Kako funkcionie

presretanje elektronskih
komunikacija i pristup
zadranim elektronskim
podacima u Srbiji?

Jelena Peji
KO NAS PRISLUKUJE?

Kako funkcionie presretanje elektronskih

komunikacija i pristup zadranim

podacima u Srbiji?

Beograd, 2014.
KO NAS IZDAVA
PRISLUKUJE? Beogradski centar za bezbednosnu politiku
ure Jakia 6/5, Beograd
Tel: 011 3287 226
Kako Email: office@bezbednost.org
funkcionie www.bezbednost.org
presretanje
elektronskih AUTORKA
komunikacija Jelena Peji
i pristup
zadranim UREDNICA
elektronskim Katarina oki
podacima u
DIZAJN I PRELOM
Srbiji? Saa orevi

BEOGRAD, 2014.

Objavljivanje ovog rada podrala je Ambasada

Kraljevine Norveke kroz projekat Ko nas slua: Ka
efektivnom spoljnom nadzoru upotrebe specijalnih
istranih mera. Stavovi izneti u ovoj publikaciji
predstavljaju stavove autorke i ne odraavaju nuno
stavove Kraljevine Norveke.
 POJMOVNIK

Na svakodnevni ivot nezamisliv je bez

telefona i interneta. Istovremeno, privatni
razgovori mogu da budu predmet nadzora drave.
Cilj ovog teksta je da predoi javnosti u
kojim okolnostima se to deava.

TA?

Nadzor nad elektronskim komunikacijama podrazumijeva dva tipa aktivnosti: zakonito

presretanje komunikacija i pristup zadranim elektronskim podacima. Sutinska razlika
izmeu njih jeste u tome to se jedino presretanjem ostvaruje uvid u sadraj komu-
nikacije. Laikim rjenikom, presretanje znai prislukivanje, ali nije vezano samo za
pozive, nego i sms poruke, i-mejlove i ostale vrste elektronskog komuniciranja. Ono
obuhvata mobilnu, fiksnu i internet telefoniju, elektronsku potu i pristup internetu
uopte. S druge strane, zadrani podaci su bitni podaci o obavljenoj komunikaciji. To
su: izvor i odredite komunikacije, vrijeme njenog poetka, trajanja i zavretka, vrsta
komunikacije koja je obavljena, terminalna oprema korisnika i njegova lokacija.1 Bez
uvida u sadraj komunikacije, operator je duan sve to da zabiljei i uskladiti za nared-
nih dvanaest mjeseci. ta to znai u praksi? Uzmimo za primjer telefonski razgovor. To
su podaci o tome koji broj je i koga zvao, kad i koliko dugo, kojim sredstvom i odakle,
ali ne i o emu su razgovarali. Sve ovo biljei svaki operator za sve svoje korisnike, i
to bez obzira da li je odgovoreno na poziv ili ne. Zadravanje u stvari znai uvanje
na odreeno vrijeme ogromnog broja podataka o svim komunikacijama, kako bi se u
sluaju potrebe njima moglo naknadno pristupiti. Zakonom odreen rok uvanja je 12
mjeseci od dana kad je komunikacija obavljena.

1
Zakon o elektronskim komunikacijama, l. 129.
6

Posmatrajui iri pravni okvir, presretanje komunikacija i pristup zadranim podaci-

ma spadaju u tzv. posebne mjere za tajno prikupljanje podataka. Primjena posebnih
mjera, naime, znai zadiranje u neka osnovna graanska prava. U naem sluaju, to
su nepovredivost tajnosti pisama i drugih sredstava optenja, te zatita podataka o
linosti.2 Ove mjere se u razliitim zakonima kriju pod razliitim imenima: posebne
dokazne radnje, mjere ciljane potrage, posebni postupci i mjere tajnog prikupljanja
podataka. U njih se ubraja i tajni nadzor komunikacija i informacionih sistema.3

MJERE KOJE UKLJUUJU PRESRETANJE

NAZIV ZA POSEBNE
PRAVNI OKVIR LEKTRONSKIH KOMUNIKACIJA I PRISTUP
MJERE
ZADRANIM ELEKTRONSKIM PODACIMA

Zakonik o
Posebne dokazne
krivinom tajni nadzor komunikacija (l. 166)
radnje (l. 161)
postupku

tajni nadzor sadrine pisama i drugih

Posebni postupci sredstava komuniciranja; tajni elektronski
Zakon o VBA i mere tajnog nadzor telekomunikacija i informacionih
i VOA prikupljanja sistema radi prikupljanja zadranih podataka
podataka (l. 10) o telekomunikacionom saobraaju, bez uvida
u njihov sadraj (l 12 7,5)

Posebne mere
tajni nadzor i snimanje komunikacije;
kojima se odstupa
statistiki elektronski nadzor komunikacije
od nepovredivosti
Zakon o BIA i informacionih sistema u cilju pribavlljanja
tajne pisama i
podataka o komunikaciji ili lokaciji koriene
drugih sredstava
mobilne terminalne opreme; (l. 13 1,3)
optenja (l.13)

Zakon o Mere ciljane

Nisu posebno navedene
policiji potrage (l. 83)

2
lanovi 41 i 42 Ustava RS.
3
V. ZKP l. 161, ZBIA l. 13, ZVBAiVOA l.10 i ZP l. 83.
 7

KO?

Zakon o elektronskim komunikacijama kao predmetni zakon ne definie precizno ko

moe da vri zakonito presretanje poziva i pristupi zadranim podacima. Umjesto toga
nudi optu formulaciju nadleni organ. Ko su nadleni organi u ovom sluaju nalazi-
mo u nekoliko drugih zakona. Zakon o krivinom postupku je ovdje jasniji te, ubrajajui
meu posebne dokazne radnje i tajni nadzor komunikacije, odreuje aktere koji mogu
da ga sprovode: policija4, Bezbednosno-informativna agencija (BIA) i Vojnobezbed-
nosna agencija (VBA).5 Njihova ovlaenja potvrena su i u pojedinanim zakonima.6

Kao posebno ovlaenje policije u predistranom postupku izdvojeno je pribavljanje

evidencije ostvarene telefonske komunikacije, korienih baznih stanica ili lociranje
mjesta sa kojeg se obavlja komunikacija, a po nalogu koji sudija za prethodni postupak
izdaje na prijedlog javnog tuioca.7 Sve ovo spada u bitne podatke o komunikaciji, koje
je operator u obavezi da zadri.

ZATO?

Postoje dva Ustavom propisana razloga za preduzimanje ovakvih specijalnih mjera. To

su potrebe voenja krivinog postupka i zatita bezbjednosti Republike Srbije.8

Kada je rije o voenju krivinog postupka, objekat tajnog nadzora komunikacija moe
biti lice za koje postoje osnovi sumnje da je uinilo ili da priprema neko od teih kriv-
inih djela nabrojanih u Zakoniku o krivinom postupku, ili ako spreava ili ometa
njihovo dokazivanje. U pitanju su, izmeu ostalog, organizovani kriminal i ratni zloini,
ubistvo i razbojnitvo, djeija pornografija, trgovina narkoticima, orujem i ljudima,
napad na ustavno ureenje Republike Srbije, mito i korupcija. Tajni nadzor komunik-
acija se moe primijeniti i za krivina djela neovlaenog korienja autorskog djela,
raunarske prevare i sabotae.9 U ostalim sluajevima nema dovoljno jakog opravdanja
za prodor u privatnu sferu graanina, tj. cilj ne bi mogao da opravda upotrijebljena
sredstva.

4
U praksi je to Sluba za specijalne istrane metode unutar Uprave kriminalistike
policije.
5
ZKP, lan 168.
6
V. lanovi 30 i 83 ZP, lan 13 Zakona o BIA (tek nakon izmjena i dopuna 2014. godine)
i lan 12 Zakona o VBA i VOA.
7
ZKP, lan 286.
8
V. lan 126, 128 ZEK, lanovi 41 i 42 Ustava RS. lan 41 ureuje tajnost pisama i
drugih sredstava optenja, a lan 42 ureuje zatitu podataka. Oba spadaju u odredbe kojima
se titi privatnost graana.
9
ZKP, lanovi 161-162.
8

Kada je u pitanju zatita nacionalne bezbjednosti, BIA moe primijeniti posebne mjere
prema licu, grupi ili organizaciji za koju postoje osnovi sumnje da preduzima ili pri-
prema radnje usmerene protiv bezbednosti Republike Srbije (...).10 Krug djelovanja
VBA je ui. Ova agencija primjenjuje posebne mjere u cilju predupreivanja prijetnji
prema Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije, i to samo prema zaposlenima u ovim tijeli-
ma. Prema ostalim licima moe ih primjenjivati samo uz saradnju sa policijom ili BIA.11

Svako ovlaenje za primjenu specijalnih mjera mora, meutim, proi i sljedee uslove:

1. neophodne podatke nije mogue prikupiti na drugi nain, kojim se manje ogrania-
vaju prava graana, ili bi njihovo prikupljanje bilo znatno oteano;
2. nepreduzimanje mjera bi moglo da izazove nesrazmjerne tekoe, trokove ili ve-
liku opasnost. 12

Specijalne mjere se, dakle, primjenjuju samo u krajnjem sluaju, kad je bilo kakvo dru-
gaije postupanje nedjelotvorno i opasno.

KAKO?

Akteri koji vre zakonito presretanje komunikacija i pristup zadranim podacima ne

mogu olako da ugroavaju graanska prava. Osim propisanog razloga, potrebno je
da ispotuju zakonsku proceduru. Presretanje elektronskih komunikacija i pristup za-
dranim podacima bez pristanka korisnika doputeni su samo na odreeno vrijeme i
na osnovu odluke suda, ako postoji neki od prethodno razjanjena dva razloga. Pro-
cedura se razlikuje u zavisnosti od toga koji razlog je u pitanju, procesuiranje krivinih
djela ili zatita nacionalne bezbjednosti.

Kada je rije o zatiti nacionalne bezbjednosti, akteri predlau sudu primjenu mjera.
Ne moe, meutim, bilo ko od zaposlenih u VBA, BIA ili policiji da se obrati bilo kojem
sudu. Zakonski je ureeno ko je ovlaeni predlaga i koji sud je nadlean za svakog
od ovih aktera. Tako, u ime BIA prijedlog za primjenu specijalnih mjera upuuje direk-
tor Agencije a odobrenje donosi predsjednik ili od njega ovlaeni sudija Posebnog
odeljenja (za organizovani kriminal) Vieg suda u Beogradu. Na osnovu prijedloga
direktora VBA odluku o primjeni specijalnih mjera presretanja komunikacija donose
ovlaene sudije Vrhovnog kasacionog suda, a kada je rije o pristupu zadranim po-
dacima odluuje ovlaeni sudija nadlenog vieg suda. Primjenu posebnih mjera od
strane policije predlae direktor policije, a odobrava je predsjednik ili od njega ovlae-
ni sudija Vrhovnog kasacionog suda.

10
V. lan 14 Zakona o BIA.
11
lan 23 Zakona o VBA i VOA.
12
V. l. 161 ZKP, l. 11 ZVBA i VOA, l. 14 ZBIA, l. 83 ZP.
 9

Ukoliko je rije o prikupljanju dokaza u krivinom postupku, obrazloeni prijedlog daje

javni tuilac, a naredbu o sprovoenju mjere donosi sudija za prethodni postupak.13

PRAVNI OKVIR PREDLAGA NADLENI SUDIJA

Predsjednik ili ovlaeni sudija Vieg suda u

Zakon o BIA Direktor BIA
Beogradu

Ovlaeni sudija Vrhovnog kasacionog suda

(za presretanje komunikacija);
Zakon o VBA
Direktor VBA
i VOA
ovlaeni sudija nadlenog vieg suda (za
pristup zadranim podacima)

Zakon o Predsjednik ili ovlaeni sudija Vrhovnog

Direktor policije
policiji kasacionog suda

Zakonik o
krivinom Javni tuilac Sudija za prethodni postupak
postupku

Samo u sluaju hitnosti ili naknadnog proirenja specijalnih mjera, akteri prvo poinju
sa njihovom primjenom pa tek naknadno dobijaju odobrenje nadlenog suda. Ukoliko
ga ne dobiju, duni su da sav prikupljeni materijal unite kao da mjeru nisu ni primjen-
jivali, odnosno proirivali.14

13
V. lan 13a ZVBA i VOA, lan 15 ZBIA, lan 83 ZP, lan 167 ZKP.

14
V. lan 169(3) ZKP, lan 15b ZBIA, lan 15 ZVBA i VOA.
10

TA JE NEJASNO?

Nekoliko nejasnoa u vezi sa zakonitim presretanjem komunikacija i pristupom

zadranim elektronskim podacima proistie iz nepostojanja podzakonskog akta
koji bi detaljno opisao procedure i definisao tehnike uslove za sprovoenje
ovih radnji. Prijedlog takvog akta sastavljen je 2013. godine, ali jo uvijek nije
usvojen.15

Glavni problem je nain na koji se utvruje ovlaeno lice kod operatera koje je
zadueno da postupa po zahtevu policije, BIA i VBA za presretanjem ili pristupu
zadranim podacima. Operator nema zakonsku obavezu da odredi takva lica i da
ona dobiju bezbjednosni sertifikat.16 Ona bi, meutim, morala bi imati posebnu
obuku i dozvolu, s obzirom da dolaze u dodir sa tajnim podacima.

Konkretan zahtjev operatoru moe da podnese samo ovlaeno lice nadlenog

organa, i to ako predoi adekvatan pravni osnov, odnosno sudsku odluku.17
To znai da je prilikom prijema zahtjeva operator duan da ocijeni da li su svi
preduslovi za pristup prisutni. Ako je u pitanju neovlaeno lice ili nenadleni
organ, te ako nema sudskog odobrenja, pristup se ne smije omoguiti.18 Stoga
je veoma vano da lica koja primaju zahtjeve na strani operatora imaju
odgovarajuu obuku.

Drugi problem je u tome to zainteresovanoj javnosti nije jasno predoeno

da li VBA, BIA ili policija mogu direktno presretati komunikacije i pristupiti
zadranim podacima, dakle bez prethodnog podnoenja zahtjeva, ak i bez
znanja operatora. Ovo je vano jer su operatori duni samo da biljee primljene
zahtjeve za presretanje, odnosno za pristup podacima, zbog ega takvi direktni
pristupi ostaju van evidencije. Ipak, ini se da formulacija iz ZEK-a ostavlja
mogunost ostvarivanja direktnog pristupa. Nadleni organ, naime, obraa se
operatoru zahtjevom kada ne moe da primijeni mjeru bez pristupa prostorijama,

15
Rije je o Pravilniku o zahtevima za ureaje i programsku podrku za zakonito
presretanje komunikacija i zadravanje podataka o elektronskim komunikacijama. Kao
podzakonski akt morao je da eka neophodne izmjene neustavnih odredbi ZEK-a do kojih je
dolo u junu 2014.
16
Neusvojeni Pravilnik takvu obavezu predvia u lanu 20. Pogledati l. 42 Zakona o
tajnosti podataka, (Sl. glasnik RS, br. 104/2009).
17
Zanimljivo je da, iako je sudsko odobrenje jedan od glavnih uslova za primjenu obje
mjere, u nastavku Zakona o elektronskim komunikacijama sudska odluka kao pravni osnov
pominje se samo za pristup zadranim podacima, dok se za presretanje navodi samo akt
uopte. Nije jasno zato oba puta nije upotrijebljena ista formulacija (V. l.126-128 ZEK).
18
lan 130(2)(3) ZEK.
 11

mrei, pripadajuim sredstvima ili opremi operatora (dakle ne uvijek, ve samo u

naroitim okolnostima).19

Poverenik za zatitu podataka o linosti je u julu 2012. otkrio ne samo da se

javljaju pristupi zadranim podacima bez upuivanja zahtjeva operatoru, nego
i da je njihov broj daleko vei od broja podnesenih zahtjeva. Meutim, samo
je jedan od nadziranih operatora mobilne telefonije imao podatke o takvim
pristupima.20 Neophodno je da svi operatori razviju softvere koji bi, na slian
nain, uvali neizbrisiv trag o svakom pristupu zadranim podacima, odnosno
presretanju komunikacija.21

KOLIKO DUGO?

Primjena ovih mjera ima rok trajanja, i to najdue 12 mjeseci, to je ekvivalentno sa

obavezom operatora da zadrane podatke uvaju 12 mjeseci od dana obavljene ko-
munikacije. Nijedan zakon, meutim, ne daje ovo maksimalno trajanje na prvi mah.
Rok je uvijek krai, sa mogunostima produenja u posebnim okolnostima. Tako ZKP
nudi formulu 3+3+2x3 (prvobitna tri mjeseca mogu se produiti za jo tri zbog neo-
phodnosti daljeg prikupljanja podataka; a ako je rije o krivinim djela organizovanog
kriminala ili ratnog zloina izuzetno se mogu produiti jo dva puta po tri mjeseca). Za
VBA i policiju odreen je rok 6+6 mjeseci, a za BIA 3+3x3 mjeseca (prvobitno trajanje
od tri mjeseca moe se jo najvie tri puta produiti za po tri mjeseca).22 Inae, vai
pravilo da se mjere primjenjuju dok za to postoje razlozi, to znai da se mogu obus-
taviti i prije isteka roka, ali i da se ne smiju produavati izvan roka, ak i kad ti razlozi
nisu prestali.

KO NADZIRE?

Rad policije, VBA i BIA pod lupom je unutranjih i spoljnih nadziraa. Unutranji na-
dzirai su: Sektor unutranje kontrole policije, Unutranja kontrola VBA i Unutranja i
budetska kontrola BIA.23 Izriito ovlaenje da nadzire zakonitost primjene posebnih
mjera od strane VBA ima i Generalni inspektor.24

19
lanovi 127(3) i 128(8) ZEK-a.
20
Godinji izvetaj Poverenika za informacije od javnog znaaja i zatitu podataka o
linosti za 2012. godinu, Beograd, mart 2013., str. 60. Dostupno na: http://www.poverenik.rs/
images/stories/dokumentacija-nova/izvestajiPoverenika/2012/izvestaj2012final.pdf (pristup 4.
novembra 2014.)
21
Ova obaveza predviena je lanom 17 neusvojenog Pravilnika.
22
V. lan 167 ZKP, lan 17 ZVBA i VOA, lan 83 ZP, lan 15a ZBIA.
23
V. lan 171 Zakona o policiji, te lan 57 Zakona o VBA i VOA. Unutranja kontrola
BIA, meutim, nije zakonska kategorija (v. http://www.bia.gov.rs/rsl/o-agenciji/organizaciona-
struktura.html).
24
lan 54(2) Zakona o VBA i VOA.
12

U spoljne nadzirae spadaju sudovi, Narodna skuptina i nezavisna regulatorna tijela.

Nadleni sudovi vre kontrolu prvenstveno kroz neophodno prethodno ili naknadno
odobravanje primjene mjera.25 Samo ako se one primjenjuju zbog potreba voenja
krivinog postupka, nadleni sudija (sudija za prethodni postupak) prima prikupljeni
materijal sa izvjetajem.26 Narodna skuptina vri nadzor preko dva nadlena odbo-
ra. Meutim, za razliku od Odbora za kontrolu slubi bezbednosti koji je eksplicitno
ovlaen da nadzire zakonitost primjene posebnih mjera od strane VBA i BIA, Odbor
za odbranu i unutranje poslove ima samo uoptene nadlenosti za nadzor nad radom
MUP-a.27

S obzirom da zadrani elektronski podaci spadaju u podatke o linosti, koji uivaju

posebnu ustavnu i zakonsku zatitu, Poverenik za informacije od javnog znaaja i zati-
tu podataka o linosti nadzire rukovanje njima. tavie, takav nadzor sproveden je ve
dva puta, nad operatorima mobilne telefonije u 2012., a nad internet provajderima u
2014. godini.28 Zatitnik graana vri nadzor nad primjenom posebnih mjera u okviru
svoje nadlenosti staranja o zatiti ljudskih prava.

Da bi nadzor bio mogu, svako presretanje komunikacija i pristup zadranim podaci-

ma mora da se evidentira. Nadleni organi (policija, VBA, BIA) i operatori vode zasebne
tajne evidencije o presretnutim komunikacijama i o pristupu/dostavljanju zadranih
podataka. Evidencije primjenjivaa mjera sadre odreenje pravnog osnova, te datum
i vrijeme korienja mjere, a evidencije operatora sadre jo i identifikaciju ovlaenog
lica koje podnosi zahtjev za presretanje, odnosno pristup podacima.29

Takoe, nadleni organi i operatori vode dodatno evidencije o zahtjevima za pristup

zadranim podacima na godinjem nivou i dostavljaju je Povereniku za pristup infor-
macijama od javnog znaaja i zatitu podataka o linosti. Ove evidencije su sasvim
uoptene, ne sadre nikakve detalje, i tiu se samo zahtjeva za pristup podacima, ne i
presretanja komunikacija. Zato na njima, za razliku od prethodno navedenih, ne stoji
oznaka tajnosti. One sadre informacije o ukupnom broju podnijetih i ispunjenih zaht-
jeva, kao i o vremenu izmeu dana zadravanja podataka do dana kad su zatraeni.30

25
U sluaju hitnosti ili naknadnog proirenja mjere, sud odobrenje daje nakon poetka
primjene mjere, odnosno njenog proirenja.
26
lan 170 Zakonika o krivinom postupku. Dostavljanje prikupljenih podataka
nadlenom sudiji predvia i Zakon o policiji (lan 83). U matinim zakonima o VBA i BIA
ova obaveza se ne spominje.
27
lan 66 Poslovnika Narodne skuptine Republike Srbije, lan 52 ZVBA i VOA, lan 17
ZBIA. Pogledati i lanove 9 i 170 ZP.
28
http://www.poverenik.rs/images/stories/dokumentacija-nova/
izvestajiPoverenika/2012/izvestaj2012final.pdf; http://www.poverenik.rs/sr/saopstenja-i-
aktuelnosti/1764-zabrinjavajuci-rezultati-nadzora-nad-operatorima-interneta.html (pristup
4.11.2014.)
29
lanovi 127 i 128 ZEK.
30
lan 130a ZEK.
 13

TA POSLIJE?

Lica prema kojima su primjenjivane ove posebne mjere generalno ne mogu o tome
naknadno saznati. Oigledan izuzetak su lica protiv kojih se u krivinom postupku
upotrijebe rezultati tajnog nadzora komunikacija kao dokazi. Takoe, nadleni sudija
moe (a ne mora) obavijestiti lice da je bilo objekt posebne mjere, ako javni tuilac u
roku od est mjeseci ne iskoristi materijal prikupljen tim putem, a procijeni da takvo
obavjetenje nee ugroziti mogunost voenja krivinog postupka.31

Svi podaci o predlaganju, odluivanju i primjeni specijalnih mjera presretanja komu-

nikacija i pristupa zadranim elektronskim podacima imaju oznaku tajnosti, to znai
da im moe pristupiti samo uzak krug subjekata koje na to ovlauje Zakon o tajnosti
podataka.32 Treba imati u vidu, meutim, da specijalnu mjeru ini pristup zadranim
elektronskim podacima, a ne smo zadravanje podataka, koje predstavlja stalnu obav-
ezu svakog operatora i preduslov za mogunost pristupa. Svako ko koristi neku uslugu
elektronske komunikacije, moe da rauna s tim da se podaci o njoj zadravaju, ali ne
moe da sazna da li je neko traio ili ostvario pristup njima.

Nezakonito prikupljeni i neupotrijebljeni podaci se unitavaju. Unitava se sav materijal

prikupljen primjenom ovih mjera na nain koji nije zakonom propisan, odnosno nije
u kratkom roku naknadno odobren od strane nadlenog suda, bilo da se radi o kriv-
inom postupku ili o zatiti nacionalne bezbjednosti.33 Takoe, unitava se i zakonito
prikupljen materijal koji se ne iskoristi za svrhu radi koje je prikupljen.

Kada je rije o procesuiranju krivinih djela, unitava se materijal koji se za est mjese-
ci ne iskoristi za pokretanje krivinog postupka, ili za koji javni tuilac izjavi da nee
iskoristiti. Ista je sudbina podataka do kojih je policija dola zakonitom primjenom
specijalnih mjera radi hvatanja i privoenja lica a koja ne mogu biti dokazi u krivinom
postupku.34

Kako VBA i BIA uvaju i unitavaju podatke zakonito prikupljene posebnim mjerama
u cilju zatite nacionalne bezbjednosti ureeno je podzakonskim aktima i internim
pravilima.35 Tako je Uputstvom o pravilima rada BIA, koje donosi direktor Agencije,
predvieno unitavanje podataka u nekoliko sluajeva: 1) ako nije potvrena djelatnost
prema kojoj je Agencija nadlena da postupa; 2) radi rastereivanja dokumentacionih
fondova, sukcesivno se unitavaju nepotrebni podaci; 3) prilikom brisanja pojedinih lica

31
lan 163 ZKP.
32
Pogledati u l. 37-42 Zakona o tajnosti podataka (Sl. glasnik RS, br. 104/2009).
33
lan 84, 163i 169 ZKP, lan 15b ZBIA, lan 15 ZVBAiVOA.
34
lan 163 ZKP, lan 83 ZP.
35
V. lan 32 Zakona o VBA i VOA.
14

iz evidencija, na nain predvien internim Pravilnikom o izvetavanju, dokumentaciji i

evidencijama u BIA.36

Takoe, operator je duan da uniti sve elektronske podatke koje je zadrao, a kojima
nije pristupano u roku od 12 mjeseci.37

POGLED IZ EU?

lanice Evropske unije bile su obavezane direktivom iz 2006. godine (2006/24/

EC) da nametnu provajderima elektronskih komunikacija zakonsku obavezu
zadravanja podataka o komunikaciji u trajanju najmanje est mjeseci, a najvie
dvije godine. Nakon ozbiljnih kampanja nevladinog sektora i negativnih sudskih
presuda na nacionalnom nivou (npr. Njemaka, eka, Rumunija), direktiva je
najzad u aprilu 2014. godine proglaena nevaeom od strane Evropskog suda
pravde (C-293/12 and C-594/12). Sud je utvrdio da direktiva propisuje zadiranje
u pravo na privatnost i na zatitu linih podataka, zajemene Poveljom osnovnih
prava EU, nesrazmjerno razlozima koje navodi (spreavanje, otkrivanje, istraga i
procesuiranje teih krivinih djela). Direktiva, naime, ne regulie precizno razloge
za pristup zadranim podacima, niti predvia prethodnu sudsku kontrolu. Period
uvanja 6-24 mjeseci je preopirno zadat, a nigdje se ne zahtjeva da se podaci
uvaju samo unutar EU. Sud je stoga zakljuio da su rizici ka zloupotrebama
visoki.

To to direktiva EU odnedavno ne vai, ne znai da se automatski ukidaju

nacionalni zakoni doneseni na osnovu nje. Posljedica presude ESP-a je samo da
drave lanice vie nemaju obavezu da ovu direktivu sprovode. One sopstvene
zakone mogu ukinuti, izmijeniti ili staviti pred domau provjeru ustavnosti.

36
Bezbednosno-informativna agencija. Odgovor na upitnik BCBP-a. Beograd, 30. 5.
2012.
37
lan 130(4) ZEK.
UKRATKO

TA?
Zakonito presretanje komunikacija (uvid u
sadraj komunikacije) i pristup zadranim
elektronskim podacima (bitni podaci o
komunikaciji, bez uvida u sadraj)

KO?
Vojnobezbednosna agencija (VBA),
Bezbednosno-informativna agencija (BIA) i
policija

ZATO?
Za potrebe voenja krivinog postupka i
zatitu bezbjednosti Republike Srbije

KAKO?
Na osnovu odluke nadlenog suda i samo
na odreeno vrijeme

KOLIKO DUGO?
Dok postoje razlozi za primjenu, najdue 12
mjeseci

KO NADZIRE?
Organi unutranje kontrole, te nadleni
sudovi, Narodna skuptina preko Odbora
za odbranu i unutranje poslove i Odbora
za kontrolu slubi bezbednosti, i nezavisna
regulatorna tijela Poverenik i Zatitnik
graana..

TA POSLIJE?
Lica prema kojima su mjere primijenjene
generalno ne mogu o tome saznati
naknadno. Nezakonito prikupljeni i
neupotrijebljeni podaci se unitavaju
16

RELEVANTNI PRAVNI OKVIR

Ustav Republike Srbije (Sl. glasnik RS, br. 98/2006)

Zakon o elektronskim komunikacijama (Sl. glasnik RS, br. 44/2010, 60/2013 - odluka
US i 62/2014) ZEK

Zakonik o krivinom postupku (Sl. glasnik RS, br. 72/2011, 101/2011, 121/2012,
32/2013, 45/2013 i 55/2014) ZKP

Zakon o Bezbednosno-informativnoj agenciji (Slubeni glasnik RS, br. 42/2002,

111/2009, 65/2014 - US, 66/2014.) Zakon o BIA

Zakon o Vojnobezbednosnoj agenciji i Vojnoobavetajnoj agenciji ((Sl. glasnik RS, br.

88/2009, 55/2012 odluka US i 17/2013) Zakon o VBA i VOA

Zakon o policiji (Sl. glasnik RS, br. 101/2005, 63/2009 - odluka US i 92/2011)- ZP
 17

O AUTORKI

Jelena Peji je staistkinja XVI generacije staista i staistkinja u BCBP. Diplomirala je

meunarodne odnose na Fakultetu politikih nauka u Beogradu 2014. Trenutno je stu-
dentkinja master studija Humanitarno pravo i pravo ljudskih prava na istom fakultetu.
www.bezbednost.org