Professional Documents
Culture Documents
Tomljanovic PDF
Tomljanovic PDF
GEODETSKI FAKULTET
Ivan Tomljanovi
Diplomski rad
DIPLOMSKI ZADATAK
Zadatak ukljuuje:
1. Openito o GPS-u
2. Osnovni podaci o GPS-prijamniku eTrex Legend
3. Programi MapSource, ArcView i GeoMedia Professional
4. Izmjera i kartiranje ulica grada Bjelovara
Mentor:
Abstract........................................................................................................................ 2
1. Uvod......................................................................................................................... 3
4. MapSource............................................................................................................... 26
4.1. Trake alata................................................................................................... 27
4.2. Izbornici....................................................................................................... 28
4.3. Tablice podataka.......................................................................................... 31
4.4. Statusna traka............................................................................................... 32
4.5. Prijenos podataka......................................................................................... 33
5. ArcView................................................................................................................... 34
6. GeoMedia Professional............................................................................................ 36
6.1. GeoWorkspace............................................................................................ 37
6.2. Warehouse................................................................................................... 38
6.3. Izbornici....................................................................................................... 40
7. Praktian rad............................................................................................................. 44
7.1. Mjerenje GPS-prijamnikom Garmin eTrex Legend..................................... 44
7.2. Prijenos podataka sa GPS-prijamnika na raunalo...................................... 46
7.3. Obrada podataka........................................................................................... 46
7.4. Rad s atributima........................................................................................... 49
7.5. Iscrtavanje linija i toaka............................................................................. 51
7.6. Plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju
u programu MapSource................................................................................ 56
8. Zakljuak.................................................................................................................. 58
9. Prilozi....................................................................................................................... 59
10. Literatura................................................................................................................ 61
11. ivotopis................................................................................................................ 62
Saetak
Ovaj diplomski rad pokazuje mogunost primjene runih GPS-ureaja u izradi karte za
cestovnu navigaciju. Konkretan primjer prikazan je za podruje grada Bjelovara.
Koriten je ureaj GARMIN eTrex Legend ija poloajna tonost zadovoljava potrebe
cestovne navigacije. Dobiveni podaci prebaeni su u raunalo pomou programa MapSource
te prebaeni u format .dxf. Pomou programa ArcView stvoren je format shape, a u GIS-alatu
GeoMedia Professional obraeni su podaci. Pokazano je kako se unose atributi za pojedine
grafike elemente (linije oznaavaju ceste, a toke zanimljive lokacije u gradu). Atributi
oznaavaju: kategoriju ceste, naziv ulice, oznaku jednosmjernosti, zabranu skretanja, naziv
zanimljive lokacije, telefonski broj objekta... Kao konaan rezultat dobivena je aktualna karta
za cestovnu navigaciju koja je prebaena u GPS-ureaj pomou kojeg moemo kreirati rute
od jedne lokacije do druge, pretraivati zanimljive lokacije i objekte po karti (restorani, kole,
hoteli...). Ureaj nas moe voditi do birane lokacije.
Abstract
This diploma thesis show a potential use of hand GPS receivers for making road
navigation maps. In this particular case, the example is the map of the city of Bjelovar.
The GARMIN eTrex Legend personal navigator was used for measuring, while its
accuracy satisfied road navigation needs. The measured data were transferred to a PC by the
MapSource software and exported in the .dxf file format. The shape file was made with the
ArcView software. The data were processed with the GeoMedia Professional GIS software. It
is shown how attributes are managed for each feature (lines represent roads, and points
represent points of interesent, waypoints). Attributes represent: road category, road name, one
way sign, turn restriction, waypoint name, telephone number... The final result of this project
is an up to date road navigation map. The map was transferred to a GPS personal navigator
where we can create routes, find different points of interest (restaurants, schools, hotels...). A
GPS receiver can navigate us to the point we choose.
1. Uvod
Tvrtka Navigo Sistem mi je posudila runi GPS-ureaj, a moj mentor, prof. dr. sc.
Miljenko Lapaine sloio se s mojom idejom.
Sluei se GPS-ureajem snimio sam sve ulice grada Bjelovara. Snimljene podatke sam
obradio, upisao nazive ulica, oznaio jednosmjerne ulice i upotpunio zanimljivim lokacijama
grada ljekarne, kole, restorani, benzinske pumpe, upravne zgrade... Upisao sam i podatke o
svakom objektu na planu.
Nainio sam aktualan plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju.
Poloaj grada Bjelovara je specifian jer je u prolosti bio na prvoj liniji obrane od
Turaka. Kasnije je bio vojno sjedite, a danas je, barem to se cestovnih i eljeznikih pravaca
tie, malo izvan glavnih pravaca. Zato bih ovdje iznio kratku povijest brzog razvoja grada i
kartografskih osnova koje postoje u arhivima ili se jo koriste.
U pisanim povijesnim izvorima Bjelovar se prvi puta spominje 1420. godine kao
sajmino mjesto rovike upe. Poetkom 17. stoljea grad dobiva novu funkciju jer se
prodorom Turaka formira vojna granica na ovim podrujima (Krajina). Bjelovar se nalazi
1606. godine na prvoj liniji obrane od Turaka u doba kada je Hrvatska bila najmanja
povrinom (ostaci ostataka). Funkcija vojnog grada obiljeit e razvoj i izgled dugo kroz
povijest. Tako je carica Marija Terezija 1756. godine donijela odluku o gradnji novog sjedita
Generalata budueg grada Bjelovara. Ve 1758. godine postaje sjeditem pukovnije, a 1771.
godine samostalna vojna opina.
Prvi kartografski izvori o naseljima nastali su potaknuti potrebama obrane od Turaka.
Tako se prvi podaci o ovom podruju mogu vidjeti na Lazarusovoj karti iz 1528. godine, a
prvi kartografski spomen Bjelovara na karti J. Winklera iz 1639. godine. Najstariji plan grada
datira iz 1772. godine na kojem se dobro vidi izgled stare gradske jezgre kao kvadratne mree
ulica po uzoru na utvrdu Torino u Italiji.
Nakon ratova s Turcima poetkom 19. stoljea zapoeli su ratovi s Napoleonom koji jo
vie oslabljuju Krajinu. No nakon ratova tijekom 19. stoljea zapoinje gospodarski razvoj
grada koji se odrazio u prostornom i demografskom rastu, pa nastaje novi katastarski plan
1828. godine u mjerilu 1:3 600. Sljedeih desetljea nastaju razni planovi jer se grad sve vie
razvija te se grade javne zgrade, ire se agrarne povrine, rue se ume i tei se razvojaenju
koje se i dogodilo 1871. godine. Zakonom iz 1874. godine Bjelovar je proglaen slobodnim
kraljevskim gradom. Postaje upravno sredite, a zbog brojnih zemljino-posjedovnih
promjena, te vrlo intenzivne izgradnje provedena je nova katastarska izmjera 1892./1893.
godine. Izmjeru i plan u mjerilu 1:2 880 izradio je gradski inenjer S. Smoinski. Postoje i
razni katastarski planovi oko 1900. godine mjerila 1:2 880 gdje je podruje podijeljeno na
osam listova u osam kotara. Na svakom listu prikazan je jedan kotar.
Prvi plan Bjelovara namijenjen graanstvu izdao je L. Weiss u mjerilu 1:5 760 i bio je
pogodan za brzo snalaenje u gradu (slika 2).
Slika 2. Plan grada Bjelovara namijenjen graanstvu iz 1912. godine (izdao L. Weiss)
U prvoj polovici 20. stoljea gradi se sva infrastruktura grada, javna rasvjeta,
kanalizacija, plinske instalacije tako da nastaju razni nacrti (elektrifikacije 1930. godine).
Bjelovar postaje sjedite upanije (upa Bilogora) 1941. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog
rata prestala je sva gradnja u samom gradu ve se podruje gradnje iri na rubna podruja.
Brojne javne zgrade su unitene, a industrijska i poljoprivredna proizvodnja bila je iskljuivo
za vojne potrebe tako da je razvoj bio potpuno zaustavljen.
Danas je izgraen sjeverni dio zaobilaznice tako da je smanjen teki teretni promet kroz
sam centar grada. Plan iz 1980. godine koji je izradio Zavod za kartografiju Geodetskog
fakulteta u mjerilu 1:10 000 i plan iz 1993. godine u mjerilu 1:10 000 skupine bjelovarskih
autora jo su u upotrebi kao noviji planovi grada Bjelovara. Ured za katastar grada Bjelovara
posjeduje katastarski plan cijele opine u digitalnom obliku (CAD format) mjerila 1:10 000.
GPS-izmjerom dobio sam aktualan plan do dananjeg dana. Neke ulice na planovima iz
1980. i 1993. godine ne postoje u stvarnosti makar su ucrtane, a neke su i novonastale. U
sljedeim poglavljima opisat u nain izrade plana od mjerenja GPS-ureajem, obrade i unosa
podataka razliitim programima do konanog plana.
2. Openito o GPS-u
Osnovni zadatak GPS-satelita je odailjanje radio signala pomou kojih se moe mjeriti
udaljenost izmeu satelita i prijamnika (pseudoudaljenost). Sateliti putuju brzinom od 11 000
kilometara na sat. Napajaju se solarnom energijom i traju oko 10 godina. Ako solarna energija
zakae (pomrine itd.), postoje rezervne baterije koje ih odravaju u pogonu. Takoer imaju
mali raketni pogon koji ih odrava na pravoj putanji.
Svaki satelit odailje radio signal irokog spektra koji je manje podloan ometanju.
Karakteristike odaslanih signala precizno su kontrolirane atomskim satovima, koji se nalaze u
svakom satelitu. Visokotoni standardi frekvencije omoguuju da se precizno proizvede
temeljna frekvencija u L-bandu (radijskom opsegu) od 10,23 MHz. Iz nje su izvedena dva
signala, nosai L1 i L2, koji su generirani mnoenjem temeljne frekvencije sa 154 i 120:
L1= 1575,42 MHz
L2= 1227,60 MHz
Izbor frekvencija je namjerno tako odabran jer su one presudne za eliminaciju glavnih
izvora pogreaka, kao to je npr. ionosferska refrakcija. Signal putuje kao zraka svjetlosti, to
znai da prolazi kroz oblake, staklo i plastiku, ali ne prolazi kroz mnoge vrste objekte kao to
su zgrade i planine. Postoji i trei signal L3 koji dobijemo mnoenjem temeljne frekvencije sa
135 (L3=1381,05 MHz). Ovaj signal slui za potrebe nuklearnih snaga amerike vojske i ne
koristi se u GPS-prijamnicima. U buduim satelitima predviena je ugradnja L5 frekvencije
namijenjene civilnim korisnicima.
Za odreivanje pseudoudaljenosti koje se dobiju iz mjerenja vremena puta signala od
satelita do prijamnika koriste se dva PRN koda (Pseudorandom noise code) koji su modulirani
na dva osnovna nosaa (L1 i L2). Prvi je C/A-kod (Coarse/Acqusition = grubo stjecanje)
dostupan za sve korisnike i ima efektivnu valnu duljinu od oko 300 m, ali je moduliran samo
na L1 nosau. Ovaj kod namjerno nije moduliran na L2 nosau u cilju sprjeavanja koritenja
pune tonosti sustava od strane neautoriziranih korisnika. Drugi je P kod (Precision code =
precizni kod) koji slui iskljuivo potrebama vojske SAD-a, te je moduliran na oba nosaa L1
i L2. Dodatno uz PRN kodove, na nosae je modulirana i poruka s podacima o efemeridama
satelita, koeficijentima modeliranja ionosfere, informacijama o statusu i pogreci sata satelita
(Bai, Bai 1999).
P-kodni prijamnici
P-kodni prijamnici koriste P-kod na oba nosaa, L1 i L2. Kada je A-S iskljuen P-kod
opaanja dobiju se korelacijom signala s replikom P-koda generiranom u prijamniku. Po
uklanjanju P-koda iz registriranog signala satelita mogue je izvriti mjerenje faze.
Y-kodni prijamnici
Y-kodni prijamnici imaju pristup P-kodu i kada je A-S ukljuen, to im omoguuje da
P-kod opaanja dobiju korelacijom signala s replikom P-koda generiranim u prijamniku.
Diferencijalni GPS je tehnika gdje se koriste dva ili vie prijamnika. Jedan GPS-
prijamnik (referentni) postavi se na poznatu toku. Referentni prijamnik registrira satelite i za
njih, na osnovu poznate (iz koordinata) i mjerene udaljenosti, rauna korekcije
pseudoudaljenosti. Razlika izmeu mjerene i izraunate udaljenosti za svaki vidljivi satelit
postaje "diferencijalna korekcija". Diferencijalna korekcija za svaki praeni satelit se oblikuje
u odgovarajuu korektivnu poruku i alje DGPS-prijamnicima. Te se diferencijalne korekcije
primjenjuju u raunanjima GPS-prijamnika, uklanjajui mnoge od uobiajenih pogreaka i
poveavajui tonost. Prijamnik referentne stanice odreuje komponente pogreke i daje
korekcije GPS-prijamniku u stvarnom vremenu. Korekcije se mogu prenositi preko radio
ureaja, preko satelita ili na neki drugi nain.
Sve bre irenje uporabe GPS-a prati i stalni razvoj prijamnika. Oni postaju sve manji,
bri, pouzdaniji i jeftiniji, potencirajui time svoje koritenje. Dananji runi GPS-prijamnici
veliine mobilnog telefona posjeduju mogunost simultanog praenja do 12 satelita
omoguavajui time rad i u podrujima slabijeg prijama signala, primjerice u umi, uskim
kanjonima ili ulicama. Takvi ureaji prvu poziciju izraunavaju za svega 1-2 minute, a zatim
svake sekunde daju novo izraunate koordinate. Osim pozicije GPS-prijamnik rauna brzinu
(maksimalna, trenutna i srednja brzina) i smjer kretanja. Skoro svi runi ureaji omoguuju
pohranu od 500 i vie toaka s geografskom koordinatom, vremenom pohrane podatka i
komentarom (kua, most, potok, i dr.) te 20-tak ruta od 30 toaka. Pohranjene toke mogu se
putem kabla prebaciti u raunalo za kasniju obradu.
Noviji runi GPS-ureaji imaju ugraen i zemljovid odreenog podruja (eMAP, GPS
III Plus, Street Pilot, itd.). Ovi prikazi mogu varirati od jednostavne predodbe okoline, koja
slui kao pripomo u orijentaciji, do vrlo detaljnog predoavanja ulica u gradovima ili obale
sa simbolima svjetionika, kablova, marina, sidrita i sl.
Sve ee se u takvim prijamnicima nalaze i baze podataka gradova, mjesta, ulica,
muzeja, bolnica, restorana... sortirane po odreenoj tematici.
Uporaba GPS-a ne zavrava samo odreivanjem nekog stajalita. Ovisno o ureaju,
traena toka moe se odrediti i pronai. Potrebno je samo upisati traene koordinate i
pokrenuti funkciju navoenja. Tog trenutka GPS-prijamnik poinje nas strelicom usmjeravati
prema traenoj toki istovremeno raunajui preostalu udaljenost.
3. GARMIN eTrex Legend
GARMIN eTrex Legend je runi GPS-prijamnik malih dimenzija (slika 5). Gumirano
kuite prua mu zatitu od vlage i udaraca. Ureaj radi na dvije baterije 1.5 V "AA" koje su
smjetene ispod poklopca sa stranje strane. Mogu se upotrebljavati alkalne, NiCd ili litijum
baterije. Pohranjeni podaci u ureaju nee biti izbrisani prilikom zamjene baterije. Paket koji
dolazi s ureajem sadri i PC-kabel kojim spajamo ureaj s raunalom (serijski ulaz) u svrhu
prebacivanja podataka s ureaja na raunalo i obrnuto.
Da bi zapoeli rad sa ureajem prvo moramo omoguiti anteni ist prijam signala. Pri
tome antena mora gledati prema gore. Nakon to ureaj po prvi puta upalimo potrebno je oko
10 minuta kako bi ureaj pronaao svoju poziciju. Prilikom svakog sljedeeg paljenja traenje
pozicije traje od 15 do 45 sekundi.
Antena
Sve informacije koje su nam potrebne za koritenje ureaja nalaze se na pet glavnih
stranica ekrana. Vrlo jednostavno s jedne na drugu stranicu ureaja prelazimo pritiskom na
tipku page. Glavne stranice su: Sateliti (Satelite Page), Karta (Map Page), Navigacija
(Navigation Page), Putno raunalo (Trip Computer) i Glavni izbornik (Main Menu).
Svaka od ovih glavnih stranica omoguuje prikaz razliitih vrsta navigacijskih
informacija. Zajednike karakteristike svih glavnih stranica su Opcije (Option Menu) i
Izbornik (Main Page Menu), kojima je omoguen pristup preko ikona na samom ekranu (slika
6). Kako bi dobili prikaz tih izbornika jednostavno osvijetlimo ikonu na samom ekranu i
pritisnemo tipku click stick.
opcije izbornik
Slika 6. Dodatne tipke za opcije
Ukoliko je onemoguen jasan pregled neba odaberemo opciju "Use With GPS Off". U
ovom modu moemo unositi podatke, izraivati rute, ali ne moemo navigirati. Ako smo se
udaljili vie od 600 milja od mjesta zadnje uporabe ureaja moda e biti potrebno odabrati
opciju "New Location" kako bi ubrzali odreivanje trenutne pozicije.
3.1.2. Karta (Map Page)
Setup Map omoguuje kreiranje pregleda karte prema naim zahtjevima (veliina teksta,
orijentacija karte i detalji vezani uz kartu).
Measure distance mjeri udaljenost od jedne do druge toke na karti.
Restore defaults vraanje primarnih postavki pregleda karte.
Setup Map
Ova opcija sastoji se od pet podstranica kojima se pristupa pritiskom na jednu od tipki s
ekrana. Podstranice su: Page Setup, Tracks Setup, Map Features Setup, Text Setup i Map
Data. Podeavao sam samo opcije Page setup gdje sam postavio za orijentaciju smjer sjevera,
iskljueno autozumiranje, prikaz najvie detalja, iskljueno dranje ceste, te kopno za nain
prikaza.
Tragovi (Tracks)
Na ovoj stranici imamo mogunost odabira izmeu sedam ulaznih / izlaznih formata
serijskih podataka. Ovaj podatak je koristan prilikom spajanja ureaja eTrex Legend na
vanjski ureaj NMEA, DGPS radijski prijamnik, osobno raunalo itd.
MapSource ima etiri trake alata koje omoguuju brzi pristup mnogim dostupnim
funkcijama u izbornicima. Alatne trake je mogue pomicati po ekranu.
Pomou trake File moemo kreirati novi dokument, otvoriti postojei dokument,
spremiti dokument, otvoriti dokument iz GPS-ureaja, ili ispisati kartu (slika 21).
Traka Edit omoguuje nam vraanje u prethodno stanje (Undo, Redo), rezanje,
kopiranje, lijepljenje i brisanje (slika 22).
Zoom in Traenje
Slika 23. Alatna traka View
Pomou trake Tools moemo izabrati zoom, pomak, odabir, toku puta, rutu, kartu i
udaljenost/orijentaciju (slika 24).
4.2. Izbornici
Postavke su podijeljene u osam tablica: Detail, Units, Position, Map Datum, Transfer,
File Location, Waypoint, Time i AutoRouting.
Koristio sam program ArcView GIS 3.2a proizvoaa ESRI (Environmental Systems
Research Institute). To je potpuni i samostalni GIS-program za vizualizaciju, kreiranje i
analiziranje geografskih podataka.
GIS (Geographic Information System) oznaava sustav za donoenje odluka podran
raunalom koji slui za prikupljanje, spremanje, pretraivanje, analiziranje i prikazivanje
prostornih podataka (Lapaine i dr. 2001).
ArcView nam omoguuje kreiranje inteligentnih, visoko kvalitetnih i dinaminih karata
koristei podatke iz bilo kojeg izvora najpopularnijih raunalnih platformi uz pomo razliitih
strelica, simbola i openito raznih kartografskih mogunosti. Jednostavno se sluiti alatima i
izbornicima (slika 33) te omoguava lako koritenje poetnicima, a naravno i naprednim
korisnicima koji mogu iskoristiti alate za naprednu kartografiju i prostornu analizu.
Za potrebe diplomskog rada koristio sam samo jednu njegovu funkciju (prebacivanje iz
CAD-ovog formata .dxf u format shape .shp). Iako program nudi puno vie u ovom u
poglavlju ukratko prikazati samo osnovne pojmove.
Na slici 32 nalazi se suelje programa s prikazom mjerenja grada Bjelovara nakon to
sam ih prebacio iz GPS-ureaja u raunalo (pomou programa MapSource). Prikazani su
tragovi (tracks) i toke (waypoints).
6.1. GeoWorkspace
6.2. Warehouse
Kada kreiramo okruenje potrebno je ubaciti podatke unutar njega. To inimo pomou
veza na warehouse (skladite podataka) koje moemo predoiti kao prostor u kojem su
sadrani nai podaci. To je izvor prostornih podataka za GeoMediu. Iz radnog okruenja
kreiramo veze prema jednom ili vie skladita podataka kako bismo prikazali podatke na
ekranu. Svako skladite sadri samo jedan tip prostornih podataka, a GeoMedia podrava
Access, MGE, FRAMME, MGE Segment Manager, ARC/INFO, Oracle, ArcView, MapInfo,
MGDM ili CAD formate.
Program omoguuje spajanje i prikaz vie prostornih podataka istovremeno. Na primjer,
moemo spojiti MGE skladite, ARC/INFO skladite i ArcView skladite i gledati podatke iz
razliitih izvora kao integriranu kartu.
Spajanje odnosno kreiranje veza izvravamo klikom na Warehouse na alatnoj traci
programa, te opciju New Connection. Program automatski otvara arobnjak koji nas dalje
vodi do uspostavljanja veze (slika 37).
Slika 37. Izbornik Warehouse i arobnjak za spajanje veze
6.3. Izbornici
Program sadri mnotvo alata i izbornika (slika 39). Najee sam koristio izbornike
Skladite (Warehouse), Prozor (Window) i Pogled (View). Za sve druge potrebe koristio sam
alatne trake (snimanje projekta, ubacivanje prostornih elemenata, zumiranje...)
Pomou opcija Cascade, Tile Horizontally i Tile Vertically moe se promijeniti izgled
ekrana tako da se podijeli ekran u dva ili vie dijelova radi lake preglednosti i interakcije
izmeu dva prozora (karte i podataka).
Svaku promjenu koju izvedemo za prozor karte odrazit e se i na prozoru podataka.
Takav pregled je koristan jer klikom na odreenu liniju (cesta) ili toku (interesantno mjesto)
na prozoru karte atributi u prozoru podataka oznae se utom linijom te ih moemo mijenjati
ako je potrebno (slika 41).
Slika 41. Vertikalno podijeljen ekran na prozor karte i prozor podataka
Plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju treba biti konaan proizvod ovog
diplomskog rada. Dogovorio sam s tvrtkom Navigo Sistem iz Zagreba da mi posude runi
GPS-ureaj za potrebe diplomskog rada. Poloajna tonost runih GPS-ureaja je od 5 do 15
metara, to je zadovoljavajue za potrebe cestovne navigacije ili kasnije u turistike svrhe.
Praktini dio diplomskog rada moe se podijeliti u etiri koraka:
1) Mjerenje GPS-ureajem GARMIN eTrex Legend
2) Prijenos snimljenih podataka sa GPS-a na raunalo
3) Obrade podataka programima MapSource, ArcView i GeoMedia Professional
4) Ubacivanje sreenih podataka u MapSource i GPS-ureaj radi navigacije
Dosta je nespretno upisivati naziv za svaku toku pa sam vodio zapisnik svih
markiranih toaka radi lakeg snalaenja kasnije u obradi podataka. Zapisivao sam broj toke,
naziv objekta i udaljenost od ceste. Na kraju snimanja u ureaju je bilo preko 200 km tragova
i oko 140 markiranih toaka.
7.2. Prijenos podataka sa GPS-ureaja na raunalo
U izborniku View izabrao sam Add Theme i otvorio mi se prozor u kojem biram lokaciju
dokumenta na disku (slika 48). Dokument koji otvaram sadri tragove i toke koje sam snimio
u programu MapSource (opcijom Export).
Klikom na OK podaci su uitani i prikazani na ekranu (slika 32, poglavlje 5). Moemo
ukljuiti ili iskljuiti prikaz tragova ili toki na ekranu.
Naredbom New opcije Feature Class Definition kreirao sam i elementarnu klasu BJ_poi
za toke i dodao atribute takoer preuzete iz tvrtke Navigo Sistem (slika 53). U klasi BJ_poi
nalaze se toke koje predstavljaju markirane toke.
Atributi predstavljaju:
- GRMN_TYPE restoran (RESTAURANT), kola (SCHOOL), benzinska pumpa (GAS),
banka (BANK)...
- NAME naziv objekta.
- STRT_ADDR adresa objekta.
- PHONE broj telefona objekta.
- ID broj koji GeoMedia automatski postavlja. Postavio sam klju u tablici atributa jer
pomou ovog broja program raspoznaje svaki element zasebno.
Slika 53. Atributi klase Bj_poi
Nakon unoenja atributa krenuo sam iscrtavati linije. Klikom na Insert Feature odabrao
sam klasu BJ_line. U traci alata izabrao sam viestruku liniju (polyline). Ukljuio sam opciju
za automatsko prekidanje. Ta opcija omoguuje prekidanje linije na dvije na mjestu gdje ju
druga sijee. Na svakom krianju linija se lomi i dobiva novi identifikacijski broj (LINK_ID).
Povlaio sam linije po tragu (track), a ako je bilo vie tragova traio sam sredinu jer
GPS-ureaj ostavlja trag svaki puta kada sam proao kroz ulicu. Kroz pojedine ulice u gradu
proao sam samo jedanput, pa je kasnije u obradi bio prikazan na ekranu samo jedan trag. U
Bjelovaru ima dosta slijepih ulica tako da sam morao proi barem dva puta kroz istu ulicu, pa
su bila prikazana dva traga. Takoer kroz neke glavne ulice proao sam puno puta pa sam
morao traiti sredinu izmeu tragova.
Na slici 54 vidi se nain povlaenja linija preko tragova. Crvena linija oznaava ve
ucrtanu cestu dok svjetlo plava boja oznaava trenutno ucrtavanje ceste.
Slika 54. Iscrtavanje linija preko tragova
Za svaki poetak ulice lijevim klikom mia oznaio sam prvu toku dok se kraj ulice
oznaava desnim klikom mia (End Feature). Odmah se otvara prozor s atributima za taj
element (slika 55).
Posebno sam pazio na oznaavanje jednosmjernih ulica. Postavljao sam poetak ulice
(Insert Feature) i kraj ulice (End Feature) u smjeru u kojem se smije kretati, a ne obrnuto.
Program sam prepoznaje u kojem je smjeru ulica jednosmjerna tako da ne treba postavljati
zabranu skretanja (TURN_RSTRS). Zato je potrebno oznaiti poetak i kraj jednosmjerne
ulice u smjeru doputenog kretanja.
Kod unoenja toaka postupak je isti samo sam kod odabira Insert Feature oznaio
klasu BJ_poi. GPS-ureaj smjeta markirane toke direktno na trag pa sam ih pomaknuo prije
nego sam ih oznaio i upisao atribute.
Korisniku plana potrebno je pokazati tonu informaciju gdje se nalazi objekt i kako doi
do njega. Na primjer, benzinska pumpa se nalazi s lijeve strane ceste i ne moe joj se prii
automobilom ako se nalazimo s desne strane. U zapisniku koji sam vodio tijekom mjerenja
obiljeio sam s koje strane ceste se nalazi pojedini objekt i udaljenost objekta od ceste. Toke
sam pomicao na ekranu Alatom Pomii (Move). Oznaio sam pojedinu toku i pomaknuo je
na lijevu ili desnu stranu ulice (slika 57).
Poslije pomicanja toke na traci alata izabrao sam opciju Toka (Point). Postavio sam
kursor mia iznad toke i lijevim klikom oznaio mjesto gdje se toka nalazi. Odmah se
otvara prozor za unoenje atributa (slika 58). Runo sam unio sve podatke u kuice o
dotinom objektu.
Slika 58. Atributi klase BJ_poi
Nakon unoenja svih atributa za linije i toke pregledao sam podatke u prozoru
podataka i u prozoru karte (objasnio sam u poglavlju 6.3). Za neke ulice propustio sam upisati
pravu kategoriju (GRMN_TYPE) i oznaku jednosmjernosti (ONE_WAY). To sam lako uoio
klikom na svaki dio (linije) ulice dok sam pogled na ekranu podesio da se vertikalno podijeli
izmeu prozora podataka i karte (slika 41, poglavlje 6.3).
Pomou opcije Export izbornika Skladite (Warehouse) podatke sam spremio u formatu
shape. Izabrao sam posebno elementarnu klasu BJ_line za izvoz (slika 59) i posebno za klasu
Bj_poi (slika 60).
Slika 59. Izvoz linija u datoteku .shp Slika 60. Izvoz toaka u datoteku .shp
7.6. Plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju u programu MapSource
Plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju je gotov. Pomou trake alata za izradu rute
(slika 24, poglavlje 4.1) odabrao sam rutu izmeu dvije toke (slika 62).
Slika 62. Primjer rute dvije toke
Program omoguuje izradu ruta s vie toaka (slika 63) i odabire putanju kojom e se
najlake doi do odredita.
Zadatak ovog diplomskog rada bio je napraviti aktualan plan grada Bjelovara za
cestovnu navigaciju.
Kartu sam uitao u GPS-ureaj i dobio sam prikaz plana grada na zaslonu GPS-ureaja
GARMIN eTrex Legend.
Pomou Glavnog izbornika mogu unositi rute od objekta do objekta, mogu pretraivati
gdje se nalazi odreena zanimljiva lokacija (restoran, ljekarna, hotel, upravna ustanova ...).
Ureaj nas moe navoditi do odredita koji smo odabrali to je bio cilj ovog diplomskog rada.
Nadam se da e ovaj plan pomoi ljudima lake i bre snalaenje u gradu Bjelovaru.
9. Prilozi
Prilog A
Prilog B
10. Literatura
Lapaine, M., Vueti, N., Tuti, D. (2001.): Kartografija i AutoCAD Map, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb
Slukan Alti, M. (2003.): Povijesni atlas gradova, Dravni arhiv Bjelovar, Hrvatski dravni
arhiv, Zagreb
Upute za GARMIN eTrex Legend (2002.): eTrex Legend personal navigator, GARMIN
International, Kansas, USA
http://navigo-sistem.hr
http://gpsinformation.net/
http://gpsinformation.net/etrexlegend.htm
http://gpsinformation.net/waas/legend-shots.html
http://garmin.com/products/etrexLegend
11. ivotopis
Osobni podaci
Podaci o kolovanju