BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTON
JAVNA USTANOVA MJEOVITA SREDNJA
ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA

ELEKTRONIKA III
PRAKTINA PRIMJENA OPERACIONIH POJAAVAA
Laboratorijska vjeba - VIII

Jasmina OMERDI dipl.ing.elektro.

Profesori:
mr.sc. Sejfudin AGI dipl.ing.elektro.
Prezime i ime uenika: Osmic Mirhad Razred: IIIT1-2
Struno zvanje: Tehniar Raunarstva
Datum izrade: 18.02.2017 Ocjena:

Tuzla, februar/veljaa 2017.

Muhameda Hevaija Uskufija 2, 75000 Tuzla

Tel/Fax : +387 35 281-167
ets.tz@bih.net.ba
www .etstuzla.edu.ba
www.etsedu.org/moodle/
1. TEORIJSKA PRIPREMA

1.1. NEKOLIKO PRIMJERA PRIMJENE OPERACIONIH POJAAVAA

Zadatak u okviru teorijskog dijela se svodi iskljuivo na pronalaenje drugih primjera

primjene operacionih pojaavaa.

Svaku vjebu treba uraditi sa prikazanim operacionim pojaavaem, a ako takvog nema u
biblioteci Multisim-a ili ga ne moete pronai, moe se onda koristiti A741.

Nepotrebno je teoretiziranje i dodavanje vie od 1 do 3 stranice.

U dosta sluajeva u elektrotehnici nailazimo na spojeve u

kojima elimo pojaati ulazni napon do napona na troilu. Kako
je u dananje vrijeme vie-manje sve mogue, moemo tako
nadodati naem nadomjesnom spoju odreeni broj otpornika ili
tranzistora, no ta je metoda znatno nadmaena idejom uporabe
i ugradnje nove, cjelovite elektronike komponente:
operacijskog pojaala. Zbog jednostavnosti i povoljnije cijene
rae emo ugraditi operacijsko pojaalo sklop s mogunou
poveavanja izmjeninog i istosmjernog napona.

Operacijsko pojaalo (OP pojaalo) sa signalne je toke

gledita elektroniki sklop s tri prikljuka (ne ubrajaju se
prikljuci napajanja): dva ulazna i jednim izlaznim. Na slici 1.1
vidimo simbol OP pojaala. Ulaz oznaen s '-' naziva se
invertirajui i na njega se prikljuuje napon V-, a ulaz s onakom
'+' je neinvertirajui i na njega se prikljuuje napon V+.
Na osnovu toga moemo pojaala izvesti na vie naina: kao
diferencijalno pojaalo te kao sklop s asimetrinim ulazom u
neinvertirajuem ili invertirajuem spoju. Pokuajmo malo bolje
predoiti te tri metode.

Slika 1.1: Simbol operacijskog pojaala

U izvedbi diferencijalnog pojaala treba mreu otpornika izvesti

na nain da su i ulazni otpor i pojaanje diferencijalnog pojaala
jednaki za oba ulaza.

1
Kod pojaala s asimetrinim ulazom u neinvertirajuem spoju
ulazni otpor sklopa je vrlo velik, no ulazni signal se na izlazu
pojavljuje pojaan i nepromijenjene faze, dok kod pojaala s
asimetrinim ulazom u invertirajuem spoju ulazni otpor moe
se prilagoditi u irokim granicama izlaznom otporu (impedanciji)
elektrinog izvora. Nadalje, kod pojaala s asimetrinim ulazom
u invertirajuem spoju izlazni signal je fazno pomaknut za
180naspram ulaznog, ali naravno, takoer pojaan.

Kad smo ve kod usporedbe otpora odnosno impedancije i

napona, zanima nas kako to sve izgleda i djeluje u posebnoj
vrsti operacijskih pojaala

Karakteristike OP37 pojaala :

High speed 17 V/s

3 NV / mHz @ 1 kHz
80 NV p-p (0,1 Hz do 10 Hz)
0.2 V / C

2
2. LABORATORIJSKA VJEBA

2.1. Generatori talasnih oblika sa operacionim pojaavaima

Generatori, oscilatori su elektronski sklopovi koji zahvaljujui postojanju pozitivne povratne

sprege sa izlaza na ulaz, na raun istosmjernog napona napajanja i bez potrebe ikakvog
ulaznog (pobudnog) signala stvaraju (osciliraju) talasne oblike.

Na slici 2.1 prikazan je generator trougaonog i pravougaonog talasnog oblika realizira

integratorom i neinvertirajuim operacionim pojaavaem. Nije potreban nikakav ulazni
signal jer sklop samostalno zaosciluje i nakon 10-ak poetnih perioda na izlazima V OUT i VS
dobivamo odgovarajue talasne oblike.

Frekvencija trougaonih talasa moe se mijenjati otporom R 1 (vrijednosti 3k do 15M) u

opsegu 100Hz do 500 kHz. Za eljenu vrijednost frekvencije R1 se moe izraunati kao:

VS 6,2V
R1
4VP fo C1 4 10V fo C1

Amplituda trougaonih talasa moe se mijenjati otporom R2 koji onda moemo izraunati kao:

VP 110k VP 110k
R2
VS 6,2V

Slika 2.1. Generator trougaonih i pravougaonih talasnih oblika

3
ZADATAK: Realizirati u Multisimu generator talasnih oblika sa slike 2.1. Operacione
pojaavae OP-16 i PM-211, ako ih nema u Multisim moete zamijeniti drugim slinih
osobina ili izabrat po elji na osnovu prethodnog znanja.

a) Izraunati vrijednost R1 za frekvencije iz tabele 2.1, a zatim snimiti talasne oblike sa

Tektronix Oscilloscope XSC2 (slika 2.2) na izlazima VOUT i VS.

Slika 2.3. Generator trougaonih i pravougaonih talasnih oblika

VS 6,2V
R1 1.55k
4VP f o C1 4 10V f o C1

b) Izmjeriti dobivene amplitude oba signala i frekvenciju pa porediti sa poznatim

vrijednostima?
fo (kHz) 1 15 20 300
R1

Tabela 2.1. Izraunate vrijednosti otpora R1

Slika 2.2. Tektronix Oscilloscope XSC2

2.2. Maloumni pojaava sa operacionim pojaalom

4
 Slika 2.3. Maloumni pojaava sa operacionim pojaalom

Na slici 2.3 je kompletna ema pojaavaa sa operacionim pojaavaem. Elementi u

vanjskom krugu poboljavaju elektronske karakteristike izlaznog pojaavaa u klasi B. Uloga
operacionog pojaavaa je da bude pretpojaalo malim ulaznim signalima i utie na donju
graninu frekvenciju kompletnog sklopa.
ZADATAK: Realizirati u Multisim-u pojaava sa slike 2.3. Operacioni pojaavae OP-37 ako
ga nema u Multisim moete zamijeniti drugim slinih osobina ili izabrat po elji na osnovu
prethodnog znanja.

a) Snimiti talasne oblike sa Tektronix Oscilloscope XSC2 na izlazu VOUT ako ulaz
pobudimo sinusnim signalom amplitude 1mV i frekvencije 1kHz?
b) Izmjeriti amplitude i izraunati pojaanje izraeno u dB?

5
3. LITERATURA

1. Stojan Risti, Elektronske komponenete, Predavanja, Elektronski fakultet Ni, Ni

2010.
2. Jasmina Kotur, Stanko Paunovi, Analogni elektroniki sklopovi, Zagreb 2009.
3. Nediljka Furi, Elektroniki sklopovi, Neodidacta doo Zagreb, Zagreb 2008.
4. Tomislav Brodi, Analogna integrisana elektronika, Svjetlost, Sarajevo 1989.
5. Vojin Cveki, Elektronika I, Poluprovodnika elektronika, Nauna knjiga Beograd,
Beograd 1986.
6. Sejfudin Agi, Elektronika za I razred, JUMS Elektrotehnika kola Tuzla, Tuzla,
2013.
7. Sejfudin Agi, Elektronika za II razred, JUMS Elektrotehnika kola Tuzla, Tuzla,
2014.
8. Jasmina Omerdi, Sejfudin Agi, Elektronika za III razred, JUMS Elektrotehnika
kola Tuzla, 2016.
9. www.elektronika.ba
10. www.analog.com
11. www.uni-wuerzburg.de