INSTRUMENT ZA

PRETPRISTUPNU POMO (IPA II)

INDIKATIVNI STRATEKI DOKUMENT ZA BOSNU I

HERCEGOVINU
(2014-2017)

USVOJEN DD/MM/YYYY
 SADRAJ
PRVI DIO: UVOD ................................................................................................................... 2
1.1. Svrha Stratekog dokumenta ........................................................................................ 2
1.2. Konsultacije o ovom Stratekom dokumentu .............................................................. 3
DRUGI DIO: ANALIZA POTREBA I KAPACITETA ....................................................... 3
2.1. Politiki i ekonomski kontekst ..................................................................................... 3
2.2. Kontekst za planiranje pomoi ..................................................................................... 5
TREI DIO: OPTI OBLIK PRETPRISTUPNE POMOI ZA BIH ............................... 8
ETVRTI DIO: POMO EU U PERIODU 2014-2017. .................................................... 11
4.1. Demokratija i upravljanje ........................................................................................... 11
4.2. Vladavina prava i osnovna prava ............................................................................... 15
4.3. Konkurentnost i inovacije, strategije lokalnog razvoja .............................................. 19
4.4. Obrazovanje, zapoljavanje i socijalne politike ......................................................... 22
DODATAK 1 - INDIKATIVNE RASPODJELE PO OBLASTIMA POLITIKE I
SEKTORA .................................................................................................................. 0
DODATAK 2 POKAZATELJI I CILJEVI ........................................................................... 1

1
1. PRVI DIO: UVOD
1.1. Svrha Stratekog dokumenta
Ovaj Indikativni strateki dokument (Strateki dokument) uspostavlja prioritete za finansijsku
pomo EU za period 2014-2017 za podrku Bosni i Hercegovini na njenom putu ka
pristupanju EU. U dokumentu se analiziraju uticaji politikog zastoja u pogledu sprovoenja
presude Evropskog suda za ljudska prava1 u predmetu Sejdi-Finci i jo uvijek nezavreni
dogovor o sveobuhvatnom mehanizmu koordinacije za planiranje i sprovoenje pretpristupne
pomoi (IPA II). Uzeto je u obzir teko drutveno-ekonomsko okruenje u Bosni i
Hercegovini, koje je dovelo do poveanog nezadovoljstva meu graanima, kulminirajui
socijalnim nemirima u februaru 2014.
Instrument pretpristupne pomoi (IPA II)2 je glavni finansijski instrument EU-a za pruanje
podrke dravama korisnicama u provedbi reformi sa ciljem lanstva u Uniji. Finansijska
pomo u okviru IPA II je namijenjena za ostvarenje sljedea etiri posebna cilja: (a) podrka
politikim reformama, (b) podrka ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom razvoju, (c)
jaanje sposobnosti drava korisnica, navedenih u Aneksu I kako bi ispunile obaveza koje
proizlaze iz lanstva u Uniji kroz podrku postepenom usklaivanju s acquisem njegovoj
provedbi i usvajanju, (d) jaanje regionalne integracije i teritorijalne saradnje. Dalje, u Uredbi
o IPA-i II je navedeno da e se finansijska pomo uglavnom odnositi na pet oblasti: a)
reforme u pripremi za lanstvo u Evropskoj uniji i s tim povezana izgradnja institucija i
kapaciteta, b) drutveno-ekonomski i regionalni razvoj, c) zapoljavanje, socijalne politike,
obrazovanje, promociju rodne jednakosti i razvoj ljudskih resursa, d) poljoprivredu i ruralni
razvoj, i e) regionalnu i teritorijalnu saradnju.
U nedostatku sveobuhvatnog mehanizma koordinacije EU, pomo Bosni i Hercegovini e biti
usmjerena ka sektorima u kojima postoje dogovorene strategije i dostatna koordinacija unutar
sektora, te e se uzeti u obzir kapaciteti Bosne i Hercegovine da se ispune ove potrebe. Pomo
se planira na usaglaen i sveobuhvatan nain kako bi najbolje odgovorila na potrebe graana,
te posebno manjina i ugroenih ljudi, civilnog drutva i privatnog sektora. Meutim, pomo
EU je samo jedan od naina da se postigne potrebni napredak. Prilikom odluivanja o
prioritetima za djelovanje, treba voditi rauna o vlastitim sredstvima drava korisnica, kao i o
podrci koja se prua kroz druge instrumente EU i koju pruaju drugi uesnici, a naroito
bilateralni donatori ili meunarodne finansijske institucije (MFI). U tom smislu, prednost e
se dati pruanju finansijske pomoi u okviru sektorskog pristupa, gdje je to mogue, da bi se
osigurao dugoroniji, usaglaen i odriv pristup, da bi se omoguilo poveano uee,
olakala saradnja meu donatorima, eliminisalo dupliranje posla i postigla vea efikasnost i
djelotvornost.
S ciljem postupanja po prioritetima koji su uspostavljeni za finansijsku pomo EU Bosni i
Hercegovini za naredne etiri godine, ovim Stratekim dokumentom se utvruju smisleni i
realistini ciljevi, utvruju se kljune aktivnosti i akteri, opisuju se oekivani rezultati,
pokazuje se kako e se napredak mjeriti i pratiti, i odreuju se indikativna finansijska

1
Predmet Sejdi-Finci protiv Bosne i Hercegovine, decembar 2009. godine, u vezi etnike diskriminacije u
smislu da osobe koje ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda (Bonjak, Srbin, Hrvat) ne mogu biti
birane u institucije drave.
2
Uredba Evropskog parlamenta i Vijea o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA II), Sl. list br. 77,
15.03.2014, str. 11.

2
izdvajanja. Prioriteti definisani za finansijsku pomo e posluiti kao osnova za (vie-godinje
programiranje IPA II fondova u periodu 2014-2017.
Ovaj Strateki dokument e biti pregledan 2017. i prema potrebi revidiran. Takoe se moe
revidirati u bilo koje vrijeme na inicijativu Europske komisije.

1.2. Konsultacije o ovom Stratekom dokumentu

Ovaj strateki dokument je pripremljen u partnerstvu sa vlastima Bosne i Hercegovine.
Dravni i entitetski premijeri, dravni koordinator za IPA-u (DIPAK), resorna ministarstva na
dravnom i entitetskom nivou, te predstavnici civilnog drutva su doprinijeli pripremi ove
strategije. Posebne konsultacije o stratekoj orijentaciji stratekog dokumenta su organizovane
sa zajednikom radnom grupom EU i Bosne i Hercegovine, nekoliko organizacija civilnog
drutva, dravama lanicama EU, drugim donatorima i meunarodnim organizacijama u
Sarajevu.

2. DRUGI DIO: ANALIZA POTREBA I KAPACITETA

2.1. Politiki i ekonomski kontekst
Bosna i Hercegovina je zemlja povrine od 51.209 km sa procijenjenim brojem od 3,9
miliona stanovnika.3 Broj stanovnika se smanjio zbog rata od 1991-1995 godine koji je
devastirao zemlju. Danas je jo uvijek 110,380 izbjeglica i interno raseljenih lica. 4. Najvei je
glavni grad Sarajevo koji ima oko 400,000 stanovnika.5 Ustavna struktura proizlazi iz Aneksa
IV Dejtonsko-parikog mirovnog sporazuma i uspostavlja sloenu politiku strukturu sa
vladama6 na dravnom, entitetskom i nivou Brko distrikta, te kantonalnom nivou.

Izvravanje vlasti u Bosni i Hercegovini je zasnovano na veoma decentralizovanoj i veoma

skupoj strukturi sa podijeljenim nadlenostima izmeu dravnog nivoa, entiteta, kantona i
optina sa nedostatkom funkcionalne koordinacije i mehanizama i procesa donoenja
politikih odluka. Rascjepkanost planiranja i procesa izrade budeta, nedostatak jasne
odgovornosti i nadzornih mehanizama i linija, te podjela nadlenosti i odgovornosti
nastavljaju da ugroavaju efikasnost i uinkovitost pruanja javnih usluga i izvravanje
dravne vlasti u cjelini.

Rascjepkanost pravosudnog sistema i sektora policije pogorava borbu protiv sveobuhvatne

korupcije i organizovanog kriminala. Dugotrajni parnini postupci, nedostatan mehanizam
provedbe i sloeno upravno pravo, uzrok su pravne nesigurnosti za graane i preduzea, a ne
doprinose privrednom rastu ni privlaenju stranih ulaganja.
Pravne odredbe koje garantuju prava ena i rodnu ravnopravnost su na snazi, ali resursi
institucionalnih mehanizama za ostvarivanje rodne ravnopravnosti su jo uvijek nedovoljni.
Politiko uee ena i njihovo uee na tritu rada je jo uvijek slabo. Zakoni i strategije
protiv porodinog nasilja su na snazi, ali nisu usklaeni na nivou cijele drave. Poveana su
sredstva za sklonita za rtve porodinog nasilja, ali su i dalje nedovoljna. Bosna i

3
Zasnovano na podacima Eurostata iz 2006/2007. Prema posljednjem popisu stanovnitva iz 1991.
godine, broj stanovnika je bio 4,4. mil.
4
UNHCR, decembar 2013.
5
526,000 stanovnika prema popisu iz 1991. godine.
6
Za potrebe ovog dokumenta, opti spomen vlasti" ne iskljuuje ustavnu i pravnu poziciju izvrne vlasti
u BiH.

3
Hercegovina je i dalje zemlja polazita, tranzita i odredita za trgovinu enama, u veini
sluajeva radi seksualne eksploatacije, prosjaenja i prisilnih brakova.

Kao mala otvorena ekonomija, Bosna i Hercegovina je vrlo ovisna o kretanjima na inostranim
tritima. Izvozno orijentirani sektori nastavljaju igrati vanu ulogu u razvoju zemlje i obino
su kljuni pokretai njenih ekonomskih rezultata. Nedavna globalna deavanja i nain na koji
su uticala na ekonomiju ukazuju na to da oporavak na inostranim tritima, uglavnom u
preraivakim djelatnostima, treba i dalje voditi ka oporavku ekonomije BiH u
srednjoronom periodu. Naroito sektori proizvodnje u koje spadaju bazni metali, proizvodi
od metala, maine, instrumenti i proizvodi od drveta su najvanije komponente izvoza, a
istovremeno i osnovne ulazne komponente za industrijsku proizvodnju zemalja EU. Hemijska
industrija je jo jedan vaan sektor, a isto tako jako ovisi o globalnim kretanjima. Energetski
sektor, koji nije teko pogoen krizom, mogao bi napraviti znaajan pozitivan doprinos
privrednom rastu Bosne i Hercegovine, kako direktno tako i indirektno, s obzirom da
oporavak glavnih industrija poveava domau potranju za energijom. Meutim, to zavisi
saradnje meu entitetima koja se mora znaajno poboljati u pogledu sigurnosti
snabdijevanja, kao i od djelotvornog funkcionisanja kompanije za prenos elektrine energije,
integrisanih energetskih trita i potpune nezavisnosti regulatornih tijela. Oekivani oporavak
stanogradnje bi srednjorono ubrzao rast u proizvodnji graevinskog materijala. Osim toga,
dodatnu prepreku za proirenje izvoza stvara injenica da domai proizvoai nisu ispunili
standarde kvaliteta uslovljene pristupanjem Hrvatske Evropskoj uniji, iako se to odnosi samo
na neke poljoprivredne proizvode.
Poto u godinama prije krize nije stvoreno dovoljno fiskalnog prostora i poto su visoki
trokovi prevladavali, javne finansije su padom prihod u 2009. godini zbog ekonomske
recesije, jako optereene, tako da je Bosna i Hercegovina morala traiti vanjsku podrku od
meunarodne zajednice. Mjere fiskalnog prilagoavanja dogovorene sa Meunarodnim
monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom doprinijele su postepenoj konsolidaciji
javnih finansija 2010-2011.godine. Meutim, 2012. godine ponovo je dolo do rasta fiskalnog
debalansa koji je povezan sa pogoranjem vanjskog okruenja i smanjenjem ekonomske
aktivnosti. Konsolidovani budetski deficit u 2013.godini je smanjen na 1,0% BDP-a, u
poreenju sa 1,9% u 2012.godini. Odbor MMF-a je u septembru 2012. odobrio dvogodinji
Stand-by aranman (SBA), u iznosu od 338 miliona SDR (389.000.000 EUR) s ciljem borbe
protiv uinaka pogoranja vanjskog okruenja, jaanja fiskalne odrivosti i poboljanja
otpornosti finansijskog sektora. Izvrni odbor je takoer odobrio devetomjeseno produenje i
uveanje Stand-by aranmana za 153.600.000 EUR, kako bi se zadovoljile dodatne potrebe za
finansiranjem koje e najveim dijelom nastati krajem 2014. Nakon to su odlagane od
februara, kombinovana esta i sedma revizija u sklopu MMF-ovog Stand-by aranmana su
uspjeno zavrene u junu 2014. Izvrni odbor MMF-a je odobrio i poveanje za 95,7 EUR za
MMF-ov Stand-by aranman da bi se zadovoljile hitne potrebe u vezi sa platnim bilansom
drave, nastale nakon tekih poplava u maju 2014. To je obezbijedilo dodatnu isplatu od
191,4 miliona EUR, ime je unutar aranmana ukupno isplaeno 478,5 miliona EUR.
Uprkos privremenim znakovima oporavka, uslovi na tritu rada i dalje su izuzetno teki.
Nezaposlenost je i dalje visoka i u 2013. godini je iznosila 44,5%, to predstavlja smanjenje
za oko 1 procentni poen u odnosu na prethodnu godinu. Broj zaposlenih u javnoj upravi
nastavio je rasti tokom cijele 2013. i u prvih pet mjeseci 2014. godine, ime je dodatno
povean ve ionako veliki javni sektor, koji je dosegnuo oko 27 % od ukupne zaposlenosti.
Nezaposlenost je posebno visoka meu mladima (59,1% mladih, dobi izmeu 15 i 24 godine,
prema Istraivanju radne snage), a i uee ena na tritu rada je slabo. Obrazovni sistem ne
odgovara potrebama trita rada u odgovarajuoj mjeri, a koncepti cjeloivotnog uenja jo

4
nisu izraeni. Ekonomska kriza je poveala rizike od socijalne iskljuenosti i za socijalnu
zatitu ugroenih grupa, od kojih su Romi i dalje najugroenija grupa. Izbjeglice i interno
raseljena lica i dalje imaju problem s ekonomskom reintegracijom i pristupom zdravstvenim
uslugama, dok je nemogunost prenoenja prava na socijalnu zatitu i penzije izmeu entiteta
jo uvijek jedna od glavnih prepreka odrivom povratku.
Privatni sektor u Bosni i Hercegovini se jako sporo oporavlja od posljedica ekonomske krize.
Osim toga, procjenjuje se da su teke poplave iz maja 2014. prouzrokovale tete i gubitke od
15% BDP-a i kratkorono se oekuje pad ekonomije. Takoer e doi do dodatnog pritiska na
javne finansije, to e dovesti do rasta fiskalnog deficita, dok e se i trgovinski deficit
najvjerojatnije nai pod pritiskom, nakon njegovog znaajnog smanjenja u 2013. na 30,5%
BDP-a. Situaciju pogorava niska stopa stranih investicija (1,9% BDP-a u 2013.), koja je
meu najniim u regiji. Neuspjeh da se sprovedu strukturne i institucionalne reforme znatno
oteava privredni napredak. Sloen pravni i regulatorni okvir i netransparentne procedure
osnivanja firmi predstavljaju ozbiljne prepreke domaim i stranim investicijama. Sektor malih
i srednjih poduzea (MSP) ostaje okosnica privrede Bosne i Hercegovine, s tim to nastoji da
se razvije u potpuno konkurentnu i odrivu snagu, a pati od administrativnih i regulatornih
optereenja.
Kao neposredni odgovor na drutveno-ekonomske probleme graana Bosne i Hercegovine,
EU je u maju 2014. pokrenula inicijativu Pakt za rast" kroz Forum za prosperitet i
zapoljavanje. Na konferenciji i dogaajima koji su uslijedili nakon toga, u julu su utvrene
mjere ekonomske politike, tzv. Pakt za rast. Te mjere su usmjerene na kljuna ekonomska
pitanja kao to su pitanja trita rada, poslovnog okruenja, investicija, korupcije i na pitanja
socijalne zatite. Oekuje se da e politike stranke ove mjere ukljuiti u svoje ekonomske
programe.

2. Kontekst za planiranje pomoi

2.1. Strategija proirenja za pojedinane zemlje korisnice

Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat za lanstvo u EU. Sporazum o stabilizaciji i
pridruivanju (SSP) izmeu Bosne i Hercegovine i EU je potpisan u junu 2008., a ratifikovale
su ga sve drave lanice. Privremeni sporazum (PS), koji se odnosi na trgovinu i druge srodne
nadlenosti Zajednice, stupio je na snagu u julu 2008. SSP jo uvijek nije stupio na snagu, jer
Bosna i Hercegovina ne ispunjava preostale zahtjeve, to se posebno odnosi na vjerodostojne
napore u provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi-Finci. Stoga
su odnosi izmeu EU i Bosne i Hercegovine i dalje ureeni Privremenim sporazumom, ija je
provedba nejednaka. Iako u nekim podrujima provedba napreduje glatko, zemlja kri PS/SSP
zbog nepotivanja Evropske konvencije o ljudskim pravima (lan 1. PS-a) i pravila o dravnoj
pomoi (lan 36. PS-a). Bosna i Hercegovina treba ubrzati svoje napore u ispunjavanju ovih
obaveza iz PS/SSP-a.
Komisija je 2011. godine pokrenula dijalog na visokom nivou o procesu pristupanja
(HLDAP) sa predstavnicima vlasti i politikih stranaka u Bosni i Hercegovini. Svrha
HLDAP-a je da se zapone proces pojanjavanja ta pristupanje EU zahtijeva kako u
politikom, tako i u tehnikom smislu. Komisija je isto tako 2011. pokrenula Strukturirani

5
dijalog o pravosuu7 kako bi pomogla Bosni i Hercegovini u konsolidovanju nezavisnog,
efikasnog, djelotvornog i profesionalnog pravosudnog sistema.
Nova strategija proirenja EU potvruje da je proces pristupanja danas rigorozniji i obimniji
nego u prolosti, ne samo zbog evolucije politika EU, ve i zbog izvuenih pouka iz
prethodnih proirenja. Kljuna lekcija iz prolosti je to da je vano da se prvo rjeavaju
osnovne stvari.
Vladavina prava je i dalje sutina procesa proirenja. Novi pristup, kojeg je Vijee potvrdilo u
decembru 2011., podrazumijeva da se drave trebaju baviti pitanjima poput reforme
pravosua i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, u ranoj fazi pristupnih
pregovora. Bosna i Hercegovina e vremenom morati odravati reformski zamah u kljunim
oblastima vladavine prava, naroito u reformi pravosua i politici borbe protiv korupcije,
nezavisnosti kljunih institucija, slobodi izraavanja, politici borbe protiv diskriminacije,
zatiti manjina, i postii dobre rezultate u provedbi reformi, osiguravajui na taj nain da
reforme budu nepovratne i duboko ukorijenjene. U tom pogledu, kljuno je da se
odgovarajua strategija i akcioni planovi u podruju vladavine prava i osnovnih prava
provedu u potpunosti i blagovremeno.
Globalna ekonomska kriza je dodatno istakla potrebu da sve zemlje treba da jaaju
ekonomsko upravljanje, poveaju konkurentnost i kreiraju stabilnije i transparentnije
poslovno okruenje kako bi se privukle investicije i stimulisao rast. Strategija proirenja
sadri prijedloge koji mogu pomoi u ispunjavanju ovog cilja, ukljuujui unapreenje
ekonomske politike i ekonomskog upravljanja uvoenjem godinjih dravnih programa
ekonomskih reformi i dvogodinjih programa za konkurentnost i rast, kao i akcionih planova
za upravljanje javnim finansijama.
Takoer je potrebno temeljnije ojaati demokratske institucije i omoguiti vee ukljuivanje u
demokratske procese. Daljnji napredak u reformi javne uprave i jaa uloga civilnog drutva su
kljuni u ovom pogledu, kao to su i zajednike platforme za integraciju u EU.
Na koncu, dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja su bitni elementi procesa stabilizacije i
pridruivanja.

2.2. Relevantne dravne strategije

Strategije za veinu sektora postoje uglavnom na nivou entiteta i kantona, te u manjoj mjeri
na dravnom nivou. Meutim, veina strategija nije usklaena i ne osigurava cjelodravnu
provedbu acquisa. Postoje iznimke poput Strategije za reformu javne uprave (PAR),
Strategije za reformu sektora pravde (SRSP), Dravne strategije za rad na predmetima ratnih
zloina, Strategije za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma (Izbjeglice i
interno raseljena lica, ukljuujui i Sarajevski proces), Strategije za rjeavanje problema
Roma i Strategije za razvoj statistike u Bosni i Hercegovini 2020. Neke od ovih strategija su
prestale da vae ili e prestati vaiti prije poetka IPA II, te ih je potrebno aurirati.
Zajedniko veini ovih strategija je da se one ne zasnivaju na strategiji razvoja zemlje ili

7
Strukturirani dijalog o pravosuu je mehanizam s kojim se namjeravaju poboljati strukturne veze u vladavini
prava sa zemljama potencijalnim kandidatkinjama za lanstvo i prije stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji
i pridruivanju (SSP). Stoga e se, kroz strukturirani dijalog Bosni i Hercegovini, pruiti podrka u uvrivanju
nezavisnog, efikasnog, djelotvornog i profesionalnog pravosudnog sistema. Istovremeno, dijalog pomae zemlji
da napreduje na svom evropskom putu.

6
strategiji evropskih integracija, ne sadre planirana sredstva, niti srednjorone rashode, ni
okvire upravljanja uinkom, a postoji tek ograniena koordinacija izmeu sektora i donatora.
Prethodna pomo EU je rezultirala nizom nacrta strategija (npr. razvojna strategija drave,
strategija razvoja malih i srednjih poduzea), meutim ne postoji politiki dogovor za njihovo
usvajanje i provedbu.
Na regionalnom nivou, Bosna i Hercegovina se prikljuila Transportnom opservatoriju
jugoistone Evrope (SEETO), koji je identifikovan kao privremeni nastavak Transevropske
saobraajne mree (TENT) u regiji Zapadnog Balkana, te se pridruila i ciljevima Strategije
Jugoistona Evropa 2020 (SEE 2020).

Bosna i Hercegovina je dio dvije makroekonomske strategije EU, i to Strategije EU za

dunavsku regiju (EUSDR) i Strategije EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR). Ovim
strategijama se nastoje povezati i zemlje lanice EU i zemlje koje nisu lanice EU u
suoavanju sa zajednikim izazovima i mogunostima u spomenutoj makroregiji. Strategije
su usmjerene na bolju povezanost transportne i energetske mree, bolju zatitu ivotne
sredine, odrive turistike aktivnosti i mjere za drutveno-ekonomski razvoj u geografsko-
specifinom kontekstu, a takoer su namijenjene i da poboljaju saradnju sa dravama
lanicama EU i olakaju pripremu drava kandidata i potencijalnih kandidata za integraciju u
EU.

2.3 Uslovi za upravljanje fondovima IPA II

Da bi se dobila podrka kroz sektorski pristup, postojee strategije bi se trebale zasnivati na

budetu, srednjoronim rashodima i okvirima za upravljanje uinkom i biti usmjerene na
koordinaciju sektora i donatora, te u konkretnom sluaju Bosne i Hercegovine, trebale bi
olakati usklaenu provedbu acquisa u cijeloj zemlji. Niti jedan od sektora, za kojeg je
predviena podrka u okviru novog instrumenta, trenutno, se ne ini pogodnim za podrku
putem sektorskog pristupa. Meutim, EU e nastaviti pruati podrku u pripremi i postepenoj
provedbi odgovarajuih strategija. Konkretno, pomo EU ima za cilj stvoriti kapacitete za
strateko planiranje i pripremu za podrku sektoru. Sve dok sektori ne budu sazreli za podrku
putem sektorskog pristupa, pomo e se pruati kroz individualne aktivnosti, koje su
pripremljene u skladu sa vaeim strategijama.
U Bosni i Hercegovini e se uglavnom direktno upravljati IPA fondovima. Bosna i
Hercegovina nije provela neophodne pripreme za indirektno upravljanje sredstvima pomoi
EU.
Bosna i Hercegovina e biti podobna za sektorsku budetsku podrku, ukoliko ispuni sljedea
etiri preduslova: stabilan makroekonomski okvir, vjerodostojan i relevantan program za
poboljanje upravljanja javnim finansijama, transparentnost i nadzor nad budetom i
vjerodostojne i relevantne sektorske strategije u skladu sa strategijom pristupanja EU. Kada se
ispune ovi uslovi, sektorska budetska podrka se moe pruiti onim sektorima gdje postoji
dobra strateka osnova za provoenje reformi.

2.4 Koordinacija donatora i komplementarnost s drugim oblicima pomoi EU

Glavni donatori u Bosni i Hercegovini su Evropska unija, Njemaka, vedska, vicarska,

Norveka, Sjedinjene Amerike Drave i Ujedinjene nacije. Mnoge drave lanice EU
pruaju ciljanu pomo u pojedinanim sektorima. Meunarodne finansijske institucije-
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investicijska banka (EIB),

7
Kreditanstalt fr Wiederaufbau (KfW) i Svjetska banka- daju kredite za razvoj ekonomije
Bosne i Hercegovine.
Odgovornost za koordinaciju donatora u Bosni i Hercegovina je podijeljena izmeu Direkcije
za evropske integracije (DEI) za donatore iz EU i Ministarstva finansija i trezora (MFT) za
ostale donatore, a zajedniku odgovornost dijele sa relevantnim entitetskim ministarstvima za
Meunarodne finansijske institucije. MFT redovno organizuje sastanke Foruma za
koordinaciju donatora i objavljuje godinje izvjetaje o donatorstvu, koji prikazuju donatore
koji su aktivni u Bosni i Hercegovini, te utvruju njihov doprinos po sektorima.
tovie, Delegacija Evropske unije odrava redovne koordinacijske sastanke sa zemljama
lanicama EU kako bi razmijenili politika gledita i kako bi usmjerila koherentnu i
komplementarnu pomo EU i drava lanica za Bosnu i Hercegovinu.
Delegacija EU sarauje s ostalim donatorima kroz svoje redovno uee na sastancima
Foruma za koordinaciju donatora, koje MFT organizuje dva do tri puta godinje. Osim toga, u
sektorima pravosua i borbe protiv korupcije, u kojima je EU glavni donator, ee se
organizuju koordinacijski sastanci donatora po sektorima, a saradnja sa UN-ovim
organizacijama i meunarodnim finansijskim institucijama na zajednikim projektima u
Bosni i Hercegovini je veoma bliska.

2.5 Usklaenost s politikama EU

Finansijska pomo u prioritetnim podrujima navedenima u ovom stratekom dokumentu e

se dodijeliti u skladu sa strategijom proirenja za Bosnu i Hercegovinu i u cilju podrke ovoj
strategiji. Pomo e biti oblikovana u skladu s politikama EU u istom podruju, a posebno u
skladu sa Strategijom Evropa 2020 i odgovarajuim makroregionalnim strategijama, vodeim
inicijativama EU za poticanje rasta i zapoljavanja, kao i ciljevima klimatske politike EU.
Ciljevi koji su postavljeni do 2017. odraavaju nivo ekonomskog razvoja i fazu u procesu
pristupanja Bosne i Hercegovine
Ciljevi dogovoreni u okviru Strategije za Jugoistonu Evropu SEE 2020, vane su uporedne
mjere za reformske napore Bosne i Hercegovine, a finansijsku pomo u okviru programa IPA
II Bosna i Hercegovina e koristiti kako bi se podralo ispunjavanje ovih uporednih mjera.

3. TREI DIO: OPTI OBLIK PRETPRISTUPNE POMOI ZA BIH

Bosna i Hercegovina je u zastoju na svom putu ka pristupanju Evropskoj uniji. Uprkos
naporima EU, politiki lideri Bosne i Hercegovine se nisu mogli dogovoriti o provoenju
presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi-Finci i o uspostavljanju
sveobuhvatnog mehanizma koordinacije u procesu evropskih integracija. Kao to je Komisija
zakljuila u Izvjetaju o napretku u Bosni i Hercegovini za 2013. godinu, sve je tee opravdati
osiguravanje pretpristupnih fondova za zemlju iji politiki predstavnici nisu spremni na
konsenzus koji je neophodan za nastavak puta ka pristupanju EU. Bez takvog konsenzusa
postoji veliki rizik da pretpristupna pomo nee proizvesti oekivane rezultate.
Kako bi se ti rizici smanjili, Komisija je zakljuila da se puna podrka ne moe opravdati,
zbog nepostojanja sveobuhvatnog mehanizma koordinacije u procesu evropskih integracija,
koji je preduslov za podrku reformama u oblastima u kojima postoje zajednike nadlenosti
vlasti na razliitim nivoima. Osim toga, Komisija je ulaganja, naroito u infrastrukturu za
transport i ivotnu sredinu, uslovila usvajanjem cjelodravnih sektorskih strategija.
Istovremeno, Komisija namjerava da osigura da njena podrka i dalje bude zasnovana na
osnovama procesa evropskih integracija (vladavini prava, demokratiji, osnovnim pravima,

8
ekonomskom upravljanju i naslijeu iz prolosti), kao i da prui dodatnu podrku graanskom
drutvu, graanima, to posebno ukljuuje osjetljivu populaciju, kao i privatni sektor.
Komisija je na ovaj nain signalizirala da se EU ne udaljava od Bosne i Hercegovine, ali da
zahtijeva politiku opredijeljenost za proces evropskih integracija.
Zbog nepostojanja sveobuhvatnog mehanizma koordinacije u procesu evropskih integracija,
Komisija se koncentrie na sektore u kojima postoje dogovorene strategije i zadovoljavajue
koordinacijske strukture 8. Istovremeno, Bosni i Hercegovini e biti pruena pomo u izradi
cjelodravnih strategija u drugim sektorima i u uspostavljanu odgovarajue koordinacijske
strukture, ime e se uspostaviti sveobuhvatni koordinacijski mehanizam za pitanja EU.
Nauene lekcije iz programiranja i realizacije prethodne i sadanje pomoi EU su te da je
politiko opredjeljenje i vlasnitvo nad procesom reformi neophodan preduslov za uspjeh. S
obzirom na ova iskustva, te u skladu s Parikom deklaracijom o uinkovitosti pomoi, pomo
e biti zasnovana na sopstvenim sektorskim strategijama Bosne i Hercegovine. Gdje ne
postoje takve strategije, Program IPA II e podravati izradu, usvajanje i provoenje tih
strategija.
Vlast u Bosni i Hercegovini je izrazito decentralizovana sa podijeljenim nadlenostima
izmeu dravnog, entitetskog, kantonalnog i opinskog nivoa. IPA pomo potuje ustavne
nadlenosti i podjelu nadlenosti izmeu razliitih nivoa vlasti, kao i specifine potrebe
razliitih aktera na razliitim nivoima ukljuenih u programiranje, upravljanje i provoenje
pretpristupne pomoi.

Za period 2014-2017., pretpristupna pomo e obuhvatiti sljedea dva stupa:

Demokratija i vladavinu prava

Prvi stup e pokrivati dva kljuna sektora: demokratiju i upravljanje i vladavinu prava i
osnovna prava.

Demokratija i upravljanje

Reforma upravljanja (dravom) i reforma javne uprave su kljuni prioriteti u strategiji

proirenja. Jaanje demokratskih institucija, sveobuhvatan demokratski proces, snana uloga
graanskog drutva i daljnji napredak u izbornoj, parlamentarnoj i reformi javne uprave su
kljuni za proces pristupanja.
Javna uprava u Bosni i Hercegovini, a naroito ekonomsko upravljanje, mora se poboljati da
bi se drava pripremila za prilagoavanje izazovima evropskih integracija i mehanizmima
ekonomske koordinacije u EU i da bi se osiguralo efikasnije, djelotvornije i pouzdanije
pruanje usluga graanima i poslovanju. To ukljuuje potrebu za daljnjom potpunom
reformom javne uprave, ukljuujui, izmeu ostalog, poboljano planiranje politika i
koordinaciju, efikasnije upravljanje dravnom slubom i sveobuhvatnu reformu upravljanja
javnim finansijama. Korupcija je i dalje ozbiljan problem u javnom sektoru u Bosni i
Hercegovini. Vlasti moraju ojaati svoje okvire integriteta, kako bi se stvorio djelotvoran i

8
To su: Strategija reforme sektora pravde (SRSP), Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina,
Strategija reforme javne uprave (PAR), Strategija za provedbu aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma
(koji se tie izbjeglica i interno raseljenih lica, a obuhvata i Sarajevski proces) i Strategija za rjeavanje
problema Roma. Na nivou optina, kantona i entiteta je usvojen veliki broj razvojnih strategija usmjerenih ka
prioritetima lokalnih malih i srednjih preduzea (MSP-a), a koje su od znaaja za lokalni integrisani razvoj.
SRSP je ve istekla, a Strategiju PAR e biti potrebno aurirati. Proces njihovog auriranja je u toku.

9
odgovoran javni sektor i pospjeilo spreavanje, otkrivanje i suzbijanje korupcije kroz
odgovarajue propise, institucije i partnere u graanskom drutvu.
Pomo u sklopu paketa IPA II e biti usmjerena na primjenu principa dobrog upravljanja i
poboljanje upravljanja u javnom sektoru, a naroito na jaanje ekonomskog upravljanja,
upravljanja javnim finansijama, pruanje javnih usluga i reformu uprave, kao i borbu protiv
korupcije. Pored toga, potrebno je znaajno ojaati statistiki sistem.

Vladavina prava i osnovna prava

Vladavina prava je centralni faktor strategije proirenja. Kao potencijalna drava
kandidatkinja, Bosna i Hercegovina mora osigurati da njeno pravosue bude nezavisno,
nepristrasno, efikasno i odgovorno, te da agencije za provoenje zakona imaju kapacitete i
podrku za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Iako je efikasnost pravosua
donekle poboljana, i dalje postoji veliki broj nerijeenih krivinih i graanskih predmeta.
Osim toga, neusklaena praksa krivinih i graanskih sudova, te slabosti u provedbi, slabe
pravosue. Rascjepkanost budetskih struktura i uplitanje drugih ogranaka vlasti podrivaju
njegovu nezavisnost. Isto tako, zabrinjava i nivo efikasnosti i nezavisnosti provedbe zakona
zbog nepotrebnog politikog uticaja na operativno upravljanje, finansijsku podrku i
korupciju. Nedovoljna saradnja izmeu policijskih agencija i tuilatava slabi njihovu
spremnost za borbu protiv korupcije, ekonomskog i organizovanog kriminala.
Potrebno je unaprijediti zatitu osnovnih ljudskih prava (npr. slobode izraavanja, prava ena,
invalida, manjina poput Roma i lezbijki, gejeva, biseksualaca, transseksualaca i
interseksualaca (LGBTI populacije) i djece). Iako pravni okvir postoji, provoenje i primjena
zakona je i dalje neujednaena. Naroito se poveao politiki i finansijski pritisak na medije, a
razlog za zabrinutost predstavlja i zastraivanje i prijetnje novinarima i urednicima, kao i
polarizacija medija du etnikih i politikih linija
Pomo u sklopu paketa IPA II e biti usmjerena na poboljavanje djelotvornosti, odgovornosti
i efikasnosti pravosua, poboljanje pravde za graane, borbu protiv organizovanog kriminala
i korupcije, procesuiranje predmeta ratnih zloina, te na primjenu osnovnih prava.

Konkurentnost i rast

Drugi stup e pokrivati dva kljuna sektora, konkurentnost i inovacije, strategije lokalnog
razvoja i obrazovanje, zapoljavanje i socijalne politike.

Konkurentnost i inovacije, strategije lokalnog razvoja

Ono to je naueno iz provedbe pomoi za drutveni i ekonomski razvoj je da Komisija mora
promijeniti strateki pristup pruanju pomoi. Nastavak tradicionalnog pristupa promovisanja
promjena kroz izradu strategija i politika na dravnom i entitetskom nivou najvjerojatnije
nee dovesti do eljenih rezultata. IPA II e umjesto toga biti usmjerena na pruanje podrke
partnerstvima za ekonomski i drutveni razvoj na lokalnom nivou, putem postojeih strategija
lokalnog razvoja i ukljuenih operativnih struktura. Puno je izvjesnije da e se dinamika za
ekonomski i drutveni razvoj u Bosni i Hercegovini stvoriti kroz integrisani pristup, usmjeren
ka jaanju konkurentnosti i inovacija MSP-a, a takoer i putem poveanja istraivakih
kapaciteta, zapoljavanja i otvaranja radnih mjesta, kao i socijalne inkluzije, zasnovane na
partnerstvima na lokalnom nivou, ukljuujui optine, MSP, institucije za obrazovanje i
obuku, kao i civilno drutvo. Tim pristupom e se omoguiti i pruanje podrke razvoju
ruralnih podruja u nedostatku napretka u pogledu instrumenta za pretpristupnu pomo za
ruralni razvoj (IPARD), a omoguit e se i rjeavanje pitanja ekonomske odrivosti ciljnih
podruja za povratak i raseljenost.

10
Obrazovanje, zapoljavanje i socijalne politike
Nezaposlenost je i dalje veoma visoka, naroito meu mladima, a siva ekonomija i
neformalno zapoljavanje su uobiajeni. Obrazovni sistemi ne odgovaraju potrebama tritu
rada u zadovoljavajuoj mjeri, a institucije za rad i zapoljavanje nemaju dovoljno kapaciteta
da provode aktivne mjere na tritu rada. Socijalne slube nemaju dovoljno kapaciteta za
procjenu potreba ugroenih ni finansijskih sredstava za pruanje odgovarajue podrke.
Obrazovni sistem je ve sam po sebi sloen i nedostaje mu koordinacija politike. Standardi
kvalifikacija se ne primjenjuju sistematski. Nema sveobuhvatnih politika za rjeavanje pitanja
socijalne neravnopravnosti i inkluzivnog obrazovanja, pa je pristup djece iz ugroenih
kategorija obrazovanju ogranien. Reforma sektora obrazovanja, zapoljavanja i socijalnog
sektora je kljuna za drutveni i ekonomski oporavak zemlje. IPA II e biti usmjerena na
reformu institucija za rad i zapoljavanje, na izradu aktivnih mjera za trite rada, na reformu
obrazovnog sistema i na daljnji razvoj koordiniranog pristupa zasnovanog na potrebama u
socijalnim slubama.
U programiranju pomoi u sklopu instrumenta IPA II, posebna panja e biti posveena
meudisciplinarnim pitanjima koja utiu na vie sektora i stoga zahtijevaju paralelno
djelovanje u vie sektora. To su, po potrebi: spreavanje i borba protiv korupcije, aktivnosti
na odrivosti ivotne sredine i klimatskih promjena, rodna jednakost, borba protiv
diskriminacije, jaanje demokratije, ljudska prava i uee civilnog drutva, kao i zatita
kulturnog naslijea. Trokovi za klimatske aktivnosti e se pratiti kroz razne intervencije u
sklopu instrumenta IPA II u skladu sa statistikim pokazateljima OECD-DAC-a za
ublaavanje klimatskih promjena i prilagoavanje njima.
Pored pruanja podrke navedenim oblastima, podrka u okviru IPA II moe biti mobilisana
kao odgovor na nepredviene prioritetne potrebe u sklopu procesa pristupanja, koje ne
spadaju pod ve pomenute prioritetne sektore. Naroito u to mogu biti ukljuene, ali ne
ograniavajui se na, ad hoc i kratkorona tehnika pomo u okviru Instrumenta za tehniku
pomo i razmjenu informacija (TAIEX), kao i u okviru Twinninga.
Svojim ueem u makroregionalnim strategijama, Bosna i Hercegovina nastoji unaprijediti
transportne i energetske mree; poticati odrivu energiju i kvalitetniju ivotnu sredinu,
promovisati odriv turizam, podravati jaanje kapaciteta i za privatni i za javni sektor, kao i
razvoj malih i srednjih preduzea. tovie, prednost e se dati razvoju obrazovanja, vjetina i
Drutva znanja (istraivanje, informacijske i komunikacijske tehnologije - ICT).
Indikativna finansijska izdvajanja po politikoj oblasti i sektoru, na osnovu prioriteta
definisanih u ovoj strategiji, navedena su u Aneksu 1.

4. IV DIO: POMO EU U PERIODU 2014-2017.

1. Demokratija i upravljanje
1.1 Opis potreba i kapaciteta u sektoru
Bosna i Hercegovina provodi strategiju Reforme javne uprave (PAR) od 2006., a od 2011.
akcione planove koji se odnose na nju. Meutim, strategija nema budeta i njeno finansiranje
zavisi od Fonda za reformu javne uprave, kojeg odravaju donacije Danske, vedske i
Norveke. Strategija istie 2014.godine. Reforma javne uprave i dalje sporo tee i pokazuje
slabosti u raznim podrujima, ukljuujui planiranje i koordinaciju politika, upravljanje
ljudskim resursima, budetsko planiranje, transparentnost i vertikalnu koordinaciju. Potrebna
je nova, sveobuhvatna strategija reforme javne uprave, koja pokriva i funkcionisanje struktura
za evropske integracije unutar razliitih nivoa vlasti kako bi se ojaali administrativni

11
kapaciteti zemlje za bavljenje pitanjima i obavezama koje se tiu EU. Kada je u pitanju
pruanje usluga graanima i poslovnoj zajednici, nedostatak usklaenog i modernizovanog
pravnog administrativnog okvira negativno utie na kvalitet pruanja javnih usluga na svim
administrativnim nivoima. I dalje je potrebno raditi na razvoju i provedbi dosljednih
standarda i zajednike administrativne prakse u svim organima javne uprave.
Korupcija je i dalje ozbiljan problem u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini. Organi vlasti
moraju ojaati vlastiti integritet da bi stvorili jedan uinkovit i odgovoran javni sektor, te
uveli potivanje odgovornosti kao koncept.
Globalna ekonomska kriza u posljednjih pet godina je istakla potrebu da Bosna i Hercegovina
temeljito ispita i ojaa svoje fiskalno i ekonomsko upravljanje da bi se okrenula ka
odrivom rastu, suoila sa izazovima u ispunjavanju kopenhagenkih kriterija i poboljala
konkurentnost. Da bi obezbijedila odrivu osnovu za ekonomske reforme, Bosna i
Hercegovina mora sprovesti sveobuhvatniju reformu upravljanja javnim finansijama u
sklopu reforme javne uprave. Jo uvijek nije proveden program reforme upravljanja javnim
finansijama (strategija i akcioni plan), koji bi postavio osnovu za odreivanje prioriteta i
redoslijeda neophodnih reformskih aktivnosti u razliitim dijelovima sistema upravljanja
javnim finansijama, ukljuujui i upravu prihoda, budetsko planiranje, izvravanje budeta,
upravljanje javnim dugom, raunovodstvo i izvjetavanje, javne nabavke, javnu internu
finansijsku kontrolu i vanjsku reviziju. U razliitim podsistemima javnih finansija i dalje
postoje praznine. Postoji potreba za izradom blagovremenih, auriranih i efikasnih fiskalnih
politika, provoenjem internih revizija, provoenjem i postupanjem prema rezultatima
vanjskih revizija i provedbom reforme indirektnog oporezivanja.
Statistiki sistem ne prua dovoljno pouzdane podatke o stanovnitvu, ekonomskim,
makroekonomskim i trgovinskim statistikim podacima i dravnim raunima. Pouzdani
podaci su i dalje kljuni za podrku socijalnom i ekonomskom razvoju zemlje. etiri
nezavisne institucije upravljaju infrastrukturom kvaliteta (QI). Ne postoji sistem koordinacije,
ni strateki okvir za razvoj sistema QI.
Komisija pridaje veliku vanost ukljuivanju civilnog drutva u pretpristupni proces, ime
takoe doprinosi da graani bolje razumiju reforme koje Bosna i Hercegovina mora provesti
da bi ispunila uslove za lanstvo u EU. Ovo bi takoer trebalo pomoi da se pristupanje EU
shvati kao sveobuhvatan proces i da se shvati na pravilan nain, to je naposljetku kljuno da
bi se na osnovu dobre informisanosti donijela odluka o lanstvu u Evropskoj uniji na kraju
pretpristupnog procesa.

1.2. Ciljevi, rezultati, aktivnosti i pokazatelji

Pomo EU je namijenjena da podri BiH da provede naela dobrog upravljanja i da pobolja
upravljanje javnog sektora, a posebno da ojaa reformu javne uprave, ukljuujui i pruanje
javnih usluga, ekonomsko upravljanje i upravljanje javnim finansijama. Kljuni cilj je
podrati BiH u sveobuhvatnoj reformi upravljanja javnim finansijama, da bi imala vrstu
osnovu za drutveno-ekonomske i strukturne reforme. S time je usko povezana planirana
podrka za statistiki sistem, s ciljem poboljanja njegovih kapaciteta radi dobivanja
pouzdanih statistikih podataka.
U pogledu borbe protiv korupcije, pomo EU e poduprijeti uvoenje integrisanog
upravljanja u javnom sektoru.
Daljnja pomo EU e podrati parlamentarne skuptine i civilno drutvo da preuzmu kljunu
ulogu u pretpristupnom procesu.

12
Oekivani rezultati su:
Ojaani kapaciteti javne uprave za djelotvornije, efikasnije i pouzdanije pruanje
usluga graanima i poslovnoj zajednici, ukljuujui pouzdane upravne postupke i
usluge elektronske uprave.
Bosna i Hercegovina sa ojaanim kapacitetima za upravljanje javnim finansijama,
ukljuujui i efikasnije upravljanje i prikupljanje prihoda, pripremu i izvravanje
budeta, upravljanje javnim dugom, javne nabavke, internu kontrolu javnih finansija i
vanjsku reviziju. Sistematino praenje putem vanjskih revizija, pripremljeno od
strane nezavisnih revizorskih institucija, bi trebalo biti pravilo.
Statistiki sistem s kapacitetima za izradu pouzdanih makro-ekonomskih, poslovnih,
drutvenih i demografskih, finansijskih i poljoprivrednih statistikih podataka.
Dostupnost regionalne statistike klasifikacije (usklaene sa propisima nomenklature
teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS)).
Poboljan Indeks vanjske trgovine, usklaen indeks potroakih cijena i poslovnih
statistika.
Poboljano spreavanje, otkrivanje i suzbijanje korupcije kroz odgovarajue propise,
institucije i partnere u civilnom drutvu.
Poboljana saradnja izmeu organizacija civilnog drutva i javnih institucija.
Jaanje kapaciteta organizacija civilnog drutva radi poveanja autonomije,
zastupljenosti i odgovornosti, kao i poveanja baze lanstva, prikupljanja sredstava i
uinkovitosti.
Pojaani kapaciteti drave (javna uprava, civilno drutvo, statistiki sistem) radi
aktivnog uea u provedbi makroregionalnih strategija, od kojih bi zatim uivala
pogodnosti.
Da bi Bosna i Hercegovina dobila podrku u postizanju tih ciljeva, putem IPA-e II e se
pruiti tehnika pomo za jaanje kapaciteta, optimizaciju procesa i informacijske tehnologije
(IT), te e se podrati upravljanje integritetom u javnom sektoru za poticanje i provoenje
integriteta i spreavanje korupcije.
Bosna i Hercegovina e dobiti podrku u pripremi Nacionalnog programa ekonomskih
reformi i izradi Programa za konkurentnost i rast, kako bi se ubrzale reforme sektora u
kljunim podrujima ekonomskog rasta, kao to su transport, telekomunikacije i energija, a
sve s ciljem poveanja konkurentnosti Bosne i Hercegovine, deblokade investicija, rasta i
zapoljavanja.
Program IPA II e podrati koordinirani fiskalni razvoj i primjenu, pomoi trezorima da
uvedu kontrole transakcija, te osigurati izgradnju kapaciteta u ministarstvima finansija.
Usvajanje zajednikog stratekog okvira je uslov za pruanje investicijske podrke sistemu
infrastrukture kvaliteta. Nastavit e se pruanje podrke za jaanje statistikog sistema, a
posebno za prikupljanje pouzdanih makroekonomskih, poslovnih, drutvenih i demografskih,
finansijskih i poljoprivrednih statistikih podataka.
Ovisno o usvajanju strategije evropskih integracija, osigurat e se dodatna podrka za razliite
parlamentarne skuptine da se ojaa njihova sposobnost da se uinkovito suoavaju sa i
ispunjavaju zahtjeve procesa evropskih integracija, da proire svoje zakonodavne i tehnike
kapacitete, kao i svoju sposobnost da uinkovito komuniciraju sa odgovarajuim partnerima.

13
Kada se radi o civilnom drutvu, Komisija e ponuditi kombinaciju politike i finansijske
podrke za ispunjenje tih ciljeva, koristei pristup koji je vie strateki, uinkovitiji i
orijentisan ka rezultatima da bi se postigao maksimalan uinak. Ovakav pristup, ukljuujui i
pokazatelje i polazne osnove i ciljne grupe, bit e naveden u Smjernicama za podrku EU
civilnom drutvu u zemljama iz procesa proirenja u periodu 2014-2020. Rezultati i
pokazatelji e se pratiti na godinjoj osnovi.
to se tie politike saradnje, Komisija e poticati zemlje iz procesa proirenja da izrade
povoljnije zakonodavstvo za civilno drutvo. Takoer e promovisati uee civilnog drutva
u pretpristupnom procesu, to podrazumijeva i izradu, provoenje i praenje sektorskih
strategija za finansijsku pomo EU. Finansijska podrka u okviru instrumenta za pomo
civilnom drutvu e se osigurati kako iz nacionalnih tako i iz viekorisnikih programa. Bie
koritena odgovarajua kombinacija instrumenata finansiranja da bi se odgovorilo na razliite
vrste, potrebe i kontekst zemlje u svim sektorima na fleksibilan, transparentan, ekonomian i
ka rezultatima orijentisan nain. To e ukljuivati: dugoronije ugovore, svijest da izgradnja
kapaciteta i javno zagovaranje zahtijevaju vrijeme i resurse; udaljavanje od podrke
zasnovane na projektima i prihvatanje fleksibilnijeg pristupa koji potie partnerstvo i
zdruivanje, te vei trud da se dopre do lokalnih organizacija na nivou zajednice, posebno
kroz ponovnu dodjelu grantova i fleksibilne mehanizme podrke kako bi se odgovorilo na
njihove trenutne potrebe. Civilno drutvo e takoer dobiti podrku u razliitim sektorima
putem mjera koje jaaju njegovu ulogu i kapacitete za aktivno uee u izradi i provoenju
sektorskih strategija za finansijsku pomo EU.
U okviru viekorisnike pomoi programa IPA, dodatna podrka horizontalnom podruju
reforme javne uprave je osigurana kroz saradnju sa Instrumentom za podrku razvoju
vladavine i upravljanja (SIGMA) u sklopu Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj
(OECD) i sa Regionalnom kolom za javnu upravu. U oblasti statistike, Eurostat e nastaviti
pruati podrku agencijama/zavodima za statistiku. Osim toga, moe se razmotriti pruanje
dodatne podrke za oblast carina i oporezivanja u okviru viekorisnikog programa kako bi se
poboljala regionalna saradnja.
Postoji potreba za fleksibilnim instrumentom, Instrumentom za podrku procesu evropskih
integracija koji moe reagovati na kratkorona kretanja i pruiti potrebnu pomo i podrku
razliitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini u izgradnji kapaciteta. Ovaj instrument e
pomoi u provoenju SSP-a, usvajanju acquisa EU, pripremi i realizaciji projekata, kao i
jaanju institucionalnih kapaciteta za provoenje SSP-a, te apsorpciju i upravljanje IPA
fondovima.

Pokazatelji za mjerenje napretka u ostvarivanju ciljeva (za detalje pogledati Aneks 2, tabela
2):
Napredak u ispunjavanju pristupnih kriterija (EC)
Zbirni pokazatelj uinka vlade (WB), Teret vladinih propisa (WB) i Regulatorni
kvalitet (WB)
Statistika podudarnost (Eurostat)

1.3 Vrste finansiranja:

Pomo e biti osigurana prvenstveno kroz twinning, tehniku pomo, spajanje, grantove i
nabavku opreme u okviru Dravnog IPA programa.
TAIEX instrument omoguuje ad hoc i kratkoronu tehniku pomo. Sljedei programi EU
su od znaaja za ovaj sektor: Hercule III (podrka aktivnostima borbe protiv prevara,

14
korupcije i bilo kojih drugih nezakonitih aktivnosti koje utiu na finansijske interese Unije),
Pericles 2020 (zatita eura od krivotvorenja), Fiscalis 2020 (doprinos borbi protiv utaje poreza
i prikupljanja prihoda) i Carine 2020. Bosna i Hercegovina moe iskoristiti pomo IPA II da
djelomino pokrije trokove za uee u tim programima, nakon to se unutar drave odrede
dravni prioriteti meu svim programima Evropske unije.

1.4 Rizici
Glavni rizik za reformu javnog sektora je nedostatak politike volje i dogovora meu
politikim liderima da se nastavi sa potrebnim reformama. Kako bi se taj rizik smanjio,
Komisija i Bosna i Hercegovina su zapoele Dijalog na visokom nivou o procesu pristupanja
EU (HLDAP) 2011. godine. Jo jedan znaajan rizik je nepostojanje domaeg budeta koji bi
bio namijenjen reformi javne uprave. Fond za reformu javne uprave koji se zasniva na
donacijama trenutno nadoknauje nedostatak domaeg budeta, ali donatori se postepeno
povlae i Bosni i Hercegovini e biti potrebna vlastita finansijska sredstva za uspjeh i
odrivost reforme javne uprave. Na koncu, to to vlast zanemaruje kljunu ulogu civilnog
drutva u procesu demokratizacije i pristupanja , moe takoer omesti reformski proces. Kako
bi se takav rizik umanjio, Komisija e osigurati izgradnju kapaciteta za nastavak jaeg
politikog dijaloga izmeu organa vlasti i civilnog drutva.

2. Vladavina prava i osnovna prava

2.1.Potrebe i kapaciteti u sektoru
Pravosue i unutranji poslovi
Pomo EU za pravosue je poveana i proirena tokom posljednjih nekoliko godina,
postepeno se pomjerajui iz oblasti krivinog prava, posebno iz oblasti rada na predmetima
ratnih zloina, kako bi obuhvatila aspekte graanskog prava, naroito se okreui ka
efikasnosti pravosua i smanjenju broja nerijeenih predmeta. Uz znaajnu podrku Evropske
unije, sudovi i tuilatva u cijeloj Bosni i Hercegovini su imali koristi od ulaganja u IT sektor,
kao i od Sistema za upravljanje predmetima (CMS) koji je na raspolaganju vie od 5000
sudskih korisnika. Uspostavljen je online pravosudni sistem za dokumentaciju koji nudi
pristup vie od 10 000 sudskih akata.
Ipak, potrebne su daljnje reforme. Da bi se poveala efikasnost pravosua potrebno je
dodatno smanjiti broj nerijeenih graanskih i krivinih predmeta. Efikasnost treba biti
poboljana time to e se dodatno uskladiti krivina i graanska sudska praksa kod sve etiri
nadlenosti, kao i odgovarajue izvrenje sudskih odluka.
Opti finansijski nedostaci se mogu primijetiti u organizacionoj postavci,
meuinstitucionalnoj saradnji, kao i kapacitetima u cijelom sektoru vladavine prava u BiH.
U pogledu pravosudnog sistema, slabosti su vidljive u kapacitetima koji se tiu upravljanja te
stratekog i budetskog planiranja. Osoblju su potrebne bolje vjetine i znanje i iskustvo u
istragama, krivinom gonjenju i donoenju presuda u relevantnim predmetima, to se treba
unaprijediti kroz bolju infrastrukturu obuka. tovie, strukturne i proceduralne slabosti
naruavaju odgovornost pravosudnog sistema i njegovu sposobnost da zadri svoju
nezavisnost od drugih segmenta vlasti.
Isto tako, zabrinjava i nivo efikasnosti i nezavisnosti provedbe zakona zbog nepotrebnog
politikog uticaja na operativni rad policije, te zbog patronae i korupcije.
U pogledu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, nedovoljna saradnja i
koordinacija izmeu agencija za provedbu zakona i slubi tuilatava znatno naruavaju
proces. Isto tako, saradnja i koordinacija na razmjeni krivino-obavjetajnih podataka u zemlji

15
su nedovoljne. Pored toga, infrastruktura i kapaciteti osoblja za izvravanje krivinih sankcija
nisu zadovoljavajui.
Uz pomo fondova EU Bosna i Hercegovina je nainila odreene korake u poboljanju
sistema integrisanog upravljanja granicama. Meutim, njega treba i dalje razvijati, te pruiti
podrku provoenju politike azila i migracije u narednim godinama.
Najznaajnija strategija za reformu sektora pravosua je tzv. SRSP zajedno sa akcionim
planom, koja je istekla u decembru 2013. Strategija za reformu sektora pravde je u procesu
odobravanja. to se tie krivinog pravosua, najznaajnija strategija je Dravna strategija za
rad na predmetima ratnih zloina. Strategije za provoenje zakona ukljuuju borbu protiv
korupcije i organizovanog kriminala, borbu protiv i spreavanje pranja novca, suzbijanje
trgovine ljudima i zloupotrebe ilegalnih droga, kao i integrisano upravljanje granicama, te
strategije za azil i migracije. Nedostaje zajedniki politiki okvir. Meunarodna zajednica
esto koordinira svoje aktivnosti kroz koordinaciju foruma posveenih dijalogu unutar sektora
pravosua i antikorupcijskim aktivnostima. Osim toga, mehanizam koordinacije kojim
predsjedava Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine prati napredak u provoenju Strategije
za reformu sektora pravde. Glavni donatori u oblasti vladavine prava su vedska, Norveka,
SAD, UN, OSCE, Vijee Evrope, vicarska i Velika Britanija.

Osnovna prava
Evropska unija je zasnovana na zajednikim vrijednostima i principima, ukljuujui i
potivanje temeljnih prava. Poput drugih zemalja ukljuenih u proces proirenja, potrebno je
da i Bosna i Hercegovina sprovodi dalje reforme kako bi se osiguralo da se zatita slobode
govora i prava pripadnika manjina, ukljuujui Rome i lezbijke, gejeve, biseksualce,
transseksualce i interseksualce (LGBTI zajednicu), potuju u praksi, a ne samo da su
ugraene u zakon. Bez obzira to je zakonodavni okvir za zatitu osnovnih prava na snazi,
primjena i provedba je jo uvijek neujednaena. Sloenost politikih i institucionalnih
struktura kao i budetska ogranienja su najvei politiki izazovi u ovom podruju.

2.2 Ciljevi, rezultati, aktivnosti i pokazatelji

Pomo EU ima za cilj da podri Bosnu i Hercegovinu kako bi se poboljala uinkovitost,
odgovornost i efikasnost u oblasti pravde i unutranjih poslova pruajui podrku stratekom
planiranju, kao i putem kreiranja okvira integriteta i boljeg upravljanja ljudskim resursima
Pruanjem daljnje podrke nastoji se poboljati pravda za graane i to: nabavljanjem
moderne tehnologije, poboljanjem pristupa pravdi za ugroene, poboljanjem procesnih
prava, unaprjeenjem u provoenju krivinih sankcija, kao i u krivinom gonjenju u
krivinim predmetima, posebno u predmetima ratnih zloina i predmetima organizovanog
kriminala i korupcije. Drugi cilj je unaprijediti program "Pravosue za rast" kroz primjenu
metoda za alternativno rjeavanje sporova, unapreenje zakona o upravnom postupku, kroz
olakavanje postupka registracije privrednih drutava, i reviziju zakonskih, procesnih i
provedbenih procedura sa ciljem poboljanja provedbe trgovakog prava i potraivanja.
Daljnjom pomoi EU namjerava se podrati borba protiv organizovanog kriminala i
korupcije boljom pripremom institucija za provedbu zakona, poboljanjem saradnje izmeu
policije i tuilatva i kreiranjem sveobuhvatnog sistema za odvraanje od korupcije,
finansijskog kriminala i pranja novca. Naredni cilj je namijenjen podrci upravljanju
granicama i sprovoenju politika azila i migracije uvoenjem modernih tehnologija,
unapreenjem institucionalne saradnje, izgradnjom kapaciteta i utvrivanjem dravnih
sistema upuivanja.

16
Daljnja podrka e se pruiti zatiti osnovnih prava tako to e se obezbijediti sistem za
praenje i evaluaciju ljudskih prava kojim e se podrati pruanje pravne pomoi i pristup
pravdi za manjine. Da bi se pruila podrka u oblasti slobode izraavanja, kroz IPA-u II e
se osigurati jaanje kapaciteta, obuka i usavravanje relevantnih medijskih tijela da bi se
razvilo istraivako novinarstvo i unaprijedili profesionalni standardi novinara.
Oekivani rezultati su:

Znatno poboljana djelotvornost pravosua, naroito putem eliminacije nerijeenih

krivinih i graanskih predmeta.

Osigurana nezavisnost pravosua, i poboljana odgovornost.

Svaki graanin e imati pristup pravdi, te e, naroito za ugroene, pristup biti

besplatan.

Poboljani kapacitet i kvalitet izvrenja krivinih sankcija.

Pojaana transparentnost, odgovornost i proaktivno voenje politike na osnovu

izvjetavanja u predmetima organizovanog kriminala i korupcije i poboljan oporavak
javnih fondova.

Poveana efikasnost i saradnja izmeu agencija za provedbu zakona i tuilatava.

Zapoet e se sa mjerenjem i biljeenjem postignutih rezultata istraga, krivinih

gonjenja i konanih presuda u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.

Pojaat e se kapaciteti za borbu protiv kriminala visoke tehnologije i raunarskog

kriminala.

Pristup za integrisano upravljanje granicama se provodi sa ojaanim kapacitetima i

jaom prekograninom i meuresornom koordinacijom i poboljanim sistemima za
procjenu rizika, prikupljanje i razmjenu podataka.

Migracijama, i to naroito ilegalnim, se efikasno upravlja u skladu sa zahtjevima EU.

Procesuiranje zahtjeva za azil i upravljanje azilom se poboljalo u skladu sa

zahtjevima EU.

Poboljat e se zatita osnovnih ljudskih prava (npr. slobode govora, prava ena,
invalida, manjina poput Roma i LGBTI populacije i djece).

Da bi se pomoglo Bosni i Hercegovini u postizanju oekivanih rezultata, pomo u okviru IPA

II e biti pruena za poboljanje stratekog planiranja, kreiranje okvira integriteta i za bolje
upravljanje ljudskim resursima, to e dovesti do poboljanja djelotvornosti, odgovornosti i
efikasnosti u sektoru pravosua i unutranjih poslova.
Pomo e doprinijeti jaanju pravde za graane skraivanjem duine trajanja parninih
postupaka koritenjem moderne tehnologije, unapreenju pristupa pravdi za ranjive grupe,
unapreenju procesnih prava, unapreenju izvrenja krivinih sankcija, unapreenju
procesuiranja krivinih predmeta, posebno predmeta organizovanog kriminala i korupcije i
pruit e podrku u procesuiranju ratnih zloina. U vezi sa ratnim naslijeem, bie uinjeni

17
daljnji koraci kako bi se nastavilo sa identifikacijom nestalih osoba i kako bi se osnaili
relevantni uesnici u tom procesu.
Podrka e biti obezbijeena i za unapreenje rada pravosua kroz primjenu metoda za
alternativno rjeavanje sporova, poboljanje upravnog prava, njegovu provedbu i primjenu,
laki postupak registracije privrednih drutava, te reviziju zakonskih, procesnih i provedbenih
procedura sa ciljem poboljanja izvrenja privrednih potraivanja i zakona.
IPA II e podrati jaanje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije kroz bolju
pripremu institucija za provoenje zakona, i u pogledu borbe protiv privrednog i finansijskog
kriminala i novih vidova kriminala kao to su kriminal visoke tehnologije i kibernetski
kriminal, te kroz unapreenje saradnje izmeu policije i tuilatava i razvoj sveobuhvatnog i
usklaenog sistema za oduzimanje imovine steene krivinim djelom sa ciljem odvraanja od
korupcije, finansijskog kriminala i pranja novca.
IPA II e pomoi u jaanju kapaciteta i kvaliteta mehanizama za izvrenje krivinih sankcija,
ukljuujui uvoenje alternativnih krivinih sankcija.
Daljnja pomo e biti usmjerena na sistem upravljanja granicama i sprovoenje politika azila
i migracija uvoenjem modernih tehnologija, unapreenjem institucionalne saradnje,
izgradnjom kapaciteta i uspostavljanjem dravnog sistema upuivanja (rtvi trgovine
ljudima).
U pogledu osnovnih prava, podrka e, izmeu ostalog, biti obezbijeena za sisteme praenja
i evaluacije stanja ljudskih prava, mehanizme za spreavanje i eliminisanje muenja,
zlostavljanja, govora mrnje, rodne mrnje i ostalih vrsta nasilja, i nanoenja povreda u
zatvorima. Naglasak e dalje biti stavljen na poboljanje pravne pomoi i pristupa pravdi za
manjine, ukljuujui Rome i druge ugroene grupe, kao i na podrku borbi protiv
diskriminacije, rodnoj jednakosti, razliitosti, nenasilnoj komunikaciji u obrazovnim
planovima i programima, radnom okruenju, zdravstvenim ustanovama/institucijama itd. U
pogledu slobode izraavanja i slobode medija, pomo e biti pruena izgradnji tehnikih
kapaciteta, relevantna medijska tijela e dobiti obuke i pomo eksperata kako bi se razvilo
istraivako novinarstvo i poboljali profesionalni standardi novinara. Podrka u ovom
pogledu e se temeljiti na Smjernicama za podrku EU u oblasti slobode i integriteta medija
u zemljama proirenja 2014-2020."

Pokazatelji za mjerenje napretka u ostvarivanju ciljeva (za detalje pogledati Aneks 2, tabela
2):

Napredak u ispunjavanju pristupnih kriterija (EC)

Zbirni pokazatelj Pristup pravdi (WJP) i Nezavisnost sudstva (WEF)
Zbirni pokazatelj Globalna korupcija i (TI) i Kontrola korupcije (WB)
Zbirni pokazatelj Sloboda medija (FH) i Medijska sloboda (RWB)
2.3 Vrste finansiranja:
Pomo e biti osigurana prvenstveno kroz twinning, tehniku pomo, donacije, spajanje,
ugovore o radu i nabavku opreme u okviru Dravnog IPA programa. S obzirom na relativnu
spremnost sektora, podrka budetu moe biti opcija. Viedravnim programom IPA prua se
dodatna podrka u oblastima gdje se ciljevi bolje mogu ostvariti na regionalnom, radije nego
na dravnom nivou, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala (ukljuujui saradnju
izmeu tuilaca), te u oblastima zatite svjedoka, nadzora nad granicama, upravljanja
migracijama i upravljanja u hitnim sluajevima. TAIEX instrument omoguuje ad hoc i
kratkoronu tehniku pomo.

18
Relevantni programi EU za ovaj sektor koji su u skladu sa prioritetima IPA-e II za Bosnu i
Hercegovinu su Program za pravosue (pravosudna saradnja u graanskim i krivinim
pitanjima), Prava i dravljanstvo (promovisanje osnovnih prava i nediskriminacije), Fond za
migracije i azil. Bosna i Hercegovina moe iskoristiti pomo IPA II da djelomino pokrije
trokove za uee u tim programima, nakon to se unutar drave odrede prioriteti meu svim
programima Evropske unije.

2.4 Rizici
Postoji rizik od kanjenja sa provedbom kljunih strategija za reformu pravosua i borbu
protiv korupcije. Organizacijski i administrativni kapaciteti su slabi i posebno utiu na
meuinstitucionalnu koordinaciju i saradnju u ovoj oblasti. Da bi se smanjili ti rizici,
Komisija je pokrenula Strukturirani dijalog o pravosuu. Jaanjem kapaciteta e se pruiti
podrka meuresornoj saradnji, radi poboljanja koordinacije i razmjene informacija.

3. Konkurentnost i inovacije, strategije lokalnog razvoja

3.1 Opis potreba i kapaciteta u sektoru
Podrka ekonomskom i socijalnom razvoju je jedan od glavnih ciljeva procesa evropskih
integracija. Javni protesti, koji su poeli u februaru 2014., i sve to je s njima povezano
potvruju potrebu za rjeavanjem pitanja ekonomskog i drutvenog razvoja. Konstantna
ekonomska i socijalna kriza ukazuje na to da je prijeko potrebno osigurati podrku
sveobuhvatnim mjerama za jaanje konkurentnosti i rasta na lokalnom nivou radi stvaranja
mogunosti za ekonomski oporavak. IPA e biti usmjerena na ekonomski i socijalni razvoj na
lokalnom nivou, koji se zasniva na izgradnji vlasnitva i partnerstva izmeu lokalnih i
regionalnih aktera, ukljuujui opine, privatna preduzea, naroito mala i srednja preduzea i
institucije za obrazovanje, obuke i istraivanje, zadruge, razvojne agencije, nevladine
organizacije i civilno drutvo. Lokalni akteri imaju potencijala za prevazilaenje prepreka u
rastu i razvoju putem saradnje i partnerstva usmjerenog na stvaranje radnih mjesta,
zapoljavanje i socijalnu ukljuenost.
Pomo u okviru ovog sektora ima za cilj posebne akcije koje se odnose na drutveno-
ekonomski razvoj u saradnji sa zainteresovanim stranama na lokalnom nivou. Time se
razlikuje (i upotpunjava) podrka razvoju politike, izgradnji institucija i kapaciteta na
razliitim nivoima vlasti koja se prua u okviru Sektora za obrazovanje, zapoljavanje i
socijalne politike.
Izazovi s kojima se Bosna i Hercegovina suoava e se rjeavati usmjeravanjem na integrisani
lokalni razvoj. Posebno je i dalje nizak nivo konkurentnosti privrede i poljoprivrede u
poreenju sa dravama lanicama EU i sa veinom zemalja proirenja. Nezaposlenost je
velika, posebno meu mladima, a oita je i nestaica radne snage s odgovarajuim
kvalifikacijama, budui da obrazovne institucije ne zadovoljavaju potrebe trita rada u
dovoljnoj mjeri. U sektoru MSP, i dalje je ogranien pristup zelenim proizvodima,
inovativnoj tehnologiji, uslugama za podrku poslovanju i izvorima finansiranja za lokalno
poduzetnitvo, pristup irokopojasnim internetskim i digitalnim vjetinama, posebno za
proizvodnju i izvozno orijentirana mala i srednja preduzea. Manjak radnih mjesta i
zaposlenja u zajednicama predstavljaju prijetnju za odrivost podrke povratku izbjeglica i
interno raseljenih lica. Zbog rascjepkane socijalne inkluzije i sistema zatite najranjivije grupe
su izloene riziku od socijalne iskljuenosti, ukljuujui izbjeglice, interno raseljena lica i
Rome.
BiH nema sveobuhvatnu razvojnu strategiju. Meutim, postoji niz strategija koje su
relevantne za razvoj na lokalnom nivou. Navedeno ukljuuje strategije MSP-a na nivou
Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS), strategiju razvoja

19
poljoprivrede i strateki plan ruralnog razvoja na nivou RS, kao i lokalne razvojne strategije
optina kako u RS-u tako i u FBiH, te i regionalne razvojne strategije kantona u FBiH.
Manjak komunikacije, dijaloga i zajednikog sadraja izmeu zajednica se vidno osjeti,
naroito u podrujima gdje stanovnitvo ivi u neposrednoj blizini, ali u navodno etniki
podijeljenim dijelovima. Postoji potreba za poticanjem interakcije izmeu zajednica i razvoja
zajednikih prostora.

3.2 Ciljevi, rezultati, aktivnosti i pokazatelji

Putem pomoi EU nastoji se podrati razvoj privatnog sektora Bosne i Hercegovine s
fokusom na razvoj izvozno-orijentiranih sektora, te sektora poljoprivrede i turizma. Nastoji se
pruiti pomo pri utvrivanju i pripremi investicijskih projekata i dobivanju domaih i
meunarodnih kredita. Dodatni cilj je poboljati pristup savjetodavnim uslugama i
finansiranju za MSP. to se tie sektora razvoja poljoprivrede i ruralnih podruja, putem
pomoi EU se nastoje provesti pilot projekti, naroito radi poboljanja poslovnih standarda i
upravljanja za poljoprivrednike.
Jo jedan cilj pruanja pomoi EU je da se podri lokalni razvoj putem poboljane saradnje
izmeu privatnog sektora i institucija za obrazovanje, obuku i istraivanje da bi se utvrdio i
smanjio kvalifikacijski jaz na tritu rada i podrala transformacija u drutvo koje se temelji
na znanju.
Oekivani rezultati su:

Bolje planiranje kapaciteta na lokalnom nivou e dovesti do poboljanog ekonomskog

upravljanja, kao i do poveane konkurentnosti i otvaranja radnih mjesta kroz lokalna
mala i srednja poduzea.

Bolja investicijska klima i olakan pristup kreditima.

Koordinirana procjena potreba za kvalifikacijama e dovesti do poveane zapoljivosti

lokalnog stanovnitva i poboljat e okolnosti za socijalnu inkluziju u lokalnim
zajednicama.

Sveopte poboljano ekonomsko okruenje e osigurati dugorona rjeenja za

najugroenije.
U donatorskoj zajednici postoji interes za saradnjom na lokalnom razvoju. Svoj interes za
podrku integrisanom lokalnom razvoju su iskazali: vedska meunarodna razvojna agencija
(SIDA), vicarska pomo, KfW, Amerika agencija za meunarodni razvoj (USAID),
Meunarodna finansijska korporacija (IFC), Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP),
UN-ova Agencija za izbjeglice (UNHCR), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) i
Meunarodna organizacija za migracije (IOM).
Sastanci Grupe za koordinaciju lokalnog razvoja (na saziv UNDP-a) koji ukljuuju
odgovarajue donatore, redovno se odravaju radi razmjene informacija o trenutnim i
buduim programima. Redovna koordinacija donatora na sektorskom i programskom nivou e
omoguiti sinergiju i komplementarnost donatorskih intervencija u ovoj oblasti. Pored toga,
delegacija EU, po potrebi, organizuje koordinacijske sastanke donatora.
Putem IPA-e II obezbijedit e se podrka za uspostavljanje i provedbu integrisanog programa
za lokalni razvoj u oblasti konkurentnosti malih i srednjih poduzea i socijalne inkluzije.
Naroito e se, putem IPA-e II, pruiti podrka razvoju privatnog sektora sa naglaskom na
inovacijske i istraivake kapacitete, razvoj izvozno orijentiranih sektora turizma i sektora za

20
poljoprivredu i ruralni razvoj. Istovremeno e se pruiti pomo za utvrivanje i pripremu
investicijskih projekata i za sticanje pristupa domaem i meunarodnom kreditiranju. Daljnja
podrka e poboljati pristup malih i srednjih preduzea savjetodavnim uslugama i
investicijskom finansiranju i koritenju inovativnih instrumenata finansiranja poput WBIF-a i
EDIF-a. Pilot projekti e se provesti za odgovarajue mjere IPARD-a, kao to su LEADER
pristup (Veze meu aktivnostima za razvoj ruralne privrede) i savjetodavne i dodatne usluge,
naroito direktna podrka poljoprivrednicima u poboljanju poslovnih standarda i upravljanja
za poljoprivrednike.
Putem IPA-e II bie podrana saradnja izmeu privatnog sektora i institucija za obrazovanje,
obuke i istraivanje da bi se smanjio kvalifikacijski jaz na tritu rada i poveala
konkurentnost lokalne privrede.
Podrka za socijalni razvoj lokalnih zajednica e biti zaokruena aktivnim mjerama za
zapoljavanje i stvaranje radnih mjesta s posebnim naglaskom na ranjive grupe i podrku
razvoju manje razvijenih podruja, ukljuujui ruralna podruja ili podruja s visokim
udjelom ranjive populacije (ukljuujui izbjeglice i interno raseljena lica).
Konkretna podrka e se osigurati da bi se izgradili bolji odnosi u zajednici i promovisalo
pomirenje u podrujima gdje stanovnitvo iz razliitih grupa i dalje ivi u neposrednoj blizini,
ali bez zajednikog prostora koji je nuan za socijalnu koheziju. Prilikom sprovoenja takvih
programa/projekata, EU e primijeniti i prilagoditi pouke izvuene iz velikog broja
istraivanja i dokaza koji su prikupljeni u Sjevernoj Irskoj (Program PEACE). Osim to e
podrati inicijative za povezivanje zajednica i ostvarivanje saradnje izmeu javnih, privatnih
i drutvenih sektora, EU e podrati obnovu urbanih, ruralnih i pograninih podruja koja
izgledaju zaputeno, odvojeno, nedovoljno iskoriteno, opasno i/ili nepoeljno.

Pri razvijanju aktivnosti u ovom sektoru trebaju se uzeti u obzir aktivnosti u kontekstu
makroregionalnih strategija EUSDR i EUSAIR.

Pokazatelji za mjerenje napretka u ostvarenju ciljeva (za detalje pogledati Aneks 2, tabela 2)

Napredak postignut u ispunjavanju pristupnih kriterija

Udaljenost od granice po osnovu lakoe poslovanja, rezultat (WB)
3.3 Vrste finansiranja:
Podrka se moe osigurati prvenstveno u vidu tehnike pomoi, spajanja, sporazuma o
delegiranju, robe i bespovratne pomoi. Prioritet viedravnog IPA programa je poveanje
regionalne konkurentnosti putem boljeg pristupa izvorima finansiranja za MSP u uskoj
saradnji sa meunarodnim finansijskim institucijama kroz Program za razvoj i inovacije
preduzea Zapadnog Balkana (EDIF). TAIEX instrument omoguuje ad hoc i kratkoronu
tehniku pomo. Programi EU-a, Horizon 2020 (istraivanje i inovacije), COSME
(Konkurentnost preduzea i MSP-a) i Program za potroae (zatita potroaa) su vani za
ovaj sektor, te su u skladu s IPA II prioritetima za Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina
moe iskoristiti pomo IPA II da djelomino pokrije trokove za uee u tim programima,
nakon to se unutar drave odrede prioriteti meu svim programima Evropske unije.

3.4 Rizici
Nepouzdano i sloeno upravljanje i nedostatak politike podrke na viim nivoima vlasti, kao
i nedostatak finansijskih i ljudskih resursa na optinskom nivou bi mogli ometati razvoj
programskog okvira za integrisani lokalni razvoj i efikasnu podrku za sprovoenje aktivnosti
integrisanog lokalnog razvoja.

21
Rizici koji se povezuju sa sloenim upravljanjem, mogu se smanjiti uspostavljanjem tijela
koja olakavaju donoenje odluka, kao to su upravni odbori, a posebno savjetodavna tijela,
koja e zastupati relevantne nivoe vlasti. Manjak finansijskih i ljudskih resursa na optinskom
nivou e se ublaiti tako to e se, po potrebi, osigurati tehnika pomo/jaanje kapaciteta.
4. Obrazovanje, zapoljavanje i socijalne politike
4.1 Potrebe i kapaciteti u sektoru

Nezaposlenost je i dalje veoma visoka ( 44,5% u 2013.)9 i nesrazmjerno pogaa mlade

(59,1% dobne skupine od 15 do 24 godine). Siva ekonomija i neformalno zapoljavanje
dominiraju. Obrazovni sistem koji ne zadovoljava potrebe trita rada u dovoljnoj mjeri i
ogranien dijalog izmeu institucija nadlenih za obrazovanje i zapoljavanje oteavaju
izglede nezaposlenih. Institucije nadlene za rad i zapoljavanje trebaju biti efikasnije i razviti
kapacitete za sprovoenje aktivnih mjera za trite rada.
Nedostatak usklaenih politika za socijalu zatitu utie na uinkovitost socijalnih slubi.
Openito, nedostaju institucionalni kapaciteti za evaluaciju potreba ugroenih kategorija.
Financiranje socijalnih slubi je neujednaeno jer prihodi prualaca socijalnih usluga zavise
od ekonomske situacije u odreenoj regiji to rezultira nejednakom podrkom ugroenim
kategorijama stanovnitva.
Stanje u obrazovnom sektoru obiljeava manjak kapaciteta i struktura upravljanja uz malo
koordinacije u pogledu politika koja je definisana sloenom ustavnom strukturom i brojnim
nivoima vlasti. Standardi za kvalitetu se ne primjenjuju sistematino u zemlji. Potrebne su
daljnje reforme opteg obrazovanja- predkolskog, osnovnog, srednjokolskog i visokog
obrazovanja. Potrebno je uloiti napore u usmjeravanje tekue reforme strunog obrazovanja i
osposobljavanja u skladu sa najnovijim trendovima i u modernizovanje obrazovanja i obuka
za odrasle. Rukovodstvu kole, nastavnicima i instruktorima je potrebno znano struno
usavravanje i bolji standardi. Ne postoje sveobuhvatne obrazovne politike i prakse koje bi
rjeavale pitanja socijalne neravnopravnosti i obrazovanja za sve (inkluzivno obrazovanje).
Ulau su napori da se olaka pristup obrazovanju za djecu sa posebnim potrebama, meutim,
pristup nije jednako omoguen u cijeloj zemlji. Adekvatan pristup obrazovanju je ogranien
za djecu iz ugroenih kategorija (npr. romsku djecu, djecu iz ruralnih podruja, djecu u
nepovoljnom drutveno-ekonomskom poloaju, diskriminiranu djecu na osnovu spola, djecu s
invaliditetom, djecu iz manjinskih etnikih grupa, jezikih i vjerskih manjina). Neadekvatna i
dotrajala kolska infrastruktura pogoravaju situaciju.
Situacija Roma u Bosni i Hercegovini se moe uporediti sa situacijom Roma u ostalim
zemljama Zapadnog Balkana koji se suoavaju sa socijalnom iskljuenosti, dubokim
siromatvom, ogranienim pristupom zdravstvenoj zatiti, obrazovanju i osposobljavanju,
stambenom zbrinjavanju i zapoljavanju. IPA II e pruiti podrku Bosni i Hercegovini u
sprovoenju strategije za rjeavanje problema Roma i povezanih akcionih planova u
oblastima zapoljavanja, smjetaja i zdravstvene njege.

9
Izvor: http://arz.gov.ba/statistika/mjesecni/default.aspx?id=1189&langTag=bs-BA, Agency
for Work and Employment (Agencija za rad i zaposljavanje BiH)

22
Na kraju 2013. u Bosni i Hercegovini je bilo 110 380 izbjeglica i interno raseljenih lica10.
Potrebno je poboljati njihovu situaciju, naroito putem finansiranja odrivih stambenih
rjeenja i odgovarajuih mjera podrke. IPA II e nastaviti da podrava odriva stambena
rjeenja, u kombinaciji sa trajnim mjerama drutvene i ekonomske integracije u skladu sa
principima i ciljevima Sarajevskog procesa.
Zagaenost minama je posebno opasno naslijee rata i dan danas se dogaaju smrtni sluajevi
uzrokovani minama. Ugroene grupe i djeca posebno su izloeni riziku. Deminiranje je i dalje
vano za povratak izbjeglica i ekonomski i ruralni razvoj. Pomo EU e se i dalje usmjeravati
na ienje podruja zagaenih minama, kao i na pruanje podrke rtvama mina i njihovim
porodicama.

4.2 Ciljevi, rezultati, aktivnosti i pokazatelji

Putem pomoi EU nastoji se osigurati izgradnja kapaciteta u obrazovnom sektoru da bi se
poboljala struktura upravljanja i koordinacija politika izmeu razliitih nivoa upravljanja.
Daljnjim pruanjem pomoi e se podrati izrada kvalifikacijskih okvira na svim nivoima
obrazovanja, te pomoi u razvoju nastavnih planova i programa za osnovno i srednje
obrazovanje. Jedan od ciljeva pomoi EU je i podravanje inkluzivnog obrazovanja i
modernizacija kolske infrastrukture.
U sektoru za zapoljavanje cilj pomoi EU je ojaati institucionalne kapacitete, definisati i
sprovesti aktivne mjere za trite rada. Daljnjom podrkom se nastoji olakati prelaz iz kole
u radni odnos i promovisati poduzetnitvo kao ulaznu taku na trite rada.
U drutvenom sektoru, pomo EU ima za cilj podrati standardizovan pristup, koji se zasniva
na potrebama i koji je usklaen u cijeloj zemlji, za sistem socijalne zatite i reformu
financijskih i socijalnih slubi. Jo jedan od ciljeva pomoi EU je formiranje slubi za njegu
da bi se podrala socijalna inkluzija ugroenih osoba, to ukljuuje i prelaz sa institucionalne
na porodino usmjerenu njegu.
Daljnji ciljevi pruanja pomoi EU su da se osiguraju odrive mjere podrke za stambeno
zbrinjavanje povratnika, interno raseljenih lica i izbjeglica, kao i podrka za romsku
populaciju. Jo jedan od ciljeva je podrka za deminiranje podruja zagaenih minama.
Oekivani rezultati su:
Smanjen broj nezaposlenih, naroito nezaposlenih mladih, kroz institucionalnu
reformu, aktivnim mjerama za trite rada i posebnim mjerama za laki prelaz
iz kole u radni odnos.
Obrazovni sektor e biti bolje prilagoen potrebama trita rada.
Smanjen broj lica koja prijevremeno prekinu kolovanje ili odustanu od
kolovanja.
Poboljan profesionalni razvoj nastavnika.
Inkluzivno obrazovanje e se proiriti.
Poboljat e se pristup obrazovanju za ugroene grupe i osobe u nepovoljnom
poloaju.

10
Izvor: UNHCR, aurirano 31.12.2013.

23
 Koordinirani pristup na temelju potreba i reformirano financiranje socijalnih
slubi e poveati odrivost sistema socijalne zatite i osigurati usklaenu
podrku za ugroene ljude.
Odrive mjere podrke za stambeno zbrinjavanje e biti od koristi za povratak
izbjeglica i interno raseljenih osoba.
Sprovest e se Akcioni plan za inkluziju Roma.
Napredovat e proces deminiranja.
Rjeavanje pitanja velike nezaposlenosti, naroito mladih, odvijati e se uz podrku za
oporavak lokalne privrede. Putem IPA-e II pomoi e se institucijama za rad i zapoljavanje
da ojaaju svoje kapacitete i da donesu i provedu aktivne mjere za trite rada, te e se
podrati reforma propisa za rad s ciljem poveanja mobilnosti radne snage. Poveanje stope
zaposlenosti bi trebalo dovesti do uzastopnog smanjenja uea paralelnih trita rada, te bi
poveani broj davatelja doprinosa trebao poboljati opte stanje prihoda socijalnih slubi.
Podrka za posebne mjere koje bi olakavale prelaz iz kole u radni odnos, npr. praktina
izobrazba, informacije za posao, savjetodavne slube, plan i program uenja za mlade
utemeljen na radu, koji ukljuuje i davanje prilika za druge anse, bit e usmjerena na pitanje
velike nezaposlenosti mladih, zajedno sa pravnim i financijskim podsticajima za srednja i
mala poduzea da obuavaju svoje zaposlenike i da obezbijede praktinu izobrazbu mladima.
Podrka putem IPA-e II bit e usmjerena na posebne programe na svim nivoima vlasti koji
promoviu poduzetnitvo kao ulaznu taku na trite rada i koji e ukljuivati mjere za obuke
i mentorstvo za jaanje poduzetnitva u kolama i na univerzitetima i za promovisanje
poduzetnikog razmiljanja meu mladima.
U obrazovnom sektoru, IPA II e osigurati izgradnju kapaciteta za poboljanje strukture
upravljanja i koordinacije politika izmeu razliitih nivoa upravljanja. Kroz podrku e se
nadalje izraditi osnovni kvalifikacijski okviri na svim nivoima obrazovanja i pruiti pomo pri
izradi plana i programa za osnovno i srednjokolsko obrazovanje. Broj lica koja prijevremeno
prekinu kolovanje ili odustanu od kolovanja se treba smanjiti kroz bolju koordinaciju i
podrku na dravnom i lokalnom nivou, tako to e se osigurati da praktine izobrazbe i
pripravniki sta pruaju produktivnu karijeru s prilikama za napredovanje. Fakulteti e
primiti pomo za izradu modula / programa na univerzitetskom/master nivou za struno
usavravanje nastavnika.
Novi alati i metodologije e poboljati obuku direktora kola i kolskih timova pristupom koji
obuhvata cijelu kolu, za pristup inkluzivnom obrazovanju i usvajanje indeksa za inkluziju.
Pruit e se podrka za modernizaciju kolske infrastrukture. Pilot projekti, ukljuujui i
investicijsku podrku e biti od koristi kolama koje aktivno uestvuju u programima za
ukidanje diskriminacije i segregacije, podsticanje inkluzivnog obrazovanja i promovisanje
pristupa obrazovanju za ugroene grupe. Prikupljanje i obrada podataka e se poboljati.
IPA II e pruiti podrku za dalji razvoj koordinisanog pristupa zasnovanog na potrebama u
sistemu socijalne zatite i za reformu financiranja socijalnih slubi. Ciljevi su standardiziran
pristup socijalnim slubama i socijalnim naknadama koji je usklaen u cijeloj zemlji i
zasnovan na potrebama, bez obzira na mjesto prebivalita, studiranja ili rada, kao i integrisan
sistem budetiranja i financiranja socijalnih slubi. Daljnja podrka e biti usmjerena na
razvoj usluga u cilju socijalne inkluzije ugroenih osoba sa fokusom na potrebe ciljnih grupa
(npr. djeca, Romi, invalidi, nezaposleni), ukljuujui i prelazak sa institucionalne na
porodino orijentiranu njegu za djecu bez roditeljske skrbi i djecu i odrasle s invaliditetom.

24
Kroz IPA-u II e se podrati i povratak izbjeglica i interno raseljenih lica tako to e se
osigurati odriva rjeenja za stambeno zbrinjavanje i mjere podrke. Vlasti Bosne i
Hercegovine e dobiti podrku za sprovoenje akcionih planova za rjeavanje pitanja Roma.
Kroz program IPA II e se pruiti podrka za deminiranje podruja zagaenih minama, kao i
rtvama mina i njihovim porodicama.
EU je glavni donator u obrazovnom sektoru i koordinira svojim aktivnostima sa drugim
donatorima, naroito Austrijom, Njemakom, Savjetom Evrope, UNICEF-om, Norvekom i
Japanom. Pored EU, Svjetska banka, USAID, SIDA, Vijee Evropske razvojne banke i KfW
su kljuni akteri u sektoru za zapoljavanje. Svjetska banka i UN porodica podravaju razvoj
socijalnih politika i jaanje ljudskih prava.
Pokazatelji za mjerenje napretka u ostvarenju ciljeva (za detalje pogledati Aneks 2, tabela 2)

Ostvareni napredak u ispunjavanju pristupnih kriterija

Stopa zaposlenosti % ukupno, 16-64 godine (Eurostat)

4.3 Vrste financiranja

Podrka se moe osigurati prvenstveno kroz twinning, tehniku pomo, spajanje, bespovratnu
pomo i nabavku opreme. Investicije pod dravnim programom uglavnom se odnose na
kolsku infrastrukturu i podrku za Regionalni program stambenog zbrinjavanja (RHP) i
projekte iz Aneksa VII, s ciljem pruanja odrivih stambenih rjeenja za izbjeglice i interno
raseljena lica kao dijela Sarajevskog procesa i za pomaganje Romima. Viedravni IPA
program prua dodatnu podrku. TAIEX instrument omoguuje ad hoc i kratkoronu tehniku
pomo.
Programi EU-a, koji su relevantni za ovaj sektor i koji su u skladu sa prioritetima IPA II za
Bosnu i Hercegovinu su program Erasmus+ (obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport),
Program za zapoljavanje i socijalne inovacije (EaSI), koji podrava pokuaje izrade i
provedbe reforme zapoljavanja i socijalne reforme i program Zdravlje za rast. Bosna i
Hercegovina bi mogla iskoristiti pomo IPA II da djelomino pokrije trokove za uee u tim
programima, nakon to se unutar drave odrede prioriteti meu svim programima Evropske
unije.

4.4 Rizici
Regionalne razlike su u porastu, naroito to Bosna i Hercegovina ima nepovoljne
demografske trendove s niskom stopom nataliteta, starenjem stanovnitva, te vanjskim
migracijama (odliv mozgova). Raspoloiva sredstva za ovaj sektor, kako vlastita domaa,
tako i sredstva IPA-e II i drugih donacija nisu dovoljna za pokrivanje svih potreba ovog
sektora. Nadalje, oblasti koje obuhvata ovaj sektor su meusobno usko povezane i ne mogu se
dalje razvijati ili sprovoditi izolovano. Postoji potreba za uinkovitom saradnjom i
koordinacijom izmeu ukljuenih ministarstava i institucija na svim nivoima, ukljuujui i
ministarstava nadlena za ekonomski razvoj i drutveno-ekonomski razvoj ruralnih podruja.
Meutim, ne postoji strategija drutvenog razvoja. Postojee strategije su neusklaene i
preklapaju se, prikupljanje podataka je nedostatno, a razmjena i saradnja izmeu nadlenih
tijela je loa, posebno zbog politikog otpora oko postizanja dogovora o zajednikim
standardima i strategijama.

25
 DODATAK 1 - INDIKATIVNE RASPODJELE (U MILIONIMA EUR) PO OBLASTIMA POLITIKE I SEKTORA

od kojeg je
Ukupno
relevantno za
2014 2015 2016 2017 2014-2017.
Bosna i Hercegovina klimatske
promjene (%)
a. Reforme u pripremi za lanstvo u Evropskoj uniji 11 17 18 18 64 0
Demokratija i upravljanje 31
31
Vladavina prava i osnovna prava 33
33
b. Drutveno-ekonomski i regionalni razvoj 63,8
24,71 11,7 13,7 13,7 0
Konkurentnost i inovacije: strategije lokalnog razvoja 63,8
63,8
c. Zapoljavanje, socijalne politike, obrazovanje,
istraivanje i inovacije, promovisanje rodne 4 112 112 122 38 0
ravnopravnosti i razvoj ljudskih potencijala
Obrazovanje, zapoljavanje i socijalne politike 38
38

39,7 39,7 42,7 43,7 165,8 0

UKUPNO

1
Za 2014., zavisno od procjene potreba, indikativno e se namijeniti 15 miliona EUR za oporavak od poplava i obnovu
2
Dodatno, 18 miliona EUR za 2015. i 2016. i 12 miliona EUR za 2017. se indikativno dodjeljuje za Regionalni program stambenog zbrinjavanja, koji je sproveden unutar okvira
viedravnog programa IPA II

0
 DODATAK 2 POKAZATELJI I CILJEVI

Tabela 1a: Pokazatelji konteksta:

Osnova Zadnja vrijednost

Pokazatelj Izvor
vrijedn
2010 godina
ost
Eurostat
Javni dug (% BDP-a) http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=cpc_ecgov&lang=en 25,39 2012 27,73

Eurostat
Stopa stvarnog rasta BDP-a (prosjek u zadnje tri godine - http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do 0,72 2012 - 1.1
%)

Eurostat
Stopa nezaposlenosti (%) 27,2 2012 28,6
http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do
Eurostat
BDP po glavi stanovnika u tekuim cijenama (PKM ) - http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=cpc_ecnagdp&lang=en 3,296 2012 3,419
Eurostat

Eurostat
Direktna strana ulaganja (DSU) po glavi stanovnika http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=cpc_ecbop&lang=en 70,8 2012 71,2

1
Tabela 1 b: Pokazatelji rezultata i uticaja
Ciljna
Sektor Pokazatelj Osnova Zadnja vrijednost
grupa
vrijednos
2010 godina 2017
t
Zbirni pokazatelj (prosjeno rangiranje iz osam vanjskih
ELARG
izvora)
Ostvareni napredak u ispunjavanju politikih kriterija ELARG Izvjetaj o napretku
Ostvareni napredak u provoenju acquisa ELARG Izvjetaj o napretku
Ostvareni napredak u ispunjavanju ekonomskih kriterija ELARG Izvjetaj o napretku
Eurostat
http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=cpc
Stopa zaposlenosti (15-64 godina) ukupno% _siemp&lang=en 40,12 2012 39,73

*: ciljne grupe e biti date kasnije

2
Tabela 2: Sektorski pokazatelji *

Zadnja
Osnova Ciljna grupa
vrijednost
Sektor Podsektor Pokazatelj Izvor
godin vrijedno
2010 2017
a st
Ostvareni napredak u ispunjavanju pristupnih
ELARG Izvjetaj o napretku
kriterija
Upravljanje i PAR
(reforma javne Zbirni pokazatelj (prosjena uinkovitost
uprave) Vlade, Teret vladinog propisa i Regulatorni Svjetska banka, Forum za svjetsku
kvalitet) 39,39 2012 45,25
konkurentnost
1 (Najloiji) - 100 (Najbolji)
Upravljanje i Upravljanje
Ostvareni napredak u ispunjavanju pristupnih
demokratija javnim ELARG Izvjetaj o napretku
kriterija
financijama
Ostvareni napredak u ispunjavanju pristupnih
ELARG Izvjetaj o napretku
kriterija
Statistika Eurostat
Statistika usklaenost -%
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/pag
0 (Najloiji) - 100 (Najbolji) e/portal/statistics/themes
Ostvareni napredak u ispunjavanju pristupnih
ELARG Izvjetaj o napretku
Reforma kriterija
pravosua Zbirni pokazatelj (prosjeni Pristup pravdi i
53,79
Nezavisnost sudstva)
Ostvareni napredak u ispunjavanju pristupnih
Borba protiv ELARG Izvjetaj o napretku
kriterija
Vladavina korupcije i
prava i osnovna organizovanog Zbirni pokazatelj (prosjena Percepcija
prava kriminala korupcije i Kontrola korupcije) 1 (Najloiji) - 39,57 2012 45,64
100 (Najbolji)
Ostvareni napredak u ispunjavanju pristupnih
ELARG Izvjetaj o napretku
kriterija
Osnovna prava Zbirni pokazatelj (prosjek Slobode tampe i
Slobodne tampe) 30,75 2012 34,25
1 (Najloiji) - 100 (Najbolji)

3
 Zadnja
Osnova Ciljna grupa
vrijednost
Sektor Podsektor Pokazatelj Izvor
godin vrijedno
2010 2017
a st
Izbjeglice i
Ostvareni napredak u ispunjavanju pristupnih
upravljanje ELARG Izvjetaj o napretku
kriterija
granicom
Ostvareni napredak u ispunjavanju pristupnih
ELARG Izvjetaj o napretku
kriterija
Konkurentnost i Svjetska banka- Indeks lakoe
inovacije Udaljenost od granice po osnovu lakoe
poslovanja (rezultat) poslovanja:
55,33 2014 58,7
http://www.doingbusiness.org/data/distan
1 (Najloiji) - 100 (Najbolji) ce-to-frontier
Ostvareni napredak u ispunjavanju pristupnih
ELARG Izvjetaj o napretku
Obrazovanje, kriterija
zapoljavanje i Stopa zaposlenosti (ciljevi EU 2020)- Eurostat
socijalne ukupno/ene/ manjine/ugroene grupe - Stopa
politike http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/sh 28,6 2012 28,1
zaposlenosti (u dobi od 20 do 64 godine), ene
ow.do?dataset=cpc_siemp&lang=en
(%)

*: ciljne grupe e biti date kasnije