SVEUILITE U ZAGREBU

RUDARSKO-GEOLOKO-NAFTNI FAKULTET
Diplomski studij naftnog rudarstva

Energetsko iskoritavanje umske biomase u Hrvatskoj

Diplomski rad

Petar Krhen
N - 2760

Zagreb, 2012.
Sveuilite u Zagrebu Diplomski rad
Rudarsko-geoloko-naftni fakultet

Energetsko iskoritavanje umske biomase u Hrvatskoj

Petar Krhen

Diplomski rad je izraen: Sveuilite u Zagrebu

Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
Zavod za naftno inenjerstvo
Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb

Saetak

Biomasa je obnovljivi izvor energije i jedan je od najstarijih izvora energije. Biomasa

nastaje procesom fotosinteze uz pomo Suneve svjetlosti iz organske tvari, te moe biti
razliitog podrijetla i pojavnog oblika. Izgaranjem biomase dolazi do emisija razliitih
plinova i estica koje se razliitim sustavima proiavanja uklanjaju i smanjuju na
dozvoljene vrijednosti. Najei oblici umske biomase poput cjepanica, sjeke, briketa i
peleta nastaju razliitim postupcima sjeckanja i mljevenja te se kao takvi sue i prevoze do
mjesta primjene. umska biomasa primjenjuje se u kuanstvima i manjim kotlovima i
peima, a takoer i u velikim energetskim postrojenjima za proizvodnju elektrine i
toplinske energije. Hrvatska ima veliki potencijal biomase kao i proizvodne kapacitete.

Kljune rijei: obnovljivi izvori energije, umska biomasa.

Zavrni rad sadri: 58 stranica, 7 tablica, 5 slika i 3 priloga.

Jezik izvornika: Hrvatski

Zavrni rad pohranjen: Knjinica Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta

Pierottijeva 6, Zagreb

Mentor: 1. dr. sc. Damir Rajkovi

Ocjenjivai: : 1. dr. sc. Damir Rajkovi
2. dr. sc. Igor Dekani
3. dr. sc. Daria Karasalihovi Sedlar

Datum obrane: 20.09.2012., Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Sveuilite u Zagrebu

University of Zagreb Graduate Engineer of Petroleum Thesis
Faculty of Mining, Geology
and Petroleum Engineering

Energetic Exploitation of Biomass in Croatia

Petar Krhen

Thesis completed in: University of Zagreb

Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering
Institute of Petroleum Engineering
Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb

Abstract

Biomass is a renewable energy source and one of the oldest energy sources. Biomass is
produced through photosynthesis from organic matter by using sunlight, and may be of
different origin and manifestations. The combustion of biomass leads to emissions of
different gases and particles that are removed by various treatment systems and reduce to
allowable values. The most common forms of biomass, such as logs, chips, briquettes and
pellets are generated by different procedures, as chopping and grinding, and as such they
are dried and transported to the place of application. Forest biomass is used in homes and
small boilers and furnaces, and also in large power plants to produce electricity and heat.
Croatia has great potential and production capabilities of biomass.

Keywords: renewable energy sources, biomass.

Thesis contains: 58 pages, 7 tables, 5 figures and 3 enclosures.

Original in: Croatian

Thesis deposited in: Library of Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering
Pierottijeva 6, Zagreb

Supervisor: 1. PhD Damir Rajkovi

Reviewers: 1. PhD Damir Rajkovi
2. PhD Igor Dekani
3. PhD Daria Karasalihovi Sedlar

Date of defense: September 20, 2012., Faculty of Mining, Geology and Petroleum
Engineering, University of Zagreb
SADRAJ

1. Uvod 1
2. to je biomasa? 3
2.1. Proces nastajanja biomase 4
2.2. Podjela i oblici biomase 5
2.3. Prednosti i nedostaci biomase i utjecaj na okoli 10
3. Tehnike smanjenja emisije tetnih plinova biomase 13
4. Mogunosti primjene biomase za energetske potrebe 16
4.1. Proizvodnja umske biomase 17
4.2. Suenje biomase 19
5. Transport i skladitenje umske biomase 21
5.1. Transport umske biomase 21
5.2. Skladitenje umske biomase 21
6. Energetsko iskoritavanje umske biomase 26
6.1. Sustavi za grijanje i pripremu potrone tople vode
na umsku biomasu u kuanstvima, stambenim, javnim i
poslovnim zgradama 28
6.2. Velika energetska postrojenja 34
6.2.1. Kogeneracijska postrojenja na umsku biomasu 40
6.2.2. Postrojenja sa suizgaranjem biomase 42
6.3. Razlozi zamjene fosilnih goriva biomasom 45
7. Energija u Hrvatskoj 47
8. Poticanje primjene umske biomase u Hrvatskoj 50
9. Zakljuak 52
10. Literatura 53
Popis tablica
Tablica 1: Udjeli vlage, ogrjevne vrijednosti, gustoa i energetska gustoa
najeih oblika umske biomase (Labudovi i sur., 2012.) 9
Tablica 2: Struktura investicijskih trokova kogeneracijskih postrojenja
2008. g. u (Lonar i sur., 2009.) 36
Tablica 3: Rezultati simulacije postrojenja bez i sa rashladnim
kondenzatorom (Lonar i sur., 2009.) 39
Tablica 4: Indikatori profitabilnosti (Lonar i sur., 2009.) 40
Tablica 5: Proizvodnja primarne energije u Hrvatskoj
(Energija u Hrvatskoj, 2010.) 48
Tablica 6: Proizvodnja krutih biogoriva u Hrvatskoj 2010. godine
(Energija u Hrvatskoj, 2010.) 49
Tablica 7: Visina tarifne stavke za isporuenu elektrinu energiju
iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije
(Energija u Hrvatskoj, 2010.) 51

Popis slika
Slika 1: Cjepanice 7
Slika 2: Sjeka 8
Slika 3: Briketi 8
Slika 4: Peleti 9
Slika 5: Prikaz gubitaka u odvojenoj proizvodnji i kogeneracijskim
postrojenjima 34

Popis grafikih prikaza

Grafiki prikaz 1: Godinji etat uma Republike Hrvatske (Hrvatske ume) 5
Grafiki prikaz 2: imbenici utjecaja na kvalitetu umske biomase
kao goriva (Labudovi i sur., 2012.) 16
Grafiki prikaz 3: Udjeli u proizvodnji primarne energije 45
1.Uvod

Obnovljivi izvori energije su oni koje priroda stalno obnavlja te su stvoreni iz

prirodnih izvora poput suneve svjetlosti, vjetra, valova, biomase, geotermalne topline
zemlje i sl. Veina obnovljivih izvora energije potjee direktno ili indirektno kao
posljedica djelovanja Sunca. Energiju Sunca moemo koristiti izravno za grijanje pomou
solarnih toplinskih kolektora ili pomou fotonaponskih solarnih elija za proizvodnju
elektrine energije. Djelovanje Sunca utjee na zemljinu atmosferu te stvara vjetrove,
valove i omoguuje fotosintezu koja je potrebna za rast biomase tj. za rast svih biljaka, te
indirektno daje snagu vjetroturbinama, hidroelektranama i biomasi. Mjesec i Sunce u
kombinaciji sa Zemljinom rotacijom uzrokuju gibanje mora koje se javlja u obliku plime i
oseke ija se energija takoer moe koristi za proizvodnju elektrine energije. Geotermalna
energija nastaje u Zemljinoj kori kao posljedica radioaktivnog raspadanja minerala i
suneve energije koja se upija na povrini, te se takoer moe koristiti za grijanje i
proizvodnju toplinske energije.
Tijekom 2011. godine u Europi je instalirano 44.939 MW novih elektrana od ega
obnovljivi izvori energije zauzimaju 71,3 % (32.043 MW) novoinstaliranih elektrana.
2011. bila je rekordna godina u ukupno instaliranim elektranama s porastom od 3,9 % na
prijanju godinu, dok je porast obnovljivih izvora energije u odnosu na 2010. godinu
porastao za 37,3 %. Od obnovljivih izvora najvei udio imaju vjetroelektrane od kojih je
instalirano 9.616 MW u vrijednosti 12,6 milijardi . U pojedinanom pregledu ukupne
instalirane snage u 2011. godini solarnih fotonaponskih elija instalirano je 21.000 MW,
plina 9.718,2 MW, a vjetra 9.616 MW, termoelektrana na ugljen 2,2 GW, na naftu 700
MW, hidroelektrana 607 MW, a solarnih elektrana 472 MW. Najvie ugaenih elektrana je
nuklearnih i to 6,3 GW, termoelektrana na naftu vie od 1 GW, na plin 934 MW, a na
ugljen 840 MW te 216 MW vjetroelektrana (izvor: EWEA, The european wind energy
asociation, Wind in power, 2011 european statistic).
Svrha ovoga rada je prikazati potencijale i mogunosti koritenja biomase u svrhu
ouvanja okolia i zamjene fosilnih goriva, te objasniti njezino nastajanje i oblike u kojima
se koristi. Ovim radom eljelo se pokazati koliko se biomase koristi u Hrvatskoj, te na koji
nain je mogue njeno koritenje.
Drugo poglavlje je uvod u biomasu u kojem su opisani poeci njezinog koritenja i
znaaj koji je trajao do poetka ere fosilnih goriva, te njen sve vei utjecaj i primjena u
novije doba. Objanjeno je i njeno nastajanje fotosintezom pomou suneve energije te

1
koliine biomase u obliku uma u Hrvatskoj. Prikazana je podjela biomase i njeni najei
oblici, a svaki od oblika ukratko je opisan i definiran. Zavrni dio drugog poglavlja odnosi
se na prednosti, nedostatke i utjecaj biomase na okoli u kojemu su detaljno opisane
emisije plinova nastale izgaranjem.
U treem poglavlju opisana je tehnologija koja se koristi za uklanjanje tetnih
emisija i estica iz dimnih plinova. Ova tehnologija je vrlo vana jer omoguuje koritenje
biomase bez tetnog utjecaja na okoli.
U etvrtom poglavlju rada opisani su najei izvori umske biomase koja se
pretvara u energetski iskoristive oblike. Opisane su i tri bitne faze rasta, te naini na koje se
proizvodi umska biomasa. U ovom poglavlju opisani su naini i vrste suenja umske
biomase.
Peto poglavlje ovoga rada odnosi se na transport i skladitenje umske biomase.
Opisano je na koje se sve naine umska biomasa moe transportirati i na koje udaljenosti.
Takoer je opisano skladitenje svakog oblika umske biomase posebno kod velikih
postrojenja i za koritenje u kuanstvima.
esto poglavlje odnosi se na energetsko iskoritavanje umske biomase te su
opisane faze i proces izgaranja u loitu. U ovom poglavlju opisani su najei sustavi na
biomasu za kuanstva i velika energetska postrojenja, te su za svaki od njih dati savjeti,
opisi i karakteristike.
Sedmo poglavlje bavi se energijom u Hrvatskoj. Prikazana je potronja i
proizvodnja svih oblika energije koji se dobivaju putem biomase. Takoer je prikazana
proizvodnja svih oblika umske biomase, proizvodni kapaciteti i emisije plinova.
Osmo poglavlje govori o poticanju primjene umske biomase u Hrvatskoj.

2
2. to je biomasa?

Kao prvi i najstariji izvor energije koji su ljudi upotrebljavali u prolosti bila je
drvna biomasa koju nisu poznavali pod tim imenom nego u obliku raznih drvnih ostataka
koje su skupljali i koristili za grijanje, kuhanje i ostale potrebe. Biomasa, kao to sama rije
kae, neto prirodno i bioloko. Sve do poetka intenzivne primjene fosilnih goriva, ija je
upotreba uvelike utjecala na razvoj civilizacije, biomasa je bila primarni i gotovo jedini
izvor energije. Nakon intenzivne primjene fosilnih goriva i njihovog negativnog utjecaja na
okoli, biomasa ponovno postaje znaajan energent i zanimanje za nju ponovno poinje
rasti. Biomasa se u dananje vrijeme sve vie spominje kao zamjena za fosilna goriva, gdje
god je to mogue, zbog malog tetnog utjecaja na okoli i pozitivnih strana, to je opisano
u poglavlju 2.3. ovoga rada.
Prema lanku 3. Zakona o energiji (NN 68/2011, 177/2004, 152/2008 i 127/2010)
biomasa je odreena kao biorazgradivi dio proizvoda, ostataka i otpadaka od poljoprivrede
(ukljuivo s biljnim i ivotinjskim tvarima), umarstva i drvne industrije, kao i
biorazgradivi dijelovi komunalnog i industrijskog otpada ije je energetsko koritenje
doputeno. Kao gorivo biomasa danas spada u obnovljive izvore energije koji imaju iroku
primjenu i pridonose zatiti naega okolia.
Primarna energije u Hrvatskoj u prolosti veim dijelom proizvodila se iz
ogrjevnog drva i ostataka iz drvne industrije, sve do poetka koritenja fosilnih goriva
koja preuzimaju ulogu primarnog energenta u toplinskim sustavima i pripremi potrone
tople vode. Zbog porasta cijena fosilnih goriva u kuanstvima, kao toplinski sustavi
ponovno se poinju sve vie koristiti pomalo zaboravljeni kamini, pei na drva i kaljeve
pei. Meutim, zbog nedostataka potpora u Hrvatskoj za male izvore topline iz obnovljivih
izvora u sustavima grijanja i pripremu potrone tople vode za kuanstva, stambene, javne i
poslovne zgrade, prednost se jo uvijek daje fosilnim gorivima bez obzira na cijenu.
Hrvatska ima velike potencijale za iskoritavanje biomase te zbog toga raste i interes za
velikim energetskim postrojenjima na biomasu. Takvi projekti su tehniki zahtjevni i
relativno skupi, a ishoenje potrebnih dozvola, administrativni postupci i stjecanje statusa
povlatenog proizvoaa elektrine energije sloeno pa je ostvaren relativno mali broj
takvih projekata. Kao to je ve reeno, Hrvatska ima veliki potencijal za iskoritavanje
biomase, no vrlo mali dio te biomase pretvara se u korisni oblik. Veinu biomase koju
proizvodimo plasira se na strana trita, a vrlo mali dio na domae trite.

3
2.1. Proces nastajanja biomase

Fotosinteza je prirodni proces koji se, pod utjecajem Suneve svjetlosti, odvija u
biljkama te od ugljinog dioksida iz atmosfere i vode nastaju organski spojevi uz
oslobaanje kisika. Energija biomase zapravo je energija Sunevog zraenja pretvorena u
kemijsku energiju koja je sadrana u biljkama. Fotosinteza je sloen proces i ini ju vie
reakcija od kojih se jedan dio odvija uz prisutnost svjetlosti, a drugi se moe odvijati u
tami. Fotosinteza se odvija uz prisustvo vidljivog dijela suneve svijetlosti, koji iznosi oko
43% upadnog Sunevog zraenja, te klorofila koji se nalazi u liu biljaka ija je zadaa da
apsorbira Sunevu energiju i kao fotokatalizator pretvori CO2 i vodu u organske spojeve. U
biljkama se odvija i suprotan proces fotorespiracije koji se jo moe nazvati disanjem
biljaka. Fotorespiracija je proces koji se odvija u biljkama kada nema Suneve svjetlosti
radi odravanja fiziolokih procesa. Prema podacima iz literature ( Labudovi, B. 2012.,
Osnove primjene biomase), godinje se na Zemlji procesom fotosinteze proizvede oko
21011 t organske tvari, odnosno energetski ekvivalent 31021 J, to je nekoliko puta vie
od dananjih potreba za energijom cijeloga svijeta, ali samo se mali dio te organske tvari
moe pretvoriti u energiju.
Prema podacima Hrvatskih uma ukupna povrina uma i umskih zemljita u
Republici Hrvatskoj iznosi 2 688 687 ha to je 47% kopnene povrine drave. Od toga je
2 106 917 ha u vlasnitvu RH, dok je 581 770 ha u vlasnitvu privatnih umoposjednika.
Godinji prirast drvne zalihe u RH iznosi 10,5 milijuna m3, od ega je 8 milijuna m3 u
umama kojima gospodare Hrvatske ume, a 2,1 milijun m3 u umoposjednikim umama.
Godinje se u umama kojima gospodare Hrvatske ume iskoristi manje od prirasta, ime
se osigurava budunost odrivog gospodarenja. Etat je sjeiva drvna masa koja oznaava
koliinu drvne mase koju je doputeno iskoritavati u gospodarske svrhe. Svake godine
donose se godinji planovi (godinji etat), a istovremeno se vodi briga o prirastu, koji je
posljednjih godina u pravilu vei od etata. Godinji etat u umama kojim gospodare
Hrvatske ume iznosi u prosjeku 5,8 milijuna m3
(Izvor: portal.hrsume.hr/index.php/hr/ume/opcenito/sumeuhrv).

4
 Godinji etat

Ostale vrste Bukva

27% 36%

Lunjak
13%
Jela
Kitnjak Obini grab 6%
9% 9%

1: Godinji etat uma Republike Hrvatske

Grafiki prikaz 1:
(portal.hrsume.hr/index.php/hr/ume/opcenito/sumeuhrv
portal.hrsume.hr/index.php/hr/ume/opcenito/sumeuhrv
portal.hrsume.hr/index.php/hr/ume/opcenito/sumeuhrv)

2.2. Podjela i oblici biomase

Biomasa se prema Labudoviu i sur. (Osnove

(Osnove primjene biomase, 2012.) moe
podijeliti na dva osnovna naina:
1. Prema porijeklu:
a) umska ili drvna biomasa
ostaci ili otpaci iz umarstva i drvopreraivake industrije
proizvodi ciljanog uzgoja (brzorastue drvee, tzv. energetski nasadi)
b) nedrvna biomasa
proizvodi ciljanog uzgoja (brzorastue alge i trave)
tr
ostaci i otpaci iz poljoprivrede
c) biomasa ivotinjskog porijekla:
ivotinjski otpaci i ostaci
2. Prema konanom pojavnom obliku:
kruta biomasa
tekua biogoriva
bioplin.

5
 Biomasa se najee izravno koristi, bez prethodne pretvorbe u druge oblike, i slui
kao gorivo u loitima raznih veliina i izvedbi kao to su kamini, pei i kotlovi. Takoer
se izravno koristi u velikim energetskim postrojenjima za proizvodnju elektrine energije,
toplinske energije i u kogeneracijskim postrojenjima.
umska ili drvna biomasa je ona koja potjee iz umarstva i drvopreraivake
industrije, bez obzira na to radi li se otpacima ili ostacima iz uma. Pod umsku biomasu
spadaju: drvo, grane, kora, lie, korijen drvea, drvenasti grmovi i energetski nasadi.
Energetski nasadi su nasadi brzorastueg drvea koji su zasaeni u svrhu iskoritavanja za
energetske potrebe te su posve obnovljivi i uglavnom neutralni s obzirom na zahtjeve za
ravnoteom staklenikih plinova. umska biomasa je ujedno i jedan od najveih
obnovljivih izvora energije. Suvremena loita za umsku biomasu, bez obzira radi li se o
sustavima grijanja i pripremu potrone tople vode ili o velikim energetskim postrojenjima,
prilagoena su primjeni tono odreenog uporabnog oblika.
U dananje vrijeme umska biomasa se pojavljuje u etiri osnovna uporabna oblika:
kao cjepanice
kao sjeka
kao briketi
kao peleti.

Cjepanice su komadi drvne biomase koji nastaju rezanjem i cijepanjem drvne mase
bez daljnje obrade osim suenja. Duljina cjepanice iznosi do 1 m te se rezanjem i
cijepanjem drvne sirovine smanjuju na duljine od 25, 33 ili 50 cm, ovisno o dimenzijama
loita u kojima e se koristiti. Rezanje i cijepanje moe se izvoditi runo, to je i danas
vrlo esto, ali i u automatskim postrojenjima, no u oba sluaja radi se o energetski
najuinkovitijim postupcima pripreme i obrade umske biomase. Kod cjepanica je vrlo
vano da budu od zdravog i suhog drveta, glavnu ulogu ima udio vlage koji ne smije
iznositi vie od 20%. Ukoliko je udio vlage vei, cjepanice se sue na vanjskom zraku do
dvije godine. Kada su svi uvjeti zadovoljeni izgaranje se odvija s udjelom pepela manjim
od 0,5%, a energija koja se dobije izgaranjem 3 kg cjepanica ekvivalentna je onoj iz 1 litre
loivog ulja. Prednosti ovakvog oblika umske biomase su relativno mala cijena i stupanj
iskoritavanja od 70% pa ak i do 90%. Koriste se u loitima s runim punjenjem te su
najstariji, najei i najjednostavniji uporabni oblik umske biomase. Ovakav oblik umske

6
biomase prua najmanju udobnost primjene te se zbog toga najee koristi u kuanstvima
kao sustav grijanja ili u kotlovima za centralno grijanje.

Slika 1: Cjepanice

Sjeka su komadii drvne biomase raznih dimenzija i oblika koji nastaju sjeenjem
i usitnjavanjem drvne sirovine. Duljina komadia sjeke iznosi od 1-10 cm, a razlikujemo
tri kategorije:
fina sjeka do 3 cm
srednja sjeka do 5 cm
krupna sjeka do 10 cm
Drvna sjeka proizvodi se sjeenjem i usitnjavanjem grana, kore i drugih ostataka iz
procesa u umarstvu i drvopreraivakoj industriji pri emu se koriste samo strojni
postupci usitnjavanja. Pri proizvodnji sjeke koristi se vrlo mala koliina energije, svega
0,5% energije koja se moe dobiti njenim izgaranjem, no energija potrebna za proizvodnju
sjeke ovisi o udjelu vlage u sirovini. Osuena i tvrda sjeka zahtjeva 18% vie energije od
vlane, zbog toga je vano da sirovina pristigla iz uma i drvopreraivakih industrija
odmah ide u proizvodnju. Za koritenje sjeke u loitima kotlova i automatiziranim
loitima vrlo je vano da udio vlage bude manji od 20% i da veliina sjeke bude
podjednaka. Kupovna sjeka dolazi sa udjelom vlage oko 40% jer tijekom obrade,
prijevoza i skladitenja dolazi do njenog ovlaivanja pa je prije upotrebe potrebno njeno
suenje. Sjeka prua veu udobnost pri koritenju od cjepanica pa je mogue koritenje u
automatiziranim kotlovima te se najee koristi u loitima s toplinskim uinkom veim
od 50 kW pa sve do vie MW.

7
 Slika 2: Sjeka

Briketi su geometrijski pravilni komadi preane usitnjene drvne sirovine, u pravilu

valjkastog oblika. Po obliku, dimenzijama i nainu uporabe slini su cjepanicama, ali
imaju mnogo vei energetski potencijal i mnogo bolje izgaraju. Duljina briketa iznosi od
6015 mm, a promjer 50100 mm. Proizvode se preanjem suhog usitnjenog drvnog
otpada i bez dodavanja vezivnih sredstava. U sirovini ne smije biti kore, a udio vlage
trebao bi biti najvie 10%. Ogrjevna vrijednost briketa iznosi 18,5 MJ/kg, a energija koja
se dobije izgaranjem 2 kg briketa ekvivalentna je onoj iz jedne litre loivog ulja.

Slika 3: Briketi

Peleti su geometrijski pravilni komadii preane usitnjene drvne sirovine, u pravilu

valjkastog oblika, a moe se rei da se radi o vrlo malim briketima. Uobiajene dimenzije
briketa su 545 mm duljine i 68 mm promjera koje se koriste u manjim postrojenjima,
dok se za vea postrojenja koriste peleti promjera 1012 mm. Uobiajena gustoa peleta
iznosi 650 kg/m3. Peleti se proizvode preanjem, pod tlakom do 1000 bar, piljevine i
strugotina osuenog drveta velike ogrjevne vrijednosti kao to su hrast, bukva, jasen, grab,
topola, lipa i dr. Da bi se dobio 1 m3 peleta potrebno je 68 m3 sirovine koju je potrebno

8
prije osuiti jer maksimalni udio vlage u peletima ne smije iznositi vie od 8%. Pri
proizvodnji peleta radi boljeg vezivanja i preanja, ali i poboljanja energetskih i uporabnih
znaajki sve ee se dodaje kukuruzni krob u najviem iznosu do 2%. Peleti se koriste u
raznim loitima raznih dimenzija, od kotlova za centralno grijanje i pripremu potrone
tople vode u obiteljskim kuama pa sve do stambenih, javnih, poslovnih zgrada i velikih
industrijskih energana i termoenergetskih postrojenja.
Od svih oblika krutih biogoriva ogrjevno drvo je zbog svoje cijene jo uvijek
najzastupljeniji energent u kuanstvima, unato svojoj neuinkovitosti i manjoj udobnosti
primjene. Drugi po redu najzastupljeniji oblik je drvni ostatak iz prerade drva.

Slika 4: Peleti

Tablica 1: Udjeli vlage, ogrjevne vrijednosti, gustoa i energetska gustoa najeih

oblika umske biomase (Labudovi, B. 2012.)

PARAMETRI
OBLIK Gornja
Udio Donja ogrjevna Energetska
BIOMASE ogrjevna Gustoa
vlage vrijednost gustoa
vrijednost Kg/m3
% MJ/kg MJ/m3
MJ/kg
Peleti 10 19,8 16,4 600 9840
Prosuena sjeka
30 19,8 12,2 320 3900
od tvrdog drveta
Sjeka od tvrdog
50 19,8 8,0 450 3600
drveta
Prosuena sjeka
30 19,8 12,2 250 3050
od mekog drveta
Sjeka od mekog
50 19,8 8,0 350 2800
drveta
Kora 50 20,2 8,2 320 2620

Piljevina 50 19,8 8,0 240 1920

9
2.3. Prednosti i nedostaci biomase i utjecaj na okoli

Biomasa se u dananje vrijeme sve vie spominje kao zamjena za fosilna goriva
zbog mnogo manjih tetnih emisija koje nastaju pri izgaranju. Emisije koje nastaju
prilikom izgaranja umske biomase ili drvne biomase imaju vaan utjecaj na okoli, stoga
treba realno sagledati situaciju. Izgaranjem umske biomase i fosilnih goriva emitiraju se
plinovi koji se uope ne razlikuju jer u oba sluaja nastaju velike koliine ugljinog
dioksida i brojnih drugih tetnih tvari. No, biomasa je neutralna u odnosu na ugljini
dioksid koji nastaje njenim izgaranjem, jer se rauna da je optereenje atmosfere s CO2 pri
koritenju biomase kao goriva zanemarivo zbog toga to je koliina emitiranog CO2
prilikom izgaranja jednaka koliini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke. Ukoliko su sjea
i prirast drvne biomase u jednakom odnosu, biomasu se moe smatrati CO2 neutralnom.
Dakle, moe se rei da se primjenom biomase umjesto fosilnih goriva ugljik zapravo vraa
u zemlju, a ne odlazi u atmosferu gdje kao CO2 stvara efekt staklenika i uzrokuje klimatske
promjene. Izgaranjem umske biomase nastaju emisije jo nekih tetnih tvari koje nisu
neutralne.

Emisije koje nastaju izgaranjem umske biomase mogu se podijeliti u dvije skupine:
1. emisije pri potpunom izgaranju
2. emisije pri nepotpunom izgaranju

1) Emisije pri potpunom izgaranju umske biomase

Ugljini dioksid CO2
Pri potpunom izgaranju umske biomase nastaje ugljini dioksid (CO2) kao posljedica
izgaranja organskih spojeva i on je glavni produkt izgaranja bilo kojeg goriva. Do emisije
CO2 dolazi uvijek, bez obzira na nain odvijanja procesa, i one se utjecanjem na proces
izgaranja u loitu ne mogu smanjiti.

Duikovi oksidi NOx

Izgaranjem duika iz goriva i manjim dijelom zraka za izgaranja nastaju duikovi oksidi
NOx. U duikove okside spadaju duikov suboksid (N2O) i duikov monoksid (NO) koji se
kasnije u atmosferi pretvara u duikov dioksid (NO2). tetnost duikovih oksida je u tome
to utjeu na nastajanje ozona (O3) koji tetno djeluje na zdravlje ljudi i drugih ivih
organizama, a posebno biljaka. Duikov suboksid (N2O) ima puno veu vrijednost

10
potencijala globalnog zagrijavanja od CO2 jer doprinosi razaranju ozonskog omotaa. Udio
duikovih oksida u biomasi je relativno nizak, a najvie ga ima u iglicama crnogorinog
drveta (1-2%). S obzirom na nain nastajanja razlikujemo termike duikove okside koji
nastaju oksidacijom atmosferskog duika pri temperaturama viim od 900C i duikove
okside iz goriva. 85% oksida nastalih u postrojenjima na biomasu su termiki oksidi.

Sumporni oksidi SOx

Sumporni oksidi nastaju kao posljedica izgaranja raznih sumpornih spojeva koji su
redovito prisutni u umskoj biomasi, no u vrlo malim koliinama. Izgaranjem umske
biomase nastaju male ili zanemarive koliine sumpornih oksida, te se zbog toga u
postrojenja koja koriste umsku biomasu ne ugrauje sustav za uklanjanje sumpornih
oksida. Sumporni oksidi tetno djeluju na zdravlje ljudi i drugih ivih organizama te su
uzrok nastajanja kiselih kia. U energetskim postrojenjima utjecaj sumpora najvei je u
korozijskim procesima kotlova i dimovodnih sustava.

Klorovodici
Klorovodici nastaju kao posljedica izgaranja raznih klornih spojeva kojih u umskoj
biomasi ima vrlo malo pa su njihove emisije vrlo male.

estice
Potpunim izgaranjem umske biomase nastaju estice leteeg pepela i aerosoli ili
inhalabilne estice. Ove estice su najvei ekoloki problem pri izgaranju umske biomase,
a posebno u loitima malog uinka jer se ne koristi nikakav sustav ni mjere za njihovo
uklanjanje. estice koje nastaju opasne su za ljudsko zdravlje i u najmanjim
koncentracijama. Aerosoli su tetnije od leteeg pepela zbog toga to sadre lakohlapljive
elemente i teke metale kao to su bakar, olovo, kadmij, iva, arsen i krom. Glavna mjera
za smanjenje emisije estica je filtriranje dimnih plinova koje se provodi jedino kod loita
veeg uinka.

2) Emisije pri nepotpunom izgaranju umske biomase

Ugljini monoksid
Nastaje kao posljedica nepotpunog izgaranja organskih spojeva pa su vrijednosti njegove
emisije pokazatelj kvalitete procesa izgaranja. Najee nastaje kao posljedica nedovoljne
koliine kisika u loitu, nedovoljnog mijeanja goriva i zraka, preniske temperature te

11
prekratkog vremena zadravanja gorive smjese u loitu. Da bi se sprijeilo nastajanje
emisija ugljinog monoksida mora se pripaziti na sve gore navedene utjecaje njegovog
nastajanja.

Dioksini i furani
Nastaju nepotpunim izgaranjem umske biomase koja u svom sastavu ima vei udio klora,
tj. klornih spojeva. U ovu skupinu spadaju poliklorirani dioksini i furani koji su vrlo
toksini za ljude i ive organizme, a njihovo nastajanje i koliine emisija ovise o brojnim
nepovoljnim imbenicima u loitu. Emisije ovih tvari iz iste neotpadne umske biomase
su vrlo male i ispod graninih vrijednosti opasnosti za ljudsko zdravlje, za razliku od
otpadne biomase, kao to su eljezniki pragovi, staro pokustvo i slino, koja vrlo esto
mogu sadravati klorne spojeve koji su u njih dospjeli tijekom izrade.

estice
Nepotpunim izgaranjem nastaju i estice ae, isti ugljik te kondenzirani tei
ugljikovodici u kapljivom stanju (katran).

U Republici Hrvatskoj sve granine vrijednosti emisija tetnih plinova koje nastaju
izgaranje bilo kojeg goriva pa i umske biomase odreene su Uredbom o graninim
vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zraku iz stacionarnih izvora (NN 21/2007 i
150/2008).

Glavna prednost u koritenju biomase kao izvora energije njeni su obilni potencijali
kao to su otpadni materijali u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, a ne samo u tu
svrhu zasaeni energetski nasadi. No postoje brojne biljne vrste koje se mogu uzgajati u
svrhu energetskog iskoritavanja koje daju veliki prinos biomase po hektaru kao to su
kineska trska, koja daje 17 tona biomase po hektaru, pa sve do zelenih algi, koje daju 50
tona biomase po hektaru. Utjecaj na okoli takvih energetskih nasada koji su uzgojeni za
svrhu energetskog iskoritavanja najvie utjeu na kvalitetu voda i tla, ivotinjskih stanita,
krunog procesa ugljinog dioksida i bioloku raznolikost. Takvi nasadi iznimno povoljno
djeluju na zadravanje tla i spreavanje erozije, to je njihova najvea prednost,
omoguavaju poboljanje kvalitete tla zbog nastanka humusa i odravanje stalnog
korijenskog sustava.

12
 Preradom biomase mogua je i proizvodnja biogoriva. Fermentacija biomase u
alkohol zasad je najrazvijenija metoda kemijske pretvorbe biomase. Takav se postupak
najopsenije razvija u Brazilu, gdje se godinje dobiva oko milijun tona etanola za pogon
vozila, a oekuje se da e se ta proizvodnja i poveati. Etanol se moe mijeati s benzinom
i takva se mjeavina moe upotrebljavati u benzinskim motorima. Spaljivanjem biomase
stvaraju se i drugi zagaujui plinovi te otpadne vode ija je reciklaa isplativa samo u
velikim postrojenjima dok je u manjima to neisplativo. Nedostatak biomase je vrlo skupo
prikupljanje, transport i skladitenje gdje pri neadekvatnom skladitenju moe doi do
samozapaljenja biomase. Poveanjem potronje biomase dolazi i do poveanja same
potranje pa zbog toga dolazi do prekomjerna sjee uma, unitavanja ekosustava i
bioraznolikosti. Kod poljoprivredne proizvodnje biomase upotrebljavaju se umjetna
gnojiva koja zagauju podzemne vode, a upotrebom pesticida dolazi do zagaenja okolia.

3. Tehnike smanjenja emisija tetnih plinova biomase

Izgaranjem umske biomase dolazi do emisija tetnih plinova i estica. Kod velikih
energetskih postrojenja upotrebom tehnologije i sustava za proiavanje dimnih plinova
mogue je emisije tetnih plinova smanjiti na dozvoljene vrijednosti i time omoguiti
koritenje umske biomase bez velikog utjecaja na okoli.

Ugljini dioksid (CO2) neizbjean je produkt izgaranja biomase i uzronik efekta

staklenika. Postoje tri glavne tehnologije smanjenja emisije CO2 u procesima izgaranja:
odvajanje i skladitenje CO2 nakon izgaranja (CCS carbon capture and storage)
odvajanje ugljika prije izgaranja
izgaranje u struji kisika
Skladitenje CO2 moe se ostvariti utiskivanjem u duboke geoloke formacije koje
su najee iscrpljene plinske i naftne formacije. Utiskivanjem CO2 u geoloke formacije
poveava se iscrpak naftnih buotina, ali nastaju trokovi transporta i utiskivanja u
formaciju te ogranieni kapaciteti raspoloivih lokacija.
Skladitenje CO2 mogue je ostvariti utiskivanjem u dubinu oceana, gdje se CO2
transportira brodovima i utiskuje u morsku vodu na dubinama veim od 1000 m. Prednost
ovakvog skladitenja je praktiki neiscrpan kapacitet skladita. Nedostaci su veliki
trokovi transporta i utiskivanja, te mogui utjecaj CO2 na smanjenje pH vrijednosti vode
i utjecaj na ive organizme.

13
 Skladitenje CO2 mogue je u slojevima stabilnih metalnih karbonata u kojima CO2
egzotermno reagira s metalnim oksidima i ini stabilne karbonate. Ovakav proces je vrlo
spor, ali ga se moe ubrzati poveanjem temperature i tlaka to ini postupak vrlo skupim.

Sumporne okside (SOx) mogue je iz dimnih plinova izdvojiti pomou tri procesa:
mokrim procesom
suhim procesom
proces s alkalnim skrubiranjem
Mokri proces se temelji na apsorpciji SO2 u vodenoj suspenziji vapna, a sastoji se
od kolona za protustrujno ovlaivanje dimnih plinova i ureaja za regeneraciju i
recirkulaciju vodene suspenzije apsorbirajuih kemikalija. Ovakav proces uinkovito
odvaja SO2 i ostale lebdee estice. Nedostaci ovakvog procesa su taloenje kamenca i
sklonost zaepljivanju uz znaajan pad tlaka dimnih plinova i vee investicijske i pogonske
trokove.
Suhi proces u principu je slian mokrome procesu. Vodena suspenzija CaO ili MgO
raspruje se pomou centrifugalnih rasprivaa. Ovakav proces puno je jednostavniji uz
manje investicijske trokove, a nedostatak je manja uinkovitost u odnosu na mokri proces.
U procesu s alkalnim skrubiranjem kao sredstvo za apsorbiranje SO2 koristi se
otopina natrijeve luine, natrijeva sulfata i amonijaka. Kao produkt kemijske reakcije u
ovome procesu nastaje elementarni sumpor, a problemi sa stvaranjem taloga i zaepljivanje
strujnih prolaza izbjegnuti su.

Duikove okside (NOx) mogue je smanjiti:

promjenom vrste goriva
promjenom procesa izgaranja
obradom dimnih plinova
Promjena vrste goriva esto je vrlo ograniena u primjeni kao nain smanjenja
emisija NOx.
Promjena procesa izgaranja odnosi se na razliite naine dovoenja zraka za
izgaranje u loite i time smanjenja emisije NOx zbog boljeg izgaranja.
Obrada dimnih plinova zbog smanjenja estica NOx esto se kombinira s
odsumporavanjem. U ovome procesu najee se koristi selektivna katalitika redukcija
NOx s dodavanjem amonijaka uz efikasnost od 7090%.

14
 vrste estice iz dimnih plinova mogue je ukloniti pomou:
mehanikih odvajaa (ciklona)
kolektori (skruberi)
vreastim filterima
elektrostatskim filterima
Mehaniki odvajai ili cikloni koriste se kao najjednostavniji nain ienja plinova
taloenjem estica pod djelovanjem sile tee i pod djelovanjem centrifugalne sile struje
zraka.
Kolektori ili skruberi mogu biti razliitih tipova ali princip im je uvijek isti. Sastoje
se od mokrih filtera na kojima se skupljaju estice.
Vreasti filtri su jednostavne izvedbe od polimernog ili tekstilnog gusto tkanog
platna objeenog u zatvorenoj konstrukciji kroz koju prolaze dimni plinovi, a estice ostaju
na platnu.
Elektrostatiki odvajai estica sastoje se od dvije elektrode (+ i -) koje ioniziraju
estice i odvajaju ih u visokonaponskom elektrinom polju. Uinkovitost ovakvih odvajaa
je 99%.

Izgaranje u loitima s fluidiziranim slojem njaei je nain izgaranja umske

biomase u enegetskim postrojenjima za proizvodnju toplinske i elektrine energije. Za
fluidizirani sloj moe se rei da je to nestacionarno stanje u kojemu se vrste estice nalaze
pod djelovanjem hidrodinamskih sila u strujnom toku plinova. Izgaranje u fluidiziranom
sloju odvija se na temperaturama 800-900C u kojemu se male emisije NOx i velike
koliine SOx iz dimnih plinova odvajaju dodavanjem CaO ili MgO u loite. Neke od
prednosti ovakvoga procesa su: efikasnost odvajanja SOx od 90%, male emisije NOx, dobra
efikasnost izgaranja, visoki koeficijent prelaska topline i jednostavno dodavanje goriva.
Dok su nedostaci vea poetna investicija, vei trokovi odravanja i troenje materijala
zbog djelovanja erozije uzrokovane fluidiziranim slojem.

15
4. Mogunosti primjene biomase za energetske potrebe

Proizvodnja energije iz umske biomase sastoji se od niza meuovisnih faza, od

njezine proizvodnje i opskrbe, preko pretvorbe u gorivo, do izgaranja i odlaganja pepela
koji se koristi u poljoprivredi i poumljavanju. Najei izvori umske biomase koja se
pretvara u energetski iskoristive oblike
oblik su:
ostaci iz uma (grane,
grane, kronje, panjevina, ostaci od sjee stabala itd.)
ostaci iz drvopreraivake industrije (kora, piljevina, blanjevina, sjeka)
energetski nasadi (brzorastui
(brzorastu ibik, vrbe, topole)
drvni ostaci s odlagalita otpada.
otpada

U proizvodnom ciklusu umske biomase postoje tri faze koje su vrlo bitne. Rast
biomase je prva faza i ona odreuje kemijske znaajke biomase i njen prinos. Razni
vanjski imbenici utjeu na rast umske biomase kao to su klima, vrsta tla, pesticidi,
pesticid nain
uzgoja, vrsta gnojiva itd. Druga faza proizvodnje umske biomase je opskrba. Opskrba
biomase se odnosi na njenu sjeu koja ovisi o prijevozu, pretovaru, spremanju, suenju,
nainu sjee. Kvalitetaa biomase ovisi prvenstveno o nainu rukovanja, skladitenja i
loenja te je zbog toga vrlo bitna kontrola umske biomase. Trea
T a faza je energetska faza.
U energetskoj fazi biomasa je u obliku goriva na koje utjeu fizike znaajke
z biomase,
udio vlage, polutanti, gljivice, spore itd. Biomasa se moe dobavljati iz razliitih izvora
izvo pa
moe imati vrlo razliitu kvalitetu na koju utjeu svi ovi imbenici po razliitim fazama.

KLIMA FIZIKE
VRSTA PRIJEVOZ
ZNAAJKE
STAROST NAIN SJEE
RAST ENERGETSKA UDIO VLAGE
VRSTA OPSKRBA PRETOVAR
BIOMASE GNOJIVA
FAZA POLUTANTI
SPREMANJE
VRSTA TLA GLJIVICE
SUENJE
PESTICIDI SPORE

Grafiki prikaz 2: imbenici utjecaja na kvalitetu umske biomase kao goriva (prema
Labudovi, B. 2012.)

16
4.1. Proizvodnja umske biomase

Pri sjei stabala, skupljanju i usitnjavanju umske biomase koriste se strojevi

razliitih snaga i veliina. Snaga i veliina strojeva ovise o vrsti i veliini drveta, terenu na
kojem se koriste, proizvodnom kapacitetu strojeva i ostale opreme uz koje se javlja i irok
raspon trokova za skupljanje biomase. Integrirani sustav sjee stabala i skupljanje
umskih ostataka ini se najpogodniji za proizvodnju i isporuku donekle jednoline
biomase po prihvatljivoj cijeni. umska biomasa se pojavljuje u razliitim oblicima i
veliinama, a nastaje:
sjeckanjem na veliinu 5 50 mm
komadanjem na veliinu 50 250 mm
mljevenjem na veliinu 0 80 mm.

Sjeckanje biomase je postupak koji se najee izvodi pomou sjeckalica s diskom

ili bubnjem. Sjeckalice s diskom sastoje se od rotirajueg diska i noeva pomou kojih se
moe dobiti sjeka razliitih veliina ovisno o postavljanju noeva i nakovnja. Iz sjeckalica
sa diskom dobiva se sjeka jednake veliine bez obzira na debljinu drveta. Sjeckalice s
bubnjem sastoje se od rotirajueg bubnja s noevima postavljenim u ljebove na
zakrivljenoj povrini. Sjeka dobivena ovim nainom sjeckanja ima manje jednake
komade.
Komadanje biomase je postupak koji se izvodi pomou spiralnih rezaa na
vodoravnom vratilu. Nagib spirale je jednak po cijeloj duljini stroja, ali je njezin promjer
promjenjiv, pa kako se vratilo okree spiralni se no pokree i komada drvo. Komadanjem
drveta troi se manje energije, ali raspon dimenzija komada koji nastaju vei je nego kod
sjeckanja.
Mljevenje biomase je postupak kojim se proizvode drvne estice dimenzija manjih
od 5 mm. Za mljevenje biomase koriste se mlinovi za fino mljevenje ili mlinovi ekiari.
Mlin za fino mljevenje sastoji se od brojnih noeva koji su postavljeni u bubanj dok se
sirovina centrifugalno potiskuje kroz reetkasti prsten. Veliina estica odreena je
veliinom rupa reetke. Mlin ekiar sastoji se od brzohodnog rotora s pomino
postavljenim alatima za mljevenje koje pokree sila od vrha ekia i kaveza. Takvi mlinovi
su vrlo vrsti i u odnosu na sjeckalice manje osjetljivi na metalne komadie u biomasi
(zaostale avle).

17
 Baliranje je postupak preanja umskih ostataka u bale prije prijevoza, a cilj
baliranja je sniavanje trokova prijevoza koji mogu biti i 50% nii od trokova
neizrezanog drveta ili 10% nii od prijevoza drvne sjeke. Promjer bala je 1,2 m, a visina
1,2 m, takva bala ima masu oko 600 kg kod udjela vlage u biomasi od 45%.
Peletiranje i briketiranje su postupci preanja finih drvnih estica poput piljevine i
blanjevine u vee oblike radi dobivanja jednoline biomase s veom gustoom.
Proizvodnja peleta i briketa sastoji se od pet razliitih procesa:
1. suenje
2. mljevenje
3. kondicioniranje
4. peletiranje
5. hlaenje
Suenje drvne sirovine vrlo je vano zbog stabilnosti preanja koje ovisi o trenju
uskog grla pree i ulazne sirovine. Udio vlage u ulaznoj sirovini mora biti od 8% do 12%.
Ako je sirovina presuha povrina drvne estice pougljeni, a vezivo moe izgorjeti, a ako je
drvna sirovina prevlana vlaga kod preanja ne moe izai pa dolazi do poveanja
volumena peleta i smanjenja mehanike vrstoe.
Sljedei korak je mljevenje kojim se biomasa usitnjava, smanjuje i ujednauje
ovisno o eljenom promjeru peleta.
Kondicioniranje peleta izvodi se laganim dodavanjem pare, pri emu se drvne
estice pokrivaju tankim slojem tekuine radi postizanja to bolje adhezije.
Peletiranje je kljuni korak u proizvodnji peleta i pri tome se koristi prea na osnovi
rotirajue ili vodoravne matrice s kapacitetima 100 kg/h pa do 10 t/h.
Hlaenje je zavrni korak u proizvodnji jer se temperatura peleta povisuje tijekom
kompakcije pa se paljivim hlaenjem osigurava njihova vrstoa.
Proizvodnja biketa se izvodi pomou briketirki gdje je za dobivanje vrstog briketa
potrebna odreena koliina vlage od 12% do 14%, nepromjenjivi protutlak u briketirki i
odgovarajue hlaenje.

18
4.2. Suenje biomase

Udio vlage u drvetu je omjer udjela mase vode i mase suhog drveta. Ogrjevna
vrijednost drveta ovisi o mokrini, a mijenja se s njezinom promjenom. to je mokrina vea,
ogrjevna vrijednost je manja i obrnuto. Suenje biomase ne provodi se samo radi smanjenja
vlage u drvetu radi poveanja ogrjevne vrijednosti nego i zbog drugih razloga. Prvi razlog
je ve spomenut, a to je ogrjevna vrijednost biomase ija se uinkovitost izgaranja
poveava sa smanjenjem udjela vlage. Zbog toga sadraj vlage pri izgaranju uvijek treba
biti isti, a ako odstupa potrebna su sloenija i skuplja loita. Drugi razlog je dugotrajno
skladitenje biomase s veim sadrajem vlage koja stvara probleme oko gubitka suhe mase
i ubrzanog stvaranja gljivica zbog biolokog raspadanja. Prilikom ovakvoga skladitenja
biomase poeljno je da udio vlage u biomasi namijenjene za koritenje u sustavima grijanja
kuanstava bude do 30%, a kod primjene u peima od 10% do 30%. Suenje biomase nije
jeftin postupak, ali znaajno utjee na njezinu kvalitetu i cijenu pa bi proces trebao biti to
jednostavniji.
Postoje razliiti procesi suenja biomase a to su:
1. Suenje na otvorenom
2. Suenje u skladitu
3. Kontinuirano suenje
Trane suare
Suare s bubnjem
Cijevne suare
Suare s pregrijanom parom

1. Suenje na otvorenom
Suenje na otvorenom je najjednostavniji nain suenja gdje se svjee drvo
uinkovito moe osuiti tako da se neizrezano ostavi na otvorenom tijekom ljetnih mjeseci
gdje se udio vlage moe smanjiti s 50% na 30%. Glavna mana ovakvog suenja na
otvorenom su nepredvidive vremenske prilike. Suenjem na otvorenom mogue je suiti i
nagomilanu sjeku i koru. Temperatura nagomilane sjeke ili kore povisuje se zbog
bioloke degradacije, a toplina koju stvaraju mikroorganizmi prenosi se na zrak koji struji
kroz nagomilanu masu i sa sobom odnosi isparenu vodu. Zbog toga se biomase u sredini

19
sui, a isparena voda se kondenzira na gornjem i hladnijem dijelu. U sluaju kie gomila
ponovno postaje vlana.

2. Suenje u skladitu
Suenje u skladitu odvija se prirodnom ili prisilnom ventilacijom i moe biti
uinkovito i ekonomino ako je na raspolaganju jeftin izvor energije. Primjer takvog izvora
energije je Sunce pomou kojeg preko solarnih kolektora moemo zagrijavati i suiti
biomasu.

3. Kontinuirano suenje
Kontinuirano suenje se upotrebljava za kondicioniranje piljevine ili drvne sjeke
pri proizvodnji peleta ili briketa. Kontinuirano suenje moe se izvoditi u suarama
razliitih izvedbi.
Jedan od takvih naina su trane suare koje rade pri niim temperaturama, od 90
do 110C, i na taj nain se izbjegavaju problemi neugodnih mirisa i emisija organskih
estica iz biomase. Zrak za suenje u ovakvim postrojenjima zagrijava se termikim uljem,
toplom vodom ili otpadnom toplinom iz dimnih plinova.
Suare s bubnjem rade pri temperaturama do 600C pa tijekom suenja dolazi do
isputanja drvnih i organskih estica, te zbog toga moraju imati sustav za proiavanje
dimnih plinova. Pri ovakvom nainu suenja letei pepeo ostaje u osuenoj piljevini ime
se poveava sadraj pepela u peletima i stvara dodatno oneienje tekim metalima.
Kod cijevnih suara nema izravnog kontakta izmeu pare za suenje i piljevine to
omoguava lagano suenje pri temperaturi od 90C bez neugodnih mirisa i emisija
organskih estica. Kao medij za suenje koriste se para, topla voda ili termiko ulje.
Suare s pregrijanom parom koriste kao medija za suenje pregrijanu paru u
zatvorenom sustavu s temperaturama suenja od 115 do 140C. Kao i kod cijevnih suara
nema izravnog kontakta izmeu medija za suenje i piljevine.

20
5. Transport i skladitenje umske biomase

U usporedbi s fosilnim gorivima, umska biomasa ima znaajno manju energetsku

gustou, to znai da su trokovi njezinog prijevoza vii. Zbog toga bi putovi njezinog
prijevoza trebali biti to krai kako bi trokovi bili to manji. Za prijevoz biomase, ovisno
o udaljenosti i njezinom obliku, koriste se traktori s prikolicama, kamioni, vlakovi i
brodovi.

5.1. Transport umske biomase

Za prijevoz biomase na manje udaljenosti, do 10 km, koriste se traktori s

prikolicama, dok se na srednje i vee udaljenosti koriste kamioni. S obzirom na oblik
umske biomase, za prijevoz trupaca koriste se leperi s otvorenim prikolicama, za prijevoz
drvne sjeke kamioni sa zatvorenim prikolicama, za prijevoz peleta kiperi, leperi, a u
nekim sluajevima i kamionske cisterne. Biomasa namijenjena za koritenje u toplanama i
kogeneracijskim postrojenjima prevozi se kamionima na udaljenosti od 20 do 120 km.
Kamioni sa zamjenjivim kontejnerima mogu biti zamjena za kamione kipere za sjeku.
Najvea prednost kontejnera je mobilnost pa se esto koriste kao meuspremnici, a
posebice na umskim cestama, no nedostatak je smanjeni kapacitet prijevoza zbog
ograniene nosivosti. Za prijevoz trupaca, bala i drvnih ostataka na vee udaljenosti
prevozi se eljeznicom, a za razliite oblike biomase koriste se i razliiti vagoni. Za
prijevoz biomase brodovima odluujui faktor je koliina biomase, te se najvie prevoze
peleti, ali moe se prevoziti i drvna sjeka i balirana biomasa.

5.2. Skladitenje umske biomase

Skladitenje umske biomase je postupak odlaganja na neko odreeno vrijeme koji

se provodi uvijek kada postoji vremenska razlika izmeu njezine proizvodnje, isporuke i
primjene u loitu. Najee se skladiti u neposrednoj blizini loita u kojem se koristi,
kako bi se osigurao njegov nesmetani rad. Biomasa ima relativno malu gustou pa je oblik
i nain skladitenja vrlo vaan kako bi trokovi ostali u prihvatljivim granicama.

21
Skladitenje umske biomase za koritenje u velikim energetskim postrojenjima
Kod velikih energetskih postrojenja skladitenje biomase moe biti dugotrajno ili
dnevno, gdje kod dnevnog skladitenja slui za opskrbu gorivom tono odreenog dana.
Gomilanje biomase je najjednostavniji nain dugotrajnog skladitenja za koji se
najee koriste utovarivai. Prilikom ovakvog skladitenja biomase najvei utjecaj i
opasnosti ima bioloka i biokemijska degradacija, a u nekim sluajevima i oksidacija, koja
dovodi do stvaranja topline u gomili to moe dovesti do samozapaljenja, gubitka na suhoj
masi, promjene u udjelu vlage i opasnosti za zdravlje zbog pojave gljivica i bakterija.
Nekoliko je osnovnih preporuka za sigurno i uinkovito skladitenje biomase na gomili
koje se zasnivaju na provedenim ispitivanjima razliitih naina skladitenja.
Ako je u skladitu svjea sjeka ili kora, temperatura u gomili u prvim danima
uobiajeno raste do 60C, no kada su dimenzije drvnih estica u gomili vee od 20 cm, vie
nema porasta temperature. Do samozapaljenja uobiajeno dolazi u nagomilanoj kori, no
ono se moe izbjei kada visina gomile ne prelazi 8 m i trajanje skladitenja je krae od pet
mjeseci. Nagomilana masa ne bi smjela biti jako zbijena jer to moe dovesti do poveanja
udjela vlage na pojedinim mjestima, to takoer moe dovesti do samozapaljenja. Kontrola
nagomilane biomase, s obzirom na rizik od samozagrijavanja ili samozapaljenja, moe se
provesti kombiniranim mjerenjem temperature i udjela plinova, ali pri tome mjerenje
temperature valja rasporediti kroz gomilu jer samozagrijavanje moe krenuti od bilo kojeg
dijela biomase u gomili. Mjerenjem udjela plinova moe se uoiti stvaranje ugljinog
dioksida ve u ranoj fazi, dok se ugljini monoksid moe uoiti tek kasnije kada izravna
prijetnja od samozapaljenja ve postoji i potrebna je brza intervencija. Ako se skladiti
svjee isjeeno drvo ili kora na gomili, gubici suhe mase mjeseno iznose i do 5%, a
najvei su u poetku skladitenja i preteno ovise o udjelu vlage i veliini biomase. Sprema
li se svjea biomasa u zatvorenom prostoru, udio vlage se moe smanjiti ako se omogui
prirodni prolaz topline kroz gomilu. U tom sluaju zidovi skladita trebali bi proputati
zrak da slobodno cirkulira. Prirodni prolaz toploga zraka kroz nagomilanu biomasu je vrlo
vaan jer se na taj nain izbjegava samozapaljenje, posebno kore i piljevine. Gomilanje
suhe biomase na otvorenom treba izbjegavati s obzirom na padaline koje izazivaju
poveanje vlage u biomasi i stvaraju otpadne vode, posebno kod uskladitene kore.
Gomilanje piljevine takoer nije preporuljivo na otvorenom zbog toga to dolazi do
stvaranja praine, a posebno nije preporuljivo u naseljenim podrujima.
Kratkotrajno skladitenje biomase slui za njezinu pohranu prije dovoenja u
loite, a prostori za kratkotrajno skladitenje direktno su povezani s loitem. Rasuta

22
biomasa poput kore ili sjeke najee se skladiti u bunkerima, dok se piljevina i fina
drvna biomasa najee skladite u silosima kako bi se sprijeila emisija praine u okolicu.

Skladitenje umske biomase za koritenje u kuanstvima

Skladitenje cjepanica
Skladitenje cjepanica je postupak privremenog skladitenja i suenja biomase da
bi se uklonio viak vlage. Skladite cjepanica je najee otvoreni prostor, zasebna zgrada
ili dio zgrade koji je posebno namijenjen za skladitenje cjepanica. U veini sluajeva
loite se cjepanicama puni runo, zbog toga je poeljno da skladite cjepanica bude to
blie loitu kako bi se olakalo prenoenje cjepanica. Skladitenjem cjepanica mora se
potivati nekoliko osnovnih smjernica:
1. Cjepanice trebaju biti izrezane i rascijepane na predviene dimenzije s
obzirom na zahtjeve loita
2. Cjepanice se postavljaju na podlogu koja je propusna za zrak i odignuta od
poda za najmanje 20 cm.
3. Izmeu naslaganih cjepanica i okolnih zidova treba ostaviti razmak od
najmanje 5 10 cm.
4. Kod skladitenja na otvorenom prostoru, naslagane cjepanice treba zatititi
od padalina odgovarajuim pokrovom (krovitem, folijom i sl.), pri emu se
mora omoguiti strujanje zraka ispod pokrova.
5. Naslagane cjepanice trebaju biti dobro provjetravane kako bi se sprijeio
razvoj gljivica i plijesni.
Suenje cjepanica tijekom skladitenja vrlo je vaan postupak kojemu je cilj
ukloniti viak vlage iz njih, a najprikladnijim se smatra suenje na zraku tijekom dvije
godine. Suenjem cjepanica postie se poveanje stupnja djelovanja izvora topline, jer se
smanjuju toplinski gubici pri izgaranju. Takoer se omoguava sigurniji i pouzdaniji rad
izvora topline i cijelog sustava grijanja.
Volumen skladita treba biti takav da omogui skladitenje cjepanica dovoljnih za
pokrivanje potrebe za toplinom tijekom 1,5 godine. U skladitu uvijek mora biti vea
koliina cjepanica zbog pokrivanja vrne potronje i da na raspolaganju uvijek bude
dovoljna koliina suhih cjepanica. Pri tome se kao orijentacijska vrijednost moe uzeti da
je za ostvarivanje iste koliine topline koja nastaje izgaranjem 1 m3 loivog ulja potrebno 5
prostornih metara cjepanica, za to je potreban volumen skladita od 7,5 m3.

23
Skladitenje peleta
Skladitenje peleta je posebno izveden i za to namijenjen prostor ili prostorija u
zgradi u kojima se neposredno ili u posebnom spremniku pohranjuju peleti i iz kojeg se
omoguava njihovo dovoenje do loita.
Najee se koriste etiri osnovna rjeenja:
vreasti spremnik
bunker
podzemni spremnik
meuspremnik pokraj izvora topline
Uz to postoje i tri osnovna naina rjeenja sustava za dovoenje peleta do loita:
pomou punog prijenosnika
pomou pneumatskog prijenosnika
gravitacijski ili upadno

S obzirom na mogunosti skladitenja i prijenosa peleta postoji est moguih izvedbi koje
se odabiru prema izvedbi svakoga kuanstva posebno. A to su:
1. vreasti spremnik s punim prijenosnikom
2. vreasti spremnik s pneumatskim prijenosnikom
3. bunker s punim prijenosnikom
4. bunker s pneumatskim prijenosnikom
5. podzemni spremnik s pneumatskim prijenosnikom
6. meuspremnik pokraj izvora topline

Osnovne smjernice za skladitenje peleta:

skladite treba biti to blie loitu izvora topline kako bi se to lake,
jednostavnije i jeftinije mogao izvesti sustav za dovoenje peleta
najvea udaljenost skladita od pristupnog puta, po kojemu moe doi vozilo za
opskrbu peletima, iznosi 30 m to je u biti najvea duljina savitljive cijevi za
dovoenje peleta
skladite treba biti zatieno od vlage, to se najee izvodi dodatnom
hidroizolacijom, provjetravanjem i sl.
skladite bi trebalo biti pravokutnog oblika ako to mogunosti doputaju, najee
2x3 m

24
 Volumen skladita treba omoguiti pohranu koliine peleta potrebnu za pokrivanje
potrebe za toplinom tijekom cijele godine, a kao orijentacija za potrebno skladite moe se
uzeti:
volumen skladita za pokrivanje potreba za toplinom od 1 kW: 0,9 m3
korisni volumen skladita je 2/3 ukupnog volumena (ukljuujui prazan prostor)
masa 1 m3 peleta iznosi 650 kg
ogrjevna vrijednost peleta iznosi oko 5 kWh/kg

Skladitenje sjeke
Skladitenje sjeke se izvodi zbog njezine privremene pohrane i automatskog
dovoenja do loita. Skladite ili bunker za sjeku je posebno izvedena prostorija ili dio
prostorije koji se nalazi u zgradi ili izvan nje, a slui za pohranu sjeke, te njeno dovoenje
do loita. Najee se koriste est osnovnih rjeenja:
1. bunker s izravnim pristupom za vozila
2. bunker bez izravnog pristupa za vozila
3. bunker s predsuenjem
4. bunker s dodatnim prijenosnim mehanizmom
5. vanjski podzemni bunker
6. vanjski nadzemni bunker

25
6. Energetsko iskoritavanje umske biomase

Izgaranjem umske biomase dolazi do oksidacije, spajanja gorivih tvari s kisikom,

kojom se oslobaa pohranjena kemijska energija u obliku toplinske energije. Kao to ve
znamo otprije, kemijska energija u umskoj biomasi potjee od Suneve energije. Cilj
izgaranja umske biomase je ostvariti to uinkovitije izgaranje te iz pohranjene kemijske
energije dobiti to vie toplinske energije. Proces izgaranja umske biomase odvija se u
loitu uz prisustvo kisika, a kao produkti izgaranja javljaju se dimni plinovi i pepeo koji
ine neizgoreni dijelovi. Primjenom umske biomase u loitu moe doi do potpunog
izgaranja, tj. do potpune oksidacije kod koje svi gorivi sastojci potpuno izgore, ili do
nepotpune oksidacije gdje gorivi sastojci djelomino oksidiraju. Procesi potpunog i
nepotpunog izgaranja umske biomase ve su prije spomenuti i opisani pa ih u ovom dijelu
nije potrebno ponovno objanjavati.

Izgaranje umske biomase odvija se kroz est faza:

1. zagrijavanje biomase
2. suenje biomase
3. pirolitika razgradnja biomase
4. rasplinjavanje odvlaenih gorivih tvari
5. rasplinjavanje vrstih ugljikovih spojeva
6. oksidacija zapaljivih plinova nastalih rasplinjavanjem

Prva faza odvija se na temperaturama do 100C. Cilj prve faze je predgrijati

biomasu na temperaturu potrebnu za odvijanje ostalih faza.
Druga faza, suenje drveta odvija se na temperaturama od 100-150C u kojoj se
izdvaja zaostala vlaga biomase u obliku pare. Trajanje procesa zagrijavanja i suenja ovisi
o udjelu vlage i obliku biomase, te je za manje dimenzije i manji udio vlage proces bri i
obratno.
Trea faza izgaranja biomase odvija se na temperaturama od 150-230C gdje se pod
utjecajem topline ugljikovi spojevi razlau na jednostavnije spojeve. Pirolitikom
razgradnjom nastaju i tetne tvari kao to je katran u kapljivom obliku, ugljini monoksid i
vii ugljikovodici u plinovitom stanju. Prve tri faze izgaranja biomase su endotermne, to
znai da se odvijaju uz dovoenje topline izvana. Egzotermne reakcije poinju na
temperaturama viim od 230C, gdje se iz biomase oslobaa toplina. Za zapaljenje umske

26
biomase vanjskim izvorom topline potrebno je postii temperaturu viu od 300C, dok je
za samozapaljenje umske biomase potrebna temperatura od 400C.
etvrta faza rasplinjavanja odvlaenih gorivnih tvari odvija se na temperaturama od
250-500C pri kojoj dolazi do termike razgradnje gorivih tvari u kojima vie nema vlage.
Ova se faza najprije odvija u biomasi najblioj izvoru zraka u loitu koji reagira s
plinovitim produktima rasplinjavanja te se oslobaa toplina koja pali vrste i kapljive
produkte pirolize, a to su katran i ugljen.
U petoj fazi izgaranja biomase koja se odvija na temperaturama od 500-700C
odvija se rasplinjavanje vrstih ugljikovih spojeva. Rasplinjavanje vrstih ugljikovih
spojeva je egzotermna reakcija pri kojoj uz prisustvo ugljinog dioksida, vodene pare i
kisika nastaje zapaljivi CO. Tijekom ove faze osim topline prvi se put pojavljuje i svjetlost
koja se vidi kao plamen.
esta i posljednja faza izgaranja biomase odvija se na temperaturama od 700-
1400C. U njoj se odvija oksidacija zapaljivih plinova i produkata svih faza uz prisustvo
zraka to je osnova za isto i potpuno izgaranje.
Tijekom ovih est faza postoje neke tehnike pretpostavke koje moraju biti
zadovoljene. Jedna od pretpostavki je da u loitu mora biti koliina zraka vea nego to je
to potrebno, tj. mora postojati viak zraka. Loite treba biti tako konstruirano da ostvaruje
dobro mijeanje zapaljivih plinova nastalih rasplinjavanjem i dovedenog zraka za
izgaranje. Reakcijska zona loita mora omoguiti dovoljno dugo zadravanje nastale
smjese zapaljivih plinova nastalih rasplinjavanjem i zraka za izgaranje. Posljednja
pretpostavka je da u loitu uvijek treba biti relativno visoka temperatura.
Suvremena loita na biomasu izvedena su tako da zadovoljavaju sve pretpostavke i
omoguavaju ravnomjerno izgaranje biomase uz to manje emisije tetnih plinova. Uvjet
za uinkovito izgaranje biomase u loitu je dovod primarnog i sekundarnog zraka.
Primarni zrak dovodi se u dio loita u kojem se nalazi biomasa i odvija njeno suenje,
zagrijavanje i razgradnja. Drugi dio zraka, koji se naziva sekundarnim zrakom, dovodi se
u dio loita u kojem se nalaze plinovi nastali rasplinjavanjem i u kojem se odvija njihova
oksidacija. Kako bi se ostvarila maksimalna uinkovitost loita na umsku biomasu u
svim fazama izgaranja, treba postii optimalne uvjete za odvijanje procesa, to se posebno
odnosi na dovoenje primarnog i sekundarnog zraka.

27
6.1. Sustavi za grijanje i pripremu potrone tople vode na umsku biomasu u
kuanstvima, stambenim, javnim i poslovnim zgradama

Prilikom odabira izvora topline za sustav grijanja i pripremu potrone tople vode
potrebno je proraunati i odrediti odreene karakteristike zgrade koje se vre prema
europskoj normi EN 12 831 Sustavi grijanja u zgradama; Sustavi za proraun
normalnog toplinskog optereenja.
Prilikom izbora sustava za grijanje i pripremu potrone tople vode na raspolaganju
se nudi vie rjeenja koja mogu biti predviena samo za grijanje ili za grijanje i pripremu
potrone tople vode, te ona mogu biti centralna ili individualna. Najea su:
otvoreni kamini
zatvoreni kamini
pei na drva
pei na pelete
pei na drva za centralno grijanje
kaljeve pei
kotlovi na cjepanice
kotlovi na pelete
kotlovi na sjeku
kombinirani kotlovi na umsku biomasu

U posljednjih desetak godina u svijetu su provedena brojna poboljanja izvedbi

kotlova na biomasu, a ponajvie s ciljem poveanja uinkovitosti i smanjenja tetnih
emisija vrstih estica i ugljinog monoksida. Razvoj je postignut u konstrukciji komora za
izgaranje, sustavu za dovod zraka i regulacije.
Suvremeni zahtjevi za udobnou u kotlovima za centralno grijanje i pripremu
potrone tople vode podrazumijevaju ravnomjeran proces proizvodnje topline u sluaju
grijanja, te brzu proizvodnju topline u sluaju pripreme potrone tople vode. Primjena
kotlova na biomasu prije je predstavljala problem koritenja zbog nemogunosti
automatske regulacije i time smanjene udobnosti primjene. Koritenjem automatske
regulacije i primjenom meuspremnika za potronu toplu vodu omoguena je vea
fleksibilnost i jednostavnost primjene cijelog sustava i dulje intervale zapaljenja. Time se
zapravo produljio vijek trajanja kotla.

28
 Prema Labudoviu i sur. (2012.) kotlove na biomasu moemo podijeliti na dva
osnovna naina:
1. s obzirom na dimenzije, odnosno toplinske uinke
mali, s uinkom od 3 kW
srednji, s uinkom od 100 kW
veliki, s uinkom 100 kW-10 MW
2. s obzirom na nain punjenja
s runim punjenjem, u podruju uinka 1-100 kW (za cjepanice, pelete)
s automatskim punjenjem, u podruju uinka veih od 10 kW (za pelete,
sjeku, piljevinu)
Prilikom izbora sustava koji e zadovoljiti potrebe zgrade potrebno je u obzir uzeti
etiri glavna imbenika sustava:
1. raspon toplinskog uinka
2. raspon potreba za toplinom u zgradi koji se moe pokriti pojedinim izvorom
3. izvedbu sustava grijanja (centralno ili individualno)
4. osobne zahtjeve korisnika (udobnost primjene, cijena, estetski izgled,
uporaba pojedinog izvora i pripadajue opreme za ugradnju )

Otvoreni kamini
Otvoreni kamin je samostojei graevinski element, koji slui kao individualni
izvor topline za grijanje samo jedne prostorije. Kao gorivo u otvorenim kaminima najee
se koristi umska biomasa (cjepanice i briketi), a punjenje loita ostvaruje se runo.
Otvoreni kamini su izvedeni tako da je barem jedna strana loita otvorena prema prostoriji
u kojoj se nalazi, a gornja strana kamina se spaja na sustav za odvod dimnih plinova, tj.
dimnjak. Materijali od kojih su izgraeni kamini mora biti vatrootporan, a to je najee
amotna opeka ili ve gotovi elementi od amota. Toplinski uinci otvorenih kamina kreu
se od 1 do 3 kW, a toplina se prostoriji predaje zraenjem. Ovakvi kamini imaju vrlo mali
korisni stupanj djelovanja od svega 20%, zbog svog naina predaje topline, pa 80% topline
odlazi zajedno s dimnim plinovima kroz dimnjak u atmosferu. Koriste sa kao dodatni ili
pomoni izvor topline ili u estetske svrhe, kao ukras. Glavni nedostatak otvorenih kamina
je mogunost trovanja ugljinim monoksidom i poara zbog otvorenog loita.

29
Zatvoreni kamini
Zatvoreni kamin je izveden kao gotov ureaj koji se jo naziva kaminska kazeta, a
koji se moe postaviti u loite dotadanjeg otvorenog kamina ili u posebno za njega
izraeno mjesto. Najee se koriste kao dodatni ili pomoni izvor topline ili kao estetski
ukras. Kao gorivo u zatvorenim kaminima najee se koristi umska biomasa (cjepanice i
briketi), a punjenje loita ostvaruje se runo. Toplinski uinci zatvorenih kamina kreu se
od 5 do 10 kW, a toplina se predaje prostoriji zraenjem preko vrata kamina i
konvekcijom. U odnosu na otvorene kamine, zatvoreni kamini imaju brojne prednosti.
Loite u zatvorenim kaminima je odijeljeno od prostorije u kojoj se nalaze ime je izravno
smanjena opasnost od poara, zrak koji se koristi za izgaranje biomase u loitu dovodi se
izvana i time je smanjena mogunost trovanja ugljinim monoksidom zbog nepotpunog
izgaranja. Zatvoreni kamini imaju vei stupanj djelovanja zbog naina na koji predaju
toplinu prostoriji pa je time smanjena potronja goriva.

Pei na drva
Pe na drva izvedena je kao kompaktan samostojei ureaj namijenjen grijanju
odreenog prostora, a stjenke pei izraene su od vatrootpornog materijala ili od prozirnog
vatrootpornog stakla. Toplinski uinak pei na drva moe biti od 2 do 15 kW ovisno o
veliini prostorije koju se grije i masom od 23-26 kg/kW. Kao gorivo u peima na drva
najee se koristi umska biomasa (cjepanice i briketi), a punjenje loita ostvaruje se
runo. Predaja topline odvija se zraenjem, esto i konvekcijom, a ponekad je mogu i spoj
na sustav centralnog grijanja. Ovakve pei esto su opremljene i ventilatorima koji
omoguavaju strujanje zraka kroz dodatne konvektivne otvore oko pei i tako poboljavaju
predaju topline i time poveavaju stupanj djelovanja.

Pei na pelete
Pei na pelete vanjskim izgledu, materijalima izrade i naina djelovanja jednake su
peima na drva, a izraene su takoer kao kompaktan ureaj koji slui kao izvor topline u
prostoriji u kojoj se nalazi. Za gorivo u ovakvim peima koriste se iskljuivo peleti, a
punjenje se moe odvijati automatski ili poluautomatski. Zbog toga se nedaleko od pei
nalazi spremnik za pelete koji osigurava dovoljnu koliinu peleta za rad pei tijekom dva
dana. Toplinski uinak pei na pelete iznosi 3-11 kW, dok se toplina predaje prostoriji
zraenjem, a esto i konvekcijom, te je mogu spoj na sustav centralnog grijanja. Pei na
pelete uglavnom nemaju vrataca, ali postoji sustav za kontrolu dovoenja peleta u loite

30
tono prema potrebama. Velika prednost pei na pelete je u udobnosti primjene, jer pe
nije potrebno runo puniti, dok im je stupanj djelovanja vrlo visok, do 90%. Takoer,
velika prednost je spajanje na sustav centralnog grijanja i mogunost grijanja drugih
prostorija u kojima se pe na pelete ne nalazi.

Pei na drva za centralno grijanje

Pe na drva za centralno grijanje je kombinirani ureaj koji slui kao izvor topline
te za pripremu hrane. Kao gorivo koristi se biomasa u obliku cjepanica ili briketa.
Opremljen je elementima za pripremu hrane, kao to su penica i ogrjevna ploha za
kuhanje, i prikljucima za spajanje na sustav centralnog grijanja. Toplinski uinci ovakvih
pei uobiajeno iznose 11-27 kW, a toplina se predaje prostoriji provoenjem kroz
ogrjevne plohe pei, zraenjem stijenki pei, konvekcijom i posredno preko ugraenog
izmjenjivaa topline za sustav centralnog grijanja. Pei na drva za centralno grijanje imaju
stupanj djelovanja vei od 65%.
Spajanje pei na sustav centralnog grijanja moe se izvesti direktno ili pomou
meuspremnika, to je prikladno ako postoje vea odstupanja u proizvodnji i potrebama za
toplinom. Ovakva pe moe sluiti i kao izvor topline za zagrijavanje potrone tople vode,
a koliina spremnika vode odreuje se specifikacijama koje izdaje proizvoa, no ona po
prilici iznosi 25 l/kW toplinskog uinka pei.

Kaljeve pei
Kaljeva pe izgraena je kao samostojei graevinski element od materijala koji
omoguava veliku akumulaciju topline. Kaljeva opeka je materijal koji se proizvodi od
smjese gline i amota. Ovakve pei imaju vrlo veliku masu te se zbog toga mora voditi
rauna o najveem moguem optereenju podne konstrukcije. Pei su najee opremljene
prikljucima za spajanje na sustav centralnog grijanja i pripremu potrone tople vode. Kao
gorivo iskljuivo se koristi biomasa u obliku cjepanica i briketa, a punjenje loita vri se
runo kroz vrataca na prednjoj strani pei. Kaljeve pei mogu biti tako konstruirane da se
prostiru kroz nekoliko prostorija koje imaju zajedniki jedan kut ili da se kanali za topli
zrak prostiru kroz vie prostorija. Toplinski uinak kaljevih pei iznosi 4-15 kW, a
temperatura na povrini ogrjevnih ploha pei iznosi 50-90C te se pri tome toplina predaje
zraenjem posredno od stijenki pei, konvekcijom i posredno preko ugraenog
izmjenjivaa topline na sustav centralnog grijanja i pripremu potrone tople vode. S
obzirom na prijenos topline od loita na ogrjevne plohe mogu biti osnovne i toplozrane.

31
Kotlovi na cjepanice
Kotao na cjepanice ja kompaktan ureaj namijenjen za sustav centralnog grijanja
koji kao gorivo koristi umsku biomasu u obliku cjepanica i briketa. Prema djelovanju i
vanjskom izgledu gotovo je jednak kotlovima na prirodni plin ili loivo ulje. Koriste se za
sustave centralnog grijanja i pripremu potrone tople vode u obiteljskim kuama, javnim,
poslovnim, stambenim zgradama, ugostiteljskim objektima i sl. Toplinski uinak kotlova
na cjepanice uznosi 5-150 kW sa stupnjem djelovanja do 90% pri temperaturi ogrjevnog
medija od 70-85C. Toplina nastala izgaranjem biomase predaje se mediju za grijanje,
vodi, preko izmjenjivaa topline, te nakon prolaska kroz izmjenjiva topline plinovi
temperature do 200C odlaze prema dimnjaku.
Kotlovnica je zasebna prostorija u zgradi ili izvan nje koja je iskljuivo namijenjena
za smjetanje kotla na cjepanice, meuspremnika tople vode, ekspanzijske posude i ostalih
potrebnih elemenata ija visina mora iznositi najmanje 2 m, a volumen 8 m3. Kada je
toplinski uinak kotla vei od 50 kW, kotlovnica je obavezna. U kotlovnici nije dozvoljeno
skladitenje i spremanje predmeta koji su zapaljivi ili bi svojim isparavanjem naruili rad
kotla na cjepanice. Kotlovnica je namijenjena i za skladitenje jednodnevne zalihe
cjepanica ili briketa ija najmanja udaljenost mjesta skladitenja mora iznositi najmanje 1
m od kotla na cjepanice.
Meuspremnik tople vode u sustavima centralnog grijanja i pripreme potrone tople
vode s kotlom na cjepanice, prema preporukama proizvoaa trebao bi imati najmanji
specifini volumen 25 l/kW toplinskog uinka kotla. No najee koriteni meuspremnici
potrone tople vode imaju specifian volumen 50 75 l/kW, pa i vei zbog mogunosti
spajanja jo nekih izvora topline.

Kotlovi na pelete
Kotao na pelete izveden je kao kompaktan ureaj koji kao gorivo koristi iskljuivo
drvene pelete, a takoer je opremljen prikljucima za spajanje na sustav centralnog grijanja
i pripremu potrone tople vode. Po djelovanju i vanjskom izgledu jednak je kotlovima na
loivo ulje ili plin, a namijenjen je za sustave centralnog grijanja i pripremu potrone tople
vode u obiteljskim kuama i manjim stambenim zgradama. Toplinski uinak kotlova na
pelete obino iznosi 5-50 kW s stupnjem djelovanja do 90%. Godinja potronja peleta u
kotlovima toplinskog uinka 10-40 kW i prosjenom potronjom energije 2000-20000
kWh godinje u niskoenergetskoj kui iznosi od 400 do 4000 kg.

32
Dovoenje peleta do plamenika u loitu kotla mogue je izvesti na tri naina:
s dovodom peleta odozdo
s dovodom iz retorte
s gravitacijskim dovodom

Kotlovi na sjeku
Kotao na sjeku izveden je kao kompaktan ureaj namijenjen za koritenje kao
izvor topline u sustavima centralnog grijanja ili toplinarske sustave, a kao gorivo iskljuivo
koristi drvenu sjeku. Opremljen je prikljucima za spajanje na sustav centralnog grijanja i
pripremu potrone tople vode veih stambenih, javnih ili poslovnih zgrada, ugostiteljskih
objekata i sl. Kotlovi na sjeku izvedeni su robusnije i imaju vee dimenzije od kotlova na
pelete. Toplinski uinci ovakvih kotlova najee iznose 35 kW-7 MW.

Kombinirani kotlovi na umsku biomasu

Kombinirani kotlovi izvedeni su kao kompaktan ureaj koji se koristi kao izvor
topline za sustave centralnog grijanja i pripremu potrone tople vode ili toplinarske
sustave, a kao gorivo mogu koristiti vie vrsta umske biomase, kao to su cjepanice,
sjeka, peleti, briketi, piljevina, drvni otpad i sl. Kombinirani kotlovi su robusniji i imaju
vee dimenzije od kotlova na pelete i cjepanice. Koriste se jednako kao i kotlovi na sjeku,
a za postavljanje, njihov rad, spajanje na sustav odvoda dimnih plinova i odravanje
vrijede ista pravila kao i za kotlove na cjepanice ili sjeku.

33
6.2. Velika energetska postrojenja

Namjena velikih energetskih postrojenja koja kao gorivo koriste umsku biomasu
moe biti:
1. proizvodnja toplinske energije za vie zgrada ili cijelih naselja pomou
sustava daljinskog grijanja
2. istodobna proizvodnja toplinske i elektrine energije (kogeneracija) za vie
zgrada, cijelih naselja ili tehnolokih procesa, ali i za isporuku elektrine
energije u javnu elektroenergetsku mreu ili pokrivanje vlastite potronje

Kogeneracijska postrojenja u odnosu na postrojenja odvojene proizvodnje imaju

manje gubitke, te za istu koliinu primarne energije u kogeneracijskim postrojenjima
isporuiti e se i do 40% vie elektrine i toplinske energije u odnosu na proizvodnju u
odvojenim postrojenjima. Prednosti kogeneracijskih postrojenja su i manji trokovi
proizvodnje i manje emisije ugljinog monoksida po jedinici proizvedene energije.

Slika 5: Prikaz gubitaka u odvojenoj proizvodnji i kogeneracijskim postrojenjima

(Lonar i sur., 2009.)

34
Prilikom projektiranja, izvoenja i gradnje u obzir treba uzeti odreene imbenike:
tehnike (zadani uvjeti za ostvarivanje i ciljevi projekta, tehnike znaajke i
izvedba postrojenja, pribavljanje i opskrba biomasom, prikljuivanje na
infrastrukturne sustave itd.)
ekonomske (financiranje, ekonominost pogona, mogunosti dobivanja
poticaja, potpora itd.)
pravne (organizacija i odnosi sudionika u projektu, ishoenje dozvola i
odobrenja, ugovaranje opskrbe biomasom, isporuke energije, voenja i
odravanja postrojenja itd.)

Sedam je glavnih koraka u pripremi projekta za velika energetska postrojenja:

1. Predodabir izvedbe postrojenja podrazumijeva razmatranje namjene postrojenja i
njegove uloge u energetskom sustavu te mogunosti za njegovu gradnju i
izvoenje, ekonominost, smjetaj u prostor i prihvatljivost za okoli.
2. Ispitivanje raspoloivosti umske biomase kljuan je korak u odluci za
ostvarivanje ovakvog projekta. Neovisno o isplativosti, ekonominosti, tehnikoj
izvedbi i utjecaja na okoli projekta, sigurnost i pouzdanost dobave umske
biomase kljuni je faktor velikih energetskih postrojenja i bez njega nije ostvariv.
Zbog toga treba razmotriti sve mogunosti izvora umske biomase, naine njegove
dobave do postrojenja i trokove koji pri tome nastaju.
3. Struno razmatranje projekta ukljuuje iskustva u projektiranju, izvoenju i
pogonu slinih postrojenja, te se na osnovu tih iskustava razmatraju mogui
sudionici u projektu.
4. Obavjetavanje lokalne samouprave o projektu najvaniji je korak u ostvarivanju
projekta. Lokalna samouprava mora prihvatiti projekt i u njemu sudjelovati od
samoga poetka. Takoer mora omoguiti ishoenje svih potrebnih dozvola i
suglasnosti, promicati projekt u javnosti, a posebno s obzirom na korist zajednici.
Bez suglasnosti lokalne samouprave cijeli projekt postrojenja je upitan.
5. Predodabir opreme podrazumijeva odabir tehnikog rjeenja i znaajki opreme
koja e se koristiti, a sve na osnovi ranije provedenog predodabira izvedbe
postrojenja. Prilikom odabira opreme odabire se izvedba i veliina kotla, izvedba
skladita za umsku biomasu, sustav za njezino dovoenje do loita, nain pogona,
regulacije i nadzor postrojenja.

35
 6. Odabir sudionika u projektu podrazumijeva odabir glavnog projektanta, izvoaa
radova, opskrbljivaa opremom, nadzorna tijela i odabir opskrbljivaa biomasom te
se s njim sklapaju odgovarajui ugovori o isporuci.
7. Predstavljanje projekta javnosti podrazumijeva javno predstavljanje projekta
javnosti, predstavnicima nadlenih tijela i medijima, iako je javnost ve djelomino
upoznata s projektom preko lokalne samouprave.

Tablica 2 : Struktura investicijskih trokova kogeneracijskih postrojenja 2008. g. u

(Lonar i sur., 2009.)

36
 U tablici 2 prikazana je struktura investicijskih trokova za razliite sustave
razliitih snaga. Ukupni trokovi postrojenja na biomasu kreu se od 3 000 000 do
20 500 000 eura, a specifini investicijski trokovi izraeni u /kWe iznose od 4000 /kWe
pa do 8000 /kWe.
Iz tablice je vidljivo da ORC1 sustavi i sustavi s rasplinjavanjem i plinskim
motorom imaju relativno velike specifine i ukupne trokove s obzirom na instaliranu
snagu, dok je sustav parne turbine najisplativiji s najmanjim specifinim trokovima po
kWe ali najveim ukupnim investicijskim trokovima.

U posljednjih nekoliko godina cijene opreme za postrojenja manje snage koja kao
gorivo koriste biomasu znatno su porasle. Kroz trogodinje razdoblje porast investicijskih
trokova povean je za 44% to potvruju primjeri ve dovrenih projekata i planovi
izgradnje novih kogeneracijskih postrojenja. Ovakav porast investicijskih trokova
pripisuje se velikoj potranji za energetskim postrojenjima zbog uspostave poticajnih
zakonodavnih okvira u mnogim zemljama, te zbog ogranienosti i zauzetosti proizvodnih
kapaciteta proizvoaa energetske opreme ali i zbog porasta cijena sirovina.
Visina investicije ovisi o razliitim faktorima a prije svega o razvoju tehnologije i
odnosu ponude i potranje na tritu energetske opreme. Moe se pretpostaviti da e u
Hrvatskoj najvei udjel imati postrojenja snage do 5 MWe koja e za pogon troiti oko 200
tona biomase na dan, a investicijski troak kretati e se od 4000 /kWe do 6000 /kWe.
Trokovi pogona i odravanja uobiajeno se procjenjuju u rasponu od 1-5% godinje od
ukupnih trokova . Pod godinjim prihodima rauna se ukupno proizvedena energija
umanjena za vlastitu potronju i isporuena u elektroenergetski sustav i prodaja po vaeoj
poticajnoj cijeni.

1
Organski Rankienov ciklus

37
Trokovi
Projektiranje, izvoenje i pogon velikih energetskih postrojenja na umsku biomasu
razmjerno su visoki, a ine ih:
1. trokovi ulaganja
trokovi ulaganja u opremu
trokovi projektiranja i izvoenja radova
dodatni trokovi za ishoenje dozvola, odobrenja i sl.
trokovi poreza
trokovi kamata
priuva za pokrivanje izvanrednih trokova
ostali trokovi ulaganja
2. pogonski trokovi
trokovi goriva
trokovi osoblja
trokovi odravanja, servisa i remonta
trokovi osiguranja
trokovi zbrinjavanja pepela i naknada za emisiju u okoli
trokovi redovnog poslovanja
izvanredni pogonski trokovi
ostali pogonski trokovi
Prihodi
Prihodi velikih energetskih postrojenja na umsku biomasu ovise o njegovoj
uinkovitosti i stanju na tritu. Uinkovitost postrojenja je rezultat izvedbe, a stanje na
tritu ovisi o potranji za proizvedenom energijom. U prihode velikih energetskih
postrojenja ubrajaju se:
prihodi od prodaje toplinske energije
prihodi od prodaje elektrine energije (ako postoji mogunost istodobne
proizvodnje)
prihodi od poticaja i potpora za prodaju toplinske i/ili elektrine energije (ako takva
mogunost postoji)
prihodi od trgovine certifikatima za emisije (ako takva mogunost postoji)
prihodi od osnovnih pokrivanja vlastitih potreba za toplinskom (i elektrinom)
energijom (u pravilu kod pokrivanja potreba tehnolokih procesa

38
Primjer postrojenja na umsku biomasu

Analizirano je kogeneracijsko postrojenje na biomasu koje bi se koristilo u manjem

naselju za pokrivanje sezonskih toplinskih potreba grijanja kuanstava i javnih i poslovnih
objekata, te za cjelogodinju pripremu potrone tople vode. U primjeru je razmatrano
kogeneracijsko postrojenje toplinskog kapaciteta 2,3 MW i nazivne elektrine snage 0,5
MW konfigurirano u dva sustava sa rashladnim kondenzatorom i bez rashladnog
kondenzatora.

Tablica 3: Rezultati simulacije postrojenja bez i sa rashladnim kondenzatorom (Lonar i

sur., 2009.)

Iz tablice je vidljivo da bi kogeneracijsko postrojenje bez kondenzatora proizvelo

2 966 MWhe elektrine energije godinje i 13 644 MWht toplinske energije. Ukupna
procjena godinje potroene sjeke (35% vlanosti) iznosi 7 552 t.
Kogeneracijsko postrojenje s kondenzatorom proizvelo bi 4 033 MWhe elektrine
energije i 13 709 MWht toplinske energije, a procjena godinje potronje sjeke iznosila bi
oko 10 102 t. Iz ovoga je vidljivo da bi postrojenje s kondenzatorom proizvelo za treinu
vie elektrine energije, ali i potroilo za treinu vie sjeke.

39
Tablica 4: Pokazatelj rentabilnosti investicijskih ulaganja (Lonar i sur., 2009.)

Iz pokazatelja rentabilnosti investicijskih ulaganja vidljivo je da konfiguracija

postrojenja nije presudna za financijsku atraktivnost, a znatno vei utjecaj imaju cijena
sjeke i cijena topline. Uz skoro podjednake investicije oba projekta e imati i podjednake
interne stope povrata kao i diskontni period povrata. Ekonomski ivotni vijek projekta je
12 godina to odgovara trajanju ugovora o otkupu elektrine energije. Ugovorena otkupna
cijena isporuene elektrine energije je 1,3064 kn/kWh, a toplinske 150 kn/MWh. Cijena
sjeke iznosi 45 /t.

6.2.1. Kogeneracijska postrojenja na umsku biomasu

Postrojenja koja su namijenjena za istodobnu proizvodnju toplinske i elektrine

energije i opskrbu vie zgrada ili cijelih naselja.
Elektrina se energija u ovakvim postrojenjima moe proizvesti na vie naina:
1. uz izravno izgaranje biomase
pomou parne turbine
pomou parnog motora
na osnovi organskog Rankienovog ciklusa
pomou plinske turbine s neizravnim izgaranjem
pomou Stirlingovog motora
2. uz izgaranje plina proizvedenog prethodnim rasplinjavanjem biomase

40
 pomou plinskog motora
pomou plinske turbine

Toplinska energija u ovakvim postrojenjima moe se proizvesti na vie naina:

1. u kotlu kao kod toplana, ime se izravno koristi dio topline proizveden
izgaranjem u loitu
2. u izmjenjivau topline kondenzacijskog sustava parne turbine
3. u izmjenjivau topline na otpadnu toplinu

Parnoturbinsko postrojenje u dananje vrijeme se najvie koristi za proizvodnju

elektrine energije. Toplina nastala izgaranjem umske biomase u loitu koristi se za
proizvodnu pare koja potom pokree elektrini generator. Snaga ovakvih postrojenja iznosi
oko 30 MW sa stupnjem djelovanja
5 10 % za postrojenja do 1 MW
10 25 % za postrojenja 1 5 MW
15 30 % za postrojenja vea od 5 MW
Postrojenja s organskim Rankineovim ciklusom uz parnoturbinska postrojenja sve se
ee koriste za proizvodnju elektrine energije. Naelo rada Rankineovog ciklusa gotovo
je jednako kao kod primjene parnoturbinskog postrojenja, osim to se kod Rankineovog
ciklusa ne koristi voda kao radni medij nego organski fluid koji se zagrijava termikim
uljem zagrijanim u izmjenjivau topline. Snaga ovakvih postrojenja iznosi 200 3000 kW,
sa stupnjem djelovanja 10 25 %. Prednosti postrojenja su razmjerno nia temperatura pri
pretvorbi energije, razmjerno velik stupanj iskoristivosti pri manjim optereenjima i
mogunost potpune automatizacije.
Rasplinjavanje biomase je sloeni proces suenja, pirolize, oksidacije i redukcije
biomase kojim se dobiva reaktorski drvni plin koriten u postrojenjima s plinskim ili
parnim motorom. Stupanj djelovanja ovakvog postrojenja za proizvodnju elektrine
energije iznosi do 30 %.

41
6.2.2. Postrojenja sa suizgaranjem biomase

Suizgaranje biomase je proces gdje se uz primarno gorivo (ugljen, otpad itd) za

proizvodnju toplinske i elektrine energije koristi i biomasa. Da bi se suizgaranje moglo
provesti potrebno je na ve postojee energetsko postrojenje ugraditi sustav za mijeanje
primarnog goriva i umske biomase. Primjenom ovakvoga rjeenja poveava se udio
obnovljivih izvora i bitno se smanjuje emisija ugljinog dioksida. Znaajan razvoj
tehnologije za suizgaranje biomase omoguio je primjenu ovakve tehnologije u mnogim
zemljama svijeta poput Austrije, Njemake, Australije, Belgije, Danske, Japana itd.
Suizgaranje biomase koristi se u postrojenjima koje kao primarno gorivo koriste razliite
vrste ugljena, a pri tome se koriste kotlovi s izgaranjem u mjehuriastom i vrtlonom
fluidiziranom sloju te izgaranjem na reetki. Suizgaranje umske biomase s usitnjenim
ugljenom moe biti:
izravno izravno izgaranje biomase i ugljena u istom loitu
neizravno prethodno rasplinjavanje biomase i zatim izgaranje nastalog
reaktorskog drvnog plina i ugljena u istom loitu
paralelno izgaranje biomase u posebnom kotlu u kojem se proizvodi para
koja se potom mijea s parom koja je proizvedena u kotlu na ugljen

Da bi se biomasa mogla koristiti u postrojenjima za suizgaranje, potrebno ju je prije

procesa pripremiti. Priprema biomase se sastoji od nekoliko postupaka:
primarno usitnjavanje biomase postupak koji se vri da bi biomasa bila
dostupna u obliku granulata, peleta, sjeke ili praine ovisno o nainu
suizgaranja.
rukovanje rasutom biomasom postupak koji se vri nakon usitnjavanja
biomase, a obuhvaa postupke kojima se pazi na gustou, vlagu, zastoj u
prijenosu ili poar biomase.
dugotrajno skladitenje rasute biomase postupak skladitenja na due
vrijeme pri kojem se mora obratiti panja da ne dolazi do degradacije
biomase ili stvaranja gljivica i ostalih problema vezanih uz dugotrajno
skladitenje.

42
 suenje ili djelomino suenje biomase priprema biomase za to
kvalitetnije suizgaranje, a obavlja se na nekoliko ve opisanih naina
suenja.
sekundarno usitnjavanje biomase postupak mljevenja biomase u
mlinovima za ugljen. Biomasu je tee usitniti od ugljena zbog vlakana, ali
se ona ipak uspije usitniti do te mjere da bude pogodna za mijeanje. Udio
biomase u ovakvim postrojenjima iznosi do 10 %, a poveani udio biomase
znai vee koliine za mljevenje, koja uz poveanu vlagu smanjuje radnu
sposobnost strojeva za mljevenje.

Svojstva biomase razlikuju se od svojstava ugljena u udjelu vlage i pepela razliitog

kemijskog sastava, veem udjelu hlapivih tvari, manjem udjelu duika, sumpora i klora te
manjoj energetskoj gustoi. Brzina izgaranja biomase ovisi o gustoi, obliku estica, udjelu
vlage te zbog veeg udjela hlapivih tvari zbog kojih bre izgara. Zbog toga se mora obratiti
velika panja na biomasu kako bi se proces suizgaranja mogao uinkovito odvijati. Iako je
udio biomase vrlo mali potreban je sustav nadzora suizgaranja umske biomase s ugljenom
kako bi se osigurao siguran rad kotla i sprijeile smetnje.
Zbog lunatih tvari u biomasi koje isparavaju i njihove kondenzacije na stjenkama
kotla moe doi do korozije kotla i drugaijeg kemijski sastava pepela. Vea koliina
lunatih tvari u biomasi posljedica su oneienja biomase zemljom ili nekih drugih
oneienja kao to su alkalne tvari.
Suizgaranjem umske biomase postiu se manje emisije plinova nastalih
izgaranjem. Zbog malog udjela sumpora i duika u biomasi (0,5 1%) smanjene su emisije
SOx i NOx. No suizgaranje umske biomase s ugljenom rezultira veom emisijom NOx u
odnosu na izgaranje iste biomase, ali je ona manja u odnosu na izgaranje istog ugljena.
Pojedine vrste umske biomase imaju poveani udio klora to moe utjecati na poveanje
emisija HCl pri suizgaranju s ugljenom, dok vrijednosti emisija CO i organskih polutanata
ovise o kvaliteti izgaranja. Kvalitetnim suizgaranjem sprjeava se njihov znaajan porast u
odnosu na izgaranje istog ugljena.
Emisije plinova NOx, SOx i leteeg pepela koje nastaju u energetskim postrojenjima
na ugljen i suizgaranju biomase i ugljena mogue je dodatno ukloniti pomou
odgovarajue opreme koja je postala uobiajeni dio ovakvih postrojenja.

43
Smanjenje emisija NOx
pomou plamenika sa smanjenim emisijama NOx prilikom koritenja ovakvih
plamenika mogue je taloenje pepela na njegovu dnu, no to se dogaa kada je
udio biomase vei od 10%.
pomou dvostupanjskog izgaranja postupak kojim se ponovno izgara ugljen s
poveanim rizikom taloenja troske i ubrzane korozije dijelova loita, koja je
kod suizgaranja dodatno ubrzana.
pomou katalizatora prilikom suizgaranja biomase s ugljenom nastaju sitne
neorganske estice i lunate tvari koje oteuju katalizator, te zbog toga
materijal katalizatora treba esto mijenjati to poveava trokove.

Smanjenje emisija SOx

odsumporavanje dimnih plinova postie se pomou vapnenca koji u reakciji sa
sumporom stvara gips.

Primjer jedne ovakve termoelektrane koja je u poetku bila demonstracijski projekt,

a kasnije temelj za razvoja slinih projekata u svijetu je TE Gelderland u Nizozemskoj.
Rije je o prvom projektu suizgaranja umske biomase s ugljenom u veem energetskom
postrojenju u Europi. Termoelektrana Gelderland na ugljen elektrine snage 635 MW
nadograena je sustavom za suizgaranje 60 000 t drvnog otpada godinje koji se prikuplja
na lokaciji termoelektrane i pretvara u drvne estice veliine 4 mm. Sustav je puten u
pogon 1995. godine, a iako je u poetku bilo problema s mljevenjem i rukovanjem, do
danas uspjeno radi. Suizgaranjem 60 000 t drvnog otpada zamijenjena je koliina od 45
000 t ugljena godinje uz smanjenje emisija tetnih plinova.

44
6.3. Razlozi zamjene fosilnih goriva biomasom

Energija je osnova za razvoj i napredak svake zemlje, te potreba za energijom raste.

Intenzivno koritenje energije iz fosilnih goriva dovelo je do ekolokih ogranienja i
potrebe za novim izvorima energije s manjim tetnim utjecajem na okoli. Hrvatska kao
budua lanica Europske unije obvezala se na smanjenje staklenikih plinova i neposredne
potronje energije, te poveanje udjela obnovljivih izvora energije, biogoriva i poveanje
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije. Osnovni zahtjevi koji su
stavljeni pred nas radi ouvanja okolia su uinkovitije koritenje energije, poveanje
udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj strukturi potronje energije i opskrba
energijom iz raspoloivih i dostupnih izvora potiu nas da koristimo dostupne i za okoli
manje tetne izvore energije i suvremeniju tehnologiju.
Prema podacima godinjeg energetskog preglednika (Energija u Hrvatskoj 2010.,
str 38.) za vie od polovice proizvodnje primarne energije u Hrvatskoj koristi se nafta i
prirodni plin, a cijene nafte i prirodnog plina svakim danom sve vie rastu.

Obnovljivi izvori Ogrijevno drvo

0.1% 7.6%
Toplinska
energija Sirova
0.3% nafta
20.3%

Vodne snage
31.5%
Prirodni plin
40.3%

Grafiki prikaz 3: Udjeli u proizvodnji primarne energije

( Energija u Hrvatskoj, 2010.)

Proizvodnja nafte i prirodnog plina u Hrvatskoj se smanjuje pa je Hrvatska

primorana na uvoz skupe energije. Najvei udio u uvoznoj energiji otpada na sirovu naftu,
derivate nafte, prirodni plin te ugljen i koks (Energija u Hrvatskoj, 2010., str 46.).

45
 Takoer, ukupna potronja energije u Hrvatskoj otpada na tekua goriva i prirodni
plin (Energija u Hrvatskoj, 2010., str 51.). Iz svega ovoga vidljivo je da Hrvatska uvelike
ovisi o fosilnim gorivima, koja su najskuplja energija, te je potrebno ostvariti opskrbu
energijom iz raspoloivih i dostupnijih izvora.
Hrvatska je ratificirala CLRTAP konvenciju (engl. Convention on Longrange
Transboundary Air Pollution; hrv. Konvencija o prekoogranienom oneienju zraka na
velikim udaljenostima) i obvezala se na ogranienje emisija SO2, NOx, NMVOC i NH3 radi
smanjenja zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona. Takoer je u pripremi novi
globalni sporazum o smanjenju emisija staklenikih plinova za post Kyoto razdoblje
poslije 2012. godine. U novom sporazumu oekuje se da e Hrvatska imati obvezu smanjiti
emisije staklenikih plinova strou nego u okviru Protokola iz Kyota.
Energiju kao osnovu za razvoj mogue je dobiti iz razliitih izvora, a Hrvatska ima
velikih potencijala ne samo u biomasi, ve i u drugim izvorima energije. Hrvatska bi prema
uzoru na razvijene zapadne zemlje, njihovo iskoritavanje ne samo biomase, ve i drugih
obnovljivih izvora energije, trebala sve vie koristiti svoje potencijale i energiju dobivenu
iz obnovljivih izvora.

46
7. Energija u Hrvatskoj

U 2010. godinu u Republici Hrvatskoj ukupna potronja energije poveana je za

0,8% u odnosu na prethodnu godinu, a BDP2 smanjen za 1,2 %. Proizvodnja primarne
energije u 2010. godini poveana je za 7,3 posto u odnosu na prethodnu, a udio
proizvedene energije iz obnovljivih izvora i ogrjevnog drva povean za 11,1 %.
U 2010. godini udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji iznosio je oko
24,2 % primjenom EIHP metodologije ili 13,3 % primjenom EUROSTAT metoda. Od
ukupno proizvedene elektrine energije u 2010. godini od 14 105 GWh, 61 % energije
proizvedeno je iz obnovljivih izvora, od ega je 58,9% proizvedeno u velikim
hidroelektranama i 2,1 % proizvedeno je iz ostalih obnovljivih izvora poput malih
hidroelektrana, energije vjetra, biomase, deponijski i bioplin. 45,6 % ukupne potronje
elektrine energije proizvedeno je iz obnovljivih izvora, vei dio od toga proizveden je u
velikim hidroelektranama (44%), a manji dio iz ostalih obnovljivih izvora (1,6%). (Izvor:
Energija u Hrvatskoj, godinji energetski pregled, 2010.)
Jedan od vanih imbenika napretka i tehnolokog razvitka u Republici Hrvatskoj
je energetska uinkovitost. Energetska uinkovitost potronje energije smanjena je s
obzirom na prolu godinu. Gledano kroz dulje razdoblje od 2005. pa do 2010. godine
energetska uinkovitost potronje energije smanjena je u svim sektorima, a ponajvie u
prometnom i industrijskom.
Ciljevi u Republici Hrvatskoj koji su postavljeni u okviru Nacionalne strategije
zatite okolia su smanjenje emisija SO2 za 61%, NMVOC za 14% i NH3 za 19% do 2010.
godine, dok je emisiju NOx potrebno odrati ispod razine iz 1990. godine.
Emisije SO2, NOx i CO2 nastaju uslijed izgaranja goriva. Prema preliminarnim
rezultatima za 2010. godinu emisija SO2 bila je 30% manja od limita postavljenog za 2010.
godinu, a emisija NOx 16% nia u okviru Strategije zatite okolia. Emisija CO2 bila je
nia za oko 5% u odnosu na prethodnu godinu, dok je u odnosu na emisiju iz 1990. godine
nia za oko 10%. Emisija estica u posljednjih par godina varira na razini oko 35 kt.
Razlog smanjenja promatranih estica u zraku rezultat je pada gospodarske aktivnosti u
posljednjih par godina.

2
Bruto domai proizvod

47
Tablica 5: Proizvodnja primarne energije u Hrvatskoj (Energija u Hrvatskoj, 2010.)

Godina 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2010./09. 2005./10.

PJ3 %

Ogrjevno drvo 14,96 17,38 15,42 17,01 17,97 19,96 11,1 5,9

Sirova nafta 40,11 38,90 37,27 35,42 33,07 30,69 -7,2 -5,2

Prirodni plin 79,76 94,27 100,12 94,05 93,50 93,88 0,4 3,3

Vodne snage 62,40 58,18 42,21 50,19 65,77 79,71 21,2 5,0
Toplinska
0,61 0,64 1,01 1,25 1,48 1,71 15,4 22,8
energija
Obnovljivi
0,20 0,24 0,84 1,03 1,34 2,53 101,3 67,7
izvori
Ukupno 198,03 209,60 196,86 198,93 213,09 228,57 7,3 2,9

Proizvodnja primarne energije u razdoblju od 2005. godine do 2010. iz ogrjevnog

drva zabiljeila je porast od 5,9%, a iz obnovljivih izvora energije 67,7%. U budunosti
Hrvatske u proizvodnji primarne energije predvia se smanjenje proizvodnje energije iz
prirodnog plina, a ponajvie sirove nafte koje bi trebali zamijeniti obnovljivi izvori
energije, te zajedno sa vodenim snagama i ogrjevnim drvetom preuzeti vodee mjesto u
proizvodnji primarne energije u Hrvatskoj.

Instalirani kapaciteti za proizvodnju toplinske i elektrine energije iz biomase u

Hrvatskoj u 2010. godini iznosili su 513,65 MW toplinske energije i 9,37 MW elektrine
energije. No mora se uzeti u obzir da ne postoje pouzdani statistiki podaci o instaliranim
snagama za biomasu. Navedeni podaci odnose se na industrijske kotlovnice na biomasu te
ne sadre toplinsku snagu malih pei za grijanje i pripremu potrone tople vode u
kuanstvima.
Proizvodnja elektrine energije u Hrvatskoj u 2010. godini iz biomase iznosila je 33
GWh, a ukupna proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora iznosila je 296,32
GWh. Obnovljivi izvori, bez proizvodnje velikih hidroelektrana, inili su u 2010. godini
2,1 % ukupne proizvodnje.

3
Peta Joula

48
 Proizvodnja toplinske energije u 2010. godini iz biomase iznosila je 15.731 TJ, a
obuhvaa proizvodnju toplinske energije iz krute i plinovite biomase, industrijskih
kotlovnica i energije iz ogrjevnog drva za grijanje i pripremu potrone tople vode u
kuanstvima.

Tablica 6: Proizvodnja krutih biogoriva u Hrvatskoj 2010. godine (Energija u Hrvatskoj,

2010.)
Vrsta krutog goriva Proizvodnja
Drveni peleti 62 372 t
Drveni briketi 10 227 t
Drveni ugljen 4 319 t
Drvena sjeka 76 410 t
Ogrjevno drvo 1 761 000 m3

Proizvodnja peleta u 2010. godini u Hrvatskoj odvijala se je u devet pogona

ukupnog kapaciteta proizvodnje 205 000 tona godinje, no od ukupnog kapaciteta
proizvodnje iskoritena je samo jedna etvrtina. Od ukupne proizvodnje peleta u 2010.
godini, vei dio od 95% plasiran je na strana trita, dok je ostali manji dio iskoriten na
domaem tritu.
Proizvodni kapaciteti briketa procijenjeni su na oko 60 000 t godinje, no njihova
proizvodnja se obavlja periodino prema dostupnoj sirovini, tj. otpadu iz drvo-
preraivake industrije, te se takoer veina proizvedenih briketa plasira na strana trita.

49
8. Poticanje primjene umske biomase u Hrvatskoj

Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i

kogeneracije (NN 33/2007) donesen je na temelju lanka 28. stavka 8. Zakona o energiji
(NN 68/2001, 177/2004, 152/2008 i 127/2010). Njime se odreuje pravo povlatenih
proizvoaa elektrine energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore i
kogeneracijskih postrojenja na poticajnu cijenu koju Hrvatski operator trita energije
plaa za isporuenu elektrinu energiju koja je u njima proizvedena. Tarifnim sustavom se
utvruju tarifne stavke i visina tarifnih stavki za elektrinu energiju proizvedenu u takvim
postrojenjima, ovisno o vrsti izvora, snazi i drugim elementima isporuene elektrine
energije te naini i uvijeti njihove primjene. Tarifni sustav objavljen na stranicama
Hrvatske regulatorne agencije donesen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 31. svibnja
2012. godine. Izmjena tarifnog sustava donosi se do 31. listopada tekue godine s
poetkom primjene od 1. sijenja idue godine. Njegovu primjenu nadzire Hrvatska
energetska regulatorna agencija (HERA).
Poticajna cijena (Tablica 7.) prema lanku 2. Tarifnog sustava odreena je kao
cijena koja se plaa povlatenom proizvoau elektrine energije iz postrojenja koja
koriste obnovljive izvore i kogeneracijska postrojenja za vrijeme trajanja ugovora o otkupu
elektrine energije. Pravo na poticajnu cijenu stjee proizvoa elektrine energije koji
koristi obnovljive izvore ili kogeneraciju za proizvodnju elektrine energije i ima rjeenje o
stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije i sklopljen ugovor o otkupu
elektrine energije s Hrvatskim operatorom trita energije. Tarifne stavke i visine tarifnih
stavki za isporuenu elektrinu energiju iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore i
kogeneracijskih postrojenja utvrene su Tarifnim sustavom, a podijeljena su ovisno o tome
je li njihova instalirana snaga vea ili manja od 1 MW.

50
 Tablica 7: Visina tarifne stavke za isporuenu elektrinu energiju iz postrojenja koja
koriste obnovljive izvore energije (Energija u Hrvatskoj, 2010.)

2010.
kn/kWh
Elektrane na biomasu
snage vee od 1 MW snage do 1 MW
kruta biomasa iz umarstva i poljoprivrede
1,1537 1,3312
(granjevina, slama, kotice)
kruta biomasa iz drvno-preraivake industrije
0,9208 1,0538
(kora, piljevina, sjeka...)

51
9. Zakljuak

U dananje vrijeme poskupljenja energije i energenata u svijetu potrebno je okretati

se dostupnim i raspoloivim izvorima energije u svrhu neovisnosti o uvoznoj energiji i
ouvanju okolia. Proizvodnja energije u Hrvatskoj u dananje vrijeme uvelike ovisi o
fosilnim gorivima, ponajvie o nafti i prirodnom plinu, ije su rezerve ograniene.
Hrvatska kao budua lanica Europske Unije i potpisnica Kyoto protokola obavezala se na
smanjenje tetnih emisija plinova i zatitu okolia, koje je jednim dijelom mogue ostvariti
okretanju obnovljivim izvorima energije. Jedan od obnovljivih izvora energije je i
biomasa, iji je potencijal u Hrvatskoj velik.
Prema podacima Hrvatskih uma godinji etat, tj. koliina drvne biomase koju je
doputeno iskoritavati u gospodarske svrhe, iznosi u prosjeku 5,8 milijuna m3 , dok je
godinji prirast drvne zalihe 10,5 milijuna m3. Hrvatska takoer ima veliki potencijal u
ostacima iz drvopreraivake industrije koji se djelomino koriste u samim postrojenjima,
a ostatak uz dodatne trokove i oneienje okolia uklanja iz postrojenja. Proizvodni
kapaciteti za proizvodnju biomase u Hrvatskoj iznose 265 000 tona godinje, 205 000 tona
peleta i 60 000 tona briketa, koji se vrlo malo koriste. Proizvodnja briketa odvija se
periodino ovisno o dostupnoj sirovini iz drvopreraivake industrije, dok se proizvodnih
kapaciteta za proizvodnu peleta koristi samo jedna etvrtina, te se od ukupno proizvedene
biomase na domae trite plasira vrlo mali dio, svega 5 %.
Dananja tehnologija omoguila je razvoj izvora topline na biomasu koji pruaju
udobnost koritenja jednaku onoj fosilnih goriva uz velike stupnjeve iskoritenja do 0,3, te
u kogeneracijskim i trigeneracijskim postrojenjima do 0,8. Dananji razvoj tehnologije za
smanjenje emisija tetnih plinova i estica te njezina upotreba u velikim energetskim
postrojenjim za proizvodnju toplinske i elektrine energije omoguila nam je koritenje
umske biomase i emisije plinova u ekoloki prihvatljivim okvirima. Koritenje umske
biomase ekoloki je najprihvatljivije u velikim energetskim postrojenjima, no u dananje
vrijeme sve skuplje energije okreemo se jeftinijim izvorima energije i koristimo biomasu
u kuanstvima i malim izvorima topline koji nisu ekoloki prihvatljivi jer sve emisije
plinova nastale izgaranjem odlaze u atmosferu. Administrativna politika, ishoenje
dozvola i velika poetna ulaganja prepreka su u izgradnji velikih postrojenja na biomasu,
ali i koritenju izvora topline u kuanstvima i slinim objektima, pa se veim dijelom u
Hrvatskoj biomasa koristi kao to se koristila i prije 50 godina u neefikasnim kaminima i
peima za zagrijavanje prostorija i pripremu hrane.

52
10. Literatura

1. BP Statistic review of the World energy 2011.

URL:http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/repo
rts_and_publications/statistical_energy_review_2011/STAGING/local_assets/pdf/st
atistical_review_of_world_energy_full_report_2011.pdf
2. BP Statistic review of the World energy 2012.
URL:http://www.bp.com/assets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_
and_publications/statistical_energy_review_2011/STAGING/local_assets/pdf/statis
tical_review_of_world_energy_full_report_2012.pdf
3. Energy Supply, Prirunik o obnovljivim izvorima energije,
URL: http://www.ener-supply.eu/downloads/ENER_handbook_bh.pdf
4. Energija u Hrvatskoj 2010., Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva,
URL:http://www.mingo.hr
5. Labudovi, B., 2012. Osnove primjene biomase. Zagreb: Energetika marketing.
6. Lonar, D., Krajai, G., Vujanovi, M., 2009. Podrka developerima primjeri
najbolje prakse za kogeneraciju na drvnu biomasu. Centar za transfer tehnologije
CTT
URL: http://oie.mingorp.hr/UserDocsImages/BIOCHP_HR.pdf
7. ljivac, D., 2008. Obnovljivi izvori energije: energija biomase., Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva,
URL: http://oie.mingorp.hr/UserDocsImages/OIE%20Tekst.pdf
8. Renewable Energy Resources Project, 2009., Project No. P071464, Podrka
developerima primjeri najbolje prakse za kogeneraciju na drvnu biomasu.
URL: http://oie.mingorp.hr/default.aspx?id=19
9. The European Wind Energy Association EWEA, Wind in power, 2011 European
Statistic.(2012)
URL:http://www.ewea.org/fileadmin/ewea_documents/documents/publications/stat
istics/Stats_2011.pdf

53
 IZJAVA
Izjavljujem da sam diplomski rad izradio samostalno, koristei se znanjem steenim na
Rudarsko-geoloko-naftnom fakultetu, sluei se navedenom literaturom, uz strunu
pomo mentora prof. dr. sc. Damira Rajkovia.

_______________________
Petar Krhen

54