vodi za brucoe 2015./2016.

na Pravni fakultet u Osijeku

www.pravos.hr
 [str. 5]
Vae opredjeljenje za pravniku profesiju i
izbor Pravnog fakulteta u Osijeku doivljava-
mo kao izraz povjerenja, ali i kao priznanje
rezultata koje smo do sada ostvarili....
[str. 7]
Ne dajte se uplaiti porukama sa strane da je
preteko ili da to mogu samo treberi, pri-
hvatite izazov, obojite svoje studentske dane
vedrim bojama Pravnog fakulteta ...
[str. 8]
Na Fakultetu studira 3400 studenata. Svake
godine upisuje se oko 400 studenata/stu-
dentica, to prua mogunost sklapanja
novih poznanstava i stjecanja novih ivotnih
iskustava...
[str. 9]
ECTS bodovi zapravo su koeficijent optere-
enja studenata i izraavaju ukupnu koliinu
rada koju predmet zahtijeva...
[str. 10]
Mogunosti zapoljavanja magistara prava su
u sudstvu, dravnom odvjetnitvu, javnom
biljenitvu, javnom pravobraniteljstvu,
odvjetnitvu, tijelima dravne uprave
[str. 13]
Struni upravni studij ima za cilj obrazovanje
prvostupnika koji se osposobljavaju za stru-
no, etino i samostalno obavljanje upravnih i
pravnih poslova...
[str. 15]
Tajnitvo, referada, skriptarnica...
[str. 16]
Ukupan knjinini fond iznosi 32000 svezaka
knjiga i 460 naslova periodike, od ega je
tekuih 50 domaih naslova i 31 inozemni...
[str. 16]
Studentski zbor je studentsko izborno pred-
stavniko tijelo koje titi interese studenata,
sudjeluje u odluivanju u tijelima visokog
uilita...
4
[str. 17]
Ciljevi elsa-e su razvoj, promicanje i
unaprjeivanje znanja i komunikacije meu
studentima prava i mladim pravnicima...
[str. 18]
Glavna svrha Udruge je publikacija lista
studenata LEGOS te promoviranje Fakulteta i
njegovih studenata.]
[str. 19]
Pri Fakultetu su formirane sportske ekipe u :
velikom i malom nogometu, koarci i
basketu, ahu, plivanju, rukometu, odbojci,
tenisu...
[str. 20]
Mogunost pristupa internetuna ovaj nain
imaju djelatnici, suradnici i studenti/uenici
ustanova lanica spojenih na carnet mreu.
[str. 21]
Studenti ostvaruju svoja prava pomou
identifikacijskih kartica studenta (iks). Stu-
dentska iskaznica je neprenosiva, to znai da
je moe koristiti iskljuivo osoba na ije ime
glasi. Krenje pravila o koritenju iskaznice
smatra se njezinom zlouporabom...
[str. 22]
Studentski centar u Osijeku je ustanova ija
je osnovna djelatnost smjetaj i prehrana
studenata, povremeno i privremeno zapo-
ljavanje, te kulturno-zabavni i portski ivot
studenata...
Izv. prof. dr. sc. Boris Bakota
Potovane dame i gospodo, budue studenti-
ce i studenti Pravnog fakulteta u Osijeku, izni-
mna mi je ast i osobito zadovoljstvo zaeljeti
vam dobrodolicu u ime svih djelatnika fakul-
teta s 39-godinjom tradicijom jedine visokoo-
brazovne institucije za studij prava u istonom
dijelu Republike Hrvatske. Vae opredjeljenje
za pravniku profesiju i izbor Pravnog fakul-
teta u Osijeku doivljavamo kao izraz povjere-
nja, ali i kao priznanje rezultata koje smo do
sada ostvarili. Od osnutka do danas ovaj je Fa-
kultet odgojio mnoge narataje vrsnih pravni-
ka, koji su obavljali ili jo danas obavljaju od-
govorne poslove, ukljuujui i one na najvi-
im razinama, kao suci, odvjetnici, dravni od-
vjetnici, veleposlanici, u tijelima dravne upra-
ve, regionalne i lokalne samouprave i institu-
cijama Europske unije u gospodarskom, jav-
nom ili politikom ivotu. U dosadanjem ra-
zvitku Fakulteta bilo je izazova i potekoa,
osobito za vrijeme Domovinskog rata, ali smo
unato tome uspijevali u stalnom unaprjeiva-
nju nastavne i znanstveno-istraivake djelat-
nosti, objavljivanju znanstvenih i strunih ra-
dova, ustrojavanju i izvedbi poslijediplomskih
studija, osposobljavanju mladih znanstvenika,
razvijanju razliitih informatikih aktivnosti,
osuvremenjivanju knjinice, osmiljavanju i
provedbi razliitih naina suradnje s instituci-
jama u Hrvatskoj i inozemstvu te uspostavlja-
ju i afirmaciji raznih oblika djelovanja stude-
nata Pravnog fakulteta. Profesori ovog fakul-
teta sudjeluju u izradi novih ustavnih i zakon-
skih propisa, kao i na mnogim znanstvenim i
strunim skupovima te na taj nain pridono-
se osuvremenjivanju hrvatskog prava. Za Vas
5
 je od posebne vanosti oblikovanje i provedba
modela integriranog studijskog programa sve-
uilinog pravnog studija, sukladno zahtjevi-
ma tzv. Bolonjskog procesa, za koji su se, uz i-
roku potporu pravnike profesije, opredijeli-
li svi hrvatski pravni fakulteti. U novi studijski
program nastojali smo ukljuiti i uravnoteiti
sve potrebne teorijske i praktine sadraje bez
kojih je pravnika struka u uvjetima globaliza-
cije i meunarodnih integracija nezamisliva, a
pri tome smo vodili rauna i o razumnom ras-
poredu optereenja studenata tijekom proved-
be programa. Na Fakultetu nastojimo ostvariti
izvrsnost u nastavnoj i znanstveno-istraiva-
koj djelatnosti. eljeli bismo da tenja ka iz-
vrsnosti bude obiljeje i vaeg ponaanja tije-
kom studija. Kvalitetno pravno obrazovanje ne
smije se zaustaviti na poznavanju, pukom me-
moriranju ili uspjenom reproduciranju broj-
nih propisa ili rutinskom obavljanju razlii-
tih pravnih vjetina. Pravnika profesija zahti-
jeva logiko rezoniranje, jasno i precizno pisa-
no i usmeno izraavanje i ono to je najvani-
6
je: razumijevanje i stalno praktino potvriva-
nje temeljnih pravnih naela. Pravni fakultet
u Osijeku mjesto je za ljude koji vole ideje, vje-
ruju u pravdu i jaanje institucija demokrat-
skog drutva. elimo vas nauiti misliti slo-
bodno i neovisno od svakoga utjecaja, tragati
za istinom, propitivati svijet oko sebe i pravno
ga regulirati u duhu najviih vrednota ustav-
nog, regionalnog i globalnog ureenja. Vrije-
me u kojem ivimo obiljeeno je ozbiljnim na-
padima na univerzalne vrijednosti kao to su
ljudsko dostojanstvo, sloboda, jednakost i so-
lidarnost. Jaanje uloge vladavine prava u ta-
kvom kontekstu zahtijeva visoko strunu,
uinkovitu i politiki neutralnu zatitu temelj-
nih ljudskih prava i sloboda u svim podrujima
drutvenog ivota. Naa je zadaa da vaa in-
telektualna putovanja usmjerimo i u tom prav-
cu, kako bi po zavretku studija, teorijskim i
praktinim znanjima koje ste ovdje stekli, mo-
gli to je mogue vie utjecati da drutvo u ko-
jem ivimo bude puno bolje, pravednije, a time
i sretnije.
Najprije vas elimo pozdraviti u ime studenata
Pravnog fakulteta, a zatim i rei neto o studi-
ranju na ovom Fakultetu. Sigurno ste se i sami
nekad upitali: Ne znam smijem li to? ili Ima
li on/ona to pravo?. Ako elite odgovore na ova
i slina pitanja va odabir bi trebao biti Pravni
fakultet u Osijeku.
Odabirom naeg Fakulteta vi ulazite u zajedni-
cu od 3100 studenata, to znai da vam savje-
ta: to, kada, gdje i kako, sigurno nee nedosta-
jati. Naravno sa svim svojim studentskim pro-
blemima, ali i sa pitanjima i prijedlozima uvi-
jek se moete obratiti svojim studentskim pred-
stavnicima u Studentskom zboru. Osim nas tu
su i nai profesori sa svojim asistentima, kao
i svi drugi djelatnici Fakulteta, koji su uvijek
spremni izai vam u susret, biti vam na raspola-
ganju i od pomoi u svim vaim potrebama.
U poetku e biti lutanja, ali znajte da smo svi
mi bili brucoi i da smo proli tu kolu pa nam
se s povjerenjem obratite za pomo. No jednom
kad se smjestite u brod koji se zove Pravni fa-
kultet poinje plovidba ka otoku sree- diplo-
mi mag. iur.
Postoji uvrijeeno miljenje da je pravo suho-
parno. Pitajte nas koji studiramo i dobit ete
razne odgovore, samo ne one o suhoparnosti
jer gradiva i literature ima koliko hoete, samo
je pitanje: Koliko daleko ste spremni ii?
No da ne mislite da mi samo uimo, nudimo
vam da postanete dio PRAVOS-a (portske
udruge studenata Pravnog fakulteta), ELSA-e
(Europske udruge studenata prava) da odradi-
te klinike vjebe ili da postanete lanom Prav-
ne klinike.
Ovaj vam Fakultet nudi sve to u zamjenu za va
trud koji ete pokazati kroz sam studij.
Ne dajte se uplaiti porukama sa strane da je
preteko ili da to mogu samo treberi, prihva-
tite izazov, obojite svoje studentske dane ve-
drim bojama Pravnog fakulteta sigurno ko-
raajui k ostvarenju temeljnog cilja i neka i
va moto postane: PER ASPERA AD ASTRA!
Isplati se.
7
 Pravni fakultet u Osijeku osnovan je 10. rujna
1975. godine, no studij je prava djelovao pod
okriljem Ekonomskog fakulteta u Osijeku od
1973. godine.
Fakultet obavlja djelatnost na tri lokacije, i
to u dvije zgrade koje se nalaze u Ulici Stje-
pana Radia 13 i 17 za studente Integrira-
nog preddiplomskog i diplomskog sveuili-
nog studija, te u Campusu u ulici Cara Hadri-
jana bb za studente Strunog upravnog studi-
ja. Na ovim lokacijama su i studentske refera-
de za navedene studije.
Na Fakultetu je zaposleno 56 nastavnika/na-
stavnica i to: 9 redovitih profesora, 9 izvan-
rednih profesora, 16 docenata, 12 asistenata,
3 via asistenta, 4 asistenata znanstvena no-
vaka, 2 via asistenta znanstvena novaka i 4
via predavaa.
Fakultet ima 9 predavaonica, 39 nastavnikih
kabineta, 2 apartmana, 7 ureda, Knjinicu-bi-
blioteku s itaonicom, Vijenicu, studentski
buffet i odgovarajue sporedne prostorije.
Pravni fakultet ima dvije informatike uio-
nice s ukupno 30 raunala kojima se studenti
mogu svakodnevno koristiti.
8
Informatike uionice koriste studenti po
svom izboru za dodatne obrazovne sadraje,
pisanje seminarskih radnji, diplomskih rad-
nji, magistarskih radnji, surfanje interne-
tom kao i online besplatan pristup raznim ba-
zama podataka.
Na Fakultetu studira 3100 studenata. Svake
godine upisuje se oko 400 studenata/studen-
tica, to prua mogunost sklapanja novih po-
znanstava i stjecanja novih ivotnih iskustava.
Do sada je na Fakultetu diplomiralo 6211 stu-
denata/studentica na sveuilinim i strunim
studijima.
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osije-
ku 2010. godine donijelo je Pravilnik o studi-
jima i studiranju koji obuhvaa sva pitanja u
svezi s vaim pravima i obvezama na Fakulte-
tu, a dostupan je na web stranici http://www.
pravos.hr/
Vanost obrazovanja i suradnje na podruju ra-
zvijanja i jaanja stabilnog, miroljubivog i de-
mokratskog drutva openito je prepozna-
to kao najvaniji imbenik drutvenog razvo-
ja (osobni, organizacijski, ekonomski, kultural-
ni). Obrazovanje je vaan sastavni dio uvre- (i) poveati kvalitetu i efektivnost pravnog obra-
nja i obogaivanja pripadnosti Europi koja svo-
je graane osposobljava za izazove novog tisu-
ljea i osvjeuje ih o zajednikim vrijednosti-
ma i pripadnosti istom drutvenom i kultur-
nom prostoru.
Europske visoke kole prihvatile su izazov i pre-
uzele glavnu ulogu u stvaranju europskog obra-
zovnog sustava u duhu osnovnih naela zacrta-
nih u povelji Magna Charta Universitatum pot-
pisanoj u Bologni 1988. godine.
Republika Hrvatska potpisnica je Bolonjske de-
klaracije, te se naa zemlja obvezala uskladi-
ti svoj visokokolski sustav s EHEA (European
Higher Education Area - Europski prostor viso-
ke naobrazbe). To znai:
- prihvaanje sustava lako prepoznatljivih i us-
poredivih akademskih i strunih stupnjeva te
uvoenje dodatka diplomi radi breg i lakeg
zapoljavanja i meunarodne konkurentnosti;
- prihvaanje jedinstvenog sustava triju ciklusa
studiranja: preddiplomskog, diplomskog i posli-
jediplomskog (specijalistikog ili doktorskog);
- uvoenje bodovnog sustava (ECTS);
- promicanje mobilnosti i prevladavanje zapreka
slobodnom kretanju studenata i nastavnika;
- uspostavu nacionalnog sustava praenja i jam-
stva kvalitete te promicanje europske suradnje
u tom segmentu;
- promicanje potrebne europske dimenzije u
podruju visokog kolstva.
Hrvatski pravni fakulteti (Osijek, Rijeka, Split,
Zagreb) u implementaciji bolonjskog procesa u
funkciji europeizacije pravnike struke postavili
su strateke ciljeve:
zovanja
(ii) stvoriti otvoreno i privlano okruenje za stu-
diranje prava
(iii) optimalno koristiti sredstva za pravno obra-
zovanje i istraivanje.
Misija je Fakulteta dostizanje izvrsnosti u istra-
ivakom i nastavnom djelovanju (prepoznatlji-
vo i kao: search for excelence). Ona je definirana
s obzirom na specifinosti Fakulteta i njegovu od-
govornost prema socijalnom okruenju. Fakultet
mora biti u stanju dokazati kvalitetu i u Hrvat-
skoj i na meunarodnom planu.
ECTS bodovi
ECTS je kratica za European Credit Transfer
System, odnosno Europski sustav prijenosa bodo-
va. to tono znai ova sintagma? Europski znai
da taj sustav vrijedi za gotovo sve europske zemlje,
potpisnice Bolonjske deklaracije. Bodovni znai da
studenti, kod polaganja ispita osim ocjena skuplja-
ju i bodove koji su utvreni prema odreenim kri-
terijima. Te bodove studenti mogu prenositi sa sve-
uilita na sveuilite to im omoguuje studiranje
na vie sveuilita. ECTS bodovi zapravo su koefici-
jent optereenja studenata i izraavaju ukupnu koli-
inu rada koju predmet zahtijeva (pohaanje nasta-
ve, samostalni rad, pripremanje za nastavu, uenje,
izrada projekata i ostale aktivnosti potrebne za svla-
davanje predmeta).
9
sveuilini studij

Integrirani sveuilini preddiplomski i diplom- - pojedinanih i grupnih konzultacija,

ski studij ustrojen je kao:
- redoviti studij - pet godina/deset semestara;
- izvanredni studij - pet godina/deset semestara.
Akademski naziv po zavretku studija je
magistar/magistra prava (mag.iur.).
Nastava se izvodi u obliku:
- predavanja,
- seminara,
- vjebi i drugih oblika praktine nastave (prav-
ne klinike, moot courts),
- kolokvija,
- ispita.
Mogunosti zapoljavanja magistara prava su u
sudstvu, dravnom odvjetnitvu, javnom bilje-
nitvu, javnom pravobraniteljstvu, odvjetnitvu,
tijelima dravne uprave i lokalne, podrune
(regionalne) samouprave, trgovakim drutvi-
ma, ustanovama, politikim tijelima, stranka-
ma, udrugama, diplomatskim i konzularnim
slubama, itd.

tuma kratica: p = predavanja s = seminari v = vjebe

i. godina studija / 1. semestar i. godina studija / 2. semestar

Predmet p|s|v ects Predmet p|s|v ects

Teorija prava i drave 6 9 Ustavno pravo 6 9

Povijest hrvatskog prava i drave 5 7 Rimsko privatno pravo 5 7
Politika ekonomija 5 7 Sociologija 4 7
Strani jezik i. 2 2 4 Strani jezik 2 2 4
Seminar 2 3 Seminar 2 3
Tjelesna i zdravstvena kultura 2 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 2 1

ii. godina studija / 3. semestar ii. godina studija / 4. semestar

Predmet p|s|v ects Predmet p|s|v ects

Kazneno pravo 6 2 10 Kazneno procesno pravo 5 2 9

Obiteljsko pravo 5 7 Meunarodno pravo 6 8
Opa povijest prava i drave 4 7 Ekonomska politika 5 7
Strani jezik 2 2 3 Strani jezik 2 2 3
Seminar 2 2 Seminar 2 2
Tjelesna i zdravstvena kultura 2 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 2 1

iii. godina studija / 5. semestar iii. godina studija / 6. semestar

Predmet p|s|v ects Predmet p|s|v ects

Upravno pravo 6 2 10 Graansko pravo I 6 2 10

Radno i socijalno pravo 6 8 Trgovako pravo 6 8
Europsko javno pravo 6 8 Upravna znanost 6 8
Seminar 2 4 Seminar 2 4

10
iv. godina studija / 7. semestar iv. godina studija / 8. semestar
Predmet p|s|v ects Predmet p|s|v ects

Graansko procesno pravo 5 2 9 Graansko pravo II 6 2 10

Pomorsko i opeprometno pravo 5 7 Financijsko pravo i financijska
Statistika i pravna informatika 5 2 7 znanost 6 8
Pravo drutava 5 7 Meunarodno privatno pravo 6 8
Seminar 2 4

v. godina studija / 9. semestar v. godina studija / 10. semestar

Predmet p|s|v ects Predmet p|s|v ects

Predmet modula 1 2 7 Praktine vjebe/Moot courts/ 6 10

Predmet modula 2 2 7 Pravne klinike
Predmet modula 3 2 7 Izrada diplomskog rada 20
Izborni predmet 1 2 4,5
Izborni predmet 2 2 4,5

predmeti po modulima na v. godini studija

Graanskopravni modul Kaznenopravni modul

Zemljino knjino pravo Meunarodno kazneno pravo

Autorsko pravo Maloljetniko kazneno pravo
Izvanparnino i ovrno pravo Izvrno kazneno pravo

Ustavno-upravni modul Trgovakopravni modul

Pravo lokalne i regionalne samouprave Pravo osiguranja

Ustavno procesno pravo Europsko pravo trgovakih drutava
Pravo upravnog postupka i vrenja javnih ovlasti Pravo trinog natjecanja

Meunarodnopravni modul Pravo unutranjeg trita EU

Meunarodna zatita ljudskih prava Europsko meunarodno privatno pravo

Diplomatsko pravo i diplomatska profesija i procesno pravo
Meunarodne organizacije Europski programi regionalne i meunarodne suradnje

popis izbornih predmeta

1. Poslovna etika i uprava 7. Socijalna politika 15. Monetarno pravo

2. Ekonomija prava
3. Osnove europskog privatnog prava
4. Kriminologija i viktimologija
5. Pravna i politika misao kroz
povijest
6. Europsko radno pravo i europsko
pravo socijalne sigurnosti
8. Steajno pravo
9. Deutsch fr Strafrecht
10. Pravo Vijea Europe
11. Kriminalistika
12. Meunarodna zatita manjina
13. Sudska medicina
14. Ekonomika poduzea
16. M
 eunarodna trgovaka arbitraa
i mirenje
17. Dijete i pravo
18. English for EU Law
19. Pravo unutarnje plovidbe
20. Agrarno i vodno pravo
21. Europska pravna tradicija

11
 UPIS U I GODINU STUDIJA

Pravo natjecanja za upis u prvu godinu Integri- Pristupnici se mogu prijaviti za sljedee studije:
ranog sveuilinog preddiplomskog i diplom-
skog studija na Pravnom fakultetu u Osijeku 1. Redoviti studij:
imaju pod jednakim uvjetima hrvatski drav- - redoviti studenti uz potporu MZO
ljani, pripadnici hrvatskoga naroda s prebivali-
tem izvan Republike Hrvatske i strani drav- 2. Izvanredni studij:
ljani (koji sami plaaju svoj studij), a prema - studenti sami plaaju trokove studija
uvjetima objavljenima na mrenim stranicama
Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja www.ncvvo.hr i Postani student
www.postani-student.hr

Uvjeti upisa za integrirani sveuilini preddiplomski i diplomski studij:

a) Uvjeti za upis: % Ukupno 1000 bodova

1. zavrena etverogodinja srednja kola 40 400

2. poloena dravna matura, i to iz obveznog dijela

Hrvatski jezik razina B 25 250
Matematika razina B 5 50
Strani jezik razina B 15 150
iz izbornog dijela Politika i gospodarstvo 10 100

3. zavrena gimnazija/ekonomska i upravna kola,

dravni reprezentativac u svim sportovima,
**certifikat o znanju jednog svjetskog jezika. 5 50

** Certifakti se dostavljaju u Studentsku referadu Fakulteta

12
Struni upravni studij ustrojen je kao:
- redoviti studij - tri godine/est semestara;
- izvanredni studij - tri godine/est semestara.
Akademski naziv po zavretku studija je:
struni/a prvostupnik/prvostupnica javne
uprave (baccalaureus/baccalaurea) - bacc.
upr.
Nastava se izvodi u obliku:
- predavanja,
- seminara (redoviti studenti upisuju jedan
seminar u svakom semestru),
- vjebi,
- pojedinanih i grupnih konzultacija,
- ispita,
- kolokvija.
Struni upravni studij ima za cilj obrazovanje
prvostupnika koji se osposobljavaju za struno,
etino i samostalno obavljanje upravnih i
pravnih poslova u dravnoj upravi, lokalnoj i
podrunoj (regionalnoj) samoupravi, sudovima,
trgovakim drutvima, institucijama javnog sek-
tora, drugim oblicima drutvenog organiziranja.

tuma kratica: p = predavanja s = seminari v = vjebe

i. godina studija / 1. semestar i. godina studija / 2 . semestar

Predmet p|s|v ects Predmet p|s|v ects

Uvod u pravo 3 6 Povijest uprave 2 5

Osnove sociologije 3 5 Osnove uprave 3 6
Upravno pravo opi dio 5 9 Osnove ustavnog prava 5 9
Politika ekonomija 2 5 Statistika i Informatika za pravnike 4 2 5
Strani jezik i. 1 1 3 Strani jezik ii. 1 1 3
Seminar 2 2 Seminar 2 2
Tjelesna i zdravstvena kultura 2 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 2 1

ii. godina studija / 3. semestar ii. godina studija / 4. semestar

Predmet p|s|v ects Predmet p|s|v ects

Ekonomska politika 2 3 Financiranje javnih potreba 3 4

Organizacija i metode rada u upravi 3 4 Osnove graanskog prava 5 8
Osnove kazneno-procesnog prava 2 4 Upravno postupovno pravo 6 8
Statusno pravo graana 2 4 Lokalna samouprava 3 5
Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora 4 6 Strani jezik iv. 1 1 3
Osnove kaznenog prava 2 4 Seminar 2 2
Strani jezik III 1 1 3 Tjelesna i zdravstvena kultura 2 1
Seminar 2 2
Tjelesna i zdravstvena kultura 2 1
13
 iii. godina studija / 5. semestar iii. godina studija / 6. semestar
Predmet p|s|v ects Predmet p|s|v ects

Osnove radnog i socijalnog prava 3 7 Nomotehnika 3 5

Ekonomika javne uprave 3 7 Osnove trgovakog prava 3 9
Porezni postupak i institucije 3 6 Uredsko poslovanje 2 4
Arhivistika 2 4,5 Izborni predmet i 2 3,5
Izborni predmet 2 3,5 Izborni predmet ii 2 3,5
Seminar 2 2 Seminar 2 2
Izrada zavrnog rada 3

popis izbornih predmeta

1. Agrarno i vodno pravo 5. Poduzetniko upravljanje 10. Pravo Vijea Europe

2. Diplomatsko i konzularno 6. Pravo javnih ustanova
pravo 7. Osnove prometnog prava
3. Financiranje komunalnog 8. P
 ravna i politika misao sred-
gospodarenja njeg vijeka i renesanse
4. Osnove sutava EU 9. Pravo okolia
11. Socijalna politika
12. Upravljanje ljudskim resursima
13. Vojno i policijsko upravno
pravo

Upis u I. godinu studija

Pravo natjecanja za upis u prvu godinu Pristupnici se mogu prijaviti za sljedee studije:
strunoga studija na Pravnom fakultetu u
Osijeku imaju pod jednakim uvjetima hrvatski 1. Redoviti studij:
dravljani i pripadnici hrvatskog naroda s pre- - studenti uz potporu MZO
bivalitem izvan Republike Hrvatske, a prema 2. Izvanredni studij:
uvjetima objavljenima na mrenim stranicama - studenti sami plaaju trokove studija
Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja www.ncvvo.hr i Postani student
www.postani-student.hr

Uvjeti upisa za struni studij:

a) Uvjeti za upis: % Ukupno 1000 bodova

1. zavrena srednja kola 40 400

2. poloena dravna matura, i to iz obveznog dijela

Hrvatski jezik razina B 35 350
Matematika razina B 5 50
Strani jezik razina B 15 150

3. zavrena gimnazija/ekonomska i upravna kola,

dravni reprezentativac u svim sportovima, 5 50
**certifikat o znanju jednog svjetskog jezika.

** Certifakti se dostavljaju u Studentsku referadu Fakulteta

14
tajnitvo, referada, skriptarnica...
tajnitvo
Tajnitvo je ustrojbena jedinica Pravnog fa-
kulteta u Osijeku koja obavlja administrativne
poslove za studente od upisa do diplome.
Studenti se za rjeavanje svojih prava i obveza
obraaju Studentskoj referadi na e-mail
referada@pravos.hr.
Studentska referada, Stjepana Radia 13/1
za studente Integriranog preddiplomskog i
diplomskog sveuilinog studija radi svaki radni
dan od 9-12 sati.
Studentska referada, Kampus, za studente
Strunog upravnog studija radi svaki radni dan
od 9-12 sati.
Sve vanije obavijesti, rokovi polaganja ispita,
rezultati pisanih ispita, upiti studenata i odgo-
vori mogu se pronai na web stranici Fakulteta
(http://www.pravos.hr), te na oglasnim ploama
Fakulteta i oglasnim ormariima predmetnih
nastavnika.
U Skriptarnici (Stjepana Radia 13) je na raspola-
ganju literatura potrebna za polaganje ispita.
Skriptarnica za studente radi svaki radni dan od
9-12 sati.
15
 Knjinica Pravnoga fakulteta Sveuilita Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku je zapoela s
radom 1973. godine. Danas je jedna od suvre-
menijih fakultetskih knjinica u Republici
Hrvatskoj. Smjetena je u prizemlju zgrade
Fakulteta, u Ulici Stjepana Radia 13 i zauzima
prostor od 410 m2 unutar kojeg je nastavnika
i studentska itaonica (44 mjesta), posudbeni
odjel, ured voditeljice i spremini prostor za
knjige i asopise, te drugu grau. Otvorena je za
korisnike od 8-19 sati.
Korisnici Knjinice su studenti, nastavnici i
svi zainteresirani koji se bave znanstvenim i
strunim radom. Ukupan knjinini fond iznosi
32000 svezaka knjiga i 460 naslova periodike,
od ega je tekuih 50 domaih naslova i 31 ino-
zemni. Knjinica posjeduje zbirku doktorskih i
magistarskih radova.
Studentski zbor je studentsko izborno pred-
stavniko tijelo koje titi interese studenata,
sudjeluje u odluivanju u tijelima visokog
uilita i predstavlja studente u sustavu visokog
obrazovanja (Zakon o studentskom zboru i dru-
gim studentskim organizacijama, NN 71/07).
Prvi Zakon o studentskom zboru donesen je
krajem 1997. godine, i otada se u pravilu svake
dvije godine odravaju studentski izbori. Na
tim izborima studenti biraju svoje predstavni-
16
Udbenici i seminarska literatura su smjeteni u
posudbenom odjelu. Izvan Knjinice posu-
uju se samo udbenici, iznimno seminarska
literatura ukoliko to broj primjeraka doputa.
Referentna graa slubeni listovi, rjenici,
leksikoni, enciklopedije i prirunici nalaze se
u studentskoj itaonici i dostupni su tijekom
rada u itaonici. Tu su takoer kartini katalozi:
abecedni i struni po univerzalnoj decimalnoj
klasifikaciji - UDK.
Studentima je za pretraivanje, uz informatike
uionice u Radievoj 17, na raspolaganju i rau-
nalo u itaonici. Knjinica Pravnoga fakulteta je
automatizirana i umreena, stoga je korisnicima
omoguen on line pristup katalogu (http://pfos.
pravos.hr) i pretraivanje kako naega fonda
tako i skupnoga kataloga Nacionalne i sveuili-
ne knjinice i drugih umreenih knjinica.
ke, koji kasnije sudjeluju u radu Fakultetskog
vijea matinog fakulteta, gdje su ravnopravni
lanovi s punim pravom glasa pri donoenju svih
odluka, osim u postupcima stjecanja doktorata
znanosti, kao i predstavnike koji izravno sudje-
luju u radu sveuilinog Studentskog zbora.
Studentski zbor brine i o organiziranju pro-
grama s podruja naobrazbe, sporta, kulture,
promicanju studentskog ivota, socijalno-
ekonomskom poloaju i standardu studenata,
imenuje studentskog pravobranitelja, potie
izvannastavne aktivnosti studenata, sudjeluje
u izradi propisa i akata koji se tiu studenata
i obavlja druge poslove vane za studentsku
populaciju.
Zato, ukoliko smatrate da imate odreenih
problema koji se tiu vaih studentskih prava,
ili ako elite sa svojim prijedlozima i idejama
aktivno sudjelovati u promicanju studentskih
The European Law Students Association ne-
profitna je, nepolitika i nevladina udruga stu-
denata prava i mladih pravnika sa savjetodav-
nim statusom pri UN-u osnovana jo 1981.g. u
Beu. Danas broji oko 30.000 lanova na preko
200 sveuilita u 35 europskih zemalja. ELSA
Hrvatska osnovana je 1992.g. i od tada djeluje
na etiri pravna fakulteta - u Osijeku, Zagrebu,
Rijeci i Splitu.
Ciljevi ELSA-e su razvoj, promicanje i unaprje-
ivanje znanja i komunikacije meu studen-
tima prava i mladim pravnicima na podruju
pravnog obrazovanja, strunog usavravanja i
znanstvenog rada. Svrha ELSA-e je obogatiti
akademski ivot na Fakultetu, pruiti studenti-
ma mogunosti stjecanja znanja, upoznavanja
novih ljudi i kultura te praksu u zemljama u
Europi i SAD-u.
Aktivnosti ELSA-e se mogu podijeliti u tri
grupe: akademske aktivnosti (organizacija na-
tjecanja u simuliranom suenju, simuliranom
parlamentu, pisanju eseja, tribina, okruglih
stolova i sl.), seminari i konferencije (organi-
zacija pravnih kola, seminara, studijskih po-
interesa, nemojte se ustruavati zatraiti pomo
vaih studentskih predstavnika! Moete nas
kontaktirati u Uredu Studentskog zbora (Radi-
eva 17, pokraj porte), te preko e-maila szpfos@
pravos.hr i foruma Pravnog fakulteta Osijek. Ne
zaboravite, mi smo tu zbog Vas!
Puno uspjeha u Vaem buduem studiju eli Vam
Studentski zbor Pravnog fakulteta u Osijeku!
sjeta) i STEP (program za razmjenu studentskih
praksi).
Sjedite Meunarodnog odbora ELSA-e je u
Bruxellesu, dok se Skuptina, kao najvie tijelo,
sastaje dva puta godinje uvijek u razliitim
europskim zemljama. Isto tako se upravni odbo-
ri lokalnih grupa u Hrvatskoj sastaju dva puta
godinje uvijek u drugom gradu (Osijek, Rijeka,
Split, Zagreb). Na skuptinama se odravaju
radionice, predavanja i treninzi koji uvelike
koriste razvijanju pravnih vjetina studenata i
njihovoj pripremi za budui rad.
ELSA Osijek kroz spomenute aktivnosti na
Pravnom fakultetu u Osijeku nastoji ostvariti
zadane joj ciljeve i tako pruiti studentima ne-
to vie od pukog studiranja i polaganja ispita.
Upravni odbor koji se sastoji od sedam lanova
ima ured u zgradi Pravnog fakulteta u Radievoj
17. Na raspolaganju smo svim ambicioznim stu-
dentima zainteresiranima za projekte i lanstvo
u ELSA-i. Detaljnije obavijesti o radu mogu se
nai na web stranici www.elsa-osijek.hr.
Smanjimo jaz izmeu pravne teorije i prakse!!!
17
 Udruga studenata prava LEGOS nezavisna
je, nepolitina i neprofitabilna studentska
organizacija s jednakim ansama za svakoga.
Glavna svrha Udruge je publikacija lista stu-
denata Pravnog fakulteta u Osijeku Legosa
te promoviranje Pravnog fakulteta u Osijeku i
njegovih studenata.
Osim glavne svrhe i cilja, Udruga se bavi i
ostalim djelatnostima: promicanje interesa
studenata Pravnog fakulteta u Osijeku te
iznoenje i rjeavanje problematike vezane
uz studij u cilju poboljavanja i unaprjeenja
studiranja; promicanja svijesti o studiranju
meu studentima te zbliavanje studena-
ta svih godina; organiziranje studentskih,
portskih i ostalih aktivnosti; suradnja
sa studentskim i graanskim udrugama i
organizacijama u cilju meusobne povezano-
sti, rada, zajednikih interesa i djelatnosti;
suradnja s domaim i inozemnim udrugama i
organizacijama u cilju promidbe studenata,
studiranja i studentskog ivota; organizacija i
sudjelovanje u druenjima i izmjeni iskustava
s istim ili slinim studentskim ili graanskim
udrugama; organizacija kratkih i edukativnih
studentskih putovanja i izleta, organizacija
18
znanstvenih, strunih, kulturno-umjetnikih
i drugih programa; organiziranje seminara,
znanstvenih skupova, radionica, pravnih kola
te pokretanje studentskih projekata iz svih po-
druja pravnih i ostalih drutveno-humanisti-
kih znanosti; popularizacija pravne znanosti i
njezinih grana.
Ponos Udruge studenata prava LEGOS jest nje-
zin asopis, list studenata prava Legos, koji
je visoko kvalitetni asopis kreiran od strane
naih lanova i novinara - studenata. Tematika
asopisa obrauje teme vezane za na Fakul-
tet, studiranju na njemu i izvan njega, pravnoj
tematici, pravnoj praksi te studentskom ivotu
uope. Takoer sadri i teme vezane uz doga-
aje na Sveuilitu ili u Gradu, teme od povije-
snog znaaja te ostalim slobodnim temama.
Udruga je otvorena za svakog zainteresiranog
studenta koji je spreman baviti se izvanna-
stavnim aktivnostima unutar nae Udruge.
Na ured nalazi se u zgradi Pravnog fakulteta
u Osijeku (Stjepana Radia 17). Moete nas
kontaktirati putem telefona (224-500, 224-591),
preko e-maila: legos@pravos.hr ili na jednom
od naih tjednih sastanaka.
Studentska portska udruga Pravos osnovana
je 31. svibnja 2000. godine radi zadovoljavanja
zajednikih potreba i interesa u podrujima stu-
denstskog porta, tjelesne i zdravstvene kulture
i rekreacije na Pravnom fakultetu. lanovi
portske udruge Pravos mogu biti svi studenti i
djelatnici Pravnog fakulteta u Osijeku.
Udruga je ustrojena temeljem Zakona o portu i
Zakona o studentskom zboru i drugim student-
skim organizacijama te je lanica studentskog
portskog saveza naeg Sveuilita. Udruga
organizira portska natjecanja unutar Pravnog
fkaulteta a sudjeluje redovito i u pravilu uspje-
no na sveuilinim ali i na meunarodnim
studentskim portskim natjecanjima.
Nositelji ukupnih aktivnosti su studenti Prav-
nog fakulteta uz pomo i suradnju predavaa
tjelesne i zdravstvene kulture.
Zbog postignutih rezultata naa Udruga je
proglaena najboljom portskom udrugom
Sveuilita u 2003. godini.
Na Fakultetu se moete ukljuiti u sportske
ekipe u:
velikog i malog nogometa, koarke i basketa,
aha, plivanja, rukometa, odbojke, tenisa, stol-
nog tenisa, veslanja, skijanja, squasha, bilijara.
Oekujemo vas i vjerujemo da emo zajedno i
dalje postizati zavidne rezultate u portskim
natjecanjima!
19
 TO JE CARNet? - http://www.carnet.hr
Hrvatska akademska i istraivaka mrea -
CARNet nastala je 1991. godine kao projekt Mi-
nistarstva znanosti, obrazovanja i porta Repu-
blike Hrvatske. Godine 1995. Vlada Republike
Hrvatske Uredbom osniva ustanovu CARNet.
Rije CARNet je skraenica od engleskog naziva
ustanove (Croatian Academic and Research
Network). Iako je djelovanje CARNeta znaajno
za cijelu Republiku Hrvatsku, CARNetove
aktivnosti prvenstveno su okrenute znanosti i
obrazovanju.

AAI@EduHr sustav
Pravni fakultet u Osijeku (sastavnica je imeni-
kog AAI@EduHr sustava) studentima i djelat-
nicima izdaje jedinstveni elektroniki identitet
(korisniki raun).
AAI@EduHr omoguava autentikacija i autori-
zacija za:
pristup internetu putem lokalne mree (LAN) -
raunala rasporeena u raunalnim kabinetima Pristup internetu s ustanova spojenih na
- ili beini pristup putem pristupnih toaka CARNet mreu
na ustanovama u Hrvatskoj uvrtenih u sustav Mogunost pristupa internetu na ovaj nain
eduroam.hr (wireless i wired AAI@EduHr imaju djelatnici, suradnici i studenti/uenici
pristupne toke u Hrvatskoj), lokalni pristup ustanova lanica spojenih na CARNet mreu.
mrei u studentskim domovima (StuDOM) itd. Mjesto, vrijeme i nain koritenja raunala s
pristupom internetu propisuje sama ustanova.

Pristup internetu putem CARNetovih mo-

demskih ulaza (CMU)
Pristup internetu putem CARNetovih modem-
skih ulaza (CMU) mogu je za korisnike koji
posjeduju osobno raunalo i modem s bilo koje
lokacije koja ima telefonsku liniju.
Korisnici CARNetovih modemskih ulaza ne pla-
aju pretplatu CARNetu, odnosno, snose samo
troak telefonskih impulsa davatelja usluga po
najpovoljnijoj tarifi.

elim imati e-mail, surfati povoljno ili ak

besplatno, kreirati svoju web stranicu, chat s
kolegama kolegicama i jo puno toga MOJ
IZBOR JE CARNet.
Priduite se, trenutno ima oko 400 otvorenih
korisnikih rauna , oko 1300 trenutno otvore-
nih elektronikih identiteta samo na Pravnom
fakultetu, a zamislite tek ostalo.
20
ISAK, Informacijski sustav akademskih kartica
(studentska iskaznica)
Informacijski sustav akademskih kartica (ISAK)
namijenjen je upravljanju procesima vezanim
uz ivotni ciklus slubenih kartica koje se izda-
ju lanovima akademske zajednice u Republici
Hrvatskoj (studentima, profesorima, istrai-
vaima, zaposlenicima u ustanova iz sustava
znanosti i visokog obrazovanja) na njihovima
matinim ustanovama kao izdavaima kartica.
Jedinstvena studentska iskaznica temelji se na
Nadlenost nad podacima o pravima studenata
ima ustanova visoke naobrazbe, koja je zadu-
ena za brigu i auriranje podataka o pravima
svojih studenata. Mogue reklamacije zbog
uskraenih prava te svih ostalih problema
vezanih uz studentsku iskaznicu student e
rjeavati iskljuivo u matinoj studentskoj
slubi (referadi). U svim restoranima student-
ske prehrane potrebno je, nakon izabranog
obroka, predati iskaznicu X blagajnici, koja e
provjeriti stanje subvencije te odbiti
vrijednost naruena obroka, a nesubvencioni-
rani dio naplatiti u kunama.
Studomat je modul namijenjen studentima.
Pomou Studomata studenti:
- upisuju godinu
- biraju izborne predmete
- prijavljuju/odjavljuju ispite, pregledavaju
raspored za pisani ispit
- rezultate pisanih ispita
- nalaze raspored za usmeni ispit
- zahtijevaju ispis raznih potvrda
- imaju uvid u financijske obveze
Uz pomo Studomata studenti mogu pregle-
davati sve svoje podatka koji su evidentirani u
tehnologiji pametnih kartica.
Svi studenti bez obzira na status (redoviti,
izvanredni) moraju imati studentsku iskaznicu.
Izvedbom se osigurala nuna interoperabilnost,
prije svega povezanost novih sustava s drugim
kljunim sustavima u okruenju, kao to su Infor-
macijski sustav visokih uilita (ISVU) i Auten-
tikacijska i autorizacijska infrastruktura sustava
znanosti i visokog obrazovanja AAI@EduHr.
Vie o ISAK sustavu moete proitati na:
http://isak.srce.hr/
Za ostvarivanje ostalih povlastica i popusta
dovoljno je predoiti studentsku iskaznicu
davateljima usluga koji e biti navedeni na web
stranicama:
http://www.cap.srce.hr
bazi podataka, kao to su:
- osobni podaci
- podaci o upisanim godinama
- upisani predmeti
- poloeni ispiti
- financijske obveze
- razina prava na studentsku prehranu
Studomat se moe koristiti s internetskog
kioska ili putem interneta pomou standardnih
internet preglednika.
21
 Studentski centar u Osijeku je ustanova
ija je osnovna djelatnost smjetaj i pre-
hrana studenata, povremeno i privremeno
zapoljavanje, te kulturno-zabavni i portski
ivot studenata. Utemeljen je 23. studenoga
1963. godine, a od 9. lipnja 1982. godine je u
sastavu Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku.
Prehrana studenata (tel. 220-605) or-
ganizirana je u Studentskom restoranu sa
samoposluivanjem i restoranu Gaudeamus
u Istarskoj br. 5, u restoranu Campus Cara
Hadrijana b.b.adrijana bb, te objektima brze
i jednostavne prehrane (kantine) : Indeks u
Kaievoj br. 13., na Ekonomskom, Pravnom,
Prehrambeno tehnolokom, Graevinskom
i Filozofskom fakultetu, te u Studentskim
domovima. U objektu Studentskog centra u
Istarskoj 5 nalazi se slastiarnica i studentski
klub.
Smjetaj studenata organiziran je u
Studentskim domovima u Osijeku. Stari
22
Studentski dom, I.G. Kovaia 4 (tel. 574-002)
raspolae s 256 leaja. Novi Studentski dom,
K.P. Svaia 1c (tel. 251-121) smjeten na
prostoru sveuilinog Campusa. Novi dom
raspolae s 474 leaja u tipinim studentskim
sobama, sobama za invalide te apartmanima,
ove sve sobe u studentskim domovima umre-
ene su na Internet. Smjetaj u Dom i subven-
cija privatnog smjetaja ostvaruju se prema
kriterijima Ministarstva znanosti, obrazovanja
i porta, nakon objavljenog Javnog natjeaja,
podnoenjem zamolbi Studentskom centru.
Studentski servis (tel. 207-121, 220-610,
220-611) u okviru svoje djelatnosti povremeno
i privremeno zapoljava redovite studente i
uenike zavrnih razreda srednjih kola. U
Studentski servis se nogu ulaniti redoviti
studenti koji svoj status dokazuju vjerodostoj-
nom ispravom, potvrdnicom ili uvjerenjem
fakulteta koji studiraju. Iznimno, putem
Studentskog servisa mogu raditi i uenici
zavrnih razreda srednjih kola do 30. rujna
tekue godine.
SVEUILINI STUDIJ

Poslijediplomski sveuilini studij

(dr. sc.) 180 ECTS
Poslijediplomski specijalistiki
studij (spec.) 60 ECTS III. godina
II. godina
I. godina I. godina

Integrirani preddiplomski i
diplomski sveuilini studij prava
(mag. iur.) 300 ECTS

V. godina
IV. godina
III. godina
II. godina
I. godina

STRUNI STUDIJ

Specijalistiki diplomski struni

studij javna uprava (spec.public.
admin.) 120 ECTS
II. godina
I. godina

Struni upravni studij (bacc. upr.)

180 ECTS

III. godina
II. godina
I. godina

23