RAZVIJANJE VJETINA NVO-a

Vjetine prezentacije i komunikacije

REGIONALNI CENTAR ZA OKOLI

za centralnu i istonu Evropu
 RAZVIJANJE VJETINA NVO-a

Vjetine prezentacije i komunikacije

napisala
ANDREJA TONC

uredili
ILDIKO SIMON i CERASELA STANCU

REGIONALNI CENTAR ZA OKOLI

za centralnu i istonu Evropu
 O REC-u
Regionalni centar za okoli/ivotnu sredinu za Centralnu i Istonu Evropu (REC) je nezavisna,
nepolitika, nestranaka, neprofitna organizacija sa misijom da pomogne pri rijeavanju problema
vezanih za okoli/ivotnu sredinu u Centralnoj i Istonoj Evropi (CEE). Centar ispunjava ovu misiju time
to promovie saradnju izmeu nevladinih organizacija, vlada, biznisa i ostalih uesnika u
okoliu/ivotnoj sredini, podravajuci slobodnu razmjenu informacija i promovisanjem uea javnosti
u procesu donoenja odluka vezanih za okoli/ivotnu sredinu.
REC je osnovan 1990 godine od strane Sjedinjenih Amerikih Drava, Evropske Komisije i
Maarske. Danas, REC se zakonski bazira na Povelji potpisanoj od strane vlada 27 drava i Evropske
Komisije, i na Meunarodnom Sporazumu sa Vladom Maarske. REC ima sjedite u Szentendreu,
Maarska, i lokalne kancelarije u svakoj od 15 zemalja korisnica CEE koje su: Albanija, Bosna i
Herzegovina, Bugarska, Hrvatska, eska Republika, Estonija, Maarska, Latvija, Litvanija, FYR
Makedonija, Poljska, Rumunija, Slovaka, Slovenija i Srbija i Crna Gora.
Skoranji donatori su Evropska Komisija i Vlade: Albanije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske,
Kanade, eske Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Njemake, Italije, Japana, Latvije,
Litvanije, Holandije, Poljske, Slovenije, vedske, vicarske, Velike Britanije, Sjedinjenih Amerikih
Drava i Srbija i Crna Gora kao i ostale meu-vladine i privatne institucije.

Cijeli sadraj ovog izdanja je autorsko pravo

2002 Regionalnog Centra za Okoli/ivotnu sredinu za Centralnu i Istonu Evropu

Niti jedan dio ovog izdanja ne smije biti prodan ili umnoen za prodaju bez dozvole nosioca
autorskog prava

ISBN: 963 9424 72 2

Objavljeno od strane:
Regionalnog Centra za Okoli/ivotnu sredinu za Centralnu i Istonu Evropu
Ady Endre ut 9-11, 2000 Szentendre, Maarska
Tel: (36-26) 504-000, Faks (36-26) 311-294,
E-mail: info@rec.org, Web strana: www.rec.org
Prevod: Ljiljana Pandzic, Dizajn: Sylvia Magyar i Greg Spencer, Ilustracija: Laszlo Falvay

Ova i sve publikacije REC-a se tampaju na recikliranom papiru koji je proizveden bez koritenja
hlora ili hemikalija na bazi hlora.
 SADRAJ

Tematski materijal 7
Pregled 7
Spreman za trening 8

Metode treninga 19
Metoda 1: Drugom rukom 21
Metoda 2: Ogledalo 22
Metoda 3: Voenje slijepca 23
Metoda 4: Grupna skulptura 24
Metoda 5: Biti dobar slualac 25
Metoda 6: Nepoznati predmet 27
Metoda 7: Parafraziranje 28
Metoda 8: Povratna informacija (feedback) 29
Metoda 9: Ja i Ti poruke 30
Metoda 10: Pitanje zato 31
Metoda 11: Jesam li to stvarno ja? 32
Metoda 12: Sredstva za prezentaciju 33

Primjer Programa Rada Radionice 37

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 3

4 VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE
Tematski materijal

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 5

6 VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE
 TEMATSKI MATERIJAL

Pregled
Uvod
Lideri i aktivisti NVO-a mogu unaprijediti efikasnost njihove organizacije,
unapreivanjem njihovih unutranjih i vanjskih komunikacijskih vjetina. Organizacija
mora sebe jasno izraziti prema vanjskom svijetu, dok zdrava radna atmosfera koja
je rezultat uspjene unutranje komunikacije podjednako doprinosi rukovodiocima,
zaposlenima i dobrovoljcima.
Vanjska komunikacija ukljuuje osjetljiv balans izmeu informacija i razonode, kao
i kompromis izmeu elje za ostvarivanjem uzvienih ciljeva i ogranienja u vremenu
i resursima. Uenjem efikasnih metoda prezentacije, moe se uveliko poboljati
efikasnost organizacije. Vjetine predstavljene u ovom vodiu mogu biti korisne u
svakodnevnoj upotrebi, kao i prilikom pripremanja poruka za daljnje irenje.
Vrijednosti ubjeivanja ne mogu dugo ostati.
Komunikacija je saoptavanje ili razmjena informacija, ideja ili osjeanja. Ona
nije jednosmjerni proces, budui da poruka mora biti primljena u cilju ostvarivanja
komunikacije.
Prezentacija je struktuisana komunikacija bazirana na stvarnim potrebama
publike u cilju ostvarivanja odreene svrhe u okviru datog vremenskog okvira, gdje su
opti ciljevi obezbjeivanje informacija i promovisanje ideja.
Prezentacije su tip komunikacije, i ako mi moemo komunicirati efikasno,
prezentacije prestaju biti teke. Ali, one su daleko od toga da budu jednostavna
komunikacija, i one najee zahtijevaju i dodatne vjetine ubjeivanja i uticanja.

Ciljevi vodia
Svrha ovog vodia je da vas ohrabri da mislite o samom sebi. Kako komunicirate
sa samim sobom, sa onima koji su vam bliski, sa prijateljima, sa kolegama na poslu, sa
poslovnim partnerima i sa donatorima? Ovaj vodi nudi korisne vjetine komuniciranja
i prezentovanja, daje informacije i primjere kako poboljati te vjetine, kako ih
primjeniti na samom sebi i kako ih predstaviti drugima.
Vodi takoe obezbeuje primjenljivu pozadinu i praktine metode za lidere i
aktiviste za razvoj njihovih vjetina komunikacije i prezentacije.
Vodi korisniku omoguava da:
ohrabri polaznike treninga da procijene svoj potencijal u razvoju tehnika
komunikacije i prezentacije;
identifikuju komunikacijski um i ostale barijere;
osiguraju obostrano razumijevanje izmeu poiljaoca i primaoca poruke;
ojaaju metode komunikacije radi bolje efikasnosti i potenja u razliitim radnim
odnosima;
razumiju odnos izmeu neverbalne i verbalne komunikacije.

Vjetine koje se trebaju razviti

Vodi za trenere obezbeuje lako primjenljive metode za razvoj svakodnevne
komunikacije, izbjegavanje sukoba i pripremu i izvoenje prezentacija za male ili
velike, poznate ili nepoznate publike.
Sticanje vjetina ponuenih u ovom vodiu e korisniku pomoi da:
izbjegne ili prevazie komunikacijske prepreke;
primjeni pouzdane komunikacijske tehnike;

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 7

TEMATSKI MATERIJALTOPIC MATERIAL

ostvari svrhu prezentacije primjenom osnovnih pravila efikasne komunikacije i

prezentacije;
prepozna oekivanja publike ili komunikacijskog partnera;
povea efikasnost komunikacije primjenom verbalnih i neverbalnih tehnika;
planira i koristi vizuelna sredstava uzimajui u obzir pravila ljudskog opaanja; i
pripremi efikasnu i interesantnu prezentaciju za bilo koju publiku.

Kako izvoditi trening

Ovaj vodi treba koristiti u kombinaciji sa aktivnostima predstavljenim u metodama
treninga. Vei dio sadraja vodia je dizajniran tako da moe biti koriten kao
podsjetnik za polaznike tokom odravanja treninga. Ipak, trener ga
moe prilagoditi prema specifinom kontekstu i vremenskom
okviru aktivnosti treninga.
Pogreno shvatanje
komunikacije
Dobra komunikacija dolazi prirodno. Spreman za trening
Komuniciramo samo putem rijei.
Razgovor
Komunikacija je uvijek svjesna i
promiljena aktivnost.
Osobe koje razgovaraju spremne su prihvatiti razliite stilove
govora. To moe znaiti postavljanje pitanja, davanje odgovora ili
Mogue je u potpunosti kontrolisati aktivno sluanje. Uz sluanje, razgovor je i razmiljanje o onome to
nau komunikaciju.
smo uli i to emo rei. utnja takoe moe biti vid razgovora, kao
Komunikacija uvijek vodi boljim i meta-komunikacija (komunikacija o komunikaciji). Tekst sa
odnosima i boljem rjeavanju strane daje neka uobiajena pogrena shvatanja o komunikaciji.
problema.

Verbalna i neverbalna komunikacija

Verbalna komunikacija je proces prenoenja znaenja rijeima bilo u usmenom
ili pismenom obliku.
Osobine verbalne komunikacije:
Rijei su simboliki izraz misli.
Znaenja rijei su saglasna.
Komunikacija se izvodi iz verbalnog konteksta u kojem se upotrebljavaju rijei.
Verbalna komunikacija je velikim dijelom pod svjesnom kontrolom.

Neverbalna komunikacija je prenoenje znaenja u direktnom kontaktu svim

sredstvima koja nisu verbalna. Izraz lica, pokreti tijela i ton glasa, sve su to sredstva
komunikacije ija znaenja su zasnovana na odreenoj kulturi. Na primjer, u
Bugarskoj, klimanje glavom lijevo-desno znai da, umjesto ne.

Tekoe u komunikaciji um
Komunikacijski um je grupa ometajuih faktora koji utiu na komunikaciju.
Uzrokovana je izborom neodgovarajueg kanala, slanjem nejasne poruke ili ne
uzimajui u obzir potrebe i oekivanja primaoca. Sljedei elementi uestvuju u
komunikacijskom umu:
fiziki um zvukovi iz pozadine koji ometaju komunikaciju;

8 VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE

 TEMATSKI MATERIJAL

mentalni um;
pogrena shvatanja koja proizilaze iz izbora rijei koje se koriste (tehniki ili strani
izrazi, argon);
nedostatak koncentracije;
predrasude, stereotipi i negativni stavovi (prema porijeklima, rasama, religijama, itd.);
neprimjerena oekivanja;
emocionalni pritisci;
socijalna anksioznost (sugovornici su introvertni, nesigurni, niskog
samopotovnja,itd.);
krenje nekih pravila komunikacije (npr. kod predstavljanja, zahvaljivanja,
prekidanja, itd.);
manipulacija/igre (pokazujemo zainteresovanost, ali elimo izazvati sukob;
pozivamo na saradnju, ali elimo dominirati i odluivati; trzanje tueg lanca).

Prepreke u komunikaciji
Komunikacija koja povrije uje ukljuuje poricanje pokazanih osjeanja,
vrijeanje, osuivanje, okrivljavanje, zadirkivanje, netaktinost, prijetnje, izazivanje,
ismijavanje, ironiju i oponaanje.
Izlu ujua komunikacija ukljuuje negiranje pokazanih osjeanja, negiranje
izraenih elja, negiranje dogovorenog, odbijanje podjele
odgovornosti, buditi pa razbijati nadu, cjepidlaenje,
podmetanje drugom svojih misli, optuivanje nekog drugog za zle Osnovni elementi verbalne i
namjere, neobaziranje na elje nekog drugog, stalno ponavljanje
istoga, traenje skrivenog znaenja u svemu.
neverbalne komunikacije
Nepotena komunikacija ukljuuje karikiranje, stavljanje Verbalna komunikacija
rijei u tua usta, stalno mijenjanje teme, optuivanje, zloupotreba Rijei;
statistike, prekidanje, zastraivanje, poniavanje, izazivanje
osjeaja krivnje, izrugivanje, ismijavanje i ignorisanje. Smisao;
Konstrukcija reenice.
Neverbalna komunikacija
Osnovni elementi efikasne komunikacije
Ton govora;
Efikasna komunikacija zavisi od etiri kljuna elementa:
Izraz lica;
dosljednosti u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji;
Stav tijela;
sluanju;
Gestovi;
postavljanju pitanja; i
Distanciranje;
pouzdanosti. Glasnost;
Intonacija.

Dosljednost u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji

Veina sadraja poruke je prenesena kroz neverbalni jezik.
Ukoliko su verbalne i neverbalne poruke kontradiktorne, ljudi nastoje da vjeruju
neverbalnoj poruci. Dobar komunikator kombinuje ova dva elementa komunikacije,
tako da se one nadopunjuju i zajedniki rade ka dosljednom znaenju.

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 9

TEMATSKI MATERIJAL

Vano je znati da se veina komunikacije obavlja bez stvarnog

Tipovi nesluanja
Pseudo (lano) sluanje
lana koncentracija, ali u stvarnosti
poruka ne prolazi;
Jednoslojno sluanje
primanje samo jednog dijela poruke
(npr. verbalne), dok druge
zanemaruje;
Selektivno sluanje
sluanje samo onog to osobu
posebno zanima, ili potvruje ono u
ta se ve vjeruje;
Selektivno odbacivanje
usredotoenost samo na one teme
koje se ne ele uti. Kad se takva
tema pojavi u razgovoru, sluatelj je
jednostavno potisne i odbaci;
Otimanje rijei
slualac slua tek toliko da ugrabi
priliku za poetak govora;
Odbrambeno ili defanzivno sluanje
tretiranje poruke kao lini napad
protiv ponaanja ili uvjerenja
sluaoca;
Sluanje u zasjedi
sluanje radi prilike za napad na
sugovornika.
govora. Ponekad je dovoljno pogledati odreenu osobu i znati ta
on/ona misli. Veoma esto se naemo u sitauciji kada znamo da
je neko ljut ili povrijeen, ali kada pitamo ta nije u redu?, on/ona
odgovori Nita. ili Jesi li ljut?, Ne, nisam ljut. Zato bi bio ljut?.
Neverbalna komunikacija bi se mogla opisati kao potenija od
verbalne, jer ju je veoma teko sakriti (nae reakcije, izrazi lica,
pokreti, poloaj tijela, visina i ton govora, itd.).
Sluanje
Sluanje je kljuni element efikasne komunikacije.
Cilj stvarnog sluanja je da razumijete ta je govornik htio da
kae. Dobar slualac alje verbalne i neverbalne poruke govorniku
radi olakavanja komunikacije. To se zove aktivno sluanje.
Prije nego nauimo o aktivnom sluanju, veoma je vano da
prvo pogledamo tipove nesluanja (navedenih u tekstu sa lijeve
strane).
Ljudi ne sluaju u sljedeim situacijama:
kada porede sebe sa drugima;
kada imaju negativan stav prema govorniku (npr. kada misle da
je on/ona dosadan);
kada daju savjete;
kada uvjeravaju;
kada se uvijek slau;
kada razmiljaju o odgovorima; i
kada trae skriveno znaenje.

Aktivno sluanje se odnosi na aktivne napore sluaoca da pobolja komunikaciju.

Poruke su esto neprecizne i apstraktne, ali to govornik ne shvata. ak se deava da
govornik bude sam sebi nejasan nastojei da izrazi odreene misli. Osnovni princip
aktivnog sluanja su pod-pitanja, i to prije svega, indirektna pitanja. Direktna pitanja o
osjetljivim i linim temama mogu izazvati nelagodu, dovesti do negativnih ili
obrambenih reakcija, nepovjerenja, pa ak i do potpunog povlaenja sagovornika i do
potpunog prekida komunikacije. Stoga je u sloenim situacijama, kad nije jasno to
odreena osoba eli ili osjea, korisno upotrijebiti indirektna pitanja, odnosno drugim
rijeima parafraziranje ili saimanje.
Aktivno sluanje podrazumijeva da ste uli ne samo ono ta je govornik rekao, ve
da ste i razumijeli njegova/njena osjeanja, potrebe i oekivanja. Deifrovanje poruke
je vaan dio razumijevanja nekoga.

Postavljanje pitanja
Postavljanje pitanja ini komunikaciju efikasnijom i ulijeva povjerenje u
sagovornika. Zbog toga je bitno da se razumiju razliiti tipovi pitanja i njihove osobine.

Otvorena pitanja
Reenica poinje sa upitnom rijei (Ko, Zato, ta itd) i dozvoljava sagovorniku da
slobodno odgovori. Ona omoguava ansu da izrazite miljenje i ponudite smislenu
poruku. Jednostavan primjer je Kako se osjea?

Zatvorena pitanja
Odgovor na zatvoreno pitanje je jednostavno da ili ne. Ona vode sagovornika
da ponudi odgovor prema onome to mi oekujemo da ujemo. Npr. Jesi li ljut?

10 VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE

 TEMATSKI MATERIJAL

Sugestivna pitanja
Ova pitanja zvue otvoreno, ali govornikovo miljenje je ve ugraeno u pitanje.
Sagovornik je suoen vie sa pozivom da se sloi ili ne, nego da se interesuje za
informaciju ili miljenje. Sugestivno pitanje moe biti smatrano vie kao izjava nego
kao pitanje. Npr. Zar ne misli da je cijena benzina previsoka?

Budite oprezni sa Zato pitanjima

Uopteno, ljudi ne moraju da odgovore na Zato pitanja.
Ova otvoreno-zavrena pitanja nastoje da izazovu odbrambeno, opravdavajue i
podmetnuto rasuivanje.
Kada postavljate Zato pitanja, mudro je da pokaete radoznalost i da izbjegnete
provokaciju.

Koristite ta i Kako pitanja da:

pronaete bolje rjeenje (Kako ti vidi ovu situaciju?);
usitnite problem u manje dijelove (ta te vrijea u ovoj situaciji?);
redefiniete problem (ta je stvarno problem u ovoj situaciji? Moe li to definisati na
drugi nain?);
otkrijte lina oekivanja (ta oekuje od samog sebe u ovoj situaciji? Kako bi elio
da rijei ovu sitaciju?);
ocijenite spremnost da budete lino ukljueni (ta misli kako ti moe doprinijeti?);
spremno primite linu odgovornost za problem (Kako ova situacija i njeno rjeenje
ovise od tebe i tvog ponaanja?); i
pronaete drugi ugao gledanja na situaciju (Kako drugi gledaju na ovu situaciju? ta
bi neko drugi, koga ti jako potuje, rekao u ovoj situaciji?).

Parafraziranje
Parafraziranje je preoblikovanje onoga to je reeno da bi se uinilo razumljivijim.
Moe se koristiti da se govorniku da ansa da potvrdi ili ispravi ono to slualac misli
da je izraeno. Parafraziranje poinje sa frazom kao to je Drugim rijeima .... ili
Dakle, ti kae da ...... Pored jednostavnog razumijevanja injenica, vano je da se
pokae razumijevanje osjeanja govornika. To se moe postii zapoinjanjem reenice
sa ini mi se da ti osjea .... jer .... Parafraziranje moe biti korisno sredstvo za
ubjeivanje da se uspjena komunikacija dogodila.
Kada aktivno sluate nekoga, aljete sljedee poruke:
Ja razumijem tvoj problem.
Vidim kako se osjea.
Ja u ti pomoi da razmisli o ovom problemu i pomoi u ti da pronae drugo
rjeenje.
Ja vjerujem u tebe, i vjerujem da ti sam/a moe pronai tvoje sopstveno dobro
rjeenje.

Na primjer: Ivan kae: Marko je prosuo vodu na moju stolicu i sada se smije tome.
Ja u pocijepati njegovu sliku. Nastavnik parafrazira: Ljut si na Marka jer sada mora
ponovo da radi na svojoj slici. Hajde da vidimo kako e raditi na svojoj slici.
Stavljanje istog teksta u drugaiji kontekst moe promijeniti njegovo znaenje.

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 11

TEMATSKI MATERIJAL

Samopouzdanje
Samopouzdanje obezbjeuje povratnu informaciju drugima bez kritiziranja
njegove ili njene linosti, ve izraavanjem nezadovoljstva zbog datog ponaanja
/situacije.
Povratna informacija je analiza radnji ili ponaanja koju
posmatra prua da bi nekome pomogao da se pobolja.
Efikasnost povratne informacije zavisi od toga kako je formulisana
Direktive aktivnog sluanja i od odnosa izmeu glumca i kritiara, i njihovih oekivanja.
Angaujte se pri sluanju i ukaite Povratna informacija moe biti dana kao procjena odreenog
govorniku svoju punu panju. ponaanja, odnosno ti porukama (npr. Nije lijepo od tebe to
Gledajte govorniku u oi. ponovo kasni), ili kao opis iskustva i reakcije govornika na
odreeno ponaanje, odnosno Ja porukama (npr. Kada si poeo
Ne prekidajte ga. (Nemojte pitati
zato ili rei Ja isto ...).
da pria o tome, ja sam bio vrlo uplaen). Iskustvo je pokazalo da
procjena povratne informacije esto izaziva ozlojeenost i
Parafrazirajte (Moete poeti svoju defanzivnost. Opis povratne informacije pomae primaocima da
reenicu sa Ako sam te tano
shvate svoje mjesto u odreenoj sredini i da promijene svoje
razumio/la ....
ponaanje prema odnosima koje ele da razviju sa drugim ljudima.
U svakodnevnom ivotu ljudi nisu ba dobro obueni u
vjetinama komunikacije i obino pruaju povratnu informaciju na
indirektne naine, koristei ti poruke. Na primjer, esto ujemo:
Ti me razljuuje. Jako je teko rei ta odreena osoba stvarno doivljava, i iz kojih
razloga, isto kao i kako ovaj problem moe da se rijei.
Povratna informacija je ekstremno korisna kada se ispravno prezentira. Pogledaj
broj 1 za pravila o tome kako formirati efikasnu povratnu informaciju. Kada pruate
povratnu informaciju, jako su bitni neverbalni znakovi, na primjer ton glasa, stav tijela
i gestovi, koji mogu podrati ili pobiti odreenu verbalnu poruku.
Osnovno pravilo za primaoca povratne informacije jeste da mirno slua ono to se
govori i da se suzdrava od defanzivnosti. Jako je bitno da se pita za naknadna
objanjenja ukoliko je neto nejasno. Povratna informacija nije samo nain da se prui
podrka ve i da se isprovocira i ohrabri.
Tako moemo razlikovati:
Potvrivanje povratne informacije slualac potvruje da je poiljalac na pravom
putu, da napreduje u smjeru svojih ili njenih ciljeva; i
Korektivna povratna informacija slualac obezbjeuje odgovor na ono ta se
poiljalac pita u realizaciji odreenog cilja ili u obavljanju odreene aktivnosti.

Korektivna povratna informacija bi trebala biti paljivo formulisana. Vano je imati

na umu da cilj povratne informacije jeste da se promijeni druga osoba ali da se da svoj
utisak.

TI i JA poruke
Mi obino u ti porukama procjenjujemo drugu osobu. Ova vrsta procjene je vrlo
opasna ukoliko proces komunikacije dovede do tekoa. U tom sluaju ti poruke
obino vode ozlojeenosti i bude defanzivno ponaanje. U ovakvoj situaciji, posebno
kada ponaanje druge osobe ima direktan efekat, mnogo je bolje koristiti ja poruke.
U ovim porukama opisujemo:
odreeno ponaanje koje nas uznemirava ili nas na bilo koji nain ugroava;
rezultate tog ponaanja; i
osjeanja prouzrokovana tim ponaanjem.

Prema nekim strunjacima, ja poruke ustvari mogu da budu pasivne jer drugima
je preputeno da neto urade za nas. Tako ako elimo da ih aktiviramo, direktnije i u

12 VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE

 TEMATSKI MATERIJAL

tom smislu kompletnije, neophodno je za njih da znaju ta mi elimo da se desi. Broj

2 pokazuje razliku izmeu pasivnih i aktivnih sugestija.

Vjetine prezentacije
Iako je prezentacija u svom najjednostavnijem obliku bilo kakav izraz ili misao ili
osjeanje prema primaocu poruke, dola je do znaenja prikaza koncepta grupi ljudi
zainteresiranih za odreenu temu.
Kljuni elementi uspjene prezentacije su subjekt, vrijeme, svrha i publika.

Subjekt
Prezentacija se moe fokusirati na veem broju subjekta, pitanja i tema. Prezentator
i publika imaju drugaije odnose sa subjektom zbog mnogo razloga. Postoje tri
situacije koje su povezane sa nivoem znanja prezentera i publike, koje se tie teme:
Prezenter je upoznat, ali publika je slabije informisana.
Publika je upoznata, ali je prezenter slabije informisan.
Publika i prezenter su podjednako informisani.
Korisni web sajtovi
www.idebate.org
Vrijeme
Vremenski okvir prezentacije je esto odreuje publika ili www.ukans.edu/cwis/units/coms2/
autsajder (npr. menader ili organizator konferencije). Struktura vpa.htm
prezentacije treba biti razvijena na nain kojim kljuna poruka www.public-speaking.org/
prezentacije moe biti isporuena u razliitom vremenskom www.mts.net/~infopak/PAGE4.HTML
trajanju.

BROJ 1

Pravila Formiranja Efikasne Povratne Informacije

Deskriptivna Kada opisujemo svoja iskustva, mi Blagovremena Povratna informacija je

pruamo nekome ansu da naui neto generalno
o ljudima. Kada procjenjujemo ili pokuavamo
neto da interpretiramo, mi poveavamo
vjerovatnou defanzivnog ponaanja.
Konkretna Uvijek se treba fokusirati na ono to
se moe promijeniti i udaljiti od onoga to je
moglo biti interpretirano kao napad na karakter
neke osobe.
Suena i izbalansirana Uvijek razmotrite
mogunosti i potrebe primaoca.
Korisna Savjet poveite sa ponaanjem koje se
moe promijeniti. Ne kritizirajte ponaanje koje
osoba jednostavno ne moe promijeniti,
npr.mucanje.
efikasnija kada je povezana sa skoranjim
ponaanjem, nego sa starim.
Poeljna Povratna informacija je zaista efikasna
samo kada slualac eli da je uje. Najefikasnija je
kada slualac kreira pitanja koja testiraju efikasnost
odreenog ponaanja.
Provjerena Vano je da obojica i poiljalac i
primalac povratne informacije mogu provjeriti
sadraj poruke. Ovo se moe postii ako primalac
svojim rijeima ponavlja kako je on/ona
razumio/la poruku. Na taj nain izbjegavamo
nesporazum a i drugi lanovi tima mogu
uestvovati u ovom procesu.

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 13

TEMATSKI MATERIJAL

BROJ 2

Pasivna nasuprot Aktivnoj Komunikaciji

PASIVNA AKTIVNA
Razljuuje me kada me prekida dok priam ... ... zato ti predlaem da me pusti da zavrim.
Jako mi je teko kada mi ne kae kad dolazi kui. ... mnogo bolje bih se osjeala da si mi rekao
Tada se osjeam ... kada dolazi kui.

Svrha
Prezentacija ima dvije razliite svrhe: manifestovanu i skrivenu. Manifestovana
svrha je jasno izraena: ono to elimo postii obezbjeivanjem prezentacije (npr.
usmeni izvjetaj rukovodstvu o izvedbi tima kojim rukovodimo). Ali prezentacija ima i
drugu svrhu koja nije direktno izraena, i to je skrivena svrha (npr. eljeli bismo da
dobijemo vie finansijskih sredstava za na tim).

Publika
Publika je kljuni element uspjene komunikacije. Znati ko su oni, ta bi oni eljeli
da dobiju iz prezentacije, koji su njihovi interesi, koliko su oni upoznati sa subjektom,
i koje su njihove manifestovane i skrivene svrhe, su osnovna pitanja na koja treba
odgovoriti prije pripreme prezentacije.
Pravila koja se odnose na ciljnu publiku:
Koritenje odgovarajuih kanala i medija u zavisnosti od veliine
odreene publike.
Direktive za pruanje Prezentacija se treba obraati interesima publike.
korektivne povratne Poznavanje teme i potencijal uenja publike treba biti
informacije predvieno.
Trebalo bi je rei prijateljskim tonom Rjenik treba biti podeen prema publici tako da ne postoje
sa obzirom prema osobi koja je nepoznati termini ili neobjanjeni akronimi.
prima.
Mjesto odravanja i oprema trebaju biti adekvatni i pogodni.
Treba biti povezana sa potvrujuom
povratnom informacijom.
Ukoliko se samo jedno do ovih pravila prekri, proces uenja
Treba biti kratka i direktna.
moe biti ozbiljno ometen.
Ne treba biti usmjerena ka linim ak i odlian prezentator/kvalifikovana osoba/trener koji je
osobinama osobe kojoj se prua strunjak za odreenu temu treba izbjegavati nepripremljene
povratna informacija, ve prema dolaske na prezentaciju sa namjerom da improvizuje. Detaljan plan
njegovom ili njenom ponaanju.
prezentacije, odgovarajui materijali i vizuelna sredstva su osnova.
Treba biti ograniena. Pokuaj da se
prui to vie povratne informacije
samo stvara tekoe primaocu da Pravila
shvati i obradi informaciju. Na poetku sastanaka, radionica i otvorenih debata, jako je
Treba se zamoliti drugi slualac da vano da stvorite pravila koja e biti jasna svima i pozivaete se na
omogui povratnu informaciju da bi njih kada to bude potrebno (naglasite koliko vremena je
se obezbjedila dodatna perspektiva. predvieno za prezentaciju, diskusiju, pitanja, itd.).
Drugi slualac treba biti ohrabren da
da pronae alternativne naine Materijali i vizuelna pomagala
postizanja odreenih ciljeva. Pravila pripreme materijala:
Uinite ih privlanim i lakim za itanje (velika slova, da
okupiraju panju, crtee, ogranien broj boja).

14 VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE

 TEMATSKI MATERIJAL

BROJ 3

Koraci u pripremi i davanju prezentacije

ODABIR KOMUNIKACIJSKOG KANALA IZRADA STRUKTURE PREZENTACIJE

Dostavljanje: Recite im ta ste obeali Prilagoavanje teme sluaocima:
Iznesite naslov/naziv, kljunu poruku i zahtjev za Koliko slualaca je ve upoznato sa temom
povratnom informacijom na kraju svakog dijela. prezentacije?
Selektujte informacije (jednostavno, konkretno, Koliko je to njima vano?
jasno).
Koja su njihova miljenja i stavovi prema temi?
Organizujte informacije.
Kakvo je generalno stanje svijesti slualaca?
Istaknite cilj prezentacije.
Otvaranje: Recite im ta ete im govoriti.
Prezentirajte pozitivne argumente.
Pozdrav, predstavljanje (ponite sa
Sumirajte s vremena na vrijeme.
iznenaujuom i kominom izjavom, priu ili vic
Analizirajte mogue prigovore. koji je povezan sa temom, provokativno pitanje ili
dodatni citat);
Zavravanje: Recite im ta ste im rekli.
Subjekt (naziv/subjekat vae prezentacije);
Signal za kraj;
Cilj (svrha vae prezentacije);
Rezime;
ema/Kratak pregled (glavne stavke koje ete
Zakljuak; pokriti);
Zavravanje (vratite se na poetak Vrijeme (duina prezentacije);
prezentacije/izjave, zavrite jasnom, pozitivnom
Pitanja (kada publika moe postavljati pitanja).
slikom ili objasnite sluaocima koja su vaa
oekivanja);
Poziv na pitanja.

U pisanoj formi je lake:

prezentirati komplikovane injenice (propise,
pravne aktove, izvjetaje); i
smanjiti vjerovatnou izraavanja negativnih
osjeanja.

Usmenom komunikacijom je lake:

koristiti emocije uspjeno;
usmjeriti panju sluaoca;
odgovarati na direktna pitanja, rjeavati sukobe i
izgraditi sporazum;
prilagoditi ideje prema reakcijama slualaca; i
primati trenutne povratne informacije.

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 15

TEMATSKI MATERIJAL

BROJ 3 nastavak

Koraci u pripremi i izvoenju prezentacije nastavak

Odgovaranje na pitanja: Odgovori bi trebali biti povezani sa onim to je

Objasnite da ete odgovarati na pitanja na kraju
prezentacije.
Periodino pravite stanke u toku prezentacije da
bi se postavila pitanja koja bi publika mogla
imati.
Dok se pitanja postavljaju gledajte osobi u oi i
izbjegavajte iskuenje da klimate glavom i gledate
okolo.
Ako trebate da razmislite o pitanju, ponavljajte ga
ili parafrazirajte.
reeno na prezentaciji.
Odgovori bi trebali biti upuivani svim
sluaocima.
Ako je pitanje nastrojeno neprijateljski i agre-
sivno, preformuliite ga u neutralan ili pozitivan
oblik.
Ako ne znate odgovor, priznajte to i obeajte da
ete potraiti odgovor.
Kada zavrite sa pitanjima zatvorite svoju
prezentaciju kratkim pregledom.

Ako je mogue, koristite raznolika vizuelna pomagala (blokove, grafoskope,

pomone materijale).

Neka sredstva iz liste sa strane, iako su sva u upotrebi, mogu se opisati gotovo kao
univerzalna dijagrami, grafoskop i pomoni materijali.

Blokovi
Blokovi su krajnje korisna vizuelna sredstva. To je podloga za prilino bitan papir
A1 formata koji je moderan ekvivalent prijanjeg roto-papira, koji se sastoji od listova
tankog papira. Ima nekoliko svrha: skupljanje ideja od publike, crtanje grafikona ili
ema, pisanje zadataka za vjebe, stavljanje ljepljivih poruka na njega, ispisivanje
dnevnog reda, crtanje piktograma, pravljenje skica ili izrada drugih
umjetnikih radnji.
Sredstva za obuavanje koja Postoje tri tipa blokova prema vremenu pripreme:
su danas u optoj upotrebi Ve napravljeni slike i pisani materijali su pripremljeni prije
Audio plejeri; prezentacije, tako da ne ukljuuju dodatno pisanje materijala.
Slajd projektori; Polu-napravljeni Vizuelni materijali su pripremljeni prije
prezentacije, a zatim su vrena dodavanja u toku prezentacije.
Kombinovani audio i slajd projektori;
Kompjuteri;
Improvizovani Pisanje i crtanje na dijagramu je uraeno
spontano u toku prezentacije (zabiljeka: prije prezentacije,
Blokovi; zamisao koja se razmatra takoe treba da se unese u ono to e
Pomoni materijali; biti prikazano na grafikonu).
Interaktivni video;
Sve tri ove metode zahtjevaju intenzivnu pripremu i planiranje.
Fiziki predmeti; Velika panja treba biti posveena tome kako e dijagrami biti
Grafoskopi; pripremljeni i prikazani. Publika e mnogo cijeniti napore koji su
uloeni da bi se upotrebljavali sadraji dijagrama.Uokvireni tekst sa
Video plejeri;
desne strane nudi savjete o tome kako napraviti efikasnu upotrebu
Video projektori; dijagrama.
Bijele table.

16 VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE

 TEMATSKI MATERIJAL

Grafoskop
Grafoskop je elektronska verzija dijagrama sa krivuljama. Savjeti za pravljenje dijagrama
Postoje neka vana pravila da bi se zapamtilo kada treba raditi sa
grafoskopom u toku prezentacije: Dajte svakom dijagramu naziv.
Koristite debele markere; slova bi trebala
Ukaite na slajd na projektoru, ne na ekranu. biti vidljiva sa 10 metara.
Ugasite projektor odmah nakon to zavrite sa prikazivanjem Koristite velika poetna slova radi efekta.
slajdova.
Naizmjenine boje (npr.jedna linija je
Zapamtite da brzo ukljuivanje i iskljuivanje projektora crvena, druga plava..)
odvraa panju, te ga paljivo koristite. Ilustrujte svoje stranice crteima ili
oblicima kao to su krugovi, kutije, itd.
Izbjegavajte kompletne reenice.
Pomoni materijali
Dijagram nije Boino drvce ne
U toku prezentacije pomoni materijal moe igrati razliite koristite sve odjednom.
uloge. To je vizuelno sredstvo za one koji ue posmatranjem.
Poslije prezentacije se moe koristiti kao podsjetnik na sadraj i Integriite svoj dijagram sa pomonim
materijalom koji pripremite.
poente uenja. Broj 4 kategorie pomone materijale prema
njihovoj ulozi i formatu. Koristite dovrene stranice da biste
Ovi oblici nisu uzajamno iskljuivi. Neki tipovi se mogu pokazali kako ste shvatili prezentaciju
ozbiljno.
kombinovati tako da se poklope sa konceptom prezentacije i
potrebama publike. Druga razlika jeste kako su oni podjeljeni. Izbjegavajte markere koji se proputaju
kroz papir.
Pravite zabiljeke obinom olovkom
(publika ih nee primijetiti).
Razgovarajte sa publikom, ne sa
dijagramom.
Potrudite se da svi mogu lako vidjeti
sadraj dijagrama.

BROJ 4

Vrste pomonih materijala

Pomoni materijali za vjebe se koriste kao radni
okvir za individualni ili grupni rad publike.
Njihovo popunjavanje je dio aktivnosti uenja.
Unutar ove kategorije su budetski oblici, finansi-
jski profili za NVO-e i ankete.
Pomoni materijali sa listama obezbjeuju jednos-
tavnu listu pitanja koja se trebaju upuivati u toku
obuke. Ovakvi pomoni materijali mogu biti
povezani sa prethodnim dijelovima prezentacije
ponavljanjem tema ili informacija a zatim postavl-
janjem pitanja uesnicima, da bi se nadopunili
njihovim sopstvenim idejama.
Pomoni materijali za diskusiju obezbjeuju
poetne ideje za diskusiju u grupi. Sadraja ovih
materijala prije obezbjeuje prijedloge ili sporne
izjave nego informaciju. Ovo moe biti nacrt,
ema ili plan koji bi podstakao diskusiju.
Mnemonini pomoni materijali su varijacija
letaka sa listama. Mnemonine tehnike
omoguavaju publici da zapamte najvanije
elemente prezentacije.
Tekstualni pomoni materijali obezbjeuju
detaljnu informaciju o odreenoj temi. Ovaj tip
letaka moe biti potpuno nezavisan materijal ne
mora nuno biti povezan sa obukom. Paljivom
pripremom ova informacija moe ak postati
zasebna publikacija.
Pomoni materijali podrke ne sadre sadraj
prezentacije, ali joj ipak mogu biti dragocjeni
dodatci. To mogu biti letci koji opisuju individu-
alne dijelove u ulozi igre, instrukcija za simulaciju
ili uputstava za zagrijavanje aktivnosti ili procjene.

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 17

18 VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE
 Metode treninga

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 19

20 VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE
 METODE TRENINGA: DRUGOM RUKOM

Metoda 1: Drugom Rukom

Opis: Otvaranje prema novim nainima komunikacije

Uesnici: Individualni

Trajanje: 5 minuta

Materijali: Samoljepljivi listii

Procedura:
Razdijelite samoljepljive papirie cijeloj grupi i zamolite uesnike da zapiu svoja
imena, ali suprotnom rukom od one kojom se inae slue.

Duskusija:
Da li je ovo novo iskustvo za Vas? Kako Vam ovo izgleda? Da li ste ikada
praktikovali pisanje drugom rukom? Moete li da smislite bilo koji nain na koji je ova
vjeba povezana sa komunikacijom? Da li ste ikada pokuali da komunicirate nekim
novim nainima?

1
VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 21
METODE TRENINGA: OGLEDALO

Metoda 2: Ogledalo
Opis: Podizanje svjesnosti o neverbalnoj komunikaciji

Uesnici: U parovima

Trajanje: 20-30 minuta

Procedura:

1 Podijelite uesnike u parove i objansite da e im ova vjeba pomoi da shvate ta

rade sa svojim tijelima dok priaju sa drugim ljudima. Dozvolite im da odlue ko
e biti ogledalo a ko e da pria priu (na primjer, neto to se desilo ujutro).

2 Nakon dvije minute dajte im znak da zamijene uloge. Objasnite da ogledala

moraju reflektovati neverbalne znakove osobe koja pria priu.

3 Nakon to svi uesnici zamijene uloge, slijedi grupna diskusija.

Diskusija:
Nakon ove vjebe jako je vano da pruite uesnicima ansu da kau kako su se
osjeali u toku vjebe, ta su primjetili, i ta su nauili. Jako je bitno da se razgovara o
obe uloge. Trener bi zatim mogao da kae neto o prethodnom iskustvu sa ovom
vjebom i da da kratak pregled ili referat o neverbalnoj komunikaciji. ta radimo dok
razgovaramo? Kakve izraze lica pravimo? ta radimo sa naim rukama i ostatkom naeg
tijela?

22
2
VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE
 METODE TRENINGA: VOENJE SLIJEPCA

Metoda 3: Voenje slijepca

Opis: Praktikovanje vjetina sluanja i razumijevanja kako se signali
primaju od drugih ljudi

Uesnici: U parovima

Trajanje: 20-30 minuta

Materijali: Prazna soba i prepreke (stolovi, stolice, itd.)

Procedura:

1 Podijelite uesnike u parove. Objasnite da e im ova vjeba pomoi da shvate

kako mi primamo znakove od drugih ljudi, koliko smo dobri u tome, i koliko
mislimo da da smo voljni nekome pruiti ansu da nas vodi.

2 Jako je vano da istaknete da se cijela vjeba treba uraditi u potpunoj tiini.

Verbalna komunikacija je zabranjena. Cijela grupa uestvuje u njoj u parovima.
Jedna osoba iz para treba da vodi drugu slijepu osobu a nakon nekoliko
minuta one trebaju zamijeniti uloge. Pobrinite se da uesnici ne vode diskusiju o
svojim tehnikama prije poetka vjebe.

3 Trener e ak da oteava stvari na taj nain to e postavljati prepreke na putu

(stolice, stolove, itd.). Vodi mora izbjei ove prepreke dok se bude starao za
slijepu osobu.

Diskusija:
Nakon zavretka ove vjebe neophodno je da se razgovara sa uesnicima o
njihovim iskustvima, i sa vodiima i sa slijepim osobama. Dozvolite im da vode
diskusiju o tome kako su se osjeali i ta su sve iskusili. Pitajte ih kako su komunicirali.
Kakve sve vrste signala su koristili i kako?

3
VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 23
METODE TRENINGA: GRUPNA SKULPTURA

Metoda 4: Grupna skulptura

Opis: Uenje izraavanja emocija neverbalnom komunikacijom

Uesnici: U grupama po etvero ili petero

Trajanje: 40-50 minuta

Materijali: Lista tema (kao radost, tuga, ljutnja, itd.)

Procedura:

1 Podijelite uesnike u grupe. Svakoj grupi dodjelite temu na osnovu koje trebaju
napraviti skulptura svog sopstvenog tijela..

2 Dajte im oko 20 minuta za ovaj zadatak. Svaka grupa zatim treba da prezentuje
svoje skulpture i vodi diskusiju o njima.

Diskusija:
Nakon svake posebne prezentacije neophodno je da se diskutuje o nainu na koji
je skulptura napravljena. Kako su napredovali razgovori u grupi? Da li su imali
nekoliko ideja koje su se nadmetale? Ako jesu, kako su se odluili za jednu od njih? Da
li je bilo teko izvesti ovu vjebu? ta su iz svega toga nauili?

24
4
VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE
 METODE TRENINGA: BITI DOBAR SLUALAC

Metoda 5: Biti Dobar Slualac

Opis: Ispitivanje tehnika sluanja

Uesnici: U grupama po troje

Materijali: Blokovi i markeri

Procedura:

1 Zaponite objanjavanjem uloga svakog lana malih grupa. Jedan lan je slualac
koji pokuava da ohrabri govornika koliko je to mogue. Drugi je govornik koji
ima 5 minuta da objasni problem na njegov ili njen svakidanji nain. Trei je
posmatra koji posmatra kako i da li slualac ohrabruje govornika ili ne.

2 Dok govornik pria, posmatra treba da gleda sluaoca da bi vidio da li on ili ona
ohrabruje konverzaciju. Nakon 5 minuta trebaju zamijeniti uloge. Narednih 5
minuta slualac postaje govornik, posmatra postaje slualac, a govornik postaje
posmatra. Rotiranje se nastavlja dok svi ne ispune sve uloge.

3 Na kraju vjebe svaki lan grupe treba rei ta je on ili ona primjetio/la da je
njegov/njen partner uinio da ohrabri razgovor. Na jednom bloku zabiljeite
vrste ponaanja koje ohrabruju razgovor, a na drugom nagovjestite ponaanje
koje obeshrabruje dobru komunikaciju. Broj 5 sadri listu naina kojim bi se
konverzacija i podrala i obeshrabrila.

Diskusija:
Da li neverbalna komunikacija pomae? Koje vrste pitanja su postavljane i kakve
vrste izjava su davane?

5
VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 25
METODE TRENINGA: BITI DOBAR SLUALAC

BROJ 5

Uticaji komunikacije

DOBRU KOMUNIKACIJU DOBRU KOMUNIKACIJU

OHRABRUJE
Posmatranje govornika;
Ohrabrivanje govornika (npr.
klimanjem glavom, smijeenjem,
itd.);
Verbalno podsticanje;
Pokazivanje simpatije, strpljenja i
prihvatanja;
Pokazivanje interesa;
Postavljanje pitanja kao naina
traenja objanjenja;
Davanje dobrog, konkretnog i
specifinog savjeta;
Dozvoljavanje govorniku da
elaborira bez prekidanja;
Izbjegavanje kritikovanja i
osuivanja;
Pridobijanje povjerenja (npr. sve
to kaete e ostati strogo
povjerljivo).
OBESHRABRUJE
Negledanje u govornika;
Nedostatak saosjeanja ili
saaljenja;
Ako ne sluate ono to je bilo
reeno i postavljate pitanja;
Kritikovanje i osuivanje
govornika;
Ako previe priate i ne sluate;
Raspravljanje;
Prianje o sebi;
Ako radite neto drugo dok sluate
(npr. prelistavate neke papire ili
gledate u svoje nokte);
Ismijavanje govornika ne
shvatajui ga ili nju ozbiljno.

26
5
VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE
 METODE TRENINGA: NEPOZNATI PREDMET

Metoda 6: Nepoznati Predmet

Opis: Selektivno sluanje i subjektivna zapaanja

Uesnici: Tri dobrovoljca a ostatak kao grupa

Procedura:

1 Objasnite da se ova igra odnosi na identifikaciju nepoznatog predmeta. Potrebna

su vam tri dobrovoljca. Ove osobe trebaju napustiti prostoriju i dogovoriti se za
misteriozni predmet koji e opisivati ostatku grupe.

2 Grupa e pokuati da imenuje misteriozni predmet postavljanjem jednog pitanja

svakom dobrovoljcu kada se oni vrate u prostoriju, a svaki dobrovoljac moe
ulaziti u prostoriju 4 puta. To znai da grupa moe da postavi ukupno 12 pitanja.

Diskusija:
Pitajte dobrovoljce kako su se osjeali u svojim ulogama i o pitanjima koja su
primali od grupe. Da li su postojala neka dobra pitanja koje grupa nije postavila? Koji
odgovori su im pomogli a koji nisu u otkrivanju prirode misterioznog predmeta?

6
VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 27
METODE TRENINGA: PARAFRAZIRANJE

Metoda 7: Parafraziranje
Opis: Ispitivanje zamki i koristi parafraziranja

Uesnici: U parovima

Trajanje: 50 minuta

Procedura:

1 Svaki od partnera bi trebao ispriati svoju najbolje provedenu proslavu

Novogodinje noi u manje od 3 minute. Slualac bi zatim trebao pokuati da
prepria priu svoga partnera, za to mu ne bi trebalo vie od jedne minute.
Trener e gledati na sat i pljesnuti rukama kako bi oznaio istek vremena.

2 Pripovjeda prie bi onda trebao da zabiljei ta je proputeno ili je grekom

dodano isprianom u toku parafraziranja.

Diskusija:
Jako je bitno da se u toku diskusije razgovara o tome koliko dobro je grupa uspjela
da sumira prie. Da li su saeci bili tani ili su neke stvari bile promjenjene? Bilo bi
dobro ako bi nekoliko uesnika isprialo svoje utiske i isto tako kad bi grupa to
komentirala.

28
7
VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE
 METODE TRENINGA: POVRATNA INFORMACIJA

Metoda 8: Povratna Informacija

Opis: Uenje koritenja povratne informacije i poboljavanje
atmosfere u grupi

Uesnici: Individualni

Trajanje: 60-70 minuta

Materijali: Personifikovani obrazac povratne informacije

BROJ 6

Personifikovani obrazac povratne informacije

Poruka za od

Ja potujem, Ja volim

Ja bih elio da ovo moe biti drugaije

Procedura

1 Svaki lan grupe treba pisati svim drugim lanovima grupe na personifikovanom
obrascu povratne informacije, opisujui ono to on ili ona voli kod te osobe i ta
on ili ona bi elio/la da ta osoba radi drugaije.

2 Zatim svi dobijaju poruke koje su im upuene. Svaki uesnik je pozvan, ali ne
prisiljen, da ita komentare te poruke. Trener moe pomoi u tumaenju ovih
prijedloga. Jako je vano za trenera da u toku vjebe naglasi da svaka osoba
posebno treba da odlui ta e uraditi sa ovom porukom. Da li e oni promijeniti
svoje ponaanje ili ne?

Diskusija:

8
Konana diskusija zavisi od toga koliko dobro je trener dao uputstva i pomogao
grupi da se osjea oputeno s obzirom na poruke koje je dobila. Takoe, da li je trener
pomogao da se neke od poruka uspjeno transformiu i ispravnim primjerima?

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 29

METODE TRENINGA: TI I JA PORUKE

Metoda 9: TI i JA Poruke
Opis: Pretvaranje poruka da bi postale konstruktivnije i prihvatljivije

Uesnici: Male grupe

Trajanje: 40 minuta

Procedura:

1 Razbijte grupe na parove koji nisu mnogo zajedno radili ili pak nisu uopte.
Uesnici trebaju na listu papira zapisati jednu reenicu o situaciji kada ih je neko
napao, optuio i kritizirao, ali koristei formu ti poruke. Ovaj papir bi trebali
dati svom partneru.

2 Partner bi zatim trebao promijeniti ti poruku u ja poruku.

Diskusija:
Na kraju svaki lan grupe moe podijeliti njegovu ili njenu reenicu u grupnoj
diskusiji. Jako je vano da se otkrije kako su se uesnici osjeali kada su dobili svoju
ja poruku. ta oni misle o njima? Mogu li ove reenice biti upotrebljene u situacijama
kada su primali ti poruke? Mogu li one biti efikasne?

30
9
VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE
 METODE TRENINGA: PITANJE ZATO

Metoda 10: Pitanje Zato

Opis: Razumijevanje implikacija zato pitanja

Uesnici: U parovima

Trajanje: 20 minuta

Procedura:

1 Razbijte grupe u parove i odluite ko e biti A a ko e biti B.

2 A postavi B tri pitanja koja poinju sa zato. B slua ova pitanja bez
davanja odgovora.

3 B zatim postavi A tri pitanja koja poinju sa zato. A slua bez davanja
odgovora.

4 Slijedi diskusija sa svakim parom o tome kako su se osjeali kada su uli pitanja.
Da li su eljeli da odgovore na njih?

5 Nakon diskusije trener objanjava kako se treba transformisati zato pitanje u

pitanje koje poinje sa Da li si ti...? ini mi se da ..., ta ti misli ...?

6 Nakon kratkog predavanja i diskusije A i B postave ista pitanja kao ranije,

samo ovaj put kao transformisane verzije. Sad je dozvoljeno da se daju odgovori
ako se primalac osjea spremno.

Diskusija:
Na koji nain je transformisana verzija promijenila nain na koji ste se osjeali? Da
li ste primijetili ikakve promjene kod osobe koja postavlja pitanja? Ili kod osobe kojoj
se pitanje postavlja?

10
VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 31
METODE TRENINGA: DA LI SAM TO STVARNO JA?

Metoda 11: Da li sam to Stvarno Ja?

Opis: Ispitivanje govora i prezentiranje tendencija

Uesnici: Idealno bi bilo da cijela grupa moe uestvovati u

zavisnosti od veliine grupe i preostalog vremena, ali najmanje 5
dobrovoljaca bi trebalo dati prezentaciju.

Trajanje: Zavisi od veliine grupe.

Priprema prezentacije: 15 minuta. Davanje prezentacije i njeno

snimanje: 2 minute po uesniku. Gledanje videa i diskusija: 5-7
minuta po prezentaciji.

Materijali: Podijum za odravanje govora (ili ekvivalent),

video rekorder, video kamera i TV

Procedura:

1 Objasnite grupi da svako od njih treba napraviti prezentaciju u maksimalnoj

duini trajanja od 2 minute, o neemu to dobro znaju.

2 Svaka prezentacija se zatim treba snimati.

3 Nakon snimanja prezentacije, grupa zajedno odgleda snimak i komentarie ono

ta su radili i ta bi se moglo poboljati.

4 Ukoliko ogranienje vremena nedozvoljava da se sve prezentacije odgledaju,

izaberite nekoliko dobrovoljaca. Prezenteri mogu koristiti bilo koje dostupno
sredstvo koje moe poboljati prezentaciju.

5 Na kraju cijela grupa e pregledati sve prezentacije jednu po jednu i diskutovati

o njima.

Diskusija:
Nakon pregledavanja jedne prezentacije taj isti prezenter e imati vremena da kae
ta on ili ona misli o kaseti, ta bi se moglo poboljati, itd. Ostatak grupe zatim treba
ponuditi svoja miljenja o tome ta im se svidjelo i ta bi trebalo biti poljano. Na kraju
svake diskusije trener treba ponuditi povratnu informaciju, miljenja i preporuke.

32
11
VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE
 METODE TRENINGA: POMAGALA PREZENTACIJE

Metoda 12: Pomagala Prezentacije

Opis: Identifikovanje pomagala prezentacije
Uesnici: Grupe po etvero ili petero
Trajanje: 60 minuta
Materijali: Pripremljena tabla sa listom pomagala prezentacije, prazni
blokovii, markeri i kaseta

Procedura:
Svrha ove vjebe jeste da natjerate uesnike da razmisle o stvarima koje bi mogli
iskoristiti dok rade prezentaciju. Na ovaj nain uesnici su aktivno ukyueni u trening
kroz kreiranje linih materijala. Ovu vjebu moemo raditi na dva naina koristei
male grupe ili tehniku oglasne table.

Rad u malim grupama

1 Svaka grupa dobija sredstvo koje moe koristiti kao pomagalo za prezentaciju, na
primjer video kameru.

2 Trebaju razgovarati o tome kako mogu koristiti ovo pomagalo, u kojim

prilikama, koje su njegove prednosti i nedostaci.

3 Nakon diskusije uenici bi trebali na tabli zapisati sve ideje i komentare, i pred-
staviti svoj rad iroj grupi.

Tehnika oglasne table

1 Treneri bi trebali pripremiti papire blokova i rairiti ih po prostoriji.

2 Svaki papir e sadrati ime jednog pomagala prezentacije (npr.video kamera,

slajdovi, grafoskop, itd.). Ovi papiri se trebaju razvrstati u nekoliko dijelova
kao za ta se sredstvo koristi, prednosti, nedostaci, preporuke, i tako
dalje.

3 Svaka mala grupa posebno daje svoja miljenja o svakom sredstvu.

4 Trener bi trebao odrediti signal kako bi upozorio grupu da je vrijeme da se pree

12
na druguoglasnu tablu.

5 Grupe bi trebale provesti po 5 minuta na svakoj tabli i mi preporuujemo maksi-

malno 5 oglasnih tabli.

Diskusija:
Nakon zavretka svake od ovih tehnika svaka grupa bi trebala dati kratku
prezentaciju o tome ta su dodali svakom sredstvu. Nakon ovoga slijedi kratka
diskusija i zapaanja trenera.

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 33

METODE TRENINGA: POMAGALA PREZENTACIJE

Dodatak: Koritenje blokova i grafoskopa

PREDNOSTI: NEDOSTACI:

Prenosivi. Blok se lako moe Ako su loe pripremljeni, mogu

urolati, a nogari se mogu saviti tako izgledati neprofesionalni. Jadan
da je oboje lako prenosivo. izgled moe uznemiriti publiku i
potkopati kredibilitet prezentera.
Ne zahtjevaju struju. Za razliku od
grafoskopa, slajd projektora, video Nedugotrajni. Papir ne traje dugo,
plejera, itd., ne zahtjevaju snabdje- to umanjuje vrijednost pomagala
vanje strujom, to ih ini ukoliko je dovoljno vano da bude
mobilnijim i manje osjetljivim na zadran i ponovo koriten.
pad struje.
Lako se poderu, uprljaju i prave im
Prilagodljivi. Moe se koristiti kao se ui. Iako su prenosivi, lako ih je
prazan list na kojem se mogu doda- otetiti u prenoenju ili u skladitu.
vati stavke ili kao pripremljeni list
Teke specijalne tehnike. Postoje
iji sadraj moe biti otkriven na
neke specijalne tehnike koje su
razliite naine.
relevatne pri koritenju blokova i
Upotrebljivi za bilo koji papir. one mogu zahtjevati izvjesnu dozu
Papir bloka sam po sebi ne mora vjetine i spretnosti. Na primjer,
biti komercijalni blok; bilo koji prikaz objelodanjivanja koritenjem
veliki list papira moe se koristiti. kartona za prekrivanje koji su
privreni plavim avlima ili
Lak za koritenje. Nekoliko
spajalicama, ili da referenca bude
osnovnih vjetina, pored itkog
konstantno u pozadini i pristup
pisanja, se zahtijevaju.
raznim listovima moe biti
Potpora referenci. Svaki iskoriteni pomognut spajalicama i prilozima;
list se moe istrgnuti iz bloka i obe ove tehnike mogu vrlo lako
zadrati kao plakat na zidu pros- zakazati.
torije gdje se odrava prezentacija.
Upotrebljiv za neposredno
biljeenje. Nije potrebna priprema
ukoliko e se koristiti kao veliki
blok za biljeenje u toku odra-
vanja prezentacije.
Lako se postavlja bilo gdje. Listovi
papira ak i A1 veliine normalnog
bloka, su relativno laki i mogu se
postaviti na zidove, vrata, kabinete,
ak i na zavjese, koritenje suhog,
ljepila za viekratnu upotrebu kao
to je Plavi avli (Blue Tack).

Flipcharts
34 VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE

PREDNOSTI:
Velik vizuelni uticaj. Poto se slika
projektuje svjetlosnim izvorom,
vizuelni uticaj moe biti jako visok
u poreenju sa prilino dosadnim
blokom.
Upotrebljiv na svjetlosti. Za razliku
od slajd i film projektora, prostorija
ne treba biti zamraena, dozvol-
javajui tako prezenteru da odri
konstantni kontakt oima sa
grupom koja ui.
Velika slika. Projektovana slika
moe biti velika, stvarna veliina
ograniena je samo veliinom
ekrana ili projekcione povrine,
blagog intenziteta projektora i tipa
soiva koja se koriste.
iroko dostupan. Ova oprema na
mnogim lokacijama je slobodno
dostupna gotovo kao blokovi;
ukoliko nije dostupno tamo gdje je
potrebno, lako je prenosivo,
naroito modeli koji su specijalno
dizajnirani da budu prenosivi.
Koristi se sjedei ili stojei. Neki
prezenteri vie vole sjediti dok
prezentiraju, drugi vie vole da
stoje i/ili etaju naokolo; grafoskop
dozvoljava jedan ili drugi metod,
mada je dizajniran tako da
prezenter sjedi pored njega.
Profesionalna izrada. Projek-tovani
materijali mogu imati veoma profe-
sionalan izgled, bilo da su vjeto
napravljeni rukom, komercijalnim
fotografskim tehnikama, ili, sada
obino, kao kompjuterska grafika.
Slajdovi su lako prenosivi. Acetatni
slajdovi koji se koriste sa projek-
torom, bilo da su smjeteni u
koricama kartona ili providnih
Overheads
fascikli, mogu se lako nositi u
fasciklama, aktntani ili spisu za
noenje slajda .
METODE TRENINGA: POMAGALA PREZENTACIJE
NEDOSTACI:
Zahtjevaju struju. Za razliku od, na
primjer blokova, zahtjevaju izvor
elektrine energije. Pod drugim
uslovima ovo nee biti problem, ali
moe se pojaviti pad struje i
ponekad strujni tekovi nisu
kompatibilni sa utikaem
Starije verzije su bune. Stariji (ili
moderni ali jeftiniji) modeli
grafoskopa se rashlauju ventila-
torom koji moe biti buan.
Varijabilnog su stanja. Iako, kao to
je ve navedeno u listi prednosti,
grafoskopa ima na mnogim lokaci-
jama, mnogi su stariji,
dobro-iskoriteni modeli koji mogu
biti u jako loem stanju.
Poloaj glave moe zamraiti.
Jedan dio grafoskopa jeste ugaono
ogledalo postavljeno na vrhu stuba;
ova glava moe zamraiti dio slike
ekrana od nekih dijelova grupe,
osima ako se ne posveti posebna
panja prilikom postavljanja.
Blokiranje slike. Blokiranje slike se
pojavljuje kada je vrh projektovane
slike horizontalno iri od osnove, a
obino je rezultat preotrog ugla
projekcije. Efekat je uznemiravajui
i ponekad se teko moe ispraviti.
Prenatrpano podsticanje slajdova.
Acetatni list od kojeg su napravljeni
slajdovi grafoskopa moe dovesti u
iskuenje prezentatora da ukljui
previe materijala na jednom
slajdu. Glavna prednost grafoskopa
jeste njegova sposobnost da vri
uticaj; pretrpavanje smanjuje
efekat.
VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 35
36 VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE
Primjer Programa Rada Radionice

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 37

38 VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE
 PRIMJER PROGRAMA RADA RADIONICE

Kako odrati trening

Ovaj primjer programa rada bi vam nadalje trebao pomoi da napravite obuku za
razvoj lokalnog ekolokog radnog programa (LEAP) koristei razliite elemente ovog
prirunika i metoda. Njegovo tano koritenje, u kombinaciji sa drugim aktivnostima,
bi trebalo biti zasnovano na tome ta vi znate o oekivanjima i iskustvima osoba koje
obuavate, isto kao i o raspoloivom vremenu za izvoenje aktivnosti treninga. Kao
dodatak temama obuke, primjer programa rada predlae aktivnosti koje mogu
obezbjediti interaktivne elemente za va trening.

Primjer Programa Rada Radionice

Dio 1 Predstavljanje
KATEGORIJA SVRHA PREDLOENE AKTIVNOSTI

Predstavljanje Predstavite trening uesnicima Predstavljanja

i pokuajte se meusobno
upoznati
Oekivanja Izrazite i razjasnite oekivanja Diskusija
Pregled programa rada Razjasnite plan i metode treninga, Predavanje
povezujui ih sa oekivanjima
osoba koje obuavate

Dio 2 Komunikacija je
KATEGORIJA SVRHA PREDLOENE AKTIVNOSTI

Predstavljanje Izloite pristup treningu Metod 1: Drugom rukom

Komunikacija je . . . Prezentirajte konkretnije Predavanje
informacije o tome ta je
komukacija
Zavravanje akrivnosti Razjasnite kljune elemente teme Diskusija

Dio 3 Verbalna i Neverbalna Komunikacija

KATEGORIJA SVRHA PREDLOENE AKTIVNOSTI

Predstavljanje Izloite glavne razlike izmeu Metod 2: Ogledalo

verbalne i neverbalne Metod 3: Voenje slijepca
komunikacije
Verbalna i neverbalna Dajte pregled verbalne i Predavanje
komunikacija neverbalne komunikacije
Zavravanje aktivnosti Uvjebavajte sredstva Metod 4: Grupna skulptura
neverbalne komunikacije

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 39

PRIMJER PROGRAMA RADA RADIONICE

Primjer Programa Rada Radionice nastavak

Slom Komunikacije
KATEGORIJA SVRHA PREDLOENE AKTIVNOSTI

Predstavljanje Izloite komunikacioni um i Predavanje

barijere
Zavravanje aktivnosti Neka uesnici razmijene iskustva Diskusija
u komunikaciji

Efektivna Komunikacija
KATEGORIJA SVRHA PREDLOENE AKTIVNOSTI

Predstavljanje Izloite glavne elemente dobre Kratka prezentacija|

komunikacije
Aktivno sluanje Obezbjedite znanje i vjetine
o aktivnom sluanju
Povratna informacija Obezbjedite znanje i vjetine
o povratnoj informaciji
TI i JA poruke Obezbjedite znanje i vjetine o
TI i JA porukama
Zavravanje akrivnosti Diskutujte o vjetinama koje bi
svaki uesnik elio poboljati i
zapiite glavne poente
Metod 5: Biti dobar slualac
Metod 6: Nepoznati predmet
Metod 7: Parafraziranje
Metod 8: Povratna
informacija
Metod 9: TI i JA poruke
Diskusija

Principi Vodee Konverzacije

KATEGORIJA SVRHA PREDLOENE AKTIVNOSTI

Predstavljanje Diskutujte o tome ta ini Diskusija

konverzaciju
Principi vodee konverzacije Predstavite kljune elemente
konverzacije
Zavravanje aktivnosti Podijelite primjere uspjenih i
neuspjenih konverzacija
Kratka prezentacija
Metod 10: Pitanje Zato
Diskusija

Vjetine Prezentacije
KATEGORIJA SVRHA PREDLOENE AKTIVNOSTI

Predstavljanje Izloite kljune elemente Kratka prezentacija

uspjenih prezentacija
Zavravanje aktivnosti Diskutujte o kljunim elementima Diskusija
i sumirajte glavne poente

40 VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE

 PRIMJER PROGRAMA RADA RADIONICE

Primjer Programa Rada Radionice nastavak

Priprema i Izlaganje Prezentacije

KATEGORIJA SVRHA PREDLOENE AKTIVNOSTI

Predstavljanje Izloite glavne korake u pripremi Prezentacija

i izlaganju prezentacije
Javni govor Vjebajte izlaganje prezentacije Metod 11:Da li sam to
Na podijumu za govor/pultu stvarno Ja?
Zavravanje aktivnosti Sumirajte vane komentare i Diskusija
i poruke, biljeei glavne poente

Pomagala Prezentacije
KATEGORIJA SVRHA PREDLOENE AKTIVNOSTI

Predstavljanje Kratki pregled glavnih pomagala Kratka prezentacija trenera

prezentacije
Pomagala prezentacije Napravite listu najuobiajenih
pomagala prezentacije
Zavravanje aktivnosti Navedite prednosti i nedostatke
tri glavna pomagala prezentacije
Metod 12: Pomagala
prezentacije
Diskusija i zatvaranje sesije

Zatvaranje treninga
KATEGORIJA SVRHA PREDLOENE AKTIVNOSTI

Lini plan Neka svaki uesnik napravi Individualni rad

lini plan za poboljavanje
komunikacije i vjetina
prezentacije
Procjena Prikupite povratne informacije Diskusija
uesnika i procjenite trening

VJETINE PREZENTACIJE I KOMUNIKACIJE 41

Regionalni centar za okoli/ivotnu sredinu za Centralnu i Istonu Evropu (REC)
je nezavisna, nepolitika, nestranaka, neprofitna organizacija sa misijom da
pomogne pri rijeavanju problema vezanih za okoli/ivotnu sredinu u Centralnoj
i Istonoj Evropi (CEE). Centar ispunjava ovu misiju time to promovie saradnju
izmeu nevladinih organizacija, vlada, biznisa i ostalih uesnika u okoliu/ivot-
noj sredini, podravajuci slobodnu razmjenu informacija i promovisanjem uea
javnosti u procesu donoenja odluka vezanih za okoli/ivotnu sredinu.

REC je osnovan 1990 godine od strane Sjedinjenih Amerikih Drava, Evropske

Komisije i Maarske. Danas, REC se zakonski bazira na Povelji potpisanoj od
strane vlada 27 drava i Evropske Komisije, i na Meunarodnom Sporazumu sa
Vladom Maarske. REC ima sjedite u Szentendreu, Maarska, i lokalne kancelar-
ije u svakoj od 15 zemalja korisnica CEE koje su: Albanija, Bosna i Herzegovina,
Bugarska, Hrvatska, eska Republika, Estonija, Maarska, Latvija, Litvanija, FYR
Makedonija, Poljska, Rumunija, Slovaka, Slovenija i Srbija i Crna Gora.

Skoranji donatori su Evropska Komisija i Vlade: Albanije, Belgije, Bosne i

Hercegovine, Bugarske, Kanade, eske Republike, Danske, Estonije, Finske,
Francuske, Njemake, Italije, Japana, Latvije, Litvanije, Holandije, Poljske,
Slovenije, vedske, vicarske, Velike Britanije, Sjedinjenih Amerikih Drava i
Srbija i Crna Gora kao i ostale meu-vladine i privatne institucije.

Vjetine prezentacije i komunikacije