Professional Documents
Culture Documents
Povijest Gradiscanskih Hrvatov
Povijest Gradiscanskih Hrvatov
HRVATA
DO KRAJA 20. STOLJEA
MIRJANA GIELER
JULIA KORNFEIND
1
Nazivom Gradianski Hrvati danas oslovljavamo1 potomke onih Hrvata koji su
tijekom 16. stoljea iz razliitih razloga napustili Hrvatsku i naselili se u zapadnoj Maarskoj,
istonoj Austriji, zapadnoj Slovakoj i istonoj Moravskoj, na pograninom avu od Znojno-
Breclava do Maribora, osovinom rijeka Morava/March, Lajta/Leitha, Pinka i Lafnitz.
Noviji naziv Gradianski Hrvati nastao je tek 1922/23. kada je vei dio hrvatske
narodnosne skupine prikljuen Austriji i uklopljen2 u novostvorenu austrijsku pokrajinu
Burgenland, od ijeg je naziva veliki gradianskohrvatski pjesnik Mate Meri Miloradi
stvorio naziv Gradie.
Sve do toga vremena prevladava u literaturi naziv Ober-Kroaten (=Gornji Hrvati) u
odnosu prema matinoj zemlji te Wasser-Kroaten (=Vodeni Hrvati), to ima vie znaenja.
Wasser-Kroaten bi po takvu nagaanju znailo da su to Hrvati koji su se naselili uz vodu
(Dunav, Neidersko/Niuzaljsko jezero), doli s vode (more, Kupa, Una) ili ak da su to oni
koji su svoj hrvatski jezik razvodnili madarskim i njemakim rijeima.
Doseljenje
Osim turskih ratova i poznatih turskih nasilja, pljaki i paninog straha seljakog i
gradskog stanovnitva, na ovako intenzivnu seobu utjecali su i neki drugi imbenici:
Mnogi feudalci iz Hrvatske, kao npr. Nadadi, Baani, Drakovii i Zrinski, imali su osim
svojih posjeda u Hrvatskoj i posjede u zapadnoj Ugarskoj koja je nakon turskog osvajanja
Sigeta ostala jedini slobodni dio Ugarske i u koju su feudalci preseljavali svoje kmetove.
Zatim, austrijski su vojni zapovjednici u hrvatskim gradovima preko svojih agenata raznim
obeanjima nagovarali hrvatske seljake na iseljavanje u zapadnu Ugarsku i Donju Austriju na
posjede ovih feudalaca.
1
osloviti= anreden
2
uklopljen= eingegliedert
2
Na masovnije iseljavanje utjecala je i injenica da su franjevci iz Hrvatske te franjevci iz
Ugarske i Slovake imali zajednikog provincijala. Ove su seobe bile uglavnom organizirane i
esto unaprijed pripravljane. Narod je sa sveenstvom prenosio iz Hrvatske gotovo sav
pokretni imutak3 s knjigama, crkvenim zastavama i predmetima narodnog umijea.
Na kraju, na iseljavanje su utjecale i prilike u zapadnoj Ugarskoj i Donjoj Austriji. Godine
1409. pustoila je tadanjom zapadnom Ugarskom kuga koja je ionako malobrojno
stanovnitvo jo vie prorijedila tako da su mnoga sela ostala pusta.
U novoj domovini
Za vrijeme reformacije
3
imutak= Vermgen
4
poticati= anregen
5
kmet= Leibeigener
3
Najstariji jezini spomenik gradianskih Hrvata nalazi se u latinskom misalu koji je
doao u posjed upe u Klimpuhu. Na posljednjem se listu nalaze tekstovi pisani irilicom,
glagoljicom i latinicom.
Austrijsko je plemstvo postalo ubrzo svjesno znatne moi brojnih doseljenih Hrvata
koji su prema njihovoj ocjeni ugrozili njihova zanimanja. Zbog toga je, na primjer, feudalac
Hans Weisspriach pozvao poznatog protestantskog pisca Hrvata Stjepana Konzula da doe u
eljezno, gdje bi prema elji Weisspriacha proirio protestantizam meu Hrvatima kojih je
ovdje bio ne malahan broj. Stjepan Konzul je od 1568. do 1579. godine djelovao u
eljeznom da bi pridobio Hrvate za protestantizam, ali bez uspjeha. Hrvati su se uglavnom
protivili novoj vjeri. Zbog toga je kralj Maksimilian II. odredio instrukcije kako e se u
budunosti postupati wider den rebellischen Krawatten.
Bez sumnje su ove instrukcije, koje su imale snanu podrku7 austrijskog plemstva i
njegovog sudstva, bitno utjecale na germanizaciju Hrvata i na osiromaenje hrvatskih sela jer
su instrukcije zatijevale da se i kmetska selita, po mogunosti, ne daju vie Hrvatima, ve u
prvom redu Nijemcima.
6
zajamiti= garantieren
7
podrka= Sttze
4
Ipak, potrebno je povui razliku izmeu Hrvata u Donjoj Austriji i onih u zapadnoj
Ugarskoj. Naime, Hrvati iz zapadne Ugarske imali su jak oslonac u linosti urskih biskupa,
koji su na primjer doputali uporabu glagoljice u crkvenoj slubi. Na ovom se primjeru
najbolje moe ocijeniti koliko je ispravna i korisna bila orijentacija Hrvata na katolike
biskupe, a protiv protestanata. S druge strane, Hrvatima je u Donjoj Austriji nedostajala
obrana i zatita crkve, s obzirom da ovi Hrvati nisu spadali pod maarske biskupe, a
donjoaustrijski njemaki crkveni prelati bili su neprijateljski raspoloeni prema Hrvatima.
Reakcija na protestantizam bila je katolika obnova. Najvei protivnik nove vjere bio
je jurski biskup Juraj Drakovi. On je pozvao katolike sveenike u Sambotel, odakle su oni
u svoje upe nosili ideje katolike vjere. Za vjersku obnovu imali su velike zasluge i isusovci.
U tom su vremenu mnoge hrvatske obitelji poslale svoje sinove na studij teologije. Ovi su
sveenici uspjeno obnovili vjeru u hrvatskim, njemakim i maarski selima. Skupne
procesije i hodoaa davale su Hrvatima osjeaj naroda i uvale su ih od asimilacije.
Kako su Gradianski Hrvati tijekom 16. stoljea proivljavali prvu etapu svojeg
povijesnog konstituiranja na tuem teritoriju i uspjeli su na njemu organizirati autonomiju u
crkvenim pitanjima, poloaj hrvatskih seljaka bio je ak povoljniji od njihovih njemakih
susjeda. Zatim, Gradianski su Hrvati imali organizirano nie sudstvo, privreda je bila
osposobljena i dapae8 podignuta na relativno visoki stupanj produktivnosti te su poloeni
temelji odvojenog razvoja jezika i knjievnosti.
Uslijedila je druga etapa koja se vremenski poklapa sa sredinom 17. stoljea kada su
osnovane i prve hrvatske kole u hrvatskim upama i opinama eljezanske, opronske i
Moonske upanije. Prema dananjim istraivanjima, prve hrvatske kole Gradianskih
Hrvata osnovane su u Pajngertu i Cilindrofu 1641. godine, a zatim slijede Donja Pulja, Otava
i Vulkaprodrtof. U osnovanim kolama uili su se sljedei predmeti, dakako na hrvatskom
jeziku: pisanje, raun i vjeronauk. Uitelji na ovim kolama koji su ovisili o upniku bili su
Hrvati, a neki su dolazili iz Hrvatske. Kako ovi uitelji nisu mogli ivjeti od svoje simboline
plae, preuzimali su i druge asti i slube na selu. U najstarije su vrijeme uitelji bili notari i
kantori. Plae uitelja bile su najee u naturi, a kasnije su dobivali i zemlju na uivanje.
8
dapae= sogar
5
ovu trgovinu, te je ona uz ratarstvo9, vinogradarstvo i stoarstvo bila vaan izvor njihovog
kapitala. Hrvati iz nekih sela, kao na primjer iz Velikoga Boritofa, na tritu su bili poznati
trgovci, osobito konja u Varadinu, akovcu i Meimurju. Drugi su svojim prijevoznim
sredstvima preuzimali trgovake terete u pravcu Jadrana ili na sjever prema Bratislavi i na
zapad prema Beu. Ove su hrvatske seljake-trgovce nazivali furmanima. Hrvatski trgovci
zapadne Ugarske na svojem su putu kroz Hrvatsku kupovali i knjige te ih prenosili meu
iseljene Hrvate sve do Bratislave.
Koristei se ovim pravom osnovane su ili preureene brojne hrvatske kole u zapadnoj
Ugarskoj. kolska je nastava u njima bila obavezna est godina. Na kolama su se predavali
svi predmeti i to na hrvatskom jeziku. Na ovaj se nain moe objasniti 1870-ih godina pojava
velikog broja tiskanih kolskih knjiga na hrvatskom jeziku. Potreba brzog tiskanja kolskih
udbenika za sve predmete na hrvatskom jeziku sigurno je utjecala na odluku o formiranju
zajednikog knjievnog jezika i jedinstvenog pravopisa. Naime, deset je godina nakon
spomenutog zakona o kolstvu, Mihovil Nakovi objavio svoju deklaraciju o jedinstvenom
hrvatskom pravopisu i knjievnom jeziku Gradianskih Hrvata. Ovu su deklaraciju potpisali
gotovo svi hrvatski uitelji u zapadnoj Ugarskoj.
U drugoj polovici 19. stoljea, tonije poslije ukinua kmetstva, proivljavaju hrvatska
sela zapadne Ugarske duboke drutvene promjene na koje je odluno utjecala i centralna
Beka vlada ministra Bacha u vrijeme poznatog Bachovog apsolutizma. Bachova je vlada bila
najmanje naklonjena maarskim grofovima i plemstvu zbog njihovog dranja prema Austriji
za vrijeme revolucije 1848/49. Maarski feudalci su dotadanjim kmetovima izmeu ostalog
morali ustupiti jedan dio svoje zemlje uz vrlo povoljne uvjete otplate na vrijeme od dvadeset
godina. Time je Bachova vlada u prvom redu eljela potresti gospodarsku, a prema tome i
politiku mo maarskog plemstva. Tako je zapoeo proces promjene strukture seljakog
gospodarstva. Selo je vrlo brzo prelazilo na intenzivno ratarstvo ime je poveana produkcija
ita, a naputeno stoarstvo.
9
ratarstvo= Ackerbau
10
nastojati= bemuehen
6
najkurentnija roba11. eljeznica i industrija locirana u gradovima, prema kojima su ionako
gravitirala hrvatska sela, otvorile su novi proces koji se ogleda u seljenju Hrvata u velike
urbane i industrijalizirane cjeline gdje su se hrvatski jezik i narodna svijest vrlo brzo gubili.
Meu putnicima namjernicima koji su tijekom druge polovice 19. stoljea otkrivali
Gradianske Hrvate posebno se istie Fran Kurelac koji je to uradio na poseban nain.
Lutajui od sela do sela po zapadoj Ugarskoj, gdje su ga Maari bacili u tamnicu, skupio je i
tiskao biserje hrvatske narodne lirike.
Pitanjem koridora Hrvati zapadne Ugarske, dodue ne svojom voljom, doli su gotovo
u sredite europske politike kombinatorike i po prvi puta na stol jedne mirovne konferencije.
Ta e injenica kasnije bitno utjecati i na odreivanje prava koja e ova hrvatska manjina
dobiti u Saint Germainskom mirovnom ugovoru.
Na mirovnoj je konferenciji talijanska delegacija energino izrazila svoje protivljenje
stvaranju koridora za to je uspjela pridobiti i Englesku i SAD, a to je bilo dovoljno da se
problem zapadne Ugarske rijei na drugi nain. Na propalom projektu koridora nadogradila je
oslabljena Austrija svoj plan o pripojenju14 zapadne Ugarske Austriji. Polazna15 je toka u
nastojanju austrijske delegacije na mirovnoj konferenciji bilo ukazivanje na injenicu da su u
11
roba=Ware
12
napredan= fortschrittlich
13
obavijestiti= benachrichtigen
14
pripojenje= Annexion
15
polazan= Anfangs-
7
ovom dijelu Maarske, u usporedbi s brojem Maara, Austrijanci njemakog govornog jezika
u veini. Zahtjev austrijske delegacije je prihvaen s tim da se Austrija u Saint Germainskom
mirovnom ugovoru obvezala ispunjavati manjinska prava Hrvata i drugih manjina u okviru
Austrije. Tako je nakon referenduma 1921. dio zapadne Maarske pripojen Austriji.
Osnovni peat16 ovom razdoblju dala su etiri vana dogaaja: ponovno pokretanje
novina 1922., osnivanje Hrvatskog kulturnog drutva gradianskih Hrvata 1929., osnivanje
akog drutva 1931. i proslava 400-godinjice doseljenja Hrvata u Austriju i Maarsku.
16
peat= Stempel
17
zarite=
18
nametnuti= auferlegen
19
rasut= zerstreut
8
hrvatskim selima gdje su prikazivali male kazaline igre i na taj nain unosili u sela hrvatski
duh i irili zajedniki knjievni jezik. Osobiti uspjeh imala su brojna tamburaka drutva.
20
upuen=eingeweiht sein
21
nastojanje= Streben
22
zanos= Begeisterung
23
podudarati=bereinstimmen
24
obiljeje= Kennzeichen
25
uspostaviti= wiederherstellen
9
Vei interes za Gradianske Hrvate poinje u Hrvatskoj tek poslije Prvog svjetskog
rata, tonije 1930-ih, emu je pridonijela akcija oko koridora te plebiscit u zapadnoj Ugarskoj.
Tisak u Hrvatskoj poinje sustavnije pratiti rad i nastojanja Gradianskih Hrvata. Godine
1932. osnovano je Drutvo prijatelja Gradianskih Hrvata u Zagrebu, a u veim
gradovima, Osijeku, Brodu, Splitu i Sarajevu, osnovani su pododbori tog drutva. Drutvo je
organiziralo niz predavanja po raznim gradovima Hrvatske i u proglasima pozivalo Hrvate da
pomognu nastojanje Gradianskih Hrvata oko njihove kulturne individualnosti. U to vrijeme
izale su u Zagrebu dvije knjiice o Gradianskim Hrvatima. Meutim, bilo je to vrijeme
kada se ni u Hrvatskoj, pod pritiskom velesrpskog reima, nije smjelo isticati hrvatsko ime, a
jo manje ukazivati na smisao samostalne hrvatske kulture, pa prema tome i Hrvata izvan
Hrvatske. Idue je godine zabranjeno djelovanje Drutva prijatelja Gradianskih Hrvata.
Dolazak Hitlerove vojske u Austriju 1938. godine do kraja je paralizirao zanos prema
jeziku i orijentaciju u kulturnim nastojanjima prema Zagrebu. Hitlerov reim ukida Gradie
kao posebnu pokrajinu Austrije. Jedan je dio Gradia pripao Donjoj Austriji, a drugi
tajerskoj. Tako su gradianski Hrvati razdvojeni u dvije upravne pokrajine okupirane
Austrije.
kolski se udbenici ne mogu vie tiskati, hrvatski kalendar i novine ne izlaze, sve uz
prozirno obrazloenje nacista o navodnom pomanjkanju papira. Inspektor za hrvatske kole
Rudolf Klaudus utamnien je, a hrvatski uitelji moraju na bojite. Onim Hrvatima, koji nisu
priznali da su Nijemci, pritisnut je crven ig26 Nationale Minderheit na njihove dokumente.
Zbog raznih su razloga bili uhieni mnogi Gradianski Hrvati. Najvie su patili sveenici
koji su i nadalje irili rije Boju na svojem materinskom jeziku. U koncentracijski logor u
Dahavu odveden je kapelan Matija Semeliker koji je svoje doivljaje opisao u knjizi Bog u
Dahavi. U Donjoj je Austriji i u tajerskoj bila zabranjena nastava na hrvatskom jeziku.
Hrvatski uitelji bili su premjeteni u njemaka sela. U tajerskom su dijelu Gradia roditelji
mogli izabrati jezik na kojem ele da njihova djeca pohaaju nastavu u koli, ali bili su
stavljeni pod veoma jak pritisak. Samo su u Novoj Gori roditelji glasovali za hrvatsku
nastavu. Hrvatsko kulturno drutvo odralo je 1938. svoje posljednje generalno spravite u
Klimpuhu s dozvolom tajne dravne policije (Gestapo).
26
ig= Stempel
10
Drugi znaajan trenutak u poslijeratnom razvoju hrvatske manjine u Austriji jest povlaenje
sovjetskih trupa iz te zemlje i u vezi s tim potpisivanje Dravnog ugovora izmeu Austrije i
velikih sila 1955. godine. U koncipiranju ovog ugovora nisu mimoieni ni Gradianski
Hrvati. U posebnom 7. lanu ovog ugovora oni su dobili zajedno sa Slovencima iz Koruke
slijedea prava:
Potkraj 1955. godine Hrvatsko je kulturno drutvo, kao predstavnik Gradianskih Hrvata,
potaknuto ovim dravnim ugovorom, izradilo svoje prijedloge te ih u formi memoranduma
predalo Saveznoj vladi u Beu, Zemaljskoj vladi u eljeznom, dravama potpisnicama
Dravnog ugovora iz 1955. Engleskoj, Francuskoj, SSSR-u i SAD-u te zasebno ambasadi
FNRJ u Beu.
U Memorandumu se na osnovi steenih prava upuuje molba Saveznoj vladi da za
Gradianske Hrvate provede niz potrebnih zakonskih i upravno-organizacijskih mjera, u vezi
kojih se iznose konkretni prijedlozi.
Sredinom 70-ih godina 20. stoljea poela je rasti samosvijest meu Gradianskim Hrvatima.
Upozoravajui na Dravni ugovor iz 1955. godine Gradianski su Hrvati zahtjevali svoja
manjinska prava. Prvi je uspjeh postignut 1979. godine kad su se poele emitirati prve radio
emisije na hrvatskom jeziku. Deset godina kasnije emitirana je prva televizijska emisija na
hrvatskom jeziku.
Zakon za djeje vrtie koji je izaao 1989. godine uvodi dvojezian odgoj u djejim vrtiima.
Dvojezina su sela nadlena da odgojiteljice predkolsku djecu odgajaju na obadva jezika.
Godine 1990. odlueno je da u hrvatskim selima mora biti mogue govoriti na hrvatskom
jeziku.
11
Godine 1993. utemeljen je takozvani Volksgruppenbeirat koji savjetuje saveznu i
zemaljsku vladu o manjinskim pitanjima. Iste je godine u tom savjetujuem organu odlueno
da bi se trebale postaviti dvojeznine seoske table.
Novi kolski zakon za manjine izaao je 1994. godine. Ovaj zakon predvia dvojezinu
nastavu u dvojezinim selima. Budui da nema prave definicije to dvojezina nastava znai,
to je uglavnom u nadlenosti nastavnika i ovisi o njegovoj kompetenciji. Isto tako, taj zakon
omoguava dvojezian odgoj i u kolama koje nisu dvojezine ako se za tu nastavu prijavi
dosta djece. Dvije godine prije nego to je taj zakon izaao otvorena je prva dvojezina
gimnazija Gradia u Borti.
Nakon etrdesetpetogodinje borbe 13. srpnja 2000. godine postavljena je prva dvojezina
seoske tabla u Velikom Boritofu. U idua dva tjedna postavljene su table i u drugim
dvojezinim selima Gradia. Ipak se odredbe do kraja 20. stoljea jo nisu potpuno ispunile,
naime jo nisu postavljeni svi drugi topografski natpisi u selima.
Izvori:
12