Ahilej dostici kornjacu? Odsjecci puta na kojima je kornjaca u prednosti cine beskonacan
geometrijski red
10 + 1 + 0.1 + . . .
10
cija je suma = 11.111 . . . stadija.
1
1
10
220
Kutak plus
GEOMETRIJSKI NIZ U FRAKTALNIM LIKOVIMA

Jedan od najjednostavnijih fraktalnih likova je Kochova pahuljica. Ime je
dobila po s vedskom matematicaru Helge fon Kochu (1870. 1924.).
K
Nastanak Kochove pahuljice vidi se na slikama. U svakom koraku, svaka se
duzina podijeli na tri jednaka dijela i nad srednjim dijelom konstruira jednako-
stranican trokut.
RA
JE
Promotrimo duljinu Kochove krivulje, u svakom koraku konstrukcije. Pocetna duljina iznosi L1 = 3 1 = 3 . U
RIM
1 4
drugom koraku dobivamo 3 4 duzina, od kojih je svaka duga , pa je duljina krivulje jednaka L2 = 3 . U svakom
3 3
sljedecem koraku duzina ima 4 puta vise, a njihova je duljina trecinu prethodnih, pa je ukupna duljina krivulje jednaka
n1
4
Ln = 3 . Kad n tezi u beskonacnost, duljina ove krivulje postaje beskonacno velika!
3
Geometrijski niz nalazimo i u drugom klasicnom fraktalu, Sierpinskijevom
trokutu (Wacaw Sierpinski, 1882. 1969., poljski matematicar).
IP
Nastanak trokuta mozemo pratiti na slikama. U svakoj iteraciji se iz postojecih
punih trokuta izreze jednakostranicni trokut, povrsine jednake cetvrtini trokuta.
Kolika je povrsina lika u svakoj iteraciji? U pocetku, neka je P1 = 1 . Onda je
DN
1
u drugoj iteraciji povrsina jednaka P2 = 3 . U sljedecoj iteraciji ona iznosi
4 n1
1 3
P3 = 9 . Opcenito, u n -tom koraku, povrsina c e biti Pn = .
16 4
Kad n tezi u beskonacnost, ovaj niz tezi k nuli. Sierpinskijev trokut nema
povrsine!
LE
OG
8
1. Koristeci formulu za zbroj geometrijskog reda, dokazi da je povrsina Kochove pahuljice jednaka povrsine
5
pocetnog trokuta!
2. Koristeci formulu za zbroj geometrijskog reda, izracunaj ukupnu povrsinu izbacenih trokuta u postupku konstrukcije
Sierpinskijevog trokuta. Uvjeri se da je ta povrsina jednaka ukupnoj povrsini trokuta.
221
4 NIZOVI
Zadatci 4.6.
1. Odredi zbroj c lanova beskonacnog geometrijskog 7. Koliko je
niza:
1
1) 2 , 1 , , . . . 2) 4 , 2 23 , 1 79 , . . .
2 1) 2 2 2 . . . ; 2) 3 5 3 5 ... ;
1 1
K
1 1
3) 1 , , , . . . 4) 2, 2 , 4 2, ...
1.2 1.22

RA
2+1 1 1 3) 3 4 3 4 ... ?
5) , , , ...
21 2 2 2
8. Rijesi sljedece jednadzbe:
3+1 31
6) , 1, , ... 2 3
31 3+1 1) 2x+x +x +... = 2 2 ;

JE
1 1 1
7) 2 + 2 , 1 + 2 , 1 +
2
, ... 2) xlog( 2 + 4 + 8 +...) = 1 ;
2 2
2+ 2 2 2 3) 1+ log2 sin x+ log22 sin x+ log32 sin x+ . . . = ;
8) , 1, , ... 3
2 2 2+ 2 1 1
4) log x + log x + log x + . . . = 2 ;
RIM
2 4
2. Odredi zbroj geometrijskog reda:
5) log x + log 3 x + log 9 x + . . . = 3 ;

1) 1 + sin + sin2 + . . . 2
6 6 6) 1 sin x + sin2 x sin3 x + . . . = ;
3
2) 1 cos + cos 2 ... 2
6 6 7) 81+| cos x|+cos x+... = 64 .

IP
3) 1 sin2 + sin4 . . . 9. Rijesi jednadzbe:
8 8
2 4 1) 1 + 2x + 4x2 + . . . + (2x)n + . . .
4) 1 + cos + cos + ... = 3.4 1.2x , |x| < 0.5 ;
12 12
2) 1 + |x| + |x2 | + |x3 | + . . . = 5 , |x| < 1 ;
3. Odredi zbroj geometrijskog reda kojem su zadana
DN
prva dva clana: 3) 2x+2 + 2x+1 + 2x + . . .

= 3x+3 + 3x+2 + 3x+1 + . . . .
1) 3, 1 ; 2) 2, 1.8 ;

2+1
3) 3, 2 ; 4) , 1.
21
LE
10. Njihalo je otklonjeno za kut 30 u odnosu na

ravnotezni polozaj. Pri svakom povratku, njihalo
4. Zapisi u obliku razlomka: dostigne tek 90% otklona iz prethodnog polozaja.
1) Nakon koliko njihaja c e otklon postati manji
1) 0.27 0.16 3 ; 2) 0.38 0.54 5 ;
OG
od 1 ?
0.25 0.22 7 2) Ako je duljina niti 1 m, koliki ce ukupni put
3) ; 4) .
0.127 0.6 3 prevaliti uteg na kraju njihala dok se ne umiri?
4x 11. Loptica je bacena 5 m uvis. Pri svakom odskoku,
5. Odredi x iz jednadzbe: = 3.3
5 ona dostigne 3/ 4 prethodne visine.
6.7 + 0.453
9 1) Do koje c e visine loptica odskociti u petom
odskoku?
x + 0.32
6. Izracunaj x iz jednadzbe: = 1.06 . 2) Koliki c e ukupni put prevaliti, od trenutka pr-
27
1 0.625 vog najviseg polozaja?
32
222
12. Prva tri clana aritmetickog niza jednaka su prvim od BC1 , konstruira jednakostranican trokut itd.
trima clanovima geometrijskog niza. O kojem se Koliki je zbroj povrsina svih tako konstruiranih
nizu radi? jednakostranicnih trokuta?
13. Na svakoj stranici kvadrata dodan je novi, kojemu 21. Dan je pravokutni trokut ABC s kutovima
je stranica tri puta manja od prethodne. Postupak = 60 , = 30 i hipotenuzom AB , |AB| =
se nastavlja u nedogled. c . Iz vrha pravog kuta spustena je okomica na hi-
1) Kolika je povrsina dobivenog lika nakon 5 potenuzu, iz nozista te okomice okomica na BC ,
K
iteracija? iz nozista ove opet okomica na AB itd. Odredi
2) Kolika je povrsina granicnog lika i koji je to zbroj duljina svih segmenata s to ih unutar trokuta
- konstruirane okomice.
RA
lik? odreduju
22. Nad polovinom dijagonale kvadrata kao strani-
com konstruiran je kvadrat, nad polovinom dija-
gonale ovoga ponovno se konstruira kvadrat itd.
Koliki je zbroj povrsina svih tako konstruiranih
JE
kvadrata ako je stranica prvog kvadrata duljine
a?
14. Zbroj beskonacnog konvergentnog geometrijskog 23. Nad visinom jednakostranicnog trokuta konstru-
reda iznosi 15 , a zbroj kvadrata njegovih clanova iran je novi jednakostranican trokut, nad visinom
novoga opet jednakostranican trokut itd. Koliki
RIM
jednak je 45 . Koji je prvi clan ovog niza?
je zbroj povrsina svih na ovaj nacin konstruiranih
15. Zbroj beskonacnog konvergentnog geometrijskog trokuta ako je duljina stranice prvog jednaka a ?
reda jednak je 3 , a zbroj kubova svih njegovih
c lanova iznosi 108 . Odredi niz.
24. Dan je kvadrat ABCD sa stranicom duljine a .
13 U tocki koja stranicu AB dijeli u omjeru 1 : 2
16. Omjer zbroja kubova svih clanova beskonacnog vrh je novog kvadrata s to je upisan zadanom. Po
konvergentnog geometrijskog reda i zbroja nji- istom se principu sada ovome upise kvadrat i pos-
IP
hovih kvadrata jednak je 12 : 13 . Zbroj prvih tupak se nastavlja. Koliki je zbroj povrsina svih
ovih kvadrata?
dvaju c lanova iznosi 43 . Nadi
- taj red.
25. Dan je jednakostranicni trokut ABC sa strani-
17. Koliki je kolicnik beskonacnog konvergentnog com duljine a . Tocka P koja dijeli stranicu AB
DN
geometrijskog niza ako je zbroj prvih s est c lano- u omjeru 1 : 2 vrh je novog jednakostranicnog
va u nizu jednak 78 njegovog ukupnog zbroja? trokuta PQR koji je upisan trokutu ABC . Po
istom pravilu trokutu PQR upisemo jednakos-
18. Peti clan beskonacnog konvergentnog geometrij- tranican trokut te postupak nastavljamo. Koliki
skog niza je 16 . Svaki c lan u tom nizu upola je je zbroj povrsina svih takvih jednakostranicnih
manji od zbroja svih clanova koji za njim slijede. trokuta?
LE
Kako glasi taj niz?

26. Dan je trokut sa stranicama duljina 15 , 41 i
19. Dana je duzina AB , |AB| = a . Tocke C , C1 , 52 cm. Polovista njegovih stranica c ine novi tro-
C2 , C3 , . . . polovista su duzina AB , AC , CC1 , kut, a poloviste stranica toga opet novi itd. Koliki
C1 C2 , . . . Nad AB konstruirana je polukruzni- je zbroj povrsina svih tih trokuta?
OG
ca na jednu stranu, nad AC na drugu stranu, pa 27. Jednakostranicnom trokutu ABC , |AB| = a ,
nad CC1 opet na prvu itd. Kolika je duljina tako upisana je kruznica, ovoj kruznici jednakostra-
konstruirane krivulje? nican trokut, trokutu opet kruznica itd. Koliki je
zbroj povrsina svih trokuta, a koliki svih krugova
20. Zadana je duzina AB , |AB| = a . Tockom C - konstruiranim kruznicama?
s to su omedeni
je duzina AB podijeljena na dva jednaka dijela
te je nad AC konstruiran jednakostranican tro- 28. U jednakostranican valjak upisana je sfera, sferi
kut. Zatim se tockom C1 raspolovi duzina BC je upisan valjak, valjku opet sfera itd. Ako je
i nad CC1 opet konstruira jednakostranican tro- povrsina osnog presjeka prvog valjka 100 cm2 ,
kut. Potom se nad C1 C2 , gdje je C2 poloviste koliki je zbroj povrsina svih sfera?
223
4 NIZOVI
4.7. Kamatni racun

Jedna od vrlo vaznih primjena geometrijskog niza i eksponencijalne funkcije jest
kamatni racun. S njim se susrecemo u svakidasnjem z ivotu, pri ulaganju, s tednji,
pozajmicama. U ovoj cemo tocki opisati samo najjednostavnije primjere, ne pro-
K
matrajuci slozenije situacije koje se proucavaju u srednjim s kolama i fakultetima
gospodarskog usmjerenja.
RA
Spomenimo najprije temeljne pojmove kojima se sluzimo u kamatnom racunu.
Iznos novca koji z elimo uloziti u danom trenutku nazivamo glavnica (kapital).
Oznacavamo ga s C . Po isteku roka posudena - ce glavnica donijeti kamatu, ciji
-
iznos ovisi o vremenu posudivanja, nacinu obracuna i kamatnoj stopi.
JE
Jednostavno ukamacivanje
100 kn orocenih na jednu godinu uz kamatnu stopu od 5 % donijet ce na kraju
RIM
razdoblja 5 kn kamate. Ovdje je rijec o jednostavnom ukamacivanju po kojem se
pocetna vrijednost glavnice C0 po isteku razdoblja uvecava za kamatu u iznosu
p
C0 , tako da je njezina vrijednost na kraju razdoblja
100

p p
C1 = C0 + C0 = C0 1 + .
100 100
IP
Iznos kamate za razdoblja razlicita od jedne godine racuna se po formuli
p
C0 t
100
DN
i ova se vrijednost dodaje glavnici. Ovdje je t vrijeme posudbe izrazeno u

godinama.
Primjer 1. Dogovore li se dva partnera o zajmu u iznosu od 100 000 kn s godisnjom

LE
kamatnom stopom od 8 % , pa se glavnica vrati nakon deset mjeseci, tada

joj treba pridodati i kamate od
8 10
100 000 ,
100 12
OG
jer je ovdje t = 10
12 .
Slozeni kamatni racun

Orocava li se novac na duzi rok, tada je prirodno da se po isteku jedne godine i

kamate pripisuju glavnici. Na taj ce se nacin u sljedecim vremenskim intervalima
uvecavati i sama kamata (jer se obracunava i kamata na kamatu).
224

KAMATNI RACUN 4.7
Primjer 2. Netko oroci 100 000 kn na rok od pet godina, uz godisnju kamatnu stopu
od 10 %. Koliki ce iznos podici na kraju tog razdoblja?
10
Na kraju prve godine glavnica ce donijeti kamate od 100 000 =
100
10 000 kn, tako da uvecana glavnica u tom trenutku iznosi 110 000 kn. Na
K
kraju druge godine ova ce glavnica donijeti 11 000 kamata. Iznos kamata
i vrijednost glavnice na kraju svake godine napisana je u sljedecoj tablici:
RA
kamate glavnica
n=0 100 000 C0
n=1 10 000 110 000 C1
n=2 11 000 121 000 C2
n=3 12 100 133 100 C3
JE
n=4 13 310 146 410 C4
n=5 14 641 161 051 C5
U svakoj sljedecoj godini glavnica se uvecava za isti postotak:
RIM

p
C1 = C0 1 + ,
100

p p 2
C2 = C1 1 + = C0 1 + ,
100 100

p 3
IP
p
C3 = C2 1 + = C0 1 +
100 100
..
.
Prema tome, niz (Cn ) je geometrijski niz.
DN
Slozene kamate
Glavnica C0 orocena na n godina uz kamatnu stopu od p % porast ce

na svotu
p n
LE
Cn = C0 1 + .
100
p
Ovdje je 1 + kamatni faktor za koji se povecava glavnica u roku
100
od jedne godine.
OG
Primjer 3. Koliko novca treba orociti da se nakon deset godina, uz kamatnu stopu od
6 % , dobije svota 200 000 kn?
Stanje glavnice nakon deset godina je

6 10
C10 = C0 1 + = 200 000.
100
225
4 NIZOVI
Odavde je
200 000 200 000
C0 = 10
= = 111 679.
1.06 1.7908
To je trazeni iznos.
K
Napomena. Potencija 1.0610 racuna se na dzepnom racunalu s pomocu tipke
yx :
RA
1.06 yx 10 = (1.7908).
Ukoliko vase racunalo ne posjeduje tipku yx , onda koristite svojstvo ekspo-

nencijalne i logaritamske funkcije: yx = 10x log y , ili isto to za bazu prirodnog
JE
logaritma: yx = ex ln y ;
1.0610 = 1010 log 1.06 = 100.25305 = 1.7908.
Primjer 4. Nakon koliko ce godina glavnica C0 , orocena uz kamatnu stopu od 5 % ,
RIM
udvostruciti svoju vrijednost?
Prema uvjetima mozemo napisati:

p n 5 n
Cn = C0 1 + = 2C0 = C0 1 + ,
100 100
te je
IP
log 2
1.05n = 2 = n = = 14.206.
log 1.05
Treba proci 15 godina.
DN
Primjer 5. Uz koju kamatnu stopu treba posuditi glavnicu od 100 000 kn da bismo
nakon pet godina dobili iznos od 150 000 kn?
Sad vrijedi
LE

p 5 p 5
150 000 = 100 000 1 + = 1 + = 1.5.
100 100
Daljnje racunanje ovisi o racunalu. Ako vase racunalo posjeduje tipku
OG

yx ili x y , racunamo iz jedne od ovih dviju jednakosti:
p 5
1+ = 1.5 = 1.50.2 .
100
Ako racunalo posjeduje samo eksponencijalne i logaritamske funkcije,
onda racunamo ovako:
p
1+ = 100.2 log 1.5 = 1.08447,
100
te je p = 8.447 .
226

KAMATNI RACUN 4.7
Pri s tednji su rijetke situacije u kojoj se velike svote orocavaju na duze razdoblje.
sce se javlja situacija u kojoj se manji iznosi uplacuju u redovitim vremenskim
Ce
intervalima i orocavaju do nekog datuma. Takav nacin s tednje naziva se obrocna
s tednja.
Opisimo sljedecu situaciju. Isti iznos S uplacuje se na pocetku svake godine i
orocava na vrijeme od n godina. Godisnja kamatna stopa je p % . Kolikom cemo
svotom raspolagati po isteku desete godine?
K
Svota uplacena na pocetku prve godine donijet ce, zajedno s kamatama i kamata-
p
ma na kamate iznos od S rn , gdje je r = 1 + 100 kamatni faktor. Svota uplacena
RA
na pocetku druge godine donijet ce iznos od S rn1 itd. Svota uplacena na
pocetku posljednje godine vrijedit ce na kraju S r . U tom trenutku ukupna svota
iznosi:
rn 1
Sn = Srn + Srn1 + . . . + Sr = Sr(1 + r + r2 + . . . + rn1 ) = Sr .
r1
JE
Primjer 6. Petar uplacuje z ivotno osiguranje u godisnjim obrocima od 5000 kn, uz
kamatnu stopu od 8 %. Kolikom ce svotom raspolagati na kraju dvadesete
RIM
godine?
Imamo: r = 1.08 , S = 5000 , n = 20 .

r20 1 1.0820 1
S20 = S r = 5000 1.08 = 247 114.
r1 1.08 1
Primijetimo da u ovom iznosu glavnicu cini 100 000 kn, a 147 114 dopri-
IP
nos je kamata.
Temeljni vremenski rok od jedne godine za pripis kamata u vecini novcarskih

DN
poslovanja je predug. Poznato je da se novac moze orociti i na krace vremensko

razdoblje, od, recimo, samo sedam dana. Nakon toga se glavnici pripisuje kamata
koja se i sama moze ponovno orociti. Jasno je da ce se uz istu kamatnu stopu na
kraju godine dobiti veca svota.
LE
Primjer 7. Netko je orocio 100 000 kn na rok od jedne godine s kamatnom stopom
od 8 % i kvartalnim pripisom kamata. Kolikom ce glavnicom raspolagati
krajem godine?
Krajem prvog tromjesecja glavnici se pripisuje kamata od

OG
8 1
100 000 = 2000,
100 4
jer je protekla cetvrtina godine. Sad je iznos glavnice 102 000. Nova ce
glavnica za tri mjeseca donijeti kamate pa ce stanje glavnice nakon s est
mjeseci biti:
8 1
102 000 + 102 000 = 104 040.
100 4
227
4 NIZOVI
Na kraju treceg tromjesecja:

8 1
104 040 + 104 040 = 106 120.8,
100 4
a na kraju godine:
8 1
106 120.8 + 106 120.8 = 108 243.2 .
100 4
K
Iznos od 243.2 kn nastao je efektom tromjesecnog ukamacivanja.
RA
Opisimo opcenitu situaciju. Ako se ukamacivanje obavlja m puta godisnje, onda
je iznos glavnice na kraju prvog razdoblja:

p
C0 1 + ,
JE
100m
na kraju drugog razdoblja:
2
p
C0 1 + ,
100m
RIM
a na kraju godine:
m
p
C1 = C0 1+ .
100m
Produzi li se razdoblje kroz vise godina, na kraju n -te godine glavnica c e iznositi:
IP
mn
p
Cn = C0 1 + .
100m
DN
Usporedimo vrijednosti glavnice C1 za p = 100 i za razlicite brojeve m .

ukamacivanje m r
LE
jednom godisnje 1 2
polugodisnje 2 2.25
tromjesecno 4 2.441
mjesecno 12 2.6130
tjedno 52 2.69260
OG
dnevno 365 2.714567

svaki sat 8766 2.7181269
svake minute 529 960 2.71827226
svake sekunde 31 557 600 2.718281785
Povecanjem broja m ovaj postotak ne moze premasiti broj 2.72 . Zapravo, radi
se o rastucem nizu brojeva s limesom

1 m
lim 1 + = e = 2.718281828 . . .
m m
228

KAMATNI RACUN 4.7
Ukamacivanje svake sekunde nije besmislica! Upravo se na taj nacin ponasaju

mnoge prirodne pojave.
Neprekinuto ukamacivanje
K
Ako se ukamacivanje obavlja svakog trenutka, tada ce glavnica na kraju godine
RA
biti
m 100m p p
p p p 100
C1 = lim C0 1 + = C0 lim 1 + = C0 e 100 ,
m 100m m 100m
a po isteku n godina:
mn
JE
p np
Cn = lim C0 1 + = C0 e 100 . (1)
m 100m
Ocito, rok ne mora biti cijeli broj godina. U svakom trenutku t (koji se mjeri u
godinama, ali ne mora biti cijeli broj) vrijednost glavnice bit ce
RIM
pt
Ct = C0 e 100 . (2)
Primjer 8. Popisi stanovnistva obavljaju se svakih deset godina. Ako je u dvama

uzastopnim popisima stanovnistvo neke drzave povecano sa 16 000 000 na
IP
17 500 000, koliko ce ta drzava imati stanovnika 20 godina nakon drugog
popisa, uz pretpostavku da ce prirast i u sljedecim godinama biti jednak?
Racunat cemo prema neprekinutom ukamacivanju. Iz (1) slijedi, za

n = 10 :
DN
10p p
17 500 000 = 16 000 000e 100 = e 10 = 1.09375
te je
p = 10 ln 1.09375 = 0.89612 %.
LE
Sada dobivamo:
30p
C30 = 16 000 e 100 = 20 935 058.
Za 20 godina bit ce oko 20 935 000 stanovnika. Provjerite da ce se ista
vrijednost dobiti i racunom slozenih kamata.
OG
Prema ovom zakonu racuna se, recimo, prirast biljne mase (na primjer, drva u
s umi), prirast stanovnistva nekog (velikog) grada ili drzave itd.
229
4 NIZOVI
Zadatci 4.7.
1. Na koliko c e glavnica od 50 000 kn narasti nakon 7. Poduzece A treba vratiti poduzecu B svotu od
pet godina uz interes od 6% ako se ukamacivanje 350 000 kn u roku od pet godina, uz godisnji in-
obavlja 1) godisnje; 2) polugodisnje; 3) mjesec- teres od 8%. Ako ono z eli platiti dug po isteku
no? trece godine, koliku svotu treba isplatiti?
K
2. Na koji iznos naraste glavnica od 1000 kn uz go- 8. Glavnica od 5 000 kn ulozena je prije 6 godina,
disnji interes 5%, poslije 1, 2, 3, 5, 10, 20 godina? i to prve tri godine s interesom 5%, a posljednje
RA
Ukamacivanje je slozeno. tri s interesom od 5.5%. Kolika je sada njezina
3. Za koliko se godina glavnica od 2500 kn poveca vrijednost?
na 4000 kn ako je ukamacivanje slozeno s godis- 9. Josip je uplacivao z ivotno osiguranje tijekom tri-
njim interesom 5.4%? deset godina u iznosu od 1000 kn na pocetku
4. Na koliko godina treba uloziti glavnicu C uz 6% svake godine, uz interes od 6%. Nakon toga z e-
JE
slozenog interesa, da bi se ona udvostrucila? lio je da mu se kamate (uz isti interes) isplacuju
jednom mjesecno kao renta. Kolika ce biti ta
5. Glavnicu C orocavamo na n godina uz godis- renta?
nji interes p% da bismo dobili vrijednost Cn .
Izracunaj nepoznati podatak ako je zadano: 10. U jednom je gradu 1970. bilo 83 000 z itelja, a
RIM
1995. 88 000. Koliko se z itelja moze ocekivati
1) C = 12 000 , n = 5 , p = 6% , Cn =? ; 2010. godine ako pretpostavimo da ce prirast i u
2) C = 12 000 , n = 8 , p =? , Cn = 17 000 ; sljedecim godinama biti jednak?
3) C = 12 000 , n =? , p = 4.5% , Cn = 17 065 ;
4) C = , n = 6 , p = 5% , Cn = 22 000 .
11. Po procjeni, u s umi ima 32 500 m3 drva. Koliko
c e drva u s umi biti za 10 godina ako je godisnji
6. Banka omogucuje ukamacivanje u intervalima od prirast 2.5%? Racunaj po formuli za neprekinuto
ukamacivanje.
IP
jednog mjeseca, ali tako da ukupni godisnji in-
teres bude 7.5%. Koliki je postotak povecanja
glavnice nakon jednog mjeseca?
DN
LE
OG
230
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
ODGOVORI NA ZADATKE UNUTAR GRADIVA
Ovo su kratki odgovori na zadatke unutar gradiva pojedine lekcije. Ti se zadatci nalaze ispod detaljno rijesenih
primjera. Postupak rjesavanja najcesce je slican postupku kojim je rijesen primjer iznad zadatka.
Zadatak 2. 1) Baza indukcije. Za n = 1 , broj 80

1.1 je djeljiv sa 16.
Pretpostavka indukcije. 9n+1 + 8n 9 = 16k .
Zadatak 1. 57; 457; 215; 45. Korak indukcije. Broj 81(9n +8n9)640n+720 =
K
16(81k 40n + 45) je djeljiv sa 16.
Zadatak 2. 18; 10; 180. 18 10 = 180 .
2) Baza indukcije. Za n = 1 , broj 91 je djeljiv s 13.
RA
Zadatak 3. Racun vrijedi u brojevnom sustavu s ba- Pretpostavka indukcije. 3n 5n+1 + 2n+3 = 13k .
zom 12. Korak indukcije. Broj 15(3n 5n+1 + 2n+3 ) 13
2n+3 = 13(15k 2n+3 ) je djeljiv s 13.
Zadatak 4. 1) 1353(8) ; 2) 16F(16) .
Zadatak 3. Baza indukcije. Tvrdnja vrijedi za n =
JE
Zadatak 5. 1034(6) ; 1423(5) ; 3232(4) . 3 (nema dijagonala) i za n = 4 (dvije dijagonale).
n(n 3)
Zadatak 6. Pretpostavka indukcije. Vrijedi dn = ,
2
Korak indukcije. Dodajmo jos jedan, (n + 1) -vi vrh.
238 = 59 4 + 2 2 Tada jedna stranica mnogokuta postaje dijagonala (ona
RIM
59 = 14 4 + 3 3 koja povezuje dva vrha izmedu - kojih se nalazi dodani
14 = 34+2 2 vrh), a novododani vrh c ini novih (n + 1) 3 dija-
3 = 04+3 3 gonala. Zato vrijedi dn+1 = dn + (n 1) . Sada iz
Zato je 238 = 3232(4) . pretpostavke indukcije imamo
n(n 3) n2 n 2 (n + 1)(n 2)
Zadatak 7. 123 = 173(8) = 7B(16) ; 9876 = 23224(8) dn+1 = +n1 = =
2 2 2
= 2694(16) ; 55555 = 154403(8) = D903(16) .
IP
i tvrdnja je dokazana.
Zadatak 8. 11 = 1011(2) ; 22 = 10110(2) ; Primijetite da je tvrdnju lakse dokazati direktno, ne
333 = 101001101(2) ; 4444 = 1000101011100(2) . koristeci indukciju.
DN
Zadatak 9. 41227(8) = 17047 . Zadatak 4. Baza indukcije. Za n = 2 dva se pracva

sijeku u jednoj tocki.
Zadatak 10. FFFF(16) =65535 ; ABAB(12) =18995 . n(n 1)
Pretpostavka indukcije. dn =
2
Zadatak 11. 1011(2)+101(2)=11+5=16=10000(2) ; Korak indukcije. (n + 1) -vi pravac nije paralelan ni
s jednim od ostalih pravaca pa ih sijece u n tocaka.
LE
100111001(2)+1011011(2) = 313+91 = 110010100(2) .

n(n 1) (n + 1)n
Ukupan broj presjeka je: +n= .
Zadatak 12. 100(2) 10(2) = 4 2 = 2 = 10(2) ; 2 2
1000(2) 101(2) = 85 = 3 = 11(2) ; 10010001(2) Zadatak 5. Baza indukcije. Za n = 6 vrijedi 26 =
110011(2) = 145 51 = 94 = 1011110(2) .
OG
64 > 60 = 62 + 4 6 . (Tvrdnja ne vrijedi za n = 5 ).

Zadatak 13. 11(2) 11(2) = 3 3 = 9 = 1001(2) ; Pretpostavka indukcije. 2n > n2 + 4n za neki n .
10101(2) 11(2) = 213 = 63 = 111111(2) ; 10101(2) Korak indukcije. Tada vrijedi
1011(2) = 21 11 = 231 = 11100111(2) . 2n+1 = 2 2n > 2(n2 + 4n)
= 2n2 + 8n
1.2 = n2 + 2n + 1 + 4n + 4 + 2n 5
Zadatak 1. Korak indukcije: > (n + 1)2 + 4(n + 1)
n(n+1)(n+2) (n+1)(n+2)(n+3) cim je 2n 5 > 0 , a to je istina vec za n 3 .
+(n+1)(n+2)= .
3 3
232
n(n 1)
Zadatak 8. Iz 1 + n + = 46 dobivamo
1.3 2
9 6
n = 9 . Za k = 3 dobivamo x (2y)3 =
Zadatak 1. 1) 408 240; 2) 479 001 599; 3
3) 6 375 600; 4) 36. 672x6y3 .

Zadatak 2. 1) 60; 2) 840; 3) 3024; 4) 1 663 200; 9
Zadatak 9. Clan k = 3; ( x)6 ( 3 x)3 =
3
K
5) 653 837 184 000.
84x4 .
Zadatak 3. 1) n(n 1) ; 2) n(n + 1) .
RA
Zadatak 10. n = 8 ; postoji i to je 3. clan, k = 2 .
Zadatak 4.
n! n! (n+1)! 1.4
+ =
(k1)!(nk+1)! k!(nk)! k!(nk+1)!
(n+1)! Zadatak 1. 300 = 22 3 52 . Postoji 3 2 3 = 18
JE
n! n!
+ = razlicitih faktora.
(k1)!(nk+1) (nk)! k!(nk)! k!(nk+1)!
n! k + n! (n k + 1) (n + 1)!
= Zadatak 2. 997.
k!(n k + 1)! k!(n k + 1)!
RIM
n!(k + n k + 1) (n + 1)!
= Zadatak 3. Vrijedi 2 3 5 7 > 100 pa broj moze
k!(n k + 1)! k!(n k + 1)! imati najvise tri prosta faktora. U obzir dolaze brojevi
(n + 1)! (n + 1)! 60 = 22 35 , 90 = 252 5 , 72 = 23 32 , 96 = 25 3 .
=
k!(n k + 1)! k!(n k + 1)! Svaki od njih ima 12 faktora.
Zadatak 5. Zadatak 4. Prosti su brojevi: 907 i 911. 901 =
IP
n
(a+b) (a+b) 1753 , 903 = 3743 , 905 = 5181 , 909 = 33101 .

n n+1 0 n n 1 n n1 2
= a b + a b + a b +. . . Zadatak 5. Baza indukcije. Za n = 1 , broj 34n
0 1 2
43n je djeljiv sa 17.
n n n 1 n
a3 bn2 + a2 bn1 +
DN
+ a b
n2 n1 n Pretpostavka indukcije. 34n 43n = 17k .
Korak indukcije. Broj 81(34n 43n ) 17 43n =
n n 1 n n1 2 n n2 3
+ a b + a b + a b + ...
0 1 2 17(34 k 43n ) je djeljiv sa 17.

n n n 0 n+1
+ a2 bn1 + a1 bn + a b 1223 1211
n2 n1 n
LE
Zadatak 6. , .
n n n n 990 99900
=an+1 + + an b1 + an1 b2 +. . .
1 0 2 1
Zadatak 7. 0.418 7 , 2.049 8 .
n n
+ + a2 bn1
n2 n1

OG
n n 1.5
+ + abn +bn+1
n n1

n + 1 n+1 n+1 n n + 1 n1 2 Zadatak 1. Pretpostavimo suprotno, 3 + 5 =
= a + a b+ a b +. . .
0 1 2 m
. Kvadriranjem dobivamo
n + 1 2 n1 ( n
+ a b + + 1)nabn + bn+1 m2
n1 n 3 + 2 15 + 5 2 ,
n
Zadatak 6. 1) 4 + 4i ; 2) 8 8i . 15 = m 2
8n 2 2
2n

pa bi 15 bio racionalan broj. Sad se na isti nacin
Zadatak 7. 97 56 3 . kao u Primjeru 1 dolazi do kontradikcije.
233
m
Zadatak 2. Iz log3 2 = slijedi 3m = 2n s to nije Zadatak 2. (1, 2, 3) , (1, 2, 4) , (1, 3, 2) , (1, 3, 4) ,
n
moguce. (1, 4, 2) , (1, 4, 3) , (2, 1, 3) , (2, 1, 4) , (2, 3, 1) , (2, 3, 4) ,
(2, 4, 1) , (2, 4, 3) , (3, 1, 2) , (3, 1, 4) , (3, 2, 1) , (3, 2, 4) ,
(3, 4, 1) , (3, 4, 2) , (4, 1, 2) , (4, 1, 3) , (4, 2, 1) , (4, 2, 3) ,
1.6 (4, 3, 1) , (4, 3, 2) . 4 3 2 = 24 .
7 7
Zadatak 1. z1 = 2 2 cos + i sin ;
Zadatak 3. ( S,K,E,T,O)
4 4
K
z2 = 10 cos 108 26 05 ) + i sin(108 26 05 ) .
Zadatak 4. (A,K,L,O), (A,K,O,L), (A,L,K,O), (A,L,O,K),
6 (A,O,K,L), (A,O,L,K); (K,A,L,O), (K,A,O,L), (K,L,A,O),
RA
Zadatak 2. z1 z2 = cos + i sin .
2 4 4 (K,L,O,A), (K,O,A,L), (K,O,L,A); (L,A,K,O), (L,A,O,K),
(L,K,A,O), (L,K,O,A), (L,O,A,K), (L,O,K,A); (O,A,K,L),
1.7 (O,A,L,K), (O,K,A,L), (O,K,L,A), (O,L,A,K), (O,L,K,A).
12. i 13. po redu.
5 5
Zadatak 1. z31 z22 = 8 cos + i sin .
JE
2 2
2.3
2.1 Zadatak 1. (1, 2, 3) , (1, 2, 4) , (1, 2, 5) , (1, 3, 4) ,
Zadatak 1. 28 16 10 15 = 67200 (1, 3, 5) , (1, 4, 5) , (2, 3, 4) , (2, 3, 5) , (2, 4, 5) , (3, 4, 5) .

RIM
5
C53 = = 10 .
Zadatak 2. 56 24 46 16 = 989184 , 55 23 45 3
15 = 853875 .
45 45
Zadatak 2. = 8 145 060 . N = 39 =
Zadatak 3. Prva se karta moze uzeti po volji, druga 6 6
- 12 preostalih iste boje, pa je broj razlicitih na- 317 657 340 .
medu
-
c ina 52 12 . Medutim, tu je svaki moguci par brojen
10
IP
Zadatak 3. = 252 .
dva puta, pa je tocan odgovor 12 52 12 = 312 nacina. 5
Zadatak 4. Ako je prvo slovo samoglasnik, onda je

50
Zadatak 4. = 19 600 .
5 20 4 19 3 = 22800 nacina, a ako je prvo slovo 3
DN
suglasnik, onda je 20 5 19 4 18 = 136800 nacina.

Ukupan je broj rijeci 159 600. Zadatak 5. 125 970.
Zadatak 5. 523 = 140 608 . Zadatak 6. n = 18 .
Zadatak 6. Na 210 1 = 1023 nacina. Zadatak 7. U jednoj ekipi su dva, a u drugoj jedan
LE
mladic. Onda su u toj drugoj ekipi preostala

tri clana
Zadatak 7. 1) Na 30 29 28 27 26 = 17 100 720 5
djevojke, koje mozemo odabrati na = 10 naci-
nacina, 2) Na 25 5 25 5 25 = 390 625 nacina, 3
3) Na 25 5 24 4 23 = 276 000 nacina. na. Tri su izbora za mladica, pa razlicitih takvih ekipa
OG
ima 3 10 = 30 .
Zadatak 8. 52 51 50 = 132600
Zadatak 8. 1) 66; 2) 11; 3) 220; 4) 55.
2.2
15

12
Zadatak 9. = 30 030 .
Zadatak 1. (A,L,R,U), (A,L,U,R), (A,R,L,U), 3 2
(A,R,U,L), (A,U,L,R), (A,U,R,L); (L,A,R,U), (L,A,U,R),
(L,R,A,U), (L,R,U,A), (L,U,A,R), (L,U,R,A); (R,A,L,U), Zadatak 10. 1) 13 48 = 624 ; 13
2) 4 =
(R,A,U,L), (R,L,A,U), (R,L,U,A), (R,U,A,L), (R,U,L,A); 5
(U,A,L,R), (U,A,R,L), (U,L,A,R), (U,L,R,A), (U,R,A,L), 1278 ; 3) 52 48 44 40 36 = 1 317 888 .
(U,R,L,A). Dvije rijeci: Ural, ular. 5!
234
3.1 4.2
Zadatak 1. AB = {(1, 2), (1, 4), (1, 6)} ; AC = ; Zadatak 1.
BC = {(1, 1)} ; A C = {(1, 1), (1, 2), (1, 4), (1, 6),
(2, 3), (2, 5), (3, 4), (3, 6), (4, 5)} . a1 a2 a3 a4 a5 a6
3 1 5 9 13 17
K
3.2 11 15 19 23 27 31
Zadatak 1. Vjerojatnost se procjenjuje preko kvoci- 19 13 7 1 5 11
RA
jenta: (broj pisama)/ (broj bacanja) 1.5 3 4.5 6 7.5 9
Zadatak 2. 3
Zadatak 2. .
4
JE
Zadatak 3. an = 8 + 2(n 1) .
Zadatak 4. a2 = 2248.48 , a12 = 3733.33 .
RIM
4.3
Zadatak 1.
a1 a2 a3 a4 a5 a6
3.4
2 5 25 125 625 3125
2 2 4 8 16
Zadatak 1. .
IP
64 32 16 8 4 6
5 81 27 9 3
54 18 6 8 32 128
6 5 5 16 4 3 9
Zadatak 2. = .
12 11 22
Zadatak 2. a5 = 2 34 = 162 .
DN
4 5 6 24 1
Zadatak 3. P(A)= 6= ; P(B)= .
15 14 13 91 3
4 6 24 4.4
P(A|B) = 2 = = P(A).
14 13 91 1
Zadatak 1. 1) ; 2) 2.
3
LE
4.1
1 3
49 Zadatak 2. 1) ; 2) .
Zadatak 1. 1) ; 2) 10 . 2 2
324
Zadatak 3. 1) 0; 2) 0.
OG
Zadatak 2. 50 (1) + 50 (1 + 5 + 9 + . . .+ 189 +

193 + 197) = 50 + 50 (25 198) = 247450 . 1
Zadatak 4. 1) 1; 2) .
2
Zadatak 3. a2 = 8 , a3 = 13 , a4 = 18 , a5 = 23 ;
an = 3 + 5(n 1) .
4.5
Baza indukcije. Vrijedi a1 = 3 i a2 = 8 .
Pretpostavka indukcije. an = 3 + 5(n 1) i an = n n1 1
Zadatak 1. an+1 an = = >0 ,
an1 + 5 . n+1 n n(n + 1)
Korak indukcije. an+1 = 3 + 5n = an + 5 = bn+1 bn = (n + 1)2 n2 = 2n + 1 > 0 ,
3 + 5n = an = 3 + 5(n 1) . xn+1 xn = 2n+1 2n = 2n > 0 ;
235
1 1 1 Zadatak 5.
xn+1 xn = = < 0,
n+1 n n(n + 1)
1 3.9 = 4
yn+1 yn = 2(n+1) 22 = 2n < 0
2 3 + 0.9 + 0.09 + . . . = 4
, an+1 an = (n + 1)2 + n2 = 2n 1 < 0 .
9 101
3+ =4
1 101
4.6
K
9
3+ =4
9
8+2 2 3
Zadatak 1. a . 4=4
RA
7
2.45 4 = 2.4 5
Zadatak 2. Primjenom slicnosti zakljucujemo da za
2.4 + 0.054 + 0.00054 + . . . = 2.4 5
x1 = q a , pri cemu je a
stranicu kvadrata vrijedi
24
stranica trokuta i q = 3(2 3) . Stranica sljede- + 54 103 + 54 105 = 2.4 5
JE
ceg kvadrata x2 odnosi se prema prethodnoj u istom 10
omjeru q . Zato je xn = qn a . Povrsina svih kvadrata 12 54 103
jednaka je zbroju geometrijskog reda + = 2.4 5
5 1 102
12 54
1 4(21 12 3) + 3 = 2.4 5
RIM
x21 + x22 2 2
+ ... = q a = P. 5 10 0.99
1 q2 36 20 3 12 54
+ = 2.4 5
5 990
Ta je suma priblizno jednaka 0.634P . 12 3
+ = 2.4 5
5 55
11 1233 132 + 3
Zadatak 3. ; . = 2.4 5
30 990
IP
55
135
110 = 2.4 5
Zadatak 4.
= 15.71428 5 . 55
7
2.4 5 = 2.4 5
DN
LE
OG
236
BROJEVI 1
1. Brojevi
Rjesenja 1.1 pozitivno rjesenje x = 7 .

2) Ne postoji takva baza. 3) x = 5 .
K
1. 61, 51, 375, 189, 1290, 3640. 17. 1) Jednakost glasi (x2 +1)+(x3 +1) = x3 +x2 +x
2. 1) 11, 2) 37, 3) 101, 4) 395, 5) 9, odakle slijedi x = 2 .
2) Sada je (x3 + 2x2 + x + 1) (x3 + x2 + 2x) =
RA
6) 20, 7) 86, 8) 1665, 9) 8,
10) 32, 11) 58, 12) 11953. 2x + 1 odakle slijedi x = 3 .
3. 6 = 110(2) = 6(8) = 6(16) , 13 = 1101(2) = 18. Vrijede u svakom sustavu osim u binarnom.
15(8) = D(16) , 25 = 11001(2) = 31(8) = 19. Pretvorimo racun u dekadski sustav: Iz jednadzbe
19(16) , 125 = 1111101(2) = 175(8) = 7D(16) . (x 1) + x + (x + 1) = 121(5) = 36 dobivamo
JE
3x = 36 te je x = 12 = 22(5) . Trazeni brojevi
4. 6 = 11(5) = 6(9) = 6(12) , 13 = 23(5) =
su 21(5) , 22(5) , 23(5) .
14(9) = 11(12) , 25 = 100(5) = 27(9) = 21(12) ,
125 = 1000(5) = 148(9) = A5(12) . 20. 11 110(2) = 1000(2) + 1010(2) + 1100(2) .
RIM
5. U bazi 2: 1011, 100 001, 1 100 100, 11 011 110, 21. 4(5) , 10(5) , 11(5) .
1 111 101 001. U bazi 5: 21, 113, 400, 1342,
13 001. U bazi 12: B, 29, 84, 166, 6B5. 22. 10(9) , 11(9) , 12(9) .
6. 15(8) = D(16) , 306(8) = C6(16) , 23. 101(2) , 111(2) .
314563(8) = 19973(16) .
24. 1) x = 2y 1 , y > 4 ; 2) y = x + 2 , x > 4 .
7. 130(8) , 642(8) , 177777(8) .
IP
25. 1) 32(5) = 23(7) ; 2) 25a + 5b + c = 64c +
8. 93(16) , 14F(16) , 142B(16) . 8b + a daje 63c = 24a 3b , tj. b = 8a 21c .
a = 3 , c = 1 , b = 3 , 331(5) = 133(8) ;
9. 10 111, 1 100, 1 100 101, 1 111 111, 100 000 3) 313(4) = 131(6) .
DN
10. 56, 101, 350, 1364.

26. U svakom, jer je (x2 +1)(x+1) = x3 +x2 +x+1
11. 1) 7AB7(16) =111101010110111(2)=75267(8); identitet za sve x . Isto vrijedi i za (x3 + 1)(x2 +
2) 34567(8) = 11100101110111(2) = 3977(16). x + 1) = x5 + x4 + x3 + x2 + x + 1 .
12. 1) 8 EF8(16) = 1 000 111 011 111 000(2) = 27. U sustavu s bazom 4, jer iz (x+1)(x+2)(x+3) =
LE
107 370(8) ; 3x3 + x2 + 2 dobivamo jednadzbu 2x3 5x2

2) 76543(8) = 111110101100011(2) = 7D63(16) . 11x 4 = 0 , c ije je jedino prirodno rjesenje
x = 4.
13. 1) 22, 100, 101, 102, 110. . . 28. 144(n) = n2 + 4n + 4 = (n + 2)2 . U svakom
2) 1010, 1011, 1100, 1101, 1110. . .
OG
3) 13, 20, 21, 22, 23. . . sustavu s bazom n , n > 4 .

4) 33, 34, 35, 40, 41. . . 29. U sustavu s bazom 7.
14. 1) 1111, 1110, 1101, 1100. . . 30. Iz jednadzbe (2x + 4)2 = 6x2 + 2x dobije se
2) 1100, 1110, 10 000, 10 010. . . x = 8.
3) 200, 210, 220, 1000. . .
4) 31, 33, 40, 42, 44. . . 31. U sustavu s bazom 5.
15. 23005 = 325 . 32. U svakom sustavu s bazom n , n > 3 , jer je
1331(n) = n3 + 3n2 + 3n + 1 = (n + 1)3 . Baza
16. 1) Iz uvjeta 23(x) 15(x) = 411(x) slijedi jed-
mora biti veca od 3 jer se u zapisu broja pojavljuje
nadzba (2x + 3)(x + 5) = 4x2 + x + 1 , cije je znamenka 3.
237
1
RJESENJA ZADATAKA
33. Iz 1331 = 332 slijedi 3 2

(x + 3) = 9(x + 1) te Dokazimo to. Zbrajanjem ocitih nejednakosti:
je x = 8. Zatim je 2420(8) = 44(8) . |a1 | a1 |a1 | , |a2 | a2 |a2 | dobiva-
mo (|a1 | + |a2 |) a1 + a2 |a1 | + |a2 | , s to
34. To je sustav s bazom 5; 23(5) 32(5) = 1341(5). je ekvivalentno s |a1 + a2 | |a1 | + |a2 | .
Pretpostavimo da vrijedi tvrdnja zadatka za k pri-
35. To je sustav s bazom 4; 3201(4) = 33(4) . brojnika. Onda je
|a1 + . . . + ak + ak+1 |
K
36. Danu jednakost mozemo zapisati u obliku 2(2x+
1)(x + 1) = (x2 + 2)(x + 1). Odatle dobijemo |a1 + . . . + ak | + |ak+1 |
kvadratnu jednadzbu x2 4x = 0 te je x = 4 ; |a1 | + . . . + |ak | + |ak+1 |.
RA
22(4) 12(4) = 330(4) .
37. 1) 100010(2) ; 2) 101100(2) ; 3) 11100100(2) ;
14. 1) Izraz (n + 1)3 + 11(n + 1) napisi u obliku
4) 100110000(2) .
n3 + 11n + 3(n(n + 1) + 4) i iskoristi pretpos-
38. 1) 110(2) ; 2) 1100(2) ; 3) 11101(2) ; tavku indukcije.
JE
4) 100101100(2) . 15. 1) Za n = 1 je 7n + 3n 1 = 9 . Pretpostavimo
39. 1) 10010(2) ; 2) 1000001(2) ; 3) 11110011(2) ; da za n = k vrijedi 7k + 3k 1 = 9a . Tada je i
4) 100110101011(2) . 7k+1 + 3(k + 1) 1 = 7(7k + 3k 1) 18k + 9 =
7 9a 9(2k 1) , s to je ocito broj djeljiv s 9.
RIM
40. 10220(3) , 10011212(3) , 1010221(3) . 2) Uvrstimo li n = 1 , dobit c emo broj 36 + 27 +
42. 1) 3.5 ; 2) 5.625 ; 3) 7.875 ; 4) 8.0625 . 3 = 66 , koji je djeljiv s 11. Pretpostavimo da je
62k + 3k+2 + 3k = 11a . Dokazimo kako je onda
43. Brojeve treba prikazati po potencijama od 2 i 12 . i 62(k+1) + 3k+3 + 3k+1 djeljiv s 11. Preuredi-
1) 0.1(2) ; 2) 0.001(2) ; 3) 1.1(2) ; mo zapis ovog broja kako bismo mogli iskoristiti
4) 0.0 . . . 01(2) ( n 1 nula); 5) 0.01(2) ; pretpostavku: 36(62k + 3k+2 + 3k ) 11 3k+3
IP
6) 10.1(2) ; 7) 1100.001(2) ; 8) 10.0001(2) . 11 3k+1 . Zakljucak provedi do kraja.
16. 1) Za n = 1 imamo 4 > 1 . Pretpostavimo da za
Rjesenja 1.2
neki n = k , 4k > k2 . Treba dokazati da iz toga
2. 1) Za n = 1 tvrdnja je ocito tocna. Pretposta- slijedi 4k+1 > (k + 1)2 . No prema pretpostavci
DN
vimo da je tocna i za n = k . Izracunajmo onda je 4k+1 = 4 4k 4k2 . Dalje, zbog k2 k i

3 + 3 + . . . + (6k 9) + (6(k + 1) 9) . Radi k2 1 , vrijedi 4k2 k2 + 2k + 1 = (k + 1)2 .
pretpostavke indukcije smijemo koristiti jedna- 2) Za n = 1 , 2 > 1 . Neka je 2k > k2 2k + 2 .
kost 3 + 3 + . . . + (6k 9) = 3k2 6k pa Dokazimo 2k+1 > (k + 1)2 2(k + 1) + 2 =
citava suma iznosi 3k2 6k + 6k + 6 9 = k2 + 1 . Imamo nejednakosti 2k > k2 2k + 2
LE
3k2 3 = 3(k + 1)2 6(k + 1) , dakle, jednakost i 2k > 2k 1 . Njihovim zbrajanjem dobiva se
vrijedi i za broj n = k + 1 .
2 2k > k2 + 1 . Valja jos samo matematickom
n1 indukcijom provjeriti nejednakost 2k > 2k 1 .
5. 1) 2n 1 , 2) 12 (3n 1) , 3) .
n
17. 1) 1 33 > 17 ; 2 Ako je 3k > 2k + 3k , do-
OG
n(n + 1)(n + 2)
10. 1) n(3n + 1) ; 2) ; kazimo da je onda 3k+1 > 2k+1 + 3(k + 1) .
3
2
n(4n + 6n 1) Zbrojimo nejednakosti 2 3k > 2 2k + 6k (pret-
3) ; 4) n(n + 1)2 ; postavka) i 3k > 3 (za k 3 ). Tad imamo
3
n(n + 1)(n + 2)(n + 3) 3k+1 > 2 2k + 6k + 3 > 2 2k + 3k + 3 , a odatle
5) ; 3k+1 > 2k+1 + 3(k + 1) .
4
n(n + 1)(n + 2)(3n + 1) 2) 1 Za n = 3 , 27 > 12 . 2 Ako je k3 >
6) .
12 3k + 3 , onda je (k + 1)3 > 3(k + 1) + 3 . Doka-
12. 1) Za n = 1 tvrdnja je trivijalno ispunjena. z imo to! Imamo dvije nejednakosti: (k + 1)3 =
Za n = 2 bilo bi |a1 + a2 | |a1 | + |a2 | . k3 +3k2 +3k+1 daje 3k2 +3k+1 > 3 , za k 3 ,
238
BROJEVI 1
a pretpostavka je k3 > 3k + 3 . Zbrojivsi te dvije 12. 1) n = 8 ; 2) n = 7 ; 3) n = 5 ; 4) n = 3
nejednakosti dobivamo (k + 1)3 > 3(k + 1) + 3 . ili n = 14 ; 5) n = 5 ; 6) n = 17 .
18. Za k = 1 je 7+72 +73 +74 = 2800 , broj djeljiv 13. 1) x = 4 ili x = 5 ; 2) x = 6 ; 3) x = 7 ;
sa 100. Pretpostavimo da je za neki prirodni broj 4) x = 8 .
k broj 7 + 72 + . . . + 74k djeljiv sa 100. No onda 15. 1) x4 4x3 + 6x2 4x + 1 ;
je broj 7 + 72 + . . . + 74k + 74k+1 + 74k+2 + 2) 32x5 + 80x4 + 80x3 + 40x2 + 10x + 1 ;
K
74k+3 + 74k+4 = (7 + 72 + . . . + 74k ) + 74k (1 + 10 5 1
7 + 49 + 343) takoder - djeljiv sa 100. Broj u prvoj 5) x5 5x3 + 10x + 3 5;
x x x
zagradi djeljiv je sa 100 po pretpostavci, a dru- 8) 485 198 6 .
RA
-
gi je pribrojnik jednak 400 74k , dakle, takoder
djeljiv sa 100. Zapravo, iz dokaza vidimo da je 16. 1) 162x4 + 108x2 + 2.
zadani broj uvijek djeljiv sa 2800 .
n n
19. Iz jednakosti (4)3 3n3 = (4)4
2
19. Za n = 2 je 22 + 1 = 17 , pa baza induk- n3 n4
k 3n4 slijedi n = 6 . Koeficijenti iznose 34 560.
cije vrijedi. Pretpostavimo da broj 22 + 1 za
JE
neki prirodni broj k zavrsava znamenkom 7, pa 20. n = 14.
k+1
dokazimo da tada i broj 22 + 1 zavrsava zna- 21. Iz prvog uvjeta slijedi n = 12 . Clan
k koji
ne
menkom 7. Po pretpostavci je 22 + 1 oblika 12
sadrzi x je deveti po redu, on iznosi .
k 8
RIM
10a + 7 , odnosno vrijedi 22 = 10a + 6 , gdje je 1
a prirodan broj. Sada mozemo pisati 12
k 2 22. To je sedmi clan i iznosi 6 a13 .
k+1 k 6 2
22 + 1 = 22 2 + 1 = 22 +1
23. 1) 112x6 ; 2) 198x5 ; 3) 15 , peti clan u
= (10a + 6)2 + 1 = 100a2 + 120a + 37, razvoju; 4) 28 , sedmi clan u razvoju.
a to je ocito broj kojem je posljednja znamenka
7. 24. Im z = 8 .
IP
25. 331 695.
Rjesenja 1.3
26. 572 2.

1. 1) 408 240 ; 2) 479 001 599 ; 3) 6 375 600 ; 27. n = 11, treci je clan raspisa jednak 55 x5 x , a
4) 36 .
DN
slobodni c lan je 165.

2. 1) 18! ; 2) 12! ; 3) (n + 1)! ; 4) (n 1)! . 28. n = 11 , cetvrti je c lan raspisa jednak 165x11 , a
3. 1) 15 14 ; 2) 8 7 6 ; 3) n(n 1) ; slobodni clan je 55.
4) n(n + 1) ; 5) 2n(2n 1)(2n 2) . . . (n + 1) ; 29. Postoji, to je 13. clan.
6) (n + k)(n + k 1) ; 7) (n + 1)n(n 1) ;
LE
1 30. Ne postoji.
8) .
(2n 2)! 31. Postoji, to je 4. clan.
73 73 65 32. n = 8 , 28x4 .
4. 1) = ; 2) ; 3) 24 ;
9 8 7! 9! 8!
33. Zbroj koeficijenata dobijemo kad u rastav binoma
OG
2
4) 98 ; 5) 1580 ; 6) 1275 .
uvrstimo x = 1 , y = 1 . Ucinimo li to odmah,
n n1 (n 1)2 vidimo da je taj zbroj jednak 1.
5. 1) ; 2) ; 3) ;
(n + 1)! n! n 34. x = 10 .
4) 1 .
6. 1) n = 7 ; 2) k = 4 ; 3) k = 5 ; Rjesenja 1.4
4) n1 = 2 , n2 = 3 .
7. 1+2+6+24+120+. . . = 3+10k . Posljednja 1. 839, 929, 22 279
znamenka je 3.
2. Parni su brojevi slozeni. Izdvojimo li brojeve koji
9. 45 , 126 , 816 , 120 , 495 . su djeljivi s 3 i s 5, preostaje provjeriti sljedece
239
1
RJESENJA ZADATAKA
brojeve: 26963, 26969, 26971, 26977. 26963 = 3) x = 0 , y = 0 ili x = 2 , y = 2 .

59 457 , 26969 = 149 181 , 26971 = 7 3853 ,
4) Cetiri rjesenja: (1, 1) , (2, 2) , (1, 3) i (0, 2) .
26977 = 53 509 .
22. Zbroj svih deset brojeva jednak je 110. Najveci
3. 312 = 23 3 13 , 556 = 22 139 , 1001 = moguci od 10 brojeva je broj 110 (1 + 2 + 3 +
7 11 13 , 5828 = 22 31 47 , 12481 = 7 1783 . . . . + 9) = 65.
5. Svi su brojevi djeljivi sa 7. 23. Zbroj svih 27 brojeva je 27 72 = 1944 . Kad od
toga broja oduzmemo 13 + 41 = 55 dobit cemo
K
6. Podijeli na racunalu 100020003 sa 7. Dobije se
broj 1 889 . Podijelimo li 1 889 s 25 dobit cemo
kvocijent 14288571 i ostatak 6. Nas zanima samo
75.56, aritmeticku sredinu ostalih 25 brojeva.
ostatak, koji pridruzujemo preostalim znamenka-
RA
ma broja i dobivamo novi broj koji treba testirati: 5
600020001. On je djeljiv sa 7. 24. c = .
18
7. Tvrdnja se temelji na identitetu 4(10x + y) = 25. a = 366 , b = 610 , c = 732 .
x + 4y + 39x .
3
2n(2n + 1) n(n + 1) 26. .
JE
10. Iz jednadzbe = 187 , 5
2 2 27. a : b = 3 .
odnosno 3n2 + n 374 = 0 , dobijemo n = 11 .
(Drugo je rjesenje 34/3 .) Onda je S33 = 561 . 28. Neka je x + y = 750 . Tada je 0.08x + 0.24y =
0.112 750 = 84 . Ovo je sustav jednadzbi iz
11. Tvrdnja slijedi iz identiteta
RIM
kojega se dobije x = 600 , y = 150 . Provje-
(n 1)n(n + 1)(n + 2) + 1 = (n2 + n 1)2 . ra pokazuje da je rezultat tocan. Naime, vrijedi:
12. Ovaj c e broj biti djeljiv s 5 ako n2 zavrsava na 0.08 600 = 48 , zatim 0.24 150 = 36 , te
8 ili na 3. No kvadrat prirodnog broja zavrsava je 48 + 36 = 84 , a vec smo izracunali 84 =
samo znamenkama 0, 1, 4, 9, 5 i 6. 0.112 750 .
13. Prvi i treci broj jesu, a drugi nije potpuni kvadrat. 30. Izracunaj A B .
IP
14. n5 5n3 + 4n = (n 2)(n 1)n(n + 1)(n + 2) . 31. 1) Usporedi brojeve 1 A i 1 B .
Radi se o umnosku pet uzastopnih prirodnih bro- a a+1
2) Ako je A = , onda je B = . Promotri
jeva od kojih je barem jedan djeljiv s 5, barem b b+1
jedan s 3 i barem dva s 2, od kojih barem jedan s razliku A B .
4. 32. a < b = ac < bc = ab + ac < ab +
DN
a a+c
15. k = 1 , n = 472 ; k = 2 , n = 236 i k = 4 , bc = a(b + c) < b(a + c) = < .
n = 118 . b b+c
16. Djelitelj je 20, a ostatak 17. 33. Kvadriranjem nejednakosti a + b 1 dobit ce-
mo a2 + 2ab + b2 1 . Ovoj pak nejednakosti
17. 13. dodamo ocitu nejednakost a2 2ab + b2 0
LE
18. Oznacimo sa n trazeni broj. Broj n + 1 djeljiv te imamo a2 + b2 12 . Ponovimo postupak s

je sa 2, 3, 5, i 7. Dakle je to broj tipa 210k, gdje ovom, novom nejednakosc u!
je k cijeli broj. Najmanji k za koji se dobije
najmanji c etveroznamenkast n je k = 5, te je 36. Prikazimo u obliku razlomka broj a . Pomnozi-
mo a sa 100, te je 100a = 36.363636 . . . Oduzi-
OG
n = 1049.
manjem od ove jednakosti broja a = 0.363636 . . .
19. Kako se radi o umnosku cijelih brojeva, jednakost dobit cemo 99a = 36 , odnosno, nakon kracenja,
c e biti ispunjena ako su sva tri faktora jednaka 1. 4 .
Tada je x = 3 , y = 0 , z = 4. No, dva od a = 11
tri faktora u umnosku mogu biti jednaka 1 , a Analogno postupi s ostalim dvama brojevima.
treci 1, pa imamo jos i ova rjesenja: (1, 6, 4) ,
(1, 4, 2) , (3, 6, 2). 38. Postupkom opisanim u prethodnom zadatku naj-
59 97
20. x = 4 ili x = 11 . prije cemo dobiti a = , b = , te je
111 111
21. 1) x = 53 , y = 52 ; x = 19 , y = 16 ; x = 13 , 52 38
y = 8 ; x = 11 , y = 4 . 2) x = 8 , y = 5 . a+b= , ab= .
37 111
240
BROJEVI 1
7 14 a 7 11 11 racionalan. No tada je c a = b racionalan
40. a = , b= , = = = 0.6875 .
8 11 b 8 14 16 broj. To je proturjecno uvjetu u zadatku.
11 4 1
41. a = , b= , ab= 3. Pretpostavi da je broj racionalan, x + y = u
12 11 3
i kvadriraj jednakost x = u y .
42. Dani cemo razlomak raspisati na sljedeci na-
m2 2m + 1 (m + 2)2 6m 3 4. Pretpostavimo da je broj c = a + b 2 raci-
cin: = = onalan. Kvadrirajmo ovaj izraz. Dobitcemo
K
m+2 m+2
(m + 2)2 6(m + 2) + 9 9 c2 = a2 + 2ab2 2 + 2b2 . Odatle je 2 =
= m+26+ = c2 2b2
m+2 m+2 . S lijeve strane ove jednakosti je iraci-
RA
9 2ab
m4+ . onalan broj 2 a s desne racionalan broj. Kako
m+2
Sada dalje zakljucujemo: je ta jednakost kontradiktorna, a proistekla je iz
Kako je m 4 cijeli broj za svaki cijeli broj m , pretpostavke da je c = a+b 2 racionalan, onda
m2 2m + 1 je ta pretpostavka pogresna. Dakle je a + b 2
JE
onda ce razlomak biti cijeli broj iracionalan.
m+2
9 5. Pretpostavimo da je n a racionalan, tj. da je
kad cijeli broj bude razlomak . No za to
m+2 n a = p , p, q N , q = 1 , te M(p, q) = 1 .
je dovoljno da je m + 2 djelitelj od 9. Dakle je q
m + 2 {1, 3, 9} . pn
RIM
Tada je a = n . Oznacimo s k neki prost djeli-
Tako je rjesenje zadatka m {11, 5, 3, 1, 1, 7} . q
12 telj od q . No tada je pn djeljiv s k , odnosno p
43. . je djeljivs k . To proturjeci uvjetu M(p, q) = 1 .
7 Dakle, n a je iracionalan broj.
1 5
44. 1) x = ; 2) x = .
5 12 6. daje 2 + 3 racionalan broj,
Pretpostavimo
IP
1 1 tj. da je 2 + 3 = a ,a Q . Kvadriraj-
45. To su brojevi i . mo ovu jednakost: 2 + 2 6 + 3 = a2 . Odatle
2 3 a2 5
121 je 6 = . S lijeve strane je iracionalan
48. Npr., , rjesenja ima beskonacno mnogo. 2
196
DN
broj 6 , a s desne strane racionalan (jer je a

racionalan po pretpostavci). Takva je jednakost
Rjesenja 1.5 proturjecna, te a nije racionalan.
x3 + 6x 3
1. Pretpostavimo da je 3 racionalan. On se ta- 7. 1) Zapisi 2 = , gdje je x =
m 3x2 + 2
LE
da moze prikazati u obliku 3 =

n
, gdje su 2 + 3 3 i provedi zakljucak.
m i n prirodni brojevi koji su relativno prosti

(razlomak je do kraja skracen). Kvadriranjem 9. 1) Stavimo x = 6 + 2 5 6 2 5 . Kva-
m m2 driranjem dobivamo
jednakosti 3 = dobivamo 3 = 2 , odnos-
OG
n n x2 = 6 + 2 5 2 (6 + 2 5)(6 2 5) + 6
no m2 = 3n2 . Kako je m2 djeljiv s 3, s 3 mora
biti djeljiv i broj m . Zato je on oblika m = 3k pa 2 5 = 12 2 16 = 4 pa je x = 2 .

dobivamo 3k2 = n2 te je i n djeljiv s 3. Kako po 3 3
3) Stavimo 2 + 5 + 2 5 = x . Nakon
pretpostavci brojevi m i n nemaju zajednickog kubiranja dobivamo
djelitelja,
time smo dobili kontradikciju. To zna- 3 3
4 3( 2 + 5 + 2 5) = x3 , s to moze-
c i da 3 nije racionalan.
Analogno se dokazuje
- iracionalni. mo zapisati u obliku x3 + 3x 4 = 0 . Lijevu
da su brojevi 3 3 i 4 2 takoder stranu ove jednadzbe lako rastavimo u faktore te
2. Uzmimo da je broj a racionalan, a broj b ira- je (x 1)(x2 + x + 4) = 0 . Ova jednadzba
cionalan. Pretpostavimo da je broj c = a + b ima jedno realno rjesenje, broj x = 1 . Kako je
241
1
RJESENJA ZADATAKA
3
3
2 + 5 + 2 5 njezin korijen, a realan s enja ove jednadzbe su brojevi 1 . No ti brojevi
je broj, on je jednak 1. nisu rjesenja, pa stoga ni pocetna jednadzba nema
racionalnih rjesenja.
10. 9 + 4 5 = 4 + 4 5 + 5 = (2 + 5)2 15. Dokazi najprije rekurzivnu jednakost cos(k +

= 2 + 5 . Koristeci ovaj prikaz,
za drugi dobi- 1) = 2 cos k cos 1 cos(k 1) . Pretpos-
vamo vrijednost drugog broja: 5 2 . tavimo da je cos 1 racionalan broj. Onda ce
iz dokazane jednakosti slijediti da su racional-
K
11. 1) Pretpostavimo da je ovaj broj racionalan, s to ni i brojevi cos 2 , cos 3 , . . . , cos 30 . No
znaci da je periodican. To onda znaci da postoji 3
skupina od n znamenki koja se u nekom trenut- cos 30 = i on nije racionalan. Pretpos-
RA
ku pocne periodicno ponavljati. No u ispisivanju 2
toga broja kadtad doci c e na red za ispis i broj tavka je, dakle, bila pogresna, te ni cos 1 nije
10n u cijem je zapisu tocno n nula. To bi onda racionalan.
znacilo kako se period sastoji od n nula, a takav 16. Pretpostavi da je tg 1 racionalan. Primjenjujuci
bi broj bio konacan. Nas broj to ocito nije. Pret- tg k + tg 1
postavka je pogresna broj nije racionalan. uzastopno formulu tg(k + 1) =
1 tg k tg 1
JE
Analogno se dokazuju i ostale tri tvrdnje. 3
zakljucit cemo da je i tg 30 = racionalan,
12. Stavit cemo 4x2 + x 1 = 2x + a , 2x + a 3
a2 + 1 s to nije. Onda nije racionalan niti broj tg 1 .
0 . Odatle je x = , gdje je a = 14 pro- 21. U svakoj od zagrada je negativan broj pa je nje-
RIM
1 4a
izvoljan racionalan broj koji zadovoljava uvjet gova apsolutna vrijednost njemu suprotan
broj.
2x + a 0 . Tako je dani izraz jednak: 1+ 2+ 2
3+
13. 1) Pretpostavimo da je broj log2 3 racionalan 3 4 . . . + 99 100 = 101 + 2 2 .
a
tj., da je moguc zapis log2 3 = , a, b N . 22. Ocito je x 5, 6 . Tako je x = 5 te je onda
b 28
No ta je jednakost ekvivalentna kontradiktornoj x= .
5
IP
2a = 3b , jer je slijeva paran, a zdesna neparan
broj, pa kako je posljedica pretpostavke, ta je 23. 217.
pretpostavka pogresna. 1 3 5 2k1
24. Mozemo zapisati: 2 2 2 2 2 2 . . . 2 2 =
2) Kao pod 1) , dobije se 18a = 36b , odnosno 1 3 5 2k1
18ab = 2b , a > b . Broj s lijeve strane djeljiv 2 2 + 2 + 2 +...+ 2> 256 = 2 . 8
DN
je s 3, a broj s desne to nije. 1 3 5 2k 1

Onda je + + +. . .+ > 8 . No zbroj
2 2 2 2
1 + cos 30 2+ 3 prvih n prirodnih brojeva jednak je n2 , pa ima-
14. 1) cos 15 = = .
2 2 mo nejednadzbu 12 k2 > 8 , odakle je k2 > 16 .
2) Na slican nacin. 3) Pretpostavimo da je
Najmanji cijeli broj k koji zadovoljava uvjete
2 tg 5
LE
tg 5 racionalan. Tada je tg 10 =
zadatka je k = 5 .
1 tg2 5
racionalan, pa je racionalan i tg 15 = tg(10 +
25. Zbroj je jednak 9. Racionaliziraj svaki pribrojnik.
2 tg 15 26. Potrebno je odrediti uklopljene intervale [an , an ]
5 ) , a onda i tg 30 = . No to je
1 tg215 unutar kojih lezi broj 5 .
OG
3 27. Odrediintervale [an , an ] , [bn , bn ] takve da je

kontradikcija jer je tg 30 = iracionalan
3 an < 2 < an
, bn < 3 < bn . Onda je
broj. 4) Oznacimo cos 20 = x . Taj je
broj korijen jednadzbe cos 60 = 4 cos3 20 an + bn < 2 + 3 < an + bn .
3 cos 20 , odnosno jednadzbe 8x3 6x 1 = 0 . 29. Neka je [a, b] interval s racionalnim krajevima, x
Pokazat cemo da ova jednadzba nema racionalnih bilo koji pozitivan iracionalni broj koji lezi unu-
korijena, s to ce znaciti da onda ni cos 20 , koji tar intervala [n 1, n] za neki n N . Onda
je jedan od njezinih triju korijena, nije raciona- ba
lan. Uz supstituciju y = 2x dobivamo jednadzbu je a + x iracionalan broj koji lezi unutar
n
y3 2y 1 = 0 . Jedina moguca racionalna rje- intervala [a, b] .
242
BROJEVI 1
9
30. 1) 1, 9] ; 2) [0, 9] ; 3) 2, 0] ; 4) , 0 ; 9. 1) Vanjstina kruga s polumjerom 1 i sredistem u
9 . 4 tocki (1, 0) ; 2) vanjstina kruga sa sredistem
5) , 4 ; 6) [1, 3] . u (2, 3) i polumjerom 2. 3) Prsten sa sre-
4 distem u tocki (0, 1) , unutarnjeg polumjera 1 i
31. 1) inf S = min S = 6 , sup S = max S = 2 . vanjskog 3. 4) Kut s vrhom u ishodistu koji
2) inf S = min S = 6 , sup S = 3 , maksimum 3
zatvaraju zrake s kutom = , = prema
ne postoji. 3) Isto. 4) inf S = 3 , 4
pozitivnom dijelu realne osi. 5) Dio ispod pa-
K
sup S = 3 , minimum i maksimum ne postoje. 1
5) inf S = 0 , sup S = 1 , minimum i maksimum rabole y = x2 1 . 6) Unija dvaju krugova:
ne postoje. 4
RA
x2 + (y 1)2 = 2 , x2 + (y + 1)2 = 2 .
32. 1) inf S = min S = 1 , sup S = max S = 2 .
2) inf S = min S = 0 , sup S = ln 20 , maksi- 3 4 11
13. 1) = ; 2) = ; 3) = ;
mum ne postoji. 3) inf S = min S = 0 , 4 3 6
sup S = 9 , maksimum ne postoji. 1 6
4) Iz sustava cos = , sin =
4) inf S = 1 , sup S = 9 , minimum i maksimum 37 37
JE
ne postoje. dobiva se = 99 27 44 .
3 3
33. 1) inf S = min S = 0 , sup S = ;
3 14. 1) cos + i sin ; 2) 2 cos + i sin ;
2) inf S = min S = 0 , sup S = max S = ; 2 2 2 2
2 3) 4 cos 0 + i sin 0 ; 4) 6 cos + i sin ;
RIM
3) inf S = min S = 12 , sup S = 1 . 3 3 4
5) 2 cos + i sin ; 6) 2 cos +
4 4 3
Rjesenja 1.6 4
i sin ; 7) 5 cos 63 26 +i sin 63 26 ;
3
1. 1) 1 2i ; 2) 7 + 17i ; 3) 9 + 46i ; 8) 13 cos 326 18 + i sin 326 18 .
4) 7 + 24i ; 5) i ; 6) 0 ;
3 3 6 7 7
IP
7) i ; 8) . 15. 1) z = 2 cos + i sin ;
2 2 5 4 4
3 3
3 1 3 2) z = cos + i sin ; 3) z = 2(cos 0 +
2. 1) 2 + i ; 2) 2 ; 3) + i. 2 2
2 2 2
i sin 0) ; 4) z = 2 cos + i sin ; 5) z =
DN
4. Tocke kruznice polumjera 1, sa sredistem u isho- 6 6

distu. 2 2 5 5
cos + i sin ; 6) z = cos + i sin .
3 3 4 4
5. Stavi z = x + iy i izracunaj realni dio broja w . 7 7
6. Svi brojevi koji leze na realnoj osi ili na kruznici 16. 1) z1 = 2 cos + i sin ;
1 2 1 4 4
16 16
LE
x + y2 = . 2) z2 = cos + i sin ;
2 4 17 17
9 9
7. z1 = 0 , z2 = 1 , z3 = i , z4 = 1 , z5 = i . 3) z3 = 2 cos + i sin ;
8 8
8. 1) Hiperbola xy = 1 . 2) Elipsa 4x2 +3y2 =12 . 6 6
1 4) z4 = 3 cos + i sin ;
OG
3) Pravac y = x . 4) Parabola x = (y2 1) .

7

7

2 5) z5 = 2 cos cos + i sin .
x2 y2 5 5 5
5) Elipsa + = 1 , sa z aristima F1 (3, 0) ,
16 7 3 3
F2 (3, 0) i velikom osi 2a = 8 . 6) Dio 17. 1) z = 3 cos + i sin ;
4 4
hiperbole 12x2 4y2 = 3 za koji je x > 0 . 10 10
2) z = cos + i sin ;
7) Tocke s kruznice (x 1)2 + (y 1)2 = 2 .
11 19 11 19
8) Pravac y = x + 2 . 9) Tocke s kru-
z nice kojoj je promjer spojnica tocaka (x1 , y1 ) 3) z = 3 cos + i sin ;
12 12
i (x2 , y2 ) . 10) Pravac koji prolazi tockama 7 7
(x1 , y1 ) i (x2 , y2 ) . 4) z = 2 cos + i sin ;
4 4
243
1
RJESENJA ZADATAKA

5 5 5 2) a = 3 , b = 1 , |z| = 1 + 3 = 2 ,
5) z = 2 cos cos + i sin ;
9 9 9 1 3 5
tg = = = = ;
6) z = cos + i sin . 3 3 6
3 3
n
5 5 ( 3 i)n = 2 cos + i sin
18. 1) cos + i sin ; 6 6
24 24 n n
1 = 2n cos i sin .
3) cos 0 + i sin 0 ; 6 6
K
2 n
9 9 n
8. (1) 2 cos .
5) 4 cos + i sin . 3
8 8
RA
i
3 3 9. 1) .
19. 1) 2 2 cos + i sin ; 63 cos6
2 2 12
3
2) cos + i sin . 10. 1) cos 0 + i sin 0 = 1 ;
3 2 2
2 7 7
5 5 2) cos + i sin ;
JE
20. 1) z = 2 cos + i sin ; 2 12 12
12 12 3) cos 0 + i sin 0 ;
3 3
2) z = cos
2
+ i sin
2
; 3
4) cos + i sin .
3) z = cos + i sin ; 2 2 2
RIM
2 211 3 3
1 11 11. 1) cos + i sin .
4) z = cos + i sin . 2 2
2 sin 20 20
5 12. 1) Izdvoji realni i imaginarni dio u jednakosti
cos 3 + i sin 3 = (cos + i sin )3 .
Rjesenja 1.7
13. Iz uvjeta slijedi x2 2 cos x + 1 = 0 odak-
le je x1,2 = cos i sin . Zato je xn =
8 4 81
IP
2
1. z31 = cos + i sin , z2 = cos cos n i sin n , xn = cos n i sin n te
27 5 5 256 9 1
2 je xn + n = 2 cos n .
+i sin x
9 2 2
9
DN
27 14. 1) i ; 2) (2 + i) ;
2. 1) i ; 2) 210 ; 3) 3 + i ; 4) 214 i . 2 2
2 2
3 1
1) 8 ; 2) 3) 2 + i .
3. 8 8i 3 ; 3) 4 ; 4) 8i ; 2 2
1 3 i
5) i ; 6) . 1 3
32 32 81 15. 1) 1 , i; 4) cos +k +
LE
2 2 8 2
2 31 31 i sin +k , k = 0, 1, 2, 3 . U sljedecim je
4. cos + i sin . 8 2
4 16 16
odgovorima navedena samo prva vrijednostkori-
5 5 5 3 1 2
5. 1) 213 cos +i sin ; 2) 32 2 cos + jena: 6) + i ; 7) 1 + i ; 8) +
6 6 4
OG
5 2 2 2
i sin ; 3) cos + i sin . 2 3 1
4 2 2 i ; 9) + i ; 10) cos + i sin .
n n 2 2 2 8 8
6. n
(1 + z) = cos + i sin
3 3 1 3 3 1
16. 1) w1 = + i , w2 = + i,
2 2 2 2
7. 1) a = 1 , b = 1 , |z| = 2 , tg = 1 , = ; w3 = w1 , w4= w2;
4
n n 2) 1 + i ,
1+ 3
+
31
i,
1 3

(1 + i) = 2 cos + i sin 2 2 2
n 4 4
n n 1+ 3
= ( 2) cos + i sin ; i;
4 4 2
244
BROJEVI 1

1 24k + 19 24k + 19 4 4
3) 12 cos + i sin , w5 = 5 cos + i sin
2 72 72 3 3
k = 0, 1, . . . , 5 .

1 24k + 5 24k + 5 11 +12k 11 +12k
17. 1) 16 cos + i sin , 21. 4 z = 2 cos +i sin ,
2 96 96 24 24
k = 0, 1, . . . , 7 ; k = 0, 1, 2, 3
1 24k + 17 24k + 17
K
2) 12 cos + i sin , 11 11
2 72 72 z0 = 2 cos + i sin
k = 0, 1, . . . 5 ; 24 24

1 6k + 1 6k + 1
RA
23 23
3) 12 cos + i sin , z1 = 2 cos + i sin
2 36 36 24 24
k = 0, 1, 2, . . . , 11 .
35 35
z2 = 2 cos + i sin
18. 1) w = cos +k + i sin +k , k Z4 24 24
3 2 3 2
47 47
JE
1 3 z3 = 2 cos + i sin ;
w1 = cos + i sin = + i 24 24
3 3 2 2
5 5 3 1 z = 4 cos + i sin ;
w2 = cos
6
+ i sin
6
=
2 2
+ i 6 6

z3 = 64 cos + i sin
RIM
4 4 1 3 2 2
w3 = cos + i sin = i
3 3 2 2
11 11 3 1 2 2
w4 = cos + i sin = i 22. z4 = cos + i sin ;
6 6 2 2 3 3

z = cos + i sin ;
3 + 8k 3 + 8k 3 3
2) z = cos + i sin
12 12
IP
5 + 6k + 6k
z = cos + i sin ,
z0 = cos + i sin 15 15
4 4
11 11 k = 0, 1, 2, 3, 4
z1 = cos + i sin
12 12 z0 = 2 cos + i sin
DN
19 19 15 15
z2 = cos + i sin 7 7
12 12 z1 = 2 cos + i sin
15 15
5 5
19. z = 2 cos + i sin , 13 13
3 3 z2 = 2 cos + i sin
15 15
LE
5 5
w = 3 cos + i sin . 19 19
4 4 z3 = 2 cos + i sin
15 15

20. 3 z = 3 2 cos 7 + 12k + i sin 7 + 12k ,

5 5
18 18 z4 = sq2 cos + i sin .
3 3
OG
k = 0, 1, 2;

3 7 7
z0 = 2 cos + i sin ; 3 3
18 18 23. z1 = cos + i sin , z2 = cos + i sin ,
8 8 8 8

3 19 19 5 5 7 7
z1 = 2 cos + i sin ; z3 = cos +i sin , z4 = cos +i sin .
18 18 8 8 8 8

31 31
3
z2 = 2 cos + i sin ;
18 18 25. 1) zk = 2 cos +k + i sin +k ,
6 3 6 3
2 2 k = 0, 1, 2, 3, 4, 5 .
w = cos + i sin ; 3) Rastavljanjem u faktore dobit ce se (z+1)(z4 +
3 3
245
1
RJESENJA ZADATAKA
z2 + 1) = 0 . Rijesi zadatak do kraja. z2 = 2,26 , z3= 0,37 1,09i . 5) z1 = 0 ,

7 7 11 11 z2 = i , z3 = 3/2 i/2 , z4 = 3/2 i/2 .
4) i , cos + i sin , cos + i sin .
6 6 6 6
13. 1) z = 3 2(cos 9 + i sin 9 ) .
Rjesenja 1.8
2) z1 = 3 2 cos 149 + i sin 149 ,

2. a > 54 . z2 = 3 2 cos 169 + i sin 169 ;
K

3.

x2,3 = i 2 . 3) z1 = 16 cos 23 +i sin 23 , z2 = 32 cos +

i sin , z3 = 16 cos 43 + i sin 43 ;
RA
4. Kvadriranjem x21 = 5 + 2 6 , pa je (x21 5)2 =
24 , tj. x41 10x21 + 1 = 0 . Dakle, 4) z1 = cos 23 +i sin 23 , z2 = 2 cos +i sin ,
P(x) = x4 10x2 + 1 . z3 = cos 43 + i sin 43 ;

5. Jednadzba ima cetiri rjesenja. Uz z1= 1 + i 5) z1 = 1+ 3i , z2 = 3+i , z3 =
1 3i ,

3
JE
ostala su tri z2 = 1 i te z3,4 = 16 13 . z4 = 3 i ; 6) z1 = 2 6 cos 43 +
36
3
6.

x1,2 = 1 2i , x3,4 = 2 , x5,6 = 33 . i sin 36 , z2 = 2 6 cos 36 +i sin 36 .
43 47 47
7. x1,2 = i , x3 = 3 , x4 = 1 . 14. Uvrstavanjem vrijednosti dobiva se sustav s rjese-
RIM
njima a = i , b = 5+12i , c = 12+5i . Jedna
8. Nakon dijeljenja brojnika i nazivnika sa z2 + 1 = nul-tocka polinoma je z1 = i , druge dvije su rje-
z2 4z + 3 s enja jednadzbe z2 5 + 12i = 0 , z2 = 2 + 3i ,
(z i)(z + i) , dobit ce se razlomak 2 z3 = 2 3i .
z 5z + 4
koji se jos moze skratiti (sa z 1 ) te je konacno 15. Broj 1 nul-tocka je polinoma P pa je on djeljiv s
z3 z 1 . Grupiranjem njegovih c lanova dobivamo
rezultat kracenja razlomak .
z4 prikaz P(z) = (z 1)(8z3 + 27) . Jedno rjesenje
IP
9. 1) z1 = 2 + 3i , z2 = 2 + i ; 2) z1 = i , jednadzbe je P(z) = 0 je z1 = 1 . Preostala tri
z2 = 1 i . 27
rjesenja su treci korijeni broja .
8
12. 1) Jednadzba se svodi na z3 = 2 + 2i , s
rjesenjima z0 = 1 + i , z1 = 1,37 + 0,37i ,
DN
z2 = 0,37 1,37i .
2) Dobivamo z 2 = 1/2 i 3/2 i odavde

z1 = 1/2 + i 3/2 , z2 = 1/2 + i3/2 ,
z3 = 1/2 i 3/2 , z4 = 1/2 i 3/2 .
3) Jednadzba se svodi na (z3 + i)2 =
LE
0 , s rjese-
njima (dvostrukim) z1 = i , z2 = 3/2 i/2 ,
z3 = 3/2 i/2 . 4) Jednadzba se svodi na
(z+1)2 = 2 , s rjesenjima z1 = 0,37+1,09i ,
OG
246
KOMBINATORIKA 2
2. Kombinatorika
Rjesenja 2.1 24. Kako je u abecedi 30 slova, zato je moguce

naciniti 302 = 900 razlicitih inicijala. No,
K
1. 5 5 4 = 100 . 2 900 = 1800 < 2000 .
25. Na 10 9 8 = 720 nacina.
2. 48. 12 brojeva imaju u zapisu dvije jedinice, 12
RA
dvije dvojke, a 24 imaju sve tri znamenke razli- 26. 34 33 32 . . . 5 .
cite.
27. 9 104 8 94 .
3. 73. 28. m n k .
4. 2 4! = 48 . 29. 17 8 7 6
JE
5. 3 6 5 4 3 = 1080 . 30. 1) 4 105 ; 2) 9 5 10 10 10 5 .
6. Na sedam nacina. 31. 1) 8 94 . 2) 94 + 4 8 93 . 3) 9 104 8 94 .
7. Na 11 nacina. 32. Na 28 27 26 25 nacina.
RIM
8. Na 15 nacina. 33. Na 20 160 nacina.
9. Izbor dvaju podskupa odgovara odabiru jedne 34. 1) 5 4 3 = 60 ; 2) 5 5 5 = 125 .
faktorizacije broja. Ne smijemo odabrati prazan 4
podskup odnosno sve faktore. Zato je ukupan 35. C10 C64 4! .
broj razlicictih umnozaka jednak 12 (2n 2) . 36. 1) 5 5 4 3 2 = 600 ; 2) 5 6 6 6 6 = 6480 ;
10. 512 slika. Svaka odgovara nekom podskupu sklu- 3) 5 6 6 6 3 = 3240 ;
4) 5 6 6 6 2 = 2160 ; 5) 5 6 6 1 1 = 180 .
IP
pa od 9 c unjeva.
37. 96.
11. Na 255 nacina. Broj odgovara broju podskupo-
va skupa od 8 elemenata, umanjenom za prazni 38. 12 8 7 = 28 .
skup.
39. 21 + 22 + 23 + 24 + 25 = 62 .
DN
12. 1) Na 26
1 = 63 nacina. 2) Na 6 + 6 5 + 6
54+6543+65332+653321 40. 45 105
nacin. 41. Kocka ima 4, oktaedar 3, dodekaedar 100 a iko-
saedar 36 prostornih dijagonala.
13. 511.
Odredi s koliko je vrhova povezan dijagonalom
LE
14. 24 24 = 576 . svaki od vrhova tijela.

15. Na 32 32 = 1024 nacina. 42. 1) 313 = 1 594 323 . 2) 16 23 34 = 648 .
16. 32 24 = 768 .
Rjesenja 2.2
OG
17. Na 17 15 = 255 nacina.

18. 18 17 . 1. 7.
19. 220 2. 12!
20. 5 5 5 = 125 ; 4 5 5 = 100 . 3. 32! .
21. 106 . 4. 24, ako mjesto za stolom nije vazno; 120 ako jest.
5. 2 4 3 + 5 4! + 5! = 264 .
22. 1) 2 3 3 3 3 = 162 ; 2) 4 5 5 5 5 = 2500 .
23. 91010102 = 18 000 ; 9101025 = 22 500 7. 8! = 40 320 .
(dvoznamenkastih brojeva djeljivih s 4 ima 25). 8. 8! u oba slucaja.
247
2
RJESENJA ZADATAKA
9. 2 5! 5! . Rjesenja 2.3
10. 4! 3! .
1. 56, 21.
11. 4! 4! 3! 3! 2! .
10 6 4 10 6
2. 1) ; 2) + ; 3) .
12. 1) Na 12! nacina. 2) Na 4! nacina. Komplete 3 3 3 3 3
treba promatrati kao jedinstvenu knjigu. 3. 16 , 24 , 8 , 28 .

K
13. Na 2 6! 6! nacina. 52
4. = 2 598 960 .
5
14. 1) 4! = 24 ; 2) 34! = 72 ; 3) 5!3! = 114 .
12
RA
15. 1) 5! ; 2) 6 4! ; 3) 3 5! ; 4) 4! . 5. Prvi izbor na nacina, a drugi na 121110
3
16. 1) 2; 2) 12. nacina.

n
17. 5! 2 4! . 6. Iz jednadzbe = 45 dobiva se n = 10 .
2
18. 6 666 600 .
13
JE
7. 13 = 65 .
19. 10 9 8 3! = 4320 . 2

28! 6
20. . 8. = 15 .
(7!)4 2

RIM
5
30! 9. = 10 .
21. . 2
(10!)3
n
22. 5! 6! . 10. . Svaka dva pravca imaju jednu presjecnu
2
tocku.
23. 1) 7! ; 2) 6! .
9 2
24. 1) 5! 4! = 96 , 2) 5! 3! = 114 , 11. = 35 .
2 2
IP
3) 5! 2! = 118 , 4) 4! = 24 5) 72.
18 5 6 4
25. 1) 6! ; 2) 3! 6! . 12. [ 1] [ 1] = 124.
2 2 2 2
3 C3 + 1 = 156.
13. C11
27. 2 4! 5
DN
28. 45213, 32415, 51423, 32514, 42351. 14. m Cn2 + n Cm

2 . Imamo trokute dvaju tipova.
Prve, kojima su dva vrha na jednom pravcu a
29. 524136, 546213.
jedan na drugom i obrnuto.
30. 162453
15. Cn2 Ck2 .
31. 585., 664., 87., 618.
LE
n
16. Za svaki presjek trebamo 4 vrha, dakle .
32. KRILO, ROMAN, RUDNKI 4

33. 1) treca; 2) 258.; 3) 582.; 4) 634. 28
17. 25! = 28!
25 3!
34. 1) 22. 2) 13. 3) 179. 4) 17.
OG
18. C72 25 = 672.

36. Na 4.446 1013 nacina.
19. Na 756 nacina.
11! 10! 11! 4 .
37. 1) ; 2) ; 3) ; 20. 30 C29
5!2!2! 2!3!2! 4!4!2!
9! 15 12
4) . 21. .
2!3! 3 2
41. 560, 420, 280. 22. C85 C10
2 .
43. n = 6 . 23. C93 C52 3 = 2520 .

44. n = 8 . 24. 278 256 .
248
KOMBINATORIKA 2
13 = 635 013 559 600 na
25. Na C52 cina. 36. 175.
8 C8 C8 C8 = 99 561 092 450 391 000 . m
37. Cm+n .
26. C32 24 16 8
38. 24 , 15 164 .
52 39 26
27. .
13 13 13 39. Svih je brojeva 38 . Znamenku 3 mozemo na tri

28. Na 2 C4 C3 C4
C13 = 11 404 407 300 nacina. 8
13 13 13 mjesta rasporediti na nacina,
3
K
29. 11 dana, 66 partija, 58 partija. dvije znamenke na preostalih 5 mjesta na 25 na-

30. Tri katana kojima ce osobe izici mozemo odab- 8
cina: 25 .
RA
11 3
rati na nacina. Dvije osobe koje ce prve
3 40. 1) x = 8 ; 2) k = 7 ; 3) n = 4 .

9
izici mozemo odabrati na nacina, sljedece 41. 1) x1 = 3 , x2 = 14 ; 2) x = 3 ; 3) n = 10 .
2

7 11 9 7 42. 1) x {0, 1, 2} ; 2) n {0, 1, 2, . . . , 27} .
tri na nacina. Rjesenje: .
3 3 2 3
JE
3 C4 = 27 720 . 43. Broj iznosi (n + k)2 .
31. C12 9
32. Na 22680 nacina.

20 15
33. .
RIM
5 7
34. S jedne strane plocice moze se nalaziti od 0 do 9
2
tockica. C10 = 55 .
3
35. C4+31 = C63 = 20.
IP
DN
LE
OG
249
3
RJESENJA ZADATAKA
3. Vjerojatnost
Rjesenja 3.1 7. p= 4 .
15
K
1. A = {2, 4, 6} , B = {1, 3, 5} itd. 1
8. N = n! , M = (n 1)! , p = .
n
4. = PP, GG, PGG, GPP, PGPP, GPGG, PGPGG,
1 , 1 . Prebroji povoljne u skupu 36 mogucih
RA
PGPGP, GPGPP, GPGPG, 9.
A = { GPP,PGG } , B = { PP,GG,PGG,GPP } 6 2-
dogadaja.
itd.
5. 11, to su brojevi od 2 do 12. 10. 1) 1 ; 2) 1 ; 3) 1 .
4 2 2
6. A = {cbb, cbc, ccb} itd.
95
JE
7. = {bb, bc, cb, cc} . 3
11. p = = 0.856 .
100
8. = {bb, bc, cb} . 3
9. 25 = 32 , 6.
10
RIM
- A ima devet elementarnih, B cetiri a C 12. U svim je slucajevima N = = 45 .
10. Dogadaj 2

osam. 6
1) M = = 15 ;
2
-
11. 1) Postoji devet elementarnih dogadaja. Prikazi-
6 4 4
mo ih sljedecom tablicom 2) M = = 24 ; 3) M = = 6.
1 1 2
1 2 3 4 5 6 7 8 9
10
13. Vrijedi N = = 45 . Tri su moguce
IP
I bc b b c c 2
II bc c b c b kombinacije boja: dvije bijele, jedna bijela i
III bc c c b b jedna crna, dvije
crne. Broj povoljnih ishoda
2) A = {1 , 3 , 5 , 9 } , B = {5 , 6 , 7 , 9 } , 7
je: M1 = = 21 , M2 = 7 3 = 21 ,
C = { 2 , 3 } . 2

DN
3
-
12. 1) Postoji osam elementarnih dogadaja: M3 = = 3 . Prve su dvije mogucnosti
2
jednako vjerojatne.
1 2 3 4 5 6 7 8
I xyz xy xz yz x y z 14. 65 .
II z y x yz xz xy xyz 1211

LE
2) A = {5 , 6 , 7 } ; B = {2 , 5 6 , 8 } ; 52 13
15. N = , 1) M = , 2) M = 13 13 ,
A B = { 2 , 5 6 , 7 , 8 } ; 2 2

AB = {5 6 } . 4
3) M = , 4) M = 4 4 .
2
Rjesenja 3.2
OG
98 2
96 2
16. = 0.96 .
2. Niti jedna 100
98
3. P({a}) = 29 , P({b}) = 13 , P({c}) = 13 ,
P({d}) = 19 . 19. 1) p = 6 ; 2) p = 1 .
11 11
4. 0.3 5
20. ; ; 1.
5
5. 0.3 9 9 2
4!
6. p= 1. 21. p = 4 .
2 6
250
VJEROJATNOST 3
22. Trecu, posljednju znamenku moze birati na 5 na- Rjesenja 3.3
1
c ina, drugu na 9 a prvu na 8 nacina. p = .
360 1. Dio intervala koji odgovara ovom dogadaju - ima
3
45 6 39 duljinu .
23. N = , M6 = 1 , M5 = , 10
6 5 1

6 39 6 39 3
M4 = , M3 = . 2. . Izdvoji dio intervala koji odgovara ovom do-
4 2 3 3 10
K
- 3
10 5 4 gadaju. To je unija deset intervala duljine .
24. N = ; M= . 100
6 3 3
(Ista se vjerojatnost dobije za bilo koju znamenku
RA

52 13 13 13 13 po redu u decimalnom prikazu broja!)
25. N = ; M= .
13 5 3 2 3
1
1 3. p = . Izbor dvaju brojeva odgovara izboru
26. . 8
216 jedne tocke unutar jedinicnog kvadrata 0 x ,
3
JE
27. Smatramo (pri konstrukciji vjerojatnosnog pros- y 1 . Povoljan je skup za koji je x + y > , a

tora) da su sva slova razlicita! Cetiri slova moze- 2
3
4
mo odabrati na N = V10 = 10 9 8 7 nacina. taj lezi iznad pravca y = x . Povrsina je tog
2
Povoljni nacini su 2 3 2 1 posto na prvo mjes- 1
to moze doci bilo koje od dva slova M, na drugo skupa .
RIM
1 8
neko od tri slova A itd. Zato je p1 = . 7 1 7
420 4. 1) , 2) , 3) .
1 8 4 8
28. p= . 5. 1) Oznaci s x duljinu |AM| , a s y duljinu |AN| .
60 - je ekvivalentan s x < y , vjerojatnost je
Dogadaj
12! 1
29. Mogucih je ishoda N = , a povoljan je .
2!2!2!2!
IP
samo jedan. 2
1
2) Vjerojatnost da je M bliza rubu A je , isto
99876 4 54 2
- su nezavisni, pa je rezultat
30. 1) ; 2) ; za tocku B . Dogadaji
9 104 9 104 1 1
4 4 3 2 1 . 3) .
DN
3) . 4 4
9 104
5
36
V365 6. P= .
31. p = = 0.168 . 9
36536 139
50 7. .
1152
LE
32. p = .
3003
a2 3
34. 1) AB C ; 2) ABC ; 3) ABC ; 4) ABC ; 9. Povrsina je trokuta , a kruga upisanog u
4
5) A B C A B C A B C ; 6) A B C . a 3 2 3
taj trokut . p= .
35. P(A) = 0.4 , P(B) = 0.6 , P(AB) = 0.2 , 6 9
OG
P(AB) = 0.2 , P(AB) = 0.4 .

10. p = 12 . Povrsina trokuta je 12 a2 , a upisanog
36. P(A) = 0.4 , P(B) = 0.6 , P(A B) = 0.2 . kvadrata 14 a2 .
37. 11 . 11. 14 . Kuglica nece dodirnuti niti ako joj srediste
36
- prode- kroz zamisljeni kvadrat stranice 5 mm (ko-
38. Postoji 36 mogucih dogadaja.
5 1 1 8. ji dobijemo ako iz kvadratica mrezice oduzmemo
1) , 2) , 3) , 4) rub s irok 2.5 mm).
36 9 6 9
1
39. 1) ; 2) ; 3)1 15 ; 4) 11 . 12. 1 .
4 2 16 16 4
251
3
RJESENJA ZADATAKA
13. 0.5915 . 12. 3 .

10
14. p = 23 . Neka je A jedna od odabranih tocaka na 23 3 3 6
- druga tocka
kruznici. Da bi se ostvario dogadaj, 13. 1) p = = ; 2) p = ; 3) p = .
5 5 4 7
2
B mora pasti unutar luka duljine 3 2r . Nacrtaj 2
sliku. Ovdje je rijec o uvjetnoj vjerojatnosti. Moguci
su ishodi kod kojih je barem jedna kuglica bijela,
15. p = 23 , 12 .
K
a takvih ima 7. Povoljni su oni kad je izvucena
jedna bijela i jedna crvena, a takvih je 6.
Rjesenja 3.4 6 5 4 20 5
RA
14. p = = = .
6 6 6 36 9
1. Rezultati na pojedinim kockama nezavisni su do- 15. Neka je Ai dogadaj: - i -ti strijelac je pogodio
- nezavisni. Trazimo vjero-
-
gadaji. 1) 1 ; 2) 1 . metu. Ti su dogadaji
-
36 18 jatnost dogadaja A : ostvario se tocno jedan od
2. 1) 14 ; 2) 12 ; 3) 16 ; 4) 16 ; 5) 15
1 ; 6) 1 ; 7) 10 . A1 , A2 , A3 :
JE
6 11
P(A) = P(A1 A2 A3 A1 A2 A3 A1 A2 A3 )
3. U skupu od 15 mogucih ishoda, 5 je povoljnih.
1. = P(A1 A2 A3 ) + P(A1 A2 A3 ) + P(A1 A2 A3 )
3 = 0.8 0.4 0.5 + 0.2 0.6 0.5 + 0.2 0.4 0.5
4. U skupu od 30 mogucih ishoda, 8 je povoljnih.
RIM
= 0.26.
4 .
15 16. 0.32 . Vidi prethodni zadatak.
1 - } , B = { prvi
17. Oznaci A = { meta je pogodena
5.
3 strijelac je pogodio } , C = { drugi strijelac je
pogodio } , D = { meta je pogodena - jednim
6. p = 110 / 19 = 1 . Rezultat desetog bacanja ne
2 2 2 metkom } . Onda je A = B C pa je A = B C
ovisi o rezultatima prvih devet bacanja.
IP
i zato 1 P(A) = (1 P(B))(1 P(C)) =
6 5 . 0.6 0.2 = 0.12 . Dakle, P(A) = 0.88 . Za
7. -
12 11 D vrijedi D = BC BC i ovi su dogada-
ji disjunktni. B i C su nezavisni pa vrijedi
8. P(A) = 1 ; P(B) = 7 ; P(C) = 1 . P(D) = P(B)(1 P(C)) + (1 P(B))P(C) =
12 12 3
DN
0.4 0.2 + 0.8 0.6 = 0.56 . Trazi se P(C | D) =

9. 1 -
1) . Odredi sve elementarne dogadaje koji pri-
3 P(DC) P(BC) 0.6 0.8
- = = = 0.857 .
padaju dogadaju C (ima ih 18) i izdvoji one koji P(D) P(D) 0.56
- B . 2) Izracunaj P(A) ,
zadovoljavaju dogadaj
18. Neka je D dogadaj: - meta je pogodena - s jednim
- su zavisni.
P(B) i P(AB) . Dogadaji
metkom, te A = { metu je pogodio Andro } ,
LE
-
10. P(A) = 11 , (racunaj vjerojatnost komplemen- slicno za B i C . Dogadaji A , B i C su
-
36 nezavisni, a D je zbroj disjunktnih dogadaja:
ta). P(B) = 6 5 = 5 . Vrijedi: AB = D = A B C A B C A B C . Zato je P(D) =
6 6 6 0.60.30.2+0.40.70.2+0.40.30.8 = 0.188.
{ pojavila se jedna jedinica i jos jedan broj raz-
Trazimo P(A|D) :
OG
licit od 1 } , P(AB) = 10 . Zato je P(A|B) = P(AD) P(A B C) 0.6 0.3 0.2

36 P(A|D) = = =
1
P(AB)/P(B) = = P(A) . Dogadaji - su zavisni. P(D) P(D) 0.188
3
= 0.19 .
11. Racunamo vjerojatnost komplementa: nije se
- Vjerojatnosti neostva-
ostvario nijedan dogadaj. 19. 4 . Ispisi sve kombinacije sa zbrojem 13 .
21
- su 1 , 2 , 1 , pa kom-
rivanja pojedinih dogadaja
3 5 2 20. 1) Racunamo preko vjerojatnosti komplementa:
3
plement ima vjerojatnost 1 2 1 = 1 . Trazeni p = 1 56 = 216 91 .
3 5 2 15
- ima vjerojatnost 14 . 3 1 2 5 15 .
dogadaj 2) p = 6 = 216
15 2 6
252
VJEROJATNOST 3
21. Vjerojatnosni je prostor beskonacan. Ako je 33. Neka je Ai dogadaj:- pogodio je i -ti strijelac.
n = { meta je pogodena - u n -tom pokusaju } , -
Dogadaj A meta je pogodena - jednak je A =
-
onda su vjerojatnosti ovih dogadaja: p1 = 0.6 , A1 A2 A3 . Iz A = A1 A2 A3 slijedi P(A) =
p2 = 0.4 0.6 , p3 = 0.4 0.4 0.6 , opcenito 0.952 .
pn = P(n ) = 0.4n1 0.6 . Zato je -
Za B = { je pogodena s tocno dva metka } vrijedi
1) p3 = 0.42 0.6 ; B = A1 A2 A3 A1 A2 A3 A1 A2 A3 pa je P(B) =
2) p1 + p2 + p3 = 0.936 ; 0.464 . Vjerojatnost da je promasio treci strijelac
K
3) p5 + p6 + p7 + . . . = 1 p1 p2 p3 p4 = P(A3 B) P(A1 A2 A3 )
0.0256 . Primijetimo da se dogadaj - moze inter- je P(A3 |B) = = = 0.103.
pretirati ovako: meta je promasena u prva cetiri P(B) P(B)
RA
pokusaja (zasto?), pa je p = 0.44 = 0.0256 .
Rjesenja 3.5
7 1
22. Vidi prosli zadatak. 1) ; 2) 50 .
8 2 17
1. 40 .
1 + 2 5 , P(B) = 1 + 4 1 1
23. P(A) = 36 216 6 64 2. Oznacimo s A trazeni dogadaj,- a s H hipote-
JE
65 1
(pronadi- elementarne dogadaje- koji odgovaraju 3
-
dogadaju B ) zu: prvi je broj neparan; P(H1 ) = , P(A |
5
5 5 1 2
5 1 5 5 1 H1 ) = . Za hipotezu H2 : prvi broj je paran
24. 1) ; 2) ; 3) . 4
6 6 6 6 6 6 6
RIM
2 1
vrijedi P(H2 ) = , P(A | H1 ) = . Po formu-
25. Povoljni su ishodi PP, GG, GPP, PGG, PGPP, 5 4
GPGG, GPGPP, PGPGG. To su medusobno - di- li potpune vjerojatnosti je P(A) = P(H1 )P(A |
-
sjunktni dogadaji, jer se pokus prekida cim se 3 2 2 1 2
ostvari jedan od njih. Vjerojatnost njihove unije H1 ) + P(H2 )P(A | H2 ) = + = .
5 4 5 4 5
1 + 1 + 1 + 1 = 15 .
je 14 + 14 + 18 + 18 + 16 Primijeti da je vjerojatnost ista onoj da prvi broj
16 32 32 16 bude paran.
Primijetimo da je mnogo lakse izracunati suprot-
IP
nu vjerojatnost. Pokus se nece zavrsiti u prvih 5 3. P(A) = P(H1 )P(A | H1 ) + P(H2 )P(A | H2 ) =
bacanja, ako se ostvari niz PGPGP ili GPGPG. 4 6
0.9 + 0.7 = 0.78.
Njihova je vjerojatnost 32 1 + 1 = 1 . 10 10
32 16
4. P = 11 .
DN
1 3 18
26. P(A) = , P(B) = .
8 8 5. Tri su moguce hipoteze, ovisno o broju prebace-
27. p = . 11 nih bijelih kuglica. 9 .
32 35
-
6 1 6 6. Neka je A trazeni dogadaj. Postavi dvije hi-
28. 1) = 20 .
LE
3 2 64 poteze: Hi = { otkrivena karta potjece iz i -

2)
6 1 6
+
6 1 6
= 30 . tog snopa } , i = 1, 2 . Vrijedi P(H1 ) = 1 ,
2 2 4 2 64 2
29. 0.68 . P(H2 ) = 1 , P(A|H1 ) = 4 , P(A|H2 ) = 4 .
2 52 52
1
OG
31. Vjerojatnost da se to dogodi u jednom poku- Odatle rezultat P(A) = bas kao da se vuce
13
1 samo jedna karta iz jednog snopa.
s aju je . Trazena je vjerojatnost jednaka -
36 1 4 35 2 7. Neka je A trazeni dogadaj. Postavi dvije hi-
6 poteze: Hi = { otkrivena karta potjece iz i -
p4 = = 8.44 106 .
4 36 36
tog snopa } , i = 1, 2 . Vrijedi P(H1 ) = 1 ,
3
32. 1) 0.85 = 0.32768 ; 2) 5 0.84 0.2
= 0.4096 ;
5 P(H2 ) = 2 , P(A|H1 ) = 4 , P(A|H2 ) = 4 .
4
3) 0.2 0.8 = 0.08192 ; 4) 0.83 0.22 + 3 52 52
3 Opet je P(A) = 1 .
13
5 5
0.84 0.2 + 0.85 = 0.94208 .
4 5 8. 0.389 .
253
3
RJESENJA ZADATAKA
9. P = 13 .
1
10. .
4
11. Dvije su moguce hipoteze:
H1 = { izvukli smo neispravnu kockicu } ,
K
H2 = { izvukli smo ispravnu kockicu } .
1 ,
Njihove su apriorne vjerojatnosti P(H1 ) = 1000
999 . Uvjetne vjerojatnosti opisanog
RA
P(H2 ) = 1000
-
dogadaja A su P(A | H1 ) = 1 i P(A | H2 ) =
1 . Zato je P(A) = 17 . Po Bayesovoj for-
6 4 9600
muli dobivamo P(H1 | A) = 48
85
.
JE
12. Neka je A = { izvucena je bijela kuglica } , Hi =
{ kuglica je izvucena iz i -te pregrade } . Onda
je P(H1 ) = P(H2 ) = P(H3 ) = 13 , P(A) =
1 1 + 1 1 + 1 5 = 11 . Po Bayesovoj
RIM
3 2 3 2 3 6 18
5 .
formuli je P(H3 | A) = 11
13. 5 .
32
14. 17
53
IP
15. Apriorna vjerojatnost te hipoteze je P(H1 ) = 14 ,
a njoj suprotne P(H2 ) = 34 . Uvjetne vjerojat-
- su P(A | H ) = 12 11 ,
nosti opisanog dogadaja 1 51 50
13 12 1 , a
DN
P(A | H2 ) = 51 50 . Zato je P(A) = 17

P(H1 | A) = 11
50
.
LE
OG
254
NIZOVI 4
4. Nizovi
Rjesenja 4.1 24. Iz sustava an+1 = 7n + 10 , an = 7n + 3 dobi-

va se an+1 = an + 7 . Zbog toga imamo zapis
K
a1 = 10 , an+1 = an + 7 .
3. 1) 1, 1, 1, 2, 2,. . . ; 2) 1, 2, 3, 4, 5,. . . ;
3) an = n i imamo niz 1 , 2 , 3 , 4 , 25. a1 = 52 . Iz an+1 = 5 2n1 i an = 5 2n
5 ,. . . ;
RA
4) 0, 1, 1, 2, 2,. . . ; 5) 0, 0, 0, 0, 0,. . . ; dijeljenjem ce se dobiti an+1 = 12 an . Dakle,
6) 12 , 12 , 1, 12 , 12 ,. . . . a1 = 52 , an+1 = 12 an .
4. 1) 1, 3, 6, 10, 15,. . . ; 2) 2, 8, 20, 40, 70,. . . ; 26. Imamo niz: a, b, b a, a, b, a b, a, b, . . . .
3) 12 , 23 , 34 , 45 , 56 ,. . . ; Redom se u nizu ponavlja skupina od 6 brojeva
JE
ciji je zbroj jenak nuli. Dakle je S66 = 0 .
4) 12 , 76 , 23 , 163 , 71 ,. . . .
12 60 20 1
27. Ispisujemo redom clanove niza: k , ,
1 237 k+1
8. 1) 70; 2) 4 ; 3) . k+1 1
6! , k, ,. . . . Uocavamo da dola-
RIM
k k+1
9. 1) 0, 1, 1 , 2, 2 , 3, 3 , 4, 4 , 5,. . . ; zi do periodickog ponavljanja clanova niza te su
2) 2, 1, 0, 2, 1, 0, 2, 1, 0, 2,. . . . svi c lanovi kojima je indeks broj oblika 3m 2 ,
n m N jednaki k .
11. 1) an = ; 2) an = 2n1 + 1 ;
n+1 28. 3, 2, 1, 1, 0, 1, 1, 2,
3) an = n(n + 1) ; 4) an = (1)n1 ; 29. Provjera se provodi matematickom indukcijom.
1 Za n = 1 tvrdnja je ispunjena. Uzmimo da je
5) an = n ; 6) an = n3 + 1 ;
IP
2 1 za n = k , k 1 , ak = 3k + 2 . Onda je
2n 2n + 1 ak+1 = ak + 3 = 3k + 2 + 3 = 3(k + 1) + 2 .
7) an = ; 8) an = (1)n .
2n 1 2n 1
30. Dokazuje se matematickom indukcijom.
12. a6 a12 a18 = 6 12 18 = 36 . 31. Za n = 1 tvrdnja je tocna. Pretpostavimo da je
DN
13. 13 tocna za n = k , tj. da je ak = 2k+1 3 . Onda

60 .
imamo ak+1 = 2ak + 3 = 2(2k+1 3) + 3 =
14. 0 4 26 120 502 = 652 .
2k+2 3 .
15. 0 4 26 120 502 = 652 .
33. Provjerava se indukcijom. Za n = 1 tvrdnja
n
LE
16. S100 = 50, dakle je aritmeticka sredina jedna- vrijedi. Pretpostavimo da je an = . On-
ka 0.5 . n+1
1 1
19. 1) 1, 1, 0, 3 , 10 ,. . . ; 3) 1, 1, 2, 4, 8,. . . ; da imamo an+1 = = n =
5) 1, 1, 2, 3, 5,. . . ; 2 an 2
n+1
OG
20. (a1 a2 ) (a3 a4 ) . . . (a99 a100 ) = 2 4 6 n+1 n+1

= .
8 . . . 100 = 250 50! . n+2 (n + 1) + 1
21. Prema uvjetima ispisujemo niz: 2, 3, 32 , 12 , 13 , 23 , 36. Pokazuje se indukcijom.
2, 3, . . . Uocit cemo da se u ovom nizu uzastopce
ponavlja s est brojeva. Kako je 1000 = 1666+4 , Rjesenja 4.2
onda je a1 000 = 12 .
3. a19 = 3 .
22. Rjesenje je analogno rjesenju prethodnog zadat-
ka; a777 = 2 . 4. 1 .
a47 = 15
23. Provedi provjeru izravno uvrstavanjem. 7. 659 604.
255
4
RJESENJA ZADATAKA
12. Niz je aritmeticki ako i samo ako je razlika oznacena je s 2d !). Zbroj im je 20, s to daje
dvaju njegovih uzastopnih c lanova konstantna: x = 5 . Dalje, iz drugog uvjeta imamo jednadzbu
an+1 an = d . U primjeru 1) je an+1 an =
2(n + 1) 7 (2n 7) = 2 . 1 1 1 1 25
+ + + = ,
5 3d 5 d 5 + d 5 + 3d 24
13. Da, broj 132 je 26. clan tog aritmetickog niza.
Isto tako, broj 181 clan je niza 1 , 4 ,. . . , i to 61. -
odnosno nakon sredivanja: 9d4 154d2 +145=0 .
po redu. Odatle d2 = 1 ili d2 = 145 9 . Zadatak ima cetiri
K

14. 87.5 metara. rjesenja: 2, 4, 6, 8 ili 8, 6, 4, 2 ili 5 145 ,

15. Oznacimo s an dubinu na kojoj temperatura iz- 145 145
5 3 , 5 + 3 , 5 + 145 ili obrnuto.
RA
nosi n C . Tada je (an ) aritmeticki niz za koji
je a9 = 25 m i razlika d = 33 m. Trazi se a70 . 29. To su brojevi 0.1, 0.2, 0.3, 0.4, ili obrnuto 0.4,
Vrijedi a70 = a1 + 69d = a1 + 8d + 61d = 0.3, 0.2, 0.1.
a9 + 61d = 25m + 61 33m = 2038 m.
30. 9, 11, 13, 15.
16. 1) 28; 2) 28; 3) 7; 4) 34; 5) 32 .
31. Neka su to clanovi niza x 3d , x d , x + d ,
JE
17. 1) a1 = 12 , d = 3 ; 2) a1 = 9.7 , d = 1.4 ; x + 3d . Onda je (x 3d)(x d)(x + d)(x + 3d)+
3) a1 = 2 , d = 7 ; 16d4 = x4 10x2 d2 + 25d 4 = (x2 5d 2 )2 .
4) a1 = 5 , d = 3 ili a1 = 8 , d = 72 ; 32. n = 6 .
5) a1 = 1 , d = 3 ili a1 = 40 23 , d = 19 23 ;
RIM
33. U zadanom su nizu dva aritmeticka podniza: 5,
6) a1 = 7 , d = 3 ili a1 = 13 25 , d = 3 45 . 11, 17,. . . s opcim c lanom ak = 6k 1 , te 7, 13,
19,. . . s opcim c lanom ak = 6k + 1 .
18. Iz x2 10x + 9 = 0 slijedi x = 1 ili x = 9 . Uvrstavanjem se na neparnim mjestima naizm-
19. Iz x2 8x = 0 slijedi x = 0 ili x = 8 . jenicno pojavljuju c lanovi prvog, a na parnim
mjestima c lanovi drugog niza. Zapisimo:
20. Niz je aritmeticki ako i samo ako vrijedi
IP
an+1 an =an an1 tj. 2an =an1 + an+1 , 3 1
za svako n . Brojeve iz zadatka zapisemo kao 6k1 = 3(2k1)+2 = 3n+2 = 3n+ + ;
2 2
log2 3 , log2 6 , log2 12 te je ocito 3 1
log2 3 + log2 12 = log2 36 = 2 log2 6 . 6k+1 = 3 2k + 1 = 3n + 1 = 3n + .
2 2
21. Iz 2 log(2x 1) = log 2 + log(2x + 3) slijedi
DN
(1) n
x = log2 5 . Tako je opci clan an = 3n + 32 2 .
22. x = 2 (2k + 1) , k Z ili x = (1)n+1 6 + n , 34. a7 + a15 = 2a11 = 18 . Dakle je a11 = 9 .
n Z.
35. Iz a2 + a10 = 2a6 = 12 slijedi a6 = 2 . Dalje
23. Iz 2x = 1 + y i x2 2 = 2y dobivamo x = 0 , je a4 + a6 + a8 = 3a6 = 6 .
LE
y = 1 ili x = 4 , y = 7 .
36. a1 + a2 + . . . a17 = 17a9 = 17 35 = 595 .
24. Iz 3a3 + 6a12 = 81 slijedi 9(a1 + 72d = 81 pa
je a9 = 9 . 37. 1) n = 11 , Sn = 319 ; 2) d = 7 , Sn = 567 ;
25. a10 = 11 . 3) n = 20 , d = 5 ; 4) an = 55 , Sn = 531 ;
OG
5) n = 15 , an = 16 ili n = 6 , an = 20 ;
26. Prema uvjetima zadatka jest (xd)+x+(x+d) = 6) d = 3 , an = 30 ;
33 , x(x2 d2 ) = 1287 . Imamo dva rjesenja: 9, 7) a1 = 100 , Sn = 532 ;
11, 13 ili 13, 11, 9. 8) n = 2 , a1 = 8 ili n = 9 , a1 = 6 ;
27. Iz (xd)+x+(x+d) = 27 dobiva se x = 9 . Za- 9) d=11 , a1 = 65 ; 10) a1 =120 , an =60 .
tim iz jednadzbe (x d)2 + x2 + (x + d)2 = 275 38. Iz 6a14 = 186 i 6a12 = 156 slijedi a14 = 31
imamo d2 = 16 . Dva su rjesenja: niz 5 , 9 , te a12 = 26 . Konacno, a14 a12 = 2d = 5 pa
13 ,. . . i niz 13 , 9 , 5 ,. . . . je d = 2.5 .
28. Niz od cetiriju clanova mozemo zapisati kao 39. a1 + a6 + a11 = 36 . Uvrsti izraze za a6 i a11 i
x 3d , x d , x + d , x + 3d (razlika niza usporedi s izrazom za Sn .
256
NIZOVI 4
n
40. Iz Sn = 750 = [2 64 + (n 1)(2)] dobiva 56. 4, 6, 8, 10.
2
se kvadratna jednadzba n2 65n + 750 = 0 te 57. 2, 5, 8, 11, 14, 17, 20, 23, 26, 29.
je n1 = 15 , n2 = 50 . 58. Iz a1 + a2 + a3 + a4 = 68 i an3 + an2 +
a + a2n an1 + an = 36 . Zbog a1 + an = a2 + an1 =
41. 2 n = 126 = n = 6 . a3 + an2 = a4 + an3 imamo 4a1 + 4an = 32 ,
2
n n n
42. Sp = (a2 + a2n ) , Sn = (a1 + a2n1 ) . odnosno a1 +an = 8 . Dalje je 68 = (a1 +an ) ,
K
2 2 2
n n odakle se dobije n = 17 , a zatim a1 = 20 ,
Sp Sn = (a2 a1 +a2n a2n1 ) = (d+d) = d = 2 .
2 2
RA
nd = 6 . Dalje iz a2n a1 = 10.5 , dobije se 59. S13 = 13 (2a1 + 12d) = 13(a1 + 6d) = 13 15
(2n 1)d = 10.5 . Tako imamo 12 d = 10.5 2
te je d = 1.5 , n = 4 . = 195 .
60. An = n + [n + (2n 1)] + [n + 2(2n 1)]
43. am = 12 (A + B) , an = 2n
m (B A) .
+ . . . + [n + 39(2n 1)]
44. Treba dokazati: 2an = anm + an+m . Izracunaj
JE
40 39
anm + an+m . = 40n + (2n 1) = 402 n 20 39;
2
45. am + an = 2a1 + (m + n 2)d , ap + aq = 10 10

2a1 + (p + q 2)d , dalje zakljuciti! An = 402 n 10 20 39 = 80 200.
RIM
46. Tvrdnja slijedi direktno iz izraza Sn = a1 + . . .+ n=1 n=1
a + an
an = 1 n. 61. 744 .
2
47. Za svaki aritmeticki niz vrijedi: ako je k + m = 62. To je aritmeticki niz a1 =2 , d=1 . S100 =5 150 .
r + s , onda je ak + am = ar + as (vidi pret-
hodni zadatak). Zbog toga imamo: a4 + a16 = 1 1
63. Iz sustava a1 +(n1)d = , a1 +(m1)d =
a8 + a12 = 2a10 = 112 . I dalje: (a1 + a19 ) + m n
1 1
IP
(a2 +a18 )+. . .+(a9 +a11 )+a10 = 1129+56 = nalazimo d = , a1 = . Zatim je
1064 . mn mn
mn mn + 1
48. S20 = 100 . Naime, a6 + a9 + a12 + a15 = Smn = (2a1 + (mn 1)d) = .
a1 + a2 + a19 + a20 = a3 + a4 + a17 + a18 = 2 2
a5 + a7 + a14 + a16 = a8 + a10 + a11 + a13 = 20 . 64. Iz sustava am = a1 + (m 1)d = n , an = a1 +
DN
(n1)d = m dobije se d = 1 , a1 = m+n1 .

49. Posljednju jednakost zapisemo kao (a1 + a16 ) +
(a4 + a13 ) + (a7 + a10 ) = 147 . U njoj su tri jed- Sada je Sm+n = 12 (m + n)(m + n 1) .
naka pribrojnika te je a1 + a16 = a6 + a11 = 49 .
Stoga je a1 + a6 + a11 + a16 = 98 . 65. a6 i a33 .
66. a , 3a , 5a , 7a ,. . . .
LE
50. Imamo redom:

a + a9 a + 2d + a9 2d
S9 = 1 9 = 9 1 = 67. Zajednicki clanovi niza c ine novi aritmeticki niz s
2 2 prvim c lanom a1 = 21 te razlikom d = 20 (naj-
a3 + a7 manji zajednicki visekratnik od 4 i 5). S100 =
9 = 45 .
2 101 100 .
OG
51. x = 7 .
68. 300 .
52. 1) x = 29 ; 2) x = 47 ; 3) x = 19 ;
4) x = 7 . 69. a1 = S1 = 5 , S2 = 5 + a2 = 4 + 12 , a2 = 11 .
Dakle d = 6 te je an = 6n 1 .
53. Iz an = 105+(n1)(7) > 0 dobije se n < 16 .
Niz ima 15 pozitivnih clanova. Zbroj 31 clana 70. an+1 = Sn+1 Sn = 4(n + 1)2 3(n + 1)
jednak je nuli. (4n2 3n) = 8n+1 ; an = 8(n1)+1 = 8n7 .
54. Radi se o aritmetickom nizu 1, 7, 13, 19,. . . , te 71. a10 = S10 S9 = 4 102 4 92 = 76 .
je S200 = 119 600 .
72. Iz Sn = 3n2 dobije se niz 3, 9, 15,. . . , s opcim
55. a1 = 41
2
, d = 1. c lanom an = 6n 3 .
257
4
RJESENJA ZADATAKA
73. Prvi uvjet daje a1 + 4d = 18 , a drugi, za n = 1 , 17. Kako su zadani prvi i drugi clan, kolicnik niza
a1 = 14 (a1 + a1 + d) , odakle d = 2a1 . Zaklju- je jednak njihovu omjeru, q = 3 . Nadalje, iz
cujemo a1 = 2 i d = 4 . jednadzbe 2 916 = a1 qn1 = 4 3q1 slijedi
1 . qn1 = 729 = 272 = 36 . Dakle je n = 7 , u
74. d = 20 tom je nizu sedam clanova.
75. To bi bio niz 7, 11, 15, 19, 23, 27, 31, 35 ili obrnut 18. 5 , 10 , 20 , 40 , . . . ili
padajuci niz. 54 , 15 , 45 , 135
K
4 4 4
, ...
76. 18 brojeva.
19. 1 , 4 , 16 , 64 , 256 ; 1 , 4 , 16 , 64 , 256 .
RA
Rjesenja 4.3 20. q = 3
21. Od 14. clana.
3 11
6. 4 2 . 23. Iz a1 (1 + q + q2) = 28 , a1 q3 (1 + q + q2) = 3.5
slijedi q3 = 18 te je q = 12 i a1 = 16 . a8 = 18 .

JE
1 5 1
7. 1) ; 2) ; 3) 3 3 9 ; 4)
6
.
4 5 2 24. Iz prve jednadzbe sustava a1 (q2 + q + 1) = 74 ,
32 a21 (q4 + q2 + 1) = 1924 , dobijemo
8. 1) a10 = 210 ili a10 = 210 ; 2) a6 = ; 74
243 a1 = 2 . Uvrstimo to u drugu jednadz-
RIM
2 8 q +q+1
3) a9 = 32 ; 4) q = , a4 = ;
3 3 3 37(1 q + q2 )
3 1 3 1
bu: = 13 . Dobivamo brojeve
q2 + q + 1
5) a4 = ; 6) a11 = . 32 , 24 , 18 . Tako su rjesenja dva niza:
2 2 62
1) 32 , 24 , 18 , . . . ; 2) 18 , 24 , 32 , . . .
20
10. a20 = |q|20 = 23 + 12 i = 1 . 25. 1) n = 9 ,Sn = 2044 ;
IP
1 i 19 2) q = 3 , Sn = 2(27 3 1)( 3 1) ;
11. a20 = (1 i 3) , |a20 | = 2 . 3) n = 6 , q = 2 ; 4) an = 32 , Sn = 62 ;
2 5) n = 9 , an = 2048 ; 6) a1 = 2 , Sn = 254 .
12. 1) x = 5 , a1 = 10 , q = 2 ; 26. 1) 3 , 6 , 12 ; 2) 12 , 6 , 3 . Jos dva rjesenja
4
DN
2) x = 95 , a1 = 90 , q = . dobit ce se iz jednadzbe 2q2 + 9q + 2 = 0 .

3 x
27. Niz zapisujemo , x , xq , . . . te je iz prvog
13. Iz bikvadratne jednadzbe x4 x2 72 = 0 do- q
bijemo x2 = 9 pa imamo niz 1 , 9 , 81 . uvjeta odmah x = 4 . Dva su rjesenja: niz 8 , 4 ,
2 ,. . . i niz 2 , 4 , 8 ,. . . .
1
LE
14. x = 6 , a1 = , q = 2.
8 28. a1 = 2 , q = 3 ili a1 = 26
7
, q = 3 .
15. Te brojeve najprije zapisemo kao log2 3 , log2 a ,
1 29. Kako je b3 b9 = (b1 q5 )2 = A , a umnozak prvih
, a potom postavimo uvjet log22 a = log2 3 11 c lanovaiznosi (b1 q5 )11 , stoga je taj umnozak
log2 3
OG
1 jednak A5 A .
= 1 . Odatle je a = 2 ili a = 12 .
log2 3 30. Slicno kao u prethodnom zadatku: a4 a5 =
a21 q7 = B , te je a1 a2 a8 = (a21 q7 )4 = B4 .
16. 1) a1 = 7 , q = 4 ili a1 = 35
3
, q = 4;
2) a1 = 3 , q = 2 ; 31. Neka su redom a , b , c uzastopni clanovi ge-
3) a1 = 5 , q = 2 ili a1 = 5 , q = 2 ometrijskog niza. Tada je b2 = ac . No tro-
4) a1 = 12 , q = 12 ; kut je pravokutan pa iz a2 + b2 = c2 slijedi
a2 + ac c2 = 0 . Nakon dijeljenja jednadz-
5) a1 = 1 , q = 5 ili a1 = 25 , q = 15
be s c2 , te uz sin = ac dobijemo jednadzbu
6) a1 = 10 , q = 2 ili a1 = 40 , q = 12 sin2 + sin 1 = 0 . Slijedi = 38 10 22 .
258
NIZOVI 4
1 q2n 1
32. Nakon prvog koraka u posudi je 10 10 = 40. Iz uvjeta zadatka dobivamo jednakost a1
11 q1
102 q2n 1
litara alkohola. Nakon drugog koraka = 3a1 2 , odakle je q = 2 .
11 q 1
10 2 102 1 103
= 2 litara. Indukcijom pro- 41. Izracunavamo redom S1 = a1 = 3 , zatim S2 =
11 11 11 11
vjeri da je nakon n -tog koraka u posudi preostalo a1 + a2 = 9 , odakle je a2 = 6 . Kako je
K
10n+1 a2 = a1 q , slijedi q = 2 . Sada imamo
litara alkohola. To je geometrijski niz s a5 = a1 q4 = 48 .
11n
10
RA
prvim c lanom 10 i kvocijentom q = . 42. Ako je x = 1 , zbroj iznosi 4n . Ako je x = 1 ,
11 zbroj iznosi 4n/2 . Za x = 1 racunamo ova-
ko: nakon kvadriranja svakog pribrojnika, dobi-
33. Imamo nizove: 1) 3 , 6 , 12 , 24 , . . . S9 = 1533 ; 1 1
2) 3 , 6 , 12 , 24 , . . . S9 = 513 ; vamo zbroj x2 + x4 + . . . + x2n + 2 + 4 + . . . +
x x
3) 48 , 24 , 12 , 6 , . . . S9 = 1533
16
; 1
+ 2n te je taj zbroj jednak
JE
4) 48 , 24 , 12 , 6 , . . . S9 = 513
16
. Naime, x2n
iz sustava a2 + a4 = 30 , a2 a4 = 144 dobije se x2 (x2n 1) x2n 1
kvadratna jednadzba s rjesenjima 2
+ 2n 2 + 2n
1) a2 = 24 , a4 = 6 ili 2) a2 = 6 , a4 = 24 . x 1 x (x 1)
(x2n 1)(x2n+2 + 1)
RIM
34. S12 = 2(212 1) , imamo dva niza 1) 2 , 4 , 8 , = + 2n.
x2n (x2 1)
16 , . . . ; 2) 6 , 12 , 24 , 48 , . . . , ali za oba
je slucaja zbroj S12 jednak.
43. Opci c lan danog niza jednak je ak = 1 + 2 + 22 +
35. Iz a5 = a1 q4
slijedi q = 3 . . . .+2k1 = 2k 1 . Zbroj n clanova ovog niza je
13n Sn = (21)+(22 1)+(23 1)+. . .+(2n 1) =
Iz 1820 = 5 dobivamo n = 6 . 2n+1 n 2 .
IP
31
10n 1
36. S4 = 40 44. Opci clan niza je an = . Zbroj prvih
9 n
10 10 1 n
37. Zadano je: a1 (1 + q + q2 ) = 40 , a1 q3 (1 + q + n clanova ovog niza je =
DN
1 9 9 9
q2 ) = 20 , odakle se dobije q3 = . Sada ima- 10 n+1 10 9n
2 .
1 81
mo: S9 = S6 + a1 q6 (1 + q + q2 ) = 60 + 20 =
2 45. Neka je dan geometrijski niz a1 , a1 q , a1 q2 , . . .
70 .
Niz njegovih kvadrata jest niz a21 , a21 q2 , a21 q4 ,
LE
38. Iz S11 = 15 (S22 S11 ) dobiva se 6S11 = S22 . . . . . Omjer c lana ovog niza i njemu prethodnog
clana je a21 q2n : a21 q2n2 = q2 pa je i ovaj niz
Odatle imamo kvadratnu jednadzbu q22 6q11 +
geometrijski. Kvocijent niza jednak je q2 , a prvi
5 = 0 s rjesenjem q11 = 5 (q11 = 1 daje
q = 1 , s to ne odgovara). Sada trazimo omjer clan je a21 .

OG
a11 10
= q10 = ( 11 5)10 , a11 : a1 = 5 11 46. Iz am+n = A , amn = B dobiva se sustav
a1 jednadzbi a1 qm+n1 = A i a1 qmn1 = B .
Pomnozimo li te dvije jednadzbe, dobit
cemo
39. Neka je broj clanova niza jednak 2k . Tada je m1 2
(a1 q ) = AB , a odatle izravno am = AB .
a (1 q2k )
S2k = 1 . Prema uvjetu zadatka ima- Ako iste te dvije jednadzbe podijelimo, imat
1q A
cemo q2n = . Nadalje, iz prve jednadz-
a (1 q2k ) a q(1 q2k ) B
mo 1 =3 1 , odakle be slijedi a1 qn1 qm = an qm = A , te je
1q 1 q2
3q 1 A B m
1= te q = . an = m = A 2n .
1+q 2 q A
259
4
RJESENJA ZADATAKA
47. Zapisimo: a = a1 qn1 , b = a1 qm1 , b + d = 2c , a + d = 32 , b + c = 24 . Nizovi

c = a1 qk1 . Odatle je ac = qnk , ba = qmn , su: 1) 32 , 16 , 8 , 0 ; 2) 2 , 6 , 18 , 30 .
c = qkm . Potenciramo li prvu od ovih triju 62. Zapisimo ta cetiri broja kao: a , aq , aq2 , 2aq2
b
jednakosti sa m , drugu sa k , trecu sa n i pom- aq , te je a(1 q + 2q2 ) = 14 , aq(1 + q2 ) =
nozimo li tako dobivene nove jednakosti, dobit 12 . Dijeljenjem ovih jednadzbi dobit ce se
m k n
cemo ac ba bc = 1 , a odatle izravno 5q2 13q + 6 = 0 te imamo dva rjesenja: 1) 2 ,
4 , 8 , 12 ; 2) 25 , 15 , 9, 3.
K
proistjece tvrdnja iz zadatka. 2 2 2 2
48. Dokaz provedi izravno uvrstavanjem. 63. Neka su a , aq , aq2 ta tri broja. Imamo sustav
RA
49. Umnozak a2 a4 a6 a16 mozemo zapisati u jednadzbi: 2(aq + 8) = a + aq2 , (aq + 8)2 =
obliku (a2 a16 ) (a4 a14 ) (a6 a12 ) (a8 a10 ) , gd- a(aq2 +64) , odakle se dobiju rjesenja: 1) 4 , 12 ,
je imamo c etiri jednaka faktora (vidi prethodni
zadatak) te je svaki od tihfaktora jednak 2. No, 36 ; 2) 49 , 20
9
, 100
9
.
a29 = a8 a10 te je a9 = 2 .
64. 1 ; 1 2 ; 1 + 2 .
JE
50. a1 a2 . . . a7 = a74 = 37 = 2 187 . 65. Evo trazenih geometrijskih nizova: 1) 5 , 10 ,
51. Iz log2 (a1 a2 . . .a9 ) = log2 a95 = 9 log2 a5 = 20 , 40 , . . . ; 2) 5 , 10 , 20 , 40 , . . . ;
3) 5 , 5 , 5 , . . . ; 4) 5 , 5 , 5 , 5 , . . . .
3 . Slijedi a5 = 3 2 .
66. Aritmeticki je niz 12 , 14 , 16 .
RIM
Dalje je a1 a9 = a25 = 3 4 .
67. 24 , 27 , 30, . . . ili 24 , 24 , 24, . . . .
52. Iz log(a1 a2 . . .a7 ) = log a74 = 7 log a4 = 74 .
68. 27
Odatle je a4 = 4 10 . Konacno je a1 a7 = a24 =

10 . Rjesenja 4.4
53. Brojevi a , b , 12 uzastopni su clanovi geomet-
IP
rijskog niza, a brojevi a , b , 9 aritmetickog. Te 1. Treba pokazati da za svaki pozitivan broj ,
dvije cinjenice mozemo zapisati u obliku sustava > 0 postoji n0 takav da je za sve n > n0
jednadzbi b2 = 12a i a + 9 = 2b . Za rjesenje n + 1 n + 1

imamo dva geometrijska niza: 3 , 6 , 12 ili 27 , ispunjeno 1 < . No, 1 =
1 1 n 1 n
18 , 12 .
DN
= < za svaki n > n0 = .

54. Iz uvjeta a + b + c = 21 i 2b = a + c odmah n n
se dobije b = 7 . Drugi uvjet mozemo zapisati u 2. Za n > 2998 .
obliku jednadzbe ac+ a = 36 , s to uz a + c = 14
daje kvadratnu jednadzbu a2 15a + 36 = 0 . 3 2n
Imamo dva rjesenja: 12 , 7 , 2 ili 3 , 7 , 11 . 4. Promotrimo razliku |xn (2)| = +
n+1
LE

5
55. Imamo niz 3 , 5 , 7 , . . . ; S10 = 120 .
2 = = 5 . Ova je razlika manja od
56. 4 , 8 , 16 ili 16 , 8 , 4 n + 1 n + 1
5 5
57. Aritmeticki je niz 2 , 10 , 18 , . . . , a geometrijski cim je n + 1 > , odnosno, n > 1 .

2 , 6 , 18 , . . . .
OG
1
58. 2 , 8 , 32 ili trivijalno rjesenje 14 , 14 , 14 . 9. Vrijedi k 0 kad n za svaki prirodni
n
59. 1) a1 = 7 , q = 3 , a7 = 5103 ; 2) a1 = 63 , k . U izrazima s racionalnom funkcijom podijeli
q = 13 , a7 = 81
7 . brojnik i nazivnik najvecom potencijom broja n .
1) 1 ; 2) 3 ; 3) 35 ; 4) 1 ; 5) 0 ;
60. Oznacimo brojeve s a , a + 3d , a + 24d . Tada je
3a+27d = 114 i (a+3d)2 = a(a+24d) ; a odat- 6) 12 ; 7) 15
7
; 8) 1 ; 9) 0 ; 10) 0 .
le se dobiju rjesenja: 1) 38, 38, 38 2) 2, 14, 98
10. 1) 23 ; 2) 32 ; 3) 1 ; 4) 0 ; 5) 1 ;
61. Neka su to brojevi a , b , c , d . Imamo cetiri jed-
nadzbe s to proistjecu iz uvjeta zadatka: b2 = ac , 6) 14 ; 7) 1 .
260
NIZOVI 4

11. 1) 1 ; 2) 1 ; 3) 1 ; 4) 1/ 6 2 ; 5) 0 ; No, kako n mora biti cijeli broj, stoga se mini-
6) 12 ; 7) 0 ; 8) 0 ; 9) 0 ; 10) 3 . mum postize u nekom od susjednih cijelih bro-
jeva, dakle, za n = 5 ili za n = 6 . Direktnom
12. 1) 12 ; 2) 1 ; 3) 23 ; 4) 12 ; 5) 0 . provjerom vidimo da je to clan a5 .
5 .
11. Najveci clan je a3 = 64
13. 1) 1 ; 2) 13 ; 3) 0 ; 4) 0 ; 5) 2 ; 6) 0 ;
7) 12 ; 8) 25 ; 9) 0 ; 10) 0 ; 11) 31 . 12. Niz nema najmanjeg clana. Najveci clan je
K
33
a1 = 32 i nakon toga niz monotono pada, ali
14. 1) 0 ; 2) 0 ; 3) 0 ; 4) 12 ; 5) 0 ; 6) 0 .
nikad ispod 12 .
RA
Rjesenja 4.5 13. Ispisimo prvih nekoliko clanova niza: 6 , 2 , 2 ,
4 , 10 , 6 ,. . . . Najmanji clan niza je a3 = 2 .
1. Od clana a6 . Primijeti da porastom rednog broja pribrojnik
n
3 5 sin sve manje utjece na velicinu clana u
2. Napisemo li opci clan u obliku an = 2 ,
JE
2
n nizu.
vidimo da je niz monotono rastuci. Najmanji je
clan a1 = 1 . Mozemo provjeriti da vrijedi 14. n0 = 300 .
3
an+1 an = pa je an+1 > an za svaki 15. 1) n0 = 9 ; 2) n0 = 99 ; 3) n0 = 999 .
n(n + 1)
RIM
n N. 3
16. 1) an = 1 < 1 . No niz je rastuci te
3. Od clana a20 . n+1
1
4. Provjeri nejednakost xn < xn+1 . je stoga a1 = najmanji clan niza. Dak-
2
5. 1) da; 2) da; 3) da; 4) ne; 5) da; 1
le, an < 1 . 2) 3 < an 4 .
6) ne. 2
5
IP
6. Nijedan. To je niz 2, 0, 0, 2, 6, 12,. . . i dalje taj 3) an = 2 2 < 2 ; an+1 an > 0 za sve
niz raste. n +2
n N te je niz monotono rastuci i njegov je naj-
7. 8 clanova. 1 1
manji clan a1 = ; an < 2 . 4) Funkcija
8. Primijetimo da je an > 0 za sve n N . Prim- 3 3
DN
jenjujuci AG -nejednakost imamo f (x) = x3 preslikava segment [ 13 , 2] u segment

1 , 8] , jer je to rastuca funkcija. Opcenito, ako
100 100 [ 27
an = n + 2 n = 20. - niz, onda je i niz (ak ) omeden
- za
n n je (an ) omeden n
Kako je a10 = 20 , stoga je a10 najmanji clan. 1
svaki k N . 5) an < 2 . 6) Za sva-
4
LE
3n 18 n1 n + sin n n+1
9. Promotrimo funkciju f (n) = an = = ki n > 1 vrijedi: < <
3n 19 n+1 n + cos n n1
1 15 (zasto?). Stoga je niz uklopljen izmedu - dvaju
1+ , n N . Vrijedi f (1) = i niz - -
3n 19 16 omedenih nizova pa je i sam omeden.
zatim pada sve dok je 3n 19 < 0 , dakle za
OG
n 6 . Pritom je a6 = 0 . Medutim, - vrijedi 3

3 17. 1) 0 < an < (niz je monotono padaju-
a7 = i za 3n 19 > 0 nazivnik je pozitivan i 2
2 1
niz dalje pada tezeci prema 1. Najmanji clan niza ci). 3) an = , niz monoto-
n+1+ n
je a6 , a najveci a7 . no pada, a svi c lanovi su mu pozitivni brojevi.
10. Funkcija f (n) = log3 n je monotono rastuca. 4) 0 < an < 1 .
Zbog toga ce funkcija f (n) = log23 n 3 log3 n 1
imati najmanju vrijednost kada ovaj polinom dru- 18. 1) Vrijedi |an | 1.
2n 1
gog stupnja u log3 n bude imao najmanju vrijed-
1
- za log n = 3 ili n = 27 .
nost, s to se dogada 2) Vrijedi |an | + 1 2 .
3 2 n
261
4
RJESENJA ZADATAKA
19. 1) ne; 2) ne; 3) ne; 4) da; 5) ne; 4x 10 11

5. = , x=5 .
6) da. 61 + 5 34 3 15
9 9 75
-
20. Kako je an > 0 , za sve n N , niz je omeden
odozdo. Dalje 6. x = 44
45
.
an+1 103(n+1) n! 1000
= 3n = . 7. 1) 2 ; 2) 3 45 ; 3) 3 36 .
an (n + 1)! 10 n+1
3
K
Odatle zakljucujemo: an+1 an ako je n + 1 8. 1) x = ; 2) x R , x = 0 ;
1000 ; niz raste samo za 1 n 999 . Za 5
n 1000 je an < a999 pa je niz omeden - i 3) sin x = 22 , x = . . . ; 4) x = 10 ;
RA
odozgo. 5) x = 100 ; 6) x = (1)n 6 + n , n Z ;

22. 1) Indukcijom. Clanovi niza su pozitivni. Tvrdi-
7) 3 + k , k Z .
mo: an < 1 . Vrijedi a1 = 34 < 1 . Ako je
1
an + 3 1 + 3 9. 1) x = ; 2) x = 0.8 ; 3) x = 4 .
an < 1 , onda imamo an+1 = < =1 . 3
JE
4 4
2) Niz je konstantan. 14. 5 .
3) Indukcijom pokazi 0 < an < 1 za n > 1 .
15. a1 = 2 , q = 13 .
3
23. an = 4 , te je lako zakljuciti da je [3, 4
16. a1 = 1 , q = 13 .
RIM
n+2
jedan takav interval.
25. 1) da, [0, 1 ; 2) ne; 3) ne; 4) da, 6 1 2
17. q = q= .
1
1, 1 ; 5) da, 0, 1] ; 6) da, [1, 2 ] . 8 2
18. 81 , 54 , 36 , 24 , 16, . . . .
27. Vrijedi a1 = 2 , an+1 = 2an . Da je
19. a .
niz rastuci, provjeravamo indukcijom: a2 =
IP

2 2 > a2 3
2 = a1 . Iz an > an1 slijedi
-
20. .
an+1 = 2an > 2an1 = an . Omedenost 12
an < 2 takoder - provjeravamo indukcijom. Niz
- c 3
je rastuci i ome
den, pa ima limes. Neka je
to a . 21. .
DN
2
Uz an+1 = 2an za n slijedi a = 2a ,
odakle je a = 2 . 1 1
22. S = a2 + a2 + a2 + . . . = 2a2 .
- brojem 1. Ome-
28. Pokazi da je niz rastuci, omeden 2 4
-
denost se pokazuje indukcijom. a2 3 3a2 3 9a2 3
23. S = + + + . . . = a2 3 .
4 16 64
LE
Rjesenja 4.6
5 25 9
24. P = a2 + a2 + a2 + . . . = a2 .
9 81 4
1. 1) 4; 2) 12 ; 3) 6 ; 4) 2 2 ;
2 2 2 3a2 3
5) 3 2 + 4 ; 6) 12 (3 3 + 5) ; 25. S =
a 3 a 3 a 3
+ + + ... = .
OG
4 12 36 8
7) 6 + 4 2 ; 8) 12 (7 + 5 2) .
26. Veliki trokut ima povrsinu P = 234 cm2 . Osta-
2 li su mu slicni, s koeficijentima slicnosti redom
2. 1) 2 2) 2(2 3) 3) ( 2 + 6)
17 1 , 1 , 1 , itd. Tako imamo niz povrsina P , 1 P ,
4) 4(2 + 3) 2 4 8 4
1 P, . . . c iji je zbroj jednak S = 4 P = 312 cm2 .
3. 1) 9 ; 2) 20 ; 3) 3(3 2) ; 16 3
2
4) 1 (7 + 52) . a2 3 a2
2 27. St = , Sk = .
3 9
4. 1 ;
1) 22 7 ;
2) 33 3) 2 ; 5 .
4) 14 28. Sn = 200 cm2 .
262
NIZOVI 4
Rjesenja 4.7
1. 1) 66 911 kn; 2) 67 195 kn; 3) 67 442 kn.
3. Iz 4000 = 2500 1.054n slijedi n = 8.94 . Treba
proci 9 godina.
4. 12 godina.
K
5. 1) C5 = 16 058.7 ; 2) p = 4.45% ;
3) n = 8 ; 4) C = 16 416.7 .
RA
6. Neka je p mjesecna kamatna stopa.
Iz jednadzbe
(1 + p)12 = 1.075 slijedi p = 12 1.075 1 =
0.6045% .
7. Iz C0 1.085 = 350 000 slijedi C0 = 238 204
pa je C3 = 300 068 kn.
JE
8. 6 796.66 kn
9. Po isteku roka Josip raspolaze iznosom od
1.0630 1
1000 1.06 = 83 801.67 kn. Go-
RIM
1.06 1
disnji iznos kamata na ovu svotu je 5.028 kn, s to
daje mjesecnu rentu od 419 kn.
25p
10. Iz 88 000 = 83 000 e 100 slijedi p = 0.234% .
Odgovor je 91 143 .
p
IP
11. Iz e 100 = 1.025 slijedi p = 2.469% pa je
10p
C10 = C0 e 100 = 41 603 .
DN
LE
OG
263

RJESENJA
TOCNO-NETO
CNO PITALICA

Rjes enja TOCNO-NETO
CNO pitalica
K
Str. 14. Str. 58. Str. 167. Str. 182. Str. 190.
RA
1. 1. 1. 1. 1.
2. 2. 2. 2. 2.
3. 3. 3. 3. 3.
4. 4. 4. 4. 4.
JE
5. 5. 5. 5. 5.
6. 6. 6. 6. 6.
7. 7. 7. 7.
RIM
8. 8. 8.
9. 9.
IP
DN
LE
OG
264
Kazalo pojmova
K
aditivnost vjerojatnosti, 133 Hornerov algoritam, 11
aksiomi relacije poretka, 44 imaginarna jedinica, 61
algebarski prikaz kompleksnog broja, 61 os, 62
RA
-
algebra dogadaja, 125 imaginarni dio kompleksnog broja, 61
algebra prekidaca, 140 indeks sumacije, 32
apsolutna vrijednost kompleksnog broja, 63 infimum skupa, 53
argument kompleksnog broja, 64 interpolacija, 181, 190
aritmeticki korijen realnog broja, 74 aritmetickog niza, 181
bacanje dvaju identicnih novcica, 131 geometrijskog niza, 190
- 52
JE
razlicitih novcica, 131 interval, neomeden,
, dviju kocki, 132 , omeden,- 51
baza prirodnog logaritma, 210 kamata, 224
Bayesova formula, 164 kamatna stopa, 224
Bernoullijeva nejednakost, 21, 199 kamatni faktor, 225
binomni koeficijent, 26 kapital, 224
RIM
binomni poucak, 30 kineski (Pascalov) trokut, 28
broj e, 210 klasicni vjerojatnosni prostor, 134
broj, prosti, 37, 39 kocka, 131
, slozeni, 37 kombinacije, 107
brojevi, Fermatovi, 47 s ponavljanjem, 115
, racionalni, 42 kompleksna ravnina, 62
, relativno prosti, 38 kompleksno konjugirani brojevi, 62
Cantor, Georg, 56 komplement, 125
IP
konacni vjerojatnosni prostor, 130
De Moivreova formula, 73 korjenovanje kompleksnih brojeva, 74
de Morganovi zakoni, 139 kvocijent geometrijskog niza, 186
decimalni prikaz iracionalnog broja, 52 leksikografski poredak permutacije, 98
racionalnog broja, 45 limes geometrijskog niza, 198
, cisto periodicni, 45 monotonog niza, 206
DN
, mjesovito periodicni, 45
Dedekind, Wilhelm, 56 maksimum skupa, 53
dekadski sustav, 2 matematicka indukcija, 17
dekadski zapis broja, 2 minimum skupa, 53
diferencija aritmetickog niza, 177 mnozenje kompleksnih brojeva, 67, 68
dijeljenje kompleksnih brojeva, 69 modul kompleksnog broja, 63
- elementarni, 120
dogadaj, monotonost vjerojatnosti, 133
LE
, nemoguc, 122 najmanja gornja meda, - 53

, nezavisni, 152 najveca donja meda,- 53
, sigurni, 122 najveca zajednicka mjera, 38
, suprotni, 139 neprekinuto ukamacivanje, 229
- disjunktni, 124
dogadaji, - 152
nezavisni dogadaji,
, ekvivalentni (jednaki), 123 niz, 170
OG
donja granica, 51 , aritmeticki, 177

donja meda - intervala, 51 , divergentan, 195
skupa, 52 , Fibonaccijev, 202
elementarni dogadaj,- 120 , geometrijski, 186
Euler, Leonhard, 18 , konstantni, 198
, konvergentan, 195
Fermat, Pierre de, 131 , monotoni, 205
Gauss, Karl Friedrich, 63 , neograniceno rastuci, 197
geometrijska vjerojatnost, 144 -
, omedeni, 205
glavnica (kapital), 224 , padajuci, 205
gornja meda - intervala, 51 , parcijalnih suma, 179
skupa, 52 , rastuci, 205
, u skupu, 170
265
normiranost vjerojatnosti, 133 red, 216
novcic, 131 , geometrijski, 217
, neispravni, 131 , konvergentan, 216
n -ta parcijalna suma, 179 rekurzivne formule, 172
nul-niz, 196 skup, neomeden,- 53
opci ( n -ti) clan niza, 170, 178 - 53
, omeden,
clan aritmetickog niza, 178 , potpun, 56
geometrijskog niza, 187 slozene kamate, 225
osnovni stavak algebre, 63 Stirlingova formula, 33
K
paralelni spoj, 141, 154 stohasticki pokus, 120
particija vjerojatnostnog prostora, 162 suma aritmetickog niza, 179
partitivni skup, 94 supremum skupa, 53
RA
Pascal, Blaise, 29 sustav, binarni, 5
Pascalov trokut, 28 , dekadski, 2
permutacije, 98 , heksadekadski, 5
s ponavljanjem, 102 , oktalni, 5
polarne koordinate, 64 trigonometrijski prikaz kompleksnog broja, 61, 63
polarni sustav, 63 -
unija (suma, zbroj) dogadaja, 125
JE
polje racionalnih brojeva, 42 uvjetna vjerojatnost, 148
potencije binoma, 30 varijacije s ponavljanjem, 92
potenciranje kompleksnih brojeva, 73 bez ponavljanja, 94
pozicijski zapis broja, 2 vjerojatnost, 129
potpun sustav dogadaja, - 162
- , aposteriorna, 164
presjek (produkt, umnozak) dogadaja, 125 , apriorna, 164
RIM
racionalan broj, 42 -
dogadaja, 129
realna os, 62 geometrijska, 144
realni dio kompleksnog broja, 61 uvjetna, 148
Weierstrass, Karl Theodor Wilhelm, 56
IP
DN
LE
OG
Zagreb, prosinac 2013.
266

Matematika 4 1 Dio Za Prirodoslovno Matematičke Gimnazije PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematika 4 1 Dio Za Prirodoslovno Matematičke Gimnazije PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Branimir Dakic

ISBN 978-953-197-842-2 (cjelina)

4.5. Limes monotonih nizova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205

Odgovori na zadatke unutar gradiva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232

Broj je osnovni pojam matematike. Tijekom dosadasnjeg s kolovanja upoznali

Opcenito, viseznamenkasti broj N zapisujemo kao N = an an1 . . . a1 a0 . Vri-

Neka je b > 1 prirodan broj. Prirodni broj N zapisan u pozicijskom

Slican sustav zapisivanja brojeva koristio se i u drugim kulturama. Grci su za

Ostatke duodecimalnog sustava (s bazom 12) nalazimo jos i danas. Jaja

Primjer 1. Koji brojevi u dekadskom sustavu odgovaraju brojevima 3216(12) , 3216(8) ,

3216(12) = 3 123 + 2 122 + 1 12 + 6 = 5490,

Primjer 2. Niz uzastopnih prirodnih brojeva zapisan je ovako:

Broj razlicitih znamenaka i postupak brojenja ovise o izabranoj bazi. U

Primjer 3. U kojem brojevnom sustavu vrijedi racun:

Neka je x baza tog sustava. Tada ova jednakost glasi

(2x + 4)(x + 3) = 3x2 + 4x + 5.

Njezina su rjesenja x = 1 i x = 7 . Racun je napisan u sustavu s bazom

Zadatak 3. U kojem brojevnom sustavu vrijedi racun: 2381 1926 = 657 ?

Iz jednadzbe xyz(7) = zyx(11) slijedi

Ako je y = 6 , onda mora biti 2x 5z = 1 , odakle je z = 1 i x = 3 , te

RIM Istaknuti brojevni sustavi

Binarni sustav (s bazom dva). Tu postoje samo dvije razlicite znamenke:

0 i 1. Ovdje je, zbog malog broja razlicitih znamenki, prikladnije brojeve

Oktalni sustav (s bazom osam) ima osam razlicitih znamenki. Za njihov

zapis koristimo prvih osam znamenaka dekadskog sustava: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6,

Heksadekadski sustav (s bazom s esnaest) ima s esnaest razlicitih znamenaka.

s est slova latinicne abecede: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F.

Veza binarne, oktalne i heksadekadske baze

Razvojem racunalstva narocito su znacajne postale binarna i heksadekadska baza.

Zapis je u binarnom sustavu jednostavan, no zahtijeva velik broj znamenaka.

2 = 10 6 = 110 A = 1010 E = 1110

Primjer 5. Napisimo u binarnom sustavu sljedece brojeve: 34(16) , 2A(16) , 6C9(16) ,

Svakoj znamenki heksadekadskog sustava odgovaraju cetiri znamenke bi-

Primjer 6. Napisimo u heksadekadskom sustavu sljedece brojeve: 1011101(2) ,

Znamenke grupiramo u skupine po cetiri (pocevsi od krajnje desnih). Sku-

11 111 111 111(2) = 3777(8) .

Primjer 7. Broj 2CA2 zapisan u heksadekadskom sustavu prebacimo u oktalni sustav.

Pretvorbu cemo naciniti s pomocu binarnog sustava: broj c emo najprije

Primjer 8. Broj 51 707(8) prevedimo u sustav s bazom 16.

Koristeci se tablicom s prethodne strane zapisimo najprije dani broj u

JERRY i MICKEY MOUSE

Najpopularniji mis Jerry mladi - je od Mickeyja Mousa. Evo s to je zapi-

U periodu od 1960. do 1962. Gene Deitch stvorio je 13 epizo-

da, a preostale od 1963. do 1967. animirao je Chuck Jones.

Nacinjen je ukupno 161 film.

Tom i Jerry nastavili su z ivjeti i dalje, ali nove epizode nas-

tale devedesetih godina po mnogo cemu se ne mogu mjeriti s

1. Koliko prstiju na obje ruke ima Mickey Mouse?

4. Koliko je epizoda Toma i Jerryja nacrtao Chuck Jones?

Prijelaz iz dekadskog sustava u sustav s bazom b nije tako jednostavan. Uzrok

Potencije broja 8 su: 81 = 8 , 82 = 64 , 83 = 512 . Kako je time premasen

Ovakav je nacin racunanja opcenito nepraktican i dug. Zapisimo rezultat dobiven

Druga znamenka zdesna dobiva se kao ostatak pri dijeljenju broja 29 s 8:

Primjer 10. Prevedimo broj 94 u sustav s bazom 4.

Zadatak 6. Racunajuci na ovaj nacin, prevedi broj 238 u sustav s bazom 4.

Primjer 11. Prevedimo u oktalni i heksadekadski sustav broj 243681.

Zadani broj dijelimo s brojem 8. Da bismo dobili kolicnik, mozemo rabiti

Primjer 12. Odredimo binarni prikaz broja 75 .

Dijeljenje s 2 je jednostavno pa koristimo jednostavniji zapis. U prvom

retku pisemo kolicnike, a u drugom ostatke.

Dobili smo 75 = 1001011(2) .

Zadatak 8. Prevedi u binarni brojevni sustav brojeve:

Prijelaz iz sustava s bazom b u dekadski sustav je jednostavniji. Ako je

Neka je n prirodan broj i k prirodan broj ili 0, k n . Binomni koeficijent