Proraun kompenzatora

Postupak pri projektovanju kompenzatora

Pri projektovanju sistema aksijalnih kompenzatora korisno je pridravati se sljedeeg

redosljeda:

1. Izraunati temperatursko izduenje

2. Odrediti poloaj kompenzatora
3. Odrediti poloaj vodilica
4. Izraunati dimenzije hladnog prednapona
5. Izraunati sile koje djeluju na vrste oslonce

Temperatursko izduenje odreujemo na osnovu tabele bbrb.

 Tabela

Teoretski kompenzator se moe postaviti bilo gdje izmeu dva vrsta oslonca, ali u praksi se
upotrebljava samo jedan od dva poloaja:

a) pokraj jedne vrste take

b) u sredini cijevi

U praksi se aksijalni kompenzator obino postavlja unutr jednog ili dva promjera cijevi od
vrste take. S aksijalnim kompenzatorompostavljenim pokraj sredine cijevi izmeu vrstih
taaka, vodilice se moraju postaviti na obe strane kompenzatora da bi sprjeili savijanje.

Voenje cijevi je najvaniji dio da bi ugraeni kompenzatori mogli pravilno da funkcioniu.

Voice su potrebne da bih osigurali pravilnu primjenu pomaka kompenzatora i da bi sprjeili
savijanje ili izvijanje cjevovoda. One se postavljaju u odnosu na kompenzator tako da se prva
voica treba postaviti unutar razmaka od etri promjera cjevi do kompenzatora. Udaljenost
od prve do druge voice ne smije biti vea od 14 promjera. Dijagram na slici bbb moe se
upotrebiti za odreivanje preporuenog razmaka izmeu voica za bilo koji radni pritisak i
veliinu cijevi.

Slika bbb, Kompenzator postavljen u sredini izmeu vrstih oslonaca.

 Slika bbb, Preporueni maksimalni razmak meuoslonaca

Pomicanje kompenzatora obino se izraava kao neki iznos u odnosu na normalnu

slobodnu duinu. Taj iznos predstavlja jednako pomicanje u izduenju i skraenju, a
njegova veliina zavisi od karakteristika kompenzatora. Da bih maksimalno iskoristili
sposobnost ukupnog pomicanja bilo kojeg kompenzatora, potrebno je u cjevovod ugraditi
prednapregnuti kompenzator, da bih mogao dati vee kompresione mogunosti. Ovaj stepen
rastezanja naziva se hladni prednapon dimenzija, kako je prikazano na slici bbb, i obino se
izraunava kao jedna polovina od ukupnog iznosa pomicanja ugraenog kompenzatora na
predvienoj minimalnoj temperaturi.
 Slika bb, Dimenzije hladnog prednapona

Najvanije je osgurati da se kompenzator nikad ne stisne previe kod maksimalne radne

temperature ili da se ne rastegne previe kod minimalne radne temperature, i zato znajui
oekivanu minimalnu i maksimalnu radnu temperaturu, osnovno je ostvariti odgovarajui
zazor u momentu ugradnje.

Proraun sila koje djeluju na oslonce.

Za izraunavanje rezultante svih sila koje djeluju na bilo koji oslonac u cjevnom sistemu u
koji su ugreni aksijalni kompenzatori, potrebno je izraunati sledee:

1. Optereenje od stiskanja kompenzatora

2. Silu u pritiska
3. Otpor trenja
4. Centrifugalnu silu

Svaka navedena taka mora biti ispitana posebno, prije ukljuivanja u sumu silakoje djeluju
na vrstu taku. Prije izraunavanja sila potrebno je razmotriti sledee:

a) Ako cjev mjenja smjer na mjestu gdje se nalazi vrsta taka, potrebno je izraunati
rezultantu dvije sile koje djeluju sa svake strane.
b) Ako dugaka ravna cjev mjenja promjer, meuoslonac smjeten izmeu
kompenzatora razliitih promjera bit e izloen djelovanju razliitih sila.
c) Ako se na djelu cjevovoda nalazi ventil, neki kompenzatori nalazit e se pod
pritiskom, dok drugi nee, zbog ega oslonac izmeu ventila i kompenzatora treba
smatrati kao vrstu taku.
1. Optereenje od stiskanja kompenzatora. Optereenje od stiskanja kompenzatora je
posljedica od oprunog djelovanja aksijalnog kompenzatora; sila se daje u svakom
pojedinanom sluaju u tabeli podataka o kompenzatoru, a za izraunavanje
optereenja stiskanja kompenzatora na bilo koji oslonac, primjenjuje se sledea
formula;
 Sila stiskanja = sila oprunog djelovanja x pomak. Pomak se smatra kao maksimalan
pomak koji moe izvriti kompenzator u okviru projektovanih parametara ugradnje,
ali ne treba zaboraviti da razvueni kompenzatori tj. sa doputanjem hladnog
prednapona nastoje povui oslonce jedan prema drugom.

2. Sila pritiska. Sila pritiska je sila koja nastaje kao posljedica unutranjeg pritiska koji
nastoji ispruiti kompenzator (kao sa klipom u cilindru), a izraunava se upotrebom
sledee formule:
p d m2 3,14
F P= gdje je ;
4
p = radni pritisak
dm = srednji promjer kompenzatora
Fp = sila pritiska

Kao sto je prikazano na slici bbb, efektivan presjek kompenzatora je srednji promjer,
uzimajui vrh i korijen vala kao ekstreme.

Slika , Sila pritiska na kompenzator

3. Otpor trenja. Otpor trenja cijevi koja se pomie kroz voice moe se izraubati
upotrebom sledee formule:

Ftr =k Guk ; gdje je

Ftr otpor trenja

k koeficijent otpora voice

Gtr ukupna teina cijevi

Vrjednost koeficijenta otpora voice moe se uzeti za veinu instalacija 0,3.

Ukupna teina cjevi izmeu oslonaca je zbir teine cijevi, teine medijuma u tom djelu
cjevovoda , plus pripadajua oprema (ako je prikljuena).

4. Centrifugalna sila. U sluaju kada su oslonci postavljeni na cjevnim koljenima,

efekat centrifugalne sile koju uzrokuje tok medijuma kroz cjev, treba uzeti u obzir.
Ona se moe izraunati upotrebom sledee formule:
 2
2 A pv
FC = x sin
g 2

Gdje je:

A = unutranja povrina cjevi

p = gustina medijuma

v = brzina strujanja

m
g = gravitacija 9,81 s2

= ugao koljena cjevi

Sila na meu-oslonce. Postoji ogranienje za iznos pomicanja koji se moe postii od jednog
aksijalnog kompenzatora, i kada postoje problemi izduenja na ravnom cjevovodu koji
zahtjeva vea pomicanja nego to se moe potii sa jednim kompenzatorom, potrbno je
ugraditi dodatni kompenzator, i sa njim dodatni meuoslonac.

Ako je cjev istog promjera po cjeloj duini cjevovoda teoretski sa obe strane meu-oslonaca,
nema sile na istim kada se jedanput postigne potpuno rastezanje cjevi. Preporuuje se,
meutim, da se optereenje na meu-oslonce izraunava pod predpostavkom da e se cjev
zagrijati sa jedne strane, i zbog toga optereenje na meu-oslonce bilo bih jednako zbiru sile
stiskanja i sile trenja, raunatih na isti nain kao i za glavni oslonac.