PREGLED SADRZAJA (brojevi znace stranice)

Uvodni podaci: Matematika 13, Iedinice 33, Mehanika 50, Elektro-

tehnika 59, Meh. vibracije 79, Akustika 81, Meh. zastita 86
El. rotacioni strojevi: Sinhroni generatori 91, Agregati 103, Elektro-
motorni pogoni 108, Elektromotori 121
Transformatori i prigusnice 157
Sklopni aparati: Aparati visokog napona 179, aparati niskog napona
197, Izvedbe prikljucaka 214
El. postrojenja: Koordinacija izolacije 219, Kratki spoj 225, Zastita
od dodirnog napona (do 1 kV 255, iznad 1 kV 276), Protuekspl. el.
urei.laji 286, Graficki simboli 305, El. sheme 312, Skiopna postroje-
nja iznad 1 kV 317, Komprimirani zrak 338, Niskonaponski blokovi
343, Sinhronizacija 346, Blokiranje 348, Oznacavanje vodica 350,
Mjerenja u elektrotehnici 351, Mjerni transformatori 387, Pregled za-
Stite 396, Trajne struje golih vodica406, Akumulatori 414
Kabeli i nadzemni vodovi: El. kabeli 421, Energetski nadzemni vodo-
vi 466
Industrijska elektronika i automatsko upravljanje
Osnovi sistema automatske regulacije 507, Poluvodicke komponente
529, Sklopovi 542, Pojacala 545, Digitalna tehnika 564, Teorija i
obrada informacije 564, Programi 572, Boole-ova algebra 577, Digit.
skiopovi i sistemi 581, Regulirani elektromot. pogoni (istosmjerni
596; izmjenicni 620), Sistemi uzbude 633, Besprekidno napajanje
648, Ispravljaci 654, Informacijski sustavi u proizv. procesima i po-
strojenjima 655, Pouzdanost 672, El. magn. smetnje 676
Oprema za domaCinstva i grad. objekte: El. grijanje 681, Kucanski
aparati 689, Oprema za ugostiteljstvo 703, Ind. rashladni urei.laji 707,
EI. rasvjeta 711, Pumpe i hidrofori 725, Ventilacija i klimatizacija
730, Dizala 733, Pomicne stepenice 740
Transportna oprema: EI. vuca 743, Dizal. postrojenja 751, EI. urei.laji
na brodovima 760, Tovarni zeljeznicki profIli, kontejneri, dozvoljene
mjere cestovnih vozila 776
Materijali i tehnologija: Metali, nemetali, izolacije 778, Navoji 814,
Zavarivanje 823, Grai.l. podaci 827
Razno: Standardno pismo 832, Formati 833, Rimske brojke 833,
Grcka i ruska abeceda 834, Prva pomoc 834
KazaIo 839
 --- ~ .. ~.~~-----""",,"

SOUR RADE KONCAR

TEHNICKI .PRIRUCNIK
CETVRTO IZDANJE
Znak:8012P
I zdanje:
TEHNICKI PRIRUCNIK
Izdavac:
SOUR RADE KONCAR
ZAGREB, Bastijanova bb
i
IRO TEHNICKA KNJIGA
OOUR IZDAVACKA DJELATNOST
ZAGREB, Jurisiceva 10
Za izdavaca":
ZVONIMIR VISTRICKA, inz.

Urednici:
VI KTOR PLAVEC, dipi. inz.
VLADIMIR JURJEVIC, dipi. inz.
Clanovi urednickog odbora:
DRAZEN HOHSINGER,dipi. inz.
Dr BORIVOJE RAJKOVI C, dipi. inz.
Dr. NEVEN SRB, dipi. inz.
Tehnicki urednik:
IVAN UREMOVIC, inz.

Lektor:
DRAGICA ZOVKO
Crteze izradio: Ovo izdanje Tehnickog prirucnika posveCujemo uspo-
LADISLAV KOVACIC, inz. meni pok. Viktora Plaveca koji je bio njegov inicijator,
Tisak: glavni urednik i autor velikog dijela teksta ovog i svih
BI ROGRAFI KA, Subotica
dosadanjih izdanja.
Tisak dovrsen:
U KOLOVOZU 1980.
Sva prava za izvorne sastavke priddavamo!
1
5

Ovim cetvrtim izdanjem Slozena organizacija udruzenog rada RADE

KONCAR nastavlja tradiciju svog Tehnickog prirucnika. Ono je
odraz daljnjih uspjeha u razvoju vlastite tehnike i jacanju tehnoloske
samostalnosti. Oko 85 posto vrijednosti obavljenih poslova RADE
KONCAR zasniva na potpuno samostalnim tehnickim i tehnoloskim
rjesenjima, konkurentnim na svjetskoj razini, sto nam vee sada osi-
gurava znacajno mjesto na medunarodnom trzistu, s perspektivom
daljnjeg snaznog napretka.
Narocit je razvoj u novije vrijeme ostvaren u opremanju slozenih
objekata i postrojenja, paje to naslo odraza i u ovom izdanju. Danas
je RADE KONCAR spreman za najveee pothvate u kompletnim po-
strojenjima, s najviSim stupnjem automatizacije, na osnovu vlastitih
istrazivanja, razvojnih rjesenja i projekata.
Ovaj je prirucnik izrastao iz svakodnevnog rada tisuca strucnjaka
i znanstvenih radnika RADE KONCARA. Namijenj~nje sirokoj stru-
cnoj javnosti, napose nasim partnerima i studentima. Posebno nas
raduje sto ovo djelo moze korisno posluziti i nasim prijateljima si-
rom svijeta, kao pomagalo u njihovom razvoju. To je jedan od pute-
va kojim nalazimo svoje pravo mjesto u medunarodnoj suradnji.

Lipanj 1980.

Ante MARKOVIC
Predsjednik Poslovodnog odbora
 'I N
N
8
S
Prirucnik je namijenjen prvenstveno praksi inzenjera i ostalih strucnih M

radnika kao osnovna informacija iz pojedinih podrucja energetske

""g
"
.~

0
elektrotehnike. >
8
Pri izradi 4. izdanja Tehnickog prirucnika sudjelovalo je 76 autora, ~

velikom vecinom iz SOUR RADE KONCAR, sperijalista za pojedina if

uza podrucja. Sadrzaj prirucnika i smjernice za obradu tekstova .6
"~
~

priredeni su u OOUR Elektrotehnicki institut RADE KONCAR, ko- N

ji je preuzeo i cjelokupnu redakciju. Prirucnik je uredivao redakcijski
odbor na celu s glavnim urednikom Viktorom PLAVECOM dip!. inz. ?;;
koji je naZalost umro llO. 1. 1978.) pa ga je u daljnjem radu na "
'0'
J::;
dovrsenju Prirucnika zamijenio Vladimir JURJEVIC, dip!. inz. . ~

'2
0
Redakcijski odbor su sacinjavali: '0
g
HOHSINGER Drazen, dip!. inz. za podrucja e!. sklopnih aparata 0
..:
i e!. postrojenja;
dr RAJKOVIC Borivoje, dip!. inz.- za podrucja industrijske elek- .13
~

tronike i automat. upravljanja "

~
dr SRB Neven, dip!. inz. za podrucja e!. rotacionih stro-
jeva i nereguliranih elektromo-
-0 "
.li!,
tornih pogona 0
..:
PLAVEC Viktor, dip!. inz. za ostala podrucja
JURJEVIC Vladimir, dip!. inz. 'i.
.13
Vjerujemo, da ce i 4. izdanje Tehnickog prirucnika naici na dobar "
~
prijem i popuniti prazninu, koja se vee dulje vrijeme osjeea za ovim
prirucnikom.
-0 "
.li!,
U Zagrebu, prosinca 1979. ..:
Glavni urednik ::>
0
til

~
"0
:E'

'2
Molimo korisnike, da eventualne primjedbe i sugestije u vezi sa sadr- >
0
zajem, opsegom i formatom Prirucnika salju na adfesu: -;;;
0
p..
OOUR Elektrotehnicki institut RADE KONCAR
(Redakcija Tehn. prirucnika) 41001 Zagreb, Bastijanova bb.
 'I

PROGRAM PROIZVODNJE ISTOSMJERNI ROTACIONI STROJEVI

Normalni istosmjerni strojevi (motori i generatori)
Specijalni istosmjerni strojevi (motori i generatori)
ASINHRONI ROTACIONI STROJEVI
Istosmjerni strojevi za regulacijsku tehniku
Trofazni asinhroni motori Motori za tramvaje i trolejbuse
Motori za elektrokolica i vilicare
Motori po IEC standardima, snaga od 0,25 kW-1100 kW,
Motori za dizel-elektricne i elektricne lokomotive
380V Generatori za dizel-elektricne lokomotive
Motori velikih snaga nazivnog napona 3000 V, 6000 V i
Generatori za vagonsku rasvjetu
10000 V Motori za rudnicke lokomotive
Motori velikh snaga, prilagodeni za posebne elektromotor- Motori za rudarske izvozne strojeve
ne pogone Motori za metalurska postrojenja
Motori s vise brzina Motori za brodarstvo
Motori zasticeni od eksplozije za rudarstvo i industriju Brodski generatori
Motori za isprekidani rad (intermitirani pogon i sl.) Elektrodinamicka pojacala
Motori za tekstilnu industriju
Motori za kotrljace AGREGATI
Motori za brodarstvo Kompletni dizelski elektroagregati izmjenicne struje sa iii
Motori za specijalnu namjenu bez automatskog starta
Motori za osobna i teretna dizala, transportne trake i sl.
Kompletni dizelski elektroagregati istosmjerne struje
Motori za teske uvjete rada Prijevozni dizelski elektroagregati
Prijenosni benzinski agregati izmjenicne iii istosmjerne
Jednofazni asinhroni motori struje
Motori snage do 2,5 kW za opcu namjenu Razni specijalni agregati (Leonard-agregati, pretvaraci
Motori za kucanske aparate frekvencije i sl.)
Asinhroni generatori E lektroagregati za besprekidni rad

SINHRONI ROTACIONI STROJEVI TRANSFORMATORI

.Generatori za pogon vodnim turbinama Regulacijski transformatori svih snaga, za napone do420kV
Sinhroni kompenzatori hladeni vodikom iii zrakom Generatorski transformatori svih snaga
Generatori za pOgon parnim iii plinskim turbinama, hladeni Distributivni transformatori za snage do 1600 kVA i napo-
vodikom iii zrakom na do 24 kV_
Cijevni generatori Distributivni transformatori za snage do 40 MVA i napone
Generatori i motori srednje i visokefrekvencije (do 5000 Hz) do 38 kV
Generatori s permanentnim magnetima Distributivni transformatori za snage do 40 MVA i napona
Trofazni i jednofazni samouzbudni generatori do 123 kV
Brodski samouzbudni generatori Suhi transformatori za snage do 2000 kVA i napona do
Sinhroni motori II III 24 kV
,.
Mjerni strujni transformatori za napone do 420 kV
Mjerni naponski transformatori za napone do 420 kV
Transformatori za potrebe elektrovuce
Transformatori za metalurske peci
Transformatori za ispravljacke uredaje
Transformatori i transformatorske podstanice za rudnike
Prigusnice za metalurska postrojenja
Prigusnice za ispravljacke pogone
Prigusnice za ogranicenje struja kratkog spoja i struja
zemnog spoja
Transformatori i prigusnice za posebne namjene
Zakretni transformatori
SKLOPNI APARATII PRIBOR ZA VISOKI NAPON
Pneumatski prekidaci do 420 kV
Prekidaci SF. do 765 kV
Malouljni prekidaci do 38 kV
Okretni i pantografski rastavljaci do 420 kV
Rastavljaci do 38 kV za unutarnju montazu
Linijski rastavljaci do 38 kV
Rastavne sklopke do 38 kV
Nosaci osiguraca do 38 kV
Osiguraci-rastavljaci
Transformatorske preklopke
Kompresorski uredaji za sklopna postrojenja
Potporni izolatori do 765 kV
Linijski visokonaponski porculan
Aparatni visokonaponski porculan
Provodni i potporni izolatori od epoksidnih smola za unu-
tarnju montazu za napon od 1-38 kV
Pribor za rastavljace i rastavne sklopke
Otpornici za uzemljenje zvjezdista u mrezama do 35 kV
SKLOPNI APARATII PRIBOR ZA NISKI NAPON
Grebenaste sklopke do 1200 A
Sklopke za pomocne krugove
Sklopnici sa i bez termicke zastite
Prekidaci 5 termickom i magnetskom zastitom do 4500 A IV
,
Tipkala
Signalne svjetiljke
Krajnje sklopke
Signalne sklopke
Upravljacke sklopke
Osiguraci velike prekidne moci
Osiguraci-sklopke
Otkocni magneti
Grebenasti kontroleri
Pokretaci za asinhrone i istosmjerne motore do 2500 kW
Limeni, zicani i lijevani otpornici za regulaciju brzine
vrtnje i terecenja
Rucni regulatori napona
Plinski releji (sistem Buchholz)
Redne stezaljke
Elektroinstalacijski materijal za brodska i industrijska
postrojenja
Nepromocive armature i reflektori
Provodni i potporni izolatori od epoksidne smole za unu-
tarnju montazu
Linijski niskonaponski porculanski izolatori
Aparatni niskonaponski porculan
Provodni izolatori za rudarstvo
SKLOPNI UREDAJI
Oklopljena SF. postrojenja do 170 kV
Komandne ploce, ormari i pultovi za elektroprivredu
industriju
Upravljacki uredaji za alatne strojeve, dizalice, bag ere
ostale primjene
Razvodne ploce, stalci i ormari za elektroprivredu
industriju
Brodske razvodne ploce i ormari
Niskonaponski sklopni blokovi 5 fiksnim i izvlacivim
elementima
Niskonaponske razvodne baterije za industriju i rudarstvo
Niskonaponske razvodne baterije i kontrolni uredaji zasti-
V ceni od eksplozije, za rudarstvo i industriju
 Stabilne i pokretne transformatorske stanice za vanjsku
montazu do 12 kV i stabilne do 38 kV
Transformatorske stan ice zasticeneod eksplgzije za rudnike
Stupne transformatorske stan ice
Sklopni blokovi za napon od 7,2 kV do 38 kV s fiksnom i
izvlacivom opremom za industriju i elektroprivredu
Svestrano izolirani sklopni blokovi za napon od 12 kV
do 38 kV
Sklopni blokovi zasticeni od eksplozije za rudarstvo, za
napone do 7,2 kV
INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I MJERNA TEHNIKA
Postrojenja (projektiranje i isporuka) enegretske elektro-
nike u energetici, industriji i transportu:
postrojenja za besprekidno napajanje istosmjernim
i izmjenicnim naponom,
postrojenja uzbude sinhronih strojeva,
elektromotorni pogoni s reguliranim izmjenic"nim
i istosmjernim strojevima
informacijski sistemi u: energetici, procesnoj indu-
striji, metalurgiji, transportu i vodoopskrbi,
elektricka zastita postrojenja,
oprema za ispitivanje elektricnih proizvoda.
Uredaji
Usmjerivaci za pretvorbu izmjenicne energlje u istosmjernu,
za slijedece namjene:
punjenje stacionarnih i vucnih aku-baterija,
napajanje mreze gradske, zeljeznicke i rudnicke
vuce,
galvanizaciju i elektrolize,
za istosmjerne elektromotorne pogone sa i bez rever-
ziranja,
napajanje uzbuda sinhronih strojeva,
postrojenja besprekidnog napajanja.
Izmjenjivaci za pretvorbu istosmjerne energije u izmjeni-
cnu, za:
regulaciju brzine vrtnje izmjenicnih strojeva,
- uredaje za indukcijsko grijanjei mijesanje,
- industrijske peci,
- postrojenja besprekidnog napajanja.
Pretvaraci za pretvorbu istosmjernog napona jednog nivoa
u istosmjerni napon drugog nivoa, za:
- postrojenja energetske elektronike,
- informacijske sisteme.
Elektronicki regulatori izmjenicne struje za:
regulaciju rasvjete,
- regulaciju otpornih peci,
- unldaje za korekciju faktora snage kondenzatorom.
Elektronicki regulatori napona sinhronih strojeva
Elektronicki stabilizatori napona
Elektronicki uredaji zastite postrojenja, elektrana, trans-
formatorskih stanica i elektromotornih pogona:
- uredaji za zastitu,
- releji.
Elektronicki uredaji za mjerenje u postrojenjima:
mjerni pretvaraci,
- mjerni uredaji.
Ispitna oprema:
precizni mjerni i visokonaponski ispitni transformatori,
uredaji za mjerenje elektrickih i neelektrickih velicina,
specijalni mjerni uredaji.
Digitalni uredaji za upravljanje, nadzor i obradu podataka:
digitalni sistem na bazi mikro- iii mini-1"acunala
primjenjiv kao:
visenamjenski adresno-ciklicki uredaj daljinskog
prijenosa,
uredaji za kronolosku registraciju pogonskih doga-
daja,
integrirani sistem kronoloske registracije i i signali-
zacije,
integrirani sistem registracije i daljinskog prijenosa,
,, ulazno-izlazni podsistem za vece kompjuterske si-
steme,
VII digitalni sistem za programsko sekventno upravljanje.
VI
 .,
NUKLEARNA OPREMA ELEKTROOPREMA ZA EKSPLOATACIJU NAFTE I
Elektromagneti za nuklearne akceleratore PUNA za eksploataciju iz podmorja (Offshore)
Elektromagneti za transport nuklearnih cestica za bUSace garniture za dubinska busenja (Onshore)
E lektromagneti za spektrometre dizelske elektricne centrale
Elektromagneti za analizu nuklearnih cestica OPREMA ZA DIZALICE
Uredaji za napajanje elektromagneta
Asinhroni kliznokolutni i kavezni motori
ELEKTROTERMIJA Asinhroni dvo- iii trobrzinski motori sa iii bez prigradene
Elektricne sUSare u normalnoj izvedbi kocnice
Elektricne susare u izvedbi s poveeanom sigurnoscu (Sn) Istosmjerni motori i pretvaracke grupe
Peei za gradevnu, sanitarnu i elektrotehnicku keramiku i Otpornici za pokretanje i regulaciju brzine vrtnje motora
porculan Upravljacki i razvodni ormari za sve dizalicne spojeve
I ndukcijske peei svih vrsta Tiristorski usmjerivaci za regulaciju dizalickih pogona
Lucne peei Uredaji za blagi zalet kaveznih motora
Peci za kalionice alata (solne kupke i ostale peej) Uredaj za upravljanje kliznokolutnim motorom frekvenci-
Elektrotehnicka postrojenja za termicku obradu u crnoj jom rotora
i obojenoj metalurgiji
Grijaci zraka
ELEKTROVUCA
Cijevni grijaci za industrijske potrebe Elektricne lokomotive
Cijevni grijaci za kueanske aparate Elektromotorni vlakovi
Grijace ploce za stednjake i kuhala Elektricna oprema za tramvaje
Savitljivi grijaci za zagrijavanje cjevovoda Elektricna oprema za dizelske motorne vlakove

BRODARSTVO SREDSTVA UNUTARNJEG TRANSPORTA

Trofazni i istosmjerni generatori
Teretna dizala Prometne trake
Elektromotorni pogoni za pomoene strojeve
Osobna dizala Elektrokolica
Elektromotorni pogoni za palubne strojeve
Maloteretna dizala Elektrokolica u izvedbi 5 povecanom
Specijalni strojevi
Specijalna dizala sigurnosti (Sn)
Automatski kormilarski uredaji
Hidraulicka dizala Elektroviljuskari
Automatika za brodska postrojenja
Pokretne stepenice Prikolice
Razvodne ploce, razdjelnici i sklopni uredaji
Sklopnici sa i bez termicke zastite
Transformatori OPREMA ZA ZAVARIVANJE
Prekidaci s magnetskom i termickom zastitom Prenosivi transformatori za zavarivanje
Nepromocivi elektromaterijal u brodskoj izvedbi Transformatori za zavarivanje
Nepromocive rasvjetne armature Ispravljaci za zavarivanje
Reflektori Uredaji za zavarivanje pod C02, argonom, praskom
Rashladni uredaji mjeSavinama
Oprema za brodske kuhinje VIII IX Pribor za zavarivanje
 '..
Uredaji za navarivanje svornika Komercijalni hladnjaci Montazne i rashladne komore
Uredaji za elektrootporno zavarivanje Rashladne vitrine Montazne prodavaonice
Specijalna postrojenja za zavarivanje za primjenu u veliko-
serijskoj proizvodnji (MIG-MAG, TIG, EPP) Strojevi
Elektricki mlinovi za kavu
Elektricki mlinovi za mak
UGOSTITELJSKA OPREMA Elektricke gravitacijske mesoreznice
Termicka oprema E lektri c ke pi Ie za kosti
Elektricki i plinski stednjaci Kuhinjski univerzalni stroj
Stednjaci na kruto i tekuce gorivo Stroj za pranje posuda
Elektricka i plinska kuhala, rostilji i raznjevi
Plinske stanice
Elektricke friteze
Projektiranje, proizvodnja i montaza
Elektricka i plinska okretna pecenjara
Elektricke i plinske etazne pecenjare
Pecenjara -konvektomat OPREMA ZA INDUSTRIJSKE HLADNJACE
Elektricni, plinski i parni kotlovi Kompresori Armature
Elektricki i parni topli stolovi Hladnjaci Oprema za industrijsku
Elektricke i parne tople vodene kupke Kondenzatori i stambenu klimatizaciju
Sudovi (air conditioning)
Neutralna oprema
Ostava za tepsije i police Sudoper-praonici .. KUC:ANSKI APARATI
Neutralni 5tolovi Panjevi za meso Strojevi za pranje rublja
Radni stolovi Kolica Hladnjaci od-12 c do-26C
Stolovi za otpatke Termos lonci Elektricki stednjaci
Stolovi za cijedenje Elektricko-plinski stednjaci
Elektricke grijalice vode
Linija za samoposluzivanje Mali kucanski aparati
linijski stolovi za posluzavnike
linijski topli stolovi OPSKRBA VODOM
linijski radni stolovi zatvoreni Hidrofori od 90-HlO I 5 jednofaznim i trofaznim crpnim
linijske rashladne vitrine agregatom
Stolovi za blok-blagajne Tlacni kotlovi od 90-5000 I
Klizaci s prednjom fasadom i ograde Crpni agregati 5 jednofaznim iii trofaznim elektromotorom
Zalltitna staklena vitrina Injektori za usisnu visinu od 10 do 40 m

Rashladna oprema ODLJEVI SIVOG LlJEVA I OBOJENIH METALA

Niski rashladni pultovi Konzervatori Odljevi u pijesku Tlacni odljev
Salatjere Sankovi, pultovi za pice x XI Kokilni odljev
 ,
.I 9
OPREMANJE TEHNOLOSKIH PROCESA
Alati za tlacni lijev, plastiku, smolaste mase, rezanje
savijanje
Sve vrste naprava
Specijalni strojevi i uredaji
SADRZAJ
Popravci alata, strojeva i uredaja ) UVODNI PODACI
Matematika .. 13
OBJEKTI I POSTROJENJA Mjerne jedinice 33
Dobava objekata, odnosno elektrickog dijela postrojenja Osnovne form ule mehanike SO
(projekti, oprema, montaza) za: Cvrstoca . . . . . . . . . . . 53
hidroelektrane, Osnovne formule elektrotehnike 59
termoelektrane, Kompenzacija jalove snage . . . 67
dizelske elektrane, Odredivanje faktora snage ) pomocu vatmetra
nuklearne elektrane, iii brojila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
plinske elektrane, Podrucja frekvencija . . . . . . . . . . . . . . 72
transformatorske i sklopne stanice, Termicka postojanost izolacijskih materijala 74
metalurgiju, rudarstvo, naftu, kemijsku industriju, Korozija metala . . . . . . . . . . . . . 75
cementnu industriju, poljoprivredu, vodoprivredu, Stupanj kiselosti otopina . . . . . . . 76
drvnu, papirnu i tekstilnu industriju: Klimatska zastita elektricnih uredaja 78
valjaonicke i druge razne motorne pogone, ispravlja- Mehanicke vibracije . . . . . . . . . . 79
eke stanice i elektrolize; Osnovni pojmovi i podaci iz akustike 81
elektrotermieka postrojenja, Stupnjevi mehanicke zastite elektricnih uredaja 86
transportne uredaje i bagere,
dizalice, prenosila i dizala svih vrsta, ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI
postrojenja za elektrieku vueu i lokomotive, Konstrukcija elektricnih rotacionih strojeva 89
proizvodnju i razdiobu elektrieke energije i motor- Trofazni sinhroni genera tori . . . 91
ne pogone na brodovima, Sinhroni samouzbudni generatori 98
bUSace garniture za naftu, Elektricni agregati . . . 103
za gradevinarstvo, stambenu izgradnju, ugostitelj- Elektromotorni pogoni . 108
stvo, trgovinu, turistieku izgradnju i jayne objekte Elektromotori . . . . 121
(skole, bolnice, hotelil;
kompleksni tra.nsportni sistemi integralnog transpor- TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE
ta, npr. u postanskim centrima, robnim kucama, Energetski transformatori . . . . 157
bolnicama, regalnim skladistima itd. Prigusnice za ogranicenje struja .. 176

Svi proizvodi odgovaraju standardima JUS i I EC, a na zahtjev se ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
izraduju i u skladu s drugim standardima (VDE, BS, ASA, Lloyds Sklopni aparati visokog napona .. 179
XII Sklopni aparati niskog napona .. 197
registar i dr.) .
Izvedbe prikljucaka na aparatima "
214
10 r 11
ELEKTRICNA POSTROJENJA INDUSTRIJSKA ELEKTRONlKA I AUTOMATSKO
Koordinacija izolacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219 UPRA VLJAN JE
Kratki spoj u elektrienim postrojenjima . . . . . . . . 225 Osnovi sistema automatske regulacije 507
Zastita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV 255 . Poluvodieke komponente . . . . 529
Zastita od dodirnog napona u postrojenjima iznad 1 kV 276 Sklopovi energetske elektronike . 542
Dimenzioniranje zemljovoda i uzemljivaea 282 . Operaciona pojaeala '.' . . . . . 545
Protueksplozijski el. uredaji . . . . . . . . . . . . 286 Magnetska pojaeala . . . . . . . 558
Grafieki simboli za elektriene sheme . . . . . . 305 Rotirajuca elektrodinamieka ,pojaeala 559
Oznaeavanje elemenata elektrienih postrojenja . 309 Mjerni elanovi u sistemima regulacije 559
Elektricne sheme, dijagrami i tab lice . . . . . . . 312 Osnovi informacijskih sistema i digitalni sklopovi 564
Vrste sklopnih postrojenja iznad 1 kV . . . . . . 317 Osnovi teorije informacije 564
Otvorena sklopna postrojenja srednjeg napona za Osnovi obrade informacije .. 568
unutarnju montazu RADE KONCAR . . . . . . 319 Program, struktura programa,
Zatvorena sklopna postrojenja srednjeg napona za program ski sistem i rae unala 572
unutarnju montazu RADE KONCAR . . . . 322 Boole-ova algebra . . . . . . . . 577
Transformatorske stan ice tvornieke izrade za Digitalni elektronieki sklopovi i sistemi . 581
vanjsku montazu . . . . . . . . . . . . . . . . 331 Mehanieki sistemi elektroniekih sklopova . .. '. 594
Sklopna postrojenja visokog napona ;;. 110 kV . 335 ,Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni .' 596
Generatorski odvod s metalnim plastem . . . . . 337 Regulirani izmjenieni elektromotorni pogoni 620
Komprimirani zrak u sklopnim postrojenjima . 338 Sistemi uzbude sinhronih strojeva .. ,. . . . . 633
Niskonaponski sklopni blokovi sistema "Kon-kompakt" . 343 Postrojenja za besprekidno napajanjeizmjenienim
U pravljanje i signalizacija .. . . . . . . . . , . . '.' . . 345 naponom . . . . . . . . . . . . . . . . . 648
Sinhronizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346 Punjaei akumulatorskih baterija . . . . . . . . 651
Blokiranje pogresnog upravljanja aparatima u sklopnim Ispravljaei za istosmjernu elektrienu vueu . . . 654
postrojenjirna visokog napona . . . . . . . . . . . . . 348 Informacijski sustavi u proizvodnim procesima i
Oznaeavanje vodiea u elektroenergetskim postrojenjima 350 postrojenjima . . . . . . . . . . . . 655
Mjerenja u elektrotehnici . . . . . . . . . . . . 351 Pouzdanost postrojenja i elemenata 672
Mjerni transformatori . . . . . . . . . . . . . . 387 Elektromagnetske smetnje . . . . . ,676
Pregled primjene zaStite u elektroenergetskim
postrojenjima . . . . . . . . . . . . 396 OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Trajne struje golih vodiea . . . . . . 406 Elektrieno grijanje . . . . . . . . . . . . . . . . 681
Raspored vijaka za plosnatespojeve 413 Kucanski aparati . . . . . . . . . . . . . . . . . 689
Akumulatori . . . . . . . . . . . . . .414 Oprema za ugostiteljstvo i drustvenu prehranu 703
Industrijski rashladni uredaji 707
Elektriena rasvjeta . . . . . . . . . . 711
Pumpe i hidrofori . . . . . . . . . . 725
KABELI I NADZEMNI VODOVI Ventilacija i klimatizacija prostorija 730
Elektrieni kabeli . . . . . . . 421 Dizala (liftovi) . . . . . . . . . . . . 733
Energetski nadzemni vodovi . " 466 Pomiene stepenice i prometne trake 740
 r
I
12
TRANSPORTNA OPREMA
Elektricna vuca . . . . . . 743
Dizalicna postrojenja .. 751
Elektricni uredaji na brodovima 760
Tovarni profit zeljeznickih pruga uskog i normalnog UVODNI PODACI
kolosijeka . . . . . . . . . . . . , .. 775
MATEMATIKA
Tovarni prostor teretnih vagona J Z ... . 776
ISO-transportni sanduci (kontejneri) .. . 776 Vaznije konstante
N ajvece dozvoljene mjere eestovnih vozila 777
n 2" Oznaka Iznos Oznaka Iznos
MATERIJALI I TEHNOLOGIJA
778 1 2 Ig2 0,301 03 9 9,80665'
Metali za elektrotehniku .
Topline taljenja . . . . . . . . . 782 2 4 J2 1,41421 Igg 0,991 52
Nemetali . . . . . . . . . . . . . 782 3 8 IgJ2 0,15052 g2 96,17038
Ulja, tekucine, plinovi i pare 786 4 16 J~ 1,73205 l/g 0,101 97
Izolacijski materijali .. 788
Lijevano zeljezo i celik 795
5 32 IgJ3 0,23856 J9 3.131 56

Konstrukcijski celiei .. 798 6 64 /5 2.23607 J2g 4,42869

Bakar za elektrotehniku 805 7 128 n 3,141 59 e 2,71828
Aluminij za elektrotehniku 808 8 256 Ig n 0,49715 Ig e 0,43429
Mase proizvoda od kovina i slitina 812 9 512 2n 6,283 19 e2 7,38906
N avoji i elementi za spajanje . . . 814 e' 20,08520
10 1024 n/2 1,57080
Dopustena opteretivost transportne uzadi . 819
11 2048 ,,/4 0,78540 l/e 0,36788
Magnetski limovi . . . . . . . . 820
Boje za oznacavanje ejevovoda 821 12 4096 ,,2 9,869,60 J~ 1,648 72
Lemovi i topitelji oksida . 822 13 8 192 4,,2 39,47842 In2 0,693 15
Zavarivanje .. . . . 823 14 1638,4 180/n 57,29578 In 10 2,302 59
Gradevinski podaci . 827
15 32768
16 65536 19 X=IOglO x In x=log e x * mjs2, standardizirano
RAZNO
I
Standardni brojevi 831
Standardno pismo 832 Jedinice za mjerenje kutova
Crteii za mikrofitm 832 I stupanj = 1 = 1/90 pravoga kuta
Standardni formati papira . 833 1 radijan=kut kome pripada luk duljine 1 na kruznici polumjera r= 1.
Rimske brojke 833 luena mjera:
834

@
Grc ka slova . .'. . . . . . . X= Ijr=arc tX=a'arc 1 1 radijan=arc 180/,,=
R uska slova . . . . . . . . . 834 Xl arc 1=,,/180=0,0174533 =arc 5717'45"=arc 57,295 78
Pruzanje prve pomoci kod udara elektricne struje 834 a' arc l' =arc 1:60=0,000 291
r arc 1"=arc 1':60=0,00000485
KAZALO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 839
14 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI r Matematika _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 15

Konacni redovi a' b' =(a+b)' (a' +ab+b')

Sn=al +a2+'" +a n a4 _b 4 =(a -b) (a +b)' (a' +b')
Aritmeticki red: ak=ak_t+d=at+(k-l),d, a4 +b4 =(a' +v'2 ab+b')' (a' -J2 ab+b 2 ).
ll , n
Qk-ak-t=d; Sn = a1 +.a
2 Potencije
Geometrijski red: ak=ak-l'lJ=al 'qk-l, a"=a' a ... a, (n faktora)
q"_1 I-q" _ 1
S =a,' - - = a 1 ' - - a' =a; a'= I, (a;"O); a "=-, (a;"O).
" q_1 I-q a"
1 , _ 1
Beskonacni geometrijski red: -l<q<l, SOO=a1-1-; l+q+q + ... - - .
-q I-q
n(n+I)
Zbroj poteocija 1 +2+3+ ... +n '2 ;
n'(n+l)'
, " , n(n+l)'(2n+l) 1'+2'+ .. , +n'
1 +2 +3 + ... +n 6 ; 4 Logaritmi
log, p=a zoae; b'=p, (b>O), dakle log, b= 1, log, bm=m.
Faktorijele, binomna formula, rastavljanje Da faktore
Za svaku bazu: log(ab)=loga+logb; logam=m'loga;
Faktorijele 01 = I, 11 = 1, 21 = I 2, 31= 1 2 3, .. nl =(n-l)I' n a - I
log-=Ioga-Iogb; log{'la=-Ioga; logl=O; log,O=-co, (c>I).
Binomni koeficijenti b . m
n nl
(~)=1' (:)=n, (;)=n~.~l), (:)=1,
Veza logaritama raznih baza: 10gb P = 10& p' 10gb C

0 1
Dekadski logaritmi log,. p=lg p; 10'gp=p.
1 1
(.~k}
n(n-l) ... (n-k+l) nl Ig 1 000=3; ....
2 2 Ig 1=0; IglO=l; IgI00=2;
3 6 (:)= I 2 ... ' k kl (n-k)1
IgO,I=-I; Ig.0,01=-2; IgO,001=-3; ...
'4 24
5 120 Binomni koeficijenti cine Pascalo!) trokut: Upotreba tablice: iz tablice Da str. 17 i 18 uzima se "mantisa", tj, dio logaritma
6 720 4+ 6=10 desno od" decimalnog zareza. Tome treba dodati "karakteristiku", tj. cijeli broj
7 5040 2 1 prema shemi: .
1
8 40320 3 1 5+10=15 IgN N IgN
3 N
9 362880 4 6 4 Pri'mjer: N =8,46 1,6;
8460 3,9274 0,846 0,9274-1
10 3628 800 5 10 10 5 IgN=I,6'lg8,46
846 2,9274 0,0846 0,9274-2
... 15 ... C)+(k: 1)=(:::) 0,00846 0,9274-3 = 1,6 . 0,9274
84,6 1,9274
8,46 0,9274 0,000846 0,9274-4 = 1,4838.
Za mantisu 4838 nalazimo iz tablice da je N = 305, odnosno tocnije prema razlici
(:). r' b' . du . d TIl'h . k' . 14, N = 304'I -
4838
Izme SUSJC mantlsa, OJa JC -- -4829
- = 3046 . K ara k tensh
"k a
k=O 14
(a bl' =a' 2ab +b' je I, pa prema gornjoj shemi ima N dva cijela mjesta: N = 30,46.
(a b)' =a' 3a'b +3ab' b'
Prirodni logaritmi loge p=l~ p; e=2,71828 = lim (1 + lin)" za n-+oo. Vrijedi el"p= p.
1 1
Rastavljanje binoma oa faktore In e=l, 10'20",3, In -= -I, In -'=10 0,05'" -3.
a'-b'=(a+b).(a-b), a'+b'=(a+.bj)(a-bj), j'= -I; e 20
14 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI r Matematika-'-_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 15

Kona~ni redovi a' b' =(a +b)' (a' =t=ab+b')

Sn=al +a2 + ... +a" a 4 -b4 =(a-b)' (a+b) (a' +b')
Aritmeticki red: Qk=ak_l+ d =al+(k-l)d, a 4 +b 4 =(a' +J2 ab +b')' (a' -J2 ab+ b').
_ al + all , n
Qk- ak-l=d; Sn 2
Potencije
Geometrijski red: ak = ak _ 1 . iJ = a 1 . qk -1 , a" = a . a ..... a. (n faktora)
qn_l l-qll _ I
aJak-t =q; S =a 1 ' --=01'--
al=a; a'=I, (a,.O); a "=-, (a,.O).
" q-I I-q a"
I , I
Beskonacni geometrijski red: -l<q<l, Sw=a 1 l-q; .
I+q+q + ... =--.
I-q
n(n+I)
Zbroj poteocija 1+2+3+ ... +n '2 ;
, , n(n+I)'(2n+I) 1'+2'+ .. ,+n' n'(n+I)'
I' + 2' + 3 + ... + n 6; 4 Logaritmi
log, p=a zoaCi b'=p, (b>O), dakle log, b= I, log, bm =m.
Faktorijele, binomna formula, rastavljanje Da faktore
Za svaku bazu: log(ab)=loga+logb; logam=m'loga;
Faktorijele 01 = I, 11= I, 21= I 2, 31= 12 3, .. nl =(n"':I)I' n a mr I
log-=Ioga-Iogb; log::;'a=-Ioga; logl=O; log,O=-oo, (c>I).
Binomni koeficijenti b . m
n nl
(~)=I' G)=n, (;)=n;".~I), (:)=1,
Veza iogaritama raznih baza: 10gb p=lo& P . 10gb C

0
I Dekadski logaritmi loglO p=lg p; 101,,=p.
I
n(n-I) ... (r.-k+l) nl
2
3
2
6 (:) 12 ... ' k kl (n-k)1 C:k)
Ig 1=0; IglO=l; IglOO=2;
Ig 0,1 = -I; Ig.O,OI = -2; Ig 0,001 = -3; ...
Ig I 000=3; ...

4 24
5 120 Binomni koeficijenti cine Pascalov trokut: Upotreba tablice: iz tablice na str. 17 i 18 uzima se "mantisa", tj, diD logaritma
6 720 4+ 6= 10 desno od" decimalnog zareza. Tome treba' dodati "karakteristiku", tj. cijeli broj
7 5040 I 2 I prema shemi:
8 40320 3 I 5+10=15 IgN N IgN
3 N
9 362880 4 6 4
8460 3,9274 0,846 0,9274-1 Primjer: N=8,46 1 ,6;
to 3628800 5 10 10 5
846 2,9274 0,0846 0,9274-2 IgN=I,6lg8,46
... IS ... (:)+C:I)=(:::) 0,9274-3 = 1,6' 0,9274
84,6 1,9274 0,00846
8,46 0,9274 0,000846 0,9274-4 = 1,4838.
Binomna fonnula n
Za mantisu 4838 nalazimo iz tablice da je N = 305, odnosno tocnije prema razIici
n(n-I) "-, . b' +
(a+ht=a"+n-a" - I 'b+---a .. ' +b"-I
- - (nk)a"-'.b'
I 2 .
lzme d u susjed nih mantIsa,
. k' . 1.
oJa Je 4 N = 304'
, 1 4838 - 4829 3046 . K ara k tenstt
. 'ka
k=O 14
(a bl' =a' 2ab +b' je I, pa prema gornjoj shemi ima N dva cijela mjesta: N = 30,46.
(a b)' =a' 3a'b + 3ab' b'
Prirodni logaritmi logo: p =10 p; e=2,71828 =.lim (1 + lint za n--+ 00. Vrijedi e'np= p,
. I I
Rastavljanje binoma oa faktore 10e=l, 10'20",3, 10-=-1, 10-'=100,05"'-3.
a'-b'=(a+b).(a-b), a'+b'=(a+.bj)(a-bj), j'= -I; e 20
16 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI
r Matematika _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 17
Mantise dekadskih logaritama od 100 do 549
Veza prirodnih i dekadskih logaritama:
In p ~ 2,30259 . Ig P, odnosno, Ig P ~ 0,43429 . In p N 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
10 0000 0043 0086 0128 0170 0212 0253 0294 0334 0374
Trokut, trigonometrijske funkcije 11 0414 0453 0492 0531 0569 0607 0645 0682 0719 0755
12' 0792 0828 0864 0899 0934 0969 1004 1038 1072 1106
Pravokutni trokut 13 1139 1173 1206 1239 1271 1303 1335 1367 1399 1430
c hipotenuza sin a.=a/c, cos a=bjc. 14 1461 1492 1523 1553 1584 1614 1644 1673 1703 1732
a, b katete tan "~a/b, cot "~b/a. 15 1761 1790 1818 1847 1875 1903 1931 1959 1987 2014
16 2041 2068 2095 2122 2148 2175 2201 2227 2253 2279
J--Z---b2 a a =Jc 2 - b2 = C cos [3 = c . sin ex 17 2304 2330 2355 2380 2405 2430 2455 2480 2504 2529
c=ya + =-.- 18 2553 2577 2601 2625 2648 2672 2695 2718 2742 2765
sm 0: 19 2788 2810 2833 28$ 2878 2900 2923 2945 2967 2989
cofa lana
+2 cofa
20 3032 3054 3075 3096 3118 3160 3181
3010 3139 3201
21 3222 3243 3263 3284 3304 3324 3345 3365 3385 3404
cota 22 3424 3444 3464 3483 3502 .3522 3541 3560 3579 3598
23 . 3617 3636 3655 3674 3692 3711 3729 3747 3766 3784
+/
24 3802 3820 3838 3856 3874 3692 3909 3927 3945 3962
25 3979 3997 4014 4031 4048 4065 4082 4{)99 4116 4133
26 4150 4166 4183 4200 4216 4232 4249 4265 4281 4298
27 4314 4330 4346 4362 4378 4393 4409 4425 4440 4456
28 4472 4487 4502 4518 4533 4548 4564 4579 4594 4609
iii IV 29 4624 4639 4654 4669 4683 4698 4713 4728 4742 4757
-/
30 4771 4786 4800 4814 4829 4843 4857 4871 4886 4900
31 4914 4928 4942 4955 4969 4983 4997 5011 5024 5038
sin ("+900)~coS"
-1 32 5051 5065 5079 5092 5105 5119 5132 5145 5159 5172
cos ("+900)~ -sin" cot a /una 33 5185 5198 5211 5224 5237 5250 5263 5276 5289 5302
34 5315 5328 5340 5353 5366 5378 5391 5403 5416 5428
tan ("+900)~ -cot" sin (-a)= -sin a tan (-")~ -tan"
cos (-a)= +cos a cot (-")~ -cot" 35 5441 5453 5465 5478 5490 5502 5514 5527 5539 5551
cot ("+900)~ -tan" 36 5563 5575 5587 5599 5611 5623 5635 5647 5658 5670
Osnovni odnosi medu trigonometrijskim funkcijama
37 5682 5694 5705 5717 5729 5740. 5752 5763 5775 5786
38 5798 5809 5821 5832 5843 5855 5866 5877 5888 5899
cot a=
39 5911 5922 5933 5944 5955 5966 5977 5988 5999 6010
sin C(= cos 0: = tan IX =
40 6021 6031 6042 6053 6064 6075 6085 6096 6107 6117
sin IX ,,}1_sin 2 "
41 6128 6138 6149 6160 6170 6180 6191 6201 6212 6222
,,}1-cos 2 " ,,}1_sin 2 " --- 42 6232 6243 6253 6263 6274 6284 6294 6304 6314 6325
sin IX 43 6335 6345 6355 6365 6375 6385 6395 6405 6415 6425
,,}1-sln 2 " 44 6435 6444 6454 6464 6474 6484 6493 6503 6513 6522
,,}1-cos 2 cos 0:
45 6532 6542 6599 6609 6618
tan a " 6551 6561 6571 6580 6590
cos IX 2 46 6628 6637 6646 6656 6665 6675 6684 6693 6702 6712
,,}1 +tan 2 ,,}1 +tan 2 ,,}1-cos "
47 6721 6730 6739 6758 6767 6776 6785 6794 6803
" " 6749
48 6812 6821 6830 6839 6848 6857 6866 6875 6884 6893
cot ex 49 6902 6911 6920 6937 6946 6955 6964 6972 6981
6928
cot IX tan
,,}1 +cot 2
" ,,}I +cot 2 " 50 6990 6998 7007 7016 7024 7033 7042 7050 7059 7067
1 1 51 7076 7084 7093 7101 7110 7118 7126 7135 7143 7152
cos 2 a-sin 2 a=COS 20: cos 2 a=-+-COS 20: 52 7160 7168 7177 7185 7193 7202 7210 7218 7226 7235
cos 2 a+sin 2 0:=1 2 2 53 7243 7251 7259 7267 7275 7284 7292 7300 7308 7316
54 7324 7332 7340 7348 735ti 736i 7372 7380 7388 7396
2 Koncarev prirucnik
18 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI Matematika ____________________________________________
19
Mantise dekadskib logaritama od 550 do 999
2 3 4 5 6 7 3 9 tan-a'cot a=l; tan Il=~ tan (.pj= tan .+tan P
N 0 1 cos a
55 7404 7412 7419 7427 7435 7443 7451 7459 7466 7474 I + tan .tanp
7543 7551 ., I 1
56 7482 7490 7497 7505 7513 7520 7528 7536 SID a=--- cos 20:
5'( 7559 7566 7574 7582 7589 7597 7604 7612 7619 7627 2 2 cot(.P) cot.cotP+1
58 7634 7642 7649 7657 7664 7672 7679 7686 7694 7701 cot .cot P
59 7709 7716 7723 7731 7738 7745 7752 7760 7767 7774 sin (. P)=sin . cos Pcos . sin P;
cos (.P)=cos . cos P+sin . sin P; cos.+cosP=2cos +P . cos .-p
7782 7789 7796 7803 7810 7818 7825 7832 7839 7846 2 2
00 7910 7917
61 7853 7860 7868 7875 7882 7889 7896 7903
62 7924 7931 7938 7945 7952 7959 'i966 7973 7980 7987 2 sin. cos p=sin (.+pj+sin (._P); cosa-cos/1=-2sin a+/1 . sin a-p
63 7993 8000 8007 8014 8021 8028 8035 8041 8043 8055 2 2
8062 8069 8075 8082 8089 8096 8102 8109 8116 8122 2 cos. 'cosP=cos (.+P)+cos (._pj;
64
8149 8156 8162 8169 8176 8182 8189 2 sin. sin P=cos (.- PJ-cos (. + Pi; sin asin /1=2 sin aP . cos a!1
65 8129 8136 8142 2 2
66 8195 8202 8209 8215 8222 8228 8235 8241 8248 8254 sin 21X = 2 sin a cos IX
8261 8267 8274 8280 8287 8293 8299 8306 8312 8319 2 tan IX cot 2 a-l
67 8376 8382 cos 2a=cos 2 lX-sin 1 0:
tan 20: cot 2a
68 8325 8331 8338 8344 8351 8357 8363 8370 I-tan 2 a
8407 8414 8420 8426 8432 8439 8445 2 cot 0:
69 8388 8395 8401
Kosokulni Irokul + P+ y = 180"
70 8451 8457 8463 8470 8476 8482 8488 8494 8500 8506
71 8513 8519 8525 8531 8537 8543 8549 8555 8561 8587
8591 8597 8603 8609 8615 8621 862' Sinusov pOllcak: Kosinusov poucak:
72 8573 8579 8585
73 8633 8639 8645 8651 8657 8663 8669 8675 8681 8686 a:b:c=sin o::sin p:sin y.
8704 8710 8716 8722 8727 8733 8739 8745 a 2 =b1+c 2 _2bccos a.
74 8692 8698
8768 8791 8797 8802 h=.b 'sin lX=a' sin p c =b cos a+a' cos-/1
75 8751 8756 8762 8774 8779 8785
76 8808 8814 8820 8825 8831 8837 8842 8848 8854 8659 . ah
77 6865 8871 8876 8882 8887 8893 8899 8904 8910 891. Povrsllla A =-2-=Js' (s-a)' (s-b) (s-c),
78 8921 8927 8932 8938 8943 8949 8954 8960 8965 8971
79 8976 8982 8987 8993 8998 9004 9009 9015 9020 9025 A . a abc
2s=a+h+c; p=_; r=----=_
9047 9058 9063 9069 9074 9079 s 2 sin. 4A'
80 9031 9036 9042 9053
81 9085 9090 9096 9101 9106 9112 9117 9122 9128 9133
82 9138 9143 9149 9154 9159 9165 9170 9175 9180 9186 Geometrijski likovi
83 9191 9196 9201 9206 9212 9217 9222 9227 9232 9238
84 9243 9248 9253 9258 9263 9269 9274 9279 9284 9289
Trokul A =c' h/2=Js (s -a) (s- b) (s-c), 2s= p=a +b+c
85 9294 9299 9304 9309 9315 9320 9325 9330 9335 9340

~
86 9345 9350 9355 9360 9365 9370 9375 9380 9385 9390
9440 h b a s=poia opsega; e=h/3
.. __ .
87 9395 940D 9405 9410 9415 9420 9425 9430 9435 ,} e konstrukclJa tezista: a 1~ raspoloviti i spojiti sa suprotnim vrhovima.
88 9445 9450 9455 9460 9465 9469 9474 9479 9484 9489
9538
h=~J3, A=a Ji'
2
89 9494 9499 9504 9509 9513 9518 9523 9528 9533 c lednakostranicni trokut: a=b=c,
90 9542 9547 9552 9557 9562 9566 9571 9576 9581 9586 A povr.sina, p opseg, T teziste, e udaljenost tezista. 2 4
91 9590 9595 9600 9605 9609 9614 9619 9624 9628 9633
92 9638 9643 9647 9652 9657 9661 9666 9671 9675 9680 Kvadrat Pravokutnik
93 9685 9689 9594 0999 9703 9708 9713 9717 9722 9727
94 9731 9736 9741 9745 9750 9754 9759 9763 9768 9773
95 9777 9782 9786 9791 9795 9800 9805 9809 9814 9818
96 9823 9827 9832 9836 9841 9845 9850 9854 9859 9863
97 9868 9872 9877 9881 9886 9890 9894 9899 9903 9908 A=a 2 , p=4a, e=aj2, A=ab, p=2 (a + b), e=a/2 odn. b/2
98 9912 9917 9921 9926 9930 9934 9939 9943 9948 9952 dijagonala d =J"i a.
99 9956 9961 9965 9969 9974 9978 9983 9987 9991 9996 dijagonaia d=Ja'+b'
2*
 f
20 ________________________________ UVODNI PODACI Matematika _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 21

, 0'
Sinus 00 do 4:;0
0' 10'
0,00000 0,00291
20'
0,00582
30'
0,00873
40'
I0,01164
I 50'
0;01454
I 60'
0,01745 8Q
+ Sinus 45" do 90
0'
45' 0,70711
I
I
10'
0,70916
0

20'
0,71121
I 30'
0,71325
I 40~
0,71529
50'
0,71732
I 60'
0,71934 44
1 01745 02036 02327 02618 02908 03199 03490 88 46 71934 72136 72337 72537 72'137 72937 73135 43
2 03490 03781 04071 04362 04653 04943 05234 87 47 73135 73333 73531 73728 73924 74120 74314 42
3 05234 05524 058.14 06105 06395 06685 06976 86 48 74314 74509 74703 74896 75088 75280 75471 41
4 06976 07266 07556 07846 08136 08426 08716 85 49 75471 75661 75851 76041 76229 76417 76604 40
5 0,08716 0,09005 0,09295 009585 0,09874 0,10164 0,10453 84 50 0,76604 0,76791 0,76977 0,77162 0,77347 0,77531 0,77715 39
6 10453 10742 11031 11320 11609 11898 12187 83 51 77715 77897 78079 78261 78442 78622 78801 38
7 12187 12476 12764 13053 13341 13629 13317 82 52 78801 78980 79158 79335 79512 79688 79864 37
8 13917 14205 14493 14781 15069 15356 15643 81 53 79864 80038 80212 80386 80558 80130 80902 36
9 15643 15931 16218 16505 16792 17078 17365 80 54 80902 81072 81242 81412 81580 81748 81915 35
10 0,17365 0,17651 0,17937 0,18224 0,18509 0,18795 0,19081 79 55 0,81915 0,82082 0,82248 0,82413 0,82577 0,82741 0,82904 34
11 19081 19366 19652 19937 20222 20507 20791 78 56 82904 83066 83228 83389 83549 83708 83867 33
12 20791 21076 21360 21644 21928 22212 22495 77 57 83867 84025 84182 84339 84495 84650 84805 32
13 22495 22778 23062 23345 23627 23910 2419~ 76 58 84005 84959 85112 85264 85416 85567 85717 31
14 24192 24474 24756 25038 25320 25601 25882 75 59 85717 85866 86015 86163 86310 86457 86603 30
15 0,25882 0,26163 0,26443 0,26724 0,27004 0,27284 0,27564 74 60 O,e5603 0,86748 0,86892 0,87036 0,87178 0,87321 0,87462 29
16 27564 27843 28123 284b2 28680 28959 29237 73 61 87462 87603 87743 87882 88020 88158 88295 28
17 29237 29515 29793 30071 30348 30625 30902 72 62 88295 88431 88566 88701 88835 88968 89101 27
18 30902 31178 31454 31730 32006 32282 32557 71 63 89101 89232 89363 89493 89623 89752 89879 26
19 32557 32832 33106 33381 33655 33929 34202 .70 64 89879 90007 90133 98259 90383 llO507 90631 25
20 0,34202 0,34475 0,34748 0,35021 0,35293 0,35565 0,35837 69 65 0,90631 0,90753 0,90875 0,90996 0,91116. 0,91236 0,91355 24
21 35837 36108 36379 36650 36921 37191 37461 68 66 91355 91472 91590 91706 91822 91936 92050 23
22 37461 37730 37999 38268 38537 38805 39073 67 67 92050 92164 92276 92338 92499 ; 92609 92718 22
23 39073 39341 39608
41204
39875
41469
40141
41734
40408
41998
40674
~2262
66
65
68
69
92718
93358
92827
93462
92935
93565
9~042 fl3113 I 93253 93358 21
24 40674 40939 93667 9.769 93869 93969 20
25 0,42262 0,42525 0,42788 0,43051 0,43313 0,43575 0,43837 64 70 0,93969 0,94068 0,94167 0,94264 0,94361 0,94457 0,94552 19
26 43837 44098 44359 44620 44880 45140 45399 63 71 94552 94646 94740 94832 94924 95015 95106 18
27 45399 45658 45917 46175 46433 46690 46947 62 72 95106 95195 5284 95372 95459 95545 95630 17
28 46947 47204 47460 47716 47971 48226 48481 61 73 95630 95715 95799 95882 95964 96046 96126 16
29 48481 48735 48989 49242 49495 49748 50000 60 74 96126 96206 96285 96363 96440 96517 96593 15
30 0,50000 0,50252 0.50503 0,50754 0,51004 0,51254 0,51504 59 75 0,96593 0,96667 0,96742 0,96815 0,96887 0,96959 0,97030 14
. :i1 51504 51753 52002 52250 52498 52745 52992 58 76 97030 97100 97169 97237 97304 97371 97437 13
32 52992 53238 53484 53730 53975 54220 54464 57 77 97437 97582 97566 97630 97692 97754 97815 12
33 54464 54708 54951 55194 55436 55678 55919 56 78 97815 97875 97934 97992 98050 98107 98163 11
34 55919 56160 56401 56641 56880 57119 57358 55 79 98163 98218 98272 98325 98378 98430 98481 10
35 0,57358 0,57596 0,57833 0,58070 0,58307 0,58543 0,58779 54 80 0,98481 0,98531 0,98500 0,98629 0,98676 0,98723 0,98769 9
36 58779 59014 59248 59482 59716 59949 60182 53 81 98769 98814 9885~ 98902 98944 98986 99027 8
37 60182 60414 60645 60876 61107 61337 61566 52 82 99027 99067 99106 99144 99182 99219 99255 7
38 61566 61795 62024 62251 62479 62706 62932 51 83 99255 99290 99324 99357 99390 99421 99452 6
39 62932 63158 63383 63608 63832 64056 64279 50 84 99452 99482 99511 99540 99567 99594 99619 5
40 0,64279 0,64501 0,64723 0,64945 0,65166 0,65386 0,65606 49 85 0,99619 0,99644 0,99668 0,99692 0,99714 0,99736 0,99756 4
41 65606 65825 66044 66262 66480 66697 66913 48 86 99756 99776 99795 99813 99831 99847 99863 3
87 99863

,
42 66913 67129 67344 67559 67773 67987 68200 47 99878 99892 99905 99917 99929 99939 2
43 68200 68412 68624 68835 69046 69256 69466 46 88 99939 99949 99958 99966 99973 99979 99985 1
44 69466 69675 69833 70091 70293 70505 70711 45' 89 99985 99989 99993 99996 99998 100000 1,00000 O'
60' I 50' 40' 30' 20' I 10' I 0' f 60' 50' 40' 30' 20' 10' 0'
Kosinus 45' do 90" Kosinus 0 do 45
22 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI Matematika - - - - - - - - -_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23

~ Tangens 0" do 45' ~ Tangens 45' do 90'

0' 10' I 20' I 30' I 40; 59' 60' 0' 10' I 20' I 30' I 40' I 50' I 60'
O' 0,00000 0,00291 0,00582 0,00873 0,01164 0,01455 0,01746 89 45" 1,00000 1,005831 1,01170 1,01761 1,02355 1,02952 1,03553 44
1 01746 02036 02328 02619 02910 03201 03492 88 46 1,03553 1,04158 1,04766 1,05378 1,05994 1,06613 1,07237 43
2 03492, 03783 04075 04366 04658 04949 05241 87 47 1,07237 1,07864 1,08196 1,09131 1,09770 1,10414 1,11061 42
3 05241 05533 05824 06116 06408 06700 06993 86 48 1,11061 l,ll713 1,12369 1,13029 1,13694 1,14363 1,15037 41
4 06993 07285 07578 07870 08163 08456 08749 85 49 1,15037 1,15715 1,16398 1,17085 1,17777 1,18474 1,19175 40
5 0,08749 0,09042 0,09335 0,09629 0,09923 0,10216 0,10510 84 50 1,19175 1,19882 1,20593 1,21310 1,22031 1,22758 1,23490 39
6 10510 10805 11099 11394 11688 11983 12278 83 51 1,23490 1,24227 1,24969 1,25717 1,26471 1,27230 1,27994 38
7 12278 12574 12869 13165 13461 13758 14054 82 52 1,27994 1,28764 1,29541 1,30323 1,31110 1,31904 1,32704 37
8 14054 14351 14648 14945 15243 15540 15838 81 53 1,32704 1,33511 1,343!3 1,35142 1,35968 1,36800 1,37638 36
9 15838 16137 16435 16734 17033 17333 17633 80 54 1,37638 1,3848'4 1,39336 1,40195 1,41061 1,41934 1,42815 35
10 0,17633 0,17933 0,18233 0,18534 0,18835 0,19136 0,19438 79 55 1,42815 1.43703 1,44598 1,45501 1,46411 1,47330 1,48256 34
11 19438 19740 20042 20345 20648 20952 21256 78 56 1,48256 1,49190 1,50133 1,51084 1,52043 1,53010 1,53987 33
12 21256 21560 21864 22169 22475 22781 23087 77 57 1,53987 1,54972 1,55966 1,56969 1,57981 1,59002 1,60033 32
13 23087 23393 23700 24008 24316 24624 24933 78 58 1,60033 1,61074 1,62125 1,63185 1,64256 1,65337 1,66428 31
14 24933 25242 25552 25862 26172 26483 26795 75 59 1,66428 1,67530 1,68643 1,69766 1,70901 1,72047 1,73205 30
15 0,26795 0,27107 0,27419 0,27732 0,28046 0,28360 0,28675 74 60 1,73205 1,74375 1,75556 1,76749 1,77955 1;79174 1,80405 29
16 28675 28990 29305 29621 29938 30255 30573 73 61 1,80405 1,81649 1,82906 1,84177 1,85462 1,86760 1,88073 28
17 30573 30891 31210 31530 31850 32171 32492 72 62 1,88073 1,89400 1,90741 1,92098 1,93470, 1,94858 1,96261 27
18 32492 32814 33136 33460 33783 34108 34433 71 63 1,9.6261 1,97680 1,99116 2,00569 2,02039 2,03526 2,05030 26
19 34433 34758' 35085 35412 35740 36068 36397 70 64 2,05030 2,06553 2,08094 2,09654 2,1l233 2,12832 2,14451 25
20 0,36397 0,36727 0,37057 0,37388 0,37720 0,38053 0,38386 69 65 2,14451 2,16090 2,17749 2,19430 2,21132 2,22857 2,24604 ' 24
21 38386 38721 39055 39391 39727 40065 40403 68 66 2,21604 2,26374 2,28167 2,29984 2,31826 2,33693 2,35585 23
22 40403 40741 41081 41421 41763 42105 42447 67 67 2,35585 2,37504 2,39449 2,41421 2,43422 2,45151 2,47509 22
23 42447 42791 43136 43481 43828 44175 44523 66 68 2,47509 2,49597 2,51715 2,53865 2,56046 2,58261 2,60509 21
24 44523 44872 45222 45573 45924 46277 46631 65 69 2,60509 2,62791 2,65109 2,67462 2,69853 2,72281 2,74748 20
25 0,46631 0,46985 0,47341 0,47698 0,48055 0,48414 0,48773 64 70 2,74748 2.77254 2,79832 2,82391 2,85023 2,87700 2,90421 19
26 48773 49134 49495 49858 50222 50587 50953 63 71 2,90421 2,93189 2,96004 2,98869 3,01783 3,04749 3,07768 18
27 50953 51319 51688 52057 52427 52798 ' 53171 62 72 3,07768 3,10842 3,13972 3,17159 3,20406 3,23714 3,27085 17
28 53171 53545 53920 54296 54673 55051 55431 61 73 3,27085 3,30521 ,3,34023 3,37594 3,41236 3,44951 3,48741 16
29 55431 55812 56194 56577 56962 57348 57735 60 74 3,48741 3,52609 3,56557 3,60588 3,64705 3,68909 3,73235 15
30 0~7735 0,58124 0,58513 0,58905 0,59297 0,59691 0,60086 59 75 3,73205 3,77595 3,82083 3,86671 3,91364 3,96165 4,01078 14
31 0086 '60483 ' 60881 61280 61681 62083 62487 58 76 4,01078 4,06107 4,1l256 4,16530 4;21933 4,27471 4,33148 13
32 62487 62892 63299 63707 64117 64528 64941 57 77 4,33148 4,38969 . 4,44942 4,51071 4,57363 4,63825 4,70463 12
33 64941 65355 65771 66189 66608 67028 67451 56 78 4,70463 4,77286 4,84300 4,91516 4,98940 5,06584 5,14455 11
34 67451 67875 68301 68728 69157 69588 70021 55 79 5,14455 5,22566 5,30928 5,39552 5,48451 5,57638 5,67128 10
35 0,70021 0,70455 0,70891 0,71329 0,71769 0,72211 0,72654 54 80 5,67128 5,76937 5,87030 5.97576 6,08444 6,19703 6,31375
36 72654 73100 73547 73996 74447 74900 9
75355 53 81 6,31375 6,43484 6,56055 6,69116 6,82694 6,96823 7,1l537 8
37 75355 75812 76272 76733 77196 77661 78129 52 82 7,11537 7,26873 7,42871 7,59575 7,77035 7,95302 8,14435
38 78129 78598 79070 79544 80020 80498 7
80978 51 83 8,14435 8,34496 8,55555 8,77689 9,00983 9,25530 9,51436 6
39 80978 81461 81946 82434 82923 83415 83910 50 84 9,51436 9,78817 10,0780 10,3854 10,7119 11,0594 11,4301 5
40 0,83910 0,84407 0,84906 0,85408 ,0,85912 0,86419 0,86929 49 85 11.4301 11,8262 12,2505 12,7062 13,1969 13,7267 14,3007 4
41 86929 87441 87955 88473 88992 89515 90040 48 86 14,3007 14,9244 15,6048 16,3499 17,1693 18,0750 19,0811
42 90040 90569 91099 91633 921VO 92709 93252
3
47 87 19,08ll 20,2056 21,4704 22,9038 24,5418 26,4316 28,6363 2
43 93252 93797 94345 94896 95451 96008 96560 46 88 28,6363 31,2416 34,3678 38,188& 42,9641 49,1039 57,2900 J
44 96569 97133 97700 98270 98843 99420 1,00000 49, 89 57.2900 687501 85,9398 114,589 171,885 343,774 O'
60' , 50' 40' 30' 20' 10' O' t 60' I 50' 0' I 30' I 20' I 10' I
co
0'
f
." Kolangens 45" do 90" Kotangens 0 do 45

24 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI T Matematika _ _ _~ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _~-25

Stozac uspravni kruzni

Pravilni visekut
(poligon) n b rOJ- stramca,
- rpo I - opisane
umJer - k 360' a= 2r -
' - 2 cp =--,
rUZnIce,
n
sm cp
I A = r 1 n povrsina baze
a r' A h r 2 1th
A=n '-' r' cos cp=n' - ' sin 2cp v~--~--
2 2 3 3
p=n' a = 2nr sin rp; polumjer upisane kruznice S = A + povrsina plasta = r 2 n + 2rns,

p=r' cos rp=-' cot cp

a izvodnica s=Jr2+h 2
2
Krug: r polumjer. d promjer, d=2r; A=r 2 n=-n, p=2rn=dn.
d' Kuglin odsjecak (kalota)
Kuglin isjecak ~:.h
4
Kruzni isje~ak
1t sin (/(J12) 180' 2 . r
I =r' cpo. - - = r ' arc cpo e=-r' .
180 0 3 cpo 11: V~-1tr'h
cpO r' I
3
A=r 2 n ' - " - = - p~I+2r S = povrsina kruga + povrsina na kugli
360' 2' ~1t (2rh-h')+21trh S~1tr-(2h+p), p~J2rh-h'
Kruzni vijenac
I=r' cpo. ~=r,' arc ({J0 Valjak uspravni kruzni

@)
Koso odrezani valjak
180 0 '
t
I A = ( r -r i )1t=

~(rl+r2)-(rl-r,)-1t
h~h
t ~ 2 sin (/(J12)
- r: n_
rl rt
4~----cos (/(J12)-
2 2
A = abn tocno
- p~2 (rl +r,) 1t V=r 2 nh
S ~ 2r'1t + 2mh tEf
p=2n J a'
/
+ b' priblifno za a~b Suplji valj.k V ~ (rl- rl) 1th B.cv.

~ '"
2
J~~h;:rlS~~~2 (rl-ri) 1t+2 (rl +r,) 1th
Priblizne formule za povrsine pomoC:D integrala vidi str. 32. -
f_
-\ "
Geometrijska tijela V~!C. -/- (2D' + Dd +~ d') priblizno
15 4
Kock. V~a3, S~6a'; dijagon.la pobocke d~J2 a; prostorna
Rotaciono tijelo S =- D+d
1t d' +---n" I pn-bl-'
lzno
dijagon.l. AG~J3 a

~
/16 Guldinova pravila:
2 2
-i- I V volumen, S opJosje
A a A = povrSina presjeka, p = udaljenost tezista presjeka do osi,
V~21tpA, (21tp je put tdista) p~opseg presjeka,
V~abe, S~2 (ab+ae + be) Prizma
G = udaljenost tezista presjecne k rivulje do osi,
prostorna dijagonala S~21tl1p, (21t11 je put tdista)
AG~Ja'+b'+e'
Primjer: torus
Kruznica polumjera r rotira oka osi udaljene za R od
- A-h - " -
V~--, S = A + povrsina plasta V= A h, .A = povrsina baze sredista kruznice (autoguma)
3
S~p- h+2A, p~opseg baze V~21tR - r'1t, S~21tR - 2m_
A = povrsina baze, h = visina
26 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI Matematika _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 27

Kompleksni brojevi Vektori

Kompleksni broj z=a+bj=r(cosip+jsinip)=re; realni dio Re(z)=a a

imaginarni dio 1m (z) = b a=ai+a.,i+azk
z~a.bj r=v' a' + b' = Izl =apsolutna vrijednost apsolutna vrijednost

j b
lal=a=Ja;+a;+a;
Imaginarna jedinica "j. j2 = -1.
'I' b kut IX S osi x: cos a= ax
tancp=- a
a a

/
~f--------~--------~
x
.,
ejq>=cos <p+j'sin cp; a=r'coscp, b=r'sincp /
I
y=a'sin(wt+cp)=imag. dio od a'ej(wt+q ' rea
l an
brOJ:
' a ).a
A ~--- ....

Aa = Aa) + Aa,j + Aa,k

(ala, +blb,)+ j (- alb, +bla,)

I
~
-12 6-
I
I

--
a+b =(a x +b x) i+(a,+b,)j+(a,+bJ k
a-b=a+( -b)=a+( -1) b
=(ax-bx) i+(a,-b,lj+(a, -b,) k
fZ]
b ...l!

a
I
I
I

ai+g
~'= az -b2i= az -bzj =~. e- j q>2
Zz ai +bi
Zll=,.n. ej n
Izl2 rz

Jednadzb. prave. u kompleksnoj r.vnini

b
Skalarni produkt a' b = a . b . cos cp
=ax'bx+ay'by+az'bz
Primjena: radnja site F na putu s je
L=F.s
L
'I' a
Z=ZO+),Zl

(l realJ?a varijabla, parametar) Vektorski produkt c=a x b, c okomit na a i na b,

a xb I.el = ab si~. cp, smisao od. c jednak je smislu napredovanja
desnog vlJka, ako se a pomice prema .b.
axb=-bxa

Primjena: moment sHe F s obzirom na tocku T:

Posebni polozaji kruznice u kompleksnoj ravnini
M=rxF.

1 1 Analiti~ka geometrija u ravnini

z=--; z=b+--
a-Aj a-Aj y T,
a, b realne konstante Udaljenost tofaka TI
1 ), realna varijabla (parametar) b d=v'(x, -x,)' +(Y2 - Yl)2
a
/
).<0
x
~~---

28 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI r Matematika _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 29

Pravac, implicitni oblik: Ax + By+ C =0, PoliDom y=aIlX"+an_lX n - 1 + ... +

eksplicitni oblik: y=ax+b, +al x + a O
dirnenzije: [aJ= [y]:[xJ, [bJ=[yJ.
ima najvise II nultocaka,
Ako su jedinice na osima jednake, ooda je ima najvise n -1 ekstremnih vrijednosti.
a=tan rJ..
I
Pravac kroz tocku T, (Xl> yd:y - YI = tan a' (x - xd I
Pravac kroz tocke Tl (x). yd. T2 (X2. yz): Razlomljena racionalna funkcija I
Y
Y
y
Kruznica
~2 + y2 =r2
+_-rL------'f..2x
(x - xo)' +(y- Yo)' =r', Primjer:
Y, x
srediste S (xo. Yo) (x+2) (x-I)' (X-5)3
x, Y=
(x - 4)3 . (x + 3)6
Parabola, os paralelna S osi y: y=ax 2 +bx+c
Primjer algebarske funkcije: Sinusoida y=a sin (wx+cp)
D=b 2 -4ac; D<O: ne sijece os x
y=Ja+bx za pozitivne a, b dirnenzije: [wJ = Ij[xJ
D =0:-- dodiruje os x
Y Primjena: harmonicko titra-
D>O: sijece os x nje, elektricki krug sa L i C.
y
Pose ban polozaj hiperbole parabola
c
y=ax+b+- Vii
x x
+-----JL--'~ asimptote: os y, pravac y'=ax+b
xm=.jcja, x x

y=ox+b
Eksponencijaina funkcija y=bX=eXolnb,
baza 'b>O, bid.
Vaznije funkcije y
0>1
Potcncija y = x"

~_-O<n<1

x
Cesti slucajevi: y = Ymaks (1- e -If a), Z = zmaks e -tfa
n<O dirnenzije: [aJ=[IJ;

If a 0,2 0,4 0,6 0,8 1,5 2 2,5 3 4 5

x

11=3,5,7, ... n real an, x>O Y/Ymak5 0,18 0,33 0,45 0,55 0,632 0,78 0,865 0,918 0,95 0,982 0,993
11=2,4,6, ...
30 UVODNI PODACI T Matematika _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 31

Primjena: y za krivulju za-

y Laplaceova transformacija Ie if (x)) = I e -'x. f f
(x) dx = (s).
grijavanja, zaIet liZ eksponenci- o
jalno padajuci moment, porast Y(y"'(x))=s".y-s,,-I' y (+0)-S,,-2.y'(+0)- ... _/'-1'(+0)
struje u krugu sa L i R, (a = LI R),
odnosno sa C i R, (a=RC). z za
krivulju ohladivanja, izbijanje f(x) f' (x) Jj(x) dx Ie (f(x))
kondenzatora kroz R, (a=RC). z
3a 'a 5a k'y k y' kIy dx k'y k, C konstante
),+z y' +z' Iy dx+ Iz dx y+z dy dy du
Derivacije, integrali, Laplaceova transformacija -=-'-
y' y" y (x)+C sy-y(+O) dx du dx

Derivacija funkcije y = y (x) je y' (x) =~= lim 8 , 8x~0.

y (u' o)'=u'o+u' v'
dx 8x 0 x+C lis Iu dv=u' v- Iv du
I
Diferencijal nezavisne varijable: dx=l:1x
x I x 2/2+C I/s2
Diferencijal zavisne varijable: dy= y" dx~j,y Xk-+I k!
x" k'x"-' -+c --
k+1 sk-+ I
y
y I/x -llx2 Inx+C
y':fan a ln x I/x x (In x-I)+C Dimenzije:
1 k
sin kx k cos kx --cos kx+C - -2 [y'] = [y]:[ x]
s2+k
[dy]=[y]
s
x x cos kx -k sin kx ! sin kx+C --
S2 +k2
[Jydx]=[y][x]
k
[Ie (y)] = [y]. [x]
I kx I
Neodredeni integral Iy (x) dx = F (x) + C znaci F' (x)= y (x). e'" kek-x -e --- = [y]:[s]
k s-k
y [s] = I/[x]

N umericki postupci
Odredeni integral I y (x) dx = b
Lincarne jednadzbe ax + b = 0, x = - - ako je a 1: 0,
lim (Yl'8,X'+Y2'8,X2+ .. ' + a
, '00
1, maks '''i -0 allxl+a12x2=bl}
x + y,' 8x,) = F (b)- F (a). Q21XI +a22x2 =b 2
a b

Primjene: brzina je derivacija pUla po vremenu; put je integral brzine po

vremenu; radnja L je integral sHe F po putu s: L= SFds, aka sila iroa smjer pula; Sustav od It linearnih jednadzbi sa n ncpoznanica XI>' .. x,,:
b
a11x\ + a12'X2 + ... +a1"x,,=b 1
povrsina ispod krivulje y = y (x) od a do b je Jy (x) dx; inducirani napoD je deri-
a21xl +a22x2+ ,., +a2I1 x /I=b 2
vacija magnetskog taka po vremenu; elektricki nagoj kondenzatora je integral
struje po vremenu,
32 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI T Mjerne jedinice _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 33
Sustav se najbde rjesava sustavnom elirninacijom: prvo se eliminira ;X:1 iz 2.. MJERNE JEDINICE
3., ... l1-te jednadzbe, zatim Xl iz 3., ... l1-te jednadzbe itd. dopustene u javnom prometu

2 Zakon 0 mjernim jedinicama i mjerilima (Sluzbeni list SFRJ 'br. 13/1976)

K"adratna jcdnadzba (IX +bx +c=O.
propisuje da se u Jugoslaviji u javnom prometu mogu opotrebljavati sarno jedinice
Diskriminanta D=b 2 -4ac; ako D>O, rjesenja su realna: x -b+../ D ako Medunarodnog sistema". (SI) i to osnO.vne jedinice i jedinice izvedene iz osnoynih,
2a mnozenjem i dijeljenjem.
-bj../~ y Javni promet znaci poslovanje izmedu organizacija udruzenog rada i drugih
D<O, rjesenja su kompleksna: x
2a samoupravnih i drustveno-politickih organizacija i zajednica, ali takoder u njihovom
unutarnjem poslovanju.
Rijesenja jednadzbe! (x) ~ 0, metoda se-
kante. Neka su x 1> X z takve priblizne vrijed- Osnovne jedinice sistema SI jesu:
nosti rjesenja, da su y, ~ !(x,) i y, ~ !(x,)
suprotnih predznaka. Tada je nova priblizna
vrijednost VeliCina jedinica oznaka
Y2Xt - y.x 1
x,
Y2-Y1
Izracunava se Y3 =f(X3), pa se postupak ponavlja sa Xl> XJ iii sa Xz. X J duljina metar m
Primjer: Y=XJ_2Xl-5x+6=O. masa kilogram kg
Prema crtezu odabiremo Xl =0, x2=2. vrijeme sekunda s
Dobivamo )'1=6, Y2=-4. Odatle jakost elektricne struje amper A

-4,0-6,2 termodinamicka temperatura kelvin K

x, 1,2. Pripadni y, ~ 1,024 je >0, dok je y, >0, pa postupak ponav-
-4-6 svjetlosna jakost kandela cd
kolicina tvari mol mol
Pribli:i.no izracunavanje odrcdcnog integral a

Iy
b b-a [
(x) dX~-6' y (a)+4' y -2- +y (b) (a+b) ]
yla} 1.,1 ylb)
Definicije tih osnovnih veliCina dane su U cltiranom zakonu i bit ce vjero
jatno i u standardu JUS A.A1.020 koji je u toku usvajanja.
tocno za y= y (x) poliDom do 3. stupnja uklju- a a+b b Tablice na str. 34 do 44 daju pregled jedinica SI za vaznije fizikalne velicine,
civo. T ali takoder i pregled drugih jedinica izvan sistema SI koje su dopustene, iIi trajno,
iii sarno jos do 31. 12. 1980. god. Oznake tih jedinica ogranicene trajnosti nalaze
Simpsonova fonnula: interval [a, b] se dijeli na paran broj dijelova: n paran, se u koloni oznacenoj sa ,jos 1980". (npr. kp, KS, cal, atm). Zabranjene jedinice
It ~ (b - a)/Il, su takoder navedene radi citanja starije literature, a navedeni su i medusobni
odnosi jedinica. Simboli fizikalnih velicina su u skladu s lEe publikacijom 27-1,
izd. 1971. Masno tiskani krajnji brojevi su konacni.

. DecimalDe jediDice su decimalni mnogokratnici iIi dijelovi jedinica. One se

+4 (y, +)" + ... )] oznacavaju stavljanjem medunarodno prihvacenih predmetaka (str. 45) ispred OZriake
jedinice SI. Kod drugih jedinica izvan SI moze se predmetak stavljati sarno ispred I,
bar, Wh, VA, var i eV.

3 Koncarev prirucnik
 Velicina lediniea SI Druge jediniee Medusobni odnosi
...
w

jediniea
I naziv oznaka naziv
, dopu- jos zabra-
(vidi i str. 45)
. naziv simbol steno 1980. njeno.

1. Prostorno-vremenske i periodicne velicine

mikron I jl~ Il'm~ 10- 6 m

Duljina I metar m ~
A IA~O,I nm~lO-lO m
mikrometar I'm ongstrem
internac. mor- int. lint. n. mile~ 1852 m
ska milja nauL
mile

la~100m2
Povrsina, oplosje A kvadratni m2 ar a
metar hektar ha 1 ha= 104 m2

m' litar I 11= 1 dml= 10- 3 m3

Volumen V kubni metar
regist. tona reg. t I reg. t~2,832 m'

Kut(u ravnini) ., P radijan rad stupanj ... , I rad~ 180j,,"

minuta ... 1"~60'~("jI80) rad

sekunda ... " I"~ Ij60'
pravi kut L IL ~90"~,,j2 rad
IL
gradus=gon ... g Ig~-~("j200) rad
. 100

Ugao' (prostorni n steradijan Sf

kut)

sekunda s minuta min 1 min=60 s

Vrijeme t
sat h I h~3600 s
dan d I d~86400 s

----.I

Vrem. konst. < sekunda s

Brzina u, v metar u sekundi mjs kilometar po satu kmjh I mjs ~ 3,6 kmjh
w evor I <v. ~ naut. miljajh
brzina svjetl. Co Co ~ 2,997 925 . 10' mjs
I
Kutna brzina w radijan u sekundi radjs

Linearno ubrzanje a metar u sek na mjs2 stand. ubrzanje 9 9 ~ 9,80665 mjs2

kvadrat slobodnog pada

Trajanje periode T sekunda s T~11f

Frekvencija f here Hz I Hz~1 S-1

Brzina vrtnje iii rjs okreta na minutu rjmin

frekvencija vrtnje n (ISO okreta u sekundi rjs
R 1000)

Kruzna frekv. w here Hz w~2 ttf

2. Mehanicke velicine

Masa m kilogram kg gram g

tona t
metro karat Kt

Gustoca p kilogram po kgjm'

Spec. masa kubnom metru

Sila F njutn N kilopond kp w

j:
'"
 ~
w

VeliCina ledinica SI Druge jedinice Medusobni odnosi '"

jedinica
dopu- jos zabra- (vidi i str. 45)
simbal naziv oznaka naziv stena 1980. njena
naziv

Mp I N _0,10197 kp",O,1 kp
megapond
dyn I kp = 9,806 6 N
din
I Mp= 10' kp
I dyn= 10-' N

kilopond metar kpm 1 kpm=9,806 65 Nm

Moment sile M njunt metar Nm
kilopond metar kpm I Nm=0,101 97 kpm
Zakretni mom. T I ojutn metar Nm
I Pa=1 N/m' = 10-' bar
Tlak P paskal Pa
=Ws/m'=kg/s'm
Pritisak bar I bar=IO' N/m2=
bar
(specif. pritisak) =0,1 N/mm'
I bar-I,0197 at'" I at
leho. atmosfera at I at=1 kp/em'-0,981
bar = 98066,5 Pa-
-735,5 Torr
fizik. atmosf. atm I atm = 760 Torr=
=1,033227 at=
= 1,01325 bar
torr = 1 mm Hg Torr I Torr=133,3224 Pa-
-1,333 mbar
met. vod. stupca m v. st. 10 m vod.st.-I at-
-I bar
I mm v. st.-9,81 Pa

njutn po kvadr. N/mm' I Pa=1 N/m'

Na,prezanje. paskal Pa
" milimetru

-----~- ... .- -,_ .. " . - -"1

CVfstoca "rn Pa I kilopond po
kvadr. milimetru
I mm'
kp
1 Njmm 2 = 10 6 Pa=
= I MPa-0,102
kp/mm'
kilopond po kp I kp/mm' -9,81-
kvadr. centimo em' -10 N/mm'
Modul elasticnostil E Pa I njutn po kvadr. N/mm' I kp/em' -0,1 N/mm'
mi,limetru
Geometr. moment I metar oa cetvrtu m4 centimo oa cetvrtu em 4 1 m4 = 10 8 cm 4 , 1 cm4 =
tromosti =104 mm 4

Geometr. moment W metar na trecu m' centimo na trecu em' 1 m3 =10 6 em 3 ,

alpoca 1 em 3 = 10 3 mm 3

Dinam. moment J kilogram puta kgm' tona kvadr. tm' J=mr' [kgm'=kgm']
tromosti kvadr. metar metar 1 tm 2 = 10 3 kgrn 2

Zamasni moment GD' kilopond kvadr. kpm 2 GD' =4 gJ [kpm']

rnetar

Rad, energija I w, A I dzul J 1 J=I Nm=1 Ws=

= 10 7 erg
vatsekunda Ws I kJ -101,972 kpm-
njutn metar Nm -0,238846 keal
kilovatsat kWh I kWh=3600 kJ-
- 367098 kpm-
-859,845 keal;
kilopondmetar kpm II kpm = 9,80665 J-
- 2,342279 kJ =
kilokalorija keal I 1 keal=4,1868 kJ =
=1,163'10- 3 kWh-
-427 kpm; w
erg I erg=dynem= 10- 7 J;
erg I I
"
 w
<Xl
ledinica SI Druge jedinice Medusobni odnosi
Veli(~ina
jedinica
dopu- jos zabra-
oznaka naziv (vidi i str. 45)
naziv simbol naziv steno 1980. njeno

elektronvolt eV I eV-I,602192' 10- 19 J

W I W=I J/s=1 Nm/s;

Snaga p I vat
kilovat kW I kW = 1,35962 KS;
konjska snaga KS I KS=75 kpm/s-
) -735,5 W;
kilopondmetar
u sekundi kpm/s I kpm/s-9,81 W
erg po sekundi erg/s I ergjs= 10- 7 W

3. Elektromagnetske velicine

A I A=I Cis
I amper

amper po kvadr. A/mm' I A/mm'= 106 A/m'

lje J, S am per po kvadr. A/m'
metru milimetru
I C= I As; naboj elek-
Q kulon C
trona
eo=I,6021921O- 19 C

'P kulon C

, D kulon po kvadr. C/m'

p' metru

--------_. '-~""'""'-"""""""-.~'-'-. --",. ~~ ---- .. - .. ~.--

----i

Elektr. protjecanje I e I amper A I apmer-zavoj IA-zav

Gb
11 A-zav= 1A
11 A =4 n/IO Gb
Magnet. napon Um amper A gilbert (zilber)
A Gb= 10/4 n A=
= I Oe/em

EI. napon, razli- U volt V 11 V=I W/A=1 Ml=

ka potencijala = I kgm'/As'
El. mot. sila E volt V

Jakost elek. polja E, K volt po metru Vim

El. kapaeitet C farad F II F=I CjV=1 H/O'=

= I Ss=l s/o

Dielektr. kon- , I farad po metru I F/m I II F/m= I c/(v m)

stanta.
Permitivnost

'0=8,8541843' 10- 12
Konstanta eJ. '0 farad po metru F/m
F/m
polja

Rela!. dielektric- 8r= 8/80

nost
"
Djelatni el. otpor R om 0 II O=I/S=I V/A=
Reiistencija =1 W/A'=I Nm/sA'

lalovi otpor, X om 0
Reaktancija

Prividni otp., Z 0m 0 w
1m pcdancija 1 I '"
 ~

~
I
!
Velicina Jedinica SI Druge jedinice Medusobni odnosi I
jedinica
dopu- jos zabra- (vidi i str. 45)
naziv simbal naziv oznaka naziv stene 1980. njeno

simens (Siemens) S I S=ljQ=1 AjV=

Djelat. vodlj. G
=IWjV'=1 CjWb=
vrijedn.
= I A'/W
Konduktancija

J.lova vodlj. B siroens S

vri.;f'dnost,
S~sc.eptanc.

Prividna vodljiva y simens S

vrijed.,
Admitancija
Qm omcentimetar Qem I Qm= 10' Qem=
EI. atpornost, p ommetar
= 106 Qmm'/m;
spec. ctpor 1 Qmm'/m= 1O- 6 Qm=
Oxmm 2 /m nmm 2
--- = 10- 4 .oem;
om kvadratni m
milimetar po
metru

... simens po S/m 1 S/m=I/Qrn

EI. (specif.) y
vodljivost metru

H 1 H=1 Vs/A=I Wb/A=

Induktivitet, sa- L henri
=1 Qs=1 FQ'
moinduktivnost

Meduinduktivnost M,L12 henri H

...- .-----,-,,~". - _.. ,----_.,,-._--- -..

Aktivna (djelatna) I p W 1 W = 1 JIs, vidi "fad,
I vat kW energija" pod .,Mehan.
snaga kilovat
velicine"

Jalova snaga Q, P q var var 1 var = 1 W jalove snage

Prividna snaga S, P s voltamper VA 1 VA=I W priv. snage

EI. energija W vatsekunda Ws kilovatsat kWh 1 kWh=3600kJ=

= 859,845 keal, vidi
"snaga" pod "Mehan.
velicine"

Jakost magn. polja I H I amper po metru I Ajm I ersted (Oersted) I I Oe 1 A/m = 0,01 A/em =
=4,, 10- 3 Oe;
1 Oe-79,61 A/m-
-0,8 A/em

Magnetski tok C/J I veber Wb I voItsekunda Vs 1 Wb=1 Vs=1 AH=

maksvel =1 Tm'
M IM=IO-'Wb

Magnetska B I tesla T 1 T=I Wb/m'=10 4 G=

indukcija I gaus (Gauss) G
=1 Vs/m'
1 G=IO- 4 T=1 M/em'

Penneabilnost ~ henri po metru H/m 1 H/m= 1 Vs/Am

Magnetska henri po metru H/m ~o=4,, 10- 7 H/m=

~o
konstanta = 1,256 637 .10- 6 H/m

ReI. permeabilnost ~, 1 ~,=~/~o

...
I

~
 ;e;
Velicina ledinica SI Druge jediniee Medusobni odnosi
jediniea
dopu- jo! zabra-
naziv simbol naziv oznaka naziv (vidi i sIr. 45)
steno 1980. njeno

amper po veberu AfWb 1 AfWb=1 H- I

Magn. olpor, R".
Reluklancija

Magn. vodljiv., A henri H 1 H= 1 Wb/A= lOs

Permeancija
4. Toplinske velicine

dzul 1 11=1 Ws=1 Nm

Kolicina topline Q
kilodiul kl 1 kl = 0,238 864 kcal
kilokalorija kcal 1 kcal=4,1868 kl =
=0,001163 kWh
1 kWh = 3600 kl-
-859,845 kcal

T oplinski 10k <P val W 1 kW=1 kl/s=

= 0,238 846 kcalfs-
- 859,845 kcalfh
kilokalorija u kcal 1 kcal/s=4,1868 kW
sekundi -s-
kilokalorijanasat kcal/h 1 kcalfh= 1,163 W

Termodinamicka T kelvin K 1 K= 1 C
temper.

Celzijeva 8 stupanj eelzija C oC=273,15 K

temperatura

r-' -----.--.... _.... .--~ - -.........---------;1

prvenstveno u K;
Razlika temp., AS kelvin K
89=9 2 -9 1 uK,iznimno
zagrijanje u C gdje je zamjena
iskljucena

Toplina po kg: 1 kl - 0,238 864 kcal

diul pO Ifkg kilodzul pO klfkg
!aljenja ql2
kilogramu kilogramu
kilokalorija pO kcal 1 kcal=4,1868 kl
isparivanja q" Ifkg
kilogramu kg
kalor. vrijedn. H Ifkg

kilokalorija po kcal 1 kcalfK=4,1868 kl/K

Toplinski C dzul po kelvinu I/K
kapaeitet kelvinu K

1 kilokalor. po ki- kcal 1 kcal/K=4,1868 kl/K

Specifiena lopli c diul po kilo-
gramu i kelvinu kg-K logramu i kel- kg-K
vinu

kilokalorija na kcal 1 kcal/h'K-m=

Toplinska ). vat po kelvinu i W - -
sat kelvin i metar = 1,163 W/K' m
vodljivost metru K-m h-K'm
1 W - 0,86 kcalfh

W kilokal. na sat, kcal 1 kcalfh-I):.m'=

Koefie. prijelaza a vat po kelvinu i
kelvin i kvadr. hKm' = 1,163 W/K - m'
lOp!. kvadr. metru Km 2
metar

Koefic. loplin.
produzenja: a=bl/l-M
a Ifkelvin K- I
linearni
volumenski p Ifkelvin K- I p-3a ....w
44 _________________________________________
Preracunavanje jedinica 45
.~
Predmetak Mnozi Predmetak Mnozi'
0
~ on oznaka naziv jedinicu sa oznaka naziv jedini~u ~a
-0
0 ~ ";:
.- .::! E eksa 10 18 d 10- 1 ~O,I
~ ~ 00 deci
~ ::
::I '-'"0
P
T
peta
tera
1015

10 12
c
m
centi
mili
1O-'~O,OI
10- 3 ~O,OOI
<0
:E- G giga 10 9 rnikro 10-
::E" M mega 10
~
n nanD 10-
k kilo 10' p piko 10- 12

.0
..
~
0
~
h
da
hekto
deka
10'
10
I
f
a
ferntD
ato
10- 15
10- 18
~ .~ "
Wl c:i npr.: MVA~IOOOOOOVA, kW~IOOOW, GWh~109Wh, mg~O,OOlg
00
.0-.~ Eksponent oz. decimalnu jedinicu obuhvaca i predmetak. npr. km 2 znaci (km)2 .
8
2 U Evropi i Engleskoj se 106 naziva rnilijun, 10 9 milijarda i 10 12 bilijun.
:;:; :.p. 0
U USA je 10 ~ million, 10 9 ~ billion i 10 " ~ trillion. U Francuskoj je I 0 9 ~ milliard
~

"
.~
0
-0
.'l
~
10 12 = trillion.
!h
Q"
~

PRERACUNA VANJE ANGLOAMERICKIH I DRUGIH JEDINICA

.~ U zagradama su navedene kratice. masno tiskani krajnji brojevi su konacni .
~ Predmetak UK oznacuje britanske, -US americke jedinice.
" J edinice za duljinu
mil ~ 0,001 inch ~ 0,0254 mm
~
I palac~ I inch (in)~ I" ~25,4 mm ~ 1/12 ft ~ 1/36 yd ~ 1000 mils
'"~ ~ I stopa~ 1 foot(ft,)~ l' ~0,3048 m ~ 12" ~ 1/3 yd

-
<n
~
0
I yard (yd)~0,9144 m ~ 36" ~ 3 feet (ft)
I milja~1 statute mile~1609,344m~1760yd~5280ft
1 medunar. morska milja = 1. iot. o. mile = 1852 m

~.....
I fathom ~ 2 yd ~ 6 ft ~ 1,8288 m
.~ I furlong~201,168 m~0,125 mile~660 ft
~
~ I m~39,3701 in~3,28084 ft~ 1,0936133 yd
I km-I093,6yd~0,6137mile~0,539957int. n. mile
I evropski hvat ~ 1,8965 m
J edinice za povrsinu
"0 1 cir~ular mil (CM) = 0,000 506 707 mm 2 =povrs. kruga promjera 1 mil, sluzi kao
.0 0.,
.s 00
jed. za presjeke u USA.
I kvadr. palac=; I square inch (in')~645,16 mm'
~
I kvadr. stopa~ I square foot (ft')~ 144 in' ~0,0929 m'
~
"il
I. square yard (yd') ~ 1296 in' = 9 ft~0,8361 m'
> .~ I acre~4046,86 m'~4840 yd'~0,4047 ha
~
~
I kvadr. milja = 1 sq mi = 640 acres ~ 2.59 km 2
I mm'-1973,5 CM~0,00155 in'
I m' ~ 1550 in' - 10,674 ft' ~ 1,196 yd'
I ha~10000m'~2,471 acres~O,OI km'~2780kvadr. hvati
46 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI
1 km'=100ha~0,3861 sqmi
1 cetvarni hvat = 3,5967 m'
1 jutro~ 1600 cetv. hvati~5755 m'
Jedinice za volumen.
kub. palac= 1 cubic inch (in')= 16,387064 cm'
kub. stopa = 1 cubicfoot(ft')= 28,3168 dm' = 1728 in' =0,037 yd' =6,2288 UKgal
cubic yard (yd')=0,764 555 m' = 27 ft' ~202 USgal ~ 168,2 UKgal
Britaoske (UK) 'uplje mjere
I UK gallon (UKgal) = 4,656087 dm' (=1)=4 UKqt=8 UKpt= 160 UK 110z~
~ 1,201 US gal ~ 153,7 US 110z = 227,42 in'
I UK quart (UKqt)= 1,136 52 dm' (1)=2 UKpt=40 UK l1oz=0,25 UKgal
I UK pint (UKpt)=0,568261 dm' (1)=0,5 UKqt=20 UK l1oz~34,68 in',
I teku';. unca (UK 110z) = 0,02841 30 dm' (1)=0,960754 US 110z= 1,7339 in
Amerj(~ke uplje mjere
US gallon (USgal) = 3,78541 ldm' (1)=4 US liq qt=8 US liq pt=128 US floz=
=0,832675 UKgal = 231 in' ~0,1337 ft'
I US quart (US liq qt) = 0,94635 dm' (1)=2 US liq pt=0,25 USgal=32 US floz
1 US pint (US liq pt) = 0,4731764 dm' (I) = 0,5 US liq qt
1 teku';inska unca (US 110z) =0,0295736 dm' (1)~ 1,04085 UK 110z~ 1,805 in'
Mjere za nafto
US petrol gallon = 3,7799 dm' = 516 UK petrol gal
US petrol barrel =42 US petrol gal = 158,76 dm'
UK petrol gallon =4,5339 dm' = 615 US petrol gal
UK petrol barrel=35 UK petrol gal = 158,76 dm'
Mctritke jedinice za volumen
I dm' (1)=61,0236 in'-0,035315 ft'=0,219969 UKgal=0,26417 USgal
1 m'-35,3147 ft'=1,30795 yd'=264,17 USgal=219,969 UKgal
Brodske mjere
1 into registarska tooa=2,832 in 3
I registar tona = 100 ft' = 2,83168 m'
1 US shipping ton (utovarna tona)=40 ft' = 1,13267 m'
1 UK shipping ton=42 ft'= 1,1893m'
.Jedinice za masu
1 funta (pound, lb) =0,45359237 kg= 7000 grains (gr) = 256 drams (dr) = 16 ounces (oz)
1 unca (oz) = 28,3495 g= 16 drams = 1/161b
I dram (dr) = 1,771845 g
I grain (gr) =0,064799 g
1 stone=141b-6,35 kg
1 quarter = 12,7 kg=2 stones=28Ib= 1/4 UKcwt
UK hundredweight (UKcwt)=50,8023 kg= 112 Ib=0,05 UKton=4 quarters=
=8 stones
Prer'aeunavanje jedinica _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 47
I UKton (long ton)= 1016,047 kg=20 UKcwt = 160 stones = 2240 Ib= 1,12 USton
I US hundred weight (UScwt) =45,3592 kg=100 Ib
I USton (sh ton)=907,185 kg=20 UScwt = 2000 Ib=0,892857 UKton
I kg =2,204 62 Ib = 35,274 oz
I metricka tona (t) = 0,9842 UKton = 1,10231 USton =2204,62Ib
I karat dragog kamenja=4 grains =0,2053 g; I internac. karat =0,2 g
I karat zlata = 1/24 tezinskih dijelova legure = 41,667/1000
Oznake u karatima 22 20 18 14 8
fino';a u 1/1000 (zigosano) 917 833 750 583 333
Deplasman broda = tei.ina n~tovarenog broda u UK (long) tons
Dead weight = tezina tereta i -goriva u UK tons.
Jedinice za silu
Ifunta sile (IbO=4,44822 N ~0,453592 kp
I kp = 2,204623 Ibf = 9,80665 N
I N",0,101972 kp=0,224809Ibf
J edinice za energiju i rad
I British Thermal Unit (Btu)-0,2520 kcal=I,055056 kJ-0,293071'1O-'kWh~
~ 107,6 kpm ~ 778,2 Ibf x ft
I pound-force foot (Ibfx ft)= 1,35582 J ~0,138255 kpm
I horsepower-hour (hph)=0,7457 kWh=273 745 kpm=2684,52 kJ=641,186 kcal=
=2544,43 Btu~ 1,014 KSh
I kWh = 3600 kJ -367098 kpm =3412,14 Btu=859,845 kcal= 1,34102 hph ~
'" 1.35962 KSh
I J =0,7375621bf x ft = 8,850751bfx in =0,947817' 10-' Btu= 1 Nm ",0,101972 kpm'"
~0,238846"m 10-' kcal
I kcal =3,96832 Btu =4,1868 kJ = 1,163 10- 3 kWh ~427 kpm
I kpm =7,2330 Ibfx ft ~9,295' 10- 3 Btu =9,80665 J
Nm, kprn i Ibfx ft sluze takoder za mjerenje zakretnog momenta.
Jedinice za snagu
I horsepower (hp) =0,745 700 kW = 550 Ibfx ft/s = 76,0402 kpm/s = 1,01387 KS
I Btu/s~0,2520 kcal/s", 1,055 kW ~ 107,6 kpm/s",778,2Ibfx ft/s~ 1,415 hp
I kbfx ft/s= 1,35582 W",0,138255 kpm/s=I,81818'1O- 3 hp
I kW", 1,4310 hp~0,9478 Btu/s~737,5621bfx ft/s~ 102 kpm/s~860 kcal/h ~ 1,36 KS
I kcal/s~3,968 Btu/s~3088 Ibfx ft/s ~4,186 kW ~427 kpm/s
Jedinice za tlak (specificrii pritisak)
I funta sile po kvadr. palcu (pound per sqin=psi=lbf/in')=0,0689476 bar",
",0,0703071 at (kp/cm') = 6,89476 . 10- 3 (MPa)-0,7031 m V. sl. ~
~6894,76 Pa (N/m')~51,713 Torr = 144lb/ft' ~2,036 Hg
I funta sile po kvadr. stopi (Ibf/ft') = 1/144psi~0,01639 in Hg~47,8712 Pa~
~0,OO04882 at~0,359132 Torr .
I in Hg=0,491l74 psi~25,4 Torr~345,316 mm V. st.=3386,39 Pa",0,034531 at
I Pa= I N/m' = 10- 5 bar~0,007501 Torr~0,102 mm v. sl. ~ 1,02' 10- 5 at",
~O,OOOI45 psi
 Preracunavanje temperature _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 49
48 _ _ _ _ _ _ _- - - - - - - - - U V O D N I PODACI
J edinice za potrosnju goriva
I bar= 100 000 Pa(N/m')=O,1 N/mm' '" 1,019716 al (kp/cm')", 14,5038 psi '"
UKgaljmile=2,8247ljkm
'" 29,53 in Hg '" 750,062 Torr (mm Hg) I USgal/mile = 2,353 I/km
lehn. almosfera(al)= I kp/cm' = 10 m v. st. ",735,559 Torr (mm Hg)= I Ijkm",0,3540 UKgaljmile",0,4252 USgaljmile
=0,967841 aim =98066,5 Pa (N/m')=0,980665 bar= 14,2233 psi ",2048,2 Ibf/ft' '"
'" 28,9595 in Hg J edinice za gustoeu struje
fizikalna almosfera (aim) = 760 Torr= 1,033227 al = 14,69595 psi = 101325 Pa= I micro ohm-inch (J-lrlin)=36'1O-' rlin'/yd=0,0254 rlmm'/m=0,0254'1O-' rim
=1,01325 bar ",29,9217 in Hg I ohm-mIi/ft (rlmiljfl)= 1,662' 10-' rlmm'/m
I Torr", I mm Hg= 133,3234 Pa'" 1,3332 mbar",O,OOI 35951 al", 13,5951 rom v. sl.'" I rlmm'/m=39,37 J-lnin=6017 rlmiljft
",0,039370 in Hg",0,0193368 psi I rim = 10' rlcm= 10' rlmm'/m=3,937' 10' J-lnin =6,017' 10' rlmiljft
Jedinice za mehanicko naprezanje Jedinice za rasvjetljenost
brit. lona sile/in' (UKlonf/in') = 2240 psi = 15,443 N/mm' (MPa)'" I luks (Ix) = Ilumen/m' (Im/m')-0,0929Imjfl' (ranije foot-candle, ft-c)
'" 1,57488 kp/mm' = 144 lonf/ft' I ft-c= Ilmjft' = 10,76391 Ix
I UKlonf/fl' ",0,1072522 N/mm' = 1,07522 bar", 1,093664 kp/cm' (sl)", 15,5556 psi I foot (ph) = I Imjcm' = 10' Ix
I N/mm' = I MPa",0,IOI97 kp/mm' '" 145,038 psi ",9,32386 UKlonf/fl' = 10 bar
Jedinice za luminanciju
I kp/mm' '" 1422,33 psi =9,80665 N/mm' (MPa)'" 10 N/mm' = 100 kp/cm'
I kp/mm' '" 1422,33 psi =9,80665 N/mm' (MPa)'" 10 N/mm' = 100 kp/cm' '" I kandelajm' (cdjm') = I nit (nl) =0,0001 slilb (sb)-3,14159 aposlilb (asb)-
",0,63497 UKlonf/in' -0,291864 fool-Iamberl (fL)-3,14159 'IO'lamberl (L)
I stilb (sb) = 10000 cdjm' = 10' nt_10' n asb - 2918,64 fL -n lamberl (L)
Jedinice za gustocu I apostIib (asb) = IjIO' n sb -0,31831 cdjm' -0,09290 fL=O,OOOI L
I fool-lambert(fIL)= 3,426259 cdjm' = 10,7639 asb = 1,07639' 10-' L
I funla/in' (Ib/in') '" 27,6799 (kg/dm' = g/cm')", 1728 Ib/ft'
I lamberl (L)-0,31831O sb-3183,IOO cdjm'= 10000 asb-929,03 fL
I funla/ft' (lb/ft') ",0,01602 kg/dm' ",0,5787 '10-' Ib/in' 170
I kg/dm' = I g/cm' ",0,03613 Ib/in' ",62,428 Ib/fl'
PRERACUNAV ANJE TEMPERATURE 70 160
Jedinice za brzinu u razlicitim jedinicama 158
60 140
1ft/min =0,3048 m/min ",0,00508 m/s
I fl/s=0,3048 m/s", 1,097 km/h Celzij Kelvin Fahrenheit Rankine 130
Velicina K OK OR 50
I yd/s = 0,9144 m/s '" 3,292 km/h C 120
I mile/h'" 1,609 km/h ",0,447 m/s 110
.0
I int.naut.mile/h = 1,852 km/h temperatura 9c - 9F - 100
I m/s", 3,28 fl/s = 3,6 km/h termodinamicka 90
I km/h",6214 mile/h=0,2778 m/s temperatura - TK - TR 30
00
vreliste vode +100 373,15 +212 671,67
Jedinice z~ ubrzanje - - 20 70
trojna tocka vode +0,01 273,16
273,15 32 491,67 60
I [1/s'=0,3048 mis', I m/s' = 3,2808 fl/s' lediste vade
OF
-17.78 255,37

-459,67
459,67 10 50
Jedinice za protuk

I fl'/s=28,3211/s=16991/min-373,7 UKgaljmin",448,8 USgaljm n

apsoiutna nula - 273,15
0
ill
30
I fl' /min '" 0,4721 ljs '" 6,229 UKgaljmin 20
9 c = TK -273,15 TK = 9 c +273,15 -10
I UKgal/s '" 9,632 ft' /min '" 4,546 ljs 10
I I/s", 13,2 UKgaljmin", 15,85 USgal/min 5 5
9c = -(9 F -32) TK = - TR 0
I l/min",0,22 UKgaljmin",0,2642 USgaljmin 9 -20
9 -10
m'/min'" 16,67ljs", 1,3078 yd'/min 9 F = 1,89c +32 TR = TF + 459,67
II/h=0,6124Ib/s -30 ,20
I 1b/s= 1,6329 I/h 9 F = TR -459,67 TR = 1,8 TK
I UKlon/h ",0,28224 kg/s I kg/s", 3,5431 UKlon/h
4 Koncarev prirucnik
50 UVODNI PODACI r osnovne f ormu e me hani'k e 51
Razlika temperature oznacuje se prvenstveno u K i sarno iznimno u "C,
gdje je mogucnost nesporazuma iskljucena.
Oznake po ISO: deg za C, K; deg F i deg R za of, oR.
I Energija
W.
w=--
' 2
J'w 2
~=--
J'w 2
2
ledinica Reamur je zastarjela. i w.. u J, /u kgm 2 , yv,. u kpm, J u kpms 2
! OJ us- 1, WllS-t,
F
OSNOVNE FORMULE MEHANIKE v G'r'w 2

Skica

Sila
velicina

F
U SI sustavu mjera U tehnickom sustavu mjera

F =m' a F =m'a=-'a
G
e lt
~
~
Centrifugalna
sila
Fe
F c =mr(02
Fell N, mukg,
rum, wus- 1
F c =mr(J)2

Fcukp, mukg, rum,

G u kp, {JJ U S-1
9,81

9 Zamasni mD 2 =4j GD 2=4 9,81J

Masa m FuN, m u kg. F u kp, m u kg moment mukg,Dum G u kp, Dum
Ubrzanje a au mjs2 G u kp, 9=9,81 m/s2 J u kgm 2 J u kpms 2
Tezina G au rn/5 2 (Vrijeme zaleta vidi str. 116)
I,

~F I,
Zakon
poluge
F=G !,.,
FiGuN
12
F=G-
FiG u kp
12
'I'R 'I
Moment
tromosti oko
lz=m'
m'R 2
= --
j2
2
m'(R 2+r 2)
'
m'R2 GR 2
J =--=--
2 9,81'2
m(R2+r2) G(R2+r2)

m-
6 I, ii, urn II i 12 u m asi z J , = . - 2- - - J,
~ 2 9,81' 2
Kruino gibanje Obodna v=6,28r'n v=r'w=0,105'r'n lz u kgm , m u kg, Jz u kpms 2 , m u kg,
2

brzina v u mis, ru m, vurn/s, wus- 1 ,

i = polumjer tfO- R ir u m
v n U 8- 1 rum; numin- 1

~
mosti u m,
R i ru m
Kutoa w=2,1t'n "'n
W=--
brzina (Ous- I , nus- 1 30 F v
w oollS- 1, numin- 1 Pravocrtno Snaga P P=Fv P=--
gibanje Pu W, v u mls 102
FuN P u kW, F u kp,
p. 0,318 P'1948 P'102
Obodna F= F --- v u mls
sila d'n d'n v
F FuN, d u tn, Fukp, dum, numin-I, rn'v 2 G v 2
F Rad W W=FI=-- W=FI=--
v Pu W, nus- 1 v u mis, P u kW
1 kW = 1,36 KS; [3--; 2 9,81' 2

'-E(3 l.t ~
1 KS=0,736 kW
WuJ, Fu N,
mukg, vum/s
W u kpm, F u kp, iu.m,
G u kp, v u mls
T=; p. 0,159 P'974
.,~
Zakretni T=F'r=---
II
moment II korisna (predana) snaga' 100 %
T TuNm, Pu W. Tu kpm, F u kp Korisnost f1
nus-I, 1 primljena (utrosena) snaga
r u tn, P u kW, n U 5-

F r' n T'n Snaga za dizanje tereta p=~. m' V' 9,81' _1_. sin 0:
Snaga P=6,28' F r' n= P=--=- ~ 1000
P =6,28' T' II 974 974
Pu W, Fu N, P u kW, F u kp, r u tn, P u kW. In U kg, v brzina dizanja u mis,
rum, nus-I, nus-I, Tukpm
G=m9,81; F=G'sin"
TuNm, .
GuN, m u kg, FuN, ~ je oko 0,8 (kod puznog prijenosa ~= 0,4).

4*
 52 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI T Cvrstoca _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 53

Momenti otpora i tromosti CVRSTOCA

Opcenito
Moment olpora Moment tromosti Vanjske site F, koje djeluju na konstrukcijski diD, magu u njemu izazvati
Presjek
na torziju
If;
na savijanje
Wx
polarnil)
J.,
aksijalni')
J
I naprezanja na vlak, tlak, savijanje, smik ili tOfziju. Djeluje Ii istodobno vise
naprezanja, tada imamo slozeno naprezanje i diD cerna proracunati prema for-
mm' mm' mm 4 mm 4 mulama za slozena naprezanja. Pri tome se mora pripaziti na slijedeca pravila.
Aritrneticki se zbrajaju naprezanja na: Geometri.iski se zbrajaju naprezanja na
4 4 4 savijanje s naprezanjima na:
0,196 d'",0,2 d' 0,098 d'",O,1 d' ~.098 d ",0,1 d 0,049 d '" 0,05 d
4

'ilj' e
- vlak, tlak i savijanje;
- smik i torziju. - smik,
4 4 4 4 - torziju.
4 4
;d ) 0,098 (D4;d ) 0,098 (D4 _ d ) 0,049 (D _ 4d )
.

0,196
(D4_d )
Vrst Stvarno

xx '" Shema Nosivost Potreban

20 opterecenja naprezanje
~o 0,208 a' 0,018 a' 0,167 a 4 0,083 a'

~l
'IJ bll 2 bh 2 bh 2 Vlak E.....j ,r--E presjek
0,208 kb 2h ') -=0,167 bh' _(b +h2) -=0083 bh'
12 ' F
6 12 F
(J=- Fmaks=A (Jdop A=-
A O'dop

x
~x b
0,183 d' 0,104 d' 0,120 d4 0,060 d4

d~d 0,183 d' 0,120 d' 0,120 <14 0,060 d4

Tlak
Y3J-L
b A
Smicanje
F ~7_] F F
Fmaks=A' A=~

x!t++
(odrez) t=- t dop
b 11 ~ h~
3
~ (h' _II') A tdop
----
6 h 12 0

Q M
(J-= M maks = moment otpora
~
~F
;LL. bll -boh~
3 bh' - boh! W

I/: bl
. - Ih ----
6h 12
Savijanje
F'a
=-- ltV w= M maks
m W
= O'dop
(Jdop
'" ft111 I b,

x
-Jtj1f~ ~
~

bh 3 - bo"~ bh' - boh!

:f~ Ih T , Tmaks
w.=

~F
12

~~
611 Torzija r=-= Tmaks =
If; t dop
b b, Ib (uvijanje)
F'a
=-- =~tdop
1) U odnesu na teziste plohe
If;
2) U odnesu na naznacenu as x - X
I I
') Yrijednosti za k: ~z~a-'h:::.::b._.::==_'_I__ .:.I,c:5~_.:.2~_ ___'3::....._ _.:.4_ Oznake:
iznosik=1 1,11 1,18 1,27 1,36 (J U Njmm 2 stvarno naprezanje, mora bili manje od O'dop
Momente otpora i tromosti za standardne celicne profile vidi str. 801 do 804. O"dop u N/mm2 dopusteno naprezanje vidi str.
 Cvrstoca __~__________________________________________ 55
54 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI
Opterecenje Dosa~a-.
r u N/mm2 tangencijalno (posmicno) naprezanje
A u mrn 2 najrnanji presjek opterecenog dijela Potrebni
a, b, I u mm razmaci' iIi duljina Protusile
moment otpora
E u N/mm' modul elasticnosti: Opterecenje Progib
ceHei, celicni lijev 210000 Moment Dopusteno
sivi lijev 100000 savijanja opterecenje
bakar (E-Cu), AI-slitina s 5% Al valjan. 110000
mjed 90000 F'/

~:. Fl
I FA=F w=-.- F ./'
slit ina E - Al Mg Si 0,5 75 000 adop-
aluminij E - Al 65 000 f= 3.EJ
slitina magnezija 4S 000 F= adop W
Mmaks=F-l
drvo 10 000 /
FuN pojedinacni teret, odD. ukupna vrijednost jednoliko po duzini raspo- , Q'/
F.t=Q w=--

~ Ii ,
redenog terela I
2 adop
Q'/'
Ju mm elasticni progib (deformacija) a ,
J u mm
M u N mm
4 moment tromosti vidi str. 52)
moment savijanja
II nn Q'/
Q
2 adop W
1=8EJ

V/IA Mmaks=T
FA,F B u N protusile (reakcije) U osloncima ./
Tu Nmm moment torzije F F ./
W u mm 3 moment atpofa oa savijanje vidi str. 52 I FA=F B = - w=--
2

'Ii)" r 1:.
4 O'dOp F ./'
J.t; u mm 3 moment alpOfa oa torziju vidi str. 52.
1= 48 EJ
F'/ 4 O'dop W
Dopustena sila Da izvijanje i v1ak za cijevne motke M maks -
- -
4 F
FA 1
1
Celicne cijevi za cijevni navoj prema JUS C.B5.225 -1968 ) vidi str.
4 4 4 Q 1
F = 10 E .}= 10 E. D4_d V J :::::;D _d vidi str_ 57 F.",=A - ad" I FA=FB=-g w=--
2 8 O'dop 5 Q ./'
IZY V 12 V 12 20 x 20

't-ffID IIIi "nIOf.

pri cemu je F sila A presjek 1= 384' EJ
QI 8 O'dop W
E modul elasticnosti = D vanjski ptomjer Mmaks =-8- Q
unutarnji promjer ~ Fe /
=210000 N/mm' d
J moment tromosti u cm 4 / duljina
debljina stijenJ<e u mm Fb . F-a'b
v sigurnost = 5 b FA =-- w=--

,tf'!;
/ I O'dop

b2{
adop dopusteno naprezanje I F-a l 'b 2
1
3EJ'/
F'a O'dop W/
FB =-- F
Pre- Mom. FA / ab
Naziv. Mjere
sjek trom_
F kod duljine motke / '" FY/"k
Mmaks=FA a=F Bb
pro-
D D b A J 0,5 m 1m 1,5 m 2m 2,5 m 3m
mjer m~2 N N N N F'a
col mm mm em' N N N

,tflr, rtt.
za Fl=F2=F w=-
I adop F'a
15 1/2 21,3 2,65 155,3 0,70 11800 2950 1310 740 470 330 9300 FA=FB=F 1=24E/
20 3/4 26,9 2,65 201,9 1,53 25700 6420 2850 1610 1030 710 12100
25 1 33,7 3,25 310,9 3,71 62300 15600 6920 3900 2490 1730 18650 IA F= O'dop W- . [3 (I+2a')-4a']
Mmaks=F-a
a
') bez propisanih mehanickih svojstava ((:.0000)
56 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI Cvrstoea _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 57
Dopustena naprezanja u Njmm 2 F. G A
dopustena tlaena sila F=-----.!!!= a A = _ K _
V V
Konstrukcijski celici Celicni Ijev Sivi lijev 2 ) F izv
aK
Vrsta cvrstoce JUS C.J3.011 JUS C.J2.020 faktor sigurnosti v=-=-
JUS CSO.500
i opterecenja 1) CL.0300 SL 14 F G
C.0361 C.0545
Naprezanje izvijanja odreduje se u elastienom podrueju prerna Euler-u, u pla-
sticnom podrucju prema Tetmajer-u, a za stapove resetkastih nosaea w-postupkom.
od do od do od do
Vitkost
I 90 ISO 120 180 60 120 30
pri cemu je 10 u mm slobodna duljina izvijanja, i u mm =..j J / A polumjer tromosti, a
Vlak II 60 100 80 120 40 80 20
10 J u mm 4 najmanji aksijalni moment tromosti presjeka A u mml.
III 30 50 40 60 20 50
Slobodnu duljinu izvijanja 10 , ovisno 0 uevrscivanju krajeva stapa, odredujerno
I 90 ISO 120 180 90 150 90 iz duljine stapa prema slici.
Tlak 60 100 80 120 60 100 60
II

I 90 150 120 180 75 120 .-') Slucajl) I II III IV

Savijanje II 60 100 80 120 50 80 -
III 30 50 40 60 25 40 - F F F
Prikaz
I 72 120 96 144 48 96 30 nacina
Smik II 48 80 64 96 32 64 20 opterecenja
III 24 40 32 48 16 32 10

I 60 120 90 144 48 96 _3)

Torzija II 40 80 60 96 32 64 -
III 20 40 30 48 16 32 -
21 0,71 0,51
Graniea
.
plasticnosti G. .220 250 280 340 180 230 - I) _ jedan kraj upet, a drugi slobodan;
Vlacna II - oba kraja slobodna i vodena u osi stapa,
cvrstoca (J M 370 450 500 600 380 450 120 III - jedan kraj upet, a drugi slobodan i voden u osi stapa;
IV - oba kraja upeta i vodena u o.si stapa.
1) 1= stalno opterecenje, II = promjenljivQ od 0 do -+ (1, III = izmjenicno od - (J do + (J Za standardizirane profile vrijednosti za velieine A i J vidi str.
2) za visokovrijedni sivi lijev (aM> 260 N/mml) magu se udvostruciti vrijednosti
3) dozvoljena naprezanja za sivi lijev uzimamo za:
kruini presjek l"dop = (Tdop Elastifno izvijanje
kruzni prstenast presjek 't'dop={O,8 do 1,0) O"dop
Ako je alzv manji od granice proporcionalnosti apr> tada imamo elasticno izvijanje
slapa, pa vrijedi Euler-ova formula:
IZVIJANJE 2
F F izv n EJ.
Sila izvijaoja v l~ v

Granien'a iii kriticna sila kad koje postoji opasnost od izvijanja tlaeno optere- Naprezanje izvijanja je proporcionalno modulu elasticnosti E u N/mm2 i neza-
cenih vitkih stapova, kad datna sila F = (J A preraste u silu izvijanja F izv = Crizv . A. visno od cvrstoce materijala. Znamo Ii E i apr materijaia, tada slijedi najrnanja vitkost ...1._za
Primjenom koeficijenta sigurnosti v slijedi: ' koji jos vrijedi Euler-ova formula. Ovi odnosi su prikazani u tablici 1.
58 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI
osnovne f ormu e e Iek tro t e hnJ'k e 59
Tablica 1. Naprezanja izvijanja
A
Naprezanje izvijanja U izv U Njmm 2 Mate-
E rijal no 120 130 .140 160 180 200 220 240 250
Materijal N/mm2 Euler-ova formula Vrijedi Za manje vrijednosti ),
n 2 . E/).2 ;..~ prema Tetmajer-u (:.0361 2,11 2,43 2,85 3,31 4,32 5,47 6,75 8,17 9,73 10,55
(:.0561 3,06 3,65 4,28 4,96 6,48 8,21 10,13 12,26 14,59 15,83
Sivi lijev 100000 987000: ).2 80 776-12,0' ,1+0,053,12 Drvo 3,90 4,64 5,45 6,31 8,25 - - - - -
Celik 200000 1974000:,1' 112 303 -1,29' ),
210 000 2073000: ,12 105 310-1,14 A
220000 2171000:,12 89 335 - 0,62, A Prora'cun_ celicnih stupova za elektr. nadzemne vodove vidi str. 503.
Drvo 10000 98 700: ,2 100 293-0,194' ), -
OSNOVNE FORMULE ELEKTROTEHNIKE
Faktor sigurnosti v odabire se v = 3 . . . 6, ukoliko ne uzimamo U obzir dopunska
opterecenja keoz yeti v. Ohmov zakon: U=IR, z.a izmjenicnu struju U=IZ

Neelasticno izvijanje Otpor vodica:

Aka je vitkost .4 manja od navedene u tablici I, tj. (]izv> up" tada cerna umjesto p'l U
radni (omski) u Q R~-=~coscp
Euler-ave primijeniti Tetmajer-ove farmule iz iste tablice. A I
Faktor sigurnosti v za ovo podrucje je niii od onaga za elasticno izvijanje i iznosi od 4
do 1,75 i pada s opadanjem A. U.
jalovi u Q X=~smcp
I
Postupak CiJ
l....rvY"\.... X~2njL~wL X
Ovaj je postupak proracuna propisan za drvene i celicne 'konstrukcije. npr.

'r
tehnickim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (81. list 1 1
SFRJ 51/1973), a provodi se uvodenjem koeficijenta izvijanja w, pa je naprezanje c-ll- X~---~---
2nJC wC
u stapu:
...fY"V'-J1- X~wL--
1
wC
~ X
wL
pri cemuje: A u mm 2 povrSina neoslabljenog presjeka; FuN tlacna sila; O"doe U Njmm2 1_w 2 C L
dopusteno napre'zanje na vlak i savijanje za drvene stupove, str. 501, za celicne
prividni u n z""J R2+X2~U/I
stupove, str. 503; 'co koeficijent izvijanja ovisan 0 vitkosti l I materijalu 'i dan je u
tablici 2. X R R
Fazni pomak: tan cp = ~ Faktor snage: cos cp = Z
z Jil.2+X2
Tablica 2. Koeficijent izvijanja w
Snaga istosmjerne struje: P=UI=I 2 R=U 2 jR
A
Mate- Snaga izmjenicne struje:
rijal 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 za trofaznu
za jednofaznu
-
djelatna u W P ~ U I . cosq> P~J3 UI 'cos q>
C.0361 - - 1,04 1,08 1.14 1,21 1,30 1,41 1,55 1,71 1,90
C.0561 - - 1,06 1,11 1,19 1,28 1,41 1,58 1,79 2,05 2,53 jalova u var Q~ UI sin q> Q~J3. UI sin q>
.Sivi I}Jev,' 1,00 1,01 1,05 1,11 1,22 1,39 1,67 2,21 3,50 4,43 5,45 prividna u VA S ~ UI S~J3. UI
-Drvo 1,00 1,01 1,03 1,08 1,14 1,24 1,42 1,64 2,07 2,62 3,22
.. .- Snaga motora u W: P~~UI'cosq> P ~J3 ~UI cos q>
 -,.
,..~------

60 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI Osnovne formule elektrotehnike _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 61

Navedeni proracun pada napona, odn. presjeka, vrijedi za niskonaponske vodove
Struja motora u A: P P bezznacajne induktivnosti (npr. polozene u cijevi, kabele) pri cos cp = 1. Kod nadzemnih
l~--- 1 ~ ---=-~---=--
qU-cosq> .J3 qU-cosq>
niskonaponskih trofaznih i jednofaznih vodova (razmak vodica oKo 500 mm) je pad
napona uslijed induktivnosti voda veci; vrijednosti za u i za A treba tada pomnoziti
Toplinska encrgija strujc u Ws: W=12Rt
Pad napona u u V pri presjeku voda A u mm 2: r+xtancp
faktorom k = iz slijedece tablice:
p 21P P r
za istosmjernu struju u=2lJ - = - -
A U A
za izmjenicnu struju p 21P P Presjek vodica u mm 2 10 16 25 35 50 70 95
jednofaznu u~21I -cos q>~--
A U A
cos cp
- P IP P 1,42 1,55 1,73
trofaznu u~.J31I -cos q>~-- Faktor k za bakre- 0,9 1,1 1,15 1,22 1,3
A U A ne yodice pri 0,8 1,15 1,24 1,34 1,47 1,66 1,85 2,13
1,90 2,15 2,54
Presjek voda A u mm 2 uz pad napona u u V: 0,7 1,21 1,32 1,46 1,64

A ~ 2 IIp ~ 2 IPp cos cp

za istosmjernu struju
lJ uU Faktor k za alumi- 0,9 - 1,1 1,14 1,19 1,27 1,34 1,45
za izmjenicnu struju nijske yodice pri 0,8 - 1.\5 1,21 1,30 1,41 1,60 1,70
A ~21I!!...~:os q>~ 21Pp
jednofaznu 0,7 - 1,20 1,29 1,40 1,56 1,72 1.96
u uU

trofaznu A
Ji IIp - cos q> IPp Za cos q> ~ 1 je k ~ 1.
u uU
A~ IPp 100 Nadomjesni otpori R, Z i kapacitet C
Za I do 100 m
pU 2 cos 2 cp
Znacenje oznaka: Spojeni
U pogonski linijski napon u V
1 struja u A Elementi u seriju paralelno
I
p
duzina pruge (trase, ne zice!) u m
specificni otpor vodica u mm2/m (bakar: 0,0175, alum.: 0,029, drugi po tablici
str_ 778)
-c::::r-c:::J-
-61-
A presjek vodica u mm 2 (mini'm. presjeci str. 435 iii 481) ___
1 1 1 1
Radni otpori R~R,+R,+R,+ -~-+-+-+---
cos cp Caktor snage (vidi str. 71) R R, R, R,
w kruzna frekvencija (O~21tJ, za f~50 Hz (O~314,159
f Crekvencija u Hz 1 1 1 1
Kapaciteti -~-+-+-+--- C~C, +C,+C,+ ___
L induktivitet, koef. samoindukcije u H C C, C, C,
C kapacitet u F
P snaga (djelatna) u W, predana na kraju voda
RX
korisnost preda~a _(?~.~~~t_na) snaga. 'za motore vidi str. Radni otpor R Z~.JR'+X' Z
~
primljena snaga ' .JR'+X'
W energija u WS (WS ='J)
u pad napona 2;a rasvjetu u V: do brojila 1% od U na kraju voda, od brojila R
X
do rasvjetnog. mjesta 2%. za motore do 5% od U i jalovi otpor X tan cp=- tan cp=-
R X
(:)
p
otpor po tekucem metru (uzeti iz tabl. str_ 433 iii 807)
gubitak snage (5 do 8% od P)
cos cp=-
Z
R X
cos cp=-
Z
vrijeme u s..
T'~----

Osnovne formule elektrotehnike ~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 63

62 UVODNI PODACI
(R,R,-X,Xd R+(X,R, +R,X,) X
Spojeni
,J R2+X2
x,-- (X,R, +R,X,)Rl+X2
R-(R,R,-X,X,IX

paralelno R~R,+R,+R, X~X,+X,+X,

Elementi u seriju

~
r Xl
COS <PI = -1 ... tan CPt = - ...
z, r1

Zvijezda u trokut
prividni otpori Z ~,j(R, + R,)' +(X, +X ,)'

)(1+ X 2
R, +R,
R,+R z
z,~,jRl+Xl costp
Z

lalovi ctpor X vidi str. 59.

Kirchhoffovi zakoni:
U svakom cvoristu mreze mora biti:
I, + 12 + ... +1/1 =I:./ =0 za istosmjernu struju
1: (I . cos tp) ~ 0 i 1: (I . sin tp) ~ 0 za izmjenicnu struju
Za napone: u svakoj petlji mreze je
X,
1:E~1:u Ij. 1:E-1:u~O tan CPl=-
R,
E je elektromotorna sila u V, u je pad napona u V.

Pretvorb. spoj. omskih otpora Porast otpoca R, na R2 kad povecanja temperature od 8 1 na 8 2

Trakut u zvijezdu Zvijezda u trokut
a iz tablice na str. 778.
R,R
r l = - - -2- -
R, +R,+R,
"
rtr Z +1'21"3 +r31"1
Zagrijanjc bakrcnog namota,,92 iznad 8a u K iz mjerenih otpora Rl prije i R 2 -poslije
r2 = __R=':cR",__ zagrijavanja
R, +R,+R,
R3 R ,
"
1'11"2 +1"2'3 +1"31",
R,
" R, +R2+R3
" 8 1 = temperatura hladnog namota (otpor R 1)
Pretvorba spoja prh'idnih otpora
Trakut u zvijezdu 92 = temperatura namota na kraju zagrijavanja (otpor R 2 )

(R,R,-X,X,) R+(X,R,+R,X,) X 9:1 = temperatura okolnog zraka na kraju zagrijavanja

Z,(R,.x,!AZ,IR,.Xz )
~ z,ir"x
R'+X'
(R,R,-X,X,) R+(X,R,+R,X,1 X
Za aluminijske namote 230 umjesto 235; za druge materijale: umJesto 235: 1/(1.
(str. 778).
Z,IR, .X,) " R2+X2 Da se namot zagrije na kona~nu temperaturu potrebno je vrijeme :::::::3 do 4 r. (rje
(X,R,+R,X,) R-(R,R,-X,X,1 X vremenska konstanta, tj. vrijeme zagrijavanja narnota do konacne temperature.
Zagrijanje raste eksponencijalno prema krivulji na str. 30.
R'+X'
64 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _,UVODNI PODACI
Osnovne formule elektrotehnike - - - - - - -_ _ _ _ _ _ _ 65
Efektivna vrijednost izmjeni~ne struje
Izmjenicni otpor kondenzatora X = __1_ Q
Kruzna frekvencija (J)=2 n/T=2 nf Efektivna wC
vrijednost struje (kg:vadr.Tsred.vrrjedn.)
lalova snaga Q u var trofaznog kondenzatora na linijskom (spregnutom) naponu

I~T
:1
f
o
i' dt
U u V pri frekvenciji f u Hz:

daje jednaku toplinu kao i istosmjerna struja I u A. Efektivnu vrijednost mjere svi
instrumenti Kojima je otklon kazaIfke ovisan 0 kvadratu trenutne vrijednosiT struje
j2, tj. el. magnetski, s vrucom zicom, sa zakretnim zeljezom, dinamometricki i in-
dukcijski instrumenti.
Za sinusnu struju 1= i maks
- =10 , 7071 maks Q =.j3U' 2nfC 1 Q = 3 U' 2nJC, var
.)2 iz toga se moze racunati kapaeitet C 1 odn. 92 po grani.
Aritmeti~ka srednja vrijednost Induciran8 elektromotorna sila
1 T
I,~- fidt U svitku s N zavoja uslijed promjene magnetskog toka <P u Wb nastaje
To elektromotorna sila trenutne vrijednosti
Tu vrijednost mjeri instrument sa zakretnim svitkom i isprav!Jacem u Graetzovom
e= _N'd<P V
dt
mosnom spoju. Za sinusnu struju: la =~ I maks =0,637 i maks
n U vodicu s koeficijentom samoindukeije L u H nastaje, uslijed promjene struje
.I u A,e.
1 '1
mot. di
Sl a e u V = -L-.
Kondenzatori
dt
C~kapacitetu F UsJijed izmjenicn9g, sinusn~g polj'.l s _maks. tokom <P u Wb i frekvencijom
Naboj kondenzatora Q ~ C' U u As. 1 As ~ 1C (ku1on) Ju Hz nastaje u vodicu s N zavoja elektromotorna sila efektivne vrijedriosti

Energija nabijenog kondenzatora W~! C U'~ Q' u Ws. E=4,44J<PmN <Pm=Bm A

2 2C Bm je maks. indukeija u T, A presjek jezgre u m 2
A Elektromotrna sila u vodicu duljine I u m, koji se krece u homogenom polju
Kapaeitet plocastog kondenzatora: C = eo er d u F. s indukcijom B brzinom" v u m/s
E=Blv
A =povrsina jedne ploce u m 2 , d=razmak ploca u m,
',= 8,854 148 . 10-" F/m B
Indukcija B = ~H T, H je magn. po1je u Aim, ~ = -'- = ~o~, Him,
e, = reI. dielektr. konstanta, (str. 39 i 788). Hi'
Kapaeitet cilindrickog kondenzatora u F s vanjskim radiusom rv unutarnjim ru B\ uTi HI u A/m su vrijednosti koje pripadaju jednoj tocci krivulje magnetiziranja.
u m, visine hum:
~_o = 1,256 637 . 10 - 6 Him je permeabi1nost vakuuma, prakticki i zraka.
2n h
C=e o er ---
8
In rJru
lzmjenicna struja kroz kondenzator Jlr=~ je relativni permeabilnost prema zraku; u zraku Jlr=l.
JloH 1
I=UwC=U2nJC A, w=2Jn,J=frekv. u Hz R je remanencija: R>O,4 T - permanentni magneti.
H
Kod 50 Hz je w=314,159 K je koercitivna sila:
K> 16 A/em - permanentni magneti
Snaga jednofaznog kondenzatora Q = U 2 cpC var K <4 A/em - magnetski mekano zeljezo.
66 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-'-'-UVODNI PODACI Kompenz.tij. j.love sn.ge. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 67
Sklopne i prijelazne pojave _J.
KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE
R i L spojeni u seriju. Uklop: i=1 1 (l-e r.')
_l Motori, transformatori i elektricni vodovi uzimaju za stvaranje magnetskog
Isklbp: i = It e t polja potrebnu jalovu energiju iz mreze. Veti dio jalove energije se moze dobiti
_l
C j R spojeni u seriju. Uklop: i=10 e t ..I..
ekonomicnije iz kondenzatora kompenzacijom. Kondenzatori trebaju biti postavljeni
Isklop: i=-Ioe-: neposredno uz velika trosila jalove energije. Na taj nacin se rasterecuju generatori,
II je trajna struja u A, 10 je pocetna struja u A, l je" vrijeme u s, transrormatori i vodovi iii se potpunije koriste prikljucivanjem dodatnih trosila.
't" je vremenska konstanta: za L i R r=LjR, za C i R -r=RC.
Znatno se smanjuju troskovi za elektricnu energiju. Kompenzacija se najcesce provodi
do cos tp=0,9 ... 0,95. PrekoIf!.jerna kompenzacija povecava troskove, uzrokuje dodat-
Kod prelaznih pojava, npr. kod uklapanja iii isklapanja, kod putujuCih valova no kapacitivno opterecenje vodova i nezeljene poraste napona na induktivim
ili udarnih napona oa vodovima iii namotima je: otporima.
I - Odredivanje kompenzacijskc snage
kruzna frekvencija kruga (J) .. :. valni ctpar Z ~JL/C
= -.-
.jLc 1. Sa QI = Pl' tan rp I prikazana je na slici 1 jalova snaga prije kompenziranja, a
R
v'
stupan] pnguseoJ3 9=-
2
Jf [).
-;
L
< 1 periodsko priguseno titranje
. . :-,
9> I nepcrlodsko. t,tranje
sa Q2=P I . tan CP2 nakon .kompenziranja. Za navedeni primjer kompenzacije pot-
rebna je snaga kondenzatora:
Qkmd=P,' (tan '1', -tan '1'2) kvar, (P u kW)
0,

vremenska konstanta l' jednaka je kao kad ,uklopa.

Sila F (u N) ilJlledu 2 paralelna vodifa u ralJllaku a (u m) uslijed elektrodinamifkog
djelovanjn struje / (u A) na duljinu I (u m):
S1. 1. Kompenzacija jalove snage
F=2,0 /2i 10- 7 N.
a Racunsku pomoc pri odredivanju snage kondenzatora pruza tablica 1. U njoj
su naved~ne za pojedine vrijednosti cos cP pripadne vrijednosti tan .cp. Pri tom
Nosivost F (u N) istosmjemog magneta: treba paziti da se radna snaga odredi kao snaga koju motor uzima iz mre.i:e.
F = 397 887 B2 A N, B je magnetska indukcija u T,
F = 40573 B2 A kp, A jepresjek pola u m 2 P,=P/~
PI snaga uzeta iz mreze u k W
Moment vrtnje T (u Nm) motora koji daje oa osovini snagu P (u kW) .pri brzini P nazivna (kataloska) s-naga motora u kW
vrtnje n (5- 1 odn. min-I): ~ korisno5f" motora (vidi 5tr. iii katalog motora)
T=9549,7 PIn za n u min-'
Tablica I. tan rp u ovisnosti o cos cP
T=159,161 PIn za n u s-'
za T u kpm T=973.8 P/11 za 11 u min-I cos tp
Sinhroma brzina vrtnje ilJtljeni~nog stroja sa 2p polova (odn. p pari polova):
0,4

2,291 2,225
2

2,161
3

2,100
4

2,041
5 6

1,985 1,930
7

1,878
8

1,828
9

1,779
n,=60/lpmin-', n,=/Ips-', (fu Hz)
0,5 1,732 1,687 1,643 1,600 1,559 1,518 1,479 1,441 1,405 1,368
Tablica na str. 0,6 1,333 1,299 1,265 1,233 1,201 1,169 1,138 1,108 1,078 1,049
Trofazni sistem: U =J3 U f U je linijski (spregnuti) napon 0,7
0,8
1,020
0,750
0,992
0,724
0,964
0,698
0,936
0,672
0,909
0,546
0,882 0,855
0,620 0,593
0,829 0,802 0,776
U f je fazni nap .n~ 0,567 0,540 0,512
0,9 0,484 0,456 0,426 0,395 0,363 0,329 0,292 0,251 0,203 0,192

r::~} J.J8012 0 ~ 3.2201127V 3.500/291

l1~~OOV..
npr. cos rp=0,78 pripadni tan 'I' = 0,802
11
2'--If""---1
11~U~220V
2 H
.
2 H
.
Primjer 1: Asinhronom motoru nazivne sna_ge 7?5 kW i korisnosti !]=84 %

N --f--
31--'-01--.../'0-.-/

Rasvjefa'
220 V
nuTvod
3
N-- ---
U,~ll1V
. 3
N-
.U,,z90 V
--
treba pop!avi"ti raktor snage od 0,8 na 0,9. Snaga Pi koju motor uzima iz mreze
iznosi 7,5/0,84=8,95 kW. iz tabliee 1 se ocita za cos '1', =0,8 tan '1', =0,750 za
cos '1'2 =0,9 tan '1', =0,484. Prema tome, potrebna je snaga kondenzatora Qkond = 8,95
(0,750-0,484)=2,38 kvar. Treba, dakle, uzeti Iwndenzator standardne snage 2,5 kvar.
 Kompenzacija jalove snage ~________________ 69
68 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI
Kod pojedinacne kompenzacije trofaznih asinhronih motora treba pripaziti na
2. Snaga kondenzatora se moze odrediti i prema potrosenoj energiji pojedinih sJijedece:
trosila. Jugoslavenska elektroprivredna poduzeca napJacuju SVll potrosenu j~lovu nadstrujn.a iii bimetalna zastita na sklopki motora mora,-biti'podesena na kompen-
energiju Eq iznad one za cos cp=O,9 tj. cnu jalovu energiju koja je veca od 48% ziranu, dakle, smanjenu stniju;
djelatne energije E. kod pogona s velikim zamasnim momentom, treba kondenzatore isklopiti vee
Ako neko trosile trosi mjesecno djelatnu energiju E (kWhjmj.) i jalovu energiju priJe isklapanja motora, jer u protivnom moze zbog samouzbude nastati pre-
E (kvarhjmj.) a radi kroz vrijeme t (hjmj.) tada se njegov cos 'P, moze popraviti napon;
n~ 0,9 prikljuCivanjem centrale kondenzatorske baterije snage: na motore za dizalice, kranove i sl. treba primijeniti spoj koji osigurava odvajanje
kondenzatora od motora pri isklapanju motora sa mreze. Ne uCini Ii se to,
Eq -0,48 E k E2 u kvar hjmj, t u hjmj motor bi se nastojao vrtiti i nakon sto je isklopljen sa mreze, koristenjem
Qk,," var'
t ' E u k Whjmj, energije sakupljene u kondenzatoru.
Pojedinacna kompenzacija transformatora moguea je i dopustena je na visokona-
Ako I ostoji brojilo koje mjeri ukll:pnu J?rividnu ene~g!ju E1' i brqjilo koje mjeri
djelatnu energiju E moze se potrebna snaga kondenzatorske baterije ,Qkond odrediti ponskoj iii niskonaponskoj strani. Za prikljucak kondenzatora na niskonaponskoj
strani preporucuju se snage iz tablice 2.
iz izraza:
Ep u kVAhjmj, t u hjmj Tablica 2. Prikljucak kondenzatora na niskonaponskoj strani transfonnatora
JEp2_E2~0,48 E k
Q"ond, var;
t E u kWhjmj, Transformator s gornjim naponom
Nazivna
Kondenzatorsku bateriju treba podijeliti na vise stupnjeva npr. 6 i spojiti je s snaga
5 ... 10 kV 15 ... 20kV 25 ... 20 kV
automatski upravljanim uredajem koji ukljucuje i iskljucuje kondenzatore ovisno 0 transformatora
promjeni opterecenja, da bi se sprijecila prekomjerna kompenzacija sa svim nedo- snaga snaga s!1 a ga
kVA kondenzatora kondenzatora kondenzatora
.
stacima koji iz toga proizlaze.
Pojedinacna kompenzacija 25 2 2,5 3
50 3,5 5 6
Kondenzator za popravljanje faktora snage prikljucen je neposredno na stezaljke
75 5 6 7
trosila, a uklapa se i isklapa zajedno s njim. Na taj naCin se usteduje dodatna
100 6 8 10
sklopka za kondenzator. Prednost pojedimicne kompenzacije je da jalovu energiju
160 10 12,5 15
kornpenzira vee na sarnom mjestu nastajanja. Time se od jalove struje ,rasterecuju
250 15 18 22
svi dovodi i svi prijenosni uredaji. Instalacija za pojedinacnu kompenzaciju je
315 18 20 24
jedriostavna i jeftina. Otpornici za praznjenje kondenzatora nisu potrebni. Trosilo .i
400 20 22,5 28
kondenzator nadziru se zajednickim zastitnim uredajem. 40
III 630 28 32,5
1. Pojedinacna, kompenzacija.,ltrofaznih asinhronih motora
prikazana je na slici 2. Prikladna je prvenstveno za motore I Upotreba kondenzatora vecih snaga od navedenih moze kod mreze s jako
s trajnim pogonom, kao sto su pumpe, kompresori, ventila-
tori i s1.
Potrebna'snaga kondenzatora odreduje se kao u primjeru
L Vrijednosti za cos ({Jl treba uzeti sa natpisne plocice motora
iii iz kataloga. Priblizna snaga kondenzatora prikljucenih
1 izrazenim visim harmonicima (najcesce 5. i 7.) dovesti do naponske rezonancije
izmedu kapaciteta kondenzatora i rasipnog induktiviteta transformatora. Ako pak
dode do pojave -naponske "rezonancije, treba smanjiti kapacitet kondenzatora.
Prikljuceni kondenzator povecava napon. To kod malih apterecenja-- maze
uzrokovati nezeljena povecanje napona, ako je snaga kondenzatora veca od jalove
motora J!loze se izracunati i prema jednadzbi:
snage transformatora. Na kapacitivno opterecenom transformatoru jaylja se tada

",' 09/1Uj 0 kvar; U u v, 1 u A

00 povecanje napona. Ono iznosi priblizno:
.t1U~Uk .gk.9nd_~V
Qkond'" 1000 N S '
NT
UkN napan kratko.g spoja transformatora u V. QkOlJd sna_ga kondenzatora u kvar.
Sl. 2 Pojedinacna kompenzacija H SNT snaga transformatora u kVA.
trofaznog asinhronog motora T Snaga kondenzatora za kompenzaciju jalove energije transformatora za zava-
rivanje treba iznostiti 30 ... 50 nazivne snage transformatora.
%

Struju asinhronog motora u praznom hodu 10 (linijska vrijednost) treba izmjeriti.

70 _ _ _-'----_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI
Grupna kompenzacija
Za kompenzaciju elektromotornih pagona s vise
-jlt---j""l--lIIIt-1-1...--......1- mbanjdih motkora, npr. 1tek~ti1?i pogon~ pogonki za
0 ra u 1 pa ovaoJe 1 S . pnIDJeOJUJe se ,grupna orn-
penzacija, stika 3. Malori i kondenzatori uklapaju
JJ
se zasebnim prekidacima odnosno sklopkama i
nadziru odvojenim zastitnim uredajima. Kondenza-
tori se mogu prema potrebi sklapati grupno Hi poje-
1~
diI'!acno. Za to su potrebne sklopke s predotporni-
_ _ kom i otpornikom za praznjenje. narocito kad vecih
-::' 50aga iii paralelnog spajanja kondenzatora.
Sl. 3. Grupna kompenzaciJa
T TT elektromotornog pagona
Za kompenzaciju postrojenja niskog iIi visokog
napona primjenjuje se takoder grupna kompenzacija,
III slika 4. Kondenzatori se zajednicki uklapaju motor-
nim zastitnim prekidacem iii visokonaponskim pre-
o 1 11 kidacem. Zastita od kratkog spoja izvodi se s osi-
guracima velike prekidne mo~. Za praznjenje nakon
isklapanja, predvideni su naponski transformatori
u V-spoju.
I I 1I I I
00 Sl. 4. Grupna kompenzacija
postrojenja
Grupna kompenzacija s moguenoseu regulacije prikazana je na slid 5. Automat-
sko uklapanje i isklapanJe kondenzatora obavlja se pomoeu vremenskog regulatora
(sklopni satovi). iii pomoeu
.. regulatorajalove snage (stru}
no brojilo bez zapora-povrat-
nog hoda). Kondenzatorske
sk10pke oprem1jene Su pred.
otpornicima i otpornicima
za praznjenje. Osiguraci ve-
like prekidne moei su predvi-
deni kao zastita od kratkog
spoja za ~vaki kondenzator.
Za praznjenje nakon iskla-
panja potrebni su naponski
transformat~ri u V-spoju.
-=- Sl. 5. Grupna kompenzacija 5
mogucnoseu regulacije
Odredivanje faktora snage _ _ _ _- -_ _ _ _ _- _ _ _-71
Centraloa kompeozacija
U velikim postrojenjima s mnogo malih i srednjih trosila (motori i dr.), koji
najcesee nisu istodobno u pogonu, prikljucuju se kondenzatori na glavnu sabirnicu.
To pri regulaciji omogueuje dobro podesavanje soage koodenzatora trazenoj jalovoj
snazi, tj. trajoo odrzavanje zahtijevane vrijednosti cos CP2' Vodovi izmedu sabirnice
i troma nisu rastereeeni od jalove struje. To je nedostatak centralne kompenzacije.
Kondeozatori
Prividna snaga koodenzatora odredena je ojegovim kapaciteto[D, efektivnom
vrijednoseu pogonskog napona i frekvencijom mr~ze.
QkGnd=_C' U 2 w kvar; C u F, U u V, w U S-1
Snage su standardizirane prema DIN 48500;jan. 74. Za frekyenciju f~50 Hz,
i nazivni napon ispod 1 k V pretdno se upolrebIjavaju sIijedeee nazivne snage
1,5; 2; 2,5; 3; 4; 5; 6; 8; 10; 12,5; 15; 20; 25;30; 50 kYar.
Nazlvoi naponl kondenzatora koj"i se prikljutuju neposredno oa trofaznu mrezu
jesu: 220/380; 380; 500 V i 3; 5; 6 i 10 kV.
Snaga kondenzatora navedena na natpisnoj plocici odnosi se uvijek na nazivni
napon UN i oazivnu frekvenciju iN'
U trofaznim mrdama se po tIi" jednaka kondenzatora spajaju u zviJezdu iii
trokut. (Vidi str. 64/65).
Ako je:
C1 kapaCitet u jednom kraku spoja zvijezda
C12 kapadtet u jednom kraku spoja trokut
tada mora biti za istu jalovu snagu C 1 = 3C 12' Pritom, kondenzatori spojeni u /
../3
trokut imaju za . puta veei napon. Temperaturno podrucje kondenzatora pro pisano
je temperaturnim k1asama (VDE 0560 Teil 4/4.73). ..
Kondenzatori su U svom radu vrlo eko~omicni. Gubici su im zanemarivi, a ne
zahtijevaju posluzivanje i odrzavanje.
ODREDIVANJE FAKTORA SNAGE cos,!, POMOCU
VATMETRA ILl BROJILA
Faktor snage cos cP mozemo' u pogonu jednostavno odrediti ria osnovu poka-
zivanja dvaju vatmetra iii jednofaznih brojila u Aronovom. sp~ju iii trofaznog d~o
sistemskog vatmetra--ili brojiia-(str. -361 i 365).
Vatmetri daju trenutne vrijedoosti, a brojila prosjecoe vrijednosti' u vrenieriu
izmedu dva ocitanja.
a) Dva jednofazna vatmetra iii brojila
Ako su ocitanja vatmetra iIi razlike ocitanja brojila P 1 i P 2 ooda je
P, +p,~.Ji U I cos ,!,~P=;,dje1atna snaga u kW.
PI - P, ~ U I sin '!' ~ Q_, Q je ja1oya snaga u kyar
J3
.
paJetan cP=-=
J3
Q (PI-P,)
P PI +P,
72 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI 73

1
Podrucja frekvencija

a odatle cos q> = Podrucje Frekvencija Hz Valna duljina

JI +tan' rp
prijenos stika 750 ... 1800
iii pak mozeino direktno ocitati faktor Sllage iz tablice. 3 10' ... 3 10' m
telefonija zicna 100 ... 10'
putem v. n. vodova 5 10' ... 3,5 10' 6000 ... 860 m
PI PI
- cos q> sin <p - cos cp sin cp Radiofonija: vidi pos. tablicu
Brodski radio (3 ... 6)10' 1000 ... 500 m
P, P, ",542,5 m
Avionski radio 5,5310'
SOS 5 10' i 2,182 10' 600 m i 137 m
-0,1 0,427 0,904
1
0,9
0,8
1
0,996
0,982
0
0,090
0,189
-0,2
-0,3
0,359
0,297
0,934
0,955
\, Televizija (0,4 ... 0,68; 1,7 ... 2,2;
4,7 ... 7,9) X 10'
7,3 ... 4,4; 1,7 ... 1,35;
0,64 ... 0,38 m
0,7 0,956 0,292 -0,4 0,241 0,971 Industrija:
indukcione peCi 50 do 10' 610' ... 300m
0,6 0,917 0,398 -0,5 0,190 0,982
ultrazvuk 2 10' ... 2 10' 15000 ... <15 m
0,5 0,866 0,500 -0,6 0,143 0,990
0,803 0,596 -0,7 0,102 0,995 visokofrekv. grijanje 10' ... 2.10 10 3000 ... 0,Q15 m
0,4
0,731 0,682 -0,8 0,064 0,998 infracrveno grijanje 3.10" ... 3 10 14 lmm ... l~m
0,3
ultraljubicasto zracenje 10 15 . 3 10 16 30 ... 0,01 ~m
0,2 0,655 0,756 -0,9 0,0304 0,999
0,577 0,817 -0,95 0,0148 0,9999 Vidljiva svjetlost izmedu 3,7 10 14 i 8,3 10 14 810 ... 360 nm
0,1
0,866 -1 0 1 crveno 3,95 10 14 760 nm
0 0,500
svijetlocrveno 4,37 10 14 . 687 nm
b) Kad trofaznog dvosistemskog vatmetra ili brojila dobivaju se vrijednosti PI i P z narancasto 4,58 10 14 656 nm
na taj nacin, da se vatmetru iii brojilu iskljucijedan sistemski napon i izvrsi oci- zoto 5,09 10 14 589 nm
tanje, a odmah zatim se isto ponovi s drugim sistemom. Time dobivamo podatke
za gornje formule i tablicu, ali je mogucnost pogreske veca, jer su oba ocitanja
vremenski razmaknuta, pa lako moze dO'ci do promjene opterecenja.
I

zeleno
svijetloplavo
tamnoplavo
5,70 10 14
6,16 10 14
6,95. 10 14
527 nm
486 nm
431 nm
ljubicasto 7,56 10 14 397nm
PODRUC;JA FREKV.ENCIJA Medicina:
v. fro kirurgija (kaustika) 10' ... 510' 6 ... 300m
Odnos frekvencije i duljine vala: /=c/;', ;'=c/.! 0,1 ... 30 m
kratkovalna terapija 10' ... 3.. 10'
c je brzine sirenja vala u mis, za elektromagnetske valove 3 10 8 mis, 30nm ... 3pm
rentgen 10 16 . 10'0
f je frekvencija u Hz, A je valna (talasna) duljina u m. 3 10 18 . . . 1,5 10" 0,1 nm ... 20 am
Kozmicke zrake ,
1 ~m= 10-' m= 1000 ~m= lOA
1 A=1O- 7 mm=lQ-lo m=O,l nrn' Radiofonija, valna podrucja
Podrucje Valna duljina
Oznake valnih podrucja Valna duljina Frekvencij'a
Tehnicka izmjenicna struja 16'/, do 100 urn
CCIR Oslo 1966 amer. ranije uobicajene .
upravljacka struja 50 do 3000
Zvucne frekvencije 16 do 210' 10' ... 10' 3 ... 30kHz
infrazvuk <16
- VLF -
kilometarsko LF dugi val 10' ... 10' 30 ... 300 kHz
ultrazvuk >210'
glavno govorno podrucje 300 ... 2500 sred. val 10' ... 10' 300 ... 3000 kHz
hektometarsko MF
glazba 30 do 1610'
Zicni prijenos: HF kr. val 10' ... 10 3 ... 30 MHz
dekametarsko
teleprinter do 25
telegrafija istosmjerna do 60
metarsko VHF UKV=FM') 10 ... 1 30 ... 300 MHz
tclegrafija izmjenicna 400 . . 3220
74 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _---UVODNI PODACI Korozija metala _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 75

Oznake valnih podrucja C tinjac, porculan, kerarnicki rnaterljali, 'staklo, kvarc.

Valna duljina Frekvencija Maksimalna temp, ogranicena sarno fizik. i elektr. svojstvima pri radnoj
preko
CCIR Oslo 1966 arner. ranije uobicajene urn 180C temperaturi

decimetarsko UHF I ... 0,1 300 ... 3000 MHz Navedene maks. temperature znace dopustene granicne temperature najtoplije
tocke (koje se najcesce i ne mogu direk no mjeriti) u najnepovoljnijim predvidenim
centimetarsko SHF 0,1 .. . O,QI 3 ... 30GHz pogonskirn uvjetima .
milimetarsko EHF 0,01 ... 0,001 30 ... 300 GHz Navedena klasifikacija izolacijskih materijala prema IEC, pub!. 85/1957 vrijedi jos
sarno za izolacijske sisteme (IEC, pub!. 505/1975). Za pojedinacne izolacijske mate-
- - . 10- 3 10- 4 300 ... 3000 G Hz rij.le je pub!, 85 zamijenjena novom pub!. 216/1974 koja preporuca klasifikaciju
.
izolacijskih materijala pomocu temperaturnog indeksa T 1 i profila toplinske izdrZJjj~
') sarno za podrucje 88 do 108 MHz vosti TEP. Nove oznake uvodit. ce se postupno u kataloge proizvodaea izolacijskih
materijala.
TERMICKA POSTOJANOST IZOLACIJSKIH MATERIJALA
za elektri~ne strojeve, trans(onna~ore i aparate KOROZIJA METALA
Izvod iz klasifikacije prema JUS N.A8.005 (odgovara IEC, Pub!. 85/1957)
Najobicnije vrste korozije su elektrolitifka, uzrokovana prolazom struje*, te
(Elektricna svojstva: str. 788) .
elektrokemijska iii galvanska, uzrokovana razlikom potencijala dvaju metala koji su
Klasa u istom elektrolitu, iii istog metala u razlicitim elektrolitima.
Izolacijski materijal
i maks. Primjena Drugim rijeeima, gdje se dodiruju dva razlicita metala uz pristup vlage, nastaje
(* nisu u toj klasi opcenito prihvaceni)
temp. lokalni element i rastvara se (korodira) onaj metal koji u tablici galvanskog niza ima
manji reani broj. Trosenje. tj. korozija je tim intenzivnija sto je veca udaljenost u
y pam uk, papir, prespan, svita, drva, neimpregnirano, ne':l:ro~jeno galvanskom nizu.
90C najion, perlon Navedeni galvanski niz utvrden je stvarnim terenskim i laboratorijskim ispiti~
vanjim~ u fazllim elektrolitima, ukljucivo i morsku vodu, kloride itd. Ne smije se
A pam uk, papir, prespan, svita, drva, namoti impregnirani uljriim zamijeniti sa elektrokemijskim nizom cistih metalnih elemenata kojeg upotrebljavaju
105C najlon, perlon .. lakovima iii uronjeni u ulje kemicari,gdjeje potencijal odreden u odnosu na vodik, uz uvjet daje metal uronjen u nor-
malou otopinu svojih iona.
E * lakirana fica sa sintetskim lakom. I ' namoti impregnirani -umj.
120C * presani materijali oa bazi otvrdi- smolnim lakovima iIi ~ompa- Najrnanje "plemeniti''- iIi anodni metali nahize se na vrhu niza, a 'katodni iIi
vih umj. smola, slojaste ploCe (per- undirani epoksidnim i poHes~ nnajpiemenitiji" metali su na dnu niza.
tinaks, tekstolit), poliesferne smole ternim smolama i materijama Zeljezo nepotpuno prevuceno niklom, kositrom iii bakrom, korodira, a presvJaka
.
iz -visih term. klasa ostaje. Kod nepotpuno pocincanog zeljeza raspada se cink, .a zeljezo je. zasticeno.
Al~minij, na vlaznom mjestu ne smije bit} u dodiru sa feljezom Hi bakrom. Za
B anorganski materijali: staklena namoti impregnirani sintet- vanjsku inonta~u po~rebne su, za prijelaz, Al~Cu specijalne. dvokovinske spojnice iIi
130C vlakna, azbest, mika (slojasti i pre~ skim lakovima ili kompaun- bimetalne medupodloge (Cupal). (vidi str.216). Bez pristupa vlage nema lokalnog
sani) dirani epoksidnim i po1iester~ elementa nitLkorozije.
nim smolama . Aluminij oksidira na zraku i premjesta se time u plemenitije podrucje galv.
niza, pa moze biti u dodiru sa pocincanim i kadmiranim celicnim vijcima. ali ne s neza~
F staklena vlakna, azbest, tinjac namoti impregnirani epoksid~ sticenima koji ~aetno djeluju na alurninij. Neke galvanske prevlake. kao cink, kadmij,
155C nim i poliesternim smolama .aluminij, kositar i srebro mogu, se pasivirati i time znatno popraviti svoju zastitnu
klase F

staklena i azbestna vlakna, tinjac Napr. ukopane i uronjen~ metalne konstrukcije se razaraju lutajucim strujama,
H namoti irnpregnirani silikon-
180C skim smolama sto su "procurile" iz elektricnih distribucionih vodova, kabela, podstanica, tramvaj~
..
skih!ina itd.
// .

76------___________________________ UVODNI PODACI _______________________________________ 77

mac. Pasiviranje se obavlja -uglavnorn krornnorn kiselinorn iii Na-krornatorn (kio-
rnatiranje).
Mnogi nerdajuci celici dobivaju nerdajuca svojstva tek nakon pasiviranja koje se 1 1 1 1 1 1
obavlja u kone. dusicnoj kiselini.

Korozijski kraj (anodni

iii rnanje plernenit)
1 1 1 1 1 ,., 1 1 1
1) Magnezij 19) Bakar
2) Magnezijeve slitine 20) Bronza
3) Cink 21) Slitine bakar/nikal
4) Aluminij 25 22) Monel metal
5) Kadmij 23) Srebrni lem ,., 1 1 1 1
6) Aluminij 17 St 24) Nikal (pasiviran)
7) Celik 25) Inconel (pasiviran)
8) Lijevano zeljezo 26) Krornirano zeljezo
9) Krornirano zeljezo 27) 18/8 kromnikal celik
1 1 1 1 1 1 ,., 1 1
10) 18/8 kromnikal celik (pasiviran)
11) 18/8/3 kromnikal- 28) 18/8/3 kromnikal-
rnolibden celik molibden celik (pasiviran)
12) Olovo kositar (lem) 29) Hasteloy (pasiviran)
13) Olovo 30) Srebro ,., 1 1 ,., 1 1
14) Kositar 31) Grafit
15) Nikal 32) Zlato
16) Inconel 33) Platina
17) Hasteloy 000
18) Mjed
Kraj zastite (katodni,
odnosno najplernenitiji) a-a-2,
00 00 00

STUPANJ KISELOSTI OTOPINA

a
Vrijednost pH je negativni dekadski logaritam koneentracije vodikovih iona
(broj gramekvivalenta iona) u jednoj litri otopine, kod 20C. . pH ~ -log H'
pH < 7 kisela reakeija
---
000 000
... "'-
pH = 7 neutralna reakeija
pH> 7 alkalicna reakcija
Vrijednost za pH se mjere pH-metrom iii pH papirom, sto je za praksu obicno ~~~ 0""""
... "'''' ~~~ ~~~ ~~~
dovoljno tocno. Univerzalnim (npr. Merck-ovim) pH papirom, mogu se mjetiti
+++ +++ +++ +++ +++
vrijednosti pH na eijelom podrucju, od pH = 1 do pH = 13, a nekim drugiina se
mjere sasvim uska podruCja. Usporeduju se boje komadica pH-papira sa etalonom
na koricama kompleta tog papira. ",,,,.,
NN ~~8
9<r'1v) ~~9
Primjeri: 1 1 1 1 1 1 +++ 1 1 + 1 1 1
pH pH

4% solna kiselina (HC1)

Ocat (5 % octena kiselina)
Destilirana voda
Rijecna voda
o
2,5
6,5 ... 7
7,0
Pitka voda
Morska voda
An'lonijacna voda
0,4% natdjeva luzina
7 ... 8
8,0
11,0 ---
--- --- ---
-::: -::: ---
-:::
(Na OH) 13,0 z
78 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI Mehanicke vibracije _ _ _ _ _ _ _ _ _ _~_ _ _ _ _ _~_~ 79
Klima Zemlja Klima
KLiMATSKA ZASTITA ELEKTRICNIH UREDAJA Zemlja
Klima koja vlada na mjestu upotrebe elektricnog postrojenja utjece na trajnost Libija TA
izolacijskih i metal nih materijaia, na povrsinsku zastitu, na funkcioniranje opreme TA _ M~r~ko TA
Grcka
se
itd. Klimatski uvjeti odreduju na razoe nacine (npr. standardlma JUS, lEe, DIN, Haiti TH
'TH
Nepal
Nikaragva
TH
TH
DEF, te jugoslavenskim. LLoyd-ovim, sovjetskim i drugim regis-trima brodova). Havajski otoci
Standardi TGL 6351 (Technische Gtite- und Lieferbedingungen, DDR) oznacuju TH Nigerija (sjeverna) TA
Honduras
klime pomocll pocetnih slova latinskih naziva: N (normalis) normaina, F (frigjdus) Indonezija TH Nova Gvineja TH
hladna, T (tropicus) vruca, A (asidus) suha i H (humidus) vlazna. Tablica 1 navodi Irak TA Oman TA
karakteristicne uvjete za vaznije klime: lrim TA Panama TH
TA Paragvaj TH
N - umjerena (normalna) TH - tropska vla.ina It.lija
.' Izrael TA Portugal' . TA
F - hladna TA - tropska suha
Jamaika TH SAD (djelomicno) F
Postrojenja i oprema, koja se koristi u nekoj klimi, treba imati odgovarajucu TA
Jemen TA Sirija
(istoimenu) klimatsku zastitu; ana koja povremeno djeluje u uvjetima ra7 ,ih klima F
(promjenljiva klima na istom mjestu iii mijenjanje mjesta - npr. oprema broda) . Jugoslavija, Jadranska obala TA Sovjetski Savez
Kampucia TH Sri Lanka TH
radi se za kombiniranu klimatsku zastitu npr.: 'F Tajland TH
Kanada (djelomicno)
THA = TH + TA (za .svaku tropsku klimu) Kolumbija TH Tanganika TH
TF =TH+TA+N+F (za svaku klimu - vrucu i hladnu) Kong" . TH Tunis TA
Kostarika TH Turska TA
Kategorije klimatske zastite: TH
Kuba TH Uganda
I za vanjske prostore (vanjska montaza) TA Urugvaj :TH
Kuvajt
II - za vanjske natkrivene prostore TH Venezuela TH
III - za unutrasnje prostorije (unutrasnja montaza) Laos
Libanon TA Vijetnam TH
Znacenje oznaka u tablici (vidi str. 77) Liberija TH Zambija TH
x utjecaj opcenit i dje,lotvoran,
MEHANICKE VIBRAClJE
y _ utjecaj povremen i mjestimican (uzima se u obzir sarno na zahtjev narucioca),
- utjecaj tehnicki neznatan. Oscilatorno gibanje elasticnih sustava nazivamo mehanicke vibracije. U prirodi
razlikujemo deterministicke vibracije, koje periodicki zavise od vremena, pa se-mogu
Za klimatska ispitivanja elektronickih uredaja i njihovih komponenata postoje rastaviti na harmonicke funkcije i slucajne (random) vibracije cije se amplitude i
standardi lEe 68-2-1/1964 (hladnooa), 68-2-2/1974 (suha vrucina), 68-2-3/1969i spektar frekvencija mijenjaju kao -slucajne velicine, a analiziraju se metodama mate-
68-2-4/1960 (vlazna vruCina). maticke stati~tike. Vibracije elektricnih strojeva vecinom su deterministickog karak-
Elektricnu energetsku opremu redovno proizvodimo za upotrebu u normalnim tera i osnovni parametri, ukoliko-se radi 0 cisto harmonickim vibracijama, jesu:
klimatskim uvjetima, prema standardima IEC i JUS koji odgovaraju tablici 1, s tim
5to se dozvoljava najniza temperatura _'30C u .vanjskoj montazi (NI), a najvisa amplituda pomaka A U J.lm je maksimalni pomak iIi deformacija,
svugdje +40C. Po potrebi i zahtjevu izraduje se za druge klimatske uvjete (kao frekvencija f u Hz iii kruzna frekvencija W = 2 n/ u s - 1,
i za vecu nadmorsku visinu od 1000 m). amplituda titrajne brzine Aco u ~m/s,
amplituda ubrzanja Aw 2 U J.1mjs.
Djeiomicni popis zemalja s drugacijom klimom od mnjerene Ako je vibracijska pojava sastavljena od vise harmonika razlicitih frekvencija i
Zemlja Klima Zemlja Klima amplituda, tada kao parametre za ocjenu intenziteta vibracija - uzimamo slijedece
TA Egipat TA velicine:
Afganistan
Alzir TA Etiopija TA
efektivna brzina = -I "
L,..Aj2Wi2 U J.1mjs,
Angola TH, TA Ekvador TH Ve f
2
Australija TH, TA Filipini TH
Bolivija TH Gana TH efektivna brzina pojedina~nog hannonika Ve f = ~ Aco u J.1mjs.
Brazil TH Gvatemala TH .. -/2
Dominikanska republika TH Gvajana TH Efektivna brzina je usvojena kao mjera dozvoljenih vibracija od ISO VDI.
80 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI Osnovni pojmovi i podaci iz akustike _____________ 81
U dijagramima 1 do 4 dane suo dozvoljene velicine vibracija, prema' preporukama
VOl 2056/196.4 za rolacione strojeve. U tim preporukama podijeljeni Sll strojevi u -2
grupe: s visokofrekventnim i s niskofrekventnim temeljenjem. Strojevi 5 niskofrekven,t-
nim terneijenjem 5U oni. kod kojih je kriticna brzina iIi bar jedna rezonantna frekvencija
sistema stroj - temelj lspod frekvencije. 1coja odgovara nominalnoj brzini "vrtnje
(turbogeneratori, turbirie, strojevi s vrlo elasticnim temeljenjem). Ostali strojevi su
s visokofrekventnim temeljenjem. Navedene osnovne velicine vibracija 'mjere se na
lezajima ili, ako su lezaji ugradeni u kuciste mjere se na kuCistu blizu.lezaja.
Osim ovih opcenitih preporuka postoje i specijalne preporuke DIN 45665/1968,
koje se odnose na strojeve do snage cca 200 kW, a suglasne su navedenim VDI prepo-
rukama. U donjoj tablici dane su osnovne velicine za ocjenu vibracija prema DIN
preporukama.

Granicna vrijednost ve f u mmjs

Stup.nj Brzina vrtnje
min- 1 za visinu osovine u mm:
dobrote 80 do 132 160 do 225 250 do 315
1(J} zoo I,(() 1l1JHz
600 do 1800
i9J ; 1500 :11XJ &in IlfJD lW 6f11l) 75J 81J liD rJI1J 11111l l<im 6Iim N
preko 1800 1,8 2,8 4,5
oscillrrin ascii/min
(normalno)
do 3600 .
Dijagram I: Za malestrojeve do 15 kW Dijagram 2: Za srednje strojeve od 15
(grupa strojeva K prema VDI 2056). do 300 kW (grupa strojeva M prema
600 do 1800 0,71 1,12 1,8
VDI 2056~ R
(reducirane
preko 1800
vibracije) 1,12 1,8 2,8
do 3600
~
-- ,I"" I~ ~~~ '" vI S
600 do 1800 0,45 0,71 1,12

-- ~'"""0j"'''
51 O (specijalno
~.
preko .1800 1,12 1,8
J redue: vibr.) 0,71
0 '?o ""0 0': do 3600
"00", "'''';~~.
$ '" .\,-'~
6......r"~""~...,ol"rJ'
<;>- ""0 ~ "";f OSNOVNI POJMOVI I PODACI IZ AKUSTIKE
8
Osnovni pojmovi
"'~
,p..~
o " -& I'\. Apsorpcija zvuka je pojava pretvaranja zvucne energije, pri prolazu kroz neki medij

""
o >
~~~~
r-~~~
iii prijelazu preko neke povrsine, u koju drugu vrstu energije'j konacno u toplinu.
2 !.P~v.'
Buka okoline je ona buka ~a mjestu ispitivanja koja nije predmet neposrednog
I'''''''~
""
I promatranja.
5 m 20 W f1} 150 lJ1JiIz 15 m 20 Q) Ell till ~Hz
Razina neke velicine definirana je kao Iogaritam odnosa te veliCine referentne
3lIJ1 ml io I fIii :ff1J iill7 .&1i ,,1m 3lIJ I sinlw I lim liD rJI1J lim zWJlIz velicine iste vrste. Pri tome treba da budu odredeni baza .logaritma referentna
3756Q)UXJ oscil/min 375 ff1J (X1J ascii/min
velicina.
Dijagram 3: Za velike strojeve s visoko- Dijagram 4: Za velike strojeve, npr. Decibel (dB) je jediniea razine.
frekventnim temeljenjem (grupa stro- turbine, turbogeneratore s nisko-
jeva G prema VDI 2056). frekventnim temeljenjem (grupa stro- Koeficijent zvucne apsorpcije neke plohe odnos je apsorbirane i propustane zvucne
jova T prema VDI 2056). energije prema upadnoj.

6 Koncarev prirucnik
82-_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI T OS~,o.vnj, p-0i:m,<w~ j pod,aci iz akusti.ke,==~==.~..,~._=.,~,=_=",=.=..~==83
Gluhs komora je prostorija cije stijene apsorbiraju prakticki svu zvucnu energiju u
sirem frekvencijskom podrueju. oste~enj:a. ~lu.ha., Osj,e.Caj; d,Q.qii,av.~.I).j~. Il,~ za:vis~ Q, apS,0)u,m9m iz.I).,o,~,u, ~azi,n,e: buke.. v,e,c
q, PrQmjeni k:.oju, neki. ip~'or, b.1.J~.~ iza~va, u Pl;osjC;;CJ)..oj b,u~~ ok.olip.e. . ~ovi,seJ,1jc: razi,Il,e
Odjekje privremeno trajanje zvuka u prostoriji nakon sto je izvor prestao isijavati zvuk. q,4 In dB. Q,si,eca, ~e ka.o ~.Ql,etnJa .. Djc;;IQyanJ~' blIk,~ IJa, cQ.vjek,a. tl.e. Qv.isi sam,l? q, I.1ie.nirn
Razina glasnoee (fon) je velicina b~ojcano jednaka razini zvucnog tlaka cistog tona Qbjekti.vIJi.JIJ. kara1<t~ristikama;, J).e~o. i 0. I)jegov,QItI; s.u.bj,e:ktiYIlOJl1 ustroJs~vu..
od 1000 Hz koji se kao ravan val siri prema slusaoeu a po ocjeni nOfma1nog slusaoca Hazina .zvutnoQ flaka
jednako je glasan kao "ispitivani zvuk. dO Razina .Q{asnoce, Jokos t zYU.ka:
13Q lo~
Razina zvu~ne soage (u dB) je definirana kao:

10 log-
Po
P
1 120.
110
i-

,
120,
,,;;-; I"-..... , "
~
P.I
1~~:
W r'
,
lOa
r;...::..' ~'
gdjeje P promatrana zvucna snaga, a referentna zvucna snaga Po = 10- 12 W. 100 -
Razina zv.~nog tlaka (u dB) je definirana kao: 90 90 /1
~ ......
00 80 1- l..7
20 log.!'....
70 ~ t::: 70 r- V.
Po
gdje je p efektivna vrijednost promatranog zvucnog tlaka, a referentni zvucni tlak 60 ~ t-. ~ i....... r- 50
V
r\ 10-""0,
Po = 2 10 - 5 N/m2 (prag cujnosti pri 1000 Hz).
~O t'-.' 1-...
" I-- 50
P
Razina zvuka buke, imna (u dBA, dBB, dBC, dBD) je velicina izmjerena zvukomjerom
koji ima ukljucen jedan od medunarodno standardiziranih (ISO. IEC) filtara: A. B.
C iii D.
.0
30
1'..'"
~"
l'-. I ' t--
........ t-...
.0
30
I""-
l./
.7
IQ,-12

Sum je zvuk, koji ima kontinuirani spektar.

Vrijeme odjeka (u s) jest vrijeme kroz koje se razina zvucnog tlaka u prostoriji smanji
20
10
'" i'..
I'-...
20
)0
. , ./.
;/
za 60. dB. nakon sto je izvor prestao zraciti zvuk. a I-...
a r-..
Zvu~ni tlak u nekoj tocki medija jest izmjenicni tlak, sto se prilikom sirenja zvucnog 1".:
vala superponira statickom tIaku. 20 50 lOa 21K! SOO 1000 2Q!Jf) 5000 10fJJq ijz
Zvuk je titranje iii poremecaj. koje se u obliku vala siri u elasticnom mediju. U uzem ,,- , R:ekv.~nc;ja
SI. 1 Razin,a zvucnog tlaka i glasnoce: u ovisnQsti 0 frekvenC:ij( .
smislu zvukom se smatra one titranje, koje se zamjecuje 'sluhom.
Zvulno izoliranje je sprecavanje sirenja zvuka pregradama iii pokrovima. Mjerenje buke
Aku.sticka su mjerenja slozenija o.d ()~taliQ je:.r: bitno. ovise. Q buc:i i 0. utjecaju.
okoline (pros,lQrija, p.r:edmeti u bIizini) na sirenje zvucnog vala od J?romatr.anog
Djelovanje zvuka na ~ovjeka izv()ra. Metode: mjerenja buke vecinom su reguJirane propisi'm,a iii p.r:eporukaIl,la .
Bukoro se naziva nezeljeni zvuk. U uzem smislu se bukom smatra zvuk koji utjece Razlikujemo. elva tipa, zvucnih mjere-n,ja:: Qlje:re:l).j~ na ne~om mjesiu. .r:a,di. c;Jcjenji-
na razgovijetnost govora, ometa sporazumijevanje zvucnim signalima, razdrazuje, vanja djelovanja toga zvuka na co.vJe:ka_ i mjerenje buke nekog izvora radi llspoie:dbe
s propisiin,a iii s nekim drugim izvorom iii radi istrazivanja. - .
smeta u radu iii na odrooru, djeluje stetno na ljudsko uho iii cijeli organizam.
Ako dva zvuka izazovu jednaki osjet u uhu, njihova je ..razina glasnoee" jednaka. Nacin mjerenja, te dozvoljene graniee buke s obzirom na rea,kcije stanovnistva
Izmedu razine zvucnog tlaka cistog tona, njegove frekvencije i razine glasnoce postoje regulirane su s ISO/R 1996-1971. Preporuke ISO/R 1999 ~ 1975 i .. Pravilnik o,opcim
odnosi prikazani na s1. 1. ' . . mjerama i normativima zastit,e I\a radu od buke u .r:adnim prostorijama'" (Sluzben_i
Buduci da frekvencijska karakteristika Ijudskog uha nije linearna, lDstrumentI Jist SFRJ 29/71) reguliraju nacin mjerenja i dozvoljene r-azine, s obzirom na zasti,tu
za mjerenje zvuka imaju u sebi ugradene i narocite standar~izi~ane filtre. ~oji kar~k Qq ostece:nja ~luQa i Qm~tanje, raznin vrsta, djelatn,o~t.i, Za Q,,"U se vJ;'~.t mjerenj~ buka
teristike instrumenta prilagoduju karakteristici uha. Tako JzmJerena vehcma naZJva izrazava u dBA, a Q Qb:?;ix ~e u.zjma. vren.lenski promjenji.v~ odnosno imp4 i sni ~arak_
se "razina zvuka iii buke". ter buke, i to tako da ~~ ra,e;u.na tzv., e:kvivahmtna razin,a buke.
Razina zvuka od 90. dBA - ako djeluje vise od 8 sati u toku dana - izaziva trajna Opca prc;;poruka za me:tod.u n;aje:tellja buke ~tJ;'ojeva, uredaja i a,parata daJ).a je. u
ISO/DIS 3744 ~ 1975. Osim te oPee preporuke postoje i specijalizirane. koje $0 Q,dnose

6*
84 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _---'_ _ _ _ UVODNI PODACI
r
..
Osnovni pojmovi i podaci iz akustike _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 85

na posebne vrste strojeva. Zajednicko je svim tim prepofukama, da predvidaju mjerenja u izoliranjem, odnosno prigusenjem buke motora opr. pomocll specijalnih oklopa iii
nizu toeaka prostorna rasporedenih aka stroja na temelju kojih se faeuna srednja prigusiva':a.
razina. Da bi mjerenja bila koliko-toliko objektivna, mjerni r:-ostor mora imati Buka transformatora
odredene akusticke kvalitete. Apsolutno tacna mjerenja se mogu provestijedino iJ tzv.
Osnovni uzroci buke transformatora su vibracije jezgre izazvane pojavom magne-
"gluhim komorama", tostrikcije. Sekundarni izvori buke mogu bili konstrukcijski elementi, rashladni ven-
Buka elektricnih strojeva tilatori, pumpe i sl. Metoda mjerenja buke transformatora odredenaje s VDE 0432/8.64.
Dozvoljena razina buke prema DIN 42540/1966 dana je u tab. 2 i 3. Vrijednosti iz
Buka elektriq,nih strojeva je magnetskog, aerodinamickog i mehanickog podrijetla.
tablica mogu se smanjiti do 10 dP posebnim konstrukcijama transformatora. Daljnja
Magnetsku buku uzrokuju radijalne vibracije paketa i kucista, izazvane prostorno i
su smanjenja razine moguca zvucnom izolacijom traosformatora. opr. pomocu spe-
vremenski promjenjivim harmonicima indukcije u zracnom .rasporu. Aerodinamicka
cijalnih oklopa iii pregrad~.
buka nastaje zbog periodickog stvaranja vrtloga zraka, izazvanog vrtnjom ventila-
tora iii rotora. Mehanicka buka nastaje zbog vibracija lezajeva, leZajnih stitova i
eetkica, koje su izazvane vrtnjom stroja. Buka opterecenog stroja obieno je veca od Tablica 2.
buke praznog hoda. Dozvoljeoa razina buke u dBA oa udaljenosti 1,0 m za A-uljDe transformatore prema
DIN 42500, 42503 i 42511 i B_suh. transfonnatore, prema DIN 42524.
Tablica 1.
Dozvoljena sredoja vrijednost razine buke L u dBA
Nazivna 30 75 125 200 315 500 800 1250
na udaljenosti 1,0 m od povrsine stroja prema IEC 34-9/1972
snaga i i i i
u.kVA 50 100 160 250 400 630 1000 1600
Brzina vrtnje n 600<n~ 960<n~ 1320<n~ 1900<r'; 360<"'; 3150<"';
min- 1 ';960 .; 1320 .; 1900 .; 2360 ';3150 0750
A dBA 45 46 47 48 50 52 54 56

Mehanieka IP IP IP IP IP IP IP IP IP IP IP IP
22 44 22 44 B dBA' 54 56 58 60 62 64
zastita 22 44 22 44 22 44 22 44

Snag. P L L L L L L L L L L L Talica 3.
L
kW Dozvoljeoa razina huke u dBA Da udaljenosti 3,0 m za transfonnatore 2 - 10 MV A
prema DIN 42504 i transformatore 12,5 -40 MVA, preDl3 DIN 42508.
p~ 1,1 - 67 - 70 - 71 - 74 - 75 - 79
1,1 <P2,2 - 69 - 70 - 73 - 78 - 80 - 82
Nazivna
2,2<P5,5 - 72 - 74 - 77 - 82 - 83 - 85
2,5 3,15 4 5 6,3 8' 10 12,5 16 20 25 31,5 40
snaga 2
5,5<P';1l 72 75 75 78 78 81 81 86 84 87 87 90
u MVA
11 <P';22 75 78 78 82 81 85 83 87 87 .91 90 93
22<P';37 78 80 81 84 83 86 85 89 88 92. 92 95
63 65 66 67 69 70
dBA 52 53 55 56 57 59 60 62
37<P';55 79 81 83 86 86 88 88 92 90 94 93 97
55<P';110 82 84 85 89 88 92 90 93 92 96 95 98
110<P';220 85 87 . 87 91 90 94 93 96 95 98 96 100
Osoovni zakoni
220<P';400 86 88 90 92 92 96 94 98 95 99 98 102
400<P';800 87 88 97 93 94 98 95 99 96 100 I ,Ako'u prostoriji postoji n izvora zvuka njihova 'se razina L u nekoj tocki raeuna
800< P'; 1400 88 89 94 94 96 100 96 100 96 101 geometrijskim zbrajanjem:
1 400<P';2 500 89 90 96 95 98 102 97 101 96 102
L = 10 log I
1
antilog L.
10.
dB

Metode mjerenja buke elektricnih ,trojeva odredene ,u ISO/R 1680 -1970 i DIN Npr. 100 dB+100 dB=103 dB
45635/1974 BI. 10. IEC 34-9/1972 (tab. 1) daje preporuke za razinu buke 'trojeva u Sre<\,nja razina zvucnog tlaka L racuna se iz pojedinaenih mjerenja L po relaciji:
*
praznom hodu, a VDE 0530, dio 1, 54 A za razinu buke opterecenih strojeva.
1 ~" L.
Znacajnije smanjenje buke strojeva od vrijednosti danih propisima moze se postici L = I 0 Iog - L... antllog- dB.
specijalnim konstrukcijama (strojevi sa smanjenom razinom -buke) iIi akusticki!l1 " I. 10
 ----------------------------_____________ 87
9~POAZfbJd 'o~p~JPO ..:if
;:mpoAz!oJd O!P~JPO Qf
ofo~ ~w!l~fAn pod WOpOA pod I
00 I I I I ;;,foJ( BW!l~fAn pod WOpOA pod
ptU .!Uf~Jl trZ ~~qo~~~s 'af -f~p~')J.n
pBJ !UfBJl nz uBqosods Qf fBP~Jn
U!wO po
U!W Ot po
'nfuefBil n ~u!~JA"od poils~ wI ..... 'I 'I I I I nfunfB1l n QU!~JAod pods! W I
u~fuoJn f~'p~ln n. ~poA..lU:OpOl~ ., u~fuoJn fBp~Jn n QPOA B10poJd
'~Aoz\1IW l.f!~~f.! "(nopoh
'I 'I I -eAOZ-ejW llPI-ef! WOpOA
wo~'sJOw B.fu~'\PtsnfldBz
"" "
,
I I
wOJ(SJOW -efu-eAp[snfId-ez

--
BAOJ~fws ll!AS z!
nZBlw n "BfUB;)Jl~ po '" I '" I I I ,
-eAOJ~fws lJ!AS Z!
"- nz-elw n -efU-e;)Jl~po
'8"> , .. - "

.-eA01~ftiIs
..,. .""
""
.
0

'S
y~
1l!i\S i!

po
~IB){!lJ~A
'BfUB;)il~
--
I I

::l
en
~
I
-
~

"-

~
::J
e:
..,.
'~
-eAOJQfws
ll!AS Z! -efU-e;)Jl~

~1-eJ(!lJQA po

----
N ,,09 op WduO[){lO N ~
~ I ',,- ,09 op WOUOI~IO
W!UQ1~ndop s nfunJ(j;ad "- "- "-
w!u~l~ndop
S BfUB){SJd

'- -- - - e:
hf"B?'Olod 'WOUIBWJOU en
nr-e~Olod
woul-eWJOU
~
'N N N
os UWQJd o~l'op ''el~19fr}:J N
0 f:'l ~

'or
os q!~hm 'clop zn gbuIBJ(!lJM "- "- "- "- ~
'or -ew~Jd oS-I op -el~!9nJ( N
0. ~ q!ji-eu 'dop zn jioul-e){!lJ~A

- -- - -- e: ,
os
~~~----~--~~--~--t-------_t----
""
.", gOUIBJ(!1J~A I
~ en
N ~ :;> "" gOUW){!U~A
0

... --
"- "- "- ""o
"

Z'Qq 8 '8 g 0
'f o
-----
~
:~l!l~BZ <::>
"- "- "- "- "- o '"e:
qfOlll 0
- N .~ ..,.

os
~

~ .~..g ,:-5 ,..c:: ~ e

~ 4 e '; '~:~ e e e e
Q)0f;l.I-<I-<";:"> e Ei e
lS
~
d).~
'8
:vi'..!::o!:- 0

~ '",A
1:1
60
A
.~ I
,A '-
iA
}
'"
N os 'EiEi N
~
~;;:.s::
8
~-:o,o f;l.~'U
,.0,_ '~ .... 0
8 ~
0 '::::;.,
S,a.
,>
[0
i
'" " ,
!
i'!
,-
-il
'OS
...:.
00

'''- os os
g. g :8::03 '5 ,;'
'0 ! ..~Ei '8 , c
=
I
'0 "0 :.. C
,, '"0 '=-0 ''ti :::s P- .:.::;> .~
'~
:
'<Jl t~:;:: .f;l.''"tZ;I ! '0'0.
'~ S-
'0
'"
M
.~
>N o
0.
aa
STUPNJEVI MEHANICKE ZASTITE ELEKTRICNIH UREDAJA
(elektrifnih rotacionih strojeva i aparata)
UVODNI POD,ACI
1
IEC standardom, Pub!. 529/1976 (str. 86/87) definirani su stupnjevi mehanicke
zastite elektricnih ufedaja, ciji unutarnji radni oapon 'ne prelazi 72,5 kV. Prcporuke
lEe, Pub!. 34-5/1968 odreduju mehanicku zastitu elektricnih rotacionih strojeva, ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI
a Pub!. 144/1963 mehanicku zastitu elektricnih sklopnih aparata niskog napona. KONSTRUKCIJA ELEKTRICNIH ROTACIONIH STROJEVA
Patpuna ozoaka mehanicke zastite sastoji se od osnovne 'oznake i dviju brojki: Osnovni nacini konstrukcije elektricnih rotacionih strojeva obuhvaceni su prepo-
IP osnovt;,ta ozoaka (International Protection), nikama lEe i raznim nacionalnim standardima, 510 omogucuje bolje sporazumijevanje
prva brojka stupanj zastite osoba od dodira s dijelovima pod naponom iii s unu~ proizvodaca s korisnikom. .
tarnjim pomicnim dije10vima i zastitu elektricnog uredaja od prodora
Izvedbeni oblici elektri~nih strojeva
stranih krutih tijela,
druga brojka stupanj zastite od stetnog prodora vade. Prema preporukama IEC, Pub!. 34-7/1972, izvedbeni oblici elektricnih strojev.
podijeljeni su u dva kada, od kojih prvi sadrii smanjeni broj izvedbi, tablica I, a
Pojedini elektricni uredaji izraduju se najcesce sa slijedecim stupnjevima meha-
drugi je opci kad.
nicke zastite:
Elektricni rotacioni strojevi: IP liS, IP 21S, IP 22S, IP 23S, IP 44, IP 54 i IP 55. Tablica I.
. Izvedbeni oblici elektricnih rotacionih strojeva s Idajnim stitovima
Sklopni apar.ti: IP 00, IP 10, IP II, IP 12, IP 20, IP 21, IP 22, IP 23, IP 30, i jednim krajem osovine (IEC publ. 34-7/1972, ked I.)
IP 31, IP 32, IP 33, IP 34, IP 40, IP 41, IP 42, IP 43, IP 44, IP 50, IP 54, IP 55,
IP 60, IP 65, IP 66, IP 67, IP 68. Strojevi 5 horizontalnom osovinom
Transformatori: IP 00, IP II, IP 20, IP 21, IP 23, IP 41, IP 54 i IP 65.
Instalacijski aparati: IP 00, IP 20, IP 21, IP 40, IP 41, IP 55, IP 66.

mB.ffiIDftffi$ffi
Suhi ispravlja~ki uredaji: IP 00, IP 20, IP 21, IP 54.
(S oznacava da su ispitivanja izvrsena na uredaju koji ne cadi - nepokretan stroj,
a M da su ispitivanja izvrsena na uredajn koji mehanicki radi.)
Oznaka zastite odnosi se na stanje pri isporuci i na normalni polozaj uredaja.
Promjenom polozaja maze se promijeniti vesta zastite. Visi stupanj zastite ukljucuje
IMB3' I IM100l IMB35 I tM2001 IMB34 I IM2tOl IMB5 I 1M 3001
i opseg zastite nizih stupnjeva. Dijelovi elektricnih rotacionih strojeva i transformatora

~ell1tHBtE
mogu biti izradeni u drugom stupnju zastite.
Primjeri: elektromotor IP 44, prikIjucna kutija IP 55;
transformator IP 54, prikljucak IP 00:

1M B 6 I 1M 1051 1M B 1 I 1M 106t 1M 8 B I 1M 1011 tM 89 I 1M 9tOl 1M 8 10 I tM 400t

1M 8 14 I tM 3601 1M 8 15 I 1M 1201 1M 820 I 1M 1101 1M 8 30 I 1M 920t

* Oznake lijevo ispod slike su pre"rna kadu 1, a oznake" desno ispod slike su pre
m. kedu 2.
 _______________________ 91
ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI Trofalni sinhronigeneratori
90
dva slova Ie (lnternat"iooal Cooling),
Vertikalni strojevi jednog sic-va i dva broja za svaki rashla'dni krug.
m Slovo ozn.cuje rashladnosred'slvo": A-zrak, W-voda, III.-vodik, U-ulje (oznaka

m~
za zrak moze se ispustiti), Prvi hroj oznacava naciD strujanja rashladnog sredstva, a
I drugi bra] 'oacin dovodenja energije potrebne za strujanje rashladnog sredstva.
---i--- Tablica 2. NajceSCe vrste hladenja elektricnih rotacionih strojeva,
~ V-"I prema IECpubl. 34'6/1969
1M V 111M 3011 1M V 15 11M 2011 1M V2 11M 3231 1M V 311M 3031 1M V 36 11M 2031

irffim.m
1M V 4 11M 3211 1M. V 5 11M lOll 1M V 6 11M 1031 1M V a 11M 9111 1M V 9 11M 9131
Ie 03 IC.OO 41 Ie 0141

mmBwm
"- ' - " " -:. ".: -" ' .
iMV101lM4011 IMV14 11M 4031 IMV1611M 4131
-: '" "-f-
IMVlallM 3611 IMV19 11M 3631
J~1 N--~----
IC"1 Ie 13

ijJru
.L

1M V 301 1M 9211 1M V3l 11M 9231

Potpuna ozoaka izvedbenog oblika (tip konstru~cije i oacin monlaze) prema , Ie 26 Ie 37_ ICW37A11 ICWOBU-40
k&du 2 (vidi primjere u tablici 1) sastoji se od osnovne oznake i triju brojaka:
1M osndvna ozoaka (biternational Mounting) TROFAZNI SINHRONI GENERATORI
Prva brojka ozoaka tipa (vrste) konstrukcije ManJi hO'rizontalrii strojev"i (do 1 m vanJskog ,promjera) izraduju -se obic'iie -sa
Druga ;j "treea :brojka ozoaka nacina montaze sthnim lezajhna, (obllk 1M tOOl) 'a -srednji 1 veci :strojevi, sodvoJ_en'imlezajima (o"blici
Cetvrta brojka ozoaka slobodnog kraja osovine. 1M nOli 1M 7221). Za "dizelskimolorn.jpiiklaiIriiji je oblik 1M '701'1 kod ve6ihi
obiik 1M 1201kdd -manjih slrojeva (obIici 'eleklricnih ,lrojeYa vid"istr.89).
Tipovi konstrukcija i slobodnih krajeva osovine podijeljeni su prema kodu 2 Verti'kaJJii :hirlrogeneratCiri 'iztadeIii:su -o'bicno s piirubnom :osQvinom -prema dblje,
u 9 -kategor'ija ..Mnogobrojni moguci nacin'i montaze kodirani su pritom dtugom i
:s :ak~ljalniih {no'se6im) :le'Zijem 'goreTcesto :kombinitanim :S 'gbrnjim :radljalriim tvode~
trecom -brojkorn. eim) !leZ.'jem~ lsdonjim -rallijalllim 'Iezajem. Ponekad "se 'aksijalni '(noseci) ilezij
stavlja '-neposrednb ~izhad 'tuibine, !pa <mira generator ~inia -samb -(tva ta"dijalna lez.aja tii
Vrste :hladenja 'el~ktri~tiih :rotacionih 'strojev8 :sarno 'd6hji :radijaln:i ;lezaj :(gljivasta :izvedba) iii :pak sarno gotrtji radiJahli lezij.
"Yeti zatvoreni '-strojevi :najbolje.tle -Cia :imaju :ki'u-zno :hlaoenje,"3. 'De :fihre, jer :Uik'o
:PrepdrUkama lEe, iptibl. .34-6/1969,definirane su vrsle "hladenjaeleklricnih rola-
'Ostaju 'u'nutra :cisti "j tade ;piibiizno :pii ;konstaiitilOJ ;temperaturi, bez o'biira ;na -tem-
cionih strojeva. Pot puna. oznala sastoji se od:
 ~\~

Cetkice za elektri~ne strojeve '"

'"
.
Dopust. Spec. Dopust. Pad
Oznaka proizvodaca
gustoca Koefic. el. obodna napona
Vrsta Primjena otpor brzina
Rings- Lichten- struje trenja Y
eetkica Lessing Morgan
TVP dorf berg A/cm' Qmm'/m m/s
.

... stari tramvaj- 8 0,2 15 15 2,5

VG 1 GR 10 A RV 10 K4
Vgljene
ski motori
6 0,2 . 60 15 3,5
VI 1033 C3 WP K5

istosmjerni 8 0,2 15 45 2,5

Gl GR 10 HM3 RV 10 G5 .
strojevi bez
pomocnih 10 0,15 11 60 2
Grafitne EGG 1 ELO HM5H RV5 G 12
polova
10 0,15 8,5 75 2
EGG 2 GW19 HM5 - Gll

1M 3 .. 2065 trofazni 7 0,15 80 30 2,2

Bakelitno GBI 74 V G4
grafitne Schrage
6 0,15 300 35 2,6
.
GB2 - - - G 18 motori

istosmjerni 12 0,12 10 60 2,8

EGOI ELl EGO RP3 E3
strojevi
industrijskog 12 0,1 10 50 2,9
EG02 E22x - - -
napona do
750 V, strojevi 12 0,12 12 40 2,8
EG03 EL 1 V - HK6 E5
za ispravljenu
- stiuju i vucni 12 0,12 15 30 2,6
EG04 EL28 EG 6749 8618 W
izmjenicni
strojevi 12 0,12 20 40 2,6
EG 10 E~3 V EG3 REI E9
.

Elektro- EG 11 . ,E33x EG3F 8618 - 12 0,15 25 50 2,9

grafitne istosmjerni
EG21 E 55x EG 14 RE59N Ell strojevi 12 0,18 35 50 3,0
D/lO industrijskog .

napona do
EG 31 EL4 EG 12D 8618 W - 12 0,2 45 50 2,5
750 Y, strojevi
za ispravljenu
EG 32 EL5 EG 14 RE59W - struju i vucni 12 0,2 50 35 2,6
izmjenicni
EG33 MM23 - RE59 E13 strojevi 12 0,2 50 45 2,65

EG34 - EG 16 - E 15 12 0,15 33 45 2,5

BG65 1442 CM6 EN 60 M 17 15 0,15 2,5 35 0,8

BG 75 PN25 CM5H EN 1350 MIO 18 0,18 0,75 40 0,5

BG82 P 15 CM2 EN 12 M 15 20 0,2 0,12 35 0,3

BG85 PN 11 CMIS CL 10 Mll istosmjerni 25 0,2 0,08 30 0,2

Metalo sinhroni i .

grafitne asinhroni
BG88 PN9 CM - M6 25 0,2 0,08 30 0,2
strojevi niskog
napona
BG92 PN27 CMO EN 12 - 30 0,2 0,05 25 0,15

BZG 1 P13KO - CLlI - 20 0,15 0,3 25 0,2

BZG2 P 12KO - CL 19 - 23 0,15 0,05 20 0,2

'"
w
 Dopu'teni porast temperature rOlacionih elektri~nih strojeva (prema lEe pub!. 34-1/1969) ...
.-0

Klasa izolacije A E B F H
Dio s1roja
Metoda mjerenja T 0 TE T 0 TE T 0 TE T 0 TE T 0 TE
I Izmjenicni namoti za~5000kW
(kVA) iii paketi duljine ;,,1 m - 60 60 - 70 70 - 80 80 - 100 100 - 125 125

Izmjenicni namoli za <500Q,kW

(kVA) iii paketi duljine <I m
2 Uzbudni namoti istosmj. i izmj. 50 60 - 65 75 - 70 80 - 85 100 - 105 125 -
strojeva osim onih pod 3 i 4
Annaturni namoti koji imaju ko-
lektor
3 Uzbudni namoti tur-borotora - - - - - - - 90 - - 110 - - - -
Viseslojni uzbudni nameli malog. I
otpora i kompenzacijski narnoti 60 60 - 75 75 - 80 80 - 100 100 - 125 125 -
4 Jednoslojni namoti s neizoliranom
iii lakiranom povrsinom 65 65 - 80 80 - 90 90 .- 110 110 - 135 135 -
5 Staloo kratko~spojeni neizolirani
narnoli 60 - - 75 - - 80 - - 100 - - 125 - -
6 Staloo kratko-spojeni neizolirani
namofi pO,rast temperature ovih dijelova oi u kojem sluc_aju De ,smije dostii takvu vrijed-
7 Magnetske jezgre i ostaIi dijelovi nost da bi se ugi'ozila izolacija iIi drugi materijai na susjednirn dijelovima
koji nisu u dodiru s ,namotima

8 Magnetske jezgre i drug'idijelovi

u dodiru s namo,tom .60. - - 75 - - 80 - - 100 - - 125 - -

K -~

9 Kolektori i klizni prsteni, otvoreni

iii zatvoreni 60 - - 70 - - 80 - - 90 - - 100 - -

Navedeni porasti temperatura dopusteni su uz temp. okoline, odn. rashladnog sredstva do 4O?C, i nadmorske
visine do 1000 m. Ako je temp. rashl. sredstva uvijek manja od 40C, moze se za temp. iznad 30C dopusteni porast
povecati za iznos smanjenja temp. rashl. sredstva. Adekvatno tome treba za temp. izmedu 40 i 60 C smanjiti dopusteni porast
temp. za iznos povecanja temp. rashl. sredstva iznad 40 0c., Kod nadmorskih visina izmedu 1000 i 4000 m, i temp. rashl.
sredstva 40 C treba za svakih 100 rn iznad 1000 m smanjiti dopusteni porast temp. za 1 %. Oznake metoda mjerenja:
T - tennometrom, 0 - iz porasta otpora, TE - termoelementom.

.-0
In
96 _____________________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEVI
Trofazni sinhroni generatori '-----------------___- ______ 97
peraturu okoline i na opterecenje. Yeci strojevi, posebno ani s vecim obodnim brzinama
izraduju se zatvoreni iii poluzatvoreni cadi prigusenja buke (sistemi hladenja elektricnih Utjecaj. odst~panja 'mr2 ,od prirodnog iznosa Da maso generatora:
povecanJe momenta tromosti J
strojeva vidi str. 90).
Relativna brzina vitlanja (omjer prema nazivnoj brzini vrtnje), koja se propisuje prema prirodnom -iznosu za 20 50 100 150 200%
poveeanje tezine generatora
zbog ev. rnoguceg "pobjega" turbine OdD. motora iznosi kad Kaplan-turbina 2 do 2,9,
kad Francis-turbina 1,8 do 2, kad Pelton-turbina obicno' 1,8, kad parnih turbina prema prirodnom iznosu za 5 15 30 50 100%
1,25, a kod svih ostalih strojeva 1,2. .. 10

Prividna snaga: S
J"JUI
1000
P
cos cp
kVA
H
I 8
6
5 :;:: 1;.
gdje su: U je linijski oapon u V, J je linijska struja u A, cos cp je faktor snage.
kWs/kill
3 ,\I!l mi~
J3 . U . I . cos 'P 2 ,~-_\
Djelalnasnaga:P~
1000
Scos'PkW(S u kVA). 1S~"
f,OO~\n .. ;0;,
Mehanicka snaga potre b oa za pogan generatora Pmeh =100PkW
- --
d .
g Je Je '1 u
n
% 1 ~~wt~i~'
korisnost generatora. :;:
Nazivna snaga generatora opada, ako je temperatura okciline iznad 40C iii 10" 2 ~ -
6810 2 ~ 5810-J 2 ~ 6810
-J
2 ~6810
-/
2 ~681 2 ~
nadmorska visina iznad 1000 m, vidi str. 95. Djelatna snaga opada i sa smanjenjem 5810
SIn2_
induktivnog faktora snage cos q>. Reaktancije 'sinhronih strojeva
Sinhrona brzina vrtnje: n= 60f min- 1 (fje frekvencija m~eznog'napona i.J. Hz, a p 1. Sinhrone reakt~cije, uzdufna Xrj i poprema Xq , mjerodavoe su za stacio~arno
pogoosko staoJe. .
p
je broj pari polo va). 2. Po~etue re~tancije, Uzduzna .x.~' ~ .popre~na X~ mjerodavne su za pocetak prp~
U tablici su navedeni najcesce upotrebljavani brojevi polova za trofazne i jedDO- iaznog staoJa, npr. kratkog spoJa Ih nagle promjene tereta. .
fazne, siDhrone i asinhrone generatore i motore s pripadnim siDhronim brzinama 3. Prolazne re~tanci~e, uzdu.fna X~. i poprdna X~ mjerodavne su u dr.ugoj fazi ~ro
vrtnje pri 50 Hz. laznog slanja, kOja naslupa obl~no nekoIiko slolinki sekunde nakon po~elka
pOjave, a Iraje nekoliko sekunda. '
2p 2 4 6 8 10 12 16 18 20 24 32 36 40 48 64 72 80 4. In.ve~~a reaktancija, X.z mjero~avna je za inverzni trofazni sistem s~ruja~ ~ pri-
IIlJenJuJe se u prora~uD1ma stanJa kod nesimetri~nih opterecenja.
3000 1500 1000 750 600 500 375 333 300 250 188 167 ISO 125 94 83 75 S. NuI.reak~ancija, ~0, ~jero?av~a je za Dultu kon;tponentu struje, to se pojavljuje
" -
kod stroJeva, kOJlma Je zVJezdIte strujno optereceno.
Generatorski naponi su standardizirani i 5% su veci od adekvatnih mreznih Relatimi iznosi reaktancija odredeni su prema Dazivnom naponu i nazivnoj struji
napona.
In - X % Un .
Opseg podesavanja pogonskog napona siri od 5% uvjetuje redukciju riazivne X %~- X . 100 J3 odn. X (Ojfazi).
snage iii veci generator. Un 100 In J3
Moment tromosti J u kgm 2 i konstanta tromosti H u kWs/kVA medusobno su
vezani jednadzbom: . Tablica reaktancija
J~1825~HIO'
, ,,'
kgm' (S u kVA," u min-I). Vrsta stroja x. x, x.. x;. x"
x"q X, x
Konstanta tromosti H predstavlja iznos kineticke energije rotora generatora na Turbogeneralor~ 2 poIa 180 170 25 170 12 14 13 8
jedan kVA prividne nazivne snage generatora. "Prirodni" iznos konstante tromosti Hidrogeneratori bez
odreden je s obzirom na najekonomicniju izvedbu stroja, ,narocito sto se tice Djegovih prigmnog namola 120 65 33 65 25 50 38 14
proporcija. On se dobije iz dijagrama za H u zavisnosti od S/n2 (kVA' min 2 ). Hidrogeneratori s
Primjel': generator snage 16.000 kVA i brzine vrtnje 600 min-- 1 ima S/n z =0,045
prigunim namotom 120 65 33 _ 65 22 24 23 14
cernu odgovara iz dijagrama H = 2,2 kWs/kVA; dakle prirodrii moment tromosti Kompenzatori 200 120 45 120 28 28 28 8
iznosi J ~ 182,50,045' 2,2' 103~ 18, 10' kgm'. Sinhroni motori s izrazitim
polovima 100 60 42 60 27 27 27 14
98 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEYI
U tablici su srednje vrijednosti reaktancija u %, koje'se najcesce- susrecu. Moguca
su odstupanja prema gore. odnosno prema dolje i za 25%. Narocito veliko snizavanje
reaktancija zbog povecanja stabilnosti mreze poskupljuje stroj, te -se mora posebno
dogovoriti s dobavljacem generatora.
Podaci potrebni za ponudu sinhronih strojeva
Snaga u kVA Konstrukcijska izvedba(oblik - vidi
Nazivna brzina vrtrije u min- 1 str.89)
Nazivni .napon u V i njegov opseg Nacin hladenja
podesavanja Nacin uzbude (vlastita, strana, staticka)
Frekvencija u Hz Potrebni moment tromosti J
Faktor snage cos lp
Za velike vertikalne generatore treba dati i potreban promjer jame ispod generatora
i provrt generatora za eventualno provlacenje turbinskih diJelova.
SINHRONI SAMOUZBUDNI GENERATORI
Sinhroni samouzbudni generatori se grade prosjeeno do snage 2000 kVA, obicno
niskog napona. Razvijen je eitav niz sistema za samouz.budu'. Zajednieka znaeajka
tih generatora je da nemaju rotacijskog uzbudnika. Uzbudni namot se napaja preko
siliCijskog ispravljaea, iz posebnog uzbudnog sklopa, koji ima i uIogu regulatora. To
su, dakle, generatori statiekog sistema uzbude.
Opeenito je u'zbudna struja generatora sastavljena od dvije komponente: od
struje praznog hoda, koja odreduje napon praznog hoda' generatora. i od 'dodatne
komponente, koja je potrebna za oddavanje konstantnog napona generatora uz razli-
Cite faktore snage i opterecenja.
Y, 1> 10 >1 Struja praznog hoda io je odredena naponom ge-
neratora U g i impedancijom Zo u uzbudnom krugu,
Y, f------/'7f': sto ovakvom generatoru daje samouzbudoi (poredni)
karakter (sl. I). U,=k' Zo' i o, a: :Zo.
i uzb S1. 1 Krivulja praznog hoda i pravac samouzbude
Dodatnu uzbudnu struju osiguravamo na razoe naeine, po eemu razlikujemo
tri vrste samouzbudnih generatora:
a) samouzbudni kompaundirani genera tori;
b) samouzbudni generatori s automatskim regulatorom napona.
c) samouzbudni kompaundirani genera tori s dodatnim automatskirp regulatorom
napona.
Sinhroni samouzbudni generatori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 99
Prosje~na svojstva navedenih vrsta'generatora (s1. 2a, b, c):'
U U U
6 6 6
UUZb Uuzb
0)
51. 2 Shernatski prikaz. regulacije
a) Generator je obieno kompaundiran iznosom struje optereeenja I i faktorom -snage
cos cp, a u iznimnim prilikama sarno iznosom struje.
Tocnost n.apona u stacionarnom radu moze se -postici do 2 % uz promjenu
frekvencije (tj. statiku dizelskog motora) do 5 %. Veea tocnost bi zahtijevala pove-
eanje dimenzija generatora. Prednost ovih kompaundiranih generatora je velika
brzina korekcije napona kod naglih promjena opterecenja. Pad naporra, koji
nastaje usJijed naglog uklapanja nazivne struje uz cos tp ~O, ispravlja se za pri-
blizno 0~1 do 0,2 s. Zagrijavanje rotorskog namota 'moze utjecati na napon, no
postoje rezonantni sistemi s kondenzatorima, kad kojih je taJ utjecaj izbjegnut.
Paralelni rad slienih generatora je mogue. Kod toga se uzbudni sklopovi
spajaju paralelno. Ako genera tori imaju razlieite nazivne uzbudne napone, potrebno.
je ugraditi posebne_ stedne transformatore. Paralelni rad s krutom., mrezom niJe
mogue.
b) Tocnost napona u stacionarnom radu je obieno do 1%. Postoje sistemi kod kojihje
napon nezavisan od frekvenciJe. Brzina reguiacije' je manja nego kod kompaundi-
ranih generatora. Pad napona uslijed uklapanja nazivne struje uz cos tp~O ispravlja
se za vise od 0,2 s. Napon generatora ne zavisi od zagrijavanja uzbudnog rramota.
Paralelni je rad generatora mogue bez ogranic_enja, ako su automatski regulatori
odgovarajuee opremljeni.
c) Generator moze biti kompaundiran i strujom i faktorQm snage..Ovakav sistem
sjedinjuje prednosti sistema a) i b).
Poduzeze "Rade Krin'ear" proizvodi samouzbudne kompaundirane generatore
bez i sa automatskim regulatorbm napona, tj. sa svojstvima koja su opisana pod
a) i c), i to pretezno s dva sistema samouzbude i kompaundacije: jedan sistem se
upotrebljava za generatore veCih snaga, od 100 do 2250 kVA (a i preko 2250 kVA u
slucaju potrebe), a drugi za generatore manjih snaga, od 1,5 do 250 kVA. I jedni i
drugi generatori se agregatiraju najtesee s dizelskim motorima, a genera tori veeih
snaga i veeih brzina eesto se veZu s parnim i plinskim turbinama. I druge vrste po-
gonskih strojeva, u slucaju potrebe, dolaze u obzir (npr. elektricki motori raznih vrsta
prikljuteni na pretvarace, vodne turbine kod veeih jedinica i benzinski motod kod
manjih).
100 _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEVI
Uzbudni uredaji prema a) dopunjeni odgovarajucim regulatorima. popnt onih
pod c). mogu se upotrijebiti gotovo neizmijenjeni i za regulaciju uzbude izmjenicnih
uzbudnika malih i srednjih beskontaktnih generatora. tj. generatora koji u svom
uzbudnom sistemu nemaju kliznih kontakata - utkica i koluta. lako -, ovakvi
uzbudni sistemi, zbog prisustva beskontak~nog rotacijskog uzbudnika, nisu staticki,
oni su ipak pravi samouzbudni kompaundni sistemi, vrlo srodni -onima pod c), jer
cni soagu potrebnu za uzbudu uzbudnika uzimaju sa stezaljki samog generatora,
a za kompaundaciju slufi struja opterecenja tog generatora..
Veliki samouzbudni genera lori, 100 do 2500 k VA
Ovi generatori, uglavnom sa 4 do 14 polova, frekvencije 5'0 i 60 Hz, pokazali su se
kao idealni izvori za snabdijevanje brodske niskonaponske izmjeni~ne mreze elektri~
nom energijom i kod najtdih uvjeta terecenja, odnosno kod direktnog upustaoja
velikih kayezoih asinhronih motora za pogon pumpU dr.,te kod primjene,modernih
visebrzinskih kaveznih motora. za pogon brodskih teretnih i drugih vitia itd. Izvan~
redna dinami~ka regulaqijska svojstva ovih generatora mogu se iskoristiti i, u kopne-
nim uvjetima za napajanje elektromotprnih pogona s velikim i ucestalim strujnim
udarnim opterecenjima [vrsta uzbude pod a), sl. 2a]. Dopunjeni adekvatnim regula-
torima, [vrsta uzbude pod ,e), sl. 2e],. ovi generatori mogu raditi na krutu mrdu.
Pogodno ih je primijeniti takoder i u slucajevima kad nema nekih velikih za~tjeva
na dinamiku regulacije. Njihov je staticki sistem. uzbude jeftiniji od klasicnog s isto-
smjernim uzbudnikom i automatskim, regulatorom napona, a pogon~ka mu je sigur-
nost veca, rukovanje.i odrfavanje je9.nostavnije jeftinije.
Prineipna shema samo'uzbudnog kompaundiranog,generatora prikazana je na
slici 3: Elementi uzbudnog'sklopa smjeSteni su u zajednickom okviru, koji se ugraduje
u rasklopnu plo~u, iii se prigraduje na generator. Prigradnjom uzbudnog .sklopa na
generator postiZu se znatlie ustede u prostoru strojarniee. U obje varijante, .generatori
se izraduju prema raznim propisima (najcesce prema LRS, JRB, IEC i Reg. SSSR), u
raznim mehanickim zastilama (najeesce 1M 1305, 1M B 3 i 1M "7005). Izolacija je
vecinom tripska, .termi~ke klase B i F.
Stavlja'nje generatora u pogon je vrto jedriostavno. Prilikom pokretanja pogon-
skog stroja mora glavna sklopka biti otvorena. Pocetna uzbuda, odnosno samouzbuda
nastaje na osnovi remanentnog magnetizma, a pojaeana je rezonancijom, koja nastaje
u uzbudnom krugu kada se generator priblizi nazivnoj brzini vrtnje. Kod .oazivne
brzine vrtnje ,generator postigl,1e .nazivni napon i moZe se opteretiti. Rezonaneija
izmedu induktiviteta kompaundnog transformatora mz i kapaciteta kondenz~torske
baterije k, kod nazivne frekvencije, omoguquje prakticki' potpunu ~1iminaciju utjecaja
terrni~ke promjene otpora uzbudnog namo,ta, na napolJ, uzbude. . Kada: se primijeni uzbudni uredaj prema e1 sl~ 2c, oema paralelnog povezivanja
Generatori s uzbudnim sklopovima, podeseni su, u_ tvornici, tako, da ne zahtijev~j~
nikakvo posluzivanje u toku rada. ;N,apon se oddava ~a nazivnom. nivou. s g~r8;qt!
ranom to~noscu 2,5 % ,u podrucju od praznog hoda go nazivnog tereta' ~.sve
faktore snage od cos '1'=0 (ind.) do cos '1'=1. Za neki odabrani cos '1', npr. naiiyni,
moze se garantirati i veca to~nost napona. U slueaju potrebe mogu se vanjske kara~
teristike napona mijenjati i naknadno u eksploataciji.
Sinhroni samouzbudni generatori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 101
1I---r-------- Promjenom mjesta napajanja na kom-
U--~+--------------- paundnom transformatoru. mz iii promje-
131~~+_--------------- nom njegovog zracnog raspora postizu
se promjene napona generatora; biranjem
prikljucka preklopkom b moze se postici
paralelno pomieanje vanjske karakteristike
U =f(J).
ml - sinhroni generator (SN - sta-
torski armaturni namol, UN - uz-
budni namot); m z - kompaundni
transformator; k - kondenzatorska
baterija za' rezonaneiju s induktivi-
b }e . tetom komp. transformatora; n -
"silicijski ispravljac; b - sklopka za
. rueno podesavanje; Z - prenapon-
ska RC-zastita ispravljaca; e -
povezivanjeuzbudnih sklopova, u slu-
caju varijante a}, u paralelnom radu;
m, n Sl. 3. Prineipna shem;:a. velikog samouz-
budnog kompaundiranog .generatora
Za varijantu uzbude pod e), sl. 2e, zavrsno pode3.vanje regulacije uzbude pro-
vodi se ruenim podesavanjem nivoa napona na automatskom reguhiloru.
Sinhronizaeija generatora. opremljenih istovrsnim uzbudnim sklopovima prema
a}, sl. 2a, izvodi se ru~no iii poluautnmatski preko prigusnice. Poluaut9matska
sinhronizacija dopusta uklapanje gene~atora na rilrezu i u trenq,tkifkad se, frekveneije
generatora i mreze medusobno razlikuju za odredene "granicneiznose.
Uzbudni sklopovi geneiatora u: paralelnom radu moraju biti medusobno para-
lelno spojeni na izmjenicnoj strani,. u, :syrhu' izjedriacenja potencijala: izmjenienih
strana uzbudnih sklopova. Ti se spojevi izvode pomocu posebnih. sklopnika, koji
u ~u sinhronizaeije. tocnije reCeno: istodobno s uklapanjem glavne sklopke, 'zatva-
raju kontakte i. paralelno povezuju uzbudne sklopove. U vodove za izjednacenje
potencijala ugrac!uju se olpornici, da bi se- poboljsale. prilike kod sinhronizacije i
paralelnog rada, Paralelnim spajanjem uzbudnih sklopova "poslize se" pravil"a
iaspodjela jalovih snaga medu generalorima. :Raspodjela djelalnih snaga ovisi isklju-
fivo 0 "regulalorima pogonskih slrojev~. Kad se poredvic!a paralelni rad dizelskih
agregata: yodi' se' racuna 0 broju cilindara i broju taktova' dizelskog motora,. zam~
Dim masama dizelskog motora sa zam~njakorn i rotorom geheratora (mR Z, odn.
J kgm2~ teo stupnju nejednolikosti vrtnje i odnosu snaga pojedinih agregala cenlrale.
uzbudnih sklopova, ali su pri tome automatski regulatori opremljeni za -paralelni rad.
I'; Generatori i 'uzbudni sklopovi su tako dimenzionirani~' da mogu i.tdtfati direktni
kratki spoj bild koje vrste' u trajanj~ do 3 s. Time je omogucen sirok raspon selektivne
zaAtite.Posebna je prednost ovih generalora danakon uklanjanja kratkog spoja tre-
nu~no 'postizu napon,koji odgovara brzini vrtnje agregata u ~asu iskl~panja kratkog
spoja.

1o2 _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEYI
U narudzbi .samouzbudnog 'generatora potrehno je, osim .uobicajenih podataka
za -sirihronI stroj, navesti joll slijedece:
1-. 'trazenu tocnost napona u % za 'bdredene intervale cos cp i opterecenja,
2. tocnn brzinu 'vrtnje pogonskog motora u praznom hodo,
3. promjenu briine vrtnje pogonskog motora u % od praznog hoda do nazivnog
'opterecenja (statika dizelskog motora),
4. po mogucnosti i velicinumaksimalnog strujnog udarea koji se ocekuje oa generatoru.
Mali samouzbudni generatori 0.6 do 250 k VA
Cetveropolni generatori
Trofazni generatori (2,5 do 250 kVA) i jednofazni generatori (1,6 do 32 kVA) su
samouzbudni kompaundirani strojevi s vanjskirn polovima na statoru. Armaturni
namot je na rotoro, a energija se odvodi preko cetiri klizna koluta (U. V, W. N).
Upotrebljavaju se u malim centralama'kao samostalni iii rezervni izvori elektricne
'energije, u agregatima za nuzdu. prijevoznim i prijenosnim agregatima, automatskim
agregatima iii specijalnim rotacionim pretvaracima napona .. Nil manjim brodovima
mogu 'biti glavni izvor el. energije. a na vecima pomocni izvori. .
Za uzbudu i regulaciju sluH Maticki uzbudni sklop prema principnoj shemi na
slid 4.
Osnovna izvedba tih generatora je s uzbudnim sklopom prigradenim generatoru.
'Svi ~elementi sklopa, zajedno s izlaznim generatorskim stezaljkama. konstrukcijski
su povezani u jednu 'cjelinu i montirani u gornji dio lezajnog 5tita.
.
I ELEKTRICNI AGREGATI
,. Elektricni agregati _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _~--------103
I Generatori se normalno izraduju za frekvenciju 50 Hz i nazivni napon 400/231 V
trofazno. odnosno 230 V jednofazno. Moguei su i drugi niski naponi.
Uzbudni sklop se normalno podesava u tvornici, tako da u stacionarnom pogonu
oddava napon gerieratora s toenoseu 2 % u podrueju od praznog hoda do nazivnog
tereta za sve faktore snage od cos IP =0,8 (ind.) do cos cp = 1. Medutim, po potrebi
sejednostavnom promjenom podesenja uzbudnog sklopa mogu vanjske karakteristike
U = f (l) j naknadno korigirati.
Okretanjem rucice grebenaste sklopke b moguee je i paralelno pornicanje vanjske
karakteristike napona.
U pogledu dinarnickih karakteristika, paralelnog rada, narudzbenih podataka,
te zadovoljavanja raznih propisa klasifikacijskih drustava, vrijedi sve sto je receno
kod velikih samouzbudnih generatora, s napomenom da se uzbudni sklopovi u para-
lelnom radu povezuju na istosmjernoj strani (stezaljke F 1, F 2), a ne na izmjenicnoj.
Posebne su izvedbe malih sinhronih strojeva: genera tori za rad s krutom mre-
zorn, sinroni motori sa stranom iIi kompaundiranom uzbudom.
Dvopolni generatori
Sinhroni samouzbudni generatori imaju cilindricni rotor: trofazni (1 ... 32 kVA)
i jednofazni (0,6 ... 20 kV A). Prvenstveno su namijenjeni za male prijenosne iIi prij~
vozne benzinske iii dizelske agregate. Normalna izvedba je MBS/MB20, s prirubnicom
prilagodenom pogonskom stroju i zastitom IP 22. Regulacija napona ostvarena je
takoder pomoeu statickih samouzbudnih sklopova, trofazne iIi jednofazne izvedbe.
Tolerancija vanjske karakteristike' napona ovih generatol;a krece. se od 4 %
za najrnanje generatore, pa do 2 % za vece .

i
, u ~ uzbudni, sklop; ffi 1 - sin-
Agregati za napajanje trosila

,
I, hroni generator; m2 - kom-
paundni transformator; k 1 -
U okviru pro'izvodnje rezervnih izvora energije, poduzece "Rade Koncar" proiz-
vodi osim statickih pretvaraca (str. 542) i rotacione elektro-agregate, cija je osnovna

Ii i!,I kondenzatorska . baterija za

rezonanciju s induktivitet_om
namjena napajanje trosila. Oni se najcesce proizvode s dizelskim motorom, kao
pogonskirn strojern (vidi tablicu 1).

I,,I komp. transformatora; n .. -

silicijski ispravljac; b-sklop-
ka za rueno podesavanje napo-
Izvedbe
Agregatsko postrojenje sastoji se od dizelskog elektro-agregata pripadne

!' na; L - redne stezaljke; k2 -

zastitni kondenzator; e - po-
vezivanje uzbudnih sklopova 'U
opreme, sve montirano u prikladnu strojarnicu.

Dizelski elektro-agregat sastavljen je od:

paralelnom -radu;
, dizelskog motara, posebno opremljenog za ovakvu vrstu pogona. Ovi motori pored
Sl. 4. Principna shema rna-
F, standardne opreme imaju jos centrifugalni regulator hrzine vrtnje. pa kod raznih
log samouzbudnog :kompa-

I
Ii
Fz undiranog generatora
promjenljivih optereeenja oddavaju brzinu vrtnje u utvrdenim 'granicama. Naj-
 104 ____________________________________________
T Elektricni agregati - - -_ _ _ _ _ _ _ _ _ _----'_ _ _ _ _ 105
cesca brzina vrtnje je 1500 min - I , cime se dobiva veca specificna snaga po tezini
motara, a ujedno je prilagodena brzini cetveropolnog sinhronog generatora~
Dizelski motori predvideni za automatski rad opremljeni su i odgovarajucim
elementima automatike, ovisno 0 -stupnju automatizacije i namjeni agregatskog
postrojenja;
sinhronog samouzbudnog generatora, proizvod "Rade Kootar" (vidi str. 98),
Posebna odlika ovih generatora je brzD uzbudivanje i brza regulacija kad
udarnih opterecenja. U postrojenjima koja zahtijevaju veliku pouzctanost, manje
radio smetnje i lakse odrzavanje upotrebljavaju se
takozvani beskontaktni
(lirushless) genera tori.
Dizelski motor i generator obicno su smjesteni na eelicno postolje i medu-
sobno spojeni odgovarajucom spojkom. Prikljueak energetskih kabela izveden je
na generatoru, a signalno-upravljackih vodova preko posebne prikljucne kutije
smjestene na -postolju motor-generatora;
komandne place koja sluzi za nadzor, upravljanje" zastitu, signalizaciju i razvod
energije agregatskog postrojenja. U tu svrhu komaQ.dna ploca ima mjerne instru-
mente, opticke signale stanja i kvarova, sklopke za rueno upravljanje, a kod auto-
matskih rezervnih agregata imajos i uredaje za nadzor mreznog i generatorskog
napona i frekvencije, davanje impulsa za pokretanje, i, zaustavljanje motor-gene-
ratora, te za iskljucivanje i ukljucivanje mreznog i generatorskog napona na trosila.
Kod agregata, predvidenih' ,za paralelni rad, pl6ea ima i uredaje za ruenu _i
automatsku sinhronizaciju iraspodjelu radnog tereta. Komandne_ploce sU.pred-
videne za smjdtaj na zid i1i su samostojece, to ovisi 0 velicini- agregata. Prikljucak
svih energetskih i signalno-upravljackih kabela izveden je 'sa donje strane ploce,
odgovarajucim stezaljkama iii .sabirnica~a; ,
opreme agregatskog postrojenja, sastavljene od sistema za ispuh plinova, napajanje
gorivom, hladenje i ventila.ciju te sistema za istosmjerno napajanje automatike i
signalizacije (24 V - ).
Kod nekih izvedbi agregata, komandna ploca i oprema smjesteni su na zajed-
Dicko postolje motor-generatora, te tako eine kompletnu cjelinu (prenosivi agregat).
Time je omogucena laUa i bria montaia agregatskog postrojenja. .

Prlncip rada rezervnih izvora

,
I; Automatski agregat (sl. la) je za samostalni rad, bez posluge.
Pojavi Ii se, kod primarnog napajanja ii: mreze mro losa kvaliteta energije iIi dode
do prekida:- u napajanju, inotor-generator ce automatski startati. NakoD postignufih
nazivnih velieina napona i frekvencije, ukljueit ce se kriticni potrosaei' (p) na napon
" generatora Vremenski period od "impulsa za start do ukljueivanja punog tereta krece

j se od 4 do 15 s, sto ovisi o'prethodnoj pripremi dizelskog motora i velicini agregatske

jedinice. ' . -
Po normalizaciji stanja primarnog izvora postrojenje se automatski zaustavlja,
ui prethodno prebacivanje trosila na primarno napajanje (sl.'la).
Ako start ne uspije iii nastane kvar u toku rada agregatska jedinica automatski
prekida rad i optieki signalizira uzrok,kvara.
'/

106 _ _ _ _~_ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEYI Elektricni agrega1:i ____________________ 107

Paraleloj cad. U potrebi za YcCim, rezervnim iii pomoc,nim energetskim iz-vorima,
pribjegava se rjesenju povezivanja dvaju iii vise agregatskih jedinica odredene snage
u paralelni fad. Na taj naein, U uspoTcdbi s jednom jedinicom vece snage, postizu se
slijedece prednosti: veca pouzrlanost, elasticnost u pogonu i ekonomicnost u eksploa-
taciji.
Pri tom su moguci:
paralelni rad dvaju iii vise agregata za sam os tal no napajanje trosila.
paralelni fad jednog iii vise agregata s distributivnom mrezom.
Kod svih izvedbi maze se automatski i rueno sinhronizirati, automatski nadzirati
rad, te ukljuCivati i iskljucivati pojedine jedinice prema potrebi potrosaca i zaustav-
Ijati kompletno postrojenje.
Stupanj automatizacije ovisi 0 'optimalnim potrebama i zahtjevima korisnika.
Brza rezerva (short-break, s1. '1 b) ima pored dizelskog motara i generatora na zajed-
nickom postolju smjesten asinhroni motor, zamasnjak i el. magnetsku spojkJl.
U normalnoj situaciji se trasila napajaju iz mreze preko mreznag sklopnika Km1 , a
istodobno se napaja i vrti sistem asinhroni motor, sinhroni generator i zamasnjak.
Dode Ii do kvara na primarnom izvoru, iskljucitcese mrezni sklopnici Kml i Km2 i ukljuciti
generatorski Kg. Istodabno ce d. magnetska spojka (y) ukljuciti dizelski motor na
rotirajuci sistem. Zamasnjak pokrece- dizelski motor koji pceuzima. daljnji pogon
sistema, a potrosaCi se sad napajaju iz generatora. NormalizaCijom stanja primarnog
izvora, trosila se ponovno pr"ebacuju na primarno napajanje, a el. magnetska spojka
zahtjevima na kvalitetu energije, koja je definirana aopustenim tolerancijama
napona i frekvencije u prijelaznim pojavama kao i faktorom distorzije (Klirrfaktor);
mogucnosti preopterecenja, predvidenog zbog eventualnog buduceg povecanja
instalirane snage iii zbog manje osjetljivosti na zalet asinhronih kaveznih motora;
stupnju automatizacije i signalizacije;
eventualnim drugim uvjetima.
Strojarnice
Vrlo je' vazno pri projektiranju agregatskih postrojenja uzeti u obzir sve faktore
koji bi mogli utjecati na pravilnu namjenu i rad postrojenja u eksploataciji. Pri tom
treba nastojati da, prostorija bude dovoljno velika za smjestaj agre~ata, opreme i
njihovo posluzivanje. Svi ulazi i izlazi moraju biti dimenzionirani tako, da se lako
mogu unositi i iznositi pojedini elementi postrojenja. S obzirom na hladenje i ventilaciju
najpovoljnije je imati dva slobodna -zida prema okolnom prostoru, a o!vori moraju
biti tako dimenzionirani, da se izbjegnu velike brzine strujanja zraka koje povecava
otpore. Za ventilaciju strojarnice tteba predvidjeti poseban ventilator. koji moze raditi
dok agregat miruje. ISPUSIJ:i cjevovod mora biti pravilno dimenzioniran s obzirom na
otpore -koji mogu nastati -j -smanjiti snagu agregata. Pored faktora koji utjecu na nor-
malni rad agregata, 'mora -se voditi racuna jos i 0 faktorima koji utjetu na sigurnost
~
m,_..-" I p m, I o~p
~
m, I ~p
~

Kg Km2 Kg Kmi K9
odvaja dizelski motor koji automatski prekida rad.
Besprekidni agregati (no-break) ovisno,o cezimu cada i potrebnoj kvaliteti energije
koju zahtijevaju kriticna trosita, imaju vise izvedbi: o
. Moguce izvedbe su:
'sl. Ie: dizelski motor, el. magnetska spojka, zamasnjak, asinhroni iii sinhroni motor
G
i sinhroni generator;
sl. Id: slicno izvedbi c), sarno s istosmjernim pogonskim motorom koji se napaja
preko posebno reguliranog ispravljal:a; 01 bl
sl. Ie: izvedba sa sinhronim motor-generatorom; _1~Km'
sl. If: umjesto dizelskog motoraje aku-baterija. m,""'\..T"..-'jp m,----.........
Princip rada kod izvedbe c) i d) je slican kao kod brzih rezervi b), sarno sto ovdje
pogonski elektromotori za vrijeme rada pokrecu generatore koji, za razliku od prije K,
navedenog, napajaju kriticna trosila. Pojavom kvara na primarnom izvoru, pogon
sistema preuzima dizelski motor pokrenut zamasnjakom, s time da nema nikakvog
prekida u napajanju. Razlika izmedu izvedbe c) i d) je u tome, sto se kod d) moze
rotirati agregat u normal nom pogonu na gornjoj granici frekvencije i napona, a to
smanjuje odstupanja tih velicina u prijelazu s el. motornog fla pogon dizelskim
motorom. Kod izvedbe e) se kriticna trosila u normalnoj situaciji napajaju izravno
s primarnog izvora, a kod kvara preuzima napajanje sinhroni generator, koji se prije
toga vrtio kao sinhroni motor. Staticke promjene frekvencije izlaznog napona mogu II
kod izvedbi d) i f) biti manje od 0,5%. a dinamicke promjene manje od 1%. ,Km - mrezni sklopn'ik:; KI; - generatorski sklopnik; D - dizelski motor; G - 'gene-
Da bi se odabralajedna od prethodno navedenih agregatskihjedinica, u citju opti- rator; L - prigusnica'; M _- el. motor; mr - .mreza ,napajanja; p - trosila;
malizacije sistema, pored namjene, mora se .voditi racuna jos 0 nizu faktora kao npr.: Y _ et.-magn. spojka; Z - ,zamasnjak
uvjetima okoline. rezimu rada, te vrsti i karakteristikama trosila; SI. 1. Vrste'Tezerv.nih :izvora': 'a) samostalni automatski agregat, b) brza rezerva
izlaznim karakteristikama agregata i funkcionalnim zahtjevima; (shott'break), c) do ~ besprekidni agregati
108 _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI Elektromotorni pogoni _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 109
i pouzdanost-osoblja koje posluzuje agregat kao npr.: nuzni izlaz, zastita od dodirnog uredaji za napajanje elektricnom energijom
napona, zastita od rotirajucih masa, toplinska' izolacija ispusnog sistema, zastita od
buke i pozara, postavljanje potrebnih upozorenja; uputa "itd.. I
Reverzibilni agregati
Za potrebe akumulacije energije grade se tzv. reverzibilni agregati vecih snaga. prekidac zastitni
:- f--- iii 1-- urerJaj
Sinhronistroj akumuIira energiju kao motor preko pumpe-turbine. Kod iskoristavanja osigurac
akumulirane energije, sinhroni stroj radi kao normalni generator gonjen turbinom.
Stroj se vrti u generatorskorn cadu u jednom, a u motorskom fadu u drugom smjeru.
Zrakom hladeni reverzibilni sinhroni strojevi imaju obieno posebne vanjske ventilatore. , ____ ..1
tit
I L----- T -------,
Leiaji su konstruirani za oba smisla vrtnje.
Zalet u motorskom radu mogucje na vise nacina: ! i I !
1. Asinhroni zalet direktno na mreZu Hi snizenim naponom pomoc~ prigusnice, iii upravljacki , e/ektro- prijenosni radni
transformatora, 'sto ovisi 0 _dopustenoj struji zaleta (100 do 500% nazivne) r padu - f--.. uredaj 10- motor ! = elementi ,
napoDa mreze. Ta vrsta zaleta postavlja i najvece zahtjeve Da- sin~roni stroj, jer se mehanizam
pokrece kao asinhroni motor preko prigusnog kaveza iIi masivnih polova posebno
vezanih medupolnim spojeviIl1a. Obicno se strojevi s konstant~m tromosti H. vecom
od eea 1,3 kWsjkVA, moraju-izraditi s masivnim polovima. jx
2. Asinhroni zalet pomocu posebnog prigradenog asinhronog motora, tzv. Pony-mo- davaci mjerne velicine
tora. Glavni stroj je pri tome graden kao obicni generator i nema posebnih zahtjeva
na konstrukciju, osim ventilacije i dvosIl.1jernog lezaja. IX,
3. Frekventni zalet drugim generatorom iii konverterom, koji omogucuje prakticki pokazni dojavni i 'registrirajuci instrumenti
sinhrono pokretanje stroja bez posebnih termodinamickih naprezanja.
4.. Zalet pomocu posebne prigradene manje turbine sarno za zalet, sto obicno kompli- Sl. . 1. Struktura elektromotornog pogona
. cira turbinsko-pumpni dio.
- tok elektricne energije; x mjerene veJicine;
Izbor vrste zaleta motora ovisi, osim 0 -mogucnostima mreze, jos 0 snazi jediniea - tok mehanicke energije; y zahtijevane velicine;
zatim 0 brzini potrebnoj za prijelaz iz motorskog u generatorski rad i obratno i na : : ~ tok signala;
kraju 0 brojujediniea u postrojenju.
~ozv.oIjenim n.ap.rezaI1:jim~ pojedinjh elemenata elektromotornih pogona. Neregu-
I~r~m pogons~1 slsteml, shka 1, sluze za pogon radnih mehanizama koji ne postav-
ELEKTROMOTORNI POGONI IJaJu posebne zahtjeve u pogledu pokretanja, -podesavanja, briine -vrtnje--i koci:mja
kao ni na tocno odrZavanje definiranih iznosa elektricnih 'ili"niehanickih veliciria iii
Elektromotorni pogoni trebaju zajedno sa sistemom opskrbe elektricnom ener-
na provodenje odredenih -uriapdjed postavljenih program~. Takvi su pogoni malih
gijom, sistemom informaeija, sistemom odrzavanja kao i sa sistemom zastite covjekove
ventilatora, pumpi, -mlinova, pila, transportnih traka, mjesaliea betoria, kosiliea,
okoline sacinja-vati harmonicnu cjelinu. elektroalata i dr. Prekidac (y 1 na sl. I) se u pravilu rucno namje.ta a upravljacki
St.rukture el~ktri~nih pogonskih sist~a uredaj (y,) rucno iIi automatski. . .
Takoder se, ovi~no 0 nivou izvedbe -mogu predvidjeti injerni, pokazni, nadzorni
Razlikuju se dvije osnovne strukture: i r~gistrirajuci elementi.
neregulirani (klasicni) sistemi za pogon pojedi~acnih vise iii manje- slozenih meha-
nizarna, vidi str. 109 do 144; Napajanje elektri~nom energijom
regulirani pogoni s odredenim funkcijama upravljanja i regulacije, vidi str. do Elektrorriotorni pogoni napajaju se iz elektricnih mreza standardnih -napona
Osnovna kom'ponenta elektricnih pogonskih sistema (elektromotornih pogoDa) (JUS N.A2.001/1978). Najce.ce se primjenjuju naponi 220V jednofaznoi 380 V,
je motor. On se s'-ulazne strane napaja preko -prekidaca.j elektricnog upravljackog 500 V, 660 V, 3000 V,6000 Vi 10000 V trofazno. Sinhroni i asinhroni motori napajaju se
uredaja elektricnom energijom jz mreze, slika 1-. najcesce direktno izmreze, a u novije doba sve vise i iz po!uvodickih naponskih i frekvent-
Na izlaznoj strani je povezan prekoodgovarajuceg prijenosnog.elementa s rad- nih pretvaraca (vidi str.. 542). .
nim mehanizmom. Zastitni uredaji imaju ulogu da -sprijece dovod energije pri ne- Istosmjerni se motori napajaju preko ispravljackih sklopova.
110 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEVI Elektrc5motorni pogoni __________________ 111
Iz njih se dobiju slijedeCi valoviti naponi: Standardni istosmjerni napolll Istosmjer-
na mreza, Ward-Leonard) su 110 V i 220 V,
170 V i 290 V, jednofazni ispravljac u rnosnorn spoju, a za baterijski napajane mol ore 24 V i 48 V.
440 V, trofazni ispravljac u mosnom spoju,
420 V, ispravljacki sklap za reverziranje.
Zbog pojave iskrenja na kolektoru potrebno je ograniCiti valovitost struje anna-.
ture wi % na dopustene vrijednosti Wid navedene' u tablici 1.
1- 81. 2. Valovita struja
Imaks-Imin .100 0/
10
(I mak~ i Imm. Sll amplitude valovite struje prema slici 2.)
Imaks+ Imin
Radni mehanizmi iii st~ojevi

Dopustena valovitost struje ovisi 0 vrsti poluvodickog ispravljackog sklopa, nazi v- Radni.mehariiz!pi iii strojevi uglavnom sluze za preradu materijala iii za transport
nim podacima motora i konstrukciji magnetskog knig~. motara.. . !judi i. materijala. lskijuce Ii se iz razmatranja translatorni uredaji 5 npr. linearnim
Da bi se valovitost struje ogranicila na dopustenu vnJednost Wid lZ tabhce 1, potreb- motorom, tad a se potrebna energija dovodi preko rotirajuce osovine, a radni je meha-
no je u seriju s armaturom molora ukljuciti prigusnicu odgovarajuceg induktiviteta. nizam karakteriziran kutnom brzinom vrtnje ulazne osovine W r , promjenom momenta
s promjenom brzine vrtnje i tokom vremena M rizamasnim momentom Jr' Sve tri velicine,
Udi k w l00 tj. COr. M r i J r mogu medusobno zavisiti na razne nacine, ovisno 0 konstrukcijskim
L,
svojstvima radnog mehanizma. Zavisnost se moze mijenjati ovisno 0 vremenu iii
nekoj drugoj velicini. RazIikuju se dvije grupe radnih mehanizama, i to oni koji se u
gdje su: pravilu vrte-u jednom smjeru, npr. ventilatori, pumpe, centrifuge, brusilice. uredaji za
U u V - idealni napon ispravljaca (cx=O; potpuno otvoreni tiristori, str. 544). namatanje i takvi kod kojih se tokom radnog ciklusa brze iii sporije mijenja smjer vrtnje,
di
A npr. dizalice, reverzijski valjni pogoni i sl. Radni mehanizmi mogu se, kao sto je prika-
In U A - nazivna struja motora; kw' u mH V - faktor valovitosti napona; zano na slici 3 podijeIiti, prema svojim stacionarn.im momentnim krivuljarna (mo-
ment - brzina vrtnje). Moment Mr neovisan 0 brzini vrtnje (krivulja 1) imaju dizalice,
Wid U % - dopustena valovitost struje; La U mH - induktivitet armature motora. !iftovi, tiskarski strojevi i sl. Krivulju 2 s vrlo velikim momentom otpora u stanju
mirovanja imaju miinovi, bageri, kranovi, neke vrste alatnih strojeva, zasloni, ventili,
Tablica 1. tekuce trake i dr. Proporcionalno s brzinom vrtnje, moment raste kod strojeva za gla- .
denje i postizavanje sjaja papira i umjetnih folija, kocnica na principu vrtloznih
Idealni napon ispravljaca, faktor valovitosti napona i dopustene valovitosti strujc anna-
struja i generatora pri konstantnom otporu tereta (krivulja 3). NajcesCi su uredaji kod
ture za masivnu izvcdbu janna statora. istosmjernih motora
kojih je protumoment proporcionaian kvadratu brzine vrtnje (krivulja 4). To su:
ventilatori, centrifugalne pumpe, turbokompre-
sori i dr. Pri malim brzinama vrtnje povecava
Vrsta ispravljackog sklopa Udi u Y kw Wid U %

Trofazni punoupravljivi most 2,34 [I _ .

0,319 \0 I
H,
3 se moment otpora zbog trenja u lezajima. Mo-
mentou krivulju 5. gdje moment opada s po-
rastorn brzine. vrtnje, imaju radni mehaoizmi
.

2,34 U _ 1,05 koji zahtijevaju konstantnu snagu, kao opr.

Trofazni poluupravljivi most strojevi za namatanje traka papira, liinova i s1.
15
1,17[1_ \,3 ~~~~~~----1
Trofazna upravljiva zvijezda
L~~-,~~~~---2

lednofazni poluupravljivi most 2,97

0,9 U _ 20 Sl. 3. Stacionarne momentne krivulje radnih
~ mehanizama iii strojeva
lednofazni punoupravljivi most 3,51 n-
Promatra Ii se promjena protumomenta radnog mehanizma u ovisnosti 0 vre-
menu, dobiju se takoder'tipicne ovisnosti. One se u veeini slucajeva podudaraju
v _u V _ efektivna vrijednost izmjenicnog napona, na koji je prikljucen isprav- s vrstania pogona elektricnih strojeva, tablica 2. Pogon ventilatora, pumpi i s1. odgovara
ljacki sklop. trajnom pogonu Sl, pogon presa, stanci, skara i sl. odgovara stalnom pogonu S6
7
112 _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEYI Elektromotorni pogoni __________________ 113
/,
s intermitiranim opterecenjem, pogon. dizalica, liftova i sl. odgovara intermitiranom
paganu 85 s utjecajem zaleta i kocenja oa temperaturu itd. Snage potrebne za pogon
pojedinih radnih strojeva navedene Sll U tablici 3.
j /p

p
I
p
Tabliea 2.

Vrste pogona elektri~nih strojeva (lEe 34-1, sedmo izd. 1969.)

t
Pg
I
Pg

j t t
"''----- "'L-____ _ '1J>'-_ _ _ _ _ __
1- t- t-
Stalni pogon 86 s in- Neprekinuti pogon S7 Neprekinuti pogon S8 s pre-
termitiranim opterece- sa zaletom i kocenjem klapanjem polova
njem
Tabliea 3. 80aga potrebna za pogon radnih strojeva
Transportni strojevi (fcrmule za dizala: str.
Mosni kran 3 ... 10 tona
1- /- 1-
dizanje (6,2 ... 3,8 m/min) . . 5 ... 9 kW
Trajni pogon 81 Kratkotrajni pogon 82 Intermhirani pogon 83 b'ez voznja vitia (32 ... 25 m/min) 0,8 ... 1,7
utjecaja zaleta oa temp,era, voznja krana (100 ... 50 m/min) 5 ... 9
turu Okretni kran 1 ... 5 tona "
dizanje (20 ... 8 m/min) . . . . . . . . . . . 4,5 ... 9
okrelanje (120 ... 80 m/min na maks. polumjeru). 0,8 ... 2
Dlzalo: osobno, 4 do 6 osoba, 0,4 ... 0,6 mls 2 ... 4,5
lerelno, 100 ... 1500 kg. 0,2 ... 0,45 mls . 0,4 ... 10
Pumpe (propracun str. 728):
kW= 1/". 0,000164 (lit. vode/min), manometr. vis ina (m yodel 11 je za male centri-
fugalne pumpe 0,5 a za velike pumpe 0.7.
Ventilatori (proracun str. 733):
kW = 'I,' 0,01 . (m 3 zraka/s). slat. Ilak (mm vod. slupea)
~=0,4 ... 0,5
Alatni stroje~i (za obradu melaJa)
Tokarilice snaga kW' '" visina siljaka u mm
, u. - 150 odn.:
s vodecim vreteriom,
razmak siljaka 500 ... 5000 mm
vis ina siljaka 150 ... 300 mm 0,8 ... 2,2 kW
1- za teino tokarenje (u ravnini),
Intermitirani pogon 84 s utjecajem zalela oa Intermitirani pogon 85, s utjeca o place 900 ... 4000 mm . . . . . . . . . 1,5 ... 8
temperaturu jem zaleta i k()cenja na tempera vertikalne (karusel), promjer 1300 ... 4000 mm 1,5 ... II
turu revolverske, visina siljaka 140 ... 260 mm 0,8 ... 2,2

8 Koncarev prirucnik
7
114 _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI T Elektromotorni pogoni _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 11S
Elevatori za sijeno i slamu (eea 3000 kg dnevno) 0,8 ... 1,5"
Glodalice: snaga u kW ~ 15 x povrsina stoIa u m 2 za glodanje
1,1 ... 4 Trijer (180 ... 1200 kg/h) . . . . . . 0,5 ... 1,1"
zupcanika, 0 500 ... 2000 mm . . . . . . . . . . . . .
Rezalice za repu (1000 ... 4000 kg/h) 0,5 ... 1,5"
8usilice, snaga u kW ~O,l x promjer svrdla u rom Rezalice za krmu 400 ... 4000 kg/h) 1 6
Blanjalice, snaga u kW: :::::;2 x duljina stoia u m
MHn na valjke (350 ... 1500 kg/h) grubi 1,1 ... 6,5 "
hod u mm MHn na valjke (350 ... 1500 kg/h) fini 4 ... 10
Shaping, snaga U kW: "'--i5()"
Mlin s kamenima (100 ... 500 kg/h) 1,5 ... 7
Kruzne pile (cirkulari) (hladno),
"
promjer place u mm Mjekarski strojevi
snaga u kW: '" 150
Male centrifuge (60 ... 800 1) 0,1 ... 0,6"
hod u mm
Lisne pile (hladno), snaga u kW "'-lsO-- Velike centrifuge (1200 ... 3000 I) 0,9 ... 2
Gnjecilo za maslac (150 kg/h) aka 0,3"
Kruzne brusilice, snaga u kW::::::: 20 x 0 place u m
Skare, snaga u kW ~O,4 x debljina lima u mm Razni obrtni~ki strojevi
Ekscentarske prese, pritisak 100 ... 600 kN jednostupne 0,8 ... 2,5 kW
4,5 ... 10 Rezalice za meso (100 ... 1200 kg/h) 0,8 ... 4,5kW
iste 100 ... 2000 kN dvostupne
............. 1 ... 8 Pile za kosti . . . . . . . . . 0,2 ... 0,3 "
Zracni bat Mjesilice za tijesto (50 ... 200 kg) 0,8 ... 3
Gradevinski strojevi Brusiliee za nozeve 0,4 ... 0,8"
2 ... 4,5 kW Sivaci strojevi 0,1 ... 0,4"
Mjesalice za beton . . . . . . .
15 ... 25 " Knjigoveski strojevi 0,4 ... 0,8"
Drobilice za kamen sa sitorn 2 ... 4,5 m 3 jh

Strojevi za obradu dna' Mehanika elektromotarnih pagona

Pile: vertikalne jarmace, sirina 40 ... 120 em 8 ... 25 kW Elektromotorni pogoni imaju cesto vise osovina koje se vrte s razlicitim brzi-
. horizontalne jar mace, sir ina 60 ... 150 em 4;5 ... 11 nama iii mehanizme, ciji elementi dijelom rotiraju, a dijelom se krecu Iinearno.
'kruzne pile (cirkulari), 0 place 60 ... 120 cm 4 ... 10 Za dimenzioniranje elernenata pogona kao i za proracun gibanja (zaIet, kocenje,
pojasne (tracne) pile, 0 kotaca 80 ... 100 cm 2 4" promjena brzine vrtnje, zamasni momenti i dr.) potrebno je djelovanje sila i za-
Blanjalice, s 1 reznim valjkom, ~ir. 30 ... 100 em 3 7" masnih momenata reducirati na jednu vrst gibanja, odnosno na jednu brzinu vrtnje
s 2 fezna valjka, sir. 40 ... 60 em 4 6 opr. brzinu vrtnje osovine mot ora.
1 4
T okariliee za drvo :
Glodaliee za drvo 0,7 ... 4 "
0,3 ... 3
Busiliee za drvo
Tiskarski strojevi gdje so: J u kgm 2 zbroj zamasnih mornenata reduciranih na brzinu vrtnje
-
0,4 ... 0,8 kW motora: J m u kgm 2 zamasni moment motora: J1> J 2 u kgm 2 - zamasni mo-
Zaklopni strojevi . . . . . -

Brzotiskarski strojevi 0,8 ... 2 21m

1,5 ... 3,7 " menti ostalih rotirajucih dijelova; (J) u S-1 - kutna brzina vrtnje, ( J ) = - , n u min-I;
Tiskarski strojevi s 2 brzine 60
lednostavni rotaeioni strojevi 4,4 ... 5,1
wm u s - 1- kutna brzina vrtnje motora; m, u kg - masa tereta; VI u ms - 1 - brzina
Poljoprivredni strojevi linearnog gibanja tereta.
Vrsilice (cca 350 kg/h, sa cistacem) . . . . . . . . . . . . 2 ... 3
4,4 ... 6 " Zamasni moment (moment inereije) iznosi:
Siroke vrSiliee (eea 550 kg/h, s dvostrukim ciscenjem) d2
Siroke vrsiHce (cca 1000 ... 4000 kg/h), s automatskim ulaganjem, za puni homogeni valjak mase m u kg i promjera dum je J =m - u kgm 2 ,
18 ... 35 8
s presom za slamu i cistacem . za homogeni cilindricni prsten (kolut) mase m u kg, vanjskog promjera dv u m i
CistaCi za fito (ventilatori) 0,8 ... 2,5" m
Pumpa za gnoj . . . 1 1,5 " unutarnjeg promjera dum je J=-(4+d') u kgm' (vidi str. 51).
1,5 ... 7 8
Prese za dugu slamu

8*
 116 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI Elektromotorni pogoni - _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 117
K ~d pogona s konstantnom kutnom brzinom vrtnje, w = konst; fadna tocka s~ Prijenosni clementi
natazi u sjecistu momentne krivulje fadoog mehanizma (str. Ill) I momentne kn-
Prijenosni elementi su uredaji koji rade sa iii bez pomocne energije (elektrika,
vulje elektromotora (str. 122) dakle M r = M m' avo stanje je stabilno, aka pri susjed:
pneumatika, hidraulika). Oni su postavljeni kao spojni elementi iii kao upravljacki
nim vec':im brzinama protumornent Mr postaje veci od momenta motara Mm. ,a pr~
elem~nti za prenosenje, odnosno za odredeno utjecanje oa tok mehanieke energije
manjim brzinama manji od momenta motora. Na slici 4 prikazane su ~tabIin~ I
izmedu motora i radnog mehanizma. Pritom se uglavnom radi 0 spojkama, reme-
nestabilne radne tocke pogona s ashinhronim motorom. Kad pogona sa smhromrn
nicama, reduktorima, pojaealima momenta i kocnicama. Izvedbe i kombinacije za
motorom, serijskirn i paralelnirn istosmjernim motOfom postize se za iSle momentne
ispunjenje vrlo razlicitih zadataka su mnogobrojne.
krivulje stabilna brzina vrtnje (vidi str. 122). sfabifne rodne locke
Potrebna snaga matora iznosi: nesfabilna
radna locka Remenski pogon

"m u min-i) l' ___..}I~

to
_ _--:;Jf::::...._""2
H"
Proraeun pogona klinastim remenima prema JUS G.E2.053/1964 s dvije reme-
nice, prema JUS M.C1.253/1964 ovisi 0 nizu faktora i uvjeta okoline, koji se u cjelosti
If ne mogu obuhvatiti proracunom, pa je stoga u slozenim slucajevima preporucljivo
koristiti se iskustvom proizvodaca klinastih remena i pogona.
Uobicajeni su prijenosni omjeri i:::;OO ... 15) i obodne brzine v~(8 ... 25) m/s
SI. 4. Staticki odnosi stabilnosti kod pogona Profil klinastih remena je trapez, sirine dulje osnovice (l i visine II, pri cemu
s asinhronim motorom n_ bocne stranice zatvaraju kut ad x::::::40 (sl. 7).

Prijelazne pojave nastaju uslijed promjene opterecenja mot?ra, uk~ap~nj~: Tablic. 4.

isklapanja, reverziranja, koeenja, promjene brzine vrtnje, gresaka pn upravlJanJu lil Klinasti remeni za industrijske svrhe
promjena napona i frekvencije napa- (prem. JUS G E 2 053/1964)1)
janja. Njihove vremenske konstante
priblizno su U podrucjima navedenim Mjere u mm
elekfrilne Oznaka
na slici 5. U pravilu su dakle, elektric- Racunska duljina
a
mehanicke ne i mehanicke pojave vee zavrsene,
a tek tada nastaju primjetne tempe-
profila
" b Ip
remena L p 2)

:i lerm;cke raturne promjene u elektromotoru. y 6 4 1,6 5,3 200 ... 1250

NajveCi broj pokretanja, kocenja i Z 10 6 2,4 8,5 400 ... 2800
10-' 10-3 10-2 10- 1 10 101 10 1 10 3 10' reverziranja odvija se u vremenu iz- A 13 8 3,1 II 560 ... 4000
sekunde _ _ medu 0,1 i 10 sekundi. Pri prijelaz- B 17 II 4,1 14 800 ... 6300
nim pojavama interesantno je, prije C 22 14 5,6 19 1400 ... 9000
SI. 5. Podrucje elektricnih, mehanickih i svega, trajanje pojave i vremenska pro- 0 32 19 8,2 27 2240 ... 18000
termickih vremenskih konstanti elektro- mjena kutne brzine. Racunski rezul- SI. 7. ProfiI klinastog
E 38 25 9,7 32 3150 ... 18000
mehanickih elemenata tati dobiju se koristenjem stacionar- remena
nih momentnih krivulja elektromo-
1) Izraduju se i uski klinasti remeni, prema JUS G.E2.063/1964
tora i radnog mehanizrna. Npr. trajanje zaleta moze se tad a odrediti slijedcCim 2) Odabrati iz niza R 20 (izuzetno R 40) standardnih brojeva
grafo-analitickim postupkorn, slika 6: (str. 831).

s 1 Proracnn pogona
I. Brzina remcna v u m/s:
1/
Brzinu remena i piijenosni omjer (brzine vrtnje) odredit cerna prema srednjim
promjerima remenice tip i Dp, vidi s1. 8. Promjere remenica Dp i d p treba tako
odabrati, da je brzina remena sto veea, ali se preporucuje ne prekoraCiti v=25 m/s.

v=~=n2'Dp (n l , n 2 brzine vrtnje u min - I ,

SI. 6. Odredivanje vremena zaleta 19100 19100 d p , Dp srednji promjeri remenica u mm)
fln,
 Elektromotorni pogoni _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 119
118 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI
Tablica 7. Koeficijent pogoDa C2 (vidi str. 120).
Tablica 5.
1) 2)
Izbor proma remena (smjernice) Primjeri pogonskih strojeva

Snaga koja Obodna brzina remena v u mls Koeficijent C2

se prenosi Primjeri radnih strojeva za dnevno trajanje pagoDa u satirna
u kW do 5 od 5 do 10 iznad 10 <10 10<16 >16 <10 10< 16 >16

;:;; 0,75 Z,A Z Z Laki pogoni

0,8 ... 2 Z,A,B Z,A Z,A
2,1 ... 4 A,B Z,A,B Z,A Centrifugalne pumpe i
kompresori, tfacni tran- 1 1,1 1,2 1,1 1,2 1,3
4,1 ... 7,4 B,C A,B A,B
7,5 ... 15 C B,C B,C sporteri, ventilatori i
15,1 ... 30 - C,D C,D pumpe do 7,5 kW
31 ... 60 - E D,E
Srednje tdki pogoni
Skare za limove, prese,lan-
2. Obuhvatni kut p: cani I tfacni transporteri,
vi bracijska si ta, genera tori
a) tacna formula: cos ~= Dp-d p i uzbudnici, alatni strojevi 1,2 1,3 1,2 1,3 1,4
2 2C 1,1
(tokarilice i brusilice), stro-
b) priblizna formula: p~ 1800-60 D,-d, jevi za pranje, tiskarski
e strojevi, ventilatori i pum-
(upotrebljiva za p~
180 do 110, za manje pe iznad 7,5 kW
~utove preporucuje se formula 2a).
Teski pogoni
SI. 8. Remenski prijenos
3. Snago Mlinovi, klipni kompre-
a) Snago Po beskonocnog klinastog remena: sori,opterecenipuzniipul-
zirajuCi transporteri, di-
zala (liftovi), preSe za bri- 1,2 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6
Tablica 6.
ketiranje, tekstilni stroje-
- vi, klipne i muljne pumpe,
pile jarmace, mlinovi ce-
Po u kW
Oznaka dmin kicari
profila mm v u mls
2 4 6 8 10 14 18 24 Vrlo teski pogoni
Visoko optereceni mlino-
Y 32 0,037 0,074 0,11 0,14 0,16 0,19 0,19 0,1 vi, drobilice kamena, ka- 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,8
Z 63 0,14 0,27 0,41 0,53 0,64 0,81 0,88 0,81 landeri, mjesaiice, vitia,
kranovi, bageri
A 90 0,27 0,55 0,81 1,03 1,25 1,6 1,9 1,9
B 125 0,51 0,96 1,4 1,8 2,3 2,9 3,4 3,4
1) Izmjenicni i trofazni elektromotori s normalnim zakretnim momentom (do dvo-
C 212 0,81 1,7 2,5 3,2 3,9 5,2 5,9 6,0
strukog nazivnog momenta), motori s unut. s;lgorijevanjem i turbi~e s n>60q min-I
D 355 1,8 3,4 5,2 6,8 8,2 10,6 12,2 12,5 2) Izmjenicni i trofazni elektromotori s visoJdm zakretnhn mOlllentom (iznad dvo-
E 500 2,6 5,2 7,7 10,3 11,9 15,4 18,1 18,1 strukog nazivnog momenta), motori s unut. sagorijevanjem i turbine s n -< 600 JIlin - 1
120 _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI l
I
Elektromotori ______________________ 121
b) Stvarna snaga koju prenosi jedan femen 6. Klinaste remenice prema JUS M.-C1.253j1964
Tablica 8-. Mjere klinastih rernenica u mm
(koeficijent ('2 vidi na str. 119) Oznaka y Z A B C D E
profila
Koeficijent ck kod obuhvatnog kuta p< 180:
Ip 5,3 8,5 II 14 19 27 32
b 1,6 2,5 3,3 4,2 5,7 8,1 9,6
Obuhvatni h 4.7 7 8,7 10,8 14,3 19,9 23,4
180 170 160' 150 140' 130 120' 110 100' 90 80 70
kut f! , 12 15 19 25,5 37 44,5
I ./
c,
f 8 10 12,5 17 24 29
0,98 0,95 0,92 0,89 0,86 0,82 0,78 0,73 0,68 0,63 0,58 f--
Kocficijent c3 : za pramjer remenice dp~dnJin

Moramo Ii u posebnim slucajevima minimalni promjer remenice d p odabrati 32 20

manji od daTIog u 3a), to moramo smanjiti snagu koju prenosi femen i to W 50 75 125
W 63 200 355 500
odabrani promjer remenice d p 38 125 300 630
cJ
minimalni promjer remenice dmin .
(d min prema tablici 6).
, '
90 200 500

Standardizirani pramjeri remenica tip o.dn. Dp _u mm

Odaberemo Ii manji prornjer remenice d p veCi od ooog u 3a), to ce vrijednost
C3 lezati iznad 1. Vece vrijednosti od c 3 = 1,3 oe dolaze U obzir, iako ih racunski 20 22,4 25 28 31,5 40 45
utvrdimo.
50 63 71 80 90 100
4. Ra~unska duljina remena Lp u rom: 112 125 140 160 180 200 224

aftocn. formula: Lp~~(Dp+d )+2'C-sin~+~(D -d \ 250 280 315 355 400 450
2 p 2 180 p P'
500 560 630 710 800 900 1000
n (Dp_dp)l 1120 1250 1400 1600 1800 2000
b) priblizna formula: L ~-(D +d )+2C+----
p 2 P P 4C SL 9 Klinasta remenica
Elektromotori
(upotrebljava se za /3= 180 do priblizno 140, kod manjih kutova preporucuje
0

se tocna formula 4a).
5. Razmak osovine C u mm:
Preporuceni razmak osovine: 0,7 (Dp+d p_)<C<2 (Dp+d p)
Iz poznate racunske duljine remena L p ' razrnak osovine se izracuna po formuli:
C 2 L, - n (Dp +d,)-trJ[2 Lp -1t (Dp +dp)]' -8 (Dp -'-dp)l
8 stajatL Tvrdu momentnu krivulju (krivulja 2) imaju istosmjerni poredni motori,
Razmak osovina mora biti podesiv, da se remen moze montirati i nakon toga
pravilno zategnuti. Ova podesivost razmaka osovine iznosi najmanje 3 % od L .
Da je remen u pagonu' pravilno zategnut treba razmak osovina tako podesiti, ka~
da je remen 0,5 do 1% dulji od svoje stvarne duljine.
Elektromotore kao i radne mehanizme karakterizira kutna brzina vrtnje 050-
vine Wm promjena momenta 5 promjenom brzine vrtnje i tokom'vremena AIm i
zamasni moment J m Kod elektromotora sc razlikuju cetiri prirodne stacionarne
momentne krivulje, slika 10. One su uvjetovane posebnim svojstvima statora i rotora
pojedinih motora. Vrijede naravno za nazivne ulazne velicine (napon, frekvencija).
Stacionarni zakretni moment je vremenski konstantan, osim kod jednofaznih asinhro-
nih motora, gdje pulzira oko vremenske srednje vrijednosti. Moment neovisan 0
brzini vrtnje, tj. krutu momentnu krivulju (krivulja 1) imaju trofazni i jednofazni
sinhroni motori 5 istosmjernom uzbudom iIi permanentnirn magnetima, zatim reI uk-
tantni i histerezni motori. Pri prekoracenju M maks ispada motor iz koraka i ostaje
istosmjerni motori sa stranom uzbudom, istosmjerni motori s elektronickom kornu-
'tacijom. Pri prekoracenju Mmaks nije vise osigurana stabilnost brzine vrtnje. Mo-
mentnu krivulju 3 imaju trofazni i jednofazni asinhroni kavezni motori, asinhroni
,kolutni motori i rotorski napajni trorazni kolektorski-motori. Povecanjem otpora rotora
postaje momentna krivulja, kod asinhronih motora, sve mekS (krivulja 3),
 f
ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEYI
Pri prekoracenju M maks motor se zaustaf-
I, Elektromotori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 123
Brzina vrtnje mijenja se promjenom napona armature' preko otpornika iii uprav-
Ija i uzima pritom veliku struju iz mreze. Ijivog ispravljaca za brzine vrtnje manje od nazivne, a promjenom uzbudne struje
Istosmjerni serijski motori, univerzalni mo- pomoeu regulacijskog otpornika za brzine vrtnje veee od .naziv~e.. .' . .
tori i repulzioni malori imaju vrlo meku Ako se pri konstantnom protumomentu radnog mehamzma zeh smanjltI brzma
momentnu krivulju (krivulja 4). Pri preko- vrtnje u trajnom pogonu, treba odabrati motor s veeom nazivnom snagom; vidi str.
racenju M maks komutacija nije vise besprije- 124. Kad protumomenta radnog mehanizma koji opada s kvadratom brzine vrtnje,
korna. opcenito nije potrebno poveeanje snage motora.
Da bi se smanjili udarci struje i naprezanja u motoru pri pokretanju motor se
Sl. 10. Stacionarne momentne krivulje prikljucuje na snizeni napon, koji se moze mijenjati p~kretackim.. o~po~nicim~, s~ika
w- 1t, (vidi i str. 201), upravljivim ispravljacima, slika 12 1 neupraVljlVlm IspravljaClma
n_ elektromotora
s regulacijskim transformatorom, stika 13. Struja pokretanja iznosi 65 do 75 % nazivne
Odnosom momenata Mmaks/Mn odredena je momentna preopteretivDst eleklro-
motara (termicka naprezanja, vidi str. 94). Dornaci proizvodaci se pritom pridrZa-
l+ l-
vaju preporuka lEe, Publ. 34-1, sedmo izdanje 1969. i propisa VDE 0530-1/1972. iz
kojih slijedi: "Istosmjerni malori i visefazni indukcioni motori norrnalne izvedbe
moraju ncovisno 0 (svojoj) vrsti pagona i izvedbi bili 15 s dugo preopteretivi s mo-
men tom do 1,6 strukog nazivnog momenta, bez da kod jednolicnog porasta mo 82 01 02
menta nastupi prekretanje iIi nenadana promjena brzine vrtnje. Indukcioni kavezni
motori sa strujom kratkog spoja manjom od 4,5 struke nazivne struje, npr. jedno-
fazni asinhroni motori s pogonskim kondenzatorom, moraju biti 15 s preopteretivi
sa 1,5 strukim nazivnim momentom".
Preopteretivost istosmjernih motora ogranicena je pogonskom stabilnoseu (mo-
SI. 11. Pokretanje istosmjernog motora pomoeu pokretackog otpornika
tori sa stranom uzbudom) i komutacijom (serijski motori). Dozvoljena preopteretivost
se 'moze poveeati kompenzacijskim namotom. Preopteretivost indukcionih motora
ogranicena je prekretnim momentom M mak~' koji je kao parametar -inotora ovisan l1 l2 1
o kvadratu mreznog napona. Snizenje napona od 10 % uzrokuje, dakle, snizenje
prekfetnog momenta za oko 20 %. Da bi se sprijecila osteeenja uslijed padova
napona, uobicajeno je pri postavljanju motora racunati s oko 80 ... 90% iznosa A1 A2
81 82 D1 02
prekretnih momenata, navedenih u katalozima proizvodaca.
Razni sistemi napajanja elektricnom energijom s ohzirom na vrstu struje, broj
faza, frekvenciju i napon, a s druge strane radni mehanizmi s vrlo razlicitim mehanic-
kim parametrima kao sto su snaga, brzina vrtnje, zakretni moment, sila i brzina uvje-
toyaH su relativno veliki broj specijalnih izvedbi elektromolora.
SI. 12. Pokretanje istosmjernog motora pomoeu upravljivog ispravljaca
Istosmjerni motori s paralelnom uzbudom
Na statoru se nalaze glavni polovi s uzbudnim namotom. Pomoeni poJoyj
smjesteni su izmedu glavnih polova -i omogueuju komutaciju--bez iskrenja. Veliki 11 l2 l3
motori opremaju se i s kompenzacijskim namotom. -Na roto.ru se nalazi namot
armature i kolektor. Kompenzacijski namot i namot pomoenih polova spojeni su
u seriju 5 armaturnim namotom, a uzbudni namot spojen je paralelno s armatur- AI
nim namotom, stika 14c. Kod porednih motora ,namot armature i uzbudni namot 82 D1 02
napajaju se zajedno, dok se kod nezavisnih motora uzbudni namot napaja posebno.
Zbog znatna boljih svojstava u pogonima koji zahtijevaju promjenu brzine vrtnje, da-
nas se uglavnom koriste nezavisni motori. Potezni moment motora s paralelnom
uzbudom iznosi do 200 % nazivnog, a prekretni oko 300 % nazivnog. Motori imaju
tvrdu momentnu karakteristiku, krivulja 2 na 51. 10. Opseg promjene brzine vrtnje iznosi SI. 13. Pokretanje istosmjernog motora pomoeu neupravljivog ispravljaca i regula-
i do 10: 1. cijskog transformatora
/

EI e ktromotorJ 125
124 ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEYI
stru~e za p?kretanj~ s pola",tereta, 130 do 150 %za pokretanje s punim teretom i 170 do Koris- Moment
Brzina Snaga Masa
~OO ~ naZlvne struJe za tesko P?kretanje. Koci se taka .Ia se motor odspoji od mreze Tip Napon Struja inercije
vrtnje nost
1 rad! kao generator na otpofmk za kocenje iIi u protuspoju, taka da se motor pre- motora V A kg
min -\ kW KS '1% kgm'
klop! za obratni smisao vrtnje.
Promjena srnisla vrt~je. postize .s~ za~jenom stezaljki E I - E2 za poredni od- 220 1100 36,5 48,5 191 87,5
nOSTIa FI-F2 za nezavism motor Ih zamJenom stezaljki AI-A2 slika 14. Matori I 225L 2,5 430
440 2300 86 115 215 90
s paralelnom u~bu.dom korist~ .se za ~ogon tiskarskih, alatnih i papirnih strojeva
~e za .pogon dlzahca. U labllel 9 pnkazani su osnovni tehnicki podaci motora 55 75 287 87
220 1350 4.5 510
IstosmJerne struje (katalog 66119 (1) VI 76 - Rade Konear) .. I 280S 2000 89.5 120 227 89.5
440
Tehnicki podaci motora istosmjerne struje s nezavisnom uzbudom
220 1000 49.5 67 257 87 670
Tablica 9. I 100 .. 280, mehanicka zaSlita IP 23 I 280M 6,3
440 2000 121 165 303 91
Brzina Snaga Koris- Moment
Tip Napon Struja Masa 220 720 45,5 62 236.5 87
vrtnje nost inercije I 280L 9,5 820
motora V min-I A kg 440 1500 121 165 303 91
kW KS 11% kgm 2

170 1500 1,0 1,36 9.5 67 Navedene snage motora kao i one u katalozima iii oa natpisnoj plocici adnose
I 100S 0,051 32
440 3000 2,5 3.5 7,5 75 se sarno oa nazivno pogonsko stanje. ana je definirano klasom izolacije (str. 74),
nazivnorn brzinom vrtnje (str. 96), nazivnim naponom (str. 109), temperaturom oko-
170 1500 2,0 2,7 15.0 71 line do 40'C (str. 136), nadmorskom visinom do 1000 m (str. 136) uz napajanje
I 100L 0,068 38
440 3000 3,5 4.75 10.0 78 istosmjernom strujom. Za svako odstupanje od nazivnog stanja potrebno je kata-
lasku snagu reducirati mnozenjem odgovarajuCim faktorima. Snaga kojom se motor
170 1500 4.0 5.5 31,5 79 moze opteretiti kad napajanja valovitom strujom iznosi:
I 132S 0,23 58
440 3250 8.0 11,0 21,0 85
P=k j Pn
170 1500 6,0 8,15 46,5 82 gdje su:
I 132L 0,35 75
440 2500 9,25 12,5 24,5 86 k j - korekcijski faktor pri napajanju valovitom strujom (iz poluvodickih isprav-
Ijackih sklopova)
170 1500 8,35 11,5 62,0 81 0,91
I 160S 0,41 115 0,97 0,95 0,93
440 2500 14,5 19,5 38.5 86
Wj % 5 10 15 20
170 1500 11.5 15,0 81,0 83.5
I 160L 0,45 125
440 3000 24,5 33.0 63,0 88 Pn nazivna snaga iz kataloga iii natpisne plocice,
wi % valovitost struje u % (str. 110)
220 1600 19,5 26,5 103,0 85
1200S 0,81 200
440 3000 35 47,5 89,0 89 Istosmjerni motori sa serijskom uzbudom
Ovi su motori izradeni u osnovi jednako kao i istosmjerni motori s paralelnom
220 1500 27 37 139,5 87 uzbudom. Posebnost se sastoji u serijskom spoju namota armature i uzbudnog namota,
1200L 0,97 230
440 3000 55.5 75 139 91 slika 14. Potezni moment ujedno je i maksimalni te iznosi do 350 % nazivnog
momenta.
220 1500 32,5 44 173 85 Momentna karakteristika je meka, krivulja 4 na sl. 10. Opseg promjene brzine
I 225S 1,5 280
440 2000 42.5 57,5 110 88 vrtnje iznosi 10: 1. Brzina vrtnje mijenja se promjenom napona armature iii promje-
nom rotorskih otpornika. Da bi se smanjili udarci struje i naprezanja u motoru pri
220 1500 44 60 229 87 pokretanju postupa se analogno kao kod motora s paralcinom uzbudom. Koci se,
1225M 1,9 350
440 2500 71,5 97,5 183 89 u principu, kao i kod motora s paralelnom uzbudom, motor radi kao generator na
 126 - . - - - . - . - ._ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEVI I Elektromotori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 127
otpormk za kocenJe lIt u protuspoju S obratnim s . 1 '.
se zamjenom stezaljki AI-A2 armaturno mlS ~~ vrtnJ~. ~mlsao vrtnje mijenja Sinhroni motori
narnota, slika 14. g namota tIl stezalJkl DI-D2 uzbudnog Stator sinhronih rnotora namotan je trofazno. Rotor iroa manje iii vise izra-
Matori sa serijskom uzbudom narocito d . . iene polove s uzbudnim namotom protjecanim istosrnjernom strujom. Za asinhroni
nica, tramvaj, elektrokolica i sl.}. su pogo nI za elektlcnu vueu (zeIjez- zalet, sinhroni motori su oprernljeni prigusnim kavezom (stapovi male vodljivosti
Istosmjerni motori magu se izraditi i s d T'~ . ulozeni u poine papuce i medusobno povezani s kratkospojnim prstenom). Pri
cijom paraieine i serijske uzbude n r kad va 1 I VIse, uzhudlllh namota. Kombina- upus.tanju, uzbudni namot se kratko spaja preko otpora, koji ima lO-struki iznos
karakteristika, slika 10, podesiti 'ol
t~rde d~o:p~un~nIh mot~.ra maze se momentna otpora uzbudnog namota. Otvaranje kratkospojenog uzbudnog namota i prikljucak
se istosmjerni motori kompenzacijskim namoto~~' a reverzlJske pogone opremaju na njegov istosrnjerni napon obavlja se _vrlo jednostavno pomocu preklopke, slika
15 ito: ,kod lakog zaleta (pretvaraci, centrifugalni kompresori) prije nego se stator
preklopi od pocetnog na puni napon, a kod srednjeg teskog i teskog zaleta (stapni
021

::
OIE2 kompresori) tek posJije preklapanja statora na puni napon.
lEI) lOll Pokretanje pomocu zagonskog rnotora primjenjuje se praticki sarno kod kom-

1021 ~ ~ ::~
penzatora. Sinhroni motori primjenjuju se svuda gdje je potrebna konstantna brzina
vrtnje i kompenzacija jalove snage, vidi str. 67. Karakteristicna momentna krivulja
je krivulja 1 na sl. 10. Njihova korisnost (stupanj djelovanja) veta je za 1 do 2 %
nego kod usporedivih asinhranih motora. Lakse se i ekanomicnije izraduju od asinhro-
~21 nih motora za vise napone i velike snage. Najcesce se upotrebJjavaju za pogon pretva~
1811 1821 1[11 1[21 1821 1[11 1[21 raca, ventilatora, pumpi i kompresora.
AIEl AI E2 Na slikama 15 do 19 prikazani su spojevi za pokretanje, a u tablici 10 usporedeni
01 bl
su pajedini nacini pokretanja sinhronih mat ora.
olE2 olEl

:: 01) Tablica 10.

Pregled nacina pokretanja sinhronih motora

f f ::: Uklopna Potezni

Nacin asinhranog struja moment Primjena.
pokretanja nazivna nazivni
1821 1[11 ([21 struja moment
WI 1[21
AIEl
cl AIE2
dl 0,5 ... 1,0 ako mreza podnosi veli-
Direktno uklapanje 4 ... 6
(sl. 15) ke strujne udare
2[lEl
~1E1) Pokretanje s dianim 2 0,2 ... 0,35 kad velikih snaga i sred-
nje teskag pokretanja
el namotom (sl. 16)
',1E21
1,5 ... 2,0 0,2 ... 0,5 kod srednje te!kog pokre-
Pokretanje Y11 (sl. 17)
tanja
t---;;!~::>~,"", _ _rv'----1I'AJlJA111 ...... \rAJI ~
IICI) ffClI (181) 11821 V (281) 12821 12[11 12m Pokretanje pornacu atpor- 1,5 ... 2,5 0,1 sarno kod lakog pokre-
L..,----------::::~-=~=-~~~~-_<>I[IE2 nika (Prigu!nice) (s. 18)
~anja i malih snaga

S1. 14. Istosmjerni stroj sporn " -I' . za sve napane i snage
zenom uzbudom: a) generator zoc~lm .po o.vlma, ko.mpenzacijskirn narnotorn i slo Pokretanje pomocu trans- ovisi a pri- ovisi 0 pri-
jenasnom
vrtnje; c) motor za desni smisa~ v~~:~e~~~sao vrtnJe; ~). g~ner~tor za lij~vi smisao formatora (sl. 19) jenosnom
amjeru
s razdijeljenirn namotirna kompenzacije ~omo:7~or ~a hJevd , smls~o ~rtnJe.; e) stroj
t
1 omjeru
po ova ra I smanjenJa radIO smetnji
 128
-EI--.'-------ELEKTRICNI ROTACIONI STROjEVI Elektromotori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 129
ektrlcna snaga potrebna d' ....
osovini mehanicku snagu P u k~a: ra smhromh lIt asmhronih motara koji daju oa Trofazni asinhroni kolutni rnotori
100 p Stator kolutnih motora namotan je trofazno, sliena kao kod sinhronih matora.
P,,~-~- u kW iii s~ IOOP u kVA Rotor ima takoder trofazni namot, Ciji su krajevi spojeni na tri klizna koluta.
1J cos <p
Trofazni namot rotora spojen je kod manjih motora u zvijezdu, a kod veCih, da bi
(11 je korisnost elektromotora u se smanjio napon u stanju miravanja, u trokut. Ratorski namot se pri promjeni
%; cos cp je faktor snage).
0

brzine vrtnje, pokretanju i kaeenju spaja preka kliznih koluta s vanjskim struj-
nim krugovima. Kolutni motori se pokrecu ukljueivanjem otpornika U rotorski
11---r--_ L1-r---_ 11-_ _- _ krug, slika 24. To omogucuje da se postignu veliki rnomenti pokretanja.

i~===ltIr::!== i~=~l=+I=~!== i~====lt!::I~:

Potezni moment iznasi preka 200% nazivnog, uz relativno malu struju pokre-
tanja, ispod 250 % nazivne struje. Prekretni mament iznosi obieno 250 da 300 %
I I nazivnog momenta. Motori imaju tvrdu momentnu karakteristiku, krivuIja 3 na s1.
A
lO, koja ukapcanjem otpornika u rotorski krug postaje mekana, krivulja 3'. Ako
postoji podizae cetkica, mogu se nakon zaleta klizni koluti kratko spojiti i cetkice
podici. Motor radi tada kao kavezni asinhroni motor.
/r.
(
~) Brzina vrtnje mijenja se najeesce ukljucivanjem otpornika u rotorski struJlll
krug. Od mogucnosti podesavanja brzine vrtnje bez gubitaka: preklapanje polova.
frekventno upravljanje, upravljanje rotors kim naponom koristi se u praksi sarno

rfi~r
avo posljednje kod podsinhronih i nadsinhronih kaskada. Kaskadni spojevi su
/'-.. l7 ekonomicni (zbog visoke cijene potrebnih dodatnih uredaja) sarno za uska podrucja
I I' I promjene brzine vrtnje (1: 1,5 do 1:2). Primjenjuju se za pogen pumpi, ventilatora
B
~ i mlinova sa snagama iznad 200 kW za kontinuirano podesavanje brzine vrtnje.
l'l l-
Ukapeanjem otpornika u rotorski krug motora povecava se, pri nepromijenje-
nom prekretnom momentu Mmab prekretno klizanje Sk (usporedi momentne krivulje
,SI. 15. Direkt uklj, SI. 16. Dioni namot 3 i 3' na sl. 10) i time smanjuje pogonska 'brzina vrtnje opterecenog motora.
SI. 17. YL'<
. Pokret.: polozaj a Pokret.: Pogon: Brzinu vrtnje u praznom hodu se ne moze smanjiti na ovaj naein. Potrebni dodatni
Pogon: poloiaj b Pokretanje Y: Pogon 6.:
A-ukljue. Aukljue. A-ukljuceno A-ukljuceno otpor R <J kojim se postize odredeno klizanje s moze se odrediti priblizno pomocu
2
B-otvor. B-ukljue. karakteristicnog rotorskog broja, odnosno tzv. rotorskog prividnog otpora k (vidi
U--......,.-__ B-otvoreno
C-ukljuceno
B-ukljuceno
C-otvoreno str., 201). Navedeni pojednostavijeni racun daje dovoljno tocne vrijednosti do 1,5
12----+"T"-- struke vrijednosti nazivne struje, odnosno nazivnog momenta. Ako se pri kon-
L3----+-I-..-_ SI. 18. Predotpor
Pokretanje: Pagan:
Lt--- ----
12'---1_--
stant nom protumomcntu radnog mehanizma zeli smanjiti brzina vrtnje u trajnom
pogonu, treba odabrati motor s uveeanom nazivnom snagom (vidi str. 136). Kod
A-ukljuceno A-ukljuceno
B-otvoreno B-ukljuceno
Z je otpornik
l
L3-l--I-1 -1
\~ ~A
protumomenta radnog mehanizma koji opada s kvadratom brzine vrtnje, opce-
nito nije potrebno povecanje snage motora.
Gubici pri smanjenoj brzini vrtnje kao i oni nastali za vrijeme zaleta raspore-
duju se U omjeru otpora na namot rotora i rotorske otpornike. BuduCi da je
otpar rotorskih otpornika nekoliko puta veci, pretezni dio gubitaka ostaje izvan
motara. Kolutni matori ne zahtijevaju, stoga, tako veliko povecanje snage motora
T \~ de za pogone s padesavanjem brzine vrtnje te mogu zadovoljiti i najteze uvjete zaleta,
SI. 19.
Traro za pokretanje T ~ kao npr. zalet velikih zamasnih masa.
Pokretanje: Pogon: Za kocenje pogona s kolutnim motorima koristi se nadsinhrono kocenje,
A-ukljuceno A-ukljuceno protustrujno kocenje, istosmjerno kocenje, jednorazni kocni spoj i trofazni nesi-

(! ~)
B-ukIjuceno B-otvoreno metricni spoj.
B
C-otvoreno C-ukljuceno Promjena smisla vrtnje postize se zamjenom dviju faza statorskog namota. Ko-
Slike 15 do 19. Pokretanje sinhronih motora lutni motori upotrebljavaju se gdje mreza ne podnosi velike struje ukiapanja
'----::::: kaveznih motora, gdje treba pokretati vel ike zamasne mase i gdje treba pode-
130 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEYI
T!
savati brzinu vrtnje. To su npr. mlinovi, kompresori. napojne pumpe i dr. Naro
cito siroku primjenu su kolutni motori nasH u dizalicnim p()gonima (str. ).
Trofazni a~inhroni kavczni motori
Statorski namot trofaznih asinhronih kaveznih motara De razlikuje se u prin-
cipu od statorskog oamola kolutnih motora. Nasuprot tome, rotorski je namot
bitDa razliCit. Ked rnalih i srednjih motora, kavezni je namot izliven od alum i-
nija, a ked vecih motora izraden je od bakrenih stapova. U aba slucaja kavezni
je namot vrlo robustan i maze zadovoljiti visoka mehanicka i termicka' napre-
zanja. Da hi se smanjila struja pri pokretanju, matori iznad 20 kW izraduju se
s dubokim utorima. Struje kratkog spoja lk navedene su u katalozima. Kod
2-polnih motora krecu se obicno u granicama 500 do 700 % nazivne struje, kod
4-polnih 400 do 600% I" a kod 6 i 8-polnih 300 do 600% I . Omjer I,ll.
raste, u pravilu, s veliCinom mot ora. Potezni moment iznosi preko 200/;" nazivnog
kod malih motora do 30 kW, preko 150% nazivnog kod srednjih motora do 300 kW
i preko 100% nazivnog kod motora do 1000 kW. NajveCi motori do 5000 kW
imaju potezni moment 70 do 100% nazivnog. Prekretni rnomenti kod motora .svih
velicina iznose 200 do 250% nazivnog. Tipicnu momentnu krivulju prikazuje kri-
vulja 3 na sl. 10. Na oblik momentne krivulje moze se utjecati raznim izvedbama
rotorskog kaveza, p':a se sa specijalnim konstrukcijama rotora mogu ostvariti 1
mekane momentne karakteristike.
Brzina vrtnje mijenja se najcesce preklapanjem polova, medutim u novije vrijeme
sve se vise primjenjuje naponsko podesavanje brzine vrtnje te naponska i frekventna
'Tegulacija. brzine vrtnje. Kavezni asinhroni motori uklapaju se najcesce direktno na
mrdu. Kod slabih mreza koristi se niz zahvata za smanjenje relativno velikih
struja pokretanja. To su kod.srednjih motora zvijezda-trokut pokretanje, a kod
velikih motora pokretanje s transformatorom za pokretanje. Osim toga se koriste
jos pojacano pokretanje zvijezda-trokut, pokretanje 5 dijelom namota, pokretanje
s jednofaznim statorskim predotporom i dr.
Za kocenje pogona s kaveznim asinhronim motorima koriste se nadsinhrono
kocenje. protustrujno kocenje r istosmjerno kocenje. Pritom. se 'primjenjuju .razni
spojevi statorskog namota. Manji i srednji motod mogu se kociti i prikljuckom
na kondenzatorsku bateriju. Za pogone sa strozim zahtjevima zaustavljanja i pozi-
cioniranja koriste se kocni motori - asinhroni kavezni motori 5 prigradenotn
mehanickom kocnicom.
SI. 20. Oznacavanje prigradnih
i vanjskih mjera elektricnih stro-
jeva'
(Prigradne mjere standardizirarte
su prema JUS N.GO.020. Vanj-
K ske mjere su ovisne 0 konstruk-
I stezaljku.
E B ciji motora)
Elektromotori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 131
Promjcna smisla vrtnje postize se zamjenom dviju faza statorskog namota. Ka-
vezni motori nasli su najsiru primjenu. U svojim osnovnim i specijalnim izvedbama
primjenjuju se prakticki svuda u industriji, poljoprivredi. rudarstvu, transportu
i dr. U tablici II prikazani su osnovni tehnicki podaci kaveznih asinhronih
motora standardne izvedbe.
Jcdnofazni asinhroni motori i trofazni asinhroni motori na jednofaznoj mrezi
lednofazni asinhroni motori imaju jednake mehanicke dijelove kao i trofazni
motori. U statoru se nalazi namot od dva dijela - glavna i pomocna faza. Po-
mocna faza sluzi za stvaranje oki-etne komponente magnetskog polja. Ona moze
biti ukljueena sarno za vrijeme zaleta, Ued-nofazni asinhroni motori sa zaletnim
kondenzatorom) iii trajno Uednofazni asinhroni motori 5 pogonskim kondenzatorom
i jednofazni asinhroni motori 5 pogonskim i zaletnim kondenzatorom). Za isklju-
civanje zaletnog kondenzatora koriste se najcesce q:ntrifugalne sklopke. Kod jedno-
faznih asinhronih motora s pogollskim kondenzatorom krecu se struje kratkog
spoja lk u granicama- 200 do 400?1o nazivne struje, a kod motora 5 pogonskim i zalet-
Rim kondenzatorom u granicama 400 do 550 % nazivne -struje. lednofazni asinhroni
motori 5 pogonskim kondenzatorom tip 5AZe odlikuju se mirnim radom, dobrom
korisnoscu i visokim faktorom snage (cos cp::::::: 1). Potezni moment je' malen i iznosi
40 do 60% nazivnog. Prekretni moment je takoder malen i iznosi 150 do 180%
nazivnog. Jednofazni asinhroni motori 5 pogonskim i zaletnim. kondenzatorom imaju
znatno vece potezne momente, 180 do 250 % nazivnog momenta.
Za ventilatorske pagone, koji zahtijevaju promjenu brzine vrtnje, izraduju se
motori 5 vise brzina i mogucnosti finog podesavanja brzine vrtnje. Jednofazni. asin-
hroni motori uklapaju se direktno na mrdu. Promjena smisla vrtnje postize se
zamjenom pocetka i kraja glavne iii pomocne -faze. Jednofazni asinhroni motori
proizvode se u velikirn serijarna, a koriste se u kucanskim aparatima, poljoprivred-
nim &trojevima, obrtnickim strojevima i dr. Izraduju se sa snagama do 3 kW.
Trofazni asinhroni motori malih snaga do 1 kW mogu
se u spoju trokut pri,kljuciti na jednofaznu mrezu napona
220 V, sl. 21. Pritom se dobiju sliene karakteristike kao
kod jednofaznih asinhronih motora 5 pogonskim kon-
denzatorom.
VV"""l AA )",U
s
ll-~--+--
N----~- S1. 21. Prikljucak trofaznog motora na jednofaznu mrdu
Kondenzator treba biti metalno-papirnati za trajni rad i napon 250 V. Kapa-
citet kondenzatora odreduje se taka, da se za svakih 100 W snage motara uzme
po 8 J,lF. Smisao vrtnje rriijenja se prikljuckom kondenzatora na drugu mreinu
 i'l\

~
Tablica II.
...,
w

Snage prigradne mjere zatvorenih kaveznih asinhronih motora IP 44, oblik 1M B 3 (premaDIN 42 673/april 1964)

Snaga motora u kW pri 50 Hz

Prigradne i vanjske mjere motora u mm (51. 20). Priblizna
i sinhronoj brzini vrtnje
Tip masa
rnotora motora
3000 1500 1000 750
min-I min-I min-I min-I A AC B C D E H HD K L kg

5 AZ 71 A 0,37 0,25 0;18* - 112 140 90 45 14 30 71 176 7 237 5,4

5 AZ 71 B 0,55 0,37 0,25* - 112 140 90 45 14 30 71 176 7 237 6,3

5 AZ 80 A 0,75 0,55 0,37 0,25* 125 157 100 50 19 40 80 193 9 272 9

5 AZ 80 B 1,1 0,75 0,55 - 125 157 100 50 19 40 80 193 9 272 10

5 AZ 90 S 1,5 1,1 0,75 0,37* 140 180 100 56 24 50 90 216 9 300 12

5 AZ 90 L 2,2 1,5 1,1 0,55* 140 180 125 56 24 50 90 216 9 325 15

5 AZ 100 L (A) 3 2,2 1,5 0,75 160 200 140 63 28 60 100 236 13 365 20

5AZ 100LB - 3 - 1,1 160 200 140 63 28 60 100 236 13 365 23

5 AZ 112 M 4 4 2,2 1,5 190 224 140 70 28 60 112 260 13 385 29

4 AZ 132 S (A) 5,5 5,5 3 2,2 216 140 89 38 80 132 305 13 437 56

4 AZ 132 SB 7,5 - - - 216 -~

0
'0
S
140 89 38 80 132 305 13 437 64

4AZ 132 M(A) - 7,5 4 3 216 178 89 38 80 132 305 13 475 70

1 - - - -. -----,- ----------------. - - - - - -..,j

4AZ 132 MB - - 5,5 - 216 178 89 38 80 132 305 13 475 75

4 AZ 160 M (A) 11 11 7,5 4 254 210 108 42 110 160 364 15 587 100

4AZ 160MB 15 - - 5,5 254 210 108 42 110

. . 160 364 15 587 108

4AZ 160L 18,5 15 11 7,5 254 254 108 42 110 160 364 15 631 130

180 404 15 660 150

4 AZ 180 M

4 AZ 180 L
22
-
18,5

22
-

15
-

11
279
279 -'"
""'"
1;;

~
241

279
121 48
121 48
110

110 180 404 15 698 175

30 18,5 15 318 305 133 55 110 200 460 18 760 235

4 AZ 200 La 30 "
~

'N
4AZ200 Lb 37 - 22 - 318 -;;;'" 305 133 55 110 200 460 18 760 255

37 - 18,5 356 " 286 149 60 140 225 505 18 810 320
4AZ225S -
'"
::-
'5
4AZ225 M 45 45 30 22 356 -'" 311 149 60** 140** 225 505 18 835** 360
'"
4AZ250M 55 55 37 30 406 '"""
=
349 168 65** 140 250 565 22 920 410
-'"
.<:
4AZ280S 75 75 45 37 457 368 190 75** 140 280 645 22 995 520
"-
4AZ280M 90 90 55 45 457 419 190 75** 140 280 645 22 1045 580

4AZ315S 110 110 75 55 508 406 216 80** 170** 315 705 27 1100 780

4 AZ 315 M(a) 132 132 90 75 508 457 216 80** 170** 315 705 27 1150 900

4AZ315 Mb - - 110* 90* 508 457 216 80** 170** 315 705 27 1150 960
~

w
* Prema DIN 42 673 snage nisu definirane ** Dvopolni motori imaju rnanje dirnenzije w
 "'lI".
134 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI
Zagrijavanje clektromotora
Zagrijavanje elektromotora u poganu uzrokovano je gubicima nastalim pri
pretvorbi elektricne energije u mehanicku. Gubici su ovisni 0 velicini i obliku
napona s kojim se napaja elektromotor, 0 velicini opterecenja, 0 vrsti pogona, 0
broju uklapanja, reverziranja i kocenja. Osim gubitaka, na zagrijavanje zrakom
hladenih elektrornotora utjece brzina vftnje elektrornotora, temperatura i gus toea
rashladnog zraka. Dopusteno zagrijanje narnola odredeno je klasom primijenjene
izolacije, str. 74, a dopusteno zagrijanje Jeiaja odredeno je vrstom masti za podma-
zivanje. Danas se kad elektricnih strojeva primjenjuju preteino izolacijski materi-
jali klase B i F. Prekomjerno zagrijavanje zoatno ubrzava kemijski proces sta-
renja ;zolacijskog sistema. Za svakih .8 iii 10 K prekomjernog zagrijavanja smanjuje
se vijek trajanja namota na polovicu.
Snage motora navedene u katalozima vrijede uz slijedece pretpostavke:
1. napajanje i~tosmjernih motora iz izvora istosmjernog napona a sinhronih i. asin-
hrooih motora iz izvora sinusnog napona Cije efektivnc vrijednosti ne odstupaju
vise od 5 % od nazivnog napona;
2. velicina optereeenja jednaka iii manja od nazivne snage,
3. vrsta pogona Sl - trajni rad, (vidi str. 112)
4. uklapanja, reverziranja i kocenja povecavaju zagrijavanje i smanjuju snagu elektro-
motora, pa je u nekim katalozima naveden dopusteni broj uklapanja u jednom
satu;
5. brzina vrtnje elektromotora treba biti jednaka iii veea od nazivne,
6. maksimalno dopustena temperatura rashladnog zraka je 40C,
7. motori su postavljeni na nadmorskim visinama do 1000 m.
Ukoliko navedeni uvjeti nisu ispunjeni, treba uzeti u obzir stvarne uvjete rada
. elektromotora i njegovu katalosku snagu korigirati prema jednadzbi:
P = ki . kp . ku . kb . k, . kh . Pka ,
Stvarni uvjeti rada:
I. Povecanje efektivne vrijednosti napona za vise od 5 % od nazivnog napona znaci
nedopusteno povecanje gubitaka u zeljezu i nedopusteno zagrijavanje elektromo-
tora. Pri smanjenju napona za vise od 5% od nazivnog napona, proporcionalno
se smanjuje snaga elektromotora. Cijela momentna krivulja (osim kod iSlosmjer-
nih motora s para lei nom uzbudom) mijenja se proporcionalno s kvadratom
napona napajanja. Vrijednosti korekcijskog faktora ki' koji uzima u obzir sma-
njenje snage istosmjernih molora pri napajanju valovitim (a ne istosmjernim)
naponom navedene su na str~ 110. Pri napajanju sinhronih i asinhronih motora
s nesinusnim naponom potrebno je, takoder, smanjiti snagu motora. Buduci da
je ovo podrucje u elektromotornim pogonima novo, nisu jos utvrdene adekvatne
vrijednosti faktora ki
2. Ako se elektromotor optereti snagom vecom od nazivne, on se pregrijava i
smanjuje mu se vijek trajanja. Kod veCih preopter~cenja dolazi do brzog pre-
garanja motora. Elektromotor se moze opteretiti snagom manjom od nazivne. Pri
tom se smanjuje zagrijavanje elektromotora, ali takoder i korisnost fI, a kod mo-
tora izmjenicne struje i faktor snage cos cp. lzuzetak su jednofazni asinhroni motori
s pogonskim kondenzatorom, koji se pri malim opterecenjima, a posebno u
praznom hodu zbog povecanih gubitaka inverzne komponente; zagrijavaju jednako
I, Elektromotori _ _ --=-__________________ 135
I
iii vise nego pri nazivnom opterecenju. Kod istosmjernih motora sa serijskom
uzbudom postoji opasnosl da pri malim opterecenjima, a posebno u praznom
hodu motor "pobjegne", tj. postigne nedopusteno veliku brzinu vrtnje, sto moze
uzrokovati unistenje elektromotora, a i velike stete na ostalim dijelovima elektro-
motornog pogona.
3. Za ostale vrste pogona, (vidi str. 112), koje se r<;tzlikllju od trajnog pogona Sl,
potrebno je katalosku snagu motora mnoziti faktorom k. p Za vrste pog.ona.
S2 S3 S4 S5 S6 i S8 ovaj faklor je veti od jedinice, dok je za pogone SI 1 S7
jednak jedinic'i. Za elektromotore koji se pretezno koriste u intermitiranim po-
gonima, npr. dizalicni motod nalaze se u katalozima i snage za vrstu j:>ogo~a
S3 (SIr. 112). Snaga eleklromolora u inlermiliranom radu (vrsla pogona S3), kOla
je usporedivasa snagom u trajnom radu (vrsta pogona Sl) moze se odredltl pomocu
efektivne vrijednosti momenta opterecenja.
P=0,1047' T,,n
Ti' tl +T~' t2+T~' t3+ ...
uz t=ll +t2+t3+ ...
Tr=
,
J t
(P u kW snaga motora: Tef u Nm efektivna vrijednos.l mo.menta optere~en~a;
TI , T2 , T3 , . , . u Nm pojedini momenti opterecenja u clklusu opterec:nJ~;
tIl [2' t , U S trajanje pojedinih momenata .opterecenja; t u s ukupno traJanJe
3
ciklusa opterecenja).
4. lzracunavanje korekcijskog fakt.ora .ku za pogone s cestim uklapanjim,a, koce-
njima, reverziranjima, promjenama broja polova za vrste po.gona S4, S.~ I ~S7 vrla.
je slozeno te cesto osim racuna zahtijeva i opsezna mjere~Ja. KorekclJ.skl faktor
ku za spomenute pogone uvijek je manji od jedinice, dok Je kod ostahh pogona
prakticki jednak jedinici.
5. Ako je brzina vrtnje motora veea od nazivne, npr. kod prikljucka. a~inh~onih
motora za 50 Hz na mreZu frekvencije 60 Hz, moze se snaga povecatl za oko
10 %. Istodobno se kod nepromijenjenog namota smanjuje cijela momentna kri-
vulj; obrnuto proporcionalno s kvadratom frekvencije .. P~.i .traj,no. wmanjim qrzi-
. nama vrtnje od nazivne, potre~no je .~f!agu motora smanJlt! pnbhzno u omJeru
s korekcijskim faktororri kb (vidi str. 136).
Izbor elektromotora
Optimalna izrada iraq pogonskog sistema zahtijevaju prilagodenje motora
radnom mehanizmu. To se, osim na vee spomenute fizikalne .velicine kao sto su
potezni moment, kocni moment, nazivI?a snaga, ovisnost, brzine vrt~je ~ optere:
cenju, zamasne rnase, ponasanje u nestacionarnom pogoJ.1u I dr. odnosl n~ !~v~dbenI
oblik elektromolora (sIr. 89) sislem hladenja eleklromolora (sIr. 90) 1 meha-
nicku zastitl.l e1ektromotora (str .. 86), Veliku vaz.nost imaju i ekonomska p!tallJ<l
kao sto su cijena elektromotora, pogon~ki troskoyi energije, sigurnost i pouzdanost
pogona, troskovi odrzavanj3:, potreban prostor i dr.
136 _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI
'.,.! Elektromotori _ _~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 137
Oznake prikljucaka Omake prikljucaka (stezaljki) elektricnih rotacionih strojcva
Postotak nazivne
(prema preporukama IEC, publikacija 34-8, 1. izdanje 1972)
brzine vrtnje 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Tablica 12.
i stare oznake (prema ranijim propisima VDE 0570/7,57 8)
Elektromotor i vrsta korekcijski faktor kb Oznake stezaljki (pocetak
ventilacije i zavrsetak namota)
Vrsta nove stare
Vrsta namota
Istosmjerni motor s elektricnog stroja
vlastitorn ventilacijorn - 0,12 0,22 0,35 0,45 0,56 0,68 0,79 0,9 1 IEC pub!. 34-8 VDE 0570

1 2 3 4
Istosmjerni motor, sa
stranom ventilacijom 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1 Istosmjerni Namot armature AI, A2 A, B
kolektorski
Asinhroni kolutni mo- strojevi Namot pomocnih
tor s vIas tit om venti- polova Bl, B2 G,H
lacijom - 0,06 0,15 0,25 0,35 0,48 0,6 0,75 0,85' 1
Kompemzacijski namotl Cl, C2
Asinhroni kolutni mo-
tor sa stranom ven- Uzbudni namot
tilacijom 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1 (serijski spoj) Dl, D2 E, F

Uzbudni namot
6. Ako je maksimalna temperatura rashladnog zraka razlicita od 40C, treba snagu (poredni spoj) El, E2 C, D
motora iz kataloga pomnoiiti korekcijskim faktorom kt prema tablici.
Uzbudni na'mot
(strana uzbuda) Fl, F2
. Maksirnalna temperatura "

30 35 40 45 50 55 60
rashladnog zraka. u C Pomocni namot
Izmjenicni
kolektorski u' uzduznoj osi HI, H2
Korekcijski faktor k, (kl. B) 1,06 1,03 1,00 0,96 0,91 0,86 0,80 strojevi
Pomocni namot
Korekcijski faktor k, (kl. F) 1,05 1,03 1,00 0,97 0,93 0,88 0,82 u' poprecnoj osi 11, J2

7. Aka elektromotori hladeni zrakom cade na nadmorskim visinama iznad toaD Ill, Trofazni sinhroni Vzbudni istosmjerni
strojevi namot Fl, F2 1, K
treba snagu motora iz kataloga pomnoiiti korekcijskim faktorom kh"

,
Izmjenicni 1) 3) VI, V2 V, X
trofazni namot VI, V2 V, Y
Nadrnorska visina U III 2000 3000 4000
WI, W2 W, Z
Korekcijski faktor kh (kl. B i F) 0,93 0,84 0,75 Primarni1) 3) VI, V2 V, X
Trofazni asinhroni
kolutni motori (statorski) trofazni VI, V2 V, Y
namot WI, W2 W, Z
Upravljanje elektromotornim pogonima
Sekundarni 2 ) (rotorskit Kl, K2 u, x
Upravljanje elektromotornim pogonima treba u prvom redu osigurati pravilno trofazni namot Ll, L2 v, y
uklapanje i isklapanje. odnosno pokretanje i kocenje. podesavanje brzine vrtnje i Ml, M2 w, z
promjenu smisla vrtnje elektromotora.
138 _ _ _ _ _ _ _ _ __ ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEYI Elektromotori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 139

Trofazni asinhroni
kavezni matori namot
2

Primarni l13 ) trofazni

3

VI, V2
VI, V2
WI, W2
V, X
V, Y
W, Z
4 lrf?
-------t2Jl
Jednofazni asinhroni Glavni narnot 3 ) VI, V2 V, V I-~---~
i t~,
kavezni metod Pomocni namat ZI, Z2 W, Z
Fl
Za izvedeno zvjezdiste primarnog namota treba primijeniti slovo N. (Qznaka , '~SI
~--'-----------I
1)

Mp prema VDE 0570).

2) Za izvedeno zvjezdiste sekundarnog namota treba primijeniti slovo Q. (Oznaka

mp prema VDE 0570).

IXI XJ XI I'
3) Aka oe postoji mogucnost nesporazuma, mogu se ispustiti brojevi. U, V, W XI
Xl XJ
je npr. dovoljna oznaka za trofazni asinhroni kavezni motor s -neizvedenim
zvjezdistern. Odvojeni namoli se razlikuju pomocu predbroja. Poceci namola X5
'polnopreklopivih trofaznih motora oznacuju se prema tome 1U, 1Y, 1W za
nizu brzinu vrtnje i 2U, 2V, 2W za visu brzinu vrtnje.
Prikljucke treba oznaciti tako,da abecedni redoslijed oznacnih slova (npr. Ul,
,
FJ
KJ Kt. I
VI, WI) odgovara vremenskom redoslijedu faznih napona pri desnom smislu
vrtnje elektricnog stroja. L-r;;;I;;;t-~-r.;;_------~------------.J
IIR'iY,V2 WZ
rL H J I1 S1. 23. Y6. pokretanje trofaznih asinhronih kaveznih rnotora
Osnovni spojevi L_ 3"-' _..1 S vremenskim relejem
11lZ 13
~.III'------!2Jl Spomenute osnovne funkcije
upravljanja elektromotornim pogo- 11
nima (MCC) realizirane su pomocu II
13 ,
tipiziranih. spojeva izvedenih u mo-
Fl
dularnom sistemu KON-KOM-
1:------.1
, I
,PAKT (vidi sIr. 343). Slijedece slruj-
ine sheme na sl. 22 do 27 prikazuju
FIll .1

I 4so
najcesce slucajeve upravljanja elek-
F1
~romotornim pogonom. Tumacenje
XL....'
I r-" , oznaka u she mama dane je na str.
,.
'u ~SI 310.

XI
~'x~----I -1
FJ

L.",.",.,.. ______ ~ __ .__ J.J

i XI
r XI
Q\
J..-L..

J~ )}
X2
.,. '1J
~~
K~_.O:~ KLJ7.TI
~~
-I
""T~
I
R

T
l

~w
SI. 22. Direktno pokretanje trofaznih asinhronih kave~nih motonl . SI. 24. 'Pokretanje trofaznih asinhronih kolutnih motora
140 _ _ _ _ _ _ _ _ __ ELEKTRI<::NI ROTACIONI STROJEVI Elektromotori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 141

II 12l] /1-.._-- 11-,.-------------""'"

12-+-,,--
1'-' ~--------g- -I LJ-+-HI-- r-----------
i F5 11 i F2
I Ue-2TJ

I ~, Fl
I, B

IT----~
2
I 1 1
,
I. Fl
1+
I'
0
~-r-------'"
so L ____________ J

s~ s~
' ? II I
-y I
I
I
SI Kl

I LJ , , ,
I
Kl
i ,', M''\K2 -i;----L-~J;--I---I--n E1

I" '::, rr
L1!""WIW-------:6------------~
l N
Sl. 27. Ternperaturna (termicka) zastita trofaznih asinhronih
motara, uredaj tipa Ue-ZT 3

(jf;) SI. 25. PromJena smisla vrtnje trofaznih asinhronih kaveznih motora
SI. 22, 23, 25 26 ad nose se na sheme odgovarajucih standardiziranih aparatnih
grupa u sistemu KON-KOMPAKT.

r"
!
11l21f

-------;;------n
~I _ i
Elektricna i temperaturna zastita elektromotora
Od svih dijelova elektromotornog pagODa, najveca paznja se posvecuje zastiti
elektromotora, posebno njegovih namota. Zastitni uredaji moraju zastititi elektro-
motor od pregrijavanja i rada na nedopusteno niskom naponu. U slucaju kratkog
spoja moraju isklopiti motor u sto kraeem vremenu i sprijeCiti daljnja oste-
I , F2 F1
rso.~-------J
t1--~-----"t:-,
cenja. Najcesee koristeni zastitni uredaji su: osiguraCi, sklopnici s bimetalnim rele-
jima, motorni zastitni prekidaCi i uredaji za temperaturnu zastitu elektromotora.
Svrha je osiguraca da u slucaju kratkog spoja, sto prije prekinu napajanje

!
I
, K2
L_~ ___ -+~
1 Kl
-1- 1 -,I elektromotora elektricnom energijom. Rastalne uloske (patrone) osiguraca u dovodu
treba odmjeriti tako, da izdrze uklopnu struju: za direktno uklapanje kaveznih
motora treba odabrati trome uloske za 1,31 n (/n=nazivna struja elektromotora). Pri
uklapanju kaveznih motora pomocu preklopke Y11 (lagani zalet) i za kolutnc
matare, odgovaraju tromi ulosci za 1,0 In' vidi tabl. 13.
Vrijednosti navedene u tablici 13. vrijede za kraee trajanje zaleta, do 5 s kod
I : Kl K2 1Kl KllK2 K2! kaveznih odnosno do 15 s kod kolutnih motora.
Zastita od preopterecenja, time se osigurava ispravna komutacija kod istosrnjer-
! FI,. FJ Kl I nih elektromotora i zagrijavanje u dopustenim granicama kod istosmjernih i izmje-

L"~~y ________
FL M
" ___________
X6
u .

J V:IW Sl. 26. Promjena brzi.ne vrtnje trofaznih asinhronih polnopreklo-

nicnih elektromotora, postize se pomocu bimetalnih releja. U trajnom r'adu (S1)
se podesavaju na nazivnu struju elektromotora. Pri 1,05 strukoj podesenoj struji
ne smiju proraditi unutar 2h. Od njih se zahtijeva s obzirom na vlastite toleran-
cije u proradnim vrijednostima kao i s obzirom na dopustenu preopteretivost
L__ . . . __J pivih motara s jednim namotom (Dahlanderov iii PAM namot)
 "

Tabliea 13.
Nazivne struje trofaznih asinhronih motora, nazivne struje tromih osiguraca
....
~

tv
i orijentacioni presjeci dovoda (4-polni matori, pad napana do 80 m
udaljenosti manji ad 2%)

Uklapanje direktno Uklapanje Y/Ll-preklopkom iii

(/k=61"; 1,=5 s)* pokretacem (Ik=2In; t z = 15 s)*
Nazivna Nazivna struja
snaga motora In U A struje presjeci vodova struje presjeci vodova
motora pri napanu osiguraca u A mm 2 eu osiguraca u A mm 2 Cu
za napen za napen za napan za napon

kW 220 V 380V 500 V 220 V 380 V 500 V 220 V 380 V 500 V 220 V 380V 500 V 220 V 380 V 500 V

0,18 0,95 0,55 0,42 2 2 2 1,5 1,5 1,5 - - - - - -

0,25 1,28 0,74 0,56 2 2 2 1:5 1,5 1,5 - - - - - -
0,37 1,82 1,05 0,80 4 2 2 1,5 1,5 1,5 - - - - - -
0,55 2,6 1,48 1,13 4 4 2 1,5 1,5 1,5 4 2 2 1,5 1,5 1,5
0,8 3,6 2,1 1,6 6 4 4 1,5 1,5 1,5 4 4 2 1,5 1,5 1,5
1,1 4,7 2,7 2,1 10 6 4 1,5 1,5 1,5 6 4 4 1,5 1,5 1,5
1,5 6,2 3,6 2,7 10 6 6 1,5 1,5 1,5 6 4 4 1,5 1,5 1,5
2,2 8,7 5,0 3,8 16 10 6 2.5 1,5 1,5 10 6 4 1,5 1,5 1,5
3,0 11,6 6,7 5,1 20 io 10 4 1,5 1,5 16 10 6 2,5 1,5 1,5
4,0 15,1 8,7 6,6 25 16 10 6 2,5 1,5 16 10 10 2,5 1,5 1,5
5,5 21 12 9,1 35 20 .16 10 4 2,5 25 16 10 4 2,5 1,5
7,5 28 16 12,2 50 25 20 16 6 4 35 20 16 10 4 2,5
11,0 40 23 17,5 63 35 25 25 10 6 50 25 20 16 6 4
15,0 53 31 23 80 50 35 35 16 10 63 35 25 25 10 6
22,0 76 44 33 100 63 50 50 25 16 80 50 35 35 16 10
30,0 100 59 45 125 80 63 50 35 25 125 80 50 50 25 16
38,0' 130 74 56 160 100 80 70 50 35 160 80 63 70 35 25
,

j
.....,

Uklapanje direktno Uklapanje. Yj.6.-preklopkom iii

(Ik=6In ; t z =5 s)* po~retaccm (lk=2In; t",= 15 s)* .

Nazivria Nazivna struja presjeci vodova

struje presjeci vodova struje
snaga motora In U A mm 2 Cu
motora pei naponu osiguraca u A mm 2 Cu osiguraca
za napon za napon u A za napon
za napon

500 V 220 V 380 V 500 V 220 V 380 V 500 V

380 V 500 V 220 V 380V 500 V 220 V 380 V
kW 220 V

50 50 200 125 80 95 50 35
50,0 165 95 72 200 125 JOO 95
70 50 225 125 100 120 50 50
63,0 200 120 89 260 160 125 120
95 70 300 160 125 150 70 50
80,0 255 150 110 300 200 160 150
225 200 240 120 95 350 200 160 240 95 i 70
100,0 325 190 140 400
160,0 515 300 230 - - - - - - 500 300 225

* Ik je struja uklapanja. tz je trajanje zaleta. Tocnije odredivanje presjeka pre ma padu napona (st~. 439) _kon
tro1a zagrijanja po tabl. 7 (str. 436),

....w
~
Tablica 13.
Nazivne struje trofaznih asinhron'ih motora, nazivne struje tromih osigura~a
....tv
~

i orijentacioni presjeci dovoda (4-polni motori, pad napona do 80 m

udaijenosti manji od 2%)

Uklapanje direktno Uklapanje Y/Ll-preklapkam iii

(/k=61,; 1,=5 s)* pokretacem (Ik=2In; lz= 15 s)*
Nazivna Nazivna struja
50aga motora In U A struje presjeci vodova struje presjeci vodova
motara pri naponu osiguraca u A mm 2 eu osiguraca u A mm 2 Cu
za napon za napon za napOD za napOD

kW 220 V 3S0V 500 V 220 V 3S0V 500 V 220 V 3S0 V 500 V 220 V 3S0V 500 V 220 V 3S0V 500 V

O,IS 0,95 0,55 0,42 2 2 2 1,5 1,5 1,5 - - - - - -

0,25 1,28 0,74 0,56 2 2 2 1:5 1,5 1,5 - - - - - -
0,37 1,82 1,05 0,80 4 2 2 1,5 1,5 1,5 - - - - - -
0,55 2,6 1,48 1,13 4 4 2 1,5 1,5 1,5 4 2 2 1,5" 1,5 1,5
0,8 3,6 2,1 1,6 6 4 4 1,5 1,5 1,5 4 4 2 1,5 1,5 1,5
1,1 4,7 2,7 2,1 10 6 4 1,5 1,5 1,5 6 4 4 1,5 1,5 1,5
1,5 6,2 3,6 2,7 10 6 6 1,5 1,5 1,5 6 4 4 1,5 1,5 1,5
2,2 8,7 5,0 3,8 16 10 6 2,5 1,5 1,5 10 6 4 1,5 1,5 1,5
3,0 11,6 6,7 5,1 20 10 10 4 1,5 1,5 16 10 6 2,5 1,5 1,5
4,0 15,1 S,7 6,6 25 16 10 6 2,5 1,5 16 10 10 2,5 1,5 1,5
5,5 21 12 9,1 35 20 .16 10 4 2,5 25 16 10 4 2,5 1,5
7,5 28 16 12,2 50 25 20 16 6 4 35 20 16 10 4 2,5
11,0 40 23 17,5 63 35 25 25 10 6 50 25 20 16 6 4
15,0 53 31 23 80 50 35 35 16 10 63 35 25 25 10 6
22,0 76 44 33 100 63 50 50 25 16 80 50 35 35 16 10
30,0 100 59 45 125 80 63 50 35 25 125 80 50 50 25 16
38,0' 130 74 56 160 100 80 70 50 35 160 SO 63 70 35 25
.
....11
.
Uklapanje direktno Uklapanje Y/8.-preklopkom iii
(/,=61,; 1,=5 s)* po~retaccm (lk=2/n: t ... = 15 5)*

Nazivria Nazivna struja presjeci vodova

struje presjeci vodova struje
snaga motora In U A mm 2 Cu
osiguraea u A mm 2 Cu osiguraca
motora pri naponu za napon
za napon za napon za napon u A

220 V 3S0 V 500 V 220 V 380 V 500 V

kW 220 V 380 V 500 V 220 V 380V 500 V 220 V 380 V 500 V

100 95 50 50 200 125 80 95 50 35

50,0 165 95 72 200 125
125 120 70 50 225 125 100 120 50 50
63,0 200 120 89 260 160
160 150 95 70 300 160 125 150 70 50
80,0 255 150 110 300 200
200 240 120 95 350 200 160 240 95 70
100,0 325 190 140 400 225
- - - - - 500 300 225
160,0 515 300 230 -
* Ik je struja uklapanja. t z je trajanje zaleta. Tocnije odredivanje presjeka pre ma padu napona (stl.". 439) kon
trala zagrijanja po tabl. 7 (str. 436).

....w
~
 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 145
144-_ _ _ _ _ _ _ _ ElEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI
elektromotora (str. 122) i jos i slijedece: pri 1,5 strukoj podesenoj struji moraju c 6
isklopiti za manje od 2 min. (vidi karakteristiku oa str. 200). Osim toga mora biti 5
~ "
'"
.;3 "
ou
.~
zajamcen siguran zalet elektromotora. Posebni problemi se javljaju pei zaletu tro-
faznih asinhronih kaveznih motara, cije struje uklapanja odgovaraju 6 do 8 strukim
0
6
'" c
~
0 0.
"
'0
0
>
N
2
0.
"
>u

"
>N
~
'0
nazivnim strujama. Pritom se za iagane zalete dopusta, da pri 6 strukoj nazivnoj ::"j
~

.8 :G
u
"
~
C
Q
'0
5 0
~
> '0 ? "
U ~
struji zastita proradi tek nakan 2 s, a za teske zalete tek naken 5 s. BimetalnVreleji '0 6 -;; :.;;
.~
trebaju, osim toga, sprijeciti jednofazni cad trofaznih elektromotora i omoguciti
sto potpunije iskoristenje elektromotora u intermitiranorn cadu.
0.._
~'
t:: .;:::
u _
"" '" "
~
.n
'0
6 >
~
.~ U
.;? 'U
>N >U
0
"" >
"
~

'0 "
o c 0 u

Sklopnici s bimetalnim relejima osiguraCima pruzaju zastitu elektromotora u 6 8 oJ "'"

"'-
28
:.;;
0.'0
>N
~ ~N

" "
" o '2 .s; ~
0 0. >u
kratkom spoju i pri preopterecenju u trajnom radu (SI). U dovode treba ugraditi >
trome osigurace prema tablici 13, (vidi sl. 22 do 27). Sklopnik s tipkalom stiti -=N
~ '0 0
c.>
" .- "
U
0
C Q
e0. 'c0" ~
o C ~
"u ~
~
~
motor i radni mehanizam i protiv iznenadnog povratka napona, jer ostaje nakon
nestanka napona otvoren.
<:
~
.~
0.0
0. a0 :.;;u "'"
u Q
~
:;;;
Q
"
Q
"
' "u
:.;;
"
0. U U
"
'c "
~
0 .~ Q
~ Q >u

"'E-0 " .-
>u
Za zastitu elektromotora koriste se najcesce motorni zastitni prekidaci. Oni ~G .~

"E '"
.~-'"

"
~ >U
." " " ">0
" '""6
imaju ugradene bimetalne okidace protiv nedopustenog pn!opterecenja i brze nad- "~ >N " .-::::'=
."l >u >u ~
0 0 >
strujne okidace za slucaj kratkog spoja, koji djeluju ako struja naraste na 12 do IS-struke ~ ""- >N
~
.- 0. 0. ~ '00""
0 0 ~ ~ ~ N
nazivne struje (krivulje str. 200). Motorski zastitni prekidaci mogu se opremiti jos 0 E '0
"
~ :~
~ .s;
podnaponskkm okidacem, koji iskljuci prilikom nestanka napona iIi opadanja za
"'
E-
.,.
.5 :2 .~
'0
.~

" ';';; "6

::::;->
SO'/" (vidi sIr. 200).
U intermitiranom pogonu se mogu elektromotori zastititi od pregrijavanja,
a da se pritom istodobno i potpuno iskoriste, sarno pomocu temperaturne zastite.
...,'" E
.S'0
~
Q
~
"6
t:: .0..0
O!.l
"O'"O"OC';I
8..~ 8..~
"0 '0"0
'"
0. 0.
0
~
0.

<: .;
Ova se zastita kod malih, naroCito jednofaznih elektromotora ostvaruje pomocu ma- z
lih bimetal nih sklopki okruglog iii duguljastog oblika koje se pri izradi iii popravku ;.. "=
.~
elektromotora ugraduju u njegov statorski namot. Buduci da su ove sklopk.e, u 0 Q
~
p"ravilu, ukljucene u glavni strujni krug, osim na temperaturu namota u kome se
nalaze, reagiraju i na struju koju motor uzima iz mreZe. Pri prekoracenju dopu- "'
<:
;..
~

" '"0
~

.,'"
N
stene velicine struje. iii temperature namota, neposredno isklapaju elektromotor s 0
Q

mreze. Kad se namot ohladi, automatski ponovno uklapaju elektromotor. Kad

.., 's
0
:13
Q
pogona gdje nenadano pokretanje radnog mehanizma maze uzrokovati ozljede E '"
0
Z rn
iii nesrece pri radu, smiju se upotrijebiti sarno bimetalne sklopke s rucnim ponov-
nim uklapanjem. One se tada ugraduju na prikljucnu kutiju elektromotora. Za
.,E- ::E
zastitu vecih elektromotora koristi se temperaturna zastita s poluvodickim tempe-
::E
rn
raturnim osjetilima (tzv. terrnosonde). Pri izradi iii popravku elektromotora ugraduju
se u topliju glavu namota. Preko tranzistorskog uredaja za upravljanje, (s1. 27),
djeluju na glavnu sklopku elektrornotora i pri nedopustenorn zagrijanju iskljucuju
motor. Daljnja prednost ternperaturne zastite je, da se identicni elementi koriste za oi - ~, M .;-

zastitu raznih motora bez obzira na njihovu velicinu, polaritet, vrstu pogona i dr. Za
razna dopustena zagrijanja (ovisno 0 izolacijskom sistemu i vrsti elektrornotora) "
'2 -u
E
0

>~ 0
potrebno je ugraditi sarno druga temperaturna osjetila. Kod istosrnjernih elektro- N

motora, temperaturna osjetila se ugraduju u uzbudni namot za zastitu poredne

"0.0 :a"
uzbude, a u namot po moe nih polo va za zastitu svih namota koji su serijski spojeni .- =;: 0
" .-u
0

s armaturom motora. " .~u '"u

'2
lstosmjerni elektromotori zasticuju se od pobjega s podstrujnim relejom, Ciji je
mjerni clan spojen serijski s namotom uzbude, a radni clan djeluje na isklapanje
" '" .-
6
;Il
S
-
~'O
~
Q

~
.Q
glavne sklopke elektromotora u slucaju prekomjernog smanjenja uzbudne struje.

10 Koncarev prirucnik
 '~

Sml:tnj;l iii opazanje Br. Moguci uzrok Zahvat

...
~

'"
Zelcnc iglicastc 1, 7, 8, 9
iskrc
13 prekinuti spojevi kolektorskih zalemiti panovo spojeve
zastavica
14 dodirni luk cetkica nedovoljan ostvariti pogodan tangencijaini pomak, konzultirati proiz-
voaaca

PromjcnlJin) iskrcnje 4, 13
koje putujc oko
kolcktora 15 greske u nal110tu rolora iIi spojka- pronaCi i otkloniti gresku, konzultirati proizvodaca

16
ma izjcdnaccnja
isturena izolacija lamela
'.
izglodati izolaciju lamela

Jako zagrijanjc 3
kolcktora
17 preslab pritisak opruge povccati pritisak opruge taka da odgovara klasi cetkice
18 bakrcno uzc cctkice prekratko iii upotrijebiti cetkice s duzim bakrenim uzetom veee savillji-
prekinuto vosti
19 nedovoljno ubrusene cetkice ubrusiti cetkice
20 radijalni driac cetkica lagano nag- postaviti driace cetkica u radijalni poloiaj i na pravilnu
nut U smislu vrtnje udaljenost od kolektora
21 spoj kabla cetkica olabavljen iii oCistiti stopice, stegnuti vijke
pr1jav

Jaku zagrijanjc 3, 15, 17, 18

cetkica i dri.aca
cetkica 22 otpor izmedu cetkica i nosaca ocistiti i ucvrstiti spojeve
driaca cetkica nije jednolican
23 prejak pritisak opruge smanjiti pritisak opruge tako da odgovara klasi cetkice

t --'
"',

Bakrcno uie cetkicc 3,4, 17, 22

~
nagorjclo iii
*
promijcnilo boju

Brz~, trosenje cctkica 17

iako jc komutacija
~ez iskrcnja 24 vibracije uslijed vanjskih utjecaja pronaCi i odstraniti uzrok vibracija motora iii motor
posta viti na podlogu koja prigusuje vibracije
25 vibracijc uslijcd unutarnjih uzroka uravnotez~ti motor i kontrolirati trosenje lezaja
neuravnotcz.cnost i eksccntricl10st
126 uljc iii prljavstina na kolektoru oCistiti kolektor
27 niska vlainost atmosrer~ koristiti rashladni zrak normalne vlaznosti

Ncjednoliko troscnjc 2, 3, 22, 24, 25, 26

cctkica
28 zrnca oijustenja u kontaktnoj ponovo, izbrusiti i ocistiti povrsinu celkica
povrsini cClkica

Nejednoliko troscnjc ( 17, 28

kolektora, pOHsina
s\'ijetla

Za\'lacenjc bakra 1, 14, 24, 25

na kolektoru
. 29 plosnata mjesta na kolektoru petokariti iii prcbrusiti kolektor

Prctjcrano troscnjc 16
kolcktora, povrsina
pocrnjela 30 segmenti kolektora istureni iii stegnut~ pretokariti iii prebrusiti kolektor
uVllceni ~

~
 Smctnja iii opazanjc Br.
31
Stvaranje kanala i
zubaca oa kolcktoru
Prijenos bakra na
povrsinu cetkica
Poslmkivanje cctkica
32
Prugasta povrSina
kolektora
33
Kolektor ima
nesimetricna nagorjcla
~jcsta
Kolektor ima
simctricna nagorjela
mjesta
KoIektor ima
valovit izglcd
Rupicasta kontaktna
povrsina cetkica
Lorn bridova iii
cijelc cetkice
Nemogucnost da se
razvije zastitna patina
~otor se ne 'pokrece 34
iii se tesko pokrccc
35
36
Svi namoti se previsc
zagrijavaju
Motor uzima prcvcliku 37
struju, armatura se
pregrijava
Motor uzima preveliku 38
struju i tcsko se
pokrece
Moguci uzrok Zahvi.lt
...
~
00
kolcktor olabavljcn stcgnuti, pretokariti iii prebrusiti kolektor, izglodati
izolaciju lamela
20, 23, 24, 25, 26, 28
1, 2. 3. 9. 17, 24, 25, 31
16, 17, 24, 29, 30, 31
celkica je prelabava u driacu .uzeti cetkicu pravilnih dimenzija, ostecene ddace
cetkica iii drzac ostecen zamijeniti novima
4. 17, 26, 31
drZac cetkica montiran predaleko posta viti dd:ac na 2 mm od kolektora
od kolektora
15, 16, 20, 26, 30, 31
1, 2, 5, 9, 15, 22, 24, 25
3. 24, 25. 31
2. 3. 4. 9, 15. 16. 17, 22
11, 16, 24, 25, 31
4, 5, 16, 19, 24, 25, 26, 28
\
prekid u dovodu pregledati i izmijeniti pregorjeli osigurac, pregledati i
uklopiti sklopku, ispitati dovode i otkloniti prekid.
prekid u rotorskom krugu, u po- pregledati dovode, oCistiti cetkice, kontrolirati namot
kretacu, spojnim vodovima iii armature, u slucaju prekida namota motor poslati na
namotu rotora, istrosenost iii izli- prematanje
zanost cetkica
prekid u uzbudnom krugu preglcdati dovode do uzbudnih namota, ispitati uzbudni
namot, u slucaju prekida namota motor poslati na pre-
matanje
4
pojedini svici kratko spojeni na oCistiti kolektor, izglodati izolaciju lameJa
na kolektoru
spoj medu svicima armaturnog podignuti cetkice, uzbuditi stroj i vrtiti ga drugim strojem;
namota ako se armaturni namot zagrijava, nuzno je prematanje
armature ~
~
 ~

Smetnja ... oli opazanje Br. Moguci uzrok Zahvat

o'"
Leiaji se previse 40 prijenosni remen jc previse zateg- popustiti remen, poravnati osi spojenih strojeva
griju nut iIi se osi spojenih strojcva ne
poklapaju
41 previse iii premalo uija u leza- izmijeniti ulje u lezajevima
jevima
42. nepravilna montaza leZajeva lezajeve i osovinu poravnali, blazinicc postrugati (tusirati)

Motor vibrira 43 motor nije dobro pricvrscen izraditi nove temelje. kontrolirati temcljnc vijke
44 istroseni lefuji izmijeniti blazinice
45 savin uta osovina _izravnati osovinu i smanjiti zatezanje rcmc~(l_
Smetnje kvarovi na asinhronim motorima
Smetnja iii opazanje MoguCi uzrok Zahvat

Motor ne krece, prekid u najmanje dva dovoda, izostanak napona kontrolirati osigurace, vodove, sklopku, a naro-
nema buke Cito stezaljke
kodjednofaznih motora: ostecena iii neukljucena uklopiti tcrmicku zastitu (klixon) iii je zamijeniti
termicka zastita

Kod uklapanja vodovi za napajanje Imaju medusobni spoj odvojiti vodove i medusobno ih izolirati
pregore osiguraci -dvije faze statora imaju medusobni spoj iii obnoviti statorski namot
iii isklapa zastitna spoj sa zeljezom
sklopka preslabo odabrana elektricna zastita odabrati odgovarajucu zastitu
vodovi od retora do pokretaca iii dva drfuca odvojiti pokretac, podloziti cctkicu izoIacijom i
cetkica imaju medusobni spoj ispitati

Motor ne krece, jedan dovod prekinut (nakon pokretanja rukom, kontrolirati dovode, osigurace i sklopku. Oste-
jako bruji motor se moze vrtjeti u oba smjera) cene dijelove zamijeniti
kod jednofaznih motora: ostecena centrifugalna zamijeniti iii popraviti centrifuga:lnu sklopku
sklopka iii kondenzator zamijeniti kondenZ'J.tor

Motor ne krece pod previsok protumoment urediti pogon - motor odspojiti i ispitati u
teretom praznom hodu
prenizak napon mreze izmjeriti napon mrezc (izabrati drugi odvojak na
transformatoru iii premotati motor)
prevelik pad napona u dovodima provjeriti presjeke dovoda
motor je predviden za spoj ~, a spojen je u Y promijeniti spoj
prekid u rotorskom strujnom krugu kod kolut- kontrolirati nije Ii prekinut rotorski krug, istro-
nih motora (cetkice ne nalijezu dobro, losi kon- senost i prikljucak cetkiea. zagaravljenost kon-
takti za kratko spajanje) takta 7.:a kratko spajanje
kod jednofaznih motora: zamijenjen glavni i glavni namot spojiti direktno, ~a pomocni preko
pomocni namot kondenzatora na mrezu

* Motor se grije u motor je prcdvidcn za spoj Ya spojen u ~ promijeniti spoj

praznom hodu previsok napon mreze izmjeriti napon mreze i struju praznog hoda. Po-
visenje napona ne smije biti vece od 5 % iznad
nazivne vrijednosti
nedovoljno hladenjc zbog zacepljenih zracnih oCistiti motor
puteva
krivi smisao vrtllje motom za sarno jcdan smisao kontrolirati velltilatorsko kolo smisao vrtn. c.
vrtnje

Sam motor vrti se ostecenje lezaja vidi str. 155

nemirno vijci za pricvrscenje labavi vijke zatcgnuti i osigurati
spoj medu zavojima obnoviti statorski namot
montirani prijenosni dijelovi (spojka iii reme- rotor motora izbalansirati zajedno s montiranom
niea) pogorsavaju izbalansiranost rotora spojkom iii rernenico!ll
strana tijela u zracnom rasporu slrana tijela odstraniti
zracni raspor ocistiti ~

'"
~
152 ______________~--------------------------- Elektromotori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 153
Montaza, instalacija i odriavanje elektromotora
Priprcma montaZc. Prispjeli motor treba pregledati i utvrditi eventualni gubitak,
popustanje iii ostecenje dijelova, do cega je maglo 90ci za vrijcme transporta. Aka
se montazi ne pristupa odmah, motor treba uskladistiti u suhoj prostoriji na ravnoj
podlozi. Motaru koji jc bie duljc uskladisten iii je vlazan, treba izmjeriti izolacijski
otpor namota. Ako je otpor ispod I MQ kod motora do 500 V iIi 1000 Q za
svaki volt kad visih napona iznad 500 V, treba motor sushi stavljanjcm na toplo,
suho, provjetravano mjesta iii propustanjem istosmjerne struje 50% nazivnog iznosa
iii prikljuckom na izmjenicni napon 7 do 20 % od riazivnog iIi stavljanjem pod
pokrov s izvorom tapline. Antikorozivni premaz s kraja osovine, dosjednih povrsina
stopala i prirubniea treba odstraniti trikloretilenom a ociscene povrsine premazati
uljem. Nakon toga se llJotor kompletira sa spojkom, remenieom iii zupcanikom,
Ciji provrti moraju biti uskladeni s osovinom. Ovi prijenosni elementi moraju biti
dinamicki izbalansirani, a montiraju se prikladnim napravama, koristeCi navojne rupe
oa ceonoj strani osovine iIi eventualno udareima drvenog cekica oslonivsi drugi kraj
osovine na cvrsti oslonae, da se izbjegne ostecenje lezaja. Ovisno 0 obliku (vidi
str. 89). motori se pricvrscuju pomocu nogu iii prirubniee. Kod motora s nogama,
u slucaju rcmenskog prijenosa, obicno se koriste pritezniee, a kod drugih prijcnosa
te veCih motora (visina osovine iznad 500 mm) i motora s treCim lezajem, redovito
se primjenjuje temeljna ploea koja se postavlja na temclj.
Tcmelji moraju biti projektirani i izradeni prema mjernim skicama motora. Te-
melje za velike i teske mOlore s ventilacijskim i kabelskim kanalima moraju
izraditi gradevinska poduzeca prerna posebnom nacrtu temelja. Prema svojstvima
razlikuju se dvije vrste temelja: kruti i elasticni.
Kruti temelji mogu bili betonski iii zidani,
prema slici 28. Temelj treba dopirati do cvr-
stog tla, a iznad pod a 'strsati oko 20 em. da se
motor ne bi ostetio pri ciscenju i da bi se zasti-

'
tio od prskanja vade. Na cvrsto tlo se najpdje
nazida 2 do 3 sloja kamena, a na nasuto tlo
4 do 8 slojeva. Zatim se upotrijebi beton iii

B
opeka. Beton je mjesavina jednog dijela ce-
.S!,
1;
(3
:3
-~--
-$-' -
menta, dva dijela pijeska i cetiri dijela sljunka
(vidi str. 828). Skrucivanje betona ovisno je 0
uvjetima susenja i marki betona. Za zidani
E temelj treba po 1 m 3 oko 400 tvrdo peccnih

i. 8 .i klinker-opeka i ako 0,3 m 3 zbuke. Upusti za

temeljne vijkc. se n:lprave prigadom gradnje,
Sl. 28. Betonski temelj za ve- . stavljanjem drvenih ictvi u raimacima A i B
like motore prema mjernoj skici.
Montazom molora moze se zapoceti tek nakon sto otvrdnu ternelji. Kod strojeva
spojenih spojkom treba osovine uravnati tako, da njihove osi Ide u istom pravcu.
To se moze kontrolirati mjerenjem radijalnog i bocnog udara prirubniee spojke
pomocu indikatora. Potrebno je uzeti U' obzir pogonske uvjete, kao sto su ter-
micka dilatacija osovina, pomak osovine radnog stroja U odnosu na polozaj miro-
 Elektromotori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 155
154 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI
podizanje cetkiea. Uocena eventualna ostecenja treba odmah otkloniti. Elektricni
va~!a, a~o i~a klizni lezaj itd. Motor za remenski pogon mora se uravnati prije
strojevi se izraduju s valjnim iii kliznim lezajima. Klizni Iez.aji koriste se sarno kod
zahJe:anJ~ pn~eznica. On se priCvfsti vijcima na slobodne priteznice polozene na
velikih i specijalnih elektricnin strojeva. Odrz.avanje lezaja sastoji se od povremene
tcm,e~ .. PntezOIce se podmetanjem zelJeznih klinova moraju dovesti u horizontalan
kontrole zagrijavanja i buke te od redovitog podmazivanja. Manji elektromotori
pol~za~. Nakao toga se osovina motora poravna,prema postavljenoj osovini radriog
obicno imaju trajno podmazane valjne Iez.aje, pa je zavisno od pogonskih uvjeta
stroJa I motorska rernenica prema proturernenici. Obje osovine moraju lel-ati para-
dovoJjno podmazivanje priblizno svake 2 godine. Kod najmanjih motora ovi razmaei
lel~o, a simetrale obiju remenica padati zajedno. U slucaju primjene zupcanika za
mogu biti jos i veci. Motori srednjih snaga, od priblizno 30 kW na dalje, redovito su
p:l~eno~, treba p?stic~ p~ralelnost osovina i njihov toean razmak. Ozubljenje mora
snabdjeveni s mazalicom za naknadno podmazivanje. Podmazivanje tih motora moze
b~tl tOCO?, da bl s~ 1~?Jegla nedozvoljena opterecenja lezaja. Ispravan fad zupca-
se izvrsiti bez rastavljanja i za vrijeme pogona. Rokovi naknadnog podmazivanja
nl~a ~oze se prOVJC:ltI pregledom tragova zuba na -papirnatoj traci) koja se pro-
kao j kolicine maziva redovito su navedeni na posebnim natpisnim plocicama vecih
pus~a l~medu zu~cantka. Nakon sto se postigne zadovoljavajuci polozaj, pristupa se
elektricnih strojeva. Naknadno podmazivanje treba izvrsiti svakih 50 do 200 miliona
fikslranJu motora. Zalijevaju se temeljni vijci i prileznice, odn. temeljne ploce teku-
okretaja. Donja graniea se odnosi na strojeve s vecom brzinom vrtnje i vecim leZa-
cim, ..dobro ~.romijeSa~im mortom od jednog dijela cementa i jednog dijela fino
jima kao i za slucaj rada u jako oneciscenoj okolini. Nakon nekoliko naknadnih
proslJunog pl~eska. Pntezunje temeljnih vijaka dopusteno je tek nakon potpunog
podmazivanja, ali barem svake 2 godine, odn. na pocetku sezonskog rada, pozeljno
stvr.d.nyCa zalJevne rnase, nakon kojih 14 dana. Pri postavljanju motora za direktan je ipak izvaditi lezaje, pri cemu kuglicne lezaje i unutrasnje prstene vaJjkastih
spOJ IiI za pogon zupcanicima, noge kucista treba spojiti s podnozjem pomocu prizon-
lezaja ne treba skidati s osovine. Citavi lezajni sklop treba temeljito ocistiti odstra-
-zatika. Konacno se stavlja glazura temelja.
njenjem stare masti, ispiranjem benzolom iIi benzin om. Za ciscenje se ne smiju
Elcktricni prikljucak treba obaviti prema spojnoj shemi, na kojoj je naznacen upotrijebiti ostri i tvrdi predmeti, vee sarno komadici mekog drva i cetke. Nakon
pr.ik.ljucak elektricne. i t~rmicke zastite, a. kod kolutnih motora i rotorskog pokrctaca susenja, lezaj treba odmah namazati svjezom mascu, ispunivsi Citavi slobodni prostor
(vld., .str. 201). ~paJanJe motora obavlJa se prema podacima s natpisne ploCice, izmedu kuglica, odn. valjaka Iez.aja. Slobodni prostor lezajnih poklopaea se smije
spoJllIc~ma u pr~kljucnoj kutiji statora. Uvod kabcla 1I prikljucnu kutiju mora biti ispuniti sarno do polo vice, jer prekomjerno punjenje uzrokuje pregrijavanje lezaja.
zabrtvlJen, da bl prostor stezaljki ostao odijeljen prema vani. Motor i pripadne Citav postupak podmazivanja iziskuje najvecu Cistocu, jer prodiranje necistoca u
apa.~~t~ .treba uz~mljit.i: Za uzemljenje motora sluzi vijak za uzemljenje u prikljucnoj lezaj lako moze dovesti do .njegovog unistenja. Zbag toga i pri naknadnom podma-
kuttJl lit na nozi kucista. Taj je vijak ozoacen znakom za uzemljenje ~. Prije zivanju treba svaki put pazljivo acistiti glave mazalica. Za podmazivanje treba
prvog uklapanja treba jos jednom provjeriti valjanost montaze i prikljucka mo- upotrijebiti propisane iii prikladne vrste masti za valjne lez.aje, kao S10 su npr.
tora u skladu s uputama 0 montazi i odrZavanju, koje pripadaju doticnom mo- Shell Alvania 2 i INA-LIS 2. Pri ostecenju, Ciji su znaci prekomjerno zagrijavanje
toru. Upute t~"-e~a. pa~ljivo spremiti. Treba utvrditi prisutnost napona mreze u svim i buka, treba zamijeniti lezaje. Lezaje treba skidati prikladnom napravom da se
faza~a, provJefltl pntegnutost kontaktnih i pricvrsnih vijaka, zasticenost protiv izbjegne ostecenje dosjeda na osovini. Originalno pakavanje novog lezaja otvara se
dodtra rotirajucih dijelova i dijelova pod naponom, kontrolirati pravilno udesavanje tek neposredno prije montaze. Lezaje, osim onih za najmanje matore, treba prije
nadstrujne zastite, najcesce na nazivnu struju motora, a kod kolutnih motora jos ugradnje zagrijati u vrucem ulju na temperaturu 80 do 90C. Oslanjajuci prikladnu
i polozaj cetkica. rucicc uredaja za kratko spajanje i poluge pokretaca. Treba se napravu u obliku cijevi na unutrasnji prsten, laganim udarcima se leZaj montira na
~vjerit~ okretanjem rotora rukom, da rotirajuCi dijelovi ne struzu i ne zapinju. Ako osovinu, vodeci racuna da sjedne do kraja dosjeda. Prilikom svakog rastavljanja
J~ .sve IS'p~avn~, moze .se. uklopiti neoptereceni motor. Nakon toga treba jos provje- stroja u svrhu podmazivanja iii eventualne zamjene leiaja, potrebno je pregledati
nt! da It Je smJer vrtnJe lspravan i imaju Ii sve faze napon. i brtve lezaja. Dotrajale iIi ostecene treba zamijeniti. Brtvene prstene od vunenog
Oddavanje l11?tora ugl~vno.rn se sastoji ;(j nadzora zagrijavanja. ciscenja puteva pusta treba prije ugradnje natopiti toplim uljem. Brtveni prsteni ne smiju biti niti
rashladnog zraka 1 podmazlvanJa. Kod kolutnih i kolektorskih strojeva treba nad- labavi niti tijesni. U prvom slucaju ne brtve dovoljno, u drugom izazivaju zagrija-
zirati jos klizne kolute, uredaj za kratko spajanje, kolektor, ddac cetkica i cetkice. vanje lezaja.
Putove rashladnog zraka elektricnih strojeva treba u odredenim vremenskim razma-
eim~, .ovisno ? onecis~e~osti. okoIine, cistiti, da se ne pogorsa hladenje. U tu svrhu
konstt se SUhI kompnmlram zrak. Kod kolutnih i kolektorskih strojeva treba kroz
postojece otvore redovito ispuhavati i unutrasnjost da se otkloni prasina nastala
tr~~enjern cetkie~. ~nutrasnjost zatvorenih strojeva (lP 44 i vise) dovoljno je Cistiti
pnltkom ras.tavIJa~J~ zbog podmazivanja lezaja. Povremeno treba kontrolirati pri-
tegnutost sVlh spoJnth elemenata, narocito kontaktnih dijelova. Kod kolutnih i ko-
lektorskih strojeva, treba redovito pregledati kliznu povrsinu prstena, odn. kolektora
:~eba kontrolirati istrosenost i pritisak cetkica, slobodno pomicanje cetkica u dda~
elma, kontaktne elemente uredaja za kratko spajanje i funkcioniranje uredaja za
\hI
v

TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE

ENERGETSKI TRANSFORMATORI
(prema standardima lEe u stanju od 1976. g.)

Energetski transformatori prenose energiju s mreZe jednog napona na mreZu

drugog iii jednakog napona, posredstvom izmjenienog magnetskog toka. Taj tok
vo~i jezgra slozena ad transformatorskog lima.

Transfonnatorski lim je od zeljeza koje je legirano silicijem, sa svrhom da mu

se poveca elektrieki otpor, kako bi ad magnetskog toka u limu inducirana struja
bila mala. Iz istog razloga je debljina lima obieno 0,3 mm. Posebnim postupkom
valjanja donekle se usmjeruju kristali zeljeza, te se taka smanjuju gubici zbog
izmjenicnog magnetiziranja. Magnetska svojstva ovise i 0 unutarnjim napetostirna,
pa je eesto potrebno 1irno~e zariti na temperaturi eea 810 0c.
Primarni i sekundarni namoti obuhvacaju izmjenieni magnetski tok voden
jezgrom. Radi boljeg magnetskog vezivanja, namoti se nalaze sto tjesnjije jedan oko
drugoga. Glavna izolacija dijeli namote i izolira ih prema jezgri i ostalim dijelo-
virna. Namoti mogu biti gradeni od okrugle zice, profilnih vodiea, trake iIi folije,
a materijal im je elektrolitski bakar iii Cisti alurninij. Pojedini zavoji su medusobno
izolirani.
Izolacija je kombinacija celuloze (papir, prespan itd.) i izolacijskog uljo, pa
govorirno 0 uljnim transfonnatorima, iii su to krute izolacije, odnosno kombinacije
krutih izolacija i zraka, pa govorimo 0 suhim transfonnatorima.
lzolacijska ulja (vidi str. 786) imaju, osim izvrsnih izolacijskih svojstava, i veliku
specificnu toplinu pa mnogo bolje ad zraka prenose toplinu s namota i jezgre oa
kotao i hladila. To je jedan od razloga da se suhi energetski transformatori rade za
napone sarno do -- 20 kV i snage do -- 2 MV A.
Izolacijska ulja su higroskopna, a s vlagom im pada izolacijska vrijednost pa
su potrebni posebni uredaji za njihova priredivanje i susenje. Sintetieka ulja (ask a-
reI) za razliku od mineral nih ulja ne gore. ali se zbog zagadivanja' okoline sve
manje upotrebljavaju.
Aktivnim dijclom transformatora nazivamo jezgru s ugradenim namotima i izo-
lacijom. Kod uljnih transformatora se taj aktivni dio nalazi u kotlu koji je ispunjen
uljem. Povrsina kotla i na njemu prigradena posebna hladila sluze za odvodenje
~o gubitaka. Transformatorsko ulje zagrijavanjem inijenja volumen, zbog eega transfor-
0
~co
mator mora imati posebno predviden proster u. kotlu iii konzcnator.
C'i Primarna (ulazoa) straDa je strana sa koje se transformator napaja.
Sckundarna (izlazna) straDa je strana sa koje se transformator tereti.
(/
158, _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSFORMATORI I PRIGU5NICE
Nazivni napon U", je napon na koji se transformator prikIjucuje iIi koji nastaje
u praznom hodu, a oznacen je na natpisnoj plocici.
Nazivna soaga Sn je dogovorna vrijednost prividne snage u kVA iii MVA
koja je osnova za projekt transforrnatora, ispitivanje, garancije proizvodaca i odre-
divanje nazivne struje.
Nazivoa struja In' je struja kroz linijsku stezaljku transforrnatora, cija vrijednost
je odredena nazivnorn snagom i nazivnim naponom. Za jednofazne transformatore je
S.
In = SnlUn, a za trofazne transformatore In = -=--.
J3 U.
Gubici praznog hoda Po. Transformator prikljucen na napon grije se i kad
nije opterecen. Izvor topline su gubici u jezgri (vidi transformatorski lim). Zato
se ovi gubici cesto zovu gubici u zcljczu. Oni se mjere u praznom hodu, tj. na
neopterecenom transformatoru kojemu je primarni namot prikIjucen na mrezu. Gu-
bici praznog hoda prakticki se ne mijenjaju s opterecenjem transformatora.
Gubici zbog tereta P T nastaju u opterecenom transformatoru zbog prolaza
struja kroz namote. Nazivaju se jos gubici u bakru iii gubici kratkog spoja, jer se
mjere kod nazivne struje u pokusu kratkog spoja (vidi napon kratkog spoja). Mije-
njaju se priblizno_ s kvadratom opterecenja i s temperaturom namota pa se dekIa-
riraju kod referentne temperature (vidi dalje).
Napoo kratkog spoja Uk je dio nazivnog napona, koji prikljucen na jedan od
narnota transformatora tjera u njemu nazivnu struju, dok je drugi namot transfor-
matora kratko spojen. Ovaj pokus sluzi za mjerenje gubitaka zbog tereta i zove se
pokus kratkog spoja, pa otuda ime napon kratkog spoja. Napon kratkog spoja se
obicno izrazava u postotku nazivnog napona. On sluzi za proracun padova napona
u transformatoru kod razlicitih opterecenja (vidi str. 162) i odredivanje velicine struja
stvarnog kratkog spoja. Deklarira se kod referentne temperature.
Spoj (sprega) trofaznih transfonnatora. Fazni namoti jedne naponske strane
mogu biti medusobno spojeni u zvijezdu iIi trokut. Ovi nazivi potjecu od slike
koju u tim spojevima cine vektori faznih napona. Za njihovo oznacavanje odabrana
su toi slici slicna slova, "yo. za zvijezdu i "DO. za trokut. Spoj namota viseg napona
ozna~uje se velikim, a spoj namota nizeg napona malim slovom. Ako fazni namoli
nisu spojenL oznaka je III, odnosno iii. Postoji jos i spoj cik-cak (slomljena zvijez,da)
koji se upotrebljava sarno za sekundarne namote niskog napona (400/231 V) i jedino
u transformatorima manjih snaga. Oznacava se slovom "z", Kod kombinacija razli-
titih spojeva visenaponskog i nizenaponskog namota naponi iste faze mogu biti
medusobno fazno pomaknuti (vidi sliku). Taj fazni pomak se oznacuje satoim
a brojem (ozoakom pomaka faze), tj. brojkom na satu
11~~~_. koju prikazuje vektor nizeg napona kad je vektor iSle
10 faze viseg napona u polozaju velike kazaljke kod punog
sata. Kut faznog pomaka je satni broj pomnozen s 30.
9 J
U primjeru na slici, namot viSeg napona spojen je u
zvijezdu, a narnot nizeg napona u trokut. Fazni pomak
8 je 150'. Njcgova ozoakaspoja je Yd5.
7
5
Energetski transformatori _ _ _ _~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 159
Satni broj se katkada naziva grupa spoja (spreZna grupa) zato sto svi transfor-
matori iste grupe, bez obzira na spojeve namota mogu, ako su ispunjeni i ostali
uvjeti. raditi paralelno. (Paralelni rad vidi str. 169). U istoj kombinaeiji spojeva
namota, npr. Yd, mogu se prema nacinu spajanja namota dobiti razliciti pomaei
faza. U tablie! na strani 160 su oznake spoja, 'sheme spoja faznih namola i vektorske
slike najcesce upotrebljavanih grupa spoja,
Fazne stezaljke (provodni izolatori) su oznacene na visokonapo'nskoj strani
velikim slovima ABC, a u jednakom redoslijedu faza na niskonaponskoj strani
malim slovima abc.
Transformator s tri namota ima odgovarajuce stezaljke srednjeg napona oz-
nacene rnA mB mC. U spoju zvijezda i cik-cak su sva tri fazna namota zajedno
spojena u tzv. nultocku. Nultocka moze biti
spojena na posebnu siezaljku (provodni izo-
n a b c
4 -$-
lator), Takva izvedena nultocka oznacena je
s N, odnosno n ili m N. Nultocka na sekun-
darnom namotu transformatora omogucuje ko-
$$$$
N A 8 C
ristenje faznih napona i optereCivanje nultocke
(nesimetricni trofazni teret). U mrezama ni-
skog napona 400/231 V nultocka transforma-
tora je uzemljena, a nulti vod, osim za ko-
ristenje faznog napona, sluzi jos i za zastitu aparata i uredaja od dodira (nulo-
vanje vidi str.. 255 i 276)~
Referentna temperatura je srednja vrijednost temperature namota transformatora,
pri kojoj se garantiraju gubici zbog tereta i napon kratkog spoja. Za toplinske
klase' A, E i B (vidi str. 163) ona je 75"'C. Za dirigirano strujanje ulja referentna
temperat.ura je 80C, a za ostale toplinske klase je lIS dc.
Opteretivost nultocke. Transforrnatori u noju Dy s izvedenom nultockom mogu
se 'nesimetricno opteretiti do te mjere, da im struja nulvoda -bude velicine nazivne
struje In. Jednako nesimetricno mogu se opteretiti i transformatori u spoju Yz. Buduci
da spoj cik-eak zahtijeva 15,5% viSe zavoja od spoja u zvijezdu uz jednaki presjek
vodica, on se upotrebljava umjesto spoja Dy sarno tamo, gdje je izvedba visoko-
naponskog namota u spoju trokut vise od 16 % skuplja od izvedbe tog namota u
spoju zvijezda. Nairne, vodic manjeg presjeka je skuplji, a vodic namota spojenog u
trokut ima J3 puta manji presjek. Transforrnatori u spoju Yy redovito nemaju
nulvoda na visokonaponskoj strani, pa im se nultocka smije opteretiti s najvise
10% In. Veliki transformatori u spoju Yy se cesto izvode s trecim, kompenzaeijskim
namotom (tercijarom) spojenim u trokut koji, ako je graden za 1/3 nazivne snage,
ornogucuje optereCivanje nultocke nazivnom strujom. Ovaj treCi namot se moze
ujedno i opterecivati, ako je za to dimenzioniran.
Spoj trofaznog tra,\sformatora s tri narnota oznacava se tako, da se iza oznake
spoja namota viseg i srednjeg napona (npr. Y~'O) doda zarez, pa zatirn simbol
spoja p.arnota nizeg napona (npr. d) i satni broj koji pokazuje fazni pornak (npr. 5) tog
napon'a prema najvisem naponu. Npr. YyO.dS.
Uobicajeni spojevi ,trofaznih transformatora. U nasim distributivnim mrez.ama je
uohicajena grupa spoja 5. Transformatori s niskirn naponom 400/231 V imaju obicno
160 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE Energetski transformatori, ___________________ 161
Trofazni transfonnatori spoj DyS, iznimno Yz5. Transrormatori koji imaju nIZl napon 6, 10, 20 i 35 kV
Grupa u spoju su YdS. Transformatori koji povezuju mreZe Ito, 220 i 380 kV redovito
spoja Pregled oznaka spoja, vektorskih polozaja imaju kompenzacijski namat i spoj YyO.d5.
(sprezna napona i slike spoja Autotransformator je vrsta transformatora u kojem se energija, osim zajednickim
grupa)

OdO m'Jl Jtt m OzO

,
magnetskim tokom, prenosi jos i vodljivim spojem izmedu namota. Namot auto-
transformatora se sastoji od zajednickog i serijskog namota. Na zajednicki namot se
prikljucuje niii napon, a na serijski spoj zajcdnickog i serijskog namota se pri-

0
A!O
~ 1AGeCc.
C ebB
r -5 ~
"MlJ' C
c
o
b
B
'fff
1.1 - - ... k [~fi!ffl~J
ebB
1 kljucuje visi napon. Zajednickim namotom teee razlika sekundarne i primarne
struje. Nazivna snaga autotransformatora nazi va se testo prolazna snaga, za razliku
od manje tipske snage koju bi, olprilike, imao obicni dvonamotni transformator
jednakih dimenzija.

OyS
W YdS

A m N

YzS
I lm obicni
Jednofazni transformatori
autotransfonnatori

~ ~-
AI
ill...] ~,no
A r. - -

I: rdA,
I
liO I

[g~1~
ro- - e-
5
c bOB
[!M~
e I
C
b e
0\ B
N
C b a,
5
"-lll
8
N
e,

I:~LL~~-.J . I:
W
5 5

6
Od6
AI
~,-'bC;
c
~

~riIDiJ *Y
Y 6}

b e a be
JldUl
~i1l'I
Oz6

&rn
c ~-1i1tW
-5 f'
Podesavanje napona. Na pojedinim mjestima u mrdi je napon visi iii OIZI
ad nazivnog pa distribucioni transformatori imaju prcklopku (premjestac) kojom
se prim ami namot moze prilagoditi naponu mrde oa mjestu ugradnje, obicno u stup-

mI~ m m
C I B COB C I 8 njevima 2,5'~~; do 5(:';~ nazi\'nog !lapona. Ovo podesavanje se obavlja u beznapon-
6 6 N 6 skarn stanju pomaeu rucice na kotlu iii poklopcu transformatora. Dnevno variranje
n napona kao i ostale promjene naponskih prilika u mrezi kompenzira se pomoeu
Oyll Ydll YzII transformatora s rcgulacijskom prcklopkom. Ovo podcsavanjc napona je bez prekida
1\ AI 11\ \
r - -, pogona (pod optereeenjem) najceSee u stupnjc\'ima od 1,5 /~, u ukupnom opscgu -ad
~In
A
~ ~rp
11

C e b 8
ro c1
L[iIDf C
a
e
b
8
- 1 b
-
~
C e
"_Arp-"
8
Ei e , IS>~ nazivnog napona. Regulacijska prcklopka za veee transformatorc se sastoji
ad teretne preklopke, (koja preklapa pod teretom), od biraca i motomog pogon-

m
skog mehanizma. Manje regulacijske preklopke imaju urnjesto teretne preklopke i

lI/yO to m fIIdS
I
~
r- --"
IIldll
11} rii-1 - -,
biraca sarno teretni birac.
Stupanj izolacije (Si) oznacuje izolacijsku cvrstocu transformatora. Odreduje
se u skladu s izolacijskom cvrstoeorn cijelog poslrojenja, ovisno 0 odabranorn

A~fl~~J ~fl~~ftr ~UBfi~J

-'"
c
~
najvisem naponll opremc. Yidi: "Koordinacija izolacije", strana 219.
~
0. Izolacijska cvrstoca provjerava se ispitivanjem transformatora naponima kojima
cz~
0
"0
, je definiran stupanj izolacije. To su nazivni podnosivi kratkotrajni napon 50 Hz
C 8 C a'5 8 C e B i nazivni podnosivi atmosferski udarni napon. Njihove vrijednosti za pojedine
. stupnjeve izolacije navedcni Sll L1 tablici na str. 162.
I
iaprr
Y Za najvisi napon opreme do 38 kY mogu se odabrati po listi 1 i po listi 2
1

~
LE-B_C.J dva razlicita nazivna podnosiva atmosferska udarna napona. Kriterije za izbor po
Autotransformatori listi 1. vidi "Koordinacija izolacije" na str. 220. Za napone iznad 38 k Y mogu
se za jednaki najvisi napon opreme odabrati dva razlicita stupnja izolacije.
N Transformatori za najvisi napon oprerne 420 kY mogu se ugovoriti i s drugaCije
I C R
definiranim ispitivanjima koja lIkljucuju sklopne udame napone.

11 Koncarev prirucnik
 .-,v.
162 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSFORMATORI I PRIGU5NICE Energetski transformatori ___________________ 163
Stupnjcvi izolacije transformatora U
(IEC) ~ ~

Ux "if '"1;
'" .". Ur
Nazivni podnosivi napon ~ 0
~

U
"
,~ ~

U, 0 I 0,5
Najvisi napon
Atrnosferski udarni
opreme Kratkotrajni
(tjemena vrijednost kV)
kV ef 50 Hz
kVcf 2 2 2
lista 1 !ista 2 2
2 2
1,1 3 - -
3,6
7,2
12
10
20
28
20
40
60
40
60
75 '-
-- "
3

3 J
_--z
J 3
3
-- - ~-
2

--,
24 50 95 125 1
38 70 145 170 -~ ~~
,
185 450
123
230
- 550
5
5
5
J

360 850 5
245 3
395 950
6
6 5 5 6
570 1300
420
630 1425 6
7 7
6 7
Nultocka transform at ora, ako je uzemljena direktno iIi preko male impedan 6
cije, ne mora biti izolirana za jednaki stupanj izolacije kao i krajevi namota na
strani mreze. Stupanj izolacije nultocke treba biti odabran izmedu navedenih Granicna zagrijanja transfonnatora je najveci dozvoljeni porast temperature
u tablici. Aka to prilike u mrezi dozvoljavaju, suhi transformatori ne moraju biti dijelova transformatora prema rashladnom sredstvu (Temperatura zraka maks.
ispitivani nazivnirn podnosivim atmosferskim udarnim naponima. 40 'C, rashladne vode 25 'c).

Promjena (pad) sekundarnog napona transforrnatora opterecenog teretom S u Toplinska klasa Granicno
kVA i cos cp iznosi u postotku nazivnog napona: Suhi transfonnatori izol~cije zagrijanje
u=sS [u cos <p +
r "x sin cp +0,05 (u x sin qJ +u r cos tp)2J%: JUS N.A8.005/1958 [K]
" Namoti hladeni zrakom prirodno A 60
Sn je nazivna snaga transformatora u kV A, ur = toO PT/Sn%, PT su gubici zbog iii prisilno (mjeri se metodom pro- E 75
tereta, ux=Ju~-u; %. Uk je napon kratkog spoja u %. promjene otpora) B 80
F 100
Promjena sekundarnog napona moze se naci i pomocll monogram a na str. 163. H 125
Ocitani pad napona vrijedi za nazivnu snagu Sn. pri opterecenju S treba ga 150'
pomnoziti sa S/Sn' '
100 Jezgra i drugi dijelovi -
Trajna struja kratkog spoja I k = - In A. a) u dodiru s namotima a) lednake vrijed-
Uk nosti kao gore

11*
 T
164 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE I Energetski transformatori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 165

Toplinska klasa Granicno Naein strujanja rashladnog sredstva Oznaka

Suhi transformatori izolacije zagrijanje
JUS N.A8.005j1958 [KJ Prirodno N
Prisilno F
b) nisu u dodiru s namotima b) zagrijanja koja Dirigirano* D
ne stete izolira-
nim dijelovima * DmgJrano slrujanJe Je onda, kad se izvjesna koliCina prisilno strujanog ulja usmjeri
u dodiru s na- kroz kanale namola.
motam. Porcdak oznaka

* Za ncke materijale mogu kupac i proizvodac sporazumno dozvoliti i zagrijanja I. oznaka 2. oznaka 3, oznaka 4. oznaka
vcea ad 150 c C I I
Sredstvo koje hladi Sredstvo koje odvodi
Uljni transfonnatori Granicno zagrijanje u K namot toplinu iz hiadila

Namoti
(mjeri se metodom promjene otpora)
65, aka je strujanje ulja prirodno iii
prisilno
Vrst sredstva .J NaCin strujanja Vrst sredstva 1_ NaCin strujanja

Ako je predvideno da se isti transformator hladi na dva naeina, na primjer

Toplinska klasa izolacijc A 70, aka je strujanje ulja dirigirano* prirodnim hladenjem uljem i zrakom, ali sa i bez ventilatora, oznakaje ONAN/ONAF.
Oznaka suhog transformatora prirodno hladenog zrakom bez zastitnog plasta
Ulje u najvisem sloju 60, aka transformator ima konzerva-
je AN, a sa zastitnim plastem ANAN.
(mjereno termometrom) tor iii je ulje zasticeno od dodiea
sa zrakom Preoptcnicnje uljnih transfonnatora (lEe publikacije 354/1972) je iii svakodnev-
no ciklicko iii je to pogon u nuzdi. Zbog svakodnevnog cikliekog preopterecenja ne
55, aka transformator nerna konzer- bi smjelo doci do ubrzanog starenja transformatora. Kod pogona u nuzdi treba
vator iii ulje nije zasticeno od pri- utvrditi da Ii je preopterecenje jos dopustivo i ekonomski cipravdano tj. da Ii
stupa zraka steta od ubrzanog starenja transformatora nije veea od stete zbog prekida pogona.
Pojednostavljeni dijagram dnevnog ciklusa s preoptereeenjem
Jezgra, metalni i ostali dijelovi Zagrijanje ne smije nikada biti toliko K I i K 2 su omjeri opterecenja S liS 2 K1
da moze ostetiti jezgru iIi. s!lsjedne prema nazivnoj snazi transformatora Sn.
dijelove.
S, K
K 1 =-,
S,
Oznake naeina hladcnja transfonnatora
Nacin hladcnja transformatora oznaeava se s cctiri oznake, Cije znacenje je
u tablici.
o
Ako se preoptcrecenje K 2 Sn pojavljuje vise puta u danu, njegova se trajanja
mogu zbrojiti u ukupno trajanje 1.
Vrst rashladnog sredstva Oznaka
Struja preoptereeenja ne smije prijeci 1,5' In, osim u pogonu iz nuzde. ako to
dozvoljavaju ostali dijelovi transformatora (provodni izolatori, preklopka itd.). Naj-
Mineralno ulje iii ekvivalentna zapaljiva sintetska izolacijska
toplije mjesto namota ne smije nikada prijeei tcmperaturu od 140C, a ulje u
tekueina 0
gornjem sloju 115 "C.
Nezapaljiva sintctska izolacijska tckueina L
Plin G Upozorenje
Voda W Zbog velike vremenske konstante zagrijavanja ulja (1,5 do 3 h) i male vre-
Zrak A menske konstante zagrijavanja namota prema ulju (3 do 15 min) pogresno je, i moze
biti kobno, zakljucivanje 0 temperaturi namota sarno na temelju temperature ulja.
166 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE ____________________________________________ 167
Dozvoljena trajanja ciklickih preopterecenja liZ normalno starcnje izolacije nalazc
sc u ta belama na slr. 167 i 168.
Proracun najtoplijcg mjesta u narnotu 9nl nakan preopterecenja K Sn koje 00
traje t sati pri temperaturi okoline ,9 0 - <5

daU1 (u K) je zagrijanje ulja u gornjem sloju nakan sto je preopterecenje KSn trajalo
t sali.
Da izracunamo 6,9u1 treba najprije naci krajnje zagrijanje ulja kad dugotrajnog
preopterecenja A9u >
00
2 <5
t.9 1+K d)"
U
~t.9
uO (- -
I +d

.609"0 je zagrijanje ulja u gornjem sIoju oa pocetku preopterecenja.

Za K = I vidi granicne vrijednosti .19 0 u tablici na str. 164.
Za neku drugu pocetnu vrijednost K izracunaj najprije A9uo po izrazu za .6.9u
d je omjer gubitaka zbog tcreta i gubitaka praznog hoda.

00
<5
x ovisi 0 naCinu hladenja. Za 0 NA N je x = 0,8, a za sve ostale nacine hladenja x = 1.
Zagrijanje ulja u gornjem sloju je nakon preopterecenja -. -.
1'.9., ~ 1'.9. 0 + (1'.9. - 1'.9,,0) . (1 -e -'iT).

t je vremenska konstanta zagrijavanja ulja (,..., 3 h za ONAN ONAF. -2h

za OFAF i OFWF)
00
,1.9u je krajnje zagrijanje namota prema ulju. Namot vrlo brzo poprimi ovo krajnje <5
zagrijanje pa je
,1.9n =,1.9no K1.6.

Za dirigirano hladenje je u gornjoj formuli eksponent 2 umjesto 1,6.

,1.9nQ je zagrijanje namota iznad ulja na pocetku preopterecenja. Pri K = 1 tj. kod .
trajnog nazivnog tereta ,1.81)0'::;;;; 23 K. Za K:p 1 racuna se ,1.9no po izrazu za
881)'
00
Starenjc izolacijc. Kako ce dugo transformator raditi, OVISI 0 starenju njegove <5
izolacije. Starenje izolacije ovisi 0 temperaturi kojoj je izolacija izlozena. U uljnim u
"o
transformatorima se ulje regenerira iIi zamjenjuje novim, ali celuloza se fizikalno
i kemijski mijenja. Svako povisenje temperature od 6C skracuje vijek izolacije
na polo vi cu. Normalno starenje izolacije uljnog transformatora je kod 98C sto
odgovara temperaturi najtoplijeg mjesta u namotu kod okoline 20 C i srednjeg
zag.rijanja namota ad 65 K. Relativno stare~je izolacije V kod neke temperature 00
9nl u odnosu na one kod 98 "C racuna se po izrazu:
4 n I
L)/ l![Ud?~Udldo~ud d[U-e[lU.L
168 _________________________________________ Energetski transformatori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 169
U tablici se vidi kako s temperaturom naglo raste relativno starenje izolacije.

N Temperatura ReI. starenje Temperatura ReI. starenje

00
ci
00
8m! U C V 8 m, U C V
ci

80 0,125 116 8,0

86 0,25 122 16
~,

00
92 0,5 128 32
ci 64
98 1 134
! I I I I 104 2,0 140 128
110 4,0

'"ci
Relativno dnevno starenje izolacije. Aka s VI oznacirno relativno starenje izo~
'" Jacije oa temperaturi najtoplije locke u namotu nakon tereta K 1 ' Sn i S V2 iSla
ci
takvo relativno starenje izolacije na ternperaturi najloplije locke nakon preoptere-
cenja K2 i Sn mozemo priblizno odrediti relativno dnevno starenje izolacije ~
prema izrazu: V, (24 - t)+ V,t
~ ~= .
z-< 24
o 00 Pri dnevnorn ciklickom preopterecenju anD De bi smjeio biti vece od 1. Kad
u
o
ci pagona u nuzdi ova vrijednost pokazuje za koliko smo dana otprilike skratili
z o iivotnu dob transformatora.
~
N

o Tcnnoslika. Veliki transformatori su redo vito snabdjeveni posebnim aparatom

"termoslikom" koji pomocu temperature ulja u gornjem sloju i struje opterecenja
simulira temperaturu najtoplijeg mjesta u namotu.

--. -.
Paralelni rad. Dva (iii vise) transformatora rade paralelno ako su primarno.
00 i sekundarno spojeni na zajednicke sabirnice. Paralelno mogu raditi transformatori
ci
gradeni za iSle nazivne napone ako imaju:
a) lednaki pomak faze izmedu primarnog i sekundarnog namota. tj. istu grupu spoja.
Vidi str. 158 i 159.
b) Odnos transfoimacije u granicama tolerancije (0.5 0 / 0 ).
0
e) Napon kratkog spoja u granicama tolerancije (10 /0)
d) Odnos nazivnih snaga ne veci od 1: 2.
00 I pored ispunjenih navedenih uvjeta izmedu transformatora u paralelnom radu
ci teku struje izjednacenja koje se ocituju u dodatnbm zagrijanju transformatora i u
nejednolikoj podjeli tereta. Radi toga treba, gdje je to moguce, izbjegavati paralel-
ni rad.
Transformatori mogu paralelno raditi i ako im grupe spoja nisu iste, ali se
I nalaze unutar slijedeCih skupina:

00
Skupina I o 4 8
II 2 6 10
L{ II I III 5
L)J P.fu~;>JJ;:}ldo~)Jd JfU13ftU.L IV 7 11
 170-_ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE Energetski transformatori -'-_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 171
Gubici, glavne dimenzijc i mase trofaznih suhih transfonnatora IJ 9 Za me-usobno spajanje stezaljki unutar
u toplinskoj klasi. izolacije F IZ 5 navedenih skupina vazi: aka stezaljke vi-
(1 seg napona oznaCimo pored oznaka faza
jos i sa satnim brojevima koje vrhovi vek-
Napon Gubici Mjere ~bc ~ b ~ tara pokazuju na satu. tj. A s 0, B s 4,
Snaga Spoj
visi nizi prazni zbog
u,
dulj. sir. vis.
Masa A
~ A g~ C s 8 i tim satnim brojevima pribrojimo
grupu spoja, dobivamo satne brojeve ste-
hod tereta 13 8 zaljki nizeg napona. Na primjer transforma-
V V kVA W W % mm mm mm kg IZ 4-
tor u spoju Dyl ce imati oznacene stezaljke ni-
I1 o zeg napona: a s 1, b s 5, c s 9, a transfor-
Oy1 Yz5
250 810 3500 1150 620 955 800 motor u spoju Yz5 a s 5, b s 9 i c s I.
0
._ 00
- Za ispravni paralelni spoj treba na iste sabir-
:-;:::~
0._
0:-:
.-
N
N
0
0
400 1050 5400
Dy5 6
1215 620 1040 1100 nice spojiti stezaljke oznacene s istim satnim
brojem. Taj primjer je prikazan u slici.
.".
00
"'0
630 1500 8500 1390 620 1155 1530
0
'" 1000 1960 10350 1520 620 1310 2100 Mogue je medutim i paralelni rad tran-
sformatora s grupama spoja III i IV skupina.
Spojevi su prikazani na slici.

IJ IJ
12 12
II 11
Gubici, glavne dimenzije i mase trofaznih uljnih transformatora ..1 1 I I
~ c ~ c ~ ~ b c
~
b a
. Napon Gubici Mjere Masa ~ A ~ C A b A ~
Snaga Spoj u, I
visi nizi LJ IJ
prazni zbog duz. sir. vis. ulja .ukup. I2
12
hod tereta I1 I1
V V kVA W W 0/0 mm mm mm kg kg
Grupa spoja I 7 11
50 190 1050 1080 560 1260 135" 450 iii 7 II
100 320 1750 Yz5 1150 670 1370 175 655
=-=0
00
-
..,
N
160
250
460 2350
650 3250 J--
4 1250
1320
720
880
1530
1600
220 895
280 . 1270
00 ~
0 IJ IJ
00
ON 0 400 930 4600 1450 1000 1730 380 1680 12 12
.".
630 1300 6500 Dy5 1620 1050 1910 490 2290 II 11
1000 1750 13500 , 6 1800 1390 2060 685 . 3155 I I I
1600 2550 19800 95~ 4310 ~ ~ ~ a b ~
1000 1950 11200
2500 150U 2280
A b f A ? b c
A
b
B
c
i A ~ C
..,00 1600 2700 17500
2100
2280
1550
1680
2380
2490
920 3490 I 1 1
0 '" 1230 4800 13 LJ
0
0 .- 2500 3800 24000 Yd5 6 2330 1850 2550 1605 6400 12 12
..,'" 0
0
4000 5500 33000 2800 2070 2760 2060 8910 11 I
6300 7800 46000 3050 2300 3020 2900 12500
-'"
0
8000 9400 54000 ~ 3440 2420 3200 3270 14500 Grupa spoja
iIi
5
7
7
5 11
5 11
5
172 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSFORMATORI I PRIG USN ICE l'I Energetski transformatori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 173
Aka su transformatori nazivnih snaga Snl' Sll2 itd. (u kVA) s naponima kratkog Hladenje transformatora
spoja Uk!. Uk2 itd. (u %) paralelno spojeni i optereceni sa snagom S (u kYA),
imati ce zajedno rezultirajuci oapon kratkog spoja:
I, Odredivanje presjeka zracnog kanala
P, o P A h
S kW mmin m' m
80 8111 2

5111
a opterecenje S ce se podijeliti na pojedine transformatore: 50
. Uk
5,=5,,1- 10
tiki
200 /
Uk 5 5
S2=5,,2- /'
U" /'
20 /'
100 /'
2 /' 10
15 /'
Ovaj caClln maze pokazati da je jedan od transformatora preopterecen dok l5 /'
ostali rade S opterecenjem manjim od nazivnog. Snaga Sd koju mogu zajedno /'
1/
prenijeti paralelno spojeni transformatori, a da nijedan ne bude preopterecen je: 50 / 10
10
--- --- -- /
/

2,5 A
------ 15--__ 4
Uk" je najrnanji od svih oapana kratkog spoja pojedinih transformatora. 2f} 15
h
~
Aka transformatori nemaju jednak smjer transformacije pa postoji razlika u 5 0,2
15 0,15 20
sekundarnim naponima D..u (u 0/0)' ta ce razlika tjerati izmedu transforrnatora struju
izJednacenja: 10 0,1
20
0,05 ]0
Uk1 + Uk 2
Inl In2 (In 1 i In2 SU nazivne struje pojedinih transformatora). 5
2 40 2~

Ova struja izjednacenja se pribraja struji onog transformatora koji ima visi Oznakc:
napon u praznom hodu i znaci dodatno opterecenje tog transforrnatora. Pg Ukupni gubici transforrnatora u kW
Q Kolicina rashladnog zraka u m3/rnin
Plinski relej (Buchholz relej). Energetski transformatori s konzervatorom za A Presjek zracnog kanala u rn 2
ugradnju u transformatorske stanice koje imaju na primarnoj strani prekidae, opre- h Vis ina izl. otvora iznad srcdine transformatora u rn
maju se s plinskim relejem (obieno od 400 kVA na vise). Relej se ugracluje u 9, Temperatura dolaznog zraka u C
uljovod izmedu poklopca transformatora i konzervatora, a reagira na sakupljanje 92 Temperatura odlaznog zraka u C
plina iii nestanak ulja te na burna strujanje ulja prerna konzervatoru. Ima dva Primjer: Danoje: P,~lOkW, "~5m, 92-91~15K
u
plovka sa signalnim kontaktima. Pri manjoj kolicini plina sakupljenog releju prvi Trazi se: A, Q
kontakt daje uzbunu. Kad je kolicina plina veca iii ako poCinje naglo strujanje Rjcsenje: Sjcciste pravca kroz Py = 10 kW i 9 2 -9 1 = 15 K daje ria skali za Q iznos
uIja, drugi plovak daje impuls za isklapanje transformatora. lako plinski relej ne od 35 m 3 /min. a sjeciste pravca koji prolazi kroz 11=5 i sjeciste na pomocnoj
2
sprjecava kvar osim kod gubitka ulja, on efikasno ogranicuje prosirenje kvara i sprjecava liniji P daje na skali A prcsjek zracnog kanab od 0.78 m
stete koje mogu nastati u transforrnatoru i u transformatorskoj stanici. Zbog kOllstruktivnih dijdova. koji suzuju prcsjek (okviri. zicane mrezc i zaluzije)
0
mora se povecati uobivcni prcsjek za 10 do 20 / 0 ,
Transfonnator u pogonu mora biti uzemljen pomocu vijka za uzemljenje na U transformatoru \reba biti dovoljno ulja sto jc mogllce kontrolirati na uljokazu.
nozistu iIi kotlu transforrnatora (nastavak na str. 174). Visina ulja u uljokazu mijenja se s temperaturom ulja.
/

174 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSFORl'-lATORI I PRIGU5NICE Energetski transformatori __________________ 175

Ulje mora hili suho bez vlage tj. mora imati potrebnu elektricnu CVfstoCll i
oSlala svojstva. Vidi izolacijsko ulje str. 786. Za ispitivanje ulja uzima sc uzorak Smetnje Uzrok Zahvat
s donjeg ispusta ulja -taka da se ispusti 10 do 15 Ii tara ulja, a zatim- napuni cista i
.suha boca od cea 1 litre. 2. Transformator se pre- 2a. Preopterecenje. 2a. Izmjeriti struju optere-
Izolatori oa transformatoru (ua suhorn transformatoru glavna izolacija) i rashladne grijava, temperatura ulja cenja. Ako je prevelika, op-
plahe moraju bili (;iste. , . u dzepu za termometar terecenje smanjiti.
Priljucne stczaljke moraju biti stegnute i ne smiju se pregrijavati.
iznad 90C.
2b. Slab. cirkulacija ulja 2b. Izvaditi transformator iz
Silkagel u susioniku zraka mora biti madar. Aka pocrveni treba ga susiti.
zbog oneciscenih uljnih kotia, ocistiti ga i isprati
PrimaTni napon ne smije hili 5 % visi od nazivnog napooa za taj polozaj
kanala. uljem namote i radijatore.
preklopke. Potrebno je mjeriti primarni napon i podesiti preklopku odnosno odabrati
Ocistiti i osusiti staro ulje
odgovarajuCi odcjep namota.
iii ga zamijeniti no vim.
Mjeriti treba struju tereta, kao i temperaturu ulja. Ona se mjeri termometrom
2c. Nedovoljna venti la- 2c. Ispitati da Ii su otvoreni
u dzepu na poklopeu koji je napunjen uljem. Temperatura ulja ne smije, osim kod
cija transformatorske ce- svi kanali za dovod i odvod
preopterecenja, biti visa od 100 '~c. (Vidi granicno zagrijanje str. 164, odnosno
lije. zraka iz celije, odnosno da
preopterecenje str. 16S)
Ii su dovoljnih dimenzija.
Transfonnator u pogonu, smctnje, uzroci, i njihovo odstranjcnjc
(Vidi str. 173)
Smetnje Uzrok Zahvat
3. Transformator se od- 3a. Kratki spoj medu za- 3a. Potreban je popravak.
I a. Pregorili oSlguraci lao Kratki spoj iii pre- lao Ustanoviti kojaje zastita mah nakon uklapanja vojima.
iii izbaeila zastita opterecenje. Uzrok mo- reagirala. Pregledati izola- nagIo grije, odnosno 3b. Kratki spoj medu 3b. Potreban je popravak.
ze biti u transformatoru tore da nisu napukli, a ste- temperatura ulja naglo limovima jezgre iIi izme-
iii izvan njega. zaljke provodnika da nisu raste. du limova i armature.
zacadene. Demontirati pri-
kljucak s obih strana (tako- 4. Transformator ne daje 4a. Prekid u namotu. 4a. Na iskljucenom transfor-
der- neutralne tocke), a zatim napon n. sekundarnoj matoru ispitali induktorom
ispitati induktorom izolaeiju strani iii je napon nesi- iii pomocu zaruIje nije Ii pre-
namota medusobno i prema metrican. kinut namot jedne faze.
masi. Pregledati stanje ulja u 4b. Los kontakt na pre- 4b. Isto kao pod 4a, a zatim
konzervatoru. Zatim pregle- klopki. Preklopka u me- pomieanjem ruciee preklop-
dati instalaciju u transforma- dupolozaju. ke posti6i kontakt.
tC'fskoj- celiji. Ako je sve u 4e. Prekinut prikljucak 4c. Ispitati prikljucke i ste-
redu, pokusati transformator na trans[ormator. zaljke.
opet uklopiti. 4d. Jedna faza sek undar- 4d. Skin uti sve prikljucke
ne strane ima spoj s transformatora, ispitati izo-
1b. Osiguraci ponovno 1b. Ista kao pod 1a. 1b. Ako se nakon uklapanja masom. laciju sekundarnog namota
pregoriIi odnosno izba- u transformatoru cuje prska- prema masi transformatora.
eiIa zastita. nje, grgotanje ulja i sl, iii ako Kod ponovnog uklapanja
izbaei prekidac nakon sto je ustanoviti nema Ii kotao na-
transformator bio stanovito pon prema zemlji.
vrijeme u praznom hodu,
potreban je popravak. Is- 5. Transformator u praz- Sa. Preklopka je u po- Sa .. Posta viti ru(':jeu preklop-
klopi Ii prekidac transforma- nom hodudajenasekun- gresnom polozaju. ke u ispravni polozaj (ali
tor tek pod teretom, transfor- darnoj strani previsoki sarno u beznaponskom sta-
mator je vjerojatno preopte- iii preniski napon (u sve nju).
recen (vidi. dalje 2a). tri faze).
176
Smetnje
6. Jedan izmedu para-
lelno spojenih transfer-
malOfa se grije.
TRANSFORMATORI I PRIG USN ICE Prigusnice za ogranicenje struja ____~-~--------177
Uzrok % Prigusnice u normalnoj izvedbi su suhe
Zahvat
9r---.. grad.ene ad aluminijskog uzeta, a pojedini
6a. Uzrok kao pod 2a.
iii 3a.
6b. Nisu ispunjeni uvjeti
6a. Postupiti kao pod 2.

6b. Provjeriti uvjete para-

I r--
6U
8
7

6
............. <c.",
~
-6'./' ~
segmenti su ucvrsceni specijalnim betonom.
Tako izvedene fazne prigusnice pastav-
Ijaju se na potporne izolatore i montiraju
u trofazne grupe, bilo jedna iznad druge iii
paralelnog cada. lclnog cada (vidi str. 167). 5
--lj~./' i'-. jedna pored druge. Na stanovitoj udaljenosti
i oka prigusnice ne smije biti feromagnetskih
i"'-...
7. U plinskom (Buch-
holz) releju se polako
skuplja plin.
7a. Uzrok kao pod 3b. 7a. Manje smetnje koje ce
se vremenom povecati. Pot-
rcboo je transformator alvo-
J
2
-'",\\" mate!ijaia.

citi i pregledati.
I . ~

8. Buchholz-relej daje 8a. Uzrok kao pod 3a. 8a. Provjeriti sastav plina u q6 0,8 q9
uzbunu, iii je iskopcao iii 3b. COSf mreie _ _
releju. Ako je plin produkt
transformatof. sagorjevanja, potreban je po-
pravak. Prigusnice ove izvedbe se rade za:
nazivne napone mrde 6, 10, 20 i 35 kV
nazivne struje 250, 400, 630, 1000, 1600, 2000 i 2500 A
PRIGUSNICE ZA OGRANICENJE STRUJA nazivne padov~ napo_na od 6, 8 i 10%
frekvenciju 50 Hz
Prigusnicc za ogranicenje struja slufe za: zagrijavanje vodica 80 K
naksimalnu temperaturu zraka 40C.
.ogranicenje struja kratkog spoja,
smanjenje struja pokretanja motera,
~ izjednacenje nejednakih oapona kratkog spoja transformatora,

Ogranicenje struje kratkog spoja. Ako je trajna struja kratkog spoja u mrezi
nazivnog lin"ijskog napona Un (u V) veta od dozvoljene maksimalne struje kratkog
spaja Ik (u A) patrebno je ugraditi prigusnicu impedancije:

Xp= I~n -Xm a/fazL Xm je impcdancija mreze (Q/fazi).

v 3lk
Pri nazivnoj struji In (u A) na prigusnici nastaje nazivni pad napona. Taj pad
oapana se abieno izrazava u postocima oazivnog oapona mreze:

lI=i3l o
Xp
100%
Uo
Pad faznag napona mreze.1.u u %je manji ad pada naponu 1/ u ;;; na prigusnici, a ovisi 0
kutu cp izmedu faznog napona mreze i strujc. Pri strji I to smanjcnje iznosi:

Padovi oapooa.1.u su za 11=6, 8 i 10% i 1=ln prikazaoi u dijagnimu. Za 1=;:/n

treba vrijednosti u dijagramu pomnoziti s I/I n

12 Koncarev prirucnik
 T

ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI

SKLOPNI APARATI VISOKOG NAPONA

..
Sklopni aparati sluze za zatvaranje i otvaranje. strujnih krugova. Pri tom
neki mogu uklapati i prekidati odredene struje normalnog iii abitormalnog stanja
pagoDa, dok drugi to De mogu. Po ovim se sposobnostima bira vesta aparata
za odredenu narnjenu. Tablica na stranici 180 prikazuje, koje zadatke, prema standar-
dima lEe i JUS, trebaju savladati u paganu, glavni visokonaponski aparati.
Velicina aparata mora odgovarati parametrima u nekoj tocki mreze, koji odreduju
nazivne karakteristike aparata.
Prekidna moe aparata (izmjenicne struje) je efektivna vrijednost izmjenicne struje
koju on maze prekinuti uz odredeni napeD i pod danim pogonskim uvjetima npr.:
za aktivno optrecenje,
za kondenzatorsku bateriju,
za asinhroni motor
za kratki spoj (na prikljucnicama aparata),
za bliski kratki spoj,
pri opoziciji faza,
za neoptereceni vod, kabel iIi transformator.
Uklopna moe aparata je najvel:a. tjemena vrijednost (kod sklopnika - efektivna
vrijednQst periodske komponente) struje koju on moze uklopiti uz odredeni napon
i pod danim pogonskim uvjetima npr.:
za aktivno optereeenje,
za kondenzatorsku bateriju,
za kratki spoj itd.
Aparat se oznacuje nazivnim karakteristikama za koje je graden i po kojima
se bira pa one' ne smiju biti manje od odgovarajueih najveCih vrijednosti struje.
napomi i sl. kakve se predvidaju u pogonu ria mjestu njegove ugradnje. Nazivne
prekidne i uklopne moei navode se u amperima (A) i utvrduju tipnim'ispitivanjima,
tako da odgovaraju nazivnom naponu aparata. lednake prekidne i uklopne moei
vrijede i kod svakog nizeg napona.
Nazivni napoR Un aparata oznacuje gornju granicu najviseg napona izmedu
faza mreze. On je po vrijednosti redovno jednak "najvisem naponu" iz, stupca 1
tablica A, B' i C. na str. 220, kojima. se odreduje stupanj izolacije. aparata s potreb-
nim podacima 0 pripadnom prenapoou (atmosferskom odo. sklopnorn), Naznacene
napone i prenapone obavezno podnosi izolacija prema zemlji i medu polovima, a kod
mehanickih sklopnih aparata, koji djeluju otvaranjem kontakata, takoder izmedu
ulazne i izlazne prikljucnice otvorenog aparata (vidi zadnja dva retka u tablici
na str. 180).
 Sklopni aparati visokog napona 181
180 ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
prema standardima lEe JUS .
Zadaci karakteristike visokonaponskih aparata
Rastavna sklopka za !
opcu
Red. P._astav- Zemljo- opcu neopt. konden- Red.
Prekidac motore upotrebu Osigurac Sklopnik broj
Funkcija aparata broj Ijlle spojnik upotrebu transf. zatore
S osigur.

xn x x x x I
nazivne trajne struje I x
2 x
y Y 2
nuz. struje pri otvaranju petlje
x xn 0 3
kratkog spoja 3 xn
4
kratkog spoja s pon. uklapanjem 4 0
Y Y 5
pri opoziciji faza 5 0
Y Y 6
"
2 neopterecenih vodova 6 0
7
neopterecenih kabela 7 0
"
Co
8 0
x xn x 0 8
-" neopterecenih trasformatora
9
"'.:!:" pri evolutivnom kvaru 9 0
xn 0 10
bliskog kratkog spoja 10 0
xn x II
dvostrukog zemnog spoja II 0
x 12
kondenzatorskih baterija 12 0 x x 13
x
asinhronih motora 13 0
0 0 x 14
peCi 14 0
I
15
nazivne trajne struje 15 x
16
x
kratkog spoja 16 xn 0 17
x
"
2 ncopterecenih vodova 17 x x x 18
"Co neopterecemh kabela 18 x .
x 19
-" asinhronih motora 19 0
"'"
;:J
20
peci 20 0
xn xn xn xn xn xn xn 21
nazivnu trajnu struju 21 xn xn
xn xn xn xn 22
kratkotrajnu struju 22 x xn xn
~- x x x x 23
~ ~ .~ vrsnu struju 23 x x x
xn 24
o, "- C0 xn xn xn xn xn
nazivni napon 24 xn xn xn
-0-0 x x x x x x 25
" , 0 peeoapoD 25 x x x
~6 x .x x x x x 26
0- nazivni napon { ~zmedu priklj .} 26 x x xn
x x x x x x 27
peeoapoD IstOg paia 27 x x x
. 265 420 282 470
lEe Publikacija 56 129

x - obavezno savladavanje
y obavezno savlad. uz uvjet naveden u tekstu 0 doticnorn aparatu
o neobavezno savladavanje (pre.rna potrebi i dogovoru)
n - osnovna nazivna karakteristika
Rastavljac, uz to, ostvaruje i potrebnu sigurnost za rad osoblja na odvojenom
dijelu mreZe. Osiguraci (koji su bez kontakata) ni nakon prekida struje ne ostvaruju
dovo1jnu izolaciju. Aparat moze provoditi trajno nazivl1u struju, a kroz kratko
vrijeme (l iIi,3 s) kratkotrajflo POdflosivu (lermicku) struju, tj. izmjenicnu komponentu
struje kratkog spoja sa odgovarajucom tjemenoin vrijednosti (dinamicke) struje.
Velicinu aparata, prvenstveno, odreduju njegove osnovne nazivne karakteristike,
koje su. u tablici na str. 180 oznacene sa fl. S ovima su obicno uskladene ostate
 "!!II'
182 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI I Sklopni aparati visokognapona_----'~-------,-,-----___,__-183
obavezne karakteristike (5 oznakom X), taka da redovno zadovoljavaju u normalnoj Pnewnatski prek,idaci za vanjsku montazu pokr~eu svoje kontakte i,"gase luk
upotrebi. Po potrebi, treba u narudi:bi navesti i sve posebno trazene karakteristike komprimiranim zrakom od 16 bara, koji se'nalazi u' kugl,astim spremnicinia polova
odabrane izmedu onih S oznakom O. . a dobiva se iz kompresorske stanice redukcijo.m ad viSeg tlaka (vidi str. 338).Upravlja,nje
je elektricki tropolno (za U.,,170 kY) iii jednopolno (U.;;: 123 kY), zracnim
Prekida~i
(U",,245 kY) iii uljnim prijenosom komande (U.~ 123 kY).
Prekidac sluzi za uklapanje i prekidanje pogonskih struja i struja kvara npr.
kratkog spoja. Bira se po kratkospojnoj prekidnoj mati I pr> koja vrijedi uz
cos cp ~ 0.15. Obicno je kratkospojna uklopna moe I k = 2,5 Jpr'
Nazivni napon Prekidna moc kA Nazivna struja A.
Prema potrebi se maze zahtijevati da prekidac bude sposoban i za automatsko 14,5, 34
72,5 kY
ponovno uklapanje kratkog spoja nakan kratke bezstrujne pauze t ~ 0,3 s, koliko
123 kY 18, 26, 34, 39
je _dovoljno za prekidanje prolaznog kvara zbog luka na nadzemnom vodu, ali 145 kY 16, 24, 31,5, 36630, 800; 1250, 1600, 2000
taliko kratko, da ne smeta pogon i trosila. 170 kY 23, 29, 39
U stanovitim uvjetima primjene maze se traziti da prekidac savladava i posebne
245kY 20, 24, 26, 31,5, 39
pogonske slucajeve: .'
420 kY 23, 30, 38
5 isklapanje pri opoziciji faza' (ako spaja dva trofazna izvoraJ,
6 sklapanje neoptereeenih vodova (za nadzemne vodove s Un "?; 72,5 kV),
7 sklapanje neopterecenih kabela (za kabele sa U.>24 kY), Prekidaci sa SF6 za vanjsku montazu gase luk pJinovitim sumpornim heksa':
8 sklapanje neoptereeenih transformatora. nuoridom, koji je spremljen pod malim ,pritiskom u polovima prekidac.a, a komprimira
se u toku isklapanja. Za komprimiranje plina j pokretanje kontakata, sluZi uljno-
U ova cetiri slucaja kriticna je visina povratnog napona, koji nakon prekidanja -hidraulicki mehanizarn. Upravljanje jejednopeln.o elektricnom komando~.'<
nastaje na otvorenim kontaktima. Sklopni prenaponi prema zemlji u posljednja tri
slucaja (6, 7 i 8) ne smiju biti t91iki. da ugroze izolaciju postrojenja i mreza (vidi
koordinaciju izolacije, str. 219). Ako je njihov nivo dovoljno nizak, ne moze ni nastati Nazivni napon ' Prekidna moe kA Nazivna struja A
tzv. evolutivni kvar (9) koji je problematican sarno za prekidace sa zavisnom
karakteristikom gasenja (npr. uljni, malouljni). 123 kY 40 2000, 2500, 3 r50
. 245 kY 40, .50 2000, 2500,. 3150, 4000
10 - isklapanje bliskog kratkog spoja na vodu (sarno kad prekidac prekidne 420 kY 40,50 .2000, 2500< 3150, 4000
moei > 12,5 kA sklapa nadzemne vodove za Un~52 kV), kad cega je kriticna
pocetna strmina povratnog napona,
Kod svih prekidaca moze se daljinski upravljati uklapanje i isklapanje. Ako
s
11 - isklapanje dvostrukog zemnog spoja (sarno u mrezama izoliranom neutralnom
su predvideni za automatsko ponovno uklapanje, prekidaci s tropoinim upravljanjem,
tockom); vrlo rijedak slucaj sa.strujom IpT uz pO,vratni !tapen jednak li.nijskom
ukljuCivo i malouljne, mogu to izvesti sarno tropoIno, dok oni s jednopolnim
naponu trofaznog sistema.
upravljanjem mogu izvoditi bilo jednopolRo bilo tropaino ponovn'o uklapanje.
rrimarni (direktni) nadstrujni o~idaci prigra~tuju se na polove maiouljnog preki-
Pregled izvedbi prekidaca "Rade Koncar"
- data i mehanicki" 'izazivaju (poticu) njegovo otvaranje, 'kada struja u' njegovom
Malouljni prekidaci za unutarnju montazu imaju u cilindricnim izolacijskim . g'iavnom kj-'ugu' pr'ekoracf odabranu vrijednost, koja se moze podesiti bc\ 1.2 do 2 . In
polovima ulje kao sredstvo za gasenje luku. Perni mehanizam koji pokreee kontakte (nazivne struje okidaca). Proradno vrijeme za ove struje moze se podesiti ria 0 iii 0,3
ustaljenom brzinorn napinje se rucno iii pomoeu elektromotora, te omogu6uje do 6 s, a struja trenutnog okidanja od 3 do 6 In iii na 00.
uzastopno otvaranje .- zatvaranje - otvaranje (O-C-O). Upravljanje i oki"danje Sekundarni okidaci prigraduju se na mehanizarn malouljnog prekigaca i priklju-
se normal no provodi elektricki, a u nuzdi mehanicki direktno na prekidacu. cuju na krugove niskog napona. .
Naponski (paralelni) okidati okidaju na impuls od pomocnog. izvora nappna;
Nazivni napon Prekidna moe kA Nazivna struja A uklopni sluze za hotimicno uklapanje,. a isklopni za' hotimicno iii automatsko
isklapanje (u svrhu zastite). ,
7,2 kY 25, 31,5, 40 800, 1000, 1250, 1600, 2500 Podnaponski okidac izaziva isklapanje 'kada' mn napoo' padRe .ispod 50%
12 kY 12, 16, 20, 25 400, 630, 800, 1000, 1250, 2500 nazivne vrijednosti.
24 kY 12, 16 800, 1250 Strujni okidac omogueuje okidan,ie pomocu releja u 'sekundarnom krugu'strujnih
38 kY 12,5, 16, 20 800, 1250 transrormatora, tamo gdje kratkospojna .struja prelazi tenriicku. cvrstoeu 'primarnih
okidaca. a gdje ne postoji pomoeni 'izvol', struje '(baterije).' .
'/
184 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
U prekida~e 5 komprimiranirn. pHnom (pneumatske" i 86) ugradeni su elektro-
. ventili. Oni pretvaraju primljeni elektril:ni naponski impuls u pneumatski iIi hidra-
ulicki te imaju jednaku funkciju za zastitu i upravljanje kao naponski okidaci kad
malouljnih prekidaca,
Rastavlja~i i zcmljospojnici
Rastavlja~ prvenstveno siuzi zastiti osoblja { postrojenja taka, sto u'zduz' strujnog
puta izmedu njegovih prikljucnica U otvorenom polozaju postoji rastavni razmak,
koji zadovoljava posebne uvjete 5 obzirom na naponsku cvrstocll. Taj razmak ne
mogu prijeci oi eventualne odvodne struje te one odlaze u zemlju.
Rastavljac oema posebnog uredaja za gasenje luka i predviden je za otvaranje
i zatvaranje krugova priblizno bez struje. On moze sklapati naponske transformatore
i djelitelje napona, te neoptereeene spojne vodove, sabirnice, dijelove postrojenja i
vrlo kratke kabele. Upotrebljava se i za para lei no premostenje neke impedancije,
gdje moze prekidati i veee struje, ali uz vrlo malu promjenu napona izmedu prikljuc-
nica.
Zemljospojnik, ima zadatak da u svrhu sigurnosti osoblja uzemlji dijelove
elektricnog postrojenja, da bi ostali bez napona pri provodenju radova. Na,lazi se u
sklopnom postrojenju kao zasebni aparat iii u kombinaciji s rastavljacem;rastavnom
sklopkom, naponskim transformatorom i s1. Nije optereeen trajnom strujom,- ali
sigurno provodi eventualnu struju- kratkog spoja u kratkom trajanju.
Zemljospojnik s oznaeenom uklopnom moei, koja odgovara uvjetima zemnog
i kratkog spoja na- mjestu ugradnje, moze tamo uvijek ukIopiti bez obzira -na
polozaj drugih aparata. Radi osiguranja bezstrujnog otvaranja i zatvaranja rastavljaea
i zemljospojnika cesto se izvodi mehanicko iii elektricno blokiranje izmedu prekidaca,
rastavljaea i zemljospojnika, koje utvrduje pravilni redoslijed sklapanja tim aparatima
(slf- 348). Svi raslavljaci RK mogu bili kombinirani sa zemljospojnicima i s njima
medusobno mehanicki blokirani.
Prcgled izvedbi "Rade KORear"
Rastavljaci srednjeg napona za unutarnju montaiu s okretnim paraleiIiim ~oiit~kt
nim nozevima i epoksidnim .izolatorima izraduju se sa zajedniekim- metalnim postolj:em
i pogonom kao tcopolni (norroatno), dvopolni iii jednopolni. ~ dolaze najvise kao rastavne sklopke za opeu upotrebu.
Nazivni napon Nazivna struja A Kratkotrajno podnosive 'struje kA
12 kY 25, 30, 50
24 kY 630, 1250, 2500 20, 30, 50
38 kY 20, 30, 30
Za vi~e napORe svaki pol ima posebno postolje.
Rastavljace sa dva okretna. potporna izolatora po polu gradimo za vanjsku
unutarnju montazu sa slijedeeim karakteristikama:
"T
Sklopni aparati visokog napona _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 185
I
Kratkotrajna struja
Nazivni napon kY Nazivna struja A
30 kA
630, 800
72,5, 123, 145, 245, 420 40 kA
1250, 1600, 2000, 2500
Pantografski rastavljac irna sarno jedan potporni izolator s vertikalno pornienim
kontaktom u obliku skara, koje zahvaeaju gornji suprotni kontakt zavjesen na
poprecnom vodu.
Ove rastavljace isporucujemo za nazivne I.lapone 123,245 i 420 kY, nazivne struje
800, 1250 i 2000 A i kralkolrajno podnosive slruje 20 do 40 kk .
, Svi rastavljaCi i pridruzeni zernljospojnici pokreeu se, po izboru. ruen,o. pneumetski
iii elektromotorno. Posljednja dvanacina pokretanja mogu biti upravljana elektricki
iz daijine, a P9 potrebi i ,na sa~om mjestu rueno.
Sklopke
Sklopkaje sposobna za sva pogonska skiapanja odredenog opterecenja. Normalno
pcovodi i struje kratkog spoja, koje ne moze prekidati, ali ih moze uklapati, ako se
to posebno trazi.
Sklopka za opeu upotrebu prikladna je svagdje u distributivnoj mrezi, gdje
optereeenje ima cos cp'2::.0,7 pa u takvom krugu i uz napon $ Un moze uklapati i
prekidati struje 5:1n , ali i induktivnu struju magnetiziranja odgovarajueeg transfor-
matora. Takva sklopka, za nazivllu struju,ln>200 A i napon U n $38 kY, moze
sklapati i odgovarajuee neoptereeene vodove i 'kabele te otvarati zatvorenu petlju
kojom teee struja In U distrihutivnojmrezi (uz razliku napona $0!25 Un i coscp;:::0,3).
Sklopke za posebnu namjenu pl'ik1<l:dne su za sklapanje stanovite vrste optere_cenja
(neoptereeeni transformatori, asinhroni motori, peei, kondenza~orske baterije).
Rastavna sklopka ostvaruje U otvorenom polozaju rastavni razmak kao i rastavljac,
pa-ima ujedno funkcije sklopke i ra:5tavljaca.
Za visoki napon' se pretezno upotrebljavaju rastavne sklopke. One su jedno-
stavnije i -jeftinije od prekidaca i u mnogim slucajevima nadomjestaju prekidace
i raslavljace, Njihovo glavno podrucje primjene je srednji napon do 38 kY, gdje
Kombinacija rastavne sklopke: 5 osiguracima moze dobro zamijeniti prekidac. za
.nazivne struje trajnog optereeenja do 250 A. Za tu kombinaciju vrijedi prekidna moe
ugradenih osigura6a. Pregaranje. osiguraca automatski izaziva tropolno isklapanje
-sklopke. Pogonska sklapanja pl'euzima sarna sklopka. "Rade Konear" ima ovakve
kombjnacije za unutarnju i vanjs:ku montazu.
Nase rastavne sklopke sred.njeg napona, za prekidanje st~uje iznad 30 A,)maju
plinotvorne lucne komore, eije stijenke pri pojavi luka otpustaju plinove po.trebne
za gasenje. Za unutarnju rnonfiafu imamo rastavne sklopke
s plosnatim komorama, koje su dogradene na normalni rastavljac s' kruznim
kretanjem kontakata,
s cijevnim komorama i linearnim krefanjem kontakata.
186--_ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI Sklopni aparati vise k og napona 187
Rastavne sklopkeza opcu upotrebu za unutrasnju montazu irnaju nazivne karakteristike
Osigurac Prekidna moe (kA) osfguraca nazivnog napona
Nazivna struja Kratkotrajno
Nazivni napon Uklopna moe Proiz- Nazivna
Prekidna moe podnosiva struja
vodac struja 3,6 kV 7,2kV 12 kV 24 kV 36 kV
12 kV 630 A tip I, (A)
50 kA 20 kA
24 kV 400 A 40 kA 16 kA do 25 96 98 86 67
do 50 87 87 56 48
63 67 69 43 38
Rastavne sklopke za vanjsku montaiu upotrebljavaju se za isklapanje vodova Mehanika 75 48 52 35 29
srednjih napona i njihovih opterecenja. Obicno se postavljaju oa stup nadzernnog VV 100 38 40 26 21
voda. Upravljaju se i pokrecu fUCllO sa zemlje. Jednostavnija izvedba poznata pod 125 34 29 22 18
"ranijim nazivom "linijski rastavljac" maze sklapati sarno ogranicena opterecenja i do 160 24 20 14 13,5
neopterecene vodove. lzvedbe s Iucnim komorarnaj vecom prekidnom moei jesu 200 19 17 11.5 11,5
za opcu upotrebu, sklapanje vodova i transrormatora (stupnih stanica). 31,5
do 63 80. 80 63 40
Sie'mens 100 80 80 40, 63 31,5
Nazivni napon Nazivna struja A HH do 250 63 63 40
Prekidna moe A Kratkotrajna struja kA
-YEM-
12 kV 26, 480, 600 -DDR do 160 40 31,5 35 20 16
24 kV 200, 400, 630 26, 480 10, 14, '20 HWsF-B
38 kV 15, 400
Izbor Dazivne struje In rastalnog uloska s obzirom na sticeDi uredaj
Sklopnici (kontal,lori) Ispred naponskih' mjernih transformatora doiaze ulosci najrnanje In (ev. -6,3 Ar
Za visokonaponske motore osigurac ne smije proraditi pri struji pokretanja
Sklopnici visokog napona sluie za cesta- pOjgonska sklapanja asi-nhronih'motora, (pribl. 6 X 'nazivna struja motora) u vremenu pokretanja (pribJ. 5s): Iznad tocke M.
peti i drugih trosila na naponu izmedu 1 j 12 kV, aomogucuju i njiliovu zastitu odredene tim vrijednostima, bira se odgovarajuca: karakteristika vrijeme/struja I za
od preoptereeenja, ali ne od kratkog spoja. Biraj-u'se prema nazivnoj struji, 6dnosno odnosni tip osiguraca (vidi dijagram na str. 188). . ,
snazi trosila te odgovarajueoj kategoriji .upotrebe kao i sklopnici. .nisk,og napona Kod kondenzatora, s, obzirom -na' veliku uklopnu struJu u mnogo kracem
(v. tablicu str. 198). Kao i kod ovih (StL 198), u:pravlianie ie daliinsko,a pokretanie vremenu obii;no je [' = I,S do 2 x nazivna struja kondenzatora~
pomoeu elektromagneta. U skladu s njihovom namjenom i kategorijom upotrebe. Za 'zastitu energ;tskih transformatora "Rade Koncar" odgovar~ju osiguraCi
mogu izdriati veei broj sklapanja nego ostali apar'ati v. n., no manji od sklopnika n. n. prema ta ~lici :
Izvode se obicno s komorama za gasenje luka u zraku iii u vakuumu.
Napo'n ' Za' snage transformatora "(kV A)'
, , "

Osiguraci I 20 30 50 80 100 125 160 200 .. 250 315 400 500 630
pogo naz.
OsiguraCi visokog napona velike -prekidne moeP) sluze u' m'reiama srednjeg
napona kao zastita od krat~og spoja, time ~to vel.ike str'uje prekidaju jos u po'rastu.
II kY kV je flazivna struja' In osiguraca (A)

Pouzdano prekidaju u podrucju od najmanje prekidne slruje [min (2,5 d'o 4[~l do pre- i 3 3,6 10 16 25 40 63 63 100 100 160 160 200
kidne moei Jpr" Dulje vodenje manjih struja (izmeau In i [min) moze ih ostetiti i
promijeniti njihove karakteristike. Stoga obicno nisu prikladni za iastitu od preop-
I 5
6 7,2
6,3
6,3
10
10
16
16
25
25
40
25
40
40
63
40
63
63
80
63
lob 160 160 160
100 100 160 160
tereeenja. " I
I, to 12 6,3 6,3 10 16 16 25 25 40 40 63 63 lOp 100
20 24 6,3 6,3 10 10 16 16 25 25 40 40 40 40 40
30 . 36 6,3 6,3 6,3 6,3 10 10 16 16 25 25 25
1) ... "velike prekidne moti" je komercijalni naziv za osigurace v. n. koji,og,ra,nicavaju 35 38 6,3 6,3 6,3 6,3 10 10 16 16 25 25 25
porast kratkospoine struie (lEe 282,1/1974).
188 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
Sklopni aparati visokog napona 189
Kod provodenja selektivne zastite, mogu nazivne struje ovih ulozaka biti i do
3 put a vece od vrijednosti iz tablice. Elektricni potroSak pomocnih organa visokonaponskih sklopnih aparata RK
Selektivnorn zastitom isklapa se sarno nuzni ograniceni. odsjek mrefe, odnosno
voda koji je u kvaru, dok zdravi dijelovi ostaju u pogonu. Vrernena prorade Potrosak po
Mjesto
serijski spojenih zastitnih" uredaja (osiguraci, prekidaci, zastitne sklopke) moraju Po-rnocni organ 1 aparatu
ugradnje
biti to veca, sto je uredaj blizi izvoru energije. Selektivnost se postize, kada se -w -VA
karakteristike vrijeme/struja lib uredaja, uracunavsi i rasipanje, De dOlicu i imaju
.'
dovoljni medusobni razmak (v. u dijagramu karakteristike I, 2, 3 odnosno 1, 2, 4 32 naponski 250 650
~
za pripadne aparate lijeve sherne). Pri tom struje aparata treba reducirati na jednaki ~
N
naponski nivo pomocu prijenosnog omjera transformatora (kao sto su isprekidane
krivulje 3 i 4).
;U . naponski 250 (100) 650
'c ~ "
~'2
Za serijski spojene osiguraee, po-
red spomenutog uvjeta, potrebno je
:.:;>
~
0
"".
~
o 0. podnaponski
600 -;; ~
s uk!. zaporom 15
s takoder da Joule-ov integral1 2 t tokom E ""-
"""
~ ,;!!
2 taljenja i gasenja bude veci za osi-
IIJ) strujni 30 (125)
gurac blizi izvoru. To je obieno slueaj
kod osiguraca jednakog tipa, a ra'zli-
.-
>0
motorni pogon 550 550
2 10 citih I. (npr. I i 2). "
n.n. .-
'0
:.;;
" 00.
'"" '2
- elektroventili za 400
~
;;; ~
~..=;...
v.n. "-
E
~
>
_ 0.
~ - uklapanje iIi isklapanje
1250
""0.
0.0.
0,1 ~ ,J.,

J elektroventili za
uklapanje 900
sao "
MIlO 50 1IJJ 2IJJ IIlJO A 5000 '20
~

Koordjnacija karakteristika '?astftnih uredaja <Il "

"" =='0
> 0.
elektroventili
~ , ~
za isklapanje 1800
~

a'" ~
Pomocni kontakti za signalizaciju
elektrohidraulicki pagan 750 1100
Konta~ti
za signalizaciju, koji se obicn'o nalaze u pomocnoj sklopki, javljaju
polozaj sklopnog aparata, a sluze i za blokiranje protiv njegovog nepravHnog rada. E elektroventili za
Prilikom uklapanja smiju javljati zatvoreni polozaj tek tada, kada su glavni" po- "
~
uklapanje iIi 100 100
kretni kontakti svih polova stigH u polozaj u kojem mogu sigurno voditi nazivnu
'""
C.
""0. isklapanje
kao i podnosivu J.;:ratkotrajnu i tjemenu vrijedno,st str~je. .2
okidac za uklapanje
KonrOkfi Kod rastavljaca, rastavnih sklopki i zemljospojnika
" iii isklapanje
250 650
glovni pomocni
smije se javiti otvoreni polozaj tek onda, kada se u toku
">c E
;;;" 0 :538 550 550
isklapanja izmedu glavnih kontakata postigne barem

\1, 1 80010 konacnog otvorenog razmaka. odnosno, umjesto to-

ga, kada je sigurno da ce pokretni kontakti stici u otvoreni
-
<l
"0 E
.-" '"0.0 'c
-
0
-kV
--
123 motorni pogon 700
polozaj. ">
;:0
0 ~
Pomocne (signaule, 'k 1uiJE.e .izra(1~1!emO sa 3, 6, 9 E
;;'245
"
;;; 2100
r I i 13 polova s uklopnim a-kontaktima (oznaka u), isklop-
nim b-kontaktima (oznaka i) i trenutnim kontaktima "
'"
kV
u (oznaka t).
-
od
~ uklopni zapor 65
190 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTR
~NI SKLOPNI APARATI T Sklopni aparati, visokog napona _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 191
Standardne dimenzije potpornih izolatora srednjeg napODa' za unutamju montazu Dopustene temperature i zagrijanja za visokonaponske sklopne aparate i postrojenja
(prema IEC Publ. 273/79)
(Prema standardima IEC Pub!. 56-2/71, 129/75, 265/68, 282-1/74, 298/69, 420/1974,
466/74 i 470/1974 te JUS N.E 5.508/72 i N.K3.010)
Podnos. Naziv. 3 ) Promjer Gornji Donji
p Visina
Oznaka 1) 0
2) udar. napoD
d centro centro Temperatura Zagrijanje
h Dio aparata
kN napon maks. navoj navoj C C (I)
kY mm
kY mm d, d,
1. Bakreni kontakti u zraku
J 2-60 2 60 MI2 MI2 - posrebreni (2) 105 65 (3)
J 4-60 4 7,2 75 MI2 MI6 - neposrebreni 75 35
J 8-60 60 (12) 95
8 85 MI6 MI6 2. Bakreni kontakti u ulju
J 16-60 16 125 MI6 M20 - posrebreni (2) 90 50
- neposrebreni 80 40
J 2-75 2 60 MI2 MI2
J 4-75 4 12 75 MI2 MI6 3. Prikljucnice aparata za prikljqcak vanjskih
J 8-75 75 130 vodica vijcima i maticama
8 (17,5) 100 MI6 M20
J 16-75 16 125 MI6 M20 - posrebrene 105 65 (3)
- neposrebrene 90 50
J 2-95 2 60 MI2 MI2 4. Glavni vodovi u sklopnom postrojenju
J 4-95 4 17,5 80 MI2 M16 - posrebreni 105 65 (3)
95 175
J 8-95 8 (24) 110 MI6 M20 - neposrebreni 90 50
J 16-95 16 130 MI6 M20
5. Metalni dijelovi koji djeluju kao pero (4)
J 2-125 2 75 MI2 MI2 6. Metalni dijelovi u zraku u dodiru s izolacijom
j 4-125 4 -85 M12 MI6 slijedecih klasa (5):
125 -24 210
J 8-125 8 125 MI6 M20 klase Y (neimpregnirani materijal) 90 50
J 16-125 16 140 M16- M24 klase A 100 60
klase E 120 80
J 2-170 2 75 MI2 MI2 klase B 130 90
J 4-170 4 105 MI2 MI6 klase F 155 115
J8-170 170 38 300
8 130 MI6 M24 lak na bazi ulja 100 60
J 16-170 16 160 MI6 M24 lak sintetski 120 80
klase H 180 140
7. Svi metalni iii izolacijski dijelovi izuzev
1) Navedene oznake vrijede za porculanske potporne izolatore. Za izolatore od kontakata u dodiru s uljem 100 60
organskog materijala (kao araldit) dodaje se slovo 0 iza J (npr. JO 4-60).
8. Vlje za uljne prekidace, sklopke i s!. (6) 90 50
2) Cvrstoca Po je prekidna sila na savijanje s hvatitem na vrhu izolatora. Kada je
9. Uzemljeni metalni dijelovi, koje osoblje moze
hvatiste za x mm -iznad ruba izolatora moze se priblizno raeunali prekidna sila
dodirivati pri normalnom poslu 30
h
p=p-
.x 0 h+x Primjedbe:

3) Nazivni naponi u zagradi vrijede za izolatore u postrojenjima koja nisu izlozena_

(I) Temperatura okoline ne smije prekoraCiti 40 'c. a njena srednja vrijednost kroz
24 sata 35 ~c.
atmosferskim i sklopnim prenaponima u skladu s uvjetima za Iistu 1 u pogJavlju
.. koordinacija izolacije" (str. 219). (2) Kontakti se smatraju posrebrenima, ako na njima ostane sloj srebra nakon
192 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNISKLOPNI APARATI
ispitivanja mehaQ.icke trajnosti .(a kod prekidaca i nakon ispitivanja prekidne.
moei).
(3) Pri upotrebi ovako visokog zagrijanja, paziti da se ne ugroze susjedne izolacije
(vidi t. 6 i 7).
(4) Temperatura ne, smije biti tako visoka, da bi smanjila elasticnost matefijala.
Za cisti bakar je ova granica 75 0C,
(5) Pregled termickih klasa izolacije vidi na slr.
U slucaju upotrebe drugih materijala, koji nisu navedeni u tablici, treba uzeti
U obzi! njihova svojstva.
(6) Ove vrijednosti mogu biti nize pri upotrebi ulja niskog plarnista (za }11adne
klimatske uvjete).
Dozvol.iena zagrijanja za niskonaponske aparate vidi str. 74.
Aparati za zastitu od prenapona
elektroenergetskih postrojenja nazivnih napona iznad 1 kV
Prenaponi u rnrezama su jedan od uzroka ostecenja opreme u elektroener-
getskim postrojenjima i prekida snabdijevanja elektricnom en~rgijom: Svrha j.e
aparata za zastitu od prenapona da amplitude prenapona ogramce na lznose kOje
elektricna oprema moze izddati bez preskoka iii proboja kao i da sa sigurnoseu
odrfe kontinuitet dobave elektricne energije, prekidanjem izmjenicne struje iz mreze
koja potece kroz aparat za zastitu od prenapona tijekom odvodenja.
Postoje tri vrste aparata za zastitu od prenapona: iskrista. cijevni odvodnici i
ventilni odvodnici s nelinearnim otpornicima.
. Sve tri vrste odvodnika prenapona ne osiguravaju jednaku kvalitetu zastite, pa
izbor vrste odvodnika oVlsi ovise uvjeta, od kojih su najznacajniji: vaznost postrojenja
i opreme te posljedice prekida snabdijevanja elektricnom energijom.
Iskrista i cijevni odvodnici imaju ograniceno podrucje primjene. Kao osnovni
aparati za zastitu od prenapona sluze, uglav~om, za zasti~u. na.~ze~n~h vodov~ i
manje znacajnih postrojenja s niskom ucestaloscu atmosfers~lh .lzbljanja (lzokerau~1.lc
ka razina ispod 20) iii za dopunsku zastitu opreme kOJa Ima osnovnu zashtnu
razinu vee osiguranu ventilnim odvodnicima.
U usporedbi s ventilnim odvodnicima, iskrista i cijevni odvodnici imaju slijedeee
znacajne nedostatke: znatno vremensko zatezanje prorade, te ogranicenu moe
(osobito iskrista) prekidanja popratne struje mreze.
Zbog svojih znatno povoljnijih svojstava i pouzdanosti, ventilni odvodnici s
nelinearnim otpornicima upotrebljavaju se kao osnovni aparati za oddavanje zastitne
razine utvrdene standardom 0 koordinaciji izolacije.
Ventilni odvodnici
Ventilni odvodnici (51. 1) se sastoje od dva osnovna elementa: serijskih iskrista
i serijskih otpornika s nelinearnom, naponski ovisnom, kar.ak~eri~tikom. Seri~ska
iskrista izolira,iu Ilclinearne otpornike ad pogonskog napona 1 djeluJU kao vent Ii ~a
ukapcanje nelinearnih otpornika u trenutku nadolaska prenapona. anakon odvodell.13
Sklopni aparati visokog napona _______________ 193
udarne struje prekidaju popratnu struju iz mreze i ponovno izoliraju ugrozeni 1
vod. 1
Radi povoljnije razdiobe napona za siroki raspon strmina eela prena-
pona, paralelno serijskim iskristima prikljuceni su jos i otpornici. Svi ele-
menti odvodnika su hermeticki zatvoreni u porculanskom kueistu s osiguracem
ad pretlaka koji stili odvodnik od eksplozije u slucaju preoptereeenja.
Nacin djelovanja ventilnog odvodnika prikazan je na sl. 2a i ib (s
nejednakim mjerilima za prenapon i pogonski napon).
Neposredno nakon prorade odvodnika, tj. kada prenapon U na njegovim -
stezaljkama naraste do amplitude Upr , nastaje preskok serijskog is krista, SI. 1
a zatim potece udarna struja odvodenja 10 koja na serijskim otpor-
nicima stvara pad napona U o nazvan preostali napon. Nakon zavrse-
nog procesa odvodenja prenapona, izmjenicni napon na stezaljkama
odvodnika jos poddava protje~anje popratne struje Ip_ pogonske frek-
vencije. Zadaca serijskih otpornika je da i struju I p ogranice na
iznos koji serijska iskrista mogu prekinuti kod njenog 'prvog prolaza
kroz nulu, ako izmjenicni napon na stezaljkama nije veti od nazivnog
napona odvodnika.
u"
u, Osnovne karakteristike ventilnog
odvodnika su (prema lEe pub!,
99-1/1970 i JUS N, 82.050/1966):
oj
nazivni napon, je utvrdena naj-
visa dozvoljena efektivna vri-
jednost izmjenicnog napona
industrijske frekvencije na nje-
:~~~I\-:~.-----~~ .
goyim stezaljkama, koji moze
biti trajno prikljucen i pri
kojem odvodnik radi isprav-
no. 'Standardni nazivni napo-
ni odvo~nika su navegeni u
S!. 2 Djelovanje venti1~og odvodnika . f tablici 2;
proradni izmjeni~ni napon industrijske frekvencije, je izmjerena tjemena vrijednost
-J2,
podijeljena sa kojapri povecavanju napona na stezaljkama odvodnika uzrokuje
preskok njegovih serijskih iskrista. Za sve klase odvodnika, osim za klasu 10 kA
za vrio teske uvjete rada. proradni izmjenicni napon ne smije biti nizi od 1,5 puta
nazivni napon odvodnika;
100 postotni proradni atmosferski udarni napon, je najniza tjemena vrijednost
atmosferskog udarnog napona standardnog oblika 1,2/50, kod kojeg odvodnik
proradi ,pri svakom udaru. Granicne vrijednosti su navedene u tablici 2;
.100 postotni proradni sklopni udarni napon, je najniza tjemena vrijednost sklopnog
. udarnog napona, kojeg trajanje cela iznosi: a) 30 liS do 60 liS, b) 150 liS do 300 liS,
c) 1000 liS do 2000 liS (uz trajanje hrpta barem dva puta duzem od cela),
194 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI T Sklopni aparati visokog napona _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 195
kad kojeg odvodnik proradi pri svakorn udaru. Primjenjuje se sarno za odvodnike Zaslitna zona, tj. najveca udaljcnost 1m od odvodnika do slicenog aparala,
nazivnih napona iznad 100 kV, ali granicnc vrijednosti nisu jos standardizirane; Ukrajnjem i prolaznom postrojenju (5 jednim -vodom kao najnepovoljnijem uvjetu),
proradni udarni napon oa cclu vala, je najvisa dozvoljcna vrijednost udarnog napona moze se (prema VDE 0675 dio 2/8.75) odrediti prema jednadzbi:
koji tokom trajanja eela caste, s prakticki konstantnom, propisanom strminom.
Propisane strmine i granicne vrijednosti su navedene u tablici 2; m,
nazivna struja odvodenja, je tjemena vrijednost udarne struje propisanog oblika 28
8/20, koja nakan prorade protjece kroz odvodnik i prema kojoj se odvodnici
gdje su 1m najveca udaljenost od odvodnika do sticenog aparata u m, Una nazivni
razvrstavaju u klase (vidi tablicu' 1); . podnosivi atmosferski udarni napon sticenog aparata u kY, U zr udarna zastitna
podnosiva udarna struja, je ispitna udarna struja oblika 4/10, koju odvodnik mora razina odvodnika u kV, U dod dodatni induktivni pad napona u kV na prikljucnim
izdrzati uzastopno dva puta bez ostecenja. Standardne vrijednosti su n'avedene vodovima od stezaljki.odvodnika do voda pod naponom i do uzemljivaca (pribliine
u tablici 1; . vrijednosti vidi u tablici 3), v brzim' sirenja prenapona: za zracni vod oko 300
dugotrajna podnosiva udarna struja, je udarna struja' koja naglo naraste na pro- m/J.1s, a za kabel oko 150 mills. S strmina cela prenapona, 'koja za blize udare
pisanu tjernenu vrijednost i na toj vrijednosti ostaje propisano vrijerne, a zatirn
moze iznositi 500 do 1 500 k V/~s.
naglo padne na nulu. Odvodnik mora izdrzati 2,0 uzastbpnih udara takve struje

I
Preporucene maksimalne udaljenosti od odvodnika do sticenog aparata su nave-
bez oSt'ecenja. Standardne vrijednosti su navedene u tablici t.
Najvainiji kriteriji za izbor ventilnog odvodnika (za prikljucak izmedu faze i dene u tablici 4.
zemlje) su: U postrojenjima treba prvenstveno stititi transformatore. Ako u prostranim
nazivna odvodna struja, odnosno klasa odvodnika, u ovisnosti 0 nazivnom naponu postrojenjima nazivnih napona iznad 45 kV ima vise transformatora, a ne mogu biti
mrde, vaznosti postrojenja te izlozenosti prenaponirna. Uobicajeni uvjeti za primjenu obuhvaceni jednom zastitnorn zonom, onda treba stititi svaki transformator posebice.
su navedeni u tablici 1; Poseban problem predstavlja zastita od direktnih atmosferskih udara. Za zastitu od
nazivni napon odvodnika u ovisnosti 0 faktoru zemljospoja (vidi str. 196). Napon direktnih udara treba poduzeti i druge mjere, kao sto su zastitna uzeta iznad
mrde ne smije biti nikada veCi od nazivnog napona odvodnika, pa u: tom cijelog postrojenja te na vodovima do odredenih udaljenosti prije ulaza u postro-
pogJedu treba uvijek razmotriti sve nenormalne pogonske uvjete na mjestu ugradnje jenje.
odvodnika. U tablici 2 su za nazivne napone odvodnika, u ovisnosti 0 faktoru
.' zemljospoja, navedeni najvisi dopustivi naponi mreze (tijekom zemljos'poja) izmedu Tablica 1. Klase odvodnika
faze i zemlje; (prema JUS N.B2.050, lEe pub!. 99-1/1970 VDE 0675, dio 1/5. 72)
zastitna razina mora biti takva, da faktor sigurnosti, tj. omjer izmedu nazivnog
podnosivog aimosferskog udarnog napona sticene opreme (vidi tablice A, B i C
na str. 220) i zastitne razine ventilnog odvodnika (vidi tablicu 2) bude jednak Podnosiva
Klasa Dugotrajna podn. Uobicajena pnmJCna
iii veCi od 1,4 za U m < 52 kV (tablica A, str. 220), odnosno 1,2 do 1,4 za udarna
odvodnika udarna struja odvodoika faza-zemlja
U m ;"52 kV (tablita B na str. 221). struja 4/10
Za zastitu neutralne tocke transformatora, koja je izolirana za jednaki stupanj
kA kA tj ....r kA tj .... r ~s ~s
izolacije kao i krajevi namota na strani mreze, odabiru se ventilni odvodnici kdjima
nazivni napon iznosi obieno 80 % nazivnog oapona odvodnika prikljucenog izmedu
faznog vodica i zemlje. sarno za mreze do 35 kV i izo-
2,5 25 50 500 keraunicku razinu ispod 30
Kod transformatora s postepenom izolacijom namota (za mreze s uzemljen'om
neutralnom toekom), izbor odvodnika ovisi 0 stupnju izolacije neutralne tocke transfor-
matora. Zastitna razina odvodnika se- odabire za struju odvodenja 1 kA, vodeci 5 65 75 1000 za mreze do 35 kV, iznimno i vise
rae una da zastitna razina mora biti niza od nazivnog podnosivog udarnog napona
neutralne tocke, a nazivni napon odvodnika mora biti veci od izmjenienog napona za mreze od 110 k Y na vise, a iznimno
10 100 150 2000
koji se tijekom zemljospoja moze pojaviti na neutralnoj tocki promatranog transfor- i nize
matara.
U pogledu smjestaja odvodnika, osnovno je pravilo da moraju biti -sto blize za mreze od 380 kV na vise, a iznimno
10' 100 500 2000
i nife
aparatu kojeg treba zastititi. Prikljucni vodovi od stezaljki odvodnika do voda' pod
naponom kao i do uzemljivaca moraju - biti sto kraci. a otpor sirenja uzemljivaca
po mogucnosti sto-manji. * Za vrlo teske uvjete rada
 ."""11"
196 ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI Sklopni aparati niskog napona _______________ 197
Tablica 2
Standardni nazivni naponi odvodnika
(Pre rna lEe Pub!. 99-i/1970 i djelomice JUS N.B2.050/1966) I 1
186
198
2
1180
1200
3
610
649
)

702
746
4
610
649
5
610
649
6 7
169
180
8
186
198
9
232
247
Nazivni Prirodni udarni Maksim. Zastit. Najvisi napOD mreze (kV)
Strmina do 225' 1200 3;28 U:* 3,78 U, 3,28 U, 3,28 U,
napOD prof. ud. napOD preast. razina u koju se odvodnik do 396' 1200 3,26 U, 3,76 U, 3,26 U, 3,26 U,
odvod. nap. eela napOD maze ukljuciti iznad 396 kV nije standardizirano
vala 100% na celu
1,2/50 vala Faktor zemljospoja mreze**
* Kao srnjernica, jer iznad 198 k V nije jos standardizirano
.* Un=nazivni napan odvodnika
U, izol.jli rezon. uzemlj,
kVcr kV/I1S kV tj . kVtj. kV tj . kV,j. 1,1-./3 -./3 0,8 -./3 Tab!ica 3
Dod~tni pad napona Da priklju~nim vodovima odvodnika
I 2 3 4 5 6 7 8 9 (prema VDE 0675 dio 2/8.75)
-
3 25 13 15 13 13 2,7 3 3,8 Nazivna Priblizoa Dodatni pad napona za
4,5 37 17,5 20 17,5 17,5 4,1 4,5 5,6 struja strmina ukupnu duljinu prikljucnih
6 -
50 22,6 26 22,6 22,6 5,4 6 7,5 odvodenja struje vodova
7,5 62 27 31 27 27 6,8 7,5 9,4
5m 10m
9 75 32,5 38 32,5 32,5 8,2 9 11,3 kA". kA/ll s
kV kV
10,5 87 38 44 38 38 9,5 10,5 13,1
12 100 43 50 43 43 10,9 12 15 5 0,6 3 6
15 125 54 62 54 54 13,5 15 18,8 10 1,2 6 12
20 2,5 12 25
18 150 65 75 65 65 16,4 18 22,5
21 175 76 88 76 76 19,1 21 26,2
24 200 87 100 87 87 21,8 24 30 Tab. 4
27 225 97 112 97 97 24,6 27 33,7 Maksimalne udaljenosti, odvodnik - ticeni aparat
30 250 108 125 108 108 27,3 30 37,7 (prema VDE 0675 dio 2/8.75)
33 275 119 137 119 119 30 33 41,2
Nazivni napon Maksimalna udaljenost
36 300 130 150 130 130 32,7 36 45
35,5 mreze odvodnik-sticeni aparat
39 325 141 162 141 141 39 48,8
kV m
42 350 151 174 151 151 38,2 42 52,5
51 425 184 212 184 184 46,4 51 63,7
do 35 10 do 15
54 450 195 224 195 195 49 54 67,5
45 do 110 15 do 20
60 500 216 250 216 216 54,5 60 75 220 do 380 20 do 30
75 625 270 310 270 270 68 75 94
84 700 302 347 302 302 76 84 105
96 790 324 371 324 324 87 96 120 SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA
102 830 343 394 343 343 93 102 127
108 870 363 418 363 363 98 108 135 U sklopne aparate niskog napona ubrajaju se, prema-standardima 'lEe, sklopni
120 940 400 463 400 400 109 120 150 aparati izmjenicne struje do nazivnog napona I 000 V i sklopni aparati istosmjerne
126 980 420 485 420 420 115 126 158 slruje do 1200 V.
138 1030 460 530 460 460 126 138 173 Rastavljaci i sklopke
150 1080 500 577 500 500 137 150 188 Osnovne karakteristike rastavljaca vidi na str. 184, a sklopki i rastavnilt sklopki
174 1160 570 660 570 570 158 174 218 na sIr. 185. -
 .......
198, _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI I Sklopni. aparati niskog naponal _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 199
Teretna sklopka je uobicajeni nazi v za sk!opku, koja uklapa i prekida struje Tropolni sklopnici .,Rade Koncar" (za izmjenicnu struju do 660 Y, za istosmjernu
prema kategorijama upotrebe AC 21, AC 22 i DC 21 (vidi tablicu na str. 203). 'truju do 440)
Motorska sklopka uklapa i prekida struje elektromotora prema kategorijama
upotrebe AC 23, DC 22, DC 23 (vidi tablicu na str. 203). Katego- Frek-
Napon Nazivna pogonska struja I,
Sklopke za upravljacke i pomocne krugove (poIJ1ocne. skiopke) sluze za upravljanje rija vencija,
V A
sklopnicima i reiejirna, za sklapanje krugova zastite, signalizacije i mjerenja. upotrebe Hz

Grebenaste sklopke "Rade Koncar" 380 i 500 8 10 16 25 32 63 80 . 110 170 250

50 (200)'
To su visepolne sklopke za izmjenicnu struju do 660 V i istosmjernu struju 660 6 9 11 12 14 47 66 83 125 180
do 600 V. Sastavljene su od jednakih sklopnih elemenata nanizanih oa zajednicku
osovinu s grebenima koji zatvaraju i otvaraju kontakte s dvostrukim prekidanjem. Graniena snaga kW
SJuze za uklapanje, isklapanje i reverziranje motara s jednom iii vise brzina, za
pokretanje Y6. (str. 139), za uklapanje i isklapanje raznih trosila (rasvj~te, kucanskih AC-2 i 380 4 4,7 7,5 12 15 30 45 55 90 132
aparata i dr.), zatim kao teretne i rastavne sklopke u industriji i distribuciji. Za AC-3 50 500 4,9 7,5 9 12 15 40 60 75 110 160
upravljacke i pomoene strujne krugove sastavljaju se, sklopke prema trazenoj shemi 660 4,9 7,5 9 10 11 40 60 75 110 160
spoja.
DC-2 i, - 220 3,5 6 13,9 24,2
DC-3 440 62) 27,7" 48 2 \ 88"
Nazivna A
termicka 16 20 25 50 63 125 200 400 630 800 1200 I) O~naka velicine kod pnmJene za istosmjernu struju
struja ') Za pogone s reverziranjem, prema kategoriji DC-3 i DC-5 (vidi sIr, 203), dopuslene
snage motora su ,25% navedenih iznosa.
Snaga motora kW
11 kat AC 231) Prekida~i

(30 sklap./h) pri 9 12,5 15,5 24 39 63 125 260 Niskonaponski prekidaci su -automatski sklopni aparati koji sluze za uklapanje
3 x 380 V, 50 Hz i -prekidanje struje, te za zastitu' 'elektrienih 'uredaja i vodova od kratkog spoja 'i
preopterecenja. V. pravilu su opremljeni elektromagnetskim i termickim (nadstrujnim)
Nazivna pogonska A okidacima, a mogu dobiti jos podnaponski, nulnaponski jli paraleini naponski
struja u AC Ill) okidae. Pogon l'rekidaca moze biti izveden za rueno iii daljinsko upravljanje. '
220 V 82025 40 50 Ucestalosl je mala (npr. do 10 sklapanja dnevnoj.
380 V 3,5 16 25 40 45 Osnovne karakteristike prekida~a Rade KOResr"
"
prekidna moe
1) Kategorije upotrebe vidi na str. 203.
Nazivna struja
A kA" 50Hz kod kA uz vrernen.
Sklopnici (konlaklori)
500 V 380 V cos cp 220 V- konst. T, ms
Sklopnici su sklopni aparati namijenjeni prvenstveno za daljinsko upravljanje.
Energiju potrebnu za ukiapanje i drZanje sklopnika u ukldpljenom polozaju daJe, 63, 100 8 (12) 9 (16) 0,5 45 10
u pravilu, elektromagnet koji je sastavni dio sklopnika. Buduei da su bez zapornog 160, 250 10 (16) 12 (22) 0,3 15 10 do 15
mehanizma, sklopnici se sami vraeaju u svoj osnovni polozaj (otvoreni kontakti) 320, 500 20 30 0,25 25 10 do 15
kad prestane uzbuda eiektromagneta. 630 25 25 0,2 25 10 do 15
Mehanieka trajnost skiopnika iznosi 10 do 15 milijuna sklapanja, a trajnost 800 40 40 0,2 30 15
kontakata ovisi 0 kategoriji upotrebe i velieini optereeenja (orijentacijski"do 1500. '.-; 1000, 1250,1600 50 . 52 0,2 50 15
3000 sklapanjajh ako nernaju prigradene bimetalne releje, odnosno prema katalogu). 2000,2500 75 75 0,2 75 15
U kombinaciji s prigradenim bimetalnim relejima mogu se trofazni motori 3000, 4000,4500 100 100 0,2 100 15
stititi od preoptere,cenja. Tada je. dozvoljena ucestalost do 15 sklapanja na sat.
Za zastitu od k'ratkog spoja treba predvidjeti trome osigurace prema _katalogu.: Vrijednosti u zagradama odgovaraju izvedbi s poveeanom prekidnom moei.
 ..".
2 0 0 - - - -_ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI
,( Sklopni aparati niskog napona _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 201
Okidaci niskonaponskih aparata i releji a) Okidaci i reieji s vremenskim zatezanjem za zastitu od preopterecenja imaju
Okidaci su naprave mehanicki povezane sa sklopnim aparatom, koje pri preko- vrijeme djelovanja (odnosno zatezanja) ovisno 0 protjeeanoj struji, koja mora
racenju dozvoljene granice kontrolirane elektricne velicine, mehanicki oslobadaju biti veca od granicne struje Ig (obieno 1,2 In) da bi okidaei, odnosno releji uopce
zaporne organe te taka uzrokuju otvaranje (iii zatvarnje) prekidaca iIi zastitne proradili. Vrijeme djelovanja pada s porastom struje.
sklopke. b) Okidaci i re1eji bez vremenskog zatezanja (magnetski) djeluju gotovo trenutno
iznad podesene struje (obieno 8 do 15 In) i neovisno 0 njenom iznosu, te su
Releji su komandne sklopke. koje zbog promjene neke kontrolirane fizikalne prikladni za zastitu od kratkog spoja.
velicine (npr. napona, struje, tlaka, temperature) upravljaju drugim uredajirna iii
c) Kombinacijom prethodnih dviju zastita postize se zastita od preopterecenja i
aparatima. Nadstrujni termicki (bimetalni) releji prigraduju se uz sklopnike (vidi
str. 198). kratkog spoja. Izmedu 1,2 I, i (8 do 15) I, djeluju sa zatezanjem kao pod a).
Okidaci i releji rnogu djelovati bez iIi sa vremenskim zatezanjem, a njihovom
Komandni i signalni elementi
kombinacijom dobiva se kombinirana zastita.
Razlikujemo sJijedece vrste mjernih okidaca i releja: U ovu grupu aparata za upravljaeke i pomocne krugove spadaju releji, pomocni
sklopnici, tipkala, mikro-sklopke, upravljaeke, programske i krajnje sklopke, kon-
Vrsta i naziv troloici, signalne svjetiljke i slieno. "Rade Konear" proizvodi kompletni asortiman
okidaca i releja Djeluje kad nastane: cetvrtastih i okruglih tipkala, pomocne sklopnike i signalne svjetiljke razlicitih
izvedbi za nazivni napon do 500 V.
nadstrujni prekoracenje odredene vrijednosti struje Aparati s otpornicima
podstrujni opadanje struje ispod odredene vrijednosti
na povratnu struju promjena smjera struje (sarno za istosmjernu strujti) Pokretaci (uputnici) s otpornicima sluze za pokretanje elektromotora pomocu
podnaponski opadanje napona ispod odredene vrijednosti postupnog iskljueivanja otpora, pri eemu se struja mijenja izmedu maksimalne
beznaponski opadanje napona ispod odredene vrijednosti vrsne struje 12 i sklopne struje 11 .
za napon greske porast napona greske iznad odredene vrijednosti Srednja struja pokretanja: Is = 11 + 12
za struju greske porast struje greske iznad odredene vrijednosti 2
nadstrujni u neutral nom porast struje u neutral nom vodieu iznad o(,:-cdene vrijed- Snindardizirana strogost pokretanjajza rotorske pokretace asinhronih kolutnih
vodicu nosti motora, prema lEe 292-3/1973:
f=!.:.:0,7, 1,4, 2; Ir je nazivna struja tereta rotora u A. Koristi se takoder /= 1.
I,
100
50 ,
U I I Primjeri karakte- Pokretaei za asinhrone kolutne motore se odabiru iz kataloga, prema karakte-
30
20
10
O~
I I ristika nadstrujnih oki-
daca i releja (za zastitu
od preopterecenja):
U .. ,
U
risticoom broju k = 1,4 ~ (Umje nazivni napon rotora u V). Za zadane vrijednosti
J3I,r
5 -.!.!!.., f i snage motora iz tablica u katalogu odabire se karakteristicni broj kp i tip
min 3
1,
2 pokretaca.
s 1 1 ,\
ifJ Regulacijski pokretaci (rueni), osim za pokretanje, sluze za mijenjanje hrzine
2O--L ~ % .,.
".'\."1.::
vrtnje motora do odredene graniee.
10--1 o ~
Kontroleri su sklopke s vise sklopnih polozaja, kojima je funkcija postupno
Sf-+- ~~ ukljucivanje i iskljueivanje otpora u strujnom krugu elektromotora, u svrhu pokre-
tanja, mijenjanja brzine vrtnje i kocenja dizalica i el. vozila.
3 I"
-"
~ : 1"-
8..... .15xln
Indirektni kontroleri (upravljacke sklopke) uklapaju i isklapaju otpore preko
sklopnika.
as 1\"- Rueni regulatori uzbude mijenjaju uzbudnu struju el. strojeva postupnim uklju-
I'.
43
2 3.
01
5
-
10 1520./,

bl
2
cl
5
-
10xln
civanjem iii iskljueivanjem otpora. Sluze za mijenjanje napona generatora i mije-
njanje brzine vrtnje istosmjernih motora s porednom i nezavisnom uzbudom.
(nastavak na str. 206)
 Kategorije upotrebe za aparate niskog napona
t5
Vrsta Kategorija
Uklap. Prekid. Uklapanje i prekidanje '"
Tipicne primjene Nazivna Stan-
aparata upotrebe
pogonska struja U U LIR" dard
Ill, 1,/1 e T
cos cp2J
U e' Ve ms
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
AC-1 Neinduktivni iii malo indo tereti,
otporne peci 1,5 0,95
Sve vrijednosti
AC-2 K oI ' moton:
utn! . po kretanJe,
. 'rever-
ziranje S )
4 0,65
AC-3 - '"
Kavezni motori: pokretanje, iskla- lc~ 17 A 10 0,65 "
'"0-
panje u vrtnji
;; 8
17 A<l,"" 100 A 10 7) 1,1 0
:g vi
"0. :<:
:;;;
0 I,> 100 A 8 6" 0,35 :i
til til
AC-4 Kavezni motori: pokretanje, rever- ;:0
I,"" 17 A ~

ziranje,5) irnpulsno pokretanje 6 ) 12 10 0,65 c5

17 A<l,"" 100 A "'"
"'-
I,>100A 109) 8" 00
0,35 ~
DC-l U
Neinduktivni iii malo indo tereti,
~
otporne peci -
'.
- - - -
D,C-2 Poredni' motori: pokretanje, iskla..:
panje u vrtnji Sve vrijednosti 4 4 1,1 - 2.5

----.--.-. -.4
I 2 3 .
4 5 6 7 8 9 IO

2,5
DC-3 Porcdni motori: pokretanje, rever-
0"
,,~
'"
ziranje,5) impulsno pokretanje 6 ) Sve vrijedn<?sti
-:t.:..
,

;:::0-
U ~-
'c0. DC-4 Serijski "motori: pokretanje, iskla- -;<<=!
4 4 1,1 - 00 ""
0 panje u vrtnji' ""~
:;;;
til 15 ~:i
DC-5 Serijski motori: pok~etanje, rever- III til
-;:0
ziranje,5) impulsno 'pokr'etanje 6 ) ~
,

AC-20l) Zatvaranje, i otvaranje neopterece..

"~ -- 12) )2) 12)

._-
.cO
.C':;
- nih strujf!ih krugova

AC-21 Uklapanje i prekidanje djelatnih

.- oJ
'O'pterecenja i umjerenih preoptere- Sve vrijednosti
""o e
" .-
5
o.'U cenja . 1,5 1,5 0,95
-"
7;j.~
g~ AC 22 U~lapanje i prekidanje ko~binira-
,
1,1 -
'"
-.-"
;; 5
~
oJ-
~ lS
nih'djelatnih i induktivnih optere-
cenja, umjerenih preopterecenja 3 3 0,65
"'"
~
00
!if
....:' ~ AC23 Uklapailje i prekidanje struja motora Ic~ 17 A 0,65
'i<l ~ U
:..:;'1m il~: drugih jako indtikti~nih opt~re- 10 8 ~
~ :- cenja 17 A<I,"" 100 A
oJ oJ 0,35
~
ar:E
" . I,> 100 A 8" 6 8)
""5
0,0
,g"" DC-20 Zatvaranje i otvaranje neopterece-
""
til nih strujnih krugova Sve vrijednosti 12) 12) 1,1 - 12)
t5
w
 2 3 4 5 6 7 8 9 10 ~
~ ~
C :='~
> <.>- DC-21 Uklapanje i prekidanje djelatnih op-
_~ c
~
Vl'-
",., c:II
S tereeenja i umjerenih preopter. 1,5 1,5
1-0
.....
B.-
0 >u ....
N

~..::.:: ~ DC-22 Uklapanje i prekidanje kombinira-I Sve vrijednosti 0-

:=> Q) ::I
~ ;;.~ nih djelatnih i induktivnih opt. "i 1,1 00-
t:i ..c 0 umjer. preopterecenja (opr. poredni ~
t::2 E u
v- "2
motori)
4 4
2,5
:::
""'~-
0."'" '"
o 0.. t:i DC-23 Uklapanje i prekidanje jako induk-
"",--
- 0 '"
r/'J~V)
tivnih apter. (ope. serijski moiori) 1,5

AC-3 1)2) Pokretanje, kaveznih motara, iskla- le~ 100 A 10 8

a ~ ~ '2' Ipanje nakon ""leta I
I,> 100 A 8 6 ;:;-
~ ~
.~ ~ S.s
e B r--------r---------------------------+---------------+-----f-----1
AC-4 I Pokretanje kaveznih motora uklj. Ie~l00A 12 1,1 11) ~~
1"\ 0 0 en u"'-
~ 0. S- impulsno pokretanje, a reverziranje
sarno za reverzijske pokretace
I,> 100 A 109 ) 87 ) 0,35 :::
~ ~ ~ AC_lll)2) Uklapanje i prekidanje izmjenicnih 10 1 I ) I IS)
~ ;g ,5 ~ el. magneta (11)13) (1,1)13) (1,1)13) 0,7 I- I u~
12
..::.::
0..>5 .~o 00 0 e-------~---------------------------+--------------~----_4----_4----_4----~~--~ ~~
.9 e ~ 2
..::.:: 0.-,.::.::
DC-ii Uklapanje i prekidanje istosmjernih
1 I
16)
1 1I -~
til ::1'- el. magneta (1,1)13) (1,1)13) (1,1)13) 6P '"
'"

Ie - nazivna pogonska stcuja I uklopna. struja I, prekidna struia

Ue - nazivni pogonski napon U napon prije uklopa U, povratni napon

AC izmjeni~na struja p= Ve le
DC istosmjerna struja
1) Za izrnjenicnu struju uvjeti ukhipanja izrazavaju se u efektivnoj vrijednosti, pri cernu se podrazumijeva da tjemena
vrijednost nesimetricne struje. koja odgovara faktoru snage kruga, moze poprimiti veeu vrijednost.
2) Tolerancija za COS cp: 0,05
3) Tolerancija za LIR: 15 % .
4) 0 primjeni aparata za sklapanje rotorskih krugova i kondenzatora iii .zarulja s volframovom niti rnoraju se posebno

sporazurnjeti proizvodac i korisnik.

5) Pod reverziranjem se razumijeva zaustavljanje iii brza promjena smjera vrtnje motora, zarnjenom spojeva napajanja

motora za vrijeme vrtnje.

6) Pod impulsnim pokretanjem se razumijeva jedno iii vise Cestih kratkotrajnih uklapanja motorskog kruga sa svrhom,

da se postignu mali pomaci pogonskogmehanizma.

7) Najrnanje 1000 A.

8) Najmanje 800 A,
9) Najmanje 1200 A.
10) Primjena pokretaca za upravljanje indukcijskim motorima s individualnim popravljanjem faktora snage pomocu kon-

denzatora, predmet je posebnog sporazuma izmedu proizvodaca i korisnika.

11) Za vrijednost le~ 17 A cos cp=0,65.
12) Ako je uklopn~ i prekidna moe veea od nule~ vrijednosti struje i faktora snage (vremenske konstante) treba odrediti

proizvodac.
\3) Iznosi u zagradama vrijede za izuzetna naprezanja.
14) Ako su navedeni aparati normalno namiJenjeni za direktno uklapanje i prekidanje struja pojedinacnih motora, moraju

odgovarati posebnim odredbama, koje su uglavnom u skladu sa standardorn za sklopnike, (Publikacija IEC 158-1/1970).
15) Naznaceni faktori snage su konvencionalne vrijednosti i primjenjuju se sarno za ispitne krugove, koji nadomje~taju

elektricne karakteristike strujnih krugova svitaka. Za prekidanje: cos cp=O,4; iznimno 0,7.
16) Prema empirickoj relaciji treba za LIR. u ms uvrstiti numericku vrijednost 6 P u vatima, ali najvise LIR=300 ms.

~
206_~_~_ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI Sklopni aparati niskog napona 207
(nastavak sa str. 20-1) 2
"Rade Konear" proizvodi: od srebra iii sa srebrenim plocicama 2)

a) rotorske uljne pokretace za snage motora 16 do 1600 kW, od svih ostalih mctaia iii od, sinteriziranih mctala 3)

b) vodene pokretace z~ inatare do 3000 kW, Dijelovi kontakata u ulju 9J 65 9 )

c) rotorske regulacijske pokretace do lr = 150 A, Neizolirani vodiCi. ukljucivsi neizolir<1:oe svitke 2)
d) grebenaste kontrolere za motore do 33 kW, 500 V. Metalni dijelovi koji djeluju kao opruge 4)

e) fuene regulatore uzbudc. 5)

Metalni dijel~vi u doqiru s izolacijskim matcrijalima
Otpornici od okrugle zice Dijelovi od ,m~tala ili od izolacijskog materijala u dodiru
P, ~O,5 Q mm2/m (konstantan) 5 uljem 9) , _ . 65 9 )
Pro-
Trajna do 200 ."C za iaboratorije islicne svrhe, Prikljucnice z,,: .prikljucak vanjskih izoliranih vodica' 706 )
rnjer Presjek npr. spirale hladene zrakom (korak
Q/m m/Q struja Dijelovi za nicno p~kretanje:
d rnm 2 >4d), namotane na trn 7 do 10 mm~.
mm I, A - rnctalni dijelovi 15
Promjere <0,4 mm treba radi - dijelovi od izolacijskog materijala 25
stabilnosti motati na nosace (cilindre, Kucista i ploce pristupacne dodiru:
0,1 0,0078 63,7 0,16 0,077 jahace) sto ujedno povecava optere- . . :. metalne povrsine 30
0,2 0,0314 15,9 0,066 0,24 tivost 1, na cca 1.,7 struko. U slucaju
0,3 0,0707 7,08 - izolirane povrsine 40
0,142 0,47 vibracija treba i vece promjere motati
0,4 0,126 3,97 0,25 0,76 Ulje aparata s prekidanjem u ulju (mjereno u gornjem dijelu ulja) 60"
na nosace; do 0,6 mrn0 raste time Izolirani namot svitka u zraku:
0,5 0,196 2,55 0,39 1,1 opteretivost za 20 do 30 %, iznad
0,6 0,283 1,77 0,57 klasa A 10) 85
1,5 0,6 ~ vise ne raste.
0,7 0,385 1,30 0,77 1,9 klasa E 100
Opteretivost u intermitiranom klasa B 110
0,8 0,503 0,995 1,01 2,4 pogonu je 1,7 II iz tabele.
0,9 0,636 0,786 1,27 2,9 klasa F 135
Materijal druge otpornosti P2 klasa H 160
je trajno opteretiv s 12 : Izolirani namoti svitka . .u ulju, klase A, E, B 60
.1,0 0,785 0,631 1,56 3,5
'1,1 0,95 0,526 1,90 4,1 12~I,Jp2Ip,
lJ Podaci vrijede ako temperatura okoline ne prelazi +40C, a njena srednja
1,2 1,13 0,442 2,26 4,7 vrijednost, mjerena u toku 24 sata, ne premasuje + 35 "c. Donja granica tempe-
1,4 1,54 0,325 3;08 6,2 rature okoline je - 5 0c.
2) Ograniceno sarno uv.ietom da se ne ostete susjedni dijelovi.
1,6 2,01 0,249 4,02 7,6
3l. Odreduje se prema svojstvima upotrijebljenih rnaterijala, a ograniceno je uvjetom
1,8 2,54 0,196 5,08 9,3 da se ne ostete susjedni dijelovi.
2,0 3,14 0,159 6,28 11,1 Granice zagrijanja niskonaponskih 4) Rezultirajuca temperatura ne smije postici vrijednost koja bi umanjila elasticnost
2,2 3,80 0,131 7,60 13,0 sklopnih aparata i blokova ma"terijaia. Za bakar ukupna temperatura ne srnije prijeci + 75C.
2,5 4,91 0,102 9,92 16,1 (lEe Pub!. 157-1/1973, 158,1/1970, S) Ograniceno sarno uvjetc)m da se ne ostete izolacijski materijali.
2,8 6,15 0,081 12;3 19,5 292-1/1969, 292-3/1973, '337-1/1970, 6) Granica zagrijanja od 70C je vrijednost koja se osniva na konvencionalnorn
3,0 7,07 0,071 14,1 21,3 408/1972, 439/19731 ispitivanju, prema odgovarajucirn odredbama navedenih propisa.
7) Mjerenje se moze obaviti termometrom.
Gramc.e zagrijanJa
Vrsta materijala 8) Za sklopnike, direktne pokretace motora (startere), sklopke, rastavljace, rastavne
(mjereno
Naziv djela termoelernentorn)ll sklopke i kombinacije s rastalnim osiguracima.
"K 9) Za sklopnike, prekidace i direktne pokretace motora (startere).

2 10) Termicke klase izolacije vidi str. 74.

Dijelovi kontakata u zraku (glavni, upravljacki

pomocni kontakti): Osiguraci.
od bakra za trajni pogon 45 OsiguraNs navojem tipa D za zastitu instalaeija (JUS N.E5.005/10. 62 do 500 V)
od bakra za 8 satni. intermitirani iii kratkotrajni 1. Upotreba: za zastitu mreza od kratkih spojeva i vodova od preopterecenja.
pogon 8 ) Ne mogu stititi trofazne motore od preopterecenja i dvora:i.nog rada (za to Sli
208 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI''T Sklopni aparati niskog napona.~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 209
potrebne zastitne sklopke. Nazivne struje rastalnih ulozaka: za izolirane yodice Prema brzini djelovanja, osiguraci su Donnalni (brzi) i trond. Normalni i tromi
i za gole vodove do 50 mm 2 str. 436. Za matare upotrijebiti trame osiguraee osiguraci prekidaju preopterecenja u granicama navedenim u tablici; razlikuju se kod
(str, 142). veeih struja. Struju jednaku 7puta nazivna struja (a za uloske 2 i 4 A, 5 puta
Prerna propisirna se osiguraci moraju postaviti na svim mjestima gdje se nazivna struja) moraju normalni rastalni _ulosci prekinuti u vremenu kraCem, a tromi
smanjuje presjek. To nije potrebno aka je duljina vodica s manjim presjekom ulosci u .vremenu dufem od vrijednosti danih u slijedecoj tablici
manja od 1 m, iii aka osigurac stili takoder manji presjek (prema str. 438).
Moraju se postaviti u blizini pocetka sticenih vodica. Izuzetak: ogranci kabelskih Nazivna struja uloska Vr'ijeme prekidanja
i n~dzemnih vodova za livod u kuce osiguravaju se vecinom pri ulazu iJ zg-iadu. A s
a rje~~ na pocetku o~ranka. Osiguraci se oe postavljaju tama gctje ugrozavaju
funkelJu nekog uredaJa (opr. u uzbudnom krugu porednih motora) niti u nulte
do 4 0,05
vodove (izuzetak: ogranak s 2 zice iste boje, tada se osiguravaju obje, ali je
tamo nulovanje zabranjeno), Ove smjernice ne vaze za spojeve izmedu el..strojeva, >4 do 10 0,10
t~ansformatora, akumulatora niti na razvodnim plocama, ne vaze ni za nadzemne >10 do 63 I 0,15
m za kabelske vodove, >63 do 100 0,20
2, V~I,U~ine i boje rasta,lnih ulozaka (boje odgovaraju i boji kalibarskog prstena, > 100 do 200 0,35
kOJI sprecava ulaganje rastalnog uloska veee nazivne struje nego sto odgovara
prstenu montiranom u osnovi)
Vrijeme ,prekidanja tromih rastalnih ulofaka ne smije biti veee od 6 sekundi
Ulozak Ulozak Ulozak kod peterostruke nazivne struje. Smatra se, da su rastalni ulosci bez oznake vrste
Osnova Osnova Osnova struje predvideni- i za izmjenicnu i za istosmjernu sttuju, Tromi ulosci moraju biti
do A do A do A omaeeni simbolom tromosti (puz, prema JUS N.E5.005). Tromi ulosci su manje
A boja A boja A boja
osjetljivi na kratkotrajna preoptereeenja" i' omogucuju . bolje iskoristenje_ vodova.
2 ruzic, 20 playa 80 srebra Zbog togaih treba predvidjeti u veeini slueajeva (iznimka: gdje je potrebno zastitno
25 100
4 smeda 25 zuta 100 crvena uzemljenje ilinulovanje kraj niskih kratkospojnih struja,str. 255).
25 6 zelena
10 crvena 35 crna 125 zuta 4. Prekid.nje kratkospojnih slruja:' Prema JUSN.E5.005 (na bazi CEEPubl. 16)
16 siva 63 50 bijela 200 160 bakra moraju instalacijski osiguraci -kod naziv~og, napona jma~i prekidnu' moe najmanje
63 bakra 200 plava jednaku vriiednostima navedenim u slijedeeoj lablici. Prekidna moe se daje kao vri-
jednost prirodne (oeekivane) prekidne struie. To je dopustena struia kratkog spoja
na mjestu ~gradnje osiguraca, izrazena kod izmjenicne-struje. kao efektivna vrijednost
3. Prekidanje preopterreenj' (JUS N.E5.005, koji se bazira na CEE, Publ 16/1970) simetricne komponente .
Nazivna Mnogokratnik od In koji se
struja osig, u roku od Izmjenicri~' strilja Istosmjer~a struja
i, (A) jos ne prekida mora prekinuti
Nazivna struja
uloska prekidna faktor .. prekidna vrem. konst.
2, 4 1,5 2,1 1 sata -moe' Aer snage moe A ms
6,10 1,5 1,9 1 A
16,,25 1,4 1,75 1 "
". do 25 4000 0,3 ;;';1600 3,5
35 .. 63 1,3 1,6 1 .0,3 4000 7
" 35 do 63 8000
80 .. 125 1,3 1,6 2 0,3 ' 800O 15
" 100 do 200 16000
160,200*) 1,3 1,6 3
.
" ..

Strani pa i domai, proizvodaci daju u katalozima zoatno veee prekidne moei.

*) Up,ot,rebu ~sigur~ca D,~tipa !lazivne str~je preko 100 A treba izbjegavati, zbog
vehklh gubltaka 1 zagnJavaOJa, a u nas 1 relativno male prekidne moei. U stan-
dardu DIN 57636 (VDE 0636)/8.76 ispustene su osnove DV i ulosci nazivne
struje veee od 100 A.
Ako kratkospojna struJa na- mjestu ugradnje prekoracuje-vrijednost prekidne moei
dane od proizvodaca, treba predvidjeti" osiguraee velike prekidne moci' s nofastim
kontaktima (prema DIN/V DE, NH-sistem).

14 Konearev priruenik
210 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI Sklopni aparati niskog napona _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 211
Osiguraci velike prekidne moci za primjenu .u industriji i sliene svrhe (prerna JUS E5. Za konvencionalne struje preopterecenja, taljenja i netaljenja navedene naprijed
205 i 210/8.70 i lEe 269/73) pod 3 (za osigurace lipa D), odgovarajuca vremen'a za osigurace do 63 A iznose 1 sat,
1. Osigurafi za primjenu u induslriji (lEe 269-2/73). ,;Rade Konear" proizvodi oslguraee od 63 do 160 A 2 sata, od 160 do 400 A 3 sata i preko 400 A 4 sata. Za osigurafe
nazivnog napona 500 Y s nozastim konlaklima (prema DINfVDE, NH-sistem) iznad 200 A konvencionalne struje preopterecenja iznose 1,3 i 1,6 In.
za opeu primjenu u industrijskim i slicnim postrojenjima (oznaka gI, prema serektivnost ulozaka spojenih u seriju, bez obzira na velicinu struje kratkog
lEe i JUS). spoja, postize se tako, da se u, pravilu odaberu s omjerom nazivnih struja 1,6.
To su ulosci koji se razlikuju za 2 strujna stufmja.
Prekidna moc Ogranicenje kratkospojne struje: proracunana struja Ik (str. 242) raste bez
Osnova Nazivne struje osiguraca do amplitude lu, koja sadrzi istosmjernu komponentu. Karakteristike
Velicina (podnoZje) uloska odreza~ih struja prikazuju visinu te amplitude npr. za I k =20 kAer s udjelom isto-
500 Y- 440 Y-
do A A smjeroe komponente do 50%, amplituda je I"~.j2 20 1,5~42,5 kA (tocka A).
kAer kA
Osigur.e od 200A prekida tu struju jos u porastu kod 14 kA (toeka B) i stiti
00 125 6 do 125 time postrojenje od dinamickog naprezanja. U niskonaponskim mrezama udio isto-
0 160 25 do 160 smjerne komponente obieno je ispod 60 %.
I 250 25 do 160 >100 80 2. Osigurafi za primjenu u doma"instvu i slifn. svrhe (prema JUS N.E5 206 i 211/76,
2 400 315 do 400 (cos <p;;' 0,2) (T" IS ms) . koji su potpuno u skladu s propisima lEe 269-3/73). Nazivne vrijednosti struje
3 630 500 i 630 i napona ovih osiguraca ne prelaze 1.00 A, odnosno 380 V (iii 415 V). Osiguraei
imaju male gubitke i zagrijavanje te znatnu prekidnu moe koja mora biti veca

'JI I
10'

1 0 ' ._ _ _
ti
kA
100

","W
0
00 __

jJ
~- .A
50%

c:. 63SIlJ0AA f-'"" I--

. .
0%

~ ~ ~fo-
I/:: t.OOA
0 3tSA
10' _ _ __ V 200 k mo~ ~ f0-
r-
11 I?
lOOA
t::
A
~ 1Z160SA ~ I--~
8

-
BOA
6
5 ./ 63 A
.. ~ 17 I--' ....
50 A
36A I--'
~ 25A I--'
...-
3 /
~ ::::..-
...- .... V ....
10~ 1 2~
~
~ I-
L..- V
....
"" I--
...- ~

m~w1~,~~lIlIlwI2~~lIlIlIw~,~~1I W~.~A!I~!!!I 2 3 .. 5.6 8 10 20

Karakteristike odrezanih (propustenih) struja osiguraca "R. Koncar", tip NVO

30 if) 50 /ill 80 100
[k-- kAef

Rastalne karakteristike osiguraca "R. Konear", tip NVO (odgovaraju propisima lEe 269-2/73)

14*
 Primjena osiguraca niskog napuna za industriju, domacin5tvo 51.
-
.....
.....
Oznake Nazivni Nazivna Prekidna
Namjena Upotreba djelovanja prema lzvedba uloska napon do struja do moe Propi5i
JUSjlEC VDE V A kAef

Za industriju opea 3 ) gI gL s noiastim kontaktima 1000 JUS N.E 5.205 i

i distribuciju 210/8.70
el; energije 1 ) pridruZena4 ) aM aM s cilindr. kapama 1000 1000 >50 lEC 269-1 2/73
s vijkom 1250 VDE 0636
I. i 2. dio/8.76

opea)) normalni tip D i S6) 500 200 4 ... 16 JUS N.E 5.005/62

tromi 5 ) tip D 500 (660) 100 (63) >50 VDE 0636.3d/8.77

Za doma- tip D, DO S6) JUS N.E 5.206 i

einstvo i >20 211/76 .
sliene svrhe2 ) gl gL s utienim kont. 380 100 >20 IEC 269-3/73
opea 3 ) s navojem >25 VDE 0636 4d/8.77 .

normalni
tip D i S6) 500 200 4 ... 16 JUS N.E 5.005/62

tromi 5 ) tip 0 500 (660) 100 (63) >50 VDE 0636 3d/8.77

Za zastitu opea.3) gR gR 1000 >50 IEC 269-4/74

poluvodi~a pridruZena4 aR aR Sve izvedbe 3000 1600 >50 VDE 0636 5d/2.75
(prijedlog)
-

---------------~
1) Ne moraju biti zaticeni od dodira dijelova pod naponom; sve manipul~cjje obavlja upucena osoba. N
2) Moraju biti za~ticeni od dodira dijelova pod napoDom. :
3) Osiguraei za' opeu upotrebu ~tite kabele i vodove od kratkog spoja" i preopterecenja; transformatore i motore sarno od g:
kratkog spoja. , t ! )

4) PfidruZeni ("back-up'~ osiguraCi tite sarno od: struja kratkog spoja~, Za zastitu .od preopterecenja treba predvidjeti "3.
drugu vrst zastite. '. . : ~
5) Oznake "normalni" i "ti-omi" ne upotrebljavaju se u novim'standardima; c'
6) Tip ,B ima cilindricne kape. . ~
.. 7'<'

"
:::J

."]"
~"
3
"
-,--
0'It-.,)800'l8~t-J
t-.J_,_
.~~' ~o
"
N
"
~ ~ = 8::S 8~ t;:8 8:;; ::S$J8 >~
:;1
.!j
. i!; ~ EI !:! ..E.
-O-Z-N<-'N
Z~(1)X~~~ " rg
a~~C!i~,n~ :::::::::::::::::::::::: :::::: ::::::::::::::: :::::: [3 ~
!L'~ ~ < ~.a':!
o 9 <
~1.H~t-.Jt-J ___
O'I~O.J:o.OO'lt-.,)o
x x x_x "'- 0", "'0
......
--OOO'lVl
:t".
z
~ " ..=
:2~
r.f.I I:S ::: 0
P':"~:::.gn:o..;. ~ a.
'g ij:~"o
ao.::<g
g ~!'
t-.,)t-.,)t-Jt-.,)
z-
~ ~. r.f.I <::
OQ)
t%1 t%1 (") (") ::: ... =
"'=
~h"TJhf
--8'" -~.
;; :; N
.2 I:S Q)
t-.J C t-.,) c: IJ';". "1~ "1"::: ~
"0
o
R"
< "a
Q) (1)
VI VI VI VI-~
~" ... .J:o. N<--
VI~2.. 2:
-
(i'
" I
00 _ -....I '"I

:2
"
"
0 ,..
" e. ~
~~5c t.,)- _ _
'? o il VI\C!VlOOVlW _ _
'" ... z~'~
t-J-JOOt-Joya0
-EO'lb~ a.~..:.~ag
-
"'0 -0
" 0.
o '~ '" NCo .....
" - w
214 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI KLOPNI APARATI
od 20 kA. Propisane' rastalne karakteristike (oznaka gI- za OpCll upotrebu)
identicne su s karakteristikama osiguraca za primjenu u industriji, sto daje moguc-
nost uskladivanja selektivnosti kad koristenja razlicitih tipava ulozaka. Pro.izvode
se u razlicitim izvedbama: tip- D, tip DO, s cilindricnim kapama (tip B), 5
uticnim kontaktima (.,pin"-tip) i dr. U nas se proizvode osiguraci tipa DO
(prema DINjVDE DO-sistem), koji U odnosu na osigurace lipa D imaju znatno
manje dimenzije, stoga njihova upotreba u zastiti instalacija donosi ustede.
3. Osiguraci za zastitu poluvodickih uredaja (lEe 269-4/74). Poluvodicki ventili, u
usporedbi S ostalim komponentama strujnog kruga, imaju zbog male mase relativno
malu strujnu preopteretivost. Oni se ne mogu stititi pomocu naprijed navedenih
osiguraca. Za zastitu od kratkih spojeva upotrebljavaju se ultrabrzi osiguraci~
koji se najceSce stavljaju u seriju s diodama i tiristorima. Tako se najtocnije
karakteristika pregaranja osiguraca moze prilagoditi karakteristici jednok~atnog
preopterecenja ventila. U postrojenju koje sa<}rZi veliki broj ventila, osnovna
zadaea osiguraca je da izolira ventil koji je izgubio blokirna iii zaporna svojstva.
Cinjenica, da osigurac pregara kod odredene vrijednosti ]2 l i da se jednokratna
preopteretivost poluvodicke komponente takoder moze izraziti pomocu vrijednosti
I 2 l, pojednostavljuje dimenzioniranje zastite' od kratkog spoja. Poluvo,dicka kom'-
ponenta je, u pravilu, zadovoljavajuee zasticena, ako je ]2l ukupnog vremena
prekidanja osiguraca manji od I 2 t komponente. Iznos I 2 t osiguraca ovisi 0
konstrukciji uloska, 0 karakteristikama strujnog kruga i narocito 0 pogonskom-
naponu. Kod manjeg pogonskog napona u odnosu na nazivni napon, ]2t ukupnog
vremena prekidanja osiguraca ~e smanjuje (iznos ]2 l" rastalnog vremena:za l,<5 ms
je konstantan). Ovo moze biti korisno kad je potrebno smanjiti I 2 l. ali treba
provjeriti da Ii napon luka osiguraca izdde poluvodicke komponente. Osigurac
odabran na temelju vrijednosti I 2 t ne mora stititi od preopterecenja. Za potpunu
zastitu, karakteristika vremena prekidanja osiguraca treba bili ispod krivulje
jednokratnog preopterecenja komponente.
IZVEDBE PRIKLJUtAKA NA APARATIMA
I Prikljucak okruglih vodica
Kraj vodica treba svijetlo ostrugati i prikljuciti. Kod bakrenih vodova nisu
potrebne perne steljke. One su pozeljne jedino tame gdje je kontakt izlozen
vibracijama.
Aluminijske yodice treba nakon ciscenja odmah namazati neutralnom masti
(npr. tehnickim vazelinom bez kiselina i luzina iIi maseu za kuglicne lezaje). Alumi-
nij popusta pod stalnim pritiskom. zato su potrebne perne ste1jke.
Savijanje u usice dopusteno je za masivne vodove do 16 mm 2 , a za vis~zilne
(pouzene) sarno do 6 mm 2 Jace presjeke i visezilne aluminijske yodice treba op-
remiti kabelskim stopicama, odnosno visezicne bakrene pretvoriti u masivni
vodic lemljenjem, a aluminijske zavarivanjem.
tileenje vodica i priljucnih mjesta kao pod II i III.
Izvedbe prikljucaka na aparatima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 215
II Prikljucak plosnih vodica u zatvorenom prostoru
I. OpCenito
Za dobar prijelaz struje potrebne su metalno-ciste i raYne kontaktne plohe.
Za obradu bakra i aluminija treba bezuvjetno upotrijebiti odvojene alate. Zabranjena
je upotreba papira iii platna za- poliranje sa -pijeskom, stakIom, smirkom (smirkov
papir). Ociscene plohe moraju biti vece od dodirnih ploha. Ove Se: nakori ciscenja
ne smiju dodirivati golom rukom.
2. Ciscenje- kontaktnih povdina
a) Spoj aluminij-aluminij
Kontaktne se, plohe snazno ocetkaju uzduz i poprijeko celicnom eetkom, dok
ne budu hrapave: sarno svijetlo cetkanje nije dovoljno. Kod tvrdog materijala iii
tijesnog prostora moze se cistiti i specijalnom turpijom za aluminij (kod tankih
plosnatih vodica eventualno strugalom). Povrsine ociscene pijeskom treba prije
pritezanja jos jednom ocetkati. Odmah nakon ciscenja treba te povrsine pomoeu
kista tanko namazati Ileutralnom masti.
b) Spoj bakar-bakrena legura
,Kontaktna mjesta bez metalne prevlake ocetkati metalno cisto celicno~ cetkom
i ~dmah tanko namazati neutralnom masti. Sa kontaktnib _povrsina s metalnom
prevlakom (npr. prevucene srebrom, kositrom iii niklom), treba sarno odstraniti
prljavstinu.
c) Spoj aillmillij-baka,.
Aiuminijske prikljucke OCiSlili kao pod a), bakrene kao pod b). Prevlake od
srebra i kositra potpuno <?dstraniti turpijanjem Hi struganjem. Gdje se to m'oze
ostaviti izmedu kontaktnih ploha tanki ociseeni i podmazani bakreni iii mjedeni
lim. sve ostale metalne prevlake mogu ostati. Prije podmazivanja, odnosno pritezanja
uvijekcistom krpom odstraniti metalnu strugotinu. .
3. Pritezanje vijka
Pod glavu vijka (odnosno pod maticu) staviti pernu'steljku, a'ispod nje obicnu
steljku. Kod pritezanja plosnatih bakrenih vodica na provodne svornike, steljke
nisu potrebne, jer stvaraju sarno nepotrebni prijelazni otpor. Bolji su osiguraci
od bakrenog lima (0,5 do 1 mm). Kod pritezanja plosnatih aluminijskih vodica
treba naprotiv uvijek staviti steljku i pernu 'steljku.
4. Naknadno pritezaoje
. Kod upotrebe aluminija treba, zbog njegove podatljivosti, ponovno pritegnuti
vijtc.e nakon 24 sata, onda jos jednorn nakon 4 tjedna, a kasnije svake godine.
III Priklju~ak vodi~a u otvoreoom iii vlaioom prostoru
Prikljucci'se izvode u skladu s I i II, ali s razlikom, da nije dop'usten direktni
dodir izmedu bakra i aluminija. Najbolje je za prijelaz alumihij-bakar u'potrebljavati
specijalne spojnice (aluminijski dio spojnice montirati iznad bakrenog, ne obratno).
216 _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ ELEKTRI~NI SKLOPNI APARATI
Ako takvih spojnica nema, ~ogu se izmedu bakra i aluminija podmetnuti podloge
i, Izvedbe prikljucaka na aparatima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 217
a) savijanjem plosnatog vodica (do 5 mm debljine) U obliku slova L ako ima zato
(steljke) od Cupal-a, tj. bakrenog lima sa jednostrano navarenom aluminijskom dovoljno- mjesta. Pri tom treba duljina kraka, koji je okomit Da smjer site uzrokovane
oblogom. Rezane rubove tih dvometalnih podloga treba zastititi premazom boje. radom aparata, iznositi oko 400 mm;
b) savijanjem plosnatog vodica (do 5 mm debljine) U obliku sIova n iii n, visine
Celi~ni kontaktni vijci 1) >200mm;
c) prikljuCivanjem preko gibnih spojnica od bakrenih lamela iii gibivih vodica (pletenica);
Za okrugle vodice (Cu) Za plosnate vodice (Cu) .
d) uzetima u vanjskim postrojenjima > 100 kV za prikljucak na prekidace i na
min. 2 ) mogucDost prikljucka okretne izoJatore rastavljaca.
sirioa kabela
za Broj . do
Vijak Vijak
priklj. krutih do giblji- do vijaka maks.
vodica a do maks. vih do maks. I
mm mm' A3) mm' A3) A4 ) ..

M3 1,7 1,5 12 1,5 20 M4 1 40

M 3,5 2 2,5 20 2,5 25 M5 1 63

M4 2,7 4 25 4 32 M6 1 100
M5 3,6 6 32 6 40 M8 1 200

M5 4,3 10 50 6 50 M 10. 1 630

M5 5,5 16 63 10 63 M 12 1 1000
,.
M6 7 25 80 I16 80 M 12 2 1600

M 12 4 6300

1) Kvaliteta 4.8 (vidi str. 815) M 12 6 10000

2) vidi sliku
CEE publ. 2 i 13 De d.aju graniene struje. Za: pribliznu ocjenu navedene su siruje za

I
3)

termicko ispitivanje spojeva 45 K) iz VDE 0609/4,76.

4) Orijentacijski podaci. Detal.ini.ie u DIN 46206/6,71 BI. 2,
f

I
, i
IV Priklju~ni vodovi za aparate visokog ,napona
Prikljucak oa prekidace visokog napona treba izvesti elasticnim spoJevlma,
kako se De bilom~li izolatori i drugidijelovi, uslijed dinamickih naprezanja prili~om
rada tih aparata. Elasticni spojevi se izvode: -
l
!
 ELEKTRICNA POSTROJENJA
KOORDINACIJA IZOLAClJE
u visokona'ponskim postrojenjima
(Prema JUS N.BO.030/78 u skladu s IEC Pub!. 7H/1976)

Svrha koordinacije izolacije je da vjerojatnost o~tecenja izolacije opreme i prekida

pagona zbog naprezanja od prenapona svede ria ekonomsku i pogonski prihvatljivll
razinu. To se postize izborom dielektricke c:vfstoce opreme U odnosu na prenapone
koji se mogu pojaviti u mrezi i uskladtvilnjem s karakteristikama raspolozivih
aparata za zastitu ad prenapona.
. Stupnjeve izolacije opreme kao i naciD" ispitivanja propisuju posebni standardi
za pojedinu opremu. (za transformatore str. 162. za sklopne aparate str. 180), ali u
sklaci.u sa standardom za koordinaciju izolacije. Za opremu koja se tvornicki ne
ispituje, moraju se zadovoljiti jos i propisi 0 minimalnim razmacima R, prema tablici
D. sIr. 223.
~azivni stupanj izolacije (Si)'nekog uredaja odreden je'vrijednostima:
nazivnog _~klopnog i nazivnog atmosferskog podnosivog udarnog napona, za
uredaje najviseg napona opreme od 300 kV na vise;
nazivnog atmosferskog podnosivog udarnog napona i nazivnog kratkotrajnog
podnosivog napona industrijske frekvencije za uredaje najviseg napona opreme ispod
300 kV.
Standardizirana oznaka stu'pnja izolacije su: vrij~dnost najviseg napona opreme,
Si i dvije vrijednosti riazivnih podnosivih napona. Primjerice: 24 Si 50/125 iIi
420 Si 1050/1425 iii 420 Si 950/1175. .
S obzirom _na razlicite zahtjeve i vrste dielektrickih ispitivanja, oprema je
razvrstana u tri podrucja, prerria riajvisim naponima opreme:
podrucje A, iZDad 1 kV do ispod 52 kV,
podrucje B, od 52 kV do ispod 300 kV i
podrucje C, od 300 k V na vise.
Za svako od tih podrucja propisani' su naziv~i -stupnjevi iiolacije._'Najvisi naponi
opreme, standardni u Jugoslaviji, i pripadni nazivni podnosivi naponi navedeni
su u lablicama A, B i C. IEC publikacija 38/1975 definira podnosive napone i
za slijede':e napoDeopreme: 17,5; 52; 72,5; 145, 170,300,362 i525 kV.
U Tablici A su za svaki najvisi napon opreme Urn standardizirani, uz jednu
vrije~nost nazivnog kratkotrajnog podnosivog napona industrijske frekvencije, po
dvije vrijednosti nazivnog podnosivog atmosferskog udarJ.1og napona (u listi 1 i
listi 2). Kod izbora stupnja izolacije, iz liste 1 iii liste 2, treba uzeti u obzir stupanj
izloienosti opreme atmosferskim i sklopnim prenaponima, nacin uzemljenja neutralne
tocke mreie i, kada postoji, vrstu riredaja za zastitu od prenapona.
220 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRltNA POSTROJENJA Koordinacija izolacije 221
Tablica A. Standardoi stupnjevi izolacije za 1 kV<Um <52kV kondenzatori izmedu transformatora i'-prekidaca- sto blife stezaljkaina tra~sfor
matora, tako da ukupni dozemni kapacitet kabela i dodatni~ koitdenzatora bud~
Najvisi napan opremel) Nazivni podnosivi Nazivoi kratkotr. najmanje 0,5 ~F/fazi. U ovu gnipu idu 'slijedeci slucajevi: . . . . .
(ef. vrijed.) atm. udarni napoo2) podnosivi napon 2.1 neutralna tocka mrei:e je uzemljena direktno iii pteko impedancije- malog lznosa
Um (tjem. vrijed.) industr. frekv. 31 u usporedbi s impedancijom prigusnice za kompenzaciju; zastita od 'prenapona
Iista I lista 2 (ef. vrijed.) odvodnikom prenapona moze biti pozeljna;' "
kV kV"- kV kV 2.2. neutralna tocka mreZe je uzemljena preko prigusnice za kompenzaciju, a -pre-
naponska zastitaje pro,:,edena pomocu prikladno izabr~nog o~v~dnik~ prenapona.
3,6 20 40 10 3. U mrezama i industrijskim insialacijama koje su neposredno pnkljucene na nadzem-
7,2 40 60 20 ne vodove, pri cemu je: ' .
12 60 75 28 3.1 neutralna tocka mreze uzemlj~na direktno iIi preko' prigusnice za kompenzaclJu,
24 95 125 50 a .predvidena jl? i odgovaraJuca zastita od prenapona zastitnim iskristima iii
38 .... 145 170 70
I odvodnicima prenapona, u ovisnosti 0 vjerojatnosti nastanka prenapona prema
arnplitudi i ucestalosti;
1) Najvisi napan opreme Um je najvia efektivn'~ vrijednost napona .izmedu f3;:za 3.2 neutralna _tocka rnreze uzemljena preko prigusnice za kompenzaciju, a predvidena
za koji je oprema. izradena. 5 obzirom Da njenu izolaciju kao i Da ":eke druge je i prikladna zastita od prenapona odvodnikom pr.enapona.
karakteristike koje se odnose Da taj mipon. u skladu sa standardima za pojediilu
opremu. (Za sklopne aparate, skI. postrojenja i izolatore Um,= Un'~ nazivni r,tapon, Za sve ostale uvjete~ tj. za instalacije i:ZloZene ~estim atmosferskim prenaponima
vidi str. 179). ... .. iii nedovoljno zasticene od prenapona iii, ako se zeli postici veliki stupanj sigurnosti.
2) Nazivni podnosivi atmosferski udarni napon je_ propisana -tjemena vrijednost treba odabrati opremu proizvedenu za ispitne atmosferske udarne napone prema listi 2.
atmosferskog podnosivog udarnog oapona, koja obilje.i.~va izoiaciju ,5 obzirom
oa ispitivanje podnosivosti. Standardni atmosferski udarni napon im3 trajanje Tablica B. Standardni stupnjevi iz.lacije za 52kV';Um <300kV
cela 1,2 mikrosekunde, a trajanje hrpta 50 mikrosekundi.
3) Nazivni kratkotrajni podnosivi napon industrijske frekvencijeje propisana efektivna Najvisi napon opreme 1 ) Nazivni podnosivi Nazivni kratkotr.
vrijednost sinusoidnog'napona-industrijske frekvencije, sto ga oprema mora podnije- (ef. vrijed.) atm. udarni napon 2 ) podnosivi napon
ti u toku ispitivanja pod odredenim uYji::tima i u odredenom trajanju, koje obicno Um (tjem. vrijed.) industr. frekv. 31
nije duze od 1 minute. (ef. vrijed.)
kV kV kV
.
Za podrucje A se preporuca, da faktor sigurnosti (tj. omjer izmedu nazivnog
podnosivog atmosferskog udarnog nappna opreme i zastitne atmosfe,rske razine
123--------/ 4501-----c--....,--185
odvodnika,prenapona) bud~ za listu 1 priblizno 1,4, a za listu 2 moze se u odredenim 1
uvjetima smanjiti do 1,2 (vidi zastitne razine odvodnika pre~apona 51r., 194 i 1ablicu 2, L 550-------230
str.196).
Oprema, proizvedena za podnosive udarne napone prema listi 1, je prikladna 650f-------:---275

~
za primjenu u slijedecim uvjetfma: ' 750 325
1. U mrezama i industrijskim instalacijaIlla, koje nisu neposredno prikljucene na 2 4 5 ' - - - - - - j - - 850 360
nadzemne vodove, i t o : ' ~ . 950 395
1.1 ~ko je neutralna toe:ka mreze"uzemljena direktno iii preko impedancije malog 1050 . 160
iznosa u usporedbi s iml'eqancijom prigusnice z~ kompenzaciju; aparatL za
zastitu od prenapona (npr. odvodnici) obicno nisu pqtrebni; \ I), 2), 3) vidi primjedbe uz tablicu A
1.2 ako je neutralna tocka mreze uzemljena preko prigusnice za' kompenzaciju,
a predvidena je odgovarajti6a zastita od pr'enapona (npr. kabelska mreZa u kojoj Za po'drucje B, osnova za izbor stupnja izolacije su atmosferski prenaponi.
su odvodnici dimenzionirani za: izbijanja kapaciteta kabela). Iz tablice B se vidi, da za najvisi napon opreme 123 kV postoje dva, a za najvisi
2. U mrefama i industrijskim jnstalacijama koje su prikljucene_ na na"dzemne vodove napon opreme 245 kV pet stupnjeva izolacije. Kod izbora stupnja 1zolacije treba
sarno preko transformatora i ako su dozemtii kap~citeti kabeJa prikljucen'ih uzeti u obzir uvjete uzemljenja neutralne tocke mreze. karakteristike aparata za
na sekundarnoj strani transformatora, reda velicine barem 0,05 J.1F/fazi. Aka zastitu od prenapona i njegovu udaljenost od opreme koj~ stiti. U principu se visi
dozemni kapacitet prikljucenih kabela nije dovoljan, mogu se'prikljuciti 'j posebni stupnjevi izolacije odabiru u mrezama s kompenzacijom struje .zemljospoja iii kada
 Koordinacija izolacije,. _________---,-,-,-_ _ _ _ _ _ _ _ 223
222 _ _----,-_ _ _ _ _~-_,_____- ELEKTRICNA POSTRO JENJA
je faktor zemljospoja. veci od 1,4 (vidi i zastitnu razinu odvodnika prenapona
4)
Tablica I.
sIr. 194 i lablicu 2 sIr. 196). .-. . Razmaci u sklopnim postrojenjima
4) Faktor zemljospoja Da odredenom mj~stu' t'rofazne mreze i za odreden,u konfigu- . do I kV u zgradama, prema SI. lisluSFRJ 2/73 cl. 174. Preko I kV, piema SI. lislU 4/74
guraciju mreze je 'omjer najviseg efektivnog napona industrijske frekvencije ispravne c1. 39 i 282; vaze i za postrojenja na otvoreno'm (el. 52).
faze prema zemlji Da tom mjestu. u tQku zemljospoja jedne iii vise. faza, prema
efektivnom faznom naponu industrijske frekvencije koji bi bio n~ tom rnjestu da Najmanji razmak zastitnih pregrada od
Naj- Najmanji
oema zemljo:spoja. Oznake 1 ) razmak dijelova pod naponom
visi
Tablica C. - Standardni stupnjevi izolacije za Urn> 300 kV pogo stupnja izm.golih
(Pregled mogucnosli izbora) na- izolacije vodica od krule pd rijelke . od precke
pon pod od mreze, mreze,
Najvisi napon opreme1) Nazivni podnosivi Nazivni podnosivi naponom lima otvor otvor u iii od
(ef. vrijed.) sklopni udarni napon.5) atm. udarni napoo2) i do $20mm $60rnm zgradama lanca
Urn (Ijem. vrijed.) (Ijem. vrijed.) zemlje (fica 20 na otvo-
kV Jedin. vrijedn.6) kV kV renom
kV mm mm mm mm mm mm
1050
2,76-- 950 ! 1 - medus.IO
420~-----1
C 3,06--1050
L 1175
EI300
1425
do Z. IS

R
40

A
100 100

B
200

C
-

D
2,08--1300 rl550 ~R+20 ~R+60 ~R+100 ~R+300

765

.
-E
... 2,28--1425-tk1800

2,48 --.1550 1950

2100
2400
3,6

7,2

12
3,6 Si 10/40

7,2 Si 20/60

12 Si 28/75
60')

90')

120"
80

110

140
120

ISO

180
500

500

500
600

600

600

1) vidi primjedbe uz Tablicu A

2)
24 24 Si 50/125 220 240 280 500 600
5) Nazivni podnosivi sklopni udarni napon je propisana tjemena vrijednost sklopnog
udarnog napona, koja obiljezava izolaciju opreme s obzirom na ispitivanje podno- 38 38 Si 70/170 320 340 380 500 600
sivosti. Standardn! sklopni udarni napon ima trajanje tela 250 mikrosekundi,
a trajanje hrpta 2500 mikrosekundi. 72,S 72,5Si 630 650 .690 730 930
6) Jedinicna vrijednost je omjer izmedu nazivnog podnosivog skloQ.nog uQarnog

napona i Ijemene vrijedosli najvi~eg faznog napona opreme (J2 Um /J3). 123 123 Si 230/550 1150 1170 1210 1210 1450
Za podrucje C, osnova za izbor stupnja izolacije su sklopni prenaponi. U Tablici C
su navedene preporucene kombinacije najvisih napona opreme s nazivnim podnosivim 123 123 Si 185/450 920 940 980 1020 1220
sklopnim i atmosferskim udarnim naponirna. Izolacijska cvrstoca opreme za sklopne i
atmosferske prenapone ne mora biti odabrana na temelju ocekivanih prenapona pomocll 245 245 Si 460/1050 2300 2320 2360 2600
statisticke iIi konvencionalne metode, tj. na osnovi proucavanja mreze i postrojenja,
jer izbor utjece u velikoj mjeri na cijenu opreme. Poblize 0 tome vidi JUS N.BO.030j78 245 245 Si 395/950 1960 1980 2020 2260
i N.BO.031/68.
Ispitivanja napqnima industrijske frekvencije, u podrucju C, propisuju standardi 420 420 Si 1050/1425 3300 3320 3360 3600
za pojedinn opremu.
Faktor sigurnosti za podrucje C se obieno uzima za atmosferske napone 1,2 420 420 Si 950/1175 3050 3070 3110 3350 .
do 1,4, a za sklopne 1,1 do 1,2.
224 _ _ _ _ _ _~_ _ _ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
., oznake u skladu s priiedlogom TO 02S i sa JUS N.BO.030-197S: treca brojka
je efekt. vrijednost p~dnosivog napona industrijske, frekvencije, a ked 245 kV
je to tjemena vrijednost sklopnog udarnog napona; ,_ ' "
cetvrta brojka je tjemena vrijednost podnosiyog atrnosferskog u~arnog napona
(vidi str. 2 1 9 ) . ~.dijelova pod naponom H;"2200+R;"2S00, R iz tabliee 1; ako su nizi: ograditi
2) za vanjska postmjenja preporuca se povecanje razmaka R (npr. po VDE 0101/4.~1:
do 10 kV na ISO mm.
Razmaci R vaze do 1000 m nadmorske visil)e. Iznad 1000 m pa do 3000m
treba ih povecati za 1,25% za svakih 100 m. '_.'
Razmake R treba za 20% povecati \zmedu dijelova postrojenj3 U asinhronori1.
paganu. Izmedu dijelova postrojenja razlicitog stu,pnja izolacije Si treba uzeti 1,2 R
(za visi stupanj izolacije). ..
Visioa precke aka 1 m. Visioa zastitnih pregrada od lima iIi mreze mora bitt
najrnanje 1,80 m. Aka je manja. vaze razmaci C.
Koordinadja izolacije ___________________ 225
unutar zgrade > 1 kV do dijelova pod naponom:
H;" 2200 + R ali najmanje 2S00 mm, R iz tabl. 1
b} na otvorenom:
po tabliei 1;
ako su neogradeni izolatori sa strane peolaza, mora gornji rub uzemljenog
podnozja izolatora biti ~ 2300 mm iznad tla;
iznad najvise tocke transportirane oprerne do dijelova pod naponom R ali barem
;"SOO mm.
c) Ograda oko postrojenja 1,8 m visine. Unutar te ograde u pojasu 1500+R mm
ne smiju biti dijelovi pod naponom do visine 6 rn. Izvan ograde, prema propisima
za nadzemne vodove (str. 496).

Tabliea 2. Tablica 3. - 8irine hodnika izmedu uzemljenih dijelova, pregrarla i zida

Razmaci za~titnih pregrada od dijelova pod naponom u
Najmanje sirine hodnika u mm
zavisnosti od visine iznad poda:
Od
Unutar za nadzor za rukovanje zida
Razmak u zgradama po tablici 1
zgrade ako je napon ako je napon
Visina dijelova
pod naponom od lima od I od jednostr. ohostran jednostr. ohostran mm
iznad poda i krute rijetke
precke
mreze mreze
<1 kV SOO 1000 SOO 1000 SOO
> 1 kV 1 ) SOO . 1000 SOO 1000 -
do I,SO m A B C
do 2m B B C
Preporucene sirine:
H (vidi 0 0 0
dalje) 10 kV 1200 1400 1600 IS00
/
20kV 1400 1600 IS00 2000
3SkV 1600 IS00 2000 2200
- Ako je zastitni razmak djelomicno -iii u cijelosti
premosten izolatorima. treb(i staviti mreZe iii lim po Na otvorenom za nadzor: za rukovanje:
tabliei 2, a ne precke (vidi sliku). ;"1200 mm ;"1200 mm

1) ako postoje precke iii su hodnici dugacki, preporucuje se veca sirina.

zastitno po-
drucje srafirano
KRA TKI SPOJ U ELEKTRICNIM POSTROJENJIMA
Razmaci po tablicama 1 i 2 nisu obavezni za oprelliu ni za tvo~nicki dogot~v 1. Opcenito
Ijena postrojenja koja se sva tvornicki ispituju podnosivim' napomma navedemm Prilikom projektiranja elektricnih postrojenja i mreza potrebno je definirati
na str. 220 ... 222 (vidi str. 31S). utjecaj struja kratkog spoja radi pravilnog izbora aparata te elektricnog, mehanickog
i termickog dimenzioniranja pojedinih dijelova postrojenja i zastite. To nije potrebno
Visina H iznad prolaza jedino kod tvornicki dogotovljenih postrojenja koja su ispitana prema propisima.
a) unutar zgrade do 1 kV: H;"2000 mm; do nezasticenih dijelova pod naponom Metoda proracuna za visokonaponska postrojenja oslanja se oa propis VDE 0102
H;"2S00 mm; dio 1/11.71, jer medunarodnih preporuka jos nema. Gradivo je odabrano vise za
226 _ _ _ _ _ _ _ _ _~_ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Kratki spoj u elektricnim postrojenjima. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ "227
dimenzioniranje pojedinih postrojenja, ev. napajanih sa' vise strana, a manje za u
proracun slozenih mreza. u
Trajanje kratkog spoja racuna' se od' momenta nastanka kratkog spoja do z kod dvopolnog bez dodira zemlje
momenta prekida napajanja mjesia kratkog spoja i ovisi 0 vrsti zastite te stupnjevanju
i podesenosti zastitnih releja kao i prekidnim vremenima prekidaca. I~=l,l U
2Z
Struja kratkog spoja u momentu nastanka kratkog
spoja sastoji se od izmjenicne i istbsmjerne ko'rnpone:nte. u
Obje komponente smanjuju se u to'ku trajanja ~nitkog u kod jednopolnog s dodirom zemlje
I spoja ovisno 0 velicini djelatnog i jalovog' otpora kratko-
l J" 1,1 J3 U
spojnog strujnog kruga kao i 0 jacini izvora dektticne k
, 1\ energije koji napajaju mjesto -kratkog spoja.
/
2Z +Zo+3ZU 'l:

"
" . ~a~t~r 1,1 za razli~u izmedu generatorskog napona i pogoilskbg napona U
prlmJenJ~Je s~ ~koro uVIJe~.Sarno u slucaju kada je x'~ generatora > 20 % (pocetna
r-- rea~tanclJa, VJdI pO,d 3.1) 1
ako nema transformatora izmedu g~neratora .j mjesta
" ~, , -'n~
- _..; It SI. I.

,,
I -J-
\~'c-]7\- -
greske, mora se umJesto 1,1 U staviti drugi napon 'CUh u 'kV:

C b- U sin
U-J-3 U G [ 1+ IG X; 'PJ'pn cernu Je" (pnJe" pocetka kratkog spoja): U G razni
rLY.~- G

_.1.1_
.,
_J...J napen generatora u ~V, IG struja tereta -generatora u -kA, X~_ pecetna reaktancija
{l/fazi, q> fazni kut lzmedu- U Gil G (pozitivan kod naduzbude, negativan kad
poduzbude).
Stika 1 predstavlja vremenski razvoj struje kratkog spoja i k u blizini generatora. Ako je l'~ > 21 n bar jednog generatora, tada se kratki spoj naziva ,,[1 blizini
'Ona je sastavljena od istosmjerne komponente ikj koja opada na vrijerlnost 0, i od generacora",
. izmjenicne komponente, koja tokom trajanja kratkog spoja opada na vrijednost Ako je f'k<2I n, kratki spoj je "daleko od genel'atora". Tada je l'~=lpr=JI'
trajne struje kratkog spoja it. Z - etpor kratkospbjnog strujnog kruga (O/fazi) je vektorski zbroj sVlh otpora
U mrezi daleko od generatora (definicija pod t. 2 kad I~) opada sarno istosmjerna kojima tece struja kratkog spoja od izvora elektricne. energije 'do mjesta
komponente iki a trajna struja it irna jednaku vrijednost kao pocetna struja kratkog kratkog spoja. Kod trofaznih sistema ovaj -otpor' jedilak je otporu strujnih
krugova. pod pretpostavkom simetricnog opterecenja sistema, odnosna za
spoja.
rot~cione strojeve stvarnoj impedanciji stroja u momentu nastanka kratkog
spoJa,
2. Objasnjenje osnovnih pojrnova
Z=R+jX. Z=JR'+X'.
p prividna snaga izvora i.li potrosaca elektricne energije u MV A,
efektivna vrijednost nazivnog linijskog napona rufeze u kV, pogonske frekvencije, Ako R ~ ?,.3X mogu se djelatni otpori z~ proracun od J~ u pqstrojenju
U
v. n. zanemantI.
I. efektivna vrijednost nazivne struje trosila iii izvora elektricne energije u kA"
Kod trofaznog sistema napona i simetricnog 'sistema trosila, odnosno izvora Zo - ~ulta impedancija kratkospojnog kruga (O/fazi) je vektorski ~broj nultih
Impedencija kojima teee struja kratkog spoja. Zo ,treba -racunati sarno za one
elektricne energije je In =~, dijelove mreze, gdje -postoji put za protok nulte struje: npr. -ad. mjesta
J3U zemnog kratkog spoja do ,direktno iii preko Zuz uzemljene tocke, Kod mreza s
I~ pocetna izmjenicna vrijednost struje kratkog spoja, tj. efektivna vrijednost i~oliranom nultockom, nulta reaktancija je beskonacno 'velika.
struje kratkog spoja u trenutku nastanka je:
Zo=Ro+jXo. Zo=JR~+X6.
ZU'l: - impedancija uzemljenja (~/fazi),
u kod tropolnog
u Zuz=Ruz+jX uz Zuz=J R uz 2 + X uz 2
I~ = 1,~ U
.
z Direktno uzemljenje: ZU'l:=O;
J3Z

15*
 'T.
228 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-'---_ELEKTRICNA POSTROJENJA ' Kratki spoj u elektricnim postrojenjima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 229
pocetna ,naga kratog 'poja S;' =v'3 U I~ u MY A, I, trajna struja kratkog spoja u kA, tj, efektivna vrijednost struje kratkog
udarna struja kratkog spoja (u kA) mjerodavna za mehanicko naprezanje'tj. spoja po zavrsetku prijelaznih pojava.
prva tjernena vrijednost struje kratkog spoja Iu = x..)'2 Ik' Poslije osiguraca I, 3po! = AIm I, 2po! =J3
AIn'
vazi umjesto lu amplituda propustene struje (str. 211). Treba racunati najveeu (pomoeu Amu.J i najmanju trajnu struju kratkog
faktor koji zavisi od omjera RjX, a odreduje se prema slici 2. spoja (pomoeu A~in)' Kod jednopolnog dozemnog kratkog spoja je I, lpo! =
"

-
1.0 =1'" 1 po!; daleko od generatora je I, = I'k' Zastitni organi moraju bili podeSeni
~ I
t q9
na struju <I,min'
faktor koji zavisi od omjera I~'IIn' od reaktancije generatora Xd i uzbude
2,0
1,8 \ '" 0,8 "~ r:-...:: ~ I
~::qOSs
stroja u momentu nastanka kratkog spoja.
Za turbogeneratore odreduje se A prema slici Sa, a za generatore s
t \ '\.
1,6
q7
I~
"""~.?JS r-.. t-
istaknutim polovima prema slici 5b.
....

-
1,. S
I ),J
I,Z "- Z 3 567 8 9
p'
Xd
..;.. !l-
Xd
0.6
..-

----
ik3pOt/ln-- U- ,/

az p /,6- ,/'
1,0 0 0.. q6 0.8 1,0 /Z o 3456789
Sl. 2 R/X- 1;2",,/ln - Sl. 3 h ~ I-- 18 S
v 0.8
1,0
8
A~ r.--::
2.0
l.l 3.0 i/ 1,0-
t
q q8
0.9
,/
,....
6

13 :;;.--
(
t
),
2,5
Ie::::: ~ 1,2
I,r
,.,/ z,o
0, 7 Z Zp
"...
0,6
a05s V "... 0
is /
o,S
0,4'
V ... 8
6 I iO
r '-mtn
SlY "...
0)
..- ,/
"...

: '-min
,,' I-"""

"
. o,Z q S I
0. 'I-"" ...- :'O,lSj.. I--"'"
a
,2
I
00 Z
I1T o
j
~OI qoz 0,0;. 0.1 0,2 Z MW 10 Sl. 4 o Z3.S678
"mot1p ---- I; 3poyln -----
I pr - prekidna struja kratkog spoja (u kA), tj. efektivna vrijednost struje kratkog 0:"7"'2"'3~?"""'5"'"5""""7~8
spoja u momentu isklapanja kratkog spoja. Za sinhrone generatore i motore: 1;2~n---
Ipr=,.d~' (~po s1. 3), zavisno od I~3pollln i minimalnog zatezanja isklapanja
aJ
tmin'
Kod uzbude generatora s pomoc:u usmjerivaca je Il = 1. Sl. 5. A za turbogeneratore (a) i generatore s istaknutim polovima (b)
Za asinhrone motore: I pr = Il' q . I~' 3po', (q po slid 4 u zavisnosti od snage P mOl U MW
po paru polova p), Struju IpT moraju savladati prekidaci i osiguraci. 3. Otpori kratkospojnog kruga u visokonaponskom postrojenju
'm;" =0,25 , za prekidace do 35 kY, 0,05 , do 0,1 , za prekidace <!: 110 kY, ,ve bez 3.1. Direktne impedancije
obzira na koje vrijeme su vremenski releji podeseni.
Sinhroni generator:
Kod jednopolnog kratkog spoja je I pT 1 pol = 1'" t pol' _
Djelatni otpor R G =0,05X G ako SG<!:IOOMYA
Spr - prekidna snaga (MVA) u momentu isklapanja Spr=J3 U Ipr vise se ne =0,07 X G ako SG < 100 MY A
. upotrebljava kao karakteristika za prekidnu moe prekidaca, nego se upotreb-
Ijava (prema lEe) sarno jos prekidna struja IrlT" za proracun I'k je zanemariv, a utjece na faktor x i udarnu struju Iu'
230~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA Kratki spoi u elektricnim postrojenjima ______~---_231
Pocetna reaktancija X G =
" u'
Xd G D/fazi,
, Prigusnica:
100 SG Ojelatni otpor Rx-O; (Rx/Xx-O,03).
2
SG je snaga generatora u MVA, UG_pogonski oapon u kV. x'd pocetoa reaktancija U U A r: .
ReaktanclJa X x =X- - u/lazl;
u % (str. 227); prosjecna vrijednost za turbogeneratore: x:]=12 do 15%; za 100Sx
hidrogene,ratore_ 17 do 24_%. Umjesto viSe paralelnih generatora snaga PI. P2
Sx Je prolazna snaga prigusnice u MVA, t; pogonski napon u kV, U x rasipni
s istim x'~ moze. se pretposta viti jedan generator ukupne snage PI' P 2' Kad raz-
napon- prigusnice u %.
licitih x~ treba soage preracunati na x~ vece jedinice, npr.: 20 MVA 12 % i
Kabel:
10 MVA 15 %.
Umjeslo 10 MVA racuna sesa 10 12=8 MVA, a pretposlavljeni Djelatni otpor R u Q po km i fazi vidi str. 433;
15 Reaktancija X u Q po km i fazi vidi str. 464; za priblifni proracun X =0,1 Q/km
zajednicki generator imao bi 28 MVA i 12 %.
i fazi.
Sinhroni motori i kompenzatori: jednako- kao sinhroni generatori Nadzem'ni vod:
Asinhroni motor: utjecaj moloea vidi pod 4.5. Ojelalni olpor R u Qjkm i fazi vidi sIr. 433. Reaklancija X u Qjkm i fazi
1I"ansformator, dvonamotni: vidi sIr. 477; za priblizni proracun X =0,35 Q po km i fazi do 35 kV, a
I ' ctpar R T -_ - u~
lI,- Aj' . O,4..Q. po km i fazi iznad 35 kV. 00 1 kV: 0,3 Qjlm i fazi.
OJe atm - U laZl.
100 ST Sabirnice:

. U U~ . Djelatni otpor R=p!.. Q/m r fazi; 1 je duljina sabirnica u m, A presjek u mm 2

ReaktancIJa X r = -A - - Q/fazl. A
100 ST
za Cu: p=0,018; z", AI: p=0,03.
ST je snaga transform~tora . u- MVA, U T pogonski napon transformatora u kV, , Reaktancija za priblifni proracun X =0,15 Q/krn i fazi za postrojenja niskog
ur djelatni pad napona transformatora u %,

l
napona (to~nije str. 409); za visokonaponska postrojenja R =0, X =0.
Ur = 100 Cu/S T ; Cu su gubici zbog opterecenja transformatora u MVA

UX =
induktivni pad Iiapona transformatora % =-Vur - u; 3.2. Nulte impedancije
Uk je napon kratkog spoja transformatora u %; aka uk>S %, ux ...... uk ; R.T ...... O.
Generator: nultu reaktanciju generatora X 0 a/fazi odreduje proizvodac; priblizne
Prosjecne vrijednosti: vrijednosti prema tablici reaktancija generatora- str. 97, sarno ako je zvjezdiste
u, 5 do 20 35 110 220 400kV uzemljeno.
Sinhroni motor: jednako. kao generator.
"k 4 do 6 6 do 7 10 do 12 11 do 14 10,5 do 16 % Asinhroni motor: X 0 = 00 (zvejzdiste izolirano).
Transfonnator:- vodovi priklj"uceni na trokutni namot iii na namot Y iii z sa neuzemlje-
0,63 2,5 6,3 12,5 31,5 MVA nim zvjezdistem, ne mogu voditi nulte strujc. Zo je 00. Nulta reaktancija
transformatora s uzemljenim zvjezdistem zavise od konstrukcije i sprege transfor-
u, 1,25 do 1,5 1 do 1,4 0,9 do 1,1 0,7 do 0,85 0,6 do.0,7 0,4 do 0,55 % matora. gledano s mjesta greSke~ Orijentacijski podaci u tablici 1.
Trans/armator tronamotni (sl. 6): 2 PriguSnica:- Dozemna_ impedancija prigusnica Zuz=Ruz+jXuz izmedu zvjezdis.ta
Djelatni otpor: RT zanemarivo malen

Sllk'3
1 S31. uJ1 _ 3.
transformatora i zemlje ulaze u formulu za jednopolni kratki spoj s trostrukom
vrijednosti: 3Ruz i 3Xuz '

Kabeli:' Nulti otpori Ro i Xo u Q/fazi defini'rani su sarno za cetverozilne kabele 1 kV,

ako se nulta struja vraca iskljucivo kroz 4. (neutralni) vod: Ro=Rl +3R N ,
X o.=3X l' R1. str. 433. Xl str~ 477. Rl i Xl su otpori u Q/fazi direktnog sistema;

.x, S 12 je proIazna: snaga

u. MVA, u12 pripadni'
RN otpo'r neutr. voda. Put povratka nulte struje kroz neutralni vod i zemlju,'
iii kroz armaturu. vodljivi plast kabela i zemlju, znatno utjece na odn.ose Ro/Rl
i Xo/X I' 2. dio VDE 0102/11.75 donosi 7' tablica tih odnosa za razlicite vrste

~
Uk u %. kabela 1 kV i razliCite puteve povratne struje od kojih su navedene sarno neke
l J SI. 6. (tabl. 3 i 4, str. 233). .
 "'T'"
232 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Kratki spoj u elektricnim postrojenjima ___________ 233
Tablica I. Nulte reaktancije dvonamotnih transformatora Tablica 3. Nulte impeda.cije kabel. I kV

XO/XT Kabel PP 1 kV IPO 13 I kV

Vrsta Uzemljena Ro
jezgre
Sprega
tocka
gledano sa strane -
N n RT Povratak nuIte struje preko
Presjek
Yd N 0,8 ... 1 eX:> 2 4 vodica i zemlje 4 vodica, plasta i zemlje
Dy n 00 0,8 ... 1 2 Ro/R, Xo/X, Ro/R, Xo/X,
mm' Cu Al Cll Al Cll Al Cll Al
Trostupna Yz N 5 ... 15 00 0,5
Yz n 00 0,1...0,15 0,5 16 1,86 - 17,09 - - - - -
N+n 1 1 - 25 2,35 - 12,97 - 2,44 1,87 12,73 15,97
YyIJ N 5 ... 15 00 -
n 00 5 ... 15 - 35 2,71 2,12 10,02 . 15,47 2,96 2,18 12,68 15,88
- 00 00 -
50 2,95 2,48 7,61 11,99 3,38 2,61 9,28 12,59
Ogrnuta
iii Yy N 40 ... 100 00 70 3,18 2,84 5,68 8,63 3,97 3,19 7,36 10,32
5 stupna Yz n 00 0,1...0,15 1
iii 3 jedno- Yd N 1 00 95 3,29 3,07 4,63 6,51 4,42 3,68 5,76 7,93
fazne
120 3,35 3,19 4,21 5,53 4,32 3,79 4,58 5,93
1) neprikladno za kruto uzemljenje zhog zagrijavanja kotla I 150 3,38 3,26 3,94 4,68 4,96 4,32 4,50 5,65

185 3,41 3,32 3,74 4,35 4,80 4,34 3,87 4,48

TabIica 2. Nulte reaktancije tronamotnih transfonnatora, trostupnih d je porn. namot,
oznake po 51. 6 Tablica 4. Orijentacijski podaci za unlte impedancije kabela > 1 kV

Povrat Tro~ilnli pojasni H-kabel

Sprega Uzem-
narnota Ijena
Xo
Gledano sa strane
nulte
struje
Odnosi 10 kV 20 V 20kV
I 30kV

I 2 3 tocka

N,
1 2 3 kroz:
50
I mm'
300 50 I 300 50
1 mm'
300 50 I 300
X,+X, 00 00
plast iIi Ro/R, 8 16 5 II 6 12 5 10
Y Y (d) N, n, X, +X, X,+X, 00 zakriljenje Xo/X, 1,3 1,2 1,2 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1

- 00 00 00 plalt i 2,7 !O 3 9 3 9 3 8
Ro/R,
zemlju Xo/X, 16 9 10 5 10 5 7 4
Y d (d) X X,' X,
N, ,+ 00 00
X 1 +X 2 Nadzemni vod
- 00 00 00 Nulta impedancija nadzemnog voda zavisi od geometrijskog rasporeda vodica,
utjecaja zastitnog meta i vodljivosti terena.
234 _ _ _ _ _ _ _ _~__'_c~-ELEKTRICNA POSTRO JENJA
..., Kratki spoj u elektricnim postrojenjima ___________ 235
Nulti otpori Rov i X OV nadzemnog voda mogl,l se odre4iti racunski" odnosno. ocij~niti Za odredivanje J.I. (po 51. 3) i ). (po sl. 5a iii b) potrebno je izracunati struju
po tabliei 5. Ro,~(R, 0,15) Qjkm, R, ~ radni at par voda Qjkm kratkog spoja koju daje pojedini izvor energije A i B.

Tablica 5. Nulte reaktancije nadzemnog voda X ov u Q/krn, bez zastitnih' meta

.

mm' 35 kV 110 kV 220 kV

4.3. lzvori elektr. energije nisu poznati
..
35 1,53 do 1,72 - - Ako je umjesto izvora el. energije poznata sarno pocetna snaga kratkog spoja
70 1,50 do 1,71 1,40 do 1,60 - S~ (u MVA) n. mjestu A (sl. 10. najcesce prekidn. moe prekidac. na mjestu A),
95 1,49 do 1,69 1,39 do 1,59 - oDda je otpor nepoznatog dijela mrefe napona V (u kV)
185 1,46 do 1,67 1,36 do 1,57 - 1,1 V 2 r. . ,---
300 - 1,34 do 1,54 1,27 do 1,48 XM=--,Q/lazl; Rm=O,l Xm; ZM=yR~+X~
340 - - 1,25 do 1,44 SM
Z~ZM+ZT+ZD+ Z. A
Prva navedena vrijednost vazi za vlaino zemljiste (50 Qm) a druga za suho I _1,1 U kA
(500 Qm). klc)- /j Z Zo SI. 10.
Celicna zastitna Dzeta smanjuju Kov faktorom 0,85 do 0;95, a ahicelicna faktorom
0,7 do 0;85. Aka je SM vrlo velik (XM:50,5 X T ) tj. akojeel. mrez. vrlo jaka, and. nece
napon u tocki A opadati prilikom kratkog spoja ked C. Onda je ZM=O, odnosno
4; Struje tropolnog kratkog spaja D- postrojenju- visokog napona Z=ZT+ZD+Zx te 1~',=Ipr=I"
I, u kA, U u kV, Z u Qjfazi, S u MVA.
4.4. Razli~iti naponi D- mreii
4.1. Jednostrano napajani kratki spoj:
Kod mreza s raznim naponima potrebno je pri racunanju--otpora kratkospojnog
Z~ZG+ZT+ZD+Z, strujnog kruga sve otpore, svesti na jedan zajednicki napon _(najpogodnije je sve
otpere Z I rerlucirati na napon mjesta kratkog spoja V 2), prema relaclji
I;' ~ I,~ U
,)E
ZG Zr ZD SI. 7
Z,=Z, (U,),.
VI- .
4.2. Visestrano napajani kratki spoj od strane- A i B: '. Struja kratkog SPO]3 j 2, koja je na pojedinom mjestu izracunata za napon U 2, bit
a) prem. sl. 8. ce kod stvarnog napona U I
A 8

4.5. Utjeca.i asinhronih- niotora

Zre ZGB SL 8
4.51. Motori > 1 kV daju doprinos uz I~, Iu i Ipr'
U slucaju kratkog spoja na stezaljkama motora je
1,1 U.. ,)3 ..
I~' 3poIrno! __ , Ik 2polmOl = - Ik 3poIrno!
,)3 X mo , 2

I pol je potezna struja,

Xmol .
I po JI I
nmOI y 3 I~mol In mOl je nazivna struja motora.

Z,Z, .. I,IU.. .. Svestruje I u kA; U,. Unmo ! je'1inijski naponi u kV, X mo! u- ,Q/fazi.
Z =Zx +Z1'2 =Z~ + ---;, ikIC,=---=ikIM+lk(D)
Z,+Z, ,)3Z Udarna struja lu 3p?imol = x.j2 I~' 3polmOl
236 ELEKTRICNA POSTROJENJA I' Kratki spoj u elektricnim postrojenjima___________~237
X= 1,65 za motore >1 kV, aka je snaga po paru polova Pmo Jp<l MW;
x=I,75, ako je Pm,Jp~IMW;
X= 1,4 za niskonaponske motore.
I X 010 = Xd
So
Q/fazi; X
xlO=
U%
S;
p

Prekidna struja I pr 3polmot = Jl . q . l~' 3polmot; Jl po 51. 3, q po sl. 4. X M l 0110 ("

=-' Xd
,
Uk 1 U~ u '%.S o. S T 1. Sp u MVA).
SM
I pr 2polmot = 0,6 I~ 3polmot'
Utjecaj motora oa jednopolni dozemni kratki spoj je zanemarjv. Matori ~ 1 ~~ Stvarni otpori pri U u kV bit ce X=XIO(~)' fl/fazi.
koji Stl preko transformatora povezani s poremecenom rnrezom mogu se zanemantl, 110
aka je ispunjeno: Snaga jednostrano napajanog kratkog spoja je time Sk = - - ; gdje je :EX 1 0 zbroj
tx 10
:E Pnmol > 0,8 :E Pnmol je zbroj nazivnih snaga svih mo-
---< svih jalovih otpora u krugu, izraeunanih za 10 kV. Tako izraeunata snaga Sk vrijedi,
1:S,T 11001:S'T
S~ 0,3
I' U
tara > 1 kV u MW koje treba uzeti
obzir,
takoder, za pogonske napone razlicite od 10 kV. Struja kratkog spoja kod napona U
Sk
je i.=-_-.
:E SnT zbroj nazivnih snaga transformatora koji napajaju te motore (u MVA), .j3U
S;: pocetna kratkospojna snaga mreZe u MV A.
5.2. Niskonaponska postrojenja
4.52. Aka su motori > 1 kV u seriji s impedancijama (transformatori, vodovi), Niskonaponska postrojenja napajaju se obieno preko transformatora, cija je
mijenja se x za proracun I u napram pbdacima u 4.51. visokonaponska strana vecinom prikljueena na jaku mrezu. pa se uz zanemarenje
djelatnog otpora transformatora moze izraeunati struja kratkog spoja na nisko-
Napon Pm,Jp RmoJXmol naponskoj strani transformatora prema relaciji
Uz Xmot po 4.51 pribrojiti dodat- >1 kV <IMW 0,15 " 100
Ik =Ipr= I, =-In; ukje kratkospojni napon u %. In nazivna struja transformatora,
ne impedancije i Rmo,. racunati iz >lkV ~IMW 0,10 Uk
Rmot / X mOl iz tablice desno. <I kV 0,30 U postrojenjima niskog napona se djelatni otpor R najcesce ne moze zanemariti.
p je broj parova polova.

4.53. Motori < 1 kV za vlastite potrebe elektrana i u industrijskim mrezama. 6. Primjer proraeuna struje kratkog spoja u postrojenju visokog napona
Motore koji napajaju mjesto greske preko 2 iii vise transformatora ne treba Distributivna transformatorska stanica 35/10 kV u mjestu B napaja se iz
uzeti u obzir. Zanemaruju se takoder motori, ako je uvjet L Pnmot/L SnT iz 4.51 hidroelektrane u mjestu A i transformatorske stanice 110/35 kV u mjestu C. Mreza
ispunjen. Citava grupa motora se moze zanemariti, ako je suma njihovih nazivnih sistema 35 kV uzemljena je preko prigusnice spojene na nultu toeku transformatora
struja L In mOl <0,011~3pol' u rnjestu B (Slika II), Potrebno je izracunati struje tropolnog, dvopolnog i jedno-
Grupe motora se mogu sazeti u nadomjesni motor, koji je prikljucen na polnog kratkog spoja na sabirniearna 35 kV u TS 35/110 kV u rnjestu C Vrijeme
sabirnice. Za nadomjesni motor se uvrstava: Xmot (u Q/fazi) kao pod 4.51. Inmot isklapanja prekidaea u mrezi 35 kV je vece od 0,25 s.
je zbroj nazivnih struja u kA, IpoJ1n=5, RmoJXmot=0,3 tj. x=I,4.
Prekidna struja I pr 3polmot = I~' 3polmot
A B C
35kV 35kV 110 kV
Za proraeun najmanje struje kratkog spoja. asinhroni motori se ne smiju
uzeti u obzir.
Kabel 5 km
5. Pojednostavljeni proraeun tropolnog kratkog spoja 213%95) Cu 3.95 AI
5.1. Visokonaponsko postrojenje ..1.14..1.- 35kV
Kod proraeuna soage kratkog spoja mo 9u se zane~arit! s:i djelatni otpori 150'0 !IlIA
15 !IVA
(R =0) i jalovi otpon kratkih kabela, nadzemmh vodova 1 sabtrmca. lalove otpore
genera,tora X 0, transformatora X T, prigusnicaX ~ i dijela mreZe X Mpoznate kratko-
spojne snage SM (u MVA) treba preraeunati na napon 10 kV pa ce jalovi otpori
/0 k V "'T"..!...,-
X 10 (fl/fazi) biti: Sl. I L
238 ELEKTRICNA POSTROJNJA Kratkispoj u elektricnim postrojenjima _ _ _ _ _ _~~_ _~ 239
6.1. Pronlcun otporn kr.:ltkospojnoJ,! stru.inog krug:t A B c
0lpor~ pojedinih dijdov<I postrojenja i mrdc tn::ba I'cducirati 11<1 napon 35 kV
1154 8,]7 3,] 3.6 0)7 5.] 0.09 0.9
[11<1pOn 11<1 mjcstu kratkog spoja\ i racunati prcma uput<lma pod 4.4.
Olror gCllcratora i transformatora 11 c1cktrani
Nultu impcdanciju kralko- {9 i reB }
spojnog kruga treba racullati

.\' 1<\)=
x. J5!
-
10030
=).26 Q fazi
_ 0.5' 35' _ ) ,
R 1 - --
10030
c.. '
-(._0 Q"l<lZI
sarno izmedu mje5ta uzem Ijc-
nja nultc tocke mrcz.e (8) i
rnjcsla zemnog kratkog spoja
~U. 121 Ol,[j 7
-C::'::r-iii'_-i-,.-C':::;"--11_>--
I
(el (SI. 13.).
x (; I = X. [6 Q, fazi He; r = 0.54 Q/fazi
TransformaLor 1I B. sprcga Dy (ill. tablice I):
Olpor transformatora u mjestll 1-3: X oHili =0.9' X T = 0.94.9 = 4.4 O/fazi. ]28
() . 35 2
. 0.6' 35' 0 Q I' . R()"1"(1lI = 2 Knill = 20049 = 0.98 Q/fazi. Slika 12.
.\' I (U)= =4.9 Q lall. R ,,1 ))=----- - = A9 .. azi
100 15 10015
10 km nadzcmnog voda 35 kV. 3 x 05 mm 2 Al bez dozcmnog uzeta iz lablicc 5.:
Olpor transrormatora u mjcstu C:
R,,, ~(R,+O.15) Q;km B C
10'35' ( ,. 0.6' 35'
X 11('1 = = 1.1 DiLaZI. R 1"1('1 = - .- -- = 0.37 n,'fazi R,,,~IOJI +0.(7)' 10~4.6 Q za 10 kill. 4,6 ]6
1(1)' 20 10020
X,,,~ 1.6IO~ 16 Q za 10 kill. Rov lov
OIPOI" vodova:
EX 0 =4,4 + 16 = 20AQ/fazi. E Ro = 0.98 +4.6 =
Kabel I PZO I J'= N EH K BA J x 95 mm! Cu. duljinc 5 km im<l R =0.1 Q 'kill kod ..1.0 C
~ 5.58 Q.'fazi 4,4 lor
(str. 465): dva paralelna:
0.2 0.138 . ,)- = O. 34 0. [aZI.. Zu =,/10.4 2 + 5.58 2 = 21 ,2 Q/fazi.
R= ,
-_'.5 = 0,5 Qifazi. ,\ =
, 1 a98 Ror
Prigllsnica prcdstavlja dozemnu rcaktanciju X U/. =
Nadzcmni \'od 35 kY. presjck J x 95 111m2 AI. duljinc 10 km. srcdnji razmak faza 30 3Xuz
= 10 f.!:/fazi.
s~'n50 mm (str. 480):
Nadomjcsna shcma nuhih reakla[l(;ija (sl. 13).
x, ~ 0.36' I 0 ~ 3.6 Q [azi - SI. 13.

Olpor prigusnicc: I~.\=O. x.~= Ion. 6.2. Udio .elektrane u struji kratkog spoja na sabirnicima 35 kV u mjestu C
Olpor l1CPO/llalog dijela mrdc 100kY s 1500MYA prckidnc llloci ic 6.21. Tropolni kratki 5pOj:
. k k I" 1.1 U ,-1.1'35 -_1.74kA
1.1'35' , .. Pocctna struJil rat og k = :-'- -_. =
.\"\1=' =().0~2Ial.l. R\I=O.I.Y'1=O.09Q"razi. ,13 Z" 03' 12.8
1500
Nadomjcsni\ shema otpora kratkospojnog strujllog kruga lsI. 12l. Udarna struja lu-% _. J?_II..'"..Z<l R_
-
4.1~_,-0.342 Je po 51. 1
X 12.10
Zbrajanjclll otpora A do C dO'hijcl11o R =4.14 i X = n.lo:
%~1.37. 1,,~L37J21.74~3.38kA
Z ,=,,4.14 2 + 12.12 = 12J'; Qifazi.
Zbroj otpora od mrc:i:c 110 kY do C:R=0,46. )\=7 or. Prekidna slruja Ir=JI'/~': In generatora 30 MYA reducirana !la' 35 kV je

Z'I=' OA6~+72=7.01 f.!:,fazi. 30 I; 1.74

I"G~-c-' ~0.495 kA: - ---~3.51
0.495 I""
. = Z.,L\1
Z ... 12.8'7
= _.. _._.... = 4.5 7Q.I'
.' ,IZI. J3' 35
Z,+Z'1 12.8+7 za I> 0.25 s jc iz slike 3:/1 = 0.8: I pr =O.X 1.74= 1.39 kA
240 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Kratki spoj u elekiricnim postrojenjima ___________ 241
Trajna struja tropolnog kralkog spoja: It =}.[n 6.32, Dvopolni kratki spoj iz rnreze lto'kV
za 1~'lln =3,51 i Xu = 1,2 (hidrogenerator xd= 120 % po str. 97) je prema sl. 5b
I.,na.\" = 2,45; }'min = 0,9
r =1,1 U=I,I'35=274kA
k2pol 2Z M 2'7,01' '
1'""k,=2,45' 0,495= 1,21 kA; 1'00,,=0,9'0,495=0,445 kA.
Udarna. struia (y. od 3-polnog kr. spoia)
(Pocetna snaga tropolnog kratkog spoia S;' =J3 U I~ =J3' 35' 1,74= 105 MVA).
1"", =Y. J2/;'"" = 1,8 . J2' 2,~4= 7 kA.
6.22. Dvopolni kratki spoi:
Prekidna struja i trajna struja kratkog spoja: jednake su struji
Pocetna struja kratkog spoja
(; Ipdp"I=lt2p<1l=I~'2pol=2,74 kA.
.. 1,1 U 1,1' 35
Ik2pOI=--=~--= 1,53 kA (Snaga kratkog spoia S;,., =J3 U 1;'"., = J3' 352,74=
.
166 MVA).
.... .
2Z A 2'12,8
6.4. Ukupne struje kratkog spoja na sabirnicima 35 kV postrojenja C jednake su
Udarna struja (vazi % od 3pol kratkog spoja)
zbroju struja kratkog spoja koje daje elektrana A i rnreza 110 k V.
I, 2,., =Y. Ii I, "" = 1,37 J2 1,53 = 2,96 kA Trofazni kratki spoj:
Prekidna struja 1pr2po[ = It Tk' 2pol; 1;'= 1,74+ 3,16=4,90 kA; I, = 3,38 + 8,05 = 11,43 kA
za I~: 2pol ~ 1,53 = 3;b9 kod t >0,25 s ie iz sl. 3: I" = 1,39 +3,16=4,55 kA, I,m,'. = 1,21 + 3,16 =4,37 kA
I,G 0,495 l,m,,=0,445+3,16=3,605 kA.
Y. = I (2-polna skala) (Ukupna pocetna kratkospoina snaga S; =J3 U I~ =J3' 35' 4,9 =297 MV A.
I pr 2pol = l~' = 1,53 kA; Ukupna prekidna snaga S,,=J3 U 1,,=J3354.55=276 MVA).
. I 1 lpol = A' I 11; za - - =,
struJa
t'k lpo!
3 09 I. . 12
. Dvopolni kratki spoj:
T raJna Xd = 1,2 Je 51. 5b
I,G I~ = 1,53+2,74=4,27kA; I, =2,96 + 7,0=9,96 kA
(2-pol skala) I.maks = 1,8 ).min = 0,7
1,,= 1,53 +2,74=4,27 kA; I,m,k. =0,89 +2,74= 3,63 kA
II 2pol maks = 1,8' 0,495=0,89 kA,
I,mi, =0,35 + 2,74= 3,09 kA.
Il2po' min =0,7' 0,495=0,35 kA.
(Pocetna snaga dvopolnog kratkog spoia S;',,,,,, =J3 U I~ 2,., =J3' 35 1,53 = 6.5. Jednop'olni kratki spoj s dodirom zemlje
=93 MVA).
U slucaju jednopolnog zernnog kratkog spoja na 'sabirnicarna 35 kV u
TS 110/35 kV na mjestu C poteCi ce kroz mjesto kratkog spoja najveca pocetna
6.3. Udio mre:le t 10 kV u struji kratkog spoja na sabirnicima 35 kV u rnjestu C struja
J" 1,1 J3 U 1,IJ335
6.31. Tropolni kratki spbj iz mreze 110 kV kroz transforrnator 1,1 kA.
Najveca pocetha struja kratkog spoja k IpoJ 2Z + to + 3Zuz 2'4,5+21,2+3'10

1,1 U 1,1' 35 Uslijed veJike vrernenske konstante pri jednopolnorn kratkom spoju opada' (
i~' 3pol 3,16 kA.
spor~, zato je I p, ] pol = l~' I pol'
J3 Z" J3' 7,01
Faktor X za lu moze se uzeti kao za' tropolni kratki spoj. Prilikom napajanja
Udarna struia (R/X =0,46/7=0,066, Y.= 1,8)
sa vise'strana, se moze uzeti najrnanji postojeci odnos R/X, tj. od strane rnreze
I, = 1,8J2/~= 1,8 J2' 3,16=8,05 kA. 0,46/7",0,066 i y.=1,8.
BuduCi da su podaci 0 izvorirna el. energije koji napaJaJu rnrezu Ito kV Udarna struja
nepoznati (uvjet XM$0,5 X T{C)), pretpostavlja se da su prekidna struja i trajna
struja jednake struji lk; Ipr=lt=I~'3pol=3,16 kA. i"",,,,x J2I~I",=1,8J2'1,1=2,81 kA,
(Snaga kratkog spoia S~ =J'5 U I;' =J3' 35 3,16= 191,6 MVA). 1,,=I,=I~=I,l kA.

16 Koncarev prirucnik
242 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _~~ ELEKTRICNA POSTROJNJA Kratki spoj u elektricnim postrojenjima ___________ 243
7. Proracun struja kratkog spoja u postrojcnjima niskog napaDa Prilikom proraclIlla maksimalnih kratkih spojeva se djclatni otpori vo(Jova i
(Metoda po smjcrnicama VDE 0102. dio 2/11.75) kabela uvrstavaju kod 20 C.
Prilikom prorat::una minimalnih struja dvopolnog i jednopolnog kratkog spoja
Trcba racunati maksimalnu slruju kratkog spoja. koja jc mjcrodavila za izbor sc djclatni otpori R" i R"," vodova i kabcla uvrstavaju kod SO C tj. kao 1.24 puta
aparata i dimcllzioniranje mrd:c. Radi pravilnog djcJovanja z~lstitnih urcdaja (osigu- \"ct.:i ncgo kod 20 C. Otrorc tmnsronnatora i Ilapojnc mrcz.e nc treba poyisui.
rata i nadstrujnih okidaca) trcba racllna~i jos i minimalne slrujc kratkog spoja. U postrojcnjima gdjc sc trazi naro(:ita sigurnost od kratkog spoja i dodirnog
NajveCi broj postrojenja sc napaja it jake mrdc prcko transformatora. Za llapona (npr. u podzcmn,im I"udnicimaj prcporuca sc, da sc minimalnc kratkospojne
taj naCin napajanja 511 dani podaci u 7.1 do 7.4. Utjecaj gcncratorc.t koji direktl1o. strujc racunaju s naponom OJ~ U umjcsto 0,95 U. Faktor O.S obuhvaca i otpor
bez transformatara. napaja lokalnu mrCZll sa2eto je prikazan u 7.5. visokonaponskc mrczc, ali nc i transformator (VDE 01IS/5.72).
Prcma Tehn. propisima za cl. postrojenja 1I rudnicima sa podzcmnom cksploata-
7.1. Naj"ete i najmanjc struje kratkog spoja cijom (Dodal. SllIzb. listu 10/1962) sc minimaille strlljc racunaju kod 0.8 U, ali bez
poviscnja otpom vodova na 1.24 strllko.
Maksimalna pocctna izmjenicna struja je:
Primjcdba: Tchn. Ilormativ za projcktiranjc i izvcdbu cI. prikljucaka i ormara II
kad tropolnog: kod jcdnopolnog kr. spoja: zgradama (SI. list 35/1974) dajc u cl. 14 pribliznc izmzc za jcdnopoilli kratki spoj,
bez upolrehe nultih impedancija i bez obzira na utjecaj transrormatom i mreze v. 11.
"
/k 3pn]
U'I
= --:..:.:------=-----==-:=~
..
[" ] 1''']
3 (J v
= -~=-'--'~--:",=;--=-=,==,=---,----:;.
Vi3 ",/R 2 + X 2 y'(2R + Ro)- + (2X + X 0)- 7.2. Dircktnc impcdancijc
Tablica 5 Imlledancijc clcmcnata kruga od I k V .
Poslije osiguraca iii drugih urcdaja koji ogranicuju struju vazL umjcsto I", za
mchanick-a naprczanja am plit uda propustenc strujc (str. 211 ). Djelatni otpor Induktivni otpor
Minirnalne pocctne strujc. mjerodavnc za djelovanjc zastite. su: n/fazi .o./razl
kod dvopolnog kratkog spoja:
Mrda R:'1 =0.1 XM X M = 1.1 U2/S~ n/fazi,
U II kY, Sk II MYA
kod jcdnopolnog kratkog spoja (mjcrodavan za l1ulovanje):
Transformator' )
.. 0,95 >/3 U, S-l 250 400 630 1000 kYA 250 400 630 1000kYA
[" 'I'll] = -=,~-=",---,-~--=-----,--,::-c:: __ : ---:::----;---_7;0----'0'.

JI2R + Ro)' +12X + X,;)'

II, 1,3 1,15 1,03 1,35 ~'" "-,.3, 7X JJD 3,X7 5.X5 u"
Udarna s,truja [u u kA mjerodavna jc za mchanicko naprezanje (l. S.I):
- -
R, n/fazi X-I n,'fazi
lu21'''] =%

%
,/2 ['~ 3p"I' Ou2p,,1 = % ,/2 ['~ 21'01'
po slici 1: zavisno od RiX. Za dvopolnu i jednopolnu udarnu struju moze sc %
f'l: iI'''' =%v/ 2 ['~ 11',,1:
400 Y 0,008 0,006 0,0026 0,0022 0,024 0,015 0,0 I 0,009

llzcti kao za tropolnu udarnll struju. 525 Y 0,014 O,OOX 0,0045 0,0037 0,042 0,026 0,017 0,016
[~. jc pocetna struja izmjcnicnog kratkog spoja II kA, U T linijski napon niskonaponske
strane transformalOra 1I kV. R i X slime radnih i jalovih otpora kratkospojnog Nadzt:l1lni vod 1<, II .0.: k III prema str. 433 X, =0,3 .o./km21
kruga u .o./fazi. Ro i Xo nulla rezistcneija i nulta rcaktancija kratkospojnog Kruga
u .o.;fazi. Kabel 1<, II .0.; k 111 prema str. 433 X, ~(l,()X n,km (str. 464)
Otpori R i X obuhvacaju takodcr otpor visokonClponskog dijela mrczc. Reaktancija
tc mrezc X M (.o./I~lZi) se moze izracunati iz pocetne kratkospojnc snagc S~ (ryIV A) Sabirnicc I I u m
R = P _. .o./km X ~(l,I5 n;km
isprcd transformatora kao X~,= 1.1 U2/S~'. tj. vee proracunato na stranll nizcg. A A II m n12 (tocnije: str. 409)
napona. Ako !lema poblizih podataka. moze sc prctpostaviti R~,=O.I X M Sarno
II slucaju da jc snaga visokon'lponske mrcZc vrlo velika. mogu se otpori RM na bakar: fI~0,018:
strani visokog napona zanemariti. aluminij: p~0,03
I
Ako je X 'It f::::: 0.5 X \I' smatra se kratki spoj kao "ci(lleki ad {fC'IIerlllara" i ,.ta(hl je
[,,=l pr =[I t) standardni str. 2_3o_; 2) vidi tablicu pod 7.3.

16'
244 _______________________ ELEKTRICNA POSTROjENA
Kratki spoj u elektricnim postrojenjima _ _~~~_~_ _ _- 245
z~ dr~ge soage transformatora:
7.4. Proracun stfuje kratkog spoja t kV) pri napajanju iz miefe:
ell A f .
Rr ", ;1' ,,/.~z! (:u u W, I, u A), ell str. 170; S impedancijama navedenim pod 7.2 i 7.3 mogu se izracunati maksimalne
, ~truje za tfopolni i jed~opolni kratki spoj prema formulama pod 7.1, uVfstivsi
nazivna struja I, = 1,44 ST A pri 400 V (ST u kVA) R(201' RoI2o ), _ X j' X Q. Najve~a struja je mjerodavna za dimer,zioniranje postrojenja
na termicku'i ',dinamicku otpornost i za prekidim moe aparata.
I, = 1,,10 ST A pri 525 Y, Mi~imalne struje kratkog spoja racunaju se kod 0,95 U (ev. 0,80 U), uvrstiv;i
vrijednosti x- i X Q. a za vodove otpore kod 80 "C. u formule za jednopolni i dvojJolni
1,6 lI, A/raZI
.' (u., u kratki spoj; R(80)= 1,24 R(20)' Najmanja od tih struja mjerodavna je za zastitne
kp4 400 Y: X T=--:" %, ST u kVA):
urellaje.
ST
Pr.e~idna struja osiguraca lpr=k I n (str. 2(9) mora biti .ispod te vrijednosti i
_ 2,756 "., A/f'aZI,.
X T--'-~:" magnetski okidaei ne smiju biti p'odesenf na veeu -str'uju od- izracunate--minimalne
kod 525 V: struje kratkog spoja. .. .. -
ST

'/
/0 str.
170', _100
Ur - ell "/ (e II
- - - /, u kW, ST u kVA). 7.5. Utjecaj _kompaundnih generatora koji napajaju lokalnu -(n~ zamkas~u) mreZu
ST direktno~ bez transformatora

Niskonaponski generatori imaju uredaj za kompenzaciju upravljan naponom iIi

Utjecaj njskon~ppnskih motara: viOl pod 4.53. strujom. Uslijed toga, a takoder zbog kratkih vrernena do isklapanja nlskonaponskih
aprata i osiguraca 0,04 s), prekidna struja je Ipr=J~.
7.3. Nulte impedandje Pro'racun najveeih i najmanjih struja kratkog spoja J~'
Pod 7.1 navedene su formule za napajanje iz mrde kroz transformator.
Transformatori: Za proraeun maksimalne struje, treba u formule umjesto U T uvrstiti sJijedeci
Spoj Dy: ROT=R T, XOT=0,95 X T
izra'z za pocetni napon generatora:.
?;.1- spoj Dz i Yz: R OT =O,4 R T X oT=O,1 X T' E"=Ung+X~IG sin cp. gdje je UNG nazivni napon generatora u kV, X~ pocetna
la spoj Yy: ROT=R T, XOT=7 ... 100 X T' reaktancija generatora u Q/fazi racunata po 3.1 iz x~' = 12 - 15 %, I G je struja tereta
Kabel I kV: R,k/Rik i X,k/XIk pod 3.2, tabliea 3, str. 233; generatora, If! fazni kut (/ G i If! prije kratkog spoja), R, X (O/fazi) pri 20C,
str. ~33; Za djelatni otpor generatora va,i R,,=0,15 X;' O/fazi.
RII .. . X II
,~,
str.
. 464.
Za proraeun minimalnih struja se umjesto U~ uvrstava pogonski napon nisko-
Nadzemni vod do I kV: naponske mreze u kY. Otpore vodova R i Ro (ne generatora) treba uvrstiti kod
Za struju kratkog spoja 80'C: R80=1,24Rio. .
R, u O/km str. 433 Omjeri
najvecu najrnanju
Udarna struja: Ju ='KJ2J k ;, iz sl. 2 zavisno ad 1:Rj"iX. Ova vrijednost Y.

if, U O/km vidi tab. 6 2 4 vazi takodet'za dvopolni ijednopolni kratki spoj.
RoviRv
Trajna struja kr. spoja I J prakticki ne dolazi do izrazaja jer se prekida vee za
Xov!X~ 3 4 I do 2 periode. Za J1 moze se uzeti iii i'{ iIi vrijednost koju daje proizvodae
generatora za kratki spoj na stezaljkama (obicnq 6 do 7-I n ), tj. koja je vr~jednost
Tabliea 6
manja.
Srednji ra;?mak X, (O/km) 8. Mehanicka naprezanja u kratkom spoju
vodica s za presjeke u mm 2
mm 16 25 35 50 70 95 (Metoda p~ smjernieama VDE 0103/5.74)
8.1. Sile
400 0,35 0,34 0,32 0,31 0,30 0,29 Dva paralelna glavna fazna vodiea G, protjeeani udarnom strujom~- pri~la,ee se iii
500 0,36 0,34 0,33 0,32 0,31 0,29 odbijaju ,silom F (j. U smislu navedenih smjernica mjerodavna je tropolna :'struja
600 0,37 0,35 0,34 0,33 0,32 0,31
1,3,.1 u kA (vidi pog!. 2 i 7.1): FG =0,2 (0,93' I, 3p,I)' //a N, 1 je razmak potppra u em,
"je razmak izmedu faza u em (si. 14). .
 .'T.' Kratki spoj u elektricnim postrojenjima ____~_ _ _ _ _ _ 247
246 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-'----'- ELEKTRICNA POSTROJENJA
li Uz U(j treba kod vclikih raspona / pribrojiti naprczanje od vlastite tdine K uN:

KIIO- 3
, , , , , ,
- fi, 17= - -- ---- N mm 2
4W
Faktore {"".. l:".T' uzeli iz tablice 8, /i iz tablicc 9.
W moment otpora glavnog vodica (iIi paketa) u em"
Wr jcdnog od paralclnih vodica II paketu (vidi 8.3).
Uvjcti za dopustcno naprezanje vodica:
ur,."S, 1.5UO.l: 11"1 <"Uo.?:
Ak.o Sll glavni fazni vodici
je donja graniea plasticnosti II N . . mm 2 ,
17 0 . 2
. s~lslavljcni ad t paralclnih vo-
dica (sl. 14. oznaka T) siia r:, 17;).2 jc maksimalna vrijednost graniee plasticnostL oba iz laglice 10.
Illcdu njima je Naprezanje potpora: Fp= "I" ');. F(j N mora ostati ispod 'garantirane prelomne sile
nakon pribrajanja cv. postojcceg prethodnog opterecenja od tczina itd. Uzeti ll.
obzir visinu hvatista sile iznad glave izolatora str. 190.
Faktor r l, iztabliee So faktor 'Y. iz lablice 9.

= = SI. 14 Tabliea X. Faktori 1'"., rr i l"F

'T jerazmak izmeau prikljuccnih odvoda iii mcduulozaka M iii mzmak od M do I Postrojcnjc r".. ['".-, 1"1"
potpore, u em; {IT jc djelotvorni razmak izmedu paralclnih vadiea jednog pokrcla .

u mm. (IT zavisi ad medusobnog polozaja profila j uzima se iz tab!. 7. ISlOsmjerno 2 2

Tablica 7. Djdotmrni razmnk i/ r u em izmcdu vodica jcdnog pakcta lzmjcnicno I ako are,,;::: 0,8 uO.2
i I
Polozaj
prolila
d
em 4 5 6 " ~ 10 12cm
trofazno ~~~~u.} ako ar<'~ <0.8 a;u
A
17".,_
0.5 2 2A 2,7 3,3 4,0 -
d I 2.~ 3,1 3A 4.1 4,7 5,4
8.3. Mornenti otpora za plosnate yodice
0,5 - 1,3 1.5 I,~ 2,2 -

IA B
I
0.5
1,7
-
1,9
IA
2,0
1.5
2,3
1,8
2,7
2.0
3,0
-
Glavni fazni vodici slozcni od dva iii vis'e para lei nih vodica (51. 15):
x

Lft=;'1
C U slucaju opterccenja
I 1.74 1,8 2.0 2.2 2.5 2.7
po slid 15:.1, je moment ot-
d pora pakela jednak zbroju y y

JUB
mOl11cnala otpora pojedinac-
X.2. Naprczanja vodica i potpora nih paralelnih vodica po tab- x d .
Naprczanja glavnih I~lznih vodica IT (j
liei II. a
F(; II N. I II em. Kod optcrccenja po sl. 15h. moment otpora paketa je takodcr a
\ F (j I . ~
aG~ 1.25 10-' ", '/i _. N;mm-. W II cm.l.
jednak Zbrojll momenata otpora paralcJnih vodica. ako se u jed nom
d W b
rasponu I .nalazi sarno 1 odvod iii I meduulozak M po fazi (sl. 14.1.
Naprczrlnjc a, II paralcJnim vodicima T jednog paketa Ako ima dva iii vise ulozaka M. upotrebljavaju sc racunski momenti otpora i7

ci'll O"T=o.25 IO-.l rifT

F:,\: -/r
"-
Wr
N-'mm-,
~ F-i
W,
II
II
N. I,
em J .
II em tablice I), ali ih treba redllcirali:
na 60 ':~;) kod 2 paralelna osovljena vcidica,
Rczililirajucc nap-rczanjc u vodicu I!rc" = (J-(, + aT' na 50 'I;, kod 3 i vise paralelnih vodiCa.
 I
248, _________________~~~ ELEKTRICNA POSTRO JENJA Kratkispoj u elektricnim postrojenjima ___________ 249
Tabliea 9. Faktori , i Ii Tabliea II.
Momenti otpora i tromosti za pojedin~cne vodice
Vrst nosaea p
" y
Prcka
jednog
polja
JS.
t
A
6.
t
8
u A: 0,5
u B: 0,5 1,0 \ Mjere
vodica r.-j? d '
-~
G ,

X
y

I
I1)mxmm
~ 6. W, J, W:, Jx
t t
u A: 0,625
u B: 0,375
0,73 em' em 4 em' I em 4
A 8
15 x 3 0;0225 0,0033 0,112 0,084
~ ~
u A: 0,5
20x 3
25 x 3 .
0,030 0,0045 0,200 0,200
0,037 0,005 0,312 0,390
0,50
t
A
t
8
u B: 0,5
30 x 5 0,125 0,031 0,750 1,125
40x 5 0.166 0,042 1,333 2,666
JS. ZS L u A: 0,375 0,73
40 x 10 0,666 0,333 2,666 5,333
11=2
I
A
t
8
I u B: 1,25 50x 5
50 x 10
0,208
0,833
0,052
0,416 .
.2,080
4.160
5,200
10,400
A
60 x 5 0,250 0,063 3,000 9,000
Preka
Ii ZS ZS L u A: 0,5
60x 10 1,000 0,500 6,000 18,000
"
polja
11=3 t I I I u B: 1,1 \ 80x 5 0,333 0,0833 5,333 21,330
A 8 8 A unut. polje: 0,5
krajnje
I 80x 10
100 x 10
1,333
1,666
0,666
0,R33
10,660
16,660
42,600
83,300
!i ZS zs: ZS t. u A: 0,5
polje: 0,73 120 x 10 2,000 1,000 24,000 144,000
11>3
t
A
t
8
I
8
t
8
t
A
u B: 1,0
Tabliea 12.
Racunski. nereducirani momenti otpora ~itavih paketa paralclnih osovljenili- vodica
Tablica 10. Granice plasticnosti: danja 0'02 gornja 0"02 u N/mm2
. Broj paralelnih- v9dica -u paketu
Cvrstoca Granica p.lasticnosti N/mm2
Materijal Presjek dva tri cellri
N/mm' donja 0"0.2 garnja 0'0.2
II III sa srednjim
razmakom 50 mm
E-Cu F30 300 250 360
E-Cu F37 370 330 400
mm w,. em 3 Wi, em 3 H-j. em 3
E-AI F6,5 65 25 80 50 x 5 1,80 4,10 -
E-AI FlO 100 70 120 50 x 10 7,20 16,5 62,1
60x5 2,16 4,95 -
Primjedba: Proracull sabirnica i potpara po 8;1 i 8.2 daje ponekad nesto 60 x 10 8,64 19,8 74,5
predimenzionirana rjescnja. Alternativ'na kanlrola racuna na bazi frekvencije vlastitih 80 x5 2.88 6,60 -
titranja vodica. po poglavlju 7 u VDE 0103/5.74, maze dovoditi do ekonomicnijih 80xIO 11,52 26,4 99,4.
rjcScllja. narocila kad velikih raspona. jer r" i t: ... mogu kad frekvericija ispod 30 Hz 100 x 5 3,6 8,3 -
postati manji ad I. Ta kontrola jc nufna radi kontrolc _petpora, sarno ako je Urc"/; 100x 10 14,4 33 I 124
znalno ispod O.S 0"0,2 120 x 10 17,30 39,6 149
 250 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Kratkispoj u elektricnim postrojenjima ___________ 251
9. Termicka rmprezanja u kratkom spoju U slucaju. brzog ponovnog uklapanja. treba za aba prekida racullati I eb' 1 i
(Metoda prema smjcrnicama VDE 0103/5.74) lebo!. Rezultirajuca ckvivalentlla strujejc
9.1. Mjerodavne struje
koja za vrijeme trajanja kratkog spoja Tk proizvodi jednaku koliCinu tarline. kao
I.' .
ekv n':
=
'
_
---~-~

Jl.~~~_~ ~~1_~!~"_~_ ~~:

Tkl + Tk2
vremenski promjenljiva struia tropolnog kratkog spoja.
9.2. Uvjcti za termicku cvrstocu elcmenata jlOstrojcnja
lek,,=l~'Jr<l' J'm+1I kA i traje ~ s.
J~ jc trajanjc kratkog spoja 9.2.1. Aparati i mjerni transformalori:
.0
u s ad pocctka prof;:icic za-
Ekvivalentna termicka struja I ek\- U kA po 9.1 ne smijc biti veca od garantiranc
~i"r(9 stite. ukljucivo zatez<1nja. do
prckida strujc. III i II Deilaju struje-I'~rm'u,kA koju aparat izdrzi 1 s, po formulama:,
.5 , se iz sl. 16 u zavisilosti od
1,8" i"- I ck,':::; Ilcrm Jl/-~, ako Tk ~ 1 s. odnosno I d,,' < I'crm ako Tk < 1s.
Vfcmcna Tk i % (sl. 2 u
.' " 1,\ 1"\
2 I' pag!. 2). odnosno ad Tk j .
Ako je u k ata Iogu aparata umJcsto - struJ'<J I.,. za
1term z.a Is nave,len'" drl,.ga
f'", -,pnl//' ,lpnl- J'", Jp"l jc pocel-
]\
o ....... ,.5
, ~1,5"

~I",
'" f'\ I"
f\ I
na izmjcnicn<l struja tropo!
nog kratkog spoja 1I kA.
II JI''') jc trajna struja tropol-
nog kratkog spoja u kA.
1>ls, dobiva sc llerl" iz: Ilcrm=I.... ,j1.
9.2.2. Vodovi i kabcli imaju dovoljllll termicku cvrstocll ako je

IOJ/ch,./Tk T. t

""
, 2

,5 2'-'3 f'"'"
0. SI jc nazivna kratkotrajna 51> --- -- -- A/mm-, Ick\- u kA. k us. " u mm

.~i.~' 10l" !'- f'..." A

0. r-... gustoca st ruje k roz 1s 1I
e SC - 'at '1Z s I. 17. pocetne temperature .9, i granicne 9"~ navedenc su u tablici 13
OCI
~ 1': t-
1,1 A/mm!. a uzima se iz slike ')1

a f'" r-.... I' 17. u zavisnosti od tempe- 200

1"--= t-- ~ .....
O t- rature '')1 na pocctku krat-
0.01 0!J2 0,95 0.1 02 0.5 s 1,0 kog spoja i granicne tempe-
raturc ,')~ na kruju kratkog
Sl. 16.0 Tj,- !
SPOJC1. '1

I-
~
I--
t:- =- F-=-f.-.:.:
-119 ~JlJO'C

-E:::
2S0'C
200'C
780'[
-
t-- t-- r::::: t:.:= 150'C

r-. ~
I- I'O'C
....... 120'10
~t'
r--.....:
O;I--+--+--I-+H+++--+-i--t.:.t;....---i-l'~.........
~..
o,n2~-+-+~~Hr-+-+-~+H~~,~~
0,0.1 r---t-t--+-rn-t+t-+++t-H-++l!l.f, D. 1"[::::1--
;;.....O ....... ;-....l'-

920 30
za bakar
t.O 50 60 70 80'C 90
*,-
20301.05050
'".
/01 i,02 0,05 0,1 :0 s tcrlkano: za celik)
za AI. AI-St. A(MgSi
Sl. 16.b r,_ Sl. 17 Nazivne kratkotrajne gusloce struje S,
 Kratki spoj Ii elektricnim postrojenjima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 253

I 2 3 4 5 6
~

60 170 8,0 -
Goli vodi~i Cu
optereceni 50 170 7,6 -
>10 Njmm' Al 60 130 - 14.9
Ako se faklor.IO'jS, ozna~j..sa C, 50 130 - 13,7

160 - 12,8
Amin=CliekvJT mm 2,i"kV u kA~ 'tk u s: Alueel 60
160 12,0
50
Maksimalna struja I m k OJU
'w
.. vo d'presje
. ka A ponOSI
. .T sekundi
kroz . bez prekoracenJa
gramcne temperature 81,\' Je Kompaut:l dni kabeli IPO odvode za vrijeme kratkogspoja dio topline u izolaciju.
Uslijed loga se moze njibov presjek A smanjili redukcijskim faklorom J ~ po lablici 14.

Tablica 14

7k 0,5 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5s Faklor J~ za '1f: s

Presjek

mm' 2 3 4 6
J7k 0,7 1,22 1,41 1,58 1,73 1,87 2 2,12 2,24 0,5 1

0,97 0,94 0,~2 0,89 0,86

35 0.984
Tabliea 13. Faktori C, 0,95 0,93 0,92 0,90
120 0.98 0,975
Temperatura C C,
Vrsta Do
pogonska granicna Poslije Qsigura~a koji ograrii~uju ,Iruju kralkog 'poja (,Ir. 211),.ne treba ra6unali
voda kY za
9, ,9, Cu AI termicku cVfstocu postrojenja.
I 2 3 4 5 6 10. Izbor spsrala S obzirom na slruiu krslkog .poja
cc
Kabel izoliran 5 .

PYC 10 70 /60 10.1. Prekidaci

.
.8,9 . 13,3
PE 35 70 150 9,3 13,7 a) Nazivna prekidna moe prekidaca, tj. nazivna prekidria struja u kA' mora biti
XPE 35 90 250 7,2 10,9 .veta od prekidne struje Ipr u mre.Zi na mjestu ugradnje p'r.ekidaca. Nazj~na
EPDM 35 . 90 250 9,7 15,7 prekidna moe prekidaca u kA vazi ~od nazi~~og Ilapo1;1.a ~ ne' ~ijenja. se ,ni kod
nizeg napona. . . .
Kabel izoliran papirom
b) Ako je prekidna mo~ prekidaca jos nazna~eoa u MY A, tad~ mora .ooa. b!ti
pojasni 6 80 180 8,6 13,3
pojasni 10 65 .. . 165 8,5 12,8 veea od S., na mjeslu ugradnje, a koja je S.,=J3U 1., MYA, (U ukY, 1., u kA).
3-oIovni 20 . 65 165 8,7 13,9 e) Nazivna uklopna stiuja prek-idaca mora biti veea od udarn, str\lje Iu n~ mjestu
H-kabel 35 60 140 9,2 13,9 ugradnje prekidaea. .
Instalacijski kabeli 10.2. RsstavljaCi
G 60 160 8,3 12,8 a) Dozvoljena udarna stnija, koja smije pro6i kroz rastavljac, mora . bid veea od
P 70 160 8,7 13,5 udarne struje Iu na mjestu ugradnje rastavljaca.
Sabirnice p} Doz~oljena ter~icka st~uja !tcnn, koju. rastavljac.. podnosi kroz 1 s, mor~ biti
Cu 65 200 7,4 -
Al 65 180 - 12,0 ItcFln";!Ickv J1'r. (vidi 9.2.1).
254 _ _ _ _ _ _ _ _ _-'-__ ELEKTRICNA POSTRO JENJA Zastita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV ______ 255
10.3. Osiguraci ZASTITA 00 OODIRNOG NAPONA V POSTROJENJIMA 00 1 kV
Visokonaponski osigurac veJike-prekidne maei prekida struju kratkog spoja prije Navedene zastitne mjere u odnosu na strujni 'udar, kod dodira s opasnim napo:
nego Dna postigne svoju najvecll vrijednost. Velicina struje koju osig'utac prekida nom obradene su prema publikaciji lEe 364 dio 1/72, 2/70 i 3 -1/73*, na osnov~
ovisi 0 nazivnoj struji osiguraca i 0 ocekivanoj struji kratkog spoja l'k .oa mjestu koje ce biti izradeni i odgovarajuci 'JUS, kao zamjena za odredbe u danas JOs
ugradnje osiguraca. Za dinamicka' naprezanja u tom dijelu eI. postrojenja koje stiti:
vazeCim propisima: .. ..
osigurac, mjerodavnaje stcuja koju osigurac propusta (str. 211). ' I Tehnicki propisi za izvodenje elektroenergetsklh mstalaclJa u zgradama - S1.
BuduCi da osigurac prekida struju kratkog spaja u vela kratloom vremenu. list SFRJ br. 43/66 . . .... . . ..
(t-O), u el. postrojenju iza osiguraca nema termickih naprezanja. n Pravilnik 0 tehnickirn merama za elektroenergetske mstalaclJe u mdustflJI -
- Sl. list SFRJ br. 2/73 .
lOA. Mjerni stfujni transformatori III Pravilnik 0 tehnii:kim normativima za zastitu niskonaponskih mreza pri-
Termicka CVfstoca struinog transformatora u kratkom spoju ovisi 0 presjeku padajucih transformatorskih st~nica - Sl. list SFRJ br. 20/74 .
vodica prirnarnog namota. Kad' uobicajenih izvedbi je I;erm "';'-100 In. IV Pravilnik 0 tehmckim norrnatlvlma za proJektlranJe 1 IzvodenJe elektricnih
I~crm je najveca dopustena struja u kA prirnarnog -narnota strujndg transformatora prikljucaka i ormara u zgradama - SL listSFRJ br. 35/74:
u trajanju od 1 s, kod koje se namot ne ugrije na temperaturu vecu od 200 "c. Zastitne'mjere koje treba provoditi su: ..
Ova vrijednost je obicno navedena na natpisnoj plocid transformatora. a) zastita od direktnog dodira; odnosi se na izolaciju dijelova pod naponom III na
ogtanicenje struje isporl opasnosti.po zivot; ~ . ' ... . ~ _ ..
Izraduju se i transformatori pojacane izvedbe sa I term = 200 do 1000In b) zastita od napona 'greske; odnosl se na gresku u IzolaclJI, pn cemu treba spn~~:
S obzirom na terrnicka naprezanja strujnog transformatora mora biti. citi prolaz_opasne struje greske kroz tijelo' lj~di. ~zivotin~a). To .se moze post.ICI
l,erm;;?:/ ckv J1k. ogranicenjem stnije greske- ispod opasne struJe 111 dovolJno brzlm automatsklm
I ckv je ekvivalentna struja u kA po 9.1 na mjestu ugPadnje, koja traje 7k. isklapanjem izvora koji n-apaja strujni krug s greskom.
[term mozemo eventual no izracunati iz presjeka A vodica 'primarnog namota u mm 2 ; 1. Zastita od eiektricnog udara (previsoki dodirni napon)
I,,~~180AIO-'. 1.0. Opeenito
Dinamicka cvrstoca strujnog transformatora kod norrna~ne izvedbe iznosi: 1.01. Osnove zastite
[din = 2,5 [term iii [din = 250 In Pod 'zastitom od elektricnog udara smatraju se zastitne mjere od:
S obzirom na dinamicka naprezanja strujnog transformatora mora biti Idin~Iu. direktnog dodira i
napona greske (previsokih napona dodira). .
11. Smanjenje struja kratkog spoja Medutim _smatra se da je u~ovoljeno ovim zastitnim mjerama, aka Je pouzdano
provedeno:
Iz ekonomskih razloga nastoji se da su struje kratkog spoja u postrojenju
.ogranicenje napona iIi
sto manje da budu jeftiniji el. aparati i vodovi. Uobicajena. sredstva za smanjenje .ogranicenje energije izvora.
struje kratkog spoja su:
izbor sto je moguce viseg pogonskog napona, . 1.02. Dohvat ruk.
transformatori s velikim naponom kratkog spoja, Poradi provodenja odgovarajucih za-
osiguraci, stitnih mjera, prostor koji se smatra da
prigusnice za ogranicenje struje kratkog spoja. covjek moze dohvatiti rukom prikazuje sti-
ledna prigusnica moze stititi grupu trosila iii posebne prigusnice svakog ttosila. ka 1.
Obicno se upotrebljava grupna prigusnica, jer zauzima manje prostora, a i Sl. 1. Prostor dohvata ruke s obzirom
na povrsinu kretanja osoba
prekidaci mogu biti za manju prekidnu moc.

~
Gdje dva generatora rade na dvije odijeljene
I I
i i
.' Za vrijeme priprema ovog teksta izasa~
skupine trosila rnogu se generatorske sabirnice pove- je novi standard lEe 364-3/1977 kOJI
~ zati prigu.snicom za Ogranice.nje kratko.g ~poja (sI.18.). se odnosi na klasifikaciju sistema mreze
r-:--------..,
I _ _ _ _S_ _ _ _ ..JI
L
U slucaju ispadajednoggeneratora prekidac ce kratko . i zastite. Mjere sigurnosti uvrstene su u
'" IV S1. 18. spojiti prigusnicu, da trosila ne ostaju bei u"apona. lEe 364-4, od kojegje izasao standard
U niskonaponskim postrojenjima prigusnice s~ rijetko upotreblj"avaju. Za ogranicenje lEe 364-4-41/1977, Zastita od struj-
struja kratkog spoja sluze osiguraci velike prekidne moei (str. 210). nog udara.
256 _ _ _ _ _ _~_ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Zastita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV _____ 257
1.01 Neizolirani podovi i stijenke
Ne smatraju se izolacijskim po.doVima niti stijenkama, ake im je izolacijski
otpor manji od 50 kO prema zemlji, mjereno na plo~i povdine 25 em x 25 em. Moguenosti primjene pojedinih vrsta z~stite mogu se razabrati iz tablice 1.
S obzirom na zastitu od strujnog udara treba ih smatrati vodljivim dijelovima.
1.1. Zastita ogranicenjem napona (mali "naponi)
1.04. Zastitni vodiCi, nulvodil: i jzjednacenje potencijala
Vodici koji povezuju vodljive dijelove kucista, suglasno primijenjenom sistemu Nije potrebno provoditi nikakve zastitne mjere, ako najveei nap.o~ strujn~g
zastite, predstavljaju zastitne yodice i ake Se; oznacavaju bojom, ooda je to zeleno- kruga ne prelazi efektivnu vrijednost od 25 V u normaln~~ pogonu mU u slu~aJu
tuta (z). . greske, pri cemu izvor napajanja strujnog kruga moze blU:
Aka j~ vodic povezan 5 nultockom transforrnatqra, onda on postaje nulv9dic, a) sigurnosni izolacijski, traosformator, s posebno visokim stu~njem izolacije izme~~
i ake s~ QZD<lCaVa bojom, to mora biti svijetlo plav~. Pri tome ~ulvodic pred- primara i sekundara, pri cemu primarni napon ne prelazl 1000 V, a moze bItt
stavlja diD strujnog kruga. Akp je zastitni ,vodic povezan s nultockom' transfor- izveden prema s1. 2.:
:rpatora ne kao dio strujnog kruga vee sarno kao dio zastitn,og sistema, to. ~na(H .
da nije protjecan pogonskom strujom, onda ga smatramo zastitnim nulvodf~em s fizicki odvojenim namotima oa raznim okvirima (tip 1),
(boja zeleno-zuta, ZN) za razliku od pogonskog nulvodi~a plave boje (N). s izolacijom'ispitanom poseboo visokim ispitnim nap?nom i~med~ pri~arnog i
Ako je iz posebnog razloga potrebno provesti izjedna~enje potencijala vodljivih sekundarnog namota, iii s uzernljenim zaslonom kOJl odvaJa pnmarm namot
dijelova koji nisu pod naponom, onda se to provodi neovisno' 0 elektri~noj mreZi od sekundarnog (tip 2);
povezivanjem vodljivih dijelova elektri~nih i neelektri~nih ufedaja najkraeim putem,
sto se normal no provodi neizoliranim vodi~ima Wi trakama) koristeei -se i metal-
nim strukturama ostrojenja. Takav vo~Uc na;zivamo vodic za izjednacenje poten- Tip la Tip Ib Tip Za Tip Z6
eijala (IP).

0
Tablic~ 1.
.. -
Izbor zatite od dodirnog napona za postrojenja do 1 kV 1)

Zastitne mjere
Uzroci 'opasnosti

Dodir dijelova pod naponom

u normalnompogonu u slu~aju kvara
Ograni~enje napona (do 25 y2) + +
Qgr~ni~enje energije izvora (+ )" +
Prepreke iii ku6ista
+ -
Izoliranje dijelova pod naponom + -
DodatllQ izoliranje_ - +
Izolirani prostor - +
Elektr. odvajanje - +
Automatsko iskl'panje:
- nulovanje - +
- zastitno uzemljenje - +
- zastitni vodovi
- +
- zastitne naponske sklopke - ., +
- zastitne strujne sklopke -( +)"
. ,
-+
00]"
Sl. 2. Sigurnosni transformator
b) izvor struje IstOg stupnja sigurnosti kao sigurnosni transformator, npr. motor-
-generator s izoliranim namotima;
c) elektrokemijski lzvori (akumulatori) iIi .drugi. iz~ori neovi~ni. od strujnih krugova
ve6eg napona npr. agregati (generatorl gonJem neelektncOlID mo~orom).
, Smalra se da je udovoljeno zastitnim mjerama u vezi s opasnosti el~~tricnog
udara za stnijne krugove, u kojima ni u korn slucaju normalnog pogona Ih greske
najveci napon ne prelazi 50 V (efektivno), ako je:
provedena zastita da ljudi iii zivotinje ne .rnogu d?Ci u dodir ~ dijeIovima pod
naponom, odnosno ako je provedena zastlta od dlfektnog dodtra,
.,provedena zastita malim napo~ima.
"

. - - ' . Zastita malim naponom smatra se da je' provedena, ako je udovdljeno zahtje-
1) Provesti treba po jednu 0<1 z~sti\~ iz svaltog stupea ozna~enih s -+. virna navedenim pod a), b) i c) u potpunostl odnosno ako to ~ije slucaj, ~~ je
2) Ako nije pr~~ij~nj~J;1~ qij~dn~ druga zastitna mjera. izvedena na naCin kao sto prikazuje stika 3, suglasno standardlma lEe (OlJe u
J) ~mije s~. pri~ijeiliti sarno, ak9 s,~ zastita moze provesti prema 3.3. skladu s postojecim citiranim propisima).

17 Konca'rev prirucnik
 258 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA
--I
e}r-rf-n~~;;~' ---_ I
z: ------ -r-"
_ velicini otpora izolaeije u odnosu na napon rnreZe,
SI. 3. Izvedba zastite "mali napon"; a, b - napajanje iz mrei:e oapona veceg od
50 V prim arne strane; z - zastitni vod koji osigurava djelovanje zastite na pri-
marnoj strani
N apomena: Nesklad nasih propisa i sl. 3. prema lEe se sastoji u zabrani
uzemljenja kruga malih napona odnosno spoja sa zastitnim vodom u CI. 6.2
naseg propisa pod IV U livodu.
Uredaj s transformatorom s izoliranirn namotima prema sl. 2. napajan s veCim
naponom od 50 V osigurava ,da se opasni oapon dodira ne moze odrZatj u slucaju
greske izmedu primarnog i sekundarnog namota i to:
d) spajanjem dijela pod naponom sekundarnog kruga oa zastitni sistem primarnog
kruga, iIi
e) spajanjem pristupacnih vodljivih dijelova (kuCista) uredaja sekundarnog kruga oa
zastilni sis tern prirnarnog kruga, iIi
f) kombinacijom zastitnih rnjera pod d) i e).
Dijelovi pod naponorn sekundarnog kruga ne smiju bili u galvanskoj vezi
s dijelovirna pod naponom primarnog kruga, osim ako zastitni vodic, prema slici 2,
predslavlja i nulvodic sistema zaslite primarnog kruga. Sve ostale komponente:
sklopnici, releji. pomocne sklopke moraju odgovarati uvjetima izolacije, kao sto je
navedeno za sigurnosni transformator izmedu strujnog kruga malih oapona i kruga
veceg napona. Uticoice i utikaci ne smiju biti zamjenjivi s onima viseg napona, a u
sJucaju izvedbe prema d). e) i 0, moraju imati posebni zastitni (z) kontakt, s tim
da je onemogucena upotreba utikaca bez zastitnog kontakta. Vodovi i vodici
trebaju bili vodeni odvojeno od drugih strujnih krugova. Ako to nije moguce,
onda moraju bili zasticeni: izolaeijskom pregradom, iii uzemljenim vodljivim zaslo-
nom, odnosno pojedinacno iii grupno dodatno izolirani.
Napomena: Granicna vrijednost malih napona prema lEe je 50 V, medutim,
suglasno postojecim u uvodu eitiranim propisima je ta graniea 42 V, dok je
graniea opasnog napona dodira 65 V, a prema Propisima za elektricna postrojenja
u rudnicima s podzemnom eksploatacijom SI. list SFRJ br. 10(62 i 16(67 je granica
za male napone i opasni napon dodira 50 V.
1.2. Zastita. ogranicenjem encrgije izvora
Ova vrsta zastite od elektricnog udara je u svom pocetnom razvoju i s obzirom
na propise nalazi se u razradi, pa se ne mogu dati pouzdane osnove ove zastite.
Zastita se moze bazirati na dva osnovna principa ito:
a) ogranicenje struje greske na vrijednost bezopasnu za ljude i zivotinje npr. do
25 - 50 rnA, odgovarajuCim unutarnjirn otpororn izvora,
b) ogranicenje vremena trajanja greske kao funkcije velicine struje greske.
Princip a) moze se realizirati sarno kad ogranicenog broja slucajeva kod izvora
s ogranicenorn energijorn, a ne rnoze se provesti kod energetskih strujnih krugova,
dok se princip pod b) veoma intenzivno razvija i nalazi u upotrebi pod nazivom sistem
Zastita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV _____ 259
ASZK, proizvod .,Rade Koncar" - Institut. lake sistem ASZK predstavlja korn-
pleksnu i selektivnu zastitu od zernljospoja i kratkog spoja, u osnovi je zastita
bazirana na kratkorn trajanju greske, koje o~isi 0:
brzini opadanja izolaeije rnreze.
2. Zastita od dodira (direktni dodir u normalnom pogonu)
Ova zastita se odnosi na zastitu od dodira dijelova pod naponom, a sastoji
se od:
zastite preprekama iii zatvaranjern u kuciste iii ormare,
zaStite izoliranjem dijelova pod naponorn. . .
Drugi sistemi zastite. koji osiguravaju automatsko isklapanJe napona kod dodl~a
!judi i iivotinja s dijelovirna pod naponom (nP.L sistem str~je gr:ske za struJe
~ 30 rnA), ne srnatraju se zastitnom mjerorn od duektnog dodlra, vee sarno dod~t
nom mjerorn, koja ne oslobada obaveze da -se primjenjuju jedna od navedeOlh
zastitnih mjera.
2.1. Zastita preprekama iii kucistem
Potrebno je dijelove pod naponorn zastititi ito:
.otvore za posluzivanje iii otvore neophodne za funkeioniranje uredaja najrnanje
stupnja IP 20, (vidi str. 86)
poklopae kucista iii prepreke najrnanje stupnja IP 40.
2.2. Dodatne zastitne mjere (blokiranje)
Dodatne zastitne rnjere (blokiranje) osiguravaju da otvaranje kucista iIi skidanje
prepreke
a) nije moguce bez posebnog kljuca (brave) iIi alata,
b) bude moguce sarno kod isklopljenognapona, ... ..
e) bez upotrebe kljuca iii alata u sarnorn pocetku autornatskl lsklopl napon dlJelova
u kucistu iii iza prepreke, . y.....
d) kod uredaja do 500 V bez kljuca iii alata, radi zamjene oSlgu.rae~ lit sIJalt~e,
bude moguce bez isklapanja napona, ako dijelovi pod-naponom IrnaJu unutarnJu
pregradu koja onernogucuje slucajan dodir dije10va pod naponom.
Za b)'i e) ponovno uklapanje napona treba biti omoguceno sarno nakon uspo-
stavljanja odgovarajuce zastite.
2.3. Zastita dijelova pod naponom izoliranjern
Svi dijelovi pod naponorn su pr~kriv~~i izol.~eijskim . rnaterijalo.rn, koji se ne
moie skin uti bez razbijanja, a treba ImatI IzoIacIJska svoJstva proplsana standar-
dima.
3. Zastita od napona greske (indirektni dodir)
Nacini zastite su: dodatno izoliranje, izolirani prostori, elektri~ko odvajanje
i automatsko isklapanje (sistemi zastite).
 "'T. . ZaStita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV _____ 261
260 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
>2m '>2m Postavljeni elektricni
3.1. Dodatno izoliranje uredaji moraju hiti stalno
Dodatno izoliranje se sastoji od: ucvrsceni kao i svi vodljivi
pojacane (dvostruke) izoiacije dijelova pod naponom, dijelovi u prostoru. Pos,eb-
potpuno izoliranog elektricnog uredaja (kuciste od izolacijskog materijala). ne mjere treba poduzeti, da
Ovakvi uredaji moraju biti posebuo ispitani i oznaceni. Prekrivanje bojom, lakom, se nikakav napon greske n'a
emajiom iIi slicnim proizvodima De smatra se dodatnom izolacijom. U odnosu moze vodljivim dijelovima
na zastitu od direktnog dodira, za kuci1ha ad izoiacijskog materijala vrijedi ista prosiriti na druga mjesta-iz-
sto je navedeno pod 2.2. Vodljivi dijelovi u kucistu ne moraju biti spojeni na SI. 4. Elektrieni uredaji u va~ izoliranih prostora, npr.
zastitni vod. Aka je zastitni vodic uveden u kuciste, mora biti posebno oznacen. izoliranim prostorima izoliranjem iii uzemljenjem
Kad primjene kucista od izolacijskog materijala treba voditi racuna 0 klimatskim izlazecih vodlji~ih dijelova.
uvjetima upotrebe, da materijal odgovara mehanickom, elektricnom i termickom
strujni krug se mora napajati preko izolacijskog transformatora, iii motor-gene-
opterecenju. Ako uredaj -nije namijenjen za vanjsku upotrebu, smatra se dovoljnim ratora s medusobno izoliranim namotima i visokim strupnjem izolacije izmedu
da potrebna svojstva zadrii kod - 5C.
primara i sekundara (sigurnosni transformator prema 1.1 udovoljava ovim zahtje-
Napomena: u odnosu na izoliranje jednog elektricnog uredaja treba ,smatrati:
a) Funkcionalno izolirani:
r:-,
Iml Uredaj s izolacijom suglasno nazivnom naponu
virna), a prijenosni sigurnosni transformator mora ,biti dodatno izoliran prema
3.1 (zastitno izoliran prema te. 12.43. propisa pod I);
l!_~
nazivni napon izvora napajanja smije biti do 500 V, a na sekundarnoj strani
b) Zasti6eni: Osim elektricke .izolacije zaSticen vodljivim i do 380 V (te. 12.2. propisa pod I);
uzemljenim oklopom vodljivi dijelovi odvojenog strujnog kruga ne smiju ni u jednoj tocki biti spojeni
s drugim strujnim krugovima iii sa zemljom, izolacija odvoje'nog kruga mora
c) Dodatno izoliran: Osim izolacije pod a) oblozen dodatnom elek- hiti kvalitetna, a prikljucci moraju biti izradeni posebno gibljivim kabelom;
trickom izolacijom s mehanickim svojstvima u Napomena: zemljospoj (vidi sl. 5.) u odvojenom strujnom krugu cini ovu vrst
odnosu na uvjete upotrebe zastite neefikasnom, radi cega su neophodne mjere za sprecavanje zemljospoja;
dohvatljivi dijelovi odvojenog kruga ne smi-
4) Zasti6en
-M:-T----~
dodatno Pored dodatne izolacije pod c) uredaj zasti- ju biti spojeni sa zastitnim vodom niti s
izoliran: teR. vodljivim uzemljenim oklopom., dohvatJjivini vodljivim dijelovima drugih kru-
3.2. Izolirani prostor
a
b ....t-J.4-,
'--1-./ I .""\
gova;
.. gibljivi prikljucni kabeli moraju biti vidljivi
Namjena ove zastitne mjere je sprecavanje istodobnog dodira dijelova razli- c ---- *Ig~ ~ po cijeloj svojoj duljini i mehanicki izvana
citog potencijala ako nastanu greske na funkcionalnoj izolaciji elektricnih uredaja, ,---_ ... ' neosteceni ~
tj. izmedu: SI. 5. Zemljospoj kod svi kabeli i vodici odvojenog kruga moraju
dva dohvatljiva vodljiva dijela elektricnog uredaja, elektrickog odvajanja biti odvojeno postavljeni od ostalih strujnih
jednog dohvatijivog vodljivog dijela elektricnog uredaja i 'bilo kojeg drugog krugova;
vodljivog dijela.
Na ovakvim mjestima ne smiju biti primjenjivani uzemljeni zastitni vodici. kod rada u metalnim kotlovima, transformator (iii izvor) treba posta viti izvan
kotia, a sticeno trosilo povezati posebnim vodom s metalnim stajalistem (tc. 12.6.
Smatra se udovoljeno ovim zahtjevima (prema slici 4), ako:
propis. pod I).
mjesto ima izolirane podove i zidove, sto znaci da im izolacijski otpor prema
zemlji u bilo kojoj tocki iznosi vise od 50 kn (vidi 1.4.) i
izmedu dohvatljivih vodljivih dijelova ima vise od 2 m. 3.4. Sistemi. zatite automatskim iskIapanjem izvora ,greke
3.3. Elektri~no odvajanje Namjena ovih sistema zastite je da neposredno nakon nastale greske auto:..
matski izazovu isklapanje izvora napona, radi sprecavanja previsokih napona dodira
Radi zastite od strujnog udara, kada se pojavi greska na funkcionalnoj izola- u tako kratkom vremenu koje jos ne predstavlja opasnost za Ijude. Odnose se sarno
ciji elektricnog uredaja, moze se provoditi elektricko odvajanje prema slijedecim na izvore izmjenicne struje.
uvjetima: Zastitni uredaji navedeni u tablici 5 trebaju automatski isklopiti napon mreze iIi
svaki strujni krug mora biti namijenjen, za napajanje sarno jednog elektricnog dijela instalacije, ako je greskom uzrokovan napon dodira efektivne vrijednosti:
uredaja struje, ne vece od 16 A (te. 12.3 propisa pod I);
262 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
s .50 V (iii veci) za dije10ve instala-
ri Zastita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kY _ _ _ _ _ 263
ms
5,0 cije s ucvrscenim uredajima s do- !'Il11l
\ hvatljivirn vodljivim dijelovima ko- a b c \1

It
ji se normalno oe drze u ruei;
1,0
25 V (iii ve6i) za dijelove instala-
cije s uredajima ciji su vodljivi dije- 21111 \ ~
\ lovi predvideni da se .drze rukorn
I
\ \ \
(npr. uredaji, koji se Qapajaju pre-
1,0
ko utik.c.). Aka se to ne maze '" 1\ \ \
osigurati, onda vrijerne isklapanja
zastitnim uredajem mora odgova-
rati diagramu na s1. 6 i tablici 2.
z
CD (j) \
I\.
(j)
"\
1\ 0 1\
I ~
\ '\ \ ~
0,1
1\ z '\1\ ~
\ la~I o,z I~ \
0,0 Q5 2 5 10 20 50 100 2fl1 50IJ 1000 2OI1J 51111 IIl11J
1\ Jef- rnA
0,03 \
SI. 7. Opasnosti od elektricne struje za Ijude u odnosu na njeno trajanje
Sl. 6. Maksimalno dozvoljeno vrijeme
1lflZ,0 20 50 2IJJ 300 V djelovanja zastite Kod istosmjerne struje se moze djelovanje izmjenicne struje smatrati ekviv<t!""l1tno
istosmjerno.j
T.blic. 2.
Maksimalno dozvoIjcno vrijeme djelovanja zastite U odnosu Da napon dodira gdje je: 1 efektivna vrijednost izmjenicne struje; vrijeme djelovanja (ograniceno
n. podrucje 10 do 10 000 ms).
Napon dodir. 25 50 70 80 110 150 220 280 Y
Da apasnu struju mozemo pavezati s opasnim naponom, treba atpor covjecjeg
Vrijeme djelovanja 0,5 0,2 0,1 tijela kad uabicajenog dodira smatrati za:
5 0,4 0,05 0,03 s
25V 2500 Q, 250Y 1000 Q,
Za uredaje kod kojih je dozvoljeni napon dodira 50 V, vrijeme djelovanja zastite asimptotska
hi trebalo biti u skladu sa sl. 7, ali mora biti i u skladu sa zahtjevima navedenim 50Y 2000 Q, vrijednost 650Q.
u tablicama 3 i 4 za svaki sistem posebno.
Na slici 7 je prikazana zavisnost struje i vremena djelovanja struje greSke suglasno Uabicajeni dadir se smatra na ekstremitete, pod uobicajenim okolnostima. Ovi
s lEe REPORT prema publik.ciji lEe 479 ad 1974. god., pojedin. podrucj. sistemi zastite moraju obuhvatiti mjere zastite medusobno ovisne 0:
na slici znace: 1 - nema posljedica; 2 - obieno nema patofizoloskih opasnih sistemu uzemljenja i mreze prema tablici 4,
efekata; 3 - obieno nema opasne fibrilacije srca; 4 - fibrilacija moguca (vjero~ svajstvima zastitnog uredaja prema tablici 5.
jatnost do 50 %); 5 - opasnost fibrilacije (vjerojatnost vise od 50 %). U odnosu na sistem mreze i uzemljenja koristit cemo slova za oznacavanje
Krivulje u slici 7 se odnose na efektivne -vrijednosti izmjenicne struje frekven~ premo lEe pub!. 364-3-1/73.
cije 50/60 Hz, za osobe tete od 50 kg i na strujnu stazu kroz ekstremitete. Pri
tome granica podrucja 2 i 3 se moze izraziti i izrazom opasne struje

1=
10
I~Il+-mA,

gdje je: 11 komponenta nezavisna

struje u s.
0
t
trajanju, uzima se 10 rnA; t vrijeme djelovanja
1. slovo
I TROSILO

2. slovo
SI. 8. Nacin oznacavanja sistema mreze
i uzemljenja
264 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA .1'. Za.tita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV _ _ _ _ 265
Prvo slovo Drngo slovo Znacenje simbola u tablicama 4 i 5
T:::;:;neposredno uzemljeno T = nepos~edno uzemljeno . la struja djelovanja zastite, stru-
A, B,.C faze mreze, napona U medu
I = izolirano iIi posredno uzemljeno N=Dulovano ja iskljucenja
fazama
Prvo slovo se odnosi na mreze i zna~i: N nulvodic I nazivna struja (naz. struja osi-
T - direktno povezivanje jedne tocke mreze na zemlju (nultocka transform~tora). ZN zastitni nulvodic guraca)
I - svi dijelovi mreze izolirani od zemlje iii u jednoj tocki spojeni sa zemljom Z zaslitni vodic Ie kapacitivna struja mreze kod
preko impedancije. RT otpor uzemljenja nultocke spoja jedne faze. sa zemljom
Drogo slovo se odnosi na uzemljenje dohvatljivih vodljivih dijelova elektricnog transformatora Ug napon greske .
uredaja i znaci: Rz otpor uzemljenja (zastitno Ua napon djelovanja zastite
T - direktno elektricno spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova (kucista) na zemlju, uzemljenje) Ud dozvoljeni dodirni napon
neovisno _0 sistemu uzemljenja mrde; RN otpor nulvodica do mjesta prema 3.4.
N - direktno elektricko spajanje dohvatijivih vodljivih dijelova (kucista) na uzem- gre~ke Co kapacitet faze prema. zemlji
ljenu tocku sistema mreze (na nultocku transformatora). RN otpor nulvodiea do mjesta ta vrijeme djelovanja zastite opr.
Kako sistem mreze TN moze imati vise varijanti U odnosu na zastitni vod, to spajanja N i ZN kod osiguraca ovisno 0 struji
je dodatna oznaka uvedena kako slijedi: RZN . otpor zastitnog nulvodica greske. U pravilu ovisno-o ve-
TN-S znaei da je zastitni vodie ZN u cijeloj mrezi odvojen od nulvodiea N, otpor izolacije faznog vodiea lieini n~pona greske, odnosoo
sto znaei da pogonska struja ne protiee kroz zasiitni nulvodic ZN prema zemlji o struji dodira. v. 3.4.
(5-vodno nulovanje); I. maks maksimalna struja kratkog
TN-C znaei da su nulvodie N i zastitni nulvodic ZN kombinirani u jednom ZT impedancija uzemljenja nul-
spoja koja se ocekuje
toeke transformatora
vodieu, kroz koji prbtiee i pogonska struja i struja greske (4-vodno lk min minimalna struja kratkog spoja
nulovanje); Z, suma impedancija petlje stru- koja maze nastati uz moguCe
TN-e-S - znaei da je na dijelu mreze blize transformatoru proveden sistem TN-C, je greske od izvora do mjesta utjecaje impedancije mrefe,
a u pojedinim ograncima TN-S (mjesoviti 4(5 vodno nulovanje). greske (mjerena iii racunata), napona, zagrijanih vodova,
Napomena: Suglasno VDE 0100(5. 73 sistem TN-C se moze primjenjivati sarno uz dozvolj~na zanemarenja prijelaznih otpora, el. luka,
za mreze s presjecima vodova ~ 10 mm 2 . Za" mreze iii dio mreze s presjecima vodova I, slruja greske itd.
ispod 10 mm' treba primijeniti sistem TN-S (odnosno TN-C-S).
Iz ove klasifikacije i oznacavanja proizlaze sistemi mreza u odnosu na uzem- Tablica 4. Sistemi uzemljenj8 mref8 i uredaja
Ijenje kao i njihova upotrebljivost prema tablici 4. primjenjivi uz pojedine sisteme
zastitnih uredaja prikazanih i objasnjenih u tablici 5. Prema tome, kombinacijom = Zastitni
sistema iz tablice 4 sa zastitom. iz tablice 5 nastaju "sistemi zastite mreza". Do "'="
0
Sistem mreze uredaj U vjeli za upotrebu
sada kod nas uobieajeni sistemi su prikazani u tablici 3, a posebni zahtjevi ObjM-
N (Tabl. 5)
0
njeni su ute. 4 na osnovi propisa pod I.
dozvoljeno do 1$ 25 A
Tablica 3 Ozna~avanje uzemljenja i zatitnih uredaja IU
Ud U
PZ la <II; I~~
Naziv sistema Odgovara prema N R'=T;
, 3(R T +RJ
I:
~:~-~[~\~
Tablici 4 Tablici 5
la~k'l-k je ovisail 0 ta
l. nulovanje TN PZ
,\Nr J
-------_ 'f~
....
- ZS I,}I,(-5A).
U~Ud
2. zastitno uzemljenje TT PZ ZN Ug=I g' Rz ,
3. zastitni vodovi (izolirani
sistem) IT KI
, l iU /O:10mm' struja greske treba biti
i U
U
4. zastitna naponska sklopka TT, TN ZN
Z
f-< N
PZ I. =-_--;,; k . I -:;';1,
.j3Z,
5. zastitna strujna sklopka TT, TN, IT ZS
L.
lJ..:_JJ::.k k - (tabl. 7) ovisan 0 t,
.
 266 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Zastita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV _____ 267
Tablica 5. Sistemi zastite zastite automatskim isklapanjem izvora grdke
Zastitni
~
uredaj Sistem.
Sistem mreze
(Tab!. 5)
Uvjeti za upotrebu ""c
~
Zastitni uredaj uzemlj. Uvjeti upotrebe
N
0 Tab!. 4
IU
1 2 3 4
PZ Nadstrujna g+fz: 1. prekidna struja prekidac~
zastita okidacima TT do Ir>] kmaks
2. struja okidanja:
1U ..fTl
25 A
TN I, "'-1,/1,25-1,5
3. struja greske

ZN napon greoke je uvijek

J 1m
T
J
Ig.~Ikmin

U
U,"'----=/>Ud 71,
J3
Nadstrujna g+fz: 1. prekidna struja osiguraca
zastita osiguraCima IT do Ir > lkmaks
struja greske treba biti: 25 A 2. slruja djelovanja I, = / (t,)

.Itth.
ZS
U TN Ia=k'l~lg~lkmin
I''''J- >1.; 0,03A<I.<IA .

3 ZT k - odredeno propisima
t.=/(U,)
U,"" U/J3/>Ud
KI R, "'- ~d;
, ZT;"200 U ZS Zaotilna strujna sklopka g+fz+d: l. isklapanje u svim polovima u
1,=dr",U'w'C o za R,>1000jV IT vremenu -ta ~ 0,2 5, kad je
!U 1.1,1 J J ...... g+fz: Ig~Ia
uDutarnji otpor KI, mora biti '-'-' IT teznja je da ta -dO ms
. ;"200 U Ud
KI
Rz ~ Ud.
TN
2. za IT: U,=- R.
~ l'f If-
,
r
1 ' 3. za IT: 1 A>I,>30 rnA
za R,;"IOOO/V: 1,=U'w'Co
granicni olpor R,;" 20 OjV
~&
KI Kontrolnik izolacije g+fz+d: 1. unutarnji otpor kontrolnika
Napomena: Vrijeme dJe)ovanJ3 zashte za sve sisteme vidi ute. 3.4. IT(K) ~~1O R imin
4. Sistemi mreZa i zastitne mjere od previsokog napona dodira (u slucaju kvara)
~ao z~stitne ~j~re ~r~~a postojecim propisima pod I postoje: za~titno izo-
,1.1 1 ~

L.l.J
2. vrijeme djelovanja zastite
t. =/(U,)-> U,=I,' R,

4,
hranje, mah. DapOnt, 1 zastttm transformator za galvansko odvajanje, koje su opi- 3. minimalni otpor izolac. mreze
sane u ~, 2 1 3.1 do 3.3 dok su ostale zastitne mjere: -, Rlm'n~200/V za ta<O,l s
nul~vanje. ..
z~shtno u~emIJenJe,
. zastitne naponske sklopke,
zastitne strujne sklopke,
slstem zastttnog voda (izolirani sistem)
\
IJ f-.
R
--C::J-,
-Hz
fl.
4. R," 100 Q/V (,,4 kQ)

principij~lno obradene u 3.4, kao sistemi mreza i zastitnih uredaja, sto je rezimirano .....
l!
~ tabl: 3 .1~. nast~~~~ cerna obraditi zastitne mjere predvidene propisima, a odnose '---'
268 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
Zastita od dodirnog napon. u postrojenjim. do J kV _ _ _ _ _ 269
1 2 3 4 Tabliea 6.
Najmanji presjek nulvodi~a
ZN Zastitna naponska g: I. vrijeme djelovarija ta ~ 0,1 s
sklopka TT 2. Napon ..osjetljivi element A Nazivni presjek nulvodica
. priklj ui::en izmedu:
TN Nazivni presjek glavnih

J11 JTl~ (N, ZN, Z iIi RJ i (PS)

3. otpor p~mo.cnog uzemljivaca
Rps::::;SOO V
(faznih) vodica mm' izoliranih vodica i kabela
mm'
neizoliranih vodica
mm'

LW~
r-----.J
4; otpor elementa A: 25 16 25

J I
i
Ud
~
PS
RA~1O'Rp5 35
50
70
.
16
25
35
35
50
50
(N,l#,Hz ' 95 ,
50 50
120 70 70
Napomena: Zastita kad sistema prema tabl. 4 znaci: g greska na uredaju; fz spoj 150 70 70
faza zemlja; d previsoki dodirni napon 185 95 95
240 120 120
4.1. Nulovanje (Ie. 7 propisa pod I) (Tab!. 4: TN-C, TN-C-S, TN-S)+(TabJ: 5: PZ) 300 150 150
400 \85 185
Nulovanje je zastitna mjera pri kojoj svi metalni dijelovi elektricnog uredaja
koje treba zastititi od previsokog napona' dodira, moraju biti spojeni na nulvod.
Osnova zastitnih mjera kad nulovanja je ta, da kad greske 'U izolaciji nastali
Tabliea 7.
jednopolni kratki spoj prekinemo bila osiguracima, bila zastithim prekidacima,
bila naponskim iii strujnim zastitnim sklopkama. Faktor k za nadstrujnu ,zastitu (prema Tehn. propisima za instalacije u zgradama)
4.1.1. Opseg prirnjene Nazivna struja osiguraca
, Trofazne mreze do 3 x 500 V izmj. u spoju' zvijezda. iii 3 x 220 V u spoju A Molorska Zastita
trokut, u kojemu je jedan fazni vodic uzemljen, a za jednofazne mreZe do 220 V; Vrst zastite
zastita mreze
te za istosmjerne mreze do 440 V. do 25 do 50 vise
4.1.2. Uvjeti primjene od 50
Zabranjeno je zastitno uzemljenje bez spoja- na nulvodic, osim ako su jedan i
drugi prikljucak pouzdano spojeni preko izjednacenja potencijala, npr. vodovodne Osiguraci brzi 3,5
mreZe.
Osiguraci tromi 3,5 5 1)
Nulvodic lJlora biti izoliran kao i fazoi vodic i po cijeloj duljini ozoacen svijetlo
pl.avom bojom*) polozen u istom kabelu s faznim vodicima. jednakog presjeka
kao fazni vodic do 16 mm 2 iii 50 mm 2 za nadzemne vodove. Za vece presjeke Glavni razvodi nadzemnih
mora imati presjek najmanje p~e~a tablici 6.; vodova i kucni prikljucci 2',5 - -

Nulvodic se elektricki ne zasticuje niti prekida. Ako se ipak prekida. uklapa se

. prije, a isklapa poslije faznih vodica. dok se visepolnom sklopkom moze isto-
Okidaci zast. prekidaca - 1,25 2,5
dobno sklapali;
lednofazni automatski osiguraci
Gibljivi kabeli za pokretne uredaje moraju imati posebni zastitni vodic (2:uto-
s ta~0.2s kod la~31n 2,5 - - - -
zelene -boje) i posebni nulvodic*). u kabelu izolirani kao, i fazni vodici;
prikljucak nultog vodica na uzemljivac mora biti najmanje 16 mm 2 Cu.
Jednofazni automatski osiguraci
s t .. ~O,2s kod la~6'ln 3,5 - - - -
*) Prema zaslarjelim propisima pod I Irebao bi bili sive boje, ali prema IEC 446/73
i JUS N.CO. 010/761reba bili svijetlo plave boje.
I) Izbor osiguraca vidi na sIr. 436.
270 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Zastita od dodirnog naponau postrojenjiina do 1 kV _ _ _ _ _ 271
4.2.2. Uvjeti primjene
4.1.3. Uzemljenje
Nulvodic mora biti uzemljen u blizini transformatora iii izvora, a u nadzem~ Struja greske mora biti jednaka iii veca od struje isklapanja odgovarajuceg zastit-
noj mrezi na kraju svakog ogranka duljeg od 200 m. Uzemljivac mora imati otpor nog uredaja, sto znaCi osiguraca iii okidaca. Za struju isklapanja vrijedi isto
manji od 5 Q. Ukupni otpor svih pogonskih uzernljenja ne smije biti veCi od 4,5 Q kao pod 4.1.3, a to znaci da otpar petlje Rp u n, ukljucujuCi pogonsko (R T ) i
za 3 x 500 V - i 440 V -; odnosno 2 Q za 3 x 380 V - i 220 V -. . zastitno (R z ) uzemljenje, dovode i prijelazne otpore, mora biti Rp$", UJ/ a, gdje je:
Otpor petlje (mjeren) iii racunat kao impedancije mora biti R,,5: Vila,_ gdje Je: Uz napon prema zemlji u V, la struja isklapanja (prema 4.2.3) u A.
U z napon prema zemlji u V, 13 struja isklapanja u A. ~astitni vod treba na sto je moguce vise rnjesta spojiti s izjednacenjem potenci-
Struja isklapanja je la=k' In. gdje je In nazivna struja osiguraca, ~Ii podesena' Jala, a to su metalne strukture iIi vodovodne instalacije. ako nema izolacijskih
struja okidaca zastitnog prekidaca. Minimalan faktor k je odreden tabhcom 7. umetaka.
4.2. Zastilno uzemljenje (II. 8. propisa I) (Tab. 4.: TT)+(Tab. 5.: PZ)
Olovni pIast -kabela moze pos!uziti kao zastitni vod kao i posebno polozena
Zastitno uzemljenje je mjera zastite od previsokih napona dodira na vo~ljivim pocincana traka.
dijelovima elektricnog uredaja, a provodi se spajanjem zastitnih vodljivih dijelova
na zastitni uzemljivac (RJ. Maze biti pojedinacno za svaki uredaj iii grupno za Presjek zastitnog vodica od Cu mora biti najmanje prema tablici 8 (rstr. 270).
viSe uredaja. Predstavlja sistem mreze TT prema tablici 4. 4.2.3. Uzemljellje
4.2.1. Opseg primjene Napon dodira ne smije biti veci od (i5 v. sto znaci da otpor zastitnog uzemljenja
lako mnogi propisi ogranicavaju primjenu ovog sistema zastite, npr. V~E do mora biti (suho doba): Rz~65/la n, gdje je: la struja isklapanja u A, koja
25 A (Propisi za elektriena postrojenja u rudnicima SI. list SFRJ br. 10/62 1 16/67 iznosi la=k In A, (In je nazivna struja zastitnog uredaja, sto znaCi osiguraca
pot puna zabranjuju), ipak po propisima pod I nema nikakvih ogranicenja, OSlm iii podesena struja okidaca zastitnog prekidaca, a k - minimalni faktor odreden
u vezi s primjenom i preporukama za upotrebu do nazivne struje osiguraca 10 A. ~~mn .
T a bl"c
1 a 8 ot~or. pogonskog uzemljenja transformatora iii izvora mora biti: RT~651lgmaks n,
gdJe Je: 19maks maksimalna struja isklapanja koja moze nastati kod greske;
Najmanji presjek zastitnog vodica
Nazivni ukupni otpor uzemljenja grupnog uzemljivaca ne smije biti veci od 2 n.
presjek izo-liranog go I og Za zastitne vodice od drugog materijala otpor mora biti manji iIi jednak otporu
.glavnih vodi~a iz t~blice 8. Ovo vrijedi i za prikljucak na zastitni vodic. Za AJ yodice naj-
(faznih) mehanicki mehanicki manJI presJek mehaoicki zasticenog vodica je 2,5 mm 2 .
u izoliranom
vodica u kabelu zasticenog nezasticenog Zastitni vodic od pocincane trake mora imati najmanje 50 mm 2 i debljinu
vodu
mm' mm' 2,5 mm. Izolirani zastitni vodic mora biti zeleno-zute boje.
mm' mm' mm'
Zastjtni vod se ne smije prekidati niti saddavati zastitne uredaje, a ako se
I I prekida, prikIjucuje se prije, a isklapa poslije faznih vodica (uticne spojke).
1,5 1,5 1,5 1,5 4
Kod uredaja koji se pomicu, prikljucak mora biti izveden s gibljivim kabelom
2,5 2,5 2,5 1,5 4
koji ima i zastitni vodic (zeleno-zute boje).
4 4 4 2,5 4
6 6 6 4 4
4.3. Sislem zaslilnog vodics (Ie. 9. propisa pod I) (Tabl. 4: IT)+(Tabl. 5: KI, ZS)
10 10 10 6 6
16 16 16 10 10 .
Ovoj mjeri zastite bolje odgovara naziv izolirani sistem mreie, -prema propi-
25 16 16 16 16 sima za rudnieke elektriene instalacije (SI. list SFRJ br. 10/62 i 16/67). Predstavlja
35 16 16 16 16 sistem mreze IT prema tabl. 4. Zastitna mjera se sastoji u tome da se na pristupac-
50 25 25 25 25 nim vodljivim dijelovima elektricnih i neelektricnih uredaja provodi izjednacenje
70 35 35 35 35 potencijala i spoji oa jedno iii vise zajednickih uzemljenja.
95 50 50 50 50 4.3.1. Opseg primjene
120 70 70 50 50 . Moguca primjena u svim mrezama kod kojih niti nultocka, niti bilo koja tocka
150 70 70 50 50 (faza) mreze nije uzemljena, iIi je uzemljena: preko 'velikog otpora. Primjena je
185 95 95 50 50 usmjerena oa samostalne potrosacke mreZe, koje se napajajii iz vlastitih trafostanica
240 120 120 50 50 iii izvora (agregata), a prednosti dolaze do izrazaja kod nerazgramitih mreza s ogra-
300 150 150 50 50 ..
nitenom kapacitivnom strujom zemljospoja. Za pokretne agreate do 25 kVA, maksi-
400 185 185 50 50 malno dozvoljeni napon je 380 V.
272 _ _ _ _ _-'--_ _ _ _ _ _ ELEKTRIC:NA POSTROJENJA .ZaStita .od dodirnog .napona u postrojenjima do 1 kV 273
4.3.2. Uv;eti prmuene dodira sklopni uredaj isklapa napon na ostecenom dijelu mreze. Osnovni elementi
'zastit~ su: pomocno uzemljenje PS, tj. IJosebna sonda za uzemljenje i mjerni

'
Treba trajno kontrolirati izolacijski otpor mreze prerna zemlji, a tu ulogu ima
uredaJ A za napon dodira visokog unutarnjeg otpora (barem 10 puta veci od
kontrolni uredaj (mrezni kontrolnik), koji mora:
otpora pomocnog uzemljenja).
- imati veliki unutarnji 'otpor, da sam ne unosi hitna smanjenje izolacije za
podrucje djelovanja, ali ne manje od 15 kO; 4.4.1. Opseg primjene
SignahZ ati (opticki i zVllcno) aka izolacija mreze padne Ispod granice od Prvenstveno predstavlja dopunsku zastitnu mjeru drugim sistemima zastite
kod kojih se ne moze sprijeciti pojava previsokog napona dodira. To se prvenstve~

t
50 QjV nazivnog napona za vlazne prostorije i na otvorenom, dok je za
ostale rostorije granica 1000 a/v nazivnog napona. n? odn~s~ na zasti~no uzemljenje i nulovanje, ako se ne moze udovoljiti traze-
Za pokret agregate do 25 kVA, uredaj za kontrolu izolacije se ne mora posta- mm uVJetlma. ZastIta moze biti prirnijenjena i sarna za sebe kao jedina zastita
viti, aka s u slucaju dvostrukog zemljospoja (faza-zastitni 'vodic), postrojenje iako kao takva nije uobicajena. '
automatsk' iskljucuje najkasnije unutar 1 s. Ako se p~irnjenjuju kao dod~t~a mjera u nulovanirn mrezama, onda w-jerni
Napotena: Ovo ne omogucuje efik,asnu zastitu, ako se u strujnom .krugu element A zastItne sklopke mora bltl spojen na nulvod ciji napoil kontrolira. U tom
greske na e covjek iii ako postoji povecani otpor u krugu struje greske, pri slucaju zastitn~ skl~p~~ ~ora prekidati i nulvod, a odvajanje nulvoda od zastitnog
cemu zast ta od kratkog spoja nece biti aktivirana. nulvoda (ako Je pnrnlJenJen Slstern TN-C-S) rnoze usfijediti iza sklopke (slika 9).
Napon g~eske uslijed struje greske ne smije biti ni u kojem slucaju 'veci od Ako je polazeno posebno zastitno uzemljenje, mjernim krugom se kontrolira
.65 V (za ~udnicke instalacije je ova granica 50 V); napon greske se racuna iz napon zastitnag ~ ~om~cnag uzernljenja prerna nulvodu, s tim, da mjerni krug zastitne
Ug =I g R'7. gdje je: R7. otpor uzemljenja zastitnog voda u n, Ig struja greske sklopke mora bm pnlagoden za prikljucak na nulvod. (slika 10).
zernljospoja u A.
Kod vis'okog otpora izolacije je kapacitivna struja Ic= U' 2 nf Cp::::::::Ig A, KP 310-SOHz 380/220V
gdje je: U napon mreze u V, C p kapacitet faze prema zemlji u F, f frekvencija
:~iJill:
-:-:laC~=~~=~t==:l1
mreze u Hz.
Ako je mreza kabelska, mozemo struju. zemljospoja f11cunati priblizno:
1,,,,0,2' Uf rnA, gdje je: U napon rnreite u V, f k duljine rnreze u krn. F':~~hl1
,
:
I_I. c

A K
r- TN
i
,
l2
13

Ako je ugraden probojni osigurac izmedu nultocke -j zemlje, on mora biti pri~
kljucen na posebni uzemljivac. . I ,R ill'
Zaititni vodic moze biti izoliran iii neizoliran, u kabelu iIi posebno polozen; !! H Wn pi

}-"20m+'~m~
ako je izoliran mora bili oznacen zeleno~zuto.
Presjek zastitnog vodica mora biti u skladu s tablicom 8.
Za gibljive,'kabele i prikljucak uredaja koji se pomicu, zastitni vodic mora biti He PS Oobar uzemljivac
. u kabelu i' oznacen (ako je izoliran) zeleno~zuto. npr. vodovod . Oobar uzemljivac
npr. vodovod
Ako je plast kabela koristen kao zastitni vodic, onda presjek zastitnog vodiea SI. 9. Zastitna naponska sklopka
moze ,biti za jedan stupanj manji od vrijednosti prema tablici 8, ako presjek S!. 10. Zastitna naponska sklopka
kod nulovanja '. kod nulovanja i zastitnog uzemljenja
faznih vodica nije manji od 16 mm 2
4.3.3. U zemfjenje Kad prinijene zastitne sklapke uz zastitno uzemljenje mora se vaditi racuna
Otpor uzemljenja sistema zastitnog voda ne smije biti veci od 20 n, a ako se da zastitni uzemljivac ne utjece na pomocno uzemljenje zastitne napanske skloke.
ovo ne moze postici, potreban je dodatni zastitni uredaj koji ce iskljuciti napon 4.4.2. U vjeti primjene
mrde, ako zastitni vod dode pod napon prema zemlji veci od 65 V. Mj~rni (ko~~rolni) s~rujni krug zastitne naponske sklopke se prikljucuje izmedu
Za pokretne agregate snage do 25 kVA, otpor uzemljenja zastitnog voda ne smije ~on.trohranog dlJela, ~dJe se ocekuje previsoki dodirni napon, i pornacnog uzem-
biti veci od 100 n. IJenJa PS. Aka se umJesto na pornocno uzemljenje prikljucuje na nuItocku izvora
Napomena: Prema instalacijskim propisima za, podzemne rudnike nema ove transfarmatora, mora biti u seriju njernog kruga dodan atpor od 200 do 800 n.
granice od 20 n i ona u sustini nema opravdanja, ako se osiguraju uvjeti prema 4.3.2. .Same zasti.tne naponske sklapke, ugradene u prostor u kojem treba provaditi
zaStlttJ. od prevlsokog napona dodira, moraju biti zastitno izolirane. Zastitne gklopke
4.4. Zastitne naponsk. sklopke (tc.10. propisa pod I) (Tab!. 4: TT, TN) + (Tabl.5: ZN) .moraju djelovati kod, napana greske:
I Zastita se sastoji u trajnoj kontroIi previsokog napona dodira na zastitIioni' 24 V uz otpor (pornocnog uzernljenja) 200 n,
vodljivom dijelu elektricnog uredaja i to tako, da' kod pojave previsokog napona 65 V - uz otpor (pornocnog uzernljenja) 800 n.

18 Koncarev prirucnik
274 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
Vrijeme isklapanja u aba slucaja mora hiti manje od 0,1 s, i to u svim polo~
virna. Svaka sklopka mora imati ispitni krug i to za uzemljene sisteme (TT i TN)
jednopolni, a za neuzemljene sisteme (IT) dvopolni.
Zastitni vodic koji povezuje zasticene dijelove i zastitnu sklopku mora hiti izo-
liran i mehanicki zasticen kao i ostali fazni vodici, presjeka najrnanje 1,5 mml.
Neizolirani zastitni vodici su dozvoljeni sarno, aka je onemoguceno da premoscuju
djelov.nje mjernog krug. z.stitne n.ponske sklopke. Ako jedn. sklopka stiti grupu
uredaja, presjek zastitnog voda mora biti barem polovica presjeka glavnog voda
najveceg trosila. 2a zastitni vodic u gibljivim kabelima vrijede isti zahtjevi kao i
kod drugih z.stita prema 4.1 do 4.3.
4.4.3. Uzemljenje
Uzemljenje YaZDO za ispravno funkcioniranje naponske zastitne sklopke je uzem~
ljenje mjernog kruga preko pomocnog uzemljivaca PS, koji mora biti nezavisan
od drugih uzemljiv.c., tj. najm.nje 10 m udaljen od drugih uzemljivac. iIi bilo
kakvih dijelova metalnih struktura ukopanih u zemlju, koji mogu ciniti dio strujnog
kruga greSke.
Kao pomocni uzemljivac moze posluziti i vodovodna mre.za, ako zasticeni ure-
daji nisu u bilo kojoj galvanskoj vezi s vodovodnom mrezom.
Pomocni uzemljivac moze biti:
stapni: cijev 1/2", duljine 3 m iii vece, ukopana najmanje 1,5 m i iznad zemlje "1,5 m,
plocasti: 0,50 x 0,50 m s celicnom trakom iznad zemlje najmanje 1,5 m,
trakasti: 10 m trake iii vise ukopane 0,5 m iii vise u zemlju i iznad zemlje naj-
manje 1,5 m.
Prikljucak uzemljivaca treba biti 1,5 m iznad zemlje iIi vise (osim kod vodo-
vodne mre.ze, prikljucka u zgradi, iii prikljucka na pomocni uzemljivac udaljen
ad zgrade). Otpor rasprostiranja pomocnog uzemljenja ne smije, u pravilu, biti veci
od 200 n osim u suhom i pjeskovitom terenu, ali nikako veci od 800 n, mjeren u
suho godisnje doba.
Prikljucak na pomocni uzemljivac mo-
ra biti izoliran prema zastitnom vodu i
metalnim strukturama, koji su u galvan-
skoj vezi sa zasticenim uredajima radi opa-
snosti premjestanja naponskog svitka za~
stitne naponske sklopke (vidi sliku 11)
i ne smije biti presjeka manjeg od 1,5 mm 2
min 10m
Isprol'OO
Cu, mehanicki zasticen u cijevi iii u obliku
Svitak premoSten kabela. Ako se polaze u zemlju, mora
Svilok nije {reOOfIen
imati kvalitet kabela za polaganje u zemlju.
Sl. 11. Opasnost premostenja djelovanja naponske zastitne sklopke
4.5. Zastitne slrujne sklopke (ZS sklopka) (Tab!. 4: TT, TN, IT).+(Tab!. 5: ZS)
Temelji se na principu da struja greske kao struja odvoda remeti ravnotezu
trenutnih vrijednosti struja. Stoga se naziva jos i diferencijalna zastita. Sastoji se u
provodenju struje kroz obuhvatnu magnetsku jezgru (Tablica 5, ozn. ZS) iii sumi-
ranjem struja preko strujnih transformatora (prema slici 12). Prema tome, kod
'S!. 12. Zatita z,stitilbm .stnijnom ,,'k'lop'kom
pojave ludllciraDognapboa-llslijea 'iirrtij~ :gresk" 'dj~ltrj~ n. lj;,'kllt'Ptitije >Sk!IoPke 'Ciste-
'Conog ogrank. -mreZe. Medu:tim, .strllja ;gres"'e \je itlltl ;jeiIlIOtnkcna "e 'OsNl&Mm
-agranku -sarno kod llzemijenih sistema m-reZe ;ili %isl.,.m~ :rT, kG<liIrojtn _~e '1l'iIltolJlOa
transformatora 'uzemljena.
z.sfitaodptevisokog h'p6ha '<lodiN! 'ire 'teme'iji 'Fill !l>fZ<>'l!l ifu'ktla'PO'll~ll ~
hug,s gteskom i 'to nan.tindase 'smijhi 'hug ~re~ _m!Ile"lI',h <iijjek>'W! <et
tired'j. preko .-istema uZerh1jen'ja !z.lvdt.i -~ 'iZVO"dm, 'a ltf""x-iisdkii llilt'P/>"lI <&iilr.a -0
sto kracem vtemenueIimitiira bez -obiita 'nll !hjegeVU 'Yeiili.nll. :WaG'i i!ctga'S\'i 'V01fijJ'W
dijelovi elektricnog ilredilja kQji se stite motaju "bid 'uzettrljenl
4.5.1. Opseg prim}ehe
Mo'ze se prirrtijehiti kod sistema mreza 'tt ;i 'it :svn~ tR'a.~na ibilo ~~ ~saTI'Io'"
stainisistem zastitelIi ho ilddatna mjeT. !zal1iite zasiirnom ~l!ien'/U. NtrJoVilnjl:
nije dozvoljeno.
4.5.2. "OiJ)eti primjene
'Zastitne strujhe -sklopke ~s'i'njestene u,;pro~t6iijarna :iI lc-<l}irna ~e :Wa~i 'Mh'ila -dd
previsokog -napotta "dodira 'moraju :hid .zadrn<> ;izohra:ne, :a 'O:S~:h~ aio :tnFteu 'Ill'O'-
raju isklapati u sviIh polovima i1kljucivo -i ne-utra:in) vdd.
isklapanje ostecenog dijela IilreZe mora uslijed'iti \ih'ul;arr llOO~.
Mor.imaii ugradeD 'ureaa] P iZa 'ispiiivan'jedjelovall]a, ;i-Za:~""a""j&nzemlj"'S'PoJa
gtaniChom sU'ujom osjet1jivosti 'sklopke.
Za!lita se -moze ptovoditigrupn-o iii ;po'jedihacho. Ak" !uklIJnOIJ!je _"Ioi voilii;,
taj nigdje ne smije -biti uzemljen, tihi -blt:i 'u vezi -s uzemijetd"1n Itfijelev.iwia.
_ Z.z.slitno uzemljenje kodured'jli 'koJi se pfik'lju~uju glbtJiV/m k",bei'il'lla wi]edi
isto kao i kod zastita prema 4.1. do -4.4.
45.3. U zem/jen)e
Otpor uzemIjenja ,zas'iiteno'g uredaja iii dijela inslala<c"iJc lJ'nO'i!a b"i'ti 1<.z~6'-5/{1:Q,
gdje je I,struja djelovanja '(iskl.panj.) ;:.stitne stnijne ,klopke lU ')'_.
Zastitni vodovi za uzem"ljenje m'ogu bili goli i izo1ira:tii, .presje:k'8. ifle .rnaiijeg od
1,5 mm 2 Cu uZ inehan'icku 'zastitu, m 4 min 2 ) odhosno -zeije-Zll'a p"O'd'FID'ana traka
20x3 mm, ako je mehanicki nezasticen.
18*
276 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA
ZASTITA OD DODIRNOG NAPONA U POSTROJENJIMA IZNAD.l kV
(prema Pravilniku za postrojenja iznad 1000 V - SI. list 4/74)
I. Zastita od dodira
Svi dijelovi postrojenja koji se nalaze pod. napono~ moraju bili zasticeni:
u pogonskim prostorijama (str. 317) - od dodua sa sVlh strana,
u el. pogo prostorijama - od dodira na doh vat cuke (min. 2000 mm na gore;
min. 1250 mm horizontal no i na dolje), te od siucajnog dodira izvan dohvata ruke,
u zatvorenim el. prostorij~ma - od slucajnog dodira.
Dijelovi el. strojeva koji su pod naponom moraju biti zasti6eno ?d slucajnog
dodira.
Zastita od dodira se izvodi npr. zatvorenim kuCistima, z~dovima i limovima,
a zastita od slucajnog dodira: resetkom, ogradom, preckorn, lancern (stupnjeve zastite
vidi str. 86). Zastita se ne moze ukloniti bez upotrebe alata odn. kljuceva.
2. Zastita od napona dodira (po. nastanku kvara)
Zastita se provodi 'uzemljenjem, a po potrebi i automatskom zastitom, koja
mora u najkracem vremenu odvojiti mjesto kvara od izvora. struj~. Iako)e sta~
tisticki utvrdeno, da je mala mogucnost istodobnog kvara 1 dodlIa, ushJCd. sve
vecih ulaznih snaga, a time i struja kvara, djelotvornoj zastiti uzemljenjem treba
obratiti veliku pozornost.
Zbog razlicitih odredbi i cestog dopunjavanja odredbi, potrebno je uvijek upo-
trijebiti vazece propise za teritorij na kojem se primjenjuju.
Zastita od dodirnog napona u postrojenjima iznad 1 kV ____--:-__ 277
2.1. Primjena zastitnog uzemljenja
Uzemljiti treba dijelove uredaja koji ne pripadaju strujnom krugu, ali prilikom
kvara mogu doci pod napon izravno iIi preko el. luka, kao sto su: kuCista el.
strojeva, metalni dijelovi celija, prirubnice izolatora, okviri provodnih ploca, zidne
kuke, vanjska postoija, stupovi, metalni plastevi i armature kabela (na oba kraja),
kabelske glave i sl. Ako postoji pouzdan galvanski spoj, sarniri i vjesalice se smatraju
vodljivim 'spojem okretnih i zavjesenih vrata mreza. Neposredno treba uzemljiti se-
kundarne strujne krugove mjernih transformatora, kao i odvodnike prenapona (sl. 1).
Veza izmedu sekundarne i uzemne stezaljke mjernih transformatora treba imati
presjek od min. 4 mm 2 Cu.
Treba uzemljiti izvana pristupacne metalne dijelove (okviri. vrata, prozori. nji-
hove kvake, stepenice, ljestve, resetke i s1.) armirano betonskih i metal nih zgrada.
Ovi dijelovi se u praviiu ne smiju uzemljiti na zidanim, drvenim i nearmiranim zgra-
dama, ali se moraju uzemljiti. ako prilikom zemljospoja iii eI. luka mogu doci pod
napon. U slucaju zemljospoja, met. dijelovi ne smiju dobiti napon visi od 125 V,
odn. napon dodira ne smije biti iznad 65 V. To se postize prikladnim rasporedom
uzemljivaca i oblikovanjem potencijala prema sl. 2 i 3 na kojima je sa bo oznaceD.
dozemni napon bez oblikovanja, sa 0 napon s oblikovanjem pomocu uzemljivaca u,
sa d napon d6dira, sa k napon koraka.
.

ttl ;;:1~W
o
Odvodnici prSRBpUfla Sfrui;:., Naponski

"""
ijJ ,
. I
~
kl
Lu
I U Il-polno
-.I: izoliron .'
I
1 uuuuuuuu
~ -i-jj..l",m uzemljival
zemlja

/,u"
~ uzemljivot
U U'{..
U U
1 -==:=:--4
~.--------------.---.---.---.------~
L ___
SI. 2. SI. 3.

/hl ~ll., r12

I
i1
VI I
131 ,.______ ___
VI 'II
VI I 1
i
_ _ _ _ -,
,Pogonsko 1 13
Ne treba posebno uzemljiti metalna rOcna kolka, poluge i rucke aparata, ako
su 'dobro vodljivo V"ezani s uzemljenim aparatom. Medutim treba ih uzemljiti, ako
IXJ X.J XI.I V ~r V- vii V- J!!emljenje VI je prijenos preko lanca, uzeta, vratila iIi zupcanika koji su na dohvatu el. luka.
Prilikom izvlac.enja prekidackih kolica.. kontakt za uzemljeje smije prek.inuti
o I II
-- JK,1\nx, '~, I I I I
I
II
II II
I I
I
- 'I
vezu sa zemljom tek nakon sto .s:e odvoje kontakti za pogonsku siruju, a priIi-
ll---+.J II Iu I lU, ,IJedfrJ(XJlno I +11 Till Til-poino korn uvlacenja kolica, redoslijed mora biti obrnut. Kao dopunska zastita preporuca
(1
13
. 'II . I izoIiron
I u ~IIL _ . L U _.jl lID I
Iron
1 se izolacija.
I I I , 2.2. Dimenzioniranje uzemljenja
----t=_:-::i:::-:. ~_ . .!._ L~l-1_~q1--__ 1 U mrezama s izoliranom neuer. totkom, zastitno uzemljenje svakog dijela mreze
JedfrJ(XJ1ro izolirani nopr;nski Mjerenje zemljospojo '"Stitno~ treba dimenzionirati za cjelokupnu struju zemljospoja.
tronsforfftlfori s fXJnx:inim uzemljenje -=- U mreiama s neuer. tockom uzemljenom preko otpora i s medusobno poveza-
namofomfe-n) spojenim u
otvrreni frokul za dojJvu nim zastitnim i pogonskim uzemljenjem, zastitno uzemljenje se dimenzionira za
Imjeren;,J zemljospojo SI. I. struju zemijospoja.
 Zastita od dodirnog napona u postrojenjima iznad 1 kV'_ _ _ _ 279
U mr:~zpma. s: k.ompenz.ru:ijOI1l z~mJJospQjq: za.~tiRI)Q' 1;lz.ttmltl:(.Qj~ s~_ Q.im~.I,1~i:q~ira::
b) mjesta za rukovanje izraditi od metala i povezati s ostalim vodljivim dijelovima,
a) u: PQS:tfojJ}.J~m,<t s: ugr:~4elJ.jml i.dJ!k:,~i.v.Q.j)JJ: (Q9:t;eJr/.,Q)m} Q.tppx:i1p,<;1., t PQ:'o':e.z~nim
a pristup do ovih mjesta treba biti moguc: sarno preko izoliranog .pojasa sirokog
za,St:i~'ni,m~ ii pogol)skim uz~mljenjem: ~. z~~ :t;QI:,o} ~tJiQj~; i.l).p... Qtp-Qr,(l. i~ pr~Qst.aJe.
~(ruje: 4~mljqSpoj~ 1Jl,e:z~ u, Q~j~e:pq~oijnij~.Q), ~JiI~,~ju; ,
1250 mm (u zgradama - guma iii linoleum, na otvorenom - sljunak i asfalt);
c) u manjim unutarnjim postrojenjima do 35 kV, sve rucke i vodljive dijelove na
b), u, siii'lli))) ~q~,~oj~Q.jim'" ~)i, s, odvoj~.Q.im, 4aml,I);)l1. f j)ogoQ~ki)l1 u4e.mijenj~)l1. -
dohvatu izolirati od ostalih vodljivih dijelova za dozemni napon;
z~ l(l1e(}Sp,al).!i SiAllaU: z~Q:)ljpsI?Qj}~' I;tJt:e.~~: tt Q,(j.jp.~J?Q:'o':Qlj.lJ.ij~))l. sl.ll.l~.<li.u,
d) u vanjskim postrojenjima na dohvatu el. uredaja i konstrukcija, pad napona na
0), u, po&k~oj~njim~, be~ ugrc..4e:Qih, ;Ildo. otpor~, ~. ~. Pre:QsI~iu, slruN. ze)l1ijospoja
li~jm:pQ,Wljrijel)), sju(:ajl.I'
U'. . ' . povrsini zemlje se moze oblikovati trakastim uzemljivacima iii resetkom.
~bog, Q;ve: s~uje:; n-(!.PQn: i~m~4_u; 19~m)ji~(j.ca: ~ lJdc:j.ljltne; z~mJj~. (.n~,POI)., Qzemlji~
vaca). ne. smije bi~i: veCi' od' 125: V, Ak,o ~e tom zahtjeVtl ne, mo~~ 1.!q,.Qvoljj.ti, treb(l 2.4. Posebne zastitne mjere
pod.uZe.t~ Il}.j~r:~: D.(j.:v~d~ne.' PPQ ~;.~'" Q,a, se: Q.tPQ~ (,(j.$pr:ost:iral)ja. UZ~IPJjjya~~ ne bi Ograde posta viti tako da se pri zemljospoju ne pojave izvan ograde naponi
po.vec:ap, ijZ- niljvi~i: d01?u~tenj, Q~-PQn, ijzemJjivaca. 04. 12 y" struj(,l ~~mljospoja sl;tJije; koraka i dodira visi od vrijednosti na sl. 4 i 5.
pr:ol~l:li,ti: boz uze;mJjlvac u t.raj.anj,1J n~,v.:e;d~e.n.Qm 4, t.a,qI.ic( 1. '
700
TaNka t,
. .,
V
6I1J ,
\

l);ajanj~. Qpt~.t:t:;c,enja. lJ.: m..inutama . 5I1J

Sl'e<;if. olpqr
Ita ~WJ
1\
rim
st~poi uzemljiva,G t,rak,!sti u~t!.mlj'iva~
100, )l1)l12 -ll , l\.. ,
211X~ m pt:esjek~
am c
5Q
100
.
100
200
30
60
~ZfJl
.~

~lf1)
1'-..
, ,... I--..
b
... " t-.... e
~ a d
200 400 120
300 (j00 150 0
o D,l o.~ 0.6 0,8 IP s 12 D,l a~ IJ,6
Ukupno iskb{YIo
asvrt7emeIP s 1,Z
. Ukupno isklOfY/O vrijeme

Kod, napo,IU.I: uzt;mljivaca e. t:azI.i.Citpg- od 125 v,. navt;q,t;m-t t.r:ajanja treb(l mnp., Sl. 4. Krivulje za dopusteni napon Sl. 5. Krivulje za dopusteni napon
zili faklorO)l1 12S~/E"-. . . koraka: a na prometnicama izvan dodira: d izvan ograde, e unutar ograde
Pdlikom zemliospoj~ u pqst,rojenju, izvan. PQstrojenja, odn. ograd,e n~ smije ograde" b uo.utar i izvan ograde osim
se pojaviti napon. dodi((,l visi o.d ~~ V. Qvome se: I;JJqz;e; udoyoljiti prikladnim izvo:- prometnica, c uoutar ograde uz upo-
denjem uzemlji,vaca i ograde kao, i. oQlikqvanjem pote.ncijala. . trebu izolacijske obuce za min. 3 kV
Ak,o nije~ preq,vid,en.o. al.!t.omatsko i~kljuce.nje, ()ste~en.e dionice mreze:, za dimen-
zioniranje: zastitnih u~emlj~oja u. mr~Z4.1JU~ s i.~oli.ra.nom. :n.eIfV\ t.O.~kQ'll; ilJ: uz.~mlj~nom Ako se na ogradi pojavi previsoki napon dodira, polozi se s vanjske strane
preko ind.: otp,ol'q tt:t;Qa q;zeti u, qbzh:' st.rt.Jju dv.Q~t.n.J.~.Qg zt;mljpsp.oj:a. za. naj,kr:~~e. ograde s njom povezani trakasti uzemljivac. Ako napon dodira ne zahtijeva ovakav
tr:ajanje' od' 1 st;k1Jnde. - uzemljivac~ dovoljno je upotrijebiti manje stapne iii trakaste uzemljivace za odvo-
(f mrezama s 4ir~k.tno, lfz,emlielJom n,~u.(r., toGkpm, za&tj~w:> uze,m.i1e:nje. ~e_ di.me:n- denje induciranih struja.
zionila za j~dn9poil)u struju zemijosl'oja. kqja PlOlj.~~~ k.~o~ ij~~mlj,~tiji< Q.2~ s ~Q: Koiosjeke, cjevovode i metalne plasteve kabela koji izlaze iz postrojenja, elektricki
nastanku. zem..ljpspoi~. 4: txaja;ojp. od' I):~Jm.,anje:. 1: s" se odvaja pomoc:u umetaka koji sprecavaju prijeoos opasnih potencijala izvan po-
Za, zajednil:ko; u'z_emlie,l)je, po&troJenja~ s pri.klj1J~eoim, dalekQvq.dim~ r(,lzH~Lt.i.b. Q.a.-. strojenja.
pona,. d:ovqlj,nQ je.- Urt;e.ti: U. obz;ir sarno, mrdu, s najv.ecqm stt;uJom zemlj:o&l?Qjfi,. Posebne zastitne mjere u pogledu napona koraka i napona dodira ne treba
provoditi u podrucju opseznije kabelske mreze napona iznad 1 kV uz slijedece
2.J., Zas~itn~ mj~e(e_ pr::~ tdJ5.4n, uvjetimll uzeJl1lj~nj,a.
uvjete: kabeli s metalnim plastem polozeni su u zemlji, duljina kab. mreze je
Ako se u~ijj~<!~ te!)n. ~~;olP~'" (np~,. ~i~o~ii sP~~;. Q\PQl' t.l~) D& 11m~~' u<!Q,~o@j; najmanje 10 kni, struja zemljospoja ogranicena je na najvise 1500 A, a vrijeme isklju-
n~~e.d~I)j:ml 1111Q!<4iin!!" f,I;~I1~, ~~iw~j~I)j!Ji Q.~k.lll Q.4i <!:Qpun*,iJj, ~~sJJ.~I)jJj, I!!:i~_~~.:: . tenja dionice u kvaru je ispod 3 sekunde.
aj, IJlj~,,, ~ ij~t9,~a))j,,,, igQl;~.I:i, ~!!l Qitp.Q1l! ~~!))ljiN!!~!J;. ~. ~QQ)ij~~~ 4i.i!<iQ,v.'l: Qili
Stupove- za nadz.emne vodove (celicne i armirano-betonske), kao i gromobransku
dohXa~u' m<'(Iu~oQno, ~poji,ti,
zastitu drvenih stupova~ treba uzemljitL Vidi. str. 505.
280 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA
Stupovi s linijskim rastavlja~ima, transformatorirna i kabelskim glavama
Na drvenim stupovima sa iii bez zastitnog u.zeta nisu uzemljeni nosaci rastav-
Ijaca. U posluzne poiuge treba ugraditi mehanicki cvrste izolatore barem jednake
izolacijske sposobnosti kao izolator voda. Dio poluge ispod iz.olatora se niora uzem-
Ijiti i zastititi stajaliste za rukovanje.
Na metalnim, arrnirano-betonskim i drvenim stupovima s' metalnim premostenjem
teeha uzemljiti metalne nosaee rastavljaca, kabelske glave i metalne . piasteve kabela.
Ukopanim uzemljivacem oko metalnog i armirano-betonskog stupa treba osigurati
da oa_pon dodira bude ispod 65 V. Na stajalistu za rukovapje polugarna na drvenom
stupu treba na dubini od 10 em ukopati mrezasti uzemljivac vezan s polugama.
Nosace transformatora, kondenzator.e i metalne konstrukcije (postolja, aparata)
na stupovima treba zastitno uzemljiti. Oko stupova s transformatorima treba po-
staviti uzemljivac za oblikovanje potencijala povezan s uzemljivacem stupa.,
Pokretna transformatorska postrojenja treba uzemljiti prema 2.2 i glavi Dimen-
zioniranje zemljovoda i uzemljivaca (str. 282). Vozila s transformatorom (npr. u poljo-
privredi) treba tako ograditi, da se onemoguCi slucajan dodir vozila, prikljucnog
stupa i zemljovoda. Stajaliste za poslugu mora biti izolirano .. Transfor~atorska vozila
za prikljucak na nadzemne vodove treba uzemljiti na dovoljnoj udaljenosti, npr.
na susjednom stupu. Zemljovod treba izolirano od zemlje dovesti na uzemljivac;
ako ga se polaze na prikljucni stup, mora bili udaljen min. 100 mm od nosaca
rastavljaca i konzola.
Za linijske rastavljace vrijedi naprijed receno.
Za zastitu niskonaponskog dijela postrojenja vrijede Propisi 0 instalacijama u
zgrada",a (SI. I. 43/66) i postrojenjima u po/joprivredi (SI..1. 33/70) (vidi str. 255).
Uklopna klijeSta, uklopne i mjerne motke ne smije se uzemljiti. Dok su izvan
upotrebe, treba ih zastiti od stetnog utjecaja vlage
2.5. Naprave za povremeno uzemljenje i kratko spajanje
Za vrijeme rada na nadzemnom vodu, vod treba na svim isklopnim mjestima
isklopiti, uzemljiti i kratko spojiti u smislu Propisa za pogon i odriavimje postrojenja
(SI. I. 19/68). Rastavljace za uzemljenje treba ugraditi na ulazu vodova u sklopno
postrojenje, ako se u blizini ne nalaze linijski rastavljaci i, prekidaci.
Prijenosne naprave za 'uzemljenje moraju imati kontakte za najmanje 200 A j ,sa-
vitljivo bakreno uze od najmanje 25 mm 2 (vidi tablicu). Konta~ti i uze, moraju
izdrzati kratkospojnu struju na tom mjestu mreze barem 1 sekundu.
Najveca dopustena struja kr. spoja u trajanju od
Presjek Cu uzeta
mm' lOs 5s Is
kA kA kA
25 1,5 2,0 4,0
35 2,0 2,5 5,5
50 3,0 4,0 8,0
70 4;0 5,5 lliS
Zastita.od dodirnog napona u postrojenjima iznad 1 kV _ _ _ _ 281
3. Pogonska uzemljenja
3.1. Podjela pogonskih uzemljenja
U pogonska uzemljenja ubrajaju se:
a) uzemljenja v.n. namota .mjernih naponskih transformatora,
h) uzemljenja kondenzatora,
c), uzemljenja otpornika za direktno uzemljenje neutralne tocke generatora i transfor-
. matora,
d) uzemljenJe neutralne tocke transformatora direktno iIi preko malih otpora,
e) uzemljenje usmjerivaca
3.2. Dimenzioniranje pogonskog uzemljenja
Dimenzioniranje se provodi za najvecu struju zemljospoja. U postrojenju s vise
mreznih napona, zajednicko pogo uze'mljenje se dimenzionira za iznos najvece. poje-
dinacne struje zemljospoja.
3.3. Uvjeti za pogonsko uzemljenje
3.3.1. Pogo uzemljenja pod 3.1 a) i b) u elektranama, transformatorskim i razvodnim
stanicama prikljucuju se na zastitno uzemljenje.
13.2. Uzemljenja pod 3.1 c) mogu se prikljuciti na zast. uzemijenje, s time, da
DapoD.uzemljivaca ostane <12;5 V. Ako ovaj uvjet nije ispunjen, postavlja se pog.
uzemljenje na takvoj udaljenosti, da se na zast. uzemljenju ne pojavi napon > 125 V.
Medutim, i uz napon > 125 V izuzetno se u OYQm slucaju mogu spojiti pogo i
rut. uzemljenje uz primjenu, pod 2.3. .-
1.3.3: Ako se na pogo uzemljenju moze pojaviti napon > 125 V, zemljovodi moraju
hiti izolirani i zasticeni od dodira, napon koraka mora biti < 80 V. (ograde,
oblikovanje potencijala).
3.3.4. Uzemljenje pod 3.1. d) treba povezati sa svim uzemljenjima u postrojenju,
pri cemu napon uzemljivaca nije ogranicen sa -125 V, ali napon dodira i kotaka
mora hiti u granicama prema sl. 4 i 5.
3.3.5. Oko .el. uredaja treba oblikovati potencijal, tako da se udovolji iznosima
prema s~. 5. '
3.3.6. U vanjskim postrojenjima previsoki ,napon koraka treba sni~iti na granice
prema sl. 4 izoliranjem prolaza (sljunak, asfalt).
3.3.7. U zgradama se. umjesto oblikovanja potencijala dopusta postavljanje izoli-
ranih stajalista za dvostruki napon uzemljivaca, ali min. 2 kV. Mogucn'ost dohvata
vodljivih dijelova smije biti sarno sa -izoliranog stajalista, a dijelove treba medu-
sohoo povezati.
3.3.8. Unutar zgrada, opasni napon dodira i napon'koraka moze se sprijeciti uzemlje-
Dim armaturama u temeljima zgrade, iii uzemljenim trakama pricvrScenim klino-
'virna na zidove uz tIo (svakih 1 m), iii trakastim 'uzemljivacem polozenim uz same
teinelje i spojenim s uzemljenjem.
 Oi;l)).~nzi.Qniranje zer;1)ljo,voq.a i. uze[1)ljiyaca __- _ _~_ _ _-_28~:
282.~~~~~~~~~~~_ELEKTRICNA POSTRO JENJA
4. Spajanje zastitnih i p_o.gonskih uzemljenja S!;~op' il.i: ",i.l...!. n,c, sm.ijG. sc lvidali. Dopust.el).o, Je gole; l,.G.llllj,t)\'o~1.c i':-l.1ZcJno polag~lt.i 1I.
b~t.Qn. U ?:G.m,lj{H'Qtl'G i, :-;abi.nJc, ZC):nlJovoth~. sc' ne, smij,q, ugr~l.di\:a,tl n.!-s.u:p.-:nt; n.apn..lXG.
4.1. Ele~tra,ne ~ transC. stanice s postrojenjem do 1 kV samo za vlastite potrebe- koj'iIn.<-l bi sc ni,ogio rn;kinu.li, zcmJjovod. be.z upotr~be. al"H",l.
4.1.1. Zastitno uzemljenJe postrojenja > 1 kV uvijek treba spojiti sa zast. uzemlje- 1.. ~.. Ni.!-jm.:'plji d.QPust.el)i p'r~sjck zc.mljo.vol.la za post);; > I kV j~:
njem postrojenja < 1 kV. Ovako spojena zast.itna uzemIJenja se mogu povezati SO mnit Z:,l ~e.l.ik pocincan. toplim pO~lupkom.
s pogonskim uzemljffnjem vlastite potrosnje < 1 kV (Da podrucju jedinstvenog 35- mll),2 za. al,lJlJJ.it).ij.
sustava uze:mljenja). l6, 11)01.2 ~"l ba,kq(. . .
4.1.2. Pogo uzemljenja mj'ernih nap. transformatora i kondenzatora iznad 1 kV, (3.3.1), U m,fcZ:.pna. s qircGk.tno l)zel)1ijl..!,l1.om I)CU1L toc.ko,m._ prcsJc.k zem1JovQd,<1 mor.~t
kao i uzemljenja odvodnjka prenapona, treba. "ezati Da zastitn.o uz_emljenje > 1 kV. oQgo.vqratj occkiv<llloj struji zC,mljospoj ..)_ Sabi,rni zcmljo\,odi dimc~~ionirajl~, sc ,:<l
4.1.3. Pogo uzemljenj'a pod 3.1. c) mogu se spojtti sa zastitnim uzemljenjem uz St.~Uj,l,l, qVQstrukog z~ml.i.Q~.poj~l. s. t,imc, da prcsje.qi, ne bU,d,ll. m<1nJI. oJ IUIJ.1Jl'P1JC
uvjete pod 3..3..2. q,opu51Cl)ih.. . . " .
4.1.4. Pogo uzemljenja > 1 kV mogu se spajati s pogo uzemljenjem < 1 kV, aka su . Ooli \:Q<.i.twi polozc;nj 1I zcml;i,u, i',a spoj, s lIzcm.1ji\:accm dlm~n.zl.oIHr:aJlI. sc k~LO
ispunjeni i uvjeti pod. 3.3.2. 1I,l,cmiji\'a~ {.\i.d,i ~J. PQl:~lga.njc al.1I:I11.in,ij:a. l,l. "'~IJllju. nijc doplIstct)..o. OI';J-ITI' u, pqsc;bnJ.111
4..l.5 .. U PQstrojenjitl)3 >-1 kV s. direktno uzemljenom neutralnom teckem, medu- s\..l.l.~ujevim<l. .
sobne tre,ba J?ev~zati $,Va uzemljenja u postrejenju, uz primjenu 2.3 i 3.3.4. Gro.- 1.3-. Na,il1):'.J.I~~c do~ust.c;n,i rr.c;~j.c_k,. z~,mljoit)(j~a ~a. \ostr. ~ I. kY .I c-:
mobransku uzad nadzemnih vodeva treba vezati na pogo uzeIIJ,ijenje. meh, zaslI,.cn. fl,k,so.o. r010Zcll li'~' 111,1)1 ell. '-'.I- "",.. ~ m,m AI..
nClasticell., fikS.l1Q poloz~n; 4. mIll.! eu,
4.2. Elektrane i transf. stanice s postr:ojenjem do 1 kV za vlastite p.otrebe i za dobavu iz~an zc~nlj~. PQcinc.u,ni~ t,r.aka: najmalJjc. 50 m.m 2 1,.~ 11)111.
potrosacima. izvan z~mljt!:. poc:iw;an,q, u:h; nuj'manjc: 50 111m 2_.
4.2..1. Ako se postrojenje iznad 1 kV i postrojenje do 1 kV iii nJlhove Qosece kODstruk- u ze~mljL najOl.~nje 50 lnm 2 Cu. n,C' ta.Q.j,i od 1.5 mOl. ..... ,
cije nalaze zajedne, njiheva zaStitna uz~mljenia t,reba slJojiti. Ze.mJ.i.ovod za odvod strujc. kOI),den,zatQ.rtI: za sll.zblJanJc smet.IlJI > ~5 rnA l)1,Or.<l
4.,2.2. Za zastitno uzemijenje razvednih. ormara < 1 kV pristupacnih s vanjske strane hili izoUnln i poiQz(m. ~ao ('~7.u.i; "-QQ. . '.
transforrnaterske stanice, vaze peselme edre,dbe i egranicenja. l,.4., 06j~l)lacijsk~: vl;ij.c.dIJ.QstL za S1.fl.l,i,IJ,O. QP1_c.~e~~-,lj.e zeIl).lJQ.\!od<.~ ~a gnUlIcJJu te.l1)-
4.2.3.. Sva uzemljeDja postrojenja iznad 1 kV i postrojenja do 1 kV, u p(avilu, treba p~ra.t.lIru, 1.50, C u, PQs~ft, ? 1. k V.
~pojiti
sa zaJednickim uzemijivacem.
, Ako u slucaJu zemljospeja nije predvidene brzo iskljucenje mreze > 1 kV.
Naj.vc,ca dOPl.1.ste.IJ,a. N~~VCil dopu,stcnn. struja 1I A
napon zajednickog uzemljiva.ca ne smije premasiti 65 V, a ako je predvideno. takvo . traj<.~nja t sckll.nu-c
(skljucenje, DapOl( zajednickog uzemljivaca smije dos.ect iznose prema sl. 5. ~~csjck tTi.~jnc.~, struj-a 1I A

. Ake evi'm uvjetima nije udo.veljeno~ pegonska uz:emljenja pestrojenja iznad mm;2.
Celik Al Cll' Cclik Al Cli
1 kV ide 1 kV treba izvesti edveJeno. razmaknute barem 20 m.
I Q.dje (ijedi "e pod 4..1 ..2.. 2500,
1.6 - - 150 - -

5. Uzemljenje za zastitu od groma 25 - - 100 - - 4000

35 - - 280 - 3700 5500
UzeI1)ijenje stupeva nadzemnih vQdeva i' zastitnih. uzeta vidi str. 505. Iste 150*1 250*1 480*1. 3300, 5300 8000.
50
vrij~di i za. nesec~ kenstrukcije vanjskih pestrejenja. Zastitna uiad vanjskih vo.dova 310*) 590* 1 4,700 7400 11500
70 180.*1
se. spaja sa ~astitnim uzemljenjem postreJenja. Ako su gr:omob~anski odvodi piistu- 100 ~4.n*) 430*1 no.' 1 6700 1.0500 16000,
p~_cnJ izva.n ogr:acle p.ostrojenJa, treba izvesti posebne. uzemljenje. i.l~ ako to. nije 4'1.Q,~) 760*'h 1.380*li I 350t} 2.1000, 31500
200 ,
meguce. onda odvede treba za.stititi. od dodira. .

.), Vdjcdi. s:.tm.o. Z<.\ tyacnc yod-icc.

OIMENZlONI{tANJE ZEMLJOVODA I UZEMLJIV ACA
(prema:. Pravilnlku .,. post(. tznad 1000 V - Sl. I. 4/74 t Tehn. propisima. za el. energ. Ako. n~: postoji O!?,l:SItost od: poz<!-'ytl:.. n<'l\~e_qenc. v.rii~dlJ.os.J;ii SG- QJ,O~l,1, po;\{ec.a:6;
instalacUe u zgradama - Sl. 1. 43/66) Z<,I. 20"'-.)", . "
k.$. V-oc.UJivii spoJ izm,cdu zcmljov,oda .. saOi.rt).:ih, zC.OJ,ljovoqa: I. O&F.<!,nU:ka-. ~IJ~:, sc
1.. Z~mljov'o,di i7;r;<..l.QjL.t; i,:ik\(<.!;.d;\:.mi'tIP:. v,ij~.inFI. i: vi~~i.~.I~,im. spojl)li.G.<..l.Q.1~L, lJzG.~~. se SJ;QJj'l~, Sp<lJ,:<.!:ltll Glje-'(-
1..1.. Zel)).ijo.ode. Ixeba. v,(dliiv,Q; llQ!agatilznad zemlje. Ako suo p(ekrient, trebaju Q:iml ~l;1Qinj.4"*m<.!,. S-t?Q;j,I~,i1 pri!buf;- 1J],(.)J;llt bj.~il "'<J~U";'~QI Qc..li kQr.Q7,:I!!~.. *-_OJ. mJ~Ii~I!M~: QtJ?Qfl<.!:
biti pristupacnl I za!tiCenl od mehanickih i kemijskib o!tecenja. P(ovode kroz f:;l.spr~slir::.~nj~t. uzcrn-lj~:xa,cu-. Ila, htk,t}. p,fli~~,U:PH.c.I)PUlj micsw. tr,cb~\ ug~:.~,d;l:tll Ii:.t~,~<kXlllltil
284 _ _ _ _ _ _ _~_ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA T Dimenzioniranje zemljovoda uzemljivaca __________ 285

spoJmcu. Prikljucak na uzemljivac treba hili meh. cvrst i dobra vodljiv te zasti~ Uzemljivac
cen od korozije. Za spajanje na stapne uzemljivace pomoclI obujrnice lrcba plocasti
upotrijebiti vijke najmanjeg promjera 10 mm. tracni duljine y m slapni duljine u m dimenzija
1.6. Metalne dijelovcpostrojenja treba zemljovodom nepos red no vezati na uzemlji- u m
vae. Dijelove vodljivo vczane za uzemljene temelje iii eel. konstrukcije ne treba
posebno uzcmljiti. Prcsjeci ovakvih eel. konstrukcija moraju biti u skladu s 1.2, 10 25 50 100 I 2 3 5 05 x I I x I
spojevi moraju biti trajno vodljivi. skidanjem dijela konstrukcije 'uzemljenje mora
ostati vaijano. konstrukcije dulje od 10 m treba uzemljiti barem na 2 sto udaljcnija Dtpor ras-
mjesLa. prostiranja
1.7. Zemljovode armirano-betonskih konstrukcija i stupova p'oIaze se vidIjivo iii R [11] 20 10 5 3 70 40 30 20 35 25
ih sc ubelonira s time, da su kontinuirani. Za zcmIjovod se moze koristiti arma-
lura najmalljeg presjeka koji odgovara presjeku za 16 mm 2 Cu. ZemIjovodi pri- Za dimcnzioniral1jc slozenih uzemljivaca vidi strucnu literaturu.
kljuceni na vodovodnu mrezu moraju biti prikIju~eni ispred vodomjera.
Nije dopllsteno za zemijovod i lIzcmIjivac postrojenja > I k V koristiti arma:' 2.4. Najrnanji presjeci uzemljivaca:
turu kabeIa (osim predvidene u tu svrhu) kao ni pIinske, parne i topIovodne cje-
Uzemljivae Pocincani Ce Cu
vovode. Po potrebi cjevovode treba uzemljiti unutar postrojenja.
U postrojenjima < I k V za uzcmljenjc sc moze koristiti plasteve kabeIa polo-
tTaka 100 mm 2 , ali traka 50 mm 2 ,
zenih u zcmlju, spojeve treba premostili s min 4 mm 2 Cu. ako je razni vodic
tratni ne tanja od 3,5 mm ne tanja od 2 mm:
do 6 mm 2 Cu, odnosno s 10 mm 2 Cu, ako je razr:i vodic 10 mm 2 Cu iIi vise.
okrugli Ce 010 mm Uze 35 mm 2
2. Uzemljivaci
stapni cijev 38 mm (1'/,"1 cijev 30/25 mm
2. I. Izbor i raspored uzemljivaca su ovisni 0 mjesnim prilikama. vrsti i sastavll
kulnik 65 x 65 x 7
tla. te dopustenom otporu rasprostiranja i koraka. U blizini uredaja istosmjerne
profil U6 1/2, T6
struje. treba sprijeciti prelazak lutajuCih struja na uzcmljivac. Uzemljivac "reba
iii odgovarajuCi
)ako poloziti, da se ostvari dobra vodIjiva veza sa zemljom. Tracni uzemljivac se
polaie na dubilli 0,5 do 1 m, ali svakako ispod sloja zemlje koji se moze smrznuti. lim 2mm
ploeasti lim 3mm
Stapne uzemijivace zabija se okomito, na razmaku > od dvoslruke njihove duljine
(u suhom iii smrznutom zemljistu na razmaku > od dvostruke radne duljincl.
Plocaste uzemljivace se postavlja okomito. s gornjim rubom na dubini > od I m, Mrezasti uzemljivac za oblikovanje potencijala treba bili od Ce pacine. zice
s medusobnim razmakom ~ 3 m. najrnanje 16 mm 2 , iii Cu najmanje to mm 2 .
2.2. Srednje vrijednosti specificnog otpora tla p: U tlu s povecanom korozijom. iii prilikom upotrebe nepocincanog Ce, nave-
mocvara 30 Om dene najmanje presjeke uzemljivaca treba UdvostTuciti.
ilovaca. obradiva zemlja 100 Om Primjcr:
vlazan pijesak 200 Om Oa bi postigli otpor rasprostiranja R = 5 0 u ilovastom tlu s "p = 100 Om, upo-
vlazan sljunak 500 Om trijebiti tratni uzemljivac 30 x 3.5 mm" duljine 50 m iii 4 cijevna uzemljivaca duljine
suhi pijesak i sljunak 1000 11m po 5 m. U vlaznom pijesku s 1'1 = 200 Om za R = 5 Q. potrebno je 120 m trake
. kamenilo 110 (slijena) 3000 11m . . 200
Za toeno dimenzioniranje uzemljivaca potrebno je mjerenjem u susnom periodu JOx3.5 mm, Jer Je 100:/~5:3-~/~120m.
100
utvrditi vrijednosti spec. otpora tla.
2.3. Srednje vrijednosti otpora rasprostiranja u tlu specificnog otpora p= 100 Om 3. Uzcmljinc u temelju
Uzemljivac u temelju do pus ten je u nekim zemljama. a tehnicka' praksa. uz
Za drugi spec. otpor tla P1, otpor rasprostiranja R I = R .!!..!.
preporuke pojedinih udruzenja distributera el. energije u nas, takoder primjenjuje
I I I P
Kod paralelnog spoia uzemljivaca: -=-+- ovu vrstu uzemljivaca.
, . R R' R"
Ovakav uzemljivac maie bili od nepocincanog celika. polaze se U obliku
Ako se tracni uzemljivac polaze u dk.:cak linije iii valovito, njihov otpor
prstena u betonsku SIOpu vanjskih temelju zgrade i poprecnih zidova. Ispod uzemlji-
rasprostiranja je veci od navedenog. Pri zrakastom poJaganju, kut medu krakovima
vaca u temelju, ne smije se poloziti hidro-izolacija.
trehn hiti ~60'-'.
,'/
i86 _ _ _ _ _ _~~~~~~ ELEKTRICNA POSTRO]EN}A ."..
Sa uzemljivaca sc odvodi izvou na .jedilopotcni,;'ijil'in'u sa'birn'icH. 'koja :shlzi
1:<1 poveziVanja pomocu kilbela PPOO-I x '10 rnril 2 ell svib llhul,i'rnj"i"h 'i vili1jskih
zasti't'ili"h i pogans'kih uzcmljenja. Jedini :rast,ivl1i -j -hljCr-ni SPO) sc nalazi II vodu
iZiilcaU jednopotencijalne 'sahi-rtdcc i uzc'mUiv~lca.
D 'poglcdu d'irilcnzioil'jranja i izvoacllja, vidi str-lie-nu nrc'rattirll.
PROTUEKSPLOZIJ5KI ELEKi"RU':NI UREDAJI
I. Uvod
P-rOt-ilc'!..splozijski c\cktricili tlreCta}i 'ili kracc z\'ani S-'llrcdaJi "pretis'UlvUaj"iJ 'c'lek-
rriC"Be urcdajc posehnc "izvedbe za 'rad \1 alinos'fel;j 'cksplozhinih s'mjcsa, -zaptiIJivih
para. prasine i 'zraka. Pripaduju -gr-up'i td1l1ickc zas"filc 'j ktro -r~I,k\ii -po'tptlihlj'U 'pod
takon 0 tclrn'ickim nor"mativima, "u provodchje je U nadle-zlloSl-i hlgoslilvcnskog
zavoda zu 'Stuni.1'frdizaciju, 'koj'i "i do"nos-i odgovarajucc tehn'ic'ke ,normadve 'i ,s'ta-n-
darde 'iz podrucja protucksplozijs'ke ,zustitc.
Propisi. odnosno normativi reguliraj'u s:.fmo Opl:'ll problemarik'u. do'k sO i'Lv-cd-
beni detalji pJOpisan'i Jugos'lavenskim staf1<.lardhn'l gr"tlpc JUS N.'Ss. 0 tio -rOOD.
Svc vrslc -pro'tucksploz'ijs'ke zastitc sc zasni"vajn nil <+ oSIH)Vna hz'i'kalna pri"ndpa::
I. oUupanjc ugrozenog prostora radi lokalizatije cksploiije (lleprodorlli o/dop).
2. ogranicenjc cnergije lizrucniku paljenja (.'i(illlO.~iYllrllO.'in.
3. ogranicenje temperiltu'rc 'uzrocnfku palje-nja uz 'poschnc mjerc za eiim'i'ni'ranje
uzrocnika paljenj<l uslijed gteskc (por('c(OUI ,~i?/lIr11i}.'in.
4. izoliranje uzrotnika paljcnja od -eksplozivne 'iftmasrcre hila -kfuhm, tekuCim IIi
plinovitim medijem.
2. Propisi i sta:ndardi
Proizvodnja S-uredaja jc propisinla rc"gufirani.l opc-cnito 'sto ,sc rice oblika i pro-
cedure. dok su dCla-lji -izvedbe i ispitivaflja regulirani odgov-arujucim JUS slandar-
dom. U lom sm:islu OpCll 'j proccd'llri.dnll probkm<.ltiktl propi.sllju tzv.. 'ko"flstnlk-
cij'ski S-propisi': Ti..'JlIlilki propisi ,=a k-OI1SIl'lIkcirll. ';::radn i i.-;j)iti1'(/!'Jj' e/eklrlt-,,;h
ur('t/l!ia ::a I'ad II atlll(),~/i!,r; (':k.~pfo::rrfJiiE """!/e,,"a ldaljc pod kratico'm (1)] (SI., list
SFRJ be. 52/6X).
NaCin postavljanja. koristcnja i 'odrzav<.lI,ja propisan jc u tzv-. J-lIstiilm iijsk'im
S prop/sima. koji su posebno 'izd:.t'ni Z'i.\ rlldliikc i 'poscbno za 'nadzcnl"n'a -mjcsta. Za
rudnike jc ovaj ptopis "ohjav'ljcn \1 Sluzbcno'm listu 'SFRJ (br. 10 162. II dapHne 'U
br.9/64. 16/67 i 23/6'7) pod naslevom,: Propls; :1I cfclar'ihlil PO:i>'U'o;i:'Il}a II ,i'/Iildidlila
s pod::el1lll0111 ekspio(/l'ac(io'll/. [dalje pod kraticol'h (2)].
Za oSlala mjesta upotrcbe osim rudnika prop'is jc ohja\:ljcll u 'S\. lisru SF'RJ
(br. U~/67) pod naslo\'om': ProjJjs-; () elekrrii'/JilH postrojelljillll-l 'lIl1 lIat/::(,lIIllim mj~.'itil11(1
IIgroiellilll od ek.-;pio::irllih sm}('slI [daljc pod kral'icoll1 (3)].
3, Podrucjc piimjene 'i sistcm-j n!fcza
Problematika protueksplozijskih 'elc'ktricnih urcdaju je podijeljcna na dva 'osnoV-
na podrucja prhnjene. oznacene r'imskim brojevinl'a': za fudarstvo I., Za ost-a1a mjest-a
upotrcbe I l.
Protueksplozijski elektricni uredaji ~_ _ _ _ _ _ _ _ _~_ _ 287
Osim spcciricnosti samih ltrcdaja usmjcrenih na tWa podi"ucja upotrcbc.
d\'<.1
pllslOje takodcr i znatne razllk-c u sistemima mrczc. -'ito il11a I SVOg odra7:<.1 na izvcdhu
urcd<lja. ~
11. Instaladje u rudnicima
Za napajanjc trafostanica. koristi se iskljuci\'o izoli'rani s'istChl mrci:c maks'i-
malno dozvoljcnog nazivllog mrpona:
6 kV mcdurazno za I11ctanske rudnike.
10 kV rnedurazno za oSUlic rudnikc.
Opc-enita jc u upotn::bi trarazni izoJirani sistem su zastitnlm vodom $ ncuzem-
Ijenom nultockom transrormatora.
Nazivni napon pogona je 3XO i 500 Y meaurazl1o. 50 Hz. "P-ostoJi i ol1ca
tcndcncija napllstallj<.l 3XO V i uvodcnjc 660 i 1000 V.
lzolirani slstel11 mreZc mora odgovarati CI. 4.2.1.2. propisa ,(1).
Osnovnc osobine sistema Sll trajna kontrola izolacijc mrdc mfcZnim kontrol-
nikom vclikog unutarnjeg otpora s brzim jsklapanjem mrczc kod zcmljospoja
IUllulur 100 ms). Uzemljeni sislem sa zastitnilll uzemljcnjern n'ijc dozvoljen. Nulova-
nj!.! jc dozvoljeno sarno do 130 V mcdllfazno. Maks'imalno dOlvoljcni napon za ruene
prijcnllsnc uredaje jc 130 y, Ostali sistcmi ntl slruju i napon grdke nisll zabra-
njcni ali nisu uobicajeni.
Mali nuponi (do 50 Y) su propisani za daljinsko upra\'ljanjc-. Sarno instalacijc
stalnog kuraktera mogu imati veci napon upravljanja.
Za rasvjctu jc dozvoljcn napon do 50 Y bez ograniccnja. a do 2.20 Y \lzmje-
nicl1o) LIZ primjcnu rasvjetnog kontrolnika koji lrajno mjcri izolaciju prt":ma zemlj'i
i po nastanku zemljospoja isklapa napon.
Kabel za napajanjc uredaja koji sc u pogonu pomice kao i rasvjct-a 'na r-adi'-
listima trebaju biti posebnc izrade s poluprovodljivom gu-mom i zasticeni poseb-
nim kabel'kim kontrolnikom.
Instalacija za signalizaciju napona preko 50 V moze sc ,koristiti sarno uz trajnu
kontrolu izolacijc i isklapanje po n<.lslanku zemljo::.poja.
Napajanje clektricnom encrgijom poscbno provjetravunih dijelova jame treba
biti za metanskc jamc kontrolirano kontrolnikom vcntilacije. k6ji omogHcava uklju-
cenje elektricne energijc nakon provjere izolaeije mreze i nakon uspostavljenog
rei.ima provjetravanja.
3.2. Instalacije na ostalim mjcstima upotrebc (u industriji)
Za napojnu mrezu koristi se napon 10, 20 i 35 kY (meuufazno) u distribuciji
6 kV u industriji. Sistem je u pravilu izoliml1.
Za pagon je uobicajcn nazivni napon 380/220 V, 50 Hz, uz 4-i:il'ni vod s uzem-
Ijenom nultockom i sistemom nulovanja svih potrosaca, gdje je nulvod izveden kao
izolirani vodic u kabelu. U prostorima ugrozenim cksplozivnim smjesama, postoji
tendencija prije\aza na 5-zilni sistem, ako ima jednoraznih trosila. sto je i propisano
za prostore ugrozenc od pozara. a time i prostore ugrozcne eksplozivnim smjcsama.
koji predstavljaju i prostorc ugroicnc pozarom. Radi toga je za proslore ugrozene
cksplozivnim smJcsama obavczna primjena ci. 191 do 210 Prariflllk.{/ () tl'llllil'kim
mjerama =a efektroeller~Jt!tske illSraiacije II illdll,~t,.iji lSI. Jist br. 2/73) s tom razlikom,
288 ________________________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA ____________________ 289
Protueksplozijski elektricni uredaji
dot se zaslita od napona greske mora provoditi za sve nivoe napona (i ispod 65 V).
Tablica I.
Ostali sistcmi na stfUjU i napon greske (kao i zastitno izoliranje) su dozvoljeni, ali su
Oznaca,,'anjc in'cdbe protucksplozijske zastite elektricnih uredaja
vcoma rijctko u upotrebi j' to vise kao dodatnc zastitc nulovanju iii zastitnom
uzemljenill.
Sistcm zastitc u niskonaponskim mrczama villi na str . .266.

4. Tehnicki zahtjevi za urcdajc u protucksplozijskoj zastiti Objasnjenje

--1..1. Podjcla i oznacavanjc po J US-u
Protueksplozijsli elektricni uredaji. nose zajednicku oznaku ,,5", Podijeljcni su
u nekoliko vrsta zastite. sto ovisi 0 fizikalnim principima realizacije same' zastite.
Pregled pojedinih vrsta zastite i osnovni zahtjcv izvcdbc dan jc pod 6. Svaka
vrsla zastite nasi posebnu oznaku uz opcu oznaku "S". zajednicki znak za sve vrste
s zastite
Svaka vrsta protueksplozijske zastite posebno se dijeli na podrucje primjene.
kao sto je navedeno u 3. a oznacava se sa:
t neprodorni oklop
I za rudarst yo. s povecana sigurnost
II za ostala mjesta upolrebe. ia samosigurnost kategorije a
Daljnja podjela. odnosno kategorizacija protueksplozijskih 'uredaja odnosi se ib samQ.sigurnost kateborije b
sarno na uredaje za podrucje primjene II i to prema grupama plinova i para za punjenje cvrstim materijama
m
koje su gradeni i prema razlicitim -temperaturnim klasama. Ova podjela ne postoji o uranjanje u tckucine
za podrucje I. jer se tocno zna koji plinovi se susrecu u rudniku (metan CH 4 ). a p nadtlak
maksimalno dozvoljena temperatura se odnosi na paljenje ugljene prasine. a ne na q punJcllJc pijcskom
temperaturu paljenja zapaljivog plina. n naroCita vrsta zastite
Urcdaji za podrucje I. bez obzira na vrstu protueksplozijske zastite gradeni su
za plin CH.j. (metan). s dozvoljcnom maksim:.I1nom tcmperaturom od 200 C. I rudarstvo
Uredaji za podrucjc primjcnc II grade sc za grupe plinon: A. B. e (i D)* i za II industrija
'ternperaturne klase: TI. T2. T5. T4. T5 i T6, Ove oznake odgovaraju mcdunarod.-
nim standardiziranim oznakama I EC. Daljnja podjela. zasada sarno za vrst zastite A ugljikovodici i ostali*
"SIIIl1I1SiflIlI'lWS{" odnosi sc na kocricijcnt sigurnosti postignute zastite, B clilen. gradski plin i ostali*
Ako je poznata granica nckog paramctra protucksplozijske zastitc 0 kojcmu C vodik i ostali*
(D)*'" (acctilen). svi plinovi i pare
n.eposredno ovisi protueksplozijska zastita. primijenjcni kocficijent sigurnosti. racu-
nan na granicnu vrijednost. predstavlja, osnovu za podjelu na kategorijc uredaja.
pn cemu jc TI 450
T2 300
kategorij'l lao s kocficijcntom sigurnosti ;3 1.5. T3 200 granicna temperatura uredaja e
kategorija ib. s kocficijcntom.sigurnosti ;31.1. T4 135
T5 100
.
Koeficijent se odnosi na vclicinu struje palJenja kod radnih i induktivnih T6 85
krugova i napona kod kapacitivnih krugova za vrs1 protueksplozijske zastite "saI1l0-
sifJIIJ'lwst", Kao granica sigurnosti. kod samosigurnih strujnih krugova, uzima se vje- odgovara kocficljcntu si,-
ia gurnosti ks;3 1.5
rojatnost paljenja 10- J, sto znaci da vise od jednog paljenja na 1000 pokusaja pr,ed-
stavlja granicu sigurnosti iIi kocficijcnt I. Svako smanjenje struje za taj slucaj ib odgovara koelicijent u SI-
gurnosti ks;3 1.1
povccava koericijent sigurnosti. koji predstavlja mjerilo za kategorizaciju. To se
nlinosi na samosigurne uredajc i strujnc krugove za podrucja prim,icne I i II. Na Oznaka kategorije odnosi se sarno na (Si) zastitu.
laj nacin, prema prikazanoj podjeli l~a vrste. podrucja. grupe plinova, temperaturne
klase i kategoriie. dan je zbirni pregled oznacavania prema tablici J.. Pod os{a/i treba smatral1 pll110vc silcnlh karaktenstlka s obz1rom na proboJno
pa1jenje prema JUS N.SS.003.
*) Prema lEe grupc e i D postaju C.
H) Prema I EC grupe e i D postaju C.

19 Koncarev prirucnik
290 ________________________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
T' Protueksplozijski elektricni uredaji ________________________ 291
Tablica 4.
Tablica 1. Podjela plinova' i para u grupe
Primjeri oznacavanja izvedbe protueksplozijskih elektricnih uredaja po JUS-u
(X) Grupa plinova (XX) MESR, mm (XXX) I. mA
Oznaka Namjena
A >0,65 > 100
1St) I ncprodorno oklopni uredaj za rudnike B 0.38 do 0,65 30do 100
1St) IIAD llcprodorno okiopili urcdaj za industriju grupe plinova A i C <0,38 <30
tcmpcraturnc Klase T3
ISs) 1IT2 urcdaj povecanc sigurnosti za industriju i sve plinove tempe-
ralurne Klase T2
Prema lEe 79.1, dio 4 ove granice su izmijenjcne za MESR i predstavljaju
raspore: za A;:;:O.9 mm. za S;:;:O.5 do 0.9 mm. za C<O.5 mm.
Porcd oznakc S-urcdaja. svaki protueksplozijski uredaj, kad je prasao sva ispi-
livanja i alcstiranja pn:uviucna propisima i karl je spreman za upotrebu. dobiva NapOli/ella:
11<1 vidljivom mjcstu znak (X) Grupe plinova sc odnose sarno 11<1 podrllcje Il, jer podrllcje I obuhvaca
sarno metan i zemni plin;
Uskoro sc II okviru mcdunarodnc clcktrotehnicke komisije lEe ocekuju i medu-
narodnc oznakc za protucksplozijskc clcktricne uredaje. Taka bi opci zoak protu- (XX, MESR - predstavlja maksimalni eksperimentalni sigurnosni raspor. kod
eksplozi.iskc I.astilc trchao hili Ex. koji odgovara jugoslavenskom znaku S, dok bi kojeg nema probojnog paljenja za duzinll raspora od 25 mm, mjereno na
sc pojedine vrsle zastite takoucr oznacavalc 1I buducim izdanjima standarda IEC. aparatu prema JUS N.Sg.030/72 i prema metodi JUS N.S8.031/77:
U odnosll prema J US-u. prema tahlici J.
(XXX) Struja paljenja se odnosi na referel1tni indllktivl1i krug istosmjernog izvora
U=24 V uz induktivitet od 95 mH, mjcrena prema JUS N.SS.041:
U odnosu na ne.koliko inozemnih praksi. sastavljena je usporedbena tablica 5.
Tahlica J.
Usporcdba o1.nacavanja JUS - lEe
... Tablica 5. Usporcdba oznacavanja grupa plino\-'3
Oznake Oznake Postojeca
Vrste zastitc po po IEC publikacija JUS VDE NEC BSS UTE rOCT
jugoslav. i pryedlogu lEC
IEC Jugos!. SR. Njcm. U.S.A. V. Brit. Francuska SSSR
propisima US

Ncprodorni ok lop St Exd 79.1/1971 A I D A II 2 A

Povecana sigurnost St Exe 79.7/1969 B 2 C B III 3 B
Samosigurnost Si Exi 79.4/1975 C 3a B C IV 4 C
Samosigurnost katg. Iii Sia Exia 79.11/1976 (D) 3n A - - - -
Samosigurnost katg. ih Sib Exib (acetileul
PlInjcnje krlltim l11aS'lma Sm NapOIIII!Ha:
Uranjanjc u tckuciiie So Exo 79.6/1968 Oznake perna prcporukama IEC su novijeg datu rna. tako da Sli pojedini nacionalni
Punjcnjc kvan.:nim pijcskom Sq Exq 79.5/1967 propisi u fazi prilagodivanja. odnosno izmjena. pa se uskoro moic ocekivati
Nadpritisak Sp Exp 79.2/1975 jednako oznacavanje.
Narocita vrst zastite Sn Exs nema
4.3. Tempcraturne klase
Klasifikacija tcmpcratura propisana je u (1) prilog A i u prijedlogu JUS N.SS.Oll.
4.2. Grupe plinova Ova klasilikacija se prvenstveno odnosi na klasilikaciju cI. uredaja s m~lksimalno
Suglasno prijedlogu standarda JUS N.S8.003, svi plinovi i pare su grupirani dozvoljenom tempcraturom prcma tcmperaturnim klasama d:.in~m 1I tablici 6.
prema svojstvu probojnog 'paljenja kao i U odnosu na ostale karakteristike eksplo- Pored ovih tcmpcraturnih klasa. uredaj moze biti gradcn za tocno odredenll
zivne smjese. Drugim rijecima. grupirani su U odnosu na energiju paljenja. Grupiranje maksimalno dozvoljenu temperatllru. koja jc zbroj okolnc tempe-raturc 40 C i maksi-
u grupe A. B i C (D) provedeno je dvojako i to na bazi svojstva probojnog paljenja, od- maine dozvoljene nadtemperatllre. npr. urcdaj oznaceri s TJ10 ima dozvoljcnu
nos no maksimalnog eksperimentalnog sigurnosnog raspora (MESR) iii na bazi nadtemperaturu:
minimalne struje paljenja referentnog kruga i to prema tablici 4.
19'
292 ________________________ ELEKTRICNA POSTROjE
Tablica 6. Protueksplozijski elektricni uredaji ____________________ 293
Temperaturnc klasc Tablica 7.
Katcgorizacija opasnih prost ora u podzcmnim rudnicima
Maksimalno dozvoljena Plinovi i pare
Temperaturna klasa nadtcmperatura uredaja s lemperaturom paljenja 51upanj
Podzemni proslor rudnika Elektricni uredaji
C (X) iznad C opasnosti

TI 410 450 Nemetanski proglasava se proslor (jama) koji kod zasticeni zatvoreni el.
T2 260 300 proslor normalne ventilacije ima koncentra- urcdaji u pravilu zastite
T3 160 200 (jamal ciju CH-l- <0.1 "", a kod zatvorenejame IP 54 liP 44)
T4 95 135 za 24 sala konccntracija metana ne
T5 60 100 dosegnc I" (volumenski)
T6 "
45 85
I podzcmni prostor metanske jame. u S-uredaji nisu obavezni,
N llpOlllell{l: u kojem .ie kod normalne ventihlciie dovoljno I P 54. ali urc-
koncentracija metana CH-l- ~O.5"" daji koji iskre su pozelj-
(X) Nadtempcrature su odredenc liZ okolnu tcmperaturu ad 40 C po tablici 6. ni u S-izvedbi
Za VCCli temperaturu okoline, za odgovarajuCi iznos sc umanjuju maksimalno dozvo-
E
Ijene nadtemperature. c II dio mctanskc j"illlC (ili"jama). u kojem S-uredaji izvedbe I oba-
0
~
"0 .ie kod norlllainc ventilacije koncenlra- vezni za sve eL uredaje.
Osnovna namjcna je klasifikacija el. uredaja. a ne plinova i para, jer uredaj E cija mctana CH4~0,5% U kalegoriji II mogu biti
klasificiran za T3 maze bili koristcn u eksplozivnim smjesama s lempcraturama
paijenja iznad 200-C. =
~
,~
i trolej-Iokomolive. ako
je posebnim kontrolni-
c
Ake je uredaj graden za okolnu lcmperatufu razlicitu ad 40 C. ooda to mora ~ kom pojave metana iz-
bili uzeta U obzir kad odredivanja maksimalno dozvoljene nadtemperature. a taba = nad r~(~ osigurano is-
okolna temperatura mora. bili vidljivo oznacena na uredaju. "0 kljucenje napona trolej-
:r.0
mreze
<l:
5. Tehnicki zahtjevi za instalacije na mjestu upotrcbe zone opasnosti III svi dijelovi melanske jame sa separat- .S-uredaji obavezni iz-
I nlm provjelravanjem i prostori kod vedbe I za posebne uv-
5.1. Instalacije u rudnicima normalne ventilacije s mogucom kon jete rada uz odgovara-
cenlracijom CH4> 1.0"" juce kontrolnike
Opci zahtjevi za instalacije u rudnicima se naJazc u instalacijskim S-propisima,
vidi (2) na str. 286. Klasifikacija opasnih prostora u rudnicima provedena je u lri
stupnja opasnosti (Tablica 7).
Prcma odredbama Instalacijskih S-propisa (2. v. str. 286). prije uvoza protu-
Kalegorizaciju opasnih prostora u podzemnim rudnicima odobrava nadlezni
eksplozijski zasticen~g elcktricnog uredaja. obavczno je ishoditi .. Strucno misljenjc"
republicki rudarski organ.
SKomisijc 0 uvjetima za ales-tiranjc predmetnog' urcdaja. avo vrijedi za svu opremu.
Upotreba vrsta protueksplozijske zastite u rudnicima i izvedba el. uredaia nije
bez obzira iz koje sc zClllljc uvozi i da Ii .ie takva oprema ranijc vee bila uvezcn<l. :
vezana sarno- na stupanj opasnosti. vee izvedba el. uredaja ovisi 0 uvjetima rada. I

gdje ce uredaj biti' primijenjen.
Instalacijski propisi, pored prostora ugrozenih eksplozivnim smjesama, odreduju
i svc ostalc zahtjeve za elcktricne urcdaje, kao S10 jc el. zaslita, naCin izvedbe
pojedinih vrsta instalacije. odrzavanje, ispitivanje i alestiranje.
U rudnicima ugrozenim cksplozivnim smjesama zemnog pi ina, svi elektricni
uredaji domaceg i inozemnog porijekla moraju imati pojedinacni atest ito:
za domace proizvode od proizvodaca,
za inozemne proizvode od S-Komisijc.
Posebno jc pOlrebno iSlaknuti veoma oslrc zahtjevc za 'elektric,{e uredaje' u'
odnosu na zastitu od zemljospoja i kratkog spoja. Za svaki zelllijospoj se zah'tijeva
isklupanje unutar 100 ms. a lllaksimaino dozvoljena visina .dodirnog napona iznosi
50 V. Zastita od kralkog spoja treba prekinuti kratki spoj u vremenu do 0,1 s, a
svuki sklopni aparat. koji prekida kratki spoj, mora imati samozapor iii signa"7
lizaciju. Tako se nc mOle ponovno ukljuCili nakon djelovanja kratkog spoja, ako se
krutki spoj nalazi na slicenolll ogranku.
. Svi zahtjevi u odnosu na primijenjene kabele kao i dozvoljeni kabeli za poje-
dine sfucajeve su opisani u ..Inslalacijskim S-propisima" (2).
294~ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ ELEKTRICNA POSTRO JENJA Protueksplozijski elektricni uredaji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 295
Tablica 8.
U\jni transformalori nisu dozvoljeni 1I pouzcl11nom prostoru. a zastita .,ura-
Zone opasnosti
njanjem u ulje" nijc uopee dozvoljcna. osim za sklopnc .. ~parate srcdnjcg napona.
Zastiti.l .. povccana sigurnost" nije dozvoljena u prostorima slupnja III na fad i-
Klasifikacija
listima, niti u hodnicima otvaranja i pripremc. Ova sc nc odnosi na prikljucne Lokacija Dozvoljena upotreba eL uredaja
opasne zone
kutijc. razvodnc kUlije, sabirnicke i razvodnc ormaricc.
Motori za otkopc moraju odgovarati .. teskim lIvjetima rada", sto znaci da prostor ugrozen trajnim izvorom (Si) kategoriia .,ia" (tabl. 3) po-
imaju: opasnosti, u kojem eksplozivlla sebne izvedbe iii, kombinacija
pojacanu mchanicku izvcdbu (radi zarusavanja) S oklopljcnim vcntilacijskim 0
smjesa moze postojati duze vri- ostalih vrsta zastite. posebno ate-
kanalima. jeme stirane za zonu 0
\"iSH kl:.lsu izolacijc (F. H iii C) liZ mogucnost kraccg optcn,::ccllja bez vanjskc
vClllilacijc (zatrpall Illotor). I prostor ugrozen primarnim iz sve vrste protueksplozijske za
.odnos upUlIlC i nazivnc strujl! ::;,; 4.5. } k v'orom opasnosll. u i<ojemu se stite prema JUS N.S8. 101, 301
minos uputnog i nazivllog momcnta ~ 2. preporu 'a eksplozivna smjesa pojavljuje do 701 Ividi t. 6.). Zastit. pove-
Sklopni aparati. koji mogu uklopiti iii isklopiti hez djclovanja na rucku (da tehnoloskim procesom upo,trebe cane sigurnosti prema JUS N.S8.
Ijinsko upradjani). moraju hili lako hlnkirani. da se kucisle moze otvoriti sarno 201 osim pri postavljanju u ka
tl beznaponskom sianju i da sc mogu stavili pod napon samo kod potpuno nale. udubljenja i slabo provjet-
zat vorcnog k ucista. ravane prost ore
U praksi se primjenjuju ovc vrste zastite bez ogmnicenja:
neprodorni ok lop prema JUS N,SS.IOI. 2 prostor ugrozcn sckundarnim iz I svi uredaji namijenjeni za zonu
"amosigurnost prema JUS N.SS.301. vorom opasnosti, u kOJcmu se 1. uredaji prema JUS N.SS. 201
cksplozivna smjcsa pojavljuje sa- kao i drugi. ako su kao takvi
5.1. Instalacijc na ostalim mjestima upotrebc
mo II slucaju kvara iii nezgode posebno atcstirani. U pripremi
Opci zahtjevi za izvodenje instalacije su dalli u Instalacijskim Spropisima
i ako sc eksplozivlla smjesa za- posebna kategorija el. uredaja*)
(3). U navedcnim propisima su dane i minimaille granice pojedillih zona opasllosti.
drZava kratko vrijcme.
Same zone opasnosti su klasificirallc prema (I) kako je Ilavedeno u tablici S.
*) ~reduji koji u normal nom pogonu ne iSKre mogu biti standardne industrijske
6. Vrste protucksplozijskc zastite clektricnih urcdaja lzvedbe ak~. odgovaraju zahtjevima prem" 01, II prop is .(3). Za primjenu 01. II
I.)rotucksplozijska zastita odnosi se na vise podrucja elektricnih uredaja namijc iii lzv ... bllzll1 uVJeta" na proslOre koje obuhvaca zona opasnosti prema CI. 5
njcnih za rad kod: propisa (3), potrehlla ic. poscbna odluka S-Komisiie.
a) eksploziva (ll uzcm smislu tog pojma). Sto .se tice primjellc na plinove i pare zapaljivih tckucina. mortimo imati ti vidu
b) eksplozivnih smjesa plinova i zraka. da su slandardne vrste protueksplozijskc zastite razradene za upotrebu u zoni
c) eksplozivnih smjesa pare zapaljivih tekucina i zraka. opasnosti I. a to znaci prostor gdje se eksplozivne smjese mog'u pojaviti od vre
d) eksplozivnih smjesa zapaljivih prasina i_ zraka. ~~na na ~'rijCnie. ali ne na dulje vriieme. Nairne standardne vrste protueksplo-
Pri tome kod svakog od ovih podrucja mozemo imati razlicite stupnjeve
zlJ~ke zas~lle ne mogu se bez daljlljeg primjenjivati na zonu 0, gdje su eksplozivne
opasnosti za formiranje eksplozivnih smjesa. smJese pflsutne trajno iii dulje vrijeme.
Za eksplozive 11 lIzem smislll tog, pojma. postoje posebni uvjeti za same uredaje.
. . U pogledu upotreb~ pojedillih vrsta zastite u zoni 2, 'nema nikakvih ograni-
a i za njihovu instalaciju. Nepozeljno aktiviranje eksploziva elektricnim uredajem je
~enJa uz napomenu. da Je mozda takva izvedba i preostra. odnosno jednostavnije
poseban problem i nije predmet protueksplozijske zastite elektricnih uredaja. i ako
Izvedbe protueksplozijske zastite bile bi dovoljne i upravo je u toku razrada takvih
bi ih sam naziv mogao zabunom dovesti 1I vezu. Prema tome. protueksplozijska
posebnih izvedbi pojednostavljenih vrsta zastite za upotrebu 'u zoni 2.
zastita elektricnih uredaja je u osnovi nam'ijenjena preostalim trima podrucjima. Standardne vrste protueksplozijske zastite odedene su slijedeCim standardima
odnosno eventualnoj eksplozivnoj atmosferi u kojoj trebaju biti koristeni takvi elek
JUS N.S8.: 101 Neprodorni oklop, 201/72 Poveeana sigurnost, 301 Samosigurnost,
tricni uredaji. 401/77 Punjenje cvrstim materijama, 501/77 Uronjenje u tekueine, 601/77 Nadtlak
Posebno treba naglasiti, da su vrste protlleksplozijske zasrite, koje ce 'biti opisane
. I 701/77 Punjenje pijeskom. Odnose se iskljucivo na elektricne uredaje za rad u
i koje su obradene u odgovarajucim standardima. u svojoj osnovi namijenjene za
atm?sf~ri okolnih smjesa plinova i para sa zrakom i to prvens,tveno u prostoru
podrucje b) i c). odnosno za eksplozivne atmosfere plinova i pare. posto se protu
klasiliclranom kao zona opasnosti '1. Medutim, za prostore zone opasnosti 2 kao
eksplozijska zastita za prasine moze mnogo jednostavnije izvesti.
296 _______________________
ELEKTRICNA POSTRO JENJAT" Protueksplozijski elektricni uredaji --------___________ 297
i za prOSlore ugrozene eksplozivnim prasinama mogu sc koristiti bez ogranicenja. je lu vrsna vrijednost udarne struje krat. 21i
Za prostore zone opasnosti O. mogu se koristiti sarno aka su posebno za to kog spoja na mjestu prikljllcka u kA. a
atestirani, osim vrsta zaslite samosigurnosti kategorija "ia" koja je namijenjena za
upotrebu i u zoni U.
Ik -efektivna vrijednost simetricne kompo-
nente struje kratkog spoja u kA.
t 1\

7. Zastitne mjere elektricnih mrei:a u prostorima ugrozcnim 5

cksplozivnim smjesama
7.1. Podrucje I: rudarsh'o 1'-
Uvjete izvedbe mreze i zastite propisuju odredbe prop'isa (2), a prirnjer izvedbe r- t-
rudnicke niskonaponske mreze je prikazan na 51. 3 (str. 300).
O
Zastita od preopcerecellja provodi se bimetalnim relejirna iii okidaCima podeiicnlm
51. l. Odnos R/ X u odnosu na vrsnu
vrijednost struje kratkog spoJa
as 1,0
JR/JX _ _ k
I,J
na stvarno opterecenje, ali ne preko nazivne struje u[coaja, osim u narocitom
fdimu intermitirajueih pogona (kraCi pogon i dllzc pauze). Moze se provoditi OVdje treba naglasiti da .ie, ukoliko se occkuju promjene u mocnosti mreze
i termosondama u namotu strojeva s obzirom na maksimalno dozvoljenu tempe. (npr. novi izvori iii transformatori). potrebno provesti raclIn minimal nih i maksi-
raturu klase izolacije. malnih vrijednosti komponenata impedancije tj. RSIll~k~' R Slllin ' XSm~k_" i X Smin , iz kojih
Zastita ocJ kratko# spoja treba biti provedena na osnovi poznavanja vrijednosti se onda za mjesto prikljucka izracunava ZSnlllks i ZSlllin prcma izrazu:
struje kratko,!! spoja, za svaki razvod i trosilo prema pro'pisima 121:
Zs=R~+X~.
- maksimalne struje kratkog spoja,
- minimalne struje kratkog spoja. Ostale komponente impedancijc sc raclinaju na uobicajeni nacin.
Maksimalna struja kratkog spoja se uzima za tropolni kratki spoj i rae una kod Konacno, impedanciju za svako mjcsto za koje se racuna struja kratkoe. spoja
mini maine impedancije petlje struje kratkog spoja, sto znaCi uz maksimalnu snagu
mreze (uzevsi u obzir perspektivno stanje mreze).
treba izracunati prema: Zs= JCt, R;)' +Ct, xJ Q/fazi
Djelovanje zastite' provjerava se nakon izracunane minimalne struje kratkog
spoja /kmin gdje se i odnosi na sve komponentc mreze od Izvora do mjesta proracuna.
a) kod primjene elektromagnetskih okidaca, podesena struja zastite / z mora biti Ztlstita ott llapOIll/ grdke
/z:E;/kmin/ I,5;
Zastita od: napona greske je propisana cl. 4.2.2. Propjsa (2) i to kao zastita
b) kod primiene rastavnih osiguraca. struja djeiovanja osiguraca 1~o' koja se dobije od visokih dodirnih napona. pri cemu su dozvoljeni sistemi zastite za energetsku
iz karakt,eristike osiguraca za vrijeme od 0,1. s, mora biti 11.0 :E; I kmin .
mreiu niskog napona prema tablici 9.
Prol'{lCllll struje krarkog Sp(~i{/. Kod proraeuna struja kratkog spoja vrlo cesto
Tablica 9.
nisu na raspolaganju podaci nadomjesnih impedancija mrcze sa koje se rlldnik Pregled sistema z3stitr niskonaponskih mreZ3
napaja. vee snaga (iii struja) kratkog spoja i vrsna vriiednost udarne struje krat-
Sis tern zastite Sredstva zastite od greske
kog spoja, a te poda~ke daje organJzacija koja opskrbljuje rudnik clcktricnom Maks. dozvoljeni
energijom. U tom slucaju se mogu komponen,te nadomjcsnc impectancije mreze mreze na izolaciji napon (V)
preracunati prema izrazu:
Izolirani sistem mrezni kontrolnik 1000
1,1 kU 2
radna komponenta R,= _. _ Q/fazi
Nulovanje zastita od kratkog spoja 130
. S,JI+k'
I I U2 Sistem struje greske strujne zastitne sklopke *)
induktivna komponenta X~=--~--- .a/fazi.
S,JI +k' 5istem napona greske naponska zastitna sklopka 380
gdje je U napon u kY, Sk snaga kratkog spoja na mjestll prikljucka u MVA.
Mali naponi zastita od kratkog' spoja 50
k=R/X (odnos radne i induktivne komponente impedancije) koji se dobije iz dija.
I I .
gram. n. sl. I (DIN 5MI02 2. dio/11.75) prema odnosu --l!--= 1,225--" U, pri cemu *) Ui izolirani sistem mreze do 6000 V i 'uz uzemljeni sistem preko. impedancijc
J2I, S, ' za ogranicenje struje zemljospoja do 1000 V.
298 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _~ ELEKTRICNA POSTRO]EN]A
Kad ovoga treba istaknuti, da u izoliranom sistemu 6 kV mrefe, stfujne
zastitne sklopke moraju imati usmjereno djelovanje, u protivnom maze daci do
isklapanja i neostecenih ogranaka zbog povratne stfuje greske iz ostecenog .ogran~a.
sto maze predstavliati teskoce U odredivanju mjesta greske. Ovakav se nacm zastlte
ostvaruje ztv. "kontroinikom kabela srednjeg napona" (opr. tip KKV "Rade Koncar"
Zgb.). Na slici 2 shematski je prikazan usmjereni sistem ~astite n~ struju greske
za 6 kV mfein rudnika, uz primjenu kabelskog kontrolmka srednJeg napona za
napajanje trafostanice u jami. Sistem se sastoji od uporedivanja napona greske u
kapacitivnom transformatoru CT sa strujom greske u strujnom ob~hvatno~ tra~sfor
matoru ST i od djelovanja na zastitni prekidac sarno u slucaJu zemlJospoJa na
odvojku kojeg stiti. Kontrolni strujni krug k-i, preko zakljucnog "Otpora R, orno-
gucuje uz primjenu specijalnoga kabela (s poluprovodljivom gumo~, s koncentr~cnim
opletima kontrolnog i zastitnog voda) zaMitu kabela od vanJskog mehamckog
ostecenja.
1~--....,..-'1---':~E~:::=======:f:~5~a:
I Zbog male struje zemljospoja izoliranog sistema, ovom zahtjevu nije tesko udo-
I voljiti pa i u najlosijim uvjetima izvodenja uzemljivaca. Kod primjene nulovanja
I (do 130 V), za,titu treba realizirati tako, da otpor petlje jednopolnog kratkog spoja
1 omogucuue takvu struju greske, da je osigurano djelovanje zastite u vremenu do
m k _____ ~ I
.
_____. .
z_ _ __ 1.
------+---~ JI
L __ .... __
SI. 2. Selektivna zastita od zemljospoj~ i. kontrola
kabela u 6 kV mrezi rudnika
Veoma uobicajeni nacin izvedbe sistema niskonaponske mreze sa sistemom
zastite je na slici 3, koja prikazuje izolirani sistem mreze uz primjenu mreznog kon-
trolnika MK. Kao sto se vidi na slici 3, osnova zastite od napona greske (odnosno
greske' na izolaciji mreze) povjerena je u cijeloj mrezi Uedne galvanske cjeline)
mrdnom kontrolniku, koji ispunjava slijedece zahtjeve:
a) da trajno kontrolira i mjeri izo\aciju mreze prema zemlji,
b) da mu je unutarnji otpor najmanje 10 puta veci od minimalnog otpora izo-
lacije, a to je 20 il/V, sto za mreiu 500 V iznosi 10 kil,
c) da zemljospoj, a to znaci kad izolacija padne. na 20 fl/V, isklopi u sto kraccm
vremenu,
Protueksplozijski elektricni urecaji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 299
d) da ima dvostepeno djelovanje i to:
-. signalizaciju za nedovoljnu izolaciju, sto znaci ispod 100 D./V,
- isklapanje kod 20 il/V, ali ne manje od 4.kil.
Zahtjev pod c) se smatra zadovoljenim, ako isklapanje napona mreze uslijedi
u vrernenu od 100 ms, koje vrijeme proizlazi iz. zastite od kratkog spoja. Nairne,
zastita od kratkog spoja je moguca i podesena za direktni kratki spoj, a ako se
uspostavi luk, zastita u velikom broju slucajeva postaje nedjelotvorna, jer struja krat-
kog spoja dolazi u red velicine struje ispod podesenosti zastite, te je jedino moguce
isklapanje pomocu zastite od zemljospoja, do kojeg .ce redovitbdoei kod pojave
luka. Osim toga, taj se zahtjev poklapa sa zahtjevom zastite od napona dodira covjeka
za prosjecni kapacitet mreze prema zemlji u izoliranom sistemu mreze.
Savremeni mrezni kontrolnici tip Km III ASZ u potpunosti udovoljavaju ovim
zahtjevima i registriraju zemljospoj uz trenutno opadanje izolacije mreze u vre-
menu do 10 ms, te uz vrijeme isklapanja prekidaca od 30 do 40 ms, zemljospoj moze
biti prekinut, a time i svaki kratki spoj sa zemljospojem, u vremenu do 50 ms.
Otpor uzemljenja glavnog uzemljivaca trafostanice (stika 3) mora biti u skladu 5 mo-
gucorn strujorn zemljospoja, tako da ni u koJem sIucaju ne uzrokuje dodirni napon
od SOV te prema tome mora biti R z =50/1 z n, gdje se struja zemljospoja lz moze
racunati izrazom: I z =0,21 U A, u kojem "je: L suma duljina svih kabela mreze u
km, U napon u kV.
100 ms.
Posebne zastite - rudnicki kontrolnici
Zbog svojih specificnih uvjeta rada u rudnickoj elektricnoj mrezi, dodatne
zastitne mjere prepustamo familiji specijalnih kontrolnih uredaja, cija primjena po-
scbno dolazi do izrazaja u metanskim jamama.
Ulogu specijalnih rudnickih kontrolnika vidimo na jednom primjeru rudnicke
mreze za pogon i rasvjetu na slici 3.
Niskonaponska mreza pocima od transformatorske stanke u jami s transfor-
macijom 6/0,5 kY iii 6/1 kY. Kod primjene ve.sih snaga motora strejeva za dobi-
vanje rudne supstance na otkopu, npr. iznad 200 kW, pokazalo se veoma ekono-
micno koristiti napon od 1 kV. pa se radi toga rudnicki transformatori snage iznad
400 kYA rade kao prespojivi za napone 525 iIi 1050 V (u praznom hodu). Ako
je kao niski napon koristen 500 V (525 V u .praznom hodu), onda se cijela mreza
rudnika moze prikazati kao na slici 3.
Niskonaponska strana je zasticena glavnlm prekidacem P u kombinaciji s mreznim
kontrolnikom MK. koji prije uklapanja prekidaca P mjeri izolaciju mreze .,i"
pomocu tri prigusnice, preko kojih trajno mjeri izolaciju mreze prema zemlji .,i"
pod naponom. kao sto je opisano pod 1.3. Signalizacija Si upozorava kad izo-
lacija padne ispod 100 il/V, sto znaci da se aktivira ispod 50 kil za 500 V mrezu.
Kad izolacija mreze. padne ispod 20 il/V, iii 10 kil za 500 V mrezu, dolazi do
isklapanja prekidaca P: De dolazi do uklapanja prekidaca dok izolaciiski otpor
mre~e nije veei od 100 il/V (odnosno 50 kn. za 500 V mre~u).
 300 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA i Protueksplozijski elektricni uredaji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 301

ElEKTHOENEH6ETSKA
IIH1A
6IQS-IkV
I je da omoguce uklapanje sklopnog aparata S sarno kod ispravne Izolacije kabela
i ako kabel nije mehanicki ostecen, na sto ukazuje ispravan strujni krug k-z s
otporom R oa kraju voda. Nakon uklapanja sklopnog aparata S, izolacijski
P otpor prema zemlji kontrolira mrezni kontrolnik MK,.a mjerni krug"i" kontrolnika
KK se iskljucuje i kontrolnik ima zadatak da djeluje (isklopi S) sarno kod
mehanickog ostecenja kabela izvana. To se odrazava u prekidu iii kratkom
spajanju strujnog kruga k-z, do kojeg dolazi vanjskim ostecenjem, sto osigurava
specijalna konstrukcija kabela s poluprovodljivom gumom. U slucaju greske
strujom /z iii 1~, djeluje mrezni kontro!nik MK, a kontrolnik KK sprecava
ponovni uklop. Kod svih ostalih gresaka, poremecenja otpora R strujllog kruga
~;s,j~~~~+rI~i k-z, dolazi sarno do isklapanja sklopnog aparata S, djelovanjem KK. Isti takav
strujni krug s otporom R moze posluziti za jednozilno daljinsko upravljanje
s;gnal;zoe. "20n IV stroja za dobivanje rudnicke rnase, ciji kabe! stitimo kabelskim kontro!nikom KK
S, i</OonlV
isklop P _ is 20ruv
t"5100 ms Napajanje posebno provjetravanih dijelova jame

IIHEtA POSEBNO
PROVJETHAVAN06
L .. Posebno provjetravani dijelovi jame mogu se napajati elektricnom energijom
sarno. uz primjenu specijalnih kontrolnih uredaja tzv. "KontroInika ventilacije",
kojima je zadatak da propuste elektricnu energiju u posebno provjetravani dio
OIJElA JAIIE sarno kod ispravne' izolacije mreze i osiguranog dovoljnog provjetravanja posebno
ukfaponje preko KV provjetravanog dijela. Posebuo provjetravani dijelovi su radovi otvaranja, istrage
nakon provjetravonjo i pripreme, pri cemu se probijaju tzv. sJijepi hodnici posebno provjetravani cijev-
IS-/O-ISmin) nim ventilatorima iz protocno provjetravanih hodnika (glavne vjetrene struje). Kon-
troInik ventilacije K V, na slici 3, prije uklopa sklopnog aparata preko "i" kontro-
cljevni lira izolaciju dijela mreze u posebno provjetravanom dijelu, istovremeno provjerava
ventil%r ventilaciju glavnog vjetrenja preko 01, a posebno provjetravanje preko 02. Nakon
0,5-11 sto je posebno provjetravani dio pouzdano provjetren, KV uklapa sklopni aparat
RASVJETNA 0)2kV preko, posebuog vremenski otezajuceg clana, koji se podesava ua 5 do 15 minuta,
IIHE1A
ovisno 0 duljini posebno provjetravanog dijela i kapacitetu ventilatora. Maksi~

<l)
malno dozvoljeni kapacitet ventilatora ovisi 0 glavnoj vjetrenoj struji i odreden je
propisima .. Kod kracih prekida napajanja, kontrolnik ventilacije "odlucuje 0 potrebi"
pocetnog provjetravanja. Tako npr. se moze podesiti na vrijeme od 0,5 do 1,5 min,
instalacije u kojem se vremenu bitno ne poremecuje posebno vjetrenje u odnosu na akumu-
Isklop S, ; 20 QIV h<2)m laciju eksplozivnog plina (kod prekida napajanja elektricnom energijom). Prema
ili Rkz ~R tome, za prekide posebnog provjetravanja krace od podesenog vremena (0,5 do
1,5 min) moze se odmah uklopiti elektricna energija u posebno provjetravani dio,
bez prethodnog pocetnog provjetravanja (5 do 15 min). Kod napajanja posebno pro-
vjetravanog dije!a, kontrola izolacije KV preko "i" se prekida, i kontrola izoIacije
mreze se provjerava mreznim kontrolnikom MK trafostanice; dok KV kontrolira
izolaciju sarno prije uklopa sklopnog aparata za posebno provjetravani dio.
Rasvjetna mreza se suglasno Cl. 4.7.2 Propisa (2), mora napajati iz posebnog
Sl. 3. Primjer rudnicke rnreze za pogan i rasvjetu: Ll, L2, L3 su fazni vodici; transformatora do 220 V nazivnog napona rnreze rasvjete. Kao sto vidimo na slici 3,
Z vod,za uzemljenje; k kontrolni vod; i izolacija mreze; R zakljucni otpar kon- zastitne mjere ovise 0 nacinu polaganja i namjeni. Tako imamo:
trolnog voda
a) stalne instalacije. Cije su armature i instalacija polozeni na visini iznad 2,2 m,
moraju imati zastitu od kratkog spoja, pri cemu osiguraci p'ojedinih ~trujnih
Kabeli strojeva koji se u pogonu pomicu podlijezu odredbi te. 4.10.2 propisa (2) krugova ne smiju biti veci od 25 A, a minimalna struja kratkog spoja mora
t~ moraju hiti zasticeni kabelskim kontrolnikom (KKN). Primjena ovog kontrol- biti takva, da osigurac prekine kratki spoj u vremenu do 100, ms;
llIka zahtijeva primjenu specijalnih rudnickih kabela. Zadatak ovih kontrolnika
302 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Protueksplozijski elektricni uredaji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 303
b) statne instalacije, ciji se dijelovi iii armature nalaze na visini ispod 2,2-m, napana Tablica 10. Pregled sistema zastite od napona greSke
preko 50 V, moraju imati pored zastite od kratkog spoja kao pod a) jos i prema IEC (vidi str. 265)
zastitu od zemljospoja, odnosno moraju imati kontrolnik rasvjete KR, koji ce
isklopiti napon rasvjetnoj mrezi, aka izoJacija padne ispod 20 -n/v iii manje od Dozvoljena upotreba
4 kQ: u zoni opasnosti
c) instalacije rasvjete na radilistima (otkopirna), koje se pomicll s rudarskim rado- Sistem zastite Naziv
virna, napona preko 50 V prema odredbama 4.10.12 Propisa (2), moraju pored 0 1 2
zastita pod a) i b) imati zasticen kabel kontrolnim strujnirn krugom k-z od
mehanickog ostecenja, a taj krug kontrolira i ispravnost zastitnog vodica. TT zastitno uzemljenje s odvojenirn po-
Kontrolnik rasvjete prema slici 3, kontrolira izolaciju cijeJe mreze, a strujni gonskim uzemljenjem ne ne ne
krug za atkap kontrolira i od mehanickog ostecenja, koje se odrazuje u promjeni
otpora R kontrolnog strujnog kruga k-z. TN nulovanje
7.2. Podrutje II: industrija (ostala mjesta upotrebe) 1) nulvodic i zastitni vodic 'fazdvo- (I)
jeni ucijeloj mreZi(SI.4),sistem TN-S ne da da
Uvjete i izvedbe mreze i za~tite propisuju odredbe odgovarajucih propisa uz
dopunske odredbe za prostore ugrozene eksplozivnim smjesama plinova i para i
2) nul i zastitni vodic u,zoni opasno- ne
pra~ina prema Propisima (3).
sti razdvojeni (SI. 5), sis tern TN-C-S ne (A) (1) da
Zastita ad preopterecenja
Zastita od preopterecenja provodi se-bimetalnim relejima iii okidacima pode- 3) nulvodic i zastitni vodic u jednorn
senim na stvarno opterecenje s tim, da se mora osigurati u svakom slucaju odgova- vodieu TN-C ne ne ne
rajuca temperaturna klasa uredaja, vodeci racuna i 0 maksimalno mogucoj tempera-
turi okoline. Ako se provodi mjerenjem temperature uredaja, onda uz odgovarajuce IT a) izolirani sistem rnreze (kao za da da da
termo-sonde mora biti uredaj posebno atestiran. rudnike) s rnreznim kontrolnikorn (2) (3) (3)
Kod motora povecane sigurnosti treba udovoljiti zahtjevima JUS N.SB.244.
b) strujne zastitne sklopke s ogra- ne da da
Zastita ad kratkag spaja
Zastita od kratkog spoja provodi se na sliean nacin kao sto je navedeno pod nicenom sirujom gre'ke (SI. 6) (3) (3)
7.1., (str. 296) s tim, da za minimalnu struju kratkog spoja kod uzemljenih sistema
teba racunati struju jednofaznog kratkog spoja. . U tablici znaee:
Kod ovih sistema niskonaponske mreze uobicajeno je mjeriti otpor petlje struje (A) - uz primjenu trenutno djelujuce dodatne zemljospojne zastite za cijelu mrezu
kratkog spoja, pri cemu se moze uzeti da je minimalna struja kratkog spoja moze bili "da", npr. strujne zastitne sklopke iza transformatora;
U (l) - obavezno provodenje izjednacenja potencijala (IP), sto znaCi spajanje svih
lkmin=-_--A, gdje je: U nazivni napon mreze u Y, Zp.impedancija petlje (iz- metalnih struktura elektricnih i ostalih susjednih uredaja na vod za izjed-
.)3 Zp nacenje potencijala izvan sistema mreze; ,
mjerena) u Q. Za zastitu od kratkog spoja vrijede isti principi i zahtjevi kao pod (2) osim za.tite (IP), prema (1), neophodna je dodatna zastita od atmosferskog
7.1 s tim, da vrijeme djelovanja zastite nije-ni u jed nom propisu odredeno, ali za utjecaja 1 zastita od mehanickog ostecenja kabela;
prostore ugrozene eksplozivnim smjesama treba teiiti sto kracem vremenu djelovanja (3) sp~ja~je vodljivih kucista na jedinstveni zastitni vod u sistemu mrei:e (kabelu),
zastite i po mogucnosti udovoljiti zahtjevu kao pod 7.1, odnosno da do prekida uzemlJen na jedno glavno mjesto uzernljenja.
katkog spoja dode u vremenu do 0,1 s.
sistem TN:
Prema klasifikaciji i oznacavanju uzimaju se sistemi zastite od napona greske, a) nadstrujna zastita elektromagnetskim okidacima iIi osiguracima (kao za kratki
odnosno previsokog napona dodira, kao i njihova upotrebljivQst prema tablici 10. spoj), pri cemu treba biti
Sistem zastite s napooskom zastitnom sklopkom nije podesan za prostore ugro- Zplp~Ud
zene eksplozivnim smjesama, posto je prvenstveno namijenjen TT sistemu mrei:e, gdje je: Zp izmjereni otpor petlje u Q; lp struja greske pri kojoj djeluje zastita;
koji iako pod odredenim uvjetima predstavlja zastitu od previsokih dodirnih na- Ud maksimalno dozvoljeni napon greske.
pona, oe eliminira naPc::m greske kao uzrocnik paJjenja eksplozivne smjese.
Ako se moze udovoljiti uvjetu da je maksimalni napon greske Ud~25 Y, onda
Sistern zastitnih rnjera protiv napona greske moze se smatrati zadovoljavajuCi za: se smatra da nije potrebno posta viti posebne uvjete za vrijeme djelovanja zastite,
304 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Graficki simboli za elektricne she me. ______________ 305
ali to vrijeme ne bi trebato bili duze od 1 s. Medutim ako se ne moze udovoljiti tom
,,__~p1r~L-I='m=o=~~____~__________________~___ zahtjevu i aka je Ud> 25 V, ooda je neophodno smanjiti vrijeme djelovanja na tehnicki
r 1I
r-'-~~-------+----------~r+--l2 najrnanju vrijednost, a to je 0,1 s. Aka se ne maze pastiCi ni jedan od navedenih
~--~r-----~----4-----~~-l3 uvjeta, onda treba primijeniti drugu dodatnu zastitu, npr. treDlltno djelujucu strujnu
r---~~-------+----~+---~~--N zastitnu sklopku.
P I b) strujna zastitna sklopka trebil imati trenutno djelovanje u vremen'u 0,1 s s tim,

"':'" Rp
pogonsko
-Ip
-~-I'
I
I
da podnosi odgovarajucu struju greske.
Sistem IT:
a) mrezni kontrolnik u izolacijskom sistemu mreze za trajnu kontrolu izolacije i
uzemijenje I trenutno djelovanje od zemljospoja, odnosno kad izolacijski otpor padne ispod
1
I
20 illY nazivnog napona. Sistem je prikazan na str. 266. Otpor zajednickog
NEUGR01ENI
PROSIOR -I- 1

I
UGR01ENI PROSTOR
lONA I
uzernljenja mora biti:
R.";;Ud /1" Q

/P- izjednacenje potencipla gdje je: I z struja zemljospoja; U d maksirnalno dozvoljeni napon, koji mora udo-
SI. 4. TN-S sistem voljavati zahtjevima napona dodira uz djelovanje ~O,l s.
b) strujna zastitna sklopka za sisteme mreze s uzemljenjem nultocke preko impe-
dancije ZE' pri cernu treba biti ispunjen uvjet da je otpor uzemljenja
P 1;1,_ :
r-__-<1f~-L---------L,---------------1---1I RzIg~Ud Y
r---~r~--------~------------~+--l2
~--~~~-~---------LI------~--~~~--l3 gdje je: Ig struja greske odredena impedancijom ZE. a ne smije biti veca od
t-----~--------1_~I----~_}----~~--N 1 A; U d maksimalno dozvoljeni napon (vrijedi isto kao pod a).

E~:,I, L.:-.:-T". __ ._..... __ ._.-z GRAFICKI SIMBOLI ZA ELEKTRICNE SHEME

~ Rp
pogonsko
: Ip i A y' "< I'm'"
Prikazani- element:
Simbol:
uzemfjenje I L.~ ~ Simbol: Prikazani element:
NEUGROZENI UGROZENI PROSTOR
PROSTOR
_I- lONA 2
I Istosmjerna struja Djelatni otpor iii otpornik
SI. 5. TN-C-S sistem
3-50 Trofazna struja 50 Hz -o:::J- iii ~ Induktivni otpor
(induktancija)
Trofazna struja s neutr.
3N-50 Prividni otpor
vodicem 50 Hz
(irnpedancija)
N-1/0V Istosmjerna struja, 2 vodica,
110 V
w '. Promjenljivi otpor

,2-220V Istosmjerni vod 220 Y,

Induktivni otpor, namot,
prigusnica
2x6mm2Cu 2 x6 mm 2 Cu
-II- Kapacitet, kondenzator
,f. IN---50Hz Jao V Trofazni vod s neutr.
Galvanska iii akumulatorska
Zu -impendanclJa ixIZKBOxlO)+80xl0Cu vodicem 50 Hz, 380 V s 3 :!.J~---lt=
uzemljenja baterija
vodica po dvije sipke
80 x 10 mm i neutralnim Ispravljac (elektr. ventil)
vodicem 80 x JO mm od opcenito
SI. 6. IT sis tern bakra Osigurac

20 Koncarev prirucnik
 306 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
ELEKTRICNA POSTRO JENJA
r Graficki simboli za elektricne sheme _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 307
Simbol: Prikazani element: Simbol: Prikazani element: Prikazani element:
Simbol: Prikazani element: Simbol:

Prenaponski odvodnik -Ir

:.1:' (~).
Rastavna sklopka-osigurac Strujni transf. s dva " Registraeijski (upisni)
sekundarna namota na instrument (vatmetar)
Uzemljenje Prekidac
~ d\
jednoj jezgri
Brojilo (vatsatno)
Spoj s masom Sklopnik

K var (proboj, preskok,

kratki spoj)
\\ Prolazni kODtakt
Naponski transformator
(dvopolni iIi jednopolni)
Zastitni relej (bimetal)
Vod opcenito

I iii I Nerazrjesivi spoj F4\ Tipkalo Sant

Vod na zidu
Vod u zidu (pod zbukom)

RazrjeSivi spoj ~ Zvono Trofazni sinhroni generator Vod u zbuei

(iIi motor MS) spregnut u
= iii - __ ::(] Zujalica zvijezd u bez izvedene _0_ Vod u cijevi
Mehanicki spoj neutralne tocke Vod na izolatorima
1---- Ruella upravljanje
rr:] Truba
Tror. asinhroni kavezni -0-- Nadzemni vod
0)---- Elektromotorno upravljanje
Sirena motor
Podzernni vod

-
DEJ----
----
Pneumatsko iii hidr.
upravIjanje s
jednostrukim djelovanjem

Elektromagnetsko --~

e
Signalna svjetiljka

Indikator

Pokazivac polozaja
Trof. asinhroni motor s
kliznim prstenovima

Istos . rni motor (iii

generato " G) sa serijskom
uzbudom
-- Podvodni vod
Kabelska glava
Kabelska spojniea
Vod prema dolje
upravljanje
J5kV Trofazni transformator Vod prema gore

----
Elektromagnetsko
upravIjanje s vremenskim
zatezanjem

Automatsko vracanje
$Y
A
~
BMVA
50Hz
7%
Yd5
1~5kV
s dva odvojena namota
35/10,5 kV, 8 MVA, 50 Hz,
sprega Yd 5, napon kratkog
spoja 7%
Istosmjerni motor (iii
generator G) s porednom
(paralelnom) uzbudom

Istosmjerni motor (iii

Vod prema gore, smjer
energije prema gore
Vod prema gore, smjer
energije prema dolje
---1>---- Uosnovni polozaj Trofazni autotransformator, generator G) sa stranom
Vod prolazi vertikalno
kroz pr"ostoriju
sprega zvijezda uzbudom
Jednosmjerni '" - '.', Razvodna ploca
__ I~ _ _
a) zadrZan(' '-. ,_~-:L~.':-. Razvodna ploca, ormaric,
--~--- b) slobodno Trofazni transf. s regulae.
preklopkom za preklapanje
Pokretac - opcenito
= razdjelnik
.L Smjer energije od sabirnica Jednopol. instalae. sklopka
odvojaka pod opterecenjem
\ Rast'l,Yljac
Smjer energije prema Tropolna jnstalae. sklopka

~\ Rasta vni osigurac

Cijevni osigurac
Strujni transformator
sabirnieama

Energija u oba smjera

Potezna instal. sklopka
Serijska instalae. sklopka

~
Strujni transformator Izmjenicna sklopka
Rastavna sklopka s dvije jezgre Pokazni instrument
Krizna sklopka
(ampermetar)

20
 Oznacavanje . elemenata elektricnih postrojenja _ _ _ _ _ _ _ _ 309
308 ELEKTRICNA POSTRO JENJA
Simbol: Prikazani element: Simbol: Prikazani element:
Simbol: Prikazani element: Simbol: Prikazani element:

o Tipkalo Pretvarac -B- Element za zadrsku Bistabilni element

o Svijetlece tipkalo --{>--ili -{B- Pojaealo

* Simboli u zagradi nisu IEC (Ostale simbole za po!uvodicke komponente vidi na
str. 530, a za mjerne instrumente na str. 355).
A Uticnica
-@-ili-@- Atenuator
Uticnica sa zastitnim OZNACAVANJE ELEMENATA ELEKTRICNIH POSTROJENJA
f<. kontaktom

t t
Filter
Elementorn se naziva komponenta, uredaj, sklop iii dio, postrojenja koji je na
iii Utikac i utieniea shemama predstavljen jednim simbolom.
Modulator, demodulator Oznake elemenata se postavljaju na prikladnom mjestu u blizini grafickog sim-
X Svjetiljka opcenito bola elementa. Za isti element se uvijek uzima jednaka oznaka u projektantskoj
Monostabil dokumentaciji jednog postrojenja (sheme,. popisi opreme, upute, opisi,' itd.). Radi
I Svjetiljka za nuidu olaksanja snalazenja pri odrzavanju i rukovanju postrojenjem jednaka oznaka iii
njen dio, dovoljan za jednoznacno raspoznavanje elementa, stav!ja se uz element u
T~bistabilni element
x Svjetiljka za slucaj panike
samom postrojenju, sklopu itd.
Potpuna oznaka elementa (prema IEC - 113-2/1971) sastoji se od cetiri skupine
X 6x50W Svjetiljka sa 6 zarulja F eritna jezgra
znakova:
Fluorescentna cijev Skupina 1: postrojenje iii dio postrojenja
(svjetiljkal, opcenito Yruca katoda skupina 2: + mjesto ugradnje
skupina 3: vrsta, broj i funkcija
-mm El. grijaiica, opcenito

C9 Elektricni sat
y Fotoelektricna kato.da
skupina 4: prikljucnica.
Za skupine 1, 2 i 4 upotrebljavaju se proizvoljne oznake slozene od slova i
brojeva. Oznaka skupine 3 za vrstu elementa uzima se prema tablici 1, a za
k9 0""0 I Satna sklopka ~I Vlaz logiekog sklopa funkciju element. prema tablici 2 (u skladu s lEC). Srednja oznaka iz skupine 3
"broj" oznacava redni broj elementa iii oa mjestu ugradnje iii u postrojenju. Brojevi

o Vremenska sklopka
(npr. stubisni automat) ~
I
Izlaz.logiekog sklopa
ne moraju biti u neprekinutom nizu.
U svim slucajevima nije neophodna cjelovita oznaka, no uvijek je numo
potrebno, bez obzira na broj upotrijebljenih skupina, ispred skupine staviti odgovara-
Hladna katoda I
juci znak (=, +, -, :). Time se izbjegava zabuna pri upotrebi jednakih oznaka
C? elektronske cijevi
--d
I
Invertirani {ulaz}
u skupinama, odnosno odreduje se srnisao i svrha upotrijebJjene oznake.
o 0
I logickog sklopa izlaz
p--
ill Ornot elektronske cijevi Prirnjeri:

~B~+T-srlstezaljka
I Staticki ulaz logickog
c;) Pasuda ispunjena parem ---I
I sklopa 2
~ sklopka
.1 Anoda elektronske cijevi
Resetka elektronske cijevi
tllvt "I" sklop
. br. 2 za ispitivanje
komandna ploea K, polje 2
sklopno postrojenje 12 kV
'!:L
T Polarizirani kondenzator =13-($.-)* * "IIi" sklop ~C2-M1

IT]
IAI
NerotirajuCi generator

Generator impuisa
-[}(-Dr * "Ne" sklop
I I
~ mlin
motor broj 3
sirovine broj 2
310 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA Oznaeavanje elemenata elektricnih postrojenja _________ 311

=A~+2r:lstezaljka A Q Sklapni aparati Prekidac, rastavljac, rastavna sklopka, zastitna

sklopka, motorna zastitna sklopka, rastavljac-
L upravljacki ormar hr. 2, poije 1
-osigurac
sklopno postrojenje 110 kV Otpornici Podesivi otpornik., potenciometar, regulacijski
R
Primijenjena oznaka, S obzirom na broj upotrijebljenih skupina, avisi o slozenosti otpornik, sant, termistor
postrojenja i 0 vrsti sheme, odnosno dokumenta gdje se pojavljuje.
S Sklopke, biraCi Tipkalo, krajnja sklopka, upravljacka sklopka,
Tablica 1. Oznake elemenata preklopka, biracka sklopka, birac,
Slavo Vrst elementa Prirnjeri Strujni transformator, napooski transformator
T Transformatori
A Grupe, sklopovi Cijevno, tranzistorsko iii rnagnetsko pojacaio,
laser
u Modulatori, pretvaraci Diskriminator, staticki pretvarac frekvencije,
uredaj za kodiranje; izmjenjivac, pretvarac, de-
modulator
B PretvaraCi neelektricnih Mjerni pretvarac, termoelektricki davae, foto-
veliCina u elektricne i elektricna celija. dinamometar, mikrofon, ZVUC-
V Poluvodic~ cijevi Elektronska djev, cijev punjena plinom, dioda,
obrnuto nik, zVllcnica,
tranzistor, tiristor
c Kondenzatori
W Prijenosni putovi co Kabel, sabirnica, dipol, parabolicka antena
D Uredaji s memorijom, bi- Bistabilni i monostabilni elementi, ,pisalo na
narni elementi magnetskoj traci X Prikljucnice, uticne na- Rastavni utikac i uticnica, ispitni utikac, pri-
naprave kljucnica, stezaljka
E Razno Uredaji za rasvjetu, uredaji za grijanje te svi y Mehanicki uredaji Kocnica, spojka, .ventil
uredaji koji nisu navedeni na drugom mjestu
ove tablice elektricki pokretani

F Za5titoi uredaji Osigurac, odvodnik prenapona, za8titni relej, Z Elementi za ogranicenje, Kristalni filter, kompandor, ekvivalent kabel<\
okidac filteri, kompenzatori

G Generatori (izvori struje) Rotirajuci generator, rotirajuci pretvarac frek- Tablica 2. Oznake fu~kcije elemenata
vencije, baterija, uredaj za dobivanje struje,
oscilator, kompenzator Osnovna funkcija Siovo Osnovna funkcija
Slovo
H Uredaji za signalizaciju Uredaji za opticku i akusticku signaJizaciju A Pomocna funkcija P Proporcionalnost
B Smjer kretanja Q Stanje (start, stop)
K Releji, sklopnici Sklopnik, pomocni sklopnik, pomocni reiej, vre- C Brojenje . R Vracanje u pocetni poloZaj,
menski relej Diferenciranje brisanje
D
F Zastita S Memorija, zapis
L Induktiviteti Prigusnica
G Ispitivanje T Mjerenje vremena, kaSnjenje
H Signalizacija (zatezanje)
M Motod
V ,Brzina. (ubrzanje" kocenje)
J Integriranje Zbrajanje .
p W
Mjerni uredaji Pokazni mjerni uredaji, mjerni uredaji za zapis, K Impulsni pogon X Mnozenje
brojila M Glavna funkcija y Analogno
Davac impulsa, 'satovi Mjerenje Z Digitalno
N
312 _ _ _ _ _ _~_ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Elektricne sheme, dijagrami i tablice _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 313
ELEKTRICNE SHEME, DIJAGRAMI I TABLICE Prikljucni plan (iii shema) vanjskih spojeva, predstavUa prikaz svih spojeva
izmedu raznih sklopova iii dijelova postrojenja.
Elektricne sherne, dijagrami i tablice predstavljaju tehnicko-projektantsku do-
kumentaciju i dijele se prema namjeni i prema naeiou prikazivanja (lEe 113-1/1971), Prikljucni plan (iii shema) rednih stetaljki (prikljucne letvice) predstavlja prikaz
red nih stezaljki elektricnog uredaja iii' skiopa i na njih prikljucenih unutarnjih i
Shema prikazuje oaeill oa koji su razni dijelovi mreze, postrojenja, grupe
aparata iii aparati medusobno povezani i u kakvom su funkcionalnom medusob- vanjskih spojeva.
nom pdnosu. Dispozicijski crtez predstavija prikaz smjestaja dijelova uredaja na mjestu
ugradnje, kao sto su osobito: prikljucnice, uticni kontakti, grupe aparata itd. Ne
Dijagram prikazuje odnose izmedu: raznih operacija, operacija i vrernena,' ope-
mora biti ertan u mjerilu.
racija i fizikalnih veliCina, stanja raznih elemenata.
U jednoj shemi je dozvoljena upotreba vise navedenih tipova shema, a moze
Tablica nadomjestava iii dopunjava shemu iii dijagrarn. Mora biti tako prikazana, se takoder na istom crtezu prikazati shema koja objasnjava djelovanje i shema spa-
da De zahtijeva dodatni tekst za objasnjenje. janja.
Podjela prema nacinu prikaiivanja
Podjela prerna namjeni 'vorliea: jednopolni, visepolni prikaz
- simbola: skupni, poluskupni, razvijeni prikaz
- prostornog rasporeda
Objasnjenje naeioa djelovanja Objasnjenje naeioa spajanja
U jednopo!nom prikazu se dva iIi vise vodiea nadomjeste jednom crtom. ledno-
i prostornog poloZaja
dijagrami prikljucni planovi polno se naroCito mogu prikazati: vodici visefaznog sustava, vodiCi slicne elektricne
sheme dispozicijski
funkcije, paraieini vodici, vodici koji imaju istu fizicku trasu iIi isti prostorni
iii tablice iii sherne crtezi
smjestaj na shemL Pri jednopolnom prikazivanju se moze vise jednakih elemenata
prikazati jednim simbolom.
pregledne slijeda operacija unutarnjih spojeva U visepolnom prikazu svaki, se vodic prikazuje posebnom crtom, a svaki ele-
ment jednim simbolom. ,
strujne vremenskog slijeda vanjskih spojeva U skupnom prikazu,sim'bola svi se,simboli, koji pripadaju jedn,om elementu; crtaju
I na shemama zajedno. '
nadomjesne rednih stezaljki U poluskupnom prikazu simbola simboli raznih elemenata istog aparata iii ure-
daja prikazuju se odvojeno. ali' 'su tako ni.sporedeni" da se lako moze' nacrtati
simbol mehanicke veze elemenata koji funkcionalno pripadaju zajedno.
U razvijenom prikazu simbola simboli, raznih elemenata istog aparata iii ure-
Pregledna shemaje pojednostavljen prikaz postrojenja fadi jednostavnog razumije- daja prkazuju se razdvojeno, a rasporeden~ su t~ko" da se lako i je~nostavno moze
vanja djelovanja. Pomocll simbola daje prikaz najvaznijih dijelova postrojenja iii slijediti strujni krug. ,
jednog dijeJa postrojenja s funkcionalnim meduvezama. Prikazuje. takoder, podjelu Prikaz prostornog rasporeda)e takav prikaz, u kojem polozaj simbola iIi pojedng-
postrojenja po funkcionainoj iii prostornoj osnovi. stavijenog erteza elementa odgovara potpuno iii djelomicno stvarnoin prostornom ,
Strujna shema je iscrpan prikaz djelovanja postrojenja iii dijela postrojenja sa smjestaju elementa.,.Prikaz prostornog rasp~f~~a ne tr~ba biti u nijerilu.
svim pojedinostima. Posredstvom simbola prikazuje sve elektricne i ostale veze Na istoj sherni se moze upotJijebiti, v.ise' nayedenih naein,a prikaziv~nja.
5 drugim dijelovima postrojenja od bitnog znacaja za funkciju.
Smjernice za ,izradu elektricnih shema
Nadomjesna shema je veoma pojednostavljen prikaz strujnog kruga iii njegova
dijela, za potrebe analize iii proracuna. Pregledne sheme
Dijagram iii tablica slijeda operacija je prikaz slijeda operacija po redoslijedu Pregledne sheme se crfaju jednopolno; prikazuju glavne vodo.ve, a prema potreb~
odvijanja procesa. i pomocne. Uz glavne strujne krugove mogu se ponekad simbolima oznaciti i elementI
Dijagrarn iii tablica" vremenskog slijeda je dijagram iii tablica slijeda operacija, zastite i mjerenja, a rjede i upravljaeki e1ementi: Pregledna shema daje prika~ n~j
dopunjen vremenskim intervalima izmedu operaeija u slijedu. vaznijih dijelova postrojenja i najvaznije podatke glavnih elemenata postroJenJa.
Svaki element riosi odgovarajucu oznaku prema tablici 1.
Priklju~ni plan (iii shema) unufarnjih spojeva predstavlja prikaz svih spojeva Iznad sabirniCa se stavlja oznaka vrste struje i pogonski napon, a ispod sabirnica
unutar jednog aparata iIi sklopa. materijal vodil:a,' njegov presjek, odnosno dimenzije sipke u mm prema oznakama iz
314 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA
tablice simbola. Kad. postrojenja visokog napona, uz oznake struje i napona stavlja
se i podatak 0 prekidnoj moci.
Kad vise sist,croa sabirnica se stavlja oznaka i redni broj sabirnice.
Za clemente treba staviti sJijedece oznake:
Rastavljaci: nazivna struja;
Prekidaci: nazivna stfuja, prekidna moe;
Kondenzator: kapacitet;
Otpornici: ctpar;
Transformatori: prema tablici sirnbola;
Matori: snaga i eventual no brzina vrtnje;
Mjerni transformatori: prijenosni omjer, snaga;
Osiguraci: nazivna struja;
Baterije: kapacitet, polaritet i event. broj elemenata.
Za releje i uredaje za mjerenje i pokazivanje, oznacava se broj kornada poprcc-
nim crticama prcko vanjskog ruba simbola.
Strujne sheme
Svrha strujne sheme je da detaljno obja'sni djelovanje uredaja, postrojenja iIi
dijela postrojenja, koristeci pritom i kratke opise ili dodatne podatke u obliku
tablica i dijagrama. U strujnoj shemi prikazuju se glavni i pomocni strujni krugovi.
Strujna shema treba pruzati dovoljno podataka za izradu' prikljucnih planova iIi
prikljucnih sherna. Ovi dodatni podaci po obliku i velicini ne smiju smanjivati jednu
od osnovnih karakteristika sheme - preglednost. Strujna shema mora, takoder,
pcuzati dovoljno podataka za odrZavanje pogona, ispitivanje te brzo i jednostavno
pronalazenje mjesta kvara.
Strujna shema treba, posredstvom grafickih simbola, prikazivati' elektricne veze
i funkcije pojedinih strujnih krugova, bez obzira na fizicke odnose elemenata struj-
nog kruga.
Pri izradi strujnih shema su dozvoljeml sJijedeca pojednostavljenja:
jednopolno prikazivanje eijelog glavnog (energetskog) strujnog kruga iIi njegova
dijela, ako se pritom ne smanjuju navedeni zahtjevi za strujne sheme,
dio strujnog kruga moze se nadomjestiti sinibolom' u obliku praznog cetverokuta,
ako se time usteduje -prostor i poboljsava preglednost. U tom slucaju se mora
oznaCiti broj sheme, koja daje detaljne podatke pojenostavljeno prikazanog dijela;
kod ponavljanja vise istih strujnih krugova moze se prikazati sarno jedan, dakako,
5 dostatnim oznakama svih onih krugova koje nadomjestava;
ako je za razumijevanje strujnog kruga 'potreban uvid u strujne krugove vanjskih
veza, mogu se oni prikazati u pojednostavljenoj formi s oznakom brojeva shema
detaljnog prikaza tog iii tih krugova.
Da bi udovoljili navedenim zahtjevima, vaino je odabrati prikladan naCin ertanja
i prikazivanja strujnih krugova. Pojedini strujni krugovi crtaju se vertikalno, kako
je to prikazano na str. 316. Strujni se krugovi, radi lakseg snalaienja u shemi,
obiljezavaju na jednom listu brojevima (od 1 do 25), odnosno u shemi brojem
lista i brojem strujnog kruga na tom -listu. Crte, koje predstavljaju strujne kru-
gove, trebaju- biti rayne s minimalnim presjeeanjem iii promjenom smjera. Simboli
se prikazuju skupno (str. 316, strujni krug 7) ill razvijeno (strujni krug 19). U
Elektricne sheme, dijagrami i tablice _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 315
razvijenom pr~ka~u dijelovi slozenije komponente se nalaze uvijek u nizu strujnih
kr~g?va .. Svaki dIO ovakve komponente se mora oznaCiti s obzirom na komponentu
k?~o~ pnpada, odnosno lokacija svakog dijela komponente u strujnoj shemi mora
blt.l ~edn.oznacn~ dana uz prik317 komponente. U strujnom krugu 19, na spomenutoj
she! ~flkazan Je sklopnik + Nl- K3. Pokraj prikaza tog skiopnika, uz kontakt
7-4, Je oznaka 18/23, koja oznacava, da je taj kontakt prikazan na listu 18
strujne sheme, u strujnom krugu 23. U strujnom krugu 23 uz taJ kontakt stoji
o~naka 18/~9, ,koja. upucuje da taj kontakt pripada komponenti (ovdje je to sklop-
mk K3), kOJ?.Je p~lkaza~a l,' strujnom krugu 19 na stranici 18 strujne she me. Kada
uz kontakt III kOJI drugl diO komponente nema oznake, to znaCi da taj dio nije
upotrijebljen, odnosno da je slobodan.
Ako se u strujnoj shemi zeli prikazati, da njen dio pripada nekom funkeional-
no~ iii pro~torn.om s.klopu, moze se taj dio oznaCiti granicnim tocka-erta linijama,
kOJe mogu Imati oblIk cetverokuta iii nepravilnog lika, ako se time postize boIja
preglednost (na str. 316 dio strujnog kruga 21 i 23).
~ko, se strujni krug -prekida na jednom listu i nastavlja na drugom, treba kod
preklda I nastavka oznaCiti strujni krug j odgovarajuci list strujne sheme.
R?di omogucavanja lakseg i brZeg pronalazenja greske iIi ispitivanja upisuju se
u struJne krugove, kao dodatni podaci, oznake stezaljki odnosno oznake stezaljke
i pripadajuce prikljucne letviee.
Prikljucni planovi iii -sheme
Prikljucni planovi iIi pdkljucne sheme predstavljaju prikaze spojeva unutae
jednog aparata iIi sklopa, spojeve izmedu raznih sklopova iIi dijelova postrojenja, te
prikaz prikljucnih letv.iea (rednih stezaljki) i na njih prikljucenih spojeva.
Prikljucni planovi se 'obicno rade na osnovi strujnih ,shema, a prikljucne sheme
najcesce na osnovi shema djelovanja. S o'bzirorn na sve vetu upotrebu strujnih
shema redovno se rade: prikljucni planovi i to "najcesce tako, da se sve tri nave-
dene mogucnosti prikaza: unutarnji i vanjski spojevi te redne stezaljke (prikljucne
let~ice) ~ri~~zuju na jed~om mjestu, tj. na jednom erteZu. Kao poseban prikaz mogu se
dati SpOjeVI lzmedu samlh aparata iIi uredaja, dakle, oni spojevi koji ne idu na redne
stezalj.ke i ne idu. '~a 'drugi sklop iii uredaj. Oni spojevi, koji idu od aparata ili
uredaJa u sklopu dlfektno na drugi sklop, prikazuju se na crtezu gdje su dani i
spojevi preko rednih stezaljki.
Osim tocnog prikaza spojeva od rednih stezaljki na aparate i uredaje unutar
sklopa, prikljucni planovi daju jednoznacne podatke 0 vezama od rednih stezaljki
~rema ~anL S:,e veze prema vani, moraju _nositi oznake prikljuenih tocaka na jednoj
I ~rugOJ stram veze. Za sve vanJske veze formiraju se kabeli te mora biti vidljivo
k~!e s~ veze obuhvacene pojedinim kabelom. Na prikljucnom planu stavljaju se
"
shJedeee, oznake za kabel: broj 'kabela -(moze biti i kombinacija slova i broja), vrst
labela, 'broj i presjek :lila kabela, eilj kabela. Ako vanjski spojevi nisu .izvedeni
kabelom nego -izoliranim ,Hi golim vodicem, to se mora posebno oznaciti na pri-
kljucnom planu.
316 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Vrste sklopnih postrojenja izriad 1 kV _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 317
VRSTE SKLOPNIH POSTROJENJA IZNAD I kV
-.
~

S obzirom na sigurnost osoblja od dodira dijelova pod naponom, postrojenja

;:: ..
"'~
I)< 'i
.,
-~
mogu biti otvorena bez posebne zastite, iii zatvorena s nekim od slijedecih stupnjeva
zastite IPH:
~~~,
r-~'-;;;I
~ __~~~ __~~~_~O~
~. ':2 .. ~~'!! ,,~

"'
'!.! 'O!';e I
r-~~~+-~
I
0

::: I ,
, , ;;:;;;c
Oznaka Zastita protiv priblizavanja dijelovima pod naponom iii
" I ~ 1~
~
~
-~s
:; , - ~ ~~'!! ~:t
l--l-~"";:.::j-+-"--"".....;o..------4->'~---'1;
;e"t'

.. ~

m~Hi
~;!i
stupnja dodira s pokretnim dijelovima unutar plasta

" , . I ,
'0
....... '" Q ::!!!!~ ...
IPH 2
IPH 3
- prstima (> 12 mm0)
- alatom, zicom iii sl. predrnetima >2,Smm0
~
~
...,'" IPH 6 - bilo s cim
~~
'" "'" L. __ J ~~ 6: ~

" "
~ ,--~'--_-r-_-"I9 0
iil S obzirom ou mehanicku zastitu od ulaska stranih tijela i vade postrojenja
'" '"';;"
~

--," ~ ~ ~ mogu biti otvorena iii zatvorena u stupnju zastite do IP 54 (str. 86).
~~
~

~!f~ ~ ~qi " '- ~

" ""'" '2"

9 0 Prema mjestu ugradnje razlikuju se postrojenja za unutarnju montazu (unutras-
nje prostorije) i za vanjsku montazu (vanjske prostare).
""- " , "'!::::~
~,
~~~
~ ~

. .
~

'" ~f~,
~

~ ~ ., .
<::::.:~
..
~"'~
,,~.
:;~'f: ~ ~ ~;;;:
,
Prema naCiou gradnje postoje:

'" '"" "t:-: -,~ 2 0

'"
~
konvencionalna postrojenja, koja se izgraduju oa mjestu upotrebe od pojedinacnih
"'" '" aparata, uredaja, njihovih spojeva i nosaea. Kad njih se moraju postivati dozvo-
iz
" '~~i
" :::;: ~ Ijeni razmaci tablica oa str. 223 ... 225;
:g~

" ~ ""
tvornicki izradena postrojenja, koja se u tvornici proizvode, kompletno sastavljaju
0;
"
'2 i ispituju U obliku jedinica prikladnih za transport (jedDo iii vise polja srednjeg
~" napona, dio polja viseg napona). Tipnim i komadnim ispitivanjem utvrduju se
~
~
."
:?:~~
:1 , ~
~ njihova svojstva izolacije, zastite od dodira, vodenja struje, prekidne moei i meha-
~

I
I
., \l-
. "
c
0

'"
nickog djelovanja. Za izolaciju su mjerodavni sarno ispitni naponi iz tablica na
str. 220 ... 222. bez obzira na prethodno sporn en ute razmake.
- , 0
Tvornicki izradena zatvorena postrojenja imaju plast, koji ostvaruje zastitu IPH
'" I
I
Co

"E i lP i ujedno stiti opremu od vanjskih utjecaja. Plast je iii od krutog izolacijskog
C1} ~ I
~

-;;; materijala iii od metala kada se obavezno uzernljuje, te je takav sigurniji za dodir.
;:: 1 ~q: Kada je polje s rnetalnim plastem podijeljeno pregradama u vise odvojenih prostora
~ '"~ I , "c (odjeljaka), barem za sklopni aparat (prekidac) te njegove prikljucke s jedne i druge
- ,
'2' strane (sabirnicke i kabelske) itd. govori se 0 oklopljenoj izvedbi.
--
>' v;
, ,
'"'"
~

Koncepcijski se razlikuju postrojenja

~ ""'" s cvrsto ugradenom opremom, ukljucivo prekidace, sklopke itd.,
""- s izvlacivim aparatima, gdje se neki eiementi, osobito prekidac, rnogu izvuCi'do
"rastavnog polozaja" u kojem su ispunjeni uvjeti rastavljanja bez potrebe rastav-
Ijaca. U slucaju kvara ti se aparati mogu brfe zamijeniti.
Visokonaponska sklopna postrojenja se smjestaju u unutrasnjc pogonske pro-
storije u zgradama iii vanjske prostore, koji se, s obzirom na pristupacnost i sigurnost
pogona, dijele u tri kategorije:
pogonskc prostorije - u koje mogu doei i osobe koje ne rukuju niti odrzavaju
-, postrojenja;
318 ______________________ ~----------~- Otvorena sklopna postrojenja srednjeg napona --_______ 319
elektricne pogonskc prostorije - u kojima smiju boraviti samo osobe koje rukuju
iii odrzavaju postrojenja, dok ostale smiju uti sarno uz strucan nadzor;
.- ~
"0._
zatvorcne elektricne pogonske prostorije - koje su za vrijeme pagoDa zakljucane
:=- 0
~
~ 0.

~
i u njih smiju povremeno uei sarno ovlastene asohe.
>0.

Primjcna

> Otvorena postrojenja za unutarnju montazu prirnjenjuju se u postrojenjima

"'"
00
elektroprivrcdnog znacaja (elektrane. transformatorske stanice i sIiena) te u svim

o o "0
'"
.g "0
slucajevima gdje se za njih mogu odvojiti potrebne prostorije, u kojima ih posluzuje
kvalificirano osoblje. Grade se oa mjestu upotrebe, pa omogucuju veliku slobodu u
"0 "0 o o
projektiranju i izboru opreme.
Zatvorena postrojenja'za unutarnju montazu primjenjuju se u industriji i elektro-
privredi kao sklopna postrojenja u transformatorskim stanicama, elektranama, mo-
tornim razvodima- itd. Buduci da se izvode u visokom stupnju zastite od dodira
dijelova pod naponom i od ulaska stranih tijela, mogu se montirati direktno u
proizvodne hale iIi prostore s mnogo prasine, gdje ih moze posluzivati i priuceno
osoblje. Redovno su solidno blokirana protiv krivog posluzivanja te ponajviSe
tvornicki izradena i standardizirana, pa je izbor i projektiranje jednostavno, a rokovi
za isporuku i montazu na mjestu upotrebe su kratki. Tvornicka izrada omogucuje
kvalitetnu kontroliranu proizvodnju, a tipska i komadna iSpitivanja garantiraju
kvalitetu i pouzdanost.
Otvorena postrojenja za vanjsku montazu grade se na mjestu upotrebe za vise
napone, gdje nije u pitanju njihova veliCina i utjecaj okoline (zagadivanje) te gdje ih
posluzuje kvalificirano osoblje.
Zatvorena postrojenja za vanjsku montazu primjenjuju se ponajvise kao komplet-
ne transformatorske stanice za transformaciju 10/0,4 i 20/0,4 kV te 35/10 kV, odnosno
35/20 kV. Tvornicki izradene i standardizirane stanice se brzo projektiraju i uvrsta-
vaju u mrezu; vrijeme montaze na terenu, ovisno 0 tipu, traje 1 do 3 dana, a
rok isporuke je kratak. Proizvode se u vise izvedbi pa mogu udovoljiti prakticno
svim zahtjevima od privremenih i pokretnih rjesenja (gradilista, rudnici), do stalnih
stanica.

OTVORENA SKLOPNA POSTROJENJA SREDNJEG NAPONA

ZA UNUTARNJU MONTAZU "RADE KONCAR"
Sluze kao stabilna postrojenja u zatvorenim elektricnim pogonskirn prostori-
jama. Celije sklopnih polja medusobno su odvojene pregradama. Normalno su pre-
grade zidane, tako da su okviri pregrada od celicnih profila popunjeni plocama od
~
>N
~
heraklita i ozbukani sadrenom zbukom (tip H). Takvim se naCinom postize dovoljna
C cvrstoca pregrada, otpornost protiv luka i pozara te estetski izgled postrojenja.
o
~
Rjede se grade montazno, s pregradama od lima (tip L) iIi s umetnutim piocama
od azbest-cementa (tip S).
o Svi aparati su cvrsto ugradeni, ukljuCivo i peekidaci, koji inace imaju kotace
g "~ iii kolica radi lakseg prevozenja, ali su oa glavnom krugu cvrsto prikljuceni vijcima.
~ Pomocni vodovi prekidaca za upravljaoje i signalizaciju pri~ljucuju se peeko vise-
o 0-

"
0-
polnog utikaca s uticnicom.
<5 N
Ova postrojenja se grade najcesce za jedan i dva sistema sabirnica.
320 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Otvorena sklopna postrojenja srednjeg napona _________ 321
Celije s jednim sistcmom sabirnica
Postavljaju se uz zid (zidne celije). Za 12 kV glava celije se izvodi bez iii sa
zastitom od luka (lukobran), a za 24 i 38 kV uvijek S ,lukobranom. Prednja strana
izvodi se: s mreznim vratima po cijeloj sirini celije, s mreznim vratima uz pos!uznu
plocu, iii s mrdoim vratima uz posluzni armaric. Svijetieci natpis celije postavlja
se iznad vrata po cijeloj sirini celije. lzbor prednje strane ovisi 0 paganu aparata.
Aka se red celija proteze od zida do zida prostorije, ojena se duljina liZ neozbukane
zidove odreduje prema: K =n T + 100 mm, K = duljina prostorije, n = broj celija,
T = korak celije.
Celije s dva sistema sabirnica
Grade se kao slobodno stojece, u jednom iii dva recla. Glava celije se izvodi
s lukobranom. Na prednjoj strani celije smjesten je posluzni ormaric pq cijeloj
sirini celija, za smjestaj elektropneumatskih ventila, el. motornih pogona, komand-
nih organa, mjernih instrumenata, pomocnih i zastitnih reieja, pokazivaca polozaja
sa slijepom shernorn itd. Kod 12 kV celija sa slremenastim pogonorn rastavljaca
ormaric je do produzne ploce. Svijetleci natpis se postavlja po cijeloj sirini .iznad
ormarica iii u sklopu s ormaricem. Na straznjoj strani, koja' sluzi za transport i
kontrolu, nalaze se sarno mrez"na vrata.
Osobine ovih celija su: velika preglednost i pristupacnost do aparata, moguc-
nost zamjenc dijclova i aparata (ako nema rezerve, mogu se ugraditi aparati i
drugih proizvodaca), sloboda kod projektiranja; postrojenje se mo~e izvesti sa
zracnim prikljuckom kao i postrojenje s pomocnim sabirnicama. Za posluzivanje
potrebno je strucno osoblje.

SI. 3 SI. 4
Celije. s podrumom
sistem sabirnica 2 sistema sabirnica
Prizemne ~elije u je?n.~etaznim ?ost.rojenjima prikljucuju se na kabele smjestene
u kanale, (sI.. 1 I 2) dok celI)e no. kat Ima)u podrum (dvoetazno postrojenje) (sI. 3 i 4).
~?~. d~oetazn~g vp?stro~enJa PfistUP prekidacu je moguc kad su otvoreni sabirnicki
t hnIJskt rastavlJac, Jako Je kabel pod naponom.
Zastita od krive manipulacije rastavljacima izvodi se elektrickom i mehanickoni
blokadom, a kod otvorenog rastavljaca umetanjern izolacijske ploce izmedu njegovih
kontakata.
. Podrums~i je. di~ . celije za spojno i mjerno polje slobodan (mjerenje oba
sistema se moze smJestItl na kat) te se moze iskoristiti npr. za prolaz vodova prikljucka
transformatora.
Prizemne celije l---__
o ~ Vrata celija za 12 kY- sujednokrilna. za 24 i 38 kY dvokrilna.
SI. 1 1 sistem sabirnica SI. 2 2 sistema sabirnica Pri~a~ane skice c~lija vrijede za prekidne moei do 30 kA. Nazivna struja u jed-
nom pnklJucnom polJu u najceScem slucaju je do 600 A, a na dijelu sabirnica do
1000 A. Za vece prekidne moci razmjestaj faza sabirnica obicno je vertikalan.
322~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Zatvorena sklopna postrojenja srednjeg napona ________ 323
Potrebna visina prostorija vidi se iz slika i tablice, dok se kad odredivanja golim vodorn: bilo direktno, bilo kroz provpdne izolatore, bilo kroz strujne
sirine prostorije uzimaju U obzir prepofucene sirine hodnika (t"ablica na str. 225). mjerne transformatore. .
Uo I, Mjere u mm Kod blokova s cvrsto ugradenorn opremom moguc je i prikljucak gore, oa
Izvedba primjer na zratni vod iii transformator, kroz otvor iIi provodni izolat'or.
c~Jije H, P P, P, T Zidni blokovi, koji se obicno postavljaju uza zid, imaju pristup sarno sprijeda,
kV kA D D, !D, H
dok slobodno stojeci irnaju prist up i odostraga.
Elektricne nazivne karakteristike sklopnih blokova "RK"
" 0""" -;;
.:l N
.D
0 C
12 IS 1000 - - 3000 - 3700 - 800 1000
Nazivna Podnosiya struja kratkog spoja
C
.~ .D~
.D
..., ~
. Naziyni
struja ef. kratkotrajna tjemena
napon
"~
12 , 30 1100 - 1100 3200 - 3900 2500 800 1100. kV
do (3 s) do vrijednost do
8 A kA kA
~
~
.;;; 24 25 1400 - 1400 3700 - 4550 2700 1000 1400
7.2 2500 31,5 80
- .

l-
8
e -
8
"
'0
38 20 1500 - 1500 3800 - 4800 3000 1200 1800 12
24
2500
1250
.25
16
62,5
40

-
"
"u
- .-
.;:;
:0
c
.D
0
-"
~
0
0-

-;;
12
.

30 1300 1765 1100 3200 3800

1300
3900 2500 800 1100
38 1250

SKLOPNI BLOKOVI S CYRSTO UGRADENOM OPREMOM

16 40

"
~
~
c
"
-" 24 25 1700 2300 1500
3700 4450 4450 2700
1300
1000 1400
Predvideni su za ugradnju u zatvorene elektricne pogonske prostorije te se
prirnjenjuju u svim vrstama postrojenja od najjednostavnijih (na primjer, za distri-
"8 1700
butivne transformatorske stanice) do najslozenijih s dva glavna i jednirn pomocnim
~
~
';;; 1800 1700 sistemorn sabirnica. u kabelskoj i zracnoj rnrezi. Dvije izvedbe blokova - za prikljucak
38 20 2000 2800 3800 4700 4800 3000 1200 gore (za zracni vod iii transforrnator) iii dolje (za kabel) - mogu se zajedno slagat!
2000 1800
'" '. u jed no postrojenje.
ZATVORENA SKLOPNA POSTROJENJA SREDNJEG NAPONA "RK"
(za unutarnju montazu) Vrsta sabirnica SI. Zastita Napornena

Tvornicki izradene i ispitane transpartne jediriice sadrze po nekoliko "komplel- Gole bez Iuko brana 3 bez zastite od preno- primjena u manje vaznim
nih blokova, tj. sklopnih polja koja se na mjestu ugradnje slaiu i spajaju u nizove senja i sirenja luka postrojenjima
i cijela postrojenja, Blokovi su pojedinacno zatvoreni metalnim plastern od celicnog
lima, koji sluzi kao nosiva konstrukcija za oprernu te uz zatvorena vrata pruza Gole s uzduznim
.
1 od prenosenja luka na blokovi dosta visoki. pri-
zastitu IPH 6 (vidi str. 317) od opasnog priblizavanja dijelovima pod naponom kao
lukobranom sabirnice mjena u yecim postroje-
i zastitu od ulaska stranih tijela. koja' prema potrebi moze biti do IP 54 (str. 86).
njima
Moduloi nacio gradnje, po sistemu dogradnih elemenata, omogucuje mnogo stan-
dardnih izvedbi. Blokovi se jedno:;;tavno montiraju nu ravnu betonsku podlogu koja Gole s poprecnim 2 od sirenja luka po sa- blokoyi su niski, primjena
ima otvore za njihovo sidrenje i otvore, odnosoo kabelske kanale. za energetske i
lukobranom birnicama u vecim postrojenjima
signalne kabele.
lzraduju se dvije vrste glavnih blokova koji sadrfe sabirnice i osnovnu opremu
Gole s uzduznim i od prenosenja luka na blokovi su visoki i skupi,
polja: s cvrsto ugradeno.m opremom, odnosno s (zvlaCivim glavnim sklopnim apara-
poprecnim lukobranom sabirnice i sirenja po prirnjena u velikim postro-
tom. Blokovi jedne od tih vrsta mogu sami tvoriti jednostavnija jednokatna sklopna
njima jenjima
postrojenja. Veta postrojenja se grade ad tih blokova u gornjoj glavnoj etazi i ad
podrumskitl blokova. Izoliiane 4 'od nastanka, prenose- blokovi su niski i sabir-
Prikljucak visokog napona izvodi se normal no dolje: nja i sirenja luka po nicki prostor plitak, pri-
kabelom, pri cemu jedan kabelski zavrsetak moze biti u bloku, a kada se pri- sabirnicama mjena u modernim postro-
kljucuje vise kabela, njihove zavrsetke treba smjestiti ispod bloka u kabelskorn jenjima
kanalu iii podrumskom bloku;
324 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Zatvorena sklopna postrojenja srednjeg napona _ _ _ _ _ _ _ _ 325
Zastitna i pomocna niskonaponska oprema se ugraduje U odgovarajuci posluzni
r'---"O"-'--'--l 01
ormaric, a komandnoRsignalni e1ementi oa vrata orrnarica. Blakovi u zidnoj izvedbi
~. ~.
imaju ormariCe oa prednjoj strani (strana oa kojoj je prekidac) i to blokovi oapona
12 i 24 kV iznad vrata visokog oapana, a blokovi 38 kV s lijeve strane vrata visokog
~
II-~
oapana, dok slobodno stojeci imaju armaric oa obje strane iii sarno oa strai:njoj
strani.
Sklopni aparati se magu pokretati rueno, elektromotorom iii preumatski. Ruena
''=-= upravljanje prekidacern i rastavljaCima izvodi se kad zatvorenih vrata visokog
napona, pri cernu je vidljiv polozaj rastavljaca kroz ostakljeni diD vrata. Pogrdno
""'. rukovanje se sprecava elektrickom iii mehanickom blo.kadom.

I ~
Podrumski blokovi
1 :,.... Imaju cvrsto ugradenu opremu i kornbiniraju se jednako s blokovirna s cvrsto
ugradenom opremorn kao i s blokovima s izvlacivim aparatirna.
I
f--
rn Yl / Njihova sirina polja je jednaka sirini pripadnog bloka na katu.

H D
1-i Vrsta
Maksimalna oprema
u bloku
Napon
kV mm mm
I o .1
SI. 1. Zidni blok 12 kV, uzdllzni luko- Odvod izl. rastavljac, 12 2250 600
SI. 2. Slobodno stojeb b10k 38 kV,
bran bez izlaznog rastavljaca nap. traro, 24 2315 925
poprecni lukobran, izlazni rastavljac
kabeIski zavrsetak 38 2315 1200
01
I izl. rastavljac, spojni rast., 12 2250 1200
Spoj na
pomocne nap. traro, 24 2315 1500

~V1 r
sabirnice kabelski zavrsetak 38 2315 2400

, S po moc- porn. sabirnice . 12 2700 1200

" nim sabir- izl. rastavljac, spojni rast., 24 2965 1500
"
" I
I'

~r
~I
nicarna nap. traro kabel. zavrsetak 38 3165 2400

I [iJ ~ "
"

f.-
I , "-=
o SI. 5. Odvod 12 kV

I
c:= SKLOPNI BLOKOVI S IZVLACIvIM APARATIMA

0
SI. 3. Zidni blok 38 kV bez lllkobrana,
s izlaznim rastavljaccm
I, o .1 Predvideni su za ugradnju ne sarno u zatvorene elektricne pogonske prostorije,
nego i direktno u proizvodne prostorije, tj. prostorije u koje ima prist up i nekva-
51. 4. Slobodno stojeci blok 24 kV,
lificirano osoblje. Prikladni su za elektroprivredu i industriju, osobito gdje se zahti-
izolirane sabirnice, izlazni rastavljac,
jeva velika pouzdanost i sigurnost u radu kao i otpornost na utjecaje okoline. Blok
kabelski prikljllcak
326 ________________________ ~ _________________ Z.tvoren. sklopn. postrojenj. srednjeg n.pon. ~_~_ _~~~ 327
se sastoji od nepokretnog dijela i izvlacivih kolica. Na izvlacivim kolicimasrnjesten
,,,,, :g~ I '" 0 I '" 0 0
:g~ :5 I
"'"
00 je sklopni aparat, a ostala visokonaponska i niskonaponska oprerna u nei:>okret-
u
"'0':0
~
~
-'" 'U
~ ~
'"=> M
M N
~~
MN
'"
_"
MNM
0N0
MN ::e nom dijelu. Nepokretni dio je razdijeljen pregradama u cetiri prostora ito: prostor
:0 E izvlacivih kolica, sabirnicki proster, kabelski proster i posluzni ormaric. Izmedu tib
'tnl-o~ E
'"
~ '" 0
8gi 0 V')'OO
~g~
"'00
8g~
'"' 0
0 :5 I prostora medusobno je osigurana pot puna zastita protiv sirenja eventualno nastalog
s.'l'"
o .5 '" " N
- '"
"
r- 00
:::: " is
-'"
M _ '" N_
c c- N- N
'" elektricnog Juka, i zastita od priblizavanja dijeIovima pod- naponom IPH 2 iii 3
-ON""
~ ]iS~ COO 000 00 II (str. 317). Pdtpuna zastita od-opasnog priblizavanja dijelovima pod visokim naponom
.~ o .t::! .D '000 00
~,
-'" ~ ""'" :::: 000
r- N 00
01 - _
000

--
r- '" 00
'"
000
r- N 00
N --
"'0
N _
'" '"
00
00 0
Q
E
.~
IPH 6 osigurana je kod zatvorenih vrata visokog napona kao i kod otvorenih.
vrata, kad suo izvlaCiva kolica u bloku, te izmedu posluznog ormarica i visokonapon-
o skog prostora. .
;:;
",00 ",,,,,,,
",00 onOO'
'" 0 :5 I
-
00
:U ,,: M '" '" '"
_ '" M OO"'M '" '" '"
_ '" M r- '"
'" ::e U bloku su izvedene mehanicke blokade tako, da se ne m9ze ni namjerno
'" '"
~
M -N M _ '"
u
'-, '"
;;;
~
0
M-N
(bez upotrebe-alata) izv.rsiti pogresna operacija, opr. kolica se ne mogu pomaknuti iz
~ e "" "'00 ",00 "'00 ispitnog polozaja Jpolozaj u kome su visokonaponski kontakti -razdvojeni za'rastav-
a ""'" :5
"'0 I
-- '" -
N ' '_
' '_
oC . - >U "'" "''''0
'" M r-
NInO

1""':--
"Mr-
"
'" M r-
0
'" '"
r- M
'"
N ni razmak, a- pomocni strujni krugovi spojeoi radi mogucnosti sklapanja aparata)
-0 ;:5'5
0",,,,,
'" 1 prema pogonskom niti iz' pogonskog prema ispitnom, ako je sklopni aparat uklop-
:3 ~ '. 8"'''' 0 "'''' 0",,,, 0'" 00 Ijen, a skloprii aparat 'se ne moze u rnedupolozaju uklopiti itd.

E
o
'"
~ :::: r- N
r-ON
t"l- -

'" 0 I
Or-N
r-ON
N --

",0 I-
or- N
r-ON
'" --
_'" 00
0 I
'"' 0
"
N

'"
r-
_
oo
008

0 I
Osigura~a je zamjenjIjivost kolica, tj. kolica se mogu uvuci u sv~ki blok
istovrsne namjene'.
Zastitna i pomocna niskonaponska oprema ugraduje se u odgovarajuci posluzni
r- 0
E
'"c
.S! S ""'"=> 00
M
_ 00
'" 0 NO
00 00 '" 0 N 00
_
0
::e ormaric, a komandno signalni elementi na vrata orrnarica. Blokovi s jednim siste-:-
~ 'u M - M_ '"
'6 M -
o ~
NS:=o mom sabi~nica za napone 12 i 24 kV imaju posluzni ormaric na prednjoj stranl
:0 ..:g >8~ ",0 ",0 0 iznad prostora izvlaeivih kolica, a ostali blokovi otraga.
E
g '"
~

" .....
N ==' ~
'" p.
N '" '"- I NV'>
"M
I "'0
'" '"
I '" 0
'"
r-
N M'"_ 0
::::
I M Sklopni aparati se mogu sklapati rucno iii pornocu elektromotornog pogona.
~
s .~ Vi"'.-
.'l ~
~ ~ '"
N M M - '"
N_ M
Rueno upravljanje sklopnih aparata izvodi se kod otvorenih vrata visokog
~
~
.~"ij
._ .0
.~
0'" 0'" 0", 00 napona. Dozemni -rastavljac se maze sklapati sarno _kad se -kolica izvuku ii bloka.
- I 0'"

-
I I
'", ::::
=>. N ~
or-
r- 0
N -
or-
r-O
'" - '"
NO
'"
r- '"
NO
N r-
_
oo
008

Blokovj s nonnalnom zra:cnom izolacijom -

"'00 ;q88 '" 0 0 ;28 0 1
-

""c =>'"
0
.-'<
>U
00
M
",00
-
M t"l
-_ \0 ooN'"
M --
" '_
M 0_
_N", 0
'"
NN -
0
::e
N
t';I('\:l:.:;'> Nacin ugradnje u prostoriju
'N>U..!:<:
......
~c
N;; 0..
.8Z=;.:;2
~ ~
"N :2~8
","'N
N -
","'0
NNO
,,"'N
M
-
:2,:q 8
'"
N '" N
- '" '"
'" N
r- '"
N
:5
::::
I
- Vrsta Sabirnice
Nazivni
n.pon (kV)
SI.
"a eo.0 00 00 00 00 00
I I I
'""" :::: NN'" '"r-
'0
~s
0
r- 'r-
"
N ~,
'" '"
N r-
N '" '"
:::1r- Zidni jectan sistem 12, 24 6
a dva sistema po principu
;> 0; s Zidni u dva niza, jedan
"" ::t:QQ ::t:QQ
s -
nasuprot drugom ctv. prekicta~a 12, 24
::t:QQ ::t:Q
Slobodno stojeci jedan sistem . 12, 24, 38 7

'" ~
s- Slobodno stojeci u dva ctva sistema po principu
12, 24, ~8 8
.5
e"'.0 :: "' niza, leda na leda ctv' prekict.~a
o ~ N
~
.0
'"C

'"0
~
'6
,N
c
'"
~
'6 c
>u l:!
~
c
:.::;'>00
0"'0
'"~ '"-II '"'"If -
-;;;
Siobodno stojeci ctva sistema po principu

--
~
_u.o =>"" ~.o
.~
0""
'0 0
N""
~

"'""
0
'0 "i: .: .: : ctva rastavljaca 12
02 ~2 o "
0._ .!::i- .....
>Ul 0.
328 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Zatvorena sklopna postrojenja srednjeg napona ~_______ 329
--- --- Mjerc bIokova s izvIacivim prckidacem 12 do 38 kV

Naz. Naz. Visina .Dubina Kocak

Tipl)
~ 'I \~ nap.
kV
struja H D Dl K
A mm mm mm mm

1/ lp 1250 2250 1350 - 700

do 2500 2250 1500 - 900
f-- 7,2
i lb 800 2250 1200 - 700
12
I
~.It::--i 2p do 1250 2765 1500 1800 800
2500 2765 1500 1800 1000
I
24 lp 1250 2250 1500 - 1200
""
....... " 38 lp 1250 2965 2100 - 1600
o 1 I o I)

SI. 6. Izvl.civi sklopni blok 12 kV SI. 7. Izvl.civi sklopni blok 38 kV 1 I sistem sabirnica
s golim sabirnicama s izoliranirn sabirnicama 2 2 sistema sabirnica
P oklopljena izvedba (s pregradarna izrnedu 3 odjela visokog napona)
b bez pregrada

r- - - --- - ---- -- B1okovi se izvode

s golim sabirnicama bez
iii s lukobranom medu Izolirani sklopni blokovi s izvlaCivim aparatima
p.,. -!BE poljima i izoliranim sa- Svi dijelovi strujnog puta prekriveni su krutom izolacijorn, time se prvenstveno
Em- birnicama, kao kad blo- sprecava nastanak elektricnog luka u postrojenju kao i kretanje eventualno nastalog
JIE kava sa cvrsto ugrade- luka. Karakteristike ovih blokova su male dimenzije. S obzirom na preglednost i
N .-!IlI: nom opremom (str. 323). pristupacnost postoje: otvorena, zasticena i oklopljena izvedba (slika 9).
~ \
~ ~h -cfi-:- "I',
", I=f //
H //
Nacin ugradnjc u prostoriju
, ,,
, ,
I i Vrsta bloka Sabirnice Tip Slika
>
,~I D~ Ip
e......., ["l:t: i
.--1
'IL
l&- Zidni jedan sistem b, z, p, 9
,
~ \1 ,r Zidni u dva niza jedan dva sistema po principu

I.
1.
M~M \ lil>V ..
nasuprot drugom

Slobodno stojeci
dv. prekidaca

jedan sistem
b, z, p

p
10

9
0 I 0 .1
Slobodno stojeci u dva niza, dva sistema po principu
SI. 8. Sklopni blok 12 kV s dva sistema sabirnlca po principu dva preki- leda na leda dva prekidaca b, Z, P
d.c., led. n. led.
330 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Transformatorske stan ice tvornicke izrade ___________ 331
SI. 9
rr
i=I
rr, /\ /
I'
~
o
.--rl
D

h
AI'
<fg- l<fr ~ ~

~ l.5t -1:3- t:=i

.

;;::t I
'" '"

H.,/
I-- __ . __ O __.~
H-)
0
SI. 10
,I
,'- 1---'-......,
J
Otvorena izvedba - b Zasticena izvedba - z Oklopijena izvedba - p
TRANSFORMATORSKE STANICE TVORNICKE IZRADE
Mjere izoliranih sklop'nih blokova
ZA VANJSKU MONTAZU
Nazivni Nazivna Visina Dubina Korak Ove stanice imaju manje dimenzije nego konvencionalno gradene stanice. Po-
napon Tip struja H D K trehno je manje vremena za njihovo projektiranje, izgradnju i montazu, a manji
I kV A mm mm mm Sll im i troskovi izgradnje i odriavanja. Predvidene Sll za cad u normalnim uvjetima
vanjske montaze u umjerenoj klimi. a po potrebi se -izraduju i za druge klimatske
do 1250 i250 700
uvjete. stuze za distribuciju elektricne energije, tj. napajanje trosila te se mogli
b 1700 postaviti bilo gdje na otvorenom prostoru, jer je sva elektricna oprema zatvorena u
2500 1520 900 kucistu, koje osigurava potpunu zastitu IPH 6 od siucajnog dodira dijelova pod
naponom.
do 1250 1250 700
7,2 Standardne vrste staniea, S obzirom na broj prikljucaka visokog napona i
z 2250 izvedbu kuCista
12 2500 1520 900
Broj priklj. Izvedba stanice
do 1250 1270 700 v. n.
Vrst
kompaktna modulna stupna
P 2250
2500 1540 900 x
1 krajnja x x
2 prolazna x x x
630 800 cvoflla x x
b 1760 1450 3
1250. 900

800 Oprema obuhvaca energetski transformator prijenosnog omjera 10/0,4 odnosno

630 2250 1450 20/0,4 kV te visokonaponski i niskonaponski razvod s odgovarajucim prikljuccima
z 900
1250
na energetsku- mrezu.
24
630 800 KOMPAKTNE TRANSFORMATORSKE STANICE
P 2250 i470 900
1250
Si.stem kompaktnih transformatorskih stanica KTV 12 (24) je predviden za
1850 1800 1100 napajanje raznovrsnih trosila u distribuciji, industriji, gradevinarstvlJ, rudarstvu
b do 1250
kao i veCih samostalnih objekata (zicare, stadioni i s1.), osobito tame gdje se zahtije~
do 1250 2500 i800 1100 vaju male dimenzije iii mogucnosti preseljenja.
38 z
CijeJa tvornicki izradena stanica. se doprema na mjesto upotrebe i prikljucuje
do 1250 2500 1820 1100 kabelima na mreZu visokog i niskpg napona. Pored fiksne izvedbe visoke 1990 mm,
P koja se postavlja na betonske temelje, postoji i pokretna s prigradenim "saoni-
332 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Transformatorske stan ice tvornicke izrade ___________ 333
cama". Ova je 50 rum visa, ali se laka prenosi i postavlja na sarno izravnanu Kueiste od plastificiranog celicnog lima ima na dvije suprotne uze strane dvo-
cvrstu zemljanu podlogu. . krilna vrata s posebnirn kljucern za pristup do sklopnih blokova visokog (V) i
Za nazivne napoue 12 i 24 k V, odnosno prijenosne oITIJere transf~rm.a~ora niskag napana (N).
10/0,4 i 20/0,4 kV, stanice su jednakog oblika i velicine,' Mogu se up~~nJeb~tt na Za sklapanje visokog napona (12 iii 24 kV) ugraduju se rastavne sklopke bilo
mjestima u mreii, gdje struja kratkog spoja na strani viseg napona ntJe veca od normalne izvedbe s tropolnirn pokretanjem bilo u kornpaktnorn bloku s jedno-
njihove kratkotrajno podnosive struje. polnim pokretanjem.
Nazivne elektricne karaktcristike stanica Niskonaponski razvod redovno se sastoji od transforrnatorskog polja (za spoj
transforrnatora sa sabirnicama) i energetskih odvoda koji su rnedusobno pregradeni
Prijenosni Qmjer transforrnatora 10/0,4, 20/0,4 i imaju zasebna vrata. Za sklapanje odvoda ugraduju se bilo niskonaponski pre-
kidaci, bilo osiguraci vel ike prekidne moei.
nazivni napon kV 12 24 Po potrebi se dodaju i kondenzatorske baterije (C)
bl,05m
V. n. za kompoenzaciju jalove snage do ukupno 300 kvar, 1,1,9 m
razvod kA J k 12,5 16 20 koje se prikljucuju na odvode opremljene sklopnicirna i m=1,6 m
kratkotrajno podnosiva struja
osiguracima.
k
Trans- kVA 250 400 630
nazivna snaga
form. MODULNE' BETONSKE

~
TRANSFORMATORSKE STANICE
nazivna struja sabirnica A 500 850 1000
N. n. Postavljaju se na sIobodnom prostoru, bez potrebc
razvod nazivna struja odvoda A maks. 400 dodatnog zastitnog ogradivanja, pa se mogu smjestiti u I I I
0,4kV teiiste potrosnje. Pogodne su za napajanje stambenih
nazivna snaga za kompenzaciju naselja, industrijskih objekata i tvornica.
jalove energije kVA maks. 300
Kueiste stanice je sastavljeno od tvornicki izradenih
. betonskih elemenata-rnodula, s kojirna se grade razne
,
,,
\ veJicine stanica (vidi sliku) i u koje se ugraduje razliCita
lei N \ elektricna oprerna.

--c:o-
V

~
::!c. Visokonaponski razvod slandardno se realizira:
\ V svestrano izoliranim sklopnim blokom, katnim blokorn
lei N
\ , lei /
/
s rastavnim sklopkama iii sa sklopnirn blokom s rastavnirn
Tlocrtna velicina stanice I m I
d sklopkama, a po potrebi i drugirn aparatima i blokovima.
ovisno 0 ugradenoj opremi
Niskonaponski razvod izveden je po sistemu KON-
KOMPAKT, (vidi str. 343), sta amagucuje realizaciju
Naz. snaga transf. u kV A . 250, 400 630 raznovrsnih zahtjeva distribucije i industrije. Standardni
blok se sastoji od: transformatorskog polja, energetskih
Razvod v. n. a a, b b a a, b b
odvoda i garniture za javnu rasvjetu. Transforrnatorsko
Kompenzacija + - + + - + polje moze biti izvedeno sa iii bez moguenosti prekidanja
Duljina dum 2,4 2,4 2,8 3,0 3,0 3,4
kao i kod rnodulnih stanica. U energetske vodove ugra-
dllju se za sklapanje i zastitu, prema zahtjevu, nisko-
Znacenje kratica . . .' . . . .. naponski osiguraCi velike prekidne moci, prekidaCi. teret-
a 1 rast. sklopka s tropolnim pokretanJem IiI lzohram kompaktm hlok s 2 Iii ne sklopke s osiguraCirna, sklopnici s osiguraCima.
3 sklapke. . Jalova energija se kompenzira-niskonaponskim kon-
b katni hlok od tri tropolno pokretane rast. sklopke iii kombinacija 1 tropolno denzatorskim -baterijama pojedinacne snage 50 kvar, do
pokretane sklopke s kompaktnirn blokorn ukupno najvise 400 kvar. Kondenzatorske baterije su
+ s mogueom kompenzacijom prikljucene oa odvode. koji su opremljeni sklopnicima i
bez kompenzacije osiguracima.
 r
334 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Sklopna postrojenja visokog napona :2:110 kV _ _ _ _ _ _ _ _ 335
Elektri~ne karakteristike moduloe stanice i Stanica je predvidena za prikljucak na
zracnu mrezu visokog napona preko rastavne
Prijenosni omjer transformatora 10/0,4; 20/0,4 1!T-\---2 sklopke s visokonaponskim osiguracima iii sa-
rno preko osiguraca, ispred kojih su priklju-
nazivni napon kV 12, 24 ceni odvodnici prenapona. "
Visoko-
Elektricna oprema niskonaponskog razvo-
naponski
kratkotrajno podnosiva da obuhvaea: transformatorsko polje, energet-
razvod
struja kA 12,5, . 16, 20 ske odvode i garni.ture za javnu rasvjetu. Tran-
sformatorsko polje je opremljeno niskonapon-
Transfor- nazivna snaga transfor- maks skom sklop~om, osiguracima veljke prekidne
matar rnatora kVA 250 400 630 1000 2 x 1000 ~bci i strujnim mjernim transformatorima.
Energetski odvodi se izvode niskonaponskim
nazivna struja sabirnica A 500 850 1000 1600 1600 osiguracima velike prekidne moci, prekidaci-
Nisko-
"rna iii sklopkama-Qsiguracima
naponski maks. 400
nazivna struja odvoda A . Odvod zei javnu -rasvjetu sadrii sklopnik,
razvod
niskonaponske osigurace' velike prekidne moei
mogucnost kompenzacije i brojilo za registraciju utroska elektricne ener-
(nazivna snaga reaktivna) kvar maks. 400 gije.

TRANSFORMATORSKE STANICE NA ALUM1NllSKOM STUPU

Predvidene su za ugradnju u naseljena mjesta i gradske ulice. Montazni alu-
minijski stup omogucuje jednostavni transport i postavljanje stanice. Tezina stupa
je, u usporedbi s celicnim jednakih karakteristika, aka 2,5 puta manja. Elektricna
oprema niskonaponskog razvada smjestena je U ormaric od poliestera. Kompletna
sianica je otporna na bilo kakve utjecaje a"tmosferilija. Troskovi ekspioatacije i
odrZavanja su veoma mali.
Elektricne karakteristike stanice """:tt----- 3
Nazivni napon kV 12, 24

Prijenosni omjcr kVjkV .

10/0,4, 20/0,4

Nazi vna snaga kVA 50, 100, 160, 250 SKLOPNA

. POSTROJENJA VISOKOG NAPONA ~ 110 kV
Kratkotrajno podnosiva
struja kA 14, 20 . U prij~n~snim mrefama napona ~ 110 kV ima najvise otvorenih konvencional-
mh postrojenja za vanjsku montazu, koja se preteino grade izvan gract"ova. Ova
Nazivna struja odvoda A maks. 200 se .Iako 'pro~~ni.ju ali zauzimaju veliku povrsinu, a oprema im je izlozena atmosfer-
skIm utjeCajIma.
Najveci broj 4+ 1 za javnu ~ ,?tvorena konv~ncio.n.alna p~st~ojenja .u .zgradama (unutrasnje montaze) pri-
en:rgetskih odvoda rasvjetu kladmJa su u gradovlma I mdustnjsklID sredlstIma. Zauzimaju nesto manju povrsinu
i zasticena su od ev. zagadivanja.
Staticki proracun stanice izvrsen je za optereeenje vjetrom od p=750 N/m2, Zbog dO.bre prisrupacnosti aparatim~ i ostalim aktivnim dijelovima pod napo-
pa se stan ice smiju ugraditi kao zasticen, poluzastieen iii iziozen objekt u I i II n~m otv~rena se. postrojenja lako i jednostavno upravljaju, nadziru i odrZavaju,
geografskoj zoni. U III geografskoj" zoni stanice se smiju ugraditi kao zasticen iii a.I.1 se SrnljU nalaZltI sarno U posebnim zatvorenim elektricnirn prostorirna iii prosto-
poluzastieen objckt (Tehnicki propisi za noseee konstrukcije, Sluzb. L 41/1964.). flJama.
 r Generatorski odvod s metalnim plastem _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 337
336 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
OKLOPLJENA SKLOPNA POSTROJENJA SA SF.

Svi aktivni dijelovi pod naponorn nepropusno su zatvoreni metalnim plastem

i medusobnim pregradarna. Zatvoreni prostori napunjeni su sumpornim heksafiuo-
fidom SF 6. plinom koji vrlo dobro izolira i gasi el. luk. Izolacija ovisi sarno a GENERATORSKI ODVOD S METALNIM PLASTEM
. pritisku plioa, koji se po pojedinim prostorima kontrolira u paganu. Uz propisno
uzemljenje metalnog plasta, postrojenj"e ima najvisi stupanj zastite od dod ira IPI;:I 6
(str. 317) i od ulaska stranih tijela IP 68 (str. 86) te maze bili pristupacno svakome. Generatorski odvodi s metalnim plastem primjenjuju se u e1ektricnim centralama
Obieno se srnjestaju u unutrasnje prostorije, a po potrebi i vani. za: prijenos energije od generatora do transformatora, ukljucujuci i zvjezdiste gene-
ratora, te za prikljucke na transformator za uzbudu i transformator za vlastitu
Ostale prednosti: sistem dogradriih eiemenata, kratko trajanje montaze, neovisno potrosnju, na mjerne i zaslitne transformatore i uredaje i na kratkospojnik za kocenje
o zagadivanju, rijetka potreba 'odri3vanja i -osobito malo zauzinianje povrsine i
generatora.
prostora.
U jednopolnom plastu, koji obuhvata sarno jednu fazu glavnog strujnog kruga, Vodici i njihov plast izraduju se od aiuminija.
nastaju vrtlozne struje, pa je za napone 123 do 245 kV on od alurnija iIi drugog
nemagnetskog materijala. Tropolni plast je od celika. Postrojenje s jednopolnim
plastem zaprema svega 10 do 15%, a s tropolnim plastem 6 do 7/~ volumena
konvencionalnih postrojenja. rt1
T 1 I
.A
>
I-- .-t-.- .
I
1r
..J

~
OlJ2 I
I
r~
r-

J
:- ,
, ~
,,
~I ~
J
) C
r-....
\J
. ""0-
I

Gcncratorski odvod s metalnim plastcm: 1 generator. 2 zvjezdiste generatora,

r ,..- 3 kratkospojnik i uzemljivac. 4 mjerni i zastitni bIok, 5 vod s plastern, 6 tran-
sformator za vlastitu potrosnju, 7 clementi za dilataciju, 8 biok transformator
I 1=
n ()

Odlike su im velika prijenosna snaga, manje eJektrodinamickc site i manja

5100
Kabelsko polje postrojenja s tropoinim plastem za naz. napone 123 i 145 kV,
naz. 'truje 2500 i 3150 i ,truju kratkog ,poja, 31,5 kA ef. (sirina tj. korak 1400 mm)
naprezanja sabirnica u kratkom spoju, zastita od slucajnog dod ira iii kratkog
spoja (izvedba s jednopolnim uzemljenim plastem). velika sigurnost pogona,
minimalno odrzavanje, mogucnost primjene kod temperature okolnog zraka 40 "C,
najvece dozvoljeno zagrijanje sabirnica 50 K, standardizacija sastavnih elemenata,
sto omogucuje tvornicku izradu i kratko vrijeme za projektiranje.
22 Koncarev prirucnik
338 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA r Komprimiran'I zrak u sklo pn im post ro]en]'ima 339
o
E c 0 0 0
'"I '"I
Temperatura M ~ S '"I '"+ 0
'" 0
'" 0
M '" '"0 '"
M
0 0 0
r--
+ + '"
+ '" '"
~

zraka , 'e I I + + + + + '"

+ '"
+ +

oo oo oo r-- I
SadrZaj vlage '"
M
oo oo
oo. '"
'" '"
oo
M
'"
r-:.
'" '"
'" r-- '" oo
M M
oo '" '" '" '"
r-- oo r--
J. N M'" oo
~ M ~

A cS ",. ,..: cS '" '" '"

zasicenog zraka
x g/m3
0
'" N N'" '" ~ ~ M
'" '"
M
cS N
'" '" oo
0
M
~
oo
~

8
Preostala vJaga se kondenzira u spremnicima iii u cjcvovodima te se izluci kao
Presjek voda s plastem . voda i skuplja u "izluCivacima iii kondenzacijskim loncima. Zbog efikasnije konden-
zacije nastojimo da temperatura u tim spremnicima i cijeviina bude sto niza, pa se
postavljaju na najhladnije mjesto, npr. na otvorenom u sjeni.
KoliCina izlucene vode G i potrebni volumen izluCivaca izracunava se iz
Dimenzije voda s metalnim plaStem G= Vo (~Gopo-~)
100 p,

Nazivna struja kA 1,5, 4 6,3, 8 10, 12,5 14, 16 gdje je: Vo volumen usisnog zraka u m 3 jmin; ro relativna vlaga usisnog zraka u %;
Go i G I najveca moguca vlaga kod usisne temperature to, i izlazne t. (iz prethodne
tablice) u g/m 3 ; Po i PI tlak usisnog.i komprimiranog zraka u bar.
Nazivni
E mm 120 280 440 600 Primjer: Vo=250 I/min, Po= 1 bar, p, =185 bar, '0= + lO o
e, ',= +25e, ro=60%
napon
60
G= O,25 ( -9,3 6 ' 1 -22,8) . vode.
- -.. =1,38g/mm
100 185
D mm 480 640 800 960 Nakoo redukcije na pogonski tlak P2, zrak se dovodi aparatima koji se nalaze
A mm 420 420 500 590 na temperaturi t 2 Preostala vlaga Xl se podijeIila na veci volumen pa se relativna vlaz-
12 kY \050
B mm 800 900 1200 nost smanji na vrijednost .
e mm 400 400 400 450
"2=100 Xl 273+t 1 P2.
x 2 273+l 2PI
D mm 640 800 960 1120
Osim niske temperature t 1 centralnog spremnika za susenje zraka. pozeljan
A mm 420 500 590 670
24 kY je sto veci odnos redukcije tlaka Pl:P2 ito barem 2:1 u krajevima s malim dnev-
B mm 950 1100 1250 1400
nim .promjenama temperature (primorje), dok se za kontinentalnu klimu s veCim
e mm 400 400 450 450
promjenarna preporuca veCi ornjer. Za prekidace s nazivnirn pogonskim tlakom
17 bara i rastavljace s t1akorn 5 bara gradirno obicno kompresorske uredaje za
39 i 195 bara.

KOMPRIMIRANI ZRAK 1I SKLOPNIM POSTROJENJIMA Dimenzioniranje kompresorskog uredaja

U sklopnorn postrojenju s pneumatskirn prekidaCirna zanemaruje se potrosnja
Komprimirani zrak se primjenjuje za pogon prekidaca i rastavljaca, za izola- zraka za pogon rastavljaca. Za normalno sklapanje se uzima da svi prekidaci potrose
ciju te za gasenje e1ektricnog luka u pneurnatskirn prekidacima. Relativna vlainast dnevno
atmosrerskog zraka obicno je 1'0=20 ... lOa:~. Komprimiranjem se relativna vlaznost
povecava do zasicenja (10<1'10). Najveci moguci apso!uti sadrZaj vlage zasicenog ~=(1l1QI +n2Q2) en m 3/dan odnosno za jedDu smetnju ~=(nlQI +n 2Q2) Cs m)
zraka x ovisi sarno 0 temperaturi i volumenu i odreden -je slijcdecom tablicom. gdie ie: ", brei prekidaca bez ponovnog uklopa (e~o); ", broi prekidaca spo-

22*
340 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROjENjA Komprimirani zrak u sklopnim postrojenjima _________ 341
3 Ukupni kapacitet kompresora Qk treba biti dovoljan da u trajanju t z = 1/2 do 3/4
novnim uklopom (0 -C - 0); Q1 potrosak 1 prek. za normalni ciklus (C- 0) u m pri
3 sata pogona podigne tlak u spremnicima od P3 do nazivnog tlaka PI tj.
tlaku P2; Q2 potrosak 1 peek. za ponovno uklapanje (O-C-O) u m pri tlaku P2'
'2
II,VI (PI -p,)+IIQ, 24
Tablica 1. Vrijednost faktora en Cs
Qk
.\ tz
Vrst postrojenja broj prekidaca c. c, U normalnom pogonu kompresor treba raditi dnevno najvise 6 sati.

Transformatorske stanice 11~ 10 1 do 0,75 0,75 do 0,5 Tablica 3. Standardne velicine spremnika i kompresora RK
i sklopna postrojenja n>1O 0,5 0,4
Tlak PI Spremnik volumen VI Kompresor dobava Qkl
(Za druge vrste postrojenja npr. za neka industrijska en je vece, a za stanice s vise bar 1 m'/h
radijalnih vodova c.< je manje)
39 500, 1000, 1500 32, 45, 58
Tablica 2.
Potrosak zraka pnewnatskih prekidaca RK 185 60, 386 9, 15, 30

Sklopni ciklus Susenje prek. i gubici

Prekidac zracno upr. uljno upr. Primjer: Sklopno postrojenje saddi 11 pneumatskih prekidaea 110 kV, od kojih
bez pon. uk!. s pon. ukl.
Q, 3 bez ponovnog uklopa i 8 s pon. uklopom. Uz podatke iz tab!. 1 i 2 i potrosak
U. QI Q2 Q,
f"
m' m'/dan m'/dan zraka po smetnji t-: =(3' 2,4+8'4,6)'0,4= 17,6 m 3 trebaju spremnici imati volumen
kV kA m'
V. 2'17,6+116'3/24 3'
1,2 2,3 6 - , 175-85 0,48 m.
72
Dovoljno je 11, = 8 spremnika po VI = 60 1 (iz tab!. 3).
123
2,4 4,6 6 3,5 Potreban je kapacitet kompresora
145 3
170 ~29 8 0,060 (185-175)+11' 6 4-24
~= ~ ~m~
170 39 6,9 8,5 4,5
3,6
245 <;23,5 Uzmemo iz tab!. 3 jedan kompresorski agregat kapaciteta Qkl = 15 m 3/h i jedan
takav za rezervu. Kompresor ce normalno raditi dnevno u trajanju
245 ~26 4,8 9,2 8,5 4,5
v,,+IIQ, (3'2,4+84,6)'0,5+116
t3 5 sati 52 min,
420 7,2 13,8 - 11 Qkl 15
tj. okviru preporueenih 6 sati.
U
Potrebna korisna zaliha zraka u glavnim spremnicinia treba nadoknaditi potro- Za srednjetlaene uredaje (s najvisim tlakom < 60 bara) cjevovodi su obieno od
seni zeak u prekidacima za dvije mrei.oe smetnje i da iroa zalihu za gubitke i za bakrenih cijevi dimenzija 8 xl, 12 x I, 16 xli 25 x 1,5, a za visokotlacne (p~ 185
susenje zraka u prekidaeima u toku t 1 = 3 sata, zbog eventualnog nestanka pomoc- bara) od celicnih cijevi dimenzija 6 xl, 8 x 1, 10 xl,S i 12-x 1,5.
nog napona za pogon kompresora. Stoga je potreban volumen visokotlaenih sprem-
nika Smjernice za projektiranje, izvedbu i odrZavanje kompresorskih uredaja
V. 2 V, + IIQ,' 1/24 1. Zrak treba komprimirati na barem dvostruko veci tlak od pogonskog tlaka
r P3 - P4 prekidaea, da bi se dobio suhi zrak nakon reduciranja kao i potrebna rezerva
gdje je: (1 vrijeme nestanka napona u h; P3 tlak u spremniku pri uklapanju korisnog zraka.
kompresora u bar; P4 tlak praznjenj~ spremnika (tlak zatvaranja e1ektroventila 2. Glavne spremnike zraka posta viti u neposrednoj blizini kompresorske stanice
kod visokotlaenog uredaja, odn. nazivni pogonski tlak prekidaea pz + 5 bara kod i to vani, na sto je moguce hladnijem mjestu, da bi se vecina vlage kondenzirala
u njima. U instalaciji moraju biti najmanje dva spremnika zraka radi revizije
srednjetlaenog uredaja).
Ako pojedini spremnik ima volumen VI> njihov broj treba biti Il r = ~/Vl' i slieno.
 r
342 Proizvodnja razvod komprimiranog zraka
Niskonaponski sklopni blokovi sistema KON-KOMPAKT 343
srednjeg t1aka 39 bar visokog tlaka 185 bar
/8
3. Glavni vod u sklopnim postrojenjima se izvodi uvijek kao prstenasti, i odgova-
rajucim rasporedom propusnih ventila u razvodu omogucuje napajanje bilo kojeg
polja u slucaju jednostrukog kvara u glavnom vodu. U uredajima s proizvodnim
9 tlakom 39 bara potrebno je polagati glavni razvod s padom 3 do 5%0 i ,na
najnizim tockama ugraditi lonac za kondenzat. U uredajima s tlakom 185 bara
nije potrcban pad niti lonci za kondenzat. Na svakih 25 do 30 mctara ugraditi u
glavni vod dilatacioni komad.
4. Pogon -komp'resora treba biti barem 30 rflinula, a dnevni ukupni rad do eea 6 sati.
Uklapanje i isklapanje kompresora je automatsko, a moze biti i rueno. U
-'1 kompresorskoj stanici neka jed.an kompresor bude kao rezerva. Na kompresorima
5,
, trebaju biti ugradeni elektroventili za automatsko ispustanje kondenzata.
--' NISKONAPOSNKI SKLOPNI BLOKOVI SISTEMA KON-KOMPAKT
Sistem KON-KOMPAKT obuhvaca niz tipova tvornicki izradenih sklopnih
6 blokova, koji se sastoje od kornbinacija niskonaponskih sklopnih aparata, pove-
zanih s upravljackorn, signal nom, mjernom i regulaeijskom opremom. Razvijen je
9 9 kao modulni sistem sa standardiziranim funkcionalnim jedinicama i elementima.
I. Energetski sklopni blok, tip VMK, s razvodnim ormarima (poljima) za aparatne
grupe, prckidacc, rastavijace i transformatore (vidi tablicu na str. 334). Primjenjuje
se za razvod el. energije vecih snaga icentralno upravljanjc motorima (MCC) u
industriji, distribuciji el energije, na brodovima i sl.
2. Blok tipa VSK (upravljacki ormari) sluzi vecinom za ugradnju relejne opreme i
elektronickih sklopova.
Dimenzije ormara: Modulne jedinicc za tip VSK
vis ina 2250 (alt. 1930) mm po visini 13/4",
sirina 600 mm po sirini 19".
dubina 355 ... 650 mm Zastita IP 22 .ili IP 53. (str. 86)
3. Komandne _plocl;!, tip VTK postavljaju se u prostorijama upravljanja i kontrole
tehnoloskih procesa, uklopnicama. Prikladne su za slijepe sheme. Zastita IP 22.
Dimenzije: vis ina 2250 mm, sirina 600 mm, dubina 355 ... 680 mm.
4. Komandni pultevi tipa VPK primjenjuju se za upravljanje i komandu eleklr. ure-
1. Elektromotor 5. Sigurnosni ventil dajima u industrijskim postrojenjima, uklopnicama, brodovima itd. 14 izvedbi.
2. Kompresor 6. Povratni ventil Sirina osnovne jedinice 600 mm. Zastita IP 22 (moguca IP 42 i IP 54).
3. Spremnik zraka 7. Redukcijski venti! 5. Razvodni onnari:i, tip GK, obuhvacaju modulne jedinice sa sklopkama, osigura-
4. Venti! za pretlak 8. Filter za zrak cirna, osiguracima-sklopkama, sklopnicima. Najveca nazivna struja 800 A. Sluze
9. Propusni yentil ia sastavljanje razvodnih baterija za unutarnju i vanjsku montazu u industriji,
10. Ventil za ispust kondenzata gradevinarstvu, poljoprivredi i sl. Zastita IP 65.
11. Manometar
6. Razvodne ploce, tip JK -za, e1. instalacije u suhim i cistim prostorijama do 250 A.
12. Kontaktni manometar za signa- ~--
Zastita IP 20 iIi I P 42.
lizaciju I 7. Modulni ormari, tipa GKK sluze za razliCite namjene, za smjestaj el. opreme za
13. Kontaktni manometar za uprav- I upravljanje strojevima,_ dizalicama, na brodovima itd. Zastita: za- vece ormare
!janje kompresora I IP 22 iii IP 54, za manje IP 65. Visina 180 ... 2250 mm, sirina 240 ... 1200 mm.
14. Propusni venti! za manometar I dubina 140 ... 625 mm.
15, Elektromagnetski ventU I
16. Lenac za -kondenzat I Glavne prednosti sistema KON-KOMPAKT
17. Prikljucak za rastavljace standardiiacija funkcionalnih jedinica i mehanickih komponenata prema modu~
18. Prikljucak za prekidac nom sistemu,
344 Pregled razvodnih ormara i pripadne opreme sklopnog bloka tipa VMK - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -__________________ 345
Ormari (polja)
jednostavno i brzo projektiranje,
za standardizirane univerzalna primjena,
za rastavljace
aparalne grupe za prekidace, pouzdana zastita pogonskog osoblja,
"ANG" i rast. za suhe
(cvfste i izvlacive) sirina kratki rokovi isporuke.
sklopke ANEG transforrnatore
600-950 mm
npr. sirina 480 i 600 mm
UPRA VLJANJE I SIGNALIZACIJA
razvodne place s Novomax 800- Naziv. term. struja 250-1000 kVA,
osiguracima tipa 1600 A do 3300 A 11 kV Smjee pomicanja organa pri ruenom upravljanju (lEC Pub!. 447/74), gledano ad
D do 63 A Prek. moe 40 kA Prekidna moe rukovaoca, kada 'se' zeli:
osiguraci veJike (500 V, cos rp ~ 0,2) ANG do 150 A" A povecati fiz. velieina (napon, srcuja, brzina, svjetlo) odnosno' zatvoriti strujni
prekidne maei do Otomax 1000- ANEG do 4100 A" krug, pokrenuti stroj iii uredaj.
800 A i sklopke do 3000 A B smanjiti fiz. velieina, odnosno otvoriti strujni krug, zaustaviti stroj i sl.
(550 V, cos rp~0,7)
1000 A Ie njihovc
Prekidna moe
kombinacije
50-75 kA Organ Kretanje Nalog A Nalog B
Starteri (MCq" sa
sklopnicima do
630 A
- direktni Nazivni napon izolacije
T ehnicki podaci
, 1000 V
Kolo,okr. rueka,
dugme
rotaeija
n
t
fl
,
-0
- reverzijski 3200 A vertikalno

-0
{horizont. sabirnica gore dolje
- zvijezda-trokut Nazivna struja
vertikal. sabirnica 2100 A desno
- za preklapanje Poluga, ruciea lijevo
Naz. podnosiva kratkotrajna struja 50 kA ef
polava Naz. podnosiva udarna struja 105kA horizontalno naprijed nat rag
psiguraCi-sklopke Sklopni blok odgovara standardu IEC 439 (guraj) (vuei)
do 800 A {normalna izvedba IP 22
Stupanj zastite
(IEC 144) zabrtvena izvedba IP 53
Visina aparatnih Tipke, ruciee i sl. koje se pomleu sarno u jednom B A
grupa odgovara
odredenom broju Mogucnosti smjdtaja: tlocrti onnara VMK
smjeru (guraj iii vuci) stoje medusobno kao u desnoj slici. 101.0 ( 00)
A
modulnih jedinica B~
~-l I
(1 modul ~40 mm) / {L/..LL/ t/L/..LU
VIIK J I ... -VIIK6-- Hoje tipki (prema IEC Pub!. 73/75) standardno znace:
I VIIKJ 1!5" ~

crvena -: nalog 8, osobito za opasnost,

horizontalne sabirnice
__L_ slobodno postavljen (aparatn zelena - nalog A,
h- -- grupe mogu se smjestiti s jed- zuta - intervencija za sprecavanje abnormalnih uvjeta iii neieljenih promjena
~ t~' .J: <;
-'I ne strane ormara VMK 3 i
.~
I r' VMK 6, iii s obje strane orma- Signalne svjctiljke (zasebne iii u tipkalima iii rucicama) sIuze za pokazivanje
~ ~

.J: l~ '"rg
"

.~ stanja i .p~tvrdu izvrsenja naloga. Boje sv.1etla oznacuju:

~

~ ~11
I .
ra VMK 6) .
., ~ Dubina ormara VMK 3 at = 325 mm cr.vena -opasnost '(od napona, od pokretnih dijeIova), uzbuna (prekid
.s I -ir'
-1 tJ"-.. ~
~

VMK 6 a2 ~650 mm pogona, prorada zastite),

'~" N
~

i.... 1"'0paralne grupe zelena - sigurnost (dozvola za napredovanje),

I I - t- r---kabe/ski armar
I 1) Motor Control Center = luta - oprcz (ev. nenormalno st&nje, preopterecenje i sl.).
I 0 paralni armor c!,;!ntar upravljanja motorima
Za neko drugo odredeno znacenje koristi se plavo svjetlo'i tipka, a za neodre-
120 600 296. .536 2) proizvod ASEA deno i neutralno znacenje bijelo svjetlo, odnosno bijela iIi siva tipka.
346 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Sinhronizac'ija _ _ _ _ _'--_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 347
,SINHRONIZACIJA
...,
Paralelno spajanje dvaju nezavisnih izvora izmjenicne struje nazivamo sinhro- ,
nizacijom. U casu spajanja moramo ostvariti slijedece uvjete U obim mrezama:

~~G\
1. jednakost napona,
2. jednakost frekvencije,
3. poklapanje faza,
4. generatorske mase bez akceieracije r:-: ' " .1!
Uz te uvjete ce spajanje proCi bez elektricnog i mehanickog udara. T ~ ~~
~ ~~
Razlika u naponirna ima za posljedicli udae jalove struje izjednacenja: ~ ~~
,...,
L.:-
Razlika u frekvenciji uzrokuje mehanicki udar, pri cernu ce rezultantna frekven- I
1-<0
cija ovisiti 0 snazi pojedinih izvora. Elektricni udar tu nastaje od kratkotrajne -,..
radne struje izjednacenja oa strani izvora sa visom frekvencijom. Nepoklapanje faza r- ---,I
u casu spajanja uzrokuje kratkotrajni udar koji potjece od vektorske razlike tre-
nutnih vrijednosti obaju napona. Razlike smiju bili vrlo male, jer u protivnom
I .::)
I ::):~
,~
r:;;:: I
slucaju udar ne sarno da onemoguci sinhronizaciju, nego moze prouzrociti ispad .!!<. I ~. I
I .~ I
svih izvora na mrei.i, tzv. potpuni slom mreze. Jednakost napona utvrdujemo dvostru- 8. {S;,
I ~.~ I
kim voltmetrom VV, a jednakost frekvencija dvostrukim frekvencmetrom FF "
.~ I ~ ~ . I
I

i@I~I~
Poklapanje faza pratimo pomocu sinhronoskopa Sy, nul-voltmetra iii obicnim faru- .5}
I
ljama koje moraju podnijeti dvostruki fazni napon. Nul-voltmetar iii 2 zarulje
I
priljuce se na porn. sabirnice u\ i u 2 Tamo mjere na otvorenom prekidacu razliku I
napona, koja je u casu poklapanja faza' jednaka nuli. Oba napona uklapamo na r-:c I
sinhronizacijske instrumente sklopkom za sinhronizaciju S. Da se sprijeci dovodenje I
u vezu vise napona, sklopke za sinhronizaciju su opremljene kljucem (jed an za L
s~e sklopke) koji cuva odgovorni uklopnicar postrojenja.
'-- ...,
Sinhronizacija se moze izvesti na razne nacine, no najprikladnije je sinhro-
nizirati sve otcjepe prema sabirllicama postrojenja. U tom slucaju mjerno pqlje daje
podatak 0 jed nom naponu, a svaki otcjep putem svog naponskog transformatora
daje napon mreze koju treba peikljuciti na sabirnice. Uobicajeno j'e (u' shemama)
-~
'" aflDP 'pIA
I-< DJDIDWJDjSUDi, (Dds
vrsiti sinhronizaciju na fazama Ll i H2. Faza L2 na sekundarnoj strani v pei-
kljucuje se na potencijalno uzemljenje kako u mjernom polju tako i u svim otcje- ~ f i I
pima. Time se ustedi cetvrti vodic i ogranici potencijal drugog, faznog vodica. Kada
mjerno polje irna trofazni iii lri jednofazna naponska transformatora~ ne mozemo
'-'-
.!
-" 0 '" illl"
direktno uzemljiti fazu L2 nego moramo ukopcati izolacijski medutransformator,

~~QI' } ~S ~
da prekinemo galvanski spoj sa zivim faznim vodicem.
Da se sprijeci eventualno povratno napajanje naponskog transformatora i ,.. ~

~
~
zastiti pogonsko osoblje. prekida Se sinhronizacijski napqn mjernog polJa na po- l)

~
mocnim kontaktima sabirnickih rastavljaca u svakom polju.
~'"I - i ~';;; :5":::..::)

~l :~~d'"
Ako se sinhronizacija iz ekonomskih razloga (jeftiniji naponski transformatori

} -" ~~
za nizi napon) mora' provesti preko energetskog transformatora, moramo se brinuti
o kutu izmedu vektora napona obiju strana transformatora,(grupa spoja 1, 5, 7
'" ~

i 11 odn. 30, 150, 210 i 330). Potrebnu korekturu postizemo prikladnim spo- ~ V)

jem dvaju naponskih ~edutransformatora. K?d grupa spoja 0- i 6 (0 i 180) nije

potrebna korektura vektora.
U postrojenjima s daljinski upravljanim prekidacirna moze se prirnijeniti ;
poluautomatska iii automatska sinhronizacija. Kod poluautomatske sinhronizacije
348 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA 810kiranje po gresnog
upravljanja aparatima
- - - - - - - - - - - -___ 349
treba uvjete za sinhronizaciju ostvariti fueno, dok automat uklapa prekidac u prvom
povoljnom momentu. Kad automatske sinhronizacijc, automat djeluje i na turbinski
regulator, te automatski ostvaruje -.!lvjete 2, 3 i 4.
Shema 11a str. 347 prikazuje pi-incip [uene sinhronizacijc u sklopnom postro-
jenju s dva sistema sabirnica. Generator se sinhronizira prcko energetskog trans-
formatara.

BLOKIRANJE POGRESNOG UPRAVLJANJA APARATIMA I ll"

U SKLOPNIM POSTROJENJIMA VISOKOG NAPONA

RastavljaCi su aparati, koji nemaju sposobnost gasenja luka nastalog prilikom
isklapanja i zato se smiju sklapati sarno bez tereta.
Kad dva iii vise sistema sabirnica poprecni (spojni) prekidaci omogucavaju i
preklapanje odvoda s jednog sistema na drugi bez prekidanja pogona. Prilikom
takvog preklapanja moglo bi doci do pogresnog isklapanja spojnog prekidaca u
onom momentu, kada su dva sabirnicka rastavljaca istog odvoda u uklopljenom
polozaju. U tom slucaju bi dva sistema sabirnica bila spojena sarno preko 'sabir-
nickih rastavljaca, koji mozda nisu dimenzionirani za takvo opterecenje, a naknadno
isklapanje bilo kojega od njih znacilo bi stvaranje elektricnog luka sa svim stetnim
posljedicama.
Uklapanje nozeva za uzemljenje odvoda, dok je on pod naponom, dovelo bi
do tropolnog kratkog i dozemnog spoja. lednake posljedice bi nastupile kod ukla-
panja odvoda, koji je na taj naein bio prethodno tropolno uzemljen.
Ovakva pogresna sklapanja uzrokuju nefeljena dinamicka i termieka napreza-
nja i razaranja u postrojenju, te mogu ugroziti zdravlje pa i zivote prisutnog
osoblja. Takve posljedice izbjegavamo prikladnim blokiranjem pogresnih komandi.
Kod postrojenja s I dva sistema sabirnica i poprecnim prekidacem potrebno je
ispuniti slijedece uvjete:
1. sabirniekim rastavljaeem se moze upravljati samo kad su isklopljeni vlastiti
prekidac i drugi sabirnicki rastavljac;
2. odvodnim rastavljacem i zemljospojnikom se moze upravljati sarno uz isklopljeni
n -;::;-
prekidac odvoda;
3. zemljospojnikom se moze upravljati sarno kada je otvoren pripadni rastavljac i
obrnuto, rastavljacem se moze upravljati sarno kad je otvoren pripadni zemljo-
spojnik.
I -uJ
4. drugi sabirnicki rastavljac se moze uklopiti kad je prvi uklopljen, sarno ako Sll
oba sistema sabirnica spojena spojnim prekic;lacem i rastavljacima; ..r.:-IT
5. spojni prekidac se moze isklopiti sarno kad je u svakom polju~ 'odn. celiji I
isklopljen barem jedan sabirnicki rastavljac;
6. spojnim rastavljacima se moze upravljati, sarno kad je isklopljen spojni prekidac.
Kod postrojenja s jednim sistemom sabirnica treba ispuniti sarno prva tri
uvjeta i to bez drugog rastavljaca u prvom uvjetu. . Prikazani svici V za upravljan'e ~d o v ' ,-
Na str. 349 je prikazana shema blokiranja "elektrienog' upravJjanja za postrojenje sVltk~ eJektropneumatskog ventila /sl. Kago o~raJu_ dalJmskom pog,anu aparata, npr.
s dva sistema sabirnica, u kojoj je ispunjeno svih 6 uvjeta. Prikazano je po s kOJlma se mogu paralelno spojiti i d ~a~1 za ko~andu pnkazana su tipkala
-potvrdne sklopke, rugl omandm organi npr. komandno-
jedno polje voda, transformatora i spojno polje. Strujni krugovi za upravljanje, koji
se blokiraju, oznaceni su zaokruzenim rednim brojem odgovarajuceg uvjeta, koji ,Pomocni I"
,re eJ R 11 spojnom polju I~'
strujnog kruga pomocnog napona" Svakos llZI
polJ"ezaJ" odvajanje
I nUfnog od spored nog
ispunjavaju. e norma no opremljeno zastitnim
350 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA r Mjerenja u elektrotehnici _________________ 351
prekidacem Z za pomocne strujne krugove, iza kojcg se granaju nuzni (1 +,1-) i Oznaeavanje vodiea slO'r'ima, sim~olima bojama
sporedni (2+. 2-) strujni krug pomocnog oapona. Nuzni strujni -krug sluzi za
neophodno odriavanje pagona polja (djelovanje zastite, -upravljanje prekidacem. Oznaka
osnovna signalizacija ispada prekidaca), a za as tale svrhe sluzi sporedf?,i strujni krug Vrst vodica
(upravljanje rastavljacima, pokazivanje polozaja itd.). slovima simbolom bojom
Sporedni strujni krug pomocnog oapana svakog polja maze se odvojiti, pa
u slucaju kvara na njemu, poJje maze naken takvog odvajanja ostati i dalje u vanjski I Ll 2)
(zuto)
paganu, dok se kyaT ne lokalizira i popeavi. Pomocni relej R odvaja obilaznu petlju u izmjenicnoj vanjski 2 L2 2) (zeleno)
sporednog strujnog kruga, koja sluzi za blokiranje prema uvjetu br. 5, od Dufoog mrei:i vanjski 3 L3 21 (ljubicasto)
strujnog kruga zastite spojnog palja. Kod postrojenja manjih dimenzija, gdje nave- neutralni N svijetlo-plavo
dcnu obilaznu petlju tvore kraCi vodovi (nckoliko desetaka metara) relej R se moze
izostaviti. U tom slucaju se petlja ukljuCi na mjcsto uklopnog kontakta izosJav- potitivni L+ + 2) (crveno)
U istosmjernoj
Ijenog releja. tj. umjesto sporednog u nuzni strujni krug pomocnog napona. mrcii
negativni L- - 2) (plavo)
Pojedini uvjeti za blokiranje mogu se u slucaju potrebe privremeno ukinuti srednji .
M svijetlo-plavo
prikladnim sklopkama 0 za deblokiranje, kako je to na shemi prikazano za uvjet
br. 4. Pritom se _preporucuju dvije mjere predostroznosti: skiopka za debiokiranje
neka bude pod kljucem iIi s pogonom pomocu posebnog kljuca, a- uklopljeni polozaj
Zastitni vodic PE
@ zeleno-zuto 3 )

te sklopke neka se dojavi posebnom signalnom sijalicom S na mjesto upravljanja

postrojenjem (npr. spojno polje komandne ploce, komandni ormaric spojne ceJije i sl.).
Nulvodic sa zast. funkcijom PEN" @ zeleno-zuto

Zemlja E 2)
(crno ev. sa svij .
OZNACAVANJE VODICA U ELEKTROENERGETSKIM POST.ROJENJIMA .:.L plavim popr.
prugama)
prema IEC pub!, 446 (1973), preuze!o u DIN 40705 (1.1975).
1. Neizolirani plosnati profili se oznacuju prvenstveno slovima iii simbolima u bli- 11 IEC 445/1973. i DIN 40705/1975.
zini prikljucnih mjesta (vidi tablicu). Ako se vodici ipak oboje (fadi hladenja), 2) baja nije lltvrdena: prema tome se mogu upotrcbljavati dosada uobicajene boje,
vaze boje iz tablice. Oznake bojom -mogu biti, takoder, u obliku poprecnih traka navedene u zagradi. dok jos nema JUS standard a
15 do 100 mm sirine, u svakom polju iii kucistu. 3) vazi i za dozemne yodice, ako imaju zastitnu funkciju.
2. Zastitni vodici, koji stite od previsokog oapona dodira, kao i nulvodici sa zastit-
nom funkcijom moraju se oznaciti iSklju6ivo zeleno-zuto; to vazi i za yodice do MJERENJA U ELEKTROTEHNICI
uzemljivaca, ako imaju zastitnu funkciju. Mjerni pribor
3. Svjetloplavom bojom se moraju oznaciti: srednji vodic i neutralni vodic vise- Ugradni instrwncnti
faznih izrnjenicnih sistema, ako ti vodici nemaju zastitnu funkciju te- srednji Namijenjeni su za ugradnju u razvod~ i komandne ploce, uredaje i pUltcve.
vodic istosmjernog sistema. Sluze za indikaciju i direktno pokazivanje mjerenih elektricnih velicina.
Ako nema srednjeg vodica, moze playa zila u visezilnim vodovhna i kabelima Mjerena velicina djeluje na pomicni organ i otklanja ga zajedno s kazaljkom.
sluziti za druge svrhe, ali ne za zastitne yodice. Djelovanjem ovog zakretnog i rnehanicki iii elektricki realiziranog protumomenta.
4. lzolirane plosnate yodice treba oznaciti crno. pomicni organ zauzima polozaj proporcionalan mjerenoj velicini.
5. Za unutarnje ozicenje aparata i postrojenja jednozilnim izoliranim vodicima treba Mjcrni sistemi. lnstrumenti se proizvode, ovisno 0 namjcni, s razlicitim mjer-
upotrebljavati jednobojne, prvenstveno erne zice; ako treba razlikovati odvojene nim sistemima. Najcesce se susrecu:
grupe, ev. jos i smede. Upotreba drugih boja nije, medutim, iskljucena.
elnstrumenti s pomicnim s,"'itkom: otklon im je proporcionaian sredllJoj vrijedl10sti
Boje za slijepe sheme struje .. skala im je linea rna. Sluie za mjerenje istosmjernih struja i napona.
e lnstrwnenti s unakrsnim svicima: otklon im je proporcionalan kvocijentu srednji~
Uobicajene boje za slijepc sheme na komandnim plocama (ne postoji standard, vrijedtlOsti struja koje teku kroz svitke. Najcesce sluze za mjerenje djelatnog
ipak se preporuca jedinstvena izvedba radi lakseg snalazenja osoblja). otpora i temperature.
110 kV svijetlo modro 10 kV crveno e Instrwnenti s pomicnim icljezom: otklon im je proporcionalan ej(!ktivlloj vrijedllosti
60 kV zuto 6 kV smede 0,4kV Ijubicasto struje; skala im je U osnovi nelinearna. 'Sluze za direktno mjerenje izmjenicnih
35 kV zeleno 3 kV bijelo struja i napona.
 352 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA P05TROJENJA r d)
Mjerenja u elektrotehnici 353
Elcktrodinamski instrwncnti: otkloo im je proporcionalan skalarnom produktu
struja kroz svitke; spojeni kao ampermetar iii voltmetar mjerc efektivnll vrijednost Izrez tolerancije
Format r -t
struje iii napona. Al x A2
B, B2
I
! I -
Elektrostatski instrumenti: alklon im je proporcionalan efeklil'llOj I'r(jedllosti
l1apOlla. Imaju vcoma sirok frckvcntlli opscg. .. .
.Instrumcnti s pomicnim svitkom i ispravljaccm: otklon 1m JC proporclOnalan sred-
mm

75 x 37,5
mm mm
~I --r- i<fl
I
~

"" -.
'--
Iljoj (al"itmetickoj) liJ'ijedno81i stntje; skala im jc rcdovito ~azdarena ,",. efek~jvl1j", 68 +0,7 33+0,6
100 x 50 92+0,8 45+0,6 f----1--
1'l'ijetil1ostil1lu (za faktor oblika 1.1). Za ostalc raktore obhk~ P?kaZlvanJC JC. po- 8,
grcsno. Sluze za mjcrenjc sinusoidalnih izmjcnicnih struJa I napona. Sifok 150 x 75 138 + 1,0 68 +0,7
200 x 100 186 + l,l A,
frekvcntni opseg. " 92+0,8
Instrumcnti s pomicnim svitkom i tcnnopretvaracem: otklon im je proporcionaian
efektivlloj vrijednosti stl'llje; neovisni su 0 faktoru oblika. Imaju veoma sirok frc- Dimenzije ceonih ploca u mm prema DIN 43700/1971, za navedene primjere
kvcntni opseg. . .. su 48 x 48, 72 x 72, 96 x 96, 144 x 144, 192 x 192 za kvadraticne 72 x 36, 96 x 48,
Ugradnc velicine i dimenzije ugradnih instrumenata. lEe pubhkaclJa 473/1974. g. 144 x 72, 192 x 96 za pravokutne instrumente.
predvida kucista slijedecih izvedbi:

t
Skale i mjeroi dome!i, Oblici skala (DIN 43802/64. g.)
a) kvadraticna ceona ploca s okruglim kucistem,
b) pravokutna ceona ploca s okruglim kuCistem,
c) kvadraticna ceona ploca s kvadraticnim kucistem,
d) pravokutna ceona ploca s pravokutnim kuCistem.

Primjcri ugradnih vclicina i univcrzalnih provrta sektorska kvadrantna kruzna poprecna uspravna
a)
skala skala skala skala skala
Rupc za pricvrsccnje
o Mjerni domet, tj. vrijednost mjerene velicine, koja odgovara gOfllJOJ gramci
Format
Al X A2
Provrt
B
pro- razmak
rtf-i .-J
mjernog opsega, iznosi kod ampermetra, voItmetra, vatmetara i varmctara jedan od
brojeva iz sliJedeceg niza:

~1~""
broj mjcr CI x C2
rnrn mrn
rupa D rnrn I ~ I - 1,2 - 1,5 - 2 - 2,5 - 3 - 4 - 5 - 6 - 7,5 - 8
mm ~ -J--- iii njegov dekadski umnozak iIi kolicnik. Deblje otisnute vrijednosti se preporucuju.
I I
' ~I-
50x 50
75 x 75
100 x 100
42,5+0,6
68 +0,7
92 +0,8
2
2
2
4
4
4,5
37 x 37
57 x 57
78 x 78
15L
e,
I-
I
A,
.1
Klase tocnosti. Instrumenti su medusobno razvrstani u klase tocnosti
0.05 - 0,1 - 0,2 - 0,5 - I - 1,5 - 2,5 - 5.
Taj indeks klase predstavlja ujedno i najvecu dopustenu gresku instrumenta kada
150x 150 138 + 1,0 4 5,5 120 x 120 se upotrebljava u referentnim uvjetima. Granice greske mogu biti izrazene u postocima
200 x 200 186 +1,1 4 5,5 160xl60 duljine skale, prave vrijednosti iii najcesce u postocima maksimalne vrijednosti
miernog opsega. Npr.: ampermetar 0 do 100 A klase 1 (gran ice dozvoljene greske
c)
Izrez
I %) u ieferentnim uvjetima smije grijesiti kod bUo kojeg ocitanja najvise I A).
,
~
Format Tehnicki parametri ugradnih instrumenata obradeni su u JUS L.Gl.020/1962
AI x A2
,--t i lEe pUblikaciji 51/1973, te u ostalim nacionalnim standardima.
BI xB 1 tolerancije
mm
mm mrn L
I --l- I
!
--+~ ""
I
~
--_. Elektronicki mjerni pretvaraci
Mjerni pretvaraCi su elektronicki mjerni ureoaji, cija je zadaca da mjerenu
0
50 x 50
75 x 75
100 x 100
45 x 45
68 x 68
92x 92
+0,6
+0,7
+0,8
I-f- -1-8, ! velicinu pretvore u proporcionalnu istosmjernu struju iii napon. Dve izlazne veliCine
su normirane. a njihove minimalne i maksimalne nominalne vrijednosti iznose:
150x 150 138 x 138 +1,0 A, za strujne izlaze
200 x 200 186xl86 + 1,1 o do +0,5 rnA; 0 do +1 rnA; 0 do +5 rnA; 0 do +10 rnA; 0 do +20 rnA;
+4do +20mA; -I doOdo +1 rnA; -5doOdo +5mA; -lOdoOdo +lOmA

23 Koncarev prirucnik
354 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROjENjA r Mjerenja u elektrotehnici _________________ 355
za naponske izlaze Mjerni transformatori
Odo +lOmV;Odo +50mV;Odo +lOOmV;Odo +IV;Odo +5V;
o do + 10 V; -I do 0 do + I V; -5 do 0 do +5 V; -10 do 0 do + 10 V. Za prosirenje mjernog opsega izmjenicnih instrumenata upotrebljavaju se strujni
Ove izlazne velicine oe ovise 0 ukupno prikljucenom tcretu u dosta sirokim i naponski m~erni transformatori. Primarne i sekundarne veliCine su standardizirane.
granicama. Kad pretvaraca sa strujnirn izlazom, maksimaln'c promjene otpora vanj-
Strujni transformatori. Prim arne struje:
skog kruga, kod kojih se izlazna struja zadrfava u deklariranim granicama greske,
iznose (ovisno 0 nominalnoj vrijednosti struje): ' 10 - 12,5 - IS - 20 25 - 30 40 - 50 - 60 - 75 A
o do 500 Q; 0 do 1000 Q; 0 do 1500 Q; 0 do 10 000 Q. i dekadski umnosci.
Elektricki mjerni pretvaraci razvrstani Sil u slijedece klase tocnosti Sekundarne struje: 1 - 2 - 5 A.
0,1 - 0,2 - 0,5 - I - 1,5 - 2,5. Norriinalne ~mage: 2,5 - 5 - 10 15 - 30VA.
a u specijalnim slucajevima vece.
Ulazne velicine su takoder normirane. te kad izmjenicnih odgovaraju indirekt- Klase tocnosti
100
nim prikljuccima 100 i ---=- V, te 1 i 5 A, dok kad istosmjernih odgovaraju nizu pre- ~I - ~2 - ~5 - 1 - 3 - ~
J3 .
pOfucenih gornjih granica. mjernog opsega za istosmjerne instrumente.
Naponski transformatori. Omjer transformacije
ZahvaljujuCi svojim karakteristikama, elektronicki mjerni pretvara~i se upotreb-
ljavaju u lokalnim, pa cak i laboratorijskim mjerenjima, a gotovo da su istisnuli 10 - 12 - 15 - 20 - 25 - 30 - 40 - 50 - 60 - 80
klasicno direktno mjerenje iz energetskih 'postrojenja. Zbog izlaznih karakteristika i dekadski, umnosci.
(proporcionalne struje neovisne 0 teretu), dozvoljavaju direktan prijenos podataka
i do nekoliko kilometara unutar postrojenja. Veliki dozvoljen( otpori vanjskog Nazivni sek,undarni naponi 100 _ I JO _ 200 _ 100 !:..'.Q i 200 v.
kruga dopustaju na isti pretvarac prikljucak nekoliko dislociranih pokaznih i upisnih
Nazivne snage (uz cos qJ=0,8 ind.)
J3 J3 J3
instrumenata te pruzaju podatak za obradu i aUlomatsko upravljanje.
Pretvaraci se srecu u tri izvedbe: u samostalnom kucistu za ugradnju u ploce
10 - 15 - 25 - 30 - 50 - 75 - 100 - 50 - 200 - 300 - 400 _ 500 VA.
i ormare, u modulnoj izvedbi 19-incnog mehanickog sistema te kao mjerni clanovi
ugradeni u moderne mjerne uredaje. Klase tocIlosti 0, I - 0,2 - 0,5 - 1,0 - 3,0.
Mjerne i ostale tehnicke karakteristike pretvaraca ppdlijezu sta'ndardima za
mjerne instrumente JUS L.GI. 020/1962, lEe publikaciji 51/1973, te prijedlogu Tehnicke karakteristike strujnih i naponskih transformatora odredene su u
lEe dokument 138 247. JUS N.H9.10If72, 102/72, 103/72, 121/78, 122/78, 123/78 i lEe pub!. 185/66,
186/69 i I 86A(70.
Mjerni Santovi
Graficki simboli i oznake
Odvojeni mjerni santovi sluze za prosirenje mjernog apsega istasmjernih instru-
menata za mjerenje struje. Podijeljeni su u slijedece klase tacnosti: Prema JUS L.GI.020/62, N.A3.320/65, N_A3-322/65, lEe pub!, 51/73, pub!,
0,Q2 - 0,05 - 0,1 - 0,2 - 0,5 - I, 117-4/63.

dok su im gornje granice mjernog apsega identicne preporucenima za instrumente.

Slovne oznake osnovne jedinice mjernih instrumenata
Standardna se praizvode mjerni santavi za sljedece nominalne vrijednosti
struja: Simbol Znacenje Simbol Znacenje Simbol Znacenje
I - 1,5 - 2,5 - 4- 6 - 10 - 15 - 25 - 40 - 60- 100 - 150 - 250
400 - 600 - 1000 - 1500 - 2500 - 4000 - 6000 - 10000 i IS 000 A, A amper var var YAh voltampersat
V valt W vat varh varsat
te za padave napona uz nominalnu struju, od
VA voltainper Wh vatsat Q om
30 - 45 - 50 - 60 - 75 - 100 - 150 - 300 mY. h sat T tesla J frekvencija
mn minuta t vrijeme
Deblje otisnute vrijednosti se preporucuju liZ napomenu da, kadgod je to
s sekunda cos qJ faktor snage to temperatura
moguce, treba upotrijebiti sant s padom napona 60 mV (JUS L.GI.020/1962. g. i
Hz herc fazni kut Z impedancija
lEe publ. 51/1973. g.).
'"
23*
356 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ .ELEKTRICNA POSTROJENJA r M'JerenJa u e Ie k CroCe h nlel
.. .
357
V rsta struje broj mjernih clanova
instrument s pomicnim
Simbol Znacenje Simbol Znacenje t:: zeljezom -R odvojeni sant

eiektrodinamski
-- istosmjerna struja
~
trofazni mjerni sistem
s jednirn mjernim cla- $ instrument -00- odvojeni predotpor
nom, trozicni spoj

~ izmjenicna struja
trofazni mjerni sis tern
@ ferodinamski instrument -co- odvojena prigusnica
...JY"V"'-
s dva mjerna ciana
~ trozieni spoj
--
~
istosmjerna i izmje-
niena struja
trofazni mjerni sistem
0 indukcijski instrument

U podesavanje nule
8d s tri mjerna clana
"'B cetverozicni 'poj
trofazna izmjenicna ~ bimetalni instrument
% struja

, ,trofazni mjcrni sistem

dva mjerna ciana,
.L it upozorenje na posebnu
uputu
~
eiektrostatski instrument
trofazni sistem ne-
nesimetricno optere- T
?k simetrienim teretom
trozicni spoj cenje, trozicni spoj
-

f'. I
instrument s vibracijskim
jeziccima - elektronicki rnjerni cJan

Simboli za _princip djeiovanja mjernog inslrumenta

Simbol Znaceje Simbol Znacenje

0 instrument s pomicnim
svitkom i ispravljacem - elektronicki sklop u
pomocnom krugu
""*"

(] ihstrument s pomienim o instrument s pomiemm

svitkorn i ugradenim izo-
Oznake klasa toenosti
svitkom
- \! liranim termopretvaracem

instrument s pomicnim
Simbol Znaeenje

indeks klase tocnosti za

Simbol Znaccnje

indeks klase tocnosti za

instrument s unakrsnim
svicima
svitkom i odvojenim neizo- 1,5 gresku u postotcima rnjer-
nog do meta (npr. 1,5)
'0/ gresku u postotcima duzine
,kale (npr. 1,5)
Iiranim termopretvaracem
 l'
ELEKTRICNA POSTROJENJA I M'JerenJa u eIe ktrote h mel
.. 359
358
Simbol Znacenje Simbol Znacenje

indeks klase tocnosti za indeks klase tocnosti za

0 ampermetar
0 upisni vatmetar

0 gresku u postotcima prave

vrijednosti
~ gresku u postotcima duzine
skale (npr. 1) i informa- (0 voltmetar
,
-
cija da u tom slucaju gra-
'nice greske izrazene u po-
I
El oscilograf

stotcima prave vrijednosti

De prelaze npr. 5 % 0 vatmetar

omometar
U brojilo
opci simbol

Oznake ispitane dielektricne cvrstoce Oznake polozaja instrumenta

~
brojilo djelalne
Simbol Znacenje S)mbol Zna~enje 8 varmetar energije

~ ispitni napon 500 V

-.l instrument za vertikalni
poloZaj
e (3 frekvencmetar

~ brojilo jalove energije

8 tahometar brojilo djelatne energije

1iJ ispitni napon 2 kV

~
Woo
s pokazivaeem
maksimalnog opterecenja
"
instrument za
horizontalni polofaj 0 termometar. pirometar

1:t dieleklricka cvrstoca se

De ispituje
CD gaivanometar GJ brojilo djelatne energije
koja teee od sabirnica

instrume~t za kosi poloZaj

Cvf visoki napon na k (npr. 60' prema

horizonlali) 8 osciloskop brojilo djelalne energije

~
instrl\mentu "koja teee prema
sabirnicama
mjftrni pretvarae
[2] opci simbol
Graficki simboli za mjerne instrumente
(J) uklopni sat

~J-
Znacenje mjerni pretvara~
Simbol Znacenje Simbol
izmjeniene struje

~
uklopni sal
s elektromotorom
0 pokazni mjerni instrument
opci simbal D upisni instrument
opci siinbal f2f]
J-
mjerni pretvara~
djelatne snage za navijanje
 ,.
360 _______________________ ELEKTRICNA POSTRO JENJA Mjerenja u elektrotehnici _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 361
Mjerenje struje i napona
Primjenjuju se mnogobrojne metode za mjerenje stfuje i napona. Mjernim
uredajima i metoda rna osnovanim oa razlicitirn principima obuhvaceni Sil slijedeci
U,
Rpl=--R y
I,
R _U,-U,
- I,
H, f!p2

mjerni opsezi: p2 - 1 '

,
oistosmjerne struje od 10- 15 do 106 A, izmjenicne struje od 10- 10 do 10 5 A,
R _U,-U,
istosmjerni naponi od to- 8 do 10 6 Y, izmjenicni naponi od 10- 8 do 10 6 V, p3 - 1
, Sl. 5
Zbog toga ce se navesti mjerenja tih velicina, najcesce upotrebljavanim metodama.
Mjerenje imtjeni~ne struje i napona
Mjerenje istosmjeme struje i napona
Mjerni sistem s pomicnim svitkom mjeri struju koja njime protice (sl. 1), Prilagodba i posirenje strujnih podrucja obavlja se iskljucivo strujnim mjernim
Karakteristicne velicine su transformatorima, dok se kod mjerenja napona u uzem podrucju upotrebljavaju
Iv struja krez svitak potrebna za pun otklon kazaljke, predotpori, a u sirem naponski rnjerni transformatori.
Rv unutarnji otpor instrumenta Sl. 1
Elektroni~ki mjerni pretvaraci struje i napona
Ako se takvim sisternom zeli mjeriti struja iznosa I, treha paraieino sistemu Omogucuju rnjerenje istosmjernih i izmjenil:nih struja i napona na daljinu.
I, te prikljucak veceg broja istosmjernih miliampermetara tipizirane strujne osjetlji-
prikljul:iti sant (s1. 2) iznosa otpora RSH = RJ y - H vostL Izvode se s razlicitim prijenosnim karakteristikarna (linearnom, s potisnutom
I-Iy

Kod zamjetne struje 1y 'treba uzeti u obzir ,r<;:] nulorn, sa zivom nulom, itd.), a namijenjeni su 'rnjerenju srednjih i efektivnih vrijed-
nosti. Na sl. 6. je blok-shema elektrickog mjernog pretvaraca efektivne vrijednosti
otpor prikljul:nih vodoy-a instrumenta i pribrojiti
vrijednosti Ry. - -
I I-I, Sl. 2
izmjenicne struje.

' - - - I - - - Z - - - - - ] - - - - - j - - -5
,
1
- r;'jf,dl - [> ~
Ako se uti s istim sistemom imati ampermetar s vise podrucja, upotrebljava r
se. visestruki santo
Struje 110 12 i 13 mjere se preklopkom S u odgovarajucim polozajima .1, 2 i 3
t-I 3~ ~
X .i +jl,dl 0 0
II

(,I. 3).

R 1-R
lz odnosa struja i napona slijedi:

- y
1,1,
,
- I,
H,

vp-H ~~ H>1-
5

!
!
H,
Id/,-I,) L. __ .___ ._____ ._____ ._. __ ~
R =R 1.1,(1,-1,)
" 1,/,(1,-1,) . Sl. 6 Elektronicki mjern~ pretvarac efektivne vrijednosti izmjenicne struje
I ulazni mjerni transformator 4 sklop za radiciranje
R =R 1,(1,-1,)
" I, (I, -I,) .
I
011"/2 1111 3 SI. 3 2 mnozilo 5 izlazno (strujno) pojacalo
3 intergrator 6 izvor za napajanje pomocnim naponom
Kod mjerenja istosmjernog napona U, tome sistemu se prosiruje mjerni opseg
5erij5kim dod.tkom predotpora Rp (51. 4). Mjerne snage
~ . U upotrebi se susrece velik broj mjernih sistema za mjerenje snage. Mnogi od
Rp=--Rv
I,
U
I. I,V .1 SI. 4 \
njih koriste se, zbog specificnih karakteristika, sarno U odredenim primjenama. U
podrucju industrijskih frekveocija n'ajcesce se koriste elektrodinamski instrumenti,
Ako se upotrijebi visestruki predotpor, istim mjernim sistemom se moze mjeriti elektronicki pretvaraci, i u posljednje vrijeme. digitalnrinstrumenti za mjerenje snage.
vise n.pon. U ,. U, i U ,. prebacivanjem preklopke u polozaje 1. 2 i 3 (51. 5). gdje Elektrodinamski sistem za mjerenje snage irna rnjerni sistem sa dva svitka (51. 7).
su vrijednosti pojedinih predotpora Pomicnim (naponskim) svitkom protjece struja I,_ proporcionalna naponu oa trosilu,
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROjENjA Mjerenja u elektrotehnici _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 363
Taj svitak je vezan uz osovinu i nalazi se u poljn
nepomicnog (strujnog) svitka, kojim protjece strnja
trosila I.

0..-+---+- -~-t--
_.
I

"'----+- "'---+--
V-
Hw I, trosilo

SL 7

Iz proracuna indukcije i sila oa yodice protje-

cane strujom, uz neka zanemarenja, slijedi iznos
za moment koji djeluje oa pomicni svitak i
dM
osovinu: Tl = - - III cos cp gdje je Af meduinduk-
( da
tivitet, IX kut zakreta sistema i <p fazni pomak iz-
medu struje I i I,. Uz U=I,' Rw i P= UI cos cp
slijedi proporcionalnost momenta s mjerenom sna-
gom.
dM 1
"'---- T,=---P.
d C( Rw
"'----
Elektrodinamski instrumenti za mjerenje soa-
ge izvode se kao jedDo-, dvo- i trosistemski samo-
stalni prijenosni iii ugradni. Sluze za mjerenJe dje-
tatne i jalove soage u razlicitim spojevima.

--@--
"'---- "'----
'" - ' - - ' - - -
364 _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ ELEKTRICNA POSTROjENjA Mjerenja u elektrotehnici _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 365
Digitaloi instnmeoti za mjereoje soage.

1~

i!d ~ t
UP~~ .
' _________ .J
L._' .___
Sl. 9. Dvosistemski elektronicki pretvarac snage: I, 2, 3, 4 ulazni mjemi transfor
matori; 5, 6 izvor pomocnog napona za napajanje; 7, 8 mno~i1a (skalarni produkt);
Sl. 8. Dvosistemski digitalni vatmetar: 1, 2, 3, 4 ulazni strujni i naponski mjerni 9, 10 intergratori (aritmeticka sredina); 11 sumacijsko i izlazno (strujno) pojacalo
transformatori; 5, 6, 7, 8 pojacala za prilagodbu nivoa napona i impedancij~;
9, 10 mnozila (skalarni produkt); 11 sumacijsko pojacalo-; 12 an.alognojdigitalni
pretvarac; 13 brojac i upravljacki sklop; 14 brojcani (digitalni) pokazivac; 15 logicki Mjerenje elektrifoe energije
sklopovi; 16 automatski birac mjernog podrucja
Elektricna energija se mjeri napravarna cije se pokazivanje temelji na utrosku
kolicine elektriciteta (Ah) iii integralu utroska soage u odredenom vremenskom raz
Nacin obrade podataka i osebine mnozila omogucuju izradu tih uredaja s doblju. Po naeinu rada mjernog clana razlikuju se staticka i elektromotorna brojila.
i~razitim prednostima prema elektrodinamskim sistemima. Osnovne osebine su:
veorna uske granice pogreske, neovisne 0 valnom obliku mjerenih velicina, siroki
mjerni opsezi automatski promjenljivi, osjetljivost strujnih i naponskih grana i Vrste primjene elektricnih brojila
zanemarivi vlastiti potrosci oa mjernim ulazima.
Izvode se kao laboratorijski precizoi instrumenti za mjerenje snage (sl. 8). Vrsta brojila Vrsta struje Najce,ca primjena
Elektrooi~ki mjeroi pretvara~i soage (sl. 9) daju na izlaznim stezaljkarna isto-
smjernu struj~ (iii napon) propor'cionalnu mjerenoj snazi. Ta struja zadrzava svoju elektrolitska istosmjerna elektrokemija (Ah)
vrijednost neovisno.o promjeriama tereta '(od 0 do -nekoliko kO), pa se rrijerni ~ ~
elektronicka istosmjerna i prikIjucak na mjerne pretva,raee
podatak moze pre'nijeti i na nekoliko kilometara udaijenosti iii, uz krace veze, ~~
_0
prikljuciti dislocirane pokazne i upisne instrumente te direktno uzimati podatke za ~ ~
izmjenicna neelektrickih velicina (protok)
tii.o utrosak i obracun elektricne
obradu i automatsko upravJjanje.
Mjerni pretvaraci sluze za daljinska mjerenja u energetskim postrojenjima i sve energije
cesce, smjesteni u zajednicko kuciste s miliampermetrom, umjesto preciznih, prije-
nosnih i ugradnih elektrodinamskih vatmetara. magnetomotorna istosmjerna elektrokemija (Ah) i prikljueak
~
na mjerne pretvarace
Karakteristi~ni spojevi instrmnenata pri mjereoju soage. Instrumenti i pretvaraci t'
=
~
0
za mjerenje snage proizvode se u jedno-. dvo i trosistemskim izvedbama. Njihove -"
o-
S ,- elektrodinamska istosmjerna i utrosak energije u istosmjemim
prinljene i karakteristicni spojevi dani su u tablici 1 (str. 366). Instrumenti su prj , 02'
;'.0
izmjenicna krugovima
kazani u direktnom spoju. Svi ti spojevi se mogu realizirati i poluindirektno (sarno
preko strujnih transformatora). U tom slucaju naponske se grane vezu kao u "W" indukcijska izmjenicna utrosak i obracun 'elektrifne
direktnom spoju. Nacin indirektnog spajanja (preko strujnih i naponskih transforma energije
tora) prikazan je uz svaku sliku.
366 _ _ _ _ _ _"--_ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA T . Mjerenja u elektrotehnici - -________________________ 367
Tablica 1. Konstanta brojila
Karakteristicni spojevi instrumenata za mjerenje snage Brzina vrtnje rotirajuceg mjernog clana kod elektromotornih i broj treptaja
Ojelalno snaga CD lalava sna~a (> Indireklni spai za CDi(> Q) signalnog svjeUa kod elektronickih brojila su u cvrsloj mehanickoj iii elektrickoj
vezi s ugradenim pokazivacem iF brojacem. Taj prijenosni omjer, Duzan za provjeru
i bazdarenje hrojila, 'naziva se konstanta brojila C, a dan je U okretajima iIi treptajima
po kWh. Konstanta brojila smije poprimiti vrijednosli 120; 150;. 187,5; 240; 300;
375; 480; 600; 750; 960 iii bilo koju dobivenu jz niza mnozenjem iii dijeljenjem
s dekadskim vi~ekratnicima (DIN 43856 - 1973. g.).

Karakteristi~ne ulazne veli~ine

1 Nazivne struje. Strujne grane suvremenih brojila mogu se tni.jno opteretiti i
N'-~--- visestrukom nazivnom strujom, a da pri tome pokazivanje astane unutar dozvo-
Ijenih granica pogreske. Tako se razlikuju dvije vrijednosti nazivne struje, osnovna i
~
>0
Ojefotno snaga @ Indirekfni spoj zo@ GJ lalava snaga 6 Indireklni spoi Q) maksimalna.
~
;;;>IU
za@ Osnovna struja najcesce iznosi I, 5, 10, IS, 20 i 30 A, dok je maksimalna
",'~

.-')~
3, 4, 5 iii 6 puta veca. Maksimalna se vrijednost pise iza osnovile, odvojena crticom

""
~P..
" ~
.~ iii slavljena u zagradu (npr; 10-40 A iii 10 (40) A).

'N 0
o
g ~'{Jl- Nazivni naponi. Uobicajene vrijednosti referentnog napona su 220; 220/380;
!::
1O~ V.
1I~~
100 iii
'2 ~ 11
.l "
N!:: U::j===== 12
K 1

-8.5 -r~07'e7w7m-a-s:n~a-g:a~=~~QD~~~~~----~~rl~n~ru~ro~k~ln~jr~~~~'~za~QD~8'/~'QD~9~--~Wrl
~
LJ 13
/3
Klase to~nosti. S obzirom na mjerenje vrste i velicine potroska energije, klasa
tocnosti brojila odabire se O,2~O,5~ I i 2 z~ djelatnu, a klasa 3 za jalovu energiju.

Posebne izvedbe brojila i priklju~ne naprave

Tarifnom se politikom nastoji stimulirati sto jednolicniji potrosak, unaprijed
ugovorenog maksimalnog iznosa. Narocito se zeli stimulirati potrosak u periodima
smanjenog opterecenja mreZe. U te svrhe izvode se brojila posebnih izvedbi i
razlicite naprave za pokazivanje i zapis maksimalnog potroska, te koordinirano
preklapanje brojila oa razIicite tarife.

Dvotarifna i vi~etarifna brojila

Mjerni sistem opremljen je s dva iii vise brojaca, cija se mehanicka veza s oso-
, Jie/olna snagar_~r_~>-, @ la/ova snoga @ vinom rotora brojila ostvaruje posredstvom elektromehanickih clanova. Ovim cla-
'i:; "
, p..
novim se upravlja izvana po unaprijed odredenom programu, koji je odreden
"'0
'2 0
tarifnom uredborn. Upravljanje je uklopnim satovima iIi uredajima mrezne ton-
>0 "
>t:l:.:> f,ekventne komande (MTK). Na sl. 10 je primjer spoja jednofaznog dvotarifnog
o 0 brojila.
i) ~

n~~1P~
Smnacijska brojila
>(J '" 1I Ugraduju se potrosacirna prikljucenim na visoki napon, koji se napaJaJu iz
.~ ~ .2, II l2
.:g og fj l2 l3 vise pojnih tocaka. Brojila se proizvode za pokazivanje sume od _2 do 8, bilo
0-.'0 l3 N .. , pozltivnih bilo negativnih sumanada. Ulazni podaci su redovito slijedovi impulsa
!:: ~ e N osim direklnog soma pofumdlfeklm
iz osnovnih brojila na pojedinim pojnim tockama.
368 _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ ELEKTRICNA POSTROjENjA Mjerenja u elektrotehnici _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 369
1101 1101 Tablica 2.
Standardni spojevi oznake uklopnih satova

Izvedba uklopnog sala Oznaka spoja

a!
~I.~~ b!
S dnevnim programom

S programom za pokazivac vdnog opterecenja

01

02
Sl. 10 Jednofazno dvotarifno brojilo prikljuceno ria uklopni sat s jednim dnevnim pro-
gramom: a) tarifni mehanizam jedopolno prikljucen unutac brojila (ozoaka 1101, S dnevnim i programom za pokazivac vrsnog op"terecenja 03
vidi str. 370); b) tarifni rnehanizam s vanjskim dvopolnim prikljuckom (ozoaka 1102).
S dnevnim i tjednim programom 04

Naprave za pokazivanje i zapis vBnog opterecenja S tjednim i programom za pokazivac vrsnog opterecenja 05
Polrosacima prikljucenim na razvod niskog napona (0,4 kV) ciji je polrosak S dnevnim, tjednim i programom za pokazivac vrsnog opterecenja
znatan (iznad 60 A). te potrosacima prikljucenim oa visoki napon, posebno se obra- 06
cunava vrsno opterecenje. Registracija vrsnog opterecenja se provodi unutac odre- S tjednim programorn
denog vremenskog razdoblja (5, 10, 15,20,30 iIi 60 minula), najcesce pomocu poka- 07
zivaca maksimalnog opterecenja iii maksiprint uredaja.

Uklopni satovi
,-----------1
.101

Or'-
Uklopni satovi mogu imati .kontakte za upravljanje razlicitim tarifnim meha-
. nizmima brojila. Ti se kontakti ukljucuju iskljucuju po podesenim neovisnim
if V~ f ~ f ~ ~~ I i
I
iliTill .T Ig 101 1111ZbT,51 i ii
programima. :
Razlikuju se dnevni, tjedni, mjesecni i godisnji programi, te program za
r ~ I
6 7
upravljanje pokazivacem 15 minutnog vrSnog opterecenja.
Slandardni spojevi uklopnih salova i njihovo oznacavanje po DIN 43856/73 ~-
dani su u tablici 2.
Kontakti pojedinih programa mogu biti uklopni, isklopni iIi preklopni. Primj'er
za spoj oznake 01 vidi na sl. 10.
Tehnicke karakteristike uklopnih satova regulirane su Jugoslavenskim tehnickim
uvjetima za uklopne salove, DIN 43856/73, VDE 0419/65 i oSlalim nacionalnim
II
II
II
N
- =

standardima.
Uredaj mrezne tonfrekventne komande (MTK)
Jedan odasiljacki uredaj je smjesten na centralnom mjestu i upravlja preko
vise prijemnika s velikim brojem brojila, prekapcajuci tarifne uredaje i pokazivace
15 minutnog vrsnog opterecenja. Prijemnici koji sve vise zamjenjuju uklopne satove,
narocito na vecim distributivnim podrucjima, imaju do cetiri upravljacka preklopna
kontakta. Veza prijemnika s odasiljacem ostvaruje se moduliranim valom nosiocem
lonskih frekvencija (300 do 1500 Hz), koji je superponiran na energelske linije.
Primjer spajanja prijemnog uredaja MTK s brojilima je sl. II.
SI. 11: ~votarifno ~rofazno brojilo djelatne energije za direktni cetverozicni prikljucak
s tanfmm me~aDlz~om. za .dvopolni vanjski prikljucak - oznaka 4102; MTK
pflJemDlk s JedDlm preklopnim kontaktom - oznaka 1 L .
Mjemi sistem brojila
. ID~uk~ijska b~ojila ~ri~j~njuju se najcesce u krugovima izmjenicne struje za
mJerenJe dJelat~~t J.al<?ve I pn~ld~e energije. Mjerni se sistem sastoji .od dva elektro.
.ma.~neta o~. kOJlh Je j~dan pnklJucen na napon trosiia (naponska grana), a drugi u
senJu s trostlom (struJna grana).

24 Koncarev prirucnik
370 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Mjerenja u elektrotehnici _______________--371
Elektroni~ka brojila imaju za sve mjerne funkcije ugradene poluvodil:ke stati~ke
komponente. Vanjski spoj brojila
Ova brajila su bez rotirajucih dijelova, vearna stabilna i otporna Da vanjske direktni spoj o
utjecaje {magnetska poIja, temperature, vibracije i sl.}. Mjerenje protoka energije spoj preko strujnih mjernih transformaton I 1
U oba smjera mozc'se provesti jednim brojilom. Brojilo zadrzava deklarirane granice spoj preko strujnih i naponskih mjernih
pogreske neovisno 0 sadr.zaju viih harmonika i nesimetrije tereta. transformatora 2
Odlikuje se vrlo malim vlastitim potroskom strujnih i naponskih grana.
Spoj dodatnih naprava
Oznafavanje brojila bez vanjskih veza o
s jednopolnim unutarnjim spojem dvota-
Izvedba i. spoj brojila ozna<::uje se po lugoslavenskim tehniekim uVJctlma za
rifnog mehanizma i/ili elektrickog vracanja
elektricn. induk~ijska brojila (Sl. I. br. 40/1977) cetveroznamenkastim brojem. Zna-
u nulti polo.zaj
~enja pojedinih brojki U oznaci vidi u tablici 3.
s dvopolnim vanjskim spojem dvotarifnog
mehanizma ijiIi elektrickog vracanja u
Tablica 3. 2
nulti polozaj
Ozna~avanje brojila
s jednopolnim unutarnjim spojem dodatnih
naprava i pokazivaca vrsnog opterecenja,
Znacenje brojke u oznaci 1
Izvedba .brojila upravljano isklopnim kontaktom
1. 2. 3. 4. s jednopolnim unutarnjim spojem dodatnih
naprava i pokazivaca vrsnog opter~cenja.
Osnovni spoj brojila upravljano uklopnim kontaktom 4
jednofazno brojilo djelatne energije 1 s dvopolnim vanjskim spojem dodatnih
dvofazno brojilo djelatne energije 2 naprava i pokazivaca vrsnog opterecenja,
trofazno brojilo djelatne energije, trozicni upravljano isklopnim kontaktom 5
spoj 3 s dvopolnim vanjskim spojem d6datnih
trofazno brojilo djelatne energije, cetverozicni naprava i pokazivaca vrsnog opterecenja,
spoj 4 upravljano uklopnim kontaktom 6
trofazno brojilo jalove energije s pomakorn
60, trozicni spoj 5 Primjeri spojeva ~eSce upotrebljavanih brojila
trofazno brojilo jalove energije s pomakolll
Primjer: 1101 oznacuje jednofazno brojilo djelatne energije s dvo.tarifnim meha-
90, trozicni spoj 6 nizmom, za direktan spoj s jednopolnim unutarnji~ spojem dvotarifnog mehanizma.
trofazno brojilo jalove energije s pomakom
90, ceiverozi~ni spoj TehniCke karakteristike brojila regulirane su Jugoslavenskirn tehnickim uvje-
7
tima za elektricna indukcijska brojila (Sluzbeni list br. 40, 1977), preporukama
.
" -
lEe publikacija 43/60, 145/63,280/68, VDE 0148/1965, BSS No. 37, DIN 43856/1973
Dodatne naprave i ostalim nacionalnim standardima.
bez dodatnih naprava 0
s dvotarifnim mehanizmom 1 Sl. 13. Trofazno brojilo dje-
s pokazivacem vrsnog opterecenja
s dvotarifnim mehanizmom i pokazivacem
-
2 latne energije za direktan
spoj, trozicni spoj, oznaka
F
.
Q
-----,
I
vrsnog opterecenja - 3 3000 I ,
s pokazivacem vrsnog opterecenja i elektric- , I
kim vracanjem u nulti polozaj 4 ! .
s dvotarifnim mehanizmom, pokazivacem 1I
vrsnog opterecenja i elektrickim vraca- N----'
11
njem u nulti polozaj 5 Sl. 12. Jednofazno. brojilo djelatne energije 12----'
z;t-Ciirektan spoj, oznaka 10011 lJ--~--...J

24*
372. _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ ELEKTRICNA POSTROjENjA
rI Mjerenja u elektrotehnici _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 373
Most se koristi za mjerenje malih iznosa alpora. Utjecaj prijelaznih otpora
na stezaljkama i otpora prikljucnih vodova izbjegnut je cctverozicnim prikljuckom
otpornika, ciji otpor se mjeri.
U -I metoda
Mjerenjem struje i pada napona na otporu dobije se R~=~,
I
iii uz konacni

potrosak instrumcnata (za spoj na slici 16a)

Sl. 14. Trofazno brojilo djelatne ener- U
R~--
, U
gije za direktni prikljucak, cetvero-
zicni spoj, oznaka 4000 J--
R,
Mjerenje djelatoog otpora
Ovisno 0 uvjetima mjerenja i iznosu mjerenog atpora, primjenjuju se razlicite o!
metode za mjerenje djelatnog olpora: Sl. 16. Mjerenje otpora V-I metodom: a) mjerenje malih otpora tlZ Ry'R x:
b) mjerenje velikih otpora tlZ RA R.~
Podrucje [Q] Metoda se direktno primjenjuje u veoma sirokom podrucju mjerenja otpora.
Mjerna metoda 10'
Razvitak poluvodicke tehnologije omogucio je izvedbe veoma pouzdanih i pre-
1. Thornsonov most ciznih izvora konstantne struje (dekadskih vrijednosti), pa se ova metoda sve cesce
primjenjuje kao osnov u ostalim uredajima za mjerenje otpora.
2. U - J metoda
Wheatstoneov most (sl. 17)
3. kompenzacijske metode
Ravnoteza mosta nastupa uz odnos ~=~
4. Wheatstoneov most R2 R4
" d'1
pa SI IJe R~=-
. R3 R,. Ho
5. digitalni omometri SI. 17 U
R4
6. omometri Wheatstoneov mOlit u razlicitim izvedbama zadovoljava siroko podrucje pri-
mjene. od pogonskih mjerenja do veoma preciznih laboratorijskih, a kao mjerni
7. elektronicki mjerni pretvaraci clan sluzi u mnogim uredajima specijalne namjene.

8. mjerila izolacije Digitalni omometri

. Dva su osnovna principa: V - I metoda i Wheatstoneov most kao mjerni clan.
9. elektronicki megaomometri Princip V - I metode realizira se prigradnjom mjernog pretvaraca digitalnim mili-
volt met rima.
Thomsonov most N,

NJ_~.
~a ravnotezu mosta (sl. 15) vrijedi relacija:

R,~RN~+~~(~-~) H,

R
R2
R
R3+R4+Rs R2 R4' IJ IJt VJ
I]
Sl. 18 Digitalni omometar na principu U - I
te uz -R' ~ _ 3 mjereni otpor iznosi: metode mjerenja: 1 - izvor konstantne

-
Hx

- Hs HN
2 R4 struje;'2 - logika i sklop za odabiranje
R, mjernog podrucja; 3 - digitalni milivolt-
Rx=RN-'
R2 Sf. 15
'I I, .IU
-'I
I,
I
metar
 374- _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA Mjerenja u elektrotehnici _________________ 375
Omomctri ,--------------,
Instrumcnti namije?j~ni ,za brza mjcrenja koja direktno pokazuju vrijcdnosti 14- 5 -~
+ --- mA mA mA
[> [> __ _ _
-I

mjerenog otpora. U pnmJcm se susrecu najcesce dvije osnovnc izvedbe: na abradu

Omometar s pomitnim svitkom, kojem jc osnov Sl. 21. Elektronicki mjerni pretvarac otpo-
19 ra za trozicni prikljucak: 1 - izvor po-
U.~-I rn~tod.a ~jerenja (sl. 19). Najcesce je prigraden
VlsestrU.~lm 1 ~nJ\'erzalnim instrumentima iii je izveden rnocnog napona, 2 - stabilizator napona,
kao pnJenosnJ samostalni instrument za brzu i jedno- 3 - izvor stabilne struje, 4 - naponsko
stavnu procjenu vclicine rnjcrenog otpora . pojacalo, 5 - izlazno (strujno) pojacalo
2) Mjerni pretvaraCi Cija je osnova Wheatstoneov most (neuravnotezeni) (51. 22).

,-------------------,
.StI:uja . koja protjece kombinacijom sant (Rsu) _
pOmlCnI sVitak, obrnuto je proporcionaina mjerenom
RSH otporu Rx'
, '
Ova ovisnost uzrokujc nelinearnu skalu S oznakom
nule mjerene vrijednosti, pri punom otklonu kazaljke. I ---@----fmAh--
1 L._J-<?--=--- ~.()bradU
Omometar s unakrsnim svicim.a djeJuje na principu mjerenja kvocijenta struja SL 22_ Elektronicki mjerni
(uzrokovanih istim naponom), kOJe teku kroz poznati i kroz mjereni otpor. Naj- !
cesci su spojevi (sl. 20): i pretvarac otpora za trozicni
prikljucak: I - izvor po-
Up.
I mocnog napona za napaja-

Q1
aJ
R
Rl R,

Rx
cl
Rx
_____ --.J nje mosta; 2 - izvor po-
mocnog napona za napaja-
nje pojacala; 3 - stabiliza-
tor napona za napajanje rno-
sta; 4 - Wheatstoneov ne-
uravnotezeni most; 5 - na-
ponsko pojacalo; 6 - izlaz-
-"=f(~+R,)
R2+RN
"-f[ R 2 R, ]
R,Rp+R, (Rp+R,).
Mjerenje otpora uzemljeIija
no (strujno) pojacalo_

gdje je " otklon instrumenta.
SL 20
. ?~ometri s una~rsnim .svicima koriste se kao ugradni instrumenti za direktni
pnklJucak na otpormcke mJerne davace (mjerenje temperature polozaJ'a zakret
is!.). ' , a
Elektroni~ki mjerni prctvara~i otpora
. Narnijenj~ni. su z~ mjerenj~... djelatnog otpora (tempera~.ure, polozaja, zakreta
1 s1.) u ~ostr~~JenJu. MJ~r~nu ~~hcmu pretvaraju u proporcionalnu struju (iIi napon),
t~ na taJ nacm. o~ogucuJu, pnJeno~ rnjerenog podatka na udaljenosti i do nekoliko
kllometara, pnklJucak veceg broJa pokaznih i upisnih instrurnenata i direktnu
~utorn~tsku obra~u podatak~. Izlazne struje su (tipizirano 0 do 5; 10 iii 20 rnA,
~sto.sm~erno) neOVlsne 0 prornJenama prikljucenog tereta (broju i 'udaljenosti prikl'u-
cemh mstrumenata) u veorna sirokom opsegu. J udarni otpor uzemljenja. Buduci da se ukupni otpor uzemljenja bitno mijenja tokom
Dva su osnovna tipa mjernih pretvaraca:
I) Mjerni pretvaraci na osnovu U-I me/ode mjerenja ;(s1 21).
Prema standardu JUS N.BO.030/1969 god. razlikuju se tri karakteristicne-vrste
uzemljenja: pogonsko, zastitno i grornobransko uzemljenje. Njihove primjene, ka-
rakteristike i propisane elektricne i mehanicke velicine obradene su u tehnickim
propisima i normativima, pojedinacno za razlicite vrste postrojenja (vidi str. 270,
277 do 282)_
Uzemljenja su realizirana iii sistemorn, iIi pojedinacnim uze"mljivacima (tra-
kastim, stapnim iii plocastim). Karakteristicna velicina koja odreduje efikasnost
uzemljenja je otpor uzemljenja. Njegova vrijednost je zbir otpora rasprostiranja
uzemljivaca i otpora zemljovoda.
Otpor rasprostiranja pojedinih vrsta uzemljivaca dani su njihovim dim~nzi
jama, geometrijom slaganja u sistern i specificnim otporom tla.
Otpor uzemljenja je slozenog karaktera. Osim djelatne komponente zastupljene
su i induktivna (karakteristicna za zemljovod) i kapacitivna (karakteristicna za
uzemljivac). Zbog toga bi trebalo otpor mjeriti udarnim naponima iii visokim
frekvencijama, narocito kod gromobranskih uzemljenja, te na taj nacin odrediti
godine, ovisno 0 klimatskim uvjetirna, impedancija se odreduje pri industrijskim iii
tonskirn frekvencijama, a udarni otpor, kada je to potrebno, odreduje se uveca-
vanjem mjerene vrijednosti empiricki dobivenim faktorima.
 T
376 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA I Mjerenja .u elektrotehnici~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 377
Mjerenje istosrnjernom strujom ne maze se izvesti zbog elektrokemijskih 050- a) polozaj preklopke 1: Nedostatak ove me~
bina tla i poiarizacije kao nuzne, posljedice. tode uzrokovan je time
Mjerenja industrijskim frekvencijama treba izbjegavati zbog i:natnog poremecaja R~ .
Rzps=Rzp+Rs=R2 R~ =a sto je pouzdanost rczul-
koji u mjerenje mogu unijeti iutajuce struje izazvane elektricnim polje-m susjednih tata ovisna 0 velicinama
uzemljivaca.
Prilikom mjerenja alpora rasprostiranja, sonde i pomocne uzemljivacc_ treba
postavijati oa dovoljne razmake, ito:
kad stapnih i plocastih uzemljivaca razmak sonde od uzemljivaca lreba biti
I b) polozaj preklopke 2:
R~
Rzzp=Rz+Rzp=R2 - .. =b
R4
N
otpora sonde 'i pomoe-
nog uzerilljivaca.
Ukoliko su Rzp i Rs
znatno veci Qd Rz ' po-
najmanje 20 ro, ,a razmak izmedu pomocnog i ispitivanog uzemljiv,aca najrnanje
c) polozaj preklopke 3: staje b+c;::;;a, te se do
40 m. R;'
Rzs = Rz + Rs = R2 R~' = c
rczultata dolazi iz razli-
kad trakastih uzemljivaca spomenuti razma- ke slienih brojeva, sto
ci irebaju biti 2,5 odnosno 5-' puta yeti od rczultat ~ini vrlo nepo-
odakle slijedi: uzdanirri .
. duljine. uzemljivaca ciji otpor se mjeri. Ove
razmake . nuino je odriati da bi se sonda b+c-a
R ~----
S (51. 23) sjgurno nalaiila u podrucju kon- , 2
stantnog potencijala (minimalne gustoce sfru-
je) te da 'mjerena razlika pot~ncijala U Z5
Wiechertova metoda (sl. 26) l s lp SI. 25
zaista predstavlja pad napona na uzemlji- IzmjE!nicriim mostom obave se dva_
vacu_ mjerenja. Za most 'u ravnoteii vrijedi: u
a) polozaj preklopke I:
a b
~=_R~ __ _
b' R 2 +R zp
b) polozaj preklopke 2:
SI. 23. Raspodjela potencijala R,
a" = Rz+Rzp
Mjercnje otpora uzemljenja U ~ 1 b" R'J.
metodom
a' a"+b"
Izvor izmjenicnog napona U(sl. 24), priklju- . te slijedi R ~R,---
- b" a'+b'.
cen izmedu uzemljivaca Z :j pomocnog
z
l s
uzemljivaca Zp; uzrokuje'struju I mjerenu Otpor sonde S ne utjece na mjerenje:
ampermetrom. Pad napona u.~.~ n.\ uzemlji- II V R, Sl. 26
u" Stosselova metoda .(sl. 27)
va'eu ~jeri se volt met rom un'utarnJeg ot-
pora R,.. l S lp Nuzno je obavi~i dva mjerenja.
Uz Rv}R z bit' ce otpor uzemlje:nja a) polozaj preklopke 1:
R, ~$' R,p podesavanjem otpornika Ro (desnim
R = Uzs SI. 24
. klizaeem) izjednace se padovi napona
, I I,R, =I 2 R 2 i fiksira desni klizac
Otklon voltmetra, bez prikljucenog, izv~ra - izmjenicnpg na'p~n,~: ukaz~je na b) polozaj preklopke 2:
prisus'tvo hitajucih struja., U tom ~I~caju '.Duioo je povisenjem izmjeni'~nog napori'a struje I, i I~ su ostale nepromijenjene,
U i intenziteta str-uj'e. I uciniti taj utjec'aj liltajucih st~uja neznatnim: pa. 'se dodatni pad napona u donjoj
grani 12 R z kompenzira padom napona
Nippoldova metoda (sL 25) I jR 3 _ Iz odnosa pod a) i b)' slijedi
. . . " " ,'.
R ~ R,R, l
Wheatstoneovim mostom napajanim izmjenicnim naponom obave sc;Hr;i mjerenja: ~ R,'
Za most u ravnoteii vrijede odnosi: . . _I' Otpor sonde S ne utjece -na mjerenje! SI.27
( T
378 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA Mjerenja u elektrotehnid _________________ 379
Behrendova metoda (sl. 28) Prednosti metodc su:
f
izvedbe veoma lagane i prikladne za upotrcbu,
Generator izmjenicnog napona G stabilne frekvencije, preko transformatora pouzdana i tocna metoda,
Tl napaja glavni strujni krug (uzemljivac Z-pomocni uzemljivac Zp). Pomocni izbjegnut je utjecaj lutajucih struja,
strujni krug, Dve U osnovi kompenzacijske metode, napaja se preko strujnog mjerenje obavljeno tonskbm frekvencijom,
o otpor sonde ne utjece na mjerenje,
siroki mjerni opsezi.
Behrendova metoda sve vise potiskuje ostale nacine mjerenja zbog svojih
izrazitih prednosti. U upotrebi su jos mnoge verzije uredaja na osnovi U - I metode
(npr. Evershed-Vignolesova metoda mjerenja kvocijentni~ instrumentom), iii osno-
T1 vane na uporedbi padova napona na poznatom otporu i otporu uzemljivaca.

HI] Mjerenje specificnog otpora 1Ia

Jedan od osnovnih parametara pri dimenzioniranju uzemljenja je specijicni
otpora tla. To je elektrlcni otpor jednog kubnog metra zemlje, mjeren izmedu
suprotnih stranica kocke, ciji su bridovi 1 m. Dimenzije tog otpora dane su u
Q m2/m iii skraceno u Q-metrima. Pri mjerenju specificnog otpora treba voditi
racuna 0 nehomogenosti tla i ovisnosti otpora 0 klimatskim prilikama. Zbog toga
je potrebno izvrsiti veci broj mjerenja na istom podrucju i ponavljati mjerenje
u razlicitim godisnjim dobama. Deklarirati treba prosjecnu vrijednost. Mjerenja spe-
cificnog otpora tla provode se najcesce pomocll cetiri elektrode, zabijene na dovoIjno
velikim jednakim razmacima u zemiju (s1. 29). lzmedu krajnjih elektroda AiD pri-
kljuci se izvor izmjenicnog napona, a na dvije unutarnje B i C izmjeri pad napona.
U Aka je razmak a dovoIjno velik, elek-
,-------'--1 . trode se. mogu tretirati kao tockaste, pa je
Ip
potencijal B elektrode VB = - - , a poten-
4"a
C 0 cijal eleklrode C je Vc = _ ~
4na'
a a a
iz cega uz R. slijedi:
12
transformatora T2. te medu strujama vlada stalan odnos - = k. Pomicanjem kli- nc U !lm 2
SI. 29 p=2a"----.
I, I m
zaca mijenja se iznos otpora R 1 sve dok se ne postigne kompenzacija Rl . 12 = R z II- Mjerenja se izvode bilo U - / metodo-m, bilo Behrendovom s galvanski odvo-
U tom slucaju vodom prikljucenim na sondu S ne teee struja izjednacenja i instru- jenim glavnim od pomocnog kruga i prikljuckom na cetiri stezaljke.
ment N pokazuje 0 otklona.
Mjerna grupa se sastoji od ulaznog transformatora T3, koji sluzi za galvansko Prosjecne vrijednosti specificnog otpora za razlicite vrste tla
odvajanje, potenciometra R2 za regulaciju osjetljivosti ("OS1"), pojasno propusnog
filtera 2, ugodenog na frekvenciju vlastitog generatora (izbjegavanje utjecaja luta- Vrsta tla Specificni am2 Specificni Qm2
otpor m Vrsta Iia
jucih struja), pojacala 3, ispravljackog sloga 4 i pokaznog instrumenta N. otpor m
lz prikazanih odnosa struje i padova napona za slucaj kompenzacije (I3 = 0) mocvarno tlo 30 vlazan sljunak 500
slijedi: Rz=k R 1 , paje uobicajeno vrijednosti otpornika Rl na skali direktno bazda-
riti u odgovarajucim vrijednostima R z . glina i ilovaca 100 suhi pijesak, suhi sljunak 1000
Ranije su uredaji izvodeni, osim opisanim nacinom, i elektromehanicki. Kao
izvor izmjenicnog napona sluzio je rucni generator, a posrednik u stazi mjerenja je vlaian pijesak 200 kamenito tlo (stijena) 3000
bio, na istoj osovini vezan, mehanicki ispravljac.
380 _ _ _ _ _ _ _~_ _ _ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA r Mjerenja u elektrotehnici _'---_______________ 381
Metode za odrec1ivanjc mjesta kvara pa je udaljenost mjesta kvara od mjesta
vrsta kvara gdje su: RI i R2 - podesivi precizni otpornici otpora R J i R 2 ; N - indikator
nule; Ro - .podesivi otpornik otpora Ro; Ro -. prijelazni otpor zemnog spoja;
dozemni spoj kratki spoj potrebno
Rk - prijehizni otpor kratkog spoja; Rp - otpor pomocnog vodica; Rx - otpor
Naziv metode pomocnih
dijela vodiea u kvaru (dio od mjesta mjerenja do mjesta kvara); R2 - otpor pre-
olpor vodica prekid vodiea
ostalog dijela vodiea u kvaru; Ix - udaljenost kvara od mjesta mjerenja; I - ukupna
duljina kabda; k otpor kabela po jedinici duljine
mali
H, R,
1. Murrayeva mctodasjednim

_~
pomocnim vodicem

2. Murrayeva metoda s dva

2
r'-
RJ , cP 2 Hx H, RJ 2 Hx H,
pomocna vodica R. Ho
Y,I ~ 3 Hx R, Y,I 'h. 3
/ 'I "7
3. Varleyeva metoda Ix l,*,
I
Ix .I
4. Heinzelmannova metoda 2 I

5. Grafova metoda 2 SI. 30, Odredivanje mjesta SI. 31. Odredivanje mjesta
kratkog spoja zemnog spoja
6. Uporedba otpora
Murrayeva metoda s dva pomoena vodiea (sl.. 32 i 33)
7. Mjerenje padova naporia iii 2
SIuzi za odredivanje mjesta kvara na kabelima rnalog otpora (energetski kabeli).
8. Wurmbachova metoda o RZR J
Iz pojednostavljene sheme i navedenih medusobnih odnosa za R,
9. Uporedba kapaciteta IR
udaljenost mjesta kvara je'/x=---~J- - uz Rx=kl x i Rz=k(l-/J
RI +RJ+Rpl
10. Steinhaucrova metoda
detektori zvuka o Uz povoljan -odnos otpora u mostu, R pJ u nazivniku moze se zanemariti.
H, R,
11. Refleksija impulsa o Hpl

2 2 Rp '

~
r---
N
Murrayeva metoda s jednim pomoenim 'vodi~em (sl.. 30 i :3 I)
HJ 3 Hx H,
Sluzi za odrcdivanje mjesta kvara na kabelima velikog otpora (telefonski i I R
Y~
Rk
signalni kabeli). J 0 Y,I R~

~
- '~
" /
'. < RJ Ix
Osnov met ode J'e Wheatstoneov most kod kojeg je u ravnotezi R~ = - (Rp + R 2 ) Ix
R, I
I
Ako se kao pomocni vod upotrijebi istovjetan vodic iz istog kabela bili ce: SI. 32. Odredivanje mjesta
. . . SI. 33. Odredivanje mjesta
R,=k'I,; R,=kl; R,=k(/-I,), zemnog spoja kratkog spoja
(

382 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA

r Mjerenja u elektrotehnici _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 383
Varleyeva metoda (si. 34 i 35) Heinzelmannova metoda (51. 37 i 38)
I
Sluzi za odredivanje mjesta kvara na veoma dugim kabelima velikog' otpora Sluzi za odredivanje mjesta kvara kabela velikog Olpora. Nuzno je raspolagati
(signalni i lelefonski kabeli). s dva pomocna vodica bilo kojeg presjeka i provesti dva mjerenja.
Prvo mjerenje (preklopka u polozaju a): R'
Osnov metode je Wheatstoneov most, a na raspolaganju treba biti jedan
ravnoteza mosta se postize kod odnosa I Rpt + Rl
pomocni vodic.
R; Rx
R Drugo mjerenje (preklopk. u poloz.ju b):
Za uravnoteZeni most vrijedi: Rx=-3 (R p +R 2 }-R 4
R, R' ' = __
R p_,_, Rx R 2 R'3 (R"+R")
Ie uz R,~k/,; R2~k(l-/,); Rp~k/, slijedi udaljenosl mjesla kvara ravnoteza mosta se postize kod odnosa _ 1 3 te
R3 Rz+R x R'IR3+R~R3'
(k je otpor kabela uz R'l+R'3=R';+R'3 i ranije poznate odnose Rx=kl x i R 2 =k(l-lx} slijedi:
po jedinici duljine) R'
R = R2Rj i 1=-' /
x R'3-R~ x R'3 .
R, Rp

R, R, 2 Rx R2 R2
N
U.I '0... J
I R. U
2 Rx R2 2
'17' R, J R, R
Ix RD J
I
~
Ix =
. I
51. 34. Odredivanje mjesl' 51. 35. Odredivanje mjest. S1. 37. Odredivanje mjesta 51. 38. Odredivanje mjesta
kr.lkog spoj. zemnog spoja zemnog spoja kr.tkog spoj.

Varijanta Varleyeve metode (sl. 36) Grafoya metoda (si. 39)

Nije potrebno poznavati k (otpor je po jedinici duljine kabela), dovoljna je Pogodna je za odredivanje mjesta kvara niskoomskih kabela (energetskih).
pretpostavka da su vodici jednakog presjeka i poznate duljine 1. Uravnotezenjem Nuzno je raspolagati s dva pomocna vodica i obaviti tri mjerenja.
Prvo mjerenje (preklopka u polozaju a):
mosta u polozaju preklopke a slijedi otpor 2 kl = Rp + Rx + R2 =BL R~.
R, Rl Rpl+R2+Rx
RJ R3 R4
Uz zadrzan odnos - , te uravnote-
R, Rp R, Drugo mjerenje (preklopk. u polozaju b):
zenjem mosta pomocu R~ u polozaju pre-
klopke b slijcdi R'l Rpl +R2
2 Rx
R3 R")
(I--- R3 Rx+R4

U
/ =2/
x
R,
Rl +R3
I, Trece mjerenje -(preklopka u polozaju c):

b
J
I R'; Rpt
= ~
R'3 R2+R4+Rx
Ix
I 51. 36
384 _ _ ~ _ _ _ _ _ _ __ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
r Mjerenja u elektrotehnici _________________ 385

Rpl b) Mjerenje s uzemljenim izvorom (kabeli velikog otpora) (sl. 43).

vrijedi odnos: 4-
Dva mjerenja daju rezultate
R;iR;' Rp'
R =R R,~R, i __ -,R=,__
, , R",- R' , c
R, U R, a. =11
R2+Rp+Rv R,
1 =IR,-R,; R, R, R, _/ , R
Rp+R, " "
2 .,- +R' te uz R,,,R,; R'IIRp i R,}>R,
x R'3 -R3 , ,
Ro 51. 43
uz R,=kl i R,=k(I-IJ ] a,
slijedi R,=-(Rp+R,) uz R,=kl,; R,~k(l-I,) i Rp=kl
~
I, ~
a,
Sl. 39. Odredivanje mjesta kvara 1, =_a_
' _ 21.
al + iX2
Odredivanje mjesta kvara usporedbom otpora
c) Mjerenje s uzemljenim izvorom (kabeli malog otpora) (sl. 44). Rp2
a) dva mjerenja prema shemi (51. 40) daju ocitanja TIa voltmetru Mjerenja daju ,--->---:;;'---<>-,
Rp7
R, R
x ; (l2=[2
R,
ctl=/- (;(\=[1 ,
R, R2+Rpl +Rv Rx+Rpl +Rv
. R Rp
1X2=/-- ._x _ _ , te uz (RD+Ro)}>; (RD+Ro)}>R,; (RD+Ro))Rp,
R2 + Rp+Rv
R, bit ce [\=[2, SI. 44
te uz R}>(R, + Rp) izlazi 1- R, R,
U a uz R,=kl,; R,=k(l-I,); R,}>R,; R,}>R pl 1 R,}>R,

!
C2 Rl
i uz R x =kl X 1x = -k- Ro ,
0:
1 I.. d'I R x=-R
slJe 0 . 1 al 1
2 1 i=--- .
51. 40 ~ C(2 C(t + C(2
b) tri mjerenja prema shemi (sl. 41) daju otklone: Wunnbachova metoda za tocno iznalaZenje mjesta kvara (sl. 45)
NakoD sto je Iililo kojom od izlozenih metoda odredeno mjesto kvara, iskopa
se odsjek duljine nekoliko metara, vodic u
kvaru se napaja istosrnjernorn strujorn (eea
RD 5 A), te mjesto kvara loeira trazeCi prornjenu
ct)=/-----,
R,+R,+R, smjera pada napona na metal nom omotacu
kabela.
te uz RviJR2 i RviJRp slijedi Rx=Rt etz-ct.,l
a, u
51. 45
i uz R,}>R , ; R,}>R p i R,}>kl I;=R, a,-a,.
ko ,

Odredivanje mjesta . kvara mjcrenjem padova napoDa

f 51. 41
Odredivanje mjesta kvara usporedbom kapaciteta (sl. 46 i 47)
To je u oSDovi izmjenicni most napajan tonskom frekvencijom. Sluzi za mje-
renje udaljenosti mjesta prekida kabela.
a) Mjerenjc s izoliranim napajanjcm (sl. 42). lz ravnoteie mosta slijedi
R,
Dva mjerenja daju rezultate: H,
R, R,
(1.,=1---,
Rv+Rp
R,
a,=/---~--, te uz Rp{(R,+R D ) 51. 42 C,=k (21-1,) slijedi
RD+R,+Rp
1 =21_R_,_ '----I ;:::)--0-----'
slijedi R x= R 2i-
ll'
1 uz R . =klx
.
I R2=k(l- 1xl l Rl +R J 51. 46 51. 47
0,

25 Koncarev prirucnik
 386_~~~~~~~~~~~ELEf('tRIc:NA POSTROJENJA Mjerni transformatori ______~_____________ 387
Steinhaucrova metoda - tletektori i:Vtik'a

Shl.i:i zh ttY~h'6 odI'eClhYanjc mjesfa, nakon sto jc kvar gnlbo locira'n bila kojom
mctodom. Kahel se jedil'ost'ntm) 'napaja izvorom rrekvencije u cujnom podru-cju.
Tra'sa kabela pmfi sc pf"ijemnilTI uredajem ugodcnim na ftekve-nclju iz'vora. Na
i'njestu ,kvata dolazi do nagie }'i~OI'njene intenzitcta zvuka. Tom mctadoin 'se utvr-
-dtlje n'1j'csto svih vrsta k"arova.
81. 48. Blok-shema uredaja za
odredivanje mjesta kvara reflek-
Od'i"edivanje mjesta kvtlra rclIeksijom Impulsa sijom impulsa
6.
Mdoda se oshiva na mjerenju vremena potrebnog d'a se putujuCi val 'reflektlra
od tnjesra kvura do mjesta mjerenja. Metoda s..-uzi za odredivanje rnjesta svih
vrsta kvarova ..
Uredaj, spojen na "ispittvani Vodi~, .gene-rira kratke irnpuls'e (traj-anja 1 do ,20 its) al~ I f II r filii J I 111.11111 III fill
poctesivom 'reperidjskom "fiekven"ijom. Mjesto kvara, bez obzira na njegovu vrstli,

hJ~
predshfv"ija diskah"t"iinHtanH 'ptamj"enu impedanCije Voda, le izaziva refleksiju vala. SL 49, Idealizirane pojave na ekranu:
Ako je i'Ii.lpcdancija na "in}c'st"u kvara manja od '"valnng. otpora voda. val se reflek. a) vod zakljucen karakteristienom impe-
lira 'S 'pr'6'it'djenJ~n:im ptedin'a"ko'rfi, a aka je 'veca, 5 t1e'p'rpmijenjenim. Na raj n'acift
'se mol'e odrediri k'ai"akter 'kvara, a mjerec'j vrijeme, odreduje se udaljenost. """,',',"~' dancijom (nema refleksije); b) impedancija
na mjesiu kvara manja od karakteristicne

CI~"""",K"""
OVa su na:Ciha odredivanja udaljenosti mjesta kvara: (kratki iii zemni spoj); c) impedancija na
a) Pozn'ata uk"upna duij'ina voda. Mjerl se vrij~'me tl potrebno za refleksiju ad mjestu kvara veca od karakteristiene (pre-
mjesta kvara i v'rije'mc refleksije villa t 2 od kraja voda, pa je udaJjenost kvara kid)
Horizontalni otklon moze biti bazdaren u jedinici vremena iii direktno u
,- .
1-'-'1 jedinici driljine. Buduci da refleksije vala izazivaju sva mjesta promjene impe-
t'2 dancije, kao sto su kabelske spojnice, spojna mjesta i mjesta odvajanja ogranaka,
,(mjetenje je heovisrl'O '0 pro'fuJenarn-a' kO'ns'ta'ilti vodova i' brzina tiropagacije zavjesenje zracnih vodova i sl. slike nisu uvijek jednostavne, te je pozeljno obav-
impulsa). Ijati usporedna mjerenja' na ispravnom vodu i vodu ciji kvar odredujemo.
b) Uz peznalu 'bri'i"tfu 'pi'o'pagaCije za odreden"i kabel Prikazane metode predstavljaju sarno pregled .karakteristicnih rjesenja. U, pri-
mjeni se susrece velik broj varijanti, uglavnom slienih spomenutirn, najcesce kori-
slenim metodama (mosne metode po' Blavieru i Klipfmlil!eru, te vise metoda u
kojima se koriste ampermetri i voltrnetri). Jos uvijek se susrecu i zastarjele metode
mjerenja kapaciteta kabela baJistickim galvanornetrom, te odredivanje mjesta kvara
uspostavljanjem stojnih valova akustickih frekvencija.
gdje je,; c - b"rzina svjetlosti; e. - dielektricka konstanta voda.;
uda'ljenost mjesta :kvara je I x == 0,5 vt I. Granice pogreske pojedinih uredaja ovise 0 izvedbi, primijenjenoj metodi i
karakteristikarna voda, a krecu sc' kod mosnih metoda od 0,5 do 2 %. dok
bie"iek'tricku 'ko'ilsULntu voda treba mjeriti na ,ispravnom vodu, jer se ona su kod rnetode s reflektiranim impulsima od O,l do 1 % i bolje. Ova posljed-
rnijenja starenjem .j tem'peraturo'm. nja metoda, napretkom elektronicke tehnologije sve vise se razvija, te postaje domi-
U u.po'trebi je 'citav niz 'modern:ih uredaja koji su graden'i na slieiloj osnovi. nantoa u upotrebi. Prednosti su, osim daleko vece toenosti, jednostavnije rukovanje
i direktno prikazivanje rezultata mjerenja.
SHka 4'8 p'rikazuje blok-shemu uteCtaja"za odredivanje rnjesta kvara -refleksijom
'im):iulsa. OscHator 'i veo'rna "stabnne fre'kvencije, preko podesivog djelitelja frekven-
'Cije 2, 's'inhronizira 'Oktd.-anje Vreine'nske baze 3 katodne cijevi 8 i generatora
MJERNI TRANSFORMATORI
:i'mf)'(dsa '4. Mjerni transformatori reduciraju visoke napone iii velikc struje na vrijednosti
lmt)uls:i 'se 'Oda'Silju i ptimaju pre'ko jedinice za prilagodenje 6. Reflektirani koje su prikladne za napajanje mjernih instrumenata, brojila i zastitnih uredaja.
i j:H'ilazni i'iI1't>l.'llsi j:ireko pOJacah :5 'dJe"luju na ver."tikalni otklonski sistem katodne Galvanskim razdvajanjem primarnih i sekundarnih namota mjernih transformatora
d.tevi. ujedno se odvajaju i izoliraju mjerni i zastitni krugovi elektricnih postrojenja od
napona mreie.
(
388 _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ T
ELEKTRICNA POSTROjENjA i
i
Mjerni transformatori ___________________ 389
Zbog relativno male soage prikljui::ene Da sekundarne stezaljke, a u skladu Ponasanje strujnog transformatora u nadstrujnom podrueju karakteriziraju
s nai::inom prikljui::ivanja primarnog namota Da mrezu, strujni transformator radi (umjesto nekada!njeg nadstrujnog broja n) velicine:
praktii::ki kao transformator u kratkom spoju. a naponski transformator kao tran- faktor sigurnosti Fs kod jezgara za mjerenje i
sformator u praznom hodu. gianieni faktor toenosti F, kod jezgara za zastitu.
Qp6i tehnicki uVjeti i standardne vrijednosti definirane su za strujne transfor-
matore u JUS N.H9.101/72, 102/72 i 103/72, a za naponske transformatore u JUS Faktor sigumosti Fs je visekratnik nazivne primarne struje ~od kojega, uz
N.H9.121/78, 122/78 i 123/78. nazivni teret na sekundarnom namotu, strujna pogreska Pi iznosi 'najmanje 10 %.
Standardne su mu vrijednosti Fs = 5 i Fs = 10 (vidi zastitu mjernih instrumenata na
str. 390).
Strujni transformstori
Granieni faktor .toenosti FI je visekratnik nazivne primar~e struje kod kojega,
Vafniji pojnovi i karakteristike: uz nazivni teret na sekundarnom namotu, slozena pogreska Pis ne prelazi vrijednosti
Nazivni omjer transformacije Kn je omjer izmedu nazivne primarne struje 5 % iii 10 % za ~lasu toenosti 5P iii lOP (vidi tablicu 2). _Standardne vrijedn.osti za
lpn u A i nazivne sekundarne struje Isn u A. F, su 5, 10, 15, 20 i 30. -
Nazivna snags Sn je prividna snaga u VA uz propisani faktor soage. koju Klase toenosti
transformator _daje sekundarnom strujnom krngu pri nazivnoj sekundarnoj struji i
nazivnom teretu. ' . Strujni transformator za mjerenje zadovoljava uvjete klase- toenosti, ako su nje~
gove strujne i fazne pogreske unutar granica prema tablici 1, kada potrosak
Te.ret je impedancija u a prikljucena na sekundarne stezaljke transformatora. sekundarnog- kruga u VA kad nazivne struje i cos 1'p=0,8 iiid. iznosi:
Nazivna kratkotrajna tenni~ka struja Ilh je efektivna vrijednost prim arne struje a)za kl. 0,1, 0,2, 0,5 i I: 25% do 100% nazivne snage,
u kA koju transformator moze bez ostecenja podnijeti u trajanju 1 sekunde pri b) za kl. 3 i 5: 50 % do 100 % nazivne snage.
kratkospojenom sekundarnom namotu. .
Nazivna dinami~ka stroja I dyn je najveca trenutna vrijednost primarne struje u Tablica I
kA koju transformator pri kratko spojenom sekundarnom namotu moze podnijeti Strujna pogre!ka PI% Fazna pogreka .5, minuta
. bez eIektrienih i mehanickih ostecenja usIijed elektromagnetskih naprezanJa. Klasa kod I .. u A x kod I .. u A x
Vrijednost I\h u kA oznaeena je na natpisnoj plocici strujnog transf~rJ.Ilatora_ tocnosti
Uobicajen je omjer Jdyn/1 1h =2,5, pa se vrijednost Jdyn u kA navodi na n~tpisnoJ 0,1 0,2 0,5 1,0 1,2 0,1 0,2 0,5 1,0 1,2
plocici sarno onda, akose razlikuje od 1,8' J2 'I~ =2,5 I~.
o izboru transformatora s obzirom na Ith (Ilerm) vidi str. 254. -/dyn mora biti veca 0,1 0,25 0,2 - 0,1 0,1 10 8 - 5 5
od amplitude udarne struje kratkog spoja na mjestu ugradnje. 0,2 0,5 0,35 . - 0,2 0,2 20 15 - 10 10
0,5 1,0 0,75 - 0,5 0,5 60 45 - 30 30
Strujna pogrdka Pi je pogreska koju transformator unosi u mjerenje struje. I 2,0 1,5 - 1,0 1,0 120 90 - 60 60
Izrazava se u postocima prim arne struje prema izrazu: 3 -. - 3 - 3 - - - - -
5 - - 5 - 5 - - - - -
Kn nazivni omjer transformacije
Pi Kn - ~s-/p -100% Ip efektivna vrijednost primarne struje u A
p Is efektivna vrijednost sekundarne struje u A. Tr.ansformatori klase toenosti od 0,1 do 1 mogu imati prosireni mjerni opseg
Fazoa pogreka ~i je fazna razlika izmedu vektora sekundarne i vektora pri~ (120%? 1~0% iii 200% nazivne primarne str~je). Kod transformatota s mjernim opse~
marne struje. Izrazava se u minutama. gom vecim od 120%, granice pogre!aka pri maksimalnoj struji (150% I .. iii 200% I ..)
odgovaraju granicama kod 1,2' Ipn iz tablice 1.
Sioiena pogreka Pis ukljucuje pogresku transformacije struje uslijed visih . ori.jentacijski podaci pri izboru klase tocnosti i faktora sigur.nOsti za strujnj
harmonika u sekundarnoj struji. Izrauva se u postocima primarne struje prema tran'sf~rmatore za .mjerenje (odnosno jezgre za mjerenje) dani su u tablici 3.. ~
izrazu:

=_
Pl
100
SI
J I T ip
-J(K'i-i)"dt%i,
T nsp T
trenutna vrijednost primarne struje u A,
trenutna vrijednost sekundarne struje u A,
Strujni transfonnator za za.titu zadovoljava -uvjete kJase toenosti, ako su mu
kod nazivnog tereta strujna,- fazna i -slozena pogreska unutar granica prema tablici 2.
Klasa tocnosti i granicni faktor tocnosti F, ispisuju se u zajednicku oznaku.
p 0 trajanje jedne periode u s; Npr.: 'oznaka 10P20 odnosi se na strujni transformator za zastitu, klase tocnosti
390, _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROjENjA
Tablica 2
"
\ Mjerni tran~formatqri ~_~
__~_ _ _ _ _ _~_~_ _ _~ ~91
trosila i dovoda bihlQ manja 'oct J;la?=ivQQg ~t';:J;'~ta~ l! s,~~l,lnda,rQ.~ kru~ tre.Q~ uJ(1ju_~.d
dodatne otpor~. .
Strujna pogreska Pi Fazna pogreska b, Slozena pogreska PiS NasuprQt t.Qme, og. reh;~jn,ih j~zgara zahtijeva se i u na,d$trl,ljnQm podr-ucju
Klasa
kod I"" u A kod I"" u A. kodF,IpnuA stanovita tonost transfoqnacij~. p~ se graQiqni' fa.ktQ.r~ 'Q~osti fl. vee P~~ITIa, vrs.t~
tocnosti
% minuta - % zastitnih uredaj<i. kreel,!. ughlvnom od 10 dQ 30.
5P I 60 5 Na~in ozna~avanj~ OJ~je:r;t tl,"~~sfonn~cij~~ oznaka ~ x ~OO/5!1 A zn~~i, d_a _~~
lOP 3 10 radi 0 primarno prespojivoQI strujnom trallsforma~or'4 (2:a naz~vnu.. 'prim.a~p.;ll~ struju
300 A iii 600 A) s dvije jezgre, od kQjib namot pr-ve jezgre tm~ p.az.iynq selcu.~d.~r~u
struje 5 A, a namot dr4~~ jezg[e "I A; qZQ~~~ 20QO/~. A oznl\c~v~ QQpr~~pojivi
lOP i granicnog [aktora tocnosti F,~20. To znaci da je kod Ip~20'IpR slozena strujni transformator s jedn9Il1 jezgrQtn. ., .'
pogreska Pis:S; 10 %.
Izbor klase i granicnog faktora tocnosti ovisi 0 vr~ti primijenjenih zastitnih Vazno ZC( pogon
uredaja i releja. Orijentacijske vrijednosti vidi u tablici 3. Na priniarn.o pr*lj~c~noJl1 strujnom transfonnatoru sek1:ltldarn,i Iwmo~ t~pa.
Ako strujni transformator ima vise od jedne jezgre, na natpisnoj plocici tran- uvijek biti zatvore:n- iii pr~ko trosiIa iii kr'JJkq :;.pojeQ ... Na, otVQn-::nQ.w, ~~_lcu.P,Q~.nJ.(,l.~
sformatora za svaku jezgru, odnosno njezin sekundarni narnot naznacena je pd. n<iffiotu se mogQ Poj~viti po ziyot opa,snJ QapoQi, a ffi9z_e c:ioi ~,gq Q~t~~J;1j;,t. tnw.sform~-.
padna klasa i nazivna ,snaga. Za svaku mjernu jezgru naznacen je i pripadni tor~ uslijed zagrij~lVanja jezg.re.. U sekundarni 'krug strujnqg tr~~sfqrmaJQr{l' n~
faktor sigurnosti. ugraduju se osiguraci,' - ..
Ukupna snaga (iIi ukupna impedancija) svih trosila serijski spojenih' u vanjski Metalne dijelc;>ve s:trujQog trapsformatora; kojj 'nisu u ilorma,lJ;1Q-91 radu pod Qi!-'
krug nekog sekundarnog namota. ukljucujuci i spojne vodove do instrumenata, pOQom, treba uze-911jiti, a, uz~m1juje se i Jedn-a s:tezaljk~ selcll~ctarp,og narnot{l
brojila i releja, ne smije prekoraciti vrijedoost nazivne soage (iIi nazivnog tereta) (obicp.o k, a kod transforml,ltora s vis~ jezgar~ stezaljke -1~, 2k itd.). l)?~IJI:1j~v~nje:
za taj narnot. Za standardne vrijednosti nazivne snage Sn U V A i standardne vrijed- sekundarlJQg kru~a kod niskon~pon~ki,h .~trujJ;1~l1 transfqrmi;\tora nije J,leOpllOc;ln,o,.
nosti nazivne sekundarne struje Isn u A nazivni teret Zn = Sn/Isn 2 iznosi:
-- Strujni traJ;lsfonnatori
S. u VA 2,5 5 10 15 30 45 60 -"
Izvedbe i she:me $, m:nakama s~~:Z<lljki strujn~h tra,nsformator~

kod 5 A ---
0,1 0,2 0,4 0,6 1,2 1,8 2,4
Zn u n kod I A 2,5 5 10 15 30 45 60 K 1
primarne stezaljke K, L
se~und~rne stezaljke k, I
smjer W
enerlije
Kod odredivanja nazivne soage treba koristiti kataloske podatke trosila, koja ce ~n----
biti prikljucena na mjerni, odnosno reJejni sekuodarni narnot strujnog transfor-
matora.
- k 1

Zatita mjemib instrwnenata: Da bi mjerni aparati, prikljueeni u krug sekun- tJ.{J~

S jednom pre~pojiv n{l prhnarnoj $tr~Qi
darnog Damota mjerne jezgre, bili sto bolje zasticeni od struja kratkog spoja iii,
~
jezgrom (serijski i paraleln",)
strujnih udara iz rnreze, faktor sigurnosti Fs mjerne jezgre mora biti nizak~ Na taj na
cin se postiZe, da u mjernoj jezgri pri nazivnom teretu Zn u n i primarnim k 1
K 1 l2 l,
strujama vecima od Ip=Fs' Ipn u A nastaje dovoljno visoko zasicenje, uslijed kojeg
se Da sekundarnu stranu prenosi umanjena vrijednost strujnih udara s primarne namoti s odvojci.Qla na prim. ~ -LJ
strane. ' .
S obzirom da je umnouk faktora sigurnosti i prikljucenog prividnog otpora
pribliZno konstantan, sekundarni namot mjerne jezgre treba po mogucnosti" teretiti
iii sek, ~trapi
rn
k I, I,
fYY)
I
K 1
impedancijom koja je priblizno jednaka nazivnoj impedanciji Zn u n. Ako npr.
S dvije iii ~tezaljkesek. "a111(Jta Dpse ~
prikljueimo impedanciju dvostruko manju od nazivne, stvarni faktor sigurnosti ce
doseci priblilno dvostruku vrijednost nazivnog faktora sigurnosti F,. U tom slucaju
ce prikljureni instrumenti biti nedovoljno zasticeni, jer ce zasicenje mjerne jezgre
vise j~~g~r~ broj pripadne jezgre
nn
Ik 1/ lk 11
-

nastupiti kod znatno viseg iznosa primarne struje. Ako je ukupna impedaDcija - _.
392 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA Mjerni transformatori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 393
Tablica 3. Primjena mjernih trans(ormatora Vafnlji pojmovi i karakteristike,
Strujni Napon. Nazivni omjer transformacije ~ je omjer izmedu nazivnog primarnog napona
transformatofi transf. Upn u V i nazivnog sekundarnog napona Usn u V.
Namjena
Klasa Klasa Naponsk_a pogrdka Pu je pogrdka koju transformator unosi u mjerenje napona:
F, Izrazava. se u postocima primarnog napona prema izrazu:
tocnosti tocnosti
Najtocnija laboratorijska mjerenja, baz- 1<,.. U,-U P
1OO
%
darenje _ 0,1 0,1 Pu u 0
P
Laboratorijska' mjerenja, ispitne stani- kg ~ nazivni omjer transformacije, Up = efektivna vrijednost primarnog napona
ce, toena rnjerenja snage i obracuna- u V,' '!s = ef~ktivna vrijednost sekundarnog napona u V.
u vanje el. energije velikih potrosaca, Fama pogrdka ~u je fazna razlika izmedu vektora sekundarnog i vekt~ra
"2 narocito kod niskog cos <p 0,2 I 0,2 primarnog napona. Izrazava se u minutama.
~ f-----------------~--~----------~--~~ iii
~ . Tocna pogonska mjererija i obracuna- Nazivna snaga je prividna snaga So u VA uz propisani faktor snage, koju
5
vanje vece potrosnje el. energije, toeni transformator daje sekundarnom krugu pri nazivnom sekunda~nom naponu i nazivnom
mjerni instrumenti 0,5 0,5 teretu.
-Pogonska mjerenja svih vrsta .. Teret je prividna--vodljivost sekundarnog kruga Y izra:!ena u simensima, uz
Gruba pogonska mjerenja 3 10 3 naznaku faktora snage (induktivni iii kapacitivni). ~ ='Snl U!n (~u S, Sn U VA, i lI..n u V).
Nadstrujni reieji nezavisni Nazivni Caktor napon8 Vr je faktor kojim treba mnoziti nazivni primllrni napon
Nadstrujni releji zavisni iii ograniceno fadi odredivanja najviseg napona, pri kojemu transformator mota zadovoljavati
zavisni ' propisane zahtjeve u pogledu zagrijavanja kroz propisano trajanje;-kao i zahtjeve
u pogledli tocriosti. Nazivni faktor napona i nazivno trajanje ovise 0 nacit~u
s
~
Piferencijalna zastita lOP 10
uumljenja inreze i na~inu prikljucivanja primarnog namota ria mrezu. Sfandardn!3
'"
N Automatski regulator napona 3P komb,inacije na~ivnog faktora napona i nazivnog-trajanja su:
Distantna zastita lOP 10 3P 1,2/trajno; 1,5/30 s; 1,9/30 s; 1,9/8 h.
iii do
Klase tofnosli
Zemljospojna zastita 5P 30 6P
Naponski transfomator za mjerenje zadovoljava uvjete klase to~nosti, ako su
njegove naponske i fazne pogreske pri naponima izmedu 80 % i 120 % nazivnog
Naponski transConnatori napona i uz terete izmedu 25% i 100% nazivnog tereta s induktivnim faktorom
snage 0,8 unutar granica prema tablici 4.
Induktivni Daponski transfonnatori Tablica 4.
Dvopolno izolirani jednofazni naponski transformator ima primarni namot i Klasa to~nosti Pu% (ju minuta
oba primarna priklju~ka izolirana prema zemlji, u skladu s na'zivnim stupnjem
izolacije, transformatora. Primarni namot se prikljucuje na mrdu izmedu dva fazna
0,1 0,1 5
vodica.
0,2 . 0,2 10
0,5 0,5 20
Jednopolno izolirani jednofazni naponski transformator ima sarno jedan kraj
1 1,0 40
primarnog namota izoliran za nazivni stupanj izolacije. Primarni namot se'priklju-
3 3,0 (Nije propisana)
cuje izmedu jedne faze i zemlje.

Kapacitivni naponski transConnatori Za izbor klase tocnosti, u svrhu mjerenja, mogu po~luziti orijentacijski podaci
iz tablice 3.
Osim induktivnih naponskih transformatora, u mrezama nazivnog napona od
Ito kV na vise cesto se primjenjuju kapacitivni naponski transformatori, koji se Naponski transfonnator za zatitu zadovoljava uvjete klase tocnosti, ako su
ujedno koriste i za prikljucak visokofrekventnih uredaja. mu naponska i fazna pogreska unutar granica
, preI:Da tablicr 5 :ia vrijednosti pri-
394 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROjENjA Mjerni transformatori _ _ _ _ _ _,...-,_ _ _ _ _ _ _-,--___ 395
marnog napona 0,05' Upn~ Up'S: J+" U pn UZ terete izmedu 25% i 100% nazivnog ojega. Kod naponskog transformatora.,na kojemu je, prikljucen automatski r~gulator
tereta s induktivnim faktorom snage 0,8. napona generatora, nije preporueljivo osiguravati oi prim~rni ~~ti sekuodR;rm. namot.
luaa, se sekundarni vodovi uvijek osiguravaju. izuzev omh kOJI su uz~mIJem.
Tablica 5 , Metalne dijelove napooskog transformatora, koji u normaloom radu nisu pod
Klasa tocnosti naponom. treba uzemljiti. Kod'dvopolno izoliranih naponskih transform~tora uzem-
Pu% bu minuta Ijuje se jedna stezaljka sekundarnog namota (obicno stezaljka .v), ~ kod jedno!'olno
3P izoliranih transformatora uzemljuje se sekundarna stezalJka x 1 pnmarna stzalJka X
3,0 120
6P 6,0 (neizolirani izvod primarilog namota).
240
Izvedbe i sheme s oznakama stezaljki:
.
Ako naponski -transformator ima dva sekundarna oamota, Da .natpisnoj plo~ici Dvopolno izolirani naponski trarisformatori
transformatora naznacena je za svaki sekundarni namot pripadna klasa i na~vna
snaga. u V U V U V
Standardne vrijednosti sekundarnih napona'su za dvopolno' izolirane transfor- W ~ ~
matore 100 V (i 200 V za prostrane sekundarne krugove), a za jectnopolno izolirane
fA .IT"'l ['1[1
transformatore 100/~3 V (odnosno 200/~3 V).
Za dojavu zemljospoja moze se u jednopoJno izolirane transformatore ugraditi " V U, Ul V
," Iv lu Iv
opea shema s odvojkom na s dva sek.
pomocni sekundarni namot (oznake stezaljki e-n) nazivnog napona 100/3 V (od- namota
nosoo 200/3 V), koji se zajedno s takvjm namotima iz transformatora U ostalim sek. namotu
dvjema fazama povezu u otvoreni trokut. Napon na otvorenom trokutnom oamotu Jednopolno izolirani naponski transformatori
u normaloom pogoni.! je neznatan, a u slucaju 'zemnog spoja jedne faze naraste oa
100 V (odnosno 200 V) i signalizira zemljospoj. u X U X U X
Za napajanje naponskih krugova dvosistemskih vatmetara i brojila mogu,poslu~
ziti 2, dvopoln'o izolirana jednofazna' naponska transform'atora u spojq "V" no
lvJ ~ ~ u u u
u slucaju zemljospoja na krajnjim fai:ama (L 1 i L3) mjerenje je netocno.' Tocno
mje,renje snage dobiva se trosistemskim vatmetrima uz primjenu 3 jednopolno
fAx 1111
'u 'x2u 2x
1111
u x e
3 jednopolno izol. jednofazna
nap. transt"ormatora sporn.
izolirana naponska traosformatora, bez obzira na eventualni nastanak zemljospoja u
"
opea shema s dva sek.
"
s pomoc. sek.
namotima (e-n) sp9jenima
bilo kojoj fazi. u otvoreni trokut
namota namotom za
dojavu zemljo-
Nafin oznafavanja omjera transfonnacije (za napooske transformatore u mreZi
nazivnog napona npr. 10000 V): spoja
Kapacitivni naponski transformator
za dvopolno izolirani ~ransformator 10000/100 V
Ope.. shema
Oznake dijelova transformatora:
. d nopo Ino IZO
za Je . I"lram translormator
, 10000/100
--_- -::: V. U
C J visokonaponski kondenzator
10000 100 100 ~3 ~3 C, C 2 mec.1unaponski kondenzator
Oznaka --_-/-.:;j- V znaei, da ovaj jednopolno izoHrani naponski transfor- p prigunica
~3 ~3 3 p T mec.1utransformator
mator ima dva sekundarna namota, a jedan od njih je namot za otvoreni trokut. G'U'x I iskrite
F filter
Vazno za pogon
Sekuodarni kr.ug oaponskog transformatora ne smije se (za razliku od strujnih / T G 2.U
2 Oznake stezaljki:
transformatora) nikada knitko spojiti zbog opasnosti od ostt:cenja transformatora, sekundarne s~ezaljke lu Ix
Primarni narnot se prikljueuje u pravilu preko osiguraca. Ako mjesto priklju-
eivanja oaponskog traosformatora vee lezi u podru6ju oeke zastite (opr. oa odvodu
Iza prekirlaca), ooda se izuzetno mogu izostaviti osiguraci na primarnoj straoi. I VF IX 11
1
I
F 1
I
primame stezaljke
stezaljka me(\unapona MV
stezaljka visokofrekv.
2u2x
UX

Nairne, visokonaponski osiguraci nisu predvideni ,kao :za~titi:l napoD_skih traosforma-

tora, nego stite postrojeoje od eventualnog kvara u S8morn transformatoru iii iza 1 ~
1
~
L_J
uredaja VF
396 _ _~_ _ _ _ _ _----,-_ ELEKTRltNAPOSTRO JENJA
PREGLED PRIMJENE ZASTITE U ELEKTROENERGETSKIM
POSTROJENJIMA
Podaci u tablicama I do 4 daju sarno orijentacijske preporuke. Rastuca primjena
stati~kih releja s njihovim specifi~nos.ima te -razvojni putovi pojedinih proizvo~
da~a ukazuju na kompleksnost problema odabiranja, pa se dijelovipostrojenja
mogu zatititi oa vile na~ina.
Zatita sabimica u nas se. rijetko primjenjuje, dok se, s -druge steane smatr_a
po:!eljnim. da se u tu svrhu uvedu fak dva neovisn~ sistema wtite.'
ZaAtita popr~og spojnog polja se rjdava obi~no nadstrujnom relejnom kom:
binacijom, a kod pomnenog sistema sabirIlica preklapanjem funkcija zatita onog
polja, koje se uklju~uje.
Zatita generatora prema tablicama vrijedi za generatore v'isokog napona. Manje
generatore niskog napona obifno je dovoljno itititi primarnom nadstrujnom zati:.
tom i zaititom od preoptereecnja ugradenom u prekida~ generatora, pogotovu ako
zvjezdiite nije izvedeno.
Zna&.uje omak. u tabU.ama I do 4
Dje/ovanje: I. - prvi stupanj, 2. - drugi stupanj, p - isklapanje prekida~a,
c- - razbudivanje, Z - zaustavljanje agregata, s - signalizacija, g - gaAenje
sa CO,.
Primjenjuje se: - opeenito iIi izrazito, 0 - ako je moguce, iIi prema potreb~
x - potrebno sarno u izvjesnim slu~ajevima iii kao rezervna zastita, - - rijetko
iii uopee ne.
Primjedbe:
l)-Kod nulto~ke generatora, uzemljene direktno iIi preko malog otpora.
2) "Ako dozvoljavaju okolnosti pogona (du~i ispad, pouzdanost zatite) primijeniti
i gaenje (+ g).
3) Ako se zvjezdiste zatvara izvan- generatora.
4) Kod samouzbudnog generatora (uzb. transformator+tiristorska uzbuda) u kom-
binaciji s podnaponskim relejem.
5) Ako se nadstrujna svrstava i u rezervnu za,stitu od unutarnjih gresaka, dodati
+r+z.
6) Sarno ako su 2 iii vise za voja iste faze u istom utoru.
7) Popre~na diferencijalna kod paralelnih grana namota.
8) Mjerenjem nulte iii inverzne komponente napona, odn. struje.
9) 1,<10 ... 15%1. kod turbo-, odn. 1,<40% I. kod hidrogeneratora (1, in-
verzna komponenta struje In; In - nazivna struja).
10) Manji porast napona (st. I.) moZe nastati npr. kvarom automatskog regulatora
napona iii padom optereeenja pri ru~noj regulaciji, a veliki porast (st. 2.) ispa-
dom velikog opterecenja i uslijed toga porastom brzine- agregata, osobito ako je
iznimno primijenjena' ru~na regulacija napona.
11) Za snage iznad 30 MVA zbog sigurnosti primijeniti i rezervni reIej, tj. dvostruku
zastitu.
12) Nije potrebno kod Pelton'turbina.
13) Kod nadziranih strojeva sarno signal, inac!e s isklapanjem prekida~a.
14) Uz zastitu od nestanka uzbude postoje razni dodatni sistemi: Gubljenjem sin-
Pregled primjene zastite u elektroenergetskim postrojenjima _ _ 397
hronizma generator poveeanjem brzine radi kao asinhroni generator, uzimajuCi
jalovu struju uzbude iz mrere, koja je reda velic!ine nazivne .. Rotor se zagrijava,
sto smije trajati sarno do nekoliko minuta. Dodatna. zastlta ~d takvo"g rad~
moze rasteretiti generator, pa mogueom naknadnom mtervencIJom moze dOCI
i do samosinhronizacije; okidanje prekidaca je zatezano. Ako uz normalnu uz-
budu naglom' promjenorn optereeenja uslijedi jako _njiha'nje ~otora,. treba pogo~
(turbo-) generatora razbudivanjem svesti na. ev. rad k~o asmhrom ~ener~tor I
dalje kao sto je opisano. Ovu funkdju moze obavljati drugi dodatm rele}
15) Za snage iznad 60 MVA.
16) Ako je transformator kucnog potroska jedinice prikljucen na blok, onda se
diferencijalna: z. bloka priklju~uje u zvjezdistu generatora, na sekundaru blok-
transformatora i na primarnoj stran,i transforrnatora kucnog potr~ska, koji pr:ma
tome nije ukljucen u zastitu. To ne bi bilo svrsishodno, zbog nJegove relatlvno
velike impedancije. . . .
17) Sva ova djelovanja" u slucaju kada je zastita na pnmarnoJ stram, su kao
rezervna.
18) Podimpedantna z. s nadstrujnom kao rezervnom, ima kratko vrijeme okidan~a,
ali ne stiti cijeli blok, vee sarno oko 70 % namota generatora. Zbog selekttv-
nosti ne smije Se ukljuciti cijeli transformator u zonu zastite.
19) Obustavljanje agregata primijeniti sarno kod vodnih t~rbina.' .
20) Ako je moguce djelovanje u 2 stupnja: 1. s automatskim preklapanJem na rez.
regulaciju + s, 2.. p + r + s.
. 21) Kod nulto~ke uzemljene direktno (iIi preko malog otpora).
22) Za snage I MV A i vise.
23) U 3 faze.
24) U 2 faze.
25) Kod vodova napajanih sa dvije strane, z. s usmjer~im 61anom.. .
26) Narocito u zamkastim mrezama i kod velikih struja kratkog spoJa, umJesto nad-
strujne z. ' .
27) Kod kratkih vodova, (ev. u bloku s transformatorom, koji se tako?er .ukIJu-
~uje u zonu) s pilotskim kabelom, umjesto 51, 52, 53, 54, dok 51 moze bIll kao
I rezervna zastita.
28) Kao osnov.na zastita. kod dvostrano napajanih vodova i zamkastih mreza. Ostale
zastite sarno u posebnim slucajevima.
ZahvaljujuCi brzom razvoju elektronickih elemenata i sklopova, u zadnje vrije~e
se sve vise primjenjuju modularni elektronicki sistemi za relejnu zastitu elekt.flcn~h
strojeva i postrojenja. Sistem zastite cini zasebnu cjelinu p~strojenja. Pri odredivanJu
opsega zastitnih funkcija -moramo voditi racuna 0:
ekonomskoj opravdanosti primijenjenog. opsega zastite,. . . . 'w
moguenosti kasnijih modifikacija s obzlrom na povecanJe Iskustva I tehmckl
napredak, .
rnoguenosti kasnijeg prosirenja 'postrojenja odnosno opsega zastitnih funkcija,
rninimalnom opsegu zastitnih funkcija (rezervna zastita),
mogucnosti funkcionalnog ispitivarija dijelova sistema bez prekida normalnog odvi-
janja pogona,
podrucju sticenja pojedinih dijelova postrojenja,
Nastavak teksta na str. 406
Tablica I Generator
IN
~
Parne i -plinske Vodne
I turbine turbine
Dizelski
Red. Vrst Vrst
I L
1~1.~._.5~F_5~
l
.._.2_00~~>~200~~I_.._._5-L__
motomi
>_5~ pogon
I
br. zastite kvara Djelovanje [_
MVA
A B c D E F
1 I diferencijalna spoj medu SVlClma
(zemni spoj) 1) p+r+z+s (+g) 2) 0" 0" o
2 I nadstrujna 4) spoj roedu sviclma .
odD. fazama 41 p (+r+z)+s S)

3 I statorska zemni spoj namota
statora p+r+z+s
4 I od spoja me<tu spoj medu zavojima 0 7) 07)

zavojima iste faze 6) p+r+z+s (+g) 2) X" X"

5 Ii od nesimetricnog nesimetricno malo: s
opterecenja opterecenje veee:- p+s
9)
o o
6 I nadnaponska pogonski 1. -5 10)

prenapon 10) 2. p+r (+z) +s '.) o

7 lod povrata nestanak mehanicke
snage snage p+s .1l1 .11) 0 12) 0 12 )

8 I termicka preoptereeenje 1. s 13)

2. p+s
9 I rotorska zemni spoj namota
rotora Is o o x
10 I od prekida nestanak uzbude 14)
uzhude p+s 14)
x IS)
x .15)

11 I od preoptere- preopterecenje
cenja rotora rotara p+r+s 20) .15)
.15)

--------_.. ",--- --.

-- .------......,
Tablica' 2' Blok generator;.transrormator (sna2e izoad 5 MV A)
Parne
i plinske Parne
turbine ,
turbine
Vodne
turbine
Red. Vrst Vrst Djelovanje 5 ... 200 >200
br. zastite kvara
MVA
B C E
21 diferencijalna spoj' medu svicima generatora,
16)
bloka odn~ medu svicima i medu za-
vojima transformatora p+r+z+s
22 diferencijalna spoj medu svicima
generatora p+r+z+s (+gl 2)

23 diferencijalna spoj medu svicima i medu
transformatora zavojima
kucnog potroska
jedinice 16) p+r+z+s
24 nadstrujna spoj medu svicima
bloka 4)
odnosno fazama 4)
p (+r+z)+s S)

25 nadstrujna spoj medu svicima
transformatora odnosno fazama
kucnog potroska
jedinice p+r+z+s 17)

l~ podlmpeaantna 18) SPO] medu lazama 18) p+r+z+s .15)
.15)

27 statorska zemni spoj 'namota statora p+r+z+s

28 od spoja medu spoj medu zavojima iste 07) 07)

zavojima fa7.e 6)
.p+r+z+s (+g) 2)

.)
X" -
-
x')
29 od nesimetricnog nesimetricno neznatno: s
opterecenja opterecenje vece: p+s 0

30 nadnaponska pogonski prenapon 10) 1. s ,.)

10)
IN
2. p+r(+z)+s '"
'"
 Nastavak tablice 2
Parne
Parne
8
i plinske
turbine
turbine
Vodne
Red Vrst Vrst Djelovanje 5 ... 200 > 200 turbine
br. zastite kvara
MVA

B C E
31 od povrata energije nestanak mehanicke snage p+s .11) .1l) 0 12)
32 termicka s 13) 0
0 0
preopterecenje p+s
33
34
rotorska
od prekida uzbude
zemm SPO] namota rotora
nestanak uzbude .., s
p+s 14)
0
15r
0
0
0
15)

35 ad preopterecenja preopterecenje rotora p+r+s

rotora .15) 0 .15)

36 plinska stvaranje plinova ili

1. s
(Buchholz) gubitak ulja 0 0 0
bloktransfor-
matora veci kvarovi namota 2. p+r+z+s
37 plinska transf.
kucnog potroska ka6 36. kao 36.
jedinice 0 0 0
38 kontaktm
termometar preoptereeenje, 1. s
0 0 0
bloktransfor- pregrijanje ulja. 2. p+s
matora
39 kontaktni
termometar
transformatora
preoptereeenje, 1. s 0 0 0
kucnog potroka pregrijanje ulja 2. pH
jedinice .

--.,~

Tablica 3.
Tnosformator
'"
'" 0,5 ... 2,5 >2,5
~

t
'0
O.
~
Red.
br.
Vrst
zatite
Vrst kvara Djelovanje

.
G
MVA

H
5-
"i<' 41 diferencijalna zemni Spojll), -spoj medu zavo -
jima i medu svicima pi +p2+s - 0

42 nadstrujna unutarnji iii vanjski spoj medu

svicima odnosno fazama . pi +p2H .
0 0

43. od zemnog spoja kotla zemni .sI?oj pi+p2+s x x

44 plinska (Buchholz) stvaranje plinova Hi gubitak ulja 1. s ,

.22)

veci kvarovi namota 2. pi +p2+s

45 termi~ka
.
preopterecenje
:
p+s 0 0

'.

46 tennoslika preopterecenje 1. s-
(pregrijanje namota) 2. p+s'
- 0

47 kontaktni termometar preoptereceI)je 1. s

x 0

--
(pregrijanje ulja) 2. p+s

-
~
 T
~2 ____________________ ~ __________ ~ _______
Trajne struje golih vodica --'----_____________ ~3
~
;;;
~

z ~
o o o

;:; ;;;
~

'0 o

o
I--
;:; ;;;
~

'0 o o

Vrst zastite Ozna

ka Podrucje sticenja
E~-----------------1~~i---------_rTT777777~~TTT77777~~TT7777~
"
~

o o ~ nadstrujna I>
t. ~~~~~~~~--_1----i_------~_Y
.. 0 preopterecenja 1m
" sa
o o 0
o
~ od povra toe snage
+ + + +
0. 0. 0. 0. 'ii diferencijalna gen. IlIG
'.~--------+-~--~,Jf
~ diferencijalna bloka AI8
~N: ~~~~~~~~--_1~~i_----~~~~
o zemnog spoJa R I
Col rotora ";F

.~ od zemnog spoja stat. s..l..~

e 95%
il odzemnogspojastat. S J.
CD u. ar. r.
,,'e. od spoja medu SMZ
~ za o'irna
I od nesimetrija I,>
podimpedantna

;;; od asinhronog hoda AH

~

nadnaponska
..
"
podnaponska u<

f" , o po uzbu e
eneratora
od preopterecenja
rotora OPR

-
on od predugog forsiranja
.~ ~-~---f---+"7T77T7'7"77.,J;
:c frekventna Hz
~L-----~________L-__~~LL~~~LL~~~~~~~~LL~~
 404 ________________~~--------~------------~ ------------__________________________ ~405

Nastavak tabl 5 NaSlavak tabl 5

..
Vrst kvara

'0'
l;i
p,

'"
~ N
Zastitne mjere:

00 00
'.

Preporuceno udesenje

""
><.>
'" '~
cc
"
:::;>
00
0
-" "
-0 ,-d Vrst, zastite :;;a'"
-0
M
"
,,~
:::;>'t'
~ 0
000
~o

""
""">
00
'."l., " " "0.
~

" 0 .9-" ",-0

,--"
N

'00
<l!!
-'"
"
0
00
-"
N
"
00
'2
'"
"
'2 '"
:::>
U ,,"'g
"'.~
>u:::;>
~

'"
N ."l
"
0
p, "
'2 " "
'2 > '"
:=>
'""
00
;o.~ -">
00
,5'" '6
J: >
~ ,~
': r:: -"
'"0.
,!:!
" "'"
'"
-" 00
'2 '"
~

'"8 .ll00 '"0

~

s,00'" ."" ;S
:.c '"
~ "
-"
;S
00 OJ '2 '2 ~ "-"
~:g
'"" N ;;; ""
~

'" "
0 0 '"
:;;; N

e<:'" " en" c3"

,!!!,
~ ~-"
:E:~
N
'"
..';.
;S
00 :5' "000 00
~
.@. a0 ~
0 00 0 8 ~ N'"
~"
>13
0
""~ "'"",-,
~

'> ",
'2
>
'"
N
0
p, '> gj,
0
0
~
.,j
0 " '000
'2 nadstrujna x x x X 1,4 In 3s
"
[.[ ,""~ "
'0'
"'" ';::'"" B -"
" "8 ::"
" 'S P, '"
-0
00 .
'S
-u

E. "'0'"6
P, X X
00 0
p,
00
" '";;;" ,60; 00
0
~
" ........ od preopterecenia..statora . , G G
-"
E.0 .,~
:;;a
;;;
~

..:
0

"-"
~ p,
en
"'"
-0

Z'"
'""
N
8
N

"
-0
0
"-
0
"-
~
> ';;;
Z"
'""
8
N
~

-"
"
';;;
..: 0.,
0-
e en0.-" od povratne snage
X X
X
X
X
T
2s
15 s
I:'
I> x diferencijalna gen. X X X X x g-I~~
v-20 0

I" x .. diferencijalna bloka X x' X x g-20-30%

0
v=50%.
p X X 1000 Q 0
od zemnog spoja rotora
x x x x 0
MG X
I., od zemnog spoja statora 95 % x x x x 0,05 xU. 0,5 s
MB x
R x od zemnog spoja stat. u. par. f. .
P 0,5 s .
. S x ad spoja mecu zavojima x x x x x 0,025 xU. 0,5 s
S x ,.
nesimetrija x ,G
G
x x
SMZ x .
podimpedantha x x x x P 3s
I,> x
,
od asinhronog hada x x P 2s
z< x
'

x x x x 1,6 xU 0
AH x nadnaponska
.
x 1,25x U 2s
U> x podn<!ponska x O,8x Un 2s
U< od poduzbude generatora x x G 2s :
X "'-
[min
ad preopterecenja rotora x x x G G
OPR X
od predugog forsiranja x x x G lOs
OVF . x
Hz frekventna x T T
.,
 406 - - -_ _~----- ELEKTRICNA POSTROJENJA Trajne struje golih vodica _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 407
nizu drugih faktora koji utjecu na izbor opsega zastitnih funkcija ovisno, 0 kon-
kretnom sIucaju.
Na primjer u tablici 5 (str. 404) so pokazane mogucnosti tehnickog rjeSenja.
sto ga je prihvatio "Rade Koncar", na koji se DaciD moze udovoljiti postavljenim
2,2
2,1
2,0
V V V
/
/ -- o
"C
10
15
zahtje"ima. Obradena je relejna zastita generato"ra u cadu na vlastite sabirnice,
odnosno u hlok-spoju s transformatorom. Takoder su navedeni orijentacijski para- 1,9
I t:::
V ~ V V VI-' 25 20

metri podesenja mjernih 'j vremenskih clanova. Tocno podesenje ovisi -0 nizu zahtjeva 1,8
V V 1'/ ~ V V k::: ~I-' 30 35
i mora se odrediti 'Z3 svaki konkretni primjer.
1,7 ~ k:: L- V V. V V ...- V VI- .0
V- , / l--': b--" ...- V- V , / >5
Oznake u tablici 5 na str. 405 znace (odnosi se na prepofuceno udesenje):
1,6 /' b--" ~I-' 50
G u skladu s karakteristikama generatora, ,/
T - u skladu s karakteristikama pogonskog stroja, 1,5 L V ~ lL: L. V- i-"': V. V V / ' V- ~r" 5560
V" , / V V lL: L 1',,- / ' V V V fLr"
1,. ~ , / ,,-
P - proracun za svaki konkretan pr~mjer. 65
U tablici 1 za izbor zastitnih releja nisu obuhvacene neke vrste zastita koje 1,3 V V / ,,- V V V V L. IL L. V- V V

f 1,2 VV V~ VV 1/
su sasvim specificne za generator, 'pa BU zato navedene U ovom .primjeru u tablici 5,
Na izneseni naCin se takoder moze pristupiti primjeni modularnog elektro~
nickog sistema za sticenje drugih objekata (transformatori, asinhroni motori, distri~
L .L L
/ L
L
L
V"
L
V V V V
V
V VV
/ t
IV V V V
butivne mreze, mreze prijenosa elektricne energije i s1.), V 1/ /
TRAJNE STRUJE GOLIH VODICA
I,
~9
v V V V 1/ LL L L
/ L
(izvadak iz DIN 43670 + 71/12. 76) 0,8
/ / / / 1/ / /

Za temperaturu zraka 8, =.35 C"i 'temperaturu ~vodica [}2 =65 C. Vrijednosti u

tablicama (str. 409 do 412) treba prema potrebi pomnoziti nize navedenim korek.
0. 7.L / / / /
/
0,6 / /
turnim faktorima: I=II,lh' k,k2k.lk4kS' V V If If
, Faktor k, za odstupanje vodljivosti: 0,
5~ / / / /
ako bakar odstupa od 56 m/nmm2 kod 20 ~C: ~.
V
k,_ . b 3 ,C 125
. 490 495 . io:l 0. 50 55 60 65 70 75 . 8fI 85 90 95 100 105 110 115
_ i},*65'C
'1'1'
"" '1"'1' "1' , "I"!'"I" , "I'll
'''"lIlit':'(Ol.lh,"lh.,Mj'\jI''I'''''''' ,(lii ""
("{iii"'I" "I 111\"',"I 'I,'
"II", 'I" ,1111, ,1'
ill r i i I'
i "," II
)"f\j,
t.O t,5 50 _~ 55 I Faktor k3 za bakar i aluminij, ako sirina plosnatih vodica leu vodoravno, iii' ako
flmm 2 ~
0
su vodovi v'oderii okomito u duljini > 2 m;
a =ECu F 37 (ti. 370 N/mm2), b = ECu F 30 (ti. 300 N/mm2)
'. ako aluminii odstupa od 35,1 m/nmm2 kod 20C: Vodici Faktor 'k3 za yodice
broi sirina mm obojene gole
k,_ f-1L-f
475 Q8fI'. 0.85 . 090 . 0.95 W1 1 1 2.-
.
50 do 200 0,85 0,8
111-11""""11"'111"11 111 '''''''1''''"11","
I 'ill" "'jiIrs, III .. '11"i\ ,1",:ljYhlff'l',fl
""u14(; .. .. 1",'1 """"'''111:'
'11" 1"1'111" "111'1'"
... h'l\{tY(lfi d
"1"1'" I"'I,'Ii""I'If"Iii,
'I' ,I' ." .. , T ,I "i
20 25 3{) m J5J-..-i 3 .. 50 do 80
100 do 120
0,85
0,80
0,8
0,75
c =EAI F 6,5 i 7 (ti . 65 iii 70 N/mm2) - Stmm 2
d = EAl F 10 (ti. 100 N/mm 2).
Faktor k4 za dodatno potiskivanje struje uslijed malog razmaka a medu fazama u
Faktor k2 za bakar :j aJum'jnij, ako tempenit'ura .zra'ka 8.1 odstupa od 35. o C
zavisnosti od parametara b . hja 2 ; h, h i a u mm.
i temperatura vodica '8 2 od 65C, npr. unutar ,sklopnih postrojenja.
s=debljina vodica u mm, n = broj vodica u paketu (str. 408).
 ,..
408 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-'--'--- ELEKTRICNA POSTRO JENJA I Trajne struj~ golih vodica _:::..-_ _ _ _ _ _ _ _ _ _'--_ _ 409

.. ,' a {50
Za rrekvenciju f~ i~nad 60Hz: Ix=I tab ~'-x korekturni faktori po potrebi.
"'
s "

I31~n ~aD
a
~od
f,
vise vodica po fazi _obojene su sarno vanjske strane paketa.
..

Granicf.1e temperature, golih vodica:

aka 120. za vijcane spojeve zbog mogucnosti popustanja prednapregnutosti, aka
a su povrsine ocisCt;me od oksida i podmazane,

.,Ht,(=z #: aka 'l~O aka su povrsine obostrano posrebrene,

aka 85 uz potporne i provodne izolatore,
>90. S obzirorn- oa klasu izolacijsJcog materijala.

Trajne struje ,~kruglih -vodi~a .

(0
, n=2,3 opterec'enih-.istosmjernom-,ili izmjenicnom strujom do 60 Hi" vodoravno polozenih~
uz temp.-:okoline 8 1 =35C i temp. vodica 8 2 =65C. Razmak od sredine do
0,9 ~ .'<: I ...
sredine faza ;:::: 2 D, sa.mo kod bakrenih cijevi ;:::: 2,5 D. Po potrebi mnoziti korek-
turnim faktorima k 1- do k s.
~
i~!nn
~ '77-
q8
C!l
'" ~~
Masivni okrugli vodici za unutarnju montazu

Bakreni vodici Aluminijski vodici '-

0. 7
0
. r "r'
0,1 Lh _
0.3
r ~
Promjer Presjek masa cvrstoca obojeni goli masa cvrstoca obojeni goli
...
a' D N
mm mm' kg/m -N
_. A A kg/m -- A A
mm' .. mm'
1,0
5 19,6 0,175 370 95 85 0,053 110 75 .6T
1\ n=2) 179 142 124
.8 50,3 0,447 370 159 0,136 110
"- 10 78,5 0,699 370 243 213 0,212 110 193 .167
464 401 ,0,543 90. 370 314
i'- n:::4,
16
20
201
314
1,79
2,80
300
300 629. 539 0,848 90 504 424
Al r----:.t--t- 32 804 7,16 300 .. 1160 976 2,17 65 954 789
50 1960 17,5 300 1930 1610 5,30 65 1680 1360
s:5mm
:;
0,1 az
--
bh
a'
qJ
,I
r
I,
(za cijevne yodice vidi tabl. na str. 410)
Toplinsko rastezanje sabirnica
Produzenje (iii skracenje) t.L=L oat.8; t.L i L u m, .zagrijanje 1'.8 u K, a za
Faktor ks za nadmorske visine od 100.0. m oa vise i utjecaj suncevog zracenja
bakar = 0,00001 7 m/K' m, zaAI a=0,OOO023 m/K' m.
.. . .
. Faktor k, . Ako nerna mog4cnosti rastezanja,' nastaju uslijed 8.8,(u K) znatna mehanicka
Nadmor. visina m naprezanja F (u N); ako je presjek A u, mm 2 i modul, el~sticnosti- E= HOOOO N/mm2
u .zgradi . oa otvar. i za bakar. odnosno_ 65000 za aluminij, ,
1000 I 0,98
! F=.aAEt.8.
2000 0,99 0,99 Induktivitet sabirnica (trofazni sistem, vidi skicu)
3000 0,96 0,89 Za prvo priblizavanje se, m02i ocijenit,i X =0,15 Q/km i fazL
4000 0,90 .
0,83 Tocnije je X =21tfLL,.
 ~~~
~ tl I"l
n .::' ~>-r1& .;.. r- -x ....
~OO~~~~~~~~WWWWWNNN
OOOOOWWWOOO~~NNNOOO 8 tl goII < ~.
0'1 0
o~-
_.
'" +
~

""
~

0
X X X X X X X X X X X X X X X X X X X 8 x .::-'::1
<T" =
_. ~ ~ ;.~ .0 N
.8 ::>
~ ~
~
5: ~ ~N' c "- 0 r-::--;
=
~
'tj' w
O~~O~~~W~~W~W~WN~WN
f:i)
~
i3: &. . . '"
>-:l-;: P "
'---' !",8
i:59- ~ X- "? ~

----w----- "
ss~
~ ~
WN_N_
CI"3
0
, ~
::c~
N
~~~~~~~~~~t~~~~~~~~ ~. ~3 "- ~
OOOOO_-~~~W_NNWOO_OW ii: " ., + :.. 8 . ~-.

WN _ _ _
"~
=-"
<TCIl
~rr 3
~ :I:
~

8
N

'"
....... .'"/
+ ....,
99~~9~~~~~~~~~~~~rr "-8 "
oo~w~~~~~~~~~~~t~~e8 ""S~., '" 8 0 +
"
~
.~
"
N< ;;;'
~.
:I:
N

-I:>o.wNNN ...... _ _ _ -......

~ .;:.. -.J \0 tv -.J VI W .;:.. tv ...... 0 0\ 00 -.J 0\ VI .;:.. w 0Sec
::I cT '"
P:l
~
8Sg!~g!!S~~8~~~B~~~ BE~~
. ' ::I x-
..r::.WNNN___ _ " ~
~
~
~
~ ~ ~
~
~
~
~
~
~
~
eco ~,
~~
:0
to::zt3::g~~~t~~tO
00000000000
'-0 00 0\0\ lh-l::>.
N_.....:._.;:..O\ <..2.
g.1~:
< I'"''
is; <is
I I j I I I
-.Joo\Owooo
8'" ~.
IW
- -W
-- - - - - - - - - - - - -_____-+_~.-
NNN______ _~

~_~oo_~~w~w_ ~~~~~~ .~~

;g~~g;~~~~::go~ g~~~~~:> ~ m
e-
1.000.J:>.V'lWtvN _ _ _ _
wNOi.o;.....~OVr\o1.raN
0,.09',.09,.0 . """
"'" m
A
WIQW';:"OOO\Ow_O\o ~~:ns~t;~
\,01,O.t:..Wl.I'I
-i
;C
A(
WNNN _ _ _ _ _ _
'"<I:'01.:''' \ ~<? \P" i" I "'"
It '1m1!

UI~II~,i
VlNN';"-.J';:"N _ _ OOO
\O-.JO--.JO-.J_N_OO
O\{J).p..p.ww 5 \ ,,\ , \J ' "
Vl-.J-.JOO\O
OOOOOO?oooO\ WVlOO-..)WVt

,; o
W tv N tv ..... _ _ .............. _ ~
NVlONO\WNO_O\O -.JO'\Vl';:"';:"W ~ I I\. \ J\. '\I \\1 \ 'l \.! '\ I m
8o!:5~~~~8~~g ON_-.JNVl
OO.,f:o.\oN_+:>. O;~ ~;::;ct:>"-3o-, V, ' "
"',; Z
hTd ____ );

-------- ------"j

Trajne struje plosnatog bakra

od E-Cu U ,natkritim prostorijama uz temperaturu okoline 8 1 =35 C i temp. vodica 8 2 =65 e. Sirina vodica h je--okomita,
razmak izmedu vodica u paketu= debljini materijala s, a kod izmj. struje "svijetli" razmak izmedu paketa >0,8 a (vidi skicu
str. 408)

Trajna struja A
Cvr-
Sir. Masa sfoca Izmjenicna struja do 60 Hz' Istosmjerna struja i izmjenicna 16 2 / 3 Hz
x deblj. po mat. vodici obojeni goli vodici obojeni goli
m E-Cu broj vodica broj vodica broj vodica broj vodica
I 2' 3 4 I 2 3 4 i 2 3 4 I 2 3 4
hxs kg N
mm m mm' I II 11I11'~ I II III -{It I I 1
11I1 t 1 It
IS x 3 0,40 370 187 316 381 162 282 361 187 316 387 162 282 365
20x 3 0,534 370 '137 394 454 204 348 431 237 394 463 204 348 437
25 x 3 0,667 370 287 470 525 245 412 498 287 470 536 245 414 506

30 x 5 1.335 370 447 760 944 379 672 896 448 766 950 380 676 897
40x 5 1.78 370 573 952 1140 482 8J.6 1090 576 966 1160 484 848 1100
4OxlO 3,56 300 850 1470 2000 2580 715 1290 1770 2280 865 1530 2000 728 1350 1880

SOx 5 2;225 370 697 1140 1330 2010 583 994 1260 1920 703 1170 1370 588 1020 1300
SOx 10 4,45 300 1020 1720 2320 2950 582 1510 2040 2600 1050 1830 2360 875 1610 2220

60x 5 2,67 300 826 1330 1510 2310 688 1150 1440 2210 836 1370 1580 2060 696 1190 1500 1970
60x 10 5,34 300 1180 1960 2610 3290 985 1720 2300 2900 1230 2130 2720 3580 1020 1870 2570 3390
75x 6 4,01 300 1000 1800 2500 3200

80x 5 3,56 300 1070 1680 1830 2830 885 1470 1750 2720 1090 1770 1990 2570 902 1530 1890 2460
80x 10 7.12 . 300 1500 2410 3170 3930 1240 2110 2790 3450 1590 2730 3420 4490 1310 2380 3240 4280
100x 5 4,45 300 1300 2010 2150 3300 1080 1730 2050 3190 1340 2160 2380 3080 1110 1810 2270 2960
100 x 10 8,90 300 1810 2850 3720 4530 1490 2480 3260 3980 1940 3310 4100 5310 1600 2890 3900 5150
120 x 10 10,68 300 2110 3280 4270 5130 1740 2860 3740 4500 2300 3900 4780 6260 1890 3390 4560 6010
--- - - - --- - - ---- --
~
* Min. razmak 50 mm ~
 :::
Trajne struje plosnatog aluminija
'"
od E-AI u natkritim prostorijama uz temp. okoline 9 1 =35C i.temp. vodica 9 2 =65C. Sirina vodica h je okomita, razmak
izmedu vodica u paketu=debljina materijala s, a kod izmjenicne struje "svijetli" razmak izmedu paketa >O,8a(vidi str. 408).

Trajna struja A
Masa Cvr-
Sir. x po stoca Izmjenicna struja do 60 Hz Istosmjerna struj~ i izmjenicna 16 2/ 3 Hz
deblj. m mat. vodici obojeni goli vodici obojeni goli
E-AI broj vodica broj vodica broj vodica broj vodica
1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4

hxs
mm
kg
m
N
mm' I II 111.1111
'I~
I II 11111

It I II 1I11*lr I II 1111 Ir
15 x 3 0,122 148 252 300 126 222 283 148 252 305 126 222 286
0,162 188 312 357 159 272 337 188 312 364 159 272 432
20x 3
25 x 3 0,203 228 372 412 190 322 390 228 372 422 191 322 396

30x 5 0,405 356 606 739 295 526 699 356 608 749 296 528 703
40x 5 0,54 456 762 898 376 658 . 851 457 766 915 376 662 862
40xlO 1,08 677 1180 1650 2190 557 1030 1460 1900 682 1200 1570 561 1040 1460

50x 5 0,675 100 556 916 1050 1580 455 786 995 1520 578 924 1080 456 794 1020
50x 10 1,35 815 1400 1940 2540 667 1210 1710 2210 824 1440 1850 674 1250 1730

60 x 5 0,81 655 1070 1190 1820 533 910 1130 1750 658 1080 1240 1610 536 924 1170 1530
60x 10 1,62 951 1610 2200 2870 774 1390 1940 2480 966 1680 2130 2810 787 1450 2000 2650

80x 5 1,08 851 1360 1460 2250 688 1150 1400 2180 858 1390 1550 2010 694 1180 1470 1920
80x 10 2,16 1220 2000 2660 3460 983 1720 2380 2990 1250 2150 2670 3520 1010 1840 2520 3340
f--
100 x 5 1,35 1050 1650 1730 2660 846 1390 1660 2580 1060 1710 1870 2420 858 1450 1780 2320
100 x 10 2,70 65 1480 2390 3ll 0 4020 1190 2050.2790 3470 1540 2630 3230 4250 1240 2250 3060 4050
120 x 10 3,24 1730 2750 3540 4569 1390 23603200 3930 1830 3090 3770 4940 1460 2650 3580 4730
... Min. razmak SO mm
-.... ~-----.-.------..,

"~ Q.
a 0
Q.
Mjere T spoj kutni. uzduzni Spoj
: N ~r <::
::\
o
~ -0
:rQ.
-. v. ... ::;;

at ~
-..." W N N
;:;
-... -... -- --
""''0-0 n, 0 0 0 v. 0
'" ;:;
~~.~.~
::. ~ -~,. -::;~.
t;.... (1)
(")'
:-. ~ ~
o
:1:::::1
0
-
N
v.
.

N
::;;
-0
'0
- '"
'"
..... 0-.
V.
V. I -"--
I--
11";$ij" e, . e2
0-
0
v.
0 iIO
0 JV 0
-~
';:::o~ v. V. ~
C3 -g. 3
'" v. ... W N
'"o
~~ 3
- v.
'"

:;
0 0 0 0
~ iIO
I--
3~
v -_. g. ~
:;;: ... :;;: :::: - . "-
-tI4 d N
v. tl
.
e;;:>::"~

-
;5 g
~ ~
c
~
N
0
N
0
N
0 -
v. ~N,
v.
'1--

~
~
~ !~~
. ~e, 1 e-;T e,
. I ~
!~ ~
e, i e,! e,
0-
0
a-
0 f0.
<:
t:
;..
~
"" ... ...
","0 :0.
N;_. "&. w W ~
""
a:r -. 0 0 0 0 0 N.

~
'7i;.-o
c -C
a- "
8:
2.~ ~ n;
0
'" ~. ~

~
n< c
;;: ;:!, N'
'" :;.-::\
~ c: 0
.

:::;
I--
-~
[!ihlo- .
J
... "
"S
o00
z
.., N "0 . I--
It~ 1<D ~ 1 t~ 1$-~ . ~ ~ a-
. ~
C c: .., G 0
~. 0 N ~ :;: _'0 S
o " ~ a- . N
-=: ~
;,e;1 ;eJ e,
a I-- ie2 i b
g-Q'
a- 0
" -.
~
N
a- ~
~ -= . e, e, 00

8
o~ ~
:r;"O -. ;:; ;::; .
t"'l
N~. 00 r-",g - <:
cr" 0 0 0 '" 1J4..,:;
~r
~ 0 t"'l
I-- oo
~ ~ ~
~~
r- 0
!bJ <D .!'
0,,"" N N N

I$~
-~

~
"0 _. 0 0 0
.. '. 0-
o Q."O
..,
(").-
_.,..,
c..." :::.:
..::
... ... ...
0 0 0
I--
N
~
~

.
li~i
P
.!'
0

;:;
..E. ~ J8 1
I-- ;,e, lie, i e, b 0
c ~ ... ;,e, i e, i e, .
N
-" I
..." V'l '-.
o ~
a-
0
v.
0 0
"" ~ :::w
 414 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA
Pribor za spajanje:
r Akumulatori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _---'-_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 415
Kapacitet nije konstantna velicina, vee ovisi 0 struji i trajanju praznjenja. Nazivni
kapacitet "Ks" aku-baterije odgovara 5-satnoj struji praznjenja (VDE). Obieno se
Vijci i matice pocincani iIi kadmirani. Njihov kvalitet za bakar i Al F 10 (100 N/mm2): kad olovnih akumulatora uzima 10-satna struja praznjenja.
klasa 8,8 (str. 815) za Al F 6,5 i F 8 (65 i 80 N/mm2): klasa 4,8 iii 5,6.
Printjer odredivanja veli~ine aku-baterije
Podloske:
U sklopnom postrojenju treba napajati istosmjernim naponom 110 V krugove
Uz yodice obostrano poclncane steljke (JUS M.B2.012); komande, zastite i nuzne rasvjete prema ta~lici 1.
?bavezno e~asticn: p'erne steljke (JUS M.B2.110) sarno pod rnaticom za sve spo-
Jeve bakra 1 alummlJa do 10 mm debljine slozenih vodica; . Kod napona aku-baterije 110 V:
elasticnu pernu stezaljku takoder pod glavu vijka sarno kod aluminij~kih spojeva . . . . /680
traJna struJa prazoJenJa = - =62A , ,
preko 10 mm debljine slozenih vodica; 110
Momenti pritezanja vijaka u Nm (str. 816; 1 Nm-O,1 kpm): 2475
najveca struja praznjenja I maks =--=22,5 A,
110
M5 M6 M8 MIO M12 . .. 4408
kapacltet baten]e - - ~ 40,1 Ah.
Kod vijaka kIase 8,8 110
5 8 20 40 70
Kod vijaka klase 4,8 do 5,6 2,5 4 10 20 35 Odabire se olovna aku-baterija npr. proizvodnje .. Mezica", tip 6SPg78BG naZiv-
nog kapaciteta 104 Ah, prema tvorniekom katalogu, koja moze dati 7,8 A kroz 10 sati,
Ako nema. kljuca za mjerenje momenta, moze se za orijentaciju pretpostaviti odnosno 19 A kroz 3 sata iIi tip SPg 1606 koja daje i vise (tabl. 2) iIi pak alkalijska
?~ se mome?ti u ~izem redu (u praksi) postizu standardnim otvorenim jednostranim nikaI-kadmij aku-baterija, npr. proizvodnje "Krusik", (tabl. 3) tip No - 80 Ah,
III dvostramm klJucevima, a momenti iz gornjeg reda pomocu prstenasto zatvo- nazivnog kapaciteta 80 Ah, koja moze dati 8 A kroz 10 sati, odnosno 26,6 A kroz
renih i slicnih kljuceva. . , 3. sata.

AKUMULATORI TabIica

. A~umul~tori su spremista elektriene energije, u koja se ona dovodi iz vanjskih Potrosak

. Vrijeme
lzvo:a IstosmJerne struje i skladisti kemijskim procesima. Kod punjenja se elektricna Isto- Ukupni
Tro- praz.
struJa pretvara u kernijsku energiju, a kod praznjenja se kemijskim procesom oslo- Vrst trosila dobno najveci potro-
sila pojedi- bez
bada elektricni naboj. . uklj. trajni is to- sak
nacni punj.
. . S.tacion~rne aku-baterije u paraleinom spoju s ispravljacima sluze za napa- dobni
JanJe 1.~tosmJernom strujorn: pomocnih strujnih krugova, sekundarne zastite, uredaja kom kom W W I
W h Wh
~a dalJlOsko upravljanje, telefonsko-telegrafskih uredaja, signalizacije i nuzne rasvjete
ltd. Ako se d~bro odrZavaju, predstavljaju jedan od najsigurnijih izvora elektricne Komandno-potvrdne
~ner~ije u postrojenjima besprekidnog napajanja. Trakcijske aku-bate~ije se upotreb- sklopke 60 60 3 180 180 3 540
IJavaJu za elektrokolica, vilicare, industrijske i jamske lokomotive. elektriene auto- Signalne zarulje u
mobile i dr. Mogu se upotrijebiti i za stacionarne uredaje. celijama 40 10 5 - 50 3 150
~tandardni, najcesce korisceni nazivni naponi aku-baterija su: 6, 12, 24, 4~ (60), Naponski okidaci 40 1 250 - 250 1/4 63
110 I 220 V. Trakcijske aku-baterije se koriste i za druge napone (18 36 40 72 Elektromotori za
80 V itd.) sto ovisi 0 tehnickom rjesenju vozila u kojem se primjenjuju: Z~ljeni pogon prekidaca 20 2 550 - 1100 1/4 275
napon aku-baterije postizava se spajanjem clanaka "(celija) u seriju. Prilikom odabi- Vremenski releji 20 4 5 . - 20 1/4 5
ranja broja clanaka treba paziti, da kod pune aku-baterije napon na trosilima ne Pomocni releji i
bude previsok, a kod prazne aku-baterije prenizak. razna trosila - - - 500 500 3 1500
Aku-baterije se mogu prazniti iIi dulje vremena manjom strujom iIi krace vrijerne N uzna rasvjeta 25 15 25 . - 375 5 1875
vecom strujom. Kod velikih struja praznjenja, treba se pridrZavati" maksimalne
struje koju preporuca proizvodac aku-baterije. Isto vrijedi i za j:mnjenje. Kapacitet Ukupni potrosak - - - 680 2475 - 4408
aku-baterije je umnozak struje praznjenja i vremena, mjeri se u ampersatima (Ah).
416 _ _ _ _ _ _ _-,----,-_ _----,-_ ELEKTRICNA POSTRO JEN JA __________________________________________ 417
Olovni akwnulatori
Pozitivna elektroda, olovni dioksid (PbO,) i negativna elektroda, olovo(Pb)
uronjene su u surnpornu kiselinu (H 2 S0 4 ), koja siuzi,kao elektrolit. Tokom praznje~
nja stvara se na obim elektrodama olovni sulfat (PbS0 4 ), koji se kad punjenja
panovo razgraduje. Postoje tri tipa pozitivnih elektroda: velikopovrsinske, reset~
kaste i cjevaste. Kad cje~astih elektroda omjer kapacitet/volumen (tez~na) je najveci.
Nazivni napon: 2 Vjc!naku.
Naponi razvijanja pUnova: 2,4 ... 2,45 V/ckanku.
'Najvisi napon pUBjenja: 2,5 ... 2,75 Vjclanku (ovisno 0 tipu celije) ..
Najnizi napon praZojenja: 1,72 ... 1,82 V/clanku (ovisno 0 trajanju praznjenja).
Dri:ati se uputa proizvodaca.
Vlcet Sl. 1. Karakteristika punjenja i
2,6
1- punjenje V praznjenj~ olovnih akumulatora
2 - pralnjenje
2,-
'I Gustoea smnporne kiseline (orijenta-
.,/ cijski podaci; obavezne upute proiz-
2,2 vodaca):
I( a) za stacionarne akumulatore: pu-
2,0
1,8
rr nog akumulatora oko 1,20 kgjdm'
(24B6), praznog akumulatoia oko
1,6 1,15 kgjdm' (19B6), gustoca sum-
0 2 3 5 6 7 8 9 h 10 porne kiseline za nalijevanje 1,18
vrijeme punjenjo_ kgjdm' (2rBo), (sve kod 15C); c
b) za trakcijske akumulatore: punog akumulatora 1,27 ... 1,285 kgjdm' (31 .... ~ .

...
1
N
. '" 32 Be), praznog akumulatora oko f,12 kg/dm 3 (l5Be), gustoca sumporoe
kiseline za nalijevanje 1,24 kgjdm' (28 B6), (sve kod 25C).
Lediste: pun akumulator - 65C (gustoca kiseline .1,28 kgjdm' iIi 32 Bo); polupra- .~
zan -23C (kod 23"B6); prazan -9 do -lloC (kod 16 ... 14B6).
Q
Ampersatna korisnost (stupanj djelovanja): 0,85",0.95,
.~
Kilovatsatna korisnost: 0,65 (praznjenje 3, .. 10 sati), odnosno 0,7 (praznjenje 1 sat).
o
Proizvodaci olovnih akumulatora u zemlji: ,:' - Zagreb, "Mezica" - Mezica, '~
"Trepca" - Kosovska Mitrovica, ffJ
Olovni akumulatori De podoose dulja stajanja u ispraznjenom stanju, jer se
aktivni sloj ploca smanjuje sulfatizacijom. Kapacitet im takoder jako ovisi 0 tempe-
raturi, Od +30C do OC smanjuje. se priblizno 1 % za 1C pada temperature,
a od OC do - 20C priblizno 1,5 % po 1 0c.
Ako su cianci, sulfatizirani uslijed duljeg stajanja aku-baterije, treba prije nadoli-
jevanja kiseline nekoliko puta puniti i prazniti aku-bateriju, nakon cega poraste
S
e'd.N >N >N'N
gustoca kiseline i tek onda' vidjeti, da Ii je potrebno dodavanje razrijederie kiseline. 'c ~ ~ ~ ro
Prilikom razredivanja .lijevati kiselinu u vodu, a nikako obratno, " ,~ 0. 0. 0. lS..
.~".;::::: '';::::: '';:: ......
Aku-baterije se smjestaju u posebne suhe prostorije, Cianci (celije) 'moraju biti o:j e'd e'd (';$ o:j
I-< <Il tn tn <Il
pojedinacno izolirani od nosive konstrukcije, a 'ona mora biti izolirana od zemlje
dvostrukim redom izolatora, Aku-baterije iznad 250 V moraju biti okruzene hod-
,,-
0. 0 tr"I M _

'2'"0 0 "0
_ 0 -0 0 "0
0
nikom koji je od zemlje i svih dijelova na potencijalu zemlje izoliran kao i nosiva {/).!::o::.!::o::.!::o::.!::o::

27 Koncarev prirucnik
418 _ _~_ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTRO JENJA
T.
Akumulatori _ _ _ _~----------------419
konstrukciJa aku-baterije. Zidove aku-prostorije (i os tale konstrukcije do aku-bate- Elektrolit: 21-postotna otopina kalijeve luzine (KOH) s malim dodatkom litijeva
rije) treba izolirati ogradom od letava taka, da se ne maze istodobno dodirnuti dije- hidroksida (za povecanje kapaciteta i trajnosti), gustoce 1,19 ... 1,21 kg/dm' (23 ...
love pod napanam i zidove. Treba predvidjeti mogucnost provjetravanja aku-bate- ... 25Bo) kod 20C. .
rija. Za vrijeme punjenja, potrebna je najrnanje peterostruka izmjena zraka ha sat.
Arnpersatna korisnost: 0,7 ... 0,75.
Prostoriju treba zastititi od djelovanja' kiseiine, prasine i izravne sunceve svjetlosti.
Dopustene su sarno floures-centne svjetiljke zatvorene zvonom ili svjetiljke za Kilovatsatna korisnost: 0,50 ... 0,55.
vlazne prostorije. Masa: oko 5 ... 7 kg po 100 Ah.
Radna sposobnost: 20 ... 34 Wh/kg.
AlkaJijski akwnulatori
Proizvodnja Ni-Cd akmnulatora u zemlji: "Krusik" - yaljevo.
Alkalijski nikal-kadmij (Ni-Cd) akumulatori: pozitivna elektroda sadrzi nikal III-
Alkalijski Ni-Cd akumulatori imaju veliku mehanicku cvrstocu i neosjetijivost
-hidroksid Ni(OH)" a negativna elektroda metalni kadmij Cd. Elektrolit je kalijeva
na mehanicke udaree, podnose velike strujne udaree bez ostecenja- i neosjetljivi su
luzina KOH. Ked praznjenja se reducira pozitivna elektroda u nikal II-hidroksid
prema preopterecenju. Prakticki nema samoizbijanja. lednostavno odrzavanje i
Ni(OHh, a negativna elektroda oksidira u kadmijev hidroksid Cd(OH),. Kod praz-
nadzor te velika sposobnost uSkladiStenja u nabijenom i nenabijenom stanju. Nema
njenja gustoca elektrolita raste. Kod punjenja se stvara voda H 2 0, 8to ima za
procesa slicnog sulfatiziranju. Neosjetljivi su prema niskim temperaturama. Ne raz-
posljedieu smanjenje gustoce elektrolita.
vijaju se korozivni plinovi.
Nazivni napon: 1,2 Vjclanku. Mana im je, u odnosu na olovne akumulatore, manja korisnosL-i veca razlika
Napon razvijanja plinova: 1,55 ... 1,60 V/clanku. izmedu napona punjenja i praznjenja. --
Normalno punjenje akumulatora nazivnom strujom traje b sati, a napon za
Napon praznjenja: pbcetni, prosjecni i najnizi 1,3/1,2/1,0 (V/clanku). vrijeme punjenja se krece od 1,35 ... 1,8 V/celiji (vidi sl. 2). Akumulatori koji se
Napon punjenja najvisi: 1,78 V/clanku. prazne kod temperature okoline od -10C daju najmanje 80% nazivnog kapaci-
teta, koji imaju kod temperature okoline 20 2C, a kod temperature - 30C daju
najmanje 50% nazivnog kapaciteta.
Vice I.
1,8
I Upozorenje: olovni i alkalijski akumulatori se ne smiju nikada.postaviti u istoj
prostoriji.
1,7 / Za specijalne svrhe koriste se srebrni akumulatori. Postoje dvije varijante:
1,6 Ag-Zn i Ag-Cd.
./
V
1.5
I,.
y
r
1.3
1,2 r-
I, I -- r- t-.
13" ....
-
t-.
12'\
I
1,0

'"
0,9
0.8
0, 7
0, 6
0.5
1.

3.
..
5.
punjenje
1. pralnjenje
-IJ-

-/1-

-, -
6h
8h
5h
3h
IW.""
8h kod -30'C i spec.mase e/ekt' l,27g/cm'
'5

2 3 5 6 7 8 9 h 10
Slika 2. Katakteristike punjenja i praznjeja Ni-Cd akumulatora "Krusik"

27*
420 _____________________________________________

@
I
o
'"
o
M
'?
o KABELI I NADZEMNI VODOVI
Z
ELEKTRICNI KABELI
~ Oznacavanje kabela po JUS N.CO.066/1977
'"6 Kabeli ll za elektroenergetiku oznacavaju se nizom brojcanih i slovnih simbola
z podijeJjenih u najvise sedam oznaka, kao npr:
o IV VI VII
:::: I II III V
D EpN F 48 Y 4 x 120/10 6/10
6
z I - dizalicni kabel; II - izoJacija etilen-propilen i plast od polikloroprena; III
@ finozicni Cll-vodic; IV - koncentricni zastitni vodic aka svake file; V - sa
zuto-zelenom zilom; VI - tri fazna vodica i jedan zastitni 5 .koncentricnim vodi-
6 cern aka svake iile; VII - oapon prema zemlji (linijski oapon 6/10 kV).
z Za mnoge izvedbe se koriste sarno neke od navedenih 7 ozmika, dok se
ostale ispustaju.
Oznake I do V II redam oznacuju:
I OZllacavanje posebnog podrueja primjelle slovima: (osim za energetske kabele)
A - automdbilski S - svjetiljke Z - zeljeznicki
D - dizalicni Z - zavarivanje B - brodski
II OZllacuvanje materijllia izoillcije plasta slovima (u zagradi su oznake.izolacije po ISO):
P polivinilklorid (PVC) Fe fluoronirani etilenpropilen (FLP)
E termoplasticni polietilen (PE) Y poliamid (PA)
X termostabilni (umrezeni) Ni nitril-guma
polietilen IP impregnirani papir
G gum. (NR) prirodna MP narocito impregnirani papir
~ '"
M
Ev polivinilacetat T tekstil
o I
B butiL gum. (IIR) A aluminijski presani plast
z o
M
N polikloropren (CR) Az alurninijski plast od trake (zava-
Si silikonsk. gum. (SI) ren)
Ep etil-propilen (EPDM) Av aluminijski valoviti plast
C klorosulfonirani polietilen 0 olovni pl~st
(SCM) ZO zasebni olovni plast za svaku
CI klorirani polietilen zilu
F politetrafiuorctilen (PTFE) H poluvodljivi 'sloj za ogranicenje
s elektricnog polja (radijalno polje)
s
~ I) Osim lzraza "kabel" dosada se cesto koristio i izraz "vod" (opr. instalacijski
:~ ~ C':I
vod, izolirani vod), Kada se govori 0 karakteristikama ovih proiz\'.oda, bolje jc
c::::::, c:: upotrebljavati izraz "kabel". lednozilni kabe\i sc mogu takoder zvati .,izolirani
E:g~~: vodici". Izraz "vod" sc odnosi na dio strujnog kruga od izoliranih iIi golih
i:5 vodica.
422--_ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI Elektricni kabeli 423
III Oznacavanje konstrukcijske osobine slovima (vazoo za primjenu):
Prva brojka
A otporan prema atmosferiIijama 0
Druga
pojacan elementom za nosenje Znacenje druge brojke:
F finozican brojka
(samonosivi) 0 1 2 3 4 5 6 7 8
J jace konstrukcije (deblja R s razrnaknutim :~mama :I
izolacija) S narocita savitljiv
vlakna impregn. kOinpaund-masom
K pokositren T otporan na'topiinu
I
I
premaz bitumen. lakom
L laksa konstrukcija U s paralelnim zilama zavojnica od pocincane celicne trake

M mnogozican
'. V visokonaponski
ovoj od 2 celicne trake
N De poddava gorenje (nezapaljiv) Z elektricna zastita (ekran) od
1 sn;:e i unutr. plast od gume
metala zast. :lile rasporedene, unutr. gumeni plast
zast. zila, srce i unutr. plast od gurne
Napomena: koncentr. vodic oko zila, ovoj od .(:;el. traka
Slovni simbal K se upotrebljava sarno za one Yodice, za koje standardom Dije tekstil. oplet impregn. komp-aund-masom
propisano pokositrenje. ovoj od pacinc. eel. trake + PE-plast
2 ~alovito postavijen eel. vodic oko jezgre
bez unutrasnjeg plasta
IV Oznacavanje zastitne osohine konstrukcije dvoznamenkastim brojem zast. i komandne zile rasporedene
Znacenje prve brojke dekade: plast od polietilena (PE)
o zastita od korozije metalnim 5 elementi konstrukcija ispod
vlakna impregn. kompaund-masom
plastem vanjskog gumenog plasta
3 metal. oplet oko zila, unutr. gumeni plast
mehanicka zastita s 2 celicne trake komandne fite rasporedene, koncentr. zast.
6 elementi konstrukciia ispod
2 mehanicka zastita okruglim vanjskog gumenog plasta kabela
voclic
zicama metal. oplet oko iila, srce i unutr. plast
sa zaStitnom zilom '
3 mehanicka zastita plosnatim i 7 - elementi konstrukcija ispod
od gume
specijalnim okruglim Al-zicama vanjskog 'pojaeanog gumen6g
PVC:plast
4 elementi konstrukcija ispod plasta ovoj od pacinc. eel. zica i zavojnica od
vanjskog PVC-plasta 8 - elementi konstrukcija i elektriene
pocincane celicne trake
4 koncentr. komand. i zast. vodic na unutr.
zastite- ispod vanjskog plasta od
. plastiene mase ilf- ela'stome~a.
gumenom plaStu
koncentr. zast. vodi oko srca i unutr. gum.
plasta
el. zastita zila, ovoj od plosn. pocinc. eel,
Znacenje druge brojke dekade pripadne kombinacije s prvo~ brojkom
traka
plast od polietilena (PE)
Druga Prva brojka - PVC-plast, zavojnica od pocin .. cel. traka
brojka Znacenje druge brojke ovoj od plosn. pocine. eel. z.ica + c~l. traka
0 I 2 3 4 5 6 7 8 5 metal. ovoj/opl~t oko unutr. gum. pJ;lsta
koncentr. zast. i kontr_ol. vodic oko unutr,
bez posebne zastite poluvodlj. gum. plasta
premaz kompaund-masom
koncentr. vodie ovijen oko jezgre kabela
et. zast. ako zila, armatura od pocine. eel.
0 unutrasnji plast od gume
fica
unutr. plast od gume i zast. :lila pouzena
plast od elastomera, ovoj od 2 ceJ. trake .

srce od gume bez unutr. plasta

6 2 sloja zice. vlakna impregn.. , kompaund-
koncentr. vodic oke svake file
-masom
ovoj od AI-zica + impregn. juteno predivo
oplet od pocine. eel. fica
 424 KABELI I NADZEMNI VODOVI Elektricni kabeli _ _ _ _ _ _ _~------------ 425
4. Jednozilni kabel s izolacijom od umrezenog polietilena, ckraniziran, s plastem
Druga Prva brojka od PVC rnase, okruglirn vodicern od bakra, s elektricnorn zastitom presjeka
brojka Znacenje druge brojke 16 mm', za napon 20 kV.
0 I 2 3 4 5 6 7 8 XHP-48 I x 95/16 mm' 12/20 kV
Obiljeiavanje .lila instalacijskih i energetskih kabela za nazivne napooe do 1 kV
7
2 sloja :lice, PVC-plast
ovoj AI-iice, PVC-plast
po JUS N.CO.01O/IV-1970. u skladu je s publikacijom IEC 446 (1973) (vidi str. 350).
Navedeni JUS sadrzi detaljnije odredbe 0 bojama i numeraciji zila u ovisnosti 0
konGentr. el. zast. aka jezgre kabela njihovom broju.
oplet od fica, premaz nezapalj. bojom INSTALACIJSKI KABEL!
el. zastita aka svake iile
8 skraceni korak pouzenja. unut. gum. plast U tablici 1 dani su osnovni podaci najrasprostranjenijih instalacijskih kabela.
poluvod. sloj na fiJi, zast. zile raspored. +

Osoovni podaci 0 vodifima za instalacijske kabele za trajno polaganje
+ unut. gum. plast U JUS N.CO.015/VII-1967., koji odgovara publikaciji IEC 228/1966, podijeljeni
ornot od AI-ziea, PVC-plast su vodiei u kabelima po stupnju krutosti, odnosno savitljivosti, u 6 klasa. Za kabele
9
paraIe!. file, piesn. gum. pIast
za trajno polaganje dolazi pretezno u obzir klasa 2, za koju se u tablici 2 (str. 433)
navode osnovni podaci. U vrijednostima za otpore vodica uracunati su faktor K J
(povecanje otpora u ovisnosti 0 promjeru zice) i faktor zbog pouzenja u vodic K 3.
v OznaC(lV(lnje metala vodica, njegovog oblika iii prisustvo nuL-vodica: Za izraeunavanje otpora vorlica kabela treba vrijednosti iz tablice 2 mnoziti
A - vodic od aluminija J - jednozilni vodic faktorom pouzenja izolirane zice u kabel K3 i faktoram povecanja otpora zbog tempera-
S - vodic U obliku sektora Y - kabel ima zeleno-zutu zilu ture K.'l (vidi tablicu 3), kako slijedi:
VI OznacQvQnje broja iila x nazivlli presjek i presjek kOl1centricl1og nul-vodica ili K3 = 1,02 za visezilne kabele, Ks: R9 = R 20 Ks, odnosno K9 = 1 + 1X.1.8,
efektriclle zastite, npr: K 3 =1,05 za visezilne savitljive kabele, gdje je a=0,004 Ire.
2
3 x 120/25 mm - 3 fazne zile od 120 mm 2 i 1 koncentricno rasporedeni vodic
od 25 rnm 2 . Signaln; kabel; PP (JUS N.C5.220jl975) i EP (JUS N.C5.230, jos prijedlog)
3 x 120+50 mm 2 - ugraden.ie nulvod rnanjeg presjeka Sluze za prikljucak mjernih, signalnih i komandnih uredaja i instrumenata u
VII OZllacavanje naziVllOg llapona kabela: elektranama; kabeli PP 44 i PP 45 prikladni su za rudnike. Polazu se u zemlju,
za instalacijske kabele u V, kabelske kanale, na police i zidove.
za energetske kabele u kV, KonstrukcUa: eu-zica izolirana s PVC. Zile pouz. u koncentricne slojeve, oko
u0/ U napon prema zernlji/napon izmedu faza. kojih je PVC-plait. PP 00 i PP 41 imaju ispod plaita 2 cel. trake, PP 44 ovoj od
Primjeri oznacavallja instalacijskih kabela: okrugl. pocinc. cel. zica a PP 45 ovoj od plosn. pocine. eel. zica. Kabeli EP 00 i
l. Instalacijski kabel s izolacijom i plastem od PVC mase trozilni s bakrenim EP 41 izolirani su polietilenom. Osnovni podaci dani su u tablici 4 (str. 434).
vodiCirna nazivnog presjeka 2,5 mm 2 , oznaeava se sa: '
. . . PP3x2,5. Vanjski promjeri kabela PP, PP 41 i pripadni navoji brtvenice Re (Pg) .
jednakl prolzvod sa zeleno-zutom zilom ima oznaku (JUS M.BO.090/1952)
PP-Y 3 x 2,5
2. Instalacijski ka~~l ~ razmaknutim ;'Wama, izoliran PVC masom, u zajednickom
Brtvljenje kabela PP PP 41
PVC plastu, trozdm s bakrenim vodicima nazivnog presjeka 1,5 rnrn 2 irna oznaku
PR/R 3 xl,S mm'
jednak proizvod sa zeleno-zutom ima oznaku ~ I plast kabela
2 glava uvodnice
PP/R-Y 3 xl,S mm'
3 kuciste
Primjeri oZlIacavalija ellergetskih kabela:
4 brtvilo
3. Traii.ln.i. kabel s izolacijorn i plastern od PVC rnase, s jednozicniin vodicem od 5 gumem prsten
aJumlllIJa sektorskog oblika i s koncentricnim vodicem manjeg prcsjeka, za I kV 6 ispuna voda
PP 40-ASJ 3 x 150/70 mm' 0,6/nV 7 metalni plata
 Tablica l. Osnovni podaci instalacijskih kabela jugoslavenske proizvodnje
it
a-
VDE Nazivni Presjek Temp.
JVS DIN napoD Br.
vodica klasa Opis konstrukcije Primjena.
VIC V zila
mm' 'c
INSTALACIJSKI KABEL! ZA TRAJNO POLAGANJE

1. Instalacijski kabeli za opeu primjenu

VDE: I Cu-Zica iii uie s PVC izo-

P u suhim (PIJ u vlaznim)
NYA 1000 I 70 lacijom; prost. za polag. u cijevi
PIJ - 1000 240 I 70 izvedba P/J ima pojacanu (PIJ na slob. pros!.) i na
izolaciju izolac. tijela (PIJ direktno
.
OB strojeve i na brodo-
virna)
P/M - 1000 I I I 70 mnogoiicni Cu-vodic s PVC
P/MJ - 1000 240 I 70
izolacijom;
izverlba P1M] ima pojacanu
..
i~laciju
.
VDE: 0:5 finoiicni Cu-vodic s PVC jednako kao za prethod-
PfF NYAF 1000 I 70 izolacijom (PfFJ ima poja- ne vodove, ali tame gdje
PfFJ NSYAF 1000 . 240 I 70 canu izolaciju) . se traZi velika savitljivost
VOE: 1,5 2 Cu-fica iIi uZe. s PVC izo- u suhim i vlainim prost.
ppl) NYM 500 70 iacijom. Zile su pOuZene; ispod' i iznad i:buke i u
35 5 70 oko zila je ispuna oct gume; slob. prostoru bez poseb-
PVC plast oe mehanicke zastite
..

I) Vidi str. 445

----.._-.--- -..,
VDE: 2 Co-fica s, PVC, izolacijom. U suhim prost., ispod i u
PPjR NYIFY 380 1,5 ... 4 70 Zite paraieino polozene. Pre- zbuku, bez posebne me-
PPIV - 380 1 ... 6 5 70 ko zila plast koji kod PP/R han. zas!. PPfU moZe i
ima uzduznas~anjenja plasta iznad zbuke' i na eel. kon-
strukcije

2. Instalacijski kabeli za rasvjetu svjetiljke

VDE: Cu-uzica s PVC izoiacijom. u svjetilj;,. staini. ventila-

SP - 380 0,5 ... I 1.. .. 4 70 Dvije iii tri file pOllZene. tori i manja el. trosila,
SPIT NYFAFrv 380 0,5 ... I 1 ... 4 105 SPlTisto,aliza lOS 'C;SPIV osim prenosivih; nije za
3750 posebno savitljive zile grla E 40
SPIV NYL I I 70
7500

3000 Cu-uze s EPDM izolac. Na u suh. i vlaz. prost. kana-

EpN - 6000
G I 90
pouzenim zilama je piaSt od lima,zaaerodrom.svjetilj.,
po1ikl~)foprena otporan na vibr., niske
. temp., ulja i goriva

VDE: Cu-uzeizol.sPVCiliEPDM. EpN 40: kao EpN ali kad

1200 Na pouz. zilama helikoid. se trui ekran odD. el. zast.
PP40 NYCY 6 I 70
3000 poioienje Co-oplet iIi ovoj, PP 40:jednaka kao EpN,
6000 a preko ovoga plast od PVC sarno nije otporan na vibr.
EpN40 - 6 I 90
10000 iii polikloropr. i niske temp.

3. Instalacijski kabeli za sinjska vozila

VIC: Cu-uzica s EPDM izolac. i za inst. u sinjskim vozi-

- BT 750 1.5 I 90 plastem od zutog poliklo- lima, trolejb. i s1.; za ener-
1500 ropr. Debljina izolacije raz- getske, upravljacke i po-

~
HT 3000 240 I 90 liCita za razl. napone mocne krugove
 VDE Nazivna Presjek
Br.
Temp ~
JUS DIN napon vodica klasa Opis konstrukcije Primjena
zila
UIC V rnrn' C
VDE: 1,5
EpN/F NSGAF6u 1000 1 90 kao BT, ali s plastem erne
300 boje za inst. u sinjskim vozi-
lima trolejbus. i sl.; za
VDE: energetske, upravljacke
EpNjFV NSGAF6u 3000 1,5 ... 300 1 90 kao HT, ali s plastem crve- i pomocne krugove
EpNjFV 6000 1,5 ... 185 1 90 ne bbje
"
4. Automobilski kabeli
0,5 Cu-uzica s PVC izolacijom instal. u automobilima i
AP - 24 1 70 otpornom oa ulja i pogon- ostalim motornim ,YQzi
120 ska goriva lima
InstalaclJskl kabeli za brodove
5. Instalacijski

Cu-uze s EPDM izol. Na u brodovima, dokovima i

DIN: 1,5 I 90 pOUl:. zilama gum. ispuna, s1. za energ. i signal. in-
- MGG 1000 90 a preka nje crni plast od stalac. MGG sarno gdje
- MGCG 1000 150 24 90 po1ikloroprena. MGCG i ne magu prenositi smetnje
Cu-oplet ispod plasta TIa slabostr. instal., jer ne-
rna ekran

Cll-life izolir. s EPDM od- kao MGCG, ali za teleko-

DIN: 2x2 nos. s XPE. Kod FXMGCG komuniacijske krugoye,
- FMGLG 250 0,75 . 90 zice pouzene u parice. Na
- FXMGCG 250 , 0,5 20x2 90 ispuni od gume Cu-oplet,
a na njemu plast od poE-
kloroprena

------~

6. Instalacijski kabeli povisene temperaturne klase

Cu-uzica izolir. etilen vinil- za trajno polaganje u suhu

VDE: prostoru, spajanje apara-
750 0,5 ... 35 1 120 acetatom,kloriranirniliklo-
EvjF rostilfaniranim polietile~ ta, svjetiIj. i term,ickih 1:ro-
1000 0,5 ... 150 I 100
CjF, CljF nom, odnosn'o s' PVC sila, te za izvode' el. stroj.
NYFAW 1000 0,5 .. . 240 1 105
PjFT
0,5 . .. 10 1 180 Cu-uzica izolirana silikon. za spajanje uredaja, apa-
Si - 500
0,5 ... 10 1 180 kaucukorn a kod tipa SiTjF rata i strojeva gdje vladaju
SijF - 500
1 180 preko izol. je oplet od,stakl. visoke temperature
SiTjF - 500 0,75 ... 35
svile impregn. silikon.lakom

7. Instalacijski prikljucni samonosivi kabeli

16 2 razni vodic od Al-uzeta, a za kucnc priklj., zracne

1000 90 nulti od legure AIMg, izoli- vodovena stupovima i fa-
XOOj-A -
70 6 ran umrezenim polietilenom sadama, te za indo razvode
u ,samonosivi kabelski snop i instalacije na gradilisti-
(SKS) rna

Cu iii AI-uzeizolirano s PVC kao XOOjO-A, ali ne za

VDE:
1,5 2 70 i zajedn. plastem preko pouz. dovode po fasadama kuca
PPjO NYMT 500
70 zila i paralel. postavljenog
PPjO-A - 500
35 5 uzeta za nosenje

Cu-vodic(uze) izolir. gumam u vlaz. prost..i na atva-

- 1000 1,5 ... 120 1 60
GjA preko koje je gumir. traka renom prost., za kucne
- 1000 1,5 ... 50 1 60
GNjA i irnpreg. opleL Kod GNj A priklj. i nadzem. vodove
plast od polikloroprena za raspone do 20 m
~
 VDE Nazivni Presjek Temp. ~
JUS DIN llr: o
napoD vodica klasa Opis konstrukcije Primjena
UIC V fila
mm' C

INSTALACIJSKI KABEL! ZA POMICNA TROSILA

8. Instalacijski kabeli za opcu primjenu

VDE: Cu-uzica sa zajednickom za prikljucke manjih tro-

P/L NYFAD 380 0.5 ... I 2 i 3 70 izolacijom za 2 i 3 vodica
sita, stefne svjetiljke, ven-
P/LS NYZ 380 0,5 i 0,75 2 i 3 70 postavljena paraleln9 tilatore. i 51.

VDE: Cu-uzica izoliran~ s PVC, za priklj. .pokret. trosila

PP/L NYLHY 380 0,5 ... 1 2 70 file pouzene, a preko njih i kucanskih aparata svih
PPfJ NYMHY 380 0,75 ... 2,5 70 PVC plast. PD/J ima deblju vrsta
4 izolaciju i plast.
VDE: Cu-uzica izolir. gumom, zile prikIjucak manjih preno-
GT NSA 380 0,75 ... 1 3 60 POlli:. zajedno 5 pamuc. sivih trosiia, posebno gla-
umetcima a preko jezgre vo- Cala, kuhaIa i sI.
da oplet od glacanog konea

VDE: Cu-uzica izolir. gumom, file prikIjuc. maIih i srednjih

GG/L NLH 380 0,75 i 1 2 ... 4 pouz. a preko njih pIast od prenosivih trosila (glaca-
GG/J NMH 500 0,75 ... 4 1 ... 28 60 gurne iIi polikloroprena la, busiIice, stednjaci i sI.
GNfJ NMH6u 500 0,75 ... 4 1. .. 28 (GN/J) (GN/J i na vIazi)
9. Kabeli za Iiftove i dizalice

DPP/U
I
Cu-uzica izolir. s PVc. Zile kontro1. i signal. vod. u
polozene paralelno, S PVC liftovima, dizaIicama

~------------------------------------------------------------.~
OPP/US 500 70 plastem; DPP/US narotito transport.linijama, uz stal~
" na savijanja u dvije rav-
6 12 savitljva
nine
VDE: kao DPP/U, ali s izoIacijom kao i DPP/U, te za kra-
DGNjU NGFLG6u 500 I , 4 60 od gume i plastem od poli- nove, na proizvodnim i
DGN/US 60 kloroprena alatnim strojevima
6 16

VDE: Cu~uzica izolirana gumom. kao DGN/U, ali uz savi-

DGN NFLGou 500 0,75 9 90 :lile pouiene oko nosivog janje u svim smjerovima
DGN/S 500 90 srca od kudelje a preko srca
" pIast od polikloropor.
6

10. Teski gunieni gajtani

VDE: Cu-uzica s EPDM iIi gum. u rudn., suh. i viaz. prost.

EpN 50 NSSH6u 750 1,5 ... 400 1 90 izolac. Preko pouf. fila gum. za priklj. vecih pomicnih
GN 50 750 1,5 ... 95 60 ispuna i plast od polikloro- trosila u industriji, grade~
4 prena vinarstvu i poljopI.
1,5 I kao i G N 50, s time da vo- ista kao i GN 50
- NSH6u 1000 60 dovi > 10 mm 2 imaju 2 pla-
95 25 sta, vanjski od polikloro-
.
prena

II. Rudarski kabe!"

VDE: Cu-uzica, EPDM izolacija. u svim rudnicima s pod-

EpN 53 NSHou 1000 2,5 3 90 Uz file pouf. s komandnim zem.kopom ukljucivome-
EpN 55 - 1000 3 90 zilama gumena ispuna i po- tan. jame, za napaj. rudn.
120 likIoropr. plas!. Cu-oplet strojeva i uredaja.
kod EpN 55 kao zastita. ~
~
432 __________________________________________ "'f'
I Elektricni kabeli _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 433

~
, , o~
" Tablica 2.
~
N
~ .8
~
Osno\'ni podaci ,'odiea klase 2
~ ."...., 0o..~
0,) 0 . - I=< NajvcCi otpor vodica na 20'C.
Na- Najrnanji
~~C':I~
~ ~" zivni broj fica
Vanjski Bakreni vodiCi
>5. Alurninijski
metal om
prc- u vodicu, promjer
d Cll
g.--.....t;j ~ gale zice vodici
Z GJ r::
I:':f vadiea, prevllccne ike
r:: N bb . sjck okrugli
:'::;'e'Oc:l HIlll jednozilni visezilni j~dnozilni viseil:ilni jednozilni visezilni
mm' vodicl
~ >~ ~ ~ Q/km Q/km Q/km Q/km QJkm Q/km
o.C:.::: e
I 7 1,2 21,2 21,6 20,8 21,2 34,8 35,4
"E '" ~
1,5 7 1,5 13,6 13,8 13,3 13,6 22,2 22,7
~
"
""0.
0
~
2,5 7 2,01 7,41 7,56 7,27 7,41 12,1 12,4
-0 ~
0 0 4 7 2,5 4;60 4,70 4,52 4,61 7,55 7,70
E:;;i
" .~
6 7 3,1 3,05 3,11 3,02 3,08 4,99 5,09
~& 10 7 4 1,81 1,84 1,79 1,83 2,96 3,02
0.-0 16 7 5,1 1,14 1,16 1,13 1,15 1,87 1,91
~ 0",
.<l 1:':1- 0 - - 25 7 6,4 0,719 0,734 0,712 0,727 . 1,18 1,20
o
0.
.~ ffi ~ 35 7 7,5 0,519 0,529 0,514 0,524 0,851 0,868
~ 0
,
~"O
~"O
0
50 19 8,9 0,383 0,391 0,379 0,387 0,628 0,641
U O,.!./:!'
70 19 10,7 0,265 0,270 0,262 0,268 0,435 0,443
95 19 12,6 0,191 0,195 0,189 0,193 0,313 0,320
00 00 120 37 14,2 0,151 0,154 0,150 0,153 0,248 0,253
'" '" '" '" 150 37 15,7 0,123 0,126 0,122 0,124 0,202 0,206
185 37 17,6 0,0982 0,100 0,0972 0,0991 0,161 0,164

-- 240
300
400
61
61
61
20,2
22,7
25,6
0,0747
0,0595
0,0465
0,0762
0,0607
0,0475
0,0740
0,0590
0,0461
0,0754
0,0601
0,0470
0,122
0,0976
0.0763
0,125
0,100
0,0778
00
on on

- -
\0 ", ~
Tablica 3.
Faktori povecanja otpora K3 vadiea zbog porasta temperature

00
00
00
00
c 20 30 40 50 55 60 65 70 80 90 100
~~
NN
"
'2 1,0 1,04 1,08 1,12 1,14 1,16 1,18 1,20 1,24 1,28 1,32
r-------+------------+------------~ .~

~
~
;0
I I I I I I .. u..u..
u.. u.. Dimenzioniranje izoliranih vodova
"'....l....l
0",,,,
>ZZ Prema "Tehnickim propisima za izvodenje elektroenergetskih instalacija u zgra-
r-------+------------+------------~ ~ dama" do 250 V prema zemlji (SI. list 43/1966) moraju se vodovi dimenzionirati:
'"
~ J. da imaju dovoljnu mehanicku cvrstocll: najmanji presjeci prema tablici 6,
2. da su osigurani od prcgrijavanja (guma do 60 vC, PVC do 70 ~'C): pomocu osi-
'"OZ'"
~~

guraca iii automata po tablici 7,

NN 3. da pad napona ostane u propisanim granicama.

28 Koncarev prirucnik
434 __________________________________________
Elektricni kabeli _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 435
Tablica 5, Vanjski promjeri kabela PP PP 41 podaci brh'enica
W~/ll~ gg9~ggg~g~gg~g
.,.
or,
r.Sp.w _ _ _ _ _ _ _ NNM __
o\O_NM'n\DO\f"O\MO\_1rl
Broj fila
VanJski promjer
Broj zila
VanJski promjer
"- D mm Navoj D mm Navoj
"- 'wOJd
'fuRA
E
E
NMo::tV;\OO\_Mr-_("f)ON\o
NNNNNNMMM'o::tVNNN
i presjek
Ilxmm
2
Re, (Pg)
i presjek
11 X mm
, Re, (Pg)
PP PP41 PP PP41
W~/~~ ~ggg88a::ggg98s;:g
_ _ _ _ _ _ _ NNMM _ _ _
l"- BSP.W

'wold E
_NM'o::t'-Cr-OOMO\IrlO\_Mt'-
2 x 1,5 9,8 14 13,5
13,5
4 x 1,5
4x 2,5
11,0
12,5
14
15
13,5
16
'o::t'o::t\Dt-OOQMV')O\f"")l,f)N'o::t\D 2 x 2,5 11,0 14
'fuRA E NNNNNMMMM'o::t-.:tNNN
2x4 12,5 15 16 4x4 14,5 17 21
~
l>l llSV.W
w~/~~ 00000000000000
Mo\l:-\OOIr1O\NOOIliM_OO
r-r-OOo\--NViMOO_r-o\N
_ _ _ _ NNM _
2x6
2 x 10
13,5
18,0
16
18
16
21
4x6
4 x 10
16,5
21,5
18
20
21
21
~ 'wold 2x 16 20,0 20 21 4x 16 23,5 22 29
E oonoooo_-.:t
"- 'fueA E O_NM'o::t 1.0 00
NNNNNNNMMM"'f'NNN 2 x 25 24,0 25 29 4x 25 28,5 29 29
~
0 2 x 35 27,5 - 36 4x 35 32,0 33 36
w~/3~
It
l>l P,SBW
~~;g~~~;g~g~~~s;:g
1.I')\Cr--r-000\9~~~~..,,r-8
3 x 1,5 10,5 13 13,5 5 x 1,5 12,0 16 16
8 'wold E O\O_MMM'-Or-O"'f"r--OOCN
3 x 2,5 11,5 14 13,5 5 x 2,5 13,5 17 21
"- 'fueA E _NNNNNNNMMM_NN 13,0 16 5x4 16,5 19 21
"- 3x4 16
3x6 15,0 17 21 5x6 18,0 21 21
'oCl:l'w""
~
N
E v:.v;,lIlltl"l"lv:."l"l"'1111. \DO
NNNNNNN(".!NNN-.:t _ 3 x 10 19,0 19 21 5 x 10 23,0 23 29
1-0:-= IlJ E x x x x x x x x x x x x x x 3 x 16 22,0 21 21 5 x 16 26,0 26,5 29
~ >N ~ ON"'f'\DO'I-"'1"OON_r-r--r-
.-
_ _ _ _ _ NNMVlrl\C 36
X 3 x 25 26,0 26 29 5 x 25 31,5 32,5
c
3 x 35 29,5 29 29 5 x 35 35,5 37 36
w~/ll~ ~ooooooo
.,.
or,
P.SRW I I I I I 0\8~~~~::!~
_ _ _ _ _ NN I I Tablica 6. N ajrnanji presjeci
"-
"- 'wOJd E NM\DOOo\Nont- Presjek vodica mm 2
-[UCA E I I I I I NNNNNMMM I I Upotreba
(Oznake kabela Sir. 426 do 432)
.,. Bsew
w~/ll~ g~5:gggggoggs;:s;:g~
r-r-ooO\OON ('1');\00\\00\00
- - __ _ _ _ NN 0'\
bakar alum.
0'.
"- 'wold E OOO\_NM"""'<:tr-o\_MOOOO_
Prema Telillickim propisima (SI. Iisl 43/1966):
'fuRA E _ _ NNNNNNNMMM"<:f"NN Vodovi u svjetiljkama P/L, SPIT 0,75 -
~ Vodovi zasticeno po!ozeni nad iii pod zbukom 1,5 2,5
w~/8~ g8ggg~ggs;:g~gg;q
"-
l>l eSRW "'f'V')V')\D\Ot-oo ooo_o:::t_'o::t
_ _ _ ("4("4 V) \0 Otvoreno polozeni izolirani iii goli vodici na zidu iIi na
'wold E konstrukciji:
~
"- 'fUCA E \O[--O"IO"IO-("4v\O[--oon[--[--oo
_ _ _ _ ("4("4("4("4("4("4MMM _ _ za raspone do 20 m 4 10
"- za raspone preko 20 do 40 m 6 16
0
0 w~/~~ ;g~~~~~r;:;~~~~::::~~a; Samanasivi vodovi do 40 m raspona 2,5 4
"-
l>l cscw M M '<:t '<:t on. on \0 \0 [-- 00 ::: ::!; !:; M '<:t 1,5 2,5
Zemljavodi: zasticeno polozeni u zgradi
c5 'wold nezasticeno polozeni u zgradi 4 10
0 E
"- 'fuCA E
'<:ton[--ooO"lOO_MonOO_M\O[--
_ _ _ _ _ ("4("4("4("4("4("4MM _ _
izvan zemlje: pocine. zelj. uze 50 mm 2 , iii traka
"-
;,: 2,5 mm deblj.)
""
'8' ~.~
NE ___
"1."1. "1. _
"1. _
"1. _
"1. _
"1. _
x x x x x x x x x x x x x x
___
"1."1."1. "1.on~
__ "1. ("4("4
"1. "1. u zemlji: 50 mm' eu (traka ;,:2 mm deblj.) iii 100 mm'
~'N 1-0
E X pacine. Fe ~ 3,5 mm deblj,
Q. X [--ooSs:!::!;::e~N~~~~~[--oo 16
.- c u zemlji izolirano polozeni do uzemljivaca

28*
436 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Elektricni kabeli _________________________________ 437
Presjek vodica mm 2 Tablica 8: Za gole yodice iznad 50 mm 2 Cu iii 70 mm 2
Upotreba AI je maks. temperatura 70 "c.
(Oznakc kabcla str. 426 do 432) Red. raktor
bakar alum.
Temp. C Struje iz tabJice 7 vaze takoder za na-
o

za PVC za gumu zivne struje termickih okidaca u jednopolnim

Pl'el11(1 VDE 0100/5. 73. pal". 41a: instalacijskim automatima i za poddene na~
Vodovi u sklopnim uredajima do 2,5 A 0.5 do 30 0,94 0,92 zivne struje termickih okidaca u zastitnim pre-
>2,5 do 16 A 0,7 5 do 35 0,88 0,85 kidacirna i sklopnicima.
> 16 A 1,0 do 40 0,82 0,75
Pomicni vodovi do 2 rn duzine do 1 A 0,1 0,75 0,65 Nazivne struje iz tablice 7 su do 50 mm 2
do 45
do 2 m duzine do 2,5 A 0,5 0,67 0,53 Cu identicne sa VDE 1000 mj7. 76. Za presjeke
do 50
do 10 A 0,75 0,58 0,38 70 do 150 mm 2 dozvoljava VDE propis vece
do 55
preko 10 do 16 A 1,0 struje:

Najrnanji presjeci za nadzemne vodave i kucne prikljucke vidi str. 480.

.
2
mm Cu AI I II III
Presjeke vodova i pripadne osigurace za napajanje lrofaznih asinhronih motara
vidi u tablici 13 (str. 142). 160 224 250
70 95
45 120 200 250 300
Osiguranjc vodova ad preopterccenja 250 300 355
120 150
Tablica 7. 150 185 ~
355 425
Najvcci nazivna struja osigura~a protiv preopterecenja za izoliranc yodice
(prema Tehn. propisima. SI. list 43/1966 i 2/1973)
Na slici I dane su trajne struje l~zilnih kahela razlicitih termickih klasa za
razlicite presjeke, a na slici 2 priblizni prikaz smanjenja trajne struje, ako se vodiCi
Presjek Nazivna stfuja
nalaze u snopu iii u kabelu.
mm' osiguraca u A Za sve slucajeve razlicitih temperatura okoline moze se osim toga jednostavno
Oznake izol. vadiea: str. 426
Otpor vodica: str. 433 izracunati trajna struja prema izrazu:
Grupa
Cu AI SmjeStaj u cijcvi: str. 442 i 443 gdje su:
I II III
I;T tra:lena trajna struja u A
0,75 ~ ~

10 16 lIT trajna struja iz sl. 1 iii tablice 7 u A

I ~

10 16 20 Grupa I: 1 iIi vise jednozilnih vadiea 90 temp. okolinc iz sl. 1 iii tabiicc 7 u "c
1,5 2,5 16 20 25 polozeni u cijevi (P, G) 9'0 stvarna temperatura okoline u -,C
2,5 4 20 25 35 Grup~ II: visezilni kabeli bez cijevi 9n temperaturna klasa kabela u OlC
4 6 25 35 50 (PP, PP/R, PP/U), Prirnjcr: PVC kabel presjeka,5 mm 2 ima pri temperaturi okoline 25 OlC trajnu
6 10 35 50 63 (P/L, SP/J, PP/L, PP/J, GG) ,. struju od (grupa III iz tablice 7) 35 A.
10 16 50 63 80 Grupa III: jednozilni, slob. polozeni Pri temperaturi okoline od 60C trajna struja iznosi:
16 25 63 80 100 u zraku u razmaku viastitogpromjera,
25 35 80 100 125 jednozilni spojevi u skI. uredajima. I" ~ 35 J(70~ 60):(70 ~ 25) ~ 16,5 A.
35 50 100 125 160 Goli vodici do 50 rnrn 2 Cu iIi 70 rnrn 2
50 70 125 160 200 AI. Primjer:Si-kabel temp. klase ISOC i presjeka 4 mm 2 . Odrediti l;r. Za presjek
70 95 ~

200 225 4mm 2 i 9n =180C, ocitamo IIT=88 A. . ,. ,

95 120 ~

225 260 Tablica 7 vazi za temp. okoline do Ako je sad 20 tab'ih zila pouzeno .zajedno, ali bez opleta I plasta, naci ce se
120 150 ~

260 300 . 25 "c. Kod visih temperatura mno~ iz sl. 2 korekcijski faktor Kn =0,68 pa i stvarnu struju Ilm=60 A.
150 185 ~

300 350 ziti vrijednosti tablice 7 s faktorim a

185 240 430 Ako je pored toga i temperatura okoline 80C a ne 25C dobije se:
~

350 iz tablice 8 i odabrati slijedeci nizi

240 ~ ~

430 500 osi gurac:

I:,~ I,m ~J(8. ~8o) (8. ~ 8 0 ) ~60 J(I80~80) (180~25)~48,I A.
 438 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI Elektricni kabeli:.._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 439
A mm2
21JJ1J
240
V 185

/000 /' ~ ~ 150120

95
70
1
/' / 50
V V / /'" I--' 8
1 500 35 ~ SI. 2. Korekcijski faktori trajne
.....!: 400
I--' V V/' V : / V V 15 ~ struje za visezilne kabele i sno-
/ ' ~ ~ ~ ~ ~ V....- V/, 17/
.", ~
16 '-> pove zila: 1 - pouz,eni iii cvrsto
~ 300 priljubljeni snop iila: 2 - kabel
~
! 200 ~ f%:: ~ ~V VV V V
~

1O~ ~1~--~5~--~,0~--2~0~-~40 s ispunom i plastem; 3 - kabel

/
"'- Bra} ii/a u s plastem (i ispunom) i metalnim
/" / ' ~ V ,./" /'"
150 ~ ~
6 snopu iIi kobelu - opletom iIi ovojem

/00 ~ /
V V....-V / ' V....- ,./"V
4

2,5 kroz prethodni osigurac tece u slucaju kratkog spoja 'bar 15 puta veea struja
80 od nazivne struje tog osiguraca,
./ ./ ./ 1,5 pad napona do jaceg osiguraca ne smije prelaziti 3,5 %.
60 ./
./ ./ ./ /' /' /' /" 1,0 Ogranci od kabelskih i nadzemnih mreza se osiguraju pri ulazu u zgradu.
50 Standardni osiguraci nazivne struje po tablici 7 (brzi i tromi) stite takoder od
./ I--' /'" / ./ ...... 0,75
40 kratkog spoja. To cine i instalacijski au'tomati do 25 A, ako pri trenutnoin optereeenju
30 L VL V
V
V /' / V s trostrukom nazivnom strujom iskljuce za najkasnije 0,2 s, a takoder i motorski pre-

20
/ 'V ...... / V
V
./
/'
V
0,5
kidaci, podeseni na struje po tablici 7.
Ako osigurac stiti sarno od kratkog spoja ltj. ako u krll:gu postoji jos posebna
zastita od preopterecenja). tada smije osigurae hiti do 3 stupnja jaci nego po tablici 7.
15
/ V / /' ...... .........- U sIue.ju kr.tkog spoja treb. d. iskljuci osigur.e koji je n.jbIiZi mj,stu greske.
/
/0 -:/ / V Zato je potrebno da se brzi osiguraei razlikuju bar Za 2 stupnja. a tromi za 1 stu-
panj. Brze osigurace ne ugraditi ispred trOIpih. Ispred' automata upotrijebiti trome
8 ./ /' osiguraee (po uputi proizvodaea automata). Male automate n~ spojiti u seriju.
Strujni krugovi sa" sijalicama do 200 W (grlo E 27) i s utienicarna 10 A osigu-
6 ravaju se sa 10 A. Prikljucnice 16 A mogu se osigurati s instalacijskim automatima
5 16 A. Krugovi sarno sa sijalicama 300 W i vise (grlo E 40) mogu imati osigurace
V
Sl. 1. Trajne struje vodo- iznad 10 A.
V Za terinicku zastitu kabela moze nazivna struja zastitnih organa (tj. osiguraca iii po-
va .iz grupe III (tabIica 7)
35 40 50 60 75 31J1J 425 c za razlicite termicke kla- desena struja okidaea) hiti jednaka trajno dopustenoj struji kabela.,
se 8n
Propisi za pad napona
Propisi za osiguranje Tehn, propisi za instalacije u zgradama (S1. list 43/1966) propisuju graniene
Prema Tehn. pripisima (Sl., list 43/1'966) postavljaju se osiguraci iIi organi za vrijednosti u % od nazivnog napona mreze:
termicku. zastitu u pravilu na sva mjesta faznih vodica prije smanjenja presjeka. 1. ako je insta'lacija prikljucena na javnu mreiu niskog napona:
Osigurac protiv preopterecenja prema tablici 7 moze biti do 1 rn udaljen 'od mjesta l.l. od glavnog osiguraea za prikIjueak zgrade do posljednjeg trosila: do 3 % od
oqvajanja, ali tada mora postojati prethodni osigurac' protiv kratkog s-poja koji je nazivnog napona mreze.
najvise 3 stupnja jaci od osiguraca za- smanjeni 'presjek po tablici 7. ' Pad napona od J % prema 1.1 dijeli se ohieno na uzlazni vod do hrojila 1 %,
Osigurac od preopterecenja po tablici 7 moze ev. biti i vise od 1. m udaljen i od brojiIa do trosila 2 %. (u Zagrebu 1 %);
od mjesta odvajanja pod slijedeeim uvjetima: 1.2. ad transformatora do posljednjeg trosHa do 6 %;
440 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABEL! I NADZEMNI VODOVI Elektricni kabeli _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 441
2. prifikom napajanja iz vlastite transformatorske stanke: Primjer: Na kraju voda presjeka A = 1,5 mm 2 , duljine 1=40 m, moze se uz pad
2.1. u rasvjetnoj instalaciji oa pose boom transforrnatoru: od transf. do posljednje napona 11 = 1 % napajati rasvjeta ukupne snage
svjctiljke najvise 6%; 20,2 (kWm) kW
2.2. u rasvjetnoj instalaciji prikljucenoj oa transformator koji napaja jos pogonsku P 0,5 .
40(m)
instalaciju: od transf. do posljednje svjetiljke najvise 5 %;
2.3. aka su sijalice prikljucene oa pogonsku instalaciju: do posljednje sijalice Tro!azni prikljucci i napojni vodovi za simetricne iIi priblizno simetricne potrosace
najvise 6,5 %; Pad napona II % za odredenu snagu P u kW, presjek A u mm 2 , duljinu voda
2.4. od transforrnatora do matora do 7 %. a pri pokretanju do 10 %. I u m uz Iinijski napon U u V kod 20C:

Proracun pada napona /'P'p'IO' ..

11=----- IiI krace 380 V 500 V
J edllojazlli prikljucci U'A
Pad napona 1/ %je u jedn~faznim krugovima rasvjete s uticnicama kad 20C za bakrene yodice 1I~0,0124'/' PIA 1I~0,00717'/'PIA
za aluminijs~e vodi.ce 1I~0,02 ./. PIA 1I~0,0115'/'PIA
2 /Pp' 10'
II=-UTA d"
g Je Je
/ d UJm3
I" I'"
InIJe u m, Prcsjek A mm 2 za odred.
pad mipona II /., i snagu P k W
soaga P u kW. U oapon u Y, A presjek u mm 2 Za 220 V je to:
za bakrene yodice A<:0,0124'/'PIII A <:0,00717 ./. PIli
za bakeene vodice sa p~0,01793 Qmm'/m u %~0,0741'/' PIA
za aluminijskc yodice A <:0,02 ./. PIli A <:0,0115 ./. PIli
za alumin. vodice sa p~0,0288 Qmm'/m u %~0,119 ./. PIA

Prcsjek A u mm 2 za odredeni pad oapana II % je Kod temperatura iznad 20C treba pad napona, odnosno presjek A povecati
za bakeene vodice: A <:0,0741 ./. Plu raktorima Ks sa str. 433.
za aluminijske yodice: A ~O,119 .[. Plu Ove rormule vaze za vodove bez znatne induktivnosti (tj. kabele, instalacijske
U pogonski toplom stanju (gumeni kabeli < 60C, PVC izolirani < 70C) treba vodove).
pad napona kad 20 "C povecati faktorima na str. 433. Trazeni presjek A za odredeni
pad napana II treba kad visih temperatura takoder povecati tim faktorom.
Aka nu kraju voda postoji nekoliko prikljucaka, uzima se za P citava snaga, Polaganje VOdOV3
a za f srednja duljina tj. priblizna udaljenost najdaljeg prikljucka. (iz Tehn. propisa za instalacije do 250 V prema zemlji, Sl. list 43/66)
Brzo ocijeniti kriticnu duijinu, odo. snagu jednofaznih strujnih krugova, maze
Tabliea 9.
sc tlZ pomoc tablicc 9 za granicne iznose kWm kad 220 V za standardne male
presjeke bakra u zavisnosti od procentualnog pada oapona. Razmak golih "odiea na izolatorima

Horizontalni
Tablica 9. Vertikalni
Za raspon i do dijelova
razmak
Granieni jznosi k Wm za .iednofaznc prikljucke 220 V i bakrene vodiee zgrade i konstr.

Maksimalna snag'a u kW 2m 50 rum 100mm
Granicni iznos kWm kod 220 V
kod 220 V obz. prcko 2 do 4 m 100 mm 150mm
Prcsjck za pad napona
za zagrijanje preko 4 do 6 m 150mm 200mm
mm 2
eu preko 6ru 200mm 250 mm
vodovi vodovi.
1l=1;'; 11= 1,5 o,,~ 11=2%
u cijcvi PP, PP/R
Razmaci mogu biti manji, ako su vodici kruti, pricvrsceni na svakom metru
1,5 20,2 30,3 40,5 3,5 4,4 proracunati na silu kratkog spoja.
2,5 33,7 50,6 67,5 4,4 5,5 I I Z(I zit/nih plnca; 15 mm do zida, odn. do neuzemljenih metalnih dijelova.
,f Iza razvodllih ploca: 40 mm od lima iii metal nih dijelova, koji su obuhvaceni
I
54,0
I 81,0 108,0 5,5 7,7
zastitom od slucajnog <iodira.
 442-_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI
r,
Elektricni kabeli _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 443
Tablica 10.
Tablica 12.
Razmak izoliranih vodica
Broj kabela U ovisnosti 0 unutarnjem promjeru cijevi
Razmak izoliranih vodica U vlaznim prost.
na izolatorima U suhorn Otvor cijevi, Broj uvucenih kabela Tl-20, TM-20
na slobo'doom cetvorke
mm 1-zilni parice trojke
Medusobni 20mm 30mm
Do zgrade iIi konstrukcije II do 7 do 3 I I
IOmm 20mm 13,5 do 9 do 5 do 2 1
16 do 17 do 7 do 4 do 2
Razmaci po tablicama 9 10 oe vaze za tvornicki dogotovljene el. uredaje 23 do 30 do 9 do 7 do 4
ispitane po standardima. 29 do 46 do 15 do 9 do 7
36 do 60 do 27 do 17 do 17
Polaganje u cijevi
U postrojenjima trosila smiju u istoj cijevi (iIi u visezilnom kabelu) hiti sarno
vodici koji pripadaju istam strujnom krugu. To ogranicenje De vazi za elektricne trebljavaju najvise cijevi od plasti~e, ponegdje i. ce~ic~e ~klopne c~evi iii :elicne
pogonske prostorije, niti za regulacijske vodove. preklopne' (pesel) cijevi. Ogranci gdJe se ne predvldaJu IzmJeoe, polazu se u zbuku,
bez cijevi (kabeli PP/R, PP, PP/U).
Tablica II.
Polaganjc kabela u cijevi od plastike
TabIice 12 i 13 mogu posluziti takoder za druge'vrsti cijevi jednakog iii oesto veceg
Presjek unutarnjeg promjera.
vodica II
I 13,5 16 1
NaZiVr = unutarnji 0 cijevl (mm)
23 29
I 36
Tablica 13. Broj kabela u celicnim oklopljenim STAPA cijevima
mm' maks. broj vodica u cijevi

1,5 3 Nazivn'a mjera/unut. 0 u mm

5 6
2,5 2 3 5 6 Presjek Re 9 Re II Re 13,5 Rel6 Re 21 Re 29 Re 36 Re 42
4 2 4 6 vodica
6 3 6
13,2 16,4 18 19,9 25,5 34,2 44 51
10 4 6
16 3 5 6
,

25 mm' maks. broj vodica 1', P/J iii G u 1 cijevi .

3 5
35 2 4
50 1,5 5 6
3 2,5 3 6
4 3 4 5 6
Primjer: Za smjestaj 4 vodica P 2,5 mm 2 potrebna je cijev 160. Tablica je istovjetna 6 2 3 4 5 6
sa JUS N.El.008-1966 za tamo naved'ene unutarnje promjere cijevi i vazi za masivne 10 2 5 6
i pouzene yodice P, P/1 i G, a za cijevi poIozene pod iIi nad zbukom. 16 3 6
25 4 6
CUev; za kabele slabe struje nad iii pod zbukom.
35 4 6
Tablica 12 vrijedi za 1-,2-, 3- i 4-zilne Cu-kabele Tl-20 (JUS N,C2.420/196I), 2 4 6
50
promjera 1,4.... 1,6 mm i I-zilne Cu-kabele TM-20 (JUS N.C2.220/1965), promjera 70 3 5
0,8 ... 1,8 mm.
95 2 4
I nstlacijske djevi 120 3
InstaIacijske oblozeme (armirane, -Bergmanove) cijevi od impregniranog papira i
obIozene poolovljenim ceiicnim pIastem se vise ne proizvode. Umjesto njih se upo- Primjer': Za 4 vodica P 10 mm 2 potrebna je stapa cijev 21.
 Elektricni kabeli ____________________ 445
444 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Celitlle cijev; s prekfopol1l (Peseiove cijevi)
Cijev; ad plastike
Cijcvi od PVC (negorive) iii polietilena (gorive, ali cvrsce) poJaiu 'se iznad Cijevi od celicnog lima bez nutarnje izolaeije. z~ mehanicku zastitu el. kabela
iii pod zbukom u suhim i vlainim prostorijama. Uz rayne cijevi postoje i lukovi i u suhim prostorijama, nad zbukom.
razdjelne kutije, a oa cijevi se takoder mogu, pomocll spojke, prikljuCiti fleksibilne
rebraste cijevi jednakog promjera. Nazivni unut. 0 mm 14 18 26 37
Osim cijevi za normalno mehanicko naprezanje postoje jos pojacane cijevi
(npr. za polaganje u betan) s debljom stijenom i obicoo oeSta veceg promjera. Yanj,ki 0 mm 15,5 19,5 28 39,5
Plasticne cijevi proizvode Elektrovod Ljubljana, lode Koper i dr.
ENERGETSKI KABEL!
Mehan. 0 Nazivna mjera
naprez. mm 11 JUS standardi koji se odnose na encrgctske kabelc
13,5 16 23 29 36 42 48
o JUS N.C5.220j1975 za kabe1e izo1irane PYC ma,om od 1 do 10 kY,
Nar- unut. 11,1 13,5 16,1 23 29 36 42 48 o JUS N.C5.230/ za kabe1e izolirane PE i XPE ma,om od 1 do 35 kY,
malna vanj. 12,7 15,3 17,9 25 31,2 38,6 45 51 o JUS N.C5.240/ za kabe1e izo1irane etilenpropilenom od 1 do 35 kY,
o JUS N.C5.020/1976 za kabe1e izo1irane impr. papirom od 1 do 60 kY,
unut. 16 17,5 19,4 24,9 33,6 42,8 49,6 54,7 JUS N.CO.006/1977 oznake izoliranih vodica i kabeJa za elektroenergetiku.
Jace
vanj. 18,6 20,4 22,5 28,3 37 47 54 59,3
Oznakc kabela izoliranih termoplasticnom (PVC) masom
Broj kabela u cijevi: Tablice 11, 12 i 13.
Oznaka po Oznaka po Metalni Mjesto polaganja
Celiclle okloplle (STAPA) cijevi JUS N.C5.220 YDE 0271/63 ok1op i primjena
Proizvode se sarno bez unutarnje izolacije i sluze kao mehanicka zastita. Polazu se'
u suhim i vlaznim prostorijama bez agresivnih para; pod zbukom iii na zid (u PP 00 NYY bez u zemlju, vodoravno u zgra-
vlaznim prostorijama 2 do 3 em od zida na potporama). Cijevi imaju standardni navoj. dama, kao mrdni kabel, kuc-
Na vlaznim mjestima treba navojne sustave zabrtviti i eijevi zastititi od korozije. ni prikljucak, rasvjeta
Mjere eijevi po DIN 49020-1959:
PP40 NYCY bakrene ziee u zemlju, vodoravno, u zgra-
dama, kao mrezni kabel, rasvje-
Oznaka cijevi Navoj ta, kucni prikljucak
i navoja Cijev
JUS M.BO.090-1952
PP 41 NYBY 2 celicne trake u zemlju, vodoravno, kao mrezni
vanj. unut. masa veliki 0 koraka rupe za kabel, kucni prikljucak
JUS DIN
mm mm kg/m mm na 1" navojl)
PP44 NYRGbY poeincana celicna u zemlju, koso, kao mrezni ka-
Re 9 Pg 9 15,2 13,2 0,35 15,2 18 14 okrugla ziea + pro- bel, u rudnieima, hidroeentra-
Re 11 . Pg 11 18,6 16,4 0,47 18,5 18 17,4 tuspirala lama. industrijski pogoni
.
Re 13,5 Pg 13,5 20,4 18 0,56 20,4 18 19,2
Re 16 Pg 16 22,5 19,9 0,68 22,5 18 PP45 NYFGbY pocincana zelicna u zemlju, koso, kao mreZni ka-
21,3
Re 21 Pg 21 28,3 25,5 0,93 28,3 plosnata ziea + bel, u rudnieima, industrijski
16 27,0
Re 29 Pg 29 37 34,2 1,23 37 16 35,7 + protuspirala pogoni
Re 36 Pg 36 47 44 1,68 47 16 45,7
Re 42 Pg 42 54 51 PP48 NYSY bakrene trake iii u zemlju. vodoravno, elektrane,
1,94 54 16 52,7
bakrene zice trafostanice, indo pogoni

Profilni kut navoja 80. Broj kabela ~ eijevi: tabliea 13.

O,lali tipovi kabela oznacavaju se prema JUS N.CO.006/1977 (vidi sir. 426)
1) Rupe za -navoj, da ne budu vece od navedenih (predbusiti)!
446 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Primjeri oznacavanja:
r Elektricni kabeli ____________________ 447
Dozvoljene trajne struje kabela
ekranizirani kabeli s poluvodljivim slojevima ispod i iznad izolacije: PHP 48,
Dozvoljena trajna strujna opterecenja kabela, prema tablieama 1 do 8, vrijede
XHP 48, EpHP 48, EHP 48 itd;
za pojedinacno polozene kabele, odnosno za kabelske sisteme (tri pojedinacna
kabeli s aluminijskim vodicem npr.: PPO O-A, XHP 48-Aitd.
kabela).
Primjedba: Sektorski jednozicni vodici se koriste u kabelima nazivnih napona 1 kV
Strujna opterecenja su odredena prema preporukama IEC, 287/1969. Pri tome se
i 6 kV. Oznacavanje zila kabela bojama iIi brojevima dozvoljava se sarno za nazivni
pretpostavlja da kod polaganja u zemlju dubina iznosi 70 em, temperatura okolnog
oapoD 1 kV. Za vise napone, zile kabela nisu obiljezene (prirodna boja izolacijske
zemljista 20C, specificni toplinski otpor zemlje 100C emjW. lednozilni kabeli se
mase),
polazu u ravnini na razmaku -7 em, kad su polozeni u zemlji; odnosno na razmaku
Oznake kabela izoliranih impregniranim papirom Pk kad se polazu u zraku. Kod polaganja u zraku najveca temperatura zraka
pretpostavija se 30C.
Oznaka po Oznaka po Metalni Vanjska Mjesto polaganja Najvece dozvoljeno zagrijanje vodica i dozvoljena nadtemperatura za razliCite
JUS N.CO.020 VDE 0255/72 oklop zastita i primjena izolacijske materijale, dani su u sJijedecoj tabliei.
Navedeni nazivni naponi mogu se u pogonu trofaznih mrda prekoraciti do
IPO 13 NKBA 2 celicne asfalt. u zemlju, vodoravno, rnrefni najvise 20%, a u jednofaznim mrezama do najvise 15%.
trake juta kabel, ind~strijski pogoni

IPO 14 NKBY 2 celicne PVC u zemlju, vodoravno, mrezni Najveca

Nazivni Dozvoljeno zagrijanje
trake kabel, industrijski pogoni Vrsta dozvoljena
napon izolacije za polaganje
(agresivna i vlazna zemljista, izolacije temperatura
kabela
utjecaj eI. vuce) kabela 1 ) vodica u zemlju u zraku
kV
C 20"C 30C
IPO 23 NKRA pocincana asfalt. u zernlju, koso, rudniei, in-
(NPO 23) okrugla juta dustrijski pogoni PVC 1 dQ 10 70 50 40
celicna
ziea
PE
XPE
6
1
do
do
35
35
. 70
90
50
70
40
60
EPDM 1 do 35 90 70 60
IPO 25 NKRGbY pocincana PVC u zemlju, koso, rudniei i in- Impr. papir 1 do 6 80 60 50
(NPO 25) okrugla dustrijski pogoni (agn!sivna Impr. papir 10 do 20 65 45 35
celicna i vlazna zemljista, jaki isto- Impr. papir 35 60 40 30
ziea+ pro- smjerni pogoni).
tuspirala 1) Znacenje skraceniea za izolaeije vidi na str. 421.
Tablice strujnih opterecenja od 1 do 6 (podaci: ELKA-Zagreb) se odnose na
Ostali tipovi kabela se oznacavaju prema JUS N.CO.006jI977 (vidi str. 426).
kabele sa sintetskim izolacijama (PVC, PE, XPE, EPDM), a tabIice 7 i 8 (podaci:
Prirnjeri oznacavanja: Ind. kabela - Svetozarevo) na kabele s izolacijom od impregniranog papira (IP).
pojasni visokonaponski kabeli s rnetalnirn sIojern oko izolacije svake zile, s 1
olovnim plastem: IPHO 13; Struja zemljospoja kabela
visokonaponski kabeli s tri olovna plasta (olovni plast + rnetalni sloj oko svake Nekompenzirana struja I Z' jednopolnog zemljospoja iznosi za kabele 5 neradi-
tile): IPZO 13; jalnim poljem (termoplasticima izolirani viseZiini kabeli do 6 k V i pojasni. kabel do
kabeli s aluminijskim vodicem izolirani impregn. papirom: IPO 13-A. 20 kV):
Primjedba: Sektorskijednozicni vodici se koriste.l.rpojasnirn kabelirna nazivnih napona I,~,/12nIClOU[1O-3~0,544C,oU[ A (za 50Hz).
1 kV, 6 kV, 10 kV i 20 kV. Oznacavanje tila kabela bojama dozvoljava se sarno
za nazivni napon 1 kV. Za vise napone zile kabela nisu obiljezene (prirodna boja Za kabele s radijalnim poljem (elektricna zastita oko svake file posebno. olovni
papirne izolaeije). Kabeli s impregnaeijom izolacije polukrutirn kompaundom (NON plast oko svake zile posebno iii metalizirani sloj oko svake zile pos~bno) iznosi
DRAINING COMPOUND) imaju na mjestu slovne oznake IP, slovnu oznaku NP, struja zemljospoja:
npr: NPO 13 itd. (nastavak na str. 451)
448 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABEL! I NADZEMNI VODOVI Elektricni kabeli'~-'-_ _ _~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 449
Tablica 1.
Tablica 2.
Kabeli s PVC izoiacijom, polozeni u zemlju Kabeli _8 PVC izolacijom, polozeni u' zraku Da zidu

PresJek
mm 2 I-zilni
IkV

<ffi,
I 2
zilni
3 i 4
zilni
6kV
I-zilni l 3
zilni
10 kV
I-zilni
-j
I 3
zilni
Presjek
,
I-zilni
IkV
l2' 3 i 4
6 kV
I-zilni
.
I zilni
3 1-zilni
10 kV
I 3'
<88} . zilni
0(';81 0001 <ffi, 080
.'
mm 2
",,81 .
<ffi,
zilni zilni 0001 <ffi,
bakreni v 0 die i (A) bakreni vi die i (AI

1,5 30 27 21 Ig
1,5
2,5 41 36 29 25
2,5
4 53 46 38 34
4
6 66 58 48 44
6
10 88 77 76 66 60 65
10 83
16 120 110 115 100 115 105 98 110 100 93 100 86 90 80 105 94 86 97 89
16 110
25 155 140 150 130 150 135 125 140 130 120 135 120 120 105 135 125 '110 125 115
25
35 185 170 180 155 180 165 150 165 155 145 145 150 130 165 155 135 155 145 130
35 170
50 220 200 210 185 210 195 175 195 185 170 180 180 160 200 185 165 185 170 155
50 205
70 270 245 260 230 260 240 220 245 230 210 225 230 200 255 . 235 205 235 220 195
70 260
95 325 295 315 275 110 285 260 290 270 245 280 285 245 310 285 250 285 265 235
95 320
120 370 335 360 315 350 325 295 330 310 280 330 330 285 360 330 285 330 305 270
120 375
150 420 380 400 355 390 365 335 370 345 320 380 375 . 325 405 370 325 370 345 310
150 430
185 470 430 460 400 445 415 370 420 395 355 440 430 370 465 430 370 430 405 350
185 490
240 540 490 530 465 510 480 425 490 460 405 530 500 435 550 510 430 510 475 400
240 590
300 620 550 590 520 475 550 520 450 610 570 500 640 600 490 590 550 450
570 1540 300 680
'400 710 650 680 600 660 620 540 620 590 520 720 670 600 760 710 570 700 650 530
400 780
500 820 740 - -
500 900 810
aluminijski v 0 die i (A) aluminijski vi d i is i (A)
'.

-
4 41 36 4 30 26
6 51 45 6 37 34
10 68 60 59 10 51 . 46 50
16 93 84 89 78 90 82 76 83 77 72 70 62 80 73 66 76 69 64
16 78 66
25 120 110 115 100 115 105 97 110 100 92 ' 94 92 82 lQ5 96 87 100 91 84
25 105
35 145 130 140 120 140 125 115 130 120 110 115 115 100 130 115 105 120 110 100
35 130
50 170 155 165 145 165 150 135 155 140 130 140 142 125 155 140 130 145 135 120
50 160
70 210 190 200 175 205 185 170 190 175 160 175 . 180 155 200 180 160 185 170 150
70 200
95 250 230 245 215 240 220 200 230 210 190 220 190 240 220 195 220 205 185
95 245 220
120 290 260 275 245 275 255 230 260 240 215 255 250 220 275 255 220 255 235 210
120 290
150 325 295 315 275 305 285 260 290 270 245 295 290 250 315 290 250 290 270 240
150 335
185 365 330 355 310 350 325 290 330 305 280 340 .330 . 285 365 335 285 335 310 270
185 380
240 420 380 415 360 405 375 330 385 360 315 410 395 340 435 400 340 400 370 310
240 460
300 475 430 465 410 455 425 380 430 405 355 470 445 390 500 465 390 460 430 350
300 530
400 550 500 540 470 520 490 425 495 465 410 550 530 460 600 560 450 550 510 420
400 600
500 630 570 - - I 500 690 630
- '-'-
4S0~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI EI'k ... k a be I'I
e tncnl 451
TabUca 3.
Kabeli s polietilenskom (PE), iiolaCijom,: polozeni '0 zemlju 10'kV .20 kV 35 kV
Presjek I-zilni 3 l-zilni l-zilni
IOkV 20kV 35 kV mm' 080 ,ffi, zil~i ..
000 <ffi, 080 <ffi,
Prcsjek Ht\!ni 3 l-zilni l-zilni .
~r&.
,

mm' 000 I zilni

.000 T<ffi, 080 T <ffi, , 50
70
220
280
190
235
165
" 210
220
280
200
240
225
280
205
250
bakreni.. ,vodici (A) 95 335 285 250 ,330 300 330 305
25 160- .. 140 135 150 140
120
150
385
420
330
375
295
330
385
430
340
385
385
435
350
400
35 195 170 160 185 175 180 170 185 475 435 380 480 445 485 455
50 225 200 190 220 205 215 200 240 565 515 450 565 520 570 535
70 175 245 230 265 250 260 250 300 645 595 510 635 I 600 640 605
95 330 ,295 280 315 295 310 295 400 720 690 720 695 720 705
120 375 335 320 360 340 355 . 335
150 400 375 360 I' 395 380 390 370 a l.u m i n'ij ski y'odici (A)
185 450 425 405 450 430 440 420
240 515 490 465. 510 500 . 500 49.0 . 25 120 105 I" 95 120 110
300 575 550 525 565 560 ", 560 550 35 145 125 I' 110 145 130 145 130
400 630 620 645 ,640 630 625 50 170 150 130 170 155 175 160
70 220 185 160 220 190 220 195
,aluhllnijski vodic"i (A) 95 255 225 195 260 230 260 235
120 300 260 225 300 265 300 270
25 liS 110 105 120 110 1 150 . 335 295 ' 255 340 300 340 310
35 l4:S 135 ' 125 140 140 135 185 385 340 290 380 345 380 355
50 175 160 145 170 135 '.'
160 170 160 ',' 240 . 460 400 345 ' 450 410 450 420
'70 215 190 180 205 195 205 200, 300 515 465 390 505 470 510 475
95 iSs 230 215 245 230 245 230 400 ',590 540 580 545 590 550
120 285 260 245 280 270 275 265
150 315 295 275 310 300 305 290
1&5 360 330 310 35.0 340 345 330 (naslavak sa sli. 447)
240 400 385 360 405 390 395 385
:300 455 430 410 450 440 440 430 I.~..j321tf Cp' U' ['1O-3~0,544' Cp' U' [ A (za 50 Hz),
400 520 $00 510 505 ' 500 495 gdje je: /=frekvencija u Hz, 'C tO = kapacitet jedne zite prema .armaturi iii olovnom
plasluJlF/km, C =pogonski kapacilel. kabela u JlF/km, U=nazivni napon u
kV i [~duljina ka"bela u km. (Tablice kapacilela kabela na sir. 465 i 4(6).
,

Ta"bHca 4. .' Pogonski kapacilel simetricnih pojasnih kabela: Cp=G,o+3 C" gde je C,
"Ka'beli ,S 'polieiilensk9m (P'E) izoladjom, polofeni. u: ziaku,
, medusobni kapacitet dviju zila. Za kabele; koji- imaju oko svake zile metalni 'piast,
, IOkY_ Cj,:=.C lO . .
20 kY , 35kV , ~, ,.
Presjek ,l-~nni 3 " .1' l.:zilni " 'l-zilni "
'mtn 2
. 0;;)01 , ,~ .'ilni 000-r <% 080 -j ~ . ' Stroja nabjjanja kobela
Kabefska mre~a. pri.kIJucen.a- na simetricni 'trofazni .siste~ prima; nezavisno od
.hakr.eni vodi'cl (A) ,
". ,
teieta, kapacitivriu. struju nabij~nja: I e

Ic~21t!-C"U'['W-3~0,181Cp'U'[ A (za 50z).

25
35
155
185 I
135
160 I
120
140 I
155
190 I
140
165 I 190 I 165
",.
J3 '. ' -
 1'"
452 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI I Elektricni kabeli _ _ _ _"--_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 453
TabIica 5. Kabeli s izolacijom od umrdenog polietilena (XPE) Tablica (i Kabeli s izolacijom od umreienog polietilena (XPE)
iU etilenpropilena (EPDM), polozeni u zemlju iii' etilenpropilcna (EPDM), polozeni u zraku

1 kV 10 kV 20kV 35 kV 1 kV 10 kV 20 kV 35 kV
Presjek l-iiIni 13 i 4 l-zilni 3 l-zilni l-zilni Presjek Hi1ni 3 i 4 I-ii/oi 3 . l-zilni l-zilni
mm' 080") ~ zUni 0001 < zilni 0001 &, 03 3 1 mm'
0301 < zilni 0001 < zilni 0001 . 030 1 &,
bakreni vodici (A) bakreni v 0 die i (A)

1.5 30 1,5 20
2,5 40 2,5 30
4 50 4 40
6 65 6 55
10 85 10 75
16 140 125 115 16 120 105 95
25 175 160 150 180 165 150 25 165 145 130 175 160 135
35 210 195 175 215 200 180 220 200 35 205 175 160 210 190 165 220 200
50 250 230 210 250 235 215 /. 255 240 245 230 50 250 1220 195 255 230 200 260 245 280 250
70 310 280 260 310 290 265 310 295 305 290 70 315 . 275 245 320 285 250 320 300 350 310
95 370 335 315 370 345 315 370 350 360 350 . 95 390 340 300 385 345 305 390 370 400 370
120 425 385 360 420 395 360 415 400 415 390 120 455 405 350 440 400 350 450 420 470 425
150 480 435 405 460 440 400 450 440 445 430 150 525 465 395 500 455 400 500 475 530 490
185 540 490 460 530 500 455 505 505 490 490 '185 600 535 450 580 525 460 570 550 595 555
240 620 560 535 610 580 525 575 585 565 570 240 720 645 530 680 625 550 660 645 695 655
300 710 630 595 690 650 600 630 650 630 640 300 830 745 610 780 725 630 760 730 780 730
.400 815 745 690 780 750 700 750 720 . 730 400 950 880 730 890 850 880 .840 910 860
500 940 850 500 '1100 980
'-,-.
aluminijski v 0 die i (A) s
a-', u ~ i n ij k-i v 0 di ci (A)
,
4 40 4. 30 .

6 50 6 40
10 70 10 55
16 . 105 80 ' 90 16 95 80 75
25 135 110 115 140 . 130 115 25 130 110 100 130 125 110
35 165 140 135 165 155 140 170 160 ,35 160 140 120 170 ." 150 130 . 175 155
50 195 170 165 195 180 165 195 185 . 195 185 .50 195 .. 170 150 205 180 155 210 190 220 195
70 240 210' 200 240. 225 . 205 240 230 235 225 70 /245 215 190 . 255 220 195 255 235 270 240
95 285 270 245 290 270 245 285 270 280 270 95 300 270 230 305 270 240 310 285 330 290
120 330 310 280 325 305 280 320 310 315 300 120 355 310 270 350 310 275 360 330 370 330
150 375 360 315 360 340 315 360 . 345 355 335 150 410 360 305 390 .355 315 400 375 420 380
185 420 41.5 355 410 385 355. , 400 390 390 385 185 465 415 350 450 410 360 455 430 470 435
240 480 500 415 480 455 . 415 " 460 455 .455 450 240 560 500 415 530 490 425 .525 505 545 515
300 545 570 470 545 510 470 510 510 510 510 -300 . 645 575 475 615 560 480 590 570 630 590
400 630 670 540 625 590 580 600 580 585 4.00 .730 670 560 710 665 . 680 670 710 700
500 720 765
.
500 840 770
454 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI Elektricni kabeli ~",-_--,--,-",:,:,-_____________~ 455
Tablica 7. '.'. ' .. Tablica 8.
Kabeli s izolacijom od impregniranog papira,.. polofeni u zemlju o Kabeli; s .izolacijom od impregnjra.nog papira, poI.o~f:ni u z..~ku.
- -
Trozilni Trozilni 3 jednozilna 3 jednozilna Trozilrii 'Trofilni 3 jedilOzilna 3 jednozilna
kabel sa kabel s 3 nearmirana kabela nearmirana kabela: kabel sa kabel nearroira_oa kabela neannirana ka,bela,
zajednickim olovna tipa IPO'04 .
tipa IPO 04 zajednickim s tri tipa lPO 04 tipa IPO 04
Presjek Presjek iii IP\iQ 04
olovnim plata iii IPHO 04
iii IPHO 04 olovnim : olovna iii IPHO 04
mm 2
plastem polozeni poloZeni
mm'
plaste~ ,plasta I' poloieni . polozepi
(IPO-13) (IPZO-i3) ini
6 kV 110 kV 20 kV 135 kV 10u kV 20 kV: ~r0 raT u snopu: <ffi>
35 kV 10 kV 120 kV 135 kV
(IP~-13) , _ (IP;r13)k~ u r:~nini::r
6 kV 10 k' 20 k 35 k 10 k 20 k 35 k'
u snopu:<ffi>
10 k~ 20 y"135 kV

bakreni v 0 d i c i (A) . bakreni v 0 d i ci (A) .

6 59 6, 50
10 80 69 , 10 68 59
16 105 90 115 1105 16 90 " 7~ 105 100,
25 135 120 120 150 I 140 .'135 . 130 25 120 lQ5, 115 145 135 130 ' 125
35 165 145 145 135 180 165 155 165 15~ 145 35 150 125 140 130 175 165 ' ' 150 165 155 145
50 195 170 175 160 215 200 185 200 ,185 175 50 180 155 165 155 215 200 180 200 185 175
70 245 215 215 200 265 245 1. 230 245 230 215 , ,
70 230 195 205 195 270 250 230 250 240 220
95 290 255 255 240 315 290 270 290 270 255 95 280 ' 235 245 230 330 300 I 275 305 285 265
120 330 290 290 270 355 ,330 '310 ,330 310 290 120 325 270 280 265 380 350 320 ' . 355' 330 305
150 '375 325 325 305 400 370 345 375 350 330 150 370 310. 320 ' 300 440" 400 360 41~ 3~0- ;350
185 420 365 365 340 45G .410 185 420 355 360 340 500 455 410 ,. 470 435 400
385 .420 .390 370
240 480 420 420 390 510 .470 , 435 480 .450 425 240 490 410 '420 390 580 530 475 540 510 465
'300 540 470 465 435 560 . '.520 485 540 '$10 480 300 . 560 470 480 440 660 600 540 630 ' 580 530
400 620 540 530 500 640 590 55G 620 590 550 400 660 550 560 510 770 700 630 '750 690 630
500 580 540 700 650 600 690 650 610 500 620 570 870 780, '
700 '840 780" 710

a I u min i-j ski - V:O d-jc-j (AJ -a 1 u m i -0 i j s-k "i vodi,ci' (A)

6 45 6. 39
10 60 52 1 10 53 45
I~ 79 69 88 80 16 70 60 82 77
25 100 89 92 115 ' 105 '; 105 ' 97 25 91 78 85 110 ' 100 100 95
35 125 110 ! 10 105 "135 125 .. 120 <'125 1 '120 110 '35 110 95 105 96 135 120 .115 125 115 nO
50 150 130 130 1 125 ' 165 150 ',: 140 . 150 ' 140 130 50 ' 140 115 i25 115 165 150 I' 140 155 '140c j35
70 190 165 165 '155 205 190 175 190 ' 175 165 70 175 150 1 160 150 210 ' 190 ; 175 -195 -ISO 170
95 225 195 195 185 ' 240 225 210 ' ,225 210 195 ~ '95 215 180 190 180 255 230' 210 21:( '220" 20;
120 255 225 220 219 275 ,255 240 255 1'240 225 120 250 210 ' 220 205 295 270 ; 245 275 ' 25~ 23'
150, 290 255 250 235 310 290 ' DO '290 270 ,255 150 285 240 250 235 340 310 280 131:S '295 Z70
185 330 285 285 265 350 320 300 325 ' 305 285 185 ,- 325 275 ,285' 265 385 350 . 320 365 335 3Hl
240 375 325 325 305 370 ,345 ,240 . 385 320 330 ' 310 450 410. 375 . 430 " ;"39S 365
, 400 375 350 330
350 520 470 . 430 495 ' 455 420
300 420 370 365 1345 -450 '420 390 420 400 375 300 440 370 380
400 490 430 420 400 510 ' 480 '450 '490 465 440 400 530 440 440 410 620 560 500 590 "~O '00
500 470 445 570 530 500 ' 550 '520 490 500 500 460 700 630 570 680 620 $70
456 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABEL!
Faktori za preracunavanje strujnog opterccenja
NADZEMNI VODOVI T Elektricnikabeli _ _ _ _-'-_'--_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 457
Faktor /3; ovisnost 0 br'oju razmaku kabela u _zerril}i
,
Aka se uvjeti poiaganja kabela razlikuju ad pretpostavlje'riih fla str. 447, mnozi
se strujno opten.::cenje iz tablice 1 do 8 faktorima od il do i5 za preracunavaoJe. broj kabela u- istom rovu 2 3 4 5 6 8 10

Faktor il = A"' B; ovisnost 0 toplinskom otporu tla Razmak izmedu dodir 0,79 0,67 0,63 0,58 0,55 0,50 0,46
kabela, ili kablo- 7em 0,85 0,75 0,68 0,64 0,60 0,56 0;53
.. voda (tri l-zilna 15 em 0,86 0,77 0,72 0,68 0,64 0,61 0,58
Ccm
Toplinski Dtpor tla ~- .70 100 120 150 200 .250 300 kabela) 25 em 0,87 0,78 0,74 0,71 0,67 0,64 0,62
W
,
. Faktor 14; ovisnost 0 temperaturi zraka
Faktor A; ovisnost 0 pr~sjeku vodica

do 25 mm 2 "I:_emperatura zraka (OC) 15 20 25 30 35 40. 45

I, II I 0,94 0;87 0,78 0,72 0,67
2
od 35 mrn do 95 mm 2 1,13 I 0,93 0,86 0,76 0,70 0,64
od 120 mm 2 do 240 mm 2 PVC i PE, do 35 kV 1,17 1,12 . 1,07 I 0,93 0,87 0,79
1,14 I 0,93 0,85 0,76 0,69 0,63
od 300 mm'do 500 mm' 1,15 1 0,92 0,85 0,75 0,68 0,63 XPE i EPDM, do 35 kV 1,13 1,09 1,05 I 0,94 0,89 .0,84

Faktor B;" ovisnost 0 tip!l nazivnom naponu kabela pojasni, 10 kV

1,06 1,06 1,06 I 0,94 0,87 0,79.
Impreg. H-kabel, 20 kV
papif
3 i 4-zilni kabel, 1 kV I 1 1 1 1 . I 1
. H-ka\lel" 35 kV 1,0 1,0 1,0 I 0,91 0,82 . 0,71
2-zilni kahel 1 kV i pojasni (faktof j, na stf. 460)
kabeli 6 kV i 10 kV 0,98 I 1,01 1,01 1,02 1,02 1,03
Dozvoljene struje kratkog--spoja
3-zilni kabel s pojedinacno. Dozvoijene struje-:k'ratkog spoja u kabelu odredene su: najvecom dopustenom
ekraniziranim zilama, do temperaturom vodica za pojedine izolacijske materijaie (trajanje kratkog spoja naj-
35 kV 0,97 I 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 vise 5 sekundi), tempera"t'urom;:vodica 'prije kratkog spoja, vtstom materijala vodica,
presjekom vodica i vremenom trajanja kratkog spoja.
3 jednozilna kabela,
do 35 kV 1,01 I 1 0,98 0,97 0,97 0,96
Gus~oca struie k~itkog '~poja (podaci: ELKA: ~ Zagreh)

.
- . Temper. Dozvoljena
Trajanje kfatkogspoja (sek)
vodica temperatura
Faktor f2';. Qvisnpst 0 temperaturi tla
.
Vrsta prije vodica 0,1 1 0.2 I 0.5 I 1 12 1 5
izolacijskog kfatkog u kratkom
Temperatura tla eC) 5 10 15 20 25 . 30 35 materijala spoja spoju
Gustoca struje k.s.' (A/mm')
u kabelu C C
PVC i PE, do 35. kV 1,15 1,10 1,05 1 0,94 0;88 .0,82
vodiCi od bakfa
XPE i EPDM, do 35 kV 1,10 1,07 1,04 1 0,97 0,92 0,89
PVC 70 160 364 257 163 115 81 51,5
pojasni. 10 kV .
1 1 1 I 0,94 0,88 0,82
Impfeg. H-kabel, 20 kV PE 70 150 345 244 154 110 77 49
papif(
H-kabel, 35 kV l. I 1 1 0,93 0,87 0,79 XPE 90 250 454 321 203 144 101 64
458 KABEL! 1 NADZEMNI VODOVI Elektricni kabeli _______________________________________ 45,9

" Te~per. Dozvo"lJena' Trajanje kratkog spoja (sek)

Vanjski promjeri energetskih kabela (orijentacijske vrijednosti)
vodica Vanjski' promjeri kabela s PVC izolacijom;
temperatura
"prije vodica 0.1 [0.2[05[" 1 ,[ .. 2 [ 5 - nearmirani, tip PP 00 - 1 kV;' PP 48 - 6 kV; PHP 48 - lO kV
Vrsta_ . - armirarii, tip PP 41 - 1 kV,6 kV ;PHP 81 - 10 kV
. kratkog u kratkom.
izolacijsko"g
mater,ijaia spoja spoju . "
Gusto.;;. .struje k.s. ~A/mm2) '. Presjek 1 kV
broj -vodica
6 kV
broj vodica
10 kV
broj vodica
u kabelu .. min2
, -,
, , , .

1 1 2 I" 3 1 4 1 '1.3. 1 1.3

vodici od baJcra
,nearmirani kabeli (n:tm)
EPDM 90 250 . 454 321 203 143 101 64 1,5 . ' 12,1 12,6 13,3 .
.
- 2,5 12,5 1'13,4 14,4
pojasni' 4 8,4 14,7 15,4 16,5
6kV
80 180* 376 266 168 199 84 53
.
6 . 8,9 15,7 16,8 17,7
10 9,7 . 17,5 18,9 19,5
pojasni
1-0
16 10,6 19,4 20,5 22,1 .18,0 36,()
.-10 kV
65 165* , 385 272 J":/2 122 86 54,4
n~____~+-______-+______~
15 12.9 23,9 25,8 28,1 19,0 39,0 23,8 47,8 '.,
35 14,1 26,6 28,0 . 31,0 20,0 41,0 25,3, 50,5 .
C<:l 3-o1ovni 50 15,8 , 26,7 )1,5 22,0 45,0 26,7 53,0 .
0.. 20 kV 65 155 367 260164 116 82.,52.
70 17,4 30,9 35,1 24,0 49,0 28,8 58,1
95 . 19,9 32,8 .38,8 26,0 '530
. , . 30,4 . 62,5
H-kabel . 58,0
35 kV 6.0 140 351 248 157 "ill' 78,5 49,6 120
150
ii,5
23,5
36,8 .43,5
40,1 .,,' 48,6
27;5
29,0 62,0
32,7
34,3
67,3
73,8
vodici od aluminija
185 " . .26,2 44,6 ., .. 51,4 31,0 66,0 36,6 78,8
240 29,2 49,3 59,3 34,0 72,0 39,2 84,2
PVC ,lpO. 30() :)2,1 55,0. 67,5 36,5 78,0 42,0 87,3
70 236 J 05 ., 74,5 52,7 33,3
167
. 400 .35,8 39,0 45,5
. , I" 'I '.",. ' , . ' -500 39,4 " ..
PE.., . , 7.0 .150 , ,224.' 158 .10.0. ,70,7"., 50 , 31,6
L
. ' .,.
armirani kabeli (mm) -
.
I , .
XPE 90 250 207 131 92,5 65,4 41,4
'_" ' L_
'I: 2,5 .... 14,7 15,4 10,2 -
, 16,5 17,1 IS,3 , .'
EPDM ,90,250 .293 207)31 92,5 65,4 41,4 4 ..

6 17,5 )8,4 ' 19,5

i--r-"-'--+--'-'---"-+-'-'----i ' ." .
.10 '19,1 20,5 21,4
~~~sni . 80 180*243'
. '.
172 109 76,8 54,3 34,3 .. '16 21,0 21,9 ' 23,5 38,0
---

'25
.'

25,1 27,4 . 2M, 41,0 49,6

pojasni ' .35 28,4 . 30,0 .33,8 43,0 I .. 52,6
~ IOkV 65 165* 248 176 111 78,5 '55,5' 35 50 28,7 34,3 47,0 55,q
.

70 34,1 37,9 51,0 60,1

~ 3-o1ovni 95 36,4 41,8 55,0 :64,5
0.. 20 kV 65 155 237 168 106' 75 53 33,5 I 120 39,8 47,3 60,0 .69,4
I 43,1 51,6 ~4,0 75,9
150
H-kabeli 185 48,6 54,4 . 68,0 ~81,0
35 kV , 60 140 227' 160 101 71,7 50,7 32 240 52,7 63,3 . 74,0 '87,6
, ...

300 59,0 71,0 81.5 90,7

* Kod mekog lemljenja vodica dozvoljena temperatura je .160 ~C. - - "

(nastavak na str. 463)

 Faktor Is; ovisnost 0 1,13cinu polaganja kabela u 'zraku
~
o
Raspored kabela Meduprostor=promjer kabela (d) Medusobni dodir
razmak od zida ;;::: 2 em dodir zida
Broj kabela jedan pored
drugog I 2 3 6 9 1 2 3 6 9

p~lozen

Poloun na
na tlri

pregrade
0,95 0,90 0,88 0,85 0,84
IA!
" ,
0,90 0,84 0,80 0,75 0,73.
~" ".,

kabelske
pregrade 1 0,95 0,90 0,80 0,85 0,84 0,95 0,84 0,80 0,75 0,73
(sprijecena

EiiA
cirki.daeija 2 . .0,90 0,85 0,83 0,81 0,80 0,95 0,80 0,76 0,71 0,69
zraka) . .
3 0,88 0,83 6,81. 0,79 0,78 , , . ~
0,95 0,78 0,74 0,70 0,68 ~ 'f
<lcm ..... ~
6 0,86 0,81 0,79 0,77 0,76 0,95 0,76 0,72 0,68 0,66
PoloZen na broi
resetki
kabelske
'resetke -
1 1,0 0,98 0,96 0,93 0,92 0,95 0,84 0,80 0,75 0,73
2

6
1,0

1,0

1,0
0,95

0,94
0,93

0,92
0,90

0,89
0,89

0,88
r ',FL'iil--.if
. ~
'-
~2cm
_._-
01 0,95

0,95
0,80

0,78
0,76

0,74
0,71

0,70
0,69

0,68
1 .' ~
__ ...:J~

0,93 0,90 0,87 0,86 0,95 0,76 0,72 0,68 0,66

' .. '-----~---. j
""l!I!!

Broj kabela jedan iznad

drugog 1 2 3 6 9 1 2 3 6 9

Kabeli lez~ na nosacima

iii su pricvrsceni na zid 1,0 0,93 0,90 0,87 0,86
1~ ?2cm
0,95 0,78 0,73. 0,68 0,66
I ~'. ,
. '.' . ..
Ji~
~
Nacini .polaganja za broj kabeI'a jedan i'znad clrugog' broj kabel. koji leze jedan pored
KoJe nije potrebno je proi'zvotj'an'. . ~~
'. drugog je proizvoljan.
;Zd:. '1,
preracunavanje .'
?2cm 2cm d~

Broj sistemajedan pored

drugog I 2 3 1 2 3

?2cm

If~L
Polozeni na -tlu 0,92 0,89 . 0,88 -;2cm d d 0,95 0.90 0,88 .
~ffi~~1
'77;;. ;,P/.
h

Polozen na broi
kabelske pregrada
pregrade
(sprijecena 1 0,92 0,89 0,88 0,95 0,90 0,88
'-i
En
cirkulacija ..,~2
'loClm <';f.flil-' (
) .. '<'),1 . . . ,
%. ..
zraka) 2 0,87 0,84 0,83 0,90 0,85 0,83
<,)",,,,,,,,,,,,,,>;;1is
~

3' 0,84 0,82 0,81

"'''''''''''''''',
0,88 0,83 0,81
:::. : : : : 1"
6 0,82 0,80 0,79 0,86 0,81 0,79 ~
~
462 _______________________________________ Elektricni kabeli _ _-'--'-_-"-_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 463
Vanjski promjeri kabela s izolacijom _od limreienog,jJoUetiiena:
.
nearmirani, tip XP 00 .~ IkV; XHP 48-IOkV, 20 kV i 35 kV
armirani, tip XP,41 -' I kV, XHP 81'-'10 kV ""

=ff
,
I kV . IO kV
p .... lednozilni
.r~sJek broj vodica broj v09ica
26 kV I ~5kV
.

mm'
- . ' '
~
, . '." .
I
\
2 I 3 I 4 1\ 3
-

... '

nearmirani kabeIi (mm)

1,5 7 10,5 II 12 .

...
00
2,5
4
7,5
8
II
12
12
I3
I3
14
c5
6 8,5 13 14 16
10 9 15 16 18
'" . 16 IO 17 17 20
. 25 12 21 23 25 22,5 44,4
35 I3 24 26 29 23,6 47,6 28
50 15 25 29,5 25,3 50,5 30 37
70 17 28 33 27,1 55,4 32 39
95 19 29 36 29,0 59,6 .. 33 41
120 21 32 41 31,0 63,9. 35 43. '
150 23 38,5 46 ..
32,9 68,3 37 45
185 26 42 50,5 35,2 72,8 39 47
240 28 46. 57 37,9 79,4 42 50
300 30 50 64,5 40,9 85,7 44 52
400 34 ' 44,2 48 55
500 38
armira'tli -kabeli (mm)
1,5 11,5 12 13.
2,5 12 I3 14
4 13 14 15
6 14 15 n
IO 16 17 19,
16 18 19 21
25 22 24 26 47,5; ,
35 .' 25 27 31 50
50 27 31,5 " 53
'" 70 28;5 35 59
95 ' ,31 38,5 . 62 ..
120 34,5 42,5 . 66.
150' 40,5 48 72 "j"

185 44 .. ,52,5 76,

240 48 59 83
,300, . 52 66,5 89
464 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOI Elektricni kabeli-'_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 465
Vanjski promjeri- kabela izoliranih impregniranim papirom u mm Il1dllktivni alpar kabela s izofacijom ad impregniranog papira

lednozilni Trozilni kabel s jednim Trozilni kabe1 Troolovni karli

I
. I .
Presjek prjaSni kabf
kabel olovnim plastem s tfi olovna plasta - , mm'
6 kV 10kV 20kV IOkV 20kV 35kV
Presjek
IPHO 04 IPO 23 IPO 13 IPZO 13
mm' 20 kV 35 kV 6kV 10 kV 20 kV 20kV 35 kV, Q/km, fazi kod 50 Hz
--c
16 38,0 36,5 , 10 0,142 0,152
25 23,5 42,5 4,1,0 51,0 57,0 0,132 0,142
16
35 24,5 29,5 . 45,0 43,5 56,0 59,5 71,0 0,122 0,148 0,134 0,154
25
50 26,0 31,0 43,5 42,0 59,0 62,5 73,5 0,106 0,1l2 0,142 0,129 0,146 0,159
35
70 28,0 33,0 46,5 45,0 63,0 67,0 78,0 0,100 0,106 0,134 0,121 0,141 0,154
50
95 30,0 35,0 50,5 48,0 60,0 71,0 82,0 0,096 0,101 0,122 0,115 0,132 . 0,143
70
120 31,5 37,0 53,5 51,0 63,0 74,5 86,0 95 0,093 0,098 0,117 O,lll 0.127 0,138
150 33,0 38,5 56,0 56,0 66,0 78,0 89,0 120 0,091 0,095 0,113 0,107 0,124 0,133
185 35,5 40,5 61,5 59,0 . 69,0 82,0 93;5 150 0,088 0,092 0,109 . 0,104 0,121 0,130
240 38,0 43,5 66,5 63,5 . 73.0 88,0 100,0 0,106 0,101 0,1l8 0,126
185 0,087 0,090
300 41,0 46,5 70,5 68,0 80,5 93,5 105,0 0,089 . 0,102 0,099 0,108 0,1l8
240 0,085
400 44,5 49,5 80,0 78,0 88,0 101,5 112,5 0,083 0,086 0,099 0,096 0,105 0,1l3
300
400
Indukhvm otpor kabela _
[lUluktivni Olpol' kabela s izolacijom od umjetnih masa
Kapacitet energetskih kabela
PVC XPE XPE, PE, EPDM Kapacitet po fazi jedl10zilllih j tro;Wllih kabe/a s izolacijom oei PVC, X PE, PE i etilen
20 kV 35 kV
31,~V
6 kV 10 kV 1 kV 10 kV propilena
.Presjek
3
mm' :lilni
4 3 3
zilni zilni iilni iilnil iili zilni 0(,;0' <ffi, i' <ffi, 0001 PVC
IOkV 10 kV
XPE i PE
10 kV
EPDM

6 kV l-zilni I-zitoi
Q/km, fazi kod 50 Hz . Presjek 3 3 3
i 20 kV 35 kV zilni 20 kV 35 kV
mm' 3,Zr ziloi ziloi
1,5
2,5
0,108
0,104
0,115
0,110
0,103
0,096
0,108
0,101
CIO cp C, c, c , c, c, c , c,
4 0,100 0;107 0,091 0,096 ~F /km, fazi kod 50 Hz
6 0,094 0,100 0,085 0,090
10 0,088 0,094 0,137 0,080 0,085
16
16 0,083 0,090 0,126 0,145 0,077 0,081 0,21 0,269
25 0,17 0,30 0,34
25 0,080 0,086 0,115 0,129 0,077 0,081 0,125 c: 35 0,23 0,16 0,297 0,21
0,18 0,32 0,38
35 0,077 0,083 0,1 to 0,123 0,073 0,081 0,1l8 0,240 0,150 I 50 0,25 0,18 0,12 0,328 0,23 0,16
0,20 0,32 0,43
50 0,077 0,083 0,104 0,115 0,072 0,076 0,110 0,230 0,130 0,230 0,150 0,20 0,14 0,372 0,26 0,18
70 0,22 0,35. 0,48 0,29
70 0,074 0,082 0,099 0,108 0,071 0,075 0,104 0,220 0,130 0,220 0,140 0,22 0,16 0,417 0,28 0,20
95 0,23 0,38 0,53 0,32
95 0,074 0,082 0,097 0,105 0,069 0,073 0,099 0,200 0,120 0,210 0,130 0,24 0,18 0,460 0,31 0,22
120 0,26 0,43 0,58 0,35
120 0,072 0,080 0,094 0,102 0,069 0,073 0,096 0,200 0,120 0,200 0,130 0,26 0,19 0,504 0,33 0,24
, 150 0,28 0,45 0,63 0,39
150 0,072 0,080 0,091 0,099 0,069 0,073 0,093 0,190 0,1l0 0,200 0;130 0,20 0,550 0,36 0,25
I
185 0,31 0,50 0,69 0,42 0,28
185 0,072 0,080 0,090 0,099 0,069 0,072 0,090 0,190 0,110 0,190 0,120 ,.
0,31 0,22 0,615 0,40 0,28
,,'
240 0,31 0,55 0,83 0,47
240 0,072 0,079 0,088 0,093 0,069. 0,072 0,087 0,180 0,100 0,190 0,120 ,L' 0,23 0,673 0,44 0,30
. 300 0,52 0,34
300 0,072 0,079 0,086 0,091, 0,068 0,072 0,085 0,170 0,100 0,180 0,1l0 0,25 0,744 0,47 0,32
'400 0,57 0,36
400 0,160 0,100 0,170 0,1l0

30 Koncarev prirucnik
466 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Energetski nadzemni vodovi ________________ 467
Kapaciteti po Jazi trozilnih pojasnih i H-kabela izoliranih impregniranim papirom
Elektricni proracun
Presjek Kabeli s rdnim olovnil plastem Troolovni i H kabeli Za niskonaponske trofazne vodove sa simetricnim opterecenjem uz cos cp':::;; 1
6 kV 10 kV 20 kV c1O=cp racnna se pad napona u %:
mm 2
C IO Ic p c to Ic p CtO Ic p 6 kV 110 kV 120 kV 135 kV u=k Plr 10 ,,/
U2 10

~F/km, fazi kod 50 Hz (P = snaga na kraju voda u kW. I = jednostruka duljina voda u km, r = otpor
vodi~a u Q/km (tab. 1 i 2), U = nazivni napon na kraju voda u V. Faktor k uzima u ob-
10 0,12 0,19 0,12 0,17 0,23 0,205 zir indnktivitet samog voda. presjek i cos cp tereta. Za trofazne vodove k= 1).
16 0,14 0,22 0,13 0,20 0,27 0,24 Pad napona u % za jednofazne ogranke je (uz jednake jedinice i oznake velicina):
25 0,17 0,29 0,16 0,26 0,11 0,17 0,34 0,275 0,24
35 0,19 0,33 0,17 0,29 0,12 2Plr
0,18 0,38 0,315 0,265 0,21 u=k .IO'%. (k=3)
50 0,22 0,385 0,20 0,35 0,13 0,20 0,44 0,375 0,30 0,24 U2
70 0,25 0,44 0,22 0,38 0,15 0,24 0,50 0,43 0,335 0,265 Gubitak snage p% u trofaznim niskonaponskim vodovima je (uz jednake jedinice
95 0,26 0,47 0,25 0,43 0,17 0,26 0,57 0,48 0,37 0,295 i oznake velicina): Plr
120 0,31 0,55 0,26 0,46 0,18 0,29 0,63 0,53 0,405 0,32 p '10'%.
2
150 0,33 0,58 0,31 0,54 0,19 0,31 0,69 0,59 0,445 0,345 U cos 2 cp
185 0,36 0,66 0,32 0,56 0,21 0,33 0,76 0,635 0,48 0,37 Prijenosna snaga trofaznim aluminijskim vodom 380 V. uz 5 % pada napona.
240 0,40 0,71 0,37 0,67 0,23 0,37 0,86 0,715 0,53 0,41 moze se ocitati iz dijagrama 1.
300 0,41 0,74 0,39 0,69 0,95 0,79 0,58 0,45 Prema "Pravilniku 0 tehnickim uvjetima za isporuku elektricne energije" (Sl.
400 list SFRJ br. 25/69) granice odstupanja od nazivnog napona na mjestu predaje el.
energije smiju iznositi: za mreze visokog napona 5 %. a za mrefe niskog- napona
+5 do 6%, uz napomenu da se prema ugovoru isponicioca i kupca dozvoljavaju
i druga odstupanja.
Uz kontrolu pada napona treba presjek vodica kontrolirati jos na zagrijavanje.
ENERGETSKI NADZEMNI VODOVI Vidi tablicu 3, odn. 4.
Za visokonaponske trofazne vodove se pad napona i gubitak snage raeuna:
Ovo je poglavlje sastavljeno na osnovi Pravilnika 0 tehnickim normativima za Pad napona u% od linijskog napona U na kraju voda:
izgradnju nadzemnih elektro-energetskih vodova (SI. list br. 51 od 27. 9. 1973).
PI
u=-(r+xtanrp)'100% [ %, MW, km , Q/km, Q/km]
Navedeni Pravilnik odreduje tehnicke normative za prijenos i razvod elektricne U2 kV
energije nadzemnim elektroenergetskim vodovima te za izvodenje kucnih prikljucaka.
(P = snaga predana na kraju voda u MW, I = duljina trase voda u km. r = omski
Ovim pra'Viinikom nisu obuhvaceni kontaktni vodovi za elektricnu VllCll. nadzemni otpor jednog vodica voda u n/km. tablica 1 i 2, x = induktivni otpor jednog
kabeli i vodovi za instalacije raspona manjeg od 20 m na otvorenom, ali se adnose vodi~a u Q/km (pribliino 0,4 Q/km, to~nije po str. 476), rp=fazni pomak na kraju
na kucne prikljucke i kada im je raspon manji od 20 m. voda.)
Na izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova i kucnih prikljucaka pri~ Gubitak snage predane na kraju voda (uz jednake jedinice i oznake velicina):
mjenjuju se i ostali tehnicki propisi i jugoslavenski standardi. ako nisu u suprotnosti
s odredbama navedenog praviln)ka. Odredbe za prijelaz energetskih vodova preko p Plr '100%
U2 cos 2 cp 0
telekomunikacijskih vodova takoder su uzete iz navedenog pravilnika. Proracun
utjecaja elektroenergetskih vodova na telekomunikacijske, s obzirom na obimnost P u MW se moze ocitati iz dijagrama 2 do 4. za tame navedene padove napona.
i nove propise koji su u pripremi (Nacrt pravilnika 0 tehnickim mjerama zastite
Strujna opteretivost meta nadzemnih vodova
telekomunikacijskih postrojenja od utjecaja elektroenergetskih postrojenja, XII
1973), nije u ovom prirucniku posebno obraden. Napominje se, da se proracun Dozvoljene trajne struje vodi~a I, u tablici 3 uzete su iz DIN 48201/4.65. odn.
utjecaja elektroenergetskih na telekomunikacijske vodove provodi prema Tehnickim 48204/7,74 (za AI/Fe) i vaie za temperaturu zraka 35'C, temperaturu bakrenih i bron-
propisima 0 zastiti vodova elektroveza od elektricnih vodova (Gl. direkcija PTT canih vodi~a od 70'C (zagrijanje 35 K), a ostalih od 80'C (zagrijanje 45 K). Brzina
1952 g. i izmjene i dopune SI. list 13/60). vjetra iznosi kod toga 0,6 m/s. Za okolnosti potpuno mirnog zraka treba vrijednosti
tablice 3 smanjiti za ako 30 %.
Tablica I. Alueeliena uzeta (JUS N.CI.351/69j I E-AIMgl-eeliena uzeta (JUS N.CI.551/73) ...
C>-
oo
* Sarno za E-AIMgl-celicna uzeta pO'JUS N.C1.551.

Broj i promjer zica Racunski prcsjck Srednji ornski otpor

Ukupni
, uzeta
mm-
Nazivni Odnos (Q/km) kod 20C
presjek plast promjer Masa plast
uzeta celiCna
mm' jezgra !TIm
-
kg/km
AI iii
E-AIMgl
jezgra
plasl jezgra ukupno
AI/Fe
E-AIMgl/
/Fe

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II

16/2,5 6 5,4 62 6x 1,80 1 x 1,80 15,3 2,55 17,85 1,8792 2,1428

25/4 6 6,8 97 6 x 2,25 1 x 2,25 23,8 4,0 27,8 1,2027 1,3714
35/6 6 8,1 140 6 x 2,70 1 x 2,70 34,3 5,7 40,0 0,8353 0,9523
50/8 6 8,6 196 6 x 3,20 I x 3,20 48,3 8,0 56,3 0,5946 0,6780
50/30 1,7 11,7 378 12*2,33 7 x 2,33 51,2 29.8 81,0 0,5644 0,6435
50/30* 1,7 12,8 450 12 x 2,55 7 x 2,55 61,4 35,7 97,1 - 0,5372
70/12 6 11,7 284 26 x 1,85 7 x 1,44 69,9 11,4 81,3 0,4130 0,4709
75/80 0,95 16,1 828 18 x 2,30 19 x 2,30 74,8 78,9 153,7 0,3875 0,4416
75/80* 0,95 17,5 978 18 x 2,50 19 x 2,50 88,3 93,3 181,6 - 0,3738
95/15 6 13,6 383 26 x 2,15 7 x 1,67 94,4 15,3 109,7 0,3058 0,3487
95/55 1,7 16,0 712 12 x 3,20 7 x 3,20 96,5 56,3 152,8 0,2992 0,3412
95/55* 1,7 17,3 823 12 x 3,45 7 x 3,45 112,3 65,4 177,7 - 0,2935
120/20 6 15,5 494 26 x 2,44 7x 1,90 121,6 19,5 141,4 0,2374 0,2707
115/40* 3 16,0 622 36 x 2,00 7 x 2,68 131,1 39,5 152,6 - 0,2916
120/70* 1,7 18,0 880 12 x 3,60 19 x 2,15 .122,0 69,0 191,0. - 0,2695
120/70 1,7 18,0 901 12 x 3,60 7 x 3,60 122,0 71,3 193,3 0,2364 0,2695
120/70* 1,7 19,5 1046 12x3,89 7 x 3,89 .142,8 83,3 226,1 - 0,2309
150/25 6 17,1 605 26 x2,70 7 x 2,10 148,9 24,2 173,1 0,1939 0,2211
150/50 3 18,0 784 36 x 2,25 7 x 3,00 143,1 49,5 192,6 - 0,2304
170/40 4,4 18,9 794 30 x 2,70 7 x 2,70 171,8 40,1 211,9 0,1682 0,1918
185/30 6 19.0 746 26 x 3.00 7 x 2.33 183,8 29,8 213,6 0,1571 0,1791

----_._... _-_. ~~.

------- ---- -
210/35 6 20,3 850 26 x 3,20 7 x 2,49 209,1 34,1 243,2 0,1380 0,1574
240/40 6 21,9 987 26 x 3,45 7 x 2,68 243,0 39,5 282,5 0,1187 0,1354
240/55 4,4 22,4 1107 30 x 3,20 7 x 3,20 241,3 56,3 297,6 0,1197 0,1366
360/57 6,3 22,6 1444 26 x 4,20 19x 1,96 360,2 57,3 417,5 0,0802 0,09139
350/80 4,4 26,9 1585 30 x 3,85 19 x 2,30 349,3 78,9 428,2 0,0827 0,09434
490/65 7,7 30,6 1866 54 x 3,40 7 x 3,40 490,3 63,6 553,9 0,0590 0,06723
490/110 4,4 31,7 2221 30 x 4,55 19x2,73 487,8 111,2 599,0 0,0592 0,06754

Tab1ica 2.
Vodici od bakra, E-AIMgSi (aldrei), bronce (prema DIN 48102/1965) i aluminija (prema JUS N.CI.300j77)

Vanj. Masa uzela kg/km Srednji omski olpor pri 20C (Q/km)
Konstrukcija
NaZivnil Rae. prom.
...presjek pres. prom. alum . bronca
broj bakar E-AIMgSi
zica i E- celik E-Cu E-AI
fica bronca I 11 111
mm' mm' mm mm 'AIMgSi

10 10,02 7 1,35 4,05 90 - - - - - - - -

16 15,89 7 1,7 5,1 '143 44 126 1,135 1,8018 2,090. 1,315 1,766 3,532
25 24,25 7 2,1 6,3 219 67 192 0,744 1,1808 . 1,370 0,862 1,157 2,314
35 34,36 7 2,5 7,5 310 94 272 0,525 0,8332 0,966 0,608 0,816 1,632
49,48 7 3 9,0 . 447 135 391 0,365 0,5786 0,672 0,423 0,567 1,135
50 438 133 384 0,375 0,5786 0,690 0,434 0,583 1,166
48,36 19 1,8 9,0
70 65,82 19 2,1 10,5 597 181 523 0,275 0,4371 0,507 0,319 0,428 0,856
95 93,27 19 2,5 . 12,5 846 256 741 0,192 0,3085 0,357 0,225 0,302 0,604
120 117,0 19 2,8 14,0 1061 322 930 0,155 0,2459 0,285 0,179 0,241 0,482
150 147,1 37 2,25 15,7 1337 406 1171 0,123 0,1961 0,227 0,143 0,192 0,384
185 181,6 37 2,5 17,5 1651 501 1447 0,100 0,1587 0,184 0,116 0,156 0,311
240 242,5 61 2,25 20,2 2208 670 1935 0,075 0,1192 0,138 0,087 0,116 0,233
300 299,4 61 2,5 22,5 2726 827 2389 0,0607 0,0965 0,119 0,0704 0,0945 0,1981
400
500
400,1
499,8
61
61
2,89
3,23
26,0 3643
29,1 4551
1105
1381
-
-
0,0454 .
0,0364
0,0722
0,0578
0,0837
0,0670
0,0327
0,0421
0,0707
0,0566
0,1415
0,1132 ...
C>-
-.{)
--
470-_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI Energetski nadzemni vodovi ________________ 471
Dijagram I. Prijenosne snage niskonaponskim trofaznim vodom napona 380 V
Dijagram 2. Prijenosne soage nadzemnim vodom 10k V
Materijal vodica: aluminij; pad napona: 5 %;
faktor snage: cos <p=O,9; opterecenje na kraju voda: Materijal vodica: AI/Fe uze; pad napona: 8 %;
raktor snage: cos QJ=O,9; opterecenje na kraju voda:
kW .
170 kW ,-------,----------------------,
r-- Koreke. fakt or za cos <p 5000 K orek c. fkt
a or za co sip
160 AI. ufe mm 2 Uze mm 2
0,8 0,8 5 0,95 0,80 0,85 0,95
ISO .500
16 0,968 0,98 1 1,024 16/ 2,5 0,945 0,974 1,032
lill 25 0,946 0,9 72 1,037 25/ 4 0,929 0,962 1,047
1 130
f- 35
50
0,93 0,9 64 1,05 \.w 35/ 6 0,906 0,949 1,064
P
120

110
70
95
0,907
0,883
0,858
0,95
0,9 38
0,9 23
1,07
1,091
1,116
p

3500
\ \ 50/ 8
70/12
95/15
0,881
0,854
0,827
0,935
0,919
0,903
1,085
1,110
1,138

100

90 \
Za druge tempera ture zraka, tj. za drugo zagrijanje
!::..Bx je dozvoljena struja Ix priblizno: I, = I"b J 1'..9,/1'..9, 3000 1\ 1\
r-o pri cemu ie 1'..9, = 35 K za eu i Hz, I'. .9, = 45 K za ostale
80 materijale u tablici 3 (str. 472).
251)~ ~ 1\
70 I=.

50
,\ Tehnicki normativ za zastitu nis konaponskih mreza
(SI. list SFRJ 11/1974) daie u cl. 83 nize vrijednosti It
za temperaturu zraka 40C i dopustenu temperaturu vodica \ 1\~ 1\1\
\

h .\ ~\ 80 0 e (tablica 4, str. 472): 21lJ1J

50

~ ~l"'-.. ~ -t
.J.
1\ \
1\ 1\1\ ~~~
ill 1500 ~ N'~
30 UG~~ 1\ j\, . ~",
'<l> r-- -..,..
r-- .......
20

10

wU
S~"'~~--....
Kt"~h"-"'::::r-
P fi U U W ~ P W II V ~h
IIl/JO

500
1\ 1'\ ~i'-"'"
I" "~ ~ -. r--
-...
J'.. ~; t- l- I-
r---
---
I-
.......
-. l- r-.
I- ~
1-
Kod temperature zraka ispod 40C mogu se stfuje iz tab. 4 povecati faktorom f 5 10 15 km 20
30e 20 0 e lOoe ooe I-
f II trajna struja kratkog spoja u kA; t trajanje kratkog spoja u s. U bI~zini
1.12 1,22 1,3 1,36 elektrana treba uzeti u obzir utjecaj udarne struje pa umjesto It racunatl sa
Opteretivost vodica u kratkom spoju I ek y prema str. 250. . . .
Konstanta C 1 za krajnje dopustene temperature uZIma se IZ tabhce 5 (str. 475)
U kratkom spoju vodici se ne smiju toliko zagrijati da izgube cvrstocu. Po-
Induktivni otpor tro/aznih nadzemnih vodova . .
treban presjek A pri kome se ne prekora6 granicna temperatura _iznad pogonske
temperature (60C) ie Induktivni otpor jednog vodica simetricno prepletenog trofaznog voda IznOS1:

A = CII, J~ mm', pri cemu ie x=wL=f~o (In 2: +0,25)

472 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI Eneretski' nadzemni vodovi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 473
Tablica 3. Dijagram 3. Prijcnosne snage vodorn 35 kV
Dozvoljene trajne struje (po DIN 48201/65 i 48204/74)
Materijal vodica: AI/Fe ufe i Cu uze; pad napona: 8%
faktor snage: cos <4>=0,9; opterecenje na kraju vada:
Nazivni Trajno dozvoljene struje II u A Nazivni
presj;k presjek I,
alli- E- hronca bronca bronca AI/Fe A Korekc. faktor za cos ({J
mm bakar
rninij -AIMgSi I II III mm 2 Uze mm 2 i - - - - , - - - - - - . - - - - j
0,80 0,85 0,95
10 - - 90 85 75 50 - -
16 110 105 125 115 100 70 16/2,5 90 25 0,897 0,944 1,071
25 145 135 160 150 130 90 25/4 125 35 0,970 0,929 1,095
35 180 170 200 185 160 115 35/6 145 50 0,839 0,910 1,125
50 225 210 250 235 200 145 50/8 170
HW',--' "
U 70 0,813 0,894 1,154 '--'IIW
70 270 255 310 285 245 175 70/12 290 26't--r--t 95 0,783 0,875 1,192 t-----j26
95 340 320 380 355 305 215 95/15 350 120 0,754 0,863 1,218
120 390 365 440 410 350 250 120/20 410 12,: r---+-t 150 0,746 0,851 1,245
+--I--j2.t
150 455 425 510 470 410 290 150/25 470 p p
185 520 490 585 540 465 330 185/30 535 35/6 0,905 0,949 1,064
240 625 585 700 645
22'f--+,1t 50/8 0,881 0,935 1,085
560 395 240/40 645
300 710 670 800 735 635 450 - -' ~ 70/12 0,854 0,919 1,110
400 855 810 960 890 765 540 - - :;;: 95/15 0,827 0,903 1,138
500 990 930 1100 1020 880 626 490/65 960 120/20 0,800 0,886 1,159
18 t------'\t\--\--t 150/25 0,783 0,875 1,192
185/30 0,766 0,865 1,215
Tablica 4.
Doz\'oljene trajne struje (po Sl. listu 11/74)

Materijal Presjek mm 2
vodica 16 25 35 --CU
50 70 95 120 150 185
-Alee
Cu 115 lSI 174 231 282 357 411 477 544
Al 92 121 149 185 226 283 329 382 435
AI/Fe 90 125 145 170 235 290 345 400 450

x je induktivni otpcr jednog vodica u Q/km;

f je frekvencija u Hz; ).10 (induktivna konstanta)= 1,256 u mHjkm;
6
s je srednja geometrijska udaljenost triju vodica u mm;
d je promjer vodica u mm.
Za f ~ 50 Hz je f~o ~ 0,0628 Q/km.
Srednja geometrijska udaljenost triju vodica izracuna se iz:
2 2
s=-?!a12' a~~
a 12 , a, J. Cl23 = medusobne udaljenosti odnosnih vodica. 0
20 25 JO J5 .0 .5 50 55 km 60
Induktivni otper se odnosi na fazni napcn (napbn prerria zemlji). [u_
Za zeljeni promjer i razmak vodica, ocita se iz diagrama 5 (str. 476) induktivni
otpcr x. .
60 . 55 /;s W 35 JO i5 20
- - - - Al/Fp
474 _ _ _ _ _ _ _ _ _~_ KABEL! I NADZEMNI VODOVI Energetski nadzemni vodovi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ 475
Dijagram 4. Prijenosne snage vodom 110 kV Tabliea 5
Materiial vodic.: AI/Fe uze i Cu uze; pad napona: 10%; Temperatura 'C
Materiial Konstanta
faktor snage: cos cp=O,9; opterecenje na kraju voda: pogonska granicna C,
Bakar 170" 8,0
Korekc. faktor za cos cp
Uze mm 2 1-___,--__,--_---1 Aluminij 130') 14,9
AI-MgSi 60
0,80 0,85 0,95 1552) 13,0
AI/Fe 160') 12,8
50 0,839 0,910 1,095 ') iz Siemens, Handbueh d. Elektroteehnik, W.Girardet, 1971, str. 549
70 0,813 0,894 1,125 2) Kaiserov el. tehn. prirucnik, Tehn. kniiga, Zagreb, 1971, str. 588.
95 0,783 0,875 1,154
~ Ako fazmak nije toeno poznat, mogu se pretpostaviti prakticne vrijednosti za srednji
U 120 0,764 0,863 1,192
geometr. razmak s iz tablice 6.
150 0,745 0,851 1,218
185 0,729 0,841 1,271 Diagram 5 vrijedi za-sve rasporede vodova s jednom trojkom i za sve vodove
s dvije trojke, koji su prepieteni prema p. Za vodove s dvije trojke i prepletom

Ir
HW HW
h 70/12 0,854 0,919 1,110 . prema y, treba vrijednostL iz diagrama 5 mnoZiti faktorom:
Raspored vodova: oblik I i II III IV V
90 \
!l:
95/15
120/20
0,827
0,800
0,903
0,886
1,138
1,169
90
t faktor 1,0 1,018 1,026 1,034
t I------..... - 150/25 0,783 0,875 1,192 80 Visina vodica iznad zemlje montaza zastitnih uzeta ne utjecu na iznos induk-

p (p) ~ \ ;;: ;~~j~~ ~:~~~ ~:~~~ ::~;~ JW"" P

tivnog otpora.

I~~ ~40/40 ~r 70
Tabliea 6.
70 0,747 0,852 1,244

=~~te'
pogonski napon kV 0,4 6 ... 20 30,35 110
60 J:(K<&.., /V 60

'\~ t~I'~;~IVj~,/-h.......l50
Mat. stupova drvo drvo drvo beton beton
Oblik stupa I I I I II I 1 II
Razmak izmedu

"'~~~~~~~!VVI7_~1,fj
50 550 1100 ... 1450 1900 1800 2030 4000 4500
faza a 12 mm
Sred. geom.
razmak s 550 1100 ... 1450 1750 2270 1750 4000 5650
mm
I,fjl--t-.... so " ~~
JO ~~;-..., .... ~:>< ~~K h... 30
Primjer: lednostruki vod 35 kV 70 mm 2 :
s = 1750 mm (iz tabliee 6), d = 10,5 mm (iz tabliee 2), 2s/d = 333, a iz diiagrama 5

20
F- r:--t::-... t--- .::::
20
x = 0,383 !l/km. S tim otporom se racuna pad napona iii struia kratkog spoia.
Struja zemljospoja
Nase mreze napona Ito kV i viSe imaju direktno uzemljeno zvjezdiste. U
0 10 takvim mreZama nema struje zemljospoja, jer se svaki 'zemljospoj pretvori u kratki
.
spoj. Kratkotrajne zemljospojeve iskljucuje najblizi prekidac, koji nakon: kratkog pre-
kida (0,3 do 1 s) ponovo uklapa. Ako kratki spoi u to doba niie nesfao, prekinut
ce prekidac definitivno.
0 50 60 70 80 !lJ 100 110 120 130 km liO
Cu- U mrezama srednjeg napona je zvjezdiste izolirano iii uzemljeno prelo' induk-
, , , , , , , , , , , tivnog otpora (induktivni svitak za kompenzaciju zemljospojne'struje). 'U tim mre-
II,fj lJO 120 110 100 90 80 70 60 50 km 0 iama mogu nastati jednopolni zemljospojevi dodirom jednog vodica sa 'zemljom
--AI/Fe iii dvopolni i tropolni zemljospojevi, koji imaju karakter kratkog -spoja:
476 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI 1 NADZEMNI VODOVI
r
Energetski nadzemni vodovi _________________ 477
A Q/km Q
2" 0:50 500 Nadzemni vodovi.'
sa zast. uzetom: 3 A za svakih 100 km svakih 10 kV
bez zast. uzeta: 2,5 A za svakih 100 km I svakih 10 kV
0 Pojasni kabeli.' 50 ... 100 A za svakih 100 km svakih 10 kV
'e x Aka je mreza bolje paznata maze se racunati tocnije:
X
2,0 0.1,(} I,(}O Nadzemni vadovi: nekampenzirana struja 17 na mjestu jednopolnog zemljospdja
iZDasi Iz=0,544 CzUI A. C z je kapacitet jednog vadica prema zemlji (iz dijagrama 6)
I u 1IF/km: s je srednji geometrijski razmak vadica u mm i ablik stupa po str. 476:
1,8 O,J5 J50 I je duljina voda u km; U je linijski napon u kY.
Vrijednosti iz dijagrama 6 treba
ie 1 I
-
pFlkm zbog utjecaja uzemljcnih dijelava i
1,6 aJO 300 .....
/I sa XX stupova povisiti:

I za
250
I" 025
10,005 I~ napon
10 35 110 kV
U
70 100 10 I Jo[} ,00 Sill AV 100[} I 0 200 ~
f-"'"
25
d- Cz \\~ do dati +16 + 13 +9 %
Dijagram5
0.- V
I II III IV v , ./ 1
'il,o ~ V
~ .....

V \\\~
1/ ::;.- 'L ,0 ;
~ ::;.-
P 1
O,OOJ
101ll 201l! JOOO 1,{1)0 500[} 60[}0
5-
.. f ,ablik sfupa X; zaSt. ute Dijagram 6

Dijagram vazi za srednju visinu vodica iznad zemlje h=.(/h,h 2 h 3 0d 15 m za

polumjer vodica 7 mm.
hi se dobiva iz visine ovjesiSta HI'
Preplitanje dvostrukih vodova ", ~H,-0,7.r
Zemljospojevi remete normalni rad mreze, naroCito isprekidani zemljospojevi gdje je.r provjes u em (npr.f iz tabIiee 9 do 12 na str. 483 do 488 - 15 %). Ako je sred-
u nekompenziranim rnrezama. Osim stela na sarnom rnjestu zemljospoja, magu DJa visina razlicita ad 15 m, treba korigirati vrijcdnost iz dijagrama 6:
prenaponi u zdravim fazama izazvati stete jos u drugim dijelovima mreze. -Utjecaji
,,~
10 15 18 m
zemijospoja smanjuju se ugradivanjem zemljospojnih svitaka na odgovarajuCim
mjestima mreze (elektrane, transformatorske stanice), preko kojih se uzemljuju zvjez-
dista generatora iii transformatora. za +6 a -3/0
Zemljospojni svitak rasterecuje mjesto zemljospoja time, sto se kapacitivna 2
I.emljospojna struja kompenzira induktivnom strujom svitka. Na rnjestu zernljospoja Ako palumjer vodica /' nije 7 mm (tj. Cu 120 mm 2 iii alucel 95 mm ), tada
teee uglavnom malena struja, koja se nakon kratkog vremena gasi, njena velicina treba korigirati vrijednost iz dijagrama 6:
ovisi 0 tocnosti kompenzacije.
pri /'= 4,5 7 lOmm
Struja na mjestu jednopolnog zcmljospoja (ako ne postoji kompenzacija) moze
se priblizna ocijeniti:
JOs za -3 a +2%
478 - -_ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI
r, Energetski nadzemnivodovi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 479

Primjer: Meeia sa 200 km jednostrukih nadzemnih vodova 35 kV 50 mm 2 sa zem- Uz ovu pretpostavku je prirodna snaga:
nim uietom (seed. razmak po str. 4771750 mm 2 , sred. visina 9 m) i 10 km H~kabela
3 x 50 mm'. U 10 30 35 50 60 110 220 380 kV
Za nadzemne vodoveje iz dijagrama 6 Cz =O,00475 IlFjkm +13% za uzemljene
dijeIove +6% cadi visine 9m, -3% jer je polumjer od 50mm 2 sarno 4,Smm; P 0,27 2,4 3,3 6,7 9,6 32 130 385MW
C,=0.0055 ~F/km.
Struja zemljospoja
ad nadzemnog voda: 1,=0,5440,005535 kV 200 km=21 A ~ehanicki proraclln
(i gruba oejena daje 3 A . 3,5 . 2=21 A):
ad kabe/a: Iz tabliee str. 466 C p=0,24/1F/km Sigurnosni razmaci vodica i zastitnih uzeta
1,=0,544 0,24' 35' 10=46 A.
Za nazivne napone do: 20 35 60 110 220 380 kV
Ukupno 21 A+46 A=67 A. Za tu struju treba dimenzionirati sve zastitne vodove
u svim stranicama. Utjecaj razmjerno kratkog kabela je znatan. za neotklonjene vodice: 10 20 25 40 75 150 280 em
Strnja nabijanja za otklonjene vodice: 10 20 20 30 55 110 190 em
U dijagramu 5 prikazana je specificna struja nabijanja trofaznih vodova ic
u zavisnosti od omjera razmaka vodica i polumjera vodica sir. Promjena pogon- Smatra se da sigurnosni razmad zadovoljavaju, ako udaljenost D U em izmedu
skog kapaeiteta i struje nabijanja kod razlicitih visina iznad zemlje je manja od vodica (odnosno vodica i zastitnog uteta) u sredini raspona, u prilikama bez vjetra
1 % za okolnosti iz prakse, pa stoga to ne treba uzeti u obzir. Zastitna uzeta na temperaturi + 40 "C iznosi najmanje:
takoder prakticki ne utjecu na pogonski kapacitet, a i utjeeaj stupova je zane-
mariv. Speeificna struja nabijanja iznosi od 1,4 do 2,2 A (za oejene: 1,6 A) za
D=kJf+l+sigurnosni razmak (em)
gdje je:
svakih 100 km duljine voda i za svakih 10 kV pogonskog napona. Stvarna struja
nabijanja l,:Je za dane pogonske uvjete: f provjes vodica (zastitnog uzeta) kod + 40C u em
1 duljina izolatorskog .lanea od ovjesista do vodica u em (za zatezne izol. lance,
lc=i cUI1O- 3 A i potporne izolatore 1=0)
U je pogonski linijski napon u kV; I je duljina trase voda u km; ic je specificna k koeficijent cija vrijednost ovisi 0 rasporedu dvaju promatranih vodica iii vodica
struj. n.bij.nja za svakih 10 kV i svakih 100 km duljine voda, uzeta iz dijagrama 5. i zastitnog uzeta i kutu otklona uzeta " Istr, 480)
Dijagram 5 vrijedi za 50 Hz i vodove s jednom trojkom svih oblika, kao i
za vodove s dvije trojke s preplitanjem prema }'. Za vodove s dvije trojke i za horizontalni raspored:
preplitanjem prema {J treba vrijednosti iz dijagrama 5 mnoziti faktorom: .,"
k=4+-, ali najmanje k=6.
oblik: III IV V
25
Najmanja udaljenost D = 60 em, ak6 sigurnosni razmak nije veci.
faktor: 0,983 0,975 0,968 Kod visokonaponskih vodova nazivnog napona do 20 kV racuna se
Povisenje napona Uc uslijed struje nabijanja izrazeno u /,; srednjeg napona minimalno potreban razmak za uvjete kod horizontalnog rasporeda uzeta
duz linije je: i oDd a kada raspored vodica odnosno zastitnog uzeta nije horizontalan.
xl
uc =0,087 le %
U za kosi raspored
ako je kapaeitet pretpostavljen u sredini voda (x je induktivni otpor jednog
vodica u .o/km). Pojave korone smanjuju taj efekt. k=2+~, ali najmanje k=7.
10
Prirodna snaga dalekovoda Najmanja udaljenost D = 70 em, ako sigurnosni razrnak nije veei. Za

Prirodna snaga: P= ~' MW; Valni otpor z=.J~ Q;

vodove nazivnog napona preko 20 kV dovoljna je tako izracunana uda-
ljenost (projekcijal sarno uz uvjet da je ujedno i horizontalna udaljenost
izmedu vodica. odnosno izrnedu vodica i zastitnog uzeta, jednaka' barern
Ividi dijagram 5) za nadzemne vodove iznosi priblizno Z=375.o. sigurnosnorn razmaku.

480 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Aka je horizontalna udaljcnost izmedu dvaju koso rasporedenih vodica
I zaslitnog uzeta jednaka iii veea od udaljenosti D izracunanoj za uvjete
kosog rasporeda lIzeta, smatra se da jc udaljenost dovoljna;
'f
I Energetski nadzemni vodovi ________________ 481
Za samonosive vodove iii vodove pricvrscene na celicno uze, do 40 m raspona
(iz Normativa za ?:astitu n. nap. mreza, SI. list 11/1974, Cl. 89): vodic od bakra:
2,5 mm 2, od aluminija: 4 mm 2

za vertikailli raspored Tablica 7. Cvrstoca i dopustena naprezanja zica i uzcta

k~4+~, ali najmanje k~ 14. Dopusteno naprezanje N/mml (kp/mm')

5 Materijal
normalno izuzetno
Najrnanja udaljenost D = 140 em, aka sigurnosni razmak nije veci. naziv kratica
ziea uze ziea uze
Tolika udaljenost potrebna je sarno za vodove nazivnog oapona prcka
20 kY i aka raspored nije potpuno vertikalan, ali je horizontalna udaljenost Alu-celik AI/Fe 0,95/1 - 240 (24,5) - 451 (46)
manja od sigurnosnog razrnaka. 1,7/1 - 186(19) - 348 (35,5)
Kut atklooa (J..0 nezaledenog uieta promjera dum, mase m u kg/m uslijed 4,4/1 - 128 (13) - 240 (24,5)
t1aka vjetra p u N/m2 iz tablice 8, str. 482 je 6/1 - 108 (II) - 206 (21)
7,7/1 - 98 (10) - 186 (19)
cdp Slitina AIMg
tao (J..=---
9,81' In -celik AIMg/Fe* 0,95/1 - 255 (26) - 480 (49)
(c =koeficijent djelovanja vjetra iz str. 482). 1,7/1 - 206 (21) - 382 (39)
4,3/1 - 147 (15) - 275 (28)
Kut atkIooa izolatorskog lanca racuna se sa 70 % tlaka vjetra na yodice, od-
nosno 50 % tlaka vjetra na yodice u snopu. Za oba slucaja kut otklona se racuna 6/1 - 133 (13,5) - 245 (25)
za yodice bez leda. 7,7/1 - 123 (12,5) - 226 (23)
Kod niskonaponskih vodova razmaci izmedu vodica ne smiju biti manji od Aluminij Al - 69 (7) - 118 (12)
Slitina AIMg AIMg* - 88 (9) - 167(17)
udaljenosti D izracunate prema formuli: D=3 Jf(cm) ali ne manji od 35 em pri Bakar Cu 108 (11) 177(18) 294 (30) 294 (30)
kosom i horizontalnom postavljanju vodiea za raspone do 45 m, odnosno ne rnanji Celik I Fe I 118 (12) 157 (16) 314 (32) 314 (32)
OP 40 ern za raspone vete od 45 rn. II II 196 (20) 275 (28) 549 (56) 549 (56)
Pri vertikalnom postavljanju vodiea ta udaljenost ne treba biti manja od 40 em III III 294 (30) 441 (45) 883 (90) 883 (90)
za raspone do 45 m, odnosno ne manja od 60 em ia raspone vece od 45 m. IV IV 392 (40) 540 (55) 1079 (110) 1079 (110)

Najrnanji presjeci * vrijedi do donosenja standarda JUS.

Upotreba ziea od alurninija i njegovih slitina nije dopustena. Ti materijali
smiju se upotrijebiti jedino kao uzeta. Upotreba ziea od ostalih materijala dopu- Dopustena naprezanja se odnose na stvarni presjek
stena je ako im presjek ne prelazi 16 mm 2 i ako se postavljaju u rasponima manjirna Maksimalno radno naprezanje, tj. odahrana racunska vrijednost sto je hori-
od 80 m. zontalna komponenta naprezanja na vlak postize na - 5 C s normalnim dodat-
nim teretom iii na - 20C bez dodatnog tereta, ne smije prelaziti vrijednost
Najmanji dopusteni presjeci ziea i uzeta jesu: normalno dopustenog naprezanja.
od bakra 10 mm 2
od aluminija i njegovih slitina 25 mm 2 Montaza ziea i uzeta se obavlja prema tablicama provjesa iii montaznim
od alucelika 16 mm 2 tablieama, gdje se nalaze provjesi kod raznih temperatura i raspona za odabrano
od celika 16 mm 2 maksimalno radno naprezanje i normalni dodatni terct.

:lice i uzeta od drugih materijala trebaju imati toliki presjek da im sila kidanja
bude najmanje 3740 N (380 kp).
Za niskonaponske vodove raspona do 45 m dopusteni su ovi najmanji presjeei:
od bakra 6 mrn 2 , od aluminija i njegovih slitina 16 mm 2 Ziee i uzeta od drugih
materijala moraju imati tolik presjek da im sila kidanja bude najmanje 1770 N
(180 kp).
Klimatski uvjeti
Dodatni teret. Za normalni dodatni tcret uzima se najveCi dodatni leret koji se
na tom mjestu pojavljuje prosjecno svakih 5 godina, ali u svakom slucaju ne manje od:
g~ 1,76 Jd N/m odn. g~0,18 J;i kp/m
gdje je: d promjer vodica (zastitnog uzeta) u mm.

31 Koncarev prirucnik
482 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELII NADZEMNI VODOVI _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _..,.',_ _ _ _ _ _~483
U pravilu treha racunati s vrijednostima za normalne"dodatne terete: 1,0 g; 0
1,6 g; 2,5 g; 4,0 g. :=:
Za izuzetni dodatni teret uzima se najveCi dodatni teret sto se na tom mjestu "S
pojavijuje prosjecno svakih 20 godina, ali De manje od dvostruke tezine normalnog
dodatnog tereta.
S eS 0
oo

::J
0- Z~
Vjetar. Uzima se da je smjer vjetra vodoravan, a tlak vjetra na izlozenu ....
povrsinu promatranog objekta okomit i da iznosi: 0 o 0 f"""I _I/) M -l) 0 r-N
r- _
l)" N 0\ \11 \0 N N

F=9,81' A p' e' sin a N odn. F=A P' e'sin a kp

'" (""; 'o::t '"<t \11:\0 r- 00
'"
'"NV
gdje je:
2
- 8
N_Nr--\OO\l)
g;:!i~~::;:;~~ -
'" r-
'" '"
_N
'"
A napadnuta nezaledena povrsina u m : kod cilindricnih objekata (stupovi, vodici)
vazi projekcija nezaledene povrsine, kod resetkastih stupova sarno povrsina profila
"S
S e
S
0
oo

u prednjoj stijeni, okrenuta prema vjetru; 00

z~
0-
p=0,613,,' u N/m (odn. p=v'/16 u kp/m), gdje je v (m/s) maksimalna brzina '" 0
vjetra registrirana u toku 5 god. (za vodove 380 kV i u duzem periodu); 1 kmjh= '"
= 0,277 m/s. Izracunani tlak vjetra treba zaokruziti na slijedecu vrijednost iz
tabliee 8.

c koeficijent dje10vanja vjetra: "e

M
So
SOO
-0
0

a
Stupovi okrugli >!CE
~
0,7 Vodici i zast. uze 1,0 Zo
Stup. okr. dvostrukil)2 1 1,0 Resetkasti stupovi: = '"
= '"
Stupovi 6- i 8-kutni
Stupovi 4-kutnog presjeka
1,0
1,4
od cijevi u 1 ravnini
od profii. eel. u 1 ravnini
1,1
1,4
e '" 0

Stup. 4-kutni dvostrukjllJ) 2,0 cetverokutni od cijevi 2,0

"= '"
eetverokutni od profila 2,6 ...e
ID
M

So
IX kut izmedu napadnute plohe i horizontalne (str. 480).
- M
S SOO
Tabliea 8. ..
e
z '"~ N
~

Zo
'"
0
Visina voda nad zemljom Tlak vjetra p N/m '"
M 0
So
OdOdo40m 589 736 883 1079 1275 '"N s-
;<;
--" 20

.C'
~
00

Dijelovi voda izmedu 736 883 1079 1275 1472

- -""
"Vi' "'0
40 i 8u m ~ ~'"
0..
"'0
Vodovi do IS m 491 589 736 883 1079 z'"
c
1) smjer vjetra u ravnini kroz obje osi '"'"
.~
0
s;.s
2) udaijenost osi manja od- dvostrukog promjera :;s '"
~
Jl udaijenost osi manja od dvostruke stranice presjeka '"
f-<

31*
Tablica 9. (nastavak) ...
...
00

Prcsjek 95/15 120/20 mm 2 150/25 mm' 185/30 mm' 210/35 mm' 240/40 mm'

Raspon Naprez. N/mm2 N/mm2 N/mm2 N/mm' N/mm' N/mm'

m 60 60 80 100 50 60 80 100 50 60 80 100 50 80 100 50 80 100 50 80 100

40 63 44 63 44 29 44 44 4 29
50 59 59 41 83 59 59 83 59 41
60 113 105 74 102 74 54 102 74 55 74 102 74 54
70 148 91 91 68 125 91 70 91 124 91 68
80 183 155 112 83 168 108 161 108 85 152 108 85 108 148 108 83

90 191 139 99 205 174 127 166 125 99 186 125 101 125 178 125 99
100 272 230 168 122 246 209 154 116 234 198 147 116 221 146 118 210 146 118 211 144 118
110 327 273 201 147 293 247 183 135 234 174 134 258 167 136 252 167 135 247 167 131
120 382 320 236 175 343 288 214 160 321 272 203 153 302 195 155 292 191 162 286 191 155
130 445 371 275 206 396 332 248 186 313 235 178 348 225 176 337 219 175 328 215 172

140 507427,316238 451 380 283 215 423 358 270 205 396 257 199 386 249 196 373 245 195
150 597 486 361 274 507 432 323 246 405 305 233 447 290 234 436 282 214 421 275 213
160 651 549 408 311 570 487 364 279 541 456 343 264 504 325 252 485 315 234 472 310 239
170 736 616 458 351 641 545 408 314 510 384 290 563 363 284 544 352 276 527 342 267
180 821 687 512 394 717 607 455 351 674 567 427 331 623 403 313 601 389 307 584 383 297 J
190 762 568 439 785 672 504 390 627 472 367 678 445 348 669 429 338 645 418 328
200 1008 841 628 486 877 741 555 432 822 690 520 405 760 488 382 735 473 373 709 463 363
220 756 588 1056 668 986 623 487 915 585 457 880 565 442 552 434
240 896 642 1251 790 1166 734 577 1080 687 540 1041 663 528 648 510
260 700 1465 921 1361 858 674 1260 800 626 769 610 753 593
280 885 1692 1063 1572 989 779 1460 921 730 884 706 866 682
300 2235 952 1940 1218 1799 1139 893 1650 1050 834 1006 804 1526 866 777
---_..--_ __ ... -.,;j

Tablica 9. (mlstavak)

Presjek 95/15 120/20 mm' 150/20 mm' 185/30 mm' 210/35 mm' 240/40 mm'

N/mm' N/mm2 N/mm' N/mm2 N/mm'

RaspoD Naprez N/mm2
50 60 80 100 50 60 80 100 50 80 100 50 80 100 50 80 100
m 60 60 80 100
2041 1017 944 906 1111 880
320 1245 988
2300 1145 1023
340 2060 1310
350 1212 1060 1082

2574 1190 1151 1385 1102

360 1535 1224
2865 1320 1269
380 2668 1697 1351
3948 3420 3171 1577 1444 1408
400
Provjes u em kod +40'C iii kod _5C sa dodatnim teretom 1,0' 1,76,jd N/m, 10 N/mm' '" I kp/mm'
"0 p..'N ~
g ~. e.
~ g.,~. ~
~

_s-o
~ ~~
~ '9
~ N
.c::
::l
0= Q.l ~.
~ ~ ~ ;
.... (Il<

~<..2. '"0 N
0
~ _ . ("tl ...

g'3 ~;
"
- . V> 0~,'"tl
o ("tl '"1 0
~ p.. (Il _ . p..
~ ~

E ~~%
N
Q.l :::I '0 Q.l
...... tl:I 0 :r.'
3 ~ p..::.
o~ Q.l
N
::-
~
"""p..P='0
~ 0 ~~ P='
~ N
3 =:
~ ::r.
~. 0OJ)

~~.~_~I""
~ ::r' ':I
::t' C
7"'" "0<=0
'"1 ::! N< 3 ~
~&.~~
,
~n,~,
co
V1
~.
 ...
u
--J CD
~
g:
'WNtvNN
01.D00-.)0\
00000
tv N N N
V..,J::..WN_
oocz,oo
tv N ...... -
0\000-..10\
00,000
__
- - ...... >-
::::~~~O
o
00000
\0 00 .-.1 0\ V.';:"WN
0000
3 ~
'8
;;. '"
" . "
;;
0. + '"C
.(::>.wwtv_
-.JOOQW-..J
.,J::...,J::...p..w_
_-...l.,J::..N
'D-.Jwo
-'" -
0
0
.3
WNW _ _
0
Z
o
p..O~
A ~
VlOON-.JN OOV.W_ a;
0
3~

-'" '"-
Ul-.J-....J.,J::..OO .\0 -.J ,N N
~

3 c:t r)~'
~
~A
WNN _ _
3 0\\0 l;.l oow \OO'IwN
~
~:::.:~ '" A
'" 0 .,J::..O\VlOO ONO\O 0 Z
o -. 3
NN __ ~.
II
3 I S O'\v..,J::..ww
ONVlOON -.J_-.lW\O "'A", 3 ~

-~0 00 \0 -.J I.D -.J OOW'" 0'" ~

"!3:
- '"
O\OWWOO
""
"0
~
~
~ l")
~
8- AAW NN ...... _ _
...
3 \0 ...... t"n.'.
~!:t5~&N
-...lV\WN :~. OJ> ~

3 ~
....
.:--

..'"
{h. 00 00 W
.,J::..,.f::>.WWN
OO ...... O\OVl
tv_-_ ~wO\O'

~t::J
" '
.
- "" 't
g N
3
Q

"",
"
~

~,
_-.lWO-.J

-
.~OOO-.JOO Vo,JW-.JVl-...l
~ =
~ ........ '"
"'_w v..,J::...,J::..ww
VlOONo\O
WN""" ......
.... " ~
W
"
OON'-l \0 -.J W N '-J
VlOO\W'-O
OI.D-.JOI.D -.0
~
'"
0
"
V>
.,.3
3
-- -'" "
N
~ 3 A
A
V> V>
00"''''
OOAA
';:"WWNN
OVlOo\N OO.,J::.. ...... OOO\ A
0
2. 3 ~ "...
-""
OOo\-.JNO tv 00 -.J \0 0\
'"
-'"
~

-.JO\O\VlVl .p..WWWN
tv _ _ _
Z "e, m
'" 00 ~ V> 0
,J::.OOW_-.J
tlt O\I.DNO\O NOOV._I.D
' " V> 3 0
"
---
OOO\-.lN_ W \C 1.0 -.J ...... 0\0\0000 ....0 0
3 3 "N<
.... '" C\VlVl.,J::...,J::..
W-.l-VlO
WWNN_
v._-.JW\D A a; ~
3 :1. Z
'" '"
O'\W Q 000\
'" '"
N_.,J::..\O-.J 1.D,.J::._No\ 0 ~

"
--- '"
WWo\NIJl

,-----
~.Vl.f;>.WN -00\000 -..JO\O\VlVl .p..WWNN
- -
'" N .... (]
N
-_
,\0 00 -..J -.l -.l
W.,J::..\O-')I.D
......
tv_COI.D
......
OO\CON.J:>.
.,J::..,J::.O\W,J::..

00 00 -.J 0\ 0\
O\\ONO\O
OOO\-..Jtv_

VlV'l.&;::...&:>.W
.,J::..OOWI.D.,J::..
\..oJ \0 I.D

W NNW_
tv I.D
O-...l..r;:..-oo
\cWO_a-.

---
'....
" 0V> 0

-
0
3
3
m
J:
Z
..j:::..O\O\_W -.low....:tt-J O\-Vl_O\ t-Joo~_....:t Vl t-Jo 000\ A
'" ~

-
W ,W,'Vl t-J \0 WO,\O_Vl 0

--..--- O~"P....:tO ~~O\_\O OW_t-JVl

'"
__
Vl~Wt-J_
tvw~

V,OOVlt.J:l_~
0\0\0 oo....:t
O'IOOOWO\
W t,...l.,ya - -
O\O\VlVl~
\Ot-JO\_Vl
!->J \000 OVl
~wwt-Jt-J
OVl_O\W
~Q',O\OO
::OO::wooo
~_t-JO\O\
",V>
.... 0
-'"
0 '"
V>

3
<
0
(]
,...,.0\0\000 ....:t....:tO\O\.Vl Vl~~WW NNNN_
~NOOOO\
a; 3 0
WO\\ONO\
~P'NOOt-.,)
\OWOON....:t
\O\O_VlN
N.:...JNOO~
.......NO\W_
\OO\WO....:t
....... O\NO_ t-JO_t-JVl
V>
0 0
~

<
'.------.--~--- .--_._-------- -,~

Tablica II. Najveci provjes u COl aluminijski,h aldrejskih u.teta

50mm 2 70mm 2 95mm' 120mm' 150 mm'

16mm2 25mm' 35 mm'
Ras- Naprezl ,Naprez. Naprez.
. Naprez. Naprez. Naprez. Naprez. Naprez.
pon Nlmm' Nlmm' Nlmm'
Nlmm' Nlmm' Nlmm' Nlmm' Nlmm'
m 60 70 40 60 70 40 60 70
50 60 70 50 60 70 40 60 70 40 60 70 40
50 60 70

25 22 35 25 22 35 25 22 35 27 22 35 27 22
20 33 23 20 29 27 22 29 27 22 35
32 41 37 28 37 34 28 46 28 46 28
25 50 36 53 42 35 53 42 35
35 48 42 35 56 39 35 56 39 35 53 39 35
30 69 51 45 56 46
48 63 54 43 72 42 66 42
35 92 69 61 73 62 58 50 73 58 50
66 52 87 55 49 79 55 49 73 55 49 73
40 61

83 65 107 58 96 57 88 64 58 85
45 79
99 79 127 82 67 113' 72 65 102 72 65 96 75 65 94 75 65
50 96
138 139 114 175 115 95 154 100 84 136 89 81 128 93 81 120 93 81
60 164 113 98 150 111 99
188 185 154 221 153 127 202 133 111 176 116 98
70
239 200 296 195 164 256 169 143 222 148 125 204 141 117 190 133 117
80
300 252 369 245 206 318 212 178 274 182 155 250 172 144 235 162 136
90 207 174 280 193 163
450 300 252 387 256 218 331 221 188 301
100 540 361 304 462 307 261 394 263 225 358 245 206 330 228 192
110 540 364 309 463 308 264 419 286 242 387 265 225
120 331 280 445 306 260
621 423 360 538 357 307 485
130
707 488 416 619 412 354 557 379 321 510 349 297
140 797 559 476 705 471 403 634 430 366 580 396 337
150 445 380
160
170
892 633 540 531 456
596 513
716
802
485
544
415
463 498 425 .......
CD
667 892 606 516 554 473
180
488--_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI T
, Energetski nadzemn; vedevi ________________ 489

'" .-
~,
'" Tablica 12. Izolatori
~~

~~~;g;:e Najveci provjes u em vodica niskonaponskih mreza Mehanicko dimenzioniranje

'-O'-Or-0000 .
Tablica 13.
Maks. Presjck mm 2
Mate- nap. Ras- 6" 10 16 25 35 50 70 95 Najrnanja vrijednost preiomnog,
Vrsta
rijal N/mm' pon Tefet i vesta izolatora odnosno elektromebanickog
stupa
vodica m provjes (em) kod +40 'C tereta

20 25 20 20 20 20 20 20 20 Prelomni teret potpornih nosni 2,5 x (masa uzeta+dod. teret)

120 30 56 44 36 36 35 35 izolatora zatezni 2,5 x sila zatezanja vodica
35 35
40 77 62 52 50 50 50 50
50 119 94 78 71 67 67 67 Elektromehanicki teret kapastih nosni 3 x (masa uzeta + dodatni teret)
Bakar izoiatora, odnosno kapastih izo- zatezni 3 x sila zatezanja vodica
20 41 38 29 29 28,5 28,5 latora u lancima i prelomni teret
28,5 29
30 90 71 58 51 46 45 45 46 masivnih stapnih izolatora
80 40 119 96 82 73,5 67 65 65
50 182 144 121 108 96 91 87 Mehanicki pojabna izolacija. Smatra se da je izolacija voda mehanieki poja-
cana, ako se:
20 18 17,5 17,5 17,5 18,5 18,5 za potporne izolatore upotrijebe dva iii vise izolatora tako da u slucaju preloma
Alucelik 30 38 30 29 29 30,5 30,5 jednog izolatora preostali budu dimenzionirani prema zahtjevima iz tablice 13
6: I 80
40 68 51 43 43 44 44 uzimajuci u obzir raspodjelu tereta na neostecene izolatore;
6 50 105 80 65
2 57 59 59 kod niskonaponskih vodova smatra se da je postignuto mehanicki dovoljno

. "0"
"0
o 20
25
33 29
50 41
29
37
36
44
36
44
36
pricvrscivanje vodica na nosnim stupovima, krovnim nosacima, konzolama na
zgradama i slieno ako se pri upotrebi jednog potpornog izolatora vodic dodatno
veze sigurnosnim vezom od jednakog materijala i presjeka kao vodic;
45 30 69 56 48 54 54 54 ako se za visece izolatore upotrijebe dva iIi vise lanaca dimenzioniranih prema
u iii 35 92 73
o
~
63 67 64 tablici 13 za normalno stanje voda, kada je opterecenje ravnomjerno rasporedeno
50 2 ) 40 82 74 73
1 na sve lance, a u slucaju prekida jednog lanca izolatori preostalih lanaca smiju
"0 45 89 biti optereceni najviSe s pola iznosa od elektromehanickog tereta, odnosno mini-
o 50 104 97 malnog prijelomnog tereta.
"" Alurninij
20 22 22 22 22 Elektricno dimenzioniranje
~ 6 25 28 28 28 28
~Z 30 35 lzolator, odnosno izolatorski lanac kompletno montiran kao na nadzemnom
+1"" 35 35 35 35
70 35 48 43 42 42 vodu, mora izdrzati napone prema tablici 14 (koja je na prijedlog TO 28 JEK-a u
"0"
40 Tehn. normativu SI. list 51/1973, cl. 73 uskladena s JUS N.BO.030-1976 0 koordi-
"" .-,
0'"
45
62
79
52 49 49 49
naciji izolacije).
6 x 65 58 57
"0 II 50 96 79 67 65 65 Tablica 14 vrijedi za atmosferske prilike odredene barometarskim t1akom od 1014
~...:
E milibara (760 mmHg), 20 "C, uz vlagu II g/m 3 .
~ 6 E Za vece nadmorske visine vrijednosti treba pomnoziti faktorom
";;> 2
e~ Z 1) bakrena ziea, svi ostali presjeci su uzeta
c..ll :: 2) za presjeke do 35 mm 2, ostali 45 N/rnm2;
Nadmorska visina (ni)
do >1000 >1500 >2000
10 N/mm'" 1 kp/mm' 1000 do 1500 do 2000 do 2500

Faktor 1,0 1,075 1,150 1,225

490 _ _- - - - - - - - - KABELI I NADZEMNI VODOVI Energetski nadzemni vodovi - - - -____________ 491
Tablica 14. Tablica 15
Izolatorski lanci s izolatorima K 170/280 i F 8 "Sediver"
Nazivni Nazivni Nazivni Razmak Podnosivi
Najvisi kratkotrajni podnosivi podnosivi Tip Vrst i izmedu Udarni napon 1,2/50
izrnjenicni
napon podnosivi sklapni atmosferski izolatora broj clanaka zast. kV
Stupanj napon 50Hz
opreme napon udarni udarni i napon u lancu armat. preskoc. na kisi
izolacije podnosivi
kV industr. napon napon mm 50% kV
frekvencije kV maks kVrnaks
kY" N-J.2" - 224 236 140
N-1.3 1 ) - 340 358 160
K 170/2804 ) N-l.4l) - 433 456 200
3,6 Si 10/40 3,6 10 - 40 35 kV N_1.22) - 220 225 108
7,2 Si 20/60 7,2 20 - 60 Nc1.3') - 310 314 161
12 Si 28/75 12 28 - 75 N-l.42) - 345 350 197
24 Si 50/125 24 50 - 125 N-1.2 180 150 1553) 71
38 Si 70/170 38 70 - 170 N-1.3 350 225 230') 120
N-1.4 520 264 270 3 ) 188

123 Si 185/450 123 185 - 450 N-1.6 795 - 494 266

123 Si 230/550 123 230 - 550 K 170/280" N-1.7 965 - 585 308
245 Si 395/950 245 395 - 950 1l0kV Z-1.6 800 - 496 266
245 Si 460/1050 245 460 - 1050 Z c 1.7 940 - 560 290

F8 N-1.7 840 - 522 282.

420 Si 950/1175 420 - 950 1175 "Sediver,,5) N'-1.9 1128 - 685 380
. 420
765
Si
Si
1050/1425
1300/1800'
420
765
-
-
1050
1300
1425
1800
1l0kV Z c1.7 800 - 493 241

765 Si 1425/2100' 765 - 1425 2100 N-l.l1 1700 - 1033 526

765 Si 1550/2400' 765 - 1550 2400 K 170/280" N-1.U 2040 - 1227 655
220 kV Z-2.11 1600 - 975 469
Z-2.13 1910 - 1140 550
* sarno za orijentaciju
F8 N-1.12 1560 - 925 465
"Sediver"S) NCL14 1870 - 1128 575
Na vodovlma iii dijelovima vodova u predjelima s vecim talozenjem necistoce,
220 kV Z_2.12 1500 - 895 432
s reSOID iii maglom (ripr. u bIizini taHonica, morske abale i 81.) treba vrijednosti iz
tahIice 14 paveeati odnosno upotrijebiti izolatore s duljim strujnim stazama, i to
u skladu s vrstom i stupnjem oneciscenja. Napomena: N =nosni~ Z=-zatezni izolator. Lanci s izolatorima K 170/280 (kera-
mieki) i F 8. "Sediver" (stakleni~ di"menzije 146/254 mm) u pravilu su primijenjeni
na visokonaponskim vodovima u SFRJ. Od 1.975. g. pocela je pri'mjena kapastih
Elektri~ki pojaeana izolacija. Izolatori iii izolatorski lanci moraju imatt jedDo:" I

-!
minutni podnosivi napon 50 Hz za ake 15 % visi od jednominutnog podnosivog
napona na preostalom dijelu voda (sarno za visokonaponske vodove, za nisko-
naponske vodove nije potrebno elektricki pojacavati izolaciju).
U tablici 19 za prijelaze (str. 495) oznaceno je sa "M" gdje je propisana
mehanicki pojacana izolacija, odnosno sa "E" gdje. ie propisana elektricki pojacana
izolacij'a.
staklenih izolatora. KT 120 i KT 120 M proizvodnJe IEP Arandelovac, eiji su rezultati
ispitivanja u tablici 16.
I') bez. zastitnih armatura; 2) sarno donJa armatura;- sVl ostali irnaju gornju i donJu
zast. armaturu;' 3) 100J% preskocni. napon, 4) is,pitano u Institutu za elektroprivredu
Zagreb, 5). ispitanQ u "EnergQinvest'-u Sarajevo.
OriJentaciJske vriJednosti za podnosive udarne. napone.:. 92 do 95'% od 50 %-tnog
preskocnog. napona.
492 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI r
I
- -_ _ _ _~-~-------------493
Tablica 16.
'"=> ~'"
v..- l - "
:=0 ~
N . .!.
Izolatorski lanci s kapastim staklenim izolatorirna KT 120 i K T 120M IEP Arandelovac
i zastitnim arrnaturama (rezultati ispitivanja u IRCE "Energoinvest" - Sarajevo)
"oz
~"O~
I I .?: -
.;;; -
.~
""
l"'1 c
'" "
0

.- <:)
c
~

00

,/
f'"
;S

:0':- 1
;U
""
~.~
.D ~
_ N 0
> o ~ ~ ~-" /' [:::::
'"-.' '"
0 ~
Razmak Udarni napon 1,2/50 Maks. "0C
00
-0 ;> "'C;.. 't:I ~.~ c
Tip 0"" .t; 2 'N i5 ::; 'N
V
~
Vrst i izmedu kV podnosivi ~ ~ /' I-:::;
N
0
> ~
izolatora broj <Ianaka zast. izmjenicni '0 .- ';2~i5
:;
I napOD u izol. lancll arrnatura
podnosivi 50% napon 50 Hz .,= UJ ... O ...... O "'Z '" 1-
N ~ >~
-'7
i" k'" '"
'""'"
~

mm preskoc. na kisi (kV) Ul" """c" UJ

0 ~~::::=::=::=:: 00
8 => 0 /
= '"
N-1.3
N-1.4
220
360
170
254
180
277
74
121
0
N
'"
Ul
Z
ZZZZZZ
CIJ(J)cnCl)ClJCI.l
ZZZZZZ "'"
~~~ _ c
~
k:'" "'"
<t,

KT-120 ON-2.4 360 259 280 120 ~

'-0'-0'-0000
35 kV Z-1.3 220 177 190 81 ." '"- ...... - - ( " . 1 N N

Z-1.4 360 269

~ E ;:;; ::E::E::E::E::E::E 2:': 00
;; ::,. :'2- %, '"""- ""- '"""-
~
""
285 113 .~E
::E
'" _ _ g"Jf!1l8A
OZ-2.4 360 282 302 126 ~ 'nV'lOV)V)O M ~
~
00 00OO2O00~
-
0
::!:
_z <::: I I I I I I I ~
~

N-1.6
N-1.7
655
800
377
452
410
480
180
238
>[)
"
~""
"0 f--8
00 .;- I- oq, ~ oo~ N~ "l "l 0,
'"
q
N-1.8 950 545 560 262 c c5 ON N .... '<t V ~
'"
N-1.9 1090 593 623 306 '2 <Cc::lcc<Cc.QCQ
'" "'-
KT-120
ON-2.7
ON-2.8
800
955
468
548
479
573
212
269
>
'"
<>:
""""
<t:
0
V)V)8
0000-0000_
x x x x x x
~:e:e=::=::~
V) V)fi
~J ----J;;tt
-"'~- -"'~-
11.0kV ON-2.9 1100 612 631 290 ~~ 1-1-
C '" 00 .".""
Z-1.7
Z-1.8
810
945
457
543
487
556
209
223
0
N
'" '"ZZ
Z
Z
'"
Z Ul Ul UlUl
Z-1.9
OZ-2.7
1100
800
610
450
635
472
253
248
J09'13N SfU 909'HN
-'"
=>
'0

'-
OZ-2.8 945 539 556 250 ~ 'a v z
s :::
'0
c rq-
OZ-2.9 1100 550 576 218
"
E
0_~ ~
00
~
-
~
;'l

.--I "
00

00
-
~ 00
M ::t_ " ""
'" on
~
~ ~
N-1.7 800 453 475 236 ;:;;"" 0 c5 c5 ::-
=
N-1.9 1080 590 " 623 296 E
"" -
I-
2:: '" '"'" '"
M
,,- ""I-E - ~
ON-2.7 800 462 480 218 E '" ""=>
>u
0 ~ ~ 0
~ I
- -
~
KT-120M => -" 00
ON-2.9 1060 583 601 265
.":;; u '" '" 00
:=0
110kV Z-1.7 810 458 4?8 222 0 ~

i'
Q 0 0
00
~

'"
0
00
-
~ ""
c N , -
0
bt
~I
Z-1.9 945 527 548 260 -0
'" 0.
c.
475 .. "=
" ~'".~
OZ-2.7 800 459 253 .!:: 0 0
OZ-2.9 1085 569 617 300
-8> ~ 0
0
0
0
0
0
0
U

'" ~ ~ ~ ~
-"

"Ul
0
00
'"'"Z
0
00 -
~
~
0

,,~
Napomena: Izolatori KT-120M imaju duiju strujnu stazu i predvideni su za podrucja -"~ Z N N E
2~ '0
s talozenjem necistoca; N = jednostruki nosni; DN = dvostruki nosni; Z = jednostruki
zatezni, DZ = dvostruki zatezni.
N
0
0 c. '"
Z
'"
00

::; Z
JOE'13'N SOf 90E'13'N c.
Navedeni izolatorski lanci predvideni su za vodove 35 i 110 kV u SFRJ; !uJodlOd !UZ;';Jlt!Z ~
Tablica 18. lzolatori za vodove vis. napona
~
Nosaci potpomih izolatora vis. napoDa
Udarni Podnos.
napon nap. kV Pre- Mjere .,,-
~I!.
Mjere Teret
Standard Oznake 50% 50Hz 10m
presko- suho/ eret. Masa
mm '" .
."z Oznake
Za mm F
JUS N.FI c'" izolat. kN
ka ki!a kN 5;:J
"'~
+ - DH d a b d
D 135 110/145 60/45 10 1,5 135 130 31 NPV25 A D 135+ 105 170 M 24 1,25
N
105/65 D 175 150/190 80/65 12 3,4 175 185 34 ~ 25 B +1165 140 170 M30 4,40
S D260 200/250 100/87 13 9,5
~ 260 290 41 0 NPV 28 A D 175+ 105 205 M 24 1,45
0
0.
~
'" 28 B +1220 140 205 M 30 5,60
0
0-
101/59 I165 110/135 60/40 10 1,6 165 105 28 S
102/59 T 220 >
160/200 90/64 12 4,7 220 165 34 NPV 35 A 125 320 M 24 1,75
1260 125/80 13 5,8 260 210 35 0:: '" 35 B
D260
145 320 M 36 6,20
111/69 K 170/280 130/136 70/45 8,2 6,8 280 170 16 NSV 25 F D 135+ 120 310 M 25 kriv. 3
.'"
~
25 F
'';: C"J +1165 250310 M 24 str. 49 3
'"0. - KT 120 143/141 45" 12 5,5 "'<>
255 146 16 .c - NSV28 E D 175+ 120 310 M 28 kriv.
~'" - KT 120 M 165/168 51" 12 7,5
- N
300 146 16 > 0
ell'" NSV28 35F +1220 250310 M 24 4
F D260 300 480 M 30 kriv.5
1) oblik A za nosne. oblik B za zatezne izolatore
2) udarni i podnosivi napon dobiven ispitivanjem, podnosivi pod kiom 1 kN -100 kp
Tip D '" 0 ., Tip 1 ,d,. K170/280 i KTI20
d
..,

~ '"
--.4
TipA,B 6

._-----_.........
Tablica 19.
Prijelaz vodova i njihovo pribJihvanje raznim objektima
--c
~igurnost Smanj.
Prijelaz vodova VN (do 110 kV) odnosno NN naprez. Pojac. Primjedba
preko objekata (> 110 kV vidi "Primjedbe") vis ina S V u m udaljen6st SU u m oa % izolac. br.
VN NN VN NN

1 2 3 4 5 6 7 8

4 4 3 3 - - -
5 5 4 4 - - 1)

6 5 5 4 - - -
- - 3 1 - E -
3)
5 2,5 4 1,25 - E
- - - - - E 4)

12 S ) - 5') - - E -
- - - 0,3 - - -
- - - 0,7 - - -
- - - 2,5 - - -
- - - 1,25 - - -
- - - - - - 6)

7 5 - - - E -
7 6 - - 75 EM" 26)

7 6 208) 9) 28) 9)
- EM 26) 10)

7 6 10') " - - E 34)

7 6 40" 409 ) 75 EM 26) 10)

7 7 10 29 ) 10 29) 30)
EM 27) 11) 10)
30) 27) 11) 10) 35)
12 12 15 15 EM
7 7 - - - M 24) 26)
12) 26)
- - 3 1,5 75 EM
~
Sume i drveta - - 2,5 1 - - 13)
<n
 496 T Energetski nadzemni vodovi - - - - - - - - - - -_ _ _ _ _ 497
7) M za krizanja s ulicama iii cestama

.- "- " 8) SU u horizontalnom smjeru

'" I " " '" " '" "" "" '" "" "'"
~
00
I I I ~ ~ ~ ~ 9) uz obrazlozenje 10 m za YN, a za NN uz rub cesle
'" ~ '-
~
0
~
10) zabranjena upotreba fica
11) u prijelaznom zateznom polju dopustena najvise tri nosna stupa
12) SU od vozila, voznih i napojnih vodova
..... ~~ ::E ::E
~~ I I ~~ I I I I
~
I
~
I I I 13) za 'Un ::2: 110 kV SU mora biti odrzana i u slucaju obaranja stabla. a mjeri se
od neotklonjenog vodica
14) od najviSeg vodoslaja kod kojeg je moguce splavarenje
15) od najviseg vodostaja ked kojeg je moguca plovidba, aka nije drugacije utvr-
"" I '"..... I I I I I I I I I I I I '"..... I I I
dena s nadleinim organom
16) hor. udaljenost od cbale. Od Doiice nasipa SU;::: 6 m
'" N'" ' "
'" I '"
"8 '" '" I I
'"
6N
I
N
f"i"': "':N~
I ~ I I I
17) za vaznije vodove vecih raspona kontrola SU, aka je na gornjem vodu dod. te-
ret, a na donjem ga nema
18) iznad vodica NN postaviti 2 uzemljena sigurnosna uzeta (sila kidanja ;;::: 10 kN
,
" I '=:" t.r)('I") ..... N I '" I t.r)NM~ '" I ~S I I
odn. 1000 kp). Sig. u:zeta nisu potrebna ako je na VN izolacija EM, naprezanja
vodiea i zast. uzeta ::; od 1/3 prekidne cvrstoce, te ako je za prijelazni raspon
s nosnim stupovima zadovoljena S.v;;::: 2 m u slueaju da prijelazni. raspon VN

.....
. voda ima dod. teret, a ostali ne
19) zabranjen prijelaz vodova preko antena i antena preko vodova. Za antene
M ~
predajnih i prijemnih staniea SU u sporazumu s nadleZnom organizaeijom
. 20) iznad iii ispod zicare u najnepovoljnijem polozaju dijelova zieare

'"
.....
-
'" I I 1111"'1"11111
21.) udaljenost eel. iii arm. betonskih slupova u em ;:::0,7 Un' ali ;:::20 em
22) izbjegavati prijelaz preko registriranih sportskih igralista. Za VN dozvoljeno
sarno iznimno. Zabranjen prijelaz preko streljane
23) zabranjen prijelaz NN vodova preko igralisla
24) dozvoljen kut prijelaza <30 0 za Un;::: 10 kV uz ohrazlozenje
25) zabranjen prijelaz preko odskocne staze
26) kUI prijelaza ;, 30
27) kut prijelaza ;;:::45. Za VN ;;:::35 kV u iznimnom prilikama kut prijelaza 2::30"
uz obrazlozenje
28) za susioniee vrijedi kao za zgrade
29) iznimno ;:::5 m uZ obrazIozenje
30) vlacno naprezanje vodiea ne smije prijeci 2/3 norm. dop. naprezanje za
Un < 50 kV, a za vece Un 85 % norm. dop. naprezanja.
Kontrola naprezanja uzeta u ovjesistima kod trostrukog norm. dod. tereta.
Za prijelazna zatezna polja s ubaeenim nosnim stupovima provesti kontrolu da
u prijelaznom rasponu postoji norm. dod. teret.a U ostalim ne. Dozvoljena SV
za I m manja od navedene.
31) uzemljili ,icane mreze na prijelazu YN;,UO kY, R.,,25 Q
32) zabranjen prijelaz, udaljenost od poIetno-slijetne staze 1000 m, a sjeeenje pravca
poletno-slijetne staze dozvoljeno na udaljenosti 2000 m
331 zabranjeno postavIjanje stupova na groblju. Ako se ne moze izbjeci prijeIaz,
Ireba M.
34) za cesle II i III reda, kUI prijelaza ;, 20
35) zabranjena upotreba drvenih stupova
36) kao za zgrade

32 Koncarev prirucnik
498 _ _ _ _ _ _ _~_ _- KABEL! I NADZEMNI VODOVI Energetski nadzemni vodovi _ _ _--.:.___________ 499
Prijelaz VN odnosno NN voila preko telekomunikacijskih (TT) vodova Za prora~un pojedinog dijela stupa treba odabrati ono opterecenje, koje uzrokuje
i meduso'mo priblifavanje najvecu silu u njemu, ali se ne uzima da razna opterecenja djeluju istodobno.
Normalna optereeenja nastaju, kad su svi dijelovi voda neosteceni, a izvanredna, kad
Sigurnosne visine: je jedan vodi~ iii jedno zastitno u!e s jedne strane stupa prekinuto.
za flapone do 250 V prema zemlji 1m Normaloi sluZajevi opterecenja za nosne i zatezne stupove:
za napone 250 V prema zemlji do 1 kV 2m Slutaj la: Te!ina stupa,izolatora, pribora, vodi~a i zastitnih uleta; tezina dodatnog
.od I kV do 35 kV 2,5 m tereta na vodicima i zatitnim uzetima; rezultanta punog vlaka svih vodica i wtit-
.od 35 kV do 110 kV 3m nih ufeta s obje strane stupa.
za 220 kV 4m Slutaj Ib: Tefina stupa, izolatora, pribora, vodica i zatitnih ureta; pritisak vjetra
za 380 kV 5,5 m na stup i na sve yodice i zatitna uuta okomito na vod, odn. u smjeru simetrale
kuta trase; rezultanta od 2/3 vlaka svih vodica i zastitnih ureta s obje strane stupa;
Ostali uvjeti: Slutaj Ie: Tefina stupa, izolatora, pribora, vodica i zastitnih uuta; tlak vjetra
1. za IT vodove medunarodnog prometa i one koji povezuje glavne gradove na stup i na sve yodice i zastitna uzeta u smjeru voda, odnosno okomito na simetralu
republika i pokrajina potrebno mehani~ko (M) i elektri~ko (E) poja~anje izolaeije; kuta trasej rezultanta od dvije trecine vlaka svih vodica i zastitnih uZeta s obje strane
2. za ostale IT vodove potrebno sa:mo E; stupa.
3. kut prijelaza u pravilu 90 ali De manji od 45. U iznimnim prilikama moZe se Slutaj 2 - samo za zatezne stupove: Tefina stupa izolatora, pribora, vodiea. i
smanjiti do 30 uz obrazlozenje; zastitnih uzeta; 2/3 vlaka svih vodi~a i zastitnih uleta s jedne strane stupa.
4. aka VN vod nema zast. uZeta nil IT uporistima treba postaviti gromobrane,
Izvanredni slucajevi opterecenja (ne uzima se u racun za jednostavnije konstruk-
R,,:525 Q; eije drvenih stupova, ni vodove do 35 kV). .
S. prijelazni raspon, aka je moguce, treba biti manji od ostalih iIi se prijelazni
Slucaj 2a za nosne stupove: Tezina stupa, izolatora, pribora. vodica i zastitnih
stupovi moraju ra~unati za veci tacunski raspon; ufeta; tetina dodatnog tereta na vodicima i zastitnim uzetima; polovica vlaka jednog
6. za IT vodove navedene pod 1. normalna dopusteno naprezanje vodica i zast.
vodica iii jednog zastitnog liZeta s jedne strane stupa, a kod vodica u snopu 1/4
uZeta De smije prelaziti 1/3 njihove prekidne cvrstoce;
vlaka svih vodica jednog snopa. '
7. horizontalna udaljenost najblizeg vodica VN iii NN voda od TT voda ne smije
Slutaj 2b za zatezne i kutne nosne stupove (skretanje trase > 5): Tenna stupa,
. iznositi < 5 m. Taj uvjet nije potrebno ispuniti ako je visinska razlika navedenih
. vodova ;" 10 m. Horizontalna udal~nost stupa VN iii NN voda od TT vodi~a izolatora, pribora, vodica i zastitnih uuta; tezina dodatnog tereta na vodicima i
ne smije biti < 2 m, a treba teZiti da udaljenost bude manja od dvostruke visinske zatitnim uzetima; puni vlak svih vodica i zastitnih uzeta u oba smjera trase osim
jednog vodica, odnosno jednog zastitnog uzeta s jedne strane stupa, a kod vodova
razlike izmedu VN, odnosno NN i TT voda;
s vodicima u snopu puni vlak svih snopova vodil:a i zastitnih uzeta u oba smjera
8. u naseljenim mjestima moze se n iznimnim slucajevima dozvoliti prijelaz TT
trase osim jednog snopa, odnosno jednog zastitnog uzeta s jedne stran~ stupa.
voda preko NN voda napona do 250 V prema zemlji. Zabranjeno je vodenje VN,
odnosno NN i TT vodova na" zajednickim stupovima. (Ovo se ne odnosi na Slucaj 3 za zatezne i kutne nosne stupove (skretanje trase > 5) na prijelazima zelj.
vlastite TT vodbve elektroprivrednih i slicnih organizacija). pruga, u sastavu J2: i drugih zeljeznica kojima se obavljal putnicki promet. Tezina
stupa, izolatora, pribora, vodica i zastitnih uuta u prijelaznom polju. teiina dodat-
nog tereta na vodicima i zastitnim uzetima u prijelaznom polju; puni vlak svih
Vrste stupova i njihova opterecenja vodica i zastitnih ufeta u prijelaznom polju, a kod vodova s vodil:ima u snopu puni
vlak svih snopova v.odica i zastitnih uzeta u prijelaznom polju.
Nosni stupovi sluze za noenje vodica i zastitnih uzeta, koja nisu na njih
kruto uCvrScena. Linijski nosni stup ima samo vertikalna opterecenja, a kutni Tablica 20 .

nosni stup uz to jo i rezultantu vlaka vodica i zastitnih uzeta. Opterecenja

Preporuca se da se na vodovima s ovjesnim izolatorima ne upotrebljavaju kutni Vrsie stupova normalni 'izvanredni
nosni stupovi na mjestima, gdje kut skretanja trase iznosi vise od 20. slucajevi slucajevi
Zitezni stupovi sluze prvenstveno za zatezanje, a takooer" i za nosenje vodica ~ linijski la Ib Ie _. 2a -
i zastitnih uzeta, koja su na njih kiuto ucvrScena, te se mi stup prenosi direktno stupovi kuti (kut >5) la Ib Ie - 2b 3
vlak svakog vodica i zastitn9g ufeta sa svake strane stupa. Preporucuje se da
udaljenost izmedu dva zatezna stupa, tj. duljina zateznog polja ne prekoraci. 8 km. Zatezni stupovi la Ib Ie 2 2b 3
niti da ne obuhvati vie od 30 raspbna.

32*
 r
500 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELII NADZEMNI VODOVI I Energetski nadzemni vodovi - - - - - -__________ 501
Tezinu vodica i zastitnih uzeta i tdinu dodatnog tereta treba racunati prema Najmanji dopusteni promjer stupa dv (30 em ispod vrha) odreden na temelju
gravitacijskom rasponu, tj. prema udaljenosti od najnize locke lancanice s jedne opsega mora iznositi:
strane stupa do najnize tocke lancanice s druge strane stupa.
kod stupova visokonaponskih vodova:
Tlak vjetra na yodice i zastitna uzeta u smjeru simetrale kUla trase uzima se
jednostrukih stupova i elemenata slozenih stupova koji su optereceni 16 em
na poluzbroj susjednih raspona i to bez redukcije S obzirom na kut trase. U
pomocnih elemenata slozenih stupova 14 em
smjeru okomitom na simetralu kUla trase uzima 5 redukcijom S obzirom na polozaj
A stupova i dvostrukih stupova spojenih mozdanieirna 15 em
uzeta prema smjeru vjetra, ali se uzima najrnanje jednak cetvrtini pritiska u smjeru nogara
simetrale kula trase. 18 em
kod stupova niskonaponskih vodova:
Dimenzioniranje drvenih stupova
jednostrukih i poduprtih stupova 13 em
Za staticki proracun drvenog stupa pretpostavlja se da je stup potpuno ravan i A stupova i dvostrukih stupova 12em
da je poveeanje promjera stupa na debljem kraju u skladu s JUS D.B2.020(68, tj. stupova za ogranke vodova sa sarno 2 vodiea 12 em
0,8 em(m duljine.
Naprezanje stupa od sile vlaka odnosno tlaka rasporedenih ravnomjerno po Savijanje
presjeku ne srnije prelaziti vrijednosti iz tahlice 21.
Moment savijanja M (N em), moment otpora W (em3)~0,1 d', d (em) promjer
Tabliea 21. stupa u opasnorn presjeku. Rubno naprezanje: M/W < udop (N/ern 2 prerna tabliei 2i).
Slabljenje presjeka od rupa, mozdanika i slieno, treba uzeti u obzir u vlaenom
Najvece dozvoljeno naprezanje za drve pojasu.
Vrsta naprezanja meko tVIde
N(em' kp(em' N(em' kp(em' Izvijanje
Naprezanje na izvijanje racuna se prema ~F :s; Udo (N/em 2)
Vlak i savijanje 1470 150 1863 190 A '
Tlak (pritisak) u smjeru vlakana 1078 110 1177 120 F=najveci aksijalni pritisak u N, A=neoslabljeni presjek u em 2, c:o=koeficijent iz
Tlak okomit TIa smjer vlakana 392 40 490 50
tab!. str. 58 iii raeunati s obzirom na vitkost stupa l, za A::; 75 vrijedi c:o I
9drez u smjeru vl<!kana 147 15 196 20
Odrez okomit na smjer vlakana 294 30 392 40 I - 0,8 U(IOO)"
odnosno za l>75 vrijedi c:o=).2/3100. 0

Za izvanredna opterecenja: vrijednosti u tahlici + 25 %.

Za gradnju elektroenergetskih vodova koriste se u pravilu za tvi-do drvo: hrast,
Vitkost stupa A. ~ Iji, uz i ~ h,. gdje je I, ~ duljin~ izvijanja u em, f~ polumjJr
pitomi kesten i bagrem (prekidna evrstoea 8330 N/em' ~ 850 kp(em'): a za meko inercije u em, J = 0,5 d:
= moment inercije presjeka u smjeru izvijanja u em4 (mala
drvo: bar, jela i smreka (prekidna evrstoea 5400 N(em'~550 kp(em'). lokalna oslabljenja ne uzimaju se U obtir), A=povrsina presjeka u em 2, ds=promjer
Promjer d v u em standardnih stupova prikazan je u tablici 22. Dozvoljeno u sredini duljine izvijanja u -em.
odstupanje od ravnosti bilo gdje izmedu spojnice vrha i izlaska iz zemlje: manje Duljina izvijanja Ii za ukopane stupove: kod A-stupova razmak od sredine klina
od polumjera stupa oa mjerenom mjestu. iii vijka na vrhu do polovine ukopane duljine. Kod trokrakih, odn. cetverokrakih
piramida razmak od sredine klina iii." vijka na vrhu do poprecnog spoja, odn.
Tahliea 22. od poprecnog spoja do 1/2 ukopane duljine. Za stupove na nogarima, umjesto
6,5 7,5 10 11 12 13 14 polovine ukopane duljine vazi sredina izmedu vijaka, koji spajaju nogare sa stupom.
1m 6 7 8 9 IS
Odredivanje presjeka priblizavanjem:
lis. 12 12 12 13 13 14 IS 16 17 18 18 19 J=2 Fl~' 10- 5 em4
dvem
eet. 14 14 IS IS 16 16 17 18 18 19 d,~~20J em, A ~d~ 1</4 em', A.~41';d., gdje je
FuN, Ii u em; c:o prema gornjim formulama, zatim kontrolirati, da je c:oF/ A < udop '
Drvo podlozno truljenju treba impregnirati za trajanje od najmanje 20 godina. Promjer dv = ds - 0,004 Ii'
Impregnaeija nije potrebna za dijelove stupa u dodiru sa zemljom, ako upotreba nije
predvidena za dulje od tri godine, odnosno izvan zemlje 5 godina. I, Vidi tab!. 2 na str. 58
502 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABElI I NADZEMNI VODOVI Energetski nadzemni vedevi -'-_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _~ 503
Drugi, nacin: Tablica 24.
Dimenzioniranje ~eU.~lfih stupova
birati 0)1 ocjenom, ra~unati A = FWl/GdoP' d s =J4 A/n, ).=41Jdu CO2 pO gornjim
formulama za 0) i ponoviti, dok nije W2 ::S;;COt_ Dopusteno naprezanje O'dop
normalno izvanredno
Vrsta naprezanja opterecenje opterecenje
Dvostruki stupovi - propisi za spajanje
N/mm' N/mm'
Tablica 23. Maksimalne sile za vij~aDe spojeve i promjer vijka d U em

Maksimalno opleoCenje kN Vlak i s.vijanje C0370 216

157
Na~in spajanja Elemenl spoja C 0361
za meka drva za tvedo drva
C 0561 235 324
2
nutarnje drva 3,6 d 4,5 d'
157 216
Dvosje~i spoj Odrez za zakovice i za obradene CV40
vanjsko drva 2,6 d' 3,0 d' 324
vijke tv 50 235
jednosje~ni spoj jedan iii drugi 1,7 d' 2,Od'
Ru!Jni tlak za zakovrce i za obradene C0370 392 539
vijKe C0361
IkN"'loo~p
C 0561 471 647
Gdje izmedu prayea sile i prayea vlakoa postoji kut x. treba vrijednosti iz tablice
smanjiti faktorom k: 108 147
Odrez za neobradene vijke CV40
Cv 50 147 206
0' 15' 30' 45' 60' 75' 90'

0,79 0,75 Rubni tlak za neobradene vijke C0370 333

k 1,00 0,95 0,91 0,87 0,83 245
C 0361
C 0561 324 451
Mozdanici treba da su od tvrdog drva a tlak izmedu drveta i mozdanika De
smije bili veei od dozvoljenog tla~nog naprezanja, pod uvjelom da duljina mozd.- 147
VI.k z. vijke CV40 108
nika nije m.nja od 5-slruke dubine zasjeka.
A-slupovi se moraju spojili na gornjem kraju bar jednim mo~danikom. alpri- Cv 50 147 206
like u sredini slobodne duljine treba namjestiti bar jedan popre~ni spoj i ria donjem
kr.ju slupa klije!la spojena vijcima najm.nje M 20. Vlak za ~eli~no ure Cn 275 392
CIII 441 687
Za stupove izradene od cijevi iii odgovarajuceg poligonalnog presjeka dopustena
CIV 540 863
naprezanja na vlak i savijanje smanjuju se koeficijentom 0,9 za normalno optere-
cenje, a s 0,8 za izvanredno.
Dopultena naprezanja varova: vidi str. 825. Dopusteno naprezanje materijala 1 N/mm' = 10,2 kp/cmf
nenavedenih u tab. 24 iznosi za normalni slueaJ 1,5 O'm a za izvanredn~ optereeenje
1,1 um; um=granica razvla~nja (N/mm').
Stijenke bezsavnih cijevi, ako je unutrasnjost vlazna 4 mm, ako su ispunjene beto-
nom iii zalieene od rde 2,5 mm. Varovi (sIr. 825) duljina 1>40, debljina va,a izmedu Tablic. 25.
kutnika i plosn. eelika a ~ 3, izmedu cijevi' a ~ 2.
N.ajmanje dimenzije' u mm: rupe za zakovice II, vijci 12.
V1a~Donaprezauje: FIA I ::;' (Jdop; F=vIaena sila u N, AI =presjek odbivsi rupe
za zakovice i vijke u mm 2 , (Jdop u N/mm2 iz tablice 24. Presjek kulnik. plosn. ~lik prednapregnulih dijag.
Tlak: wF/A,S, Ud,.'
F=tlacna sila u N~ A2 =neoslabljeni presjek u mm 2 bez obzira na rupe, (Jdop na neoslabljen 30x30x3 . 30x 3 u najnizem polju 80
vlak i savijanje iz tablice 24, co=koeficijent izvijanja prema str. 58. J=najmanji oslabljen I rupom 30 x30 x 4 30x4 u ostalim poljima 60
moment tromosti u mm4.
504 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABELI I NADZEMNI VODOVI
Gdje postoji sarno odredeni smjer moguccg izvijanja, tamo uzeti J S obzirom
fla os, koja je okomita fla smjer izvijanja. Duljina izvijanja Ii je sistemna duljina I u mm,
ako su krajevi stapa osigurani od hocnog pomicanja. Ako su dijagonale spojene fla
kutne stapove s najrnanje 2 vijka iii zakovice, iii spojem jednakovrijednim zavarenom,
Ii = 0,9 l. Ako se tlacena dijagonala kriza s vlaznom, koje su spojene bar jednim vijkom
iii zakovicom ili ekvivalentno zavarene, racllna se li do locke krizanja.
Tlak i savijanje: F = tIaeoa sila u N, M je moment savijanja u N/mm.
Ako je vlacni rub presjeka blize ldistu iii jednako udaljen od tezista kao
tlacni rub, vazi
Ako je tlaeni rub blize teziStu nego vlacni, mora osim gornjeg uvjeta _biti jos:
wF 300+2'< M
~+---.~<<1
A1 1000 fV, - do,
O"dop u N/mm2 iz tablice 24 ~a vlak. A z "je neoslabljeni presjek u mm 2 , AI osIab-
Ijeni presjek odbivsi rupe. Wp je moment otpora neoslabljenog presjeka S obzirom
na tlacni rub u mm 3 , Wz u mm 3 S obzirom na vlacni rub presjeka. Wp=J/e p gdje
je J moment tromosti S obzirom na teziSnu os paralclnu s tlacnim ruborn u mm4,
e p je udaljenost u mm tlacnog ruba od tezista.
Analoguo jet W7.=J/e z ' e 7 =udaljenost vlacnog Tuba od tezista u mm.
H, Torzija. Moment zakretanjaM, = F (I +a/2) od vanj-
.-k__"",...;H1 ske sile F moze se zamijeniti sa 2 jednaka momenta
M t /2=H t a=H zb ako je omjer stranica pravokutnog
presjeka a/b<I,5. Tada je H,=M,/2a, H z =MJ2b.
F
Uzemljenje nadzemnih elektroenergetskih vodova
Primjenjuju se odredbe Pravilnika 0 tehnickim normativima za izgradnju nad-
zemnih elektroenergetskih vodova (S1. list br. 51/1973), Tehnicki normativi za
eleklroenergelska poslrojenja iznad 1000 V (SI. list br. 411974) (Vidi str. 276).
Metalni i armirano betonski stupovi i metalne trake na drvenim stupovima tre-
baju biti uzarnljeni. Ako se ukapanjem ne postigne zadovoljavajuci otPOF uzemljenja,
treba posta viti dodatne uzemljivace iii poduzeti neke druge dopunske mjere.
Stupovi niskonaponskih vodova bez obzira na vrstu i drveni stupovi visoko-
naponskih vodova, ako nemaju metalnih traka za uzemljenje, ne trebaju posebne
uzemljivace.
Uzemljenje u kompenziranim i neuzemljenim mrezama
. mora bIt!. Ru;;;;; -
Otpor uzem 1JenJa 125- VQ
I, (A)
lz je kapacitivna zemlj~'spojna struja mreze s izoliranim zvjezdistem, odnosno
preostala struja zemljospo.J~t ako je zvjezdiste induktivllO uzemljeno preko svitaka
Energetski nadzemni vodovi ________________ 505
za gasenje. Gdje postoii zastitno uze tame je Ru ukupni otpor uzemljenja, racuna-
juci i vezu preko zastitnih uzeta. Prekoracenje gore propisane vrijednosti za Ru
dopusteno je na slabo pristupacnim mjest~ma, a na drugim mjestima sarno tame gdje
su poduzete rnjere, koje ce smanjiti vjerojatnost zemljospoja npr: neprobojni izo-
latori, redovita kontrola izolatora u pogonu, signalizacija zemljospoja iii auto-
Matsko iskljucenje voda.
Uzemljenje u mrefama s direktno uzemljenom nultorn tockom
Nadzemni elektroenergetski vodovi s direktno uzemljenom nul tom tockom
moraju imati pouzdano i brzo :a~tomatsko. iskljucenje dionice u kvaru. Stupovi
nadzemnih vodova trebaju imati uzemljivac u obliku jednog iii dvaju prstena oko
svakog iii oko svih temelja stupa, a dozvoljena je i primjena drugih oblika uZern-
ljivaca, ako je osigurano slicno djelovanje.
Na stupnirn mjestima u kamenjaru, ako uz racionalnu upotrebu materijala nije
moguce postici zadovoljavajucu vrijednost otpora uzemljenja, ne treba postavljati
uzemljivace.
Uzemljivaci se ukapaju na dubinu od najmanje 0,5 m, a udaljenost uzemljivaca
od temelja treba omoguciti povoljan efekt za oblikovanje potencijala (u praksi 1 m
od lemelja).
Uzemljenje za zastitu od grorna
Da bi se pri udaru groma u stup iii zastitno uze smanjila opasnost od povratnog
preskoka na Yodice, treba prema odabranom stupnju izolacije odrediti maksimalno
dopusteni otpor uzemljenja, uzimajuci u obzir ucestalost i jaCinu gromova, vaznost
dalekovoda, opravdanost ulozenih troskova za uzemljenje. Da se postigne potrebni
Ru u Q preporuca se povezivanje pojedinacnih uzemljivaca iii dodavanjem jos
jednog prstena ukopanog na dubinu od 1 m, odnosno polaganjem zrakastih uzemljivaca
priblizne duljine uzemljivaca prstena, ako je to povoljnije s obzirom na teren.
Smatra se da nije vjerojatan povratni preskok, ako je za otpor uzemljenja ispunjen
uvjet:
R." Uj/.
R, otpor uzernljenja u Q stupa bez veze sa zastitnim uzetom;
U, podnosivi udarni napon izolatora u kV (tablica 15 j 16).
I, tjemena vrijednost udame truje groma u kA za promatrani stup
Orijentacijske vrijednosti za ucestalost struje groma kroz stup:
Iu od udara groma u stup 20 30 40 50 60kA
Udio od svih udara groma 79 91 95 98 99%
U pravilu se Iu u kA odreduje na osnovi ucestalosti atmosferskih praznjenja,
odnosno broja grrnljavinskih dana.
Ru ...... otporu dobivenom mjerenjem uobicajenirn metodama u Q (tocniji rezul-
tati sto su uzemljivaci kraci).
506 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KABEL! I NADZEMNI VODOVI
Uzemljenje zatitnih Dfeta
Zastitno oze oa' metalnim stupovima mofe biti uzemljeno preko konstrukcije,
koja mora imati na pristupacnom mjestu iznad temelja stezaljku za prikljucak
uzemljivaca.
Na armiranobetonskim stupovima, zastitno ufe moZe biti uzemlieno preko arma-
iure u betann, aka je pre~jek armature ~ 50 mm 2 , te aka dijelovi armature, koji
sluze za uzemljenje, imaju pouzdan kontakt. Armatura koja sluzi za uzemljenje
mora oa pristupacnom mjestu izoad temelja imati izvod za stezaljku. oa koji se.
preporucuje prikljuciti metalni izvod, duljine eea 1 m. IZV9d se ukopava u zemlju INDUSTRIJSKA ELEKTRONlKA
i sluzi za odvodenje struje groma. I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Na drvenim stupovima, se ne izvodi uzemljenje osim aka nose zastitno uze
iii aka metalne dijelove treba uzemljiti (u tom slufaju uzemljenje kao kod metalnih OSNOVI SISTEMA AUTOMATSKE REGULACIJE,
i armiranobetonskih stupova, s napomenom da vod za uzemljenje zat. uZeta ANALOGNI I IMPULSNI SKLOPOVI
treba odmaknuti od glave stupa i metalnih nosa~). Osnovnl popovi 0 regulacijskom krugu
Preporu~uje se, da se i na drvenim stupovima uzemlji zatitno uze na svakom
stupu, ali najmanje na svakih 300 m duljine voda. Osnovne ,pojmove 0 regulacijskom krugu i djelovanju povratne veze razmotrit
cemo na primjeru Leonardove grupe (s1. I),
Pretpostavimo da ie napon er . dovede~ direktno s klizaca potenciometra DR
na ulaz poja~ala i da je povratna veza prekinuta, kao to je i prikazano isprekidanim
crtama na s1. 1.
Pomicanjem klizaca potenciometra DR mijenja se uzbudni napon istosmjernog
generatora G, odnosno napon armature istosmjernog motora M, a time i brzina
vrtoje motora (uzbuda motora je konstantna), I uz isli poloZaj klizaca, brzina
vrtnje motora se mijenja zbog promjena brzine vrtnje pogonskog asinhronog mo-
tora AM, promjena momenta tereta, promjena napona naponskih izvora, zbog
promjena parametara i troenja pojedinih komponenti, itd., Nastale promjene brzine
vrtnje mogu se I kompenzirati dodatnim pomako,m kliza~.

1I II IJ

AN
60 2

+
OR
+

> e. e. :J- erG

Sl. 1. SisteIIl: regulacije brzine vrtnje istos~jernog motora (u s_poju Leonardove

grupe)

Opisano djelovanje na sistem bez povratne veze (otvoreni sistem) naziva se

opravljaDjem. Ako covjek oddava Zeljenu brzinu vrtnje na osnovi vizualne informacije
 50LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
o njenom od~tupanju. rnozerno ovaj sistem shvatiti i kao sistem s povratnom vezom;
u tom slucaJu govori se 0 rucnoj regulaciji.
BitDa manja odstupanja brzine vrtnje od zeljene mogu se postici uvodenjem
povratne veze (51. 1). Napon tahogeneratora usporeduje se s naponom e r taka da
JC napon na ulazu u pojacalo 6=e,-e TO ; time smo dobili zatvoreni krug djelovanja.
Uzbuda generatora se napaja, dakle, pojacanim signalom razlike 6.
Aka istosmjerni motor opteretirno brzina vrtnje w ce se smanjiti, dakle i napon
t~hogeneratora eTO' BuduCi da je napon e r 05tao nepromijenjen, povecat ce se
signal razlike B, a zbog toga i napon uzhude generatora, odnosno napon armature
motara, dakle i brzina vrtnje motara. Aka brzina vrtnje w postane veca od zadane
(npr: zbog smanjenja uzbudne struje), smanjit ce se i napon E, a to znaCi i brzina
vrtnJe motara.
" Dakl~, u sistemu s povratnom vezom odstupanje brzine vrtnje od zeljene
vnJednostl stvara. p~otudjelovanje, ~oje autQmatski vraca sistem u prvobitno stanje.
~ato se zatvo~enI slstem na sl. I I naziva sistemom (automatske) regulacije; to je
slstem s negatIvnom povratnom vezom. Ako se dogodi da je signal povratne veze u
takvom faznom odnosu prema signalu er, da se signal razlike E sve vise i viSe
po~eca.~a, pojavit.~e se oscilacije u brzini vrtnje (pozitivna povratna veza). Amplituda
oscllaclJa se poshJC nekog vremena iii ogranici zasicenjima u nelinearnim e1emen-
tima sistema, ili dolazi do destrukcije nekog dijela sistema.
Elementi -rcgulacijskog kruga
Svaki se sistem regulacije moze, u pravilu, podijeliti na osnovne elemente
(komponente), koji su medusobno povezani kao na sl. 2.
z tocnost u stacionarnom reiimu rada, poboljsanje dinamickih karakteristika (procesa,
Poremeeajno
vefiCino
(smefnjo)
-
Oovae Regulofor(Poja.
relerenfne
x + [ Posfavni ObJekt
colo i korekci(
velicine Rel.veliiina
ski clan) Clan f-- regulaclje
b
Mjerni
f.lan
SJ. 2. Elementi regulacijskog kruga
l. Referentna (vodeea) velicina x je ulazna velicina (za sistem na slici 1 to je napon
er );. ona je nezavisno promjenljiva iii uzrok. Regulirana velichia y je izlazna veti-
cina (~rzina vrtnje ~ na sl. 1) i zavisi od ulazne velicine x; ona je, dakle, posljedica.
Slstem regulaclJe moze imati vise ulaznih i izlaznih velieina.
Po~emeeajna velicina (smetnja) z predstavlja nepozeljne utjecaje koji remele
odnos lzmedu regulirane i' referentne velieine (npr. promjena tereta na osovini
motora).
l
I Analogni i impulsni sklopovi ________________ 509
2. Objekt regulacije (staza, proces) je uvijek zadan i njegovi parametri se, u pravilu,
ne mogu mijenjati. Prema zahtjevima pogona, odnosno tehnoloskog procesa,
objektu (istosmjerni motor s radnirn mehanizmom na sl. 1) treba regulirati neku
od njegovih velicina.
Ostale elemente regulacijskog kruga treba odrediti prerna zahtjevima na
reguliranu velieinu, uzimajuci u obzir i tehnieko-ekonomske pokazatelje.
3. Davac referentne velicine generira referentni signal x (stabilizirani izvor napona
i potenciometar DR na sl. 1).
4. Mjerni clan je element povratne veze, koji daje signal ovisan 0 reguliranoj veti-
cini (tahogenerator na sl. 1).
5. Referentni signal x i signal povratne veze b usporeduju se u komparatoru
(poredbcni clan), koji formira signal razlike e=x-b. Ulogu komparatora na
sl. 1 ima ulazni stupanj pojacala.
6. Regulator se, prakticki uvijek, sastoji od pojacala i korekcijskog ciana, koji signal
razlike E pojacava, odnosno vrernenski oblikuje (deriviranje, integriranje, i sl.).
Regulator je, dakle, dio sistema regulacije koji pojacava i vremenski preoblikuje
signale iz mjernog elana i davaca referentne velicine.
7. Postavni (izvrsni) clan daje velicinu koja djeluje na objekt regulacije. U reguli-
ranim elektromotornim pogonima to je, najcesce, pojaealo snage (istosmjerni
generator na sl. 1).
Djelovanje, odnosno prijenos signala i prijenos energije kroz sistem, dva su
razlicita procesa. Za anaHzu i sintezu sistema regulacije bitan je prijenos signala,
jer se pomqcu signala upravija prijenosnom energije. Smjer prijenosa signala ozna-
cen- je na sl. 2 strelicama.
Prednosti sistema regulacije, dakle i regulacije elektricnih strojeva jesu: povecana
strojeva), siroko podrucje promjena izlazne velieine, smanjenje efekata nelinearnosti
(sto je svojstvo sistema s negativnom povratnom vezom) i dr.
S obzirom na karakter referentne velicine sistemi regulacije se mogu podijeliti na:
Y sisteme automatske stabilizacije (referentna velicina je konstantna),
Regulirana slijcdne regulacijske sisteme (referentna veliCina se mijenja po nekom unaprijed
velitin a nepoznatom zakonu),
sisteme programske regulacije (referentna veliCina se mijenja po unaprijed pozna-
tom zakonu).
Moguce su i drugacije podjele.
Razmatrat cerna kontinuirane sisteme, kojih se ponasanje moze opisati obicnim
diferencijalnim jednadzbama.
Prijenosne funkcije i vremenski odzivi komponenti
Radi jednostavnijeg opisa sistema regulacije pretpostavit cemo: elementi sistema
su linearni iii se mogu linearizirati, a njihovi parametri ne mijenjaju se s vreme
nom. Ovakva aproksimacija daje, pri analizi i sintezi sistema regulacije, zadovolja-
vajuce rezultate - posebno za male promjene ulazne i izlazne velicine.
Na slici 3 prikazan je primjer linearizacije staticke karakteristike.
510_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Analogni i impulsni sklopovi _ _ _ _ _---,-_ _ _ _ _ _ _ _ _ 511
Odnos izlazne Y i ulazne veli~ine X, odnosno pri linearizaciji odnos njihovih Vremenski odziv je vremenska ovisnost izlazne velicine za odredenu promjenu
prirasta, naziva se koeficijentom (stati~kog) pojai!:anja. ulazne velicine. .
Za linearne sisteme y Radi jednostavnije analize sistema regulacije uvedene su standardne ulazne veh-
vrijedi zakoD superpozicije: cine (pobude) - sl. 5.
ako istovremeno djelovanje x (t) - impulsna x (t) - funkcija
AY "koeficijent x (I) - udarna
ulaznih velicina Xl (l), X2 (tl, YO funkcija linearnog
k=- statickog funkcija
... Xn (t) daje rezultantnu AX porasta
pojacanja
izlaznu veli~inu y (t),
onda je:
x
S1. 3. Linearizacija. staticke
Xo x karakteristike x
"
y (t) = I .y, (t),
i= 1 (1)

gdje je izlazna velicina Yi (t) posljedica djelovanja ulazne velicine Xi (l).

Djelovanje svake linearne komponente moze se opisati linearnom diferencijal-
nom jednadzbom s konstantnim koeficijentima iii prijenosnom funkcijom.
Prijenosna funkcija komponente iii sistema je odnos izlazne i ulazne velicine
u Laplaceovom podrucju y(p) i x(p) (2 - podrucje) pri nultim pocetnim uvjetima:
F()=y(P)
p x(p)
U jednadzbi 2 su x(p) i l(p) Laplaceove transformacije vremenskih funkcija ulazne
i i.~lazne velicine; p je kompleksna frekvencija (p=a+jw) iIi tzv. Laplaceov operator.
Odnos J(p)/x(p) opisuje, dakle, dinamicko ponasanje komponente iii sistema
u podrucju kompleksnih frekvencija.
Prijenosna funkcija se dobiva Laplaceovom transformacijom (vidi str. 31)
diferencijalne jednadzbe uz nulte pocetne uvjete (formalnom zamjenom :t
Time se rjesavanje diferencijalnih jednadzbi svodi na rjesavanje algebarskih jednadzbi.
Staticko i dinamicko ponasanje komponente i sistema automatskog upravljanja
najcesce se opisuje stati~kom karakteristikom Y=f(X), odnosno vremenskim odzivOl;l\
y =f (t) i prijenosnom funkcijom F (p) - (sl. 4). Pri tome je, sa stanovista upravljanja,
opis prijenosnom funkcijom potpuno dovoljan.
Staticka Vremenski Prijenosna
karakteristika odziv funkcija
SI. 5. Tipicne ulazne veliCine x (l) i pripadni vremenski odzivi y (l) za odredenu
komponentu
Prijelazna funkcija je odnos izlazne velicine i amplitude udarne funkcije, a
tdinska funkcija je odnos izlazne velicine i povrsine ispod impulsne funkcije vrlo
kratkog trajanja.
(2)
Osnovni Iinearni ~lanovi
Clanovi nul tog reda: proporcionalni (P), integralni (I) i de;ivacijski (D) clan.
Clanovi prvog reda: aperiodski clan prvog reda, denvacIJs~l clan prv?g ~~d~
(reatni D clan), proporcionalno-integralni (PI) clan, proporcl0nalno-denvaclJskl
(PD) clan i dr. .
= p).
Clanovi drugog reda: aperiodski clan drugog reda, clan drugog reda s ~sctlator-
nim vremenskim odzivom i dr. .
. Prijenosne funkcije i vremens~i odzivi ~a ~darn':1 fun.kciju z~ neke. od osno.v~lh
linearnih c!anova, koji se realiziraJu operaclOmm pOJacahma. pnkazam su tabhc~ 3.
(str. 522).
Clanovi drugog reda . .
Aka komponenta sadrii dva skladista energije, o~da govo:lmo 0 ~~anu drug~g
reda. Ako postoji mogucnost izmjenjivanja energije lzmedu tt~ skladlst~: onda .~e
moguc oscilatorni vremenski odziv te komponente na udarnu, Impulsnu lh funkcIJu

4 ripi F
linearnog pora~ta.
Prijenosna funkcija clana drugog reda moze se napisati u dva oblika:

F (p)
iroJ'
" (3)
SI. 4. Karakteristicni prikazi komponente
iIi
Buduci da se apstrahiraju fizikalna priroda ulaznih i izlaznih velicina i ener-
getska stanja, onda i potpuno razlicite komponente (npr. pneumatsko, hidraulicko
iii poluvodicko pojacalo) mogu imati identicne prijenosne funkcije.
 51L INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Analogni impulsni sklopovi ________________ 513
gdje je: k koeficijent pojacanja, (J)n = liTo prirodna frekvencija (frekvencija neprigu- 100
senih oscilacija), a , relativni koeficijent prigusenja. % Sl. 7. Nadvisenje u vremenskom
Korjeni nazivnika prijenosne funkcije jesu: '1\ odzivu clana drugog reda u funk-
ciji relativnog koeficijenta prigu-
o \ senja
(5)
gdje je a koeficijent prigusenja, a {J frekvencija prigusenih, oscilacija.
Aka se oa ulaz ciana drugog reda narine udarna funkcija amplitude A, dobiva
se (pomocu tzv. inverzne ! - transformacije) vremenski odziv:
'\
0

o 42 0.'
"'" i"---
Oft D,B IP
(6) r_ Najcesce se u praksi izabire (=0,4 do 0,7.

ito: aperiodski odziv za ,>

1, granicni aperiodski odziv za 1 i oscilatorni odziv
za 1; aka je (=0 vremenski odziv je neprigusena-sinusoida (51. 6).
,= Prijenosne funkcije elektri~nih strojeva

Linearizacija komponenti i sistema osigurava u mnogim slucajevima pnmJene

efikasne inzenjerske proracune dinamickih stanja procesa, odnosno pogona. U takvirn
iJ!I
2, o AK proracunima zanernaruju se nelinearnosti tipa zasicenja, tipa produkta, histereze,

1/1 I '\ '\ vrtloznih struja, reakcije armature itd. koje su posebno izrazene kod elektrickih
strojeva.
6
I I=O Prijenosne funkcije po upravljackoj veliCini x elektrickih strojeva dane su u
~~a2 tablici L Ulazna (upravljacka) velicina je napon uzbude, napon armature i kruzna
I,' t\ frekvencija napona napajanja statora za istosmjerni (5 nezavisnom uzbudom) i sin-
2 '/ h ~.o" hroni ge'nerator, istosmjerni nezavisno uzbudeni motor i asinhroni motor,'respektivno.

IP
II. V"' N},5
/1--- Ako se istosmjernim nezavisno uzbudenim motorom upravlja naponom uzbude,
dobiva se prijenosna funkcija treceg reda; energija se moze_ izmjenjivati izmedu tri
o,8 it V- \\
~
i'- skladista energije: induktiviteta uzbudnog i armaturnog kruga i rotirajuce mase
(kineticka energija).
o,6f- 'II! '0.8
N,a f-"
o" Prijenosne funkcije sistema
o \ Prijenosna funkcija sistema F (p) od II serijski spojenih komponenti jednaka
Sl. 6. Vremenski odziv cIana dru- il
l/ J J (Jol je produktu prijenosl)ih funkcija pojedinih komponenti:
gog reda oa udarnu funkciju o 6,0 9,0
F (p)=FtCp)' F2 (p). F, (p) . .. F, (p) ... F. (p)= TI F, (p). (9)
Vremenski odziv y (t) dostigne prvi maksimum pri i= 1

Kod paralelno spojenih komponenti ulazna velicina je za sve komponente ista,

a izlazne- velicine se zbrajaju (s odgovarajucim predznakom). Prijenosna funkcija
(7) sistema F (p) od n paraielno spojenih komponenti je:

ima vrijednost: F(p)=F, (P)+F2 (p)+F, (p)+ ... +F,(p)+ ... +F. (p)= I F,(p). (10)
i= 1

(8) Blok-shema zatvorenog kruga (zatvorenog sistema) 'prikazana je na s1. 8, a sastoji

se od prijenosne funkcije direktne "grane G (p) i prijenosne funkcije grane povratne
Na slici 7 prikazan je iznos maksimalnog nadvisenja u odnosu na stacionarnu
veze H (p). Obe grane mogu imati vise serijski spojenih komponenti, koje se, mogu
vrijednost (YsI3C = Ak) u funkciji relativnog koeficijenta prigusenja (.
zamijen~ti sa po jednom odgovarajucom prijenosnom funkcijom u obje grane.

33 Koncarev prirucnik
 Tabti<.:a l. In

Prijcnosne funkcijc elektricnih strojcva ....

~

Shema
elektricnog Karakteristike Prijenosna funkcija po upravljackoj velicini
stroja

Jedn. uzbudnog kruga u fLJ - podrucju

e = ': (Rg + L
u g ); e~1l = k~Ju
k, - nagib tangente na ,=/(1,)

~
('f e-g k'IR
g g =
k,
.... -

~ F,(P)=-::-= - L l+pT,
eu l+p---.!
R,
Istosmiemi generator Karakteristika
s nezavisnom uzbudom praznog hoda L
~=---.! vremenska konstanta istosmjernog generatora
R,
k'
k g =.....!. - vremenska konstanta sinhronog generatora
R,

e,- k'IR k,
,_, = __

J)&. r'/
~
F,g (p)=-;= . L, l+ p 7;,
u l+p-
R,

U
5inhroni generator
Karakteristika
praznog hoda
~g=-
R,
L,
- vremenska konstanta SG

kg = "r./Rg - koef. naponskog pojacanja

w
w
Fm (p) is-tosmjernog motora upr~vljanog naponom annature (do nazivne
brzine vrtnje n..
i uz konstantan moment tereta)
-
*
ill 11k,
Fm (P)
e:
p'7;TM+pTM+1

~')-0--
M:a/a
ke=kM=k - (konstante protu-EMS i momenta motora)
:\. [,
L,
~
e, I, / , ~= - - armaturna vremenska konstanta
, R,
1/

~
il, il JR
eo ~f= _ _a - elektromehanicka vremenska konstanta
19 Istasmiemi Karakteristike
k,kM
motor /slOsmjemog motora
s nezavisnom uzbudom I
(J)n = --=== - prirodna frekvencija
Jr, T"
,= -It -,
-

~ relativni koeficijent prigusenja

2 7;

F:un (p) asinhronog motora upravljanog naponom i frekvencijom (vrijedi

M sarno u okolisu sinhrone brzine vrtnje)

~30~-Q}-
AM J

Asinhroni motor
R\I
r- -
r;'
t
s

il
Statieke karakteristike
F= (p)

T2 = - -
1
2nfsspr
ill
ill, p'T, T,+pT, + 1

-
1

el. vremenska konstanta (spr - prekretno klizanje)

~ = J ( dO:)
ori uprav/janju
u,/f, =komt.
dM S"'O
_ elektromehanicka vremenska konstanta
'"
~

In

~: . "--' !)
-~ ~
 T
51LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE I Analogni i impulsni sklopovi _______________~517
x+ [ y Brojnik funkcije F z (p) jednak je prijenosnoj funkciji direktne grane ako se smetnja
z shvati kao ulazna veliCina; izlazna velicina ostaje regulirana velicina y (s1. 9).
" --
SI. 8. Blok-shema sistema s ne- U nutrasnja povratna veza
Hlp} gativnom povratnom vezorn Radi poboljsanja ponasanja sistema regulacije u dinarnickim reZlmlma rada,
cesto se, pored tzv. vanjske povratne veze (treba mjeriti reguliranu velicinu) uvodi
Za zatvoreni sistem na slici 8 mogu se posta viti slijedece jednadzbe:
i tzv. unutrasnja povratna veza (s1. 10).
.\'='-b=t: (Il) Uvijek (kada je to moguee)" treba za forrniranje signala unutrasnje povratne
veze koristiti velicinu koja je proporcionalna derivaciji regulirane velicine, jer tada
iz kojih se eliminiranjem varijabli 1 h dobije prijenosna funkcija sistema s nega- korekcijska djelovanja u sistemu nastaju ne sarno na ,osnovi promjene, vee i na
tivnom povratnom vezom: osnovi tendencije promjene regulirane v'elicine.
F( )~y(p) G (p) G (p)
(12)
p x(p) I+G(p) H(p) I+Fo(p) y,J 6, Ip }
1 y
11--t-'--
Funkcija F 0 (p)= G (p) H (p) nazi va se prijcnosna funkcija otvorenog kruga, a polinom 1
1+ F0 (p) nazi va se karakteristicni polinom zatvorcnog kruga. Otvoreni krug dobiva
se iz zatvorenog presjecanjem povratne veze uz komparator (51. 8),
Blok-shema zatvorenog kruga na koji djeluje i'smetnja z maze se prikazati
y H,lp} I-
kao na sl. 9.
L----~-------11L H,lp} I 1-------'
1

[I If, +~ 1 6,lp} r-~ Sl. lO. Blok-shema sistema s unutrasnjom povratnom vezom
6, Ip} r-
1 1 1'---_ Pomoeu sIike lO jednostavno se dobiju prijenosne funkcije:
SI. 9. Blok-shema sistema s he-
gativnom povratnom vezom na x(p) G, (p) G, (p) GJ (p)
I Hlp}
z
koji djeluje smetnja F, (p)~~~~
i(p) 1 +G, (p) G, (p) G J (p) H, (p)+G, (p) H, (p)
(16)

Postavljanjem jednadzbi za sistem prikazan na sl. 9 i eliminiranjem varijabli

e, }\'. Y2i 5 dobiva se izlazna (regulirana) veliCina y:
_ _ G, (p)G,(p)
_ G,(p) _. _
y~x. +z ~~~~-~-~xF(p)zF.(p). (13)
I+G,(p)G,(p)H(p) I+G, (p) G,(p) f/(p)
Pri regulaciji brzine vrtnje istosmjernih nezavisno uzbudenih motora, pogodan
lednadzba (13) je osnovna jednadzba teorije automatske ~egulacije. Ako je signal za formiranje unutrasnje povratne veze je struja annature Uednostavno se mjeri
smetnja z jednaka nuli, iz jednadzbe (13) dobiva se prijenosna funkcija zatvorenog i brzini vrtnje prethodi u fazi za 90), a pri regulaciji napona sinhronog genera-
kruga po referentnoj (upravljackoj) velicini: tora, napon uzbude.
U sisternu regulacije napona sinhronog generatora signal vanjske.povratn,e veze
proporcionalan je rnjerenoj velicini (kruta povratna veza), a unutrasnja povratna veza
F (p) ~ i(p) ~ G,(p) G, (p) . (14) izvodi se derivacijskim clanoviin'a (elasticna povratna veza), kojih signal sadrfi
x(p) l+Fo(p) sarno promjene mjerene velicine.
Ako je referentna velicina x, odnosno njena prornjena jednaka nuli, iz jednadzbe
(13) dobiva se prijenosna funkcija po smetnji: Strukturne blok-sheme

( 15) Medusobno povezivanje kornponenti u sistem prikazuje se pomoeu funkcional-

nih i strukturnih. blok-shema.
51LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Analogni impulsni sklopovi _ _ _ _ _ _ _ _~_~~_ _ _ 519
U funkcionalnim shemama svakom funkcionalnom elementu sistema odgovara Vektor
jedan bIok, a u strukturnim shemama svakoj matematickoj operaciji, koja opisuje YUw)
pretvorbu signal a, odgovara jedan blok. FUw)- (20)
Strukturna blok-shema sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog malora XUw)
sa sl. 1, u kojoj je svaka komponenta sistema prikazana jednim blokom i odgova- naziva se frekvencijska prijel!osna funkcija, a dobiva se iz prijeno~ne funkcije
rajucom prijenosnom funkcijom komponente, prikazana je oa sl. 11. Pretpostavljeno F(p) zamjenom p~jw.
je, da se pojacalo i tahogenerator magu opisati kao proporcionalni clanovi nuhog Modul ove funkcije IF Uwl! ~ A Uw) naziva se amplitudna frekvencijsk. k.rakte-
reda s prijenosnim funkcijama Fp=k p i FfG=k TG ; prijenosne funkcije iSlosmjernog ristika, a argument arg F Uw) = cp Uw) riaziva se fazna frekvencijska karakteristika.
generatora i mot ora navedene su u tablici 1.
Amplitudno-fazna karakteristika (Nyquistov dijagram) komponent~ iii sistema
jest geometrijsko mjesto vrhova vektora F Uw) u kompleksnoj ravnini, prf promjeni
'"if +- f frekvencije w od nula do beskonacno (sl. 12).

fmaginarna os

SI. 11. Strukturna blok-shema sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora
(za sistem na sl. 1)

Na osnovi strukturne blok-sheme (sl. II) i jedn._ (12) dobije se prijenosna funkcija
sistema sa slike I:
Sl. 12. Amplitudno-fazna frekvencij-
ska karakteristika (Nyquistov"dija-
gram) komponente, odnosno sistema

Nyquistov dijagram konstruira se, u pravilu, po tockama. Za razne vrijednosti

frekvencije w izmjeri se iii izracuna modul A i argument cp vektora F Uw), odnosno
(IS) njegova realna i irnaginarna komponenta.
Niquistov kiiterij stabilnosti u pojednostavljenom obIiku moze se -formulirati
I ovako: zatvoreni sistem .ie stabilan ako amplitudno-fazna karakteristika otvorenog
gdje je ko =kpkg - kTG - pojacanje otvorenog kruga.
k, regulacijskog kruga ne obuhvaca tocku (-I, jO). Prema toine, sistem regulacije,
kojeg je Nyquistov dijagram prikazan na slici 12, je stabilan.
Na osnovi Nyquistovog dijagrama za otvoreni regulacjski krug moze se
Frekvencijske karakteristike i kriteriji stabilnosti sistema automatskc regulacije zakljuCiti i na kvalitet stabilnosti zatvorenog sistema pomocu tzv. faznog i ampli-
Ako se na ulaz linearne komponente iii sistema narine harrnonijski signal tudnog osiguranja y i L r Fazno osiguranje (fazna 'rezerva) jednako je 180 0 - cp gdje je
qJ kut vektora kojega je modul jednak jedinici; L,~20Iog(l/k,)dB (51. 12). Da bi
x (t) = Xm sin wt, onda je izlazna velicina u stacionarnom stanju y (t)= Ym sin (wt +cp).
Ulazna i izlazna velicina jednake su, dakle, frekvencije, a rnedusobno se razlikuju po zatvoreni sistem imao- dobre dinamicke pokazatelje kvalitete regulacije, Nyquistov
amplitudi i po fazi. Za razlicite frekvencije ulaznog signal a odnos Ym/Xm i kut cp su dijagram otvorenog regulacijskog kruga treba imati: 1'=30 do 500 i Lr= 10 do 15 dB
razliciti. (decibela). Moze se reci, da pri 1'=45 najvece nadvisenje u vremenskorn odzivu
regulirane veliciIie na udarnu funkciju nece biti vece od 15%'
Napisimo ~ve harmonijske velicine u simbolickom obliku:
Bodeovi dijagrami i kriterij stabilnosti
(19) Nyquistovi dijagrami rnogu ~e jednostavnije crtati pomocu logaritamskih frek-
vencijskih karakteristika kao Bodeovi dijagram~.
52LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKOUPRAVLjANjEI
Na ordinatnu os Bodeovog amplitudnog dijagrama (logaritamska amplitudna
karakteristika) nanosi se velicina
L (w)~20 logiF Uw)i ~20 log A (w) dB
Tabliea 2. Modul (pojacanje) A (w) i pripadne vrijednosti L (w)
Analogni i impuisni sklopovi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 521
r Bodeov fazni dijagram (Iogaritamska fazna karakteristika) crta se tako, da sc
. oa apscisnu os nanosi frekvencija u logaritamskom mjerilu, a na ordinatu pripadni
fazni kut.
(21) Bodeovi amptitudni dijagrami najcasee se crtaju (prakticki bez racunanja) u obliku
tzv. asirriptotskih karakteristika; to su izlomljene linije, kojih pojedini dijelovi imaju'
nagibe koji s'u visekratnici velicine 20 dB/dek (sl. 13 i tablica 3).

A (w)
FrekvenciJa na kojoj Bodeov amplitudni dijagram sijece apscisnu os naziva
L(w) dB A (w) L (w) dB se presjecna frekvencija We (sl. 13). Do frekvencije w". komponenta. odnosno sistem
om -40 pojacava ulazne signale, a iznad ove frekvencije ih gusi.
2 6
0.1 Ako u tablici 3 pogledamo Bodeov amplitudni dijagram za npr. aperiodski
-20 3 9.5
0.2 -14 clan prvog reda, vidjet eemo da je uz veeu vremensku konstantu T dijapazon frek-
4 12
0.5 vencija, koje ovaj clan "propusta", uzi.
-6 5 14 Bodeoy kriterij stabilnosti se. moze formulirati ovako: na presjecnoj frekvenciji
0.7 -3.1 10 20 0
We otvorenog regulacijskog kruga fazni zakret mora biti manji od _180 , da bi
0.9 -0.91 100 40 zatvoreni sistem bio stabilan (sl. 13). .
1 0.0 1000 60 Fazno i amplitudno. osiguranje y i Lr ozoaceni su oa sl. 13a.
. Moze se ocekivati da je zatvoreni sistem stabilan, ako je nagib Bodeovog
Na apscisnu os nanosi se kruzna frekvencija w=2rrf u logaritamskom mjerilu; amplitudnog dijagrama za otvoreni regulacijski krug - 20 dB/dek na presjecnoj
apscisna bs prolazi kroz tocku 0 dB. Tacka w=O nalazi se oa osi frekvencija lijevo frekvenciji WC'
u beskonacnosti (log 0 = - (0). Staticki i dinamicki pokazatclji kvalitete regulacije
Dijapazon izmedu dviju frekvencija, ko.ic se odnose kao 1:10. nazi va se Tipicno ponasanje regulacijskog odstupanja E za stabilne i nestabilne sisteme
dekada [dekJ, a dijapazon izmedu frekvencija, koje se odnose kao 1 :2, naziva se regulacije prikazano je na sl. 14.
oktava. a) mono to no c) periodicki
b) periodicki
L{d8f L{d8f stabilan sistem stabilan sistem stabilan' sistem
(viseg reda)

~ t

'frof 'frof d) monoton~ e) periodicki [) sistem na

O'Lj-_ _ _ _I--f_,."'llogf nestabilan sistem nestabilan sistem granici stabilnosti
Sl. 14. Tipicno ponasanje regulacijskog odstupanja E za stabilne (a do ~)
-90' i nestabilne (d 'do' t) sisteme' regulacije
-180
Stabilno ponasanje sistema regulacije nuzan je, ali ne i dovoljan uvjet za
njegovu pra~ticnu primjenu.
af
. ~
Zato moraju tzv. pokazatelji kvalitete regulacije biti unutar zadan'ih granica.
Sl. 13. Logantamske frekvencijske karakteristike (Bo,deovi amplitudni i fazni dija- Staticki pokazatelji kvalitete regulacije odnose se na tocnost sistema u stacionarnom
grami) otvorenih sistema za koje je zatvoreni sistem stabilan (a). i nestabilan (b) stanju, a dinami~ki pokazatelji k"alitete regulacije opisuju kvalitet prijelazne pojave.
Tablica 3. '"
IV
Osnovni spojevi operacionih' Pojacala - elcmcnti rcgulacijskog kruga IV

Bodeov amplitudni Odziv na udarnu

Naziv Spoj Prijenosna funkcija
i fazni dijagram funkciju

R,
F(P)=--
~

~ C
R,
P-clan
~2 :} K ~1I0)
R, -4.5 0
k=- -90' I
R,

1
F(P)=--

~2 <
pT
o
~
I-clan T=RC wllog}

(00=-
1
T
'1'"
-45"
-90'
~
L.._~'-- - - - I

R,l+pT
F(P)=-- - -
R, pT

t'"
R2 C
~
~2
R, 'r:::i:-wllgy) ..
PI-clan k=- o '-I
GJ"
R, -.5 _..:iI
I -90' 1../'" I
T=R,C; (00=-
T
..

----_.,---------

R, pT .
Realni F(p)=----.
D-clan Rz R, l+pT

~~2
R,
k=-.-;
R,

(00=-;
I
T
T=CR ,

00 = -
1
Wo

k
't~
+90"
+45'
o
....",
---
I - GJ..
l

log) L I

R,
F(p)= - - (1+pT)

.'~.
R,

t ~ ~
R, R2
+90' 'f

~
R,
PD-clan
I 2
k=-
R'
I
T=R,C, +45" - ~/"
wllogJ
1 o "". I
wO=r

R, (I + pT,)(1 + pT,)
F(p)=
R, pT,
R,
C, Hz C2 k=-
, T1 =R 1 C 1
. ldB
r(,:,zI I'VJllogJ
JlI;1z
R'
PID-clan Tz =R 2 C 2 ;

W -
1-
1
T'
W2=-
(1)2<(01

1
T,
f!
.~
-B
CJ~lJ"
__
; ( : "riog)
'f ~ I
I

w,
w 3 =k'w 2 ; W = -
4 k
'"
IV
W
 524_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Analogni i impulsni sklopovi _ _ _ _ _ _ _~_ _ _ _ _ _ _ _ 525
Tocoost sistema rcgulacije u stacionarnom stanju Dinamicki pokazatelji kvalitete regulacije
Dinamickj p6kazatelji kvalitete regulacije odreduju se na osnov.i vremenskog

lJ
Stacionarno stanje nastaje kada se eksponenci.
jalne komponente vremenskog odziva prig use oa odziva regulirane' velicine y (t) (direktni pokazatelji) ili pomo6u velicina u frekven-
2 do 5% od svojih maksimalnih vrijednosti. cijskom podrucju' (indirektni pokazatelji) kao sto su npr. fazno i amplitudno
Na slici 15 prikazan je utjecaj smetnje (npr. osiguranje.
utjecaj opterecenja istosmjernQg motora) lia regu- Direktni dinamicki pokazatelji kvalitete, regulacije u pravilu se odreduju za
skokovitu proriljenu ulazne (referentne) v.elicine; to su: mrtvo vrijeme td' vrijeme
"y porasta t r . vrijeme maksimalnog dinamickog odstupanja t p vrijeme regulacije ts
z neregufirani
/ sistem i maksimalno dinaJ!licko o~stupanje .1.Ymaks' Svi ovi pokazatelji definirani su na sl. 16.
----------;;C:::;..-
..- ylll
// regufironi
sis/em ~o

81. 15. Ilustracija utjecaja skokovite promjene opte-

recenja oa izlaznu (reguliranu) velicinu

liranu velicinu (brzinu vrtnje) u stacionarnom St3-

nju.' Velicina 6 0 pokazuje stacionarno odstupanje
izlazne velicine uslijed konstantnog djelovanja- smet-
nje u nereguliranom sistemu, a. velicina fl, odstupa-
nje u reguliranom sisternu. Sl. 16 Dinamicki pokazatelji kvalitete regulacije
U tzv. statickim sistemima (koji u direktnoj
grani nemaju integrainih clanova) stacionarno od- Poslije iSleka vremena regulacije t, vrijedi:
stupanje reguliiane velicine (to.cnost sistema regu-
lacije) uslijed konstantne smetnje jest: IY (t) - y,,,,1 d, (23)
8. gdje je Ystao: stacionarna vrijednost odziva Y (t), a ~r tehnoloskim procesom zadana
8~-- (22)
1 +k. vrijednost (npr. 1%. 2% i sl.).
gdje je ko staticko pojacanje otvorenog regulacij- Relativno maksimalno odstupanje:
skog kruga: Dakle, zatvoreni sistem smanjuje utje- Ymaks - YStllC
caj smetnje za (1 + ko) puta u odnosu na otvoreni u (24)
-0' Ystac
0. sistem.
'" Primjeri statickih sistema su sistemi regulacije
napona sinhrQnog_generatora i sistemi regulacije
cestt)'se u praksi podesava' n'a vrijednost d = 10 do, 30 j.;,.
:;; brzine vrtnje motora.
Direktni dinamicki pokazatelji kvalitete regulacije odreduju se na osnovi sni-
oS
> U direktnoj grani tzv. astatickih s~stema nalazi manja regulirane velicine pri pustanju u pogon i podesavanju sistema reguhlcije.
oS
1;; .odnosno pri projektiranju sistema regulacije racunanjem i crtanjem vremenskog od-
oS se barem jedan clan s integralnim (I) djelovanj~m;
E- to su npr. sistemi za pozicioniranje. ziva iz prijenosne funkcije sistema.
M
>
-;; U astatickim sistemima stacionarno odstupa-
oS Sinteza sistema automatske regulacije
oS
U z nje stvarne od zadane vrijednosti reguliranih veIi-
:EoS cina jednako je'nuli; postoje ipak strukture u kojima 'Iibor i proracun parametara korekcijskih clanova, koji osiguravaju zahtijevane
f- .1. ne mora biti jednako nuli. staticke i dinamicke pokazatelje kvalitete regulacije, naziva se sintezom sistema
52LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Analogni i impulsni sklopovi ________________ 527
automatske rcgulacije. Jasoo je da osnovni funkcionalni elementi (opr. objekt regula~
KR 'R I "I r; "
~LHlcl"1lL~11
cije, postavni clan, mjerni clanovi itd.) i struktura sistema moraju bili poznati.
Oni se odreduju oa osnovi zahtjeva oa pogon, odnosno oa tehnoloski praces i oa osno~
vi tehnicko-ekonornskih pokazatelja za pojedina alternativna rjesenja.
Uvijek, kada je to moguee, treba upotrijebiti tipske regulatore i tipske korek-
cijske clanove.
Najjednostavniji je serijski korckcijski" clan, koji se u krug regulacije ukljucuje a) u krugu regulaeije postoji clan s I djelovanjem
serijski. Primjer paralelnog korekcijskog Nana jest unutrasnja povratna veza (51. 10);
S ovakvim -clanam se postizc bolja stabilnost karakteristika sistema.' U inzenjerskoj
praksi najcesce se primjenjuje sinteza po Bodeovim dijagramima. Za formiranje I T,
zeljenih logaritamskih amplitudnih karakteristika postoje slijedece preporuke: I k -k _o-
R- 2 2. T.
1. karakteristika nekorigiranog i zeljena karakteristika korigiranog sistema trebaju s
se podudarati u sto je moguce sirem podrucju frekvencija;
2. nagib amplitudne karakteristike u podrucju niskih frekvencija treba biti
- 20 dB/dek iIi visekratnik tog nagiba, b) u krugu regulacije nema clana s I djelovanjem
3. nagib zeljene amplitudne karakteristike korigiranog sistema na presjecnoj rrek- SJ. 17. Parametri regulatora za podesenje po simetricnom optimumu
venciji We treba biti - 20 dB/dek; S10 je We veea, to je i vrijeme regulacije ts
kraee. Parametri regulatora odabrani Sll zapravo tako, da se na presjecnoj frekvenciji
Pri sintezi serijskog korekcijskog clana dobivaju se njegove logaritamske ka- Bodeovog amplitudnog dijagrama za sistem regulacije sa slike 17a dobiva fazni
rakteristike Lk (w) i ({Jk (w) oduzimanjem logaritamskih karakteristika otvorenog neko- kut qJ = - 143, tj. fazno osiguranje od 37.
rigiranog sistema Lon (w) i ({JOn (W) od logaritamskih karakteristika otvorenog kori-
giranog sistema LOk (w) i (POk (w), dakle: lednaka poddenja regulatora mogu se primijeniti i za sistem regulaeije bez clana
s integralnim (I) djelovanjem, sarno ako je T1 ;>, 4 Tg.
Lk (w) ~ L Ok (w) - L o, (w)
(25)
'Pk (w) ~ 'POk (w) - 'Po, (w)o "/T5=5

. Na osnovi tih karakteristika odreduje se principna shema korekcijskog clana 0,25

(npr. pomoeu tablice 3) i zatim se numericki proracunavaju njegovi elementi.
Sinteza paralelnog korekeijskog clana je slozenija.

Optimiranje sistema regulacije

!
1.
z
0,20
TR=4-lS

0,15
k
R=;'1Ts
U teoriji i praksi poznati su innogi postupei optimiranja sistema regulacije. OVdje
cerna opisati jedan jednostavan i praktican postupak optimiranja po tzv. simetric-
nom optimumu, _kojim se cesto koristimo pri sintezi sistema regulacije elektro- 0)0
motornih pogona s istosmjernim motorima.
VeCinu krugova regulaeije elektromotornih pogona mozemo, priblizno, nado-
mjestiti jednom od dviju shema prikazanih na sl. 17. .
0,05
Pri tome se ciano vi s malim vremenskim konstantama mogu zamijeniti s
jednim aperiodskim clanom prvog reda, kojega je vremenska konstanta T s jednaka
sumi malih vremenskih konstanti, a pojacanje u stacionarnom stanju jednako jedan.
0
Za regulaeijske krugove, koji imaju strukturu kao na sl. 17a i para metre 0 5 10 15 20

regulatora podesene po
o
simetricnom optimumu
o( TR =4 Tg, IT)
kR =~---..: , vremenski
tlTs---
27; SI. 18. Vremenski odziv Ylz na jedinicnu udarnu funkciju z za regulacijski krug
odziv .vIz na jedinicnu udarnu funkciju z prikazan je .na sl. 18. (sl. 17a) podesen po simetricnom optimumu.
528_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Maksimalno dinamicko odstupanje reglJlirane velicine y pri jedinicnoj udarnoj
promjeni ulazne velicine x rasle s promjenom odnosa TdT.. od 10% za- TilT.. = 5
do 40 % za TdTs = 50 i iznosi 43 % pri TdTs-+ 00 za sis tern regulacije sa slike 17a.
Aka u krugu regulacije De postoji 'clan s integralnim (I) djelovanjem, parametre
regulatora podesene po simetricnom optimumu treba korigirati faktorima k, 'j k 2
kojih su vrijednosti dane na sl. 19.
\ danas sve cesee preuzimaju mini iii mikroracunala (vidi str. 593).
t 2
............. r- kl
01:--- --- --- - - --
,. Poluvodicke komponente~._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 529
Matematicki model formira se na osnovi fizikalnih zakonitosti, koje povezuju
pajedine parametre sistema, a opisuje se ne sarno u obliku analitickih zavisnosti
parametara procesa upravljanja, nego i u obliku grafova, tablica i logickih zavi-
~nosti pojedinih parametara.
Analiza i sinteza nelinearnih procesa simulacijom na racunskim strojevima
ne razlikuje se, U principu, od analize i sinteze linearnih procesa; simulacijom se
bitno olaksava i optimiranje procesa. Opiimiranje sistema regulacije po matematickim
kriterijim~ optimalnosti treba shvatiti kao cilj kome treba teziti, jer u njegovoj
egzaktnoj prakticnoj realizaciji postoje vrlo velike teskoee.
U slozenijim sistemima automatskog upravljanja funkcije pojedinih regu\iltora
Pustanjc u pogon sistema rcgulacije
U realizaciji sistema regulacije najcesee se koriste PI regulatori, jer imaju

0.8 ....- k, veliko pojacanje na niskim frekvencijama, koje osigurava veliku staticku tocnost
sistema, a proporcionalno djelovanje u podrucju visih frekvencija, pa zbog toga ne
V TR =k,."- kvare dinamiku sistema.
Tek kada su provjerene karakteristike svih komponenti i spojevi sistema i kada
0.6 / kR-- r, suO podesene .zastite, podeSava se sistem regulacije: najprije u otvorenom (da bi se
'R provjerila funkeionalnost sistema i dijapazon promjena signala i parametara), a
0, ~
zatim u zatvorenom krugu.
Pri zatvaranju povratnih veza sistema regulacije uvijek se prvo zatvara unutrasnja
0,2 povratna veza. U sistemu za regulaciju brzine vrtnje istosmjernog motora prvo se,
. dakle, zatvori povratna veza po struji, uz prekinutu povratnu vezu brzine vrtnje.
SI. 19. Vrijednosti f.ktor.
o 10 20 kl i k2 za podesenje po si- Postupak pri podesavanju PI regulatora: kratko se spoji kondenzator i podesava
meti'icnom optimumu se otpor u povratnoj vezi operacionog pojacala, sve dok se ne dobije (snimi)
zahtijevani vremenski odziv na udarnu pobudu (npr. u referenci). Zatim se pode-
Buduci da je cesta potrebno smanjiti rnaksimalno dinamicko odstupanje regu- sava sarno kapacitet kondenzatora u povratnoj vezi operacionog pojacala, pocevsi
lirane velicine y pri udarnoj promjeni ulazne velicine x na vrijednost < 10%, onda ad vrijednosti koje su veee od proracunatih, sve dok se ne primijeti poveeanje
se referentna velicina "usporuje" prije komparacije signala x i y vremenskom kon- nadvisenja u vremenskom odzivu. .
stantom T= TR, odnosno T= 1,2 TR , ako u krugu regulacije postoji, odnosno ne Na isti nacin se zatvara i vanjska povratna veza.
postoji clan s integralnim djelovanjem. Osnovni spojevi operacionih pojacala (vidi str. 545),. koji se u praksi cesee
Zbog sve ostrijih zahtjeva na sisteme automatskog upravljanja rastu zahtjevi upotrebljavaju kao. regulatori, odnosno korekcijski clanovi, prikazani su u tabliei 3.
i za potpunijim i tocnijim matematickim opisom objekta regulacije "i drugih kom-
ponenti, ali i sistema u cjelini. Analiticke metode pronicuna dovoljno su razradene
POLUVODICKE KOMPONENTE
i efikasne su za analizu i sintezu linearnih sistema. Za proracun nelinearnih sistema
ne postoji opCi matematicki aparat, vee se, u pravilu, ispituje utjecaj pojedinih Poluvodicke kornponente se prerna elektrickirn karakteristikama dijele na
nelinearnosti na ponasanje lineariziranih sistema iste strukture. porodieu dioda, porodicu tranzistora i porodieu tiristora (vidi tabHcu 1).
Efikasne su, ali i s dosta ogranicenja, metode eksperimentalnog podesavanja Diode se osnivaju na elektrickim svojstvima P- N prijelaza. Osnovno svojstvo
sistema regulacije na stvarnom objektu iIi na njegovom fizickom modelu (funk- P-N prijelaza je da u jednom smjeru propusta struju (direktni smjer), dok u drugom
cionalna sinteza sistema regulacije). smjeru sprjecava tok struje (inverzni smjer). Ostala svojstva P-N prijelaza, na ko-
Simulacija - izrada matematickog modela sistema. priprema modela za po- jima se osnivaju neke diode, su: Zenerov i lavinski proboj P-N prijelaza (prak-
stavljanje na analogni, digitalni iii hibridni racunski stroj (programiranje) i zatim ticki skokovit porast struje u inverznom smjeru), tuneliranje nosilaca naboja kroz
odredivanje parametara sistema na racunskom stroju - siroko se primjenjuje ne P-N barijeru (dio U-I karakteristike u direktnom smjeru ima negativni dinamicki
sarno kao metoda istrazivanja nego i kao metoda projektiranja sistema automatske atpor) i kapacitivnost P-N prijelaza (kolicina prostornog naboja u barijeri ovisi 0
regulacije. naponu na barijeri).

34 Koncarev prirucnik
 Tabr Pregled
-
poluvodickih komponenata '"
w
o
S im b 0 I . .
. Eoglesk"I DaZIY IEC I .' EI ek tncne
.- . ik e
kara k tenst OPIS
k keleklnene
. .
N aZIY a ternatIvm
(nije po IEC) ara tenstlke

dioda diode - veliki otpor u inverz-

nom (nepropusnom)
smjeru KA,
A propusna - ~aleni otpor u
sfruja ~ dlrektnom (propus-

ff
. f-propus~a, nom) smjeru AK,
zoporm nopon,UR korakleflsflko _ ispravljacke diode
',,/, ,of, propus.noponUF (PIN diode) odliku-
K s2i t-.~aporna
E'6- karoklerlsl zaporna strujo I R
ju se visokim pro-
boJunn
. . naponom.
I:l,.<;!;

Primjena: ispravljaci,
v modulaton,. demodula-

,,$
""0
o tori, logicki sklopovi.
funkci~~al~o ~de~ti-
; Zenerova
dioda
Zener (unidirectional
breakdown diode)
A A

.
U
{BR}
Itf" dl1:
-
- en.a
irna oblcnoj
ostro dlOdl,
izrazen
probojni napoD.
V- IJ Primjena: stabilizatori
K K napona,ogranicavacina
l-inv. pena, okidni ciano vi, za-
stita od prenapona.
dvosmjerna
Zenerova
bidirectional
breakdown diode,
A ~ I J - veliki oq)or u oba
smjera,
dioda, overvoltage - ostro izrazen proboj-
odvodnik suppressor U ni napon u oba
prenapona smjera.
A, A, Primena: ogranicavac
napona. okidni ~lanovi
._ _ _ _~,~""."."'ila od prcnppona. _~

tunel-dioda tunel diode - dio direktne karakte-

~

, , 'Vv
ristike ima negativan
dinarnicki otpor,
- inverzna struja nema
zasicenja, ona vrlo
brzorastesnaponom.
U Primjena: generatori
impulsa, oscilator~
okidni clanovi.
v Schottky-eva Schottky- (hot - po U-J karakteristici
dioda carrier) diode analogna obicnoj

,
'0 I v;..;ClIOllkY-OO
/dioda
diodi,
- odlikuje se malim
dir----=: I-oblcna diodo padom' napona u
0
direktnorn smjeru i
.- f,".
V
kratkim vremenom
oporavJjanja.
K
Q Primjena: modulatori,
detektori, ispravljaCi.
varikap- varactor - po U-J karakteristici
dioda (variable- analogna obienoj
.. capacitance) diodi,

,, Irt
diode dir - kapacitivnost diode
.
u inverznom smjeru
U se koristi kao pro-

K K
~n. mjenljivi
kondenzator.
Primjena: titrajni
krugovi.
------ - -- --- - - - --- -
....
'"
~
 srnibol
'"wIV
Opis elektricne
Naziv Engleski naziv alternativni Elektriene karakteristike
lEe karakteristike
(nije po IEC)

photo diode - po U-I karakteristici

foto-dioda
1 analogna obicnoj

~~
diodi,
'I, dir. - velie,ina struje u
" inv?-
\

'1J U
inverznom smjeru
ovisi 0 intenzitetu
-0
y "\intenzitefa
smjer paras!a
5vjetla
svjetla
Primjena: zastitni i
0 mjemi sklopovi.
po-U-J karakteristici
.-
tf
svijetleca light-emitting
analogna obicnoj

,~
dioda diode (solid dir
I diodi,
Q
state lamp)
- tok struje u direkt-
1/ nom smjeru uzrokuje
{: emisiju svjetla.
Primjena: signalizacija
- konstantna struja
tranzistor transistor
kolektora Ie za adre-

.- Ie - denu struju baze I B'

~
~ - N-P-N i P-N-P tran
",-

.--
0 NPN zistori su medusobn o
~
1.2 komplementarni (tj.

~
N smjerovi struja i na-
t: .. PNP ! ,. pana Sll medusobo<
~ UeE suprotni).
~

f- Primjena': razliciti elekt

ronieki sklopovi

.----. ------_. ----- -

N-P-N N-P-N Darlington funkcionalno identi-
Darlington transistor can pojacalu s dva
-tranzistor -,,- tranzistora.
Primjena: strujna poja-
cala.
'jednospojni unijunction otpor izmedu E i BI
iranzistor tranzistor naglopadnekadana-
(UJT) (UJT) pon izmedu E i Bl
prijede odredenu vri-
jednost,
VESI izmedu Bl i B2 ima
~
~02
E s N-bazom
karakteristiku

-0

N
E~02
0,

s P- bazom
otpbra;
jednospojni tranzi-
stori s N-bazom i P-
-bazom su medusob-
0, no komplementarni
" h
~ ,(tj. smjerovi napona
~
i struja su medusob-
f-
no suprotni).
Primjena: oscilatori,
okidni ciano vi.
dijak- bidirectional veli~i otpor u oba
-tranzistor trigger diac smjera,
I nakon prekoracenja
odredenog napona

~ U
U(BOl' napon na dija-
ku se smanjuje, ali
ne padne na nulu.
Primjena: okidni
chmovi. '"
w
w
 V>
Sim bol
Elektricne karakteristike Opis elektricne
....
W

Naziv Engleski naziv alternativni

IEC (nije po IEC)
karakteristike

smjer porasfo Inten~o

(~r
foto- photo-transistor Ie - funkcionalno ideo-
':' bez priklju- svjet/o
-transistor tiean ohicnom tran-
tko,baze r zistoru, s time da se
E
upravljasvjetlorn urn-
e~r~ S pT.lklju
'c - jesto strujom baze.
kom baze Primjena: zastitni irnjer-
E Vee oi sklopovi
spojni junction-gate - konstantnastrujaod-
.- field-effect --' voda I D za odredeni

'~
tranzistor s
~ efektom transistor (JFET)
~:~; --'
~
napoD geita U GS '
- veliki ulazni otpor
- polja (JFET)
0
~
N-konal (P-N prijelaz izmedu
.- L@:~;
00
;--VGS2 GiS je zaporno po-
,UGS1
N lariziran).
- P-konol VDS
" Primjena: ulazna poja-
'"
~
cala, sklopke.
f-< tranzistor s enhancement - pokarakteristiciana-
ID
efektom polja insulated-gate
s izoliranim field-effect transistor
~SUb N-kanDI
(/ logan spojnom tran-
zistoru s efektom

1k
geitom i (JGFET), metal polja,
induciranim oxide semiconductor - izvanredno veliki
kanalom transistor ulazni otpor (izmedu
(MOSFET)
~SUb P-kana/ V UGS2
GiS je oksidni sloj).
Primjena: ulazna pojaca-
UGSI
la, sklopke.
VDS

tranzistor s depletion insulated-

efektom polja
s izoliranim
-gate field-effect
transistor (IGFET)_
~SUb H-kana/
geitom i metal oxide
- - - "-
"
ugradenim
kanalom
semiconductor
transistor
~S"b P-kanal
I
.~

2
:
opei simbol
za tiristor s
triode thyristor;
general symbol

1 L
:~
;.:>

'">
0
3 elektrode

cetveroslojna
.

four-layer
r ~V
- veliki otpor u obi

J~
dioda iIi (Schockley) diode smjera,
""0 Schockley- iii reverse blocking - otpor od anode pr
eva diode thyristor rna katodi naglo pa~
N"
~
dioda - "- ne prekoracenjem n a-
">
.S
K K pona prekretanjaU cB ).
:= Primjena: osciIatori,
okidni clanovi.
'""e
~

00
tiristor silicon control1ed
rectifier (SCR)
- veliki otpor U oba
smjera,
0
iii reverse blocking
'",.,""
- otpor od anode pre-

k~
P-gate triode thyristor rna katodi naglo pad-
ne dovodenjem po-
-
"
- zitivnog impulsa na
geit.
K 6 Primjena: razliciti
K
sklopovi energetske
elektronike.zastitni sk 10-
, In
povi, sign-alizacija. W
--- - In
 Sim b0 I '"w
Opis elektricne
Naziv Engleski naziv IEC alternativni
(nije po IEC)
Elektricne karakteristike
karakteristike '"
foto-tiristor light activated - ima sve funkcije kao

~
silicon controlled tiristor, s time da se
rectifier (LASCR) kao tiristor jos maze uklopiti im-
iii light activated pulsom svjetla.
reverse blocking Primjena: sklopke.
triode thyristor
c geitom tum-off thyristor, - veliki otpor u aba
.9
~ isklopivi P-gate smjera,
c
.;;: tiristor - OlpOf od anode pre-
:~ makatodinaglopad-
= ne dovodenjem pozi-

t~
"8
~ tivnog impulsa na
""0 -
"
-
geit,
- otpor od 'anode pre-
;j
~ rna katodi naglo po-
"
~
.5
K K rastedovodenjem oe-
gativnog impulsa na
'"
2
geit
~ Primjena: nerna znacaj-
."5' nije primjene.
~
0 PUT iii reverse conducting - veliki otpor u aba
" tiristor 5 N-gate, triode
-0
" N-geitom thyristor, iii . smjera,
- otpor od anode pre-

r
~

programmable rna katodi naglo pad-

unijunction - - ne dovodenjem nega-
transistor (PUT)
"
tivnog impulsa na
geit
Prirnjena: oscilatori.
okidni flanovi.

- -----------j

dijak bidirectional - blokira napon bilo

diode thyristor kojeg polariteta i

,
(DIAC) iii I vodi struju u bila ko-
bidirectional V(SO} jem smjeru,
switch
I L_ .- otpor izmedu A], i
A, naglo padne pre-
~.

A,
7 U(B01J 'U koracenjem napona
prekretanja.
Primjena: okidni
clanovi.
c trijak bidirectional - blokira napon bilo ko-
.9
~
triode thyristor jeg polariteta i vodi
: (TRIAC) iii struju u bila kojem

~~
. gated bidirectional smjeru,
"
.~ switch - otpor izmedu Al i
- - A, naglo padne do-
~ " vodenjem pozitivnog
C
A, A, ili negativnog impul-
sa na geit.
Primjena: regulacija
rasvjete.
inverzno r~verse funkcionalno identi-
can antiparaieinom

~
vodljivi conducting
tiristor triode thyristor n J spoju tiristora idiode.

~ -7 Primjena: coperi.

A, I

Napomena: Krumice oko grafickih simbola obicno se izostavljaju, ukoliko nisu neophodne za razumijevanje simbola.
Objasnjenje kratica: A anoda B baza C - kolektor D - odvod E - emiter In
W
G - geit K - katoda S - uvod S,b - podloga
"
53LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Poluvodicke komponente _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 539

Bipolarni tranzistori se osnivaju u principu: (I) Da injekciji minoritetnih nosilaca Tiristor je vjerojatno ispravan (sl. 2b):
naboja iz emitera E u bazu B preko propusno polariziranog emiterskog P- N prije- ako ornornetar spojen izmedu anode A i katode K pokazuje velik otpor bez
laza, (2) na transportu tih nosilaca kroz bazu te (3) na njihovom sakupljanju obzira na to da Ii je spojen pozitivnorn stezaljkom na anodu A ili katodu K,
(kolekciji) u kolektoru C, sto obavlja nepropusno polarizirani kolektorski P-N ako omometar spojen izmedu geita G i katode K pokazuje malen otpor s pozi-
prijeiaz. Tranzistori s efektom polja se osnivaju na upravljanju prolazom struje tivnom stezaljkom na geitu G i nesto veti otpor s pozitivno.rn stezaljkom na
kroz poluvodic elektricnim poljem. katodi K i
Tiristori se osnivaju u principu Da ele~trickim svojstvima cetveroslojne P-N-P-N ako omometar spojen izmedu geita G i anode A pokazuje velik otpor bez
strukture uDutar monokristaIa silicija. Tiristori su elektricki ventili 5 bistabilnim obzira na to da Ii je spojen pozitivnom stezaljkom na anodu A iii katodu K.
ponasanjem (vodenje i nevodenje) u jednom smjeru (jednosmjerni iii inverzno
nevodIjivi) iii u oba smjera (dvosmjerni). Tiristor uklapa struju bilo dovodenjem .)
At--...,
strujnog impulsa na geit (upravlja~ku elektrodu) G, bilo dovodenjem svjeUa (foto-
-tiristori). Sarno tzv. cetveroslojna dioda i dijak (nemaju geita) uklapaju prekora-
cenjem napona pokretanja U(BO)' Tiristor ne moze isklopiti struju strujnim impul-
som na geitu (izuzetak je tzv. geitom isklopiv tiristor). Tiristor vodi, dok struja
prirodno iIi prisiino ne prestane teci. Sl. 2. Ispitivanje isprav-
Slika 1 _prikazuje granicnu strujnu i naponsku opteretivost energetskih dioda, nosti dioda (a) i tiri-
tranzistora i tiristora. K'~-...J
stora (b) pomocu omo-
metra
A,
Sigurniju metodu provjere ispravnosti tiristora objasnjava stika 3. Ovaj ispitni
N "'-
~~"
'''-'l! sklop lako je sastaviti na terenu.

'"
'iris'ori
11\ '\. A A

:u 1,\ : :
~
I~!i> "- ''X
:l
.~ rorzi lirislori + + R 6

N i~ijo~~ N
'"-" "
SI. 3. Ispitivanje isprav-
nosti tiristora pomocu
1,\ J K K
10
5

1
N~ '\
1"-1,,\
~
N
" spoj 2 - G: zaruljica svijetli

prekid spoja 2 - G: zaruljic.

zaruIjice

spoj 1 - 3: zaruljica i dalje

svijetli
prekid spoja 1- 3: zaruljica
SI. I. Granicna strujna
I 1'\ 1,\ i naponska opteretivost "i dalje svijetli se treba ugasiti
10 10 50 10' 10J V 10' energetskih poluvodi~-
probojni nopon ______ kih ventila
Zamjena dioda i tiristora
Provjera ispravnosti dioda i tiristora Ventile s vijcanom ba~om treba pritegnuti uz nishladno tijeIo mornent-klju-
cern. Ptoizvoda"c ventila daje .preporuceni moment i rie smije se pritezati niti vecim
Omometrom (univerzalnim instrumentom) mogu se otkriti sarno najgrublja niti rnanjim momentom od preporucenog- (tipicni moment pritezanja: 30 ... 50 Nm).
ostecenja, tj. ne moze se sigurno ustvrditi da je ventiI ispravan.
Ventile s ravnom bazom treba pritegnuti uz rashladno tijelo tako, da je aksijalna
Dioda je vjerojatno ispravna (sl. 2a): sila (ostvaruje se vijcima iii elasticnom plocicorn) ravnomjerno rasporedena po
ako omometar spojen pozitivnom stezaljkom na anodu A i negativnom stezalj- obodu baze ventila.
korn na katodu K pokazuje malen otpor i Ventile oblika hokejskog 'paka treba pritegnuti uz rashladno tijelo specijalnom
ako ornometar kod obratnog poiariteta prikljucaka pokazuje veHk otpor. napravom koja osigurava aksijaJnu silu tocno odredene ve)icine (procitaj upute !).
 541
540-INDUSTRljSKA ELEKTROf':!IKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Prije montaze ventila na rashladno tijelo treba s've dijelove dosjednih povrsina
ocistiti od stranih cestica i premazati tankim slojem termovodljive paste, koju pre- + "
.C'
porucuje proizvodac poluvodickih ventila.
~

Ako se unisteni tiristor zamjenjuje ekvivalentnim tiristorom drugog lipa, treba N ~ "
.",
oj
~
0., + ~
..c :a
provjeriti da Ii postojeci osiguraCi stite taj tiristor i da Ii postojeci iinpulsni uredaj -" S
ne daje preslab iii cak prejak okidni impuls.
"
'f[
~

.1' N
I
~
~
N
;:
. ~
oj
13
"".
.'"
~

!::
>
oj
0., 0::
N
.
,..--..,
_"if-,
'"I 00

Odabiranje napona praznog hoda i otpora izlaznog stupnja impulsnog uredaja

"~
'g N
+ + N
I e
Radna tocka geita se' mora uvijek nalaziti unutar P9drucja siguni.og okidanja, ~ ~
N
~
.1' N
.!:l '---'"
slika 4. Za petpuno iskoristenje dinamickih karakteristika tiristora potreban je
stem (0,5 ... 2 A/~s) i jak (amplitude struje nekoliko puta vece od minimalne struje 13
N
0., 0., 0.,
+
N
..
sigurnog okidanja) okidni impuls. .; ~
I
~
I
;;
I
~ N"
I
,----,
e ~
N
" 0::
00
U GF propusni napon geita ~
N N N ~ L--J
N
N
0
t>.. 0., 0:: 0., 0., 0.,
0 oi'
IGF propusna struja 'geita
+ + + + + 0.,00
+ _"if-,
minimalni napon praznog ~ "".II ~ "".II + "".II +
. .
",,'

.
Uinmin
hoda izlaznog stupnja im- II II II
pulsnog uredaja
N
d;'
~
~
N
",,- "";"
~
~

~
sigurnog okfdonjo >

U iom maksimalni napon praznog

hoda izlaznog stupnja im-
pulsnog uredaja
" "~
~
Rimin minimalni otpOf. izlaznog

~: ~~ U~
stupnja impulsnog uredaja :"e
maksimalni otpor izlaznog ~ 8. C':I
tilE:::;>
stupnja iIl)pulsnog uredaja
~:; _ _N
~ " 00

SI. 4. Odredivanje tolerancije parametara izlaznog stupnja impulsnog

"""
:~ ' -"
uredaja
Cit:
."
Osigura~i za z3stitu poluvodi~kih ventila oj

~-
""S

d ~;~-,
Osiguraci za zastitu ventila su brzi osiguraci deklariranog napona luka i Sd _'4

deklarirane energije pregaranja. Prema tome, obicni osiguraci se ne' mogu upo- :g -'"
_00

-'
trijebiti za zastitu poluvodickih ventila. ""e Cd _....
_N

I. --
Ako pregori osigurae, "treba ga zamijeniti jednakim osiguracem iii treba naci
osigurac jednakog nazivnog napona i struje, te jednake iii manje konstante (I 2 t).
oj
~ ~ ...:-

Osiguraci z.a zastitu poluvodickih ventila iskljucivo sluze za zastitu od struja ""
oj
:::;> 'd
Ci
kratkog spoja iii jakih preopterecenja. Za mala preopterecenja upotrebljavaju se
drl;1ge komponente zastite, npr. strujni limit regulatora. .

"
.C'
0
" '2'"
~
0.2.,
""
g.a.
Prora~un strujne opteretivosti poluvodi~kih ventila .
"
'al "
~ ~
oj U
'" "~
. - '0

Proracun se' sastoji u provjeri da virtualna temperatura silicija ventila ne Jl

~ ""o 'al
"" "'"
~
""?;a"~ a""~ -g
.~
~ ~"
""~
prelazi granicnu virtualnu tl!mperaturu (granicna virtualna temperatura silicija obieno 0 '" .., 0 :> 0 " '"
,,"0

iznosi za diode 150 do 170 o e, a za tiristore 125e).

 542_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Temperaturna razlika !19J izmedu silicija i rashladnog sredstva 1I trerlUtku
tn dobiva se zbrajanjem temperaturnih doprinosa svih skokovitih promjena gubitaka
I1Pl' prije trenutka tn
gdjc je
Zthn. prijeIazna toplinska irnpedancija izmedu silicija i rashladnog sredstva u tre-
nutku tIl-tV; ocitava se iz kataioga.
Pozitivni impulsi gubitaka daju temperaturi pozitivne doprinose, a negativni
impulsi negativne. Ova metoda proracnna naziva se metoda superpozicije.
U tablici 2 {str. 539) dane su formule za izracunavanje virtualne nadtemperature
silicija za neka karakteristicna opterecenja.
Sklopovi energetske elektronike ______________ 543
Slika la prikazuje cetiri osnovne pretvorbe izmedu izmjenicnih i istosmjernih
sistema. Prema ove cetiri osnovne pretvorbe, pretvaraci se dijele na ispravljace, izmje-
njivace istosmjerne pretvarace i izmjenicne pretvarace (sl. Ib). Pretvarac koji moze
obavlj;ti i funkciju ispravljaca i funkciju izmjenjivaca naziva se usmjerivac.
Ovim osnovnim nazi virna, koji karakteriziraju funkciju pretvaraca, mogu se
pridijeliti atributi koji karakteriziraju nacin rada pretvaraca iIi strukturu sheme
pretvaraca:
al prema nacinu vodenja (tko daje takt generatonr impulsa):
sa stranim vodenjem (mreza 'iii trosilo);
bez komufaci'e

izmjenicna sklopka podeJivac

rX!= "min alL-_a~m~;"~6~a
__6__a~m~'~k'~____J
SKLOPOVI ENERGETSKE ELEKTRONIKE

Sklopovi energetske elektronike dijele se oa elektronicke sklopke i elektronicke

pretvarace.
Elektroni~ke sklopke imaju funkciju ukljucivanja i iskIjuCivanja toka elektricne
energijc. Elektronicke sklopke povezuju dva (iii vise) po parametrima elcktricne
energije istovrsna elektricka sistema.
Elektroni~ki pretvara~i imaju funkciju podesavanja intenziteta toka elektricne
energije i preoblikovanja parametara elektricne energije (valni oblik napona, valni komutirani mrezom
oblik struje, frekvencija, broj faza, efektivna vrijednost napona, efektivna vrijednost
struje i dr.). Elektronicki pretvaraci povezuju dva (iIi vise) po parametrima.elektricne ispravljac ,.... izmjenjivac
energije raznovrsna elektricka sistema. Osnovna znacajka sklopova energetske elektro- ({min ~ 0:.< 1
2 1 < a: ~ lX.mohs
Ilmcr -150 0
nike je da uvijek sadrze elektronicke ventile.

Principi nomcnklature pretvaraca

oj bJ
e isprovljo,/ e e----{2J-e
izmjenicni f !;Slosmjerni ~ qsmjerirof Izmjenitn; indireklni prelvor~t
pre/varae pre/varae - I,sprqvl/qc "
- IZmJenJlvac komu tirani kondenza torima
e,izmjenjivocB is tosmj.sklopka coper izmjenjivQc

Izmjenltni direklni Islosmjerni indirekfni pre/varae

prelvqrac

Islosmjerni direklni SI. 1. Principi nomenklature SI. 2. Primjeri nomenklature sklopova

prelvaroc sklopova energetske elektronike energetske elektronike
544_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE r Operaciona pOjacala _ _ _' -_ _ _ _-'-_ _ _ _ _ _ _ _ _ 545
Tablica 1. Karakteristilne vrijednosti nekih ispravljalkih sklopova
5 vlastitim vodenjem (viastiti oscilator)
b) prema izvoru kornutacijskog napona:
Istosmjerni Napon na Kut Struja Mreia komutirani mrezom iIi trosilom (tzv. prirodna komutacija)
ventilu vod. ventila komutirani reaktivnim komponentama (tzv. prisilna komutacija);
c) prema smjeru toka struje u istosmjernim sabirnicama:
Spoj
.
I~'> ;;,
Spoj jednos]l1jerni,
usmjerivaca transf. ~
dVQsmjerni;
U dio UVM OVM o el -
Iv S" S
d) prema medukrugu:
u, II U, Ud!o 1d 1d U dio ld s istosmjernim medukrugom,

Ovofazni spoj
'" s izmjenicnim medukrugom.
2 2J-Z " Slika 2 prikazuje primjere nomenklature sklopova energetske elektronike. No,
2 J2 za neke specijalne spojeve pretvaraca udornacila su- se posebna irnena (ciklo-

~ + 180 1,34 1,11 pretvara~ pretvara visu frekvenciju u nizu, sastavijanjern dijelova napona vise frekven-
cije, coper je direktni istosmjerni pretvarac).
Spojevi pretvara~a
frolozn; spoj U tablici I prikazane su karakteristicne vrijednosti nekih ispravljackih .spojeva.
b. J).J-Z 2"
1,35
Objasiljenje oZnaka u tablici 1:
3 Ud10 istosmjerni napon (srednja vrijednost) idealnog ispravljaca kod kuta uprav-
3-'pulsni 1,21 ,ljanja ct>O, U"lo v-ti harmanik (efektivna vrijednost) istosmjernog napona idealnog
1,17 0,183 2,45 2,00 1,46 ispravljaca kad kuta upravljanja ct=O, "U VM vrsni napan na ventilu, IV(Av) srednja
struja ventiIa, I v efektivna struja ventiIa, I d istosmjerna struja, STR tipna snaga
transfc;>rmatora, S prividna snaga mrde.

2" 1 OPERACIONA POJACALA

J).J-Z -
Karakteristike i sklopovi .
3 6 2J) Operaciona pojaeala
6-puslni 120 1,26 1,05 Naziv "operaciono pojacalo" (operational amplifier) odnosi se na istosi'njeni.o
0,042 2,45 2,00 pojacaio velikog pojacanja koje ima dva diferencijaina 'ulaza i jedan izlaz (sl.- 1).
Idealno diferencijalno pojacalo ima slijedece karakteristike:
neizmjerno veliko pojacanje napona,
neizmjerno veliku ulaznu i neizrnjerno malu izlaznu impedanciju,
I karakteristike su neovisrie 0 frekvenciji ulaznog signal a i tempenlturi,
2J-Z " -
2-pulsni 2 2 J-Z potpuno je simetricno.
1,11 I,ll Stvarno operaciono pojacalo Se manje iii vise priblizava ideal nom, a karakte-

..
0.482 180
2,83 1,57 0,5 riziraju ga velicine od kojih neke navodimo:
Diferencijalno pojaeanje (Diferential Mode Gain) je omjer izlaznog napona i
diferencijalnog ulaznog napona Ad = Uo/(U, - U,), tipicno 5000$ Ad $200 000.
J3J'Z Pojaeanje za zajednieki ulazni signal (Common Mode Gain) Ac je omjer izlaznog
napona -za zajednicki ulazni napon, tipicno je mnogo -manje od jedinice: Ac~
" =2u o/(u, +u,).
6-pulsni
3 3 J3 Faktor potiskivanja (Common Mode Rejection Ratio - CMRR) je omjer dife-
0,042 120 1,05 1,05 rencijaJnog pojacanja i pojacanja za zajednicki ulazni _signal. Obicno se _daje u
2,45 1,05 0,333 0,577 decibelima.
Napon namjestaja (Input Offset Voltage) je napon koji treba prikijuciti izmedu
ulaza pojacala, da bi .izlazni napon bio_ jednak nuli.

35 Koncarev prirucnik
54LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
r
I Operaciona pojacala_~ ___----,__~__~________ 547
Struja namjeStanja (Input Offset Current) je razlika dviju struja prednapona, koje Tablica 1. Karaktcri'sticni podaci najce~c koristenih pojacala,
se dovode ulazima operacionog pojaeala za izlazni napon nula voiti.
Strnja prednapona (Input Bias Current) je srednja vrijednost dviju ulaznih Parametri pojacala Tip pojaeala She-rna spajanja
struja, dok su oba ulaza spojena Da zajednicku tocku ulaza i izlaza. Ovu struju (tipicne vrijednosti) !IA 709 LM201AH ~A 741 (pogled odozgo)
treba dovesti svakom od ulaza u statickim uvjetima cada za izlazni napon nula
v~Iti. 1. Napon
Ulazni atpar (Input Resistance) je ctpoc izmedu diferencijalnih ulaza. namjestanja mV
Raspon ulaznog napana (Input Voltage Range) je podrucje napona, oa biIo 2. Strujna
kojem ulazu pojacaia, za koje je operaciono pojacalo linearno. namjestanja nA 50
Raspon izlaznog napana (Output Voltage Swing)je maksimalna promjena izlaznog 3- Struja
napona, mjerena prema zajedniekoj tocki za linearno podrucje pojacala. prednapona nA 200
Kolebanje (Drift). Promjena parametara pojacaIa ovisna 0 temperaturi, naponu 4. Diferencijalno
napajanja i vremenu. pojacanje V/mV 25

u,~
Kolcbanjc napona namjestanja (Input Offset Voltage Drift) 5. Granicna
je iznos promjene napona namjestanja, ovisne 0 tempe- frekvencija pri
rat uri, naponu napajanja i vremenu. U tehnickim podacima pojacanju I MHz
posebno su istaknuti. Temperaturno koIebanje napona 1 6. Raspo'n ulaznog
namjestanja je definirano 81. l. Op-eraciono napona V IO
pojacalo 7. Ulazni otpor kQ 400
dUO' jU (T, ) - U (25 .C)j +jU (T,)- U (25 .C)j 8. Kolebanje napona
namjestanja )lVre 6
dT T,-T,
9. Brzina promjene
promjene V/~s 0,25
Vos je napon namjestanja, Uo~(T) je napcn narnjestanja pri ternperaturi okoline T.
10. Faktor
Temperature T\ i T2 se tako odabiru~ da je jedna veca, a druga manja od 25 Pc.
potiskivanja dB 90
Pti tome se 25C nalazi u sredini temperaturnog- podrueja. Na sliean naein se
It. Struja napajanja
definiraju koiebanja, ovisno 0 naponu napajanja i vremenu. SHeno se definiraju
maks. rnA 5,5
koiebanja struje prednapona (Input Bias Current Drift) i kolebanje strujc namje.stanja
12. Izlazna struja
(input Offset Current Drift). .
maks. rnA 10
Izlazni otpor (Output Resistance) je otpor gledan u izlazne' prikljueke pojaeala 13. Maksimalna
uz nulu izlaznog napona. disipacija m W 300
14. Maksirnailli napon
Brzina promjene (Slew Rate) je maksimalna brzina promjene izlaznog napona pri
napajanja Un V 18
velikom izlaznom signalu.
15. Dozvoljena
U tablici I prikazani su karakteristicni pararnetri najcesce upotrebljavanih temperatura od -65 'C od -65 'C od-45C
pojacala ~A 709, LM 201 A i ~A 741. Ostale tehnicke podatke treba putraziti u skladistenja "C do +150 do +150 do +150
pA741
katalogu proizvodaca. 16. Oozvoljena
podesenjeS- 8
li
7-/- S
Osnovne razlike izrnedu pojacala vide se iz tablice_ 1 i na sl. 2._ Posebnu temperatura od - 55 od -25 od ~S5 nute
pai-nju treba posvetiti definiranju komponenata za frekvencijsku kompenzaciju. koje okoline pri radu ['C] do + 125 do +85 do + 125 -utaz 2 -, 6 iztaz

se odabiru na osnovu dijagrama sto ga daje proizvodac. Krivo odabrane iii izo- 17. Unutarnja zastita +utaz 5 padeSenje
stavljene komponente uzrok su oscilacija. zastita od kratkog ] nute
4
spoja na izlazu ne da da -UB
Stvarno pojacaio, zbog nesimetrije ulaznog kruga. uz nulu napona na ulazu, 18. Unutarnja frekvent-
ne daje na izlazu 0 V. Ova pojava naziva se razdesenost (offset) a karakteriziraju na kompenzacija ne ne da
je napon i struja namjestanja. Oa bi se na izlazu operacionog pojaeala dobio napon
o V uz 0 V na ulazima dodaju se potenciometri za podesavanje nule izlaznog napona Napomena: Podaci su dani za napon 'napajanja Vs= t5 Vi 'ternpetaturu okoline
(sl. 2. - isprekidano nacrtane kornponente). TA ~25C.

35*
 r Operaciona pojacala _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 549
54LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
~
Zbog karakteristika, kao sto su velika ulazna impedancija, niska izlazna impe-
dancija, veliko pojacanje, itd. operaciono pojacalo se vrlo cesto primjenjuje u raznim
~ elektronickim sklopovima, od kojih Sll neki prikazani na slikama 3 do 19. Na sli-
~ kama su ulazni naponi oinaceni SUI' U 2 .. un. a izlazni suo'
",);.>
~~
"" " -fil
~..s / .5
7
/
-... !l5.
If Ht

/ ~ I, H,
/ "- ", I, ", ", A ",
", +
H, -Us

",);.>
~~ !.r
"I, ".
~..s
;- '7 Rr
uo=--u
iii
. -=-+-,
R
~7
I'
,
I Ro R1 R2
\,"JI ~ ulazni otpor: Rul = Rl
/ '/ !'l
>::
/ .... S1. 3. Diferencijalno pojacalo Sl. 4. Invertirajuce pojacalo

~ l
r ~ ~ ~ ~ <:::l
_ _ a[UD10(od OJ/SUOdDU
Ht Ht
",~~~~--C:J---'
",o--C:::J"'+ H,
"3o--C:::J"""'-j A
H,
+
", -Us

uo u2 ,

1 1 1
-=-'-+-
R2 Rl Rf

SI. 5. Sumacijsko invertirajuce pojacaio Sl. 6. Neinvertirajuce pojacalo

55LJNDUSTRJJSKA ELEKTRONJKA J AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Operaciona pojacaJa 551
Cf- Ri C, R,

R, +Vs. +
R,
A
u,t R, +VB

,I
U, Uo U,
+ UO '/z
A

r
Ro -Us V
R, +
R, -UB
R,
RJ rU
o

"

"0~ -R~~CJ 1I, dc; Vo

R,+R,
R,
U. V referentna Uo~
Zenerova dioda,
" "

u
I
= - --_. -- I I ' R - R
110= -III -
R, ( 1+.- I) I.
Uo-U z U -
napoD na Zene-
rovoj diodi
U v1 je napoD Zenerove diode Vl
U 1 neregulirani ulazni napOD
o Re 1'1-0 Rl JwT' Rl
JW I f U 0 regulirani izlazni napan

SI. 7. Pojacalo s I-djelovanjem SI. 11. Referentni izvor s pozitivnim SI. 12. Regulator napona
(integrator) SI. 8. Pojacalo s PI-djelovanjem naponom na izlazu

+Us Uo

UR,<OV
R, U"
R, R,
R,
UO =- R;"U,
U, +
U,
R,
tuo U,

RT

L-----~l(Y------UB
. R,
l =----u
T R-, -.R 5 -I' U BEl je napon baza-
emiter tranzistora VI.
iznosi 0,5 V
Rs+R. U BE3 je napoD baza-
U L 2 = U 0 E3 ----''-----'- emiter tranzistora V).
SI. 9. Strujno-naponski: pretvarac
R6 iznosi ~ - 0,5 V.
SI. 10; Naponsko.-stfUjni. pretvarac
(konvertor) (konvtor) SI. 13. Invertirajuce pojacalo S ogranicavacima izlaznog napona
55LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Operaciona pojacala _ _ _ _'-_--.:._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 553
u.
+UB
R V.> 0
A

f~
R
u,
",1
fUR -
Sl. 14. Komparator nivoa
napona U R
u
+V.f- -- ,
.
u. f
V.+
UK.
U R R 3+ U O+ R Z
u, R,
+UB
VK'
-V
~
R,+R,
R, A
V. U,
U R R 3 + Uo_R z VH Sl. 17. Monostabilni multivibrator i pripadni valni oblici napona
UK'
R,+R,
Iu.
V._ t-
R, I VK'
Naponsko-frekventni pretvara~ (sl. 18) sluzi za pretvorbu relati.vn~ SpOf.O p~omjen
uH=--(U -u ) Ijivog istosmjernog ulaznog napona u 1 (-10 V:::; u1 :::; 0 V) ~ niZ lzlaz~lh Im~~lsa
R z +R 3 0+ 0-
11 , kojih je frekvencija linearno proporcionalna naponu u 1 I odredena Je relaclJorn
0
Sl. 15. Komparator nivoa napona U R s histerezom

Uo =
l-jroRC
u. l+jroRC'
Iuol
- =1
Sirina impulsa' T odredena je s R 3 R z referentnim napanam U R' kapacitetom
u.
kondenzatora C~ i brzinom pojacala At" Odahire se taka, da bude TpTt"
2roRC
tg 'P
(roRC)' -I

Sl. 16. Sklop za dobivanje faznog

pomaka uz konstantno pojacanje

R,
Monostabilni multivibrator je relativno jednostavan sklop (51. 17.), koji se po-
stavlja u nestabilno stanje impulsima Ul. Stabilno stanje sklopa dobije se uz pozi-
u.
tivnu vrijednost izlaznog napona U o = U z. Napon U z odreden je Zenerovirn diodama u,t
V3 i V4 istog -Zenerovog napona. Uz uvjet R3 = R4 nivo prijelaza u nestabilno
stanje je u 1 < UJ2. Vrijeme ,nestabilnog stanja T odredep,o je relacijom lov
r. r,

Otpornik R2 i dioda V2 sluze za brzo postavljanje sklopa u stab~lno stanje;

zbog toga mora biti R,R . S1. 18. Naponsko-frekventni pretvarac i pripadni valni oblici napona
554 _INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Uz ispunjen uvjet TpTl' frekvencija izlaznih impulsa odredena je priblii:no
reiacijom:
Sirinsko-impulsni modulator (sl. 19) sluzi za pretvorbu sporo promjenljivih
ulaznih napona u niz impuisa, kojih odnos trajanja tt/(tl +( 2 ) mora biti linearno
proporcionalan ulaznim naponima. Amplitudu izlaznog oapona U o odreduju refe-
rente Zenerove diode VIi V2 istog Zenerovog oapona U z' Vremena t 1 i t2
odredena su slijedecim relacijama:
Operaciona pojacala - - - - - - - - - - - -_______ 555
Na slikama 3 do 1-9' prikazani su sarno neki tipicni primjeri primjene operacionog
pojacala, koja se primjenjuju i u drugim e1ektronickim sklopovima, kao sto su
instrumentacijska pojacala, logaritamska pojacala, mnozila, djelitelji, genera tori
signala, aktivni tilteri, astabilni" multivibratori, itd.
Pomocu prikazanih sklopova mogu se reali'zirati standardni moduli, odnosno
zahtijevane funkcije. Tako- na primjer na sl. 20 prikazana je blok shema pojacala
s PI-djclovanjcm. koje se' upotrebljava kao regulator struje u reguliranim elektro-
motornim pogonima, Fotografija modula prikazana je iza str. 656.
Modul saddi pOJacalo A l ' stabilizator napona SN, preklopku za podesenje
pojacanja P, potenciometre- za o"rlredivanje maksimalne i minimalne gran ice izlaznog
napona 110 (lim J: i li-m 2); relej Crt za postavijanje Ifo na minimalnu granicu, ako je
Uk=O, te otpornike i kondenzatore za realizaciju PI-djelovanja. Modul se napaja
nestabiliziranim naponom 24 V.
lzlazni, napon lin, (sl.. 1'9) moze_, se izraziti POIllOCU operatora p:

"0= -K, (I +-~)(0.5

pT, \
U, +0.1 U, +0.1 U J _ _ -+0.1 U 4 _ _
I +pT, I +pTJ
I I._)
Pojacanje K 1 (odabiro se preklopkomJ: L 2, 3, 4, 5, 6.
Odnos vremena t, prerna periodi (t, +t 2 ) izlaznog oapona je: Vremenske konstante: T t,=50 illS; T2 =5 ms;- T3=2 ms.
VK
J'-'-' ' - - ' - _ ' _ - . - _ . _ _ . _ - . _ . ;:---0
05A,8 fAIB 215 ,

9 I
HI9
Frekvencija izlaznih impulsa odredena je relacijom:
10K C5
Sj1
IK 29A,8
,70K 25A
21K 258
22K pojacanje
", A,
1,7K
lOOK
H, Hf ",
10SK Sm,
=f ",
"I
+VB , "J
H2 " -- ", 102K 2ms
"2 H, +v z~ ---.--
12
2,2K
HJ V,
-VB t
", -lj OV
C
H, ~ zf-- - llo I'OV
OJ O'
L .. _ .. _ .. _ .. _ . __
2~B 27A 0/ 30 1 AB AB,
OV
Sl. 19, SiIinsko-irnpulsni modulator pripadni valni oblik izlaznog napona Sic 20 Blok shema pojacala s PI-djelovanjem
556_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Operaciona pojacala ___________________ 557

,-
Gencratori impulsa za upravljanjc tiristorima Izmjenicni nopan nopojonjo
~~L-~~~~~~~~~~----------~
Kornbinacijama osnovnih elektronickih sklopova magu se rcalizirati slazeni
elektronicki uredaji, koji se primjenjuju za obradu informacija' u sistemu upravljanja
---611
i regulacije. Jedan od vital nih elektronickih uredaja koji se primjenjuje u suvremenim I
IJ HT _. I
reguliranim elektrom.otornim pogonirna i sisternima uzbude generatora i u drugim
postrojenjima -je generator impulsa (u daljnjem tekstu GI) za upravljanje tiristo- I
I
Sf
Isfosmjerni
nopon nopojon}v' .- I
i
rima. Svaki 'tiristorski sklap - tiristorsko pojacalo snage - zahtijeva odredeni
Gl zei upravljanje, koji pretvara signal upravljanja u vremenski odreden slijed I ;-F--'---,
f---#---
0/ +
impuisa, a njegova struktura ovisi 0 namjeni. Veliku grup'u tiristorskih pojacala
I
I

~
5
snage 'predstavljaju razni spojevi reguliranih ispravljaca., kojih se iznos izlaznog
I
napona moze mijenjati promjenom istosmjernog upravljackog napona malene snage.
U pravilu se pojacalo snage sastoji od tiristorskog sklopa i njemu pripadnog GI
(s1. 21 i 22). GI istosmjerni upravljacki napon pretvara u niz impulsa, koji se Uup '
I r-P -,----,
generiraju sinhrono. s naponom mrez.e. ali kojih fazni polozaj IX odreduje upravljacki
napon Uup' dakle lX=f(Uup)' Fazni polozaj impulsa na izlazu GI. ovisno 0 izvedbi, 1-
--,GL-- napan
,------ ......r, mreie
SI. 22 Funkcionalna sherna uredaja za upravijanje tiristorima u trofaznom punouprav-
ljivorn mosnom spoju
upravljacki Sl. 21. Pojacalo snage
napon s tiristorima naponi sinhronizacije, koji se zajedno s upravljaekim signalom Us iz upravljackog
pojacala P dovode u davace impulsa _DI. Upravljacko pojacalo P prilagoduje
moze biti linearna iii arccos funkcija upravljackog napona na ulazu u GL Tako je upravljacki napon U up generatoru impuisa, a po potrebi saddi i sklopove za
npr. srednja vrijednost istosmjernog napona U d mi izlazu jednofaznog tiristorskog pomak impulsa na IX = IXmaks ' odnosno na IX = IXmin. Na temelju dobivenih informacija
punoupravljivog ispravljaca prikljueenog na napon Um i optere6;nog radnirn iz F i P, davaei impulsa DI dat ce na svom
teretom: izlazu po tri impulsa medusobno pomak-
IX ('ell nuta za 120' el. Fazni polozaj ovih impulsa
Ud~-
J2 Um (I +cos a). /80 u odnosu na mrezni napon je odreden
1t
t:X.maks
iznosom upravljackog napona i napona
sinhronizacije.
Ud je linearna odnosno cos funkcija napona U up' sarno ako je statieka. karakte- 135
ristika GI [1X=f(Uup)] arccos. odnosno linearna.
Jedan od uobicajenih generatora impulsa, koji se primjenjuju za upravljanje
tiristorima u trofaznom mosnom spoju za napajanje uzbude sinhronog generatora, -10 10 Vup{V)
prikazan je funkcionalnorn shemom na s1. 22. Pri tom, ovisno 0 izvedbi~ takvi
generatori impulsa mogu se realizirati i za upravljanje u seriju i/iJi paralelno spo-
jenih tiristora u granama rnosta.
Uredaj za upravijanJe tiristorima u trofaznorn rnosnom spoju (sl. 22.) napaja se SI. 23 Arccos-statieka karakteristika
iz trofazne mreze preko transforrnatora MT. Sekundarni naponi MT se ispravljaju generatora impulsa G1
i zatirn filtriraju u ispravijackorn sklopu IJ. Ovaj skiop osigurava sve potrebne
napone za napajanje GL Preko trofaznog transformatora ST dovodi se napon
sinhronizacije- u filtersku jedinicu F, koja iz napona za sinhronizaciju otkianja Dobiveni impulsi iz DI uvode se u impulsno poja~alo IP koje sad~zi impulsne
smetnje. Na izlazu iz F dobiju se sinusni naponi koji su medusobno pomaknuti za transformatore za prijenos impulsa tiristorima 1 do 6. Ovi transformatori ga:tvanski
60 o el. Ovi naponi se koriste za ogranicenje pornaka impulsa na rnaksirnalni, izoliraju G1 'od trofaznog tiristorskog mosta._ Ovakav GI ima staticku karakteristiku
odnosno rninimalni kut okidanja IXmaks i amino ~sim toga, iz F se dobiju sinusni arccos. (sl. 23). Na statickoj karakteristici su prikazana i ogranicenja pomaka kuta
paJjenja IX, tj. a maks i amino
 558_INDUSTRljSKA ElEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVljANjE
MAGNETSKA POJACALA
Magnetsko pojac[llo je staticki sklap, koji se sastoji od magnetskih jezgri
s pravokutnom petljom histcrezc i oa njih namotanih upravljackih i radnih namota.
Na taj naeio postignuto jc da namoti imaju veliki induktivni clpcr, kada jezgra
nije u zasicenju i mali Clpcr, kada je jezgra u stanju zasicenja. Za nezasicenu
jezgru vrijedi i zakon preslikavanja struja, tj: suma ampcrzavoja svih namota na
jezgri priblizno je jednaka nuli.
Odnos trajanja zasicenja i nezasicenja odreduje se istosmjernim predmagne-
tiziranjem jezgri. Takvim varijabilnim induktivitetom postizu se zeljene srednje vri-
jednosti izmjcnicne iii -ispravijene struje troSiJa.
Magnetska pojacala mogu se svrstati u dvije grupe: transduktore i pojacala
sa sarnozasiccnjcrn.
Za transduktore vrijedi zakon preslikavanja efektivne vrijednosti upravljacke
struje iup u efektivnu vrijednost struje tereta i T- odreden odnosom broja zavoja
upravljackih Nul' i radnih NT namota, koji glasi:
Struja tereta ne OVISI 0 otporu tereta R T , ako je RT~RTmaks. Radni namoli
transduktora mogu se spojiti u seriju (s1. 1) iIi paralelno (s1. 2). Prijenosna karakte-
ristika transduktora (ovisnost efektivnih vrijednosti llpravljacke struje i struje tereta
- f."f = f (l ur,) prikazana je oa sl. 3.
Transduktor u serijskom spoju naJcesce se upotrcbljava kao instrumentacijski
transformator za mjerenjc istosmjernih struja. Ispravljanjem struje tereta pomocu
Graetz-ovog mosta transduktor poprima svojstva istosmjernog strujnog transfor-
matont.
Transdllktor u paralelnom spoju je prikladniji za nize napone i veee struje
tercta. Pozeljno je da otpor tcreta bude zanemariv U odnosu na otpor upravljackog
kruga.
51. L Transduktor u serijskom spoju SI. 2. Transduktor u paralelnom spoju
Rotirajuca elektrodinamicka pojacala _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 559
Pojacala sa samozasicenjem -ostvaruju se odgo-
varajucim spajanjem radnih i upravljackih namota
i dioda. Upotrebljavaju se razliciti spojevi, no naj-
cesce se primjenjuje jednofazno magnetsko pojacalo
u mosnom spoju (sl. 4). Za vece soage sluze i vise-
fazni spojevi magnetskih pojacala i pojacala u pro-
tutaktnom spoju. Prijenosna karakteristika poja-
caIa, zajednicka za sve spojeve, prikazana je na s1. 5.
SI. 3. Prijenosna karakteristika
transduktora
Primjena magnetskih pojacaIa: mjerni clan, predpojacalo, sumacijsko pojacalo
s vise upravljackih namota, izlazno pojacalo, postavni clan, beskontaktna skiopka
i dr.
Pozitivna svojstva magnetskih pojacala su galvansko odvajanje Uptav1jackih i
radnih namota i visoka pouzdanost. No ipak, danas je primjena magnetskih pojacala
reducirana jer njihovu ulogu preuzimaju poIuvodicka pojacala koja se odlikuju bilno
manjim vremenskim konstantama i malom potrosnjom energije.
U
,1" ~
~
J
I"p l
, Ur ~
Rr
SI. 4. Jednofazno magnetsko pojacalo Sl. 5. Prijenosna karakteristika
u mosnom spoju rnagnetskih pojacala.
ROTIRAJUCA ELEKTRODINAMICKA POJACALA
Rotirajuca elektrodinamicka pojacala su specijalno gradeni istosrnjerni strojevi
s velikim pojacanjem snage i malom vremenskom konstantom. Odredenom uzbu-
doom snagom moze se upravljati 100 do 1 000 puta vecom izlaznom snagom. Potrebna
izlazna snaga i snaga gubitaka pojacala dovodi se preko osovine od dodatnog
pogonskog motora. Tipicno elektrodinamicko pojacalo je amplidin.
MJERNI CLANOVI U SISTEMIMA REGULACIJE
Mjerenje istosmjerne struje
Mjerni clanovi struje transduktorskog tipa primjenjuju se za mjerenja u podrucju
od oajmanjih do najvecih struja. Zajednicka pozitivna svojstva su 'jm siroko fre-
kventno podrucje (0 do 10 MHz), galvansko odvajanje mjerene i mjerne struje,
. visoka pouzdanost i relativno niska cijena. Reprezentantni su:
560_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Jednofazni transduktor s ispravljacem struje tereta (51. I, str. 558) i~a sva
pozitivna svojstva transduktora ali ~ nedostatke . u komutacijskim .propadlm~ u
mjernoj struji (struji tereta) i opas~lm prenapontma oa sekundarmm namotlma
pri brzim pr"omjenama' mjerene struJe.
Transduktorski mjerni clan struje prema N. G. Hingoraniju (51: 1) je ~ri~ladn.iji
za mjerenja istosmjernih struja koje De mijenjaju ~mjer. Pr~k~adD1~ spaJanJem !z-
bjegnuti su nedostaci prethodnog spoja. Greska hnearnostI IznOSI 0,05 do 0,5%.
Mjerni clanovi u sistemima regulacije --~---'-----___~561
Osnovna prednost U odnosu na prva dva mjerna c:lana, struje transduktorskog
tipa je u mogucnosti mjerenja dvosmjernih struja .. Nedostatak im je u relativno
niskoj gornjoj granicnoj frekvenciji (I do 10 kHz). Greska linearnosti je u grani-
cama 0,1 do 0,5%.
Mjerenje istosmjernih napona

Dvosmjerni transduktorski mjerni clan struje (sl. ~) pr.ikl~dan ~e za mjerenj,: . Mjerenje istosmjernog napona svodi se na mjerenja. ~truje proticane. kroz
istosmjernih struja koje mijenjaju smjer. I o~im. spoJem IZ~jegn~tt su n~d?stac~ odredeni otpor. Zbog .toga se za mjerenje napona-: mogti., upotrijebiti isti mjerni
jednofaznog transduktora s ispravljacem struJe tereta. Greska hnearnostt lznOSl clanovi kao' i za mjerenje istosmjerne struje. Mjerni :elanovi struje, koji pojacavaju
0,02:'{ signal na santu prikladniji su za mjerenje napona.
r----------
I

/!.J. o o 0
Mjerenje brzine vrtnje
<'- ~I . I Nl
I
H,
Brzina vrtnje mJen se. uglavnom, istosmjernim i. izmjenicnim tahogeneratorom
. l-
I
I impulsnim mjeracima brzine vrtnje.

uTI R, >-
I
I
I
I
f!f Istosmjerni tahogenerator ima obieno kvalitetne permanentne magnete u .uzbud-
nom krugu, tako da mu je izlazni napon proporcionalan brzini vrtnje. U isto-
$, ,
C I
I H, smjernom izlaznom naponu, superponirani su nepozeljni harmonici: i) osnovni
IT ' o
I ~-'
harmonik . 'karakteristican za sva mjerila kutne brzine W = wo, gdje je" Wo =
L-
I =mrJ30 (min -1), 2) parni harmonik wp = 2JXVo' gdje je p broj pari polova tahogene-
IL... _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
U- R, I, ratora, 3)kolektorski harmonik w, = kw o, gdje je k broj kolektorskih lamela i
4) utorski harmonik W z = Zpwo, gdje je Zp br6j utora tahogeneratora. Efektivna
Sl. 1. Transduktorski mjerni clan struje SI. 2. Dvosmjerni transduktorski mjer- vrijednost napona nepozeljnih harmonika u odnosu na efektivnu vrijednost izlaznog
prema N. G. Hingoraniju ni clan struje: Y+, 0, Y- -.istosmjer- napona iznosi od 0,4 do 2 %. Greska Iinearnosti iznosi od 0,05 do 1 %.
no napajanje 'mjernog clana; N z, N 3 , Tipicni podaci tahogeneratora su: poja~anje 60 mV/l/min, maksimalna brzina
N4 iNs, - pamocni namati . vrtnje umaks = 6 000 min -1' i maksim~Ina struja tereta iT = 100 rnA.
Mjerni clanovi struje, koji pojacavaju' naponski signal sa~ta p~jkla~~i su ~a. izmjenicni tahogen'erator je obieno visefazni (6, 12 iIi 24':fazni) izmjenicni gene-
mjerenja manjih struja (do 1000 A). Nepodesn.i. su z~ t~cna mJerenJa. ~e~lh struJa rator s permanentnim magnetima u uzbudnom hugu, ciji se izmjenieni napon
(relativno visoka cijena i znatni gubici energlJe). ~n~cII? rada se ~ldl. I.Z she~e ispravlja visefaznim ispravljacima, 'tako da je napon na izlazu ispr?vljaca 'propor-
na sl. 3. Tranzistorske sklopke Y I' V z i V3' V4 nalzmJemcno uklapaJu 1 .1.s~lapaJu cionalan brzini vrtnje. Valovitost 'izlaznog ispnivljenog napona iznosi 16, 6 i 1,6%
frekvencijom od cca 1 000 Hz tako da se na izlazu dobiva signal U m kOJI Je pro- za 6, 12 i 24-fazni. ispravljac respektivno. Pri promjeni smjera brzine vrtnje
porcionalan napon na santu; izlaini. napon iz ispravljaea ne rnijenja polaritet kao sto je to slricaj kod istosmjernog
tahogeneratora. Greska linearnosti iznosi 0..1 do 1%.
Impulsni .mjeraci brzine vrtnje u osnovi se sastoje od davaca impuIsa i frekvent-
no-naponskog pretvaraca (sl. 4). Upotrebljavaju se eJektromagQetski, kapacitivni i
svjetlosni davaci impuisa. Uz obod rotirajuceg diska, spojenog na rotor objekta
kojemu se mjeri brzina vrtnje, postavlja se vise davaca impulsa da bi se u izlaznom
signalu smanjio sadrZaj nepozeljriog osnovnog harmonika. Iinpulsi se s davaca
vode iii u 'frekventno-naponski pretvarac iIi' '0" neki drugi sklop, kojemu j"e izlazni
napon proporcionalan frekvenciji ulaznog signala. Polaritet izlaznog' napona ne
ovisi 0 smjeni vrtnje rotirajuceg. diska, no dodavanjem jos jednog da-yaca' ,impuIsa,
Sl. 3. Skica mjernog shunta i principna kojemu je izlazni napon fazno pomaknut u odnosu na osnovne 'davace i;, uz' odgo-
shema izolacijskog pojacala za pojacanje varajucu Jogicku.obradu, 'moze se dobiti i informaciju 0 smjeru,vrtnje.. Greska
signala santa linearnosti ovih mjernih clanova brzine. vrtnje je u' granicama 0,05. do 0,5 %.. ,

36 Koncarev prirucnik

56L INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Na~ini priCvfscenja mjeraca brzine vrtnje Da rotirajuce radne mehanizme su od
posebne vaznosti, ako, se feli da mjerni clanovi imaju ona svojstva, koja deklarira
proizvodac mjernog clana. Upotrebom podobnih spojki, koje povezuju rotirajuci
mehanizam i mjerni clan maze se znatno umanjiti prijenos nepozeljnih vibracija od
objekta na mjerilo. U tu svrhu upotrebJjavaju se razlicite vrste spojki, od kojih su
tei prikazane Da sl. 5, 6 i 7..
SI. 4. Impulsni mjerac brzine vrtnje SI. 5. Lete'" spojk.
SI. 6. Spojka s 3 elasticna prstena SI. 7. Prsten.st. spojk.
Mjcrenje kuta zakreta
Mjerni clan kuta zakreta je bitan clan servosistema i pozicijskih sistema (valjao-
nice, papirna industrija. alatni strojevi i druge primjene), Od razlicitih tipova
mjernih clanova kuta zakreta (otpornicki, induktivni, kapacitivni, opticki i dr.) spo-
menut cemo one koji se najcesce primjenjuju u industrijskim postrojenjima.
Resolver (sl. 8) se sastoji od statora na kojemu su smjestena dva namota -
kao sto je to slucaj kod dvofaznog motora - i rotora na kojemu je smjesten
izlazni namot. Statorski namoti se napajaju s dva po apsolutnom iznosu jednaka i
za n/2 fazno pomaknuta izmjenicna signala. Na rotorskom (izlaznom) namotu
inducira se izmjenicni napon koji je fazno pamaknut u odnosu na jedan od sta-
torskih napana za kut jednak mehanickom kutu zakreta rotora u adnosu na stator.
Radno podrucje resolvera je ograriiceno na 360 mehanickih. Prosirenje podrucja
0
se postize uvodenjem odgovarajuCih reduktora izmedu resolvera i pozicijskog meha-
nizrna.
Digitalni mjerni' <Hano,!i kuta zakreta su danas u sve vecoj mjeri zastupljeni u
pozicijskim sistemirna. Primjenjuju se inkrementalni i apsolutni davaci kuta zakreta ..
Inkrementalno, mjerenje kuta zakreta s pomocu dvaju senzora i nazubljenog
diska spojenog na osovinu pozicijskog mehanizma ilustrirano je slikom 9. Pri
okretanju diska u' senzorima se generiraju dva za n/2 fazno pomaknuta signala
U I i U 2' Pri jednom smjeru vrtnje napona U I kasni, a pri drugom_ predhodi naponu
U 2' Naponski signali U 1 i U 2 uvade se u logieku jedinicu s reverzibilnim brojilom, .
f
t Mjerni clanovi u sistemima regulacije ___________~_ 563
kaje svojem sadrzaju dodaje iii od njega oduzima nadolazece impulse, ovisno 0
tome da Ii se radi 0 predhodenju iii kasnjenju ulaznih signala. Sadri:aj brojila je mjera
kUla zakreta nazllbljcnog diska, u odnosll na -neki unaprijed zadani polozaj, pri
kojemu je sadri:aj reverzibilnog brojila' jednak nuli. Radno podrueje inkrementalnih
mjernih cIano va nije ograniceno na 360 mehanickih.
0
CJ
CJ
[
.(
'(
V, coswf Y,sinrJI
SI. 8. Resolver: V I cos wt i U 1 sin wt SI. 9. Generator impulsa za inkre-
- naponi napajanja; V 2 sin (wt e) mentalno mjerenje kuta zakreta: U 1
- izlazni napon mjernog clana; e - U 2 - naponi na izlazu iz senzora
mehanicki kut zakreta
Apsolutno mjerenje kUla zakreta izvodi se enkoderom
spojenim na osovinu pozieijskog mehanizma (sl. 10) i odgo-
varajuCim senzorima, obieno foto-osjetljivim detektorima.
Foto-detektori Bo do B3 su razmjesteni uz prstenove enko-
dera tako, da I)a svojim izlazima daju logick,u jedinieu onda,
kada su pored bijele plohe, odnosno logicku nulu, kaqa su
pored erne plohe enkodera. Svakom <?d 16 mogucih razlieitih
polozaja enkodera, u odnosu na detektore, odgovara po jed-
na kombinaeija logickih signala na izlazu iz detektora. U
praksi se susrecu enkoderi s 8, 12 i 16 prstenova, zavisno
od zahtjeva koji se postavljaju s o~zirom na tocnost mjerenja.
Sl. to.- Enkoder, sastavni element apsolutnih mjerila
kuta zakreta: Bo, B 1 , B2 i B3 - pokazuju poziciju
senzora
Logicke kombinaeije izlaza detektora su u digitalnoj formi, aka je.mjerni clan
element digitainog pazieijskog sistema iii se pomocu digitalno-analognog konvertora
pretvaraju u analogni signal, .kada je mjerni clan element analognog pozicijskog
sistema. Radno podrucje mjernog clana je limitirano s 3600 mehanickih.
Mjerenje nekih specijalnih varijabli
U reguliranim industrijskim postrojenjima mjere se i varijable koje nisu ovdje
spominjane, kao 5to su npr. moment, snaga, sila., akceleracija, temperatura, pritisak.
protok, nivo, viskozitet, vlaznost, radijaeija i dr. Priroda prirucnika ne dozvoljava
da se .obrade svi speeijalni rnjerni clanovi pa se citatelj upucuje na slijedece izvore:
36
564_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Osnovi teorije inform.cije _____________-'-___ 565
I. Douglas M. Considine: PROCESS INSTRUMENTS AND CONTROLS u nosnog medija i prijernnika. U
HANDBOOK, McGraw-Hill Book Company. 1974 realnom informacijskom kanalu, a
(1957). osobito u prijenosnom. sistemu,
2. Grupa autora: YCTPOHCTBA H 3JlEMEHTbl CHCTEM ABTO- uvijek postoje slucajni nekontroli-
MATHtjECKOrO PErYJlHPOBAHHJI H YITPAB- rani .signali smetnje. koji ometaju
JlEHHJI, MOCKBA, 1973. prijem; na sl. 2 to je prikazano
3. Vojislav Bego: Mjerenja u elektrotehnici, Tehnicka kn;iga, Zagreb, izvorom suma.
1979.
SI. 1. Binarni izvor pt?~uke
OSNOVI INFORMACJJSKIH SISTEMA I DIGITALNI SKLOPOVI
OSNOVI TEORIJE INFORMACIJE
Osnovne definicije
Teorija infonnacije proucava zakonitosti povezane s predajom, prijemom, uskla-
distenjem i obradom inforrnacije.
Da bi se odgovorilo. na pitanje kako sa sto manje gresaka prenijeti informaciju SI. 2. Elementi informacij~kog
ad izvora d.o korisnika, Dufno je prouciti svojstva informacije i njene statisticke kanala
osobine u pojavljivanju.
. Teorija komunikacija proucava vjerojatnost .prijenosa p.odataka uz prisQtnost
Smn je slucajni i nekontroliraIii signal smetnje; neodvojiv je od prijenosnog
sistema i bitno mu ogranicava perforrnancije.
suma i drugihsmetnji na prijenosnom putu; vazan je prijenosni sistem, a De infor-
Omjer snage korisnog 'signala. prema snazi 5uma daje' podatak 0 kvaliteti
macija koja ,se prenosi. prijenosnog sistema u tocki pr.omatranja.
Poruke i komunikacija porukama
Poruka (saopcenje) je fizikalna manifestacija informacije. a sastavljena 'je od Osnovni kvantitativni pojmovi
znakova. Kolifina (saddaj) informacije, dobitena nastupanjem nekog dogadaja ;'i iz skupa
Znak je element jednog dogovorno usvojenog konacnog skupa, medusobno razli.! mogucih dogadaja, jednaka je negativnom logaritmu vjerojatnosti P (Xi) riastupanja
citih informacijskih elememita. Takav skup naziva se skupom znakova. Znaci mogu. dogadaja Xi:
biti brojke, slova iii drugi simboli. Poruka je propisani -slijed zn~kova namijenjen 1
prijenosu informaCije. npr. niz znakova na busenoj kartici, niz slova (rijeci i rece- Ii= ~Iog p(xi)=log - - . (I)
nice) itd'- U teoriji informacije svakom je konacnom nizu znakova, odnosno svakom p (Xi)
dogadaju, pridijeljena odredena vjerojatnost njihovog pajavljivanja. Smisao ove definicije je, da je kolicina informacije to veca, sto je neizvjesnost
Izvor poruke je mjesto nastajanja poruke. Diskretan izvor raspolaze, skupom stanja sistema prije na&tupanja nekog 'dogadaja veca. Ocito je, da kolicina infor-
znakova iz kojih se formiraju poruke. Cesto je poruka koju daje'izvor neelektricka macije dogadaja" cija je -vjerojatnost jednaka jedinici, iznos'i nula. Ovo znaci. da u
velicina, neprikladna za obradu i prijenos, zbog cega se upotrebljava pretvarac takvom sistemu ne postoji nikakva neizvjesnost, pa porukiJ 0 njegovu stanju nema,
koji je pretvara u prikladnll elektricnu velicinu. sa stajalista teorije informacije, ni svrhe prenasiti.
Tako pretvorena poruka naziva se signalont (u uzem smislu). Odredivanjem baze logaritma u izrazu (1) definira se jedinica kolicine 'infor-
Binami izvor poruke raspolaze sarno' sa dva znaka za -oblikovanje poruke. Bi- rnacije.. -Binama jedinica kolifine infoQllacije je sanon (Shannon), iako. je, 'ces.t i
narni signal se formira, da:kle~ sarno sa dvije napanske razine, sl. 1. Signalim'a na naziv bit Jedan sanon je kolicina informacije;- koja se' dobiva ,ilastupanjem jednog
sl. 1 vremenski su pridruzeni rastuCi tezinski koeficijenti 2, 21; 22 i 23 ; cestina dogadaja iz skupa od dva jednako vjerojatna dogadaja, izrazena_:kao logaritarn
(engJ. rate) prene,enih signala je l/tp. ' po bazi 2:
Prijemnik poruke (kalektor) namijenjen je prijemu par~ka. 1 1
Ii=log, --=Id - - ,anon iii bit.
Infonnacijski . kana'- je sis tern' koji. _omogucava prijenos poruka od izvora da P (Xi) P (Xi)
prijernnika poruka. Na sl. 2 su prikazani. elementi inforrnaci.iskog kanala: izvor Tako npr. kolicina informacije koja se dabiva biranjem jednog znaka iz skupa
paruke, ulazni pretvarac. paruke u elektricki signal, -prijenosni sistem, izlazni pre- od 8 jednako vjerojatnih znakova iznosi:
tvornik i prijemriik paruke:' Izlazni pretvarac daje signal'poruke prikladan pri.iern~
niku poruke, odnosno korisniku. Prijenosni sistern se sastoji od predajnika, 'prije- 1= Id 8 = 3 'anona. iii bita.
566_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Osnovi teorije informacije _________________ 567
Entropija iii srednja vrijednost koliCine inforrnacije po znaku za skup od n Kod zavisnih sistema, dakle, kod izvora koji raspolazu sa skuporn znakova
nezavisnih znakova iii dogadaja XI' x 2 Xn S vjerojatnostirna nastupa p (xtl. izmedu kojih postoji uvjetna vjerojatoost, moze se, oa osnovi prethodno emitiranih
p (x 2 ), . p (xo ) iznosi: znakova, s odredenorn vjerojatnoscu 'pretpostaviti slijedeci znak. Prerna tome, neiz-
o 1 vjesoost je u takvorn sisternu manja, sto zoaei rnanju k~.1ieinu informac;,:ije !_ manju
H~ I p.(x;)ld-~ I p(x;lI; bit/znak. (2) entropiju u odnosu na odgovarajuci nezavisan sistern. Ptimjer takve,'~poruke je
i= I P (Xi) i= 1
telegram, eiji se saddaj, uoatoe gresaka u prijenosu' pojedinih' znako~a~ .~est6 maze
Izeaz (2) odredtije ocekivanu koliCinu informacije od H bita po znaku iii uspjeSno objasniti.
M . H bita u poruci od M znakova, gdje je M dovoljno veJik broj. Entropija
ovakvog diskretnog izvora. koji raspolaze sa skupom od 11 znakova. je ogranicena: Entropiju zavisnog sistema nazivamo uvjetnom entropijom He i vrijedi He:S:; H.
Izvor koji raspolaze skupom medusobno zavisnih- znakova naziva se redun-
O:S:;;H::;;;ldli. dantnhn, a redundancija iii zalihost Edana je izrazom:
H =0 znaCi da De postoji nikakva neizvjesnost 0 stanju sistema, tj. p (Xi) = 1 za
svaki i, a kolicina informacije koju daje izvor jednaka je nuli.
Maksimalna entropija Hmaks = Id n znaci maksimalnu neizvjesnost u sistemu, Sa stajalista efikasnog prijenosa inforrnacije redundancija je nepozeljna, jer se
sto "je posljedica jednake vjerojatnosti nastupanja bilo kojeg znaka. jednaka kolicina informacije moze dobiti slanjem manjeg broja neredundantnih
znakova. Medutim, pomocu redundantnih znakova mogu se ispraviti grdke, redo vito
Entropija binarnog izvora (11=2) s
biL prisutne u prijenosnim sistemima.
ZnOT< vjerojatnoscu nastupa znakova p i, q (p=
1 = 1...:. q), pokazanaje na sl. 3. Prema izrazu Optimalni prijenos informacije ostvaruje se odstranjivanjem redundantnih zna-
(2), maksimalna entropija H ~ 1 bit/znak kova iz poruke i dodavanjem novih r~dundantilih znako'Ya namijenjenih eIikasnom
nastupa pri p ~q ~ 0.5. nalazenju i ispravljanju greaka. Nairne; redundantni znakovi kojima'raspolaze izvor
1H
najcesce, nisu prikladni za ispravljanje gresaka.

(enfropijo) Kapacitet kanala C pokazuje kolika se r,naksimalna kolieina informacije moze

0,5 prenijeti informacijskim kanalorn u jedinici vremena.

Osnovni teorem teorije informacije

Za dani izvor informacije prosjeenog taka R i kanal kapaciteta C, i ako je
R:S:; C, uvijek postoji natin kodiranja koji omogucava prijenos informacije s po
volji malim brojem gresaka, una toe prisutnosti suma. Ako je R> C, prijenos nije
o 0,5 moguc bez gresaka.
(vjerojotnosf dogorfojo) p - - Sl. 3. Entropija binarnog izvora. Kodiranje, dakle, predstavlja prilagodenje izvora na kanal, odnosno prijenosni
sistem.
Kapacitet kanala moze se izraziti pomocu parametara k?ji karakteriziraju taj
Pri usporedivanju dvaju izvora jednakih entropija moramo uzeti. u obzir i kanal:
vrijeme, jer izvor koji proizvodi vise znakova u jedinici vrernena daje i vise infor-
rnacija. Prosjecni tok (protok) infonnacije R jednak je entropiji po znaku u jedinici
vrernena. Za diskretni izvor to iznosi:

bit
R~r'H - (3) gdje je
s
B sirina frekvencijskog podrucja informacijskog kanala
gdje je:
r prosjecni broj znakova u jedinici vremena S
omjer snage signala S prema snazi suma N.
H - entropija po znaku. N
56LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA IAUTOMATSKO UPRAVLJANJE Osnovi obrade .informacije _______---'-_____' -___ 569
OSNOVI OBRADE INFORMAClJE
Analogni podaci su .podaci predstavljeni u neprekinutom obliku (neprekinute
fizikaln~
velicine).
OSDI;n'ne ~ vrste signala i podatak~

S:ig~a:1 (u_~irem s,mislu) j~~opci naziv za bilo koju fizikalnu v~licinu ko~p~ ~eki Obrada infonnacije
elementi' ili.-sistem utjece na, drugi sistem iJi element sistema. 'Podatak (izmjere~a
veliCina, koni~nda, itd.) koji sign~1 "nosi" sadrfan je u njegovom signal nom pa~a Osnovi analogne, analognoj~igitalne i digit~lne obrade infonnacije
metru.
Filtracija je odvajanje signala, podataka iii materijala u skladu s odredenim
Signalni par~~tar je"ona vrijednc;>st signala iii tok vrij~~nost,i -~igna:la, koji kriterijem. FiltraCija ulaznog signala u neki sklop i1i sistem s pomocu filtera izvodi
daje informaciju. Npr. za amplit,udno modulirani signal, amplituda je signaln~.para- se. ~ svrhu prigusenja smetnje, koja se tokom njegova prijenQsa od izyora do mjesta
metar, jer saddi podatak.' , , prije.ma supe.rponira kori&nom. signalu.
Analogni signal je onaj signal kojeg je signalni parametar neprekinuta funkcija. Otipkavanje (engl. sampling) je postupak uzimanja slucajnog uzorka ulaznog
(najcesce analog~og) signala .u nekom kracep1 inte!".valu. uzorkovanja, . radi uskla-
Digitaloj signal je. onaj signal kojeg je signalni. parametar diskretna funkcija. distenja i daljnje obrade. ' .
Podaci su bilo koji oblik informacije'predst,\vljene znako~jma ili .. neprekinuti!11
funkcijama, a sluze kao ulazni iii izlazni elementi, iii kao elementi koji su lJ.skladisteni Analogno
u nekom sklopu za obradu podataka (npr. u tacunalu). digitatni UD
pretvarac
Digitalni podaci su p'~'4aci pred~tavlje~i. u diskretnor"n obliku (zmlkovi. i1i .diskret-
ne fizikaln~ velicine), a ~ tehnickilll ' sistemima su iIi u seriJskom iii u p~raleln?m
obliku, sl. I. .

-----------~--- +-----.
a) -------------
-LlU _________ _

signalni vod
'/
signal: I .2 J I,
Sadriaj,
podatko
o SI. 2. Princip anaiogno-digitalne pretvorbe: 6. je interval kvantizacije;
r je vrijerne kvantizacije
. u. ,----- sodrioj podolko
U,
AfD. pretvorba je postu'pak pretvaranja analognog signala u digitalni signal.
signolni vod"l 1
Uj . Pri toin se svakorn 'pojasu vrijednosti signalnog parametra analognog' signal a

U,
I
, pridruzuje jedna vrijednost signalno~ parametra d.igitahlog 'signala, .sl. 2.
b) signalni vod 1
j DjA pretvorba je postupak preivaraJ;l.ja digitalnog sigll"ahl u .analogni signal.
u] Svakoj vrijednosti signalnog' parame'tra digitaJnog signala pddaje 'se jedna velicina
signalnog parametra analogn'og signaJa. .
signalni vod J o Gladenje (eng!. smoothing) Je postupak' otklanjanja brzih promjena sign~la' koje
U2
rie nose: informaciju, u pravilu, pomocu sklopova koji prigusuju vise frekvencije
u, u signalu. Tako se npr. gladi signalp.oslije D/A pretvorbe. .
signalni vod ~ u] Skaniranje (eng!. .scanning) je postupak' ispitivanja, fiazenja iii pr~trazlvanja
stanja ulaznih iii izlaznih analognih j' digitainih signala' 'sklopova' iii sis'tema, .-te
Icomunikacijskih veza. Pri obradi zapisanih podataka, skaniranje se koristi za pre-
Sl. I. Oblici prijenosa digitalnog podatka od 4 bita: a) serijski, b) paralelni
:traiivanje svakog podatka zasebno zapisanog u mediju nosioca zapisa.
570_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKOUPRAVLjANjE Osnovi obrade informacije _______-'-_~-______ 571
Osnovi uredenja i grupiranja znakova odgovarajuceg Hammingovog razmaka mogu se na osnovi pravila primijenjenog
k6da, otkritUli cak i ispraviti greske u poruci na prijenosnom putu i tako sastaviti
Binarni element (bit) je element informacije koji moze imati sarno dva stabilna
pravilna poruka.
stanja. Npr. 0 iii 1. uklopljeno iii isklopljeno stanje, 0 V iii 5 V. Osnovni binarni
TabJica L prikazuje primjer binarnog kada s test bitom i rninimalnirn Hamrnin-
elementi u tehnickoj realizaciji su opr. reiej, sklopnik, bistabil i dr.
goyim razmakom 2, koji omogucava otkrivanje jedne greske u primljenoj poruci.
Numericki skup znakova je uredeni skup znakova, kojega so elementi sarnO Ako se pojavi jedna greska pri prijenosu kodiranog dekadskog broja, tada je suma
brojevi. ,,jcdioica" u t,,!plici 1 (stupac 4) za taj broj parna pa je time otkrivena pojava
Alfanumericki skup znakova je uredeni' skup znakova, a njegovi su elementi greske. Hammingov razmak 2 za dekadske brojeve 0 i 1 vidi se u tablici 1, stupac
slova i brojevi. 2, i odnosi se na dva najrnanje znacajna bila.
Alfabet je uredeni skup znakova, koji sadrzi slova i slovima pridruzene ~nak<?ve Tablica I. Primjer binarnog koda s dodatnim test bitom
koji se upotrebljavaju pri pisanju. Svaki znak alfabeta moze se predstaviti i o'izom i Hammingovim razmakom 2
binarnih elemenata.'
..
Bajt (engJ. byte) je skup od vise bitova, redovito pet do osam, kojima se Binarni k6d H) Suma
Binarni kad s dodatnim
Dekadski
operira kao sa cjelinom. "jedinica"
test bitom broj
Rijec je skup od vise bitova iii bajtova, kojima se operira kao sa cjelinom i u k6du H)
mogu se pohraniti u jednu lokaciju memorije racunala.
0000 00001 0 1
Pozicija oznacava polozaj znamenke u viseznamenkastom broju. Svaka pozi-
cija ima odredenu vrijednost. Pri pozicijskom pisanju brojeva, broj se izrazava 0001 00010 1 1
kao suma umnozaka svake znamenke i vrijednosti njene pozicije.
SI. 3 prikazuje grupiranje bitova i bajtova u jednu 16-bitnu rijec. 0010 . 00100 2 1
tei:inski koefi-
2'5 2'4 2'3 2'2 2" 2'02 9 i' 27 26 25 2' 23 22 2' 20 - - cijenti bitova
1,61,+ 113 1'2111 1,0 1910 I7 I 61 5 I I J I 2II 1- redni broj bilo
0011 00111 3 3

I ~ajznatajniji bit najmanje znacajon b~t I

0100 01000 4 1
:
I I I 0101 01011 5 3
1
1
znacoiniii
J J
bait
J _I.
manje znacajan bajt _I
1 .

I I
I I 1
I rijec I test bitovi
SI. 3. Grupiranje bitova i bajtova u jednu 16-bitnu rijec
Kodiranje, korekcija gresaka Obrada i predstavljanje znamenki
K6d je, u digitalnoj tehnici naCin preuredenja skupa znakova, koji pred- Znamenka je zoak iz skupa od N znakova, kojima su kao brojne vrijednosti
stavljaju informaciju u obliku razumljivom digitalnom sklopu, automatu, racunalu. y jednoznacno dodijeJjeni cijeli brojevi od 0, I, 2, ... N -1. U zavisnosti od veliCine
prijenosu informacije kodiranje je nacin uredenja skupa elemenata koji predstavIja po- N, skup se naziva binarni (N = 2), ternarni (N = 3), oktalni (N = 8), dekadski (N = 10)
ruku, a omogucuje da se utvrdi i, eventualno, ispravi greska u primljenoj poruci. i sl.
Binarni kod je uredeni skup stanja binarnih elemenata, npr., jedinica i nula, Binarni kad dekadske znamenke (kratica BCD) je nacin kojim se dekadske
pomocu kojih se predstavljaju znakovi, slova i 'brojevi.' ' znameilke izra.zavaju binarnirii ele"mentima.
Dinarni k6d za otkrivanje greke je takav ked koji dodavartjem redund~ntnih Pozicijski nacin p.isanja brojeva je nacin predstavljanja brojeva, pri cemu iznos
bitova omogucava otkrivanje greske u primljenoj poruci. svake znamenke zaxisi od njene pozicije i njene brojne vrijednosti.
Binarni k6d za korekciju greske je takav ked koji dodavanjem redundantnih Bazni nacin pisanja brojeva je pozicijski natin pisanja pri cemu je iznos svakog
bitova omogucava otkrivanje i ispravljanje greske u poruci. nroja suma umnozaka vrijednosti znamenke i odgovarajuce potencije osnovnog broEI
Hammingov razmak (engl. hamming distance) iii signalni razmak je broj razIi- B" koji je baza nacina pisanja. U zavisnosti od brojne vrijednosti baze B govori se
citih bitova na istim pozicijama dviju binarnih rijeci jednake duzine. Primjenom " binarnom sistemu (B=2), oktalnom (B=8), dekadskom (B=10) i sl.
57LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Program, struktura programa,. programski sistemil _ _ _ _ _ _ _ 573
NaNn pisanja s pokretnim zarezorit je nacin pisanja broja Z s pornocll parova Program
brojeva xi)' sa znacenjem Z =xb Y ; b je prirodni broj i baza je 'nacina 'pisanja. Program je t6cno definiran niz instrukcija, koje cine cjelinu prema znacenju
Broj x se naziva mantisa, a broj- y eksponent. Oba se 1;>roja (x i:. y) obicno -pisu lih instrukcija. Program koji je spremljen u glavnoj memoriji i sposoban da prema
baznim nacinom pisanja, pri cemu se njihove' baze ne' moraju podudarati oi medu- njemu racunalo radi je stvarni program (engl. object program). Izvrsenjem stvarnog
sobno niti s bazam b. . ' programa postize se zadani citj rada racunala.
Racunanje s nepokretnim zarezom je racuna'nje pri kojein je decimalni zatez Korisnik i racunalo ostvaruju medusobnu komunikaciju instrukcija i podataka
uvijek oa iSlam mjestu U odnosu' oa prvu iii poslje-dnju zmi.menku broja; . definiranim skupom znakovnih simbola koji se naziva programski jezi'k.'
Ra~unanje s pokretnim zarezom je racunanje. 'pri kojem deCi~aln-i za;ez ~,sv~~ Program u izvornom jeziku '(engl. source program) sa~toji se od jasno defini-
korn broju maze biti oa drugom mjestu, U odnosu Da prvu iIi 'posljednju znamenku ranog sku~a instrukcija koje su u rnnemonickorn obliku, tako da prograrnera podsJe-
broja. . caju na operaciju racumila k6j~ ce se izvrsiti prema toj instrukciji (vidi tab. I),
Programer moze izvorni, program napisati na papir, ekran iii uCitati na disk; pro-
PROGRAM, STRUKTURA PROGRAMA, PROGRAM SKI SISTEMI
gram se u racunalu moze obraditi tek nakon sto je pohranjen u glavnoj memoriji
RACUNALA
znak po znak.
Osnove (vidi i sIr. 59.1 .i 592)
Instrukcija (instruRcijska rijec) je dio programa- racunala koji odreduje operaciju Tablica 1.
koja se u racunalu odvija u trenutku izvodenja te instrukcije (s1. 1). Instrukcija je Primjer. programa u izvornom jeziku PAL-II za izracunavanje
"razumljiva" upravljackoj jedinici racunala izravno iii nakon kompilacije, vidi str. pnog Kirchoffovog zakona I = I I + 12
574. Vrijeme izvodenja jedne instrukcije je reda velicine od, 0,5 J.1s do 5 J.1s i ovisi
Redni Adrese Program Program
o tipu racunala i vrsti instrukcije. Oznaka
broj program- u u
programa Komentar
progr. skih strojnom izvornom
. jeziku (labela)
koraka koraka jeziku
,,15'----_ _ _~------"-6.. 5 O.
NAHEOBA OPEHAND 1 001000 005067 POC: CLRA Izbrisi sadri:aje lokacija
I~SrHVKClJA . 000030 za upis podalaka A, B
Sl. 1. Instrukcija,_ naredba i operand na pnmJeru 16-bitne rijeci 2 001004 005067 CLRB
000026
Klasifikacija iJislrukcija prema vrsli zadalaka' koje obavlja moze bili slijedeea: 3 001010 016767 MOVIl,A Prebaci izvorne podalke
instrukcija za aritmeticke i logicke 6peracije, 000024 za I I i 12 u lokacije A i B
instrukcija za ulazne i izlazne operacije, 000016
instrukcija za pozivanje potprograma, 4 001016 016767 MOVI2,B
instrukcija za upravljanje toka odvijanja programa, 000020
.
instrukcija za premjestanje podataka izmedu glavne memorije registra (str. 000012
590) u oba smjera. 5 001024 066767 ADDA,B Zbroji sadri:aje lokacija
Operand je' brojcani,podatak koji se obraduje u progr'am'u 'iIi je rezul,tat,ob~ade. AiB
Naredba (komanda) odreduje posiupak 0 podacima koji se upolrebljavaju kao
operand(i) pri izvrSenju instrukcije i definira lokaciju pOdataka u memoriji racunala Program u strojnom jeziku' (engl. machi'ne language) je_ program kodiran za
(sl. 1). izravno izvodenje u racunalu, vidi tab. 1. To je dakle, jezik kojim se sluzi racunalo,
Adresa (adresiranje 'operanda) je redni broj koji se pr1djeijuje pojediIiom po- a napisan je u binarncim' iii oktalnom kodu. .
datku iii programskoj instrukciji u glavnoj meinoriji dicunala, a sluff za' njiho'vo Visi jezik je programski jezik namijenjen za rjesavanje odredenog tipa- zadataka
lociranje u memoriji. Adresni'podatak moze biti dio in'strukcije. Arlresiranje operanda ria'racunalu, npr. za: .
primjenom registara moze- biti: izravno, posredno, inkrementalno i -'iildeksirano, numericke obrade za znanstvene i tehnicke proracune (FORTRAN, BASIC,
a adresiranje operanda izvodi se i programskim brojilom. PL!, APL)
Operacija racunala (u sirem smislu) je eiektricka, mehanicka iIi bilo koja druga nenumericke obrade (LISP, SNOBOL),
fizikalna operacija' hard vera racunala (vidi str. 590), koja se, izv'odi u racun'alu"'i opeu komercijalnu upolrebu (COBOL, RPG),
njegovoj perifernoj opremi, a' rezultat je izvrSenja instrukcija u -racunalu. procesne sisteme (APT),
574_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Program, struktura programa, programski sistemi _ _ _ _ _ _ _ 575
specijalne modele i simulacije (CSMP, GPSS, SIMULA).
Redovito jednoj instrukciji viseg jezika odgovara vise instruk~ija strojnog jezika.
Kompilator (engl. compiler) je program za prevodenje instrukcija' viseg jezika
u strojni jezik.
,Translator (engl. assembler) je program kojim se prevode instrukcije iz izvor-
<> Odluka (grananje). Prikazuje se operacija koja ispituje neki
uvjet, nakon cega program odabire jedan put izmedu vise njih,
obieno izmedu dva iii tri puta. Prema tome, poslije takve ope-
racije ne izvrsava se neki unaprijed potpuno odredeni I?ostupak.

nog jezika u strojni jezik.

Emulator je program koji ornogucava da se oa jednoj vrsti racunala izvrsavaju
instrukcije program a neke druge vrste raeuoata.
Algoritam programa je propisani skup pravila i postupaka "izabranih z~ rjesenje
D Potprogram. Prikazuje se modul koji moze imati i vise ulaza
vise izlaza.

zadataka oa racunalu u konacnoITI_ broju koraka abrade.

Struktura i dijagram toka programa

.

Element programa je najrnanji izdvojivi dio programa, cesta pojedina instrukcija.

o Modifikacija programa. Prikazuje se npr. postavljanje nekog
prekida, modifikacija nekog registra, stavljanje programa u po-
eetno stanje itd.

o
Ovisno 0 odabranom jeziku, mogu se isticati pojedini dijelovi, moduli, koji su vise iii
manje neovisni.
Rulna operacija. Prikazuje operaciju operatera koji se nalazi
GlavDi program, u jednostavnijem slucaju jedan modul, pocinje radom i tokom uz kompjuter.
rada poziva na izvrSenje druge module, potprograme. Pojedini, potprogram moze
pozivati druge potprograme. Modul koji je:,potprogram, saddava (u vecini slucajeva)

o
povratni skok iz tog modula na unaprijed odredeno mjesto odakle je taj modul
pozvan na izvrsenje.
U zamrsenijim slucajevima neki glavni program moze pozvati oa izvrsenje Ulaz podataka iii izlaz podataka.
drugi glavni program. Pei tome se De maZe pomocu povratnog skoka prijeCi natrag
na prvi program.
. !vieautim, moze se predvidjeti, da se kod rada prema nekom programu taj rad
prekida (engl. interrupt), i prelazi se oa rad prema nekom drugom programu viseg erta toka odvijanja operacija programa prikazuje veze medu
prioriteta. Nakon zavrsetka tog rada skace se natrag na prvi program i nastavlja simboIima u dijagramu. Radi jasnoce mogu se oa crtama toka
prekinuti rad. postaviti strelice usmjerene na simbol koji se kasnije izvodi. Prio-
Unutar nekog napisanog modula postoji niz naredbi koje se izvode tocno onda, ritetni su smjerovi: a) odozgo prema dolje, b) s Iijeva u desoo.
kad je prva od tih naredbi zatrazena za izvodenje i tada se te naredbe izvrsavaju u
poretku kako su napisane. Takav se niz naredbi zove pruga. Prema tome, neka pruga Spajanje dviju crta toka. Upotreba strelice povecava pre-
moze obuhvatati neku drugu, manju prugu. Pruge mogu biti medusobno povezane glednost.
na razne naCine, npr. tako da zbog grananja i spajanja nekoliko pruga ne Cine
vise jednu prugu. Skup medusobno povezanih pruga zove se put. Dio programa,
Povezivanje raznih dijelova u dijagramu toka. Izlaz iz nekog

o
koji obuhvaca sve puteve koji zapoCinju jed nom prugom iii sve puteve koji
zavrsavaju jednom prugom zove se grana. dijela'dijagrama toka i ulaz u drugi dio, koji su medusobno pove-
zani uz pomoc tog simbola. moraju imati istu oznaku. Vise se
Zatvorena grana je ona grana, kojazapoCinje jednom prugom i zavrsavajednom
izlaza mogu povezati s jednim jedinim ulazom.
prugom.
Dijagram toka programa prikazuje slijed izvodenja' naredbi. Navest cemo naj- Granicno mjesto: poeetak (start), ,zaustavljanje (stop), prekid
cesce dijelove takvog dijagrama" prema DIN 66001. ' '-' slicno.
Operacija, opcenito. Prikazuje se jedna operacija iii vise njih,

D ako je rezultat operacija promjena vrijednosti, oblika iii ,mjesta

nekih informacija. Poslije takve opcenite operacije izvrsava se
jedan potpuno odredeni postupak.
-----[
Napomena. Ovaj simbol sluzi za oznaeavanje objasnjenja u
dijagrarnu toka. Crtice vade do simbola koji- se objasnjava, a
velika uglata zagrada ukazuje na .teks~ koji objasnjava simboI.
57LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Primjer: Dijagram taka za nalazenje najveceg od onih brojeva at. a 2 '.'
koji su manji od b. (51. 2).
OA
oj<c
HE
HE
OA
i <n
__ JObovijest: ni!.edan
l.Et nije man)1 ad b
SI. 2. Primjer dijagrama loka
programa
Sistemi racunala i programski sistemi (vidi i str. 591 i 592)
Off-line- obrada podataka na racunalu primjenjuje se, aka mjesto nastanka
podataka i koristenja rezultata abrade nije izravno vezano.
On-line obrada podataka na racunalu primjenjuje se, aka postoji izravna veza
izmedu mjesta nastanka i koristenja podataka. ..
Sistemski softver (engl. system software) (vidi i str. 590) Je ona~ skup 'prog~ama
operacijskog sistema i programa za razvoj softvera_koji osigurava CJ.el~vlt. I svrslsho~
dan rad hardveru racunala i razvoj korisnickih programa. Korlsm~kl pro~raml
sadrie rutinu za obradu podataka odredene namjene te bazu R.~d~ta~a. redovlto su
lako izmjenljivi, a uglavnom su programirani na ne~om od VISlh je~lk~. . .
. Obrada podataka koju zahtijeva svaki konkretOl z~d~.tak ~o~~c~ je pnmje~om
racunala opee narnjene, sarno ako postoje odgovaraj~~l konsmckl progra~lI. U
racunalu specij~lne namjene, funkcije obrade su unapnjed. odredene.
Programski sistem je cjelina .sisternskog softvera. i korisnicki~ programa. -P~o
grarnski sistcm za obradu podataka u stvarnom vrernenu (engl. real-tllne programmmg
BOOLE-ova algebra _ _ _ _ _ _ _ _ _ _--'-_ _ _ _ _ _ 577
an
system), podatke prikupljene iz procesa prakticki trenutno obraduje i s izracunatim
vrijednostima djeluje na proces, kao i na kornunikaciju s operatorom. preko
ulazno-izlaznih uredaja (vidi sIr. 660).
Multiprogramski sistem omogueaya istovrerrienu obradu podataka iz dva iIi vise
programa u brzoj memoriji racunala.
Sistem s podjelom vremena (engl. time-sharing system) omogucava da dva iii
vise "korisnika prakticki istodobno koriste isti program.
Multiprocesorski programski sistem omogucava simulatno izvrsavanje vise pro-
gramskih koraka pomocu vise racunala iii vise centralnih procesnih jedinica, koje
medusobno logicki i funkcionalno dijele izvrsavanje programa.
BODLE-OVA ALGEBRA
Osnove
Premisa iii sud [npr. "kontakt je (nije) otvore~"J sadrii odredenu kolicinu
informacije i moze se formal no opisati logickim konstantama (kontakt, otvoren) i
varijablama Ue, nije). Formalni opis sudova omogueuje izvodenje logickih operacija
racunanjem.
Lagi~ka konstanta oznacava odredenu posebnost (npr. kontakt, sklopnik), svoj-
stvo (npr. otvoren, zatvoren) iii stalno logicku relaciju (npr. i, ili,- ne).
Dvoznacna lagicka varijabla je promjenljiva velicina koja formal no opisuje sud
i moze imati sarno dva razlicita stanja (npr. "kontakt je otvoren" = 1; "kontakt
nije otvoren" =0). Stanja logicke varijable se najcesce oznacavaju kao par digital nih
simbola 0 i 1.
Logicka funkcija ,saddi najmanje dva suda povezana Iogickom relacijom, osim
negacije za ,k.oju je dovoljan sarno jedan sud.
Sud koji daje logicka funkcija ovisi 0 stanju logickih varijabli i primjenjenoj
logickoj relaciji.
Dvoznacne logicke varijable Xl' X 2 , . , Xn logicke funkcije y=f(x x , , xn)
1 2
2n
mogu zauzeti 2" stanja, a sarna funkcija 2 razlicitih stanja. Ako je funkcija definirana
n
za sva 2 stanja, naziva se odredena logicka funkcija, a ukoliko postoji barem jedno
stanje za koje ta funkcija nije definirana, naziva se neodredena logicka funkcija.
Logicke varijable Xl' x 2" ' " xn cesto se nazivaju uIazne funkcije varijable f, a
varijabla y se naziva izlaznom varijablom. Prikaz nekih vaznih logickih funkcija dviju
varijabli dan je u lablici 1 (sIr. 578). Ovakav lablicni prikaz logickih funkcija
naziva se tablica istine.
Boole-ova algebra omogucava da se proces formalno-iogickog zakIjucivanja
moze jednostavno kvantitativno izraiavati (algebarskim operacijama, po poznatim
pravilima algebre), tehnicki realizirati i zatim automatizirati. Osnovne funkcije
Boole-ove algebre, koje se primjenjuju u anaIizi i sintezi digitalnih sklopova su I
funkcija (konjunkcija), ILl funkcija (disjunkcija) i NE funkcija (negacija).
. Boole-ova algebra _s dvoznacnim vrijednostima varijabli, tj. skupom varijabli
{Of I}. naziva se binarna Boale-ova algebra.
37 Koncarev prirucnik
57LINDUSTRIJSKA ElEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVlJANJE BOOlE-ova algebra _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 579
Ailaliticki izrazi u binarnoj Boole-ovoj -algebri za I, ILl i NE funkcije varijabli Ulazne varijable Izlazne varijable
Xl' X 2 SU: X, X, YI Y2 y,
Y. =X,'X 2 (za I funkciju), o o o 0 0
YILI=X 1 +X 2 (za ILl funkciju),
o o 0 0 o
YNE=X t (za NEfunkciju varijable XI)'

o o ~. 0 o
Vazuu ulogu u- prirnjeni .Booleove algebre imaju slijedcce jednadzbe koje izra-

r~
zavaju osnovne teoreme Booleove algebre: o I I
XI' O~O; Ji\ ~O;
I) 4) XI'
o o I
Wi I

o 0 I

I o 0 1
................................................................:
I _...........................9. ............... . o
15) XI +(X 2 ' X,)~(XI +X 2) (XI +x,);
Tablica istine
16) (XI +X2)~XI 'x,; 17) (x,' X,)~XI +X,. Stanje 1 izlazne varijable Yi oznaceno je s tockom, a neodredeno stanje izlazpe
varijable Yi oznaceno je crtkanim poljem (s1. 1). Neoznaceno polje u K-tablici pred-
Pri tom crtica iznad logicke funkcije oznacava komplement (negaciju) te logic~e stavlja stanje 0 izlazne varijable Yi. Za realizaciju funkcije f2 minimalan se broj
funkcije; za operaciju konjunkcije upotrebljen je algebarski znak mnozenja, a za logickih sklopova dobiva iz pripadne K-tablice ako se uokvire susjedna cetvorka
o-peraciju disjunkcije algebarski znak zbrajanja. par polja u kojima su vrijednosti funkcije 12 ozna~ene tockom iii crtkano.

Teoremi 16) i 17) su tzv. De Morganovi teoremi.

Y, X, x2 >2: x,x2 .I): x,x2
00 01 11 10 00 01 11 10
Logicke funkcije Booleove algebre megu se realizirati mehanickim, elektro-
mehanickirn, elektrickim, hidraulickim, pneumatskim i elektronickitri iogickim sklo-
0 ~ 0 .~
povima (vidi str. 583). Ako se Iogicke funkcije realiziraju upotrebom potpuno razvi-
jenog opisa medusobnih relacija logickih varijabli, dobit ce se maksimalan broj
1
~ 1 ~
logickih sklopova. Primjenom Booleove algebre i odgovarajucih postupaka mini- ',',' ,,- """,0 x2 x/vidi izraz za Y2)
mizacije dobiva se minimalan broj sklopova potrebnih za realizaciju dane logicke SI. 1. Prikaz funkcija fI.f, if, s K-tablicom
funkcije.
Osnovica za izbor ..parova" polja jest postojanje jedne ulazne varijable, koja na
Primjer minimizacije susjednim poljima "para" ima vrijednosti i 0 i 1, dok su sve ostale ulazne varijable
nepromijenjene. Povezivanjem susjednih "parova" po istom kriteriju dobivaju se
Neka je dana tablica istine za tri logicke funkcije fl' f2 i f3 cije su izlazne" "cetvorke". Parovi smanjuju broj varijabli za jednu, a cetvorke za dvije varijable,
varijable Y .. Y2 i Y3 odredene ulaznim varijablama Xl' X 2 i X3. te minimizirani izraz za logicku funkciju f2 glasi:
Vrijednosti izlaznih varijabli oznacene u ovoj tablici s 1 i 0 predstavljaju Y2=X I +X 2 'X 3 ;

odredena stanja (u ovisnosti 0 x I. X2 i x 3 ). Crtkano polje predstavlja neodredeno stanje'
"izlaznih varijabli YI' Y2 i Y3' Da bismo minimizirali broj sklopova kojima se
reaHziraju funkcije fl' f2 i f3' primijenit cemo Karnaughove tablice tzv. K-tablice.
Na slici 1 prikazane su funkcije II> 12 i /:, K-tablicama. Uocimo da stanju izlazne
varijable Y2. koje je u tablici istine tockasto uokvireno, odgovara mjesto u pri-
padnoj K-tablici oznaceno zvjezdicom.
XI daje cetvorka polja, a x 2 ' X3 daje par polja. r:l
Pri ovom postupku morala su se obuhvatiti sva polja oznacena s L..:J
U ovom primjeru minimizacija je postignuta uzimanjem u obzir i neodredenog
stanja izlazne varijable Y2 za vrijednosti XI x2 3 x
Jedna izvedba funkcije 12 pomocu I, ILl i NE sklopova za potpuni opis i
minimizirani oblik funkcije f2 dana je oa slici 2.

37*
 580
Digitalni elektronicki sklopovi' sistemi _ _.:....c_ _ _ _ _ _ _ _ 581
~

u"
::::>

'"
::
'"
.2
"
'"
'u
'51
" ~
0

..'l

'" " 0

- '"
N

" "
.c 0 0
,~N N N
,><
~" ><
+
'" ,>< ,><- ,><
"0
~

00 " 0
0

,><
+
II
N +
,><
N
II
,N
,~ ~
N
+
~
N

I
SI. 2. Izvedba funkcije f2 s porno':u
I, ILl i NE sklopova za:
co
'" 0 0
,~ ~- ,-
I'
,>< ~
~
II
"
.c 0
II II II II a) potpuni opis funkcije

'" -.
~
'N
"0 ;:: ~
~
~
b) rninimizirani oblik funkcije
'" '" 0 0
'" " '"
I
::

-- XI~ '2
"0
,~
~
...J X2
" '"
:: 0 0 0

~~~~~
"0
'"0.
'C
X3

" 0 b}
0.

0 ~
DIGITALNI ELEKTRONICKI SKLOPOVI I SISTEMI
.c
E '" 0 0

Tranzistor kao sklopka

'~ >.:.- :0.,:.... >( :..:.... ><~ loc-~ ~~
;: 0 0
'"'u U digitalniin sklopovima tranzistor se uglavnom upotrebljava kao sklopka.
""8 Na sl. 1 prikazan je spoj tranzistora kao sklopke S odgovarajucim kolektorskim
0/)
karakteristikama. U takvom renrou rada tranzistor se iz podrucja zapiranja (radna
:E '" 0 0 0
"
'5'

-'"
'"
:;:::>
,. ,:: 0 0
'2

-
"
:' Vee
t
}e
I mA)

" Uee
--
0.
/a:/81
:::>
~
N
::1 To VB Radni pro voe
"0
'" 0 0 0
1l"
.C'
Re (nagib _1..
RJ
~
"u podr.(ij~
zaSI'!!!! ~
:::;> Z :: lie aktivno podrucje
'"u >
" "
"
::::>
""
::
0 0 0
" N " "
:::;> "0 R.
.2
:::::;'>
u
"":: ::> ::::>
u
"u
u
-'" " :='"u
"u ..,c
.~
t }eZAS
""" ~
!"
-'" :::;>
:: .2 ...J -'" ::
" 0 :: :::;>
T ttj,r
- -
~ -'" .2 ~A
'"'"'51 "
0 0 0 0 .2 .2 :: lVul }.oO
::1
""c .2"
til
~ .2
.2 ..,
"3
0
...J c Z ~ Z ::! UCZAS \
Uee
,U
IV)
~ 0 ~ 0
I ~ padrutje zapiranjo C E -
.2
'"
,~
0 ~ ~
b)

" '""
~

:E " '" " 0.,

" 11"
'"
f- "
~ 0 0 0
SI. 1. Tranzistorska sklopka (a) i pripadne radne tocke A i B u statickim
Ic- UCE karakteristikama tranzistora (b)
 T
58LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
tocka A) prebacuje u podru~je zasicenja (radna tacka B) i obratno. Kroz aktivno
i
! Radna tocka A odredena je uvjetom 18 =0. Dioda baza-kolektor u tom slucaju
podrucje tranzistor prolazi vrlo brzo. Tranzistor u podruciu zasicenja (uklopljeno
stanje) ima vrlo mali izlazni otpor (reda od nekoliko .Q do nekoliko desetaka
Q) i djeluje kao zalvorena sklopka, dok u podrucju zapiranja (isklopljeno 'Ianje)
ima vrlo veliki otpor (izlazni otpori reda su MO) i djeluje kao otvorena sklopka.
Uvjeti da tranzistor u sklopu prema sl. I. fadi sklopka su slijedeci: (znacenje
pojedinih velicina vidi na s!. I).
uCC -u CEZAS
Rc
Digitalni elektronicki sklopovi i sistemi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 583
mora biti reverzno polarizirana, a za spoj baza-emiter kod silicijevih tranzistora
dozvoljena je cak i mala propusna polarizacija (0,1 do 0,3 V) zbog veceg "koljena
vodenja" te diode. Kako se vidi na slici 1, tada je Jc~O, a UCE~ U ee .
Dinami~ka svojstva tranzistorske sklopke, odnosno odzivi na skokovitu promjenu
"na ulazu sklopke prikazani su oa s1. 2 uz defioicije pojedioih vremena. Vremena
uklapanja ton i isklapanja torr se kreeu od reda veJicine 10 os do 1 Ils, ovisno 0
tehnologiji tranzistora, njegovoj veliCini i radoim uvjetima.
Uobicajeno se pri radu tranzistora kao -sklopke pretpostavlja" da je visa na~
pooska razina ekvivaleotna logickom stanju I, a oiZa naponska razina iogickom
stanju O. To je tzv. "pozitivna logika". Nasuprot tome, kada se pretpostavi da nizoj
naponskoj razini odgovara logicko stanje 1, govori se 0 tzv. "negativnoj logici"."
Ove obje koncepcije ravnopravoe su s obzirom oa svrsishodnost.

10ZAS = Digitalni integrirani sklopovi

t Umjesto otpornika, kondenzatora, dioda, tranzistora (kojima se mogu realizi~
rali osnovni logicki sklopovi), u tehnici integriranih krugova izraduju se, u jednom
kucistu, kao osnovne kompooente: osnovni logicki sklopovi, bistabili, registri, brojila
i dr.
Pojedini lipovi (skupine) digilalnih inlegriranih sklopova razlikuju se po elek-
tricnoj shemi (broju i vrsti aktivoih i pasivoih kompooenti) i po oaciou njihovog
povezivanja. Proizvodaci najcesce realiziraju kao osnovne ILifI (OR/AND) i NILI/NI
f- (NOR/NAND) sklopove (vidi sIr. 578).
"Osnovoe karakteristike i parametri digitalnih integriranih sklopova su: napon
napajanja, dozvoljeoo temperaturno podrucje, faktori razgranjivanja oa ulazu i
izlazu (eng!. fan in i fan out), vrijeme zadrzavanja po sklopu, osjetljivost na smetnje,
moguenosti prijelaza na sklopove drugih skupina. sirina izbora razlicitih sklopova
1.= Uuf-UBE
H.
unutar skupine i disipacija snage.
Faktor razgranjivanja na ulazu logickog sklopa (eng!. fan in) je najveCi dozvo-
ljeni broj ulaza u ILl sklop. Faktor razgranjivanja na i,lazu (eng!. fan OUI) je broj
koji pokazuje koliko se ulaza iSlovrsnih sklopova moze prikljucili na izlaz tog
sklopa. Taj je broj obicno 4 do IS, a doslize i iznos od 25 do 30.
f-
Vrijeme zadriavanja (propagacije) je vrijeme potrebno da se pojavi signal na
izlazu, nakon ,10 je prikljucen ulazni signal (iznosiod nekoliko ns do 100 I's).
t S!. 2. Detinicije karakteristicnih vremena
pri uklapanju i isklapanju
U tablicama 1 i 2 prikazaoi su osnovni sklopovi daoas najvise upotrebljava-
nih skupina, te njihova glavna svojstva. Sklopovi iz razlicitih skupina mogu se
tranzistorske sklopke medusobno povezati preko dodatnih krugova za translaciju Iogickih nivoa; neki se
sklopovi mogu izravoo spajati.
Pojedine skupine integriranih logi~kih sklopova imaju slijedeee karakteristike:

O,lfczAS S1"F.+-=-:..:-:..:-=-::.-=t=.-=t-=::..::;:=!==---
15 If
Ii TIL: skupina tranzistorsko-traozistorskih logickih" sklopova; faktor razgranjiva-
oja na ulazu je 2 do 6; faktor razgranjivanja na izlazu je od 6 do 15;
f_ prag suma je ~ 1 V; U cc je redovito 5 V; razlika logickih razina je oko
ttlll 3 V.
Tablica 1. Svojstvs integriranib logi&ib sklopovs
'"~
Skupina i vrijeme TTL lPTTl Schottky ECl MOS CMOS
zadrZavanja Trl
oso. sklopa 10 ns 20ns 3 ns 7 ns I ns 250 ns 30 ns

Funkcija NILI
logickog NI NI NI ILljNILI ILljNILI (neg. NILI
sklopa log.) NI

Tipicna frekvencija 3 MHz do 100 MHZ 2,5 MHz

impulsa 15 MHz 8 MHz do 30 MHz 350 MHz 2 MHz do
za bistabil 125 MHz 15 MHz

Temperatuma podrucja o do75 o do75 o do 75 o do75 o do 75 o do 75 -40 do 85

rada C i skladistenja -55do125 -55do125 -55 do 125 -55do 125 -55 do 125 -55 do 125

-5,2V -IOV(U oo)

Napon -5,2 V -16V(Uod 3V do 18V
5VIO% 5VIO% 5VIO% +20%
napajanja 10"10
. -10%

Disipacija staticki nekoliko

snage IOmW 2mW 22mW 35mW 60mW 7,5mW nW din. I mW

Imunost na zadovolja- vrlo dobra

smetnje
dobra dobra dobra dobra dobra vajuca

Generiranje malo do malo do srednje

smetnji
znatno znatno znatno malo srednje
srednje

.
Izlazni otpor IOQ
70Q 100Q 20Q 6Q 13kQ 1,5 kQ
(izlaz u ,,1") do 70Q

_ ................. _.. ...,;j

Iz~azni otpor R CEzas RCEZIls RCE 20Q 6Q 2kQ I,SkQ

Faktar razgranjivanja stat. 25 stat. 90 10 do 20

10 10 10 ~50
na izlazu din. 15 din. 5

Spojeni Kod TTL-a nije dozvoljen spojeni I, spojeni spojeni ne mo};e

spojeni
IILI ali se taj nedostatak nadoknaduje sklo- ILl I se izvesti
ILl
porn I-ILI-NE

Izbor razlicitih vrlo vrlo vrlo velik - i dalje

velik velik mali raste
funkcija (sklopova) velik velik velik

n i:: :j
.g.
>-I

i:: -. 0
Sl til
t""' ..
~
1:l
trJ h.
ili
~
~
c:.,~ "'u," ~ ~ '"
. -"1-
!""

~,.
.. '::I'
"\A~ 1 ~ .*~ iii'
I =j=il-
:r: lif~tf& '"~
....
"
" ' r
<;;t
""
~,1

..- ~. ~QlI h.
~
ti:J1
~
<=
R
;i
. S" ::
'g "e:
..
::S,'II'
;.
~I ~ =- ~ ~I
"',.. 0:-
...
U 1"11&
~ '"'
~ "'''
g
:t:-I N n
.
"' 0:-
11
~.... ~~ ;.
..e.
I~
' DlDl 11
,,~
I:l:
~ .
.... ~
.... 01
~

'"
CD
- - _. .
"'.
58LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Digitalni elektronicki sklopovi i sistemi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 587
Primjena: sku pine sklopova razlicitog stupnja sloZe;nosti gdje disipacija snage Tablica 3. Stupaoj slaleoosti digitaloih integriranih sklopova
nije kriticna velicina i gdje su potrebne velike brzine cada. Osnovna
Razina Kombinacijski M -.. k'1
. emorlJs
prednost sa stanoviAta smetnji je vrlo mala izlazna impedancija U oba
logi~ka stanja. integracije sklopovi sklopovi
EeL: logidki sklopovi s emiterski vezanim tranzistorima (koji cade u aktivnom'
podrucju); faktori razgranjivanja na ulazu i izlazu 'su 3 do 15, odnosno molena (engl. SSI- logi~ki 8klopovi bistabili
5 do 26; Ucc = 5 V. Nedostatak ovih sklopova je relativno velika disi- small scale integration)
pacija i nizak prag suma (0,25 do 0,40 V) i slaba kompatibilnost s drugil!'
tipovima sklopova. . ':.1 sreduja (engl. MSI- dekoderi registri
Primjena: u sklopovima s vecim zahtjevom na brzinu izvodenja ope- medium scale multlplekseri brojila
racija. integration) smnatori
MOS: skupinu integriranih sklopova u MOS tchnici [tranzistori upravljani elck-
tri~nim poljem (FET), a izvedeni u tehnologiji MOS (Metal-Oxide Semi- velika (engl. LSI- ROM (Ispisne RAM (u~itno-iS6tne
conductor)], odlikuje visoki stupanj .gustoce elemenata, relativno male large scale integration) memorije: mernorije s pristu-
brzine rada (do 5 MHz) i male disipacije. engl. ROM-read porn nasumce;
Primjena: u sklopovima veecg stupnja integracije, gdje brzina rada nije only memory) engl. RAM-random
kritifna ve1ifina. logi~ka poljo access ,memory)
CMOS: skupina integriranih sklopova u komplementarnoj MOS tehnici Gedan programabilna
tranzistor je n~kanalni, a drugi komplementarni p-kanalni),' neSto veee logi~ka polja
brzine rada nego u MOS skupini i drastifno smanjene disipacije. (engl. PLA-program-
Primjena: u sklopovim~ s malom disipacijom snage. mabIe logic array)
I2L: sklopovi ove skupine se sastoje sarno od tranzistora i odlikuju se neto
malo vecom (cca 20%) potrosnjom i znatno veCom brzinom (cca50% vrIo velika (engl. To su sklopovi s vie desetaka tisuea tranzi-
do 100%) od MOS skupine integriranih sklopova. VLSI-very large storskih funkcija.
Tipi~ni podaci za neke od izvedbi skupine integriranih logi~kih sklopova scale integration) Integrirano mikrora~unalo.
dani su u tablici 1.
Materijali, tehnologija izrade i projektiranje integriranih sklopova vrlo brzo
Kombinacijski i sekvencijski skIopovi, memorijski ~Ian,
se mijenjaju; stalno se razvijaju nove skupine integriranih sklopova. Vecim stup-
njem integracije digitalnih sklopova realiziraju se pojedine funkcijske cjeline sistema brojilo, automatl
iii fitav sistem. Za realizaciju i primjenu digitalnih uredaja i sistema upravljanja ovo K'Dbinacljski sklopovi su sklopovi kojih izlazne varijable ovise sarno 0 tre-
je od posebne vafnosti. nutnim vrijednostima ulaznih varijabli, a ne ovise 0 prethodnom stanju sklopa.
Za svaku kombinaciju stanja ulaznih varijabli na izlazu sklopa dobiva se odredeno
Stupanj 81menootl digitalnib integriranih sklopova "-stanje.
Tipi~ni kombinacijski sklopovi jesu: pretvara~i kodova, (koderi i dekoderi),
Razvoj poluvodifke tehnologije omogueio je realizaciju sve veeeg stupnja detektori stanja, aritmeti~ki sklopovi (naj~esce je to sklop za zbrajanje), komparatori,
integracije u digitalnim integriranim sklopovima. Zahvaljujuei velikoj gustoei osnov~ multiplekseri (skretnice i koncentratori).
nih elemenata na jednoj podlozi [u jednom kucistu (chipu)], mogu se realizirati
najslozenije Jogifke funkcije, praktifki citav digitalni sistem. U tablici 3 su digi- SekveDcijski sklopovi su sklopovi, kojih vrijednosti izlaznih varijabli ovise ne
talni integrirani sklopovi svrstani prema stupnju slozenosti (organiziranosti). sarno 0 trenutnim vrijednostima ulaznih varijabli nego i 0 nekim vee postojecim
Veliko dostignuce digitalne integrirane elektronike predstavlja (danas) mikro- stanjima u sklopu, koja su ranije nastupila (vidi tablicu 3). Elementi koji pamte
ta stanja n.azivaju se memorijski elementi (clanovi).
rafunalo (str. 593). To je univerzalni digitalni sistem sposoban da izvdi razne,
programom definirane, obrade podataka. Memorijski ~Ian mijenja stanje svoje izlazne varijable u ovisnosti 0 svom
Funkcioniranje mikroracunala osiguravaju: izvor napajanja, sklopovi za prihvat trenutnom stanju i stanjima ulazne varijable (signala podataka) pod utjecajem
ulaznih podataka iz procesa iii s ulaznih naprava za komunikaciju s operatorom, signala upravljanja (sl. 3). Sklop koji omogucuje pamcenje stanja pojedinih logickih
sklopovi za izdavanje izlaznih podataka u proces iii za izlazne naprave za komu- varijabli je bi.tabil (engl. /lip-flop). Takav sklop ima dva stabilna stanja. Iz jednog
nikaciju s operatorom te dodatni sklopovi za prosirenje memorije ra~unala (glav- stanja u drugo moze se prebacivati sarno prisilno, odgovarajueim djelovanjem
nom iIi vanjskim memorijama). . ulaznih signala. Logicka struktura bistabila moZe se realizirati pomocu dva invertor-
58LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Digitalni elektronicki sklopovi i sistemi-'_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 589
SIGNAl
UPRAVLJANJA r-----l SIGN SIGN
ska sklopa, taka da je izlaz, prvog spojen _na ulaz drugoga, a izlaz drugog na
I I IIlAI ulaz prvog (na sl. 3 to je RS bistabi! realiziran pomocu NIL! sklopova). Na taj
UPR POOATAKA IllAI
na~in realizirana je _pozitivna povratna veza prikladna za kumulativni ,proces pri
I 0 0 prijaSn) stonje promjeni stabilnih stanja.
IL---h 0 I prijaSnje slanje Kad RS i JK bistabila, stanje izlazne varijable nakon signala upravljanja,
I I 0 0 tf u n + 1 koraku, odreduju stanja bistabila i ulaznih vafijabli prije dolaska signala
I ~_---'
i IliAI I I I takla (opravljanja), tj. un-tom koraku (sl. 4). Ovakvi se bistabili najcesce upotreb-
Ijavaju pri projektiranju i realizaciji digitalnih sistema. Dodatni signal tok!. (kratko-
trajni naponski impuls), omogucava upis podataka u bistabil u kratkom vremeo-
L _____ -.JI skarn intervalu.
DISTADll REAlIIIRAN S1. 3. Bistabilni memorijski elet:ncnt; _ Signali na ulazima De smiju se mijenjati za vrijeme trajanja negativDog brida
S Nill SKLOPOVIIIA shema sklopa i tablica s~anja takt-impulsa. Stoga se bistabil (prema 51. 4) izvodi pomocll dva bistabila, a stanje
drugog bistabila odreduje se tek na negativnom bridu takt-impulsa. Frekvencija
ta"kt-impulsa odreduje se analizom za konkretan digitalni sistem i ovisi 0 vremenu
HS- bistabilj Cp - signal laklo (uprovljanjaJ propagacije signala u kombinacijskom dijelu sklopa. JK bistabil je modificirani
S S, R, an ,
0 0 On
0 Oelalj A I JK-bislabil
I 0
I
I 0 I
I niJe do UlAI -tl
I
(adreaeno)
R -+--
RESET
/ltA1 +1
S-rt-~ RESET Oetalj D: O-biSfobii

Cp-~---l R=s--r-
Cp
a o
signal
uprovljanja cJ~ ~t
JK - bislabil, Cp -signal laklo (upravljanjaJ
08
J, K, an , ;10
J-_~ 0 0,
0 Paralelni
0 0 22 I izlaz
I 0
I 0 I

I
I I 0;, 0 2,0

K=s--r- ~
J-rt-..
K 0
2"
a serijski .ulaz signal upravljanja

~ , rr
"' Bilni
O-regis/ar
Cp ufazni
sigflIi 0 I 0
Cp-.......- - I
I

S. 4. Sheme RS i JK bistabila s pripadnim tablicama stanja r 2' 22

f
2 J
SI. 5. PojednostavIjena shema sklopa za
serijsko-paralelnu pretvorbu 4-bitnog koda
590_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Digitalni el.ektronicki sklopovi i sistemi ___________ 591
RS bistabil kojemu Sll sva stanja definirana; ulaznim NI sklopovima dodan je FunkcioDslne jedinice' rai!:unala (vidi i str. 572)
jo po jedan ulaz i ani su povezani Da Q. odnosno Q.
Sekvencijski skJopovi mogu raditi sinhrono (upravljaju se jednim centralnim . .. Digilalno .I.ktroni~ko ra~naJo (kraee: ra~unalo) je slozeni digitalni sistem
takt-impulsom) i asinhrono (ne postoji takt-impuIs). kO)1 )e sposoban uskladititi velike koIi~ine podataka i njima programski mani-
Brojilo je sklop sastavljen od serijski povezanih memorijskih ~Ianova (bistabila) pul~ra.ti. izvodenJem .arit~etiekib i logickib operacija. Osnoviea programskog mani.
kojih izlazi predstavljaju neki broj prikazan u binarnom (engl. BC) iii binarno puhranJa podaClma Je pn tome upravljanje odvijanjem (adresiranjem) toka' programa
kodirano dekadskom (eng!. BCD) obliku. Brojilo od serijski povezanih n bistabila prema instrukcijama i podacima u pojedinim lokacijama racunala. Osnovni dijelovi
racunala su:
ima ukupno 2n ' razlicitih staDja, pa se 5 n bistabila moze brojati od 0 do 2ft_l.
Primjena: za jednostavno brojanje 6lektricnih impulsa, odbrojavanje vremenskih ce.~aJn~ j.~inica. koja :se sastoji od. adtineti~ke (ra~unske) jedinice, upravlja~ke
intervala, za formiranje upravljackih signata, itd. Jedlmce 1 pnpadmh reglstara. Ta JedInICa kontrolira redoslijed izvodenja instruk-
cija nekog programa; izvodi instrukciju i kontrolira komunikaciju medu "ostalim
Registar je sklop koji se upotrebljava za pohranjivanje binarne znamenke jedinicama rae un ala ;
ogranieene duzine. Prema broju binarnih mjesta znamenke odreden je broj bistabila
u registru. Registri se upotrebljavaju, uglavnom, za privremeno pamcenje iii prihva glsvna memorijs je jedinica u kojoj su spremljeni programi koji se izvode i
canje djelomil:nih iii konal:nih rezuitata pri obradi podataka (memorijski i .posmal:ni podaci koji se -obraduju tokom izyodenja 'programa; ,
registri).
-~-- = putovi prijenosa podataka
Primjena registra, brojila i dekodera na sklopu za serijskoparalelnu pretvorbu
dana je na slici 5. - - - - =.putovi prijenosa uprav.
6LAVNA signala; MA = registar adrese loka
Automati su sekvencijski sklopovi s odredenim brojem ulaza x i odredenim bro HEHORIJA
cije u memoriji; MR = registar' sadr-
jem mogucih UDutarnjih stanja Z 0 kojima ovise vrijednosti izlaznih varijabli y. ..,. 1aja lokaclje; RN = registar nared-
Automat je ,odreden skupom ulaznih, izlaznih i unutranjih stanja, preslikavanjem
I be; BRN = brojilo redoslijeda .aredbe;
unutranjib stanja zx-y. Promjenom stanja ulaznib varijabli u vremenskim
"koracima" automat moze prelaziti iz jednog stanja u drugo. Algoritam promjene I UO = upravljanje operacijama;. UJU =
stanja realizira se, ~esto, ~vrstom konfiguracijom sklopa - hardverOlll (engl. hard I '= upravljatka jedinica' ulaznog ureda-
ware). Za automate s vecim brojem ulaza, izlaza i unutarnjih stanja veoma su po I ja; UN = ulazni uredaj s medijem; RRJ =
dcibne izvedbe s mikroracunalom, tj. programom odredena softverska realizacija' I =registar ra~unske jedinice; AR=aku-
: mulator-registar; RM =registar medu
automata.
I rezulta!a; un = upravlja~ka jediniea iz-
Izvedbe kombinacijskih i sekvencijskih sklopova u primjeni Cesto su standardi
I laznog uredaja: IN =izlazni uredaj s
zirani elektronifki utibii Dlodull
Jednostavniji automati se realiziraju povezivanjem takvib standardiziranib mo
UPRAVLJACKA
JEOINICA
i medijem;
dula u grupe modula, koje se montiraju u okvire i orm~re. I
Standardizirani moduli, koji se najcece koriste su: logicki moduli (I, NI, I
I
NILI), brojila, registri, ulazni i izlazni stupnjevi, vremenski clanovi i aritmeticki ___ ...JI
sklopovi. Primjer jednog standardiziranog modula dan je na fotografiji iza str. 656. L _____ _
Minimizscija Zadatak svakog sekvencijskog sklopa moze se opisati: tabelarno UWNA 11LA1NA
(razli~ite
tabliee stanja), grafi~ki (dijagrami stanja) i analiti~ki (matriee). Potrebno JEOINICA JEOINICA
je pronaci funkcije koje za49vo1javaju odredene kriterije minimuma, npr.: UJU U1I
najmanji broj unutarnjih stanja automata _ minimalni broj memorijskib ele RAtUNSKA
menata, UN JEOINICA IN
najmanji broj NI operacija -+ minimalni broj kombinacijskih sklopova. RRJ
Postoji nekoliko metoda minimizacije, npr. Svobodina metoda, odredivanje
primarnih implikanata, Quine-Me Cluskey postupak, itd. Medutim, buduci da
postoji velik izbor integriranih sklopova visoke razine organiziranosti, digitalne
sisteme mozemo projektirati funkcionalnom sintezom. S!. 6 Struktura ra~unala opee namjene
59LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
perifeme jedinice povecavaju mogucnosti i kapacitet racunala i omogucavaju
pristup samoj centrainoj jedinici i memoriji.
Periferne jedinice mogu biti ulaznoJizlazne jedinice koje sluze za pristup covje-
ka racunalu i jedinice preko kojih racunato izdaje _izracunate podatke cQvjeku.
U periferne jed-ioice spadaju: citae bu~ene papirne vrpce, citac kartica, citac
gipkih diskova, busac papirnevrpce, pisac, crtalo (eng!. ploter), ekranska jedinica
(eng!. videosplay).
memorijske jedinice povecavaju kapacitet memorije racunala i upotrebljavaju
za spremanje podataka koji trenutno nisu U obradi. To su jedinice s diskom,
gipkim diskom, bubnjem i magnetskom trakom kao memorijskim medijima;
podsistemi za prihvat procesnih podataka 51uze za prihvat signala iz procesa
iii postrojenja kojim upravlja racunalo. To mogu biti sklopovi za prihvat digital nih,
odnosno impulsnih signala i sklopovi za prihvat analognih signala;
podsistem za iZdavanje izlaznih uklopno/isklopnih komandi i signala postavnih
veli~ina prilagodava izlazne podatke iz racunala sklopovima u postrojenju iii
procesu koji prihvaeaju te podatke. Ovi podaci odreduju novo stanje u postro-
jenju odnosno procesu. Osnovni dijelovi racunala spojeni su medusobno i s
vanjskim uredajima sklopovima interfejsa (engl. interface).
Struktura racunala opee namjene prikazana je na slici 6.
Sloieni sistemi ra~unala,. multiprogramska obrada podataka,
ra~unalo s obradom D stvarnom vremenu, vrijeme odziva sistema s racunalom
. Slozeni sistemi ~acunala sadrZe u svojoj konfiguraciji dvije iii vise centralnih
jedinica (procesora). Pomoeu ovakvog sistema moze se rjesavati neki problem na
taj nacin .da svaki procesor rjesava dio zadatka koji je neovisan 0 ostalim dijelo-
virna. Time se skracuju vremena obrade i postize se bolja iskoristivost centralnih
jedinica; ovaj nacin rada love se parale1na obrada podataka.
Multiprogramska obrada podataka provodi se radi boljeg iskoristenja kapaciteta
centralne jedinice racunala. Tako npr. dok neka ulazno-izlazna jedinica u racunato
unosi podatke, procesor ra...cunala moze izvoditi neki drugi proracun.
Rad procesora moze se organizirati tako, da se istodobno posluzuje nekoliko
perifernih jedinica - terminala. Tada je vrijeme rada procesora podijeljeno u
intervale, a u svakom se intervalu obraduje zadatak kojeg postavlja odredeni
terminal. To je tlV. rad s podjclom vremena (eng!. time-sharing).
Pri upravljanju proizvodnim procesom iii postrojenjem racunalo treba osigurati
brzu logicku i/iIi racunsku obradu podataka iz procesa. Zato se podaci obraduju
u realnOlD vremenu (engl. real-time),_ a racunato je stalno "obavijesteno" 0 trenutnorn
zbivanju u procesu.
Vrijeme odziva sistema s ra~unalom je vrijeme potrebno za prihvat podataka
i donosenje odluka na osnovu tih podataka, te za izvrsenje odredenih komandi,
odnosno podesenja.
Vrijeme odziva sistema s racunalom iznosi od 100 ms do nekoliko desetaka
sekundi i ovisi 0 zadatku koji se rjesava kao i 0 brzini obrade podataka u racunalu.
Digitalni elektronicki sklopovi i sistemi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 593
Mini i mikroracunala
Tipicno minira~unalo je digitalni sistem koji binarne, paralelne programske
podatke obraduje u upravljackoj i racunskoj jedinici sa 16-bitnom duzinom rijeci
(iako su uobicajene duzine rijeci i od 8, 12, 18, 24 i 32 bita). Racunalo je izvedeno
u tehnici integriranih sklopova, a njegovo kompaktno kuCiste omogueuje i prigradnju
u standardne ladice industrijskih ormara.
Potrosak elektricne energije je oko 500 Wine zahtijeva posebnu klimatizaciju.
Glavna, memorija sadrzi tipicno od 4.096 do 131.072 rijeci poluvodicke memorije
iii memorije s feritnim prstenastil11 jezgricama, sa ciklusom pristupa memoriji od
ad 0,8 -do 1,5 J.ls. Komunikacija s perifernim napravama je redo vito posredstvom
informacijskih sabirnica.
Tipicno danasnje miniracunalo ima jednoadresnu instrukcijsku rijec, dva akumu-
latora-registra, jedan indeksni registar i moguenost posrednog adresiranja. Tipicno
vrijefI.1e izvodenja zbroja za 16-bitni operand je od 1 do 3 J.ls. Tipicna konfi-
gurac~ja miniracunala sastoji se od pisaca s tastaturom, citaca i busaca papirne
vrpce, jedinice diska iii gipkih diskova (disketa), jedinice magnetskih vrpca, brzog
paralelnog pisaca, sklopova potrebnih za vezu s postrojenjem gdje se primjenjuje
te komunikacijske jedinice za "vezu s udaljenim jediniCama iii -drugim racunalima.
Softvers~a podrska sastoji se od izvornog jezika (asemblera), kompiIatora za
BASIC i FORTRAN, sistemskog softvera za podrsku off-line obrade korisnickih
programa za koordinaciju ulazno-izlaznih jedinica te od programa za razvoj i
testiranje korisnickih programa. Miniracunala se primjenjuju za obradu podataka
pri nadZOfl,l i upravljanju industrijskim postrojenjima, za vodenje dijelova iii cjelina
tehnoloskih procesa, kao s~mostalne jedinice u mrezama racunala te kao samo-
stalni sistem za. razvoj programa.
Tipicno mikroracunalo zasniva se na mikroprocesoru (iza str. 656) kao central-
noj upravljackoj i racunskoj jedinici racunala, redo vito izvedenoj na jednom inte-
griranom sklopu, a dodavanjem. glavne memorije, ulazno-izlaznih sklopova, izvora
napajanja i ostalih specijaliziranih funkcija dobiva se. mikroracunalo.
Tipicni parametri mikroracunala (mikroprocesora) su:
tehnologija izvedbe: LP Schottky TTL, NMOS, I'L, CMOS iii bipolarni
Schottky,
broj integriranih sklopova u centralnoj jedinici: "gotovo redovito 1,.
napajanje: gotovo redo vito +5.V,
disipacija snage: oko 1 W
velicina rijeci: od -4 do 16 bita
vrijeme pribrajanja: od 0,3 do 10 ~s, redovito I do 2 ~s
broj instrukcija: tipicno od 10 do ISO,
broj regis tara i indeks registara: redo vito po jedan
broj registara opee namjene: od 2 do vise desetaka, redovito 6 iii 7.
ulazno/izlazna komunikacija: od 2 do 16 bita,
softver: asembler, rjede kompilator za BASIC, FORTRAN i PASCAL, redovito
operacijski sis tern za stvarno vrijeme.
Mikroracunala se trenutno ugraduju u: racunala; periferne jedinice racunala,
mjernel i registracijsk~ uredaje, automobile, satove, upravljacke uredaje i automate
pri tehnoloskim procesima i slozenijim alatnim strojevima, elektronicke uredaje
38 Koncarev prirucnik
 T
59LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Mehanick' sistemi elektronickih sklopova_~~_~~~~~__ 595
siroke potrosnje (pecnice, TV uredaji, igrae:ke i sl.), U ovom se trenutku jos De mogu Montaini sistem Combiflex (tvrtke ASEA) namijenjen je za montazu i povezi-
sagl.edati sve mogucnosti i posljedice sirenja primjene mikroracunala u <;trustvu. vanje sklopova analogne i digitalne elektronike koji se primjenjuju u industrijskim
Sl. 7. prikazuje funkcionalnu blok-shemu.jednog integriranog mikroracunala. postrojenjima i uzbudnim sistemima, a gdje se zahtijeva velika pouzdanost u pogonu.
=
Mikroracunalo sa slike 7 napaja se iz izvora 5 V 10%. 300 mW; izvedeno
je kao standardni integrirani krug sa 40 nozica; instrukcije, racunala: opee, aritme-.
Osnovu sistema cini montazni okvir visine 4S = 178,8 mm sirine 482 mm a unutarnja
raspoloziva sirina je 60C s horizontalnim rasterom 1C = 7 mm. Analogni uticni
titke, iogicke i programske~ memorije racunala: 2 K bajta programabilne ROM sklopovi (slog od vise mehanicki i elektricki povezanih komponenti. koji u pravilu
memorije i 64 bajta brze RAM memorije. ima stampanu plocicu, a utice se --u podnozje) su velicine 4S x 4C i veci, dubine
150 mm; spajaju se kontaktnim siljcima i uticnicama za struje do 10 A. Digitalni
SI6NALI
elektronicki sklopovi izvedeni su na uticnim stampanim plocicama, velicine 63 mm x
SA T
..MHz PREXIOA x ISO mm i 134,3 mm x ISO mm.
PR06RAHA
Montaini sistem Combiflex E namijenjen je za montazu sklopova i uredaja
procesnih informacijskih sistema i sistema za upravljanje industrijskim postrojenjima.
Osnovu sistema cini montazni okvir visine 6S=266,7 mm, sirine 482-mm i dubine
266,7 mm, a unutarnji raspored i uticne stampane plocice su izvedene s rasterom
,..-...LL.---." UPRAVUA!;XA lE-=2;54 mm. Ozicenje okvira izvodi se stampanom maticnom -plocom s rastetom
JEOINICA IE x IE, a spajanje s prednje strilne uti~nim kon:ektorim~ i tracnim kabelim~.
Evropski sistem Combinex Combinex E
.65 +65
HE61STAH
WSTRUKClJE !J . ____
_~
m,5.8/T~ __.~
J
'65 Qbl66E
r-------:.....-~ ~
:a.;:.
i
(
I I '"
I I I "

0
m II ~ m~ t~ I~
.02 t.82 +82

Tabelarni prikaz mehanifkih sistema:

obila ullizl Obila ul/izl. 0 bila ullizl. 0 bila ullizl. RESET IS~ I 3/4"~44;4S mm~ 17,SE; lE~0,1"~2,S4 mm (1"=2S,4 mm)
Sl. 7. Funkcionalna blok-sherna ,rnikroracunala Naziv: EVROPSKI SISTEM COMBIFLEX COMBIFLEX E
Montaini okviri:
MEHANICKI SISTEMI ELEKTRONICKIH SKLOPOVA
sirina
Za montazu elektronickih sklopova i uredaja u "Rade -Koncaru" se _koriste tei ugr.dbena 482 mm ~ 19' 482 mm ~ 19" 482 mm ~ 19"
montazna sistema: Evropski sistem te CombiOex i CombiOex,E tvrtke ASEA .. Razvijeni visina
su kao modulni sistemi sa standardiziranim funkcionalnim sklopovima i uredajima, ugradbena 133,3 mm~3S 178,8 mm~4S~70E 266,7 mm~6S~IOSE
koji omogucuju jednostavnu montazu, spajanje, ispitivanje i odri:avanje. Predvideni d.ubina .
su za ugradnju u standardni ormar, komandni blok i kom;;tndni pult sistema .D).ks. 2SS, 27S, 32S mm " 290 mm 266,7 mm ~ lOSE
KONKOMPAKT (str. 343) ugradne sirine 482 mm iii 19". Montazni.okviri izvedeni sirina
su sa standardnim vertikalnim rasterom IS ~44,4S.mm iii 1,7S0" prema IEC 297/197S. unutarnja 411,S mm~81 (40)T 420 mm~60C 422 mm~166E
Evropski sistem namijenjen je za montazu elektronickih sklopova i releja za modul
telekomunikacijske, zastitne i mjerne uredaje. Osno"u sistema, cini montazni okvir !irine IT~S,08 (10) mm lC~7 mm IE~2,S4 mm
visine 3S i sirine 482 mm, s horizontalnim rasterom 2E=5,08 mm ,(1E=2,54 mm dubina
- raster za stampane plocice prema IEC 97/1970). Evropska stampana plocica unutarnja 160 mm ISO mm 203,4 mm~80E
(skraceno st. pl.) veJicine je 100 mm x 160 mm, a za dvostruku visinu 233,4 mm x visina
" 160 mm. unutarnja 100; 233,4 mm 170; 134,3 mm 203,4 mm~80E

38*
59LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
" ..
Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _________ 597
dw
Uti~ni sklopovi -.-~=:= ml L d"t (3)

sirina
ugradbena (4)
nx2T; min. 3T nx4C; 6C nx9E
visina
(5)
ugradbena 100mm 170mm 203,4 mm = 80E
dubina gdje suo
ugradbena 160 mm ISO mm 203,4mm=80E
broj sklopova u.' llu napon armaturnog, odnosno uzbudnog kruga u V,
U okviru 27 j3T, 20j4T 15j4C 16 ia , iu struja armaturnog, odnosno uzbudnog kruga u A,
raster st. pI. IE x IE lEx IE IE x IE w kutna brzina vrtnje motora u l/s,
raster prednje e inducirana elektromotorna sila u V,
ploce ITx IT IC x IE lEx IE m"" mt - moment motora, odnosno moment tereta u Nm.
raster 4> glavni magnetski tok u motoru u Vs,
konektora IT, IE; 3,96 mm combiflexl8 x 2+ 12 n x 2 x IE R" R" omski otpor armaturnog, odnosno uzbudnog kr1:lga u n,
ozicenje lemljenje iIi uticnice lOA . maticoa stampana L.,1-" induktivitet armaturnog, odnosno uzbudnog kruga u H,
okvira omatanje plocica J inercijski moment zamasnih masa na osovini motora u Nms 2
k konstanta motora.
Uti~ne stampane plncice: Upravljanje brzinom vrtnje nezavisno uzbudenog motora moze se realizirati
duzina 160 mm=63T ISO mm=59E 203,4 mm=80E promjenom napona armature iii magnetskog toka u stroju. Promjene parametara
visina 100; 233,4 mm 63; 134,3 mm 203,4 mm = 80E motora, pri promjeni brzine vrtnje, prikazane su dijagramom na -sl. 1, a opisane
sirina jedn. (6)
ugradbena min 3T 2C 22,9 mm=9E
raster st. pI. lEx IE lEx IE lEx IE (6)
ntster
konektora IT, IE; 3,96 mm 15x2xlE n x 2 x IE Dijagram vrijedi uz pretpostavku termi~ki maksimalno iskoristenog stroja.
ozicenje lemljenje iii omatanje maticoa stampana Parametri na sl. 1 i u jedn. (6) ozna~eni su velikim slovima jer opisuju stacionarno
okvira omatanje platiea stanje motora.

HmlNml
~ IVsl
REGULIRANI ISTOSMJERNI ELEKTROMOTORNI POGONI P IWJ
Karakteristike istosmjernog nezavisoo uzbudenog motora
Y,IVI
I, I AJ -----,
Hm
<b \
SJ = Ila -laRa
k<b
pri upravljanju brzinom vrtnje
U reguliranim elektromotornim pogonima najcesce se primjenjuje istosmjerni
,
...,------------
,
P
Y,
nezavisno uzbudeni motor. Ponasanje tog motora u dinamickim i stacionarni'm
stanjima, llZ zanemarenje reakcije armature i nelinearnosti krivulje magnetiziranja,
opisuju jednadzbe (I) do (5). .

(I)
I,
' ................
------
n /I1sJ
(2) Sl. 1. Stati~kekarakteristike istosmjernog nezavisno uzbudenog motora
pri upravljanju brzinom vrtnje (Min je moment motora),
 598_INDUSTRljSKA ELEKTR.ONIKA I AUTOMATSKO.UPRAVLjANjE Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni __--'---'----.:...__~_ 599
. Krivulj~ oa sl., 1 pok~zuju. da se u podrucju 0<0<0: 0 (no je najcesce
nazlvna brzma vrtnje) promJena brzine vrtnje realizira promjenom oapona arma-
t~re, a u podrucju no <0 promjenorn magnetskog toka (uzbudne struje). Zbog sma- 01
OJene prirodne ventilacije u podrucju O<Q<Q o motor se prisilno hiadi, dok se za , - - - - - ~1-----dJ
podr~cj~ QO~.Q<~~kS stroj proracunava za otezane uvjete komutacije. Prakticki, TU
promJena brzIne vrtnje u prvom podrucju je I:IOO"dok je u drugom podrucju 1:3. HB 61

Sistemi regulacije brzine vrtnje istosmjernog nczavisno uzbudenog motora

U sistemima regulacije brzine vrtnje istosmjernog, molora najcesce se kao
postavni i izvrsni clanovi (u. energetskqm krugu' moldra) primjenjuju sklopovi pri-
k.a~ani n~ slici 2: N~ istoj slici prikazani su i genera tori. impulsa GI za okidanje
tmstora I upravljackl sklop ST za upravljanje tranzistorskim coperom.
S1. 3. Funkcionalna blok-shema reg~lacije brzloe vrtnje istosmjernog neza-
. aAG:::n...
~~
r?\ visno uzbudenog motora promjenom nap.on~ armatu~e

Sistem regulacije' brzine vrtnje promjenom magnetskog toka, (sl. 4) na osnovi

zadane reference RQ) i mjernog podatka 0 brzini vrtnje, djelujuci preko regulatora
RB, RIa. R~ i sklopova GI i TV, postavlja takav magnetski tok u stroju, da i uz
opterecenje na osovini thotora brzina vrtnje bude jednaka zadanoj.
Specificnost i ovog sistema je podredeni krug regulacije struje 'armature RIa
Ako je struja armature veca od postavljene vrijednosti, regulator RIa ,djeluje tako,
da promjenom magnetskog t.oka, u _stroju" bez obzira na promjenu brzine vrtnje,
odrii struju armature konstantnom.
Ovakav sistem regulacije osigurava U' podrucju .Q o <Q<3Q o staticka odstupanja
brzine vrtnje ~O,l %. Za veci opseg regulacije, motor se mora posebno proracunavati.
Otpornik ,R!: koristi se za ogranice,nje str1:lje arma~ure pri zaletu motora (zalet
pri k~nstantnom_ nap.onu). .
SI. 2. Postavni i izvrsni clanovi u krugu armature motora:-a - (Leonard-) generator
s tiristorskim usmjerivacem u. uzbudnom krugu; h. - tiristorski, usmjer.i-
vac; c - tranzistorski coper; d - tiris.torski coper

Najsiru pnmjenu ima. tiristorski usmjerivac 2b (v .. str. 542), dok s.e osta.1i
po~t~vni ~la~ovi najcesce primjenjuju u specijalnim. slucajevima (na .primjer:- 2a _
vehkl strojevl; 2c - mala vuca; 2d. - motori; na,pajani i2;. istosmjernog izvora).
~a slikama 3, 4 i 5 prikazani su sistemi reau!acije brzjne vrtnje -istosmjernog
nezaVlsno uzbudenogmotora promjenom.nap()na:a,rmature, magnetskog toka (struje'
uzbude) i kombinirani sistem regulac.ije.
Sl. 4. Funkcionalna blok-shema regulacije brzine vrtnje istosmjernog neza-
U si~temu regulacije_ brcZi~~_._vrt~je. prolomljenom napona ~r~ature: (sl; 3) izlaz visno uzbudenog motora promjenom- magn'etskog toka (uzbudne struje)
regulatora brzine vrtnje: RB; dobiven na osnQyi r~?:Iike signala, re(erenc~ RQ) i
mjernog s~gnala b~ine v~tnj~, referenca je reguhitoru_: struje RI~ (sl. :~, 3, 4 i 5).
Na OS~~Vl. o~og slgn~.la.. L mjernOK podatka, Q,s.trujj. arrp::HJ..lr,e,. regula.tor- RIa daje Podredeni krug regulacije struje annature (regulator RIa) 'poboljsava dinamiku
upravljackr SIgnal, kOjI (pr.eko ge.neratora imptlJsa, GI i- usmjerivaca TU) postavlja. pogona' "te' sluii za ogranicenje stnije armature, koje se ostvaruje limitiranjem
takav .I1apOI1- na anf!..a~urj: rm~Jo_r&i. Qa; j~: i: UZl. pr.o.m.i.enJ..l.! QPteJ.ec~Jlja,~ brzina. vrtnje izlaza regulatora RB. Ovakvim sistemom regulacije postize se, danas u podrucju
u staclOnarnom, stanju n~! 'z.&d!lPoj vrjj~dl1ostL. od 0,01 n~ do nO. staticko odstupanjebrzine vrtnje ";0,1 %.
600_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _________ 601
Dvokvadrantni pogon - pogon i kocenje za jedan smjer vrtnje (I i II odnosno
III i IV)

Cetverokvadrantni pogon - pogon i kocenje za oba smjera vrtnje (I, II, III, IV)

II 6ENERATORSK/ REitli IIOTORSK/ REZ/II I

(desni smjer) (desni smjer)

Sl. 5. Funkcionalna blok-shema kombinirane regulacije brzine vrtnje isto-

smjernog nezavisno uzbudenog motora
energija t
Sklopovi na slikama 2, 3, 4 i 5 jesu:
regulator brzine vrtnje,
regulator struje,
referenca brzine vrtnje,
referenca napona,
generator impulsa,
tiristorski usmjerivac,
diodni ispravljac..
Indeksi .,a" i "u" oznacavaju velicine u armaturnom, odnosno rtzhudnom krugu
motera.
Sistem, prikazan na 51. 5, osigurava da se brzina vrtnje istosmjernog. nezavisno
uzbudenog motora moze regulirati u podrucju 0<0<300 ,
energija i. v,,,, /I

Do osnovne brzine vrtnje, napon armature manji je od postavljenog referencom

RN pa sistem regulacije magnetskog toka motora oddava struju uzhude na maksi-
malnoj (najceSce nazivnoj) vrijednosti, a sistem regulacije u armaturi motora odrfava
brzinu vrtnje na zadanoj vrijednosti Rw promjenom napona armature. Pri postav-
ljanju Rw na vecu vrijednost od osnovne brzine vrtnje, sistem regulacije u arma-
turi povecava napon, ali regulator napona RN smanjenjem reference za struju
uzbude povecava brzinu vrtnje (smanjenjem magnetskog toka) i oddava napon arma- IIOTORSK/ REitli 6ENERATORSK/ REI/II
ture na postavljenoj vrijednosti R N III {/ijevi smjer} lIiievi smjer! IV
Brzina vrtnje ce se povecati na zadanu vrijednost sarno ako je moment motora
Stika 6. Rezimi rada istosmjernog motora
veci od momenta tereta.

Reiimi rada istosmjernog motora

Rezimi rada istosmjernog motora prikazani su na sl. 6. To je primjer napajanja . Promje~a smjera vrtnje ist'osmj~~nog ~otora moze se realizirati iii promjenom
armature motora iz izmjenicne mreze, preko dvousmjerivackog mosnog spoja. smJera stroJe u armatur.nom ~ru~u 111 promJenom smjera magnetskog toka u uzbud-
nom krugu motora. _Pn na'p~Ja~Ju armature iii uzbude iz tiristorskih usmjerivackih
Id ispravljena istosmjerna struja
sklop~va, .to . s~ moze reahzlfah kontaktno (jednousmjerivacki spoj + sklopnici za
Udimr. - ispravljeni istosmjerni papon idealnog ispravljac~; u praznom
re.v:rZl!anJe) 1I1. be~konta~!no. (.dvousmj~rivacki mosni spoj sa iii bez krmnih stroja).
hodu pri kutu upravljanja ",.0
RJesenJa se razl~kuJu po cIJem I vremennna reverziranja. leftinija rjesenja su u uzbud-
Jednokvadrantni pogon - pogon u jednom smjeru (I iIi III) nom krugu, ah su vremena reverziranja bitno duZa.
 f
602_ INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Regulirani istosmjecni. elektromotorni pogoni _ _ _ _ _- - _ - 603
Tablica 1 Vrcmcna revcrziranja ..... 1) Pretpostavlja se da su promjene parametara u granicama
napon napajanja:. +10%, -15%
Vrijeme - frekvencija mreze: 5 ~~
Promjena Nacin promjene Sigurnosna reve:rziranja - temperatura okoline: -10 C, +40 C
polariteta polariteta pauza nazivnog 2) Podaci vrijede za rdim kontinuirane struje bez utjecaja padova napona' u arma-
(vidi tablicu 7) momenta turoom krugu
3) Pogreska mjernog ciana manja od 0,01 %
dvousmjerivacki spoj 4) Pogrdka tahogeneratora manja od 0,01 ~~
s kruznim strujama 0 eea 20 IDS 5) Maksimalna brzina promjene temperature 1C/min.

dvousmjerivacki spoj Tablica 3.

U Dinarni~ka odstupanja
armaturnom bez kruznih struja 10-20 ms eea 60 IDS
krugu Regulacija
jednousmjerivacki spoj Regulacija struje brz. vrtnje 1)
sa sklopnicima za reverziranje 10-20 ms eea 100 ms hnos srnetnje
Skokovita
u % nazivne
smetnja maks. tranz., vrijeme vrijeme
Ward-Leonard grupa 0 50-250 ms vrijednosti
odstupanje u ~~ regulacije regulacije
naz. vrijednosti ms ms
dvousmjerivacki spoj
u bez kruznih struja 100-1000 ms 300-2500 ms Referenca
uzbudnom brz. vrtnje - - - 40-80
krugu jednousmjerivacki spoj'
sa sklopnicima za reverziranje 100-1000 ms 300-4000 ms Referenca struje - - 20" -

Tehnicke ,karakteristike i podaci 0 reguliranim istoSmjemim Optereeenje 0-100 3) - 300-400

elektromotomim pogonima proizvodnje "Rade' Koncar"
SOUR "Rade KORear" isporucuje regulirane is~osmjerne elektromotorne pogone
Napon napajanja 10 1 - ~O

u nekoliko varijanti, ovisno 0 zahtjevima pogona i 0 snazi motora. Prosjecne sta~

ticke i dinamicke karakteristike ovih pogo'na dane su -u tablicama 2 i 3.
Frekvencija mreze 0,05Hz/s 0,1 - -
Tablica 2. Stati~ka odstupanja l) Po4aci se odnose na pogone s tahogeneratorom.
2) Za reverzione pogone; ,sa sklopnicima ovo vrijeme .PQciI.1je 60.-70 ms nakon
Staticko odstupanje u % reverziranja.
Iznos smetnje- riazivne vrijednosti
3) OdsJupanje,ovisi 0 ukupnQm momentu inercije zamasnih masa na osovini motora
Smetnja I) u % nazivne
te 0 maksimalnoj brzin'j vrtnje.
vrijednosti Regulirana Regulirani Regulirana
struja 2) napon 3) brz. vrtnje 4) Osnovni podaci 0 pojedinirn izvedbarna dani su u tablicama- i -na slikarna, kako
slijedi (podjela prema snazi motora}:
Napon motora 0-100 0,02 - - 1:-. 13kW; tablica4 i,slika 7.
10.- 170 kW; tablica 5 i slika 8.
Optereeenje .
0-100 - 0,02 0;02 10-1 140 kW; tablica 6 i slika 9.

Napon napajanja 10 0,02 0,06 0,02 Kaoprirnjeri na,slikama 7, 8 i 9 prikazani su reverzibilni pogoni..1edno~vadJ:'antni
, gpgp.ntQe.rnaju,.blokiranujedinicu za reverziranje,.a tiristorski sklop realiziranje kao
Temperatura ,: jednousmjer:ivacki; svi -ostali: skl9PO,vi su, identicni. ledinica za reverziranje ,za sis tern.
okoline SOC S) 0,02 0,16. 0,05 pd1cazan. na, sl. T reali~~t.&pa je pomoeu integriranih, logickih sklopova~ I u ,ovim
sistemima uzbuda motora mote biti, reguliran~ (kombinira,na regulacija).
604_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _________ 605
12 0--#- Tablica 4.
Podaci za pogone prema slici 7.
1--------- ---------1
I ' Reverzibilni pogon
I 3 .I, Nereverzibilni pogon
reverziranje dvousrnjerivacki
sklopnicima spoj
I 1

I" r---d
,------(1)6
---l I
+1 I
13
I
I 4 10
.

4 10
6,5 10 220 175 6,5 10 220 160
I 6.5 20 6,5 20
_____ J 10
16
20
40
380 300 10
16
20
40
380 280
20 40 415 325 20 40 415 305
32 80 32 80
40 80 40 80
If
Tablica 5. Podaci za pogone prema slici 8

Reverzibilni pogon
1. brzi osiguraci b) regulator struje
Nereverzibilni pogon
2. sklopnik c) generator impul,sa reverziranje dvousrnjerivacki
3. transformator d) napajanje elektronickih sklo- sklopnicirna spC?j
4. sklopnik pova
5. diodni most
6. strujni transformator 11. blokirna jedinica
7. tiristorski most 12. rastavljac
8. zastita od preopterecenja 13. potenciometar za referencu brzine
9. impulsni transformatori vrtnje
10. regulacijska jedinica 14. tahogenerator
a) regulator brzine vrtnje 15. motor
Slika 7. Principna shema djelovanja reverzibilnog pogoDa za motore
snaga 1-13 kW 25 25
50 50
Za pogone vecih snaga razvijeni su tiristorski usmjerivaCi za napone do 1500 V-, 100 380 440 100 380 410
te za struje do 17.450 A. 150 150
Osnovni" podaci i podru~ja primjene reguliranih istosmjernih motora napajanih 300 300
iz tiristorskih usmjerivata uvrsteni su u tablicu 7 (str; 608).
Slofeniji regulirani elektromotorni pogoni (pozicioniranje, regulacija momenta, 100 100
150 500 570 150 500 540
regulacija snage i s1.) opisani su na str. 611 do 618.
300 300
606_'NDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
r _ _~~~~_ _ _ _ _ _~_ _ _ _ _ _ _ _ 607
-------;:::A......
,------------r==:=.:..=:-- . '==.=.~
Tablica- 6.
Podaci za pogone prema slici 9 (str. 610)
.

Reverzibilni pogon
.

I i r
II
r""- ,
TIlii
1I111 Nereverzibilni pogon
i r- =! I
I ,

,~_ 'I~ =-
reverziranje dvousmjerivack'
j sklopnicima spoj
II---------~:- ..---- -_~.;=J
" . ........, 9 ~ u l "c
~
'2
'5'
~
,,~
'2
~
.2, ,.., ""
~
'2
'5' ""
~
'2
'5'
~
"~
'2
~

~t=
~
.- ;> " 's" .- ;> '<>
!'I'---'-'-- '9'~ !:: 6;> '8~ !::
~
,,~ ,,~
~~ ~~ -~
i,
r-1 ~~ ~~

-g- 8,,, ~< ~<

~< ~<

l' ), o~
'a~ o "0" o~
'2 L.......J o~
.::s o "
Co6 o "

-
'2

-
'1;; -';-0
l
r" ~I, I 1
v It;.
II II
I I
I
,
.- "
~ -0

> .~
'N
"~
"
"iii 6
.-
6-0
~
~-~
- " 6
.-'g"::0'-'"
~.[
.- ::0
. '0 ....
> "0
.-
N Co
g-
> "
'N'S'
"
"
-.; -0
.- "iii 6
6-0
.-
~
~::::
.-
g-
> "
'N'S'
"
"
-.; -0 "iii 6
6-0
.-
~
..!:or:: :'::
g::o
~G

o
~
"01);1
.~
.~
.- ::0
'2-
> "0
.-
N Co

I''i'L--- ____.J ~~~{~8 I

,
z-.; " 6
:1:= :1l'l. Z" "" Z'iii
~ " 6
:1:= Z-.;~ " 6
:1:= :1l'l. "
Z ""
,L._. 16 50 220 250 16 50 16 50 220 240
I, I
I
I
I
I.
I 25
33
50
100
380
415
440
480
25
33
50
100
25
33
50
100
380
415
420
460
! =- 12 I':: 1 50 100 50 100 50 100
L._.
II
----------1-- L-_--.!-,:::-.=t140.
II II [- --
_..L _ _-
_-
-J:_L--w.i '
":"-___ :.....J
65
100
145'
200
200
400 220 250
65
100
145
200
200
400
65
100
145
200
200
400 220 240
L __________ ~~~_~.J ..
200
295
.400
800 380 440
200
295
400
800
200
295
400
800 380 420
400 800 400 800 400 800
l. sklop za usporeni zalet 8. ventilator 490 1450 415 480 390 1200 490 1350 415 460
2. regulator brzioe vrtoje
3. blokirna jedinica
9. brzi osiguraci 725 1450 600 i 200 675 1350
10. zastita od ,preopterecenja 590 1900 440 500 590 1900 440 485
4. regulator struje
950 1900 950 1900
5. generator impulsa 11. sklopnicka jedinica za' vanjski 780 2400 500 570 780 2400 500 550
6. tiristorski most motor
1200 2400 1200 2400
7. diodni most 12. sklopnici za reverziranje 1600 4000 1600 4000
SI. 8. Principna shema djeJovanja reverzibilnog pogoDa za matore snage 2000 4000 2000 4000
10-170 kW
Tablica .7-
Osnovni podaci podrucja primjcnc reguliranih 'istosmjernih motora napajanih iz tiristorskih usmjcrivaca '"g
I

Trofazni 2:
lednofazni lednofazni lednofazni
Trofazni usmjerivac u o
Usmje- ispravljac u usmjerivac u reverzibilni
usmjerivac u
Trofazni c
punoupravljivom reverzibilni Vl
poluupravljivom usmjerivac -i
rivaCi punoupravljivom punollpravljivom mosnom spoju usmjerivac bez ;tJ
s kruznom
mosnom spoju mosnom spoju mosnom spoju s preklopkom kruzne struje ~

strujom Vl
za reverziranje A

~-"
I~
* h
* 1(J...j ** J~
* J~
* 3~
** l!!
rn
2
c~.D A
:.=;> -i
~E~ ;tJ
~c g 5 o
o.c z
-0'- <n
~ U ;;;;
'5'~
0.2


c

-f;J -. -_.-.
~

e 6
~
~
;U'
"0
e til
a A
0.
o
Vrijeme C
"tJ
rever- momentano 50 - 200 msek 10-20 msek ;tJ
ziranJa
<
r-
Podrucje
0,5-15 kW 0,5-15 kW
1-; 0,5-20 kW
5-26000 kW 5-300kW 5-26000 kW '>Z
snaga 3-; 2-100kW ~

m
* jednousmjerivacki spoj
** dvousmjerivacki spoj
,,----

Transportne 1ra- Transpor1ne tra- Za direktno na- Pumpe, ventila- Pomocne kotrija- Dizalice, dizala,
ke, mjesalice, ek- ke, mjesalice, ek- pajanje armature tori, transportne. ce kod reverzio- glavni i pomoe.
struderi. izvlaka- struderi, izvlaka- strojeva manjih trake, glavni i po- nih valjaonica. pogoni reverzio-
ci. busilice, bru- snaga i uzbude mocni pogoni va- namataci. tran- nih valjackih
ci, namalaci. neke
~
silice motor-generator- Jjackih pruga, sporteri, centrifu- pruga, centrifu-
c vrste alatnih stro-
~
jeva skih .grupa, radar mjeSalice, transp. galni strojevi galni stroj., pa-
' pir strojevi, brod
.~ trake, ekstruderi,
0. izvlakaci, pogoni ska vitia i pro-
velikih el. stroje- pulzija
va, strojeviza pro-
izvodnju papira

S
s 3 S~ '-.
Vl
C
~ ...:: <-.
;:;> (") ;':;-"0
(fQ::l 0 0 ..:: t>l 0
(")< V>
...e:.. e 0
;g::l"'::;':;-SV>
: '"g 2:2.'0'::;
" gC ~-. c::: ~0 S? g~ 2.'::.
~
;; 0 a. 0
~ ;!- 0 ~ ~ .:J. ~ C/J e - a.
2.~
~ '-.
~ g . . . C'" _. _. g ~ ri::l Z S
<
"
",- ::I_t>l~ON"OO::l::leVlVl
e ::I (fQ t>l t>l
-. 0
~ Vl 0
~ 2. 0...::
...:: _. ..,
"CI
o
CT 0::I '-. e -.
...:: "('D
t::.;!! (tl e 3 (fQ
~ e
"
C/JtTl~
'vi' g g~. ~ 0 2 _. 9 ~ :' .... :-- "0 Co) C('D _[;;8::
::I -. "0
~
:I
::. ..... .9. ;; ~ ~ 2: 0 ~ ~ Q ~ ~
:!. 0 ::5. D~ a:
Ne OVl
!!. ::; (tl ::I ; oo;;o::m
":<l ::r & ...... 3 9:"0 g.. ~~.' 0 0 ::;
-g::l v>~'7D'riC:"O e...- SOJ <....
~.'g. ~ ~
::I t>l ::r
"
<- . ...:: (tl 0
e .., ;.:;-
. ..... ..... ::1 Pl
2 ':!. 0
~::I
CT N "0 -.
~
'to !!.
-1-1'"
~,,-
" ; ~::; 0" :; g .., 2. -. CT ~ ~ .::. ::I ~
"0 C.
~ ~
Q
I1Q
:.. o'
~ ~~ ~
(")< .., "0
-. ~
::I 0
8::"
'" 3 ..... ...::~o!l3;!!"''''\O ('D ::I
:""I t::. e 0..
=. _. ~ ~8::'"
('D -. 0\ ;;;. ; ' - . ...::
;;C"'= oC'l<o::;;.:;- ~O~ e: Co) D:::I .:::
~ E. 0 N'
3
0 r:lo~
:;o;-~ ~oO\ 3::1 '1:9. ;!l Vl Co) ",,:::..:::j'::I Z-l~
...,"'_
t>l t::. "0 - e!"J' ::I - ...:: 3 ~
t>l
ri _. e =.2 _Om
. g:!. (3 ;. '"C ~ - : : l '0' :':""ICo)g" 5f :; 3 ':-' 0 ::1. 0
2. ~ :; 8::"'Z
:;0;- 3 0 0 ::l Vl 2. ....... 2. ~ g S S.n _. 0 0 Zm
8..N ~~ S.0 3-. <;.(,,), Q0 _. 0 0
S -. "CI ;.:;- ~. ~\O 0" e SPl;5
::r'o. ::r 0 -.
8::i'"
:;: .
~ Vl
~
0
;; ~
-. 5- 3 "CI ~ ~ D. ;;
_. e ~ (") 0
"0 f 0
S ~ -'0.
=i
.....
0::1
3
(")<

0::.::1
;;l"O
-. f!l ..,;.:;-
t>l -._
0
0.. ::r (fQ

-1,,0
00<:
m
e e (fQ ~ ri r.r. ii> 0" o ~ .., 0Vl S t::. ...::
.E.
n F ::r 8. :;.: ~ 2. ",at"'
N N "0 Vl (fQ C 2. (fQ ::I - ~ ~.Co)_. 2 Vl -0-
'0' t>l ~ :-- E. 3 3 2. _. g e e ;!l ...::;::1,
0..0 0
~
-ee VlSCT -
~ ;; '" 3 0
...:: ('D
e
g<
~...::
~
~
e
S (tl'm'
(tl .., .....
::r :;. ~ 3
8:: z '"
::I CT
t>l ~
;.:;- Vl
e _.
$I)
'-
('D'
~ Co)
0
0 0.. V;. "0 -
. .:
" " . . , . . , Co) -
3 ~ 3 Co)
0
0 ,-. ;.:;-
-.=: ;.:;- 0 C'l<
~ ::5. S ;5 egN;~~3
o -. t>l <.... :I: '"
~ 0. g"~ ~ C'l<;'
I
S " , -~- ~.;.:;-C: ~ ~ ~
"00 ~ :::'IN;.:;-S'''e. O _,,"'3"0:1
aI St>l ~ _.
;:; s 2 ~ 0 3
.., 0 _: _ e 3 Co) ~2. ~
, " _~ 0::1
(tl ~ ..,-'
" S
.of
610 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ ~ _________________________________________ 611

!-----~f-g,r-=---=:..=--'-~l-l
! ! ~ L___ . i
! LC ~ fifo i
I j .

~: ~ + =.
SI. 1. Funkcionalna blok-shema istosmjer-
nog motornog pagona s digitalnim siste-
i L. 'I
mom regulacije brzine vrtnje

Tablica 1.
Pokazatelji kvalitete sistema regulacije brzine vrtnje
i istosmjernog motora upravljanog promjenom napona annature

iiT---;;' Pokazatelji kvalitete sistema

. ~:):.<UO>-!-
1-+----1 ! regulacije
I L._..:..J Vrsta smetnje
Iznos

I Ill[ -l I smetnje
Analogni
sistem
Digitalni
sistem

I !

L.
L_-{-..J
-l "'"
I
1 [ ________ J I
I
.---.1.-- I
_.J
I Promjena napona napajanja

Promjena opterecenja
Promjena temperature
dT
uz -
+5%
-10%
0-100%
. IO'C
t Cjmin.
O.15~{

IOms
pogrlka '/
"
0.01 %

Brzina odziva
5 ms
L ____ ~ f &e----------- J d,
1. prikljucno polje c) zastita od prevelike brzine vrt- Promjena frekvencije 3~~
2. sklap za rnjerenje struje nje (dod. oprema)
a) zastita od dozernnog spoja (dod. 8. regulator Regulacija momcnta i vucne sile
oprerna) a) pojacalo reg. brzine vrtnje Pot reba za regulacijom ovih paramel.'ua narocito je izrazena u pogonima in-
b) trenulna nadstrujna zastita b) pojacalo . reg. struje s adaptiv- dustrije papira i plasticnih musa, u kaoelskoj industriji pri izvlacenju zice te u
e) zastita od preopterecenja nim clanam valjaonicama pri valjanju lima. Zahtijeva se odriavanje konstantne vucne sile, bez
3. glavni sklopnik c) generator impulsa obzira na brzinu trake i promjer namatanja.
4. tiristorski sklap d) sklop za blokiranje s pracenjem
a) indikacije pregaranja osiguraca napona armature Sistemi s direktnim mjcrenjcm sHc
(dod. oprema) 9. jedinica za napajanje Za mjerenje sile 51uzi mjerni valjak koji ima ugradene mjerne sonde; princip
5. sklap transformatora 10. jedinica za mjerenje napona (dod. se vidi na s1. 2. Ako je sistem uravnotezen, tj. tezina valjaka kompenzirana, onda
6. mjerenje struje i napona oprema) je sila koja djeluje na mjernu celiju: Fm=2F cos .ct..
7. zastita a) zastita od previsokog napona Ukupna sila koja djeluje na lijevi (F,) i desni kraj (F,) valjka iznosi:
a) podnaponska zastita (dod. op (dod. oprema) Fml Fm2
rema) 11. napajanje uzbude (dod. oprema) F =F,+F 2 = - - - + - - -
u 2C051X 2cosIX
b) indikacije mini maIne brzine vrt- 12. ventilator za hladenje tiristora
nje (dod. oprema) 13. jedinica osiguraca Funkcionalna blok-shema sistema regulacije konstantne vucne sile dana je
na sl. 3, a od sistema regulacije brzine vrtnje (51. 3, str. 599) - se razlikuje jedino
SJika 9. - Principna shema djelovanja reverzibilnog p'ogona za molare time, sto.ie tahogenerator zamijenjen mjerilom pritiska.
snage 10':'1140kW .

39*
 61LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _________ 613
Mjerni i pomocni valjak treba tako izabrati, da valjci imaju sto manji moment Potrebna struja armature 13 za savladavanje momenta tereta, gubitaka i ubrza-
inercije, da De bi dolazilo do greske u rnjerenju vucne sile pri promjeni brzine nje zamasnih masa bit ce:
trake.

Sistemi s indirektnim mjerenjem sHe

Namatanje Da konstantni promjer bubnja.
Na osnovi izraza za struju J3 dobije se rjesenje za pogon namataca s regu-
Kod namataca. kojima se promjer nama- lacijom konstantne snage pri narnatanju na konstantni prornjer (sl. 4).
taoja 2R ne mijenja. postoji konstantni
odnos izmedu vucne sile F i momenta
tereta MI

F=M,/R N.
I
!raka I
SI. 2. Mjerenje sHe mjernim valjkom I.
mjernom sondom C>

mil
38.2
X

81. 3. Funkcionalna blok-
-shema sistema regulacije u
krugu armature motora za
odd3vanje konstantne vue-
oe sile
dn ~
,--~d"f_~ ~ I---"n_-/ 16
SI. 4. Funkcionalna blok-shema pogona namataca s regulacijom konstantne
snage pri namatanju na konstantni promjer (regulacija u krugu armature
istosrnjernog motora)

Moment koji razvija istosmjerni motor je: Ako su poznati momenti tereta i gubitaka, onda se moze za zadani stroj izracunati
Mm=Ke1atP=Km1a dio momenta koji preostaje za ubrzanje. Uz poznate momente inercije, vrijeme
Proizvedeni moment motora trogi se oa svladavanje momenta tereta M. mo- ubrzanja izracuna se prema izrazu:
menta ubrzanja zamasnih masa Mu i gubitka momenta uslijed trenja u lezajevima i mD 2 n
ventilaciji M g: kgrn 2 - min- 1
t=------ s.
38.2' M, Nm

Moment ubrzanja moze se izracunati ako su poznate zamasne mase: Namatanje na promjenljivi promjer bubnja. U praksi se u veCini pogona pri nama-
tanju mijenja promjer namatanog materijala. BuduCi da je pri povecanju polu-
deo mD2 dn
M = 1 - = - - - Nm, mjera potrebno povecavati moment, da bi vucna sila ostala konstantna, potrebno
, de 38.2 de je uvesti clan za korekciju promjera. Ako se sa Do oznaci najmanji promjer, a sa D
gdje je n brzina vrtnje u min - 1. stvarni, rjesenje sistema biti ce kao na s1. 5
 r
61L/NDUSTR/jSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _ _ _ _ _ _ _ _ _ 615
Da bi se istosmjerni motor bolje iskoristio, \moze se kod manjih promjera
Jl
0,
i namatanja raditi vecom brzinom vrtnje, promjenctm taka u motoru. Nairne, za
konstantnu vucnu silu potreban je kod malih promjera i manji moment.

x C>
.-._ ......
I
fro _l
SI. 5. Clan za korekciju podataka 0
promjeru namataca 5 direktnim mjerenjem
x ~ -1--<;>---1
i it i
promjera I
Promjer namatanja moze se mjeriti direktno. Medutim, Cesto realizacija mje-
renja promjera stvara vel ike teskoce. U tom slucaju primjenjuje se rjesenje s indi-
j I
I
rek!nirn mjerenjem promjera. Aka brzinu trake u mls oznaCimo sa v, ooda ce
brzma vrtnje valjackog stana biti
I I
60v
Dv - promjer valjka stana u m.
I I/;m
I
. BuduCi da je brzina vrtnje namatala nn=-D
60v
I I
." I
c:mda je promjer narnataca oa koji se traka u tom trenutku namata: L._.
D=D , . nv .
.
I k-
6
E I
n,
~.I 6
V't!f
I
Srzina vaJjackog stana, odnosno brzina trake zadaje se referentnim polencio-
m~tr~m. Ovaj signal moze posluziti i kao podatak 0 brzini lrake, umjesto da se upo-
I
Injebl tahogenerator. Rjesenje regulacije namataca s indirektnim mjerenjem promjera
prikazano je na sl. 4 i 6. maksimaln/a-~'T~~ ._ ..,.j
brzina
I, I.
n" j 0
nJ,~ r-O
n ,

SI. 6. Clan za korekciju podatka
n, o promjeru namataca s indirektnim SI. 7. Funkcionalna
n, mjerenjem promjera blok-shema pogona na-
pasebni reiim
mataca s regulacijom
Korekcije po gubicima i ubrzanje zamasnih masa takoder se mogu uvesti u za pxfeSavanje i==~~[]
UVOOEN1E - konstantne vucne sile i
sumacijsku locku. s indirektnim mjerenjem
Rjesenje za pogon namataca s reguliranim istosmjernim motorom u krugu promjera bubnja za na-
armature i uzbude prikazuje sl. 7. matanje
61LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Potrebna snaga za namatanje iznosi
P~F v.
Aka se zanemare gubici, mehanicka snaga bit ce jednaka elektricnoj, tj.
. E
F . V= (,' E, odnosno F=- la'
v KoliCina materijala koja prode kroz stanove je:
Na osnovi navedenih izraza dobiva se rjesenje za pogon namataca. Aka se naCini
re~ulato.r E/v=:~onst (tj. ,EMS-armature proporcionalna je brzini trake), aoda ce
vu~na siia F b,l,tl proporclOnaina struji armature. Regulator u krugu uzbude orno-
gucava regulaclJu EMS, a za referentnu vrijednost treba uzeti brzinu trake Postav-
Ijena referenca struje armature 11 =1" dat ce konstantnu vucnu situ, sam~ aka se
zanemare gubici. Aka se uzmu u obzir i gubici, potrebno je i ovdje korigirati
referencu struje II za iznos gubitaka.
.. Na sl: 7 p~ik~zana je funkcionalna blok-shema kompletnog pogona namataca.
!1!"lstorskl uS~Jenvac (A) sadrZi standardni regulator struje (1) i proporcionalno po-
pealo za namJestanje veliCine strujnog ogranicenja (2). Dodatni regulator (B) sadrzi
sklopove za kompenzaeiju momenta lromosti zamasnih masa (2) i gubitaka trenja,
?dnosno praznog hod~ (?), te regulator brzine vrtnje (1), sumacijsko pojacalo (6)
I s~.lop?ve .za postavlJanJe referentnih velicina (2). Za mjerenje napona, tj. EMS
sluzi mJernl pretvarac (e). Tiristorski usmjerivac za napajanje uzbude (D) sadrzi i
regulat~r .struje uzbude (1) i regulator napona, tj. regulator E/v = konst (2). Pri
u~od.enJu I p?se~n~m reZi~u z~ podesavanje pogona, motor se regulira po naponu,
da bl se do bIle zelJene brzme I kad nema napetosti trake.
Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _____--'-_ _ _ 617
Na sliei 8. prikazan je dio valjacke pruge. Materijal prolazi kroz vodeei
stan So brzinom Vo i nakon sto ude u stan S 1 izbaeivaci petlje V potisnu mate-
rijal prema dolje.
Pretpostavimo da je nakon toga valjana ziea nacinila petlju velicine progiba
H/2.
gdje su So i St povrsine presjeka zice nakon izlaska iz stana So, odnosno S l'
Uvjet za konstantnu velicinu petije moze se izraziti kao:
So
odnosno: v,=v o ' -
5,
Aka se pretpostavi da je u nekom vremenu redukeija materijala (So/5 1) konstantna
ida su reciprocno tom omjeru postavljeni reduktori izmedu stana i pogonskog motora,
onda ee' petlja ostati nepromijenjena, uz uvjet da su brzine vrtnje motora jednake,
tj. OJo=w,.
Ako dade do promjene brzina vrtnje jednog motora, doci ee do prirasta materijala,
tj. do promjenc duijine petlje L kroz vrijeme t za: Ll L = K P . (wo - U ) I ) . t,
gdje je Kp = konstanta ovisna 0 karakteristici stanova.
Promjena duljine petlje uzrokovat ee i promjenu visine petlje H za iznos:

Rcgulacija petlje llH~Kp llw, K L ,

. .'0 kont~nuiranim valjaonicama zice materijal se istodobno valja u vise stano va
gdje je KL - faktor pojacanja petlje. Na slici 9. je prikazana ovisnost izlaznog
I pn to~e .J~ br~ina. zice u ~~vrsnim stanovima i do 30 m/s. Da bi se sprijecila
signala Up uredaja za mjerenje i indikaciju petlje 0 kutu y. Kut otklona y je kut,
na.vlacenJa Ih guzvanJa matenJala, potrebna je dobra sinhronizacija brzina izmedu
izmedu simetrale Ieee i pravca koji prolazi kroz eentar Ieee i vaijani materijal.
SVI~ stanov~. Zb?g. o?stupanja pri regulaciji brzine vrtnje potrebno je korigirati
brzl~e ~~tnJe ~O~edl11Ih s~anova. Radi toga se izmedu stanova stvara umjetna
petlJa, CIJU veltCl11u progIba mjerimo i preko sistema regulacije brzine vrtnje r'-'-'-'-'-' .-J ,. Rofirajuti valjak 5 lecoma
odrZavamo u dopustenim granicama. .i 3 II )---1r-r--+L~ 2. Folo diado
o I 2-1r ]. Pogonsk; s;nhron; malor
I ~" /( 4: Impulsno pojacofo
5. Izvor za nopojanje
! 6. Konvertor
7. Isfosmjerno {XJjacafO
So 5}- vafjacki sfanovi
w,_v, o- fndikofor petfje
V- izbacivac pellje 300
H

-BV
SI. 9. Funkcionalna blok-shema i karakteristike uredaja za mjerenje I

SI. 8. Dio valjacke pruge s petljom izmedu vodeeeg prateeeg stana indikaciju petlje
 618_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Regulirani istosmjerni elektromotorni pogo",
. _ _ _ _ _ _ _ 619
Ako se zeIi odriavati petlju na nul-liniji, tj. na visini H/2, ooda uredaj koji
mjeri odstupanja od tog nivoa mora dati signal koji ce korigirati brzinu vrtnje stana
r Signal razlike u poziciji ova dva pogona AS, koji s~ zadaje palca.stom pre-
klopkom (13), potrebno je cesto uvesti, da bi .~e kOl~npen~lfala odstupanJa u para-
St Karakteristike ufedaja i princip fada prikazan je oa sl. 9. Izlazni signal Up
lelnosti valjaka, koja nastaju uslijed deformaelJe valJaka 1 stanova.
vodi se u regulator brzine vrtnje stana St. Ako se H srnanjuje, signal je negativan ~

i djeluje oa smanjenje brzine stana SI' a ako je pozitivan, povecava brzinu slana
S1" S obzirom da je teste puta potrebno regulirati petJju i izmedu stanova SI i S2'
upotrijebiti ce se isti sistem za mjerenje petlje, ali ce signal djelovati oa regulator
brzine vrtnje stana S2' 9
Pozicioniranje
Zahtjevi za pozicioniranjem javljaju se, De sarno u transpoitu (vozila, dizalice),
vee i u mnogim drugim industrijskim primjenama. Kod prerade metala, u valjaoni-
eama erne i obojene metalurgije, potrebno je odrzavati zadani razmak valjaka,
10
a takoder i osigurati dobar paralelni rad sistema. Takvi zahtjevi rjesavaju se digi-
talnim sistemom za pozicioniranje u kombinaeiji s elektronickom osovinom.
Na sl. 10 prikazana je kombinirana pruga za valjanje razlicitih profila, koja se
sastoji od horizontalnih i vertikalnih stanova i stana za valjanje bocnih rubova 50 [IJ][}'~'------------~
("edger").
12
Horizontalni stan ima
na kraju valjaka po jedan
c motor za namjestanje valja- I ..
ka, a motori su mehanicki L ____-l~HEVEHl. KOMPA~ ~______- {
spojeni. Elektronicka osovi:- HOJilO HATOH
13
na osigurava jednako pomi- MIToj~------f
canje gornjeg i donjeg valjka,
ali U sllprotnim smjerovima. I vodeci motor 9 - zadavanje referentnog razmaka ~aljaka
Elektronicka osovina izme- 2 prateci motor (palcaste preklopke, busena karhca,
du krajeva valjaka vertikal- 3 impulsni davac kompjuter) - S
nog stana osigllrava paralel- 4 tiristorski usmjerivac \0 display - razmak valjaka .
nost medu valjeima, a ona 5 regulator slruje (analogni) II pocetni polozaj gornjeg val)ka - So
izmedll Iijevogi desnogvaljka 6 digitalno-analogni pretvarac 12 display-razlika u pozieiji gornjeg valJka
A osiguravajednako pomieanje 7 reverzibilno brojilo 13 zeljena razlika u poziciji krajeva
valjaka u suprotnim smjero- 8 sumator gornjeg valjka - I!.S
virna. Kod stana "edger" 14 komparator
oba krajajednog valjka pode-
SI. 10. Kornbinirana valjaonicka pruga za teske savaju se jednim motorom, . razmaka val)' aka s elektronickom osovino!ll
SI. 11. Sistem za pozicioniranJe
profile: A. horizontalni stan; B. vertikalni a elektronicka osovina i ovdje
stan; C. stan za valjanje bocnih rubova ("ed- osigurava jednako pomica- U- navedenim primjerima prikazane su sarno neke od mogucih primjena r:gu,:
ger"); 1. sistem za pozieioniranje; 2. elektro- nje gornjeg i donjeg valjka, . . . strOJev
liranih elektromotornih pogona s IstoSmjerlllm ' ima. .
Poduzece
. "Rade
. Kon . ....ard
nicke osovine ali u suprotnim smjerovima. projektira i isporucuje. postroj~n)a i opremu, koja zadovoIJavaJu sve zahtJeve I po -
ruc'a primjene navedelllh u tabltcl 7. (str. 608). ..... . .. Z
J Pri realizaciji postrojenja primjenjuju se standa:dl~lf~n~ slste~~ I ure~aJI. . ~
U hladnim valjaonieama traka primjenjuje se sis tern za pozicioniranje valjaka
na apsolutni iznos pozieije s elektronickorn osovinom. Ako je donji valjak fiksiran,
onda oba kraja gornjeg valjka rnoraju irnati jedanke po make, da bi se, osim ze- napajanje armature i uzbude istosmjernih motora pn~JenJuJu se tt~l~to~sklf us;;~~
rivaci iz niza 'fyrak i Tyreet, a za sklopove, kOJlma se ~eah~lfaJu un CIJ~
Ijenog razmaka, odrZaIa i paralelnost medu valjcima. Na s1. 11 prikazana je
u ravl'an'a regulacije i vodenja tehnoloskih proeesa, upotreblJ~va~u s7 ~na.logl1l
funkcionalna blok-shema takvog sistema pozicioniranja. Elektronicka osovina daje
takav signal korekcije, da kraj valjka, koji je vezan na prateci motor (2), dovodi
si~temJC~n:bitrol; digitalni logicki sistem Combilogic, programab!lm IOgICkldS1~te:
peL 700 i digitalni sistem mikroracunala DS-8. Sklopo~1 lZ hh s~s:ema ugra ~Ju
na istu poziciju, koju ima kraj valjka vezan na vodeCi motor (1).
u standardizirane ormare, odnosno blokove tipa VSK I VTK (vldl str. 342).
 620_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
REGULIRANI IZMJENICNI ELEKTROMOTORNI POGONI
Uvod
Poznato je da se brzina vrtnje rotora asirihronog motora (AM) najcesce izrazava
ka~ funkcija dviju upravljackih velicina - oapona Us i kutne brzine okretnog
polJa statora wp te jedne velicine smetnje - momenta tereta motara MI' tj.
W~J(U,.W" M.).
Iz ave jednadzbe se razabire da se za neki zadani M iii za zadanu funkciju
j
M,=j (co) moze postici zeljena brzina vrtnje vecim brojem funkcionalnih veza
izmedu Us i WI"
Ako jedDu od upravJjackih velicina odaberemo proizvoljno (unutar tehnicki
prihvatljivih granica), mozemo zeljenu brzinu vrtnje OJ podesiti drugom upravljac-
kom veliCinom.
Za pogone S ogranicenim zahtjevima pruzaju regulirani asinhroni malori,
pos~bno ani s kliznim kolutima, i tehnicki i ekonomski prihvatljiva rjesenja. To
su rJesenja kod kojih se upravljanje asinhronim motorima realizira promjenom na-
P?na stat~ra; odnosno i~pedancije rotora i upravljanje .,bez" gubitaka kojim se
d.l,? e.nerglJe .1Z .rotora vraca u mrezu - podsinhrona kaskada. U pogonima s po-
VISe?lm zahtJevlma na elektromehanicke karakteristike, i gdje kolektor istosmjernog
st~oJ~ ~ elektricko~ il.i me~anickom smislu otezava ispunjenje ovih zahtjeva, pri-
mJen~uJ~ se upravlJanJe asmhronim motorima promjenom frekvencije i napona
napaJanJa stat ora.
Naponom statora upravljani asinhroni motori
. ~ po~o~u antiparalelno spojenih tiristora (iIi tiristora i dioda) iii trijaka,
pnklJucemh lzmedu mreze i AM (u odredenim simetricnim i asimetricnim konfi-
gu~~cijama), ?1oz~mo promje~om kut'a kasnjenja okidanja tiristora mijenjati napon
kOJI se pnklJucuJe na stezalJke motora i na taj natin podesavati brzinu vrtnje
motora (vidi Al i A2 u tablici I, str. 626).
Na M-n karakteristikama pri-
kazanim na sl. I, mogu se pra-
titi promjene momentnih linija
pri promjeni napona napajanja
(U I U 2 , U 3 ) uz stalnu vri-
jednost otpora u rotorskom kru-
guo Veza izmedu momenata, kli-
zanja i napona statora u stacio-
narnom stanju (sl. 1) moze se
matematicki opisati poznatom
pojednostavljenom Klossovom
formulom:
Regulir.ni izmjenicni elektromotorni pogoni _________~. 621
z -(~)'
!d____ (2)
M pr - S spr Usn '
-+-
Spr S
gdje je M pr - prekretni moment, s - klizanje, a Spr ..,.. prekretno klizanje*. .
(1)
Hiperbola gubitaka - granicna krivulja opteretivosti asinhronog motora pn
promjeni klizanja (l2n na slici 1) - najbolje se priblizuje M-n.
karakteristikama onih
pogona kod kojih se sa smanjenjem brzine vrtnje drasticno srilanjuje opterecenje.
Podrucje rada naponom upravljanog asinhronog motora moze se prosiriti u mo-
torskom rezimu i rezimu protustrujnog kocerija, ako se u rotorski namot ukljuci
dodatni otpor; kod kaveznih motora to se postize podesnom konstrukcijom (dvo-
kavezni rotor, povecan otpor kaveza).
Sistemu za regulaciju brzine vr'tnje AM promjenom napona napajanja statora
pridruzuju se, obicno, dvije povratne veze: unutrasnja (strujna) i vanjska za regu-
laciju brzine vrtnje.
Visestruka nelinearnost parametara AM uzrok je potrebi za kompromisnim
podesavanjem regulacijskih krugova s obzirom na velicinu dinamickog odstupanja
(koje najcesce- iznosi 5 do 10 ~,~ pri razlicitim brzinama vrtnje), vremena regulacije i
velicine prisilnih oscilacija u unutrasnjoj povratnoj vezi; moze se postici staticko
odstupanje brzine vrtnje od 1%. Najpovoljnije smanjenje brzine vrtnje je u omjeru
3:1 iii 4:1; ostvarivi su i bitno veci omjeri (npr. 20:1).
Upravljanje asinhronim motorom podsinhronom kaskadom
Kod podsinhrone kaskade - upravljanje "bez" gubitaka energije - u rotorski
krug kolutnog asinhronog motora prikljucuje se pretvarac, koji se sastoji od ne-
upravljivog ispravljaca, prigusnice i mrezom vodenog izmjenjivaca preko kojeg se
snaga klizanja vraea u trofaznu mrezu (8 1 i 8 2 u tablici 1. str. '626). Prigusnica
osigurava kontinuirani tok struje Id u izmjenjivac; transformatar sluzi da se napan
izmjenjivaca prilagodi ispravljenom naponu rotora. U stacionarnom rezimu rada
ova dva protunapona su u ravnotezi. Upravljanjem izmjenjivaca u podrucju 0:=90 0
do 1500 el. (invertorski rdim rada) podesava se napon rotora, a time i klizanje,
odnosno brzina vrtnje AM (sl. 2; (X-kut kasnjenja okidanja tiristora u izmjenjivacu).
Ovaj spoj ne osigurava reverzi-
ranje i kocenje asinhronog motora,
ali to je pogon s konstantnim mo-
mentom u cijelorn podrucju upravlja-
nja brzinom vrtnje sve dok je struja
rotora manja od 12maks (sl. 2).
SI. 2. M (n) karakteristike podsinhrone
kaskade

Sl. I. M (s) karakteristike AM Podrucje promjena brzine vrtnje od 50% iii 70~~ do 100% sinhrone brzine
<.::::~" - - - - - - - - pri promjeni napona statora i vrtnje, tehnicki i ekonomski najprihvatljivije je za podsinhronu kaskadu.
hiperbola gubitaka (za 12~I2") 1, s - indeksi za para metre statora; 2 - indeks za parametre rotora; n indeks
s za nazivnu vrijednost; a - indeks za sinhronu brzinu vrtnje
'(
622_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Buduci da oapon rotora ima sinusoidal an, a struja trapezni oblik, srednja
vrijednost momenta u stacionarnom stanju bit ce:
2,34 , Y
M = - U,o Id cos -, (3)
Wo 2 osigurati zakon upravljanja Us/is = konstantno. Staticke mehanicke karakteristike
gdje je: (00 sinhrona kutoa brzina vrtnje AM; U 20 fazni napon rotora u mirovanju;
y-kut komutacije ispravljaca.
Podsinhrona kaskada smanjuje vrijednost prekretnog momenta molora oa 83%.
odnosno 95,5% (teoretski, a uz induktivitet prigusnice za gladenje struje rotora
L = 00. i L = 0), srednja vrijednost cos <p jest 5 do 7 % manja od one za AM upravljan
S otporima u rotofu, a snaga i srednja vrijednost momenta smanjuje se za cca
10%,
Nazivna brzina vrtnje podsinhrone kaskade manja je za cca 2% od nazivne
brzine vrtnje AM, zbog povecanog otpora u rotoru i oblika struje, a srednja
vrijednost stupnja djelovanja iznosi cca 0,9.
Vise harmonicke komponente i dodatni gubici koji nastaju od struja sesto-
rostruke frekvencije ispravljaca igraju sarno drugostepenu ulogu.
I podsinhronoj kaskadi priduzuju se dvije povratne veze: strujna, cije podesenje
odreduje zbroj elektrieke vremenske konstante 1'.: = 1/(2n 11 Spr) i vremenske kon-
stante koju odreduje induktivitet prigusnice za gladenje istosmjerne struje rotora. i
ukupni radni otpor rotora (preraeunat na istosmjerni medukrug) i povratna veza
po brzini vrtnje. Za poddavanje povratne veze po brzini vrtnje odlucna je elektro-
rnehanicka vremenska konstanta TM=(J!l0/2Mpr) spr'
Asinhroni motor upravljan promjenom napona i frekvencije
", Potpuna upravljivost u sva cetiri kvadranta, neznatni gubici i dobre staticke
i dinamieke karakteristike (slicne onima kod istosmjernih motora) mogu se za asin-
hrone motore realizirati promjenom napona i frekvencije (01, 02, El, E2 u
tablici 1, StL 626),
~-1 i'
fl
I, C
f u, I
N Za upravljanje AM frekvencijom
!i u"
11" u"
IP 1,2 1,5 2.0
.E., _ __
n"
Sl. 3. M (n) karakteristike naponom i frekvencijom upravljanog AM s na-
zivnom strujom statora: nOI - sinhrona brzina vrtnje pri baznoj frekvencijifl
Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni __________ 623
Pri opterecenju AM s npr. konstantnim momentom tereta, da bi se osigurao
prakticki nepromijenjen ulaneeni magnetski tok statora tps, mora se mijenjati i
amplituda napona napajanja proporcionalno s promjenom frekvencije, tj. moramo
AM za ovaj zakon upravljanja prikazane su na slici 3. U tom. slucaju se maze
odrzavati konstantni ulanceni tok statora s pomocu generatora funkcija Us ([.),
koji mora osigurati pavec.ani napon napajanja u motorskom, a smanjeni u genera-
torskom rezimu rada u odnosu na zahtijevani napon napajanja statora u prazDom
hodu, da hi se kompenzirao pad napona na otporima statora.
Ako su mehanicke karakteristike tereta drugaeije, onda se moraju osigurati
i drugi zakoni_ upravljanja.
Buduci da se pri promjeni frekvencije u podrueju IJIl> 1 napon odrZava kon-
stantnim, tokovi funkcija tp Jtpsn i M/M n se praktieki podudaraju i mijenjaju pri-
blizno po zakonu hiperbole,. slieno kao i pri upravljanju istosmjernog motora
poljem (sl, 3),
Moment AM u stacionarnom stanju za sve frekvencije napona napajanja
moze se priblizno izracunati s pomocu modificirane Klossove formule:
M
Mpru
(U,
2
u:: f.)'
Is .
-f,cc,--f,:-pru-
(4)
--+---
fpru J.
Prekretna frekvencija rotora /, ru U jednadzbi (4) odredena je impedancijom (R 2 , L 2 )
rotora, induktivitetom Lm u p~znatoj nadomjesnoj shemi AM i rasipanjem (J (fpru =
R
---,,-'-. , tj. pretpostavljeno je da nije funkcija frekvencije napona napajanja;
2nu(Lm+ L ,)
Mpru jest prekretni moment motora pri nazivnom naponu i frekvenciji.. .
SHean oblik jednadzbi dobiva se i pri upravljanju AM s konst-antmm gJavmm
magnetskim tokom iii konstantnom strujom statora, ali se njihove karakteristike u
M-n koordinatnom sistemu bitno razlikuju od onih prikazanih na sl. 3. Upravljanje
AM s konstantnom strujom statora u otvorenom krugu nije tehnicki opravdano;
primjenjuje se' sarno u zatvorenom krugu upravljanja~
razvijeno je vise razlicitih pretvaraca
da bi se, u ovisnosti 0 zahtjevima po-
gona, mogla nuditi ekonomicnija rje-
Sl. 4. Napon i .struja statora AM pri
napajanju iz tyretvaraca frekvencije 5
utisnutim naponom (sa sirinsko-im-
puls1l;om modulacijom)

62LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
senja (tab~ica. 1). S. izuzetkom ,ciklokonvertora to su pretvaraci frekvencije s medu-
krugO~ ~tndIre~tm pre.tvarac~); energija uzeta iz mreze pretvara se jedanput s
pomocu IspravlJ3ca U IstosmJernu energiju i drugi pula s pomocu pretvaraca u
trofaznu energiju zeljenog napona i frekvencije, odnosno struje i frekvencije. Napan
?~ medukrugu prctvaraca frekvencije 5 utisnutim naponom moze bili promjenljiv
Ih. konsta.ntan; ~~a s~~ja ,su ..Darocita pogodna za napajanje grupe matara, jer
oSlgurav~J~ da tmslon lzmJenJlvaca komutiraju neovisno 0 teretn, tj. predstavljaju
naponskl lzvor uoular cije se preopteretivQsti moze prikljuciti bila koji asinhroni
motor (iii vise manjih).
. Pri napajanju AM iz pretvaraca frekveneije 5 utisnutim naponom sa sirinsko-
-lmpulsn.~m modulacijom, cija je frekveneija pravokutnog napona bitno veca od
frekvene!Je o~novnog harmonika, struja statora is prakticki je, zbog induktivnog
t~reta,. smusoldal~a (51. 4). I ~agnetski tok u zracnom rasporu ee se zato mijenjati
smusoldalno, pa je vremenskl tok trenutnih vrijednosti momenta motora prakticki
konstantan.
.Specijalno se za jednomotorne pogone koristi pretvarac frekveneije s utisnutom
struJom (Dl i D2 u tablici 1), koji se moze realizirati s manjim troskovima u
o~no~u na pretvar.ac~ s utisnut~m naponom. Buduci da u prisilnoj komutaeiji iz-
mJenJlvaca ucestvuJu 1 parametn AM, onda ee struja statora imati prakticki pravo-
kutni oblik (sl. 5).
'G
I \ c I
LJ m i vise.
u predstavlja sistem koji se sastoji od ~tiri skladista energije, pa istrazivanje prijelaznih
bJ
Sl. 5. Napon i struja statora (a) i vremenski tok elektromagnetskog momenta AM
(b) pri napajanju iz pretvaraca frekveneije s utisnutom strujom
U tom slucaju moraju izrnjenjivac i motor biti podeseni jedan na drugog.
Osnovni harmonik napona i njemu odgovarajuei tok u zracnom rasporu
prakticki su sinusoidalni (ali se iznad napona pojavljuju komutaeioni vrhovi, slicno
~ao. k~d izmjenjivaca s prirodnom komutacijom). Dakle, u momentu se pojavljuje
IzmJ~nIc.na komponenta. koje je frekvencija jednaka sestorostrukoj frekveneiji napona
napaJanJa, a ~osebno je izrazena pri veoma niskim brzinama vrtnje (sl. 5b).
U ~noglm radovima vee je pokazano i eksperimentima potvrdeno da se
prek~et~l ~oment AM zbog visih harmonickih komponenti smanjuje za 1 do 2 % pri
napaJanJu IZ pretvara~a frekvencije s utisnutim naponom iii strujom. Poveeanje
Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni _________ 625
gubitaka u feljezu j, bakru smanjuje stupanj djelovanja za eea 1 do 2 %, odnosno 2 do
3 % pri upravljanju AM iz pretvaraca s utisnutim naponom, odnosno strujom.
Direktol pretv.r.~ frekvenelje voc1en mreloM. (ciklokonvertor) sastoji se od tri
mrezom vodena reverzibilna usmjerivaca (pa se mogu koristiti iskustva stecena s regu-
Iiranim istosmjernim motorima), koji se prikljucuju na stezaljke asinhronog motora.
Pomocu vremenskih sinusno formiranih upravljackih signala za usmjeri.vace, koji
su uvijek medusobno fazno pomaknuti za 1200 el. nastaje na izlazu pretvaraca tro-
fazni sistem napona. Rad u sva-cetiri kvadranta je moguc bez dodatnih troskova (CI
i C2 u lablici I).
Ciklokonvertor je do strujnog ogranicenja po volji udarno opteretiv i zato je
veoma podesan za teze zalele. pojedina~nih i grupnih pogona s AM do najvecih
snaga, ali je 'njegova primjena ogranicena. jer maksimalna izlazna frekvencija'iznosi
sarno. 40 % ulazne .frekvencije. Postoje medutim ciklovertori s visorn izlaznom frek-
vencijom.
Povratne veze naponom i frekveocijom upravljanih AM
. Da bi ,se: u sirokom dijapazonu promjena brzine vrtnje dobile krut~ staticke
i povoljne dinami~ke karaklerislike pri upravljanju AM rrekvencijom, potrebno je
uvesti povratne- veze. Univerzalni sistem upravljanja jest onaj. koji stabilizira iIi
regulira tri veli~ine: tok (iIi struju), brzinu vrtnje i klizanje; pri tome nisu Dzete
u obzir un~tranje povratne veze stabilizacije' napona i/ili struje. ave povratne
veze se mog,u koristiti za sva navedena rjesenja.
Podrucje' promjena brzine vrtnje pri upravljanju AM promjenom napona i fre-
kveneije u sistemu s jednom povratnom vezom stabilizacije toka iznosi 10: 1, a sa
dodatnim povratnim vezama po brzini vrtnje i klizanju moze se poveeati do 20: 1
'
Asinhroni motor (ako ne postoji nul.komponenta) u elektromagnetskom smislu
pojava nije jednostavno.
Zbog toga koreklan izbor pojednostavljenja, koji dozvoljava da se proracun
pojednostavi uz zadovoljavajucu tocoost, predstavlja najvazniju odluku. SHcno kao
i kod podsinhrone kaskade, mOZemo i kod upravljanja AM naponom irrekvencijom
reci da su prijenosne funkcije istog oblika kao i prijenosne funkcije istosmjernog
motora upravljanog ~apono'm armature, tj. postoji elektri~n:a (J: = -_1_-) i elektro-
Eleklri~ka2lt!r:;enska
mehanil:ka vremenska konstanta ,(TM='J (dO) ). kon-
dMII",o uL
stanta 7;, jednaka je tranzijentnoj vremenskoj konstanti rotora T/ = - - ' (L, je ukupni
induktivitet jedne faze namota rotora: Lr=Lm+ L 2). R,
Ovom aproksimacijom dobiva se matematicki model AM za radne tocke oko
sinhrone-brzine vrtnje (s~O i Rs=O).j uz konstantan magnetski tok. tj. promjene
napona i -Crekveneije oko radne tocke su proporeionatne. Vremenske- konstante
~ i TM istog su reda velicine i iznose nekoliko stotinki sekunde; zavise od velicine
asinhronog motora.
Za slu~i idealne regulacije slruje (R, = 00) elektri~ka vremenska konslanla
L
7;,-= "1;0=-' eea je to puta veca od vremenske konstante 7;', ad zahtjeva pogona
R,
40 Konl:arev prirucnik
626 _______________________________________ ~~ __________________________________ 6V
Tablica I. Osnovni podaci i podru~je primjene reguliranih i7JDjeni~nih motora, napajsnih iz tiristorskih pretvara~a

Direktni pretvara~ Inmrektni pretvaraci

Regulacija napona statora
Pojednostavljena funkcionalna shema i karakteristike
svaka faza motora pri-
kljucena je preke antipa-
ralelnog para tiristora oa
mrezu
Podsinhrona kaskada frekvencije voden
mrezom (ciklokonvertor) Pretvarac frekvencije Pretvarac frekvencije* Pretvarac frekvencije
2 3 s utisnutom strujom s utisnutim n.3ponom voden sinhronirn motorom
4 5 6
izmjenjivac voden Pojednostavljena funkcionalna shema karakteristike
svaka faza motora priklju-
mrefom, cena je preko antiparalel- usmjeriva~, diodni ispravljac, usmjerivac,
prigunica u isto- nog, spoja dva trofazna prigusnica u istosmjer- filter I, odn. sklop za prigusnica u istosmjer-
snijernom medukrugu, usmjeriva~a na mre~u nom medukrugu (indf- ko~enje, nom medukrugu,
diodni ispravljac, rektno uskladistenje ener- coper, izmjenjivac voden
podsinhroni fdim I, '" 0,4 I, do 0,8 I, gije), filter 2, strojem.
(motor): desni sustav, . izmjenjivac s vlastitim sklop za komutaciju
nadsinhroni re~im Napomena Direktni pre- vodenjem neupravljivi izmjenji- I, m,b '" 500 Hz
(generator): lijevi tvarac frekvencije s vla- vac s vlastitim vode-
sustav stitim vodenjem bitp.o je 12 mab ::::: 200 Hz njem,
slozenije strukture 1,,,,0 (5) ... 100 ... 200 Hz
... 300 ... 600 Hz
u""

BI CI DI EI FI

UlI'l

J
U2 ,f2

Podrucje rada Podrucje rada . . .-,-

.

r~~~:< n

em e e
' .

*
F2'l!J sfondordoo izvedlxI
EZZII dodaff/(} onfiporo-
lerna {Xlro
A2
-f-- prerrn opsegu
promf!ne hrzine
vrfnje
B2

-
IZ?2JsfafKiardna izvedbo
C2

'aZiJstondardna izredbo
IZ2I Ul dodafne mjere
~
IZ?2 stondardoo izredba
m s dodofnim sklapom
E2

t2Z.2I sfondardno izvedln

fZ4 uz dodafne mjere
F2

40
 f
62LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE I Regulirani izmjenicni elektromotorni pagani __________ 629
. Vtsta motora Vrsta motora
kolutni i specijalni kavezni kolutni asinhroni sinhroni i kavezni kavezni asinhroni ka vezni asinhroni sinhroni
asinhroni asinhroni sinhroni
2 3 4 5 6
Podrucje snage Podrucje snage
10 do 250 kW 100 do 2500 kW 400 do 10 000 kW 60 do 1000 kW 3 do 120 kW 400 do 20000 kW
Primjena Primjena

crpke, ventilatori, dizalicni crpke. ventilatori, korn- mlinovi za cement, veliki ekstruderi. puhala, . ventila- ventilatori, crpke, mjesa- kompresori, ventilatori,
pogoni, dizala, transportni presori, iopaticni kotaci ventilatori, kotrijace, izvor- tori, mjesalice, mlinovi, dro": lice, strojevi za proizvod- crpke, klatni strojevi, zalet
uredaji. usporeni zalet kavez- bagera, aerodinamicki oi strojevi bilice, transportni ucedaji i nju sintetickih vlakana, plinskih i vodnih turbina
nih motora kanali " vozila klatni strojevi, pogoni vo-
zila na tracnicama
"'Postoje i druga rjesenja s varijabilnim naponom istosmjernog medukruga snaga od
*Rjesenja s konstantnim napon.om istosmjernog medukruga imaju u pravilu manju
80 do I 000 (4000) kW. .
smagu i 12 maks:::::: 200 Hz..

na dinamiku ovise i troskovi sistema upravljanja i regulacije. Dinamicki pokaza-
telji slicni onima kod reguliranih istosmjernih motora mogu se postici sarno llZ ne
t~ko jednostavnu koncepciju sistema regulacije.
Tako je npr. moguee odvojeno podesavati ulanceni magnetski tok statora
'I's i moment motora s pomoeu kompo~enti ism i is/l rezultantnog vektora struje statora
'I's' koje se mogu izmjeriti, a pripadaju koordinatnom sistemu IX, p, 0 koji rotira
sinhronom brzinom vrtnje WOo Podesavanjem komponente ism' koja lezi u smjeru
vektora ijis, odriava se ieljeni ulanceni'magnetski tok statora, a pomoeu komponente
i sp, koja je okomita na ijis' podesava se ieljeni moment motora ..
Danas se regulirani AM primjenjuju u pogonima sa slijedeeim zahtjevima:
jednostavno odriavanje, mehanicka neosjetljivost, rad u eksplozivnoj iii agresivnoj
atmosferi, male zamasne rnase, manja teiina ifi volumen, snage veee od granicne
snage istosmjernih motora i veoma visoke brzine vrtnje. Tranzistorski pretvaraci
frekvencije pocinju zamjenjivati tiristorske pretvaraee; za sada najcesee do 10 kVA.
PRIMJERI PRIMJENE REGULIRANIH ELEKTROMOTORNIH POGONA
S IZMJENICNIM MOTORIMA
Sistem regulacije brzine vrtnje kolutnog asinhronog motora promjenom napona
stator. - sistem ASTAT RK
Jed'~a od tipicnih primjena sistema ASTAT RK su elektro~otorni pogoni diza-
lica.
I
Dizalicni kolutni asinhroni motor pcikljucen je na mceZu preko tiristor-
skog sklppa, kojim se mijenja iznos napona statora, a redosHjed faza sklopnicima
za rever2:iranje (sl. 1). Uz ukljueene otpornike rl,i r2 dobivaju se momentne karak-
teristike l I, 2 i 3 ovisno 0 polozaju kontrolera K i neovisno 0 momentu tereta za
smjer dizanja, Kratkim spajanjem otpornika r2 dobiva se karak~eristika 4, i najvisa ..
brzina vrtnje (priblizno 0,9 sinhrone) pri nazivnom momentu motora.
Pri spustanju tereta postizu se momentne karakteristike 1',2'. i 3' u reiimu protu-
strujnog kocenja a uz ukljucene otpornike cl i r2. a k~rakteristika 4' uz kratko
spojeni otpornik c2 u reiimu nadsinhronog kocenja. Razvijeni momenti motora
ograniceni su osim iznosima otpoca i iznosoril struje statoea, koju ogranicava regu.:.
lator struje R I . Kontrolerom K postavljenu "brzinu vc.tnje odrzava regulator brzine
vrtnje Rn. kojem se dovodi napon tahogeneratora kao signal povratne veze. Ako
kontroler na svom izlazu daje kontinuirani signal, moguee .je brzinu vrtnje konti-
nuirano podesavati do 0,5 sinhrone brzine vrtnje U oba sm.iera.
'Zbog relativno velikih gubitaka u krugu rotora, ovaj sistem primjenjuje se
kod pogona s intermitiranim nacinom rada. Ipak i tada prema tezini rdima rada
motor treba peedimenzionirati.
630_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni __________ 631
Antiparalelno spojeni tiristori iii trijaci. prikljuceni izmedu mreze i motara upo- 3-SOHz.lOkV
trebljavaju se i za usporeni zalet manjih kaveznih asinhronih motara. Buduci da
1000kVA
se napon na motaru kontinuirano poveeava do nazivnog tijekom vi~e sekundi. 10000/525 V
dobiva se usporeni zaIet i manja struja pokretanja (npr. kad jednostavnijih dizalica. Sl. 2. Principna 'shema T
transportnih uredaja, u industriji kabela itd.). Time se smanjuju udarci struje na podsinhrone kaskade za
mrezu i vrne vrijednosti dinamickih momenata, koji mogu izazvati mehanicka oste- regulaeiju brzine vrtnje p' n' Oy5
tenja spojki iii zl:lpcanika na osovini motara. mrezne erpke
J-50Hz,J80V
r---- ------, ~
I
t rll

~~
~
~ I
~
I

I I
r-
"j
I
I
I
I
n
n.
0.5 J
DflANIE

\.1,
,\.
~ntNl'l I
I -- I 1 rl.rll
I I 025
I 'I' I '0.1
I I 0 11MIENJIVAt
I
L_ __ .JI 0.1 .!!.. VODEN HREIOM
0;5 1 H.
SPU!TANIE Pri regulaeiji brzine vrtnje zadani iznos H postavlja se poteneiometrom, a stvarni
0.5
1
iznos brzine n mjeri se tahogeneratorom i dovodi u regulator brzine vrtnje Rn
~'. Pri 'automatskoj regulaeiji tlaka vode zadani iznos p' postavlja ,se po:eneio,metrom;
X' a stvarni iznos tlaka p mjeri se u ejevovodu, pretvara u elektrlcOl sIgnal 1 dovodl
n u regulator tlaka R p ' Regulatorima Rp i Rn podred_e,n je regulator struje Rl koji
f
rli ogranicava struju, i moment motora.
rl
Sistem regulacije brzine vrtnje asinhronih motora
SI. I. Principna shema i dijagram elektromotornog pagoDa dizalice sistema
promjenonl -napona i frekvencije - FRAM
AST AT "Rade Konear"
Upravlja~jem pretvaraca (sl. 3), oa koji se prikljucuje asinhroni motor, mijenj.a
Podsinbrona kaskada se frekvencija i napon, cime se postize zadana brzina vrtnje motora, Pri tome Je
Primjer: Regulirani elektromotorni pogon mrezne erpke s automatskom regulaci- moguee ostvariti promjene frekvencije od 5 do 50 Hz iii od 9 do 90 Hz.
jom brzine vrtnje iii ttaka vode 12HIENJIVAt
Kolutnom asinhronom motoru snage 1 250 kW; koji je prikljucen na mreiu S ViAS""M VODENIEM
napona 10 kV regulira se brzina vrtnje u opsegu 750 do 1 450 min -1 pomocu
podsinhrone kaskade (51. 2). Do 750 min - I. motor 5e zalijece rotorskim pokretacem
RP, a iznad ove brzine vrtnje radl u spoju podsinhrone kaskade.
Snaga kJizanja motora, koja 5e iz rotora preko diodnog ispravJjaca, prigusnice
za gladenje struje, tiristorskog 'izmjenjivaca i tninsformatora T vraca u mre~u,
1zoosi: . .
Mm~ H$
p =~~'1O-3 kW
2g 30
gdje je Mm u Nm, n" u min-I.
Potrebna snaga transformatora u kVA je PI ~ 1.4 . Pm' Smab' gdje je Pm nazivna
snaga motara u kW i Sm.b najvete kJizanje, koje odgovara: najnizaj radnoj brzini
vrtnje asinhranog matora. Zbog posebnog reZima. rada treba tipnu snagu motora SI. 3. Funkcionalna blok-shema
poveeati za 10 do 15 % iznad snage potrebne na osovini sistema FRAM
 T
63L INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE i Sistemi uzbude sinhronih strojeva _ _ _ _ _ _ _ _-,_ _ _ _~633
Pretvarac 'se sastoji od diodnog ispravljaca, tapera, istosmjernog medukruga SISTEMI UZBUDE SINHRONIH STROJEVA
i izmjenjivaca. Upravljanjem tapera mijenja se oapon istosmjernog medukruga. a
izmjenjivacern se taj oapon pretvara u simetricni trofazni napqo koji ima oblik
0 Pojam i definicije
pravokutnih impulsa trajanja 120 el.
Sistem FRAM je taka koncipiran da se asinhronom motaru maze regulirati
iii brzina vrtnje iii moment motara. Ako se motoru regulira moment, iskljucen je Sistem uzbude sinhronog stroja osigurava struju u~bude potrebnu za odriavanje
konstantnog napona na stezaljkama sinhronog stroja, neovisno 0 promjeni opte-
regulator brzine vrtnje RB, a djeluje sarno regulator struje istosmjernog medukruga
RI (51. 3), Nairne. izmedu momenta motora i struje istosmjernog medukruga postoji recenja. U prijelaznim: pogonskim stanjima osigurava brzi povrat napona sinhronog
jednoznacna veza. Pri regulaciji brzine vrtnje motora regulator struje djeluje kao stroja na narnjestenu vrijednost, pridonoseCi povisenju stabilnosti stroja i mreze
na koju je sinhroni stroj prikljucen.
strujni limit. Aka se prekoraci zadana vrijednost struje, regulator struje RI iskljuci
djelovanje regulatora brzine RB i preko copera smanjuje napon istosmjernog
medukruga a time ~znos struje odnosno brzinu. vrtnje motora. Ti.me je pretvarac Sistem uzbude
zasticen od preopterecenja i od kratkog spoja na izlaznim stezaljkama.
Mjerenjem struje i napona istosmjernog' medukruga 'i obradom ovih signala Sistern uzbude se sastoji od uzbudnika, ~utomatskog. regulatora napona
u sklopu za kornpenzaciju SK omogucena je regulacija brzine vrtnje motora bez rucnog regulatora napona (sl. 1).
upotrebe tahogeneratora.
Zbog pravokutnog oblika napoija pove-
cani su gubici u motoru, pa je potrebno motor Uzbudnik
.-- predimenzionirati za cca 10%. Ako motor ima
,/ vlastitu ventilaciju, pri smanjenju brzine vrtnje. Uzbudnik je izvor struje uzbude sinhrQnog stroja, a sadrii izvor energije
6 / pogorSava se hladenje mot ora, pa je potrebno
smanjivati i opterecenje motora prema' "kii-
pojaca~o snage. Pojacalo snage pojacava izlazni signal i osigurava struju i napon
uzbude koji, u: stacionarnom stanju. odgovaraju pogonskom stanju sinhronog

, /
0,
vulji na slici 4. stroja.
Izvor energije za napajanje uzbudnika i koncepcija napajanja sklopova auto-
Sl. 4. Smanjenje opteretivosti'motora s vlasti:..:
'matskog regulatora napona tj. povezanost s energetskim krugom reguJiranog ge-"
tim hladenjem napajanog iz -pretvaraca FRAM
0. 2-- neratora odreduju auton.9mnost sistema uzbude (mogucnost da se postigne stropni
f.. - _naziYna. frekvencija 50 Hz napon) u t6ku poremecaja u mrezi i na taj nacin bitno utjecu na pogonsku' pouz-
danost stroja.
a 0,(. 0.6 .L ___
0.8 '.0 Podjela sistema uzbude s obzirom na "Yrstu izvora energije za napajanje uz-
to budnika, cime su odredene osnovne vrste ~istema uzbude kao i najcesca rjesenja
uzbudnika dani su u tablici 1 (str. 636). Pretezno .su navedene suvremene varijante
Sistem FRAM' primjenljiv je u pogonima gdje ne po~toje visoki zahtjevi 'na rjesenja uzbudni~a.
dinarniku, a za snage do 100 kW. Pretvarac ima.stupanj djelovanja '1=0,9 i faktor Automatski regulator napona
snage cos <p ==:0,95. Sistem FRAM posebno je pogoda.n za primjenu u zagadenoj pa
Automatski regulator napona sinhrpnog' stroja povezuje izlazne varijable stanja
i eksplozivnoj atmosferi, jer je konstruktivno prcdviden i za S .izvedbu: 'Pogodan je
sinhronog stroja i ulaz. uzbudriika sa' ciIjem regulacije izlaznih varijabli stanja
za visemotorne pogone, jer se na pretvarac moze prikljuciti iii vi~e motora para-
sinhronog stroja. Automatski regulato"! napona sadrzi mjerni clan za detekciju
leino, iii vise pretvaraca paralelno koji rade potpuno sinhrono. . regulacijskog odstupanja, pretpojacaio, izlazno pojaealo, stabilizatore i ogranicavaee,
dodatne regulacijske jedinice r nadre~ene regu.latore (sl. 1). Automatski regulator za
neki odredeni sinhroni stroj. De mora sadriavati 'sve navedene dije!ove, sto ovisi 0
velicini sinhronog stroja i njegovoj ulozi u elektroenergetskom sistemu.

Rucni regulator napona

Rucni regulator napona je dio sistema uzbude kojim se ruerio namjesta napon
sinhronog stroja u otvorenoj regulacijskoj petIji. Uglavnom sluzi kao rezervni
63LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Sistemi uzbude sinhronih strojeva _ _ _ _ _~_ _ _ _ _ _ _ _ 635
regulator za slucaj kvara automatskog regulatora napona. Za sisteme samouzbude
Ali A 2 (tablica 1) rucni regulator se izvodi kao automatski regulator struje
I~
'"e:
~~
~ ~~
- uzbude iii napona uzbude.

Sistem regulacije uzbude

~ ~~-------------
Sis tern regulacije uzbude sinhronog stroja je regulacijski sistem s povratnom
vezom koji ukljucuje sinhroni stroj i njegov sistem uzbude (s1. 1).

Jedinicne vrijednosti
Sve varijable stanja i parametri sistema regulacije uzbude sinhronog stroja
----------, najcesce se izrazavaju u jedinicnirn vrijednostima. p. u. (per unit), sto je u skladu s
prijedlogom IEEE (IEEE Transactions Vol. PAS-88, August 1969).
~~ I
'o..s:""l: I
~~ I
O'>~ \ Napon uzbude
________ --L-_
1 p. u, napona uzbude je jedinicna vrijednost napona uzbude potrebnog da
1 \ proizvede n'azivni napon stroja Un oa karakteristici zracnog raspora stroja kod
I ~
~~
L -'+ ~~~ ---"""I sinhrone brzine vrtI~je i pogonski z~grijanog uzbudnog namota. Pri tom pogonski
ugrijanorn uzbudnom Darnotu odgovara temperatura:
1 ~~~ I
\ .\ 75C za uzbudne oamote, koji su projektirani za nadtemperature od 60 K iii
---,---------
1 \ manje,
100C za uzbudne oamote, koji su projektirani za nadtemperature vece od 60 K.
I ~~
J ~~"'t (Ranije je, 1 p. u. napona uzbude odgovarala uzbudi za Un. In. cos <i>n. nn. uz
~2~ dozvoljenu temperaturu uzbudnog namola za pripadnu klasu izolacije),
'" ~
----------1 Strnja uzbude
1 p. u. struje uzbude je jedinicna vrijednost struje uzbude .sinhronog stroja,
r- potrebne da proizvede nazivni napOD na karakteristici zracDog raspora stroja kod
\ sinhrone brzine vrtnje. .
\
___ ..l--+\ (Ranije je 1 p. u. struje uzbude odgovarala struji uzbude za Un. In. Cos'l>n. nn)'
__ +J
\

\.
\ \
Napon stroja
1 p u. napona stroja je jedinicna vrijednost nazivnog napona stroja Uno
\ I Dinamicko pojacanje otvorenog regulacijskog kr~ga
1 1
H Dinamicko pojacanje otvorenog regulacijskog_ kruga sistema uzbude Kp izra-
1 lava se kao odnos promjene izlazne velicine (napona uzbude) u p.u. i promjene
1 \ upravljacke velicine (napona stroja) u p.u. unutar opsega frekvencij~ u kojem se
I \ mogu pojaviti oscilacije rotora stToja, obieno 0,3 do 2 Hz.
;.. ....... ~L
Stropni napon uzbude
Stropni napon uzbude je maksimalni iznos istosmjerne komponente napona,
koju moze proizvesti uzbudoik pod odredenim uvjetima. Pri tome su _uvjeti. uz koje
se definira stropni napOD uzbude opr. kod sistema uzbude Ali A 2 (tablica I), iznos
napona, odnosno na-pona i struje stroja, iznos struje uzbude, maksimalni kut tiri-
storskog usmjerivaca itd.
Tablica I.
u-
w
Podjela sistema uzbude S obzirom Da vrstu izvora energije za napajanje uzbudnika '"
I

Izvor 2
Energija Oznaka I o
Naziv sistema uzbtide oa ulazu
energije za
Glavni dijelovi uzbudnika sistema
Primjer c
V>
napajanje Da slici --i
uzbudnika uzbude ;<>
uzbudnika
.::
VI
Sistemi bez koril- elektricka ;:><:
sinhroni usmjerivacki transforinator i tiristorski
samo- paundacije stroj usmjerivac . A1 5a) m
uzbude .
r"
m
skompaun- usmjerivacki i kompaundni transformatori, ;:><:
dacij<?m prigusnice, tiristorski i diodni usmjeriv~ci, A2 --i
5b) . ;<>
o
Sistemi direktni mehanicka pogonski osovinski genenitor 2) i staticki tiristorski z
nezavisne stroj usrnjerivac B1 6 ;:><:
uzbude sinhronog
generatora osovinski generator i rotirajuCi tiristorski
usmjerivac (beskontaktni sistem uzbude) B 23) c
--i
izmjenicni uzbudnik i staticki diodni
o
3:
ispravljac B3
--i
VI
. izmjenicni uzbudnik i rotirajuci diodni ;:><:
ispravljac (beskontaktni sistem uzbude) B4 7 o
C
-u
istosmjemi elektro- . spojen ;<>
masinski uzbudnik direktno B 5.1
.
<
r"
spojen preko );
reduktora B5.2 Z
~

indirektni en
osovinski generator i posebni uzbudni ;;;;'
agregat (asinhroni motor i istosmjerni ....CD
!

. elektromasinski uzbudnik) B6 I 3
<::
Sistemi strane uzbude posebni uzbudni agregat sa -zamasnjakom N
elektricka strana Cl 0-
mreza <::
C1.
ispravljacki transformator i tiristorski CD
~
usmjerivac" .
C2
:J
::r
-.
1) Oznake AI, A 2, B 1 itd. uzete su proizvoljno 0
:J
2) Pomocni generator na osovini glavnog generatora ::r
3) Za vrijeme izdavanja prirucnika u fazi razvoja
....
~

-.0
~ c n: s < g-.. F:l ~,g ~
ro'
!;;. QII~I
Q '0 0 ."
F:l . 0. <
" N
"'cr
C C
n, '"
" ~
0-
s'" 01
'?
QI
I n
"'-~
'no
'"
c::
o-N
C
0
S::::s
0-"'" en
C 0 -
N
S C "
":""'0 '" '"
".
g
-. ..,~ 0-'"
"0. 0 o.oC0.3_ttl fo' -,~ .".
~ 0 2: 5
0."
:-0
00
~o.
S'~
::r <--. N
c
c:
0.'0
,,~
~ ~ -.
'"
~
~o Pl t::l
C C ~ C~ -,
gCl>;--~N~g
=
~ 'C - '" ~
[!! .g ~

o'" < <

~"
"S'" :=. c
o QI C
cr '0
~
(')
E-
<--" p '" "" c3!::icg-~
Pi 'n' 8..
:;r F
""
'""'I

~_
0
'C
g

1\
~ " 0 '0 o.e;
~.
fo' '" 0
g. ~ g '""'I ~I
'" C
o0. .., 2 (JQ ~ ~o ~ t:!. !a.
~
t:l. ('";,
::I
~ o ::IN~-<;a..
'O(tQ3
o ,,'0 '""
.'" ~.~ '0g
p.
~
::0; C
S
o
N
~
"
~
o
"
'" '"
o 0
0.-
-

'" "'"
'0
0
~
::r !::l.
g
o
;. ~
1

1
\

\
0."0
;;: 0 '0 0
0. .., 0 3
n ~::I
~::I

::Ii!!~::r:t~o-
c.:!.
0
2.. t:!,~.
......., r.n
~ ~
:3
fo'

C "
'" "0 '"0
"'"C '0000 'C

= '" '"=
0 N 1 N "
t:!. p. ~
<
o.cr
C '0
0.
n: 00';
1
OPl"
g. 'S ~ c~
OPl0.3 cr '" "
c. ii '"
_. "0
(fQ r.n 0.='0
~ S =-
~: 'g ~ ~
N
o <=-=3 !"II i} 0
.E. ~
iii' C
~
Fl- '"
;:;
~.c
1
~
n
g N"SPl F:l ~ ""=
3 ~ ~ ~
;;: en C "
"'"
1
n z:l::l " ';'0
:;;.
'" cr
N I 3
n
:=.
N'C
n. r.n 0 c=;; 0-
?>o.::o;c
0.'"
::I S
-'"
~I ~ ~ ~ [ '" <
~
0
~ a ~
..l.-------.;,c::r-
"-
::I 0
?' 2.0'
::I o N
::0; :;;:.
0 0.
n
" N
_ C
-. cr
-, C :;:- g S' C ~ :-
" ~. 3 ~ ~ 'g 'no
!:j C
~(tQ::I~ '"o g'
N " ~
~ '"
~' 00.
~ .
..B: 0.
n
0. Q C
:;;' ::I ","
~"'CPlPl<:
;:;:::1 ::::s
2.; "0' '0 ~'..B: 5 :>:
-. '0 c: N
:;;.
'0
u-
o
iJl
00-
(JQ I ~.
'"
~.~
" '"

n g 2.
~ 0
3, g 2"
n ,
2.- ~
00"
C 'no w
....
 w-/
I'
63LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Sistemi uzbude sinhronih strojeva ______________ 639
I
Primjer:
r Reaktivna kompenzacija
Reaktivna kompenzacija osigurava dodatni utjecaj reaktivne struje stroja na Ako je potrebna kompenzacija pada napona na blok-transformatoru, eiji je
rnjernu velicinu (napon generatora), sa svrhorn, da se ostvari rczultantna staticka napon kratkog ,poja Uk = 10 % (x, =0,1 p.ll.) (,I. 4) i ako se z.htijev. da je rezultanta
(padajuca) vanjska karakteristika napona stroja S obzirom na reaktivnu struju statika do visokonaponskih sabirnica Xr = 6 %, treba podesiti reaktivnu kompenza-
stroja (statika), U odnosu na onu tacku u rnrezi, koje sc napon maze smatrati ciju regulatora xk na iznos:
cvrstim (sabirnice beskonacne snage). S obzirom na smjer djelovanja reaktivne X k =x,-x,=0,1-0,06=0,04 p.ll. =4%.
kompenzacije moguca su dva slucaja:
koraklerisfika napana na
pozitivna reaktivna kompenzacija, koristi se za kompenzaciju reaktivnog pada slezaljkama s-.:,:;ro:io:--r-S=.
napona u prijenosnom sistemu (transformatorima i dalekovodima) (51. 3); karakferisfika sabirnica
.,.: ),;<1> .beskanacne snage
negativna reaktivna kompenzacija, koristi se da osigura stabilnu i jednoliku 100% 1
raspodjelu reaktivnog tereta izmedu vise strojeva koji su spojeni direktno na
'J '\
iste sabirnice (bez medureaktancija) iii da smanji varijacije reaktivne snage stroja
I rezullanfna {stalitka}
pri varijacijama napona vanjske mreze. I karakterislika sfraja
Reaktivna kompenzacija izraiava se u postocima iii p.lI. nazivnog napona
stroja (statika), u odnosu na onu tocku u mrezi, koje se napon moze smatrati
SI. 4. Kar.akteristika napan-
-reaktivna struja sinhronog
t
u
I
J
I
reaktivne kompenzacije odgovara x k ~/~ porasta (snizenja) napona stroja kad vrijed- stroja pri pozitivnoj kom- J
nost reaktivne struje poraste za iznos jednak nazivnoj struji stroja. penzaciji (kompenzaciji pa- 0 I
Rezultantna statika vanjske karakteristike Xr izraclInava se (s1. 4) iz izraza: da napona u prijenosnorn O~------------~--P-.u-.
sistemu prema s1. 3) Iq-

gdje su: Xc reaktancija izmedu stroja i sabirnica beskonacne snage; Xk 'stupanj Karaktei'istike izbor sistema uzbude
reaktivne kompenzacije koji daje automatski regulator napona.
U- t<iblici 2 navedene su karakteristike pojedinih vrsta sistema uzbude.
U tablici 3 dane su preporuke za izbor sistema uzbude .
I 1 sinhroni stroj Pri~jeri izvedbe 'sisJema uzbude
] 2 blok-transformator Izbor izvedbe sistema uzbude prikazanih u tablici 1, ovisi a vrsti i parametrima
3 dalekovod sinhronog stroja, 0 tehnickim zahtjevima za ispunjenje posebnih funkcija, zahtjevima
4 sabirnica beskonaene soage za pogonsku pouzdanost te a tehnoloskom rjesenju postrojenja. Osim u detaljima
5 sistem uzbude glavnih dijelova uzbudnika te u automatskom i ruenom regulatoru napona, poje-
6 automatski regulator oapona dine se izvedbe medusobno razlikuju i u detaljima druge opreme u sistemu uzbude,
~- 7 6 -~ 7 llzbudnik koja obuhvaca opcenito slijedece funkcije:
8 sklop za reaktivnu kompen-
I
I
~.Kx~..J
I .
i
I
zaciju (podeSeoi iznos reak-
tivne kompenzacije xJ
brzo razbudivarije sinhronog stroja pri djelovanju odgovarajuCih zastiia sinhro-
nog stroja (npr. diferencijalne zastite) i zastita sistema uzbude. Ne primjenjuje se
L!. ____ ~~_.J 1,l sistemima uzbude iz skupine B 4;
zastitu kruga uzbude od prenapona. Primjenjuje se sarno ako uzbudnik sadrzi
SI. 3. Sinhroni stroj prikljueen na sabirnice beskonacne snage bilo staticki, bilo rotirajuci tiristorski iii diodni usmjerivac;
poeetno uzbudivanje. Primjenjuje se u sistemima samouzbude, a prema potrebi
i _u sistemima nezavisne uzbude (za poeetno uzbudivanje uzbudnika);.
Ako x, nije poznat, moze se eksperirnentalno odrediti primjenom slijedeceg
napajanje za vlastitu potrosnju sistema uzbude;
izraza:
/lU rcf
zastitu sistema uzbude i zastitu sinhronog stroja ad kvarova u sistemu uzbude;
xc-xk = - - - , upravljanje sistemom uzbude;
Mq signalizaciju, indikacije (mjerenja) i dr.
gdjc SlI: L1 U rd promjena refcrentnog napon<l <lutomatskog rcgulatara napona II . Po potrebi, suvremeni sistemi uzbude se izvode tako, da imaju potpunu auto-
Jl'.ll.; M, adgovarajuca promjena reaktivne struje generatora 1I p.u. nomnost pogona, te mogucnost rada u visokoautomatiziranim i daljinski upravlja-
Tablica 2.
Karakteristike sistema uzbune ~
Uzbudnik . Generator 2 ) Odriavanje
(ozoaka Regulator i uzbudnik Dinamicke
Pogonska pouzdanost
prema napona l ) regula- uzbud- karakteristike
a b tara nika
tablici I)

ARN I - Dema malo vrlo dobre prakticki jednaka kao za

A I
izvor uzbudne energije
YGUF

ARN I - oema malo vrlo dobre vrlo velika kao za

A2
YGUF generator
RD-Ti, Tr

BI ARN 2 - oema malo vrlo dobre prakticki jednaka kao za

(kliz. izvor uzbudne ene!gije
koluti)

- .- nema oema velo dobre vrlo velika

B2 ARN

ARN 2 - oema malo dobre prakticki jednaka kao za

B3
(kliz. izvor uzbudne energije
I koluti)

ARN - - ne~a oema dobre vrlo velika

B4
YGUF
RD-Ti, Tr

-----.-.~-~--- ..

V>
B5 ABM-2 s ampli- I I Dema odriava- zadovoljavajuce prakticki jednaka kao za in'
rt
dinom
ABMn-21, 22,
(2) (2)
(3)
nje kolek-
tara i
izvor uzbudne energije
'3"
23, 31 (4) kliznih c:
N
ARN koluta 0-
c:
YGUF 0..

B6 AMBn-21 2 1 oema zadovoljavajuce prakticki jednaka kao za

'"
~

ARN izvor uzbudne energije "

:T
a
CI ABMn-21 I I oema zadovoljavajuce prakticki jedhaka kao za "
:T
ARN izvor uzbudne energije ~

~
---- .. - ...rt
.2.
'"
<
'"
1) Navedene su tipske oznake standardnih regulatora napona proizvodnje "Rade Koncar": ARN - visoko sistematizirani
poluvodicki regulator napona za sinhrone strojeve vece od 5 MVA (vldi str. 646); YGUF je po!uvodicki regulator napona
za sinhrone strojeve do 40 MVA s jednakim mogucnostima kao ARN; RD-Tt i RD-Ti su dodatni regulatori za sisteme
samouzbude s kompaudacijom za generatore do 5 MVA (Tr - je s tranzistorskim izlaznim pojacalom; Ti - je tiristorskim
izlaznim pojacalorn), ABMn-2, 21, 22, 23 i 31 su regulatori s magnetskim pojacalima.
2) a - broj pari kliznih kolu~a, b - broj komutatora

...'"
~
 Tablica 3.
Smjernice za izbor sistema uzbudc
'"
~

Sistemi uzbude

Vrsta sinhronog Uzbudnik Kapacitivno Agresivila

Normalni Postoji atmosrera
stroja i snaga se ne moze Daleki opterecenje
pogonski udarno prijenos (re1imi iIi slicni
ugraditi (zbog
uvjeti opterecenje
podozbude) zahtjevi
konstrukcije)

Turbo- >200MW C2jAI-ARN C2/AI-ARN C2/AI-ARN C2/AI-ARN C2/AI-ARN B4-ARN

generatori AI-ARN Al-ARN AI-ARN AI-ARN AI-ARN B2-ARN .

B4-ARN Bl-ARN BI-ARN 8l-ARN

Bl-ARN B2-ARN B2-ARN . B2-ARN

4O-200MW AI-ARN AI-ARN AI-ARN AI-ARN AI-ARN B4-ARN

84-ARN B4-ARN

<40MVA AI-YGUF AI-YGUF A2-RD-Ti - - B4-YGUF

84-YGUD AI-YGUF
8S.1-YGUF

Hidro- >60 2) AI-ARN AI-ARN BI-ARN BI-ARN BI-ARN B4-ARN

2)
generatod BI-ARN Al-ARN. AI-ARN Al-ARN

1O-60MVA AI-ARN AI-ARN BI-ARN BI-ARN BI-ARN . B4-ARN

Bl-ARN AI-ARN Al~ARN AI-ARN

<10 MVA2) AI-YGUF AI-YGUF AI-YGUF AI-YGUF AI-YGUF AI-YGUF

BS.1- YGUF BS.l-YGUF

Dizelski . >I,SMVA B4-YGUF A2-RD-Ti A2-ARN - - B4-.ARN

generatori A2-ARN B2-ARN B4-RD-Ti
t;
* A2-RD-Ti
B2-ARN

<l,S MVA B4-RD-Tr A2-RD-Tr A2-RD-Tr - - B4-RD-Tr

A2-RD-Tr

Sinhroni AI-ARN AI-ARN AI-ARN AI-ARN" AI-ARN" B4-ARN

kompenzatori B4-ARN

Sinhroni C2-YGUF C2-YGUF A2-YGUF C2-YGUF C2-YGUF ' ) B4-YGUF

motori B4-YGUF A2-YGUF A2-YGUF A2-YGUF B2-ARN
A2-YGUF
-

1) Po potrebi se moze reverzirati struju uzhude.

2) Ovisi 0 brzirii vrtnje, u tablici su navedeni podaci za brzinu vrtnje 300 min - I ; za vece brzine vrtnje granice se paroieu
prema vecim snagama.
Uzbudnici su oznaceni prema tablici 1, a regulatori napona 'prema tablici 2. Masnim slovima tiskana su rjesenja koja
preporuGujemo.
U- specificnim slucajevima moZe se odstupiti od ovih smjernica. U tablici nisu navedena tehnicki zastarjela rjesenja.

...'"
w
 r
644_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Sistemi uzbude sinhronih strojeva ______________ 645
nim pogonirna, U objektima bez posade i slicno. Pojedine izvedbe imaju opcemu
za asinhroni zalet i samosinhronizaciju iIi omogucuju napajanje i automatsku
IfJERNI O~------------l
regulacij~ uzbude pri elektrickom koccnju pri frekvencijskom zaletu. I TRANSFORIfATORI

IfJERNI ~------~'~GU~~~~
TRANSFORIfAIDRI ~-------------J'IREGUlATOR flr---, PRIJELAl
-i_ftUtNI '
'NAPONA
___ --.J'
'REGULATOR
NA~ONA _.J
f--o AUTOIfATSKT-
-RUCNO
OPREIfA
SINHRONI IA BRlO lASTITA 00
!RuCN,-i
r~ REGULATOR h GENERATOR RAlBUOIVANJE PRENAPONA

OPREIfA I L!'~PON~.J I r:::--.--'

POIfOCNI SINHRONI
lA BRlO
RAlBUOIVANJE
IlAsmA 00 PRIJElAl
MIDIfATSKI-
~__--+_llVPR lA
POCEINO
i CONOCNI
GENERATOR GENERATOR I PRENAPONA
-RUCNO I l....--~+-......;f-+------j--~~UOIV~N!:.i NAPON

D
UlBUONI I KOIfPAUNONI
IRANSFORiTRANSFORIfATOR ~sheminije ",
IfAJOR '- .,(_, I pnkazano: .
- --r--+ I-OPRE~ lA UPRAV-I
lNii,shem( nije"J
'pnkozano~' +--------Jt:) ~ ' UlBUOE
LJANJE SISTEIfOIf,
I
i
riIRISTiJRSKI(-' 1

, UlBUOE ' USIfJERIVA ! -OPREIfA,lA UPRAV-I

[ LJANJE SISTEIfOIf [UREOAl zAl I,-lASTITE
!POIfOtNOG ! , UlBUOE TtIL~ __'!:."'!!.'HII!:"/~V~'"'!iG~ __-i' ""TP""" '
W:~ERATQRAJ L_ l-lASlIlE 1 . ,., .., '" OTVARAIIJE
I-OPREIfA lA
,SIGNAlIlAClJU
'
I
,-OPREIfA lA ' iliR1STORU r-POKAINI i
I SIGNAlIlACIJU I VLASTITA POTROSNJA
SISTEMA UlBUOE
-T-
.,-L. NAPAJANJE'
LJJiSJRUIf.NlL_--1

VLASTIIA POTROSNJA
,-POKAlNI
LJ~STRUI!ENTI_

.-J P
N
I I- AKUIfULA TORSKA BATERIJA
ELEKTRANE
SISTEIfA UlBUOE
SI. 6. Tiristorski sistem nezavisne uzbude
Sl. 5. Tiristorski sistem samouzbude: Al - bez kompaundacije, izvuceno
punim crtama; A2 ~ s kompaundacijama, izvllceno punim i isprekidanim
crtama

Na slikama 5, 6 i 7 prikazane su funkcionalne sheme izvedbi sistema uzbude

sinhronih generatora. Prirnijenjeni su regulatori oapana peema opisu oa str. 646 i
tiristorski usmjerivaci.
Tiristorski sistcm samouzbudc bez kompaundacije
Tiristorski sistem samouzbude bez kompaundacije (A 1. sl. 5) ima najsiru
prakticnu primjenu (vidi tablice 3 i 4). Pri velikim snizenjima napona napajanja
(izazvanih gencratoru bliskim smetnjama u mrezi), aktivira se uredaj za potpuno otva--
ranje tiristora koji pri takvim smetnjama zamjenjuje regulator napon~ i impuisni
uredaj tiristorskog usmjerivaca. U ovakvom sistemu uzbude preporuca se primjena
podimpedantne zastite kao nadstrujne zastite generatora.
Tiristorski sistem samouzbude s faznom kompenzacijom (A 2. sl. 5)
Primijenjen je spoj s naponskom sumacijom. Vektorski su sumirani napon
proporcionalan naponu generatora s ~aponom proporcionalnim struji generatora
iz strujno naponskih transformatora u zvjezdistu generatora. Izlazno pojacalo je
tiristorski usmjerivac. Promjena opterecenja trenutno mijenja napon na tiristorskom
usmjerivacll, tako da je, uz jednaki kut paljenja tiristora, napon uzbude prakticki
prilagoden novim -para met rima uzbude.
Tiristorski sistem nezavisne uzbude (B I, sl. 6)
Sistem uzbude pomocnog generatora izvodi se iii kao tiristorski sistem samo-
uzbude' bez korilpaundacije, s automatskim ,regufatorom napona, iii 'kao sistem
samouzbude s kornpaundacijom i'diodnirn ispravljacem (bez automatskog regula-
tora- napona). Prvo rjesenje je tehnicki bolje, ali i znatno skuplje.
Beskontaktni sistem uzbude (B 4, 51. 7,)
Uzbuda izrnjenicnog uzbudnika napaja se iz pornocnog generatora s perma-
nentnim magnetirna.

64LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
+ - - - - { O l - - - - - - - ! ~OMATSK/1
,REGULATOR
> - - - - - - - - - - - 1 .UAPO~~_J
POMOr:NI'r-RUt~/--~I_- - - ,
NAPON ' REGULATOR
NAPONA
. '~
L. ____ -.J
Sistemi uzbude sinhronih strojeva _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 647
zbog djelovanja zastite. Pri proradi ogranicavaca prestajedjelovanje regulacije po
konstantnom naponu stroja, ali pocinje djelovati regulacija po nekoj drugoj vari-
I--~---, jabli, npr; reaktivnoj soazi stroja Hi struji uzbude. .
Nadredeni regulatori reguliraju neke druge varijable stanja stroja na konstantni
iznos umjesto napona stroja. To su npr. regulator reaktivne snage, regulator faktora
snage i grupni regulator, koji oddava napon visokonaponskih sabirnica elektrane
' i formiranje vanjske' karakteristike. Nadredeni regulatori su integralnog. djelovanja
s relativno velikom vremenskom konstantom te sporo izjedna~uju reguliranu veli-

TiY-'}:j-]--- ~-V~~%t::OR
cinu. Za brze pojave ostaje mjerodavna regulacija oa konstantni napon.
SINHRONI
GENERATOR
Dodatne reguIacijske jedinice (npr. stabilizator elektroenergetskog sistema, fre-
kventni kompenzator) formiraju dodatne upravljaeke signale,koji se ,umiraju s refe-
I ---'LL I 0'
, I -----r"J I I . rentnim naponom, eime se mijenja napon stroja sa ciljem da se ostvare dodatne

L____~_:-:::=_______ ...J kvalitete regulacije napona. (Npr. prigusenje elektromehaniekog njihanja rotora
stroja kod vlastitih iii sistemskih njihanja).

OGRANltAVACI NAOREOENI REGUlATORI OOOATNE REGULACIlSKE JEOINICE

Ogran;cenje sfruje uzbude Regulator reoktivne snoge Siabitiz%r elektroenergefskog
Vremenski za/egnufo ogroni- Regulator faktoro snage sistema .
lenje struje slalom 6rupni regulator Kompenzafor frekvencije
V'!.me~skl zot~gnufo ~ro- Kompenzafor oktivne sfruje
PREKLOPKA mcenJe strufe uzbu e
AUroYATSKI Nomentano ogranitenje
-RUeNO sfruje uzbude
Sl. 7. Beskontaktni sistem uzbude Ogranilenje preopleretenja
fotora

~
. .

Automatski regulator napona i rueni regulator napona

+ Ruin; regulaltJr
Automatski regulator napona i rueni regulator napona opisani su oa primj~ru OSNOVNA JEOINICA napona
(Funkcije: regufacija napono, relalivna
standardnog automatskog regulatora napona ._RADE .KONCAR" tipa ARN. za kompenzaciia, prilaoorfenie I Regulator struje
sinhrone strojeve soage iznad 5 MVA. Automatski regulator napona tipa ARN je uzbude
modularnc konslrukcije i podijeljen je u funkdonalne jedinice. Svaka funkcionalna
jedinica osigurava posebno regulacijsko djelovanje. Struktura -automatskog regula- Prijelaz b
tora napona odreduje se izbororn funkcionalnih jedinica, a na osnovi velicine aulomalski-rufna
stroja, te njegovog mjesta i uloge u elektroenergetskom sistemu. Automatski regu-
lator napona tipa ARN moze imati slijedece funkcionalne jedinic'e (sl. 8.): '
POJACALO SNAGE

~
Osnovna jedinica osigurava osnovne regulacijske runkcije: oddavanje konstant~ (Tiris.torski usmjerivocJ
nog napona sinhronog stroja, jednoliku raspodjelu reaktivnog opterecenja izmedu
sinhronih strojeva, koji rade paralelno (reaktivna kompenzacija, vidi str. 638).i pri-
donosi odrzavanju visoke statieke i tranzijentne stabilnosti u mrezi. Sl. 8. Funkcionalne jedinice automatskog regulatora tipa ARN
Ogranicavaci (limiteri) (npr. ogranicenje struje uzbude, vremenski zategnuto
ogranicenje struje rotora, vremenski zategnuto ogranieenje struje 'uzbude, trenutno
ogranieenje struje uzbude, ogranieenje preopterecepja rotora) spreeavaju prijelaze
sinhronog stroja u nedopusten reZlm rada pri varijacijama napona mreze koje taj Rucni regulator napona realiziran je kao regulator struje uzbude. Ima funkciju
sinhroni stroj ne moze korigirati,. a da se ne preoptereti iii ispadne iz koraka. Svrha rezervnog regulatora i prema potrebi moze nadomjestiti' automatski regulator
ogranieavaea je da sprijeei stetu koja bi nastala iskljueivanjem generatora iz rada napona.
 f
64LINDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE ! Sistemi uzbude sinhronih strojeva ______________ 647
zbog djelovanja. zastite. Pri proradi ogr~nicavaca prestaje .djelovanje regulacije po
~--{io-------l~MATSK;: konstantnom naponu stroja, ali pocinje djelovati regulacija po nekoj drugoj vari
,RE6VlATOR I-~---, jabli, npr: reaktivnoj snazi stroja iIi struji uzbude. .
> - - - - - - - - - - - 1 .UAPO~_j
. Nadr.edeni regulatori r~guliraju neke druge varijable stanja stroja na konstantni
lznos ~mJesto napona stroJa. To su npr. regulator reaktivne snage, regulator faktora
POMOCNI t:tthTOR'--'I-'- - - - - , snage I grupni regulator, ~oji odrZava napon visokonaponskih sabirnica elektrane
NAPON NAPONA ' i form~ranje v~njske karakteristike. Nadredeni regulatori su in,tegralnog djelovanja

, '~...J
L,_._
s. relattvno vehk~m vremenskom konstantom te sporo izjednacuju reguliranu veti-
emu. Za brze pOJave ostaje mjerodavna regulacija oa konstantni napon.
SINHRONI RO TfRA lVCI 010 '

'\L._Qrc~'}:f~=~
6ENERATOR
D~datne regulacijske jedinice (opr. stabilizator elektroenergetskog sistema fre-
kvent~1 kornpenzator) formiraju dodatne upravljacke signale,' koji se sumiraju s' rere..
. rentmm napoDom, cime se mijenja napon stroja sa ciljem da se ostvare dodatne
kvalitete regulacije napona, (Npr. prigusenje elektromehani~kog njihanja rotora
. .:::...-::=. _. ___ .--.J stroja kod vlastitih iii sistemskih njihanja).

06RANltAVACI NAOREOENI RE6VlATORI OOOATNE RE6UlAClJSKE lEOINICE

Ogroniienje struje uzbude Regulotor reoktivne snoge Sfr'bifizalor elektraenergetskag
Vremenski zafegnulo agroni- Regulator (aktara snoge sIstema .
lenje struje stolaro Grupni regulator Kampenzalor frekvencije
V,!.me~skl zat~gnufo :a- Kompenzafar oklivne sfruje
PREKLOPKA mcenJe struJe uzbu e
AUTOI1ATSKI Hamenfona ogronitenje
-RUCNO struje uzbude
SI. 7. Beskontaktni sistem utbude OgranilenJe preapferetenja
ratora

Automatski regulator napona i rDeDi regulator napona ! ! Ruin; regu/oMr

Autornatski regulator napona i rucni regulator napona opisani su oa primj~ru OSNOVNA lEOINICA napana
fFunkcije: regulacija napono, re/alivna
standardnog automatskog regulatora napona "RADE _KONCAR" tipa ARN, za Regulator struje
kompenzocijo, prifogor/enje)
sinhrone strojeve snage iznad 5 MY A. Automatski regulator napona tipa ARN je uzbude
modularnc konstrukcije i podijeljen je u funkdonalne jedinice. Svaka funkcionalna
jedinica osigurava posebno regulacijsko djelovanje. S~ruktura automatskog regula- Prijefoz ~ b
tora napona odreduje se izborom funkcionalnih jedinica, a oa osnovi veli~ine automntski -rulna
stroja, te njegovog mjesta i uloge u elektroenergetskom sistemu. Automatski regu-
lator napona tipa ARN moze imati slijedece funkcionalne jedinice (s1. 8.): .

~
Osnovna jedinica osigurava osnovne regulacijske funkcije: odrzavanje konstant- POlACALO SNA6E
f Tiris,torski usmjerivacJ
nog napona sinhronog stroja, jednoliku raspodjelu reaktivnog opterecenja izmedu
sinhronih strojeva, koji rade paralelno (reaktivna kompenzacija, vidi str. 638).i pri-
donosi odrZavanju visoke staticke i tranzijentne stabilnosti u mrezi. SI. 8. Funkcionalne jedinice automatskog regulatora tipa ARN
Ogranicavaci (limiteri) (npr. ogranicenje struje uzbude, vremenski zategDuto
ogranicenje struje rotora, vremenski zategnuto ogranicenje struje 'uzbude, trenutno
ogranicenje struje uzbude, ogranicenje preopterece.nja rotora) sprecavaju prijelaze
sinhronog stroja u nedopusten rezim rada pri varijacijama napona mreze koje taj Rufni regulator napona realiziran je kao regulator struje uzbude. Ima funkciju
sinhroni stroj ne moze korigirati, a da se ne preoptereti iii ispadne iz koraka. Svrha rezervnog regulatora i prema potrebi moze nadomjestiti autornatski regulator
ogranicavaca je da sprijeci stetu koja bi nastala iskljucivanjem generatora iz rada napona.
64LINDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
POSTROJENJA ZA BESPREKIDNO NAPAJANJE
IZMJENICNIM NAPONOM
Primjena
Ovakva postrojenja imaju siroku primjenu. Koriste se za napajanje osjetljivih
trosita, gdje niskon,aponska mreza kao izvor elektricne energije De zadovoljava,
bila zbog mogucnosti prekida, bila u pogledu kvalitete energije.
Podrucja primjene Sll:
Postrojenja za besprekidno napajanje izmjenicnim naponom ___ 649
izvora, kao sto je npr. dizelsko-elektricni agregat. Kapacitet aku-baterije se odabire
U odnosu na snagu trosila i vrijeme unutar kojeg baterija treba da osigura napa-
janje. Za osiguranje napajanja u vremenu kracem od 5 min uta primjenjuju se
aku-baterije s malim unutarnjim otporom, a to su celicni akumulatori .iIi olovni
akumulatori s pozitivnim plocama vel ike povrsine. Za dulja vremena i vece snage
primjenjuju se olovne baterije s cjevastim pozitivnim plocama.
mreio

Korisnici Trosila

racunski eeotri elektronicki sistemi za obradu podataka

PTT telekomunikacijski uredaji
radio i TV-centri uredaji za proizvodnju radio i TV programa
balnice rnedicinski uredaji U operacijskim salama i intenzivnoj 1
njezi
aerodromi uredaji. u kontroli leta, rasvjeta piste i dr.
zeljeznica telekomandni i signaini uredaji
elektrane uredaji za registraciju dogadaja; procesna racunala
industrija instrumentacija (posebno u naftnoj i kemijskoj industriji),
procesna racunala

Postrojenja za besprekidno napajanje realiziraju se s rotacionim iIi statickim

pretvaraCima. Kao rezervni izvori energije, za siucaj. ispada niskonaponske mreze,
koriste se motori s uriutarnjim sagorijevanjem" iii akumulatori. Postrojenja za
besprekidno napajanje s rotacionim pretvaracima vidi na str. 103.
Postrojenja za besprekidno napajanje sa statickim pretvaracima (SPBN)
Danas se ,sve vise izvode postrojenja za besprekidno napajanje realizirana
pomocu statickih pretvaraca, koji imaju znatne prednosti u odnosu na rotacione.
Osnovne prednosti su: . nog napajanja trosita iz mre.ze. Zaobilazno napajanje trosila iz mreze omogucava
veci stupanj djelovanja,
veca pogonska sigurnost,
manji troskovi odrZavanja,
jednostavnija montaza i rukovanje,
manja buka i vibracije,
veca zivotna dob,.
nema 'dijelova izlozenih habanju,
veca tocnost frekvencije izlaznog napona (neovisna 0 opterecenju).
Funkcionalne blok-sheme postrojenja sa statickim pretvaracima za bespre-
kidno napajanje (SPBN) prikazane su na slid 1. Jednostavno SPBN postrojenje
sastoji se od reguliranog ispravljaca J, aku-baterije2 i izmjenjivaca 3.
SPBN postrojenje najcesce radi u trajnom pogonu; trosilo se trajno napaja iz
SPBN postrojenj"a, koje potrebnu energiju uzima iz mrefe. Dode Ii do ispada mrez-
nog napona, napajanje irosila nastavit ce se besprekidno iz aku-baterije, koja
osigurava potrebnu energiju sve.do povrata mreznog napona iii napona iz rezervnog
0) c)
IrosiJo f rosifo fros/'la
Sl. 1. Postrojenja za besprekidno napajanje sa statickim pretvaracima
Ako napon i frekvencija trosila odgovaraju mrezi, koristi se mogucnost zaobilaz-
da se u doba kvara iii radova na odrZavanju pretvaraca trosilo prespoji na napa-
janje iz mreze. Prespajanje na napajanje iz mreze s elektromehanickim sklopnim
elementima (sl. I a, poz. 4) moze se izvesti u trajanju do 200 ms. "Besprekidno" pre-
spajanje provodi se statickom sklopkom koja se realizira tiristorima. Staticka
sklopka (sl. 1b, poz. 4) omogucava prijelaz na napajanje trosila iz mrd:e unutar
I ms. Pfi tome izmjenjivac mora biti sinhroniziran s mIez0l!l.
Prespajanje trosila na direktno napajanje iz mreze doci ce u obzir jedino
tamo, gdje moguca odstupanja napona i frekvencije; ne prelaze tolerancije dopustene
pri napajanju trosila.
Daljnje povecanje pouzdanosti u pogledu besprekidnog napajanja postize se
SPBN postrojenjem u redundantnom paralelnom pogonu (s1. Ie). Kod' ovakvog
postrojenja su dva iii ,vise pretvaraca spojena paralelno. Paralelno spojeni pretvaraci
ne smiju imati zajednicke one elemente, koji bi svojim kvarom mogli izazvati kvar
citavog postrojenja.
650_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Punjaci aku-baterija ___________________ 651
Ukupno opterecenje dijeli se oa pojedine pretvarace taka, da iskljucenjem
sarno jednog pretvaraca. preostali mogu preuzeti. puno opterecenje. Iskljucenje
pretvaraca oa kame se pojavio ~var iZVfsit ce se statickol1.l sklopkom (s1. Ie,
poz. 4), Preostali pretvaraci nast3vit ce napajanje trasila bez ikakvog prekipa. Aka
mreio.
l'====~~==========~~~========~
fj=
N - - - H4--
Il i
,-
t
~-

se medutim staticki pretvaraci spajaju paralelno sarno zbog povecanja soage SPBN
postrojenja. ispad jednog" pretvaraca izazvat. ce, zbog preopterecenja ostalih, ispad
61tzl i
kompletnog SPBN postrojenja. .....1. 'd lI!H-+---, :
r 1----I........---'0'--\----1 QZ \ , I

Staticki izmjenjivaci u SPBN postrojenjima QI"'!--'I

KI"'"'-->
II
Staticki innjcnjivaci u SPBN postrojenjima sluze za pretvorbu is.tosmjernog '~Z!' I
napona u jednofazni iii u trofazni _izmjenicni napon. Pored osnovnog pretva- I
I
rackog sklopa oni redovito sadrze: izlazni transformator, filtere, sklopne, upravljac- I
ke, zastitne i regulacijske _uredaje. U SPBN postrojenjima primjenjuju se bilo YZ I
izmjenjivaci s vlastitim vodenjem, bila teretom komutirani izmjenjivaci. Napon na I
izlazu izmjenjivaca je pravokutnog valnog oblika, a pripadnim filterom se oblikuje I
u sinusni. Izlazni transformator sluzi za naponsko prilagodenje kao i za 'galvansko I
I
odvajanje. Konstantan izlazIii napon, frekvenciju i faznu simetriju odrzavaju pri- I
padni elekironicki urcdaji" za upravljanje i regulaciju. . I
I
SJika 2 prikazuje SPBN postrojenje s trofaznim izmjenjivacem, komutiranirn tere~ I
tom. Osnovni sastavni dijelovi ovog izmjenjivaca su: glavni'pretvarac VI, pomocni I
pretvaraci U2 i U3 optereceni prigusnicarna L3, i kondenzator CI.'qlavni- pretvarac I
I
prenosi aktivnu snagu s istosrnjerne strane do trosila na izmjenicnoj strani. I
Reaktivnu snagu trosila podmiruje kondenzatorska baterija C I, koja osigurava I
i rcaktivnu snagu pOLrcbnu za komutaciju glavnog i pomocnih pretvaraca. Pomocni I
I
pretvaraci U2 i V3 zajedno s prigusnicama L3 djeluju kao trosila reaktivne snage,
cija se velicina moze podesavati upravljanjem tiristorima U ovirn pretvaracirna.
Tirist"orima se upravlja na takav nacin, da generirana reaktivna snaga konden-
zatorske baterije bude balansirana s reaktivnom snagom, koju konzumiraju trosHa
i pomocni pretvaraci. Oddavanjem ravnoteze reaktivnih energija' oddava se i kon,-'
stantan izlazni napon izmjenjivaca. Frekvenciju izmjenjivaca, koja je nezavisna 0
optereeenju, odreduje posebni oscilator.
SI. 2. Funkcionalna blok sherna trofaznog SPBN postrojenja: Cl filterski konden-
Izlazni transformator u spoju DjYO se moze teretiti na izvodima faznih i zatori; Gl ispravljaei; KI sklopnik na ulazu izmjenjivaea; K2 sklopntk n~ 1~la.zu.
Iinijskih napona. izmjenjivaea; K3 sklopnik za zaobilazno napajanje iz fl.1re~e; L!, L2, L3 prtgusntce
U slucaju kvara izmjenjivaca kod SPBN postrojenja prema slici 2, izmjenjivac za gladenje ispravljene struje; QI, Q2, Q3 sklopke; T! lzlazlll ~~ansformator;"..T2
se iskljucuje statickom skIopkom V 2, koja trenutno otvara zvjezdiste izlaznog trans- nul-transformator; UI glavni pretvarae; U2, U3 pomocll1 pretvaracl; VI, V2 stallcka
formatora. Trosila se istodobno preko staticke sklopke V I prespajaju na napajanje sklopka
iz mreze. Transformator T 2 je potreban za realizaciju nule trosila.
PUNJACI AKUMULATORSKIH BATERIJA
Za odluku 0 izboru she me izmjenjivaca presudnu ulogu ima dozvoljeno dina-
micko odstupanje izlaznog napona izmjenjivaca kod promjena optereeenja, vrsta i Danas su to, u pravilu, ispravljaci izvedeni s poluvodickim ko~pon~ntama
velieina optereeenja te kratkospojna snaga na izlazu izmjenjivaca. Zbog ograni- (diode, tiristori). Sluze za punjenje i odriavanje a.ku~ba~erija,. . au. Slstemlma ~a
eene kratkospojne snage na izlazu izmjenjivaca, treba voditi racuna i 0 tome, da besprekidno napajanje (str. 648) istodobno uz punJenJe 1 odrzavanJe aku~b~tertJe
nazivne vrijednosti osiguraea na strani trosila, po moguenosti, De prelaze vrijed- napajaju i trosila. Karakteristike punjaca moraju biti prilagodene karaktertsttkama
nosti veee od 20 ~~ nazivne struje izmjenjivaca. punjenja i odriavanja aku-baterija i uvjetima pogona.
652_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
Neregulirani punjaci i oni kojima se punjenje regulira specijalno izvedenim
transformatorima koriste se za punjenje startnih i trakcijskih aku-baterija kapaci-
teta do eca 200 Ah. Ne udovoJjavaju u potpunosti zahtjevima za punjenje. Sve vise
ih zamjenjuju regulirani punjaci. .
Regulirani punjaci S odgovarajucom automatikom u potpunosti udovoljavaju
zahtjevirna za punjenje i odrzavanje aku-baterija (sl. 1). Izmjenicni napon se dovodi
preka ispravljackog transformatora T na ventilsku jedinicu U. Zahtijevana karakte-
ristika punjenja se "Postize regulacijorn istosmjernog napona i istosmjerne struje,
Cije se veliCine mjere na odgovarajucim mjernirn jedinicama. Signali dobiveni iz
1I 1 LJ
Punjaci aku-baterija ____________________ 653
mjernih jedinica uvode se u elektronicki regulator A. u kojem prevladava signal
veceg nivoa. Kod regulacije napona signal napona se usporectuje s referenfnim napo-
nom. Razlika se pojacava U operacijskom pojacalu i uvodi u elektronicki sklop
za upravljanje tiristorima kod cega velicina kUla vodenja tiristora korigira odstu-
panje regulirane velicine od referentne. Kad struja tereta prijede odredeni iznos,
signal struje postaje veci od signal a napona i sada se na jednaki nacin usporeduju
strujni i referentni signal. Na taj naCin punjac automatski prelazi sa naponske karak-
teristike na strujnu i obratno.
Vrste pogona punjaca aku-baterija
Baterijski pogon
Kod baterijskog pogona trosila se napajaju iskljucivo iz aku-baterije, a kod
punjenja aku-baterije ona su iskljucena. Princip rada dan je na slici 2 i to je tipicna
, primjena punjaca za punjenje trakcijskih aku-baterija.
Primjena: pogon industrijskih i jamskih lokomotiva, clektricnih automobila
i vozila unutarnjeg transporta .

.\--_.' .--~,'--------
SI. 2. Baterijski pogon
--=or
Puni se uglavnom na dva nacina:

~ j r'
i
?ill.
SL T I
PlIlljelije padajllcom stl'lIjom u dva stupnja: automatsko prckapcanje na punjenjc
nizom padajucom strujom u trenutku kada napon punjenja dosegne napon razvi- .
janja plinova i automatsko iskljucenje punjaca
na kraju punjenja (punjenje prema WoWa-ka-
U,}
T i rakteristici). Trajanje punjenja 8 do 12 sati
(sl. 3).
u
L.
I+} S. 3. Punjenje padajucom strujom
r4~~~~------~4-~~~+-----~----,
I L~::::B+-_ _...,..,,,,,-.., I
L PlIlljenje 'prema IUI-karakteristici - u stupnju do napona razvijanja plinova
=,.= I+}..L I
punjenje je konstantnom strujom, u drugoin stupnju konstantnim naponom uz
u lin
1 T 1
padajucu struju i u trecem stupnju konstalltnom strujom uz porast napona
~. ~ y (51. 4). Na kraju punjenja se punjac. automat-
ski iskljuci iz pogona. Punjaci su regulirani i lJ,f
_~:..l
I-}
__ J. moze se pode~avati napon i struju. Trajanje
punienja 7 do 8 sati.
m
SI. 4. Punjenje prema IV 1- karakte-
Sl. 1. Regulirani punjac aku-baterije ristici
654_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Informacijski sustavi u proizvodnim procesima i postrojenjima __ 655
Paralelni pogon Tablica I. Standardne izvedbe ispravlja~a "Rade Kon~ar"
Kad paralelnog pagona su punjac, aku-baterija i trosila staino paraielno spo-
jeni (5l. 5). To je tipicna primjena reguliranog punja,ca i stacionarne aku-baterije. Nazivni Nazivna
Tip napon struja Klasa
(V) (A) opterecenja

YSi3M660/667 600 667 III (IEC 146/1973)

SI. 5. Paralelni pogon YSi3M660jlO00 660 1000 .,
YSi3M660/1500 660 1500
Pllferni pogon je paralelni pagan kad kojeg aku-baterija napaja tro"siia sarno YSi3M660/2000 "
660 2000
pri vrsnim opterecenjima. YSi3M660/3000 660 3000 "
Pripremni paralefni pogon je pogon, kad kojeg aku-baterija napaja trosita sarno YSi3M 1400/667 1400 667 "
kada punjac' nije u poganu. Punjenje je prema IU-karakteristici (s1. 6) i to u prvom' YSi3Mi400/1000 1400 1000 ~, "
diJelu konstantnom strujom, a dalje konstantnim naponom. Punjaci su regulirani. YSi3M3400/667 3400 667 "
Vlb (IEC 84/1957)
YSi3M3400/1000 3400 1000
U,I "
.,... -,
\ U
Sl. 6. Punjenje prema I U - karakte-
ristici
,, 11 12 lJ
INFORMACIJSKI SUSTA VI U PROIZVODNIM PROCESIMA
I POSTROJEN.JIMA
.......... L
RJESENJA I PRIMJENA

".
II
II
Podrucje primjene inforrnacijskih sustava vrlo je siroko pa ukljucuje elektropri-
/1~
. ISPRA VLJACI ZA ISTOSMJERNU
~
~
~ ~ vredu, metalurgiju, industriju nane i plina, procesnu industriju i centralizirane
ELEKTRICNU VUCU /1 /1
alarmne sustave. Sigurno je da informacijski sustavi postaju sastavni dio svih
". I
~ ~
procesa proizvodnje j transporta materijala i energije.
Primjenjuju se u elektrovucnim pod- f------- - 1-+------ Bitna znacajka informacijskih sustava za upravljanje ,proizvodnim procesima i
stanicama: -gradske, prigradske, industrij-
ske, rudnicke i zeljeznicke elektrovuce.
Ispravljaci su izvedeni s energetskim
.
"
/I
II
II

1/1
postrojenjirna je rukovanje inforrnacijama (podacima) iz procesa, pri cernu se infor-
macijski sustavi realiziraju, vecinom, digitalnim elektronickim ur~dajima.
Jnforrriacije se' u ovim inform a-
diodama zapornog napona od 1 400 do
4400 V, u trofaznom mosnom spoju (sl. I).
"
./1 ~ cijskim sustavima primaju i izdaju,
~

I
,~
prenose, parote i obraduju. 'Za ruko- COVJc,f-
Drugi spojevi ispravljaca rjede se upo-
1--------- --6---- - - - - - - vanje informacijama kao i za sarno
VANJSKE
trebljavaju. U standardnim rjeScnjima
"R. Koncara" spojeno je najvise 12 dioda . "" njihovo postojanje, neophodan je 00-
silac. Nosioci informacija su covjek FUNKCIJE
paralelno i tri u seriju u jednoj grani tro- " /I te materijalna sredstva iIi 'energetski
faznog mosta. Diode se hlade prirodnom
cirkulacijom zraka specijalnim rashladnim r~ ::
,~ ,
/I
~
.
procesi. Zbog ograniceoja brzioe i
kapaciteta, dana's u procesnim fnfor-
tijelima. Specijalni osiguraCi te RC-clanovi macijskim sustavima covjeka kao no-
cine zastitnu opremu ispravljaca. f------~--------- sioca info~macija zamjenjuju digital-
Standardne izvedbe ispravljaca ni elektronicki uredaji.
.,R. Koncar" dane su u tablici I. II . PROCESNOG
r--> INFORHAWSKO
II
USTAVA
Sl. 1. Diodni ispravljac u trofaznorn SI. 1. Funkcijska struktura informacijskog
rnosnorn spoju + - sllstava
656_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Buduci da informacijski sustavi cade s velikim brojem raznolikih informacija
kojima se rukuje na slozeni nacin, pogodno je razlikovati vanjske i unutarnje funk-
cije informacijskih sustava. Vanjskim je funkcijama odredeno sto fadi informacijski
sustav u cjelini iii !1jegovi dijelovi - funkcijski podsustavi, sto je prvenstveno od
vaznosti za korisnika ovakvih sustava (51. 1).
Unutarnjim funkcijama definirano je, kako se u sustavu rjesavaju zadaci
opisani vanjskim funkcijama.
Slozenost, rasprostranjenost i sisternska povezanost su svojstva suvremenih
proizvodnih procesa kao i procesa prijenosa rnaterijala. energije i Ijudi. Za nadzor i
vodenje proizvodnih procesa zahtijeva se brzina, tocoost, ujednacenost, preglednost,
odgovarajuea snaga obrade informacije i pouzdanost. Stoga je pdmjena digitalnih
elektronickih uredaja u izvedbi informacijskih sustava vazan zahtjev.
U okviru inforrnacijskih sustava treba rjesavati 'zadatke nadgledanja procesa.
upravljanja procesima iii dijelovima procesa, te obrade podataka. Ovi se zadaci
povjeravaju jednorn iii vise funkcijskih sustava. U svim se ovirn slucajevima
koriste podaci iz istog skupa podataka. Podaci uglavnom nisu standardizirani,
ali je ipak uobicajeno koristenje tipiziranih' ulaznih i izlaznih' strujnih i naponskih
vrijedoosti (opr. I do 5 Y, 4 do 20 rnA; 0 do 5 Y, 0 do 20 rnA).
Analogni modul
Funkcijski sustavi EALB 215
Osnovne funkcije informacijskog sustava - nadgledanje," upravljanje i obradu
obavljaju njegovi podsustavi - funkcijski sustavi, koji se cesto koriste i kao
sarnostalni uredaji.
Bitne znacajke suvremenih funkcijskih sustava su: moduiarnost, prijenos p,odataka
u~utar sustava preko informacijskih sabirnica, visoka integriranost funkcija poje- Digitaloi modul
dinih modula - funkcijskih jedinica te (uz izuzetak najjednostavnijih funkcijskih
sustava) osmisljavanje funkcije prograrnom.
Modularnost se temelji na gradnji sustava od osnovnih rnodula - jedinica,
pri cernu promjena u brqju i vrsti rnodula ne zahtijeva nikakve zahvate u ostalim
dijelovima sustava.
Uvodenje informacijskih sabirnica i koristenje rnodula visokog stupnja funkcij-
ske integriranosti poveeava pouzdanost, olaksava proizvodnj~ i odrzavanje, te
ornogueava fleksibilnost kod primjene. Sabirnice se koriste za unutarnju kornunikaciju
u sustavu, sto uz programsko vodenje funkcijskih sustava omogueuje povezivanje
u cjelovit inforrnacijski sustav. Opisana elektronicka organizacija omogueuje i
jednostavnije mehalticke konstrukcije funkcijskih sustava.
Alarmni sustavi su najjednostavniji funkcijski sustavi, a sluze za nadgledanje
procesa i to u osnovnorn obliku kao praeenje podataka procesa -pomoeu vizuelne
i akusticke signalizacije. [z proce~a se uvode digitalni signali i analogna mjerenja.
Tipicne vanjske funkcije su signalizacija promjene stanja i istodobno mjerenje, UZ
nadzor prelaska gornjeg i/ili donjeg pniga. Dodatne su vanjske funkcije alarmnog
sustava: vrernensko zatezanje alarma, blokiranje alarrna, stvaranje grupnih alarmnih
signala, mjerenje i pokazivanje podataka grupe analognih mjerenja.
U rjdenju "RADE KONCAR-a" alarmni sustav je gotovo potpuno decentra-
liziran (sl. 2), tj. ostvarena je medusobna neovisnost pojedinih kanala. Jedan modul
sadrzi jed an iIi vise kanala. a po nekoliko modula cine mehanicku cjelinu. Centralizi-
Mikroracunarski sustav DS-8 Informacijski sustavi u proizvodnim procesima postrojenjima __ 657
ANAL06NI Ol6ITALNI ANAL06NI III
KANAL KANAL ( - - - - - - - - Ol6ITALNI KANAL

..
.

ANAL06NI III 6RUPNI

Ol6ITALNI KANAi
-------------- ALARMI

..

F 7a ~ .

iI
I
I

016ITALNI POKAIIVAC
:
I 199.9
I
Mikroprocesor

<
VElA S MIKRO-
RAtUNARSKIM
SI. 2. Struktura distribuiranog alarm- SISIEMOM OS-8 <
nog sustava ALSY 8 proizvodnje "Ra-
de, Konear"
rani su sarno zajednicki pokazivaei i napajanje, pa ispad iz 'cada jednog kanala ne
utjeee na rad ostalih. Sve se veze unutar sustava pstvaruju preko informacijskih
sabirnica (Bus), a sustav 'se moze pomocu meduskIopa za povezivanje sabirnica ve-
'zati na ostaIe funkcijske sustave.
Funkcijski sustav za programsko logicko odnosno sekvencijsko upravljanje
voden je logickim procesorom. Zahvaljujuci tome, jezik u kojem se program pise
jednostavan je, usmjeren na -primjenu i ne zahtijeva specijalistick,o znanje, progra-
mera. Broj instrukcija je ogranicen na desetak, a one predstavljaju jednostavne
logi~ke operacije (I, ILl i sli~no), pa se klasi~ne relejne sheme upravljanja jedno-
stavno prevode- u program.

42 Koncarev prirucnik
 658_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Informacijski sustavi u proizvodnim procesima postrojenjima _ 659
Rad" ovakvog programa je jednostavan. U prv<?j se etapi ispituju svi ulazi
1I sustav i njihova se stanja (UK-ISK) pohranjuju u memoriji podataka; u drugoj
se etapi na temelju stanja ulaza i programom danih logickih jednadzbi, racunaju
stanja izlaza i pohranjuju u memoriji podataka; izracunata se stanja izlaza u
trecoj etapi prenose na izlazne module. Cjelokupno trajanje jednog ciklusa programa, MIKRO RACUHA.LOI MEMORIJA HAOIONNA KOMUNIKACilSKA
U kojem se abrade svi ulazi i izlazi, reda je velicine 1 do 10 ms. Rad sustava IPROM,RAMI IEOINICA JEOINICA
ogranicen je na logicke operacije, realizaciju brojila i vremenskih clanova i prikla-
dan za rjesavanje problema sekvencijskog i kombinacijskog upravljanja.

PROGRAMSKA
0
MEOUSKlOP lA
MEMORIJA MIKRO-RACUNARSKI
SUlTAV

<
IINSTRUKCIlSKE SA81RNICE D 81. 3. Struktura sustava za program-
sko logicko upravljanje PLC 700 pro-
izvodnje "Rade Konear"
ULAINO
IILAlNE
KOMUNIKACIlSKE
1---.-_.-- lEO/NICE
MEOUSKLOP

I
NAOIORNA
IEOINICA
LOGleKI
PROCHOR
{) U
PROCES ORU61
FUNKClJSKI
SUSTAVI
I I ULAlNO/IILAlNE SA81RNICE STANICA
< > OALJlNSKI STANICA SI. 4. Struktura mikroracunarskog sustava
PRIlENOS { CENTRALNA STANICA OS-8 proizvodnje "Rade Koncar"
I I I podataka te nizom vodica za razvod signala upravljanja, nadgledanje i napajanje
ULAlNE IlLAlNE VREMENSKI sluzi za komunikaciju medu svim funkcijskim jedinicama-modulima.
IEOINICE r--------- IEOINICE r------- ---- CLANOVI Sabirnice su ostvarene konstrukcijski kao maticna ploca okvira funkcijskih je-
dinica, izvedena u tehnici ~tampanjh krugova. Podaci se po sabirnicama prenose

D U
Struktura sustava za programsko logieno upravljanje PLC-700 prikazana je na
sl. 3. Na ulaznojizlazne sabirnice (Input/Output Bus) prikljucene su funkcijske jedi-
nice raznih vrsta digital nih izlaza i ulaza, te vremenski clanovi. Rad vodi logicki
procesor u kojem se nalazi i memorija za upis i citanje P9dataka. Nadzorna
jedinica automatski nadgleda rad i st.anje informacijskih sabirnica. Preko instruk-
cijskih sabirnica (Instruction Bus) ostvaruje se veza s pr6gramskom memorijom
za citanje podataka (PROM memorija). U PRqM memoriji pohranjuje se program.
. upisuju varijabilni podaci i medurezultati racunanja. I PROM i RAM su poluvodicke
Mikroracunarski sustavi cine osnovu suvremenih procesnih informacijskih sustava.
Njihove glavne znacajke 8U primjena informacijskih sabirnica, rad voden mikro-
racunalom te programska podrska (software-softver). Informacijske sabirnice (51. 4)
s paralclnim 16 bitnirn ~dresnim dijelom, 8 bitnirn dijelom za dvosmjernu razmjenu
paralehlo i asinhrono oa .principu 'potvrde izvrsenog zadatka (Handshaking-ruko-
vanje), cime je osigurano najbolje prilagodenje razmjene informacija brzini rada
mikroracun'ala i ulazno~izlaznih je~inica. Najveca brzina prijenosa podataka po
s:,tbirnicama reda je velicina 10 6 byte/s.
Centralna jcdinica mikroracunala, smjestena oa jedooj stampanoj ploci, koordi-
nira rad sustava. Integrirani poluvodicki. sklop mikroprocesora daje glavne znacajkc
mikroracunala: format rijeci (pretefno 8 bita), brzina rada (vrijeme izvodenja jedne
instrukcije reda velicine 1 do 10 Ils) i repertoar instrukcija, a time i asemblerski
program ski jezik (vidi str. 661).
Programi se upisuju u PROM memorije. cime jc izbjegnuta mogucnost njihova
uniStenja u slucaju nestanka napajanja, dok se u RAM memorije (vidi str. 672)
memorije.
Ulazno izlazne funkcijske jedinice sluze za uvodenje signata i. mjernih velie ina
iz procesa kao i za davanje podataka u proces. Mikroracunarski sustavi mogu
primati i izdavati digitalne, analpgne i impulsne signale.

42*
/
1/
660~INDUSTRljSKAELEKTRONIKA I AUYOMATSKO UPRAVLjANjE
Informacijski sustavi u proizvodnim procesima i postrojeniima __ 661
Komunikacijske jcdinice se llPotrebljavaju-za komunikaCiju s drugim uredajima
kacije izvodi" ~e u re.alizaciji "RADI;, KONCAR:' standardiziranim signalnim sabir-
i sustavima (pisacima, alfanume'rickim videoterminalima, nadredenim miniracuna- . nieama .(sl. 5). .
lima, drugim mikroracunalima), - . '.
Ove se jediriice pr,ikljucuju na uredaje prijenosa - modeme. i telegrafske kanalske Salelilska stanica(SAS) s malom kolicinom podataka rjesava se namjenski
uredaje,. pa so prilagoctene PTT propisima iii _~edunarodnim standardima. razviJenim elektroni~kim uredaj;m malih dimezij~. koji se povezuje s vecom daljin-
skorn stanicom iii nep~sredno s nekom centralnom stanicom.
SI. 5. Sustav distribuiranih up-
IIIKRORACUNALO IIEIIORIJA Miniracunala i njihpve periferijske j~dinice,' koji predstavljaju centralni dio
ravljacko-signalizacijskih ele-
PROII, RAil . sloienih informacijskih, sustava, opisani su u iscrpnoj bibliografiji od koje spo-
menata MB-8 proizvodnje "Ra-
minjemo:
de Koncar"
IIIKRORACUNARSKI ... B. Soucek: Mala racunala, Tehnicka knjiga, Zagreb 1976.
SUSTAV <<:=:;:======::;::==::;::::::: Sustavi prijenosa podataka (telekomunikacije), koji se susrec,u u daljinskom pro-
I I cesnom vodenju, ostvaruju se zicanim i bezicnirri komunikacijama koristeci jayne
iznajmljene linije iii namjenski izgradene jednokanalne iii visekanalne komunika;.
UPRAVLJACKA cijske puteve, koji moraju osiguravati slijedece osobine prijenosa:.
JEOINICA vjerojatnost pogresnog prijenosa p ~ 10- 5 .

I kodiranje kodovima za identifikaciju 'i ispn'tvljanje greske u redovito 98 %

r
I
~----------------------,

. .------'-
'--, I
I \ siucajeva. pojave greske, .
sirina pojasa prijenosa, koja omogucuje brzine prijenosa od 200 do 4 800 Bd,
Wrrj: PRILA600NA
JEOINICA
PRIKLJUCNA
JEOINICA
t----- I detekciju kvara linije i vrlo ~esto automatsko prebacivanje na rezervni prije-
n~sni put.
I Programska podrska (software)
L---------1---------t---~ Program:~ka podrska ostvaruje funkcije informacijskog sustava, sluzeci s.e racu-
nalom (mini ,iIi mikro) i elektronickim sklopovima funkcijskih sustava. Programska
OISKRETNI IIOOULARNI je podrska modularna, sto omogucuje prilagodenje .zahtjevima odredenog procesnog
ELEIIENT! . ELEMENTI
informacijskog sustava jednostavnim izostavljanjem iii dodavanjein programskih
IOEKAOEl
modula.
'--'- - - - - v , - - - - ' Programska podrska maze se podijeliti u tri osnovne grupe: sislemska podrska,
ElEMENTI KOIiUNIKAClJE podrska realnog vremena i poddka pro~irenog 'realnog vremena.
t.OVJE K- SVfl.oJAV,:-:-:--:---, Operacijski sustav sadrzi najvai:nije sistemske programe i omogucava: visepro-
.,.-@- _ 199.9 I gramski rad, brz ~dziv na vanjske signale i razgranatu strukturu. prioriteta. Opera-
cijski sustav, a uglavnom i ostalu sistemsku podrsku, u vecini swcajeva daje
proizvodac racunala. Operacijsk{ sustav obuhvaca osnovni nadzorni program (mo-
,------------------------,
I + t I
nitor, executive), koji koordinira rad cijelog programskog sustava, servisne rutine,
programe za ulazno-izlazne jedinice (driver), kontrolne programe baze podataka i
I~ I sistemske tabele. Sistemska podrska obuhvaca i pomocne sistemske programe koji
L-.:.J- PRILA600NA PRIKLJUCNA I omogucavaju i olaksavaju r~zvoj iii rad korisnickih programa (application program).
""'-i- JEOINICA JEOINICA I
I r-t-
L_ - - - - - ------t----------- .
t---~
I Pomocni sistemski programi sluze za pripremu izvornog programa (source program
editor), pretvorbu izvornog oblika programa pisanog u asemblerskom jeziku u
binarni k6d (assembler), prevodenje programa pisanih u visim jezicima, kao FOR-
TRAN, u binami k6d (FORTRAN compiler) kao i za razne pomo.:ne zadatke,
npc. trazenje gresaka u programima (debugging) i povezivanje programa u jedin-
stven sistem (linking), .
Korisnicki programi realnog vremena sluze da se podaci, nastali u procesu
Veza S osobljem se ostvaruje preka ulaznojizlaznih jedinica kad malbg broja
. iii dani od nadzornog osoblja, uvedu u informacijski s~tav, u njemu srede i nakon
podataka. Dodatni sustavi komunikacije ~ovjek-sustav (s1. 5) koriste, se kod ve~e
odgovarajuce obrade, ucine vidljivima. radi mogucnosti zabvata u proces. Ovi
kolicine podataka. Razvod signala od mikrora~unskog sustava do nlJesta komum-
programi, dakle, ornogucuju da se proces prat~ i vodi "u realnom vremenu".
662_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
S obzirom na "funkciju korisnicki programi realnog vremena mogu se podijeliti na
programe akvizicije i prezentacije podataka te na programe obrade.
Programi obrade vezani su na dane tehnol~ske pr~ble~e, dok .~e .progr~i
akvizicije vecim dijelom mogu primijeniti kao unIverzalm u mformaclJsklm susta
virna (sl. 6),
.i
1 grupama na valjaoniekoj pruzi u zeljezari. Daljinska stanica (DAS) je osnovna
Informacijski suscavi u proizvodnim procesima i posCrojenjima __ 663
Komunikacija covjek-sustav izvodi se prcko video-terminala, pisaca, tastature,
sinopticke ploce i pulta. Na ekranu video-terminal a, koji mogu hili alfanumericki,
semi-graficki i graficki, crnobijeli iii visebojni, daju se U osnovi popisi alamm,
popisi kvarova i popisi dogadaja, izvjeStaji. sheme i krivulje. Na pisacima se izdaju
zapisi i izvjestaji. dok se dijalog izmedu eovjeka i stroja izvodi preko tastature i
ponekad preko tipkala i zarulja u pultu i na ploei.
Korisniekim se programima prosirenog realnog vremena rjesavaju zadaCi opt i-
miranja procesa proizvodnje, izraduju proraeuni i time prireduju podaci koji mogu
posluziti kao pomoe u vodenju procesa. Informacijski sustav u ovom slueaju omogu-
cuje obradu podataka velikog obima u tako kratkorn vremenu da rezultati mogu
posluziti za pravodobne zahvate u proces. Na taj se naein mogu egzaktnije rjesavati
zadaci proizvodnje, kod kojih bi se operateri inaee sluzili intuicijorn steeenom
iskustvorn ili unaprijed razradenim tipienim situacijarna.
lzvodaci informacijskih sustava u veeini slueajeva imaju razvijene, (u manjoj
iii vecoj mjeri) standardizirane pakete korisnickih programa za razlicite procesno-
-proizvodnl! primjene. Programska je podrska dovoljno fleksibilna da omogueava
promjene, ali programski paketi "po mjeri" zahtijevaju veee ulaganje rada, a mogu u
sebi nositi nedoreeenosti i nepouzdanosti, koje nestaju tek nakon odredenog vre-
mena primjene i uklanjanja gresaka.
Mikroraeunala imaju programsku podrsku slienu po strukturi onoj za mini-
racunala, ali manje efikasnu zbog manjih mogucnosti mikroraeunala.
Primjeri izvedbe infonnacijskih snstava
Sustavi programskog logiekog upravljanja, alarmni sustavi, mikroraeunala i
miniracunala omogucuju rjesavanje zadataka nadzora, vodenja i obrade prilago-
deno objektima i procesirna razlicitih stnpnjeva slozenosti, razlicitih zahtjeva na
pouzdanost i to na svirn hijerarhijskim razinama. "Iduci od jednostavnijeg prema
slozenijem, navode se slijedeca rjesenja: lokalni automati, lokalni nadzor, krono-
loska registracija dogadaja (KRD), sateHtske stanice (SAS), daljinske stanice (DAS),
lokal.a obrada (LOB), centraln. stanice (CES) te centri upravljanja (CU), odnosno
u nekim 'primjeriama dispecerski centri (DC).
Lokalni automati. registratori dogadaja, satelitske i daljinske stanice.
Lokalni nadzor i upravljanje srednjim i vecim kolieinama podataka izvodi se
'cesto tako, da -se programsko logieko upravljanje i signalizacija dopunjava kro-
noloskom registracijom dogadaja (KRD) (sl. 7). Podaci se izdaju na pisaCima u nume-
rickom iIi alfanumeriekom obliku -po redoslijedu pojavljivarija. Primjeri primjene su
al1tomatsko upravijanje agregatima u ~idroe~ektranam~ iIi funkcijskim proizvodnim
razina hijerarhijske strukture u hijerarhijskim informacijskim sustavima i najjedno-
stavnija prirnjena funkcij'skih mikroraeunarskih sustava. Pored mikroraeunala ijedinica
memorije, pomoeu kojih se programski vodi rad daljinske stanice (s1. 8), te ulazno-
-"izlaznih jedinica za razmjenu podataka s procesom, u konfiguraciju mogu biti
ilkljucene i druge funkcijske jedinice. Osnovna funkcija daljinske stanice je razmjena
podataka s postrojenjem te komunikacija s centralnom'stanicom. Mikroracunarska
664 _INDUSTRljSKAELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Informacijskisust~vi u proizvodnim procesima i postrojenjima_._ 665
NAOIORNO OSOBLJE SL S. Daljinska staniea (DAS) DS-S02T izve- CV -CENIAR VPRAVllANIA
dena na osnovu sustava DS-8 CES-CENIRAlNA SIANICA

IElEGRAFSl{1
PROGRAHSKO KRONOLOSKA AlARHNI SVSIAV KANAl
LOGltKO REGiSIRAClJA IA SIGNALIIACIJV
VPRAVLJANIE 006AOAIA I IIBORNO
HIERENIE
PlC 700 OSBARI AlSY8 HIKRO-
RAtVNALO HEHORIlA KOHVNI/{ACIlSKA
IEOINICA

SABIRNICE

SL 7. Sustav lokalnog upravlja-

nja, nadzora i ,regiitracije uz pri-
mjenu funkcijskih modula pr~-;
PROCES
izvodnje "Rade Koncar"
daljinska stanica maze preuzeti i funkcije kronploske registracije dogadaja. Na taj se
nJcin racionalnije koriste ulazoe jedinice, jer ne dolazi.do dvostrukog uvodenja nekog
podatka i to posebno u daljinsk~ stanicu, a posebno u kronoloski registnitor:
Satelitske stan ice (SAS) se magu prikljucjvati oa daljirisku stanicu prek~ P RO C E S
komunikacijskih jedinica. Kapacitet satelitske stanice je ogranicen. Satelitske sta-
nic~. se magu vezati oa daljinsku linijski (multi-drop), serijski, zvjezdasto; odnosno
u serijsko-~\'jezdastim kombinacijaIl}a.
SAS - SATElITSKA STANICA
Odvojene funkcije daljioske stan ice i kronololike registracije rjesavaju se u jed- EHIA IOV
nom objektu korisfeci dva mikroracunala, ,ako' se, postavijaju narociti' zahtjevi
na pouzdanost (s1. 9). U ovakvoj konfiguraciji, u siucaju ispada daljinske stanice,
kronoloski registrator nastavija sianjem.'svojih poruka, i nadredena razina' dobiva Kod objekata s vecom kolicinom podataka i slozenijom obradom, centralnu
reduciran obim p~dataka,i u~ neznatno zakasnjenje. U kronoloski registrator se ulogu u informacijskom sustavu preuzima miniracunalo (sl. 10). Minira~unalo se
uvode digitalni signaii, npr. uklopna stanja i 'zastite, alCprimjeria mikronicunala preko svojih sabirnica veze sa. sabirnicam:a mikrora~unala a pritom se koriste
omogucuje uvodenje i an.alognih velicina te n~gistraciju prelaska, pragova procesnih tzv. sabirni,cki. pretvaraci, koji se kao i dritge funkcijske jedinice-moduli uticu u
varijabli i pracenje mjernih vrijednosti (data-logging). okvire m'ikroracunarskog sustava. Rad vodi miniracunalo koristeci odgovarajucu prog-
Lokaloa obrada (LOB) se rjesava sustavima mikroracunaia, koji obavljaju i r;msku podrsku, a funkcijske jedinice mikroracufiarskog sustava' (bez mikroracunala)
slozenije zadatke: integrirajuci funkcije logickog upravljanja ,i alarm,ne signaliza:- koriste se kao ulazno-izlazni i dijelom komunikacijski podsustav.
cije, vezane s kronoloskom registracijoITl:
Mikroracunarski sustav kao samostalna, cjelina rjesaYfl. i namjenske funkcije Centr~lne stanice, 'centri upravljanja i dispe~erski centri
pri regulaciji procesa. gdje ima ,ulogu regulatora u nizu regulacijskih krugova, iii Centralnu ,stanicu (CES) ,u informacijskim sustavi~a s manjim zahtjeyima pred-
kad pozicioniranja i sl., U ovakvim. primjenama vise 'sustava .roikroracunala moze stavlja takoder mikroracunarski s,u~tav. U tom je slucaju,obrada u centraInoj stanici
biti medusobno povezano u okviru jednog tehnoloskog. procesa iIi povezano',s ogranicena, i, uglavnom se. svqdi nri ~ignali~ciju, upravIjanje i mjerenje preko ploce.
nadredenom razinom upravljanja.' iii pulta te registriranje podata~a po motu pisaca.
 666_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Inform.cijski sust.vi u proizvodnim procesim. postrojenjima c .. _ .. 667
NAOREOENA
,~ RAIINA
~;
~,~ OISK
~( MEMORIJA
'"
;;:;
....
KOMVNIIlACIJSKA VIOEO
TERMINAL
--=--.:~.J
lre:___

"-
~
... "
JEOINICA
15 ;::;:::
::5::;:: ~ -'"
~ i:l '" ~ MINI

'""
"'<
RAtVNALO
~
..., '"'" SABIRNICE

~
...,
'"
'"
'"
>Ii"
~~
~6
....
'-'
~
<0
0
>
1 NAOREOENA
'" "'~ t! OJ)~ RAllNA
,t\ '" ~-
",,,,'" <=:J .00
->:;..: SABIRNltKI
'"<;: '" .....
:::;~ .S~,
.~
iKOMUNIKAc,jSKAl PRETVARAt
'"~ "" ,"en L JEOINICA
I ___ ___ JI
"" ...,'" .... "'''''
,,0 ,
>Ii ~ 8~
"l I SA BIRNICE
1:3 ~!,L.,~ ....'" . 1:':1. C':I
::::;>'(?
~~~
U<o
>:l'"
~~
~
-"'"
c OJ)
~ "'~
~e1
~~~ '"'" 20
i
'"~~ "<
"'~ ...,
~

8
'2 :g,
'"
:s~ '" ~ U

DD
~ "- '0' ~
l;! ~~ >';;;
.'>
-g'~
~
i:l I
~~~
....

'"
'"
'" "u-'"~ 00
-
'"
>Ii'"
;E~
.........
"'::t:"'I:2::i
~~~
'" _c 0
'""" "'-c
._ )00
lOKAlNO POSTROJENJE

"'' '
~6J
"'~
....
'-'
00

"
SI. 10. Sustav mikroracunala DS-8 kao ulaznojizlazni podsustav mini-
<=:J -'"
00
.5
racunala
'"
~ ~
'" c:::>
'='
0" se daljinske stan ice vezu preko komunikacijskih jedinica i sabirnica mikro-
...,
::! racunala. Dispecerski centri se razlikuju od centara upravlJanja po snazi racunala
ii:..., '" ~,~~
;::;
""~ '"
...,'" ~~-
""t~~
~~~
'"
0;
i prograrnske podrske, koja osim akvizicije podataka.obavlja i funkcije prosirenog
realnog vremena, a sadrie i dodatne periferijske uredaje i vanjske memorije.
eentri se vrlo cesto opremaju dvostrukom konfiguracijom racunala zbog zahtjeva
;:( za velikom raspoloiivoscu informacijskog sustava. Jedno od racunala je "vodece"
(Primary), dok drugo kao "pratece" (Secondary) prima bitne podatke i spremno je da
~
c:k,~ u slucaju kvara vodeceg racunala preuzme vodenje sustava. Oba racunaIa u
~.e kratkim vremenskim razmacima (sekunde iii najvise minute) -komuniciraju medu-
~;'
sobno, da hi provjerili ispravnost u radu te da bi u slucaju kvara mogli izvrSiti
p'rebacivanje rada na pratece racunalo. .
. Centar upravljaoja 11 .(CU) je u vecini slucajeva centralna stanica, u kojoj mini-
Dok su konfiguracije miniracunala u cent rima upravljanja uvijek opremljene
racunalo vodi rad informacijskog sustav1, a preko mikroracunarskog sustava da-
vanjskom disk-memoflJom, manje konfiguracije lokalne obrade s miniracunalima
liinske stanice se veiu na centar (sl. I I). Periferijski uredaji vezani su na sabirnicc
nekad . rade sarno s brzom centrainom memorijom. Kapacitet centralne memorije
~iniracunala. Lokalni se podaci uvode kao da se radi 0 daljinskoj stanici, a sve krece se od 16 K rijeci (16000 rijeCi) do preko 100 K rijeci u veCim centrima upravlja-
t) Vidi fotografiju iza str. 672. nja. dok su kapaciteti vanjske disk-memorije reda velicine M rijeci (10 6 rijeCi).
668_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Informacijski sustavi u proizvodnim procesima i postrojenjima __ 669
Mikroracunarski. sustav i procesno miniractinalo predstavIjaju. llstvari,
makrokomponente procesnog informacijskog sustava. -Kombinirajuci ove makro-
/\ . komponente moze se rijesiti sirok spektar zadataka nadzora, upravljanja i obrade,
-..!...~~
S;s~ Iokalno i daljinski, a prilagodeno postrojenjima i zahtjevima oa sIozenost obxade,
'"<->;;; "'~'"
,~~\:Q koIicinu podataka, pOllzdanost i .to oa svim raz.inama informacijskih sustava
(Tablica ll.

~
M
;;;;"-' Tablica 1 Tipicna rjesenja proizvodno-procesnih informacijskih sustava
'<"':>
~~
( -!.~~
::-.~
~~
",," ~~~ t--- Daljin-
~~ '"'''"'~ ska

~'"
.'-'i&:
(V <::31i!
-'<->11'
n ~~ r
:"'t' ;:j
~~
~c::;
~'"
vM ;;;
0
0
.

~
:.:;>
<.>
"'"
0
Makro
kompo-
nente
Krono-
loski ska
stanica i
Daljiri- integri- Lokalna Central-
rana obrada na sta-
Centar uprav-
ljanja
Dispecerski

,---t-- -~
:::! i~~
-~
~

"2
~
"";;;
0
registra- stanica
tor loska
krono- . nica centar

-r-.J."--;, "'~ '"-';1- ;;:",.,,....

;::s:::::::::
0 0 DS8AR DS801T registra- PROZA DS8FC PROZAllD
-'"
p.. ~

I I ~i51 23~ :::l!tr...:.l:e 'N

0 cija llC
~~--.
--l ~Y'>"'"
~~
;::;;:::::!~~- ~~ .. -;;;
I ~~~I . ~~
DS802T
L~~::'J
-'"'" "''i;
;:,-
~::e
-~ hF~ Racunala Mikro Mikro Mikro Mini Mi.kro Mini 2xmini

I--
,.!..~~
~~~
.::t.i::3C::;
~~~
f- ""
",r-
,..!..;;;;i':l
~~~
~i:j;::;
~~~
W 0
...

'"<-> '"
';;-- <->
-'"
<>~ ~ -'" v ----'
0

-'"'" ~'"
~
"!

r'- -
'" '"
"!
'"
0
""
'" I-- .!..~~
~~
::t:t:i1S f-
~~~
""
'"
-
J ~
~
~
"2
.~
"'
~
:E'
0
0 0

"'"
.\1 !
~
0
'U 0
. "" "a
~
'""-
0 0
-
:;\ n I~:"'f
~Y;~ n
'"
'
~ '-'
I-- .
I-- ;::)8=::
~:"t~
,.,,",~
t-'- I--
.
~~ '"
':::!~
-'-
0
:....J <> '"
<>

~
.;</ !2l "C 0
-
~.';t -~
"'''-' C
~
. =t: c:t; ,>,1i! u
-
0
,- 670_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTO.MATSKO UPRAVLJANJE Informacijski sustavi u proizvodnim procesima i postrojenjima __ 671
Programiranjc, ispitivanjc i pustanJc u pogon .. ' .. . Razvoj i ispitivanje programske podrske obavlja se, vecinom, oa racunalima
. . .... ." k'h sustava predstavljaju razvoJ 1lspitIvanJC ,)~tpg tipa- koji se koriste u prQcesnom informacijskorn sustavu iii snazoijirna, s
Vazne ctape u reahzacIJI mformaclJs I .. . programa u memorijske jedi- 'o,b?irorn na kapacitet rnemorije" brzinu obrade i repertoar: instrukcija, odnosno raspo-
~k f k" 'k'h sustava uplSlvanJc
progralll:sk~ .pod,rs . e \~n C,IJS 1 ogon pr~cesnog informacijskog sustava.
nice, te IspltlvanJe I pustanJe u p lozivu sistemsku programs~u podrsku. -Na raeunalu' se preko. pisaca iii video-ter-
minala prireduju programi -' upisivaujem, ascmbliranjem, traicnjem gresa~a' i ure-
divanjern. . Upisivanju 'programa prethodi toeoo specificiranje funkcija, izrazavanje
tih tunkcija dijagramima toka. programa, a zatim pisanje programa-instrukcija u
.asemblerskom jeiiku u alfanumerickom obliku. Zavrse.ni se programi povezuju
u programski sustav, ispituje se rad meduveza i sustava u cjelini. Pri generiranju
sustava se koriste vee postojeei standardni programi iz programske biblioteke.
Priredivapje programa za mikroraeunala, kod kojih je primijenjenim mikroproce-
soram .odreden asemblerski jezik, obavlja se. takoder na "kuenim" racunalima,
koristeei meduasemblerski program (cross-assembler).
Program ski sustav se upisuje na nosioca kao disk-memoriju, magnetske ka-
zete, diskete, pomoeu kojih se unosi u korisnieku konfiguraciju iIi upisuje u PROM
. memorije ako se radi 0 mikroraeunarskim funkcijskim sustavima.
Ako je rad na programiranju vrlo intenzivan i u. njemu sudjeJuje velik brej

I programera, koristi se centralizirano ra~unalo opee namjene (racunski centar)~

Pastupak programiranj"a odvija, se u nekoliko. etapa s1. 12: priredivanje i
asembliranje (I), simulacija (2), ispitivanje na korisnickoj konfiguraciji (3), upisjvanj~

~
TEII/illAl
---
PRIPREMA
PROGRAMA
,-I_E_O_I_'O_R_/~ - IlVORNI
PROGRAM
ISOURCEI
konaene verzije programske podrske na. nosi.oca (4). Etap.a simulacije koristi se
sarno ako postoji programska podrska, kojom se simulira rad korisnickog racunala.
Najcesce je to sIucaj kod mikroracunala. Neke, se etape ponavljaju i. po nekoliko

lISIA
! mil!,IJI
IJI
III
(II +IlJ
ASElIBLIRANIE
1,1
puta u toku rada. dok se ne postigne ispravan rezultat..

Upisivanje programa u PROM kod mikroracunala obavlja se pomocu na-

.. .

PROM1ENA PROGRAMA . mjenskih uredaja. Izvorni nosilac je npr. magnetska kazeta, na kojoj je pohra-

/j, ~
IASSEIiBlERI njen program u binarnoin kodu. Pri upisivanju se stalno pr6vjerava ispravnost upi-
sanog dijeia programa, usporedujuci ga s izvornim prograrnom na nosiocu. Auto-
matski se .izdaju f programske liste kao dokumentacija. Uredaji dozvoljavaju i
ITJ,I21 PROGRAIISKA 1.1 kopiranje s izvorne na jednu iii vise drugih PROM memorija.
t IlJ
r---'---,IY
lISIA
III
.<
81NARNI
> ' Vazna etapa 'u realizaciji programskih informacijskih sustava je ispitivanje
opreme 'j programske podrske. Ispitivanje pocinje ulaznom kontroloni komponenata,
IZlllENE /\UZI KOO

u
koja je 'djelomicna iii potpuna. Pot puna je kontrola uglavnom kod mikroprocesora.
PROGRAIIA ~ 10Blaii memorijskih jedinica i integiiranih sklopova. Ponekad se ispituje i u i.ivjetima
SIIIUlAClJA I
KONFIGURAClJE IJJ.!.I t koji nadmasuju one, specificirane od strane .proizvodaca komponenata:

t
r--:=-;-;ll-;;11_31--, IlJ tI l31
[JERIlINAl]
Ispitivanje modula - funkcionalnih jedinica je vecinom automatski. uz primjenu
racunala i iskljucivo u tu svrhu razvijene programske podrske.. Ovakvo .ispitivanje
REIUlTATI omogucuj~ dijagnosticiranje i lociranje kvarova kao i provjeru tolerancija u sklopu.
ISPIT/VAN1A ~[rERIlINMI (3},1'I~ Greske koje se pri ispitivanju pronalaze, mogu se po ucestalosti ,pojavljivanja
ovako svrstati: pogresna, montaza komponenata, kratki spojevi .tead lemljenja i

t
-
IJI ISPIT/VANlE
NA SIVARNOl
~Io .01 prekidi spoja, ostecene komponente i medusobno djelovanje komponenata (pojava
najgoreg slucaja kombinacije" karakteristika komponenti u sklopu).,

IIONFIGURAClJI PROII Integracija bitnih dijelova slozenih procesnih informacijskih sustava izvodi se
prije isporuke s konacnom provjerorn vanjskih funkcija, a uz' simulaciju veza s
Sl. 12. P ostupci u razvoju i ispitivanju programske podrske procesom. Za integraciju kao i za pu~tanje u pogon pored. standardnih mjernih
672_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLjANjE
uredaja, prvenstveno digital nih instrumenata i osciloskopa, koriste se i namjenski
uredaji. Tako se npr. provjerava fad- standardnih funkcijskih sustava, daljinskih~'i
centralnih stanica. kronoloskih registratora dogadaja itd. Za mikroracunarski' s-u~tja\r
postoje ~pecijalne ispitne. jedinice za pracenJe I upisivanje promjena programa. .
Kod nekih funkcijskih sustava za automatsko "upravljanje sv'e se 'cesce prognimi
nakon projektiranja upisuju u RAM memorije, urhjesto u PROM i tako izvodi
pustanje sustava' pogon. Tek po -Z3Vfsenom pustanju- u pogon, nakon 5to su
uzeti U obzir svi tehnoloski zahtjevi upisuje se konacna verzija program a u PROM
meinoriju kojom se zamjenjuju' privremerio 'koristene RAM memorije. I u ovakvim
slucajevima koriste se narnjenski ispitno-programski uredaji. koji mogu biti povezani
s pisacem i jedinicom magnetskih kazeta. Na terenu se nakon konacnog upisi-
vanja u PROM memorije odmah prireduje konacna verzija programa na kazetaina
za pohranu kod korisnika i za 'potrebe isporucioca kao i 'programske liste konacne
verzije.
Svi se opisani postupd programiranja i ispitivanja razlikuju 'u detaljima od
slucaja do slucaja u ovisnosti 0 organizacij1 posla, raspoloiivoj opremi i. 'kadro-
virna.

POUZDANOSTPOSTROJENJA I ELEMENATA

Osnovni pojmovi pouzdanosti (prema lEe 271(1974)

'Pouzdanost '(engl. reliability) je sposobnost, izrazena kao vjerojatnost;, da neka

jedinica izvrsava svoju funkciju u odredtmirn uvjetima i' kroz odredeno vrijeme. (Pod
j~dilljco!1i se moze smatrati komponenta, sklop,. uredaj, sistem itd.).

, Kl'ar (otkaz, engl. failure) je prestanak sposob~osti neke )edinice da izvrsava

svoju funkciju.

Promatrana pouzdanost. za Jcdinice kojc sc ne popral'ljaju je ornjer broja jedi-

nica, koje su funkcionirale na kraju -promatr.anog perioda, _prema ukupnom broju
jedinica u uzorku na pocetku' perioda.

Promatrana pouzdanost za jedinicc koje se popral'ljaju je. omjer br~ja sluc~je~a

u kojima je jedinica (iii vise" njih) funkcionirala kroz odredeno razdoblje prerna
ukupnorn broju slucajeva u kojima je jedinica trebala da vrsi svoju funkciju kroz
isto vrijeme. -

Ocijcnjena pouzdanost odr~dena je granicnom iii gninicnim vrijednostima inter-

vala povjerenja uz zadani nivo povjerenja, bazirana- na istim podacima kao i pio-
matrana pouzdanost.

Srednja zil'otna dob (za jedinice koje se ne popravljaju) je srednja vrijednost

vremena do kvara- svih prornatranih jedinica uzorka pod odredenim uvjetima.

Intenzitet kl'OrOl'3 (engl.' failure rate) je omjer ukupnog broja kvarova' u odrede-
nom razdoblju pi-ema broju preostalih ispravnih .iedinica.
 C Boje Zarenja celika Boje napu!itanja celika 'C Pouzdanost postrojenja i elemenata ____________~ 673
Srednje vrijeme do kvara (engl. mean time to failure MTTF) (za jedinice koje se
do ne popravljaju) je srednja vrijednost vremena do kvara unutar-odredenog razdoblja,
550 200 izrazena kao omjee kumulativnog vremna do kvara i broja kvarova promatra-
nih jedinica. .

630 SrednJe vrijeme izmedu dva UZ8stopna kvara (engJ. mean time between failures
MTBF) (za jedinice koje se popravJjaju) je srednja- vrijednost vremena do kvara
uoutar' odredenog razdoblja, izrazena kao omjer kumulativnog vrernena 'do kvaea
i broja kvarova promatranih jedinica.
680
Redundancija (zalihost) je postojanje u jedinici vise nego jednog sredstva za
ispunjavanje. zadane funkcije.
740
Osnovne matemati~ke relacije

780 Gustoca vjerojatnosti kva~ova hI) = r{l)

N'

r ukupni broj kvarova u odredenom vremenskom intervalu od t do I+At;

810 N ukupni bi-oj promatranih jedinica.

Funkcija kumulativne razdiobe kvarova F{I) = J hi) de.

o
850
. Pouzdanost

900
Intenzitet kvarova A Fi,+4t) - F(I)
.6.tR(l)
950
Trenutni intenzitet kvarova

1000
Srednja zivotna dob mL(o.:c) = J R(I) de.
o

1100 Srednje vrijeme izmedu dva uzastopna kvara (MTBF) mF = J tJ; .. de.
o
1200 Pouzdanost izvrsavanja funkcije serijski spojenih jedinica od n clanoya

1300i Pouzdanost izvrSavanja funkcije barem u jednom sistemu paralelno spojenih

i vise jedinica

R,=J.-(/,- R,) (1- R,) . .. (1- R.).

43 Koncarev prirucnik
 674_INDUSTRljSKA ElEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVljANjE Pouzdanost postrojenja i elemenata _______-,-__-'-__ 675
v Bfnije funkcije razdiobe kvarova ukljucena u izvTsavanje funkcije jedinice tj. da Ii je to serijska iii paralelna funkcio-
naln<l veza. U slijedecoj tablici su dani podaci intenzitcta kvarova nekih osnovnih
Trenutni elektrotehnickih komponenata. -
Gustoea kvarova Pouzdanost intenzitet
Razdiobq
kvarova
I." Reo
Tablica intenziteta kvara zit osnovne elektrotehni~ke komponente
ZIt)

f
Naziv "Opis i tipovi
00
Intenzitet kvara
I _l(t=)'
-I."
Normalna --==e 2 a
I e 1_.l(t=)'
-- Odt
1. Sistem za dobavu 1.1. Svi tipovi
(Gaussova) uJ21t uJ21t , R(I) 0,643
elektricne energije
napajanja
2. Transrormatori 2.1. Punjeni tekucinom, svi tipovi 0,0041

Weibullova II- I ,_I e _.lP

-,
e " ~I'-I
2.2.
2.3.
Suhi; 0 ... 15 kV
Ispravljacki iznad 600 V
0,0036
0,0298
3. Prekidaci 3.1. Fiksni, svi tipovi 0,0052
3.2. Metalom oklopljeni, izoIacijski
Eksponencijalna i.e-AI e-; i. - svi tipovi 0,0030
- 4. Pokretaci 4.1. Kontaktni tip, 0 ... 600 V 0,0139
5. Motori

Poissonova
a~e-a

--
x!
Iale-'
00

~ i!
-fi"
R(t) 6. Generatori
5.1. Asinhroni 0 ... 600 V
5.2. Sinhroni 0 ... 600 V
5.3. Istosmjerni, svi tipovi
0,00109
0,0007
0,0556
j; ~
6.1. Na pogon parnom turbinom 0,032
x=O,1,2... a>.0 6.2. Na pogon plinskom turbinom 0,638
7. Rastavne sklopke 7.1.. S plastom 0,0061
8. Vodovi 8.1. S golom zieom 0 ... 15 k V 0,0189
Varijanea u' = J (I - ~)2 I.,) dl. (J = standardna devijacija. 9. Kabeli 9.1. Nadzemrii i zracni 0 ... 600 V 0,00141
o (jediniea = 305 m . 9.2. Podzemni 0,6 ... 15 kV
Prvi parametar oblika '[1>0. 0,00617
strujnog kruga) 9.3. Kabelski spoj 0.6 ... 15 kV
OCekivanje ~= J tJ;" dl. Param,etar mjeraca a> O. termoplasticni 0,000754
o 9.4. Kabelski zavrsetak, svi tipovi
izoJacije, nadzemni i zracni vod
Matematicki prikaz vijeka trajaoja proizvoda 0 ... 600 V 0,000127
10. Otpornici 10.1. Zicani 5 10- 7
'Art)
o ... t 1 interval pocetnih kvarova odgovara veci- 10.2. S metalnimslojem 5 10- 8
11. Kondenzato"ri 11.1. Poliesterski 8'10- 8
nom Weibullovoj razdiobi uz fJ < I
11.2. Keramicki i elektrolitski I 10- 6
12. Poluvodicke 12.1. TranzistoT 5 10- 7
t1 .. t 2 interval normalnog vijeka trajaoja odgo-
komponente 12.2. Dioda 1'10- 7
vara eksporiencijalnoj razdiobi. ..t == konst.
13. Ostale komponente 13.1. Relej I 10- 6
t2 ... r:J:: interval istrosenosti odgovara vecinom 00[-
13.2. Lemno mj_sto 5 '10- 8
malnoj razdiobi 13.3. Kontaktno mj_sto 2 10- 7
I,

Za odredivanje intenziteta kvara u intervalu vremena t 1 do t2 i srednjeg

vrememi izmedu uzastopnih kvarova jedinice potrebno je poznavanje intenziteta Podaci 1 -do 9: Pregled pouzdanosti industrijskih postrojenja,. izvjestaj potkomiteta
kvarova za pojedinu komponentu jedinice kao i nacin na -koji je ta komponenta IEEE; IEEE TRANS. ON IND. APPL. VOL IA-IO, No 2, 1974.

43"
676_INDUSTRljSKA ELEKTRONIKA 1 AUTOMATSKO UPRAVLjANjE Elektromagnetske smetnje _ _ _ _----'-_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 677
ELEKTROMAGNETSKE SMETNJE SUZBlJANJE SMETNJI
(zvori, zatita, standardi Suzbijanjc smctnji kod izvora smctnji
Elektromagnetske smetnje nastaju nezeljenim djelovanjem promjenljivog elek-
tricnog iii magnetskog polja oa elektricke krugove, te nezeljenim djelovanjem
,t , , i, , t/
medu elektrickim krugovima. Ove sme_tnje djeluju oa: ufoz IIVOR izlaz
SHETHJI -,-
karakteris.tike ,energetske pojne mfeze,
komunikacijsk~ i in(ormacijske sisteme, , ", ,, ,, ,, ; ," , --
osjetljive elektronicke uredaje.
. prijem radio i TV. programa. energija,
aJ bJ
Znacajniji izvori smetnji s gl~vnim uzrocima smetnji su:
. SI. 2. Suzbijanje smetnji kod izvora: a) nefiltrirani, neoklopljeni izvor
izvor smetnje uzrok smernje smetnji; b) fiItrirani izvor smetnji; c) filtrirani i oklopljeni izvor smetnji
energetsko postrojenje i vod izmjenicne ,promjenljivo elektricno
struje, polje, Suzbijanjc smctnji kod prijema smctnji
uredaj energetske elektronike. komutacija ventila. Model' prijenos~og puta s koncentriranim parametrima
kolektorski motor iskrenje na kolektoru.
Primjer modela prijenosnog puta s koncentriranim parametrima dan je na s1. 3.
elektricni luk. ionizacija cestica,
motor, iransforrnator, eiektromagm:t, uklapanje i isklapanje,
term os tat i slicni aparati.
I" 1,3
~

I",

tU~fI -
U~2
lfR=lfOfo1+lfOS

---+ " I" I' -11' r

IR'
u"t t UM2
Ip' "
IR2
1"2 lU21 lU22

z ----'. Pfedajnik I. Signolni vad .1 Prlfemnik

SI. 3. Model prijenosnog pula s koncentriranim parametrima: T 1 .T2
dvije moguc~ tocke uzemljenja; U~, UM1 ; U M2 mjeroi signal; Z~W ZM2
impedancija izvora mjern,og signala; Zullr. uzduzna impedancija voda;, Zpi
poprecna impedancija voda; ZVI' ZV2 vezna'impedancija 'istofazne-smetnje;
Zv3 vezna impedancija protufazne smetnje; Us1 ' U s2 napon istofazne i
,protufazne smetnje; UDS udio signala smethje nil prijemniku; UDM udio
mjer~nog signala na prijemniku.
, ,
SI. 1. Nacin ~irenja smetnji i prikaz njihova djelovanja: is struja smetnji; Srrietnja Usl djeluje na 'oba voda istodobno, npr. pi-eko kapacitivne veze te
u~ napon smetnji; z impedancije izvora'i opterecenja; Hs magnetsko polje
se oznacava kao istofazna smetnja. a podize napon. na oba kraja 'prijemnika
smetnji; Es elektricko polje smetnji
istodobno.
678_INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Elektromagnetske smetnje, mjerenje istandardi ________ 679
Srnetnja U s2 djeluje sarno oa jedDu zilu' voda, npr. prcko galvanske veze . . [spred ~Iaznih jedinica se prikljucuju filteri iii se primjenjuje galvansko odva-
te podize napon oa svom dijelu voda. oa koji djeluje u pribliznom iznosu od JanJe p~~ocu optoele~tronickih e!emenata, a preko filtera se"prikljucuj~ i uredaji
na .~r~zOl . napo?. OVIS~O o. vrst! postrojenja u kojem se, uredaji primjenjuju. 0
~ohcml. mJestu I mtenzltetu izvora smetnji, katkad se pomocu medureJeja izvodi
, ZU12
Us2 ~ ---- U s2 '
Zv3 +Zu12 I dodatno gal~ans.ko odvajanje binarnih signaia, koji dolaze iz postrojenja.

Napen U~2 se serijski povezuje s naponorn U M mjernog signala, mijenja Za poveZlvanJe. uredaJa s procesom preko davaca sluze oklopljeni kabeli" pri
potencijai jednog .kraja voda prema drugom i naziva se protufaznom smetnjom.
~mu. po~ebnu paznJu treba posvetiti mjestu i nacinu uzemljenja oklopa. Kod gru-
plranJa slgnala u kabele treba signalne i povratne vodove smjestiti u isti kabeL
Pri~j.er zastite od ~metnji kompjutorskog sistema u proizv6dnom procesu dan
Mjcre Z3 smanjenje" utjecaja smetnji
je na shcl .5. U osnovi sve mjere za otklanjarije smetnji svode se na stvaranje
Okla'panje sluzi za smanjenje utjecaja iZYOr3 galvanskih, indu,ktivnih i kapa~ prost~.ra "ClstO~" od elektrof11"~netskih smetnji, u koji se smjestaju elektronicki
citivnih smetnji. a izvodi' se ponajprije oklopima sto veceg promjera i debljine. uredaJl, za razhku 0: ".lagadenog" prostora u postrojenju.
Na 51. 4 dan je primjer poboljsanja utjecaja od smetnji za kapacitivni prijenos
smetnje.
Uf?EDAJI
PROCESA
dB
o dtiljina prije-
neok/~ nosnog puta 100m,
~ ./ razmak od iz-
./ oklopljen vora smetnje 10 em

~ -80
/
/ unutarnji otpor
prij. puta 10 kQ
-"'- ./ // . grpnico, mogucnosti unutarnji otpor
fflj erenl izv. smetnji 100 n
-120
// " polumjer vodica 1 mm ZA 7ITNI Vi 01

-160
1,,/ polumjer ok!. 4 mm
/. SPQJ S 'IDDl:J1VOM OKOLINOM /

10
,_
10' 10' /0' lOS Hz 10' FUNKCIONALNA
MASA UZENUENJE EL.
/FII)/ ' V" UR()AJA PRDCESA - -=-
V, Sf. 5. Primjer otklanjanja smetnji procesnog kompjuterskog sistema
SI. 4. Smanjenje utjecaja od smetnji oklapanjem: U s1 inducirani iznos
napona smetnji; Us iznos 'napona smetnje na izvoru smetnje MJERENJE 1 STANDARDI
VEZANI UZ ELEKTROMAGNETSKE SMETNJE
Uplitanje sluzi za smanjenje induktivnih srnetnji. Razlikuje se vi.se nacina mjerenje sadrzaja harmonika struje i napona, granicna v~ijednost odredena
uplitanja s dvije, lri iii cetiri zile. Broj ispletenih veza je ogranicen na priblizno standardom VDE 0160/2. dio - 1975;
30. Energetske zile su U odvojenim kabelima. mjerenje psofometrickog napona, granicna vrijednost odredena CCITT normama'
Uzemljenje. Tri su vrste spojeva uzemljenja: mjerenje visokofrekventnih i radiofrekventnih smetnji, granicne vrijednosti odre~
uzemljenje zastitnim vodicem (da se sprijece nedozvoljeni dodirni naponi), dene standardima JUS N.NO 900/1969.; 901/1963.; 902/1966.; 906/1972.; 907/1972 ..
'nul-vodic (zvjezdasto sp6jeni nul-vodici razlicitih uredaja), 920/1972. '
uzemljenje oklapanja (zvjezdasto spojen~ zastitni oklopi). preporuke za sigurnost od smetnji prijenosa signala kod instaiacije procesnog
kompJutera. VDI/VDE 3551 - 1976. . .
Primjena mjcra za otklanjanje smctnji Mogucnosti Elektrotehni~kog instituta poduzeca "RADE KONCAR" na podrucju
Sve tri spomenute mjere'za otklanjanje smetnji mogu se :koristiti i' kod uredaja elektromagnetskih smetriji:
informatike, koji se baziraju na sklopovirna digitalne elektronike, kao i pri projek- mjerenje sadrzaja harmonika struje i napona u mrezi,
tiranju i realizaeiji inforrnacijskih sistema. mjerenje psofometrickog, napona,
. 680 INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
mjerenje visokofrekventnih i"--radiofrek~entnih smetnji,
razvoj, projektiranje i izrada filtera za:
smanjenje sadrzaja harmonika struje i napODa, stl1anjenje psofometric!kog oa"pona,
suzbijanje visokofrekventnih i radiofrekventnih smetnji.

OOUR Elektrotehni~ki Instltut, SOUR' "RADE K()NCAR" je ovlaten od OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE
Saveznog zavoda za standardlzacljn za Izdavanje atesta RSO (radio smemje ogra- OBJEKTE
ni~ene). {V;'di i str. 702.)
ELEKTRICNO GRIJANJE
Potrebna -toplina i' snaga 'grija~a

Zagrijavanje materijala
Potrebn:.r toplina Q kWh za promjenu temperature tijela mase '" kg i specificne
topline' c (kJ/kgK odn. kWs/kgK) od poeetne temperature 9, C, odn. T, K, na
konacnu temperaturu 8 2 C, OdD. Tz K, tj. za razliku temperatur~ iznosi 9 = LI T =
=9,-9,=T,-T, K .
m' c (8, - 9,)
Q, = . kWh.
3600
Uobieajene jedinice (vidi str. 33):
temperatura ,9 u C. odn. Tu K. T=273.15+9:
razlika temperatura l.9 . odn. l.T u K. l..9=l.T:
specifiena toplina c u kJ/kgK odn. Ws/kgK iii kcal/kg C.
I kJ/kgK = I 000 Ws/kgK ",0.239 kcal/kg C;
toplina Q kJ, kWh iii kcal, 3600 kJ = I kWh", 860 kcal.' I
I kcal =4,1868 kJ =0.001163 kWh.
Podatke za specificnu toplinu pojedinih -materijala vidi str. 778 .

. Promjene 'agregatnih stanja

Osim za zagrijavanje mate~ijala toplina se tr.osi za promjene agregatnih stanja
(taljenje. "isparivanje). Da se masa In kg nekog .materijala-" rastali potrebna je toplina
Q,=m q kWh
gdje' je (/ toplina taljenja u kWh/kg. Uobicajene jedinice za toplinu taljenj.i Sll jos
kJ/kg i kcal/kg; 3600 kJ/kg= kWh/kg'" 860 kcal/kg." .
Toptina potrebna .da. se masa III kg, neke tekucine ispari je
Q,=m'rkWh
gdje je r toptina isparivanja u kWh/kg: Jedinice za toplinu isparivanja r'su jednake
kao i za toplinu taljenja q. .
Podatke za toplinu talje.nja q pojedinih materijala vidi str. 782.

'I Jedinica kcal dopu~tena je do 1980. g.

 682 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Elektricno grijanje 683
Snaga grijaca

Aka se masa m kg nekog materijala mora zagrijati, te eventual no rastaliti ). W/Km kod 9"C
ispariti ," vremenl:l t h. potrebna je snaga grijaca Materijal p
kg/m' 0 100 200 500 800 1200
p~QI+Q,+Q,.
t Azbestna ljepenka 1200 0,23. 0,27
0,24
0,29
0,26
0,38
0,30
-
-
--
Pri lome se toplina potrebna za zagrijavanje Q\ sastoji od dijela za zagrijavanje Azbestna vuna 700 0,23
materijala u krutom agregatnom stanju i eventualno dijela za zagrijavanje materijala Izolacijska opeka 450 0,10 0,11 0,12 0,14 0,20 -
u tekucem agregatnom stanju. Ova se dva dijela moraju racunati posebno jec se Izolacijska opeka 650 0,13 0,14 0,15 0,19 0,23 -
specificna toplina c za materijal u krutom agregatnom stanju obicno zoatno razli- Laki sa mot 1000 0,33 0,40 0,62
kuje od specificne tapline c, u tekucem agregatnom stanju. Laki samot I 300 0,48 0,55 0,68
Snazi P treba dodati gubitke prolaza toplin~ kroz stijenke peeL Magnezit opeka
90% MgO 2400 9,80 9,30 8,20 5,90 4,15 3,50
Prolaz toplinc -
Mineral'na vuna 150 0,04 0,05 0,06 0,12 -
Aka se stijenke peci sastojc od /I slojeva razlicitih materijala. s debljinama slo- Mineralna vuna 250 0,04 0,05 0,06 0,15 - -
jeva 8 1 , (52.. b" u m i koelicijentima vodljivosti ;' ;'2 ... i'n u W/K m,"gubitak Silika opeka
topline prolazom kroz stijenke je 93% SiO, 1690 0,93 1,00 1,08 1,22 I. 1,44 . 1,63
~ilimanit opeka
PG~kF(91 -9,)~kF(T, - T,) W
70% SiO, I 350 1,12 1,09 1,07 1,03 1,00 0,99
pri cemu je koeficijent prolaza topline k 1 W/m'K Silimanit op.eka,
I
~+~+~+
01 0,.
...
o.
+~+~
I laka 1200 0,47 0,48 0,49 0,54 0,57 0,63
Samot opeka 1750 0,50 0,56 0,61 0,73 0,86 0,93
(X. A. A2 An (X2
0,70 0,79 0,85 0,95 1,06 1,10
2 Sa mot opeka 1850
F povrsina stijenke u m .9. 'C iii TI K temperatura u peei. a .'1
2 C iii T2 K Samot opeka 1900 0,91 0,98 1,03 1,13 1,18 1,21
temperatura zraka u prostoriji u kojoj se n.alazi pee. ((I je koeficijent prijenosa
topline u W/m2K sa zraka. odnosno plina. u peei na unutarnju povrsinu stijenke
peei, a ((2 koeficijent prijeno.sa t'opline u Wjm 2 K vanjske povrsine peei na .okolni strujanje zraka uz ravou stijenku brzin~m \V < 5 mls
zfak. I W - 0,86 kcalfh - 0,239 kcalfs.
"~5,82 + 3,9511' W1m' K
Vodljivost topline
strujanje zraka uz ravnn stijenku brzinom w>5 mjs
Koeficijent vodljivosti topline ;. u WjmK nekih izolacijskih mmerijala koji se,
upotrebljavaju u gradnji peci u ovisnosti 0 gustoci p u kg/m 3 i .temperaturi v. na ((=7,15 \\,0.75 W/m2K.
stf. 683. ' .
Za to(!:ne prora~une treba uzeti podatke 0 .koeficijentu vodljivosti topline od Za niz drugih slucajeva postoje izrazi u literaturi, npr. VDI-Warmeatlas.
proizvodaca upotrijebljenog materijala.
Koeficijente vodljivosti top line za metale vidi str. 778.
Prijenos topline Zracenje topline
Koeficijent prijenosa topline ovisi 0 fizikalnim svojstvima medija s kojeg se Tijelo (pee) koje irna ukupnu vanjsku povr~~nu F\ ~2 temp~rature T\ K.
toplina prenosi na povrsinu stijenke, odnosno kojemu se topIina predaje s povrsine koje je sa svih stntna obuhvaeeno tijelom 2 (prostoflJa) p~vrsme F 2 m- .temperat.ure
stijenke, nadalje 0 na(!:inu strujanja medija (prirodno iii prisilno strujanje; laininarno T2 K, uz uvjet da je, kao sto je uobicajeno, F 2 zoatno vece od F p odaje zra~enJem
iii turbulentno strujanje), 0 obliku povrsine stijenke, te 0 brzini i smjeru strujanja toplinu
medija u odnosu na stijenku.
Vrijednosti koeficijenta .prijenosa topline za neke slucajeve:
turbulentno strujanje vode u cijevi
"~3 370 ,,"0.85 (I +0,014 9) W/m' K,
gdje je w brzina vode u mis, a [) srednja temperatura vode u "C; gdje je konstanta zrafenja apsolutno crnog tijel~ Cr;=5,77 W/m2K4, a e 1 emisioni
koeficijent materijala od kojeg je izradena povrsma Fl'
 r Elektricno grijanje _ _ _ _ _ _~_ _ _ _ _ ___'_ _ _ _ 685
684 OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Emisijski koeficijent e materijala kod 20C Racu~ski promjer zice geijaceg elementa
d,=0,343 ,IP p, mm
Aluminij, -poiiran 0,052 Led 0,966
~ R'c 7
Aluininij, sirov 0,070 Minij 0,93 PI je specificni otpor zice pri radnoj temperaturi u fimm2/m;
B~kar.- crna oksidiran 0,78 2
Opeka. gradevinsk,a 0,93 Cl; je' izabrano povrsins~o op.terecenje zice u Wjcm .
Beton 0,91 Siakio
Deva 0,94 Prema 'racunskom promjeru odabere se 'stvarni promjer Zlce d, prvi yeti, iz
0,85 Samol, kod I OOO"C 0,74
Emajl 0,90 kataloga pr<!izvodaca zice, ,gdje je obi,cno naved,en i otpor zice rh u il/IT} u hladnom
Zbuka, vapnena 0,93
Lak za radijatore' 0,925 stanju.
Zeljezo, celik, izvaljan 0,77 Otpor zice po metru, pei radnoj temperaturi, Je r l = clh fi/m, gdje je 'ct koeficijent
povecanja oipora pci radnoj temperaturi, u odnosu na hladno' stanje.
Dimenzioniranje grijacih clemenata Duljina zice gdjaceg elementa po fazi je
Materijali za otpornike i "grijace clemente R,
L=-m.
Specif. el. olpor r,
Oznakil Gusto- Q mm'/m (5%)Najvisa Okrugla zica oblikuje se spiralno u gcijaci el,emen,t pa je promjer spirale
prema ca p kod pogo Trgovacka
eca ,5 x promjer zice. a korak spirale najmanje 2 x pr"omjer zice,
DIN 17470/1963 kg/m' temp. oznaka
.
20"C 500T 1 OOO"C "C Doputeno opterecenje C7. grijacih elemenata u W/cm 2
CuMnl2Ni -
CuNi20Mn10
8400
8500
0,43 - 60 Manganin , Radna temperatura C
0,49 0,49 - 300 Materijal
CuMnl2NiAI 8200 0,49 do 600 600 ... 800 . 800 ... 1 000 >1000
CuNi44
0,49 - 500
8900 0,49 0,49 - 500 Konstantan
CuMn2 8800 0,125 0,150 - NiCr 80.20 5 2 I 0,8
400
CuNi30Mn 8800 0,40 0,432 - NiCr 30.20 4 2 0,8 -
500 . Nikelin
5Si16 7600 0,52 0,86 - 500 CrAI 30.5 6 4 2,5 1,5
CrAI 20.5 6 2,8 1,3 I
NiCr 30.20 7900 1,04 1,20 1,30 Ravnin 2 4 2 0,8 -
1050 I
NiCr 80.20 8300 1,09 1,15 1,16 Ravnal 2 5 2,8 1,3 1
I 150 2
CrA120.5 7200 1,37 1,40 1,45 Ravnal I 4,5 2,7 1,2 0,8
I 100 Ravoal I .

I 150 3
CrA130.5 7100 1,44 1,45 1,46 1250 4 Vrijednosti iz ove tablice su orijentacijske z~ grija,ce elemente sa zicom promjera
I iznad 2 mm, uz povolJne uvjete ugradnje, tako da slobodno predaju toplinu, oko-
Ravnin 2, Cekas 0, Nicrofer, Nicrothal 40 lini. U ostalim slucajevima treba oda:brati manje vrijednosti, u zavisnosti od mjesta i
2 Cekas 2, Nichrome V, Nicropur, Nicrolhal 80
3 nacina ugradnje, 'z~sjenjenosti grijaceg elementa i ostalih okolno'sti.
Ravnal 2, Cekas exira 2, Megapyr 2, Kanthal DSD Temperatura uzarenog 'gcijace'g element a moze se pciblizno odt:editi prema boji
4 Cekas exira 3, Megapyr I, Kanlhal A zarenja (iza str. 672).
Za vise temperature primjenjuju se specijalni grijaci eh:menti kao:.
do I 500"C: Cesiwid-Silil . . Odredivanjc prornjera i duljinc ziee' grijaceg elcmenta
. do I 700 "C: Cesiwid-Mosilil, Kanthal-Super Za odrediv~nje promjera i dulJine zice grijaceg elementa sluzi dijagram na sl. 1.
do 3000"C: Cesiwid-Graphit.
Prora~un grijacih elementa Mjerenjc temperatura

Potreban otpor grijaceg el'ementa po fazi. kad radoe temperature Boje iarenja ~elika ' .: ... ,... .
Za procjenu temperature zarenja grijaclh elemenftta, k~J,I'msu osvlJetlJem drll~lm
. V' izvorom svijetlosti, mo!!u posluziti ho.ic zarl.!nja 'i:::elika llWmute na posebnom hstu
R=-Q
, P U je napan oa grijacem eIementu -u V,
P je'snaga grijateg elem'enta po fazi' u W.' izmedu str. '672 i 673. Te se temperature mjere i optickim pirometrima.
686 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA 1 GRADEVINSKE OBJEKTE Elektricno grijanje - - ' - - - - - - -__________ 687
Termoclemcnti
.w .w
-,\\" kW
Temperatura se u industrijskim, metalurskim i laborat.orijskim pecirna i ure-

,~<t:OiI
_ ,n

L~~
dajirna na,iceSce. mjeri termoelementima. Termoelementi fade na principu pojave
r&O
~, elektromotorne sile u spajalistu dviju iica od raznih -melala iii legura, ciji SU. drugi
-1,6 krajevi na nizqj. poznatoj. temperaturi. VeliCine elektromotornih sila za neke termo-
.i0
~. , rS,O parove,_ U ovisnosti 0 temperaturi spajalista, uz temperaturu slobodnih krajeva
o'C, daje sl. 2.
1.2 ~~5 ~,o
~~'~ ~ Standardizirani tcrmoelementi
~2P
~ 1,0
I, !\ ..
~.j0
[) Xl\ ~ 0.8 1,6 Primjena
Oznaka
Najvisa
temperatura
/ I/\V l) ~1.5 MateJ;'ijali termoelemenata
primjene C
'/ I//~ I/~I\ ~
~~,
0,6
n<
I;

1,0
t 2,o
p.
If industriji i metalurgiji
:Leljezo - Konstantan Fe-Ko
.

600
, 1,6 Nikalkrom. - Nikal NiCr-Ni 1200
~~ Platinarodij - Platina PtRh-Pt
",' ~0,8
_nL . 1600
~~I~ {] laboratorij"
"
~ ~I; Platinarodij - Platinarodij Pt20Rh-Pi40Rh 1800

~\
Iridij - Iridijrodij
~0,6
n, Ir-Ir40Rh 2000
~O lridij - Volfram Ir-W
IX 2200
,W (\ " ~
~lJ,5 Volfram - Renij W-Re 2500
PI IlVN 0,8
~,
" o,~

1\ 1'\1/
l- 1--
,-- ro. I5
-
0,3
~o.6
~O,5

~O,~
Otpornc peel
Elektrotermi~ki

Elektricna energija pretvara se u top-

Iinsku u grijacein eiementu (npr. u zici).
mV
urcdaji

50
I F~_'Ko
1

1/ V ~- _n Primjenjuju se za termicku obradu me-

~o,l tala, proizvodnju keramickih materijala; II II NI [r-Ni
Iy )( (\\\~ 40
V rv.x ~_nn.
~o.15
~0,3 preradu plasticnih materijala i sHeno. lz-
vode se u raznim oblicima, kao komorne,
V V
1/1\ ~X It 1Vd\~ jamske, prolazne i dr. te uredaji s direkt-
nim prolazom struje kroz grijani materi- 30
V rYlX (\ ~o,06
~o.1/
~0,2 jal; prolazom struje kroz sol za kaljenje i
slieno.
II 1/
~
... 2
i2 10 8 6 5 15m IIOV 20
PIRh-
t;!.
I~ 12 8 6 5 ~ 3m 220V
10 VV
v
io 38 25 20'/8'16 10
l_
I~ 7 /;
12 5 m 8 380
~ V V
SI. 1 Odredivanje promjera i du'ljine grijace fice I) V
SI. 1. Elektromot.orna sil:.l termoelemenata 500 /000 1500 O[
688 _ _ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRAOEVINSKE OBJEKTE Kucanski ap",ratl 689
Lucnc pcci
Dozvoljeno specificno opterecenje
Elektricna energiJa pretvara se u topiinsku u elektricnorn "Iuku. Primjcnjuju plasta grijaca W/cm 2 za plast ad
Primjena
seza proizvodnju celika, lijevanog zeljeza, ferolegilra"j raznih.nemetala, kao karbida~
sintermagnezita i slicno. Izvode se za ulozak do 300 "lana ceIika, s prikljucnqm bakra celika CrNi celika
snagom do 50 MVA, kuo' specijalne izvedbe za taljenje u vaktuimu te taljenje
mlazom elektrona iii plazmom. Gi-ijanje tekllCina
Mirna voda 10
Pro'tocna voda 13
Indukcijske peci
Luz,ina za pranje 6
Elektricna energija pretvara. se indukcionim putem u toplinsku, neposredno u SoInekupke 2
grijanom materijalu. Primjenjuju se za taljenje celika. zeljeza, te obojenih i lakih mc- Kupke za fosfatiranje 4
tala s prikljuckorn oa mrdnu iii vise frekvencije. Osirn toga pr'imjenjuju se za . Laka uija do 50C 5
grijanje blokova mClala u svrhu valjanja, kovanja i kaljenja. Ovisno' 0 velicini do 100C 2
bloka, prikljucliju se na mreznu iii vise frekvencije. Vrlo visokim frekvencijarna griju do 350C 1,5
se sarno tanki povrsinski slojevi za povrsinsko kaljenje celika. Teska ulja 1 1

Susare Grijanje zraka

Mirni zrak temperature do 50C 1,7 - 5
Primjcnjlljll se za uklanjanjc vlage raznih materijala (drvo,"ljevaonicki kalupi, do 450C 3,5
proizvodi prchrambenc -industrijc i !'Iicno) iii nandellih slojeva tekuina (lakovi. Protocni zrak temperature do 200C
cmajli, impregnacije i slicno). Predmeti, odnosno naneseni slojevi, se zbog ubrzavanja 1,9
brzina 3 ... 6 mls
susenja griju konvekcijom, zracenjem iii dielektrickim putem. Grijanje zracenjem je 2,5
brzina 6 ... 10 m/s
povoljno za susenjc slojeva specijalnih lakova koji propustaju toplinu, Jer se toplina 3,5
brzina 10... m/s
kod toga stvara na podfozi. tako da susenje pocinje od donj'ih 'slojeva laka. Ako se
kod susenja stvaraju lakozapaljivi iii eksplozivni pJinovi, susara mora biti u protu- Grijanje krlltih tijeta
e~splozijskoj zasticenoj izvedbi. Kontaktno grijanje metala bez regula-
cije temperature 1,9 4
Cijcvni grijaci Grijac zaliv(m u metal, bez regulacije
Cijevni grijaci su elektricni grijaCi elementi kod kojih je grijaca spirala ulozena temperature 6 6
u metalnu zastitnu cijcv, a izmedu spiralc i cijevi je cvrsto sabijena masa 'koja je Grijac zaliven u metal, s regulacijom
dobar- toplinski vodic i dobar elektricni izolator. Posto grijaca spirala nije u dodiru temperature 10 10
sa zrakom, postize se njen dug 'vijek trajanja i uz vrlo visoko povrsins'ko optere-
cenje. Izvedba cijevnih grijaca omogucuje njihovo savijanje 'u -po~eljan oblik kao i KUCANSKI APARATl
direktno uranjanjc u tekucine koje griju. Aparati -za priprcmu jcla
Cijevni grijac.i se upotrebljavaju u _kucanskim aparatima za grijanje vode u
bojle"rima, grijanje pecnica u stednjaci~a, te raznim grijalicama za grijanje prosto- Prikljucne vrijednosti elektricnih aparata
rija. U industrij1 se primjenjuju za -grijanje 11 susarama s konvektijom iii zhtcenjem. Stednjak s 3 gnJace ploce i pecnicom 5500 ... 7000 W
grijanje tliata. taljcnjc mclain s' niskim talistem, Ie grijallje vode i drugih (ekuCina Stednjak s 4 grijace ploce i pecnicom 6000 ... 9000 W
u raznim tehnoloskim procesima, Stednjak s 4 grijace pIece, pecnicom rostiljem 8000 ... 12000 W
Kuhalo s I grijacom plocom 800 ... 2000 W
Dozvoljena maksimalna temperatura povrsine cijevnog grijaca u trajnom radu Kuhalo s 2 grijace ploce 1800 ... 3500 W
za zastitni plast ad 3500 ... 7000 W
Grijaca ploha s 4 grijace place
bakra 250C Staklokeramicka grijaca pIoha s 4 grijaca 5600 ... 7000 W
ugljicnog cclika 400C Pecnica 1800 ... 2500 W
krom-nikaljnog celika 18/9 700C Pecnica _s- cii'kulacijom zraka 2000 ... 2500 W
krom-nikaljnog celika 25/20 900C Mikrovalna pecnica 1000 ... 2200 W

44 Koncarev prirucnik
690 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE Kucanski aparati _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 691
Fritcz:.l 1600 ... 2000 W Prikljucne yrijednosti plinskih aparata (I MJ = 239 kcal)
Przilo za kruh 800 ... 1800 W
Stednjak s 3 plamenika i pecnicom 30 .. .45
MJ/h
Przilo za send vice 500... 700 W
Stecinjak s 4 plamcnika i pecnicom 35 ... 50
MJ/h
Rostilj kontaktni 1000 ... 1800 W
Slednjak s 4 plamcnika. pecnicom i rostiljem 40 ... 55
MJ/h
Rostilj zraceci 800 ... 2 000 W
Kubalo s plamenikom 4 ... 10
MJ/h
Tapia ploca 100... 800 W Kuhalo s 2 plamcnika 12 ... 18
MJ/h
Topti tanjur 800 ... 1200 W
(1 MJ~239 kcal)
Lonac za kuhanje 1000 ... 1800 W
Aparat za kuhanje kaye 500 ... 1300 W Snage plinskih plamenika prema JUS M.R4.610,1972.
Autamat za kuhanje juju, 5-7 korn. 300... .400 W
Grijalica djecje hrane 80... 100 W Oznaka plamenika Snaga MJ/h
Grijac za uronjavanje 800 ... 1000 W
Jaki plamenik 7,6 ... 11,4
Snage elektricnih grijacih ploca Normalni plamenik 3,8 ... 7,6
Mali (pomocni) plamenik ... 3,8
Vrsta grijace place Obicna Brzogrijaca Automatska
I MJ ~ 239 kcal
Dirnenzije grijace
snaga W
place mm
Osiguranjc plinskih plamcnika
0 80 400 ... 500 - - Prcma JUS M.R4.6JO-J971. stcdnjaci moraju imali na plamenicima peen icc i
0110 500 ... 600 - - rostilja osiguracc paljcnja. koji automat ski zatvaraju dovod plina na plamcnik ako
0145 SOO ... I 200 1 500 ... 1 600 1 500 ... 1 600 se pia men ugasi. Prema DIN 3360/73 i propisima nekih lokalnih distributera pJina
0180 1000 ... 1 500 2000 ... 2 100 2000 .. .2 100 II SFRJ, ovakvo osiguranje stcdnjaci moraju imati na svim piamellicima.
0220 1 SOO ... 2 000 2 500 ... 2600 -
180 x 3S0 2000 ... 2 500 - .
-
Plinol'i koji se upotrebljavaju u kucansh'ima u SFRJ

Brzogrijaca ploea ima veell snagu od obicne place jednakih dimenzija; .taka da Gradski Zemlli TekuCi
ima vrlo visoko toplinsko opterecenje radne povrsinc. To bi uzrokovalo pregaranje Plill
grijaCih spiral a i ostecenje place aka bi bila ukopcana na punu. snagu, a na njoj Celje Pula Rijeka Zagreb Ivanic Vrsac Zagreb INA
ne bi bila posude s vodom iii hranom koja preuzima toplinu. Zbog" toga ima
brzogrijaca ploca ugraden ogranicivac temperature koji iskapca jednu grijacu spiralu H, 26,S 17,7 IS,S IS,O 40,0 37,7 45,2 liS,S
i smanjuje snagu pioce, ako dode do pregrijavanja. Hd 24,7 15,7 17,0 16,3 37,5 34,3 40,9 lOS,S
Automatska grijaca ploca ima ugradeni regulator temperature, koji oddava
Pre! 1,18 0,60 0,64 0,48 0,60 0,60 0,65 1,82
odredenu temperaturu vode iii IHane U pOSlIdi nn. ploCi. Zakrctno dugme rcgulatora
je (prema DIN 44551/78) oznaceno s 12 polozaja, pri cemu po!ozaji sluze:
Pmin 7 4 6 4 20 22 18
do 5 za prigrijavanje jela i odrzavanje na temperaturi, .om 8 7 10 8 20 25 20 30
2 do 8 za kuhanje i uparivanje, maks 9 10 IS 10 30 27 22
6 do 11 za pccenje i przenje.
Lo 6,3 3,7 4,1 3,9 10,0 8,7 10,4 27,4
Mjesecni potroca~ clcktricne energije Z'l priprcmu jela
Vo 7,0 4,5 4,8 4,6 11,0 9,6 11,4 29,4
Broj clanova kucanstva 2 3 4 5 6
IIg je gornja ogrjcvlla vrijednost 1I MJjm:
Potrosak kWh 40 ... 70 50 ... 90 60 ... 100 70 ... 110 SO ... 120 Hd je dOllja ogrjevila vrijcdllost_ u MJ/m~
Pre! je relativna gustoca U OdllOSli na zrak, za zrak Prel = 1

44*
 I
692 OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
p tlak pHna u mbar Kucanski aparati ----------------------o~693
Lo je minimalna potrebna kolicina zraka za izgaranje u m~/m~ Neki strojevi nemaju gr,ijac_ zraka za suseryje, pa se posude susi topiinom
Vo je koliCina dimnih plinova II m~;rn~ LIZ Lo akulTIuiiranom 11 posudu i stroju za, vrijeme pranja.

Mjesccni potrosak pHoa za kuhanjc i 'peccnje .! . Neki. s~roj~vi imaju mogucnost prikljucka na topIli vodu; u tom slucaju sma-
nJuJe se. traJa.~Je program a na eea 60 %, a potrosak elektricne energije na cea 50 %
Broj ciano va kucanstva 2 3 4 5 6 navedclllh vflJednosti.
. Uk,?liko je tvrdoca vo.de koja ulazi u stroj iznad 20 o dH, voda se mora omek-
Gradski
sati, d~ nakon susenja- ne bi na posudu ostale mrlje od mineralnih sol{ iz vode.
H,~ IS MJjm; m3 10 ... 16 12 ... 16 14: .. 24 16 ... 26 IS ... 2S U stroJeve za pranje posuda ugraduju se uredaj"i za omeksavanje vode, koji [(ide
Zemni
na principu ionskih izmjenjivaca. Oni se ne trose, ali ih povremeno, treba regenerirati
H,~45 MJjm; m3 4 ... 7 5 ... 9 6 ... 11 7 ... 12 S ... 13 kuhinjskom soli.,
Tek-uci
Hg~ liS MJjm; kg 4 ... 7 5 ... 9 6 ... 11 7 ... 12 S ... 13
Karaktcristi~ni programi

Kuhinjski strojc\'i 1. Ispiranje . hladnoni vodom, kao samostalni program sluzi sarno za ispiranje
Prikljucne vrijcdnosti clcktricnih strojeva grubih -necistoca' nakon ulaganja posuda, ako stroj nije popunjen, a prat ce se
nakon dopunjavanja.
Univerzalni kuhinjski stroj 400 ... 600 W
Rucna mjesalica (mikser) 100 ... 160W
2. Kratki program, ~~ malo uprljano posude: ispiranje hladnom vodom _ pranje
Stoloa mjesalica (mikser) 140 ... 200 W
hladnotl vodom lit vodom temperature do 55C - ispiranje -"odom tempera-
Mlin za .kavu 60 ... 160 W ture do 75C - susenje.
Univerzalni stroj za rezanje (narezaka, kruha sl.) SO ... 160W
Stroj za mljevenje (mesa, araha i s1.) 150 ... 250 W 3. Program za osjetJjivo posude: ispiranje hladnorn vodorn _ pranje vodom tem-
Sjeckalica 'za voce i povrce 600 ... S00 W perature do 55C '- 1 do 2 ispiranja rnlakorn vodom r ispiranje vodom
Sokovnik - centrifuga 200 ... 350 W temperature do 55C - susenje.
,Presa za limun 60 ... 200 W
Aparat za sladoled 20 ... 30 W 4. Norrnalni program: _ispiranje hladnom vodorn _ ,pranje vodorn temperature
Otvarac konzervi 50 ... 100 W 55 do 75C - 1 do 2 ispiranja mlakorn vo'dorh _ ispiranje vodom tempera-
Rucni noz 50 ... 60 W ture 55 do 75 cC - susenje ..
Ostrilo nozeva 40 .. : 50W
Aparat za zavarivanje plasticnih folija 50 ... 250 W 5. Intenzivni. bioloski program, za jako uprljano posude: ispirallje hladnom vodom
Mlin za otpatke 400 ....900 W - pred~ranje vodom temperature do 55C .uz primjenu bioloskih ,deterdzenata
Presa za otpatke 200 ... 300 W .-:- .rra~Je vodom temperature do: 75 cC - 2 do 3 ispiranja mlakom vodom _
ISplf:.lOJe vodom lemperature do 75C - susenje.
Strojc\'i za pranjc posuda
Osnovnc karakteristike 6. lspi.ra~je ~asa iii zagrijavanje tanjura prije ~erviranja: ispiranje hladnom vodom
Kapacitet - standard no posude za 8 do 12 osoba - IsplranJe vodom temperature do 55C - susenje.
Ukupna prikljucna vrijednost 2500 .. .4 000 W Kod strojeva ~ grijacem z.raka za susenje, zadnje ispiranje je obicllo takoder
Snaga motora eirkulaeijske pumpe 250 ... 500 W mlakom vodom.
Snaga motora pumpe za izbaeivanje vode 80 ... 120 W
Snaga grijaca vode 1 SOO ... 2 200 W
Snaga gflJaea za susenje 500 ... 1200 W Mjese~ni potrosak za pranje posuda
Potrosak energije za normalni program 2... 3 kWh Za kucanstvo od. 4 do 6 ciano va
Potrosak vode za normalni program 30... 651
Potrosak deterdzenta za normalni program 50... SO g elek~ricna energija
100 ... 200 kWh
Trajanje normalnog programa 40... 65 min voda
I 500 ... 3000 I
deterdzent
2... 4 kg
694 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRAf)EVINSKE OBJEKTE Kucanski aparati _____________________ 695
Aparati za hladcnjc namirnica Karfiol, keij, krastavci 8 ... 10 Peceni kotleti 2 ... 3
Spinat, rajcice, cikla 10 ... 12 Punjeno povree 2 ... 3
0500\'0(' karaktcristike
Paprika 6 ... 8 Tijesto s maslacem, torte 2 ... 3
Mjesccni Gljive 6 ... 8 Mlijeko, vrhoje 2 ... 3
Korisna Prikljucna potrosak Breskve, kajsije 8 ... 12 Sir 4 ... 6
Vrsta aparata zapremina vrijednost energije Sljive, visnje, borovnice 8 ... 10 Maslac 6 ... 8
I W kWh Jagode 6 ... 10 Jaja bez Ijuske 8 ... 10
Maline, kupine, ribizle 8 ... 12 Siadoled 8 ... 10
Kompreso'rski hladnjak 80 ... 120 80 ... 100 30 ... 35 Peceno i pirjano meso u sosu 2 ... 3
120 ... 200 80 ... 120 30 .. .40
200 ... 300 100 ... 150 40 ... 50 Aparati za grijanje vode
120 ... 200 100 ... 140 40 ... 50
Osnovne karakteristike elektricnih grijalica vode
200 ... 300 120 ... 170 45 ... 60
Apsorpcijski hladnjak 40 ... 100 60 ... 120 40 ... 80 Prikljucna Zagrije vodu
.Hladnjak za zamrzavanje 100 ... 250 100 ... 150 40 ... 60 Vrsta grijaiice vode Velicina vrijednost na 85C za
Ski-iuja za zamrzavanje 200 ... 300 120 ... 200 40 ... 60
W min
300 ... 500 170 ... 250 60 ... 80
Preljevna 5 I 2000 14
Princip rada vidi fla str. 707 do 708. 10 I 2000 28

Ozoacavaoje hladojaka prem" IS0-R 825 DIN 8950/68. Preljevna iii zatvorena 30 I I 500 ... 3000 85 ... 40
50 I I 500 ... 3000 140 ... 65
CD temperatura u isparivacll niza od - 6"C 80 I I 500 ... 3000 225 ... 110

CITl temperatura u isparivacll niza od _12C Zatvorena 120

200
I
I
2000 ... 6000
2000 ... 6000
350 ... 120
570 ... 370
@E-*-lB temperatura u isparivacll niia od -18C
Za kuhaoje 5 I 2000 15
prema DIN 8953/73.
Protocna kod zagrijavanja 4,51/min 9000
[r:~;'~::rili41 hladnjaci i skrinje za duboko zamrzavanje. vode -za 25C 6 Ijmio 12000
9 Ijmin 18000
Prema DIN 8953, hladnjaci i skrinje za duboko zamrzavanje moraju oa svakih 12 I/min 24000
100 lhara korisne zaprernine, ked vanjske temperature + 32C za norrnalnu izvedbu,
a +.40C za tropsku izvedbu, zarnrznuti 5 kg namirnica u roku od 24 sata s po-
cetne temperature 25 "C na temperaturu - 18 "c. Izvedb. elektricnih grijalica vode prema JUS N.M1.090 i JUS N.MI.IOOj71.
Grijalica vode s akumulacijom .topline zagrijava vodu u toplinski izoliranom
Trajnost iiveznih namirnica u duboko zamrznutom stanju spremniku; namijenjena je dugom cuvanju tople vode i ima uredaj za regulaciju
temperature vode.
U duboko zamrznutom stanju, na temperaturi -18C, uz ispravnu pripremu
Grijalica vode bez akumulacije topline zagrijava vodu u spremniku koji nije
i zamrzavanje, trajnost ziveznih namirnica u mjesecima je:
toplinski izoJiran: namijenjena je kratkotrajnom cuvanju tople vode i ima uredaj
Govedina za kuhanje Teletina 6 ... 9 za ogranicenje temperature vode.
pecenje 10 ... 12 Iznutrice 3 ... 6 Zatvorena grijalica vode radi pod pritiskom vodovodne mreze, a prot ok om se
Govedina za gulas 3 ... 6 Piletina 6 ... 8 upravlja pomoeu jednog iii vise ventila na izlazu vode.
Mljeveno meso, svinjetina 4 ... 6 Divljac 8 ... 10 Preljevna grijalica vode ima venti! za upravljanje protokom na cijevi za ulaz
Kobasice za pecenje 2 ... 4 Ribe 2 ... 3 vode, a podesena je tako, da se voda kod' sirenja moze prelijevati kroz izlaznu cijev.
696_-'-----OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE Kueanski aparati _____________________ 697
Grijalica vade s rezenroarom snabdijeva se vodom iz nekog tezervoara. Proto- Cirkulacijske grijalice vode su protocne grijalice koje se upotrcbljavaj"u za
korn se upravlja pornocu jednog iii vise ventila oa izlaznom sistemu koji je podesen ctazno, odnosno cenlralno grijanje prostorija toplom vodorn. Obieno imaju ugra-
taka, da se prilikom sirenja voda moze vracati u rezervoar. dcnu grija!icu potrosne topIc vade, to su tzv. kombi-aparati.
Otyorena grijalica vode otvorena je prema atmosferi, taka da u bile kojim
Potrosak tople ,'ode u kucanstvima
uvjetima upotrebe tlak oa povrsini vade moze biti sarno atmosferski tlak.
Protocna grijalica vode zagrijava vodu dok voda protjece kroz nju. Potrosak topic vade
U SFRJ Sil uobicajene:
Potrosak
Namjena sveden energije
Zatvorene grijalice vade 5 akumulacijom tepline, tzv. visokotlacni bojJeri, aka kolicina temperatura
na 60C
je jedna grijalica predvidena za vise izljevnih mjesta. 1 C 1 kWh
Preljevne grijaiice vade s akumulacijom tapline, tzv. niskotlacni bojleri, aka
je jedna grijalica predvidena za sarno jedno izljevno mjesto.- Pranje ruku 5 ... 6 . 37 1,5 ... 3,0 0,1. .. 0,2
Zatvorene grijalice vode rnogu se uz primjenu odgovarajuce armature, baterije Kupanje. u lezecoj kadi 150 ... 180 37 70 ... 90 5,0 ... 6,0
za mijesanje hladne i tople vode, montirati kao preljevne grijaiice.. Obralan slucaj Kupapje u sjedecoj kadi 40 ... 60 37 20 ... 30 1,3 ... 2,0
nije dozvoljen. . Kupanje pod tusem 30 .. .45 37 15 ... 23 1,0 ... 1,5
Pranje duge kose 15 ... 20 37 8 ... 10 0,5 ... 0,8
Osnovne karakteristike plinskih grijalica vode Pranje kratke kose 10 ... 15 37 5 ... 8 0,3...0,5
U potreba bidea 20 ... 30 37 10 ... 15 0,7 ... 1,0
Prikljucna Zagrije vodu Dnevno za oSlalo
Vrsta grijalice vode Velicina vrijednost na 85C za osobno pranje 5 ... 12 37 3... 6 0,2...0,4
MJ/h min Dnevno po osobi za
pranje posuda . 4 ... 8 60 4 ... 8 0,3 ... 0,5
Akumulacijska 80 23 ... 27 60: . .45 Ukupno dnevno po osobi
120 25 ... 33 70 ... 55 kod niskih zahtjeva 20 ... 50 37...60 12 ... 30 0,8 ... 2,0
160 29 .. .40 75 ... 60 , kod visoki~ zahtjeva 50 ... 100 37...60 30 ... 55 2,0 .. .4,0
200 44 ... 52 80 ... 65
300 58 ... 67 85 ... 70 Dobivena koli~ina tople vode u litrama
Protoena 5 38 Temperatura vode C
kod zagrijavanja vode 10 75 Vrst energije
85 60 37
za 25C 13 96
20 146 Elektricna energija I kWh 10 20 35
Gradski plin s H,=18 MJjm'; 1m: 50 100 165
1 MJ/h ~ 239 kcaljh Zemni plin s Hg =45 MJ/m: I mJ 125 250 450
TekuCi plin, propan-bUtan "
Izvedbe plioskih grijalica vode
,
s H ~18 MJ/m';
. 1 kg 125 250, 450
Protocne grijalice vode su pliJ;1ska trosiJa .u kojima se vod"a z~grijava prilikom
protjecanja; dijele se na:
male. grijalice vode, tzv. brzogrijalice, s nazivnim opterecenjem do ukljueivo
Mijesanje hladoe tople vode
627 MJ/min ~ 150 kcaljmin, 101 vode iz grijalice
vel ike . grijalice vode, lzv. kupaonieki aparati, s nazivnim opterecenjem preko s temperaturom 85"C 60"C
627 MJ/min.
Akumulacijske grijalice vode su plinska trosila u kojirna se, velicinorn sprem- .
daje mijesanjem 5 hladnorn 15 10 I vade 60C
nika, ogranicena ko"Iicina vode zagrijava Iia odredenu temperaturu; dijele se na:
vodom iz vodovoda 19 12,5 tempera- 50"C
male g'rijalice vode, sa' zapreminoin spremnika do 10 Iitara,
28 18.5 ture 37C
velike grijalice vode, sa zapreminom sprernnika iznad 10 litara. .
698 OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Kucanski aparati 699
Aparati za pranjc, suscnjc i gJacanje fublja
6. Bio-programi: u toku pretpranja u vodi temperature cca 40 DC, bioloski deter-
Prikljucilc vrijcdnosti aparata dzenti razgraduju bioloske necistoee, uz mirovanje iii sarno povremeno reverzi-
Stroj za pranje rublja kapaciteta 4 ... 5 kg ranjc bubnja u trajanju od 45 min do 12 satL
2 \00 ... 3300 W
Stroj za pranje .j susenje rublja 4 ... 5 kg 3000 ... 3300 W 7. Program "cista runska vuna": prctpranjc i pranje u vodi te!TIperaturc do 350C,
Ormarski stroj za pranje rubJja 3000 ... 3500 W bez centrifugiranja.
Centrifuga za rublje kapaciteta 3 .. .4 kg 150 ... 350 W 8. Ova _nivoa vode: kod pojedinih programa, iii u ovisnosti 0 kolicini ulozenog
Stroj za susenje rubJja kapaciteta 3 ... 5 kg 2 \00 ... 3 300 W rublja, rubIje se perc u veeoj iii manjoj koliCini vode.
Of mar za susenje rublja kapacitela 4 kg 1000 ... 2000 W
Zidni susionik rublja 750 ... 2000 W 9. Pranje u hladnoj vodi, za pranje zastora, prostiraca i drugog rublja koje treba
Prijenosni susionik rublja sarno osvjefiti: Citav proces se odvija bez zagrijavanja vode.
750 ... 2000 W
Regulacijsko glacalo 1000 ... 1200 W to. Stop pranje: kod pojedinih program a, iIi prema izboru, rublje se ne centrifugira,
Glacalo S ovlazivanjem rublja parom 1000 ... 1 200 W vee ostaje nakon ispiranja u eistoj vodi.
PUlna glacalo \00 ... 400 W 11. Plavljenje, skrobljenje, omeksavanje, mirisi: osim dva odjeljka 7.a deterdientc
Stroj za glacanje s valjkom duzine 55 ... 85 em 1 800 ... 3300 W . za pranje i prctpranjc, ima jos jedan iii dva odjcljka u kojc se stavljaju sred-
stva za plavljenje, skrobljenje i omeksavanje rublja, odllosno mirisi, a koja se
OsnoVRC "karaktcristikc strojcva za pranje rublja automatski uzimaju sa zadnjim vodama za lspiranje.
Kapacitet suhog rublja 4,5... 5 kg
Prikljucna vrijednost 2100 ... 3300 W Ostatak vlaiDosti svcdeD Da masu suhog rublja
Snaga molara kad pranja 300 ... 600 W Rueno izimanje
Snaga motora kad centrifugiranja 250 ... 450 W 140 ... 160%
Centrifugiranje s 350 ... 6001/min 100 ... 140%
Snaga'motora pumpe za izbacivanje vode 50 ... 100 W Centrifugiranje s 600 ... S50 I/min
Snaga grijaca vode 1800 ... 2 SOO W 80 ... 100%
Centrifugiranje s 1450 t/min 60 ... 80%
Snaga grijaca zraka za suscnje 1800 ... 2500 W Centrifugiranje s 2S00 I/min
Potrosak energije za najduzi program 3,0 ... 3,5 kWh 40 ... 60%
Potrebno za glacanje
Potrosak vode za najduzi program 100... 150 I
20 ... 30%
Potrosak deterdzenta za najduzi program 200 ... 250 g Temperature za glacanje prema DIN 44885 - 1 dio/1965.
Trajanje najduzeg programa, bez bio namaka,nja 120 ... 180 min

Karakteristicni programi U podrucju izmedu Temperatura

C min DC maks DC
1. Energicni program, za jako prlja vo bijelo rubije od pamuka i lana: pretpranje
s energicnim reverziranjem bubnja i vodom temperature do 60C - pranje Perion i umjetna svila 80 60 100
s energicnim reverziranjem bubnja i vodom temperature 90 do 100C - 3. do Umjetna svila i svila 105 82 130
5 ispiranja vodom temperature do 45C, nakon jednog iii dva .ispiranja centri- Svila i vuna 130 103 158
fugiranje - zavrsno centrifugiranje. . Vuna i pamuk 175 140 207
2. Energicni program, za normalno prljavo bijelo rublje iii obojeno rublje s otpor- Pam uk i kraj skale 220 ISO 260
nim bojama, od pamuka i lana: kao 1. sarno pranje vodom temperature do
70 "C.
3. Energicni program za normalno prljavo obojeno rublje s nepostojanim Dojama: Mjesecni potrobk elektricne energije za pranje glacanje rublja
kao 1. sarno pretpranje i pranje vodom temperature do 40 DC. .
4. Delikatni program za normalno prljavo rubije od otpornih sintetika: pretpranje Broj clanova kueanstva 2 3 4 5 6
s blazim reverziranjem bubnja i vodom temperature do 40C - pranje s' blaZim
reverziranjem bubnja i vodom temperature do 55C - 2 do 4 ispiranja mlakom Kolicina suhog
vodom - centrifugiranje. rublja kg 12...16 18 ... 24 24 ... 32 30 ... 40 36 .. .48
5. Delikatni program za normalno prljavo rublje od osjetljivih sintetika: kao 4. Pranje u stroju kWh 12 ... 20 IS ... 30 24 .. .40 30 .. .48 35 ... 55
sarno pranje vodom temperature do 40C. Glacanje kWh 3 ... 4 4,5 ... 6 6 ... 8 7,5 ... 10 9 ... 12
 Kucanski aparati - - - - - - - - , - - - - - -_ _ _ _ _ _ _701
700 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Potrebna snaga za grijanje prostorija
Aparati za grijanje, provjctravanjc i klimatizaciju prostorija
Pribliina potrebna snaga za grijanje prostorija moze se odrediti prema
Prikljucne vrijednosti elektricnih aparata P=(J+d'Fj't,r kW
Sobna grijalica s prirodnom konvekcijom 1000 ... 3000 W Vrijednost faktora j (kWtCJ odreduje se iz slijedece tablice
Sobna grijaliCa sa zracenjern 750 ... 2000 W
Sobni kalorifer 1000 ... 2500 W Zapremina prostorije (mJ) 10 20 40 60 80 100
Kamin 5 kaljevima 1 500 ... 3. 000 W
Termoa~umulacijska pee, vrsta I i- II Zasticenost I. 0,04 0,05 0,08 0,10 0,12 0,14
I 000 .. .4 000 W
Termoakumulacijska pee, vrsta III prostorije 2. 0,06 0,08 0,12 0,16 0,19 0,22
1000 ... 12000 W
Rebrasti radijator, punjen uljern 750 ... 3000 W 3. 0,08 0,10 0,16 0,21 0,26 0,30
Panelni radijator, zidoi 500 ... 3000 W
Kupaonska infra-grijalica 1200 ... 2000 W 1. zasticene prostorije s najvise jednirn vanjskirn zidorn
Kupaonski zidni kalorifer 500 .. :2000 W 2. rnanje zasticene prostorije; prostorije na uglu zgrade
Kupaonski susionik rucnika 65 ... 150 W 3. nezasticene prostorije; sa svih strana vanjski zidovi.
Grijalica za garaze 1 500 .. .4 000 W
Grijalica za sprecavanje zamrza'vanja d je dodatak za prozore: 0.005 kW/Km2 za prozore s jednostrukirn ostakljenjem,
350 ... 800 W
Sobni klimatizer 0,002 kW/Km2 za dvostruke prozore, F je povrsina prozora u m 2, At je razlika
900 ... 2500 W
Stolni ventilator temperature u prostoriji i vanjske temprature u K za koju se odreduje potrebna
15... 50 W snaga.
Prozorski ventilator 30... 60 W
Ovlazivac zraka s rasprsivanjem vode 20... 30 W Tocna. snaga za grijanje prostorija odreduje se termodinamickirn proracunom,
Ovlazivac zraka s isparivanjem vode 350 ... 600 W npc. prema DIN 4701/1.59.
Odsisavac-preCistac zraka, kuhinjski 80... 120 W
Odsisavac za WC-skoljku 40... 50 W Provjetravanje prostorija
Za dobru ventilaciju pojedinih prostorija treba osigurati odredeni broj izmjena
Vrste termoakl;lmulacijskih peci zraka, to jest omjer kolicine svjeieg zraka koji ulazi u prostoriju, odnosno izlazi
iz nje u mJ/h i volumena prostorije m J.
Termoakumulacijske peci trose elektricnu energiju noeu, za zagrijavanje termo-
akumulacijske jezgre, a taplinu qdaju danju. Dijele se na: ~amjena prostorije Potreban .broj izmjena na sat
V,i'stu 1: odaje taplinu neregulirano, podesno za prostorije u kojima se boravi prij~
podne" jer je. tada odavanje topline najintenzivnije. Spavaca soba, dnevni boravak,
blagovaonica 2 ... 4
Vi'stu I I: odavanje tapline maze se U odredeno doba. tek poslije podne. pojacati Kuhinja 10 ... 20
otvararijem kanala kroz termoakumulacijsku jezgru, keoz koju zra~ struji prirodnom Kupaonica 5 ... 8
konvekcijom. we 3 ... 4
';"sta III: odavanje tapline moze se U odredeno doba pojacati strujanjem zraka Oaraia 4 ... 5
tjeranog ventilatorom kroz termoakurnulacijsku jezgru, ev. autornatskom regu,la-
cijom sobne temperature.
Aparati za ciscenje sagov-B, podma slicno
Prikljucne vrijednosti aparata
Prikljucne vrijednosti aparata
Pee s prikljuckom na dimnjak. kamin 8 ... 40 MJ/h Usisivac. prasine 450 ... 1000 W
Pee s prikljuckom kroz vanjski zid 10 ... 50 MJ/h Usisivac prasine, rucni 180 ... 600 W
Kataliticka pee 6 ... 12 MJ/h Usisivac prasine za auto, 12 V 80 ... 130 W
Aparat za etazno grijanje s cirk.ulacijom vode 60 ... 170 MJ/h Isprasivac sagova 350 ... 750 W
Rebrasti radijator 5 ... 20 MJ/h Lastilica za parkete, po dove 300 ... 600 W
Zidna infra-grijalica 5 ... 15 MJ/h
 702 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRAlEVINSKE OBJEKTE Oprema za ugostiteljstvo i drustvenu ishranu _________ 703
Aparati za osobnu higijcnu i slicno OPREMA ZA UGOSTITELJSTVO I DRUSTVENU ISHRANU
Prikljucnc vrijcdnosti aparata
Brijaci aparat 5 ... SW Aparat za manikiranjc S... lOW Oprerna je namijenjena za velike kuhinje hotel a, bolnica, ugostiteljskih abje-
kata. kasarna, skala, drustvenu ishranu i slieno.
Fen za kosu 350 ... SOOW Sauna za lice SO ... 120 W
"Hauba" za kosu 650 ... 1200 W Visinsko SURce 200 ... 650 W .Obuhvaca sve 'vrste aparata, strojeva i elemenata kO'ji se koriste, za cuvanje,
Celka za kasu s lopiim zrakom 150 ... 400W Susilo za ruke I 500 ... 2 100 W pripremanje, kuhanje, peeenje, fritiranje kao i rasPO'djelu hrane- u navedenim objek-
tinia.
Skare za uvijanje kose 20 ... 45 W Grijani jastuk 50 ... 60W
Komplet 16, .. 20 uvijaca za kosu 2S0 ... 700W Grijani pokrivac 50 ... 150W Prema osnovnoj namjeni, uobicajena je podjela ugostiteljske opreme na slije-
dece glavne grupe:
Cetka za zube 2... 5W Plahta za grijanje kreveta 50 ... 70W
A parat za masazu 10 ... 15W Grijane papucc 20 ... 30W rashladna oprema, strojevi,
neutralna oprema, linijska oprema,
Standardi za kueunskc aparatc ~e.rmicka oprema, aparati velikog ucina automati.
Kucanski aparati, koji se stavljaju II prodaju u SFRJ, moraju odgovarati
JugosJavenskim standardimu s obaveznom primjenom. . Glavni evropski propisi za gradnju i mjere tih aparata i posuda su Gastro-norme
Elektricni kucanski aparati moraju bili, na osnovl Naredbe 0 obaveznom iz 1969. g. na osnovi kO'jih su doneseni nacionalni standardi, kao npr. JUS i DIN.
atestiranju elektricnih kucanskih aparata (Sluzbeni list SFRJ br. ~ 3/1,979), atestir~ni Vazeci JUS standardi za ovu opremu s obaveznom primjenO'm od 1976-01-01
su- slijedeci:
i oznaceni atestnim znakom, time se potvrduje da odgovaraju jugoslavensklm
standardima, i to: JUS M.R5.001 do 006: Posude za pripremanje hrane, otvori za ulaganje posuda,
JUS N.MLOOI/79. Elektricni aparati za domaCinstvo - Zahtjevi za sigurnost - radni stolovi, zidne police i zidne resetke.
Opci tehnicki uvjeti i ispitivanja, kao i dopunskim standardi!TIa JUS M.RS.Oll: Korita za sudopere.
za pojedine vrste elektricnih kucanskih aparata. Propisi ostalih JUS standarda sa zahtjevirna za provjeru sigurnosti i funkcfo-
Jugoslavenski standardi za sigurnost elektricnih kucan- nalnO's.ti. moraju takoder biti ispunjeni. Svi proizvodi ugostiteljske opreme moraju
skih aparata su uskladeni s medunarodnim standardima lEC odgovarati JUSN.MI.OOI/1979 i JUS M.R2.S20/l976.
(International Electrotechnical Commission), s kojima su uskla- Rashladna oprema
deni i nacionalni standardi vecine zemalja.
Elektricni kucanski aparati moraju biti izvedeni tako da Za pohranjivanje I cuvanje raznih namirniea, mesa, mlijecnih prO'izvoda i
ne stvaraju radio i televizijske smetnje. Na osnovi N;:tredbe slieno, namijeojeni su veliki hladnjaci - rashladni ormari zaprernine cea 500 do
o obaveznom atestiranju proizvoda koji uzrokuju radiofrekven- 2200 litara.
cijske smetnje (Sluzbeni list SFRJ br. 13/1979) moraju biti Gdje su potrebni veliki volumeni, koriste se rashladne komore.
RSO atestirani i oznaceni atestnim znakom, Cime se potvrduje da Za duboko zamrzavanje i za odrZavanje duboko zamrznutih namirnica kaO'
u pogledu stvaranja radiofrekvencijskih smetnji odgovaraju za hladenje i oddavanje hladnih pica, namijenjeni su konzervatori.
Atestni znak
jugoslavcnskim standardima. , U prodavaonicama, za euvanje i izlaganje mesnatih i mlijeenih proizvoda,
Elektrotehnicki institut Rade Koncar ovlasten je za atestiranje elektricnih tijesta i slicoo, koriste se rashladne vitrine (niske, otvorene, zatvorene, izlO'zbene' i
kuc.inskih aparata u pogledu sigurnosti kao i za atestiranje proizvoda koji uzrokuju slieno). Osim navedenih, za hladenje i raspodjelu pica. salata, voca, narezaka i
rediofrekvencijske smetnje. slieno, predvideni su kO'nO'barski rashladni puJtO'vi, salatjere i linijske rashladne
Plinski stednjaci, peen-ice i kuhala rnoraju odgovarati JUS M.R4.61O/72 Plinski vitrine.
aparati II domaCinstvu - Stcdnjaci, pecniee, kuhala. .
Plinski kucanski aparati za prikljucak na tekuCi plin, propan-butan, kao I Aparat Priklj nena, vrijednost
njihova instalacija, moraju odgovarati Tehnickim propisima 0 izgradnji postroje?ja
za tekuci nafteni plin i 0' uskladistavanju i pretakaju tckuceg naftenO'g pima Veliki hladnjaci 500 -1 000 litara
(Sluzbeni list SFRJ be. 24 od 1976. 06. 03). 250-370 W
Veliki hladnjaci 1000-2200 litara 370-560 W
Plinski kucanski aparali za prikljucak na gradski, odnO'sno zemni plin kao i Rashl.dne komore 4 000 litara 500-600 W
njihO'va instalacija, moraju odgovarati zahtjevirna I~kal.nog. di~tributera. plina. Na KonzervatO'ri 250 - 400 Ijtara 180-370 W
podrucju grada Zagreba vrijede Smjernice za prOjekl1ranje, lzvedbu I upotrebu Rashladne vitrine 250-735 W
instalacija gradskO'g plina na podrucju grad a Zagreba. Tih Smjernica se uglavnom Rashladni pultovi 400-600 W
pridrZavaju i O'stali distributeri gradskog plina u SFRJ.
704 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Neutralna oprema Oprema za ugostiteljstvo i drustvenu ishranu _________ 705
Kotao je namijenjen za' pripremanje kuhanih jela. Izvodi se u raznim veIici-
Prvenstveno je namijenjena za odlaganje raznih vesta. namirnica u skladistima namaod 30, 50, 70, 100, 150, 200, 300 i vise litara. KotIovi mogu biti hermetski
i kuhinji, za odlaganje posuda i pribora, kao cadoe povrsine, za pranje namirnica zatvoreni.ili nehermetski, te s direktnim iii indirektnim grijanjem. Pretlak uduplikatoru
i posuda, kao i za pripremu i prijenos namirnica. npe. ostave pokretne'i nepokretne, kod indirektnog grijanja kreee se do 5 N(cm' (0,5 at ",0,5 bar). Kotlovi mogu biti
viseci .ormarici, panj za meso, koliea za prijevoz gotovih jeta, pribora, posuda, nagibni cime je omoguceno laganije izlijevanje korisnog sadrzaja. Kod stojeeih iz-
radni stolovi za odlaganje posuda, pribora i za izdavanje hrane, ,sudoperi i ocjedni vedbi kotao se' prazni preko ispusne slavine. Prema vrsti goriva, kotlovi se proizvode
stolovi. u elektricnoj, plinskoj i parnoj izvedbi.
StandardiziraJ:le gastro-posude ulaze u sve termicke, rashladne i neutralne Rostilj je ugostiteljski proizvod, koji je namijenjen prv~nstveno za pripremanje
elemente ugostiteljske opreme.
mesnih specijaliteta i ribe. Moze biti elektricni, plinski i na kruta goriva (drveni
ugljen). Rostilji se osim toga izvode s pUllom radnom plocom iii u obliku resetke.
Termi~ka opr,ema
RostiJj koji radi sarno sa zracenom toplinom odozgb zove se' "Salamander".
'Sluzi za pripremanje i odrzavanje hrane oa povisenim temperaturama. Svi Topla vodena kupka namijenjena je za odrzavanje vee pripremljenih jela u top-
proizvodi termicke ugostiteljske opreme tJ potpunosti odgovaraju osnovnim zahtje- lorn stanju. To se postii:e uranjanjem posuda s gotovirri jeIima u korito s toplom
virna za specijatizaciju u proizvodnji jela i racionalizaciju rada u velikim kuhinjama vodom kupke. Uobicajeni nazi v za lopiu vodenu kupku je "Bain marie". Kupke
hotela, bolniea. ugostiteljstva i druStvenoj prehrani. mogu imati elektricno, plinsko iii parno grijanje i opremljene su s termoregulatorom
Modul(lrni sistem proizvoda ove serije omogucuje slaganje vise modulnih jedi- koji odrzava izabranu temperaturu vode.
niea u jednostruke Hi dvostruke bIokove zajednostrano iii dvostrano posluzivanje. Pod nazivom topli prostor podrazumijeva se ugostiteljski topli Drmar i topli stol.
Velika prednost ovoga sistema je u moguenosti kombiniranja opreme unutar blo'ka, TopJi ormar je namijenjen za zagrijavanje posuda iii za odrZavanje toplog jela,
ovisno 0 veli~ini kuhinje i 0 planiranom tehnoloskom proeesu rada za pojedine a sastoji se, u pravilu, od dva topla prostora postavljena jedan iznad drugoga i
slu~ajeve. . svaki je posebno grijan. Topli ormar je podijeljen polieama na vise pretinaca. Police
imaju rupe za prolaz topline.
Slaganje termi~kih proizv6da u hlok i njihova p"riklju~ivanje je jednostavno
i brzo, a po potrebi uvijek postoji moguenos't naknadnog prosirivanja bloka novim Top/i SlOt se, nasuprot tome, sastoJi sarno od jednog, ali takoder polieama
razdijeljenog toplog prost ora.
proizvodima radi paveeanja kapa~iteta kuhinje, aka se ~a to 'ukaze patreba.
Topli armar i topti stol se izvode u elektricnoj, plinskoj i parnoj izvedbi. Tem-
Upatreba standardiziranih posuda i prastara za njihov smjestaj 'garantira maksi- peraturu oddava ugradeni termoregulator.
't:naInu tehnolagi~nost i brzinu' p.ri radu.
Glavni proizvod je stednjak za' kuhanje, podgrijavanje, te. peeenje i pdenje
raznih vrsta jela. Grijanje .moze hiti elektri~no. plinsko, uljno. i na: kruta goriva. Aparat Prikljucne vrijednosti
Uobi~ajena izvedba stednjaka je sa eetiri kuhaea mjesta i jednom pecnieom,
ali moze biti sa vi~e iii manje mjesta za kuhanje, te sa dvije pecnice iii s toplim Stednjak (4 kubala peenica) 14 ... 18 kW
ormarieem umjesto peeniee. Izvedb"a bez pecnice' s jednim iii dva kuhaca mjesta Etazna pecenjara 9 ... 15 kW
Nagibna pecenjara 8 ... 14 kW
zove se kuhalo. Velieina peen ice proizlazi iz propisanog raz'maka vodilica za tople
Friteza 6 ... 12 kW
elemente, u koje ulazi standardna gastro-p6suda. Uobicajeno je da .sve pecnice
Kotao
imaju terrnoregulatore.a jed~a iii vise elektri.cnih grija6ih ploea.da ~udu brzogrijace. 12 ... 18 kW
Rostilj 6 ... 9kW
Etazna pecenjara je namijenjena prvenstveno za' peeenje m.esa, ribe, tijesta i Topla vodena kupka
kolaca. Postoje i posebne etazne pe~enjare zei opremu slastiearna. Etazne pecenjare 4 ... 12 kW
TopJi ormar 4 ... 8kW
mogu imati dvije iii tri pecniee jednu iznad druge iii jednu iJi dvije peeniee. iznad Topli stol
toplog ormarica. Grijanje maze biti elektricno iii plinsko. 2 ... 5kW
Kubala 5kW
Nagibna pecenjara se sastoji.od veeeg korita u kojemu se priprema jelo peee-
njem, przenjem iii kuhanjem, i okretnog mehanizma kojim se to korito maze nagi-
bati za eea ~Oo. Grijanje moze biti elektricno iii plinsko. Strojevi
Friteza je n'aroijenjena za' prze~je mesa, ribe, krumpira u ulju iii masli. Strojevi za ugostiteljstvo namijenjeni su prvenstveno za mehanicku pripremu
Korito friteze, u kojem se zagrijava ulje iii mast, moze biti izvedeno i . sa, tzv. namirniea i za pranje tanjura i calia: mlinovi za kavu i mak, mlinovi za meso,
hladnom zonom. Ulje Ui mast u koritu se zagrijava uronjenim elektri~nim eijevnim pile za kosti i meso, mesoreznice, strojevi za pripremu tijesta, razni mikseri (mjesa-
grijacem iii plinskim plamenikom. Friteze uvijek imaju termoregulator. lice) univerzalni strojevi, ljustilice krumpira i slicno.
U ovu grupu spadaju takoder strojevi za pranje tanjura i ~asa.

45 Koncarev prirucnik
706 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRA9EVINSKE OBJEKTE Industrijski rashladni uredaji _ _ _ _-'-_ _ _ _ _ _-'---_ _ _ 707

Aparat ,Prikljucne -V'rijednosti Automati za Prikljucne vrijednosti

Mlin za kavu 300... 800 W .parenje' u niskotlacnoj pari 50-100 kW

Mlio za' meso 400 ... 1500 W pecenje u prisilnoj cirkulaciji topiog zraka _ 12- 30kW
Mesoreznica 150... 500 vi przenje u masnoci (fritiranje) do 100 kW
Pila za kosti 700 ... 1000 W rostHjanje ("grilanje") 40- 65 kW
Ljustilica krurnpira. 300 ... 1500 W mikrovaloa pecnica 1-2,5 kW
.,Espresso" aparat zil kavu :4000 ... 8.000W
Stroj. za pranje posuda do 1000 tanjura/h 8 QOO .. 14 000 W
Stroj za pranje posuda prcko I 000 tanjural~ . 14000 ... 36000 W
Stroj za pranje casa . 300 ... 5000 W INDUSTRIJSKI RASHLADNI UREDAJI

Osnovni principi hladenja

Linijska oprema
Primjenjuje se kad masovne prehi'ane preko iinija za samoposluzi"vanje za'
bi.-zu Prema naciou rada, rashladne uredaje dijelimo na "kompresorske, apsorpcijske,
elektrotermicke, vrtlozne i uredaje s troseojem nekog medija (Jed od vode, suhi
i ekonomicnu podjelu gotovih jela. slastica, voca i raznih vrsta pica.' .
Slijedeci linijski elementi mogu u raznim kombinacijama ciniti liniju za samo- led, tekuci dusik, rashladne srnjese itd.).
posluzivanje:
Kompresorski rashladni urcdaji
.linijski stol za posluzavnike.
.linijski elektricni tapti stol za zagrijavanje tanjura, Kornpresor K (sl. 1) sise
rashladno sredstvo iz isparivaea
linijska tcpla vodena kupka s gastro-posudama za odrzavanje- ,tapline goto~ih IS i tlaci u kondenzator KD
jela i prostorom za zagrijav.anje tanjura,
(srnjesten izvan hladenog pro-
Iinijska rashladna vitrina za hladna jela i pica,
>
stora) u kojern se hladi i kon- K KD
.Jinijski stol s vratima za nehladena hladna jela, denzira. Rashladno sredstvo se
vraea iz kondenzatora kroz re~
.linijski stol za blok-blagajnu,
gulacijski organ (prigusni ven- RV
zastitna vitrina za i~laganje jela. til) RV u isparivac (smjesten u
Osim navedenih elemenata u sastav Jinije. jos ulaze: klizac s fasadom, ograda
za usmjeravanje gostiju. kutija za pribor i registar~blagajna.

Aparat Prikljucne vrijednosti

hladenom prostoru) gdje se ispa~
ruje i time oduzima toplinu.
L
lr
--'_ _ _ _~.
:s .
.
K-ko(TIpresor
KO - kondenzotor
RV -regulacijski organ(venlil)
. IS - ispari~oc

SI. 1 Sherna kornpresorskog rashlactnog uredaja

Linijs~i elektricni topli stol 2000 ... 4000 W
Linijska topla vodena kupka 9000 ...12 000 W Jednostepeni kompresorski sistem hladenja .
Linijska rashladna vitrina 500... 700 W
Normalni uvjeti rada jednostepenih kompresora NH, R 12
Aparati velikog u~ina - automati Najvisa temperatura kondenzacije C +40 +50
Vecina proizvodaca ugostiteljske opreme obogatila je svoj proizvodni asortiman Minimalna temperatura isparavanja C -30 -30
u posljednjih nekoliko godina automatima, tj. aparatima velikog ucina iz slijedecih Maksimalna temperatura isparavanja C o do +5 +10
razloga: . Odnos tlakova pJpo 8 8
potreba brzog pripremanja velikih kolicina hrane, Razlika t1akova Pk - p~ bar 12 8
potreba za jeftinijim naeinofl"!. pripremanja hrane.
Prema nacinu pripremanja hrane, na trzistu su poznate izvedbe automata: Pk je tlak kompresora, a Po tlak isparivaca.

45'
 708 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRA>EVINSKE OBJEKTE Industrijski rashladni uredaji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 709
v,sestepeni kompresorski sistem hladenja
Posebno je vazno da ima veliki toplinski kapaeitet i da je za njegovu kompre-
Jednostepeni sistem hladenja ne maze zadovoljiti sva podrucja primjene, pa se siju potreban sto manji rad. Pored ovih tehnickih osobina,' rashladno sredstvo ne
zbog toga upotrebljavaju razni drugi radni ciklusi. Od njih su najpoznatiji: smije biti stet no po zdravlje Ijudi i kvalitetu robe, koja se hladi. Ako dode, u kontakt
radni ciklus s dVQstepenom kompresijom, s atmosferom, rash lad no sredstvo ne smije biti zapaljivo niti eksplozivno .
radni ciklus s visestepenom kompresijom. Amonijak N H 3
Dvostepena kompresija se primjenjuje, kada je odnos tlakova kompresora
Najveca primjena amonijaka je u industrijskim rashladnim uredajima srednjih
isparivaca Pk/PO > 8.
i velikih kapaciteta, gdje se postizu temperature hladenja do -40 0c. Koristi se
kod kompresorskih rashladnih uredaja s jednostepenom i visestepenom kompresi-
jom i apsorpcijskih hladnjaka. Ima dobre termo~inamicke osobine, a ne 'mijesa se
s uljem za podmazivanje. Losa mu je osobina, sto s vodom stvara agresivnu smjesu,
koja nagriza bakar i bakrene legure, pa ih se ne smije upotrebljayati u konstruk-
HH ciji. U nekim omjerima sa zrakom je eksplozivan. U koneentraciji vecoj od 0,5 %
je smrtonosan. Ima vrlo dobro svojstvo alarmiranja.
KVP
Freoni R 11-12-22-113-500-502-503-504
Freoni su ugljikovodici. kojima su neki atomi ugljika (C). vodika (H) iii C i H.
zamijenjeni s atomima fluora (F) iii klora (el). Najvise se primjenjuju u rashlad-
RV nim uredajima za domacinstvo, u prehrambenoj industriji, klimatizaciji i brodograd-
nji. Za razliku od amonijaka nisu agresivni za bakar i bakrene legure, a ovi se
KNP-kompreSor niskog /laka materijali uz celik najvise koriste u rashladnoj tehnici. Freoni su izolatori i mijesaju
KVP-kompresor visokog /laka se u bilo kom omjeru s uljirna. Mora se paziti, da u sistemu nema vlage, jer tada.
MH - medu-hladnjak uzrokuju koroziju stvaranjem fluorovodicne kiseline. Cink i. njegove legure treba
KO - kondenzafor posve iskljuciti pri koristenju freona.
RV-regulacijski organ (venti')
{S - isparivac
Ulja za rashladne kompresore
51. 2. Shema dVQstepenog kompresorskog rashladnog uredaja
Od ulja se zahtijeva postojanost kod promjene temperature, sto je uvijekpotrebno
u rashladnoj tehnici, tj. moraju irnati gotovo nepromjenljiv viskotitet.
Apsorpcijski rashladni uredaji Za rashladne kompresore najvise se upotrebljava ulje "SCHELL CLAVUS OIL"
Ovi sistemi hladenja imaju abieno sarno jednu tlacou pumpu (osim uredaja za iii domace ulje "FRIGOL".
kucanstva koji su bez pumpe), tihi su u radu, a primjenjuju se tamo, gdje se moze
koristiti otpadna toplina npr. za zagriJavanje isparivaca. Apsorpcijom u vodi izvlaci Elementi rashladnih uredaja
se rashladno sredstvo (najcesce amonijak NH 3 ) iz isparivaca. Apsorber treba hladiti.
Kompresori
Grijanjem smjese rashladno sredstvo-voda isparuje rashladno sredstvo iz vode
i ulazi u kondenzator (smjesten izvan hladenog prostora), u kojem se hladi i kon- Upotrebljavaju se razlicite vrste kompresora:
denzira. Rashladno sredstvo u tekucem stanju vrac~ se u isparivac (smjesten u hla- klipni za najrnanje kapacitete (kucanski hladnjaei) pa do eea 2 106 kJ/h i vece
denom prostoru). razlike Uaka; .
rotacioni celijasti iii vijcani za srednje i vece kapacitete 0,8' lOb do 4 106 kJjh;
Osnovni materijali u rashladnoj tehnici centrifugalni i tzv. aksijalni turbo-kompresori za kapacitete iznad 0.8' 10 6 kJjh pri
manjirn razlikama tlaka.
Rashladna sredstva
Tehnicki upotrebljivo rashladno sredstvo mora zadovoljiti odredene uvjete, Kondenzatori
da se postigne sto veci rashladni efekt. U proeesu se ne .smiju zahtijevati visoki Sluze za hladertje kompresijom zagrijanog medija. Upotrebljavaju se:
tlakovi u zoni visih temperatura. Sredstvo mora biti kemijski stabilno. Ne smije reagirati jednocijevni iii visecijevni, hladeni vodorn, koja struji oko cijevi iii je u cijevi
s materijalima rashladnog sistema i treba imati svojstvo podrazaja osjetila (miris). rashladno sredstvo;
710 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRAf>EVINSKEOBjEKTE Elektricna rasvjeta~- - - - -_ _ _ _ _ _ _ _ _-'-____ 711
evaporativni, U kojima se prelijeva voda preko glatkih cijevi 5 rashladnim-- sred-
stvom, a isparavanje se postize prirodnom iii umjetnom cirkulacijom zraka; I 2 3 4.
zracrii k6ndenzaiori, koji se primjenjuju do maksimalno 1-2000 kJjh. obicno' za Jabuka -1. .. 0 do 7 m 85 ... 88
male kompresore. Kruska -2 ... -0,5 do 7 m 85 ... 90
Jagoda -0,5 ... 0 7 ... 10 d 80 ... 85
Ispariva~i
Limun +13 ... +14 1... 4m 85 ... 90
. U isparivacima se obavlja proces hladenja isparavanjem .rashladnog sredstva. Grasak 0 1... 2n 85 ... 90
Upotrebljavaju se: Rajcica +4 ... +10 7 ... 10 d 85 ... 90
direktni isparivaci za hladenje zraka, Maslac +3 - . -
uronjen~ isparivaci .za hladenje tekucine iIi- rasoline u bazenima. Mlijeko +2 ... +6 - -
Svjeze meso:
Ostali elementi i pribor teletina -0 ... +1 5 ... 10 d 88 ... 92
cjevovodi i cijevne armature za rashladna sredstva iii ohla<;lene tekucine, rasoline; svinjetina 0 ... +1 3 ... 7 d 85 ... 90
'. uredaji za regulaciJu, termostati, .presostati, releji, sigurnosni ventili. sakupljaci govedina 0 ... +1 1... 6n 88 ... 92
viage, spremnici rashladnog sredstva, odvaja~i tekucine i reguJatori nivoa za Smrznuto meso -23 ... -18 4 ... 6m 90 ... 95
upravljanje i osiguranje ispravnog rada te odrzavanje zeljenog rezima rada hladnja~e. Riba svjeza +0,5 ... +4,5 '5 ... 20 d 90 ... 95
Riba smrznuta -18 ... -12 8 ... 10 m 90 ... 95
Princip prora~una rashladnog postrojenja Riba oSllsena +4,5 ... + 10 6 ... 8m 50 ... 60
Obicno se u proracunu predvida da postrojenje radi dnevno ovisno 0 unosu
robe, otapanju' i sl.: Na podrucJu mdustr. 1 komerc. rashladne opreme, RK proJektlra i izvodi:
velike ~Iadnjace do najvecih kapaciteta,
18 do 22 sata za velike kapacitete,
montazne i ugradbene rashladne komore,
16 sati za srednje kapacitete, rashladne vitrine,
12' sati za male kapacitete. komereijalne veli~ine hladnjaka do 2 200 I,
Toplinsko opterecenje hladnja~e racuna se uzimaJucl U obzir toplinu, koju konzervatore za odrZavanje pica i za duboko zamrzavanje,
t~eba odvesti iz hladnjace. Ova toplina obuhvaca: rashladne kompresore,
toplinu sto prolazi kroz zidove, armature za rashladna postrojenja,
specijalna rashladna postrojenja (npr. klizalista, ledane i '/.).
hladenje zraka za ventilaciju,
hladenje i zamrzavanje robe, ELEKTRICNA RASVJETA
disanje robe (voce i povrce koje se pohranjuje trosi 0 -a -isputa 'C0 2, pri cemu ()vo ~~_glavlje treba da omoguci_ rjesavanje rasvjetnih 'zadataka unutar i oko
razvije toplinu, tzv. disanje robe), industrijskih postrojenja, ali ne velikih dvorana sa specificnim zahtjevima niti javnih
toplinu osoblja koje radi u hladnjaci. puteva za moto~izirani saobracaj. Umjes'io zastarjelih propisa za rasvjetu iz 1962. g.
upotrijebljene su medunarodne preporuke CIE, koje su baza za nacionalne stan.
toplinu rasvjetnih tijela,
darde, npr. DIN 5035/1972; oznake su uskladene s preporukama Jug. komiteta za
toplinu nastalu radom strojeva u hladnjaci (ventilatori, transporteri, itd;). osvetlenja (JKO) iz 1974. g.
Temperature za odrzavanje "raznih namirnica Svjetlosne veli~ine
Vrijeme <I> je svejtlosni tok (fluks) u lumenima (1m) koji isijava izvoru 1 sekundi. <I>=EA 1m;
, Temperatura uskladistenja Relativna A = osvijetljenaploha okomito na smjer ,svjetla u m 2 ; E u Ix. _
Vrste namirnica odrZavanja d =dan vlainost E je rasvijetljenost' (osvedjaj) u luxima (Ix), Ij. srednja gustoca svjetlosnog toka koji
c n =tjedan % pada na plohu A; E = <1>/ A.. .
m- mjesec la je jakost svjetlosti u kandelima (cd), tj. srednja gustoca onog dijela svjetlosnog
I 2 3 4 toka tP, koji izvor isijava u odredenom smjeru (npr; pod' kutom ex) u prostorni kut w.
- I.=<I>/wed.
Banana +11 7 ... 10 d 85 L je luminaneija (sjajnost) svjetiece povrsine u ed/m'. Druge jedinice: 1 nt (= nit =
Breskva 0,5: .. 0 2 ... 4 n 80 ... 85 ~ 1 cd/m') i 1 sb (= stilb. =.1 cd/em' = 104 nt) mogu.se upotrebljavati sarno do konea
Groide -1...-0.5 3 ... 6m 80, .. 85 1980. godine.
w
712 OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE Elektricna rasvjeta 713
Izvori svjetlosti Temp. c -10 0 10 20 25 30 35 40 45 50
Tabliea I. larulja s uiarenom niti
<I> % 35 65 87 97 100 98 96
prema katalogu It (TEZ-TESLA) za napone 11 0 do 120 V iii 220 do 230 V 94 91 88
Tabliea 2.
Svjetlosni tok Duljina s
Snaga kod 225 V Promjer podnoskom Podnozak Nazivna snaga W
Temp.
W 1m mm mm Oznaka boje boje
20 I 40 I 65
251) 230 K svjetlosni tok 1m
40 430
60 730 60 105 DS dnevno svjetlo 6500 850 2150 3350
E 27
75 960 BB bijela boja 4500 I 100 2600 4100
iIi
100 1380 BBX bijela b. delux 4500 800 1800 2800
B 22
150 2220 70 124 SB svjetlo bijela b. 3500 I 100 2700 4150
200 I TB toplo bijela b.
3150 80 145 2900 I 100 2700 4150
TBX toplo bijela delux .
2900 800 1900 2800
300 5000 90 188
5001) 8400 110 240 Strija kod 220 V A 0,37 0,43 0,67
I 0001) E40
18800 130 275 Duljina x promjer mm 590 x 38 1200x38 I 500 x 38

[zbor boje fluorescen'tnih cijevi

E = Edisonov navoj (str. 817), B = bajonetni podn. (Swan 22)
1) jednostruko spiralizirane, sve ostale s dvostruko spiraliziranom niti.
Da rasvjeta djeluje ugodtto, potrebno je da rasvijetijenost bude u granicama
koje su u tablici 3 navedene za svaku boju kao .,min Ix" i "maks Ix", Cijevi BBX
i TBX (delux) imaju izrazito mekani ton svjetlosti.
Prosjecna tcajnost zarulja 1 oo()h, Kad promjene napona mijenja se svjetlosni
tok i tcajnost:
Tablica 3. Primjen3 Duor. cijevi S obzirom Da reprodukciju boje

Oznake boje DS BB BBX SB TB TBX

V 200 210 215 220 225 230 Temp. boje K
240 6500 4500 4500 3500 2900 2900
Napon
% 91 95,5 97,5 100 102,5 104,5 109 Rasvijetljenost min Ix 500 350 350 200 100 100
Svjetl. tok % 73 85 90 100 106 maks Ix
114 132 >20000 2000 400 400
Trajnost % 375 182 138 100 72 55 29
Preporuceno Ix >500 . 300 do 400 >200 100 do 150
Fluorescentne cijevi (peema katalogu tt) :2:iv. namirnice, mesnice x x
Voce, povrte, cvijece
irnaju ViSll svjetlosnu iskoristivost od zarulja. Fluorescentni oblozi u cijevi mijenjaju x
plavo-zelenu baju' izbijanja u zivinoj pari u baje peema tab!. 2. Drogerija, frizeri x x x
Konfekcija, rublje x x x
Prosjecna tcajnost 7500 sati. SvjetIosni tok vazi nakan 100 ,sati gorenja i Tehnicka roba x x
manje je zavisan od napaDa nego kad zarulja: Staklo porculan x x x
Nakit, satovi
Napan % 90 95 100 105 110, x
Namjestaj, kozni pro x x
- - - - - - - - - - - - - - , ali vise zavisi od temperature:
<I> % 91 96 100 106 109 Uredi, knjizare x x x
714 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRA>EVINSKE OBJEKTE Elektricna rasvjeta ___________________ 715
Tabliea 4.
Oznake boje OS BB BBX SB TB TBX Pogonski podaci spojeva Ouorescentnih cijevi kod 220 V, 50 Hz
Temp. boje K 6500 4500 4500 3500 2900 2900
. Broj Fe20W 40W 65 W
Rasvijetljenost Minix 500 350 350 200 100 roo cijevi
u svjetiljci Spoj A W cos tp Spoj A W cos tp Spoj A W cos tp
maks Ix >20000 2000 400 400
1 I 0.37 25,5 0,31 I 0,43 47 0,50 I 0,67 73,5 0,5
Preporu~eno Ix >500 300 do 400 >200 100 do 1'50 3. 0,14 .25,5 0.86 2 0,44 50 O,51e 2 0,67 73,5 O,5e
,
- - - - 3 0,23 47 0,43 '] 0,36 73,5 0,93.
Prostori za sjedniCe x
Hodnici, sport. prost. x x x 2 5 0,42 49,5 0,53 2 x I 0,86 94 0,50 2 x I 1,34 147 0,50
.

Tekstilna industrija x x 6 0,25 50 0,93 4 0,45 97 0,48 4 0,68 146 0,98

Bojadlsaonice x 3 5+1 0,79 75 0,43 3xl 1,29 141 0,50 3xl 2,01 220 0,50
Valjaonice, Ijevaonice x x x 6+3 0,38 76 0,91 4+1 0,76 144 0,87 4+1 1,17 220 0,86
Obrada deva x x x
- - - - 4+2 0,77 147 O,87e 4+2 1,17 220 O,86e
Izrada papira x x 4 2+5 0,84 99 0,53 4xl 1,72 188 0,50 4xl 2,86 294 0,50
Graficka industrija x x x 2x6 0,49 100 0,93 2x4 0,90 194 0,98 2x4 1,36 292 0,98
Projektni uredi x x x x 6 3x5 1,26 149 0,53 6xl 2,58 282 0,50 6xl 4,02 441 0,50
Laboratoriji x x x x x 3x6 0,74 150 0,93 3x4 1,35 291 0,98 3x4 2,04 438 0,98
Radionice x x
Skladista x x x
Prikladnim izborom spoja se mofe cos tp priblifiti I, npr. duo spojem 4 ni. izmje-
Stanovi, restorani x nicnim rasporedom induktivnog spoja 1 s
kapacitivnim. spojem 2. Oznaka O,51c
Ucionice x x znaci kapacitivan. cos cpo
Boinicke sobe x Uklopna struja predgrijavanja smije - prenia JUS _. biti. do 50% veea od
Operacijske dvorane x x x navedenih p(~;gonskih st.ruja tablice 4, a traje I. do 3 s.

Uliee, stanice x x x Tablica 5. VTF Visokotla~ne fivine farulje s Ouorescentnim obJogom za 220 V
(proizvoda~ ttl
Pogonske struje fluorescentnih cijevi daju uglavnom plavo-zeleno svjetJo za prometni.ce, trgove, parkove, industrijske i
Svaka cijev mora imati svoju serijski spojenu prigusnicu, 5tO znatno pogorSava sportske objekte, bez kromatskih zahtjeva.
faktor soage_ i povecava jalovu struju. Oa se strujno opterecenje instalacije smanji,
postoje standardni spojevi, za koje Sll U tablici 4 navedene pogonske struje potrebne Tip i snaga 80W 125 W 250W 400W 700W 1000W
.
za projektiranje instalaeije (prema kat. "Svetiljke" Elektrokovine Maribor 1972):
Svjetlosni tok 1m 3500 .5600 12000 21000 37000 52000
Spoj 1 induktivni: u seriji sa cijevi je sarno prigusnica; Snaga s prigusn. W 90 137 268 420 732 i 055
Spoj 2 kapacitivni (sarno za 40 i 65 W): u seriji s prigusnicoIn. jos 1 kondenzator. Pogonska struja A 0,80 1,15 2,15 3,25 5,45 7,50
Spoj 3 kompenzirani: paraleino induktivnom spoju 1 je kODdenzator Da dovodu iz Struja zagrijavanja do A I,SO 1,80 3,90 6,0 10 12.5
mrefe Vrijeme zagrijavanja min 4 ... 6 4 ... 6 4 ... 5 3 ... 4 3 ... 4 3 ... 4
Kondenzator za cos tp
Spoj 4 duo spoj (sarno za 40 i 65 W): jedan induktivni spoj I i jedan kapaeitivni do 0,9 ~F 8 10 18 25 45 60
spoj 2 paralelDo na mrefi Ouljina mm 160 175 290
225 350 392
Spoj 5 tandem induktivni (sarno za 20 W): 2 serijski spojene eijevi 20 W iza zajed- Pra:mjer mm 70 75 90 120 150 165
nicke prigusnice
Spoj 6 tandem kompenziran: spoj 5 s paralelnim kondenzatorom na dovodu iz mrefe. Podnofak E 27 iii B 22 E.40
/

716 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE Elektricna rasvjeta_~_________________ 717

Trajnost 6 000 sati, ako gore po 5 sati. Cesce paljenje smanjuje trajnost. Poslije Natrijeve cijevi imaju visu svjetJosnu iskoristivost od ostaJih izvora svjetIosti.
6 000 sati opada svjetlosni tok na 65 %. Nakoo gasenja mogu paliti tek poslije 2 Za prikljucak na 220 V trebaju rasipni transformator. Zbog ojegovog niskog cos cp potre-
do 5 min. Prigusnica u faznom vodicu (De u nulvodu). .2::arulje VTF mogu gorjeti ban je paralelni kompenzacijski kondenzalor 20 do 40 ~F. Zagrijavanje Iraje oko
U svirn polozajima. ali zasticeni od svake kapi vode. 10 min; nakon kraceg prekida napona pale odmah. Trajnosl 5000 sali nakon eega
sVJetlosm tok opada oa 80 %. Temperature do + 40 C i do - 30 C ne utjecu na rad
cijevi.
Tablica 6. Visokotlafne iivine farulje VTFW mijrianog svjetla (proizvodac ttl Podnozak bajonelni BY22d. Dozvoljeni polozaj gorenja okomit (s kapom gore)
~a u lijevo i u desno do 20 0 iznad horizontale.
imaju boju slieDU dnevnom svjetlu, omogucuju raspoznavanje boja u tekstilnoj
industriji i trgovinama. Napon: 210 do 220 V iii 220 do 230 V.
Rasvjeta unutrasnjih prostorija
Sistem opce rasvjete citave prostorije pruza najvecu slobodu pri lociranju
Tip i snaga VTFW 160 W 250 W 500W radnih mjesta. Dopunska rasvjeta radnih mjesta omogucuje visi nivo rasvjete na
ekonomski naein i moze pojaeati kontraste i sjene i time olaksati rad. Pri tome
Svjetlosni tok 1m 2900 5200 12500 mora nivo opce rasvjete biti najmanje 20 % od lokalne rasvjete.
Pogonska struja kod 215 V A 0,75 1,20 2,40
kod 225 V A 0,71 Zahtjevi za dobru rasvjetu
1,10 2,30
Duljina x promjer mm 187 x 90 230 x 110 275 x 130 I. Dovoljna rasvijetljenost (osvetljaj) E u Ix. Tablica 8 daje nazivnu rasvijetljenos.t
Podnozak E 27 E40 E40 koju treba odrzati kao srednju vrijednost u prostoriji, odnosno u dijelu prostora na-
~ij.enj~no~ ?dredenoj dje.latnosti. Ona se ~dnosi na srednje stanje starenja posi:ro-
JenJa 1- mJen se 0,85 m lznad poda. Nazlvnu rasvijetljenost treba povisiti za 1
Zarulje VTFW imaju fluorescentan oblog na balonu i ugradenu volframovu stupanj kod otezanih zadataka u pogJedu boje i kontrasta robe iii brzine rada,
spiralu koja sIuzi za korekciju boje svjetla i ujedno kao stabilizator. take) da su nadalje u prostoriji bez prozora iii gdje rade stariji Ijudi. U prostoriji za lrajno
prigusnice nepotrebne. Tra.ianje zagrijavanja 3 do 4 min. Trajnost 6000 sati uz zadrfavanje ne manje od 120 Ix.
600 uklapanja i konstantni napon. ~arulje se gase kod 195 V. Tip VTFW 160 W
upotrebiv .ie sarno u vertikalnom, polozaju prema gore iii prema dolje, odnosno, Tablica 8.
Nazivne rasviJetijenosti E
najvi!e za 30' nagnul u lijevo iii u desno. Tipovi 250 W i 500 W gore u svim polozajima.
Zahljevi Slupanj E Ix Vidni zadaci (vidi popis, primjera)

TabJica 7. Natrijeve niskotla~ne eijevi (proizvodac tt) vrlo mali 1 60 sporedne prostorije, prolazno zadr:iavanje,
orijentacija
daju jednobojno zuto svjetJo za jayne puteve izvan gradova, za gradska raskdca, mali 2 120 laki vidni zadaci, veliki detalji s jaki m
otvorena gradilista, aerodrome, Ijevaonice, fasade i spomenike.
kontrastima
srednji 3 250 normalni vidni zadaci, veJiki detalji sa sred-
Snaga cijevi W 35 55 90 135 180 3a 500 nje Jakim kontrastima

Svjetiosni 10k veliki 4 1000 teski vidni zadaci, mali detalji malih kon-
1m 4600 7650 12750 22000 31600
Snaga sa transf. W 56 76 113 175 220 lrasta
Napon. transf. V 220/470 220/660
Struja prim./s vrlo veliki 5 1500 kao stupanj 4, ali s vrlo malim kontrastima
A 1,4/0,6 1,4/0,6 2,1/0,9 3,1/0,9
Promjer 2 mm 50 50 65 65 65
Duljina 10 mm 300 izvanr; veliki 6 2000 vrlo teski vidni zadad, vrlo mali detaIji vrlo
415 518 765 1 110
malih kontrasta
718 _ _ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Ove nazivne rasvijetljenosti propisuje DIN 5053/1972. kao bazu za ptojekti-
ranje. -Njih treba pomnoziti faktorom 1,25, ako su uvjeti starenja normalni. U Davorn
postrojenju rasvijetljenost oe smije biti ni oa jednom nidnom mjestu manja od- 80 %
nazivne.
Nize navedeni primjeri su izvadak iz opsirnih pregleda novih preporuka za razli'-
Cite zahtjeve:
vrl0 mali, 60 Ix: sporedne i podrumske prostorije, skladista ambalaze i za privremelli
smjestaj robe, sporedni proiazi i hodniei, garderobe i toalete, kino<.lvorane, hodnici
i stubista stamhenih zgrada, hotelske i ."olnicke so be (opea rasvj.).
mali 120 Ix: glavni prolazi, hodnici i stubista. skladista sortirane robe, garaie, zahodi.
garderobe i kupaonice, teretni i osobni liftovi, ~otlovniCe, otprema "robe.
Grubi radovi u industriji: kovanje, lijevanje i ciscenje velikih odljevaka; valjanje
i vucenje velikih profila, pjeskarenje.
Rasklopne stanice bez mjernih instrumenata.
Rad oko peei, kotlova, mjdalica, centrifuga i mlinova kemijske industrije, punjenje
bacava i prerada mesa, secerne repe i duhana u prehrambenoj industriji. Mljevenje
drveta i papira.
Cekaonice, dnevni boravak i blagovaonice u boln. ustanovama; ,kupaonice u
stano virna.
srednji 250 Ix: cekaonice, radionice za radove bez preciznosti, grubo sortiranje,
pakovanje i otprerna robe.
Uredski fad bez velikih vidnih zahtjeva, arhiva, blagajne, dvorane za sjednice.
Strojarnice, sklopna postrojenja, montaza vecih strojev3, galvanizacija, izrada kabela.
Lijevanje manjih komada, tlaeni lijev, valjanje i vucenje srednjih profiIa, bravarski
-'radovi, rad na alatnim strojevima i auto matima i el. zavarivanje; presanje plastic-
nih masa, strojna obrada drveta, izrada papira, kartonaza, obicno uvezivanje
knjiga, 'trajna !tampanje.
Ucionice, biblioteke, zbornice, citaonice.
Prodavaonice obicnih preradevina od metala, koze, stakla i papira.
Restorani za samoposluzivanje, muzeji". U bolnicama kuhinje i boln. sobe (kod'
Elektricna "asvjeta _--'-'-_ _ _ _"---~__________ 719
veliki 1 000 Ix: kontroia finijih proizvoda i robe, izrada- i mootab mjernih instru-
menata i rtv aparata; radovi u alatnici i kontroli mjera, fina inehanika, urarstvo;
izrada i bru!enje optifkog i kristalnog ,takla.
Sivanje t.mne robe, ispitivanje boja; rufno i strojno slaganje, izrada kli!eja
retusiranje.
Tehni~ko crtanje, velike zajedni~ke' uredske prostorije. _Dvorane ~ operacije
obdukcije (ope. rasvjeta).
vrlo veliki 1 500 Ix: Montah najfinijih elektronskih sklopova, graviranje i umjelnifka
obr.da stakla; kontrol. boja kod vi!ebojnog tiska, umjetno krpanje. .
izvanredno veliki 2000 Ix: izrada preciznih a:njernih instrumenata, _montau ~ubn:tini
jaturnih dijelova; graviranje, zlatarstvo.
Radna mjesta za operaciju 20000 lx, za. obdukciju 5 000 Ix.
2. Ravnomjemost. Odnos sjajnosti (luminancije cd/m 2 ) izmedu radne povrsine i okoline
treba da '-bude manji od 3:1, a izmedu radne povdine i udaljenih predmeta manji
od 10:10
3. Stroboskopski efekt koji moze nastati na rotirajucim dijelovima osvijetljenim
,fluorescentnim sijalicama, treba smanjiti dUQ spojem iii priklju~ivanjem na 3 faze.
4. Spre~avanie blie~tania. Nove preporuke stavljaju zn.tno voCe zahtjeve od dosada~
njih standarda. U sl. 1 i 2 utvrdene' su krivulje dopustene sjajnosti (iuminancije)
svjetiljaka. koju vidi oka najudaljenijeg ,jedeceg (1,2 m) iIi stojeeeg promatrafa
(1,5 m iznad poda) pod kutom maks>4So; tan m.k.=I/h, (s1. 3).
Razred bljestanja 1 u ,1. 1 i 2 vazi za velike zahtjeve (stup.nj 4 do 6 iz
tablice 8), razred bljest.nja 2 vazi za nize zahtjeve (stupanj 1 do 3a).
.
Ral[ I Nazlvna -rosvi 'efljenast Ix J
1 000 10 a < 50
2 I 2000 I 1000 500 <250
,I / / / \

kreveta).
\ "- "- r--
Kuhinje i dnevne sobe u stanovima.
."'- "'- ..... ~~ r---. r-
\ , , ..... r-......... '" I"--- r--.
srednji 500 Ix: sortiranje finije robe, laboratorijski rad, ocitavanje instrumenata,
kontrola proizvoda i robe.
65 ..... 2
SI.l Za svjetiljke koje
zrace sarno u horizon-
Finiji radovi u industriji: na alatnim strojevima, udesavanje strojeva, valjanje i
vucenje finijih profila, fina montaza, finiji mehanicarski, modelarski i staklarski rad.
55 \
"', .......
talnoj ravnini, opr. ugra-
dene u strop. reOektori
Rasklopne stanice s mjernim instrurnentima, komandne prostorije; inontaza manjih , \ r-.......... za direktnu rasvjetu i
motora i aparata. ~5 103 2 J456810' 2 J
I
4. cd/m2
dugoljaste, paralelne sa
Litografija, rueno stampanje, klisiranje. 1- smjerom gledanja.
Sivanje svijetle robe, predenje, tkanje, pletenje.
Prodavaonice fioijih proizvoda i prehrambenih artikala, roboe kuee. Za sigurno sprecavanje bljestanja, mora, prema tome, biti za svaku svjetiljku
Normalni uredski rad (knjigovodstvo, stenodaktilo, obrada podataka). poznata krivulja luminancije L u cdjm2 zavisno od kuta u podrucju od 45 do
Skolski laboratoriji i crtaonice. 85. Te krivulje su iii u katalogu iii ih daje proizvodac svjetiljki.
Ordinacije i apoteke, previjalista. Hotelske kuhinje, izlozbene prostorije. 5. Sjene pomazu prepoznavanju predmeta. Dubina sjena treba biti mala, a rubovi
U stanovima: mjesta za citanje, iznad ogledala i kreveta. neostri.
,
720 _ _ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE Elektricna rasvjeta __________~_________ 721
Razr. Iz tablica 1, 2 te 4 do 6 izabrati takav izvor svjetlosti, koji
1 daje 4>,.
2 Indeks prostorije 1p 'uz tablicu 9 (str. 722), odnosno sl:' 4;
a) za direktnu i preteino direktnu rasvjetu:
ab
I~--
, h, (a+b)
a i b su sirioa i duiina prostorije u rn.
b) za indirektnu' i preteino indirektnu rasvjetu:
1,75 ab
SI. 2. Za svjetiljke sa svi- I,
(h-O,85) (a+b)
jetleCim bocnim strana- SI. 4 /
rna, poprecno Da smjer Rasvjeta pomocu tockastih izvora svjetIosti
~5' ':;----:--'o.~UI:--:--.J:>-S-__':"-_7__' 1
Ill' 2 J ~ 56810' 2 J 4-cdlm> gledanja. (10 4 cd/m' ~ Za proraeun dodatne rasvjete radnog mjesta pomocu toekastih izvora svjetlosti
1_ ~ 1 stb) moze posluiiti i tablica 10, koja je sastavljena po formuli uz sl. 5. Ta se metoda
upotrebljava i 'za velike dvorane. '
Vodoravna rasvijetljenost (osvetljaJ) u tocki A je
I" cos 3 IX

,
E H'
SI. 3 Kut (em _45) u kojem I" = jakost svjetlosti u cd, koju pod kutom IX isijava
treba odrZati granice blje~tanja
posl.li2.
'" i E svjetiljka. I" treba oeitati iz kataloga proizvodaea svje-
tiljki (obiono dana za r 000 1m).
I ! H = visina, svjetiljke u m nad mjernom ravninom kod
6:, Prepomavanje boja: Preporuke za izbor nuorescentnih cijevi vidi u tablici 3. -4~-----'A unutarnjih prostorija, a iznad kolnika kod vanjskih
Dobro raspoznavanje boja omogucuju takoder zivine farulje VTFW za mijesano a postrojenja. _
svjotlo u tablici 6. I Radi olaksanja rada izracunata je rasvijetljenost E po formuli uz sl. 5 i dana
Postupak ZI odredlvaaje r...jelDlh tljela Z. opeu rasvjetu je u tablici 10.
Tablica 10. Rasvijetljenost E u Ix za manje, visine H i udaljenosti a od tockastog
1. Ukupno porrebon svjetlosni tok 4> ~ 1,25 EAj ~ u 1m.
izvora svjetlosti koji ima 1:1- = 1 000 cd po sl. 5.
E je nazivna rasvijetljenost u Ix iz tablice 8, odnosno pripadnih pnmJera. Faktor
1,25 propisuje DIN 6035/1972, iiI. I, t. 4.1 za starenje i normal no zaprasivanje.
Kod ja~g i. vrlo jakog zapraivanja treba taj faktor povisiti Da 1,5, odnosno 1,8. , .Hi=2m H, ~2,5m H,~3m H, ~3,5 m
Korisnost " obuhvaca sve ostale gubitke od izvora do radne povrsine. A = a x b m ,0 E Ix ,0 E Ix aD E Ix aO E Ix
je povriina u m 2 koju treba osvijetliti; ,,=korisnost iz tablice 9, prerna odabranoj
vrsti rasvjete (direktna, poluindirektna itd.) i indeksu prostorije I p' 0 0 250 0 160 0 111 0 82
1 27 179 22 128 18 95 16 . 72
2. Broj svjetiljoko n: 2 45 88 39 76 32 67,3 29 . 55
Najveei razmak izmedu svjetiljki: 3 56 42.5 50 41,6 45 39,2 41 .. 35,8
3,5 60 30,2 55 31,4 49 31,1 45 . 28,8
za pretetno direktn u
za direktnu rasvjetu za, indirektnu 4 63 22,1 57 26,1 53 24,1 49 22,7
polu-indirektnu
4,5 66 16,8 61 18,2 56 18,9 52 18,6
5 68 12,8 64 14,2 59 15,2 55 15,5
1 X (hI +0,85) 1,2 x (hI +0,85) 1,2xh .

3. Svjetlosni tok za jednu sVjetiljku: H = visina iznad mjerne ravnine u m.

4>1 ~4>jn 1m Za upotrebu tablice 10 dan je primjer ispod tablice 11.

46, Koncarev prirucnik

722 _ _ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Elektricna rasvjeta ~_ _ _~_ _ _~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 723
Tabliea 9.
Vanjska rasvjeta
Korisnost 11 za opeD unutarnju. rasvjetu Rasvjeta unutar i aka industrijskih objekata (dvarista, spojne ceste) se racuna za
pojedine tocke, kojom prilikom treba postici najmanje vrijednosti iz tablice 11.
Rasvjeta Korisnost ~ Rasvjeta javnih put ova za motorizirani saobracaj pre rna preporukama CIE br. 12
nije avdje obradena nego je tck spomenuta na kraju.
Razdioba Indeks Strop Strop
Vesta ozna- svjetla prostorije svijetao, polu- Tablica 11.
prostorija ka shema u Ip ' zidovi svijetao. Potrebna rasvijetljenosf vanjskih putova i radnih 'mjesta
prostoeu polu- zidovi
svijetli tamni Povrsina E Ix Povrsina E Ix

Visoke Rasvjeta za nuzdu (za prolaz) 0,3 Pretovar na slobodnom 10

radionicke Sporedne ceste stamb. naselja I Tvorn. ceste i dvorista 30

~. .--
i skladisne 0,6 0,31 0,28 Prolazi u sklop. 'postrojenju Konvejeri 30
prostorije, ~

= . .//i" 1 0,44 0,42 Aparati i radne povrsine u Ostala radilista 30

c)
gdje je potrebna 1,5 0,5 0,49 ,klop. postrojenju < 35 kV 5 Pretovarne rampe 60
dobra
;;
.., ~
2 0,56 0,53 Isto ali <: 35 kV 10 Dnevni kop 60
rasvjeta za '0 //~\...... 3 0,61 0,59 Sparedne 1vorn. povrsine 15 Benzinske stanice 120
rad (ostre 5 0,66 .0,64
sjene), strop . . . .//1\'
neosvijetljen ,Rasvijetijenost povrsma racuna se -za 'pojedine tocke A po rarmuli uz sl.. 5,
a srednja rasvijetijenost iz veceg. broja tocaka.
Prodavaonice
'" -- -- is 0,6 0,16 0,14 Radi ubrzanja rada izracunata je rasvijetljenost po toj formuli u tablici 12.

~
radionice,
;;..,=
1 0,24 0,22 Upo,trebu tablica 10 i 12 objasnjuje slijedeCi primjer:
uredi sa svjet- / I \ 1,5 0,30 0,27 Rasvijetljenost izmedu 2 svjetiljke u visini H=8.m, razmak 24 m. Tocka u
lim- stropom ~

~y~ 2 0,34 0,31 sredini: a=12 m. Ugradenezarulje VTF 250 (tj. !lOOOlm).
'0
(meHe sjene) ::/1" 3 0,39 0,36 Prvo se iz tablice 12 ocita "= 56 0 i E ~ 2,665 Ix za I 000 cd. Svjetiljka za ,iroku
rasvjetu npr. CD 106-1 -250 ima prema katalogu Elektrokovine - Maribor kod a = 56"
Nize prodavaonice, 0,6
uredi, skole, o .r;;"
'"
= 1
0,10
0,16
0,08 1,=250 cd za 1000 1m.
250 cd 12000lm
=. , 0,13

~'6~,
Ra~vjeta u udaljenasti a bit ce 2,665 Ix I 000 cd -c-::-:c~- = 8,05 Ix. Jednako
crtaonice, stambe-
ne prostorije sa
svijetlim zidovima
i stropom
..,.-
'N

~
.., .-=
_"0

p,~
"0
~

c.
~

I \
$ 1,5
2
3
5
0,20
0,23
0,28
0,33
0,16
0,18
0,27
0,26
I 000 1m
toliko dolazi od druge svjetiljke, tako da je u sredioi 16,1 Ix. Ispod same svjeliljke
ima sarno 160 cd/I 000 1m. Iz tabliee 12 za .=0 0 je E=15,6Ix za I 000 cd. Ispod
160 cd 12000 1m
svjetiljke je E = 15,6 .-.---- . 30 Ix. Druga svjetiljka doprinosi na tom
Stambene pro- 0,6 0,09 0,05 I 000 cd I 000 1m
storije i dvo-
'"
= ,'tl/- 1 0,13 0,08 mje,tu (a = 24 m, I, = 160 cd) jos Ilx.

~
cane s bijelim ;;
.., ~ 1,5 0,17 0,10
stropom. (Sjena ~
2 0,19 0,)1 Nejednolikost Emill/Emah= 1 :1,9 je, zahvaljujuci raspodjeJi svjetla u sirinu, vrlo
'0 _,\ 1/
-
,
oema, nepodes. .5 3 0,24 0,14 dobra" a mogla bi biti oiza do 1 :6.
za rarl). \2../
5 0,28 0,17
Rasyjeta javnih put ova za motorizirani saobracaj
.",
Dvarane za ..,
"'.0 .., U publikaciji CIE br. 12 sluzi lumioancija (sjajnost, L cd/m2) kao kriterij za
kancerte, kino, .!:: ::> ~,

0,15
-g~ o~ 0,10 nivo rasvjete. L zavisi od svjetlosnog toka u 1m, od jakosti svjetlasti svjetiljaka i
izlozbe. .- .~ njezine prost orne raspodjele, ad rasporeda svjeliljaka i stajalisla promatraca i ad
faktora refleksije kolnika.
 Pumpe i hidrofori _ _ _ _ _~~_ _ _~_ _~_ _ _ _ _ 725
7~ ______________________________________ ~

,Veza sjajnosti kolnika L u cdjm2 sa rasvijetljenosti E u lx, koja je za nju

potrebna, je slozena. U "Prepofukama za osvetljenje JKO" Jugoslavenskog komiteta
E ~M~8~-~~-~~~~~~~M~~~3 za osvjetljenje Beograd 1974, objavljene Sil tablice ~ up ute da se postignu poirebne
0 !: ooo~~ _M ~_~~~~_OO~~M_O
~~~~~~~~~~~~JJJddddddd sjajnosti za jayne putove.
II
:0:
'"
0
H o~=~R~~~~g~~~~~~I$~~~~ PUMPE I HIDROFORI
za manje stambene objekte i pojedinacna industrijska postrojenja
V)Oo.nV'lMONM-o\~
:0: E !:
~~o~o~-~~~ol~~O~~M~M8
M_~~NN_O_M~ ~. __ ~.N_

Pumpa je odredena' kapacitetom iii kolicinorn dobave Qui/min' iii m 3 /h i

.""'"
~
dd=8=oo~~~~MN~~~ooooooo
II manometarskom visinom dizailja, to jest razfikom tlaka izmedu usisnog i tlacnog
~
:0: '"
0
O~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
prikljucka pumpe H m u barima,
"
.;:- ~
Ibar=I,0197at",lat=IOm s.v.
'"
N
0 1. Potrebna kolicina vode
.;;; E V'lv)v)oM8~NOO_~8~V)8~~~~N~
~NNOONV) ~V)V)oo~O\ ~OO~MN_8o
." 00
II
!:
~~~d~~~~~~~~JJJddddddd
Za jedno-
.-'"
N
:0: '"
0
~ O~~NN~~~~~~~~~~~~~~~~~
,Namjena kratnu N'amjena Ijdan

"'"
upotrebu
-0

...'"
C

OV'lV)V)8MNMNM-~~~~$~~~~~ Kupanje u iei.ecoj kadi 200 ... 250 I Stanovi po osobi 75 ... 150
E !: ~~~~~ ~~~~~~~~~~~~~~~qq 50 ... 100 I Hoteli po osobi 150 .. 0400
0
0
~

II
~~~~~=_~~.MN __ oooooooo Kupanje u sjedecoj kadi
-II.
0
'" Tusiranje 40 ... 80 I Skole po uceniku 12 ... 40
"=
.;;
.~

,,."
-'"
~
0
>
:0:

E
0
~ ooo~~g~~~~~~i~I$~~~~~g~

V) 88 000\-8 __ - r-... r-
'0 0 ~!N
Pranje ruku
we
Bide
Pranje rublja u stroju
4... 8 I
10 ... 15'1
20 ... 25 I
25 I/kg
Uredi po rad. mj.
Djecji vrtiCi po dje ...
Kasarne po vojniku
Bolnice po bolesniku
12 ... 15
50 ... 80
50 ... 60
250 .. 0400
..
">, ~oOOON~8.00_ ~~
.~ !: oo'Or-O\o~oo'O r-r-~r-NOO'Ov)MN 0 100 ... 150
Pranje automobila 200 ... 300 I Restor'anL po stolici
""II ~~~~~~~~~~MN~~dddddood
N ~

..s:;; :0: '"

0 oO~~vO~~M~~v~ONM~~~NMV
Polijevanje vrta
Pranje cesta i sl.
3... 8 I/m'
3... 8ljm'
Krupna stoka po grlu'
Sitna stoka po gdu
40 ... 75
10 ... 15
.'"
~

;;;
~ --NMVVV~~~~~~~~~~~~~~

....:'!,
0
.,.,E !:
~~ ~~~oo~~O~~~$~~~~
O~ONO-~~~~~N~8~~VN_OOO
~~~~~~~~~~~~JJ~ddddddd
Za dimenzioniranje'vodovodnih cjevovoda mjerodavan je sekundni protok vode,
pri cernu' treba. uzeti u obzir faktor istodobnostj.., Uobicajeni nacin je prema jedi-
N '"
II
'" nicama opterecenja J, 0" pri cernu je za:
'" 0
~
O-N-~~O~~-V~OM~~~~-Mv~
-NMMV~~~~~~~~~~~~OO~oooo
. . .'
Izljevni ventil 03/8" 1,00 J.~. we s :plovkom, pisoar, bide 0,25 J.~.

~~~~~ ~~~~~~~~N~~ Izljevni ventil 01/2" 2,50 J.~. UmivaQnik 0,50 J.~.
E ~-~O_N~~~_N~NOO~VMN_8oo
!:
"II ~~i~~~~~~~~JJddddddddd 1,00 J.~.
'" Izljevni ventil 03/4" 16,00 J.~. Sudoper; ka'da, tus

'" 0
~
Ov~~~-~OV~OONv~~~O_NV~~
-NMv~~~~~~~~~~~~~~~~~
Izljevni ventil 01" 36,00 J.~. we s ispiracem oa pritisak 6,00 J.~ ..

-0 Sekundni protok vode u nekorn dijdu cjevovoda izracuna se na osnovi zbroj~

U:;.-,O
~
o _E ..." jedinica opterecenja ~J.O. za sva izljevna mjesta iza tog dijeJa cjevovoda prema
'" c O-NM"~~~OO~~~~~~~R~ii~i
:0
~-=:>B'
Q = 0,25 Jno. I/s
726 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
2. Manometarska visina dizanja Hm bara
Pumpe i hidrofori - - - ' - ' - - - - - - - - - - - -_ _ _ _ _ 727
4. Otpor u instalaciji
Hm=Hu+Hp+hu+hp+O,5 bar
H u je usisna visina u barima, H p potisna visina u barima, Otpor u instalaciji Ii je za :v~du temperature do 20 "C
hu ctpor u usisnom vodu u barima,
hp atpor u pot is nom vodu u barima, (proracun alpora pod t. 4). h~0,005 (2 ~ +L~) ",' bar
L. duljina usisnog vada u rn, L2 duljina potisnog vada u m,
0,5 pretlak na kraju potisnog veda u bari.ma. za druge tekuCine h se rnijenja proporcionalno s omjerom gustoce tekucine i gustoce
vode.
Za sigurno usisavanje hladne vode mora Hu+hu hiti manje od dostizive usisne ;..Je ~oeficijent trenja koji ovisi 0 omjeru promjera cijevi d u mm i hrapavosti povrsine
visine (8 m ~O,8 barima kad centrifugalnih pumpi, odnosno 7 m ~O,7 bar kad vrtloznih clJevl e' u mm, tako da je za:
pumpi). Za usisavanje iz veCih dubina, do 40 m, primjenjuju se injektori.
Aka se pumpa koristi u zajednickom radu s hidroforom, ~ora osiguravati d/e 50 100 200 500 1 000 2000 5000 10 000
isklopni tlak hidrofora Pi bara.
2 0,0486 0,Q380 0,0304 0,0234 0,0197 0,0167 0,0137 0,0120
3. Hidrofori
Hrapavost povrsine e je za cijevi od:
Zapremina tlacne posude,hidrofora Vu I ovisi 0 dnevno potrebnoj kolicini vode
v.. u I/dan. PYC-a, polietilena 0,005 mm eelika, pocmcane 0,15 mm
salonita 0,10 mm lijevanog zeljeza
v.. 500 1000 1500 2000 3000 4000 5000 l/dan 0,50mm
celik. 0,10 mm konoplje, fleksibilne
V 100 1,00 mm
200 300 400 800 1 150 1 500 1
L je ukupna ~~ljina cijevi u m, d je promjer cijevi u m, a w je brzina vode u mis,
Uklopni tlak tlacne sklopke na tlacnoj posudi Pu bara mora biti takav da
odnosno tekucme=Q/A Q je sekundarni protok vode, odnosno tekucine u m3/s,
dife vodu od hidrofora do najviseg izljevnog mjesta s dodatkom 1,5 bara za siguran A je presjek ci)evi u m . Promjer ~ijevi treba odabrati tako da je brzina u njoj t do
2
'rad kucanskih aparata: 2 m(s, a u USlsnom vodu 0,5 do I m/s. Za odabiranje d i izraeunavanje w sluze
tabhce: .
Isklopni tlak tlacne sklopke Pi bara je za 1,5 do 2;0 bara veci od Pu'
GI.vne mjere tlacne posude i n.jveCi radni tlak odredeni su u JUS M.E2.100j1978. d d A Q Q
col mm m' l/min
Umjesto klasicnih hidrofora, s relativno velikom tlacnom posudom, mogu se m'/s
koristiti protocni hidrofori s tlacnom posudom zapremine otprilike 20 I. U posudi
3/8" 10 0,00008 20
protocnog hidrofora se nalazi gumena membrana koja sprecava direktni kontakt 0,00033
1/2" 15 0,00018 30
vode i zraka, odnosno zraenog jastuka, sto je kod klasienog hidrofora moguce i 0,00050
3/4" 20 0,00031 40
sto tame zahtijeva ugradnju uredaja za automatsko dopunjavanje zraka. 0,00067
1" 25 0,00049 50
Protoeni hidrofor s jed nom tlaenom posudom se primjenjuje za proloke do 0,00083.
5/4" 32 0,00080 60
30 l/min. odnosno za manje obiteljske kuce s Hu+Hp do 2,0 bara. Maksimalni 0,00100
6/4" 40 0,00126 80
pretlak u posudi je 4,0 bara. 0,00133
2" 50 0,00196 100 0,00167
U slucaju vece potrebne kolicine vode, tlaene posude se povezuju u bateriju, 65 0,00332 .150 0,00250
koja je najceSce smjestena na kraju potisnog ,voda, na tavanu iii u potkrovlju 80 0,00503 200 0,00333
zgrade. U bateriju se povezuje do 20 tlacnih posuda, a njihov broj II se odreduje 100 0,00785 250 0,00417
prema 125 0,01227 300 0,00500
150 0,01767 400 0,00667
200 0,03142 500 0,00833
Qm je srednji kapacitet pumpe m3/h u _granicama Pi, i Pu
z~20 do 40 ukljucenja pumpe na sat. r~ je suma koeficijenata pojedinacnih otpora (Iukovi, koljena, armatura i sl.) ~ iz
tablice:
 Pumpe i hidrofori ~_ _ _--,-_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _~~729
728 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKEOBJEKTE
izracunati olpore usisnog ,voda hu bara i potisnog I,
mm 10 i 15 20 i 25 32 i 40 50 i vise voda h bara, prema die odrediti .:1., i uzeti duzine
Nazivni promjer
col 3/8" i 1/2" 3/4"i I" 5/4" i 6/4" 2" vadov: L 1 i L 2 promjer cijevi d i ~e kao u 1..4;
provjeriti da, Ii je usisna. visina H u+ hu < 0,8 bara,
luk 90", rid ~ 1,5 0,5 0,5 0,5 0,5 odnosno <0,7 bara ked .vrtloznih pumpi; aka
luk 90", rld~2,5 0,3 0,3 0,3 0,3 nije, poyecati promjer usisne c~jev~;
zasun 1,0 0,5 0,3 0,3 . manornetarska visina dizanja Je time odredena:
ventil s ravnim sjedistem 10,0 7,0 5,0 4,0 Hm=Hu+Hp+hu+hp+O,5 bara kao u t. 2.
ventil s kosim sjedistem 3,5 3,0 2,5 2,0 Na osnovi Q u rn 3 /s iii lfmin i H m u barima
nepovratna zaklopka 3,0 2,5 2,0 1,5
.
pumpa je odredena .
T komad - odvajanje 1,5 1,5 1,5 1,5
T komad - spajaoje 1,0 1,0 1,0 1,0
T komad - ravoi prolaz 0,5 0,5 0,5 0,5

5. Potrcbna snaga motora

SI.
QH
P~0,00167 -~ kW, Q u Ijmin, Hm u bar, . 7. Slre.nje
~
K"od strcanj~ ko1icin~ vade Q li~jn.-domet mlaza D m i visina mlaza. ~ m ovis~
Ako se radi s hidroforom; treba umjesto Hm uvrstiti Pi iz tocke 3. Yf je stupanj 0, otvoru mlaznice d mm i pretiaku pred mlaznicom H p bara. U tab~~Cl su d.~nI
korisnostipumpe, za centrifugalne pumpe Yf=0,3 ... 0,7, za vrtlozne pumpe 11= podaci za kolicinu vade Q, do met solidnog mlaza.. Ds,' d~~et zadnJlh kaplJlca
~0,35 ... 0,45.
mlaza D, za visiou solidnog mlaza -~ i visinu zadnJlh kaplJlc~ .mlaza Vz Pretlak
6. Rcdoslijed raf~ita pred mla~nicom je~nak je manometarskoj. visini dizanj.a pumpe. (lIt pretlaku u vod.o~
Za, odredivanje hidrofora vodnoj mreZi) umanjenoj za .visinsku razhku Hu+.fI p I otpor.cJevovoda hu+hp, vldl
odrediti dnevnu potrebnu koliCinu vode Vd u I/dan iz tablice u t. 1; sl 1 i t. 4.
prema- ~ odrediti zapreminu tlacne posude hidrofora V u I iz 1. 3. Pretlak pred mlaznicom H,
.odrediti sekundni protok vode Q u m 3 /s za pojedine dionice 'cjevovoda prema Otvor Kolicina,
1:1.0. za sva izljevna mjesta iza dionice, kao u 1. 1.
.odabrati brzinu vc;>de w u m/s prema 1. 4.; prema njoj izracunati presjeke usisne'
mlaznice

mm
domet,
visina
I 2
1 3

bar
4 5
1 6
.
i potisne cijevi A = Qlw i odabrati promjere -usisne i potisne cijevi, zatim' ispra-
viti "~QIA, Q I/min 24 34 40 47 55 60
izracunati otpore usisnog voda hu u barima i pofisnog voda hp u -barima, prema dje m 4' 9 7; 14 9; 18 10; 19 10; .21 10; 22
6 Ds: D z
odrediti ;., i uzeti duljine vodova Ll i L 2 , ptomjer cijevi dire, kao u t. 4. 6; 7 .9; II 10; 13 11 ; 15 II; 16 II; 17
V~: V-,._ .m
provjedti'da Ii je u-sisna vis ina Hu +hu <0,8 bar, odnosno <0,7 bar kod vrtloznih
purripi Q I/min 42 60' 75 85 95 100
odreditf ukljucni pretlak tlacne sklopke Pu bara, kao u 1. ,3. 5' 10 7; 16 9; 20 11 ; 20 12; 26 13; 28
8 Ds: Dz m
odrediti isklju~ni pretlak tla~ne sklopke p; ~ p" + 1,5 ... 2,0 har m 7; 8 10; 12 12; 16 13; 18 14; 20 14; 21
~~; .'~
sa V u I i PI u bar. hidrofor je odreden. .
Q I/min 96 136 165 190 210 230
z. odredivanje pumpe bez hidrofor. (sl. 1.): 12 D~: D z m 5' I I 9 19 I I ; 25 14;29 15; 33 17; 37
V~: Vz ' m 7; 8 12; 14 15; 19 17; 22 17; 26 17; 28
.odrediti prot ok Q u m 3 js iii tjmin prema 1."'1. jIi prema velicini r~ezervoara i
vremenu za punjenje; Q I/min 260 375 460 530 590 650
odabrati brzinu vode w u mjs prema 1. 4.; prema njoj izracunati presjeke usisne i 20 Ds; D z m 7; 15 10; 22 14; 30 18; 38 20; 44 23; 50
potisne cijevi A=Q/w i odabrati 'promjere usisne i potisne cijevi, zatim ispraviti m 8; 9 14; 17 18; 24 21 ; 29 23; 34. 24; 40
~~: V?
I\'~QIA; .
 730 _ _ 0PREMA ZA DOMACINSTVA I GRA>EVINSKE OBJEKTE Ventilacija i klimatizacija prostorija _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 731
VENTILACIJA I KLIMATIZACIJA PROSTORIJA Ako u prostoriji postoji izvor zagadenja zraka (otrovni, zapaljivi iii eksplozivni
.. '" l. Namjena plinovi, dim, mirisi) ventilacija se dimenzionira taka da koncentracija tih plinova
. UredaJI .~a vent~lacIJ.u o~.igura~aju p~trebnu kolicinu svjdeg zraka u prostori. u zraku bude ispod maksimalno dozvoljene koncentracije, MDK. Podaci 0 MDK
Jama. UredaJ,'",za kh.m~atlzacIJu oSI?uravaJ~ ~ prostorijama potrebnu klimu, tj. uz su dani' u JUS Z.BO.001/1971.
potrebnu kohclOu sVJezeg zraka oSlguravuJu- I odgovaraiucu temperaturu i vla~nost Ako je ventilacija predvidena za odvodenje topline uslijed gubitaka elektricnih
zrak~. U~edaji z~ ~lima!izaciju..se dijele na komforne i i~dustrijske. Komforni osigu- strojeva iIi transformatora, P g kW, uz razliku temperature zraka 88 K potrebna
ra,vaJu klt~u. kOj3,Je naJu~?dn1Ja za bora,vak Ijudi, dok industrijski osiguravaju onu kolicina zraka je
khmu kOja Je naJpogodntJ3 za odredem tehnoloski proces. p
V=--'--m 3 js
C 25 Najugodnija temperatura za boravak p' c 1>9
ljudi B je oko 22C, medutim ana ovisi
o relativnoj vlafnosti zraka cp, to jest 0 gdje je p gustoca zraka u kg/m', a c specificna toplina zraka u kJ/kgK. Kod 20 'C
odnosu stvarnog sadrfaja vlage u zraku i je p=I,20 kg/m', a c=I,05 kJ/kgK, tako da je
maksimalnog moguceg sadrtaja vlage u
zraku u obliku pare kod odre<fene tempe- p
rature. Najugodnija temperatura pada s V=OS-'
, 1>9
m'/s.
porastom relativne vlaZDosti zraka.
30 .0 60 70 % vf. 1>9 je kod elektricnih strojeva oko 10 K, kod transformatora oko IS K. Uz 1>9= 10 K
2. Potrebna koli~ina zraka treba za odvodenje svakog kW gubitaka O,OS m'/s, odnosno 290 m'/h zraka.
. P~treb~a .koliCina svjezeg zraka, koji treba dodavati u prostoriju, odredena Kod dimenzioniranja ventilacije treba uzeti u obzir sve izvore topline u pro-
Je broJ~m Izmjena zraka 1, tj. brojem koliko puta na sat treba izmijeniti ~itavu stariji, umjetnu rasvjetu i odavanje topline Ijudi. Kod rasvjete, razvijena toplina
zapremm~. zraka u p:ostoriji, iii kolicinom svjezeg zraka koji treba Da sat dodavati ovisi 0 vrsti rasvjetnih tijela; kod farulja s uzarenom niti se gotovo sva ut'rosena
u prostonJu po osobl predvidenoj u prostoriji L energija pretvara u toplinu. Covjek odaje toplinu kod lefanja 80 W, kod rada u
sjedeCem stavu 90 do 170 W, hodajuci 250 do 400 W, a kod najteZeg fizickog rada
,9 cp I L do 700 W.
Vrsta prostorije
'C % h"1 m'/h, osoba
Ak~mulatorske prostorije 3. Izbor ventilatora
- 5 ... 10 -
Biblioteke, citaonice 2l...25 40 ... 50 4 ... 5 20 ... 40 Ventilator za ventilaciju prostorija odreden je kolicinom zraka Vm 3 js i tlakom
Bolnicke sobe 22 ... 24 20 ... 80 3 ... 5 30 ... 70 p mbar. I mbar= 10,2 mm stupca vode, 1 mm s.v.=0,0981 ",0,1 mbar", I.kp/m'.
Garaze
Garderobe
- - 3 ... 8 -
20 40 ... 60 4 ... 6 - 3.1. Venlilatori bez zrakovoda
Kazalista, kina 20 ... 22 40 ... 60 5 ... S 20 ... 40
Kuhinje u stanovima 20 Bez zrakovoda mogu se primij~niti aksijalni zidni ventilatori, koji mogu savla-
Kuhinje, ugostiteljske 20
40 ... 70 10 ... 20 - dati zra~ni otpor do I,D mbar, a daju priblifno slijedece kolicine zraka:
40 ... S0 S... 15 -
Kupaonice u stanovima 22 -
Lakirnice 20 ... 25
5 ... S - vanjski promjer Dmm 250 300 400
55 ... 65 5 ... 15 - koli~ina zraka Vm'/s 0,2 0,5 1,6 kod 2 SOO min"1
Mehanicke radio nice 20 ... 24 kolicina zraka m'/s
Praonice rublja 20 ... 26
40 ... 55 3 ... 6 - V 0,1 0,2 0,7 kod 1400 min"l.
... SO 10 ... 15 -
Proda vaonice Za vece tlakove, kada su ugradeni u zrakovode, obicno se primjenjuju centri-
20 ... 24 40 ... 60 4 ... S -
Restorani 20 ... 24 fugalni ventilatori.
40 ... 60 4 ... S 30 ... 50
Sportske hale 15 ... IS 40 ... 60 2 ... 3 20 ... 40 3.2 Zra~Di otpor zrakovoda
Stanovi, dnevni boravak 20 ... 24 40 ... 55 2 ... 6 20 ... 40
Skoie, nastavne 'prostorije 20 40 ... 60 3 ... 6 3.2.1 Otpor p mbar je kod 20 'C
20 ... 30
()'~+I:~)' ",2;
U redi bez stranaka 20 ... 24 40 ... 60 5 ... 7 35 ... 55 .. p=O,005SS
U redi sa strankama 20 ... 24 40 ... 60
Zahodi u stanoviina
6 ... 10 -
Zahodi, javni
IS - 3 ... 4 - I je duljina zrakovoda u m, d promjer zrakovoda u m, odnosno ekvivalentni
IS - 6 ... 15
promjer, vidi 3.2.2, w m/s brzina zraka = V jA u mjs; presjek zrakovoda- A u m 2
 7JZ~OPREMAZA DOMACINSTYA I GRABEY/NSKE OBJEKTE
od~bra.tl tak?, da brzina zraka bUde 5 do 10 mls u I tk' 2 d
r Diz.l. (Iiftovi) _ _ _ _ _ _ _ _ _-'--_ _ _ _ _-'-_ _-733
pavlm kanahma: V u ml/s. g a 1m, 0 5 mls u hra-
Naglo suzenje presjeka s povrsine At na A 2 , svedeno na A 2
3.2.2 Aka zrakovod nema kruzni pres 'ek u . '. . . za:
promjer d =4 A/O m d' . 0 ~. ":lJesto promJera d UZlma se' ekvivalentni
jed,=2 bhlb+h. . ' g je je opseg presjeka u m. Za pravokutni presjek b x h o 0.2 0,4 0,6 0.8

3:?3.2 je koeficijent trenja, koji kad uobica'enih " v ' .

clJevl, odnosno zrakovoda d m . h J.

S UC,a.JeV<1 OVISI 0 om.leru promjera
0,6 0,45 0.3 0.2 0,1 o
m I rapa vostl povrsme e mm, taka da je za: .
Postepeno suzenje presjeka s Al na A 2 , svedeno na A z :' ~=O,l
die 100 200 500 1000 2000 5000 VI.z u zrakovod ~= 1
10 000
Izlaz iz zrakovoda ~= 1
0,0380 0,0304 0,0234 0,0197 0,0167 0,0137 0,0120
3.3. Redoslijed racuna za odredivanje ventilatora sa zrakovodom
Hrapavost povrsine sje za zrakovode od:
Utvrditi potrebnu kolicinu zraka Vm 3 /s iz tablice pod 2..
PVC-a 0,005 mm
salonita 0,10 mm drvenih dasaka 0,2 ... 1,0 mm .Izracunati tlak p mbar kao pod 3.2: _
celicnog lima 0,15 mm
belona neglad. 1,0 .. ,'
3 0 mm birati brzinu w mIs, iz nje izracunati A = V /w m 2 , iz toga- d (iii de prema 3.2.2).
opeka 3.0 ... 5,0 mm Zatim ). prema 3.2.3 i ~~ prema 3.2.4, time se moze izracunati tlak p.
~~~:ir~~j~~ ~~a~ai ~~/~~Ci;;~~~av:;~~dinacnih otpora (lukovi, ostra skretanja Sa V m 3 js i p mbar je ventilator odreden.

4. Potrebna snaga motora

if
. L~k od 90, ~ zr.akovodu okruglog presjeka s prom'erom v P
d IradlUsorn saVIJanJa po sirnetrali R, za J P=--kW.
IO~
Rid 0,5 0,75 1,5 2 3
4 V u m 3 /s, p u mbar.

0,90 0,43 0,33 0,24 0,19 0,17 0.15

',; DIZALA (LIFTOVI)

, .. 0bstr.o sk~etanje z. 90 u zrakovodu pr.vokutnog presjeka

If
Prikaz dizala dan je u skladu s Pravilnikom 0 tehnickim mjerama uvjetima
;:.mne 1 Vlsme h, za: za diz.l. (SI. list SFRJ br. 51/1970).
hlb 0,25 0,5 2 Definicija i podjela
2,1 1,7 1.2 0,6 Pod dizalom smatramo uredaj za vertikalni transport, na elektromehanitki
pogon, nosivosti mase preko 25 kg i visine dizanja iznad 2 m, s trajno ugradenom

~
Naglo prosir~nje presjeka- 5 povrsine A na A d ka:binom koja se prisilno krece izmedu vertikalno ucvrscenih krutih vodilica koje De
na AI' z a : ' . 1, 2' sve eno smije 'napustiti.
Prema narnjeni postoje slijedece vrste diiala:
A, o 0,2 0,4 0,6 0,8 1 Osobna' dizala, koja sluze za prijevoz )judi iIi prijevoz' }judi i tereta. Ovamo
0,7 0,4 spadaju dizala za prijevoz ijudi, dizala za prijevoz tereta s pratiocem, dizala za
0,2 0,1 o prijevoz bolesnika.

m
Postepeno prosirenje presjeka s povrsine A' na A s d . Teretna dizala, koja sluze za prijevoz tereta, s tim -sto je pristup Ijudima u
na A uz d
l'
t .k y..
Je n.0s ram ut proslfenJa IX, za:
1 2' ve eno
kabinu ta:kvih dizala dozvoljen sarno radi utovara iii istovara ,tereta.
a 5 Maloteretna dizala, koja iskljucivo sluze za prijevoz tereta do 100 kg. Povrsina
7,5 WO 15 22,5 30 450 90
A, kabine takvih dizala je ogranicena, a ulaz u kabinu je nepristupacan iIi otezan.
0,1 0,2 0,25 .0,4 0;6 0,8 . 0,9 Svako dizalo ima gradevinski i elektrostrojarski dio. U gradevinski dio spa-
daju sve ograde prostora u kojem su smjesteni elektrostrojarski dijelovi dizala.
 Dizala (liftovi) _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 735
734 _ _ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Gradevinski dijelovi dizala uz uvjet da je masa protuutega jednaka masi' kabine uvecana za polovinu
nosivosti. Ovdje je: P =snaga_el. motora u kW, Q :::::;nosivost dizala u kg,_v= brzina
Gradevinski dijelovi dizala su vazoo okno, strojarnica i koturiste dizala. dizala u mis, '1 = stupanj djelovanja cijelog postrojenja dizala, a krece se od
U vozno okno, strojarnicu i koturiste dizala kao i u njihove zidove oe srniju 0;3 do 0,5 ovisno 0 vrsti reduktora i vodenja' kabine i protuutega; S=masa
se ugradivati ,strane instalacije a oi dimni,. ventilacijski i drugi kanali. nosivih uzadi za visinu dizanja (ukoliko postoji kornpenzaeijska uzad, u proracun
Vazoo ok no je posebno ogradeni prostar, u kome se krccu kabina i protuuteg snage ne uzimati masu nosivih uzadi) .
jednog iii vise dizala. U donjem dijelu voznog okna nalazi se junta voznog okna, Ward Leonard pogonski agl'egat iii iSlosmjer:ni el. motor sa elektronski_ regulira-
a u gornjem nadvisenje voznog okna. Oba sluze za nuzan prijclaz i nasjedanje na nim ispravljacem primjenjiv za sve,brzine i nosivosti .do 10000kg. Uopicajeno
cvrsti oslonac kabine, odnosno prolutega. se ne primjenjuju za brzine ispod 1 m/s. Do. brtine 2 m/s pogon je reduktorom,
Vazno okno mora irnati ventilaciju koja osigurava barem jCdOlJ izmjenu zraka a za vece, brzine direktan.
u voznorn oknu u 1 sat. Navedeni pogonski strojevi moraju' imati _automatsku ,'elektro:rnehanicku
Podesti na vanjskoj strani voznog okna, sa strane gdje se nalaze vrata dizala kocnicu, cija se kocna sila ,ostvaruje -pom~cu tlacnih opruga. '
moraju biti bar 2 puta siri od sirine okretnih vrata, ali ne manje od 1,2 m. hiti'raulicki pagon primjenjuje se od najm*njih do najvecih nosivosti i za brzine
Strojarnica je posebna prostorija, ogradena sa svih strana punim zidovima, do 1 m/s.
u koju se ugraduju pogonski stroj i upravljacki 'uredaji dizala. Kod maloteretnih
Nosiva srcdstva dizala
dizala tolerira sc da strojarnica moze biti nastavak VOZtlog okna, pregraden najmanje
rcbrastim !imom. Pod strojarnice trcba proracunati na nosivost od najrrianje 500 kg/m 2. Kao nosiva sredstva dizala primjenjuje se spec. celicna uzad za sve vrste
Strojarniea mora biti suha, zasticena od atmosferskih utjecaja i pozara, dobro pro- dizala, zglobni -Ianci za hidraulicka posredna dizala do brzine 0,6 m/s i celicni klip
vjetrena i zvucno i toplinski izolirana, taka da se oddava temperatura izmedu za hidraulicka neposredna dizala.
+4C i +40C. Ona moze biti locirana: gore iznad voznog okna, gore sa strane Koeficijent sigurnosti za nosivu celicnu uzad mora kod proracuna na vlak
voznog okna iii dolje sa strane voznog okna. Normalna izvedba je iskljucivo gore, iznositi 2::14 za osobna dizala, 2::9 za teretna i 2::7 za maloteretna dizala.
iznad voznog okna. Za osobna i teretna dizala propisana su barem 3 nosiva uzeta min. "& mm0, a za
Koturiste dizala je posebna prostorija iznad voznog okna, za smjestaj pomocnih maloteretno dizalo barem 1 nosivo uze 6,5 mm0. Opcenito se primjenjuje spec.
uznica, a potrebno je sarno kod, dizala S(J. strojarnicom loci ran om gore iIi dolje sa celicn. uz.d premo DIN 20.78/1976.
strane voznog okna. Pod koturista treba proracunati na nosivosl od najmanje Promjer nosivog uzeta ne smije biti veCi od 1/40 promjera pogonske uznice,
500 kg/m2. Minimalna visina koturista 1,3 rn. odnosno od 1/35 promjera pomocnih uznica.
Koeficijent sigurnosti za zglobne lance kad hidraulickih dizala mora biti 2:: 5
Elcktro,mchanicki dijelovi dizala kod proracuna na vlak, a treba primijeniti bar 2 lanca. Koefieijent sigurnosti klipa
Pogonski stroj kod hidraulickih dizala mora biti ~4 kod proracuna na izvijanje.
Pogonski stroj je sklop uredaja koji sluze za pogon i zaustavIjanje dizala. Kabina
Pogon svih vrsta dizala je elekttomotorni. Prijenos snage moze biti direktan iii
reduktorom na pogonsku uznicu, pa trenjem iIi direktno na nosivo uze koje pokrece Korisna nosivost kabine, tj. dizala odreduje se prema unutarnjoj povrsini poda
kabinu i protuuteg dizala. kabine i za osobna dizala iznosi:
Prijenos snage moze biti takoder hidraulicki, pomocu uljne pumpe koja direktno Nosivost Q kg 240. 30.0. 450. 60.0. 750. 90.0. 1050. 120.0.
putem klipa iii posebno jos preko nosivog uzeta iii lanca pokrecc kabinu dizala. Osob. 3 4 6 8 10 12 14 16
Primjenjivost vrste pogona ovisno 0 brzini i n'osivosti dizala: m 2 poda 0.,7 0.,92 1,33 1,70. 2,0.3 2,32 2,60. 2,88
pogonski stroj s reduktol'Ol11 i 3-Jaznim elektrol11olorol11 primjenjuje -se do nosivosti 2
10 000 kg i brzine do 2 m/s; trofazni elektromotori s kratko spojenim ,rotorom Preko 16 osoba dodati 0,15 m po osobi, uz masu osobe 75 kg, odnosno
primjenjuju se: uzeti nosivost kabine 2:: 500 kg/ni-2 povrsine poda kabine. Izuzetak cine kabine sa
do v=0,7 m/s i manje nosivosti kao I-brzinski, stalnim pratiocem za prijevoz bolesnika iii robe, gdje nosivost jednaka kao i kod
do v= 1,25 m/s kao 2-brzins,ki, teretnih dizala iznosi minimal no 300 kg/m2 povrsine poda kabine.
do v = 2,0 m/s kao I iIi 2-brzinski s e1ektronski reguliranim polazenjem zaustav- Kod maloteretnih dizala povrSina poda kabine moze iznositi :::;0,8 m 2 uz naj-
ljanjem, odnosno regulirani za cijelo vrijerne voznje. vecu dubinu 1,0 m i najvecu visinu kabine 1,2 m.
Priblizna snaga eL motora za pogon dizala odreduje se prema: U zgradama s visinom zadnje stanice dizala preko 30 m iznad nivoa terena,
obavezna je kabina povecanih dimenzija, sirine 2:: 1 m, dubine 2::2,1 m, sirine ulaza
(Q/2+S)' V 0.,736 2:: 0,8 m. Nosivost takve kabine odreduje se prema danoj tablici, a moze se iznirnno
p
75 . ~
srnanjiti do 450 kg, uz posebne uvjete u izvedbi dizala.
736 _ _ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE
Do brzinal :;::; 1,2 mjs tolerira se da kabina oema vrata, ali sarno uz posebne
uvjete. Aka je kahina prolazna, jedan ulaz mora obavezno imati vrat~.
Cista unutarnja visina kahine osobnih dizala iznosi ba~ 2 m, a teret~lh b~r. 1,8 m.
Kabina se danas izraduje iskljucivo lirnena, s unutarnJe strane oboJena III oblo-
zena specijalnorn oblogom.
Uredaj zs prisilno kocenje i ogranicitelj brzine
Kahine objesene na eel. uzetima i111ancima moraju imati mehanicki uredaj za
prisilno kocenje, koji se aktivira pn!ko ogranicitelja hrzine u smj.eru voznje p!,ema
dolje, djelujuci najmanje na 2 vodilice. Izuzetak cine maloteretna dlzala, .ko~ kOJl~ se
uredaj s'trenutnim djelovanjem, mo~e a~tivirati direktno, bez ogranicltelJa brzme.
Do brzine dizanja 0,85 m/s primjenjuJe sec uredaj za prisilno kocenje s trenutnim
djelovanjem, s tim da' se do bi-zine 1,5 m/s moze primijeniti uredaj s -trenutni~
djelovanjem i hidraulickim amortizerom. Za vece brzine primjenjuje se uredaj za pn-
silno kocenje s postupnim djelovanjem.
SUa PuN kod prorade uredaja za prisilno kocenje
P=50 (Q+K) za uredaj s trenutnim djelovanjem,
P = 20 (Q + K) za uredaj s postepenim djelovanjem iii s trenutnim djelovanjem
amortizerom,
P = 30 (Q + K) za uredaj s valjcicem (nije tretiran u nasim propisima).
Q = nosivo'st kabine u kg. K = masa same kabine u kg.
Pogonsko uze ogranicitelja brzine mora' imati promjer bar 6,5 mm. SHa trenja
uzeta u utoru ogranicitelja brzine treba bit bar~rn 3 put a veca od sile potrebne
z!l aktiviranje uredaja za prisilno kocenje, ali ne manja od 500 N.
Protuuteg
Protuuteg uobicajeno kompenzira masu kabine i 50% korisne nosivosti. SastaY-
ljen je od celicnog okvira koji obuhvaca ulozak od lijevanog zeljeza, betona iii
belona sa metalnim otpaeima.
Vodilice
Vodiliee moraju biti od celicnih profila, krute s mogucnoscu verti.kalnog dilati-
ranja, proracunate na sva opterecenja koja nastaju od ~retanja kabine ~li 'pr~t~
utega, odnosno kod prorade uredaja za prisilno kocenJe. Danas se pnmJenJuJu
opcenito za vodiliee kabine i protuutega vuceni celicni T-profili, a za brzine iznad
2 m/s ti se profili jos ponekad naknadno obraduju.
Vrata voznog okna
Postrojenje dizala mora biti izradeno tako, da se kabina moze staviti u pokre~
sarno ako su vrata voznog okna zabravljena. Zabravljenje mora biti automatsko 1
da se vrata ne mogu otvoriti ako se iza njih ne nalazi kabina u mirovanju 250 mm
udaljena od staniee. Iznimno se dozvoljava da se .vrata po-c.nu otv~rati, .~ok je
kabina jos u kretanju, 200 mm ispred stanice, uz uVJet -da brzma kabme-OlJe veea
od 0,3 m/s. Kod maloteretnih dizala -tolerira se da - se vrata -voznog - okn~ mogu
otvoriti kad kabina prolazi kroz stanieu, ali tada kabina mora odmah statl.
Dizala (Iiftovi) - - - - - - - - - - - - - -_ _ _ _ _ 737
N ormalne dimenzije vrata VOZllog okna
Visina v za sva vrata iznosi standardno 2 000 mm, a sirina vrata .~ ovisi 0 vrsti vrata:
I-krilna okretna vrata.'f= 700, 800, 900111111
2-krilna okretna vrata ,~= 1 200 do 2500 mm
.2-djelna horizontalno posmicna (teleskopska iii eentralna) automatska
.i = 700, 800, I 000 do I 400 mm
4-djelna teleskopska
automatska >= 1 400 - 2 200 mm
Vertikalno posmicna 2-djelna vrata ("suber" vrata)
>=1200 do 2500 mm
Vertikalno posm. vrata za maloteretno dizalo 5= 600 do 900 mm
V= 800 do 1200 mm
Upravljanje i signalizacija
Zadatak upravijanja je davanje kornande za pocetak voznje i stizanje na ciIj.
Napon upravijanja i signalizacije smije biti do 250 V prema zemlji. Za uprav-
Ijacke uredaje, presjek spojnih bakrenih kabela mora biti ;::::0,5 mm 2 , odnosno
2
;:::: 1 mm , ako ,su pojedinacni bakreni vodici u cijevima.
Vrste upravljanja i primjena
pozivni sistem upravljanja (pojedinacan poziv izvana, pojedinacno upravljanje iz
kabine), Primjena kod osobnih dizala i osobnih dizala za prijevoz tereta;
potpuno vanjsko i unutarnje upravljanje
primjenjuje se rijetko i to kod osobnih dizala za prijevoz tereta;
potpuno vanjsko upravljanje. Primjenjuje se kod tereinih i maloteretnih dizala;
sabirno upravljanje (sabiranje~ pamcenje i automatsko izvrsenje komandi izvana
i iz kabine). Danas gotovo iskljucivo upravljanje kod osobnih dizala;
duplex, triplex, kvadriplex sabirno upravljanje (sabirno upravijanje s 2, 3, 4 medu-
sobno povezanih dizala na 1 komandu) Primjena kod grupe od dva iIi vise
osobnih dizala.
programsko upravljanje sabirno (sabirno upravljanje s unaprijed zadanim
program om npr. punjenje i praznjenje zgtade itd.). Primjena kod osobnih dizala
s visokim zahtjevima.
Napajanje dizala
Glavni napojni vod dizala mora biti dimenzioniran prema nazivnoj struji el.
motora uz uvjet pada napona do 5 % kod pol ask a dizala. Iz nje'ga se napaja' komplet-
no postrojenje dizaIa, strojarnica i vozno okno osim rasvjete kabine koja se
napaja iz kucne rasvjetne mreze. Polazna struja I p specijalnih asinhronih dvobrzin-
skih elektromotora za dizala s kratko spojeniin rotorom iznosi I p = In x 3,5.
Planiranje dizala
Proracun kapaciteta prijevoza osobnih dizala sa sabirnim upravljanjem
3600 Q
C"'---
, 750 "
47 Koncarev pr~rucnik
738 _ _ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKEOBjEKTE Pomicne stepenice i prometne trake _____________ 739
C 1 = kapacitet prijevoza 1 dizala, osoba'. oa sat Vnjeme cekanja no dizalo
Q = nosivost dizala u kg . ..
uredske i upravne zgrade t~20-40 s
II =obilazno vrijeme dizala za 1 ciklus ked dizala s' automatskIm vrahma 1 pred-
stambene zgrade t~60-100 s
otvaranjem vrata = vrijeme cekanja na dizato u s
hoteH t~30-40 s
2H 2Q
'[ ~--+-+(x+I)(O,11 v'+2,1 v+2,9) Broj osoba koje racunaju na prijevoz
v 750
za dizala s autom. vratima bez predotvaranja vrata, za uredske i upravne zgrade na svakih 5.,- 10 m 2 povrsine zgrade
dobivenoj vrijednosti dodati 10 %; za I-sobni stan iii gars6njeru 2
za dizala sa poluautomatskim vratima, za 1,5 so bni stan 2
dobivenoj vrijednosti do dati 20 %; za 2-sobni stan 3
H = visioa dizanja mjerena od glavne stanice (opcenito prizemlje) u m za 2,5 sobni stan 4
v = brzina dizala u mls za 3-sobni stan 5
x = broj vjerojatnih zaustavljanja dizala (iz dijagrama) za 3,5 sobni stan 5
Ako postoji vise dizala, tada je: za 4-sobni stan 6
C = C 1 + c 2 + ... en = kapacitet prijevoza svih dizala hoteli 1,75 do 2 osobe po spavacoj sobi
C l ' C 2 . Cn = kapaciteti pojedinih dizala
t l +t 2 +tn . . ' I Kod uredskih i upravnih zgrada s istodobnim pocetkom radnog vremena potreban
-'--''--c_---'' S = vrIJeme cekanja na diza 0 kapacitet dizala povecati za cca 25 %.
n'
tl + t 2, ... , tn = obilazno vrijeme pojedinih dizala
n = broj dizala Uobicajeni glavni parametri dizala
[27 Glavni parametri dizala su nosivost i brzina. Daje se slijed glavnih parametara
prema sada uobicajenorn konvencionalnom redu, a za osobna dizala i prema redu po
ISO (neobavezna primjena u Jugoslaviji).
" Navedeni konvencionalni redovi glavnih parametara privrernenog su karaktera
" 18 t jer se ocekuje za sva .. dizala obavezan prijelaz na red po ISO.

t 16

I;~i..,
Konvencionalni red nosivosti i brzina za osobna dizala:
red nosivosti (kg) 300; 450; 600; 750; 900; 1 200; 1500; 1 800
red brzine (m/s) 0,6-0,7; 0,8; 1,2; 1,5; 2; 2,5

8~ '" Red nosivosti j brzina za osobna dizala po ISO s prvenslvenom prin~iellom kat/:
q
, starnbenih zgnida uredskih, upravnih bolnica
>l!" Red nosivosti (kg)
zgrada, hotel a
400; 630; 1000 630; 800; 1000; 1250; 1600 1600; 2000; 2500
Red brzina (m/s) 0,63; 1,0; 1,6; 2,5 1,0; 1,6; 2,5 0,63; 1,0; 1,6; 2,5
1 25 30
5 10 15 20
8roj slon;co iznari gfovne Konvencionalni red nosivosti j brzina osohnih dizala za prijevoz !judi i tereta, te za
teretna dizala:
Opceniti kriteriji kod planiranja dizala Red nosivosti (kg) 500; I 000; 1 500; 2000; 3000; 4000; 5000
Vrijeme punjenja zg/'ade Red brzina (m/s) 0,25; 0,4 - 0,5; 0,8
uredske i upravne zgrade: 100% osoblja u 20-25 min
starn bene zgrade: 100% osoblja u 40-60 min Konvencionalna Ilosivost i brzina za maloteretna -dizala.:
hoteli: 100% gostiju u 30-40 min Nosivost 100 kg, brzina 0,4 m/s.

47*
740 _ _ OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRAlEVINSKE OBJEKTE Pomicne stepenice i prometne trake _____________ 741
POMICNE STEPENICE I PROMETNE TRAKE
Kapaeitet prijevoza osoba u jednom satu, uz najeeSce upotrebljavanu brzinu
Prikaz pomit!:nih stepenica i prometnih traka dan je u skladu s Pravil- voznje 0,5 mis, iznosi:
nikom 0 tehni(:kim normativima za pokretne stepenice i trake za
prijevoz Ijudi: (Sl. list SFRJ hr. 66/78) Sirina nastupniea S 62 em 82 em 102 em
Pomicne stepenice i prometne trake izraduju se za vanjsku i za unutarnju
Vanjska sir ina B 117 em 137 em 157 em
ugradnju. Kad vanjske ugradnje konstrukcija je robustnija i u principu ima ugra-
de no grijanje. Balustrada (gornji dio opiate) za vanjsku ugradnju je Iimena, a za
unutarnju staklena iIi limena. Kapaeitet osoba/sat 6000 7000 8000
Pomicne stepenice izraduju se za kutove nagiba 2718'; 30 i 35, Uobicajena
brzina pomicnih stepenica iznosi 0,5 mis, s time da je najveca dopustiva brzina
0,75 mls za kutove nagiha 2718' i 30, a 0,5 mls za kut 35. Za vanjsku ugradnju Informativne mjcrc razmaka oslonaca L m
ne preporuca se kut nagiba 35.
Prometne trake izraduju se za kutove nagiba do 12, a uobieajeni nagibi su Hm 3,5 4,0 4,5 5,0 5,5 6,0
00,6, lr. Uobieajena brzina prometnih traka je 0,5 mis, s time da je najveca dopu-
stiva brzina 1 mls za kutove nagiba 0 do 6, a 0,75 mls za kutove 6 do 12. "~2718' 11,7 12,7 13,6 14,6 15,6 16,5
Prometne trake izraduju se u izvedbi s pricvrscenim paletama iii kontinuiranom IX = 30 11,0 11,8 12,7 13,6 14,4 15,3
gumiranom trakom. Prednost treba dati izvedbi sa paletama radi lakseg odrZavanja. IX = 35 9,7 10.4 11,1 11,8 12,6 13,3
Pomicne stepeniee i prometne trake izraduju se za korisnu sirinu (sirina nastup-
niea) 62 em, 82 em i 102 em.
Sirina 62 em namijenjena je za prijevoz 1 putnika uz minimalnu prikladnu
ruenu prtljagu, sirina 82 em za 1 putnika sa vecom prikladnom ruenom prtljagom, a
sirina 102 em za 2 putnika s minimalnom prikladnom ruenom prtljagom.
 TRANSPORTNA OPREMA
ELEKTR ICNA VUCA
PodjeJa i primjena
Pri elektricnoj vuci se elektricna energija pretva:ra u mehanicku pomotll speci-
ficnih elektrornotornih pagona koji zahtijevaju siroko podrucje regulacije brzine
vrtnje i razliCite vrijednosti zakretnog momenta na osovini kotaca.

Tablica 1..
Podjela vozila_ elektricne vuce

I prema podlozi po kojoj sinjska (tracnicka) cestovna

se krecu

2 prema vrsti vozila zeljezn'icka gradska za unutr.

transport

3 prema smjestaju autonornna zavisna

izvora energije

4 prema izvoru istosmjerna struja izmjenicna struja

napajanja

5 prema namjeni za izravni prijevoz za vueu, OdD. guranje

putnika i robe
(tramvaji, trolejbusi, (elektricne lokomotive,
elektrornOlorni vlakovi, tegljaci, guraci itd.)
elektromobili,
elektrokolica
.
itd.).
.

U elektrificiranom zeljeznickom saobracaju upotrebljavaju se elektricne loko-

motive i elektromotorni vlakovi napajani iz jednog ijiIi vise (visesistemska vozila)
sistema napajanja. NajcesCi sistemi napajanja su:
istosmjerni sistem s naponom kontaktnog voda 3 kV (iii 1,5 kV). Vozila ovog
sistema koriste se motorima sa serijskom uzbudom, rjede kompaundnom i neza-
visnom s otpornicima za pokretanje, regulaciju i elektricno kocenje" odnosno
sa coperom i rekuperativnim kocenjem.
U industrijskom i rudnickom saobracaju upotrebljavaju se lokomotive napa-
jane iz kontaktnog voda istosmjernog napona 250 V do 1 200 V ili iz akumu-
lntnr... kih h:lt~rii:l
 744 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSPORTNA OPREMA Elektricna vuca _ _--'---_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 745
izmjcn~cni sistcm s na~onorn kont.aktno~ voda 25 kY, 50 Hz (iIi 15 kY, 16 2/ 3 Hz). Elektricna vozila u gradskom saohracaju (tramvaji. trolejbusi i gradske zeljez-
Gl~vOi .el~ktro.mo~orOi ~o~on ov?h vozda realizira se regulacijskirn transforrna- nice) napajaju se iz kontaktne mfeze istosmjernog napana (najcesce 600 V). Za
tonrna I dIOdOirn Ispravljaclfna (vldi npr. sl. 1) iii s transformatorima i tiristorskim VllCll su se ranije upotrebljavali uglavnom istosmjerni motori sa serijskom uzbudom

pretvaracirna te istosmjernim motorima za valovitu struju (u sistemu 15 kY (rjede kompaundnom), a za pokretanje i regulaciju, te elektricno kocenje razliciti spo-
2
16 / 3 Hz koristena su i vozila s regulacijskim transformatorom i izmjenicni~ jevi otpornika. U suvremenim rjesenjima primjenjuju se po!uvodicki coperi. Razvoj
kolektorskim motorima). akumulatorskih baterija omoguciti ce primjenu tapera i na autonomnim vozilima
dizelsko-elektricna vuca je posebno podrucje vuce. Snaga dizelsko!! maloTtI gradskog saobracaja, tzv. elektromobilirna (elektricnim autobusima, dostavnim vozi-
~ugradenog u vozilu) prenosi se preko generatora (istosmjernih iii iz~jenicnih) lima i osobnim automobilima).
I elektromotora na osovine vozila. Elektrornotorna vozila unutrasnjeg transporta (elektrokolica, podizaci, tegljaCi,
guraci itd.) su autonomna vozila napajana iz akumulatorskih baterija. To su uglav-
U svirn sistemima napajanja nastoji se primijeniti i asinhroni motor za pogon
vuce. nom vozila s istosmjernirn' motorima sa serijskorn uzbudom, s otpornickirn uprav-
Ijanjem brzinom vrtnje i elektricnim kocenjem iii, u novije doba, vozila s polu-
vodickim coperorn i s istosmjernirn rnotorirna (sa serijskorn iii nezavisnorn uzbudorn),
te rekuperativnirn kocenjem.
"Rade Konbr" proizvodi postrojenja za elektricnu vucu (od 1952. god.) i ispo-
rucio je niz ispravljackih stanica za gradski saobracaj, podstanica za izrnjenicno i
'istosmjerno napajanje zeljeznickog sistema vuce, trolejbusa, elektricnih trarnvaja,
elektrooprernu za dizelelektricne lokomotive i vlakove, akumulatorska elektrokolica
i paletne vilicare, tegljace itd.
Od 1969. godine "Rade Koncar'" proizvodi (u suradnji s domacom industri-
3885 " 125.0 jom) diodne elektricne lokomotive za 25 kY, 50 Hz (vidi sl. I). V fazi razvoja su
al 1547.0 tiristorske lokomotive i elektromotorni vlakovi za 25 kY, 50 Hz.

I I Oznake sinjskih vozila

S elektricnom kocnicom 19,5 + 19,5 + 19,5 + 19,5 78 t
Sinjska se vozila oznacavaju po VIC prema broju vrsti osovina brojkama,
Bez',e 1ektri cne kaen; ce 19 + 19 + 19 + 19 76 t slovima i dodatnim oznakama (vidi tablicu 2).

kN VDeDi proracun
280
2SkV,SOHz 2SkY.SOHz ,, Vucna sila Fv u kN potrebna da bi vozilo savladalo otpore jednolike voznje
24fJ ubrzanja iznosi:

roo 160
F ~m [
,
R'+i'9,81
-
10.00
+a(I+8)
]
kN

,,-'
120 gdje su: m ukupna bruto masa vozila u t; R' specificni otpor voznje u N/t (sastoji
80 se od specificnog otpora jednolike voznje u ravnici R u N/t i dodatnog specificnog
otpora voznje kroz krivinu RK u N/t): i nagib trase u 0/00; a ubrzanje vozila (vlaka)
.0 u m/s2; SL (evl korekcijski faktor povecanja kineticke energije zbog rotirajucih masa
_ HL'!!.vJ.... ___
a 20 4fJ 60 80
-
100 120 14fJ kmlh
vozila (vlaka); j. 9,81 =R j u N/t je specificni dodatni otpor voznje pri usponu;
a (l + e) = Ra u kN/t je specificni orpor uslijed ubrzanja.
Relim yoinje Heilm eleklrltnag katenJa v_
bl Specificni otpor jednolike vozDje u ravnici R uNit (sadrfi otpore kotrljanja
el
kotaca po podlozi, otpore lezaja i otpore zraka) ovisi 0 brzini v u km/h i moze
Sl. I. Diodna Iokomotiva proizvodnje "Rade Konear" - 12 441 B'o - B'o, 25 kY, se prikazati izrazima:
5.0 Hz, 120 (14.0) km/h: a) mjeroa skica i osovinsko opterecenje; b) pojednostav- R=20+0,004 v2 za e1ektricne lokomotive (prema mjerenjima na lokomotivi
IJena funkcIOnalna blok-shema; c) vucne karakteristike Fv=f(v) i vozni otpor 12 441).
lokomotive RL ~ f (v) za vagone vIaka.
746, _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSPORTNA OPREMA Elektricna vuca _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 747
Tablica 2. Objasnjenje oznaka sinjskih vDziJa Specificni (dodatni) otpor voznje kroz krivinu Rk u NIt dan je izrazom:

Oznaka Broj osovina

k,
Znacenje oznake R,=--9,81 Nit
r-k 2
1 I broj slobodnih (nepogonjenih) uzastopnih gdje su: r polumjer krivine u m; kl' k2 konstante prema tablici 3.
2 2 osovina iste vrste
3 3 Tablica 3.

sirina 1 0,76 0,60

m 1,435
A I broj pogonskih osovina iSle vrste .(mehanicki kolosijeka
B 2 medusobno povezanih zupcanicima iIi polugama)
C 3 r m >350 300 200 .

: :
k, Nt- t 52 630 530 500 400 350 200
Indeks "0
"
Bo 2 pojedinacan pogon svake osovine k2 m 55 35 30 20 10 5
Co 3 "
: Korekcijski faktor (faklar povecanja kineticke energije zbog rotirajucih masa
Apostrof ,,'" jednog vozila moze se prikazati kao:
I mD2p2
2' 2 nezavisnost pripadnog skupa osovina od glavnog ,~---l:---
B' 2 okvira (osovine ugradene u posebna postolja) 1000", Di
C'0 3 . L,
a za kompozicijuje ekvivalentni korekcijski faktor ee= __ m
: Lm
gdje su: m ukupna (bruto) masa vozila iIi vlaka u t; mDl zamasni moment rotira-
Primjeri oznacavanja:
juceg dijela u kgm 2 (mD2 =4J, J je moment tromosti); p omjer brzine vrtnje

ee~ ~l
rotirajuce mase i osovine vozila; Dk promjer kotaca vozila u m.

~
ICI
(00 B~B~
Orijentacijske vrijednosti korekcijskih faktora e iznose:
f. ~ 0,05 do 0,06 za vagone
e=O,lO do 0,12 za kompozicije i motorne vlakove
e = 0,20 do' 0,25 za elektricne lokomotive, trarnvajska motorna kola i trolejbuse.

(00 00 1,100 001

2B'0 + B~2'
Za ubrzanja a u m/s2 odabiru se slijedece vrijednosti:
a = 1 do 1,5 za tra.mvaje i trolejbuse bez _prikolica
a = 0,5 do 1 za tramvaje i trolejbuse s prikolicama i motorne vlakove u ko-
jima omjer motornih' i ukupnog broja osovina nije manji od 1:2
pogonski motor
a=0,05 do 0,1 za industrijske i rudnicke zeljeznice.
Maksimalna vucna sila na obodima kotaca F maks , u kN (adhezijska vucna sila)
Prema Strahlu: Ro= 19,6 Nit; c=0,0032 za cetveroosovinske putnicke i teske teretne je granicna vucna sila koju moze proizvesti (iskoristiti) neko vozilo. Definirana je
vagone, c=0,0039 za motorne vlakove, c=O,0046 za'brze, c=0,0056 za mijesane izrazom:
i c = 0,0203 za prazne teretne vlakove. Za moderne putnicke i teretne vagone mogu Fm'k,~IlQ kN
se za Ro uzeti 10 do 40 % nize vrijednosti.
R= 40+0,035 v1 za tramvajska motorna kola, gdje sli: f.l koeficijent adhezije izmedu kotaca i tracnica; -Q=G ad ' 9,81kN je suma
R= 35+0,006 v1 za tramvajske prikolice, sila osovinskih pritisaka pogonskih kotaca;, Gad ad~ezijska masa- u t (dio mase
R ~ 130 + 0,055 v2 za trolejbuse, vozila kojom pogonske osovine opterecuju tracnic,e).
R= 50 do 150 za industrijske i rudnicke zeljeznice (ovisno 0 stanju tracnica Koeficijent adhezije JJ ovisi 0 brzini gibanja l' U km/h i stanju tracnica. Za
i voznih sredstava). suhe tracnice racuna se pO Curtisll i Knijjle/'u,'
 Elektricna vuca ______________________ 749
748 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSPORTNA OPREMA

~;1k katn;ce s p~ast;i~im

0,
7.5 l
~ ~ - - +0,161. 5 )apucaste locnice 5 !tosficnim
44+0 utosClma uloscima
Z~ mokre tracn~ce ~zima se .:0 %. a za ~.lizave cca 50 % od tih vrijednosti. Na s1. 2
4\ \ i:::-- l0'
---
pr.lkaz~ne su knvulJe koeficlJenta adhezlJe za suhe i mokre tracnice U ovisnosti 0
,/
khzanJu ~ V.
a5 0, 3~ ~ r- / /
20 Nlcm 2

\~
/
~'" I'--, /
40
t; t---..: t-- 50

"/ f'--.- 0,2

r---:::::: l::: ;yo

'\~
20
3 I'-. mDkre t 80
40
'20

./
V r-- t-- 2
a I
t~ suhe t oenice
Dcnice
\ \/
Popucost~ocn;ce 1-
u{osClma
5
I mognets~e sinjske {oenice g
ad jivo Iijev1

a,V 20 60 80

SI. 3. Koeficijenti trenja kocenja

100
v_
120
I
II,{} kmlh 160

Preracunavanjc paramctara motora na para metre vozila

o 2 6 8 10 12 kmlh
klizonjeLlv; v,,-vv_ D'n'IT D'1l
Vk -brzino pogonskog kolala Brzina vozila v=3,6 - - = - - - kmjh
vr -brzino v{oka 60. p 5,305 . P
SI. 2. Koeficijent adhezije za suhe tracnice (I) i .mokre tracnice (2)
F = 2 p' "'Imeh. T kN
Vucna sHa , 1000 D
Koeficijent adhezije J.l gurnenih kotaca na razlicitim kolnicima iznosi:
~ = 0,62 za beton, Jl=O,6 za kockastu kaldrmu, gdje su: D promjer kotaca u m (najcesce se uzima promjer srednje istrosenih ko-
J.l = 0,58 za katranastu cestu, Il=O,55 za makadamsku cestu, taca); n brzina vrtnje motora u min -1; P omjer prijenosa od motorskog zupcanika
Jl = 0,48 za nabijeni asfalt. na kotac; T moment na osovini motora u Nm; r,meh faktor korisnosti mehanickog
prijenosa (orijentaciono 'lmch=O,97 po paru zupcanika).
Sila kocenja Fk u kN za papucaste i sinske kocnice dana je izrazom:
Spc'cificni potrosak clcktricne encrgijc vucnih vozila A u Wh/tkm
a za disk kocnice izrazom: 1
A~--(R+9,81'J)+c--
. 1+ v!
--+-----
1+8 ~ Wh
D
Fk=f.,F . - ' kN 3,6 ~ ~ 93,3' L ~ 93,3' L tkm
, Dk
gdje su: r, srednja vrijed~ost faktora korisnosti vozila: i nagib trase u 0/00; vp brzina
gdje ~su: .f;.. koeficijent.trenja izmedu papute i koene povrsine; Fp sila pritiska (km/h) u zadnjem stupnju pokretanja; vk brzina od koje se pocinje koCiti u km/h;
p~puce n~ koenu povrSInU u kN; Dp/DK omjer srednjeg promjera koene povrsine L prosjecan razmak stanica u km;
dlska Dp I oboda kotaca DK
c=O za pokretanje regulacijom napona (bez otpornika),
Koeficijenti trenja za sve tri vrste kocenja mogu se ocitati iz dijagrama na sl. 3.
c= 1 za pokretanje otpornikom, a bez prespajanja vucnih motora,
~ ~ila kocenja je ogranicena maksimalnom adhezijskom silom izmedu kotaca i c=O,5 za pokretanje otpornikom s po dva motora u seriji, a zatim u paralelnom
tracmca:
spoju,
750, _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ T
RANSPORTNA OPREMA Dizalicna postrojenjal_-"-_~~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 751
IUS c=0,375 za pokretanje otpornikom s 4 matora u seriji, zatim s po 2 u seriji i
895 najzad sva 4 u paralelnom spoju,
810
c=O,333 pokretanje otpornikom sa 6 motara, u seriji. zatirn s po 3 u seriji i najzad
I ' s po 2 u seriji.
I" I I, lukupna Sirina
, oduzimaca 1950 R9,81 ~ j Sll ukupni specificni otpori vllce uNIt. Predznak + je za voznju oa
USPODU, a predznak - oa nizbrdici i to sarno kada se De kocr iIi se rekuperativno
" 101
I I
I' -.- ,.5 koci; inace se pri kocenju za taj diD puta uzima da su ukupni specificni otpori vuce
I I 1--1~----ll----'~
jednaki nuli. -
112
I I I , Orijentacijske vrijednosti specificnog- potroska elektricne energije su:
40 do 60 Wh/tkm za elektricne vlakove,
50 do 90 Wh/tkm za tramvaje,
90 do 130 Wh/tkm za trolejbuse.
11
,. 770 :1i Za elektricno grijanje se uzima 180 do 220 W/m2 putnickog prostora, a za
I I I elektricnu rasvjetu 7 do 30 W/m2.

r-----/'g""
I
*
01)( ~20115 ::/5
.-_'-1 1120
Granicne mjcre elektricnih zeljeznickih vozila
Medunarodnim zeljeznickim propisima (VIC 505-1/1972) definiran je kinema-
ticki profil zeljeznickih vucnih vozila, te nacin odredivanja granicnih mjera i razmaka
izmedu stabilnih postrojenja na pruzi i dijelova vozila u ovisnosti 0 svojstvima vozila
i pruge; Na sl. 4 je prikazan kinematicki profil elektricnih zeljeznickih vozila.

~ 170125kV}
zo neizoliranu opremu
DlZALICNA POSTROJENJA
I no krovu Napajanje dizalica
I Za napajanje dizalica koriste se iskljucivo trofazni naponi 380 V do 500 V i
I 50 Hz (60 Hz), te visoki naponi 3 kY, 6 kY. iii 10 kY, 50 Hz.
Podrucje primjene visokog napona za napajanje dizalica pocinje kod 400 ... 500
kV A instalirane snage, uzevsi U obzir faktor istodobnosti pogona. Ekonomska
opravdanost i mogucnost izvedbe napajanja dizalice visokim naponom rezultira pri-
mjenom kod pretovarnih i teskih montaznih dizalica svih vrsta za rad na otvorenom
prostoru.
Napajanje dizalica se izvodi preko kliznih vodova, viseceg kabela iIi kabelskog
bubnja.
16H Klizni vodovi se primjenjuju za napajanje dizalica naponima do 500 V, 50 Hz;
1620 omogucuju napajanje vise dizalica sa is tog k.llznog voda i predstavljaju najc~sci
1520 oblik napajanja dizalica. Granicne struje, zavisno od proizvodaca. iznose 1 200 do
1250 I 600 A fazi za 100 % I (interrnitencija).
Viseci kabeli se primjenjuju znatno rjede za napajanje dizalica, no predstavljaju
gotovo jedini oblik napajanja macki. Mogucnost paraleinog spajanja vise vodica
po fazi omogucuje napajanje veCih in'staliranih snaga po dizal~ci, ali ogranicenja
radi tezine kabeia, duljine staze, brtine' voznje i potrebnog prostora rezultiraju
granicnim strujnim opterecenjima po kabelu od cca 300 A/fazi za 100% I.
-'--- '--. Kabelski bubanj se primjenjuje pretezno za napajanje dizalica visokim napo-
nima; rjede se prirnjenjuje za napajanje naponima do 500 V. Strujna opterecenja
za niski napon su do 400 A/fazi, a ogranicena su presjekom kabela i strujnim opte-
Sl. 4. Kinematicki profil elektricnih zeljeznickih vozila (VIC 505-1/1972) recenjern kliznih prstena na bubnju. Kod napajanja visokim naponirna, instalirane
 7 5 2 - - - - - -_ _ _ _ _ _ _ TRANSPORTNA OPREMA Dizalicna postrojenja~~~~~~~~~~~~~~~~~~_753
soage oa dizalicama (kad danasnjih izvedbi kabelskih bubnjeva) magu hiti znatne, Pogon "oiojc
npr. za 10 kV cca 230 A fazi odn. i do 4 MVA.
Moment optereccnja motom pogona voznje u stacionarnom stanju je
Vrste motora i pogonski uvjeti Gukvn1J.
M[v=o---- Nm
2a dizalicne pogone primjenjuju se slijedece vrste elektromotora: trofazni asin- '1n1 . (On
hroni kolutni. kavezni jedno-. dvo- i trobrzinski. istosmjerni s nezavisnom.: a vrla gdje su: Mil' moment opterecenja pogona voinje u Nm: GUk tdina pogona voznje
rijetko s kompaundnom i serijskom uzbudom. sa tcrelom uN: IJ. kocllcijent trenja kotrljanja (za kotrljajuce lezaje 0,007, za
lednostavnost i robustnost izvedbe, ekonomicnost pri nahavi i oddavanju, klizne lezaje 0,02): O)n nazivna kutna brzina motora u s - I.
mogucnost upravljanja momentnom krivuljom M (n), promjenom rotorskog atpora Zbog vclikih zamasnih masa (momenta trornosti) pogona voznje, potrcbno je s\'a-
su bitni faktori koji su uvjctovali najcescu primjenu asinhronih kolutnih molon.! kako rac~unati s odgovarajucim momentom ubrzanja pogona Mu (u Nm), koji se
tipa 2A K Md za dizalicne pagone. racuna prema jednadibi na str.
Primjena trofaznih kaveznih jed no- iii visebrzinskih mOlora je ogranicena na Moment zaleta pogona je
snage do eea 10 kW i dizalicne pogone malih brzina i ucestalosti uklapanja. Razlozi Mz=M,v+Mu Nm
ogranicene primjene kaveznih elektromotora su neugodni elektricni i mehanicki i prosjecno iznosi 1,3 nazivnog momenta motora. Snaga pogonskog motora je kod
udarci na mrezu i mehanizme.
intermitencije 1= 100 ~:,
Istosmjerni elektromotori s nezavisnom uzbudom se koriste za dizalicne EMP-e
regulirane tiristorskim usmjerivaCima. ' kW.
Elektromotori za dizalicne pogone se primjenjuju u izvedbenim oblicima 1M B3.
1M 85 i 1M VI (str. 89) i stupnju mehanicke zastite IP 23, IP 44 i IP 54 (str. 86). Na osnovi ovako izracunatih snaga u trajnom radu rnogu se za vrstu pogona
Redovito se opremaju termosondama za termicku zastitu motora, a po potrebi, S 3 odrediti snage elektrornotora i za ostale intermitencije.
s obzirom na uvjete okoline, u molore se ugraduju grijaci. TabJica 1 prikazuje tehnicke podatke za izbor dizalicnih motora tipa 2AKMd za
Pagan ski uvjeti e1ektroopreme na dizalieama opcenito odgovaraju zahtjevima intermitencije 25 'Yo. 40 %, 60 % i 100 % u vrsti pogona S 3.
teskog elektromotornog pogona: %
100 Stvarna intermiteneija pogona od-
intermitirani rezim rada S 3, S 4 iii S 5 (str. 112), sa cesto velikim brojem ukla-
panja, zaleta i koccnja na sat; 1\
90
stupa u pravilu od propisirna skokovito
0

.,temperatura okoline oie cesto izvan propisom odrcdcnih ogranica: npr. izvan
granica - 20C do +40 C za elektromotore (str. 136):
f
_\
80
odredene interrnitencije. Dijagram na sl. 1
prikazuje faktor povecanja snage Ps3/P sl
za proizvoljnu intermitenciju 1. (Snaga u
cesta prisutnost obicne i vodljivc prasine i uljccaj atmosfcrilija; \
..... 70 vrsti pogona S 3 kod 1= 100 % odgovara
vibraeije uslijed rada mehanizama i pogona dizaliea, stupanj vibracije N po
~
DIN 45655/68. trajnoj snazi u vrsti pogona S 1).
6U Ovaj dijagram vrijedi za kolutne mo-
Utjecaj navedenih pogonskih uvjeta potrebno je detaljno analizirati i uzeti u tore dovoljno tocno i za interrnitirane
obzir kod svakog konkretnog slucaja odabiranja elektroopreme. vrste pogona S 4 i S 5, jef se veti dio
50
'\ rotorskih gubitaka kod zaleta i kocenja
Odredivaoje snagc motora pretvara u toplinu u dodatnim rotorskirn
Dizalicni pogon je tipicni prcdstavnik intermitiranih pogona S 3, S 4 iii S 5.
"\ otpornicirna.
Uobicajenc inlcrmitencijc su pritom 2S '/; 40%, 60% i 100%. 30 I'-.. Za dizalicne pogone s vecim brojem

20
I"-r- uklapanja, zaleta i kocenja na sat, te
velikim dodatnim momentirna tromosti,
Pogon dizanja
Nazivna snaga motora uz intermitenciju I = I 00 ~{, odreduje sc na osnovi pOlrebne tj. za intcrmitirane vrste pogona S 4 i S 5,
snage pogona dizanja u stacionarnom stanju 10 pogonski motori se tocnije odabiru meto-
dologijom razradenom u katalogu "Rade
G .v
P ;,,~t~_" kW 1,0 II 1,3 1,1,. 1,5 1.6 17 Koncar" br. 33436/75 za 2AKMd motore.
n 103."nI Ps]IPsJ - -
gdje su: Pn nazivna snaga motora u kW; Gt tdina korisnog i tare tereta u N: SI. l. Zavisnost snage molora 0 intermitenciji u vrsti pogona S 3; I je intermitencija
vn nazivria brzina pogona u mjs; "nI stupanj djelovanja mehanizma. u ~';': Psi je snaga motora u vrsti pogona S 1: Ps3 je snaga motora u vrsti pogona S 3

48 Koncarev prirucnik
7S4 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSPOil:fNA OPREMA Dizaliona postrojenja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 7SS
Momentne karaktcristike Tablica I.
Promjenom dodatnog rotorskog atpornika kolutnog. asinhronog molora upravlja Tehnicki podaci dizalicnih kolutnih asinhronih motora tipa 2AKMd
se moment nom krivuljom Mm (n) motora, str. 122. Intermitirani pogon S 3
M, 2p=6 maks 660 V-50 Hz (6 zaleta na sat)
% ! dizanie ~ I
;: Intermitcncija
o 10f! ~- -- 1 r. r- A 0

1a2 f I
'\
'" -r-.
['\ I'-.
_I
-- t- J f
Tip
2AKMd
Masa
kg
'2
c
g,:o.
25% 40% 60% 100%

aa n 20 I
I
I
\
~.
! I '~
. - l
I
~
Z;:,
"
Snaga Snaga
kW "
kW min-I
I,
A
Mm
- - Snaga Snag
Mo
I,
kW kW min-l A ",I 1m
Mo
I 0 '\ ,.1 "- : 132 Ma 108 110 4,7 4 938 23,5 2,9 3,6 3 955 17 3,9
l2
I
-20'I
I'\. Ir I IMo %
\ia I
132 Mb 115 130 6,5 5,5 945 27 3 4,8 4 960 19,5 4,2
i II :\ ~
I SI. 2. Marnen-tne karak
1'-.. '\ I I I 160 M 150 170 8 7 945 27 2,7 6 5,5 965 21 3,5
teristike pagona dizanja
2 -100 L_ - l- I:::- - ..!- \
\<-- - ~ za upravljacki spoj-"ehk"
I I:- ['\1 I
160 L 170 255 11,5 10 950 25 2,6 8,5 7,5 965 19 3,5
Krivulje 1 do 4 - zalet
i
I "'" tI' . r-'i--
11'1'-. I
J I
:
motora; krivulja t -
protustrujno kocenje;
180 L 220 225 17,5 15 960 41 3,3 13 11 970 30 4,5
! II i' 4 I krivulja II - podsin-
200 L 280 269 23 20 965 45 3, I 17,5 15 975 34 4,1
hrona kocenje; krivulje
-- lLL
I'- _spusfonje
J -20f!
-100
_ ....L_1-

-20
- 0 20
-
100
~- - _J
200
J i 4 - nadsinhrono ko-
6enje 225 Ma 350 255 30 25 965 60 3,1 22 18,5 975 44 4,3
M-
Dizalicni EMP-i s obzirom na vI'stu pagona, momerite opterecenja, namjcnu diza- 225 Mb 375 310 35 30 965 59 2,9 26 22 975 43 4
lice, rnomcnte ubrzavanja i kocenja, zahtijevaju cesfe i znatnc promjene momentne
krivulje pogonskog motora. Skup' mom-entnih krivulja z-a odredenu vrstu i namjenu 250 Ma 485 156 48 40 965 162 2,8 34 30 975 120 3,8
dizalicnog pogona predstavlja glavnu znaca~jku n<.r osnovi kojc su razradcni dizalicni
upravljacki spojevi (tabl. 2). Na sl". 2 su prikaiane' momentne krivulje pogona 250 Mb 530 183 60 50 965 166 3 44 37 975 123 4,1
dizanja s protustrujnim. podsiri'hronim i generatorskim kocenjem, spoj "ehk". Na
njima se mogu direktno ocitati na ordinati nazivnog momenta- vrijednosti klizanja s 280 S 680 208 72 63 970 190 3 53 45 980 135 \4,2
U
i pomoeu tzv. rotorskog prividn'og otpora K =_-=-2~_ (vidi i' str. 201) odrediti iznos
280 M 750 260 93 80 975 193 3 70 60 980 143 4
. /3/ 211
potrebnog dodatnog otpora R 2d (j 20 je ilapon mirnog. roioia, 1211 je nazivna struja
rotora. 315 S 960 285 115 100 978 220 3 87 75 985 162 4,1
Upra\'ljanje di'zaficnim pogonima
315 M 1050 310 140 120 980 236 2,7 105 90 985 176 3,6
Dizalicama se upravlja uglavnom iz upravljacke kabinc, cvrsto montirane na
dizalici iii macki. Pri daljinskom upravljanju dizalicom, upravljacko mjcsto je H, = I 000 min - I Dozvoljeno " m "l;s = 2 500 min-I
nepornicno, a upravlja se preko viseceg ,kabcla iii kliznih vodova, npr. kovacke
dizalice. Manjim radionickim iii skladisnim dizafieama, s br'zinarlIa voznje rriosta Vrste upravljanja
i macke do cea 20 m/rnin se upravlja s pod a preko viseceg' pulta kabclom vezanim Vrste upravljanja dizalicnim pogonima su: direktno upravljanje, indirektno
s dizalicom, tj. upravljacko mjesto se pornice zajcdno 5 dizalicom. upravljanje i regulirani dizalicni EMP.
Daljinsko upravljanje diialicama' beZi'cnim p'Utem ta'ko'der' se primjenjuje u Direktno upravljanje dizalicom preko grebenastih kontrolera se uglavnom
specijalnim slucajevima npr. dizalice n nukreal'ni'm elektral1'a:rtfa. vise ne primjenjuje.

48 *
756 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSPORTNA OPREMA
Dizalicna postrojenja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 7S7
NajccScc sc primjenjujc indirektno upravljanjc dizalicnim pogonima. Uprav-
Ijackom sklopkom sc prcka statorskih i rotorskih sklopnika indirektno upravlja I 2 3 4 5
pogonskim motorom.
Raznovrsna pogonska stanja, razne vrste dizalicnih motara kao i specificna Brodogradevne voznja i
rjcScnja dizalicnih pogona s raznim dodatnim uredajima, zahtijcvaju preciznu 00- Ze!jcznicke okretanje 25 do 40 do 150 ak (rk)
Brodskc ba (re)
menklaturu upravljackih spojeva dizalicnih pogona. Prikazana je najcesca upotreb-
Ijavana nomenklatura upravljackih spojeva firme SIEMENS (za usporedbu su u Plovne wak (rw)
tab. 2 navedcni u zagradi i upravljacki spojcvi finne AEG). rak

NomC!llk/afllra lI/Jrav(j{/('kih sl)(~ie/:(/ (/sillhrollil! 1I10tOrtl :a dizaliclle poqol1C! Gradevinske dizanje 40 do 60 150 qk
a - reverzioni spoj za voznju
c - protustrujno kocenje pri spustanju ostali 40 do 150 a (r)
k - protustrujno kocenje pri rcverziranju. kontriranje
b - spoj s tarnom kocnicom s promjcnljivim protumomentom KonteJnerske dizanje 40 do 60 150 do 300 ehk
h - podsinhrono kocenje pri spustanjll Portalne wk, fk
g - elektrodinamicko kocenje pri splistanju
f - spoj s prctvaracem frekvencije voznja 25 do 40 150 ak, ap
w - spoj s kocnicom na vrtlozne strllje
ct' - konter spoj 5 trobrzinskim kavcznirn motororn Lucke obicne dizanje 40 do 60 150 do 300 ehk, wk, fk
u - rcvcrzioni spoj za dizanjc.
Prill/jeri: voznja i
ak (rk) = spoj za \'oznju s kocenjem pri rcvcrziranju; okrctanje 25 do 40 150 ak
ehk (squ) = spoj za dizanje sa podsinhronim, protustrlljnim i gcneratorskim ko-
cenjem pri spustanju; dizanje kraka 40 150 do 300 wak, ba,fak,qk
wk (5W) = spoj za dizanjc sa kocnicom na vrtloznu strlljll.
Tablica 2 za izbor upravljackog spoja daje iskustvel1u orijentaciju Pddrucja Dizalice s grabili- dizanje i 40 do 60 150 do 300 ehk, ghk
primjene pojedinih upravljackih spojeva po vrstama dizalica i pogona, a podaci com grabilica
interrnitencije J u % i uklapanja/h daju osnovnu inforrnaciju 0 tezini intcrrnitiranog
pogona pojcdinih dizalica. Lijcvne dizalice dizanje 40 do 60 300 uk, ghk, ek
Redoslijed nabrajanja upravljackih spojeva za pojedinc dizalice jc po ucestalosti
prirnjene, tj. funkcionalnosti i ekonomicnosti pojedinih spojeva. ostali 40 300 ak

Tablica 2. Striper klijesne dizanje 60-100 300 do 600 ek, ehk, fk

Iskush:eni podaci za izbor upf<H:ljackog spoja i elektricne opreme
za dizalicna postrojcnja Ulozne voznja 60-100 300 do 600 ak

Broj Oznaka spoja Kovacke ostali 60 300 ak

Vrst dizalicc Intermitcncija
Pogon lIklapanja (u zagradi OZI1.
I"/0'
c/h AEG)
.
Na sl. 3 prikazana Je strujna shema upravlJackog spOJ<l .,ak " za voznJu dlzaIH':':.

I 2 3 EI~ktricna oprcma za upra\'ljanj~

4 5
Upravljacka sklopka, sklopnici, yremenski relcji i krajnje sklopke su osnovlli
Obicne mosne dizanje 25 do 40 do 150 ehk ('gu) aparati za upravljanjc sklopom asinhroni motor-otpornik. Svi aparati koji se
Radionicke bhk (se) primjenjuju za upravljanje dizalicnim pogonima, a narocito upravljacka sklopka
Montazne u wk (sw) i sklopnici.s obzirom na uyjete okoline i cesto veliki broj uklapanja na sat, rade
elektranama i fk u teskim pogonskim prilikama. sto jc odlucujucc pri izboru ovih aparata. npr.
strojarnicama
sklopnici CN se odabiru za kategoriju upotrebe po IEC propisima (str. 202) AC-2
do AC-4 za asinhrone, odn. DC-3 za istosmjerne rnotore:
758--_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSPORTNA OPREMA Dizalicna postr,ojenja ___________________ 759
11 <>---I'''I-~-~~ Upravljacka sklopka i v.re.menski ,releji upravljaju prespajanjem s jedne 0,\
K8
dr.ug\) IlNmentnu kriv,uljl:l pogol)skog ,kolJJtnog motcra. Trenutak prespajania, a
WIO time j strujni lloaxac oyisi 0 v:rem.enu, a ,D.e 0 ,opter,ecenju tj. stvarnom stanju
pogona. Znatno je .povoJjnije prespaj~nje moment nih krivulja kod uvijek jednake
Eo:
S[~
L_ ~ brzine vrtnje pogonskog motora, neovisno dakle 0 optereeenju.
:;, Ovaj zahtjev isp.unjava ~lektronski uredaj URURAM~5A, koji mjerenjem
:J: WIO
frekvencij!;! rotorskog napo.na daj~ nalog .za ,pr~spajanje momentnih krivuJja kod

rtf'
~
,
.~.~.
podesene b.rzine vrtnj!! p.ogona. -.-

S+ l:l.
2 2 Razv()dni ormari ,Z;;t smjestaj aparata za upravljanje dizalicnim pogonima se
(osim kod specificnih labtjcva) ,izvode ,u modulnoj izvedbi. tj. u sistemu KON~KOM~
WIO ' ,
2
,
2 2
, 2
PAKT (str. 342).
X X - X --- X
HII '"
~ KI K2 R!!guliral,li .dir.alic,ni pogoni
HI2 ~
Poveeanje brzina i snaga dizalicnih pogona i sve ostriji tchnoloski zahtjevi,
KIO Kg KIl KII narocito za pretovarne i montazne dizalice (npr. kontejnerskc. brodogradcvne) doveli
HIJ K7 K5 KI K2 K2 KI
su do veee primjene reguliranih EMP-a .na dizalicama.
K8 KIO KI Regulacija brzine vrtnje ,dizalicnih pogona preko Leonardova pretvaraca, do
F'
dana,S cesto primjenjivana, uglavnom se vise' ne upotrebljava zbog visokih troskova
oddavanja, gubitaka energije, tj. lose korisnosti i dr.
1I Regulacija brzine vrtnje elektromotora za dizalicne pogone se uglavnom izvodi:
l2 za istosmjerne pogonske motore s nezavisnom uzbudom, promjcnom napona ar~
F I, F 2, F 3, F 4 osiguraci lJ
K 1, K 2 - sklopnici smjera N mature i napona uzbude preko .liristorskih usmjerivaca tipa YJMG i YHMG
K 5, K 6, K 7 - sklopnici rotora (str. 619). Podru.cje snage za serijsku izvedbu uredaja je 10 do I 140 kW.
K 8 - pomocni sklopnik za trofazne asinhrone kolutne elektromotore promjenom napona statora preko
K 9, K 10 - vrernenski releji kontriranja tiristorskog usmjerivaca tip YQTH. Kompletan uredaj ASTAT(str. 629) podrazu-
K'll, K 12 - vremenski releji zaleta KI K2 mijeva tiristorski usmjerivac YQTH. sklop motor~otpornik sa svom potrebnom
M 1 - pogonski elektromotor opremom za napaj;lllje. mjerenje,i-regulaciju dizalicnog EMP~a. ASTAT univerzalno
R I - rotorski otpornik odgovara za sve dizalicne pogone. Naponi napajanja mogu biti 220 Y do 500 Y,
R 11 - 13 - termosonde u motoru 50 iii 60 Hz. a granicna snaga za serijsku izvedbu uredaja je 190 kW kod 380 V
S 1 - upravljacka sklopka X iii 250 kW kod 500 V.
S 2 - krajnja sklopka WIO ~ Moguenost primjene .kav~znih jedno- iii vis,e-brzinsk,ih motora za dizalicne po-
U 1 - uredaj termicke zastite
gone se povecava. ako ,s~ .kp.v~_z-"-i asiI),Qrpni motor napaja preko ureda.ia za blagi
W 10 - klizni prstenovi
za1et tip UZA-3. Upravljanj~.m .tiristorima u protuspoju u sve tri faze napajanja
X redne stezaljke mptora ,tj. programiranom promjenom napona napajanja motora omogueuje se
y - otkocnik u v w
usporeni, odn. produzeni ,blJlgi zalet .kav,eznog motora. Time nestaju teskoee radi
Ifl strujnih i mehanickih J1.~;lracil .kaye,znog motora na mehanizme i mrezu.
WIO
Zastitni uredaji
K5
Zastitni uredaji -Oa ,diza;licama irnajv -posebnu vainost za sigurnost rada
HI dizalice.
K6 Grupni ,kranski ,prekidac j~ ,vazan zastitni uredaj koji preuzima zas,titu elektricne
opreme na dizalici. Svi elektricni lJredaji na dizalici se napajaju preko pre.kidaca,
Sl. 3. Kolutni asinhroni motor u dizalicnom pogonu, uprav- uz iznimku nutne rasvJ~~~, v,las.t:itog upravlja.nja prekidaca, grijanja na dizalici i
Ijacki sp_oj "ak)," AU V,Qinju K7
mjerenja napona.
 760------------______________ TRANSPORTNA OPREMA
Prekidac tipa 2AS je opremijen okidacem s termickorn "j nadstrujnom zastitom
i podnaponskim okidacem. Preka podnaponskog okJdaca se stite uredaji i sigurnost
cada dizalice prilikom nestanka napana mreze. Pri uklopu prekidaca se, osim toga,
pr~~aznim kontaktima kontrolira da su upravljacke sklopke svih pagona u polozaju
,,0.
Termicka zastita mataTa za intermitirane dizalicne pogone sc provodi pomocll
termosondi (str. 144), kao jedina pOllzdana zastita za ovakvu vrst pogona. Ostali
uredaji oa dizalicama zasticuju se u skladu s Pravilnikorn 0 tehnickim mjerama
za elektroenergetske instaiacije 1I industriji. SI. list SFRJ br. 2/73. (str. 255).
Zastitne mjerc i propisi
Zastitne mjere koje se primjenjuju na dizalicama kao zastita od previsokog
?~pona ~odi~~l su: nulovanje, sistem zastitnog voda, mali napon, zastitno uzemljenje
iiI kombmaclJa navedenih zastitnih mjera (str. 255).
Pravilnik 0 opcim mjerama i normativima zastite pri radu sa dizalicama
(SI. list SFRJ 30/69) odreduje sve zastitnc i sigurnosne mjere kojih se mora pridrZa-
vali prilikom izvodenja elektririkaeije dizalica.
ELEKTRICNI UREDAJI NA BRODOVIMA
Opcenito
Uredaji na brodovima su opccnito izvrgnuti mnogo tdim uvjetima rada U odnosu
n.a tehnoloske i klimatske uvjete nego na kopnu i od njih se zahtijcva mnogo veca
slgurnost u radu. Klimatske prilike se mijenjaju od vrlo velikih hladnoca do tropskih
ten:per,a~ura i klim~ na palubi, a relativna vlaznost slanog zraka moze na pal ubi
vanratl lzmedu 70 I 100%. U unutrasnjosti broda krece se relativna vlaznost od 40
do 70%.
U strojarnici moze biti u zraku jos 3 do 20 mg/m 2 uljnih para, Strojevi i
u:edaj~. m~raju besprijekorno raditi kod Ijuljanja i valjanja broda,_ uz tresnje i
vlbraclJe CJelokupnog brodskog trupa uslijed rada glavnih motora, propelera, uda-
raea val ova itd. s bocnim nagibom od 25 % i uzduznim od 10 %.
Klasifikacijska drustva
Pod klasifikacijom broda smatra sc nadzor za vrijemc projcktiranja i izvedbe,
!ladzor nad pogonskom ispravnoscll. nad nacinom gradnje i podrucicm u koicm ie
plovidba predvidena. . ..
. P?znatija klasifikaeijska drustva su:. Lloyd's Re~Jisler or Shippill(J - Velika
Bruanlja, America/l Bureau 0.1 Shippi"~J - USA, Bureall Veritas - Franeuska,
Germanisclier Llord - Savczna Republika Njemacka, De! !Yonke Veritas - Norveska,
Reyistro Italiano !Yavale - Italija, Re~Jistar SSSR, Nippo/J Kaiji K.l'okai _ Japan,
.JlIgoslavellski Re?Jislar brodova.
Svi propisi klasifikacijskih drllstava su dosta slicni, ali se ipak razlikuju u
rojedinim podrucjima.
Elektricni uredaji na brodovima ________-'-______ 761
Brodovi i plovila dijele se u osnovi prema namjeni na putnicke, teretne i
tehnicka plovila, zatim u odnosu na podrucje plovidbe na priobalne i prekomorske.
Putnicki brod je svaki brod koji moze ukreati vise od 12 putnika.
Teretni brod je svaki brod koji moze ukrcati teret u rasutom i tekucem stanju
kao i komadni teret u sanducima, vrecama, kontejnerima kao i vozila, strojeve itd.
a moze ukrcati manje od 12 putnika.
U tehnicka plovila ubrajaju se !"azne vrste bagent. clcvatora, plovnih dizalica.
remorkera, guraca, plovila za prijevoz barii. za polaganje podmorskih kabcla, itd.
Poscbni nacionalni i medunar.odni propisi
Uz propise klasifikacijskih drustava cesto se postavljaju i zahtjevi da oprema
iii pojedini njeni dijelovi odgovaraju preporukama, pravilima i standardirna pojedini~
nacionalnih iii internacionalnih strucnih udrllzenja iii korniteta, npr. rnedunarodnt:
IEC; britanski: lEE. MOT, BOT: USA: AlEE. Coast Guard: SR Niemacka: VDE,
FNS; Norveski NSC itd.
Naponi. vrstc struje i frekvencija u brodskim mrcbma
Na brodovirna se upotrcbljavaju istosmjerna i izmjenicna struja sIijedeCih uobi-
cajenih napona:
istosmjcrni naponi: 24, 42, 110, 115, 220 V
izmjenicni, trofazni i jednofazni naponi:
Evropa: 3 x 3XO V, 50 Hz: I x 220 V, 50 Hz
Amerika: 3x440'l. Ix220V. Ix115V, sve 60Hz
Indija: 3 x 440 V, 50 Hz: I x 220 V, 50 Hz
Koreja: 3 x 380 V. 60 Hz: I x 220 V, 60 Hz
Za dojavne mjernc uredaje uobicajeni su naponi:
istosmierni: 4, 6, 24, 60, 110, 220 V:
izmje~icni: 24. 60, 110. 220 V.
Za propulziju i veJike centrale na putnickirn brodovima, tehnickoj noti i platror-
mama za busenje nafte upotrebljavaju se i naponi do 3 000 V, 'a ponckad i vise.
uz specijalnu dozvolu klasifikacijskog drustva.
Bilansa elcktricne cnergijc radi odredivanja snaga i broja gcneratora
Faktori opterecenja B (zbog sigurnosti ugradeni su veci strojevi, a rade sa stvarno
manjim opterecenjern) i faktori istodobnosti w su iskustveni faktori, za koje je
potrebno poznavati u tanCine rad svih pogo1.la na brodu, ponasanje posade i putnika kao
i uvjete na brodu u svirn rezirnima eksploatacije navedenim u tablic1 1. Opcenito se
nastoji dirnenzionirati centralu tako, da u navigaciji radi jedan, za ukrcaja i iskrcaja
tereta dva, a treCi generator je mirujuca rezerva za slucaj kvara. Projektant na
osnovi proracuna moze ustanoviti i drugacije omjere snaga, sto je svakako ovisno
o raspolozivirn agregatima kao i vrsti i namjcni broda. Ako na brodu irna vise od
12 putnika, onda prerna medunarodnirn propisima mora iznad glavne palube
postojati i generator za nuzdu, koji osigurava najnuznije potrebe radio stan ice, rasvjetc
i zivotnog standarda u slucaju havarije.
7 6 2 - - - - - - - - - -_ _ _ TRANSPORTNA QPR):,MA Elektricni uredaji na brodovima _______________ 763
TabJica l.
Bilansa brodskih .trosila clcktricne energije

Navigacija Ijeti Navigacija zimi

Danju Noell Danjll Noell

;:;'"
0.
'"eo S
0
"
'c'~
'"
'2
~
'"
'2
~
"
'2
v
Trosilo
"'"
- 'u 'u 'u 'U
~ ~
~ ~
~

'"
.- =
~

"
0. "
'2" .2,
~ C.
~ ~
'2 "
'2 ~
v
0.
~
'2
~
'2 ~ "
~

0.
~
'2
~
'2
"'"0 i3 c
"
'u
= '"
>
~
is
eo
0
~
'U "
~
'u
c
0
eo
0
~
~
U
~
"
'U
~
0
eo
0
:;
~
'U
~ "
'U
~
"eo0 0
~
~
U
~
~
'U
~
eo ~
0
:.=>
-" 'is' 0 ,~
0 ~
v U 0 s ~
~
~
~ 0
.:;;
~
~
~
~ 0 0
.:;;
~
~
~

"
"
:::> Q,
"'i:: ;;; Q,
"" ~ 0. C.
Q,
-'" 0. 0.
Q,

"
0. 0.
Q,

"
0. 0.
"-"
U ~
0. ::> 0 ::> 0 0 ::> 0 0 ::> "- 0 0
'N
0
0.
'"
;;;
>:
'0'
~ '" 0 "-
'kW
'" kom
" kW kYA kom , kW kYA kom e kW kYA kom e kW kYA
I Kormilarski stroj 22 2 I 15,6
0,6 1J,2 15,6 1 0,6 13,2 15,6 I 0,6 13,2 15,6 I 0,6 13,2
2 Sisaljka za pogon glavnog motora 85 2 I 9X
0,8 68 78 1 0,8 68 78 1 1 85 98 1 1 85
3 Sisaljka za hladenje glavnog

:gg"
0
motara morskom vodom - or 37 2 I 0,8 0,8 29,5 34,4 1 0,8 29,5 34,4
29,5 34,4 1 0,8 29,5 34,4 1
4 Sisaljka za hladenje gIavnog
mOlora slatkom vodom ..,=:'a
.- Q
32 2 I 0,8 25,6 30,5 1 0,8 25,6 30,5 I 0,8 25,6 30,5 1 0,8 25,6 30,6
5 Booster sisaljka
6 Rashladna sisaljka rasprs.
,,-
.-.!::
C?'S
10 2 I I 10 12,2 1 1 10 12,2 1 1 10 12,2 1 1 10 12,2
~ ~
gJavnog motara f-v 4 2 I I 1 4 5 1 1 4 5
4 5 1 1 4 5 1
7 Rashladna sisal.ika morske vade .E
dizeL generatora (rez.) - - -
itd,
10 I I - - - - - - - - - - - -
- - - - - - - - - - - -

8 L trosila u trajnom pogonu 306,7

239,7 286,7 248,8 299,1 260,7 311 269,8
9 }; trosila u duljern intermitiranom
pogonu 115,6 135,7
212 246;6 185,6 218,2 140 163
10 faktor istodobnosli w w~0,6I
w=O.7 w~0,68 w~0,63
II pozic. 9 s faktororn istodobnosti 70,5 82,5
148 112 126 148,5 88,5 103
12 ukupno L pozicija 8 + 11 349,2 414 340.3 389,2
387,7 440.7 374,8 447,6
"
13 rashladni uredaj ,za namirnice 15
c I 1 1 IS 18 I I IS 18 I I IS 18 1 I IS 18
14 rashladni uredaj skladista tereta 0
eo 36 I 1 0,5 21,3
0,5 18 21,3 I 0,5 18 21,3 1 .0,5 18 21,3 1 18
IS hidrofor za pitku vodu 0
2,5 2 3,1
Q, 1 1 2,5 3,1 1 1 2,5 3,1 I 1 2,5 3,1 I 1 2,5
16 hidrofor za sanitarnu vodu
'c 2,5 2 1 1 2,5 3,1 I 1 2,5 3,1 I I 2,5 3,1 I 1 2,5 3,1
17 radionica e" 7 1 0,5 3,5 4,3 0,5 3,5 4,3
18 .vitlo za siz (radi II Iud)
19 transfer sisaIjka nafte
itd.
~
"-;;
-'"
~
3
14
1
2 '1 0,8 1l,2 13,3 -
I
-
0,8
-
11.2
-
13.3
.. I
-
0,8
-
11,2
-
13,3
-
I
-
0,8 11,2
-
13,3
-
 764 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ Elektricni uredaji nabrodovima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 765
TRANSPORTNA OPREMA

Ijeti Navigacija zimi

Navigacija

Danju Noeu Danju Noeu

"
"is.
E
~
'2
...
~
'2
...
~
'2
...
~
'2
...
...
'u
~
eo 0
...
'u
... ...
'u
Teosilo ~ 'u
...
~

... ... ...

~

... ... ...

~

... ...
,-""
c~ ...
~

... ... l5. '2 '2 l5. '2

... '2 ~ l5. '2
... '2
...
~ l5. '2 '2
~
c 0 ... ... ~
c 0 ... c 0
~
c c ~ c
~
0 ... ... 0 ...
'u ...
'u 0
eo
'u ~ ...
'u 0
eo ~ ...
'u ...
'u
0
eo
U
~ ...> 0
eo ~
'u
... ...
'u eo
0
~
0
,;;; ...
~
...
~
0
~
0
,;;; ...~
...
~
0 0
,;;; ...
~
...
~

0
... ... 0.
l5.
""'c0..""
~
0 '0' 0
0. ,;;;
~ ~
0.
~ l5. l5. 0.
~
l5. l5. ~
l5.
:::> 0. !:: ~ l5. l5. ::> u.. 0 0 ::> u.. 0 0 ::> u.. 0 0
u ~
::> u..
'N E 0 0
0 ~
~
'0'
0.. >
~

kom e kW kVA kom e kW kVA kom e kW kVA

20 L trosila u kratkotrajnom paganu

kW
'" kom e kW kVA
53,8 70 54,8 65,7
58,3 70 54,8 65,7
21 faktor istodobnosti (JJ w~O,55 w~0,52 w~0,55
w~0,52
22 poz. 20 s faktorom istodobnosti 30 36,2 30 36,3 30 36,2
30 36,3 420
23 ukupno}; pozicija 8 + 12 +22 405 484 380 451 371
418 477 11
24 paz. 23 - 2,5/~ gubitaka u mreii 10 12 9 11 9
10 12
25 vrsna vrijednost opterecenja 415 496 389 462 380 437
428 489
26 generator u pogonu 1 x 500 kVA 1 x500kVA 1 x500kVA
1 x500kVA

.. Bro~o~i cija ek:~loat.acija.. predvida dulje boravke u lukama bez ukrcavan'a Generatori istosmjerne struje su uglavnom
I l~k.rcaVdnJa tcr:~~, III am, kOJI za pogon korisle parne turbine, imaju i takozva~i
~uckl. generator .~lJa snaga. p~kriva osnovni standard bez radnih pogona iIi sluzi
aD lzvor energlJc za stavlJanJc parnog kompleksa u inicijalni pogon.
t ,,' U t~~lici I je Z?og skuccnog prost ora dan sarno djelomican papis trosila II
II I s kompaundnim namotom, a'ko ih pokrecu di.zel-
ski motori iii turbine, a sarno u specijalnom slu-
caju kod osovinskih generatora primjenjuje se
poredni namot. Regulatori napona rucni, uljni,
s ugljenim ploCicama itd. Paralelni rad moze se
d<lJIlOI? IiI kratk?traJnom. pogonu :~ navi~acijc. Kod izrade bilanse tablicu treba veoma jednostavno izvesti pomocu sabirnice za
. ?~Unltl ~arah~lnlm stu'p~lt:Ia za. rezllne mlrovanja u luci, rnanevar, uplovravan'e
IiI l~plov!Jd~anJe, ukrcaJ I IskrcaJ tcreta i havarije, a zbog klima-uredaja t~kodJ
izjednacenje (N na sl. I).
za IJeto I Zlrnli. er
Sl. I. Paralelni rad generatora istosmjerne struje

Generatori i paralelan rad Gcneratori izmjcnicne struje su uglavnom trofazni, samouzbudni s cetkicama
iii bez njih (brush less). Na sl. 2 prikazan je paralelni spoj dvaju trafaznih samo-
k .. I~ve~ba. genc~atora mora odgovarati propisima klasifikacijskog drLlstva prema uzbudnih gencratora s kJiznim kolutima i cetkicama, (Ostalc detalje, konstrukciju,
z,-~t~d se Iz~aduJ~ .. U ll~pore~.bi s ?ormainom kopnenom izvedbom, ovdje se
I'
shemu itd. vidi na str. 98).
- HI.le\a bolJd kV<lhteta IzolaCI.lc, vccc mogucnosti preopterccenja vece okolnc Uzbudni sklop moze biti prigradcn na stroj iii ugraden u razvodnoj ploci.
temperature
I' . do 50CC ' otporn
, os 1 prema .ua k u ZaSlCenlm
',. '
vlagom morskom soli i Paralelni generatori jednakih snaga i karakteristika uzbude moraju u svakom
.ll .~lIJll pan~~<~. Mch~n~c~a izv.ed?a kod veCih gcneratora normalno' s jed~im lezajem. rezimu opterecenja imati otprilike jednaku uzbudu. Kod generatora nejednakih snaga
.1 od manJlh I dvolezaJnl straJcv!. Uglavnom zastita od prskajuce vode prema IF> 2l moraju struje uzbude biti tako velike, da se svaki stroj koji u mrezu salje jalovu
766 __________________________ TRANSPORTNA OPREMA
snagu. ponasa sHena kao kod raspodjeie djeIatne snage. Kod samouzbudnih gene-
ratora jednakih snaga i jednakih karakteristika uzbude prikljucuju se uzbudni ou-
mati paralelno.
Kad nejednakih snaga generatora iii nejednakih struja uzbude magu se razlike
u naponu izjednaCiti odvojcima na transformatoru: uzbudnog skIopa.
1I
Elektricrii ur'edaji na: brodovima ______________ 767
Osovinski -generator izmjcnicne struje
Svaka promjena brzine vrtnje glavne osovine djeluje i na promjenu frekven-
cije. Osovinski generatoti moraju kod svih brzina imati uvijek jednaku uzbudu, tj.
moraju ispunjavati uvjet UIl= konst. SI. 3 prikazuje naein rada osovinskog trofaznog
generatora.
Djelatna snaga osovinskog generatora s promjenljivom frekvencijom, ovisno 0
brzini vrtnje propel erne osovine, dovodi se preko ispravljaca 3 jedllog iz mrde

ILI
II komutiranog izmjenjivaca 4 u- brodsku mrdl!. Frckvencija se automatski odrZava
l3
.1J-J \l
~
a ,b Q
~
konstaritnom, pri cemu je pomocu- uzbllde osovinskog generatora I izlazna djelatna
snaoa komutiranog izmjenjivaca 4 prilagodena trenutnom potrosku u mrezi.
e Generator jalove snage 9 daje potrebnu jalovu snagu u mrezu i izmjenjivac 4
te odrzava konstantan napon.
~
Ovaj generator 9, koji se bez optereeenja okreee kao m<?~o: napajan iz m~c~~.
moze biti iii zaseban stroj, kako je to prikazano ria sl. 3b; lit Jedan od postoJeclh
rf--.--r---- ----I G'-l~13~[ ---l generatora koji je pomoeu spojke izvrsten od osovine pogonskog dizelskog mo-

,!
III II

I_XY1IKL~
13r;.J.-,..
,*~
- r
i
on'
'y d
i
i
-*~Rj
r
-~i
tora, kako je t6 prikazano 51. 3a.

f,
,----1 <l f--'--:-------1
2
LXY1IKL: ~i
L - I- - f-- - - I- -I- -- - ~
uv w u vw
k:::~
(b)f- ~t-f-
3~ \ 3

'--- '---

Sl. 2. Paralelni fad dvaju samouzbudnih generatora: Q - generatorski prekidac;

I - ispravljac~ R - otpornik za izjednacenje; L 1, L i, L 3 - izmj. straDa
ispravljaca

Osovinski genera tori

,)
"-------'~
r-~~

L-_---'~
Osirn s pomocmrn strojevirna (dizelski motor iii turbinal postoji, zoog eko-
nomije pogona, i rjesenje s generatorirna koje pokrece brodska osovina i rade za
vrijerne dulje plovidbe.
Osovinski generator istosmjerne struje I osovinski generator 6 izvrstiva spojka
2 uzbudni sklop i regul. frekv. 7 dizelski generator
U cijelorn dozvoljenom rasponu brzine vrtnje mora slati- u mretu PUllU snagu
3 ispra vljac 8 regulator napona
kod nazivnog napona. Zbog toga se upotrebljavaju sarno poredni generatori s vlasti-
4 izmjenjivac 9 generator jalove snage s motorom za
toin uzbudom, kojima se napon rnijehja s kvadratom pada iii porasta brzine vrtnje.
5 regulator izmjenjivaca pokretanje: f., U. zadane vrijednosti
Regulatori napona moraju djelovati atttornatski da bi napon mreze odrZali kon-
j

stantnim. SI. 3. Osovinski generator s 2 dizelska generatora (a) i s generatorom jalove snage (0)
 7 6 B - - - - - - -_ _ _ _ _ _ TRANSPORTNA OPREMA
Rje.scnje u sl. 3 b) je mehanicki povoljnije, ali zato skupljc, dok je rjcscnje 3 a)
jeftinije, ali zbog spojke mehanicki nepovoljnije. Uklapanje i isklapanje osovinskog
generatora iz pogona maze bili fUCllO iii automatski, ali je to kad vecih centrala
redo vito automatski.
Prctvaral!i i transformatori
Pretvaraci i transformatori upotrebljavaju se na brodovima za napajanje navi-
gacijskih urcdaja, alanna, dojava, elektronike i specijalnih uredaja na tehnickim
pluvilima kao i za rasvjetu, gdje napon pojedinih trasila odstupa od napona
brodske centrale.
Preh'araci mogu biti rotacioni iii staticki, a sluze 7.a prelvaranje istosmjernog
napona u izmjenicni iii obrnuto kao i Z}1 povecanje, odnosno smanjenje napona
iSlosmjerne struje, a mogu biti potrebni i pretvaraCi frekvellcije.
Transformatori se ni.! brodu upotrebljavaju kod trofaznih mreza za dobivunje
napona 220 iii 110 V za rasvjelll i razne kucanskc aparate i uredaje koji rade na
nizim naponima. Dobivanje 220 V jz cetverozicnog sistema 3 x 3RO V rijclko sc
primjenjllje za rasvjetu radi sigurnosti od dodirnog napona. Transformatori Sl.! UpO-
trcbljavaju u spoju DY 5, kod kojih je zvjezdiste potpuno opteretivo. Zbog dodirnog
napona, zvjczdiste n<l sekundarnoj strani transformatora redovito se llzemljujc.
Izvedba je sa zracnim hladenjem zbog nagiba i valjanja broda.
Transformatori su redovito trol'azni i povezuje ih se vise (2 - 3) paralclno,
koji se prema opterecenju ukljucuju iii slufe kao mirujuca rezerva.
U Amcrici je uobicajen sistem od 4 jednofazn<1 transformatora, od kojih su
t1;i povezana u lrokut, dok je cetvrti Illirujuca rClerva.
Kabcli i mrele
Brodski kabeli izlozeni su vecim termickim i mehallickim naprezanjima. Osim
loga moraju bili otporni na slarenje i klimatske uljecajc, otporni na ulje. kiselinc.
luzine i djelov<lnje morske soli.
Mehanicka zastita u svim radnilll i ncoblozenim proslorijama jc oplel od celicne
.:lice. Prema vrsti izolacije kabeli se dijele na gumene i one s termoplasticnim mate-
rijalima na bazi PVC, a kod visih napona kao i kod propulzije izolaeija moze biti
i papirna.
Plast moze bili olovni, termoplasticni i gumeni. Zastitni oplet je ovisno 0 na-
m,icni celicni, iii" 7.a telekomunikacije od legure bakra. VodiCi su od krutog iIi
ncksibilnog Cu iako postoje tendeneije za upotrebu AI-legure. Kod mjerellja tem-
peratura i 1I aulomaciji upotrebljavaju se i specijalni kabeli s temperaturno
neovisnim vodiCima ciji se otpor ne mijenja. a materijali podnose odredene vise
temperature s obzirom na mehanicku cvrstocu i izdr1:ljivost izoiacije. U prostori-
jama s oblozenim pregradama, a to su uglavnom llastambe, mogu se za potrebe
rasvjete itd. upotrebljavati i kabeli 1l0rmaille mehanicki nezasticene izvcdbe, ali
zastilne kosuljice i izolacijski materijali moraju biti tesko sagorivi i u slucaju pozara
ne smiju propagirati vatru.
EJektricni uredaji na brodovima ____~---------_769
Polaganje kabela
Brodski zasticeni kabeli polazu se oa kabelske nasate Hi u kabelske kanalc,
oa prijelazu kroz vodonepropusne pregrade moraju imati pojedinacno brtvljene
uvodnice ili u slucaju snopa kabela metalne sanduke ispunjene specijalnim ma-
sarna. Brodovi koji nemaju strojarnicu U sredini trupa nego oa krmi, moraju ispred
pre grade strojarnice prema pramcu imati i dilatacijske tankove za kabele.
Sistem mreza
U istosmjernim mrezama pnrnJenJuJe se naJcesce: dvopolni sistern s izoliranim
+ i - pol om, koji se moze upotrebljavati na svirn tipovima brodova i plovila,
dok je na tankerima to i jedini dozvoljeni sistem. Na putnickim brodovima primjena
sistema, koji brodski trup upotrebljavaju kao vodic, nije dozvoljena.
I zmjenicl1(, mreze:
I) trozilni sistem s izoliranim zvjezdistem generatora iIi transformatora,
2) trozilni sistem s uzernljenim zvjezdistem (ne za tankere),
3) cetverozilni izolirani sistem bez transforrnatora,
4) cetverozilni izolirani sistem s uzemljenim zvjezdistem generatora,
5) cetverazilni sistem, gdje je zvjezdiste generatora uzemljeno i kao cetvrti vodic
upotrebljen je brodski trup.
Najcesce upotrebljavani su sistemi I) i 2), dok se sistemi 4) i 5) vrlo rijetko
primjenjuju (vidi propise odabranog klasifikacijskog drustva).
Sistem razvoda
RudUaini sistem razvoda upotrebljava se, uglavnorn, kod trgovackih i putnickih
brodova kao i tehnickih plovila, dok se prstenasti sistem, zbog svoje speeificnosti,
uglavnom upotrebljava na ratnilll brodovima.
Sklopna postrojenja i proracun struja kratkog spoja
Sklopna postrojenja na brodu su glavna razvodna ploca, pomocne razvodne
ploce, ploca trosila za slucaj nuzde (putnicki brodovi) i razdjelnici snage i rasvjete.
Krugovi generatora zasticuju se prekidacima, a krugovi trosila prekidacima iIi u
posljednje vrijeme rjede sklopkama i osiguracirna do granica koje odreduju klasifi-
kacijska drustva.
Generatori istosmjernc struje moraju biti opremljeni prekidaCima za zastitu lid
kratkog spoja, preopterecenja, povratne slruje i podnapon~. Osim toga rnoraju imati
i treci glavni kontakt za izjednacenje, koji nesto prethodi glavnirn kontaktima.
Kod generatora izmjenicne struje prekidaci moraju biti oprernljeni okidacirna
za zastitu od kratkog spoja, preopterecenja, povratne snage i podnapona. Upravljanje
generatorskim prekidacirna je rucno iii, kod autornatskog uklapanja generatora,
pornocu servomotora. Prekidaci moraju biti i odgovarajuce dirnenzionirani, rnehanicki
otporni na vibraeije i koroziju.
49 Koncarev prirucnik
 n O - - - - - - - - - -_ _ _ TRANSPORTNA OPREMA
Razdjelnici snage j rasvjete mogu biti opremljeni i sklopkaIl}a i osiguracima,
medutim se kad postrojenja izmjenicne trofazne struje radije odabiru prekidaci, da se
izbjegne mogucnost. da motorni pagani fade oa dvije faze.
Glavna razvodna ploea kad vecih centrala redovito ima vise sistema sabirnica
iz kojih se napajaju pojedine grupe trosila grupirane po svojoj funkciji i vaznosti
za sigurnost plovidbe. Taka se pojedina grupa trosila s manje vaznim funkcijama
za plovidbu iskljucuje postepeno'i automatski od gIavnih sabirnica u kratkim vre-
menskim razmacima, prema vaznosti. Na taj se oaCin snage pojedinih generatora
mogu ekonomicnije dimenzioriirati i ne maze daci do proizvoljnog istodobnog
ukljucivanja manje vaznih pogona, sto bi moglo dovesti do ispadanja centrale i
bitf opasno za sigurnost plovidbe.
Kod projektiranja brodskih postrojenja mora se strogo voditi racuna 0 selek-
tivnosti u seriju spojenih prekidaca, odnosno sklopki i osiguraca.
Vaznu ulogu u pogledu selektivnosti brodske centrale imaju karakteristike struje
kratkog spoja generatora 'i motora u generatorskom pogonu. Kod istosmjernih
brodskih generatora, struja kratkog spoja veoma polagano opada zbog reakcije
armature. Kod sinhronih generatora, udarna struja kratkog spoja nastupa sarno u
prvom trenutku, zatim prelazi u trajnu struju kratkog spoja koja kod samouz-
budnih generatora opada na cca treCinu pocetne struje.
Trofazni asinhroni motori pr~laze u trenu*u kratkog spoja u generatorski
rad, ali njihovo polje brzo iscezava. Da se odredi potrebna snaga pojedinih pre-
kidaca, sklopki i osiguraca kao i dinamicke site u trenutku kratkog spoja, potrebno
je izvrsiti proracun struja kratkog spoja u svim kljuenim toekama i poslati uz
os tale nacrte i dokumente klasifikacijskom drustvu na odobrenje. Za grubo odre-
divanje struje, kada toclli podaci (u pocetku projektiranja) jos nisu poznati, moze
se prema preporukama nekih klasifikacijskih drustava kratki spoj proracunati i na
slijedeci naCin:
l. Centrale istosmjerne struje
Ik = 10 x struja svih generatora (ukljucivsi mirujucu rezervu)+6 x In motora koji
istodobno mogu biti u pogonu
2. Centrale trofazne struje
I~' = lO x In svih generatora (uklju~ujuci i miruJucu rezervu) + 3 x In motora koji
istodobno mogu bili u pogonu, Iu =2,5 x I~.
Uklopna moe svakog prekidaca iIi sklopke mora biti dovoljna za uklapanje
na struju kra:tkag spoja. Kod -trofaznih centrala to je lu' Svaki 'zastitni okidae iIi
sklopnik koji nije predviden za prekidanje kratkog spoja mora izdrzati struju krat- ,
kog spoja u toj toeki, kod cega treba voditi racuna 0 vrernenu trajanja- kratkog
spoja.
Aka u pojedinim tockarna u trenutku nastanka kratkog spoja moze doCi do
struja koje svojom velieinorn prelaze prekidnu moe aparata, moze se odgovarajuci
sklopni element zastiti odgovarajucirn osiguracima koji se ukljuee ispred prekidaea,
a cije je podrucje okidanja zbog selektivnosti od 0,75 do 1,5 put a viSe. lasno je da
prekidna moe osiguraca mora biti veca od mo"guee struje kratkog spoja. Ovom rje-
senju treba kod trofazne, struje pribjegavati sarno onda kada drugo rjesenje nije
moguee, jer uslijed Ioseg kontakta iii defektnog uloska moze doci do ispada'nja
jedne faze i neugodnih posljedica rada na dvije faze.
Elektricni uredaji na bro d ovima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 771
Motorni pogoni predstavljaju jednu od glavnih grupa trosila na bro~~. ..
Brodski elektromotori razlikuju se od normalne izvedbe sarno u klasl IzolaclJe
s obzirom na raspon okolnih temperatura od arktieke do tropske, u otpornosti na
vibracije, na djelovanje morske soli, vlage i uljnih para. .
Palubni strojevi su posebna vrsta motornih pogona, koja uslijed svojih namjena
ima specijalne zahtjeve na regulaciju brzina i mome,nta vrtnje. kao i na yo?onep.ro-
pusnu zastitu i klimatske uvjete rada: sidiena vitia, pri~ezna vItia, te~etn~ vltl~, vitIa
za samarice, vitia za siz, vitia za eamce za spasavanJe, brodske dlzalIce,. ~Itla za
povlacenje ribarskih mreza, 'vitia za poi<lganje podmorskih kabela. Mogu ~Itl pogo-
njeni istosmjernim iii trofaznim elektromotorima s vise brzin.a,iI.i u spoju ,:",,;a~d-L_eonard
zbog finije regulacije, gdje se ona zahtijeva. Palubni stroJevl mo?u bItt I S ele~tro
hidrauIicnim pogo nom. Naprijed navedeni strojevi rade ~ rdlmu kratkotra~.nog
pogona, dok teretna ,vitia, vitia za ribarske mreze i polaganJe kabela rade u rezlmu
dinamiekog pogona s intermitiranim opterecenjem.
Kormilarski strojevi
Kormilars-ki strojevi, Ciji je elektricni dio smjdten ispod palube, ub~ajaju se u
palubne strojeve. Sluze za upravljanje kormila, a sastoje se od pogonsklh elektro~
motora i uredaja za upravljanje kormilom.
Za pogon klasienog kormila s !istom postoje slijedece vrste kormi1a:
Elektricni sistem: kvadrantni korrnilarski 'uredaj kad koga elektromotor preko
puznog pogona poki'eee kvadrant prievrS~en ,.~a oso~~ni kormil~. Ovaj se uredaj
rjede upotrebljava i to uglavnom na manJlm lit srednJIm brodovlma.
ElektrohidrauUcki sistem: gdje jedan iii vise elektromotora odrzavaju hidraulicki
tlak medija (obieno specijalno ulje), koji se pomoeu servo-motora usmjeruje tako, da
se postigne odgovarajuci zakret korrnila. Upravljanje iz kormilarnice pomoeu kor-
milarskog kola iIi pritisnih dugmeta, odnosno rucica moze biti: iIi praeeno upra~
Ijanje, tj. zakret karmilarskog kola za odredeni kut koj.i s~ pre~o selsin-~redaJa
prenosi na magnetske ventile smjera, iii vremensko upravlJanJe, gdJe se kormtlo po-
krece tako dugo dok traje kamanda. ,
Osim rucnog kormila pastoji i automatsko karmilarenje, tj. odrfavanje odre-
denog kurs~ 'plovidbe pomocu_ ziro kompasa i pripadnog uredaja .. Pom.oeu au~o
matskog karmilarenja postize se u navigaciji usteda u vr~men~ I .gonvu._ ~slm
klasienog tipa kormila s listam pos~oje, zbog brfeg .kormtlarenJa, I tzv. aktIvna
karmita, gdje je u list kormila ugraden elektromotor s p.ropele~orn.. .
Zbog otezanog manevriranja narocito u kanalima, fJOrdovl~a I~d. ugrad.u~u se
i takozvana prameana kormila, tj. pumpe koje s jedne strane u~lsavaJu v?du I Izba-
cuju na drugu pod pritiskom, cime "odrivavaju" pramac u zelJenom smJeru.
Rasvjeta
S obzirom na opasnost od dodirnog napona postoje prapisi. klasifikac!js~ih
drustava. Sva kueista aparata i armatura moraju biti uzemIjena. U sVlm neoblozenlIl~
prostorijama -smiju se montirati aparati i armature u specijalnoj v?don~propusn~~
izvedbi s uzemljenim kucistem i utienice sa zastitnim kontaktom. U JednoJ proStOfiJI
49*
772 _________________________ TRANSPORTNA bPREMA Elektricni uredaji na brodovima _______________ 773
s vise rasvjetnih armatura napajanje mora bili iz dva iii vise pojnih krugova, da u manja tocnost regulacije dizelskih motora. U slucaju paralelnog spoja generatora,
sIucaju kvara prostorija ipak donekle bude osvijetljena. Osirn toga, predvida se potrebna je veea tocnost regulacije brzine vrtnje dizelskih motora, medutim u pdgo-
rasvjeta u nuzdi, tj. zaseban sistem napajanja iz zasebne baterije iii generatora, koji varaju~im uvjetima mogu se aparatt i kabeli ekq~omicnije dimenzionirati.
moraju imati dovoljan kapacitet za barem nekoliko sati napajanja. Svjetiljke rasvjete
u nui:di postavijaju se u strojarnicama, radnim prostorijama, hodnicirna, pokraj
-----,
I
izlaza, a natnjena im je da u slucaju havarija omoguce naglo napustanje prostdrija
iii ponovno uspostavljanje fada elektricne centrale. Ukljucivanje rasvjete u nuidi
mora biti auto matsko, cim nestane napona u normalnoj rasvjetnoj mrezl.
Klasifikacijska, drustva propisuju napone rasvjete i tipove grla za pojedine snage
zarulja kao i izvedbe armature, aparata i njihovu primjenu u pojedinirii vfstama
prostorija. Priblizne vrijedriosti potrebne snage rasvjete po pojedinim vrstarna pro-
storija za projektiranje rasvjete na brodu:
Brodska skladista 6 W/m' Kabine, drustvene ostale
Strojarnice 25 W/m' prostorije 40 W/m'
Praonice 12 W/m' Kotlovnice 15 W/m'
Gospodarske prostorije 25 W/m' Bolnicke kabine 15 W/m'
~ancetarije 60 W/m' Radne prostorije 60 W /ff1' II G)==!2S
Bunker 4 W/mi
Veoma vazan je sistem rasvjete navigacijskih i signalnih svjetla, koji se napaja L ____ --.J
I
iz dva odijeljena kruga. Broj, namjena, izvedba i smjestaj regulirani su meduna- oj bJ
rodnim propisima za sve vrste plovnih objekata kao i plovidbe po moru, rijekama SI. .4.. Istosmjerni pogon propelera u Ward-Leonardovom spoju: a} generatori u
i jezerima. Za neke odredene kanale kao Panama, Suez, rijeke i jezera postoje i seriji; b) generatori paralelni
propisi lokalnih pomorskih vlastL Osim normalne mreze ovih svjetla, mora posto- Uzbuda ovih sistema moze biti uzbudnikom u klasicnom spoju iii staticka
jati i mreza za rad u nuzdi iii brod mora biti snabdijeven odredenim brojem pomoeu tiristora.
petrolejskih svjetiljki. Navigacijska se svjetla napajaju i ukljucuju iz specijalnog
Spoj s konstantnom strujom upotrebljava se, uglavnom, na specijalnim, od-
razdjelnika u kormilarnici. Ovaj razdjelnik ima opticku i akusticku signalizaciju
nosno tehnickim plovilima kao sto su ribarski brodovi, bageri itd. U tom slucaju
ispadanja pojedinog svjetla. 2:arulje za ova svjetia moraju imati dvostruku zarnu nit
radi jedan generator na tri iii vise u seriju spojena motorna trosila (sl. 5). Zakretni
zbog sigurnosti. Za ostale podatke 0 rasvjeti vidi pogiavlje 0 rasvjetnoj tehnici moment i brzina vrtnje odreduje se velicinom uzbude ..
(str. 711).

Elektricna propulzija
Kod elektricne proputzije propeler se pokreee elektrornotorom. Za odredivanje HEG. KONSl SIHVJE
p'btrebne sriage postoji formula u zavisnosti od istisnine, brzine i gaza broda.
Kod promjene siTijera voznje, I1pr, od 'pun om snagom naprijed' u 'punom
snagom natrag', moraju mase broda u pokretu i mase rotirajueih dijelova (masa pro-
pelera s vodom koju sa sobom povlaCi, masa propelerne osovine i masa rotora
propelernih motora) biti najprije uspore!e i zatim u protivnom smjeru ubrzane.
Kod toga za elektricne strojeve nastaju najveca naprezanja, zbog cega se ovaj
proces mora proracunom detaljno analizirati, najbolje grafickom integracijom ako su
poznati: moment tereta i poriv propelera, otpor brodskog trupa kao funkcija brzine
btoda: i zakrethi moment ptopelernog motora kao funkcija njegove brzine vrtnje.

Istosmjerni pogon propulzije PHEKH. HEG. BHOO;KA

UIBVOE HHElA
Ward-Leonardo v spoj izraduje se za veea i velika postrojenja s naponima do
1 000 V. U veCini slucajeva generatori su povezarii ti seriju, kod cega je potrebna SI. 5 Istosmjerni propelerni pogon s konstantnom strujom
774 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSPORTNA OPREMA 775

yo,
,
Trofazni pogon propulzije ..:.;:; u
<=
Primjenjuje se opcenito kad vecih snaga iznad 4000 kW i na velikim preko- O,9t .:; .;:;
~
.

oceanskim brodovima. Prednost strojeva 'za' izmjenicnu struju je u visim pogon- oor; ~ "
-;; .:;
g; ..!l
skim naponima, dok je kad istosmjerne struje rnaksimalni pogon ogranicen na "~

~-L '"
N
aka 1 200 V fadi komutacije. Kao propelerni motod upotrebljavaju se sinhroni "
a '"
N

:1
~

strojevi s asinhronirn pokretanjem, koji osim ostalih prednosti imaju i tu, da se kod r;i9l .~

visepropelernih brodova postize sinhrono okretanje propel era, a osim toga se kod (- i!;l ~
~
i!;l , 0
of
:a
.!oc: " :;:> ___
propelera sa zakretn-im krilima maze pastiCi patpuno jednaki zakret. Sve ave pred-
'"~
~

;g'"
'" .2, v 5: N
~
nosti smanjuju osjetljivost vlastite vibracije brodskog tfupa. Sisterni s asinhronim ~ 'Cii tlJl '-' .....
0
motorirna rjede se primjenjuju. L-. '--- . 7'"=f--- -- --- I- -I- 0 E'G
0.0 "
on
,.
!!l ~ -" ~
"
~

V '" ~ 0"'" .-0.0.

c C_
on

~
Automatizacija c "c
~ 'u
\ .;;.'" i!;l ~L....
a >'" '"
~

,
~

U danasnjem visokom stupnju elektronike na brodu se gotovo sve dade au10- CO '" '" ~

matizirati. Svrha -automatiziranja je visestruka': stedi se na broju posade, otpada

"' ) 0
c
."""
Ijudski faktor, a time se produzuje vijek trajanja strojeva, u danim okolnostima
regulira se na najekon'omicniji pogon, povecava sigurnost pogona, ako je kvalitetna
oN
>-0.

-
0

pouzdana, i olaksava zivot posade.

Sistem automatizacije proteze se na slijedeca podrucja:
I
oon
0007
,it
~oT

-'" '"
"
on
"c .
N
'c"
"
::s!"
a) upravljanje s komandnog mosta iii centralne kontrolne stan ice sa strojarskim :
postrojenjem broda. Taj sistem objedinjava nadzor nad radom g]avnog propuJ- '"
zijskog stroja i njemu pripadnih pomocnih strojeva kao sto su kornpresori,
pumpe, separatori i dizelski agregati. U svojoj funkciji on regulira, nadiire i u
slucaju kvara iskljucuje iz pogona neispravan stroj i ukljucuje mirujucu rezervu;
b) kontrolira automatski i dpjavljuje eventualno nastajanje pozara u pojedinim :::'
~
dijelovima broda; 0
09, 0_ aaa
c) ukljucuje automatski uredaj za ,gasepje pozara; ,1
v
.!<
-": aaa
d) daje automatski alarm, ako je voda u brodskoj kaljuzi presia odredenu razinu; 005l ."g Et;:
oC 0_
0001.1')
c-
Vi_V )0O _

e) daje alarm na komandnom mostu, kontrolnoj stanici i odredcnim stambenim

prostorijama, ako neki od strojeva vaznih za navigaciju i sigurnost broda ne ~
OOi
,..-' " C'"
<>

;t -'"
~
~
e-
-0.

~
0
N~N
N

radi ispravno; c
. >
f) osigurava lspravan rad elektricne' centrale, tJ. ukljucuje i iskljucuje automatski '"~ !!l
~
~~
!:::!;:::
odredeni broj generatora prema opterecenju- ili radi havarije_; ,. "
g) omogucuje iokainu kontrolu rada strojeva vazne sluzbe;
~

- -- -: .-_. __._._. f- .-
~

"
.?
aaa
h) program ira ukrcaj i iskrcaj tereta, njegovo odrz.avanje u klimatskim uvjetima ~
">
U :;:;.. aaa
" "
~
0 0000

~
vrsi trimovanje broda. ~'~ if 0
\1')00_

Uredaji automatizacije mogu biti jako obimni iii ograniceni sarno na pojedine
vrste brodskog pogona, sto onda definira vrije,me koliko sati na dan strojarnica ,
!!l
~
"'-
'-;;
z -"

-"
a0
"""'0
~NN

00"0 0
"O"OtQ"O
- 0

moze biti u pogonu bez da je posada u njoj prisutna. ~

I 001 " ~ ~.S ~

KlasifikaCijska drustva propisuju obim i nacin izvedbe za pojedine stupnjeve ~;N
";ji-
OOl
automatizacije, tj. kada strojarnica moze trajno bid bez posade do 16 sati u 24 sata, >_Kii ~ ~
odnosno periodski, tj. 6 sati u 24 sata.
776 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSPORTNA OPREMA Najvete dozvoljene mjere cestovnih vozila ____--,-_____ 777

TOVARNI PROSTOR TERETNIH VAGONA JZ :\AJ\"!::CE UOZ\"Ol.JE:\E 'I.JEKE n:STOVNIH VOZILA

(Prema Pravilniku 0 uredajima, opremi, dimenzijama i ukupnim tezinama vozila
Tovarna Tovarni u prometu na cestama, SI. list br. 20/75).
Vrata teretnog vagona Oznaka masa prostor
Visina (izmedu vodoravne podloge i najizbocenijeg dijela) 4,Om
tona m3
Sirina 2,5 m
Zatvoreni G IS 48 Duljina
- teretnog motornog vozila 12 m
s ogradom Kg IS 20,9 - vucnog vozila s jednim iii s dva prikljucna vozila (ukljucivsi i teret koji
prelazi duljina vozila) 18 m
Otvoreni bez ograde Jb IS -
Jab 30 - Ako teret strsi vise od 1 m iza vozila, treba ga oznaciti plocom dimenzija
za dugo drvo S 10 - 500 x 500 mm, obojenom izmjenicno dijagonalnim naraneastim i zutim (iii naran-
castim i bijelim) prugama, ~Hrine 70 mm.
K/J IS 22,2
Za ugljen Kd 20 25,6

Za. vapno (krec) L IS -

ISO-TRANSPORTNI SANDUCI (KONTEJNERI)

(prema JUS M.22.351/1971)
Dimenzije i maksimalne bruto mase

Serija I

Vrsta Maks.
Duljina Sirina Visina brutto
po pOll mm mm mm masa
ISO-u U1C-u t

IA 40/8 12192 2438 2438 30

I AA 40/8.6 12192 2438 2519 30
IB 30/8 9125 2438 2438 25
IC 20/8 6058 2438 2438 20
ID 10/8 2991 2438 2438 10
IE - 1968 2438 2438 7
IF - 1460 2438 2438 5

Serija 2

2A - 2920 2300 2100 7

2B - 2400 2100 2100 7
2C - 1450 2300 2100 7

1) Union Internationale des Chemins de fer

(Medunarodna zeljeznicka unija)
778 _ _ _ _ _ _---'-_ _ _ _ _ _-'--_ _ _ __ __________________ ~ __________________ ~---779

TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
METALI ZA ELEKTROTEHNIKU
kod tempe rature od 20C

Spec. Toplin. Spec. Toplin. Spec. el. Spec. Temp. evrs!. Prekidno
Red. masa Taliste vodlj. topl. Red. rastez. otpor vodlj. koef. na vlak istez. Tvrdoca
br. Materijal Oznaka kg T W kJ br. mm Q'mm 2 Sm otpora N 8, Brinell
--
dm'
-- -- --
.
--
K- '
--
.
I K'm kg'K mK m mm' mm' %
1 Aluminij AI 2,7 658 231 0,899 I 0,0231 41,5 0,0047 - - -
2 Aluminij rneki E-AI 2,7 658 209,3 0,896 2 0,023 0,02778 36 0,00435 70 ... 90 45...30 15 ... 25
za 1/2tvrdi E-A1 2,7 658 209,3 0,896 0,023 0,0303 33 100 ... 140 25 ... 8 25 ... 40
elektro- tvrdi E-AI 2,7 658 209,3 0,896 0,023 0,02874 34,8 0,00403 90 ... 180 8 ... 3 40 ... 60
tehniku lijev. E-AI 2,56 658 209,3 0,896 0,0284 35,2 90 ... 120 25 ... 18 24 ... 32
3 Aldrej tvrdi E-AIMgSi 2,7 645 188,4 0,921 3 0,023 0,0328 30,5 0,0036 300.... 350 9 ... 5 70 ... 100
4 Al legure za lijev. AISi12 2,66 594 154,9 1,047 4 0,022 0,059 17 0,004 140 .. ;260 9 ... 1 60 ... 70
5 Antimon Sb 6,62 630 18,8 0,209 5 0,0109 0,386 2,6 0,0054 86 1,6 35 ... 60
6 Bakar meki E-CuF20 8,96 1083 893,6 0,385 6 0,017 0,01754 57 0,00425 200 ... 250 30 40 ....60
za el. 1/2 tvrdi E-CuF25 8,96 1083 893,6 0,385 0,017 0,01818 55 0,0039 250 ... 300 6 60 ... 80
teho. tvrdi E-CuF30 8,96 1083 893,6 0,385 0,017 0,01786 56 0,0039 300 ... 370 4 I' 75...95
7 Bakr. lijev - 8,9 1083 893,6 0,385 7 0,017 0,04-0,05 25~20 - 150 ... 180 20 ... 15 35
8 Barij Ba 3,6 704 - 0,276 8 0,019
9 Berilij Be 1,816 1284 161,2 2,160 9 0,012 0,066 15,2 0,0067 - - -
10 Bismut Bi 8,9 277 7,1 0,126 10 0,0135 1,01 1 0,0045 5 9
11 Bronca alum in. CuAI5 8,17 1060 83,3 0,377 11 0,017 . 0,Q98 10,2 0,0016 350 ... 500 30 ... 8 70 ... 150
Bronca berilijska CuBe2 8,9 1000 167,7 - 0,06 16,7 - 620 ... 1200 22 ... 4 105 ... 365
12 Bronca kosit. za gnjee. CuSn6 8,86 1036 71,2 0,377 12 0,0173 0;15 6;7 0,005, . 400 .. .600 20 ... 2 . 150 ... 185
Bronca kosit. za lijev. CuSn10 8,6 1000 50,2 0,377 0,0173 0,17 5,9 0,005 220 ... 280 20 ... 15 60 ... 75
'13 Bronca za vodove Bc I 8,9 900 376,8 0,377 13 0,017 0,021 48 0,004 500
Bc II 8,65 900 376,8 0,377 0,0166 0,028 36 0,004 600 40
Bc III 8,65 900 376,8 0,377 0,0166 0,056 18 0,004 700 10
14 Crveni lijev P.CuSn5PbZn5 8,6 1050 - - 14 - 0,091 11 - 200 12 . 60
15 Cink
P.CuSnIOZn2
Zn
8,3 1050 - - - 0,125 8 - 240 12 65
7,14 446 121,4 0,377 15 0,0165 0,06 16,7 0,00419 140 ... 190 35 ... 17 30
16 eelik: C 0,1 Mn 0,5 e 0146 7,8 1520 45,2 0,481 16 0,0115 0,14 7,1 0,0045 280 .. .410 28 65
C 0,25 Si 0,3 e 1206 7,8 1520 45,2 0,481 0,0115 0,18 5,6 0,0045 440 ... 530 12 ... 23
17 C. magn. lim. norm. MD 7,7 - - 0,461 17 0,0115 0,12 8,3 0,0045
C. magn. lim vis. leg. MT 7,6 - - 0,461 0,0115 0,3-0,7 3;4-1,4 0,0045
18 eel. cica za vod. el 7,8 1500 58,6 0,502 18 0,0123' 0,125 8 0,0045 400 20 -
ell 7,8 1500 58,6 0,502 0,011 . 0,15 6,7 0,0045 700 10. -
eIII 7,8 1500 58,6 0,502 . 0,011 0,15 6,7. 0,0045 1200 6 -
19 Duralumin AICu4Mg1 2,8 650 146,5 0,921 19 0,024 0;05 20 0,0035 180 ... 420 15 ... 6 . 50 ... 90
20 Germanij Ge 5,36 938 - 0,167 2O, 0,0081 11,2 0,0014 - - - -
21 Grafit - 2,25 2800 134 0,879 21 0,0079 .22 0,05 0,0013 4 ... 8
22 Hidronalium 5 AIMg5 2,61 625 125,6 0,963 22 0,023 0,065 15,4 0,0020 220 ... 320 19 ... 3 60 ... 80
23 Kadmij Cd 8,45 321 92,5 0,230 23 0,031 0,0683 . 14,6 0,0042 64 17
24 Kalcij Ca 1,55 850 - 0,657 24 0,022 . 0,0343 29,2 0,0057 .50 - 16
25 Kalij K 0,86 63 96,3 0,712 25 0,084 0,064 15,6 0,0054 - -
26 Kobalt Co 8,9 1495 71,2 0,414 26 0,011 0,0624 16 0,0068 . 260 om
27 Konstantan CuNi45 8,9 1275 22,6 0,394 27 0,0149 0,49 2,05 _0,00003 500 35
28 ~ontakti platir. AICu 10 ... 20 4 - 238,6 - 28 - 0,026 38,5 - - - 35 ... 75
'.
780 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TEHNOLOGIjA I MATERIJALI Metali za elektrotehniku _________________ 781
(nastavak)
Spec. Toplin. Spec. Toplin. Spec. 01. Spec. TemP.' tvrs!. iPrekidno
Red. masa Taliste yodlj. top!. Red. rastez. otpor . vodlj. koe. na vlak istez. Tvrdoca
br. Materijal Oznaka kg C W kJ br. mm Q'mm 2 Sm otpora N b, Brinell
-- -- -- -- -- K- 1
--
dIll' ~'lll kg ~ inK m mm' mm' %
29 Kontakti sinter. AgCd015 9,$ 960 263,7 - 29 - 0,025 40 - - - 60 ... 100
CuW 13 1080 167,4 - - 0,04 25 - - - 120
AgNi 9,7 960 230,2 - - 0,028 37,5 - - - 90
30 Kositar (kalaj) Sn 1,3 232 67 0,730 30 0,027 0,12 8,3 0,00447 28 40 12
31 Krom Cr 7,19 1903 61 0,461 31 0,0085 0,189 5,3 0,00558 - - 90
32 Litij Li 0,53 186 71,2 3.308 32 0,058 0,086 11,6 0,0049 22
33
34
Magnezij
Mg-Iegure za gnje~.
Mg
MgAI6
. 1,74
1,8
650
630
157,4
-
1,034
-
33 0,026
34 0,0245
0,046
0,055
21,7
18,2
0,01784
-
180
120 ... 240
230 ... 290
7...4
18 ... 6
30 .. .40
50 ... 60
MgMn2 l,g3 (;30 - - 0,0245 0,055 18,2 - 190 ... 230 8 ... 1,5 40 ... 50
35 Mg-Iegure za lijev. MgAI3Zn 1,84 610 75,4 1,047 35 0,0245 0,083 12 - 140 ... 200 6 ... 1,5 50
MgAI9 1,81 596 11,2 1,047 0,0245 0,083 12 - 160 ... 200 5 ... 2 55
36 Mangan Mn 7,2 1244 50,2 0,481 36 0,021 0,91 1,1 0,014 - - -
37 Manganin CuMn12Ni2 8,4 960 21,8 0,406 37 0,0187 0,43 2,3 0,00001 450 30
38 Mjed (za vijke) CuZn39Pb2 8,5 900 125,6 0,419 38 0,019 0,083 12 0,0016 370 ... 510 25 ... 10 90 ... 140
39 Mjed (za kovanje) CuZn40 8,35 905 121,4 0,377 39 0,019 0,Q75 13,3 0,0016 340 .. .480 30 ... 8 80 ... 130
40 Mjed (lim, cijevi) CuZn37 8,5 920 117,2 0,419 40 0,019 0,065 15,4 0,0016 300 ... 550 45 ... 5 70 ... 160
41 Molibden tvrdi Mo 10,2 2625 144,8 0,255 41 0,0051 0,056 17,9 0,0033 1000 ... 2800 5 ... 2 60 ... 250
42 Monelmetal NiCu30Fe 8,6 1400 25,1 0,498 42 0,014 0,44 2,3 0,0019 650 10 115
43 Natrij Na 0,97 98 138,1 1,235 43 0,071 0,0434 23 0,0055 - -
44 Nikal meki Ni 8,9 1453 87,9 0,456 44 0,0125 0,087 11,5 0,0067 400 .. .450 70 ... 50 80 ... 90
tvrdi Ni 8,9 1453 87,9 0,456 0,0125 0,095 10,5 0,0067 630 ... 800 2...1 180 ... 250
45 Nikelin CuNi30MnIFe 8,8 1230 25,1 0,398 45 0,0145 0,40 2,5 0,0002 500 35 -
46 Niob Nb 8,57 2415 - 0,271 46 0,0072 0,19 5,3 0,00395 300 ... 600 - 450
47 Novo srebro CuNi18Zn20 g,5 1000 25,1 0,402 47 0,018 0,38 2,6 0,00007 500 ... 850 - do 160
48 Olovo Pb 11,34 3274 34,7 0,130 48 0,Q28 0,208 4,9 0,00336 15 60 3
49 Platina Pt 21,45 1773:5 71,2 . 0,131 49 0,0089 0,106 9,4 0,0039 180 ... 370 45 ... 3 40 ... 110
50 Platina-iridij PtIr5-30 21,5 1083 20,9 - 50 0,009 0,2-0,3 5 ... 3,3 0,00065 300 ... 1160 17...10 100 ... 350
51 Platina-rodij PtRhlO 19,97 1600 - - 51 - 0,192 5,2 0,0017 - - -
52 Rodij Rh 12,44 1966 87,9 0,251 52 0,009 0,0451 22,2 0,0044 - - 156
53 SiJicij Si 12,3 1414 - 0,112 53 0,007 1000 0,001 - 700 -
54 Srebra Ag 10,46 960,5 418,6 0,234 54 0,0195 0,0159 62,9 0,0041 130 .. .400 50 ... 20 15...90
55 Srebro-nikalj AgNi20 10,1 1400 376,8 - 55 - 0,021 47,6 - - - 40 ... 70
56 Srebro-kadmij AgCd20 10,1 880 309,8 -- 56 - 0,050 20 - - - 45 ... 120
57 Srehro tvrdo AgCu5 10,4 930 334,9 57 - 0,019 52,6 - - - 5z ... 90
58 Srehro branca CuAg4 9,1 1080 - - 58 - 0,024 41,7 - - - 160
59 Tantal Ta 16,6 29915 54,4 0,151 59 0,0065 0,124 8,1 0,00382 350 ... 1200 - -
60 Titan Ti 4,54 1727 - 0,528 60 0,0085 0,80 1,3 0,0043 - - -
61 Vanadij Va 6,1 1720 - 0,502 61 - 0,26 3,8 0,0028 - - -
62 Volfram W 19,3 3380 200,9 0,134 62 0,0045 0,055 18,2 0,004 350 .. .4150 4 ... 1 do 350
63 Woodova legura (BiSnPb) 9,7 74 - 0,167 63 - 0,5 2 0,002 - -
64 Ziato Au 19,32 1063 297,2 0,131 64 0,0142 0,0219 45,7 0,004 100 ... 230 70 ... 20 13 ... 75
65 Ziato-nikalj AuNi5 18,3 1010 301,4 - 65 0,123 8,1 - - - 100 ... 150
66 Zlato-srebro AuAg20 . 16,5 1040 309,8 - 66 0,074 13,4 - - - 36 ... 90
67 .Zeljezo tehn. ~isto Fe 7,86 1535 71,2 0,461 67 0,0123 0,096 10,5 0,006 180 ... 280 60 ... 40 45...90
68 ZelJezo lijevano SLI5 7,3 1200 46 0,540 68 0,Q105 0,6 ... 1,6 1,7 ...0,6 0,0019 110 ... 230 - 180 ... 250
69 Ziva Hg 13,54 -38,87 9,1 0,126 69 0,061 0,96 1,04 0,0009 - - -
1 kJ ,., 0,239 kcal, 1 kcal ~ 4, 1868 kJ, 1 W/K . m,., 0,0024 cal/cm . s . K
782 783
TOPLINE TALJENJA
Materijal kg/dm' Materijal kg/dm'
(I kJ/kg",0,239 kcal/kg)
kJ/kg kJ/kg kJ/kg 0,92 ... 0,94
Gips (v. sadra) Mast
Aluminij 355,9 Kobalt 244,1 Nikal 293,1
Glina, suha 1,5 ... 1,8 Magnezit 2,95 ... 3,2
Antimon 161,5 Kositar 58,6 Olovo 23,9
masna 1,8 ... 2,1 Magnetit 4,95 ... 5,18
Bakar 209,3 Krorn" 134 Parafin 146,5
Glinica 3,9 Minij 8,6 ... 9,1
Berilij 1427,7 Led 334,9 Platina 113
Graftt 1,9 ... 2,3 Mikanit 1,9 ... 2,5
Bizmul 54,4 Litij 137,3 Srebro 104,7
Guma. meka 0,92 ... 1,3 Milovka 2,7
Cink 112,2 Magnezij 209,3 Sumpor 39,3
tvrda 1,2 ... 1,3 Mramor 2,5 ... 2,8
Kadmij 54,4 Mangan 251,2 Volfram 251,2
Gutaperka 0,98 Opeka obicna 1,4 ... 1,6
Kalij 54,4 Mjed 167,5 Ziato 67
Heraklit 0,50 Olovna gleda, prirodna 7,9
Kalcij 328,7 Natrij 113 2:elj. lijev. 96,3
Hematit 4,9 ... 5,3 umjetna 9,4
Jantar 1,0 ... 1,1 Ozokerit (vosak) 0,9 ... 0,96
Jod 4,94 Papir suhi 0,9
NEMETALI
Kamen Papir tvrdi 1,4
Specificne mase bazalt 3,0 Parafin 0,85 ... 0,92
(Metali str. 778. Izolac. materijali str. 788, Rasuti materijal str. 828) gabro 2,8 ... 3,0 Pleksiglas 1,18
granit 2,6 ... 2,8 Pluto 0,2 ... 0,3
pjescenjak 2,2 ... 2,5 Pirit 4,9 ... 5,1
Materijal kg/dm' Materijal kg/dm' vapnenac 2,5 ... 2,8 Porculan 2,3 ... 2,5
Kaolin 2,2 ... 2,6 Prespan 1,0 ... 1,4
Ah~t 2,5 ... 2,7 Dijamant 3,4 Karbid kalcijev 2,2 Sadra lijev, suha 0,97
Arsen 5,72 Dinamit 1,4 Katran od drv. uglj. 1,2 ... 1,3 Sadra pecena 1,8
Asfalt 1,1...1,5 Dolomit 2,8 ... 2,9 od smed. uglj. 1,0 ... 1,2 Salitra, cilska 2,26
Azbest '2,1...2,8 Devo sllseno na zraku od antracita 0,9 ... 1,1 kalijeva 2,0
Azbestna Ijepenka 1,2 bor 0,3 ... 0,8 Kaucuk 0,91 Salmijak 1,5 ... 1,6
Azbest cement nepresani 1,5 ... 2,0 bukva 0,7 ... 0,8 Koks 1,4 ... 1,9 Salonit (azb. cement) 1,8 ... 2,7
presani 1,8 ... 2,2 hrast 0,7 ... 1,0 Kolofonij 1,07 ... 1,09 Siderit 3,7 ... 3,9
Bakelit 1,4 ... 1,6 javor 0,5 ... 0,8 Koza. sirova 1,3 Smirak 4,0
Bakelit, papir 1,2 ... 1,4 lipa 0,3 ... 0,6 suha 0,86 Smola 1,1
Barit 4,3 .. .4,6 kesten 0,6 mastena 1,02 Soda kristalna 1,45
Beton 1,8 ... 2,5 smreka 0,4 ... 0,6 kromova 0,8 ... 0,85 Soda zarena 2,5
Bitumen 1,0 ... 1,1 topola 0,4 ... 0,6 Kreda 1,8 ... 2,6 Sol kuhinjska 2,16
Boksit 2,4 ... 2,6 Eternit (azb. cement) 1,8 ... 2,2 Kremen. krist. 2,65 Staklo 2,5 ... 2,6
Boraks 1,7 ... 1,8 Feldspat 2,5 ... 2,7 taIjeni 2,0 ... 2,2 Steatit 2,6
Buna 1,34 Fluorid 3,18 Kriolit 2,95 Sumpor 1,92
Celuloza 1,4 ... 1,5 Fosfor bijeli 1,83 Ksilolit 1,4 Samot 1,7 ... 1,9
Cement 0,8 .. 1,9 crveni 2,2 Led 0,88 ... 0,92 Samotna opeka 1,8 ... 2,2
Cerezin 0,9 Galica, modra 2,28 Linoleum 1,18 Selak 1,2
Cinkovo bjelilo 0,8 zelena 1,89 Liskun (tinjac) 2,6 ... 3,2 Selak papir 1,35
 7M _______________________________________
785
Skriljac 2,6 ... 2,7 kameni 1.25 ... 1,45 Trgova~ki nazivi izolacijskih materijala
Tinjac 2,6 ... 3,2 antracit 1,35 ... 1,75
Troska 0.6 ... 0,9 Vapno, fivo Materijal R. br.l) Materijal R. br.l)
0,9 ... 1,3
Ugljen, drveni 0,25 gaseno 1.2
lignit Araldit 51 Myollex N 73
0,9 ... 1,30 Vosak 0,95 ... 1,05
mrki 1.1...1,30 Vulkanfiber
Bretonit 42 Nomex 34
1,25 ... 1.5 Canevasit 44 Novodur 56
Chromoplast 53 Okiten 58
Deglas 16 Pertinax 43
Dellit 43 Phasoflex 71
Specifi~na toplina c i toplinska vodljivost ). nekih nemetala Diverrit 46 Plexiglas 61
Fenoform 22, 23 Resarit 61
(Izolac. ma!.: str. 788)
Hostallon TF 62 Salonit 1
1 kJ/kgK",0,239 kca1/kg 'C 1 W/mK",0,860 kcal/hm 'C Hostaphan 7 Tellon 62
Isonom IPL 72 Terluran 56
c ). Isonom NKN 74 Terphane 7
c ).
Izotext 44 Texazbest 42
kJ/kgK W/mK kJ/kgK W/mK
Asfalt 0,92 0,74
Juvidur 64 Trafolit 41
Pijesak suh 0,32
Azbes!. karton Juvilleks 63 Triafol T 6
0,16 vlazan 0,71 1,10
Beton 0,88 1,10 Kaplon 8 Trivoltherm P 72
Pluto 2,05 0,05
Drvo suho: Makrolon 60 Trivoltherm N 73
Poreulan 0,79 1,16
bukva 0,35 Silika opeka 600'
Melaform 25. 26 Trivoltherm NKN 74
1,34 Micares 55 Ultramid 57
bor 2,72 0,14 Silika opeka 1000' 1,65
hrast 2,38 0,19 Snijeg
Moplen 59 Uroform 24
0,15 Vetronit 45
Drv. ugljen 0,84 0,06 Mylar 7
Staklo 0,75 0,75
F osilno brasoo 0,88 Myollex 71 Vitroplast 45
0,08 Stakl. vuna 100' 0,84 0,05
Glina 0,88 1,28 Stakl. vuna 300' 0,10
Granit R. br. u tabl. str. 788 do 791.
0,84 2,91 Samot. op. 600' 0,84 1,32
Guma 1,42 0,16 Sarno!. op. 900' 1,56 Vaznije polimerne mase za prdaoje
Koks 0,84 Sljunak 0,37 iz tipizacije po DIN 7708/1968 DIN 16911/1972 i DIN 16912/1967
Kremen 0,84 0,08 Ugljen 1,30 0,21
Koza 1,51 0,16 Vapnenac 0,88 2,21 Termostab. Stupanj
Led 2,09 2,21 Vlakno od troske 0,75 0,06 Smola oblika Udarna otporn.
Opeka 0,92 0,46 Vuna pietena 1,67 0,04 Naziv Tip na Punilo po cvrstoca na
Pamuc. tkan. 0,07 Zemlja 0,52 bazi Martensu ml/mm2 klizne
Papir 1,34 0,14 Zid od opeke 0,75 'C struje
Pepeo 0,84 Zbuka 0,84 0,79 1 2 3 4 5 6 7

12 fenola, azbestno brasno 150 3,5 KA 1

13 krezola tinjcevo brasno 150 3,0 KA1
~
31 drvno brasno 125 6 KA 1
"
C.
0
51 kratkovlak. celuloza 125 5 KA 1
c 74 tekstilne krpice 125 12 KA1
~
t.. 83 tekst. krp., dry. br. 125 5 KA 1

131 karbamida kratkovl. celuloza 100 6,5 KA3a

50 Koncarev prirucnik
'i
786
1 I 2 3 ' . . ~--~~~--~--~------~----~ 787
. 4 5
I, 6 7 Jedinice- SI za kinematicki viskozitet su m 2 1s i cm 2 Js a upotrebljavaju se jos
Amino- 152 melamimi kratkovL celuloza i centistok (cSt) i Engler ("E): I cSt=10-'m'/s=10- 2 cm 2/s, a odnos do 0E:
155 120 7 KA 3b
plasti kameno brasno
156 140 2,5 KA 3c
azbestno brasno 140 E
3,5 KA 3c 1,5 2 2,5 3
157 azb. i dry. brasno 140 45
4 5 6 7
I:eno- 180 fenola, drvno bras no KA 3c
plasti/ 181 120 6 KA3a cSt 6,25 11,8 16,1 21,1
melamina kratkovlak. celuloza 29,S 37,4 45,2 $2,9
/Amiho- 182 120 7 KA I
dry. i karneno brasno 120 4
plasti 183 KA 3b
celuL kam. bras no 120 5 KA 3b Iznad 1E vrijedi: E = 7,6 cSt . '. .'
Polies- 803 polies~~ra dugo stakleno vlakno
terske 804 125 22 .
KA 3c Probojna cvrstoca se odreduje postUpkom po JUS N.A5.014.
kratko stakI. vlakno 140 3 KA 3c
Epok- 871 epoksida kratko stakI. vlakno
sidne.l 1 120 8 KA 3c
872 dugo stakleno vlakno 125 15 KA 3c Za staru ulje u pogonu nema JUS ptopisa. vee se koristi lEe preporuka
1 mJ =0,102' 10 'kpm (Pub. 422/1'973): ,
" Prema DIN 16912/67 koji je povueen.
Napomena. - Zbog u'obicajene primjene u praksi uvrstena je klasifikacija
poJimernih masa za presanje po DIN~u. Klasifikacija po ISO obuhvacena je stan- Napon el. Dopllstene vrijednb.sti
dardima: ISO 800/77 - Fenoplasti, ISO 2112/77 - Aminoplasti, ISO/DIS 4896/78 Karakteristike
Melamin/fenoine mase za obli~ovanje. uredaja
za transformatore za prekidace
ULJA, TEKUCINE, PLINOVI I PARE Probojna cvrstoca iznadl70 kV >200 kV/cm >120 kY!cin
Izolacijsko ulje 70~ 170 kV > 160 kY/cm > 80 kY/cin
do 70 kV >120 kV/cm
Oznaka ulja Faktor diel. gub.
Karakteristike
Dimenzija Za transformatore tan ij kod 90C svi naponi
Za el. prekidaee <0,2-2,0
novog ulja Specifieni el. otpor
1U-T JUS B.H3.561 IU-P JUS B.H3.562 svi naponi ~I,OGQm
Neutralizacijski broj svi naponi 0,5 mg KOH/g
Gustoca kod 20C kg/dm' maks. 0,895 maks. 0,895
- d,

Kinematicki . .

viskozitet
na 20C 10-' m 2/s (cSt) maks. 30 (4,08E)
maks. 40 (5,35E)
na -15C 10-' m 2/s (cSt) - Turbinsko ulje
maks. 500 (lOS,S E)
na -30C 10-' m 2/s (cSO maks. 1800 (237,6 E) -
Plamiste
Kinematicki viskoz. Phimiste
(zatvorena posuda) OC Oznaka Iitdeks
min. 130 min. 140 (otvor. Stliiigte
Stiniste C Vrsta Inhi" viskoz.
ispod -45 ispod -30 0-'\n2/S (CSt) E posoda) C
Neutralizacioni broj mgKOH/g birano min.
maks. 0,03 maks. 0,03 C.min.
Probojna cvrstoca
a) novo ulje nesuseno kV/cm
b) novo' ulje sllseno
n:t in . 120 min. 120 Turbinsko ulje, inhibirano (JUS B.H3.210 - 1974)
kV/cm min. 200 min. 200 pri 50C
Faktor dielektr. vrlo lako TU-VL 16 ... 24 2,4 ... 3,4 100 180 . I' ;;; ~IO
gubitaka' tan (j lako TU-L 25 ... 33 3,4 .. 4,4 100 190 :5 - 8
kod 90C srednje
maks. 0,005 maks. 0,005 TU-S 34 .. .42 4,6 ... 5,6 95
.
210 ~-'- 8
tesko TU-T 44 ... 52 5,8 .. ;6,9 95 220 ~-'- &
. .'

50'
788 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI __________________________~------------789
IZOLACIJSKI MATERIJALI
Relat. Diel. Spec. Diel. Cvrstoca na Temp. Topl.
R. Specif. dielek. gubici elektr. Topl. Upij.
Naziv masa Red. cvrst. koef. postoj.
br. konst. tan 6 otpor vlak tIak vodlj. vode
pf
br. Ep savij. produlj. do
g/cm' % a'em kV/mm N/mm' N/mm' N/mm' . 1O- 6/K C W/mK % tez.
1 Azbest cement 2,7 6 ... 10 - 10 8 ... 10'0 I 2 ... 3 - - 15 - 250 - -
2 Beton normalni 2,2 ... 2,5 - - 10' 2 1 - - 0,8 ... 1,3 -
12...20 70 ... 300 10 .. .40
3 Bitumen kompaund 1. .. 1,1 3 ... 3,6 0,08 ... 3 10 13 ... 1015 3 14 ... 85 - - - - 55 ... 140 0,17 -
4 Cerezin 0,9 2,1...2,3 0,03 1018
5 DIvo impregnir. u ulju 0,88 3,3...4 6,5 ... 7 -
4 20 - - - - 50 - -
Folije:
5 2,5...14 45 ... 70 60 ... 80 100 ... 120 - 110 0,23 ... 0,46 -
,
6 celulozni triacetat 15
1,27 3.5 .. .4,1 1...3 10 6 80 ... 130 80 ... 90 - - - 120 - 1,7...3
7 polietilentereftalat 1,39 3,1 0,2...1,5 10 17 ... 10 18
8 poliimid 1.42 3...3,5 0,3 1018
7 160 150 ... 170 - - 60 130 - 0,3 ... 0,6
8 >200 180 - - 27 400 0,16 -
9 polikarbonat 1,2 3 0,7 1015
Gume:
9 >100 55 - - 60 130 0,2 -
10 prirodna tvrda 1,2 ... 1,3 2,5 ... 5 5...10 101 , .. 10 12 10 15 .. .40 70 ... 80 30 .. .45 60 ... 100 50 ... 90 80 0,22 0,75
11 meka 1,3 2,1. .. 2,9 0,2 ... 1 >10 12 11 16 ... 50 10 ... 25 - - 195 60 0,11...0,23 6,5 ... 3
12 umjetna (Perbunan) - 15...25 20 ... 50 10"
13 silikonska 1,1...2,1 2,5 .. .4 0,1. .. 2 10 14 ... 10'6
12 23 20 ... 30 - - - 85 - 1
Impregnirane tkanine: 13 15 .. .40 <7 - - - 200(250) 0,35 0,1. .. 0,2
14 pamucna uljna 1,2 5...7 - -
15 staklena uljna 1,3 4 ... 6 - -
14 30 ... 50 35 ... 60 - - - 120 0,23 ... 3,5 -
16 staklena-poliuret. lak 1,3 4 ... 6 - -
15 20 ... 50 30 ... 200 - - - 130 - -
17 staklena-epoksid. lak 3 .. .4 - -
16 30 ... 50 30 ... 200 - - - 155 - -
18
17 25 ... 50 30 ... 200 - - - 155 - -
staklena-silikon. lak 1,4 3 ... 4 - - 18 15 ... 35 30 ... 200 - - - 180 - -
Izolacijski lakovi: ,
19 za impregnaciju - 3,5 0,20 > 10 12
19 >30 - - - - 105 ... 200 - <3
'20 za povrs. zastitu - - - > 10 12 20 >30 - - - - . 120 ... 180 - -
21 K yare taljeni 2,07 3,2...3,9 <0,05 10 14
Mase za presanje:
21 12 ... 15 2 ... 12 3...20 - 0,54 1000 1,4 ... 2,7 -
smola punilo DIN tip
22 fenolna azb. brasno 12 1,8 6 ... 20 0,5 10 12 22 4 ... 7 20 120 50 15...30 140 0,7 0,3
23 fenolna dry. brasno 31 1,4 6 ... 9 1,0 10'0 23 5...10 20 200 70 30 ... 50 115 0,35 1,0
24 karbamidna celuloza 131 1,5 6 ... 9 0,3 1011
24 8 ... 15 30 20 80 40 ... 50 90 0,35 2,0
25 melamin. azb. brasno 156 1,8 10 ... 20 0,7 10 8 25 3...5 120 150 50 10 ... 30 130 0,7 1,1
26 mel. renol. dry. brasno 180 1,5 6 ... 15 0,5 10" 26 10 ... 20 30 200 80 15 ... 30 110 0,35 1,2
27 poliester. stakl. vI. 803 1,8 4,3 0,06 10 12 27 13...15 25 120 60 50 125 0,55 0,5
28 poliester. stakl. vI. 804 2,0 5 0,04 10 12 28 13...15 30 230 55 30 140 0,55 0,2
29 epoksidna stakl. vI. 872 1,9 5,9 0,05 10 14 29 15 100 - 90 - 120 0,40 0,1
30 Mramor 2,5 ... 2,8 8,3 ... 10,3 0,5 ... 0,6 10" ... 10'0 30 20 ... 50 - - >1500 - 250 - 2,4 .. .4
Papiri:
31 transrormat. suhi 0,5 ... 0,9 1,4 ... 2,6 - 10 15 .. 10 17 31 8 ... 14 6 ... 8 - - 0,4 ... 0,7 90 <0,19 -
32 transrormat. u ulju - 3,8 .. .4 0,2...0,4 - 32 50 ... 60 - - - - 105 <2,3 -
33 azbestni 0,75 5 ... 8 15 10' 33 0.3 - - - - 300 0,2 ... 0,3 -
34 od aromatskog poliamida 16
0,78 ... 1,1 2,7...3 0,8 ... 1,5 10 34 18 ... 30 80 ... 130 - - - 220 0,20 -
Plinovi:
35 dusik 0,00125 - - - I'
, 35 2,1. .. 3 - - - - - 0,024 -
36 suhi zrak 0.00129 I 0,1 5 10"
37 sump. heksafluorid SF 6 0,0066 1 - -
,
36 2,1. .. 3 - - - - - 0,024 -
37 4 ... 5 - - - - - 0,014 -
38 vodik 0,00009 1 - - 38 1,2...2,4 - - - - - 0,175 -
39 Porculan tvrdi 23...25 5...65 17...25 10 11 ".10 12 39 2,5 ... 38 25...50 250 ... 550 30 ... 100 3,5 1400 1,2...1,6 0 ... 0,5
7 9 0 - _ - - -_ _ _ _ _ _ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI _________________________________________ 791
IZOLACIJSKI MATERIJAL
Relat. Die!. Spec. Qie!. Top!.
R. Specif. Cvrstoca na Temp.
Naziv dielek. gubici elektr. cvrst. koef. postoj. Top!. Upij.
hr. masa konst. tan b Red.
3
otpor p Ep vlak tlak savij .. produz. do vodlj. vode
gfcm e' % Q'em hr.
kVfmm Nfmm' Nfmm' Nfmm' IO-'/K 'C WfmK % tez.
40 Pre!pan ohichi 1...1,3 2 .. .4 do 20 -
41 Prespan transformatorski 1,2 ... 1,4 -
40 8 ... 11 60 ... 70 80 50 ... 60 - 90 0,11 -
Slojni presani materijali:
1...2 - 41 10 ... 12 70 ... 80 - 40 ... 70 - 90 - -
42 azbest. tv. tkivo fenolno 1,7 .. .1,9 - 10 '
43 tvrdi papir fenolni 1,4 5 ... 6,5 2 ... 15 10 ' ... 1013
42 - 40 120 >65 10 ... 20 130 0,3 -
44 tvrdo tklvo fenoIno 1,3 ... 1,4 43 8 ... 25 100 ... 150 100 ... 300 150 .... 20015 ... 60 115 ... 120 0,3 <9,5
45
5 ... 6 <30 10 8 ... 10. 44 8 ... 10 50 ... 80 180 ... 280 100 ... 130 30 ... 50 do 130 0,34 2,4
stak!. tv. tkivo epoksid. 1,8 ... 1,9 5 5 10 12
46 stakl. tv. tkivo sdikon. "1,6 ... 1,7 5 10 ' 45 > 12 >220 150 ... 200 350 10 ... 20 130 ... 155 0,3 -
5
47 stakl. roving epoksid .. 1,7 ... 1,9 5 5 10 "
46 >6 90 50
- > 125 10 ... 20 180 0,3 -
48 stakI. hasura poliest. 1,4 ... 1,8 5 - 10 ' 47 >12 >200 180 350 10 ... 20 155 0,3 -
49 Stakio borosilikatno tvrdo 48 >8 60 ... 100 >140 120 ... 200 15 ... 30 130(150) 0,3 -
2,4 4,5...6,3 0,2 ... 0,4 10 13 49 10 ... 50 60 ... 80 250 - 4 - 0,7 ... 1 0
50 Steatit 2,6 5,5 ... 6,5 0,1...0,3 10 12 50 20 .. .45 60 ... 95 do 1000 120 ... 160 6,2 ... 9 1400 2 ... 2,6 0 ... 0,5
Smole za zalijevanje:
51 epoksid. bez punila 1,1...1,25 3,7 .. .4,2 0,7 ... 0,9 1015 ... 10 '7
52 s puniIom 1,7 ... 1,8 51 35 .. .40 65 ... 80 110 ... 130 90 ... 120 60 105 ... 130 0,21 0,1...0,3
5,9 1 10 16 .. 10 ' 52 30 ... 35. 75 ... 80 70 ... 90 120 ... 130
53 poliester. bez punila 1,25 20 ... 22 30 0,6 ... 0,8 <0,2
3 .. .4,9 0,8 ... 6 10 14 ... 10 1S 53 18 ... 26 30 ... 70 70 ... 180 70 ... 120 100 130 ... 175 0,15 0,4 ... 1
54 s punilom 1,77
55 poliuretan. bez punila
4 ... 5,2 1...5 - 54 17 ... 23 10 ... 20 110 ... 130 40 ... 60 50 150 ... 180 0,33 0,5 ... 1
1,4 ... 1,8 4 ... 5
Termoplasti:
0,5 ... 3 - 55 35 ... 40 10, .. 80 - 30 ... 110 120 0,6 ... 0,8 -
56 ABS 1,06 2,7 ... 3,7 2 10.14-
57 poliamid 1,09 56 35 >40 50 >45. - 80 0,17 0,6 ... 1
4 ... 10 2 ... 12 10 12 , .. 10 14 57 15 ... 25 50 ... 80 30 ... 10<) 2 ... 100 - 60 0,35 0,4 ... 2
58 polietilen visokotlacni 0,92
j9
2,1...2,3 0,02 ... 0,1 10 14 .. 10 '8 58 20 ... 60 10 ... 18 5 12 - 70 0,35 <0,01
niskotlacni 0,94 2,2 ... 2,4 0,Q25 10 '
60 polikarbonat 59 40 . .,50 23 ... 30 - 30 - 100 ... 120 0,4 <0,01
61 polimetilmetaakrilat
1,2 3,0 - 1015 60 25 65 - 75 60 130 0,2 -
1,18 3 ... 3,7 2 ... 7 10"-.,.10 15 61 20 .. .40 20-:::35 120 ... 130 110 ... 14{ 30 ... 82 60 ... 80 0,18 0,1. .. 0,2
62 politetrafluoretilen 2,1...2,3 2 0,02 ... 0,05 10 ' .... 10 '
63 polivinilklorid meki 1,38 3,3 ... 3,4 1,25 ... 11 10 '
62 20 ... 60 20 ... 35 120 140 - 210(300) 0,23 0
64 polivinilklorid tvrdi 1,38 3,1...3,5 1,5 .. .4 10 u .. IO '
63 50 ... 75 20 ... 70 - - - 70 0,2 .. ;0,3 0,1. .. 0,6
Tinjeeve izolacije: 64 40 ... 50 40 ... 60 70 ... 80 110 - 67 0,16 0,2
65 mikafolij 1,25 3 .. .4,6 2 .. .4 -
66 mikaniti 1,9 ... 2,5 2,5 ... 5,5 3 . ...4 1015
65 20 ... 25 10 ... 30 - - - 130 0,15 -
67 tinjac (muskovit) 2,7 ... 3,2 6 ... 7 0,02 ... 0,1 1015 ... 10 17
66 25 ... 35 - - - - 150 ... 300 0,2 ... 0,24 -
Transformat. izolac. tekuc.: 67 25 ... 200 5 177 - 3 ... 10 400 0,5 ... 0,6. -
68 difenilklorid (Clophen) 1,565 3,9 .. .4,5 '<0,1 10 12
... 101'4
69 transf. ulje mineraino 0,8 ... 0,89 2,3 ... 2,45 0,1...1 10 12 . 68 22 ... 25 - - - - 105 0,097 -
70 transf. uJje silikonsko 0,76 ... 1,1 2,58 0,02 14
69 8 ... 20 - - - 750 95 0,15 -
Viseslojne izolacije:
10 70 10 ... 12 - - - - 200 0,23 -
71 presp.-poliest.-prespan 1,2 - - -
72 poliest. runo~folija~runo 1,0 - - 71 >50 65 ... 110 - - 135 - -
73 riomex~poliest.~nomex 1,0 ... 1,15 - -
-
- .
72 50 ... 80 80 ... 100 - - - 130(150) - -
74 nomex-kapton~nornex 0,95 - - -
73 50 ... 90 80 ... 100 - - - 155 - -
74 >50 70 ... 90 - - - 180 - -
792 ___________________________________________ ___________________________________________ 793
Svojstva tekucina Zasicena vodena para

Specifiena
Vreliste Koefie. Tlak Temperatura Spec. volumen' Tlak Temperatura Spec. volumen
Materijal i Plamiste rastez. p 8 v p 8 v
masa toplina (1 bar)
kern. simbol C 20C bar C m'jkg bar C m'/kg
20C kJ C
kg K za 1 K
kg/dm'

Aceton C,H,O 0,79 2,177 56,1 -18 0,00143 0,05 32.90 0,001005 14 195,0 0,001 149
Alkohol 0,06 36,18 0,001006 16 201,4 0,001 159
- etHni C 2H,OH 0,79 2,554 78,3 0,08 41,53 0,001008 18 207,1 0,001 168
- metilni CH, H
Benzin
0,793 2,554 64,5
+12
+11
0,0011
0,0012 0,1
0,2
45,83
60,09
0,001010
0,001 017
20
25
212,4
223,9
0,001 177
0,001 197
lagani 0,67 do 0,70 2,093 60 do 100 -20 - 0,3 69,12 0,001022 30 233,8 0,001 216
teski 0,70 do 0,75 1,884 100 do 150 -20do -10 - 0,4 75,89 0,001027 35 242,5 0,001 235
Benzol C6H6 0,88 1,758 80,1 -11 0,00116 0,6 85,95 0,001 033 40 250,3 0,001 252
Dusi~na kisel. 0,8 93,51 0,001039 45 257,4 0,001269
- 40% HNO, 1,25 - - - - 1,Q 99,63 0,001043 50 263,9 0,001 286
- 91 % HNO, 1,48 - - - - 1,5 111,4 0,001 053 60 275,6 0,001 319
Etilni eter C4 H 1O O 0,714 2,303 35 -40 0,00162 2,0 120,2 0,001 061 70 285,8 0,001 351
Glicerin C 3 H s 0 3 1,26 2,428 290 +176 0,0005 2,5 127,4 0,001 068 80 295,0 0,001 384
Glikol C 2H,02 1,11 - 197 +111 - 3 133,5 0,001074 90 303,3 0,001418
Kloroform CHCI, 1,50 0,963 61,2 - 0,0013 4 143,6 0,001084 100 311,0 0,001 453
Ksilol C, H I 0 0,86 1,716 140 +27 0,00099 5 151,8 0,001093 120 . . 324,7 0,001527
. Petrolej 0,80 2,093 120do 150 ;" +40 0,00099 6 158,8 0,001 101 140 336,6 0,001611
,Solna kiselina 8 170,4 0,001 115 160 347,3 0,001 710
37% HCI 1,2 - - - - 10 179,9 0,001 127 180 357,0 0,001840
Sumporna kisel. 12 188,0 0,001 139 200 365,7 0,002037
27% H 2SO 4 1,2
50% H 2SO 4 1,4
87% H 2SO 4 1,8 1,382 338 - 0,00057
Trikloretilen ("Tri")
C 2HCI, 1,466 0,963 87 - 0,00119
Tetrakloretilen("Per')
C 2Cl 4 1,62 0,879 121 - - Plioovi i pare
Tetraklor ugljik
("Tetra") CCl 4 1,60 0,837 76 - 0,00122
Toluol C,H, 0,87 1,674 111 +6 0,00111 Specificna Temperatura
Ulje strojno 0,92 1,884 - - 0,00064 Relat.
VodaH 2O 0,998 4,1868 100 - 0,00018 Kemijska taljenja
Naziv masa toplina tezina vrenja
Ziva Hg 13,55 0,138 357 - 0,000181 ozoaka pri OC kJ zrak = 1 (1 bar) C
kg/m' kg K C

Izolacijsko ulje za transformatore i prekidace vidi str. 786. Acetilen C 2H 2 1,1709 1,511 0,9057 - 83,6 - 81
I kJ ~ 0.2388 kcal, I bar", I at. Amonijak NH , 0,7714 2,055 0,5967 - 33,4 -77.7
794 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI 795
Ogrjevna moe goriva
Specificna Temperatura (donja ogrjevna moc)
Rela!. Krut3 goriva
Naziv Kemijska masa toplina tezina vrenja teljenja MJ/kg MJ/kg
oznak.i pri OC : kJ zrak= I (I bar) C Ugljen Velenje 10,3 do 12,0
Antracit 31,4
kg/m' .. kg K C Drvo 14,65 U gljen Trbovlje 12,5 do 18,1
Drveni ugljen 28,47 U gljen Senova 15,7 do 18,1
Smedi ugljen 19,68 do 23,03 Ugljen Rasa 26,8 do 28,4
Argon Ar 1.7839 0.523 1.3799 -185.9 -187.9 16,2 do 18,7
Kameni ugljen 28,9 do 32,24 UgJjen Banovici
Butan C 4 H lO 2.703 1.699 2.091 - 0.5 -138.3 U gljen Kakanj 18,7do21,1
Koks 24,28 do 30,35
Cijan C,N, 2,32 - - - 21 - 34,4
U gljen Kreka 10,9 do 14,1 Ugljen Zenica 15.5 do 19,1
Cijanovodik HCN - - - - 20.8 - 14.2
Dusik N, 1.2505 1.038 0.9673 -195,8 -210,0 Tekuca goriva
Dusik u zrak u 1,2567 . 0,9721 - -
Benzin 42,7 Petrolej 42,9
Dusikov oksid NO 1,3402 0,996 1,0367 -152 -163,5 40.28 Plinsko ulje 41,9
Benzol
Dusikov Lozivo uije. laka 41,03 do 41,87 Spirit (Etilni alkohol) 26,75
suboksid N,O 1,9780 0,850 1,530 -
89,4 - 90,8 39,77
Lozivo uije, tesko
Etan . C,H, 1,356 1,729 1,049 - 88,6 -183,6
Etilni alkohol C,H,OH 2,043 - 1,580 78,3 -1I4,5 Plinovi
Etilen C,H 4 1,2605 1,612 0,975 -103,5 -169,4 MJjm;* MJ/m;
Fozgen COCl, 4,531 - - 8,2 -1I8 Acetilen 56,35 Koksni plin 19,3
Helij He 0.1785 5,237 . 0,1381 -268,98 -272,1 Butan 123,55 Mijesani plin 6,03
Kisik 0, 1,429 0,913 1,1053 -182,96 - 218,9 Etan 64,35 Gradski plin 15,5 do 18,0
Klor CI, 3,22 0,481 2,49 - 34,0 -102,4 Elilen 59,95 Grotleni' plin 4,00
Klorovodik HCI 1,639 0,812 1,268 - 85,0 -1I4,2 Metan . 36,1 Rasvjetni plin 20,5
KJoroform CHCI, 5,283 - 4,087 61,2 - 63,5 Propan 92,99 Vodeni plin 10,8
Metan CH 4 0,7168 2,173 0,5545 -161 -182,5 U gljicni monoksid 12,62 Zemni plin 37,68
Metilni Vodik 10,79 Zracni plin 4,6
alkohol CH,OH 1,426 - 1,103 64.5 - 98
Neon Ne 0,900 1,030 0,696 -246,0 -248,6 *) 1 m! (normni m')je masa pi ina (kg) kod I ati 0<1:. I at ",0,981 bar
Ozon 0, 2,22 - 1,71 -1I2 -192,5 I MJ ",238,8 kcal
Propan C,H 8 2,00 1,667 1,55 - 42,1 -187,7 LIJEVANO ZELJEZO I CELIK
Sumporni Sivi lijev JUS'C,J2.020-1973.
dioksid SO, . 2,926 0,607 2,2635 - 10,0 - 72,5
Sumporni Oznaka 0 Minimalna Srednja.
trioksid SO, 2,75 - - 44,8 16,8 JUS neobrad. vlacna vrijednost cvrstoce
Sumporni epruvete cvrstoca na savijanje
heksanuorid SF, 6,6 0,666 - - 63,8 - 56 1973. 1958. mm N/mm' N/mm'
Sumporovodik H,S 1,539 0,996 1,191 - 60,4 - 85,6
Ug1jicni I 2 3 4 5
dioksid CO, 1.977 0,820 1,529 - 78,5 - 56,7 -
SLiO SL 12 30
monoksid CO 1.250 1.038 0,967 -191,5 -204
Vodik H, 0,0899 14,245 0,0695 -252,7 -259,2 13 230 340
Vodena para H,O 0,768 1,855 0,594 100,0 0,0 SLl5 SL 15 20 180 320
Zrak - 1,2928 1,005 1,000 -193 -213 30 150 300
45 110 270
I kJ~O,2388 kcal. I bar", I at
796 ------------_______________________________ 797
1 2 3 4 5 Sivi lijev za magnetska polja

SL I~ 13 280 410 Viacna U magnetskom polju H A/m

SL20 20 230 390 Oznaka JUS Cv[stoca 1250 I 2500 I 5000 I 10 000
C.J2.020 N/mm' je magnetska indukcija B T
30 200 360
SL 22 45
13
160
330
330 -
-
ESL 10 100 0,40 I 0,60 1 0,80 1 0,95

SL 25 SL26 20
30
280
250
460
420
Masa odJjevka izracunava se na temelju gustoce lijeva od 7200 kgjm 3 .

45 210 390
Celicni lijev JUS C.J3.011-1973.
20 330 -
SL 30 SL 30 30 300 480
45 260 450 Gran.
Viae. Zilavost Magn. indukc. B T
Oznaka . evrst. tee .
P, u mag. polju H A/m
20 380 - 1973 1955 N/mm' l1T
J/mm' 2500 5000 20000
SL 35 - 30 350 540 N/mm'
45 310 510
CL.0300 CL.0345 -
SL40 - 30 400 600 380 190 1,45 1,60 . 1,75
45 360 570 CL.0301 CL.0346 0,5
, .. .. .. CL.0400 CL.0445
Promjer epruvete ukazuJe na mehan. vflJednostt kad takvlh deblJma stIJene. -
Do SL 15 za ni:ze zahtjeve (npr. sanitarni lijev); iznad SL 15 za vise zahtjeve. 450 230 1,40 1,55 1,70
. Masa odljevka izracunava se oa temelju gustoce 7200 kg/m 3 do SL 20, odnosno CL.0401 CL.0446 0,4
7350 kg/m 3 za ostale vrste sivog lijeva.
CL.0500 CL.0545 -
Temperovani'lijev DIN 1692-1963 (JUS C J2.021)
520 260 1,35 1,55 1,70
Oznaka 0 Vlaena Granica CL.0501 CL.0546 0,3
JUS epruvete evrst. tecenja (J T
Tvrdoca Vrsta - .
HB maks lijeva
DIN mm N/mm' N/mm' CL.0600 CL.0645 -
600 300 1,30 1,50 1,65
BTeL 9 340 - - CL.0601 - 0,2
12 350 - 220
GTW-35 15 360 - CL.0602 - -
bijeli 620 350 - - -
BTeL 40 9 360 200 CL.0603 - 0,2
12 400 220 220
GTW-40 15 420 230 CL.0700 - 700 420 - - - -

CTeL 35 12 crni
GTS-35 15 350 200 do 150 feritni
.' Masa odljevka izraeunava se na temelju gustoce Jijeva od 7850 kg/m3. Za
CTeL 45 12 450 300 160 do crni zavarivanje pogodni su CL.0300, CL.0301, CL.0400 i CL.0401, ali se u'z brizljivi
GTS-45 15 200 pcrlilni postupak mogu zavarivati i ostale vrste eelienog Iijeva.
Masa odlJevka lzracunava se na temelju gustoce hJeva od 7400 kgjm J .
" I J/mm' '" 10 kpm/cm'
798 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI Hladno' vuceni celici _________________--799

KONSTRUKCIJSKI CELICI Hladoo -vuceni celici

Toplo valjani <elici JUS C.BO.500-1970. _CelieRe sipke topJinski neobradene Celicne sipke za automate
JUS C. B3.402 -1979. JUS C.BO.505 -1967.
Granica Udarna
Oznaka 1) Vlaena Gran.
C tecenja zilavost. Vlaena Gran.
cvrstoca Oznaka Debljine Vlaena
% aT kod evrstoca tee. tee.
1970. 1960. C Oznaka 1)
evrstoca
Nlmm' Nlmm' Jlmm' a, aT
'mm Nlmm' Nlmm, Nlmm' Nlmm'
C.OOOO (:.0000 - - 330 ... 500 - - -
(:.0361 5 ... 10 490 ... 780 370 h 500 ... 750 350
C.0261 (:.0245 V U 0,15 0,05 +20 (:.0362 10 ... 16 460 ... 760 310 (:.1190')
n 370 210
(:.0270 (:.0210 N. 0,17 340 .. .420 190 ... 210 - - (:.0363 16 ... 25 440 ... 690 280
t.0271 (:.0245 V N 0,15 0,35 +20 (:.0370 25 .. .40 440 ... 690. 260 h 520 ... 770 370
(:.0371 40 ... 80 390 ... 640 240 (:.12902)
n 380 230
(:.0361 (:.0345 U OJ7 0,35 +20
C.0370 (:.0360 'N 0,20 370 .. .450 220 ... 240 - - (:.0460 5 ... 10 540 ... 830 440 h 600 ... 850 400
(:.0371 (:.0345 N 0,17 0,35 +20 (:.0461 10 ... 16 540 ... 830 380 (:.14903) n 500 290
(:.0462 16 ... 25 540 ... 780 340 .
P 600 ... 720 370
(:.0460 (:.0400 U 0,25 - - (:.0463 25...40 490 ... 740 300
(:.0461 (:.0445 V U 0,22 420 ... 500 240 ... 260 0,35 . +20 (:.0471 40 ... 80 440 ... 690 260 h 700 ... 950 450
(:.0462 (:.0462 )SU 0,22 0,35 0 (:.15903) n 600 330
(:.0471 (:.0445 V 'N 0,20 0,35 +20 5 ... 10 640 ... 930 510 p 650 ... 800 400
10 ... 16 590 ... 880 420
(:.0561 (:.0560 U 0,20 0,35 +20 (:.0545 16 ... 25 590 ... 830 390 h 550 ... 750 330
(:.0562 (:.0562 520 ... 620 340 ... 360 0,35 (:.3190')
SU 0,20 0 25 .. .40 540 ... 780 330 n 400 300
40 ... 80 520 ... 760 290
C.0545 (:.0545 U 0,30 500 ... 600 280 ... 300 - - h 520 ... 770 370
5...10 740 ... 1030 590 (;.3990 n 380 230
(:.0645 (:.0645 U 0,40 600 ... 720 320 ... 340 - - 10 ... 16 690 ... 980 490
(:.0645 16 ... 25 690 ... 930 ' 450 I) h = hladno vlleeno stanje
(:.0745 (:.0745 U 0,50 700 ... 850 350 .. ,370 - - . 25 .. .40 640 ... 880 390 n = norinalizirano stanje
40 ... 80 620 ... 860 340 p~poboljsano stanje
I) N=neurniren, U=umiren, SU=posebno umiren. t J/mm2~10 kpm/Cm2
2) pogo dan za cementiranje
5 ... 10 830 ... 1130 670 J) pogodan za poboljsavanje
Za zavarivanje taljenjem pogodni su celici kod kojih sadrzaj ugJjika (C) nije 10 ... 16 780 ... 1080 560
veti od 0,22 %. ali se uz brizljivi postupak mogu zavarivati i ostale vrste celika. (:.0745 16 ... 25 780 ... 1030 520 Mehanieka svojstva vrijede za debljine
Celici s C<O,20'Y,) mogu se cement irati, a s C>O,22% mogu se poboljsavati, 25 .. .40 740 ... 980 450 10 do 30 mm.
ali rezultati nisu tako sigurni kao za celike namijenjene izricito za te svrhe. Celici 40 ... 80 720 ... 960 370
za cementiranje obuhvaceni su s JUS C.B9.020, a za poboljsavanje s JUS C.B9.021.
Odgovarajuci dimenzijski standardi:
Odgovarajuci dimenzijski standardi: JUS Oblik Tocnost
JUS oblik JUS oblik JUS oblik
C.B3.411 sipke okrugle h II
C.B3.021 sipke okrugle C.B3.101 kutnici istokr. C.B3.550 trake C.B3.412 sipke okrugle h 9
C.B3.024 sipke kvadratne C.S3.111 kutnici raznokr.. C.B4.110 lim. debeli C.B3.421 sipke kvadratne h 11
C.B3.025 sipke plosnate C.B3.131 I profili C.B4.111 lim. srednji C.B3.441 sipke .sesterokutne h 11
C.B3.030 sipke pI. siroke C.B3.141 U profili. C.B4.112 lim, tanki. C.B3.431 sipke plosnate h II
800 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI - - - - - - - - - - - -____________________~_______ 801

Celik za 'kHRove i klinovi ,f

IY
Klinovi se izraduju od celika (:.0645 prema JUS C.B3.450 s toenasell sirine
h9 i visine hll. i Celicni kutni istokracni JUS C.B3.IOI-1962.
Propisano odstupanje 1Hrine utora za klinove bez nagiba (JUS M.C2.060, 061,
062) su:

osovini u glavi

za Vfstu spoja U
Staticke velicine
CVfsto usadeni klin P9 P9 Pre- 0
lagano usadeni klin N9 Js 9 sjek Masa J,=J,J J, w,=~J ~ 111 n
Dimenzije A kg/m e cm.! em J
i, mm maks
Odstupanja U IlIn za tolerancije klinova i utora bxbxd mm' mm mm mm
(x 10 4 =mm4) (x 10 3 =mm 3 )
Nazivna h9 h11 P9 N9 Js 9
mjera min rnaks min maks min maks min maks min maks 20 x 20 x 3 112 0,88 6,0 0,39 0.15 0,28 0,18 3,7 12 4,3
25 x 25 x 3 142 1,12 7,3 0,79 0,31 0,45 0,30 4,7 15 6,4
-36 0 - 90 -15 - 51 0 -36 +15 -15 25 x 25 x 4 185 1,45 7,6 1,01 0,40 0,58 0,37 4,7 15 6,4
> 6 do 10 0
18 0 -43 0 -110 -18 - 61 0 -43 + 18 -18 30 x 30 x 3 174 1,36 8,4 1,41 0,57 0,65 0,48 5,7 17 8,4
>10 do
> 18 .do 30 0 -52 0 -130 -22 - 74 0 -52 +21,5 -21,5 30 x 30 x 4 227 1,78 8,9 1,81 0,76 0,86 0,61 5,8 17 8,4
>30 do 50 0 -62 0 -160 -26 - 88 0 -62 +26 -26 30 x 30 x 5 278 2,18 9,2 2,16 0,91 1,04 0.70 5,7 17 8,4
0 -74 0 -190 -32 -106 0 -74 +31 -31 35 x 35 x 4 267 2,10 10,0 2,96 1,24 1,18 0,88 6,8 18 II
>50 do 80
40 x 40 x 4 308 2,42 11,2 4,48 1,86 1,56 1,18 7,8 22 II
40x 40 x 5 379 2,97 11,6 5,43 2,22 1,91 1,35 7,7 22 II
45 x 45 x 5 430 3,38 12,8 7,83 3,25 2,43 1,80 8,7 25 13
Niskougljitni celici 50 x 50 x 5 480 3,77 14,0 11,0 4,59 3,05 2,32 9,8 30 13
Hladno valjani limovi JUS C.B4.016-1978. 50 x 50 x 6 569 4,47 14,5 12,8 5,24 3,61 2,57 9,6 30 13
Mehanicka svojstva Dubina izvlacenja u mm 55 x 55 x 6 631 4,95 15,6 17,3 7,24 4,40 3,28 10,7 30 17
60 x 60 x 6 691 5,42 16,9 22,8 9,43 5,29 3,95 11,7 35 17
Vlaen. Produlj. Deb- Oznaka celika 60x 60 x 8 903 7,09 17,7 29,1 12,1 6,88 4,84 11,6 35 17
Oznaka CVfstoca Os Izvlacenje Ijina C.0146 C.0147 C.0148 65 x 65 x 7 870 6,83 18,5 33,4 13,~ 7,18 5,27 12,6 35 21
Njmm' % 70x 70 x 7 940 7,38 19,7 42,4 17,6 8,43 6,31 13,7 40 21
0,5 8,3 8,9 9,5 70x 70 x 9 1190 9,34 20,5 52,6 22,0 10,6 7,59 13,6 40 21
C.0145 280 ... 500 - - 0,7 9,0 9,6 10,2 75 x 75 x 8 1150 9,03 21,3 58,9 24,4 11,0 8,11 14,6 40 23
C.0146 280 .. .410 28 normalno 1,0 9,8 10,4 10,9 75 x 75 x 10 1410 11, I 22,1 71,4 29,8 13,5 9,55 14,5 40 23
C.0147 280 ... 380 32 duboko 1,5 10,7 11,3 11,7 80x 80 x 8 1230 9,66 22,6 72,3 29,6 12,6 9,25 15,5 45 23
C.0148 280 ... 360 36 vrlo dub. 2,0 11,3 11,9 12,3 80 x 80 x 10 1510 11,9 23,4 87,5 35,9 15,5 10,9 15,4 45 23
80x 80 x 12 1790 14,1 24,1 102 43,0 18,2 12,6 15,3 45 23
kroz 27 mm0 (JUS C.A4.021) 90x 90 x 9 1550 12,2 25,4 116 47,8 18,0 13,3 17,6 50 25
Vrste povrsina: P 3 normalna,"p 5 najbolja 90x 90xll 1870 14,7 26,2 138 57,1 21,6 15,4 17,5 50 25
Izvedbe povrsina: G=glatka, M=mat, H=hrapava 100x 100x 10 1920 15,1 28,2 177 73,3 24,7 18,4 19,5 55 25
Limovi vrste C.0145 i C.0146 izr.duju se sarno kao neumireni, C.0147 i C.0148 100 x 100x 12 2270 17,8 29,0 207 86,2 29,2 21,0 19,5 55 25
kao neumireni - oznaka N i kao posebno umireni - oznaka SUo llOx llOx 10 2120 16,6 30,7 239 98,6 30,1 22,7 21,6 45 25
'Limovi se izraduju u obliku ploca (tabla), traka i lamela prema JUS C.B4 113, a 1I0xllOxl2 2510 19,7 31,5 280 116 35,7 26,1 21,5 50 25
pogodni su za prevlacenje bojom, za galvanske i kovinske prevlake i za emajliranje. 120x 120x II 2540 19,9 33,6 341 140 39,5 29,5 23,5 50 25
Mase limova izracunvaju se na temelju gustoce celika od 7850 kg/m3. 120x 120x 13 2970 23,3 34,4 394 162 460 33,3 234 50 25

51 Koncarev prirucnik
 , 't:-
.y
, ~

t
!
<

~~
i:
. 0,
e
4tl m,

Statickc velicine 0 0
Dimcnzijc Pre-
bxlJxd sjek
A
Masa e, ey J, I en1J, 3
I J" w, .1
em 3
H~ i'l /!II
"1 IIll 112

, maks milks
mm mm- kg/m 111m mm (xI04=mm-l:) (xIO'=mm') mm mm 111m mm mOl

20x 40x 3
30 x 45 x 4
172
2S7
1,35
2.25
14,3
14,8
4,4
7,4
2.79
5,78
0,47
2,05
0,30
1,1 8
1,08
1,91
I 0.30
p.91
4,2
6.4
12
17
I 4,3
8.4
22
25
II
13
40x 60x 5 479 3,76 19,6 9.7 17.2 6,11 3.50 4.25 2.01 8,6 22 II 35 17
40x 60x 6 568 4.46 10,0 10.1 10,1 7,12 4.12 5,03 2.38 85 22 II 35 17
40x SOx 6 6S9 5,41 28,5 8.8 44,9 7,59 4.90 8,73 1,44 8,4 22 11 45 23
SOx 65x 5 554 4,35 19,9 12.5 23.1 11,9 6,21 5,11 3.18 10.6 30 13 I 35 I 21
50 x 65 x 7 760 5,97 20,7 13.3 31,0 15,8 8,37 6,99 4,31 10,5 30 13 I 35 I 21
50x 100 x 10 1410 11,1 36,7 12.0 141 23,4 15,5 22.2 6,17 lOA 30 13 55 j 25
55 x 75 x 7 866 6,80 24,0 14.1 47,9 21.8 11.8 9,39 5.32 11,7 30 17 40 23
60x 90x 6 869 6,82 28,9 14.1 71,7 25,8 14,6 11,7 5.61 13.0 35 17 50 I 25
60x 90x 8 1140 8,96 29,7 14,9 92.5 33,0 19,0 15.4 7,31 12,9 35 17 50 -)
65 x 80 x 8 1100 8,66 24,7 17,3 68,1 40,1 20,3 12,3 8,41 13,6 35 21 45 1'-
23
65 x 100 x 9 1420 11,1 33,2 15,9 141 46,7 27.2 21,0 9,52 13,9 35 21 55. 25
65x100x 11 1710 13,4 34,0 16,7 167 55,1 32,6 25,3 11,4 13,8 35 21 55 25
75x130x 8 1590 12,5 43.6 16,5 276 68,3 41,3 31.9 11,7 16.1 40 .,
0'
50 25
80x120x 8 1550 12,2 38,3 18,7 226 80,8 45.8 27,6 13,2 17,2 45 23 50 25
80x120xlO 1910 15,0 39,2 !9,5 276 98,1 56,1 34,1 16,2 17,1 45 23 50 25
90x 130x 10 2120 16,6 41,5 21,8 358 141 78,5 40,5 20,6 19,3 50 25 50 25
90x130x12 2510 19,7 42.4 22,6 420 165 92,6 48,0 24,4 19,2 50 25 50 25
100xl50xl0 2420 19,0 48.0 23,4 552 198 112 54,1 25,8 21,5 55 25 60 28

-i
m
v. I
Z
r
o
Celicn; I profil; JUS C.B3,131-1962. 0' n
oC)
b

~
Staticke velicine
3:
Ozna-
ka h
Dimenzije
b Ii t
Pre-
sjek
Masa J, J
em 4
J, w,l,
em'
W; i.7; i,
In
0
n

-i
m
:;c
A maks ~

I mm mm mm mm mm' kg/m (xI0 4 =mm 4 ) (xlQ3=mm 3) mm mm mm

~
mm

8 80 42 3,9 5,9 757 5,94 77,8 6,3 19,5 3,00 32,0 9,'1 22 6,4
10 100 . 50 4,5 6,8 1060 8,34 171 12,2 34,2 4,88 40,1 10;7 28 6,4
12 120 58 5,1 7,7 1420 11,1 328 21,5 54,7 7,41 48,1 12,3 32 8,4
14 140 66 5,7 8,6 1820 14,3 573 35,2 81,9 10,7 56,1 14,0 34 11
16 160 74 6,3 9,5 2280 17,9 935 54,7 117 14,8 64,0 15,5 40 11
18 180 82 6,9 10,4 2790 21,9 1450 81,3 161 19,8 72,0 17,1 44 13
20 200 90 7,5 11,3 3340 26,2 2140 117 214 26,0 80,0 18,7 48 13
22 220 98 8,1 12,2 3950 31,1 3060 162 278 33,1 88,0 20,2 52 13
24 240 106 8,7 13,1 4610 36,2 4250 221 354 41,7 95,9 22,0 56 17
26 260 113 9,4 14,1 5330 41,9 5740 288 442 51,0 104 23,2 60 17
28 280 119 10,1 15,2 6100- 47,9 7590 364 543 61,2 III 24,5 60 17
30 300 125 10,8 16,2 6900 54,2 9800 451 653 72,2 119 25,6 64 21
32 320 1J1 11,5 17,3 7770 61,0 12510 555 782 84,7 127 26,7 70 21
34 340 137 12,2 18,3 8670 68,0 15700 674 923 98,4 135 28,0 74 21
36 360 143 13,0 19,5 9700 76,1 19610 818 1090 114 142 29,0 76 23
38 380 149 13,7 20,5 10700 84,0 24010 975 1260 131 150 30,2 82 23
40 400 155 14,4 21,6 11800 9204 29210 1160 1460 149 157 31.3 86 23 00
o
w
,
804 ____________________________________

s
~ ___ Bakar za elektrotehniku _---'-_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 805
Plinske cijevi za cijevni navoj
JUS C.B5.225 - 1968
Celicne cijevi srednje teske bez propisanih mehanickih svojstava
s Nazivni Vanjski Unut. Oznaka Veliki 0 Broj o rupe
Masa
promjer 0 0 kg/m
navoja navoja navoja navoja
s inca rnrn rnrn rnrn JUS M.BO.056 mm oa 1" mm
s
1/8 6 10,2 6,2 0,407 RI/8 9,728 28 8,7
s 1/4 8 13,5 8,8 0,650 Rl/4 13,157 19 11,5
s 3/8 10 17,2 12,5 0,852 R3/8 16,662 19 15
1/2 15 21,3 16,0 1,22 RI/2 20,955 14 19
3/4 20 26,9- 21,6 1,58 R3/4 26,441 14 24,5
'"SS 1 25
1 1/4 32
33,7
42,4
27,2
35,9
2,44
3,14
Rl
Rll/4
33,249
41,910
11
11
30,5
39
;;:; --8u M
II
1 1/2 40 48,3 41,8 3,61 Rl 1/2 47,803 11 45
o
2 50 60,3 53,0 5,10 R2 59,614 11 57
.':S
21/2 65 76,1 68,8 6,51 R21/2 75,184 11 73
3 80 88,9 80,8 8,47 R3 87,884 11 85
.-s
Profilni kut navoja 55, Navoj moze biti i konican 1: 16
S
II
b BAKAR ZA ELEKTROTEHNIKU
.':S Mehani~ka i elektrifna svojstva proizvoda osim zica prema DIN 40500-1970

Oznaka Viae. Gran. Vod-

S
5 i stanje Oblici i Debljina cvrst. pla,t. Tvrd. IjiY.
DIN dimenzije min (10.2 HBIO rn
JUS mm N/mm' Omm 2

1 2 3 4 5 6 7
f""IOOOOOOOOOOOO
OOV)Oo:::tQQNo:::t .... M MOO
",,_Mt-O-.;tOOr-.lt-NOOMOO
............ ...... r"l 1'"'1 N M M "<t -.:t on V) limovi i trake do 1
_ 5 V) V) V) V)l,f)
0,1 do 5
S
r-='ooaOO'\od
---<--_ . . . -
~NM"<tv)\O E-Cu F20
ETl-Cu (;20
sipke
plo,. sir. 10 ... 100
10 ... 100
2 ... 40 200
maks
120
45
do 57
on on V) on plo,. sir. 100 ... 200 5 ... 30 70
<ri-.o\Or--r-r-:ooooQ'\~SSS
N "" S
S cijevi svih 0 ,ye
~

"
E "'" S
5 limovi i trake do 1
1. .. 5 .

E-Cu F25 sipke 10 ... 100 min 70

ETl-Cu (;25 plo,. sir. 10 ... 100 2 ... 40 250 200 do 56
plo,. sir. 100 ... 200 5 ... 30 90
'"0oo0N",,"-.oooONo:::I"'-OooO
,...... _ _ _ _ NNNNNM cit,evi ,yih 0 do 10
806 - TEHNOLOGIJA I MATERIJALI Bakar za elektrotehniku _ __ - - - - -_ _ _ _ 807
I 2 3 4 5 6 7
Babena lakirana ziea za Damote JUS N.C7:110-1976.
Jimovi i trake do I 55 Mjerc za sve vrsle laka
1... 5 ~
I
E"Cu F30 sipke 6 ... 50 min 85 Prirast izol. Promjer zice Otporl)
56 Nazivni norm. pojac. L!
ETI-Cu C30 plos. sir. 10 ... 100
pI os. sir. 100 ... 200-
cijev.i do 0160
2...15
5 ... 12
do 5
300 250 do
105
55
0
mm
L! I
mm
L2 maks I L2
maks
mm
ist. strujom.
20C
Q/m
Masa

kg/km
1 , 2 3 4 5 6 7
Iimovi i trake d0 I 0.02
1... 3
0,004 0,007 0,025 o,o:n 54,88 0,0028
0,025 0,005 0,009 0,031 0,034 35,12
E-Cu F37 ipke 2...10 min 95 0,032 0,0044
0,005 0,010 0,040 0,043 21,44
ET1-Cu C37 plos. sir. 10 ... 100 2... 3 370 330 do 55 0,0072
0,04 0,006 0.012 0,050 0,054
plos. sir. 10 ... 50 3... 6 115 13.72 0,0112
0,05 0,007 0,015 0,062 0;068 8,781
cijevi do 050 do 3 0.0175
0,063 0,007 0,Ql5 0,078 0,085 5,531 0.0277
0,071 0,008 0,018 0,088 0,095 4,355
0,08 0.0352
Mjcd (mesing) i brollea; str. 778. 0.008 0,018 0,098 0.105 3,430 0,0447
0,09 0,010 0,021 0,110 0,117 2,710 0,0566
0,1 0,010 0,021 0,121 0,129 2,195 0,0699
Mehanicka svojstva zica za namote prema DIN 40500 - 1973. 0,112 0,013 0,026 0.134 0,143 1,750 0,0877
0.125 0,013 0,026 0,149 0,159 1,405 0,109
Gran. Produ-
0,14 0,015 0,027 0,166 0,176 1,120 0,137
Oznaka i stanje .Promjer plas!. ljenje 0,16 0,016 0,027 0,187 0,.199 0,8575 OJ 79
V1acua 0,18 0.018 0,029 0,209
0"0.2 bL =;200 0,222 0,6775 0,226
CVfstoca 0,2 0,019 0,030
DIN JUS mm N/mm' 0,230 0,245 0,5488 0,280
. maks. %
0,224 0,021 0,031 0,256 0,272 0,4375 0,351
0,25 0,022 ' 0,034 0,284 0,301 0.3512 0,437
0,03 ... 0,05 200 ... 290 180 II 0,28, 0,025 0,034 0,315 0.334 0,2800 0,548
>0,05 ... 0,08 200 ... 290 180 15 0,315 ' 0,026 0,038 0,352 0.371 0,2212 0,694
>'0,08 ... 0,1 200 ... 280 180 17 0,355 0,027, 0,040 0,395 0,414 0,1742 0,881
0,4
E-Cu 58 F20 ET l-Cu C20
>0,1 ... 0,16
>0,16 .. ,0,2
200 ... 280
200 ... 280
180
150
20
22 0,45
0,029
0,029
0,043
0,045
0,442
0,495
I 0,462
0,516
0,1372
0,1051
1.12
1.42
OF-Cu F20 EB2-Cu C20 >0,2 ... 0,315 200 ... 280 150 24 0,5 0,029 0,048 0,548 0,569 0,08781 1,75
>0,315...0,5 200 ... 270 150 26 0,56 0,032 0,052 0,611 0,632 0;07000 2,19
>0,5 ... 0,9 200 ... 270 150 30 0,63 0,034 0,054 0,684 0;706 ' 0,05531 2,77
>0,9 ... 1,5 1l 200., .. 270 150 33 0,71 0,036 0,060 0,767 0,790 0,04355 3,52
>1,5 ... 32 ) 200 ... 270 100 35 0,75 0.037 0,060 '0,809 0,832 0,03903 3,93
>3 ... 8 3 ) 200 ... 260 100 37 U,J 0,03'/ 0,060 0,861 0,885 0,03430 4,47
0,85 ,0,038 0,064 0,913 0,937 0,03038 5,05
0,9 0,038 0,065 0,965 0,990 0,02710 ,5,66
0;95 0,039 0;067 1,017 1,041 0,02432 6,31
Vrijedi i za -plosnate zice debljine pd -0,5 do 1,5 mm. 1 0.040 0,069 1,068 1,093
1)
0,02195 6,99
Vrijedi .j za plosnate fiee debljine iznad 1,5 do 3 mm. 1,06 0,041 0,072 1,130 1,155
2)
0,01954 7,8.5
Vrijedi i za pI os nate fice debljine iznad 3 mm. l,12 0,041 0,072 1,192 1.217
3)
0,01750 8,77
1,18 0,044 0#74 1,254 1,279 0,01577 9,73
Zice imaju vodljivost od .najrnanje 58 m/Qmm2, 1,25 0,044 0,076 1,325 1,351 0,01405 10,9
10 32 0,044 0,078 1.397 1,423 0;OJ260 12,2
 Aluminij za elektrotehniku _________________ 809
808 TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
Mchanicka i elektricna svojstva proizvoda osim fica
1 2 3 4 5 6 7 prema DI N 4050 I - 1973.

1,4 0,047 0,080 1,479 1,506 0,01120 13,7 Vodlji-

Viae. Gran.
1,5 0,048 0,083 1,581 1,608 0,009756 15,7 Deb. Tvrd.
Oznaka cvrst. plas!. vost
1,6 0,049 0,085 1,683 1,711 0,008575 17,9 Oblici i dimenzije do HB m
i stanje min. (Jo 2
1,7 0,050 0,088 1,785 1,813 0,007596 20,2 Qrnm2
22,7
mm N/mm"
1,8 0,050 0,088 1,888 1,916 0,006775
1,9 0,051 0,091 1,990 2,018 0,006081 25,2
sipke 63
0,052 0,094 2,092 2,120 0,005488 28,0 E-AI F 6,5 65 25 20/30 35,4
2 plosnali do sir. 200 15
2,12 0,055 0,096 2,214 2,243 0,004884 31,4
2,24 0,056 0,098 2,336 2,366 0,004375 35,1 501)
limovi 20 18/30
2,36 0,057 0,100 2,459 2,488 0,003941 38,9 35,4
E-AI F 7 teake 3 70
2,5 0,058 0,102 2,601 2,631 0,003512 43,7
cijevi do 0250 12 25. 20/30
2,65 . 0,059 0,105 2,754 2,784 0,003126 49,1
2,8 0,059 0,106 2,907 2,938 0,002800 54,8 35,2
E-AI F 8 piosnati sir. >120 >5 80 50 22/32
3 0,060 0,108 3,110 3,142 0,002439 62,9
limovi 6
1) Vrijednosti izracunate na bazi vodljivosti 58 rnjQmrn2 80 25/35
teake 3
Postoje tehnicki uvjeti za 6 tipova taka, npr. E-Al FlO sipke 20 100 34,8
tip 3: JUS N.C7.l13 za :lieu s istaknutim mehanickim svojstvima taka; baza laka piosnati do sir. 80 10 70 28/38
polivinilformal-acetat. Granicna temperatura 120C. cijevi do 0120 6
tip 4: JUS N.C7.114 za toplinski postojanu fieu; baza taka poliester; temperaturni
indeks 155. limovi 4
110 32/48
teake 2,5
ALUMINIJ ZA ELEKTROTEHNIKU E-AI F 13 130 34,5
sipke 10
Mehani~ka i e1eklricna svoj,tva iica prema DIN 40501-1973. 90 32/42
piosnati do sir. 12 3
Gran. Svojslva 20 'C
Vlaena plas!. Spec. olp. Vodlj. E-AI F 16 limovi i trake 1,5 160 140 37/52 34,5
Oznaka Promjer
cvrstoca P Qmm'/m m
i stanje (J 0.2

mm N/mm' N/mm' maks nmm 2 1) maksimalna vrijednost. Aluminijske legure: str. 778.

- 60 ... 90 ' ) 604 ) 0,0280 35,7

0,2 do 1 70 ... 120 - 0,02817 35,5
Mase okruglih, kvadratnih i esterokutnih sipki
E-AI F 7 70 .. ,100 - 0,0280 35,7
>1 do 3,5
>3,5 do 14 60 ... 90 604 ) 0,0280 35,7
Mase u kg/m

E-AI F 9') 1,5 do 6 90 ... 130 7O') 0,02825 35,4

Celik 7 850 kg/m' Bakar 8 900 kg/m' Alum.2700kg/m'
Mjera
E-AIF 13') 1,5 do 6 130 ... 180 9O') 0,02825 35,4 d, a, S
d a d a d a
mm

E-AI F 17
0,2 do
> 1,5 do
>3 do
1,5
3
6
180
170
160
-
13O')
13O')
0,02825
0,02825
0,02825
35,4
35,4
35,4 -i i $ -i i $ -i i 0,0801 0,0694 0,0191 0,0243
maksimalna vrijednost 3 0,0555 0,0707 0,0612 0,0629
1) sarno za plosnate 4)

5J minimalna vrijednost 4 0,0986 0,126 0,109 0,112 0,142 0,123 0,0339 0,0432
2) i za plosnate do deb. 10 mm
Jl i za plosnate do deb. 5 mm
810 TEHNOLOGIJA I MATERIJALI Aluminij za elektrotehniku _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 811

Mase' u kg/m 1 2 3 4 5 6 7 8 9
-- 56 19,3 21,9 6,65
Mjera Celik 7 ~50 kg/m' Babr 8900 kg/m' Alum.2700kg/m' 60 22,2 28,3 24,5 25,2 32,0 27,7 7,63 9,72
d. a, S 24,5 31,2 27,7 8,41
63
mm d a s d a s d a 65 26,0 33,2 28,7

~ i -i -i i i -i i 70 30,2 38,5 33,3 34,2 10,4

75 34,7 44,2 38,2 39,3
..
-- -- - 80 39,5 50,2 43,5 44,7 13,6
I 2 3 4 5 6 7 8 9
5 0,154 0;196 0,170 0,175 0,223 0,193 0,0530 0,0675
5.5 0,187 0,237 0,206 0,211 0,269 0,233 Mase okruglih i ksterokutnih sipki od mjedi
0,0641 0,0817
6 0,222 0,283 0,245 0,252 0,320 0,278 (CuZn39Pb2) gustoce ~ 400 kg/m'
0,0763 0,0972
7 0,302 0,385 0,333 0,342 0,436 0,378 0,104 0,132
8 0,395 0,502 0,435 0,447 0,570 0,493 Mase U kg/m Mase kg/m
0,136 0,173 Mase u kg/m 1I
9 0,499 0,636 0,551 0,566 0,721 0,624 0,172 0,219
10 0,6/7 0.785 0,680 0,699 0,890 0,771 Mjera Mjera
0,212 0,270 Mjera d s d s d s
II 0,746 0,950 0,823 0,846

-i -i
1,08 0,933 0,257 d, s d,s d,s

-i -i
0.327
12
13
14
15
0,888
1.04
1,21
1,39
1,13
1,33
1,54
1,77
0.979
1,15
1,33
1,53
1,01

1,37
1,28
1.50
1,74
1,11
1,30
1,51
0,305

0,416
0,389
0,456
0,529
-i -i
0,0594 0,0655 16 1,69 36 8.55 9,43
0,607 3
16 1.58 2,01 1,74 1,79 2.28 2,11 40 10,6
0,543 4 0,106 0,116 17
17 1,78 2,27 1.96 2,57 2,24 2,13 41 12.3
0,780 5 0,165 0,182 18
18 2,00 2.54 2,26 2,62 45 13,3
0,687 5,5 0,199 0,220 19
19 2,23 2,83 2,45 3,21 2,78 20 2,63 46 15,4
0,975 6 0,238 0,262
.20 2,47 3,14 2,79 3,21 50 16,5 18,2
0,848 7 0,323 0,357 21
21 2,72 3,00 3,92 3,40 3,19 3,52 55 22,0
8 0,422 0,465 22
22 2,98 3,80 3,29 3,38 4,31 3,73 1,03 0,534 0,589 24 4,19 56 20,7
1,31 9
24 3,55 4,52 3,92 5,13 4,44 4,13 60 23,8 26,1
1,56 10 0,660 0,728 25
25 3,85 4,91 4,37 5,31 63 26,1
1,33 11 0,799 0,881 27
27 4,49 5,72 4,96 6,49 5,62 1;05 28 5,17 70 32,3
1,97 12 0,953
28 4,~3 6,15 5,48 6,55 75 37,1
1,66 13 1,22 30
30 5,55 7,07 6,12 ~.01 6.94 6,16 7,45 80 42,2
1,91 2,43 14 1,29 1,43 32
32 6,31 8,04 6,96 7,16 9,11 7,89 2,17 2,76
34 7,13 Za broncu mnoziti mase s faktorom 1,012.
36 7,99 10,2 8,81 9,06 11,3 9,99 2,75 3,50 Mase limova
38 8,90 9,~2
40 9,86 12,6 Mase limova u kgjm2 izracunavaju se mno2cnjem debljine lima u mm s vrijed-
11,2 3,39
41 11,4 15,0
noscll gustoce dotienog materijala u kg/dm 3
13,0 4.54 .

42 10,9
45 '12,5 15;9 Celik Bakur Aluminij Mjed Bronca Cink Olovo
14,1 4,29 Materijal:
46 13,0 14;4 C Cu AI99 AIMg3 CuZn37 CuSn6 Zn Pb
18,8 16,3 5,71
48 14,2 I 2,66 8,4 8,8 7,2 11,34
50 15,4 19,6 17,9 kg/dm' 7,85 . 8;9 2,7
17,5 22,3 19,3 5,30 6,75
52 16,7 ~.

55 18,7 23,7 20;6 26,9 23,3 6,42 8,17 npr. 1 m 2 ba:krenog lima 2,5 mro debljine -iroa 2,5 x 8,9=22,25 kgjm 2
 MASE PROIZVODA OD KOVINA I SLITINA
Mase piosnatog ~elika (kg po tekucem metru)
Za ostale materijale mnoziti gornje vrijednosti sa faktorom: za bakar sa 1.134. za alurninij sa 0,344 za mjed 1,07
-
CD

Debljina mm (za deseti dio debljine uzrni deseti dio mase)

Sirina
mm 5 6 7 8 9 10 12 .1 13 14 15 16 18 20 22 25 1 30 40

10 0,39 0,47 0,55 0,63 0,71 0,78 0,94 1,02 1,10 1,18 1,26 1,41 1,5<' 1,73 1,96 i 2,36 3,14
12 0,47 0,56 0,66 0,75 0,85 0,94 , 1,13 1,22 1,32 1,41 1,51 1,70 1,88 2,07 2,36 2,83 3,77
14 '0,55 0,66 0,77 0,88 0,99 1,10 1,32 1,43 1,54 1,65 1,76 1,98 2,20 2,42 2,75 3,30 4,40
15 0,59 0,70 0,82 0,94 1,06 1,18 1,41 1,53 1,65 1,77 1,88
1
2,12 2,35 2,59 2,94 3,53 4,71
16 0,63 0,75 0,88 1,01 1,13 1,26 1,51 1,63 1,76 1,88 2,01 2,26 2,51 2,76 3,14 3,77 5,02
18 0,70 0,85 0,99 1,13 1,27 1;41 1,70 1,84 1,98 2,12 2,26 2,54 2,83 3,11 3,53 4,24 5,65
20 0.78 0,94 1,10 1,26 1,41 1,57 1,88 2,04 2,20 2,36 2,51 2,83 3,14 3,45 3,92 4,71 6,28
22 0,86 1,04 1,21 1,38 1,55 1,73 2,07 2,25 2,42 2,59 2,76 3,11 3,45 3,80 4,32 5,18 6,91
25 0,98 1,18 1,37 1,57 1,77 1,96 2,36 2,55 2,75 2,94 3,14 3,53 3,92 4,32 4,91 5,89 7,85
28 1,10 1,32 1,54 1,76 1,98 2,20 2,64 2,86 3,08 3,30 3,52 3,96 4,40 4,84 5,50 6,59 8,79
30 1,18 1,41 1,65 1,88 2,12 2,36 2,83 3,06 3,30 3,53 3,77 4,24 4,71 5,18 5,89 7,06 9,42
7,54 10,1 -I
32 1,26 1,51 1,76 2,01 2,26 2,51 3,01 3,27 3,52 3,77 4,02 4,52 5,02 5,53 6,28 m
2,47 2,75 3,30 3,57 3,85 4,12 4,40 4,95 5,50 6,04 6,87 8,24 11,0 J:
35 1,37 1,65 1,92 2,20 Z
3,14 3,77 4,08 4,40 4,71 ,5,02 5,65 6,28 6,91 7,85 9,42 12,6
40 1,57 1,88 2,20 2,51
2,47 2,83
2,83
3,18 3,53 4,24 4,59 4,95 5,30 5,65 6,36 7,07 7,77 8,83 10,6 14,1 o
.,...
45 1,77 2,12
50 1,96 2,36 2,75 3,14 3,53 3,93 4,71 5,10 5,50 5,89 6,28 7,07 7,85 8,64 9,81 11.8 15,7 oC)
52 2,04 2,46 2,86 3,28 3,67 4,08 4,92 ' 5,31 5,71 6,12 6,53 7,35 8,16' 8,98 10,12 : 12,2 16,3
55 2,16 2,59 3,02 3,45 3,89 4,32 5,18 5,61 6,05 6,48 6,91 7,77 8,64
9,42
9,50
10,4
10,8
11,8
13,0
14,1
17,3
18,8
'>
60 2,36 2,83 3,30 3,77 4,24 4,71 5,65 6,12 6,59 7,07 7,54 8,48
65 2,55 3,06 3,57 4,08 4,59 5,10 6,12 6,63 7,14 7,65 8,16 9,18 10,2 11,2 12,8 15,3 20,4 3
70 2,75 3,30 3,85 4,40 4,95 5,50 6,59 7,14 7,69 8,24 8,79 9,89 11,0 12,1 13,7 16,5 22,0 >
-I
75 2,94 3,53 4,12 4,71 5,30 5,89 7,07 7,65 8,24 8,83 9,42 10,6 11,8 13,0 14,7 17,7 23,5 m
80 3.14 3,77 4,40 5,02 5,65 6,28 7,54 8,16 8,79 9,42 10,0 11,3 12,6 13,8 15.7 18,8 25,1
~
~
90 3,53 4,24 4,95 5,65 6,36 7,07 8,48 9,18 9,89 10,6 11,3 12,7 14,1 15,5 17,7 21,2 28.3 >
100 3,93 4,71 5,50 628 7,07 785 942 10 2 11O 11,8 126 141 157 173 19,6 236 314 !::

z ~
0
-

~~S88
_ _ ..... 0
9v0999~O 0991133
OO-..Jo\VlVl~~I..JW
OOWO\OVl a-.Ni
."
~
0
2.
I 999999999999999~0
...oOO-.lO\VlVI~~IJ.)IJ.)IJ.)NNNNN
VI VI -.l~_OOo\~N
3&
3
..'"
3
11>

.,::: .,0
0. ('l<
"0.
~
E. " I
~

..
!!.
;;c
'C

~
..!:,
c .,!!. p 1
~~
~
~
N'
.,
n, ~

5; ::: ~ 1 3+0
0. '0
a~p:
1
~'W IJ.)N _ _ _ 00 000
\0 \0 '0 tv'Oo u-.tv \0 00:'" IJI ".J;:.. ".J;:.. W tv N ~.,
00
C ,..
0 <
0
3""~~ ~
U> ...oVlNN-.l~VlOO~_...oOO_Vl...o~ ~
0 O\~WNW-.lVlOO-.l C 0..
'0 "0 I
0
n, 00
'"
,~

c c. ,
2'g: " ;- 0
".,
N' NNNNNNNNNNNNNN
., '" !!.
'" 0..

N'
N
0
~~~~~~~t:te:~~~~
~S2.s:-e-e-e-e-e-e-e-e-e..e-e
Z:J
~~
3","pOl
- ~~WWWNNNN----""'-"'"
tv Oo".J;:..-;""'OoIJlN Ooo.,".J;:..WN-;"'" 3&
3 0
00
U>;;;
":5.0
.,;:;' 0 NNNNNNNNNNNNNN -'" o "
X ~
0
0
.J:o,';"VlVlVlO'l-..l-..l-..l-..l-..l-..l-..lOO
Vl\CI';"o\\oNO_W\JlO'\OO\CI_
00000000000000
3 g.;
~.,
a!r., o...oOO-.lV'l~WNNN _ _ """ ~i::
~'"3
00
~

i;.
~
"'"
N 3 ...o'?o...o_...oOOOO...o~OV'lNOOO-.lo\
0\ ~ .. .. .. .. .. " .. .. .. .. .. .. ..
~., "
n
... ~ 3""~
~
3 N<
;:;. OWNWVlOO-.lOOO_+;:'OO~_ ~
~
3
;:; ~
I 00 "" ' " ~:

'"
.:::!
3
0
0.
E.
0
.:i'~ S"::I
."
~
-
"
.,;'
n
"'"
<
~ ~ 'Ow '" "" ~bt~~ t~~~b 00 a.. 3
3
0
2. tj
tj .,N' 00 000 00 U>o

" Z
~
:-' - 9 9 .. .. 9 9 9 9 9 9 9 .. 9 9
N ...oOO-.lO\V'lV'l~~IJ.)WNNNN
3&
3
n
c
Z .,
2. . "" U>
"" 00 '-" N N :::
:::; 00
..... g... g..... g g 1+ 0 ~ ~
3 0. '0 ~ "..... .,
~
~
~
N ~c
,.
N
N
0
0
0
U> N
3 ~ I 1 .., "'OO\V'l+;:.wtvN ............ ,....OOOooo
u-.o.,wtvNW'Oo...W'OOoIJIIJI".J;:..WN
~tvWOO-.lV'l+;:'O\V'lI.O""'''''''_O\
~i::
~"
""~
1 ,..
0

c"
!~
V'I~..;,Jtvl.O~ 00
Z
~ .
3 " c
~ '!S.
~
3
3 ~
..0\ 0\.!Jl VI ..~ ~~~ W ..N ..N ..N N:-:-:-, 3&
""
n a,
."
~

6o~ociw6woOw\O.{::o.oO'lOVI
00000000000000
"'~- pOl
V'l VI VI V'lN OOV'ltv OOO\~ 3
0
0
...
00
Q

N'

""""3
Ntv _ _ ............ ;;'
3 ~. r~ 3: ~ Q

a II
-.lW\QO\WOOOo\V'lVl~WNtv_ ......
..... ~ _.'00 OOOO...oVl~O\O-.l...o""" _ _ O\""'O\tv ~"
"'~
I
U> ? 0'-. 00 o...".J;:..':..JW\O".J;:..".J;:.. \0 \0 3 > eX>
~ I " ._.
~

w
 8 1 4 - - - - - - - -_ _~TEHNOLOGIJA I MATERIJALI - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -______ 815

'rtiil~
NA VOJI I ELEMENTI
ZA SPAJANJE .M,81.210 -e- _~ M.B1.28~ j $M.81.660 i$ M,S2.151

e min = 1,1 s
Mctri~ki ,navoj i
elementi za spajanje BI----;J M.B1.103
~
M.81.290 ~.M.S1.680 t$ M.B2.151.

~ f!3-M.B2.031
Navoj JUS M.BO.01O-1972 profilni kut 60 0 Vijak - matica - steljka
81' -3- M.81.163 M.81.291 M.B2.300
- ~ $ . M.B2,032
Ozna- Ko- Presjek Mali promjer 0 Mjere u mm
ka rak jezgre unut. navoja 2l svrdla
Opteretivost teli~nih vijaka i momenti pritezanja
" mm AdJ mm
2
min mm maks mm s h III d D 11
Za vijke s pr'opisanim mehanickim svojstvima (kJasama cvrstoce) vrijede nize
M 3 0,5 4,473 2,459 2,599 2,5 5,5 2 2.4 3,2 navedena dopustena- opterecenja FuN i rnomenti pritezanja T u Nm. Opterecenja
7 0,5
M 3,5 0,6 5,997 2,850 3,010 2,9 6 2.4 2,8 3,7 8 su izracunata liZ uvjet dopustenog naprezanja 0,3 (102' a momenti pritezanja liZ uvjet
0,5
M 4 0,7 7,745 3,242 3,422 3,3 0,7 (JO.2 Nmm 2 . '
7 2,8 3,2 4,3 9 0,8
M 5 0,8 12,680 4,134 4,334 4,2 8 3.5 4 5,3 10 I
M 6 1 17,883 4,917 5,153 5.0 10 4 5 6,4 12,5 1.6 Klase cvrstoee vijaka - JUS M.B1.023 - 1975.
M 8 1.25 32,820. 6,647 6.912 6.8 13 5,5 6,5 8,4 17 1,6
MIO 1.5 52,270 8,376 8,676 8.5 17 7 8 10,5 21 1974. 4,6 4,8
2 5,6 5,8 6,6 6.8 6,9 8.8 10,9 12,9
M 12 1,75 76,209 10,106 10,441 10,2 19 8 10 13 24 Oznaka
2,5
M 16 2 144,043 13,836 '14,210 14,0 24 IO 13 17 30 1964. 40
3 50 60 80 100 120
M 20 2,5 225,080 17,294 17.744 17,5 30 13 16 21 37 3 -_.
M 24 3 324,096 20,752 21,252 21,0 36 15 . 19 25 44 Cvrst.
4
N/mm' 400 500 600 800 1000 1200
I) ,UJedno vanJskl 0 vlJaka U mm. JUS obuhvaca JOs M 7, M 14. M 18 i M 22. Gran.
21 Granicne mjere za klasu tolerancijc 6H prema JUS M.BO.045 _ 1967. 240 320
0"0.2 300 400 360 480 540 640 900 1080
Prod.
Oblici j standardi vijcanih elemenata 25 14
()5 '/;, 20 10 16 S 12 12 9 8

f1' -3 M.B~.053
M.B .054 ~---3 M.B1.117 -l- -$ M.B1.601 ~ @M.B2.011
. M. B2.012
Vijak Dopuslenu oplercccnja F N liZ 0.3 0"0.2

'M.82.013 I
I 2 3 4 5 6 7

i $.
8 9 10 II
&__j-M.B1.051 ~ ___ ;} M.B1.135 M.81,603 1-$-M.82.141
M.81.052 M.81.604 M 3 322 429 402 536 482 643 724 858 1 206 1447
M 3,5 432 576 540 720 648 864 972 I 151 1619 1943
~.M.81,631 t~M,82.142
-lJ- M.at07l M 4 558 744 698
.~ ~ __ .~ M.B1.118
M 5 914 1219 I 143 1524
930 837 I 116 I 256 1488 2093 2511
1372 I 829 2057 2438 3429 4115
M 6 I 289 1 718 1611 2148 I 933 2578 2900 3437 4833 5800
~M.81.120
M.81.125 ~ -3 M.B1.144 ~ M,81.650 ~ ~~M82.110
M 8
M 10
M 12
2362 3 149 2952 3936
3766 5021 4707 6276
5486 7315 6858 9144
3542
5648
8230
4723
7531
10 973
5314
8473
12344
6298
10 042
14630
8856 10 627
14121 16945
20574 24689

l ,
i M 16 10 368 13824 12960 17280 15552 20736 23 328 27648 38880 46656
~., M.81.171
M.81.260
-+.p M.B1.261
M.81,262
-8- ~M.81.641 ~ t $ M.82,136
M 20
M 24
16200 21600 20250 27000
23328 31 104 29 160 38880
24300
34992
32400
46656
36450
52488
43200
62208
60750 72 900
84480 104976
816 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _~TEHNOLOGIJA 1 MATERIJALI
----------------------------_______________ 817
Yijak Momenti pritezanja M Nm" uz 0,7 0'0.2 (l Nm:::::: 10 kpcm) Grlo zarulje iIi podnozje osiguraca Navoj za elektrotehniku
(Edisonov navoj)
I 2 3 4 c 5 6 7 8 9 10 11
Osnovni profil: JUS M.BO.086 - 1952.
M 3 0,5 0,7 0,6 0,8 0,75 1,0 1, I 1,3 1,9 2,2
Granicne mjere: JUS M.BO.380 - 1956.
M 3,5 0,8 1,1 1,0 1,3 1,2 1,6 1,8 2,1 3,0 3,6
M 4 1,2 1,6 1,5 2,0 1,8 2,4 2,7 3,2 4,5 5,5 Mjere u mm
M s 2,3 3,0 2J 8 3,8 3,4 4,5 5,1 6,0 8,5 10,2 " ",-

M 6 4,0 5,3 5,0 6,7 6,0 . I 80, 9,0 10,7 15,0 18,0 Podnozak zarulje iii glava osiguraca
M 8 9,2 12,2 11,4 15,3 13,7 18,3 20,6 24,4 34,3 41,2
Oznaka Vanjski navoj Unutarnji navoj Koraka Korak Polumjer
MIO 17,5 23,3 21,9 29,2 26,3 35,0 39,4 46,7 65,7 78,8 D .. D
111,6 133,9 navoja d d1 na 1" h r
M 12 29,8 39,7 37,2 49,6 44,6 59,5 67,0 79,4 1

M 16 164,3 85,7 80,3 107 96,4 128,6 144,6 171,4 241 289
471 maks 5,33 4,77 5,49 4,93 25 1 0,293
M 20 125,5 167,4 157 209 188 251 282 335 565 E 5
min 5,23 - 5,39 4,83
M 24 217 289 271 362 325 434 488 579 814 976

Opcemlo: F -=-0,3' 0"0 2' Ad3 N maks 9,53 8,51 9,78 8,76
E 10 14 1,814 0,531
T = 0,93' (10 ,2' Ad3 ' P' 10- 3 Nm. Tumacenje: min 9,36 8,34 9,61 8,59
0,93~0,7((2n' 0,12); 0,12 ~ faktor trenja celik na celik
0"0.2= granica plasticnosti, od:no~no O"T = granica tecenja u Njmm
1 maks 13,89 12,29 14,16 12,56
E 14 9 2,822 0,822
2
Ad3 = presjek jezgre u mm , vidi str. 814. min 13,70 12,10 13,97 12,37
P = korak navoja u mm.
maks 15,97 14,47 16,25 14,75
Za cvrsto pritezanje vijaka bez pogonskog opterecenja ide se blizu gran ice E 16 ",.10 2,5 0,708
min 15,75 14,25 16,03 14,53
plasticnosti. Momenti pritezanja su tada 1,4 puta veci od navedenih u tablici.
maks 26,45 24,26 26,85 24,66
Pregled navoja za osigurace i zarulje E27 7 3,629 1,025
min 26,15 1 23 ,96 26,55 24,36
- Za osigurace Za zarulje
maks 33,05 30,45 33,55 30,95
E 33 6 4,233 1,187
min 32,65 30,05 33,15 30,55
do do do Navoj
Tip Navoj Standard Vrst A W podnoska
A
maks 39,50 35,90 40,05 36,46
E40 4 6,350 1,850
0,2 E 5 min 39,05 35,45 39,60 36,00
25 DII E 27 JUS N.E5.005 patuljaste
63 DIll E 33 do 061 - dzepne 0,3 EIO
100 DIY R 1 1(4" 1962." iluminac. 40 E 14 Navoj E 5 i E 16 nije prema JUS, vee prema DIN 40400.
200 DV R 2"
normalne 200 E27
25 Neozed E 16 DIN 49315+ (JUS N.L1.201 1000 E40
49325-5.71 - 1964)
Navoji UNC i UNF
I) Instalacljski osiguracl tlpa D se sastoJe od: Poslije 1948. godine, U Velikoj Britaniji, USA i Kanadi nadomjesten je Whit-
osnove (D II i D III s prednjim iii straznjim prikljuckom, D IV i D V sarno sa worthov i B. A. navoj u nacicmalnom navojnom sustavu (Sellers) zajednickim "unifi-
straznjim prikljuckom), . ciranim" sustavom navoja UNC j UNF, ASA B1.1960. i BS 1580: 1962.
rastalnog uloska DII ,i P V (dodati nazivnu struju i ev. rijec "tromi" ako obicni Profilni kut navoja je 60.
ulosci ne zadovoljavaju, Oznaka navoja sastoji se od vanjskog promjera u intima (col), broja koraka na
krtpe D II i D V i od kalibarskogj>rstena D n do D Y. 1" i dodatne oznake UNC za navoj s normalnim (grubim) korakom, odnosno UNF za
Rastalni ulosci: str. 207. Cijevni navoj R I 1/4" i R 2" na str. 805. navoj s finim (sitnim) korakom.

52 Koncarev prirucnik
(

818 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI

~-------------------___________ 819
Klasa (tocoes!) Jzrade oznaca~,! se:
Ozoaka VeIiki Mali promjer Koraka
gruba srednja fina navoja prornjer vijka matice oa 1"
vijak 1A 2A 3A
matica 1B 2B 3B 9/16 - 18 UNF 14,288 12,555 12,761 18
Osim niza UNe i UNF postoji jos poseban (specijalan) niz UNS sa finijim korakom S/8 - 18 UNF 15,875 14,143 14,348 18
ito za velicine od 1/4 do 7" za izbor prvog reda, zatim za velicine 11/16 do 1 7/16# za 3/4 - 16 UNF 19,050 17,102 17,330 16
izbor drugog reda i velicine za posebne namjene, ciji su promjeri mnogokratnici 7/8 - 14 UNF 22,225 20,000 20,262 14
inca od 1,6 do 5,9. 1 - 12 UNF 25,400 22,804 23,109 12
-- UNC navoj s normalnim korakom (mjere u mm) 1 1/8 - 12 UNF 28,575 25,979 26,284 12
1 1/4 - 12 UNF 31,750 29,154 29,459 12
Ozoaka Veliki Mali pro~jer Koraka
1 3/8 - 12 UNF 34,925 32,329 32,634 12
navoja promjer vijka matice oa 1"
1 1/2 - 12 UNF 38,100 35,504 3S,809 12
No 8 (0,164) - 32UNC 4,166 3,193 3,307 32
No 12 (0,216) - 24 UNC 5,486 4,188 4,341 24 DOPU8TENA OPTERETIVOST TRANSPORTNE UZADI
1/4 - 20UNC 6,350 4,793 4,976 20
5/16 - 18 UNC 7,938 6;205 6,411 18 Celicna ufad od fica cvrstoce Konopljina ufad trozilna normalne
3/8 - 16 UNC 9,525 7,577 7,805 16 1600 N/mm' DIN 15060-:1968. izvedbe DIN 83325 -1975.
7/16 - 14 UNC 11,112 8,887 9,149 14 Dopusteni teret (masa) u kg!) Dopusteni teret (masa) u kg
1/2 - 13 UNC 12,700 10,302 10,584 13
9/16 - 12 UNC 14,288 11,692 11,996 12
5/8 - 11 UNC 15,875 13,Q43 13,376 11
3/4 - IOUNC 19,050 15,933 16,299 .10 Pro- Pro-
7/8 - 9UNC 22,225 18,763 19,169 9 mjer mJer
I - 8UNC 25,400 21,504 21,963 8 uzeta ufeta
1 1/8 - 7UNC 28,575 24,122 24,648 7 F F F F
!
1 1/4 - 7UNC 31,750 27,297 27,823 7 mm (.(=0 0 a~45 (.( =90 a~ 120 0 mm "~Oo ~~45c a~90c a~ 120"
1 3/8 - 6UNC 34,925 29,731 30,343 6
1 1/2 - 6UNC 38,100 32,906 33,518 6 8 890 820 625 445 8 100 90 70 50
1 3/4 - 5UNC 44,4S0 38,217 38,951 5 10 1440 1330 1010 720 10 160 140 110 80
2 - 41/2 UNC 50,800 43,876 44,689 4,5 12 2100 1940 1480 10S0 12 240 210 170 120
14 2900 2670 20S0 1450 14 300 270 210 ISO
Niz UNC nastavlja se s 2 1/2 - 4 1/2, 2 1/2 - 4, 23/4 - 4. 3 - 4. 16 3900 3600 2750 1950 16 400 360 280 200
3 1/4 - 4, 3 1/2 - 4. 33/4 - 4 i 4 - 4. 20 5600 5 170 3950 2800 18 500 450 350 2S0
24 8400 7760 5930 4200 20 620 560 430 310
UNF navoj s finim korakom (mjere u mm)
36 12600 11600 8900 6300 22 740 660 520 370
Ozoaka Veliki Mali promjer Koraka 42 17600 16200. 12400 8800 24 880 790 610 440
navoja promjer vijka matice oa 1" 48 23000 21200 16200 11500 26 1000 900 700 500
60 33000 30400 23300 16500 28 1200 1080 840 600
No 8 (0,164) - 35 UNF 4,166 3,299 3,401 36
No 10 (0)90) - 32 UNF 4,826 3;853 3,967 32 30 1 370 1230 960 680
1)
Vrijednosti su-umanjene za 20 % bu- 32 1570 1410 1 100 780
No 12 (0.216) - 28 UNF 5,486 4,374 4,503 28
duci da jos, ima u upotrebi uzadi od 36 2080 1 870 14S0 1040
1/4 - 28 UNF 6,350 5,237 5,367 28
fica cvrstoce 1 300 Njmm 2 40 2420 2180 1690 1210
5/16 - 24 UNF 7,938 6,640 6,792 24
3/8 - 24 UNF 9,525 8,227 8,379 24
lednostruko zavjeseno ufe nosi pota dopustenog tereta za (.(=0.
7/16 - 20 UNF 11,112 9,555 9,738 20
1/ 2 - 20 UNF 12,700 11,143 11,326 Najmanji dopusteni polumjer savijanja ufeta je 7,5 puta promjer uzeta.
20

52 *
 ~
MAGNETSKI LIMOVI
za izvcdbu magnetskih krugova elektricnih rotacionih strojeva, apaTata transformatora
Tabliea l. Hladno valjaDi neorijentirani magnetski limovi

Oznaka vrste Specif. Deblj. Maks. gubicF) Min. magn. indukcija 3 ) Anizo-4) Faktor s ) Porast 6 )
lima masa lima Wjkg T tropija punje- gubitaka
DIN 46400/76') kg/dm' mm kod za jakost magn. polja u A/m gubitaka nja starenjem
1,OT 1,5 T 2500 5000 10000 30000 ruaks. min. ruaks.

I 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

V110-35A 7,60 0,35 1,10 2,70 1,49 1,60 1,71 1,89

V130-35A 7,65 0,35 1,30 3,30 1,49 1,60 1,71 1,89 14% 0,95 6%

V135-50A 7,60 0,50 1,35 3,30 1,49 1,60 1,71 1,89

V150-50A 7,65 0,50 1,50 3,50 1,50 1,60 1,71 1,89 14%
V170-50A 7,65 0,50 1,70 4,00 1,51 1,61 1,72 1,90 8%
V200-50A 7,70 0,50 2,00 4,70 1,52 1,62 1,73 1,94 0,97
V230-50A 7,70 0,50 2,30 5,30 1,54 1,64 1,75 1,97
V260-50A 7,75 0,50 2,60 6,00 1,55 1,65 1,76 1,98
V300-50A 7,80 0,50 3,00 6,80 1,56 1,66 1,77 2,00 12% 10%
V360-50A 7,80 0,50 3,60 8,10 1,58 1,68 1,78 2,01
_. ---

Napomene uz tablice r i 2.
1) uskladeno s Euronorm 106
2) gubici magnetiziranja za standardni uzorak (polovica traka izrezana je okomito- na smjer valjanja, a polovica
u srnjeru valjanja)
3) vdne vrijednosti rhagnetske indukcije izmjerene. ked vrsne vrijednosti rnagnetskog poija i frekvencije 50 Hz
4) postotak anizotropije gubitaka magnetiziranja izracunava se prema izrazu: 100 (P p - P\I)/(P p + P \I)'
gdje su: Pp - gubici okomito na smjer valjanja
P\I - gubici u smjeru valjanja
S) za neizolirani lim kod speeificnog pritiska 100 N/em' (~1O kp/cm')
') porast gubitaka (kod 1,5 T) nakon starenja na 100 'C, u trajanju od 600 h

Tablica 2. Hladno valjani orijentirani magnetski limovi -I

m
:x:
Oznaka vrste 7) Specificna Debljina Maks, gubici') Min. magn. indukcija 3)8) Faktor S ) z
lima masa lima Wjkg T punjenja o
r-
DIN 46400 kg/dm' mm kod za jakost magnetskog polja min. oCl
,
1,5T I1,7T 800 A/m
VM89-27 (M4)
VM97-30(M5)
7,65
7,65
0,27
0,30
0,89
0,97
1,40
1,50
1,75
1,75
0,950
0,955
'>
VM111-35(M6) 7,65 _0,35 I,ll 1,65 1,75 0,960
.. - - - - -- - - - - ~
7) uskladeno s Euronorm 107. U zagradi oznake prema AISI (Standard of American Iron and Steel Institute) ~
B) U smjeru valjanja ~
lzolacija orijentiranog lima: anorganska, postojana na temperaturama do 820C. lednostrana debljina izolaciijskog sloja .=
1- 3 ~m. Otpor izolaeije, mjeren metodom FRANKLIN, IEC 404-2/1978, kod speeificnog pritiska 200 N/em',veci od 10 Q, em'. ~
BOJE ZA OZNACAVANJE CJEVOVODA

Cjevovod za boja Cjevovod za boja

Zasicena para crveno Zrak za ispuhiv. plavo
Pregrijana para crveno - bijelo - zeleno Topti zrak plavo -zeleno -plavo
Ispusna para crveno-zeleno -crveno Komprim. zrak plavo -crveno - plavo
U gljena pras. plavo -crno.....: plavo
Pilka voda zeleno
Topla voda zeleno - bijelo - zdeno Gradski plin iuto
Voda za napaj. zeleno - crveno - zeleno Aeetilen iuto - bijelo - iuto
BU!larska voda svijetlo zeleno Vodik iuto - plavo - iuto
-
K ondcllz. voda zeleno - iuto - zeleno Ugljic. dioksid iuto - zeleno - iuto
M orska voda svj. zeI. - cry. - svj. zel.
Otp;:ldna voda zeleno - erno - zeleno Kiselina nar.ancasto

Vttkuum sivo Luiina Ijubicasto

~
.

Ulje smede
---- ----
822 _____________________________________________ zavarlvanJe 823
LEMOVI I TOPITELJI OKS IDA
1 2 3 4 5 6
Radna temperatura, svojstva i namjena legura za tvrda i meko lemljenje
DIN 8512: lrljanjem
Svojstva Klasa L-SnZnlO 198 45 0,114 Al bez
Oznaka lerna Temp. lema kod L-SnZn40 260 77 0,10 topitelja
Namjena topitelja
lem- 20 "C za osnovni (fluksa) L-ZnCd40 300 227 0,067 AI, AI-leg.
Ijenja
materijal DIN L-SnPbZn 343 52 0,143 kabeli FLW2
JUS DIN 'c 2J
" 8511/67. L-CdZn20 266 160 0,075 AI, Cu, pocinc.
zeljezo
1 2 3 4 5 6
_. ..
Tvrdi lemovi: I) <vrsloca na vlak N/mm2 (1 N/mm2~0,lkp/mm2) .
JUS C.D2.306/57. DIN 8513/73: 2) spec. elektr. ctpar nmm 2 jm
L-Ns 910 550 0,200 Ni, Ni-Ieg. ZA V AR IVANJE
S.Cu60Zn L-Ms60 900 420 0,069 Cu, lijevano F-'SH2 Prikazivanje sava (zavara) Da crtezima prema JUS C.T3.011jl961.
JUS C.D2.307/57: zeljezo Oznaka za say, koji ua crtezu ima prikazan spoj obuhvaca
S.Cu52ZnAgI2 L-AgI2 830 540 0,074 znak za vrstu Sava (tablice I i 2) znak za nacin zavarivanja
L-Ag20 810 520 0,073 Cu, Cu-Ieg., kote sava .ostale podatke potrebne za pravilno
S.Cu32ZnAg44 L-Ag44 730 460 0,087 celici F-SHI izvodenje zavarivanja.
S.Cu40ZnAg27Mn Tablica I
L-Ag27Mn 840 500 0,250 nerd. eel. tv. met. F-SH2 . Znakovi za vrstu Sava kad zavarivanja taljenjem (elektro-Iucno, plinsko)
S.Cu43ZnAg20Cd L-Ag20Cd 750 400 0,083 Cu, Cu-leg.,
S.Cu36ZnAg30Cd L-Ag30Cd 680 400 0,077 lijev. zelj., eel., F-SHI Nazi'v sava Poprecni presjek sava Znak
L-Ag40Cd 610 470 0,071 nerd. celik, Ni
I )
L-AgI5P 710 500 0,121 Cu bez ~

<)
oj
t
,
L-Ag5P 710 500 0,230 Cu, Cu-leg. topitelja
>~
V
L-CuP8

DIN 8512/63:
L-A1SiI2
710

590
450 0,280

180 0,Q35 AI, AI-leg.

Cu-Ieg.
F-SHI

F-LHI
'5,
~
f--
y

X Z
rn --<)
(X)
Meki lemovi:
dvostruki Y % (>--<)
JUS C.EI.041/63:
S.Sn25
S.Sn35
DIN 1707/76:
L-PbSn25Sb 260 Pb, Cu-leg. F-SW3
kutni
cd1 L::::? b,.

S.Sn40
L-PbSn35Sb
L-PbSn 8(Sb)
L-PbSn40(Sb)
235
305
230 28 0,161 Cu, Zo, poko- za cink
vanjski kutni
U. J:J
S.Sn60
S.Sn60
L-Sn60Pb(Sb)
L-Sn60Pb
190
185
sitreni metali
Cu, celik, poko-
sitreni metali
F-SWI say trodjelnog spoja

~
U ,.. ... "
D
L-PbSn2
L-SnAg5
325
220
25
46
0,204 Cu, bijeli lim
0,133 Cu F-SW2
say' iz zaruba
. ~ ~

L-SnSb5
L-CdZnAg2
240
270
56
180
0,161
0,077 Cu-leg. nerd. F-SW1
rubni
rn~ a
L-PbAg3 305 32
celik
0,213 Cu F-SW2
bridni ,.......,m "
824 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI Zavarivanje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 825

Tablica 2. Znakovi klase kvalitete

Znakovi za vrstu bva kod elektro-otpornog z8varivanja pritiskom o= nepropusno (posude pod pritiskom, uljna nepropusnost)
= vrlo kvalitetno (dijelovi konstrukcije izlozeni dinamickom opterecenju sa atestorn)
Naziv sava Izgled i presjek sava Znak
II = normal no (zavareni spojevi za konstrukcije bez atesta).

tupi sa zadebJjanjem f---3:- =--+ Do donosenja JUS standarda prepofu(:uje se da su zavarivaci za savove kvalitete
II ocijenjeni ocjenom 0,7, a za kvalitete I i 0 barem 0,8 iii vise (moguca ocjena 0,6 do 0,9).
Primjer: Oznaka kutnog sava klase kvalitete I, debljine sava a=4 mm, zavarenog
elektro-Iucno rucno b:. '
I, 4, E.
tupi s bridom -E$---+
Proracun zavarenih konstrukcija

tockasti
o Ogranicenje naprezanja u savu
a) Staticko opterecenje na vlak, tlak i odrez od site FuN
F ,
u=A<v l v2 ' u vdop Njmm

~~ Presjek zatvorenog sava A=a1 mm 2

bradavicasti
Presjek otvorenog sava (prema sliei) A = a (1 - 2a) pri eemu je 2a smanjenje duljine
zbog pocetnog i krajnjeg kratera.

'jinijski .
EEf---,
--------
---.--.
--------
Kod tupog sava a~s (debljina lima).

Kod opterecenog kutnog sava: a=visina isto~

kracnog trokuta, koji j~ upisan u presjek
F

splosteni linijski
' -e-
sava; a=O,7 s; 1 po mogucnosti >40 mm.
Ako je sila F u praveu I, raeunati I s najvise
40 a.
Faktore Vi' V 2 i O'vdop vidi pod e).

b) Staticko opterecenje na savijanje od momenta M u Nmm

M ,
Kotiranja. Kod sava se kotiraju mjere- poprecnog presjeka (dubina z1ijeba, deb- u=-<V 1 V 2 0'vdop Njmm
W
Ijina a, sirina b, duljina I i polozaj sava (vidi JUS C.T3.011). 2
W=otporni moment presjeka sava u mm 3, npr: la f'5.
Znakovi za nacin zavarivanja e) Vrijednosti za celicne nosece konstrukcije (po DIN 4100 - 1968) pri stalnom
P = plinsko zavarivanje opterecenju (ne vrijedi za eestovne mostove) i za zavarena vozila:
E = obieno elektro-lueno zavarivanje metalnom elektrodom
C = obieno elektro-lucno zavarivanje ugljenom elektrodom Vrsta celika osnovnog materijala C 0000 C 0370 C 0460 C 0562
o ~ elektro-Iucno zavarivanje pod zastitom CO, (MAG)
N = elektro-lueno zavarivanje pod. zastitom argona (MIG, TIG) Dopusteno naprezanje na vlak u vdop Njmm 2 120 140 160 210
Z = zavarivanje pod zastitnim pnihom (EPP)
R = zavarivanje elektrienim otporom Dopusteno naprezanje za vodove vidi str. 481.
 8 2 6 - - - - - - -_ _ _ _ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI Gradevinski. podaci 827
Faktor VI
Faktor C2

Vrsta- sava Ooterecenje na faktor C,

vlak tlak savijanje odrez
Oblik sava vlak odrez
tupi 0,75 0,85 0,80 savijanje torzija
0,65 tlak
kutni 0,65 0,65 0.65 0,65
I 0,50 0,60 0,40
Faktor v2
V obiean 0,60 0,85 0,55
Kvaliteta faktor V sa provarenim
zavarivanja v, Primjedba korjenom 0,70 0,85 0,55

normal no 0,5 nepokretni dijelovi pod niskim. stalnim opterecenjem, X 0,70 0,85 0,55
konstrukcijsko bez izmjenicnog opterecenja
kutni jednostrani 0,40 0,20 0,40
evrsto 1,0 stupovi nadzemnih vodova, pokretni i nepokretni dije- kutni dvostrani 0,60 0,80 0,60
lovi s visokim stalnim opterecenjem i izmjenicnim opte-
recenjem do 50 N/mm2 Faktor C,
specijalno 1,25 visoko izmjenieno opterecenje Prijelaz apterecenja C,

Za cvrsto i specijalno zavarivanje potrebni su. kvalificirani zavarivaci. Sastav s ravnim tokom sHe npr. tupi say opterecen na vlak
Nepropusnost se maze propisati uz sve 3 kvaHtete.
. DinamjcKa opterecenje S neravnim tokom sile npr. kutni say 0,6 ... 0,8

.' U strojogradnji se pretpostavlja dinamicka cvrstoca 110 N/mm' (za (:.0370, jer Sastavi izlozeni cijepanju 0,3
bolje vrste celika vise su osjetljive na djelovanje zareza).
Naprezanje u savu (J racunati kao pod a) i b); za FuN iii M u Nmm uvrstiti
maksimalne vrijednos~i. Faktor C.
Ogranicenje naprezanja u savu
. Velicina predmeta C.
C OC 1 C,C,C. 110 ,
(F<N/mm
S Mali lako pristupni i okretljivi predmeti 0,9 ... 1,0
Sigurnost S> 1,25 obiono 2 do 3.
Veliki i najveci predmeti 0,8...0,75
Faktor Co Faktor C I

osnovni kvaliteta GRADEVINSKI PODACI

materijal faktor Co zavarivanja faktor C 1 osobine zemljista
(vidi I c)
Alat iii Koeficijent
(:.0000 Kate- Nosivost sredstvo povecanja
0,9 normalno Naziv Vrsta
(:.0370 gorija N/mm' za obradu po iskopu
1,0 konstrukcijsko 0,5
(:.0460 1,05 cvrsto 1,0
(:.0562 1,07 specijalno. I rastresita zemlja nasuto tIo, muljevito
1,35
i barustine 0,0-0,1 lopata 1,15
 Gradevinski podaci ___________________ 829
8 2 8 - - - - - -_ _ _ _ _ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
Osoovni podaci za zidarske radove
Kate- Alat iii Koeficijent Opeka normalnog formata: 6,5 x 12 x 25 cm; masa 3,5 kg(kom.
Naziv Vrsta Nosivost Debljina morta za zidanje: cca 1 cm.
gorija sredstvo povecanja
N(mm' Debijina morta' za zbukanje: 1,5 do 2 em.
za obradu po iskopu
Dopustena naprezanja oa pritisak
II obicna zemlja ilovaea, giina, stihaca Opeka normalnog formata s vapnenom zbukom MO-II0 ............ 0,8 Njmm 2
pjeskovita glina 0,1-0,2 (asov) 1,20
III Opeka normalnog formata sa cement nom zbukom M 0-150 ......... 1,6 Njmm 2
CVfsta zemlja suha glina, pijesak,
sljunak 0,2-0,4 pijuk 1,25
IV trosna stijena cisti iii vrlo dobra opeka na 1(2 I 1'(, 1
Vrsta zida opeka opeka opeke
talozeni sljunak 0,4-0,6 pijuk 1,30 "kant" opeke
V meka stijena monolitna stijeoa 0,6-0,8 barut 1,40
VI cvrsta stijena monolitna stijena 0,7-1,5 dinamit debljina zida bez' zbuke, cm 6,5 12 25 38 51
1,50
VII .vela cvrsta stijena monolitna stijena 2,0-3,0 dinarnit 1,5 debljina zida s obostranom
zbukom, cm 10 16 29 42 55
opeka u m 2 vertikalne
Upotrcba pijeska i sljunka prema .krupnoci projekeije, kom 32 50 100 150 200
VeliCina zma opeka u m 3 , kom cca 385
Naziv i upotreba
0mm masa zida vertikalne projekeije
s obostranorn zbukorn, kg(m' 120 260 460 670 880
Pijesak
za zavrsno zbukanje 0,1-0,2
za grubo zbukanje 0,2-0,5
za zidanje i grubo zbukanje 0,5-1,0 opeka mort
Vrst zida od opeke korn. m'
za zidanje u kamenu 1,0-5,0
Pijesak za betone o -8,0
Sljunak 1 m 3 zida od 25 em u vapnenom mortu 1:3 385 0,320
za fini beton 8,0-30,0 1 m 2 zida od 12 ern u vapnenom mortu 1:3 50 0,040
za grubi beton 30,0-80,0 1 m 2 zida na .. kant" u cementnom mortu 1:4 32 0,020
pjeskoviti o 8,0
Za 1m' vapnene zbuke omjera 1:3 treba: 0,93 m' pijeska, 0,311 m' iii 374 kg
Bcto n gasenog vapna. 180 I vode.
3
Za 1m 3 cementne zbuke omjera 1:4 treba: 1,08 m pijeska, 0,268 m' iii 375 kg
Potrebno za 1 m3 betona Nearmirani beton Armirani beton cementa, 340 I vode.
Marka
betona dopusteni pritisak dopusteni pritisak
MB cementa vode sljunka Masa i evrstoca vaznijih vrsta drva
N(mm' N(mm'
kg I m' osovinski ivicni osovinski ivicni Cvrstoca na
100 206 120 1,22 1,5 2,0 - - Suho drvo masa
150 vlak u smjeru tlak u smjeru tlak okornito
257,5 130 1,18 2,5 3,5 4,5 6,0 II klase savijanje
200 vlakanaca vlakanaea na vlakanea
309 150 1,14 3,5 5,0 5,5 8,0
300 360,5 tim' N(mm' N(mm' N(mm' N(mm'
160 1,11 6,0 8,0 8,0 12,0
..
1 vreea cementa III vapna Ima 50 kg, I vreca sadre ima 40 kg. Cetinjace
Mase: cement I 200 kg(m' bor 0,57 8,0 10,0 9,0 2,0
nearmirani beton 2400 kg/m 3
pijesak I 500 ... 1 700 kg(m' smreka 0,47 8,0 10,0 9,0 2,0
armirani beton 2 500 kg 'm J
sljunak I 500 ... 1 700 kg(m' 'ela 0,54 8,0 10,0 9,0 2,0
830--_ _ _ _~_ _ _ _ TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
------- ,----- --
Cvr~toca na

Suho deva masa vlak u smjeru tlak u smjeru tlak o.ko.mito

savijanje
II klase vlakanaca vlakanaca na vlakanca
tim' N(mm' N(mm' N(mm' N(mm'
RAZNO
Listace STANDARDNI BROJEVI
hrast 0,86 9,5 12,0 10,0 3,0
bukva 0,75 9,5 (JUS A.AO.OOI - 1956)
12,0 10,0 3,0
Standardni brojevi sluze za jednolicnu podjelu nekog podrucja raznih velicina
(npr. dimenzija, presjeka, volumena snaga, struja itd.) i to u stupnjevima prema
geometrijskom redu. Svrha irn je. da se koliko je ITI9guce reducira broj p~trebnih
alala, naprava, mjeriia, kalibara, dimenzija sirovina, tipava proizvoda itd. i time
postigne jednostavnija i jeftinija proizvodnja iIi upotreba.
Standardni brojevi su zaokruzene vrijednosti geometrijskih redova s faktorom
<~1O (red R5), ',e'1O (red RIO), ',e'IO (red R20) i 4,e'1O (red 40). (Eksponenti kori-
jena ovih faktora znace broj clanova u jed nom decimal nom podrucju, npr. od
Idol0.).

R5 RIO R 20 R 40 R5 RIO R 20 R40

. 1,00 1,00 1,00 1,00 3,15 3,15 3,15

1,06 3,35
1,12 1,12 3,55 3,55
1,18 3,75
1,25 1,25 1,25 4,00 4,00 4,00 4,00
1,32 4,25
1,40 1,40 4,50 4,50
1,50 4,75
1,60 1,60 1,60 1,60 5,00 5,00 5,00
1,70 5,30
1,80
. 1,80
1,90
5,60 5,60
6,00
2,00 2,00 2,00 6,30 6,30 6,30 6,30
2,12 6,70
2,24 2,24 7,10 7,10
2,36 7,50
2,50 2,50 2,50 2,50 8,00 8,00 8,00
2,60 8,50
2,80 2,80 9,00 9,00
3,00 9,50
10,00 10,00 10,00 10,00

Standardni brojevi preko 10 dobivaju se tako, da se vrijeqnosti izmedu 1 i

10 mnoze s 10, 100 itd. Brojevi ispod 1 dobivaju se dijeljenjem vrijednosti s 10, 100 itd.
 8 3 2 - - - - -_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _.RAZNO
Standardni format papira, rimske brojke 833
Brojeve reda R 5 treba po rnogucnosti pretpostavljati brojevima reda R to,
a ove opet brojevima reda R 20 itd.
Sirina erte (mm)
Vrsta erta AO At manji
STANDARDNO PISMO
Vidljivi bridovi 0,5 0,35
Sablone iii prostoru~no: koso pismo tip B, premo ISO 3098/1 (JUS u pripremi),
Kote, srafura 0,25 0,18
okomito pismo tip B, premo ISO 3098/1 (JUS u pripreini).
Nevidljivi bridovi 0,35 0,25
Koso pismo tip B, premo ISO 3098/1 Presjecne ravnine 0,5 0,35
Sredisnjiee (simetrale) 0,25 0,18
~ a b [ de f 9 h ij kIm n 0 p q r 5 t U v wX y z
Simboli
ABCDEFGHIJKLMNOPQRS TUVWXYZ Format AO, Al A2, A3, A4

Sirina erte mm 0,5 (0,35) 0,35

P234567890 Visina simbola, odn. pisma mm 5 3,5

Standardna visina pisma iznosi h = 2,5; 3,5; 5; 7 rum itd. Visina malih slova Brojevi pozieija i pogla vlja ispisuju se slijcqccom vccom visino'm od visine za
7/10 h, razmak redova 14/ 10 h, debljina pisma 1/10 h od visine pisma. Pismo je za simbole.
75 nagnuto prema pravcu pisanja (15 od okomice udesno),
STANDARDNI FORMAT PAPIRA
Osirn prikazanog pisma postoji koso usko i okomito usko tip A, prema
ISO 3098/1. VeIiCina VeliCina
Povrsina axb Povrsina
Oznaka axb Oznaka
" Crtanje crteza mm m' mm m'

S ravnomjernim kontrastom, tj. sarno u tuliu iii sarno U oIovci. Najbolji kontrast 4 AO I 680 x 2.378 4 A3 297 x 420 1/8
se postize crtanjem tusem na bijeloj podlozi. 2 AO I 189 x I 682 2 A4 210 x.297 1/16
AO 841 x I 189 I AS 148 x 210 1/32
AI 594x 841 1/2 A6 105 x 148 1/64
CRTEZI ZA MIKROFILM
A2 420 x 594 1/4 A7 74 x 105 1/128
Snimanje tehnickih crteza i pripadnih podloga, tj. primjena mikrofilma omo-
gQcuje u radnoj i sigurnosnoj arhivi ekonomicrio arhiviranje. Reprodukcija s mikro-
filma moze uslijediti preko ekrana citaca iIi kao povec.;'hje na papiru iIi transpa-' Omjer velicina a:b= 1: J2. .
rentu. Predoost dajemo ertezima formata A2 i manjim; veCi formati zahtijevaju sni-
manje u dijelovima. VeliCine listova reda A vrijede za sve vrste tehnickih erteza, uredskog papira,
za razne tiskaniee, knjige, dopisniCe'itd. Uz velicine reda A postoje i ~odatn'e v~li
Crte ~'inc reda B, C i D, koje se upotrebljavaju za mape, listovne omote, reglstratore ltd.
Skupina erta najmanja 0,5 mm za format AD
Skupina erta najmanja 0,35 mm za format At manji Osnovn; fomat BO = 1000 xl 414 mm
CO = 917x 1297 mm
Razmak erta
DO = 771 x I 090 mm.
dvostruka sirioa erte, ali najmanje 0,5 do 0,65 mm
Srafura RIMSKE BROJKE
Razmak erte najmanje 3 mm I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II 12
 834 RAZNO Pruzanje prve pemeci ked udara elektricne struje ________ 835
XIII XIV XV XVI XX XXX XL L LX LXX LXXX XC
13 14 15 16 20 30 Oslobadanje od djelovanja elektricne struje
40 50 60 70 80 90
Postupak osJobadanja ozlijedcnog od djclovanjri struje zavish ce od okolnosti
C D M MDCCXCIV MCMLIII
100 u kojima se desila nesreca te od toga da Ii jc struja lliskog ili visokog napona. Prije
500 1000 1794 1953 svega treba pokusati iskljuCiti napon u onom dijelu postrojenja iIi instalacije koji je
II dodiru s ozlijedenim.

GRCKA SLOVA
Niski napon
A a alra H '} e eta N oi
"
B fl b beta e .9 tcta S
v n
~ x ksi
T T t
Y v y ispilon
tau IskljuCiti napon pomocll prckidaca. sklopki iii vadenjem utikaca iii osiguraca.
ev. prerezati vod izoliranim--klijestima. Ako ni to niie moguce, odvaja sc unesreceni
r y g gam a I i jota 0 o omikron
0 <P 'I' r fi 9d dodira s naponom pomocu izolirane kuke iii motke (suhe drvene letve) iii ga
Ll ,5 d delta K % k kapa n n p pi X x h hi se odvuce njegovom odjecom. Tom prilikom slane spasilae fla suhu dasku. hrpu odjcce
E F- e epsilon A }. I lambda p Q r- TO 'P iii slozenc novine te izbjcgava dodir zidova, konstrukeija iii drugog pomocnika.
ifJ ps psi
Z ( z zeta M ~ m mi E a s sigma Q w 0 omega
Visoki napon (preko I 000 V)
Struju smije isklopiti sarno strucno osposobljeni radnik. normalno pomocu
RUSKA SLOVA prekidaca iii sklopke. Prije isklapanja se unesreceni ne smije -dodifivati niti pomocu
..
izoliranih sredstava, niti mu se smije netko pribliziti (opasno po- zivot !). Nakon
Latinicka Latinicka Latinicka Lqtinicka iskla'panja treba iskljucene dijelove uzemljiti da se ponisti kapaeitivrii napon.
transliteracija transliteracija transliteracija translitcracija Za odvajanje unesrecenog od dodira s napon,om sluze kuke, motke iii klijesta
izolirana za doticni napon, po mogucnosti uz upotrebu gumenih 6zama i rukaviea.
A Pri svim postupeima oslobadanja iz kruga struje _potrebno je o~igurati da
a 3 3 Z n p q 'I is
Ii 6
ozlijedeni ne zadobije nove i jos teze ozljede. npr. uslijed pada spovisenog mjesta.
b 11 H i P r III ill S
P
B B V 11 ii J C c s Il1 ill se
f r g K k Ozivljavanje
K T T t " (u sredini rijeci
't\ n d JI Jl I Y Y u b b S razmakom) Nakon oslobadanja. od djelovanja elektricne struje treba utvrditi zdravstvcno
E e e MM m <I> 'II r hI bl Y stanje o-zlijedenog,- a prijc svega da Ii krvari, da Ii dise i da -Ii mu radi srce. Aka
E e e H n X h
, ozlijcdeni krvari prvo treba zaustaviti krvarenje.
II x (u sredini rijeci
JI()!( Z 0 c h b
0 0 1\ U 5 razmakom) Ako se utvrdi da je to p'otrebno, treba zapoceti na samom mjestu nesrece s primje-
:3 3 nom slijedecih metoda ozivljavanja -ozlijedenog:
1010 ju umjetnog disanja u slucaju prestanka disanja.
51 ja vanjskc masaze srca u slucaju preslanka rada srea i
kombinirane metode ozivljavanja u slucaju prividne smrti (prestanka disanja
rada srea).

PRUZANJEPRVE PPMOCI KOD ,UDARA ELEKTRICNE STRUJE
U svakoj radnoj i pomocnoj prosloriji iii nu radilistu gdje se nalaze elektricna
postrojenja i instaiacije iIi se upotrebljavaju elektricni uredaji i alati -prisutna je
stalna opasnost od"ozljeda uslijed udara elektricne struje. Ako osobu zadesi na radu,
udar prouzrokuje laksa iii teia zdravstvena ostecenja: opekline, grcenje misica. nesvje-
stieu, prekid disanja i rada srea. Tezina ostecenja ovisi 0 jacini, napanu i otporu
protiv protjeeanja struje, te 0 trajanju njezina djelovanja fia ozlijedenog.
Glavno naceio pri pruzanju prve pomoei kod udara eiektricne struje jest brzina
akcije. To znaci da treba sto prije osloboditi ozlijedenog od djelovanja struje. a
nakon toga odmah zapoceti ozivljavanjem, ako ozlijcdeni I1C disc iii mu srcc ne radio
U tim sIucajevima treba ujedno obavijestiti zdravstvenu ustanovu.
Ozivljavanje ce imati izgleda na uspjeh sarno onda, ako stanje prividne smrti
nije trajalo duze od 10 do 15 minuta.
Umjetno disanje
Od metoda umjetnog disanja najbolje je pnmlJelllti umjetno disanje upuhiva~
njem zraka pomocu usta, jer je pokazala najvise uspjeha, a uz to je najmanje
zamorna.
U mjetno .disanje treba izvoditi brzo i odredenim redoslijedom:
1. Ozlijedeni se polozi na teda i brzim manevrom sr.edrijeg prsta provjeri se pro-
hodnost usne supljine u zdrijeio.
 r
836~ ___________________________________ RAZNO Pruzanje prve porno':i kod udara elektricne struje __-----,:--___ 837
.' \ ;III):."" tll;t:.a.ia 1/\ \ldJ :.~ od 5 do IO min uta i
Aka se ustanovi da su usta zacepljena krvlju i slinom iii stranim predmetima.
glava se okrene u stranu, a usn a supljina procisti se kaziprsto~ omotanim rup- ako se za to vrijeme ne uspostavi normalan
cicem iIi gazom. Tom prilikom valja uvijek izvaditi zubalo; rad srea, izgledi na uspjeh ozivljavanja su
neznatni.
2. spasilac klekne pored glave Dzlijeaenog, jed nom fukoll1 potisne vilicu DZ,lijedenog
naprijed i prema gore taka da donji zubi budu ispred gornjih, a usoe' st1sn~te da U toku masaze, _povremenim pipanjem
ne propustaju zrak, dok drugu ruku stavi oa tjeme i glavu mu zabac'i sto vise pulsa na vratu, provjerava se uspostavljanje
rada srea.
una trag. Takav polozaj glave treba odriavati za cijeJo vrijeme umjetnog disanja
da hi se sprijeCiio upadanje jezika u zdrijelo;
3. duboko udahnuvsi spasilac obuhvati U50ama nos ozlijedenog i snazno upuhne
kroz nosnice udahnuti zrak. Istodobno. promatra da Ii se grudni kos siri i kad SI. 2. Vanjska masaza srea
to ustanovi, odmakne svoja usta da bi ozlijedeni izdahnuo zrak prirodnim ste- Kombinirana metoda ozivljavanja
zanjem grudnog kola (slika I),
U slucaju da istodobno prestane disanje i rad srea, treba pfimijeniti kombini-
ranu metodu, sto znaci da se naizmjenicno vrsi umjetno disanje i vanjska masaza
srea. Pozeljno je- da ozivljavanje izvode dvije osobe, od kojih jedna izvodi umjctno
disanje, ,a dfllga masazu srell. Najprije se ozlijedeni polozi na leda, donja vilica mll
se potisne unaprijed, a glava unazad, da se osigura prohodnost disnih puteva.
'.
Zatim se i~vede 3 -4 upuhivanja zraka, a potom 15 do 20 pritisaka na grudnu
SI. I. U mjetno disanje usta na nos kosl. Postupak se ponavlja dok se ne uspostavi normalan rad srea i pluca ozlije-
denog ili- dok ne stigne lijecnik.
Ponekad se prilikom upuhivanja zraka osjeti otpor, a prsni kos'se ne siri.
Tada, treba pregledati disne puteve i ako je u pitanju zacepljenost nosne supljine, Po zavrsenom uspjesnom ozivljavanju ozlijedeni cesto ostaje u nesvjesnom sta-
treba upuhivati zrak kroz poIuotvorena usta ozlijedenog. nju,- pa mll' i daIje prijete ,smetnje u disanju i radu srea. Od lih opasnosti stitimo
Ako je zacepljena usna supljina, treba je ponovno proCistiti. 'ga postavljanjem u ,.,oseban polozaj na bok (slika 3).
Ako se prilikom upuhivanja ne osjeti otpor, a grudni kos se ipak ne siri,
znaCi da zrak ulazi u zeludae. Cim se to primijeti, trbuh ozlijedenog se pritisne
rukama da bi zrak izasao iz zeluea;
4. prvih desetak upuhivanja izvede se bizo i uzastopno, a zatim se upuhivanje
produzi ravnomjerno u ritmu normalnog disanja.
Upuhivanje se moze vrsiti i preko 'gaze iIi druge tanke tkanine cime se
uklanja eventuaini osjecaj gadenja prilikom izvodenja umjetnog disanja ustima; Sl. 3. Bocni polozaj ozlijedenog
5. umjetno disanje se mora provoditi take dugo, dok se ne uspostavi prirodno
disanje iIi do dolaska lijecnika koji ce ozlijedenom dati kisik iii ustanoviti
njegovu smrl.
Spasilac klekne uz ozlijedenog, sastavi mu ruke i noge u opruzenl polozaj.
Zbog zamora treba zamijeniti osobu koja izvodi umjetno disanje i to tako, hvata ga obim sakama za odijelo i naglo povuce- prema sebi tako da ga okrene
da se pri tom ne poremeti ritam umjetnog disanja. na bok i malo nagne naprijed. Donja se ruka podmetne pod glavu nakon sto se
Vanjska masda srea savije u laktu, dok gornja ruka slobodno lezi pored tijela. Donja noga ostaje
ispruzena, a gornja se savija u koljenu i koljeno osloni na podlogu. U takvom
Vanjsku masazu, srea treba zapoceti -odmah elm prestane iii jako oslabi rad
polozaju treba onesvjestenog i prevesti u zdravstvenu ustanovu.
srea. To se moze ustarioviti po tome, sto se ne moze napipati puis nn arterijama
Kad ozlijedeni dode k svijesti, pruza mu se prva pomoe i za eventualne druge
vrata, ruke iii bedra, a ozlijeden6m se prosire zjeniee i poprimi mrtvacki izgled.
Vanjska masaza izvodi se na-slijedeci nacin: ozljede, (opekline, prijelome kostiju i dr.). Nakon toga ozlijedeni se prenese u mirnu
pro,storiju. gdje se ostavi lezeci zasticcna od hladnoce. a moze I11U se dati i_ topli
l. spasilae poloz'i ozlijedenog ledima na tvrdu podlogu i klekne do njega s njegove
bezalkoholni napitak.
desne strane;
UZ'ozJijedenog trebaju ostati osobe koje ce do dolaska lijecnika moei ponovno
2. tada se preklopi dian jedne ruke preko nadlaniee druge ruke i polozi ih na donji
pruziti prvu pomoe, ako se pojave smetnje u disanju i radu srea.
dio grudne kosti. Svake sekunde pritisne se tolikom snagom (be~ udarea) da se
. lako izgleda da se ozlijedeni potpuno oporavio, treba ga ipak prevesti II
grudni kos ulekne za 3 do 5 em (stika 2). Nakon pritiska treba ruke opustiti, 'cime
zdravstvenu ustanovu radi pregleda i sprecavanja rnogueeg soka.
se omogueuje sirenje grudnog kosa i punjenje srea krvlju;
 ------------------------------------______ 839
KAZALO

Abeceda Angloamericke jedinice 45

- grcka 834 Angstrom Uedinica) 45
-- ruska 834 Aparati
Acetilen 289 kucanski 689
AID pretvorba 569 niskog napona 197
Adresa 572 visokog napona 179
Adresiranje operanda 572 S otpornicima 201
Agregati
za Ciscenje sagova, podova 701
automatski 105 za glacanje rublja 698
- elektricni 103, 104 za grijanje i ventilac. prost. 700
- za napajanje trosila 103, 104 za grijanje vade 695
Akumulatori 414 za hladenje 694
alkalijski 418 za osobnu higijenu 702
- olovni 416 za pranje pasuda 692
- srebrni 419 za pranje rublja 698
Akustika 81 za pripremu' jeia 689
Alarmni sustavi 656 za susenje rublja 698
Alrabet
za zastitu od prenapona' 192"
grcki 834 APL (progr. jezik) 573
~ abc. informac. 570 Apsorpcija zvuka 81
ruski 834 Apsorpcijski hladnjak 694
Algebra, Booloya 577 Apsorpcijski rashladni uredaji 708
.\Igoritam programa 574 APT (progr. jezik) 573
Alkalijski akumulatori 418 Armirani beton 828
ALSY 8 - alarmni sustav 657 Asinhroni motori 129, 235
Aluminij 75, 406 - - jednofazni 131
- plosnati 412 kavezni 130 ... 132
- za e1ektrotehniku 808 - - kolutni 129
Aluminijska zica 808 - - smetnje i kvarovi 150
Aluminijske cijevi 410 Asinhroni zaJet 127
Aminoplasti 786, 788 Assembler 574
Amonijak 709 ASTA T RK (regulacija) 629
Ampermetri 360 Automati (digit. sklopovi) 590
Amplidin 559 Autornatska regulacija 507
Analiticka geometrija 27 Automatske grijace ploce 690
Analogna obrada informac. 569 Automatski osiguraCi 269
Analogni signal 568 Automat. regulator napona (sinhr.
Analogni podaci 569 gener.) 633
 840 __________________________________________
Automatsko iskJapanje izvora greske
261
!\ utomatsko ponovno uklapanje
Automatsko upravljanje 507
Autotransformator 161
Azbest 74
Bain marie 705
Bakar 406
- plosnati 411
- za elektrotehniku 805
Bakrena fica 806
Bakrene cijevi 410
Barrel Uedinica) 46
BASIC (progr. jezik) 573, 593
Baterijski pogon 653
Bazni oacin pisanja brojeva 571
Behrendova metoda 378
Benzin 792
Besprekidni agregati 106
Beskontaktni sis tern uzbude 645
Besprekidno napajanje 648
- - statickim pretvaracima
- - rotacionim agregatima
Beton 828
Betonske transform. stanice 333
Bajt 570
Bimetalna sklopka 144
Bimetalni releji 141, 200
Binarna Boolova algebra 577
Binarna jedinica 565
Binarni element 570
Binarni izvor: poruke 564
Binarni ked 570, 661
- - dekadske znarnenke
Binomna formula 14
Bipoiarni tranzistor 538
Bistabil 587
Bit 565, 570
Bliski kratki spoj 182
Blok generator-transform.
182 Blokiranje pogresnog upravljanja
Blok-shema
- - funkcionalna 517
- - strukturna 517
Bljestanje 719
Bodeovi dijagrami 519
Boje
cjevovoda 821
oznacavanja vodica
signal. svjetiljki
tipki 345
ulozaka ,6siguraca 208
za slijepe sheme 350
zarenja celika 685
Bojleri, v.
el. grijalice vode
Boolova algebra 577
Brinellova tvrdoca 778
Brod
- putnicki 761
- teretni 761
Brodska elektrotehnika
Brodska rasvjeta 771
648 Brodske mjere 46
648 Brodske mreze 761
Brodski el. uredaji 760
Brodski generatori 761
Brodski kabeli 768
"Brodski pretvaraci 768, 769
Brodski razdjelnici 770
Brodska sklopna postrojenja 769
Brodski transformatori 768
Broj okretaja, v. brzina- vrtnje .
Brojevi, standardni 831,
Brojila 365
571 dvotarifna 367
elektrodinamska 365
elektrolitska 365
elektronicka 365, 370
indukcijska 365; 369
________________________________________ 841
magnetomotorna 365 cel. s pniklopom (Peselove) 445
399 oznacavanje ']70 instalacijske 442,
348 spojevi 371 natrijeve (rasvjeta) 716
.sumacijska 367. plinske 805
visetarifna: -367 za kabele sl. -struje 442
Brojilo (digit. sklopovi) 590 Cijevne motke 54
Brza rezerva 106 Cijevni grijaci 688
Brzi osiguraci 209 Cijevni odvodnici, 192
Brzina Cijevni vodici 410
dizala 739 Cjevovodi, (oznacavanje bojama) 821
351 odziva sistema uzbude 637 CMOS log. sklopovi . 584; 586
345 promjene 546 COBOL (progr. jezik) . 573
vitlanja 96 Col Uedinica) 45
- vrtnje, sinh rona 96 Combiflex 594
Brzogrijace pl~ce 690 Combiflex E 594
Brtvenice kabela 435 Combilogic 619
BTU Uedinica) 47 Combitrol 619
Buchholz-relej 172, 401 Compiler 574
Buka Computer, v. racunalo
- el. Strojeva 83 CPSS (progr. jezik) 574
_ okoline 81,83, 84, 85 Crpka, v. pumpa
- transfonnatora 84 Crta toka (program) 575
760 Byte, v. bajt Crtezi za mikrofilm 832
CSMP (progr. jezik) 574
Cupal 75
Cekas 684
Cement 828
Centar upravljanja 666 Celicna uzad za dizala 735
Centralna jedinica 591 eel. zica
- - mikroracunala 659 - - mase 813
Centralna kompenzacija 71 - - opruzna 813
Centralna stanica (CES) 665 Celicne sipke 799
Centrifugiranje rublja 699 Celicni I-profili 803
Cesiwid 684 Celicni klip za dizala 735
Cestovna vozila:,: dozv. mjere 777 Celicni, kQntaktni vijci 216
Cigla, v. opeka Celicni lijev 56, 797
Cijevi Celicni stupovi 502
alurilinijske 410 Celicni U-profili 804
bakrene 410 Celicni vijci
cel. oklopne (STAPA) 443 - - klase, cvrstoca' 815
 842 ________________________________________
momenti 'pritezanja 815 Diferencijalno pojacanje 545
opteretivost 815 Digitalna obrada informacija 569
Celik 795 Digitalna tehnika 564
hladno vllceni 799 Digitalni elektronicki sklopovi 581
konstrukcijski 56, 798 Digitalni integrirani sklopovi 583
kutni istokracni 801 Digitalni omornetri 373
kutni raznokracni 802 Digitalni podaci 568
- niskougljicni 800 DigHalni signal 568
za klinove 800 Digitalni sis tern regulacije brzine
Cetkice za el. strojeve 92 vrtnje 609
Cetverokvadrantni pogon 60 I Digitalni vatrnetar 364
Cetveroslojna dioda 535. Digit. elektron. racunalq 591
Clan, rnemorijski 587 Dij~grarn toka prograrna 574
Clanovi Dijagrami u projekt. dokumentaciji
- drugog reda 511 312
- linearni 51t Dijak 537
Cvrstoca 52, 778, 788 Dijak-tranzistor 533
- :liea i uzeta 481 Dimenzije mjernih instrumenata. 352
Dimenzioniranje izoliranih vodova 433
Dinamicka cvrstoca str. transforma-
tora 254.
Celije Dinamicka struja 388
---;- 5 jednim sistemom sabirnica 320 Dinamicko pojacanje regul. kruga 635
----'- s dva sistema sabirnica 320 Dioda 529
cetveroslojna 535
foto 532
ispitivanje 538
DjA pretvorba 569 Schottky-eva 531
Dahlanderov narnot 140 svijetJeca (LED) 532
DaJjinska stanica (DAS) 663 varikap 531
Oavae referentne velicine 509 Zenerova 530
Decibel 81 Direktna impedancija '229, 243
Dekadski logaritmi 15 Direktno pokretanje kaveznih motora
Derivacije 30 138
Detektori zvuka 380, 386 Diskretan izvor .poruke 564
Dielektricna CVTstoca izolac. rnaterijala Dispozicijski crtei 313
788 Distantna zastita 402
Dielektricni gubici izolac. materijala Djelatna snaga 96
788 Djelatni otpor 229, 230, 243
Diferencijaina zastita 398, 401 .. .404 - mjerenje 372
Diferencijalna pojacaJa 549 Dodatni teret nadzemnih vodova 48]
____________________________________________ 843
Dodatno izoliranje 260
Dodirni napon 255
Domacinske sprave 689
Dopustena naprezanja 56
Dopusteno 'opterecenje 55
Dozemna impedancija 231
Dozemni spoj, v. zemni spoj
Drveni stupovi 500
Drvo 74_ 782_ 829
- masa i cvrstoca :S29
DS-8 mikrorac. sustav 659
Dvokvadrantni pogon 601
Dvosmjerni transformatorski mjerni
clan 560
Dvostruki zemni spoj 182
Dvotarifna ,brojila 367
Dvoznacna logicka variJabla 577
Dizala 733
maloteretna 733
- osobna 733
- teretna 733
Dizalice 751
Dizalicna postrojenja 751
Dizalicni elektromotori 752, 755
Dizalicni pogon 751, 759
Dizelski agregat 101, 103
Dizelski motor 103, 104
Dizelsko-elektricna vuca 744
Duralumin 778
DZaul, v. Joule (Diul)
EeL log. sklopovi 584, 586
Edger-stan 618
Edisonov navoj 712, 817
Erektivna vrijednost izmjen. struje
Lksplozivne srnjesc 294
].ksponencijalna razdioba 674
lJasticni sustav 79
Elektricna brojila 365
Elektricna postrojenja 219
Elektricna propulzija 772
Elektricna rasvjeta 711
E1ektricna vozila 743
Elektricna vuca 743
Elektricna zastita .elektromotora 141
Elektricne grijalice' vode 695
Elektricne instalacije 255
Elektricne pogonske prostorije 319
Elektricne sheme 312
- - jednopolni prikaz 313
poluskupni .prikaz
simbola 313.
prikaz prostornog
rasporeda 313
prikljucne 312, 315
razvijeni prikaz' simbola 313
skupni prikaz simbola 313
smjernice za izradu 313
visepolni prikaz 313
Elektricni agregati 103, 104
Elektricni pogonski sistemi 108
- - - neregulirani 108
- - - regulirani 108
El. potrosak pomocnih organa aparata
v. n. 189
Elektricni strojevi 89
cetkice 92
genera tori 91
hladenje 90
motori 121
nadtemperature 94
oblici 89
zastita 88
Elektricni uredaji na brodovima 760
Elektdcno odvajanje' 260
64 Elektricno grijanje 681
Elektrodinamska brojila 365
Elektrolitska brojila 365
Elektromagnetske smetnje 676
 844 ________________ ~ ____ ~ ______________
________________ ~ ________________________ 845
Elektromotori 121 Elektronicki sklopovi
- asinhroni 121, 235 - - digitalni 581 Faktorijele 14 .- Gaus (jedinica) 41
asinhroni kavezni 130 ... 132 - - mehan. sistemi 594 Farad 39 Gaussova razdioba 674
asinhroni kolutni 12l) Etektron. uticni moduli 590 Fazna pogreska 388, 390, 393 GD 2 , zamasni moment 51
insta:lacija 153 Elektionika, ind ustrijska 507 Fenoplasti 785, 788 Generatori
istosmjerni 507 Elektronvolt 38 Fibrilacija 262 brodski 761
istosmjerni poredni 121 Element programa 574 Filtracija (obr. informac.) 569 impulsa 556
istosmjerni s elektronickom Elementi (mehan.) F1uks, v. tok sinhroni 91
komutacijom . 121 Fluorescentne cijevi . 712 sinhroni sarnouzbudni 98
- za spajanje 814
istosmjerni s nezavisnom - vijcani 814 Fon 82 zastita 396, 398, 403
uzbudom 124 Foot (stopa) 45 Generatorski odvod s metal. plastem
Elektrotermicki uredaji 687
istosmjerni s paraleinom Elektroventili 184 Formati papira 833 337
uzbudom (poredni) 122 FORTRAN (prog. jezik) 573,593,661 Geometrijska tijela 24
Emajlirana fica, 'v. lakirana fica
istosmjerni sa stranom uzhu"dom Fot (Phot) 44 Geometrijski likovi' 19
Emisijski koeficijent materijala 683
121 FOlo-dioda 532 Glacanje rublja 699
Emulator 574
istosmjerni serijski 121; 125 Foto-tiristor 536 Gladenje 569
Energetska elektronika, sklopovi 542
kocenje 124, 125, 129, 130 Foto-tranzistor 534 Glavna memorija 591
Energetski kabeli 445
lezaji 155 FRAM-regulacija 631 Glavni program 574
- ~ dimenzije 459
rnontaza 153 Frekvencije 72 Gluha komora 82
Energetski transformatori 157
odrZavanje 154 Frekvencijska karakteristika uha 82, Goli vodici
Engleske jedinice 45
pokretanje 123, 125, 127 83 - - granicne temperature 409
Enkoder 563
prikljucak 154 Frekvencijske karakteristike 518 - - trajne struje 406
Entropija (tear. informac.) 566
regulacioni 122 Freoni 709 Goliat grlo (E 40) 816
- maksimalna 566
sinhroni 121, 127, 230 Freza, v. glodalica Goriva
- zavisnog sistema 567
smetnje i kvarovi 145 Friteze 704 - kruta 795
Epoksidne mase 74, 786, 788
temelji 153 Funkcija - tekuca 795
Ersted (Oersted) 41
univerzalni 122 prijelazna 511 Gradski plin 289'
Etilen 289
zagrijavanje 134 prijenosna' 509, 513, 514 Gradevinski podaci 827
Eulerova formula 57
tezinska 511 Gradevinski strojevi 114
Elektromotorna sila 65 Evropski sistem (mehan.) elektron.
udama 512 Graficki simboli
Elektromotorna vozila 745 sklopova 594
Funkcije 28 elektron. komponenata 530
Elektromotorni pogoni 108 - - mjernih instrumenata 355
- razdiobe 674
- - regulirani istosmjer. 596 - - za el. sheme 305
Fahrenheit (skala temp.) 49 Funkcijski sustavi 656
- - regulirani izmjenicni 620 Grafova metoda 380, 383
Faktor Funkcionalne jedinice racunala 591
Elektronicka brojila 365, 370 Grana (programa) 574
napona 393
Elektronicka osovina 618 Granica proporcionalnosti 57
- potiskivanja - 545
Elektronicke sklopke 542 Granicne mjere
- razgranjivanja 583
Elektron. megaornometri 372 - - zeljeznickih vozila 750
- ,sigurnosti 220, 224; 389, 390
Elektronicki mjerni pretvaraci 353, Gajtani, teski gumeni 431 - . - cestovnih vozila 777
- snage 68, 71
361, 364, 372 Galvanski niz metala 76 Granicne temperature golih vodica . 409
- valovitosti napona 110
Elektronicki pretvaraci 542 Gas, v. pi in Granicni faktor tocnosti 389, ?90
- zemljospoja 222
Gastro-posude 704 Granicno mjesto 575
 846 ____________________________________________
Gravitacijska konstanta g 35
Grcka sIova 834
Grebenaste sklopke '198
Grcbenasti kontroleri 206
GrijaCi 682
~. cijcvni 688
Grijace place 690
Grijaci ch:~menti 684
- - dop. optcrecenje 685
Grijalice vode 695
Grijanje
elektricno 681
krutih tijela 689
prostorija 70 I
tekuCina 689
vode 695
zraka 689
Grlo zarulja 815
Gromobransko uzcmljcnjc 375
Grupa spoja 159
Grupe plinova 288, 290
Grt}piranje znakova 570
Grupna kompenzacija 70
Gubici transformatora 170
Gubici u bakru 158
Gubici u zeljezu 158
Guldinova pravila . 25
Gvozde, v. zeljezo
Hammingov razmak 570
Hardver 590
Hardware, v. hardver
Heinzelmannova metoda 380, 383
Hektar 34
Henri 40
Here 35
Hidrofori 726
Hidrogeneratori 91
Hladno valjani limovi 800
--------------~--------------------_____________ 847
HladflO vllceni cclici 799 Inkrementalno mjercnje kUla zakrcta Izolacija 788
Hladnjaci. 703 562 - transformatora 157
apsorpcijski 694 Insolacija Jugoslavije 156 Izolacijska cvrstoca 161, 222
- kompc'csorski- 694 lnstalacija elektromotora 153 Izolacijski materijali 74, 788
- za zamrzavanje 694 Instalacije u rudnicima 287, 292 - - trgovacki nazivi 785
Hladenje Instalacijske cijevi 442 Izolacijsko ulje 157, 786
namirnica 694 Instalacijski autornati 439 Izolatori 89, 190, 409, 491, 493
rotae. strojeva 90 Instalaeijski kabeli 425, 426 nosni 491
transformatora 164, 173 lnstalacijski osiguraci 207 potporni 190, 409
Instalacijski vodovi 441 provodni 409
InstruKeija 572 "Sediver" 491
Integrali 30 stakleni 491
I - profili, cencni 803 Integrator 550 za nadzemne vodove n. n. 493
Ie - oznake hladenja rotae, strojeva lntegrirani sklop mikroprocesora 659 za vodove v. ll. 494
91 lntegrirani sklopovi 583 zatezni 491
I'L log. sklopovi 586 lntenzitet kvarova 672, 674, 675 Izolatorski lanci 491
1M - oznake oblika rotac; strojeva . Interrnitirani pogon 135, 144 Izolirani prostor 260
89, 90 invertirajuce pojacalo 549 lzolirani skI. blokovi 329
Impedancija IP - stupnjevi rnehan. zastite 86 Izolirani vodovi 433
direktna 229, 243 Iskrista 192 Izvijanje 54, 56
- dozemna 227, 231 Isparivaci 710 - elasticno 57
- nulta 227, 231, 233, 244 Ispitivanje - neelasticno 58
Impulsni mjerac brzine 561 '-- dioda 538 IzvlaCivi skI. blokovi 325, 329
Inch (col) 45 - tiristora 539 lzvor poruke 564
Indircktni kontrolori 20 I Ispravljaci za el. VllCli 654 - - binarni 564
lridu~cija, magnetska 65 Ispravljacki sklop 110 Izvor svjetlosti 7 I 2
Indukeijska brojila 365, 369' Ispravljacki spojevi 544 Izvrsni clan 509
Indukeijskc peb 688 lstosmjerni motori 122, 507, 145 lZimanje rublja 699
lnduktivitet sabirnica 409 s nezavisnom uzbudom 124,
lnduktivni naponski- transformatori 597
392 s paralel. uzbudom 122
Induktivni otpor 243 serijski 125 Jalova snaga 67
- kabela 464 smetnje i kvarovi 145 ledinice 33
- nadzemnih vodova 471 islosmjerni tahogenerator 561 angioamericke 45
lndustrijska elektronika. 507 Jthor elektromotora 135 decima1ne 33
lndustrijski rashladni uredaji 707 J/bor osiguraca za asinhr. motore 142 elektromagnetske 38
lnformacija 564 J/bor sistema uzbude 642 mehanicke 35
- obrada 568 Illaz podataka 575 mjerne 33
Informacijske sabirnice 656 I/lazni otpor 575 prostorno-vremenske' 34
Informacijski kanal 564 I/lnjenicni tahogeneratpr 56;1 svjetlosne 44
Informacijski sustavi 655 Izmjenjivaci, staticki 650 toplinske 42
 848 ____~__________________--~--------__----
--~~--------------------~ ____________ 849
- za mjererije kuteva 13 - kabela. 465 K6d570 Komunikacijske jedinice 660
- za femp'eraturu 49 - kanala (tecr. informac.) 567 - binarni 570 KON-KOMPAKT 138, 333, 343
lednadzbe 31 Kapacitivni J)aponski ,transform. 392 Kodiranje 567, 570 Kondenzatori 64, 71
lednofazni asinhroni mptori 131 Kapasti stakl. izolatori 492 Koeficijent Kondenzatori (rashl. tehn.) 709
lednofazni transduktor 560 Karnaughove tahlice 578 adhezije 747 Kondenzatori
lednolvadrantni pogon 600 Kaskadni spojevi asinhr. motora 129 izvijanja 58 - zaletni 131
lednosrnjerne masine, v. istosmjerni. Kategorije trenja koeenja 749 - za fluoresc: cijevi . 714
strojevi klimatske zastite 77 prolaza topline 682 Konstanta brojila 367
lednospojni tranzistor (UJT) 533 protuekspl. uredaja 288 - sigurnosti 288, 289 Konstanta tromosti 96
Jezgra transformatora 157 upotrebe 202 - topl. vodljivosti 682 Konstantan 684
Jezik, programski 573 Kavezni asinhroni F11otori 130 ... 132 Koerci tivna sila 65 Konstante, matcmatickc 13
JK bistabil 589 Kelvin (stupanj) 45 Kolebanje 546 Konstrukcijski cclici 56, 798
louie (dzul) 37 Kinematieki profil zeljezn. vozila 750 Kolektor (teor. infor1Y!ac.) 564 Kontaktni termometar 401
loule-ov integral 188, 214 Kirchhoffovi zakoni 61 Kolicina informacije 565 Kontaktni vijci 216
Kiselost otopina 76 Kolutni asinhroni motori 129 Kontaktni vod 743
Klase ,evrstoce eel. vijaka 815 Komandne ploce 105 Kontaktori, v. sklopnici
Klase izolacije 74 Komandni.sk!. aparati 201 Kontejneri 776
. Kabeli 231, 233, 251, 421, 445 Klase odvodnika 195 Kombinacijski sklopovi 587 Kontroleri 201
brodski 768 Klase tocnosti Kompaktne tra,?sform. stan ice 331 - grebenasti 206
energetskl A45 elektron. mjernih pretvaraea Komparator 509 Kontrolnici 201
energetski, dimenzije 459 354 "'- nivoa napona 552 - rudnicki 299
indo otpor 464 mjernih instr'um. 353 Kompenzacija Konvencionalna skI. postrojenja, 317,
:...... insHilacijski 425, 426 napon. transform.' 355, 39.3 - centralna 71 318
kapacitet 465 strujnih transform. 355, 389, - grupna 70 Konvertor, v. pretvarac (pretvornik)
struja nabijanja 451 390 - jalove snage 67 Konzervator (tnmsform.) 157
oznacavanje .421, 445 Klasifikacijska, drustva .760 - pojedinaena 68 Konzervatori (rash!. tehn.) 703
PP, PP 41 435 Klima 77 - reaktivna 638 Koordinacija izolacije 219
rudnicki 287, 431 hladna 77 Kompenzacijska metoda mjerenja 372 Koordinacija karakteristika zastitnih
signalni . 434 - tropska 77 Kornpenzacijs,ki namot 122 uredaja 188
struja -zamljospoja 447. - uI1?-jerena 77 Kompenzatori 230 Korekcija greske (obr. informac.) 570
za liftove i dizalice 430 Klimatizacija prostorija 700, 730 Kompilator .574 Korisnicki program 576
za zavarivanje 432 Klimatska 'zastita 77 Kompjuter; v. racunalo Kormilarski strojevi 771
Kabelski bubanj 751 Klinaste remenice 120 Kompleksni brojevi 26 Korozija
Kabina dizala' 735 Klinasti remeni 117 Kompresori 709 elektrokemijska 75
Kajisevi, v. remeni Klizanje 129 Komj:Jresorski hladnjak 694 - e1ektroliticka 75
Kalaj, v. kosi tar Klizni vodovi 751 Kompresorski rashladni uredaji 707 - galvanska 75
Kanal, informacijski 564 Klossova formula 623 Kompresorski uredaji 339 - 'rnetala 75
Kandela 44 Kocenje Komprimirani zrak u skI. postrojenjima Kosinus 16, 20, 21
Kanthal 684 elektromotora 124, 130, 129, 338 Kositar 780
Kapacitet 61, 64 .125 Komunikacija 564 Kosokutni trokut 19
- aku-baterije 415, 416 koeficijenti trenja 749 - porukama 564 Kotao transformatora 157

54 Konearev pri~ucnik
850 __________________________--------------
Kotanges 16, 22; 23
Kotlovi (ugostiteljstvo) 705
Koturiste dizala 734
Krajnje sklopke 20 I
Kratki spoj 225, 237, 381,382
- .dvopolni 227
- jednopolni 227
pojednostavljeni proracun
proraeun 237, 242
tropolni 226, 234
u qrodskim postrojenjima 769
Kratkotrajna termicka struj~ 388
Kratk9trajno podnosiva struja 181
- rastavljaca 184
- 'rastavnih sklopki
,Kratkotr. podnosivi napon indo
rrekv. 220
Kriteriji stabilnosti 518
Krom 780
Kromatiranje 76
Kronoloska registracija dogadaja
(KRD) 663
K~uta goriva 795
Kruzna frekvencija 66
Kucanski aparati 689
Kuhinjski strojevi 692
Kulon 38
Kutni istokracni celik 801
Kutni raznokracni celik 802
Kvadratne'sipke, mase 810
Kvarc 75
Lak
sintetski 74
uljni 74
umjetno-smolni 74
Lakirana bakrena ziea 807
Lampe, v. svjetiljke
LapJaceova transformacija 31
LED (svij"'!. dioda) 532
1.L'1l10vi822
Leonardov' grupa 507, 735
Lezaji elektromotora 155
Liftovi 733
Lijev
eelieni 56, 797
sivi 56, 794 .
236 temperovani 796
Lijevano zeljezo 795 Malouljni prekidaei
Limovi
hladno valjani 800
magnetski 820
mase 809
Lim; transformatorski . 157
186 Linearni clanovi 511
Linijska oprema. 706
Linijski rasta vljac i 86
Liskun, v. tinjac
LISP (progr. jezik) 573
Lokalna obrada (LOB) 664
Lokalni ~utomati 663
Logaritmi 15
Logieka funkcija 577.
Logieka konstanta 577
'Logicki procesor 657
Logie,ki sklopovi
CMOS 584, 586
ECL 584, 586
I'L . 586
MOS 584, 586
TIL 583
Logieko upravljanje 657
Logika
- negatiyna 583
- pozitivna 583
Lokomotive, diodne 745
Luene peci 688
Luks 44
LOmen 44
Luminancija 711
Lutajuce struje 376
--------------~------~-- __________~--~~851
-Machine language -573 - RAM 594, 672
Magnet, nosivost 66 - ROM 594
Magnetbmotorna brojila 365 Memorijska jedinica 592
Magnetska pojaeala 558 Memofijski clan, 587
Magnetski limovi 820 Mesing, v .. mjed
\1aksimalna.entropija (teor. informac.) :'-(1(, Metali za elektrot~hniku 778
\1aksvcl 41 Metan 288, .293.
Maloteretna dizala 733 Metanska jarna 293
182 Metricki. navoj 814
Manganin 684 Mignon grlo(E 14) 815
Manometarska visioa 725 Mika 74
Mantise dek. logaril. 17, 18 Mikafolij 786
Marke' betona 828 Mikanit 786
Masaza srca (prva pomo6) 836 Mikroproeesor 593
Mase Mikroracunalo 593
sipki eel., Cu, AI 810 Mikroracunarski sustav OS-8 . 619,650
- eel iene :liee 813 Mikroracu~arski sustavi 658
- limova 809 M ikrosklopke 201
- mjed. ziee 813 Minimizacija 578, 590
- plosn. eelika 812 Miniracunala 661, 665
Masine radilice, v. radni strojevi Mjedena zica, mase 8-13
Matematika 13 Mjere cesovnih vozila 777
Materijali 778 Mjerenja u elektrotehn. 351
Matice 814 Mjerenje
- za plosn. spojeve 414 akusticno 83
Mazut 794 brzine vrtnje 561
Med~narodni sistein jedinica 33 buke 83
Megaomometri, eiektron: 372 djelatnog otpora 372'
Megapyr 684 el. energije. 365
Mehariieka naprezanja 245 istosmjer. struje 360, 559
Mehanieka snaga 96 istosmjer. napona .360, 561
Mehanicka zastita 86, 317 izmjen. struje 361
Mehanieke vibracije 79 izmjen. oapooa 361
- izolacije 372
Mehanika
kuta zakreta 562
- elektromotornih pogona 115
otpora. uzemljenja 375
- osnovne formule 50
sile 611
Meki lemovi 822
spec. otpora. tla 379
Melamin 789 temperatura 685
Memorija Mjerne jedinice 33
- PROM 659, 671 Mjerni dometi instrumenata 353
852-'-_ _ _ _ _ _----~----------'----
Mjerni instrumenti
elektrodinamski 352
e1ektrostatski 352
graficki simboli 355
klase tocnosti 353
mjerni dometi 351
sporn. svitkom 352
5 pomicnim zeljezom 351
s unakrsnim svicima 351
skale 353
ugradni 352
ivljerni Clan 509, 559
- - dvosrnjerni transduktorski
560
- - tninsduktorski 560
Mjerni pribor 351
Mjerni pretvarac 353, 361, 364, 372
Mjerni santovi 354
Mjcrni transformatori 251, 355, 387
Mjesto kvara, odredivanje 380
Mlaznice 729
Mljekarski strojevi 115
M"oe ukljucenja, v. uklopna moe
Modifikacija programa 575
Modul clasticnosti 54
Modularni clektron. sistemi 397
Modulator sirinsko-impulsni 554
Moduli, uticni elektron. 590
Modulne betonske transform.
stanice 333
Modulni blokovi 343
Modulni ormari 343
Moment
inercije liS
alpora 52, 55
atpora plosnatih vodica 247
patezni 122, 125
pokrelni 122, 131, 130
pritezanja vijaka 414, 815
savijanja 55
tromosti 52, 96
------------------------~----__________ 853
vrtnje 66 Nadstrujni okidaci - vodica 246
zakretni 121 - karakteristike 200 -' lica i uzeta 481
zamasni 115 - primarni 183 Naredba 572
Momentne karakteristike dizalicnih Nadstrujni releji 200 . Natrijeve niskotlacne cijevi 716
pogana 754 - karakteristike 200 Navoj
Momentne krivulje Nadzemni vodovi 231, 233, 234, 466 Edisonov 712, 816
- - elektromotora 121 Najlon (poliamid) 74, 790 metricki 814
- - mehanizama strojeva, III Najvisi napon opreme 220.,,222 UNe 817
Monostabilni multivibratori 552 Namirnice, temperature odrzavanja 710 UNF 817
Montaza elektromotora 153 Namoti transformatora 157 za e1ektrotehniku 816
Montazni okviri 595 Napajanje za osigurate 816
Mort - besprekidno 648 zaiarulje 816, 817
- za zidanje 829 - el. mot. pogona ! nq Nazivna struja odvodenja 194
- za zbukanje 829 Napierovi logaritmi 15 Nazivna struja
MOS log. sklopovi 584, 586 Napon pneum. prekidaca 183.
Motorske sklopke n.n) 198 brodskih mreza 761 prekidaca n.n .. 199
Motorski- zastitni prekidaCi 144 dodira, v. dodirni napl)1l prekidaca SF6 183
Mreza 245 greske 272 rastavljaca 184
- brodska 761 koraka 279 rastavnih sklopki 186
- rudnicka 300 kratkog spoja 158 skI. aparata v.n. 181
Mrki ugljen namjestanja 545 Nazivni napon
MTK (tonfrekv. komanda) 368 opreme 220 . .,222 pneum. prekidaca 183
Multiproccsorski programski praznjenja akumulatora -416,418 prekidaca SF, 183
sistem 577 punjenja akumulatora 416,418 rastavljaca 184
Multiprogramska obrada Naponska pogreSka 393 rastavnih sklopki 186
podataka 592 Naponski okidaci 183 skI. aparata v.n. 179
M ultiprograrnski sis tern 577 vent. odvodnika 193
Naponski transformatori 355, 392
Multivibrator, monostabilni 552 Nazivni stupanj izolacije 219
Naponsko-frekventni pretvarac 553
Murrayeva metoda 380, 381 Negativna logika 583
Naponsko-strujni pretvarac 550
Neinvertirajuce PC!jacalo 549
Naprezanje Nemetali 782
dopusteno 56 Nepokretni zarez 572
Naboj elektrona izvijanja 54, 57, 58 Neprodorni oklop 286, 290, 294
Nadmorska visina 408 na odrez 52, 56 Neutralni vodic 350
Nadnaponska zastita 398, 403 na savijanje 52, 56 Nichrome 684
Nadomjesna shema 312 na smik 52, 56 Nicrofer 684
Nadomjesni kapacitet 61 na tlak 52, 56, 829 Nicrothal 684
Nadstrujni okidaCi 144 na torziju 52, 56 Nicropur 684
Nadomjesni- otpori 61 na vlak 52, 56 Nikal-kadmij-akumulatori 418
Nadredeni regulatori 647 potpora 246 Nikelin 684
Nadstrujna zastita 69, 398, 401 .. .404 termicko 248 Nipoldova metoda 376
854 ______________________ ~ __________________
----------------~~----------______~__ 8S5
Niskonaponska postrojenja 237; 242 Odstojanje, v. razmak Oplosje geometr. tijela 24 Osnovni spojevi upravlja'nja elektromot.
Niskonaponski prekidaCi 199 Odvodnici, prenaponski 192 Opozicija faza 182 pogonima 138
Niskonaponski skI. aparati 197 - cijevni " 192 OpremCl: Osnovni leorern teorije"informacije 567
Niskonaponski trofazni.' vodovi 467 - ventilni 192 Osobna dizala 733
- transportna 743
Niskotlacne natrijeve cijevi 716 Odziv sistema uzbude 637
- za" drustvenu prehranu 703 Osovina elektronieka 618
Niskougljicni celici 800 Off-line . 576
- za ugostiteljstvo 703 Osovi~ski brodski geneI'atori 766
Nomenklatura pretvaraca OgranicavaCi (regu!. uzbude) 646
Opruzna eel. zica" 813
(pretvornika) 542 Ogranieenje struje kr. spoja 176 Osvjetijenje, v. rasvj~ta
Nomenklatura upravJjac. spojeva za Ogrjevna moc "goriva 795 Opte~eee,nje Otipkavanje 569
dizalicne pogone 756 Ohmov zakon 59 dopusteno 55 Otklanjanje smetnji 678
Norrnalna razdioba 674 Okidaci 269 grijaeih elemenata 685
Otpor
Nosaci potpornih izolatora v.n. 494 nadstrujni 144, 200 "izmjenieno 56
elektricni 59, 61
Nosivost 53 naponski 183 nosaea 55
kratkospojnog kruga 229, 243 .
- dizala 735, 739 n." napona 200" pfomjenljivo 56
protoku vode 727
N osni izolatori 491 podnaponski 144, 183 stalno 56
tla, specificni 284, 375, .379
Nosni stupovi 498 primarni nadstrujni 183 stU[lOVa 498
uzemljenja 265, 270, 271, 375
N-P-N Darlington tranzistor 533 sekundarni nadstrujni "183 Opteretivost
zraeni 731
Nulnaponski releji 200 strujni 183 eel. vijaka 815
Nulovanje '264, 268 Oklapanje 678 nadzernnih vodova 467 Otporne peci 687
Nuha impedancija 227, 231, 233, 244 Oklopljena skI. postrojenja sa p.oiuvod. ventila 540 Otpomici 206
Nulta reaktancija 231, 234 SF. 336 nultoeke transfonnatora 159 Otvorena sklopna postrojenja
Nulti otpor 234 . Oklopljeni gener. odvod 337 otpornika '. 206 317 ... 319
N.ultocka transformatora 159 Okrugle sipke, mase 810 tr~nsportne uzadi 8 I9 Oznaeavanje
Nulvodic 256,264, 268,.350 Okrugli vodici 409 Osiguraci 141, 142, 254, 269, 439 brojila 370
Numericki pQstupci 31 Okviri, montazni 595 automatski 269 cjevovoda bojama 821
Nyquistov'dijagram 51.9 Olovni akumulatori 416 instalacijski 207 elemenata el. postrojenja 309
Njutn (N) 35 Om (Q) 39 navoji 816 hladnjaka 694
Omjer transformacije 388, 391, 392 n, napona 207 kabela 421, 445
- - napori. transfonn. ")55 normalni (bizi) 208 mjernih instrumenata 355
Omornetri 373 n.n., primjena 212 nacina "hladenja 'transfonnatora
Obiljezavanje zila. kabela 425 Omski otpor 61' s "navojem 207 164
Objekt regulacije 509 On-line 576 tromi 144, 209 naeina zavari~anja 824
Oblici' rotac. -strojeva 89 Opasna struja 263 ultrabrzi 214 oblika rotacionih strojeva 89
Obrada _informacija 568 Opasne zone 295 velike prekidne moei 210 omjera transformacije 391, 394
Obrada znamenki 571 Opasni napon 262 v.. napona 181, 186. prikljueaka el. strojeva 137
Obrtni moment, v. zakretni moment Opasni "prostor 292 - za energetske transfonnatore 187 protueksploz. zastite 289
Ocekivanje 674 Operacija (program.) 574 - za "piimjenu u domaeinst"u 211 spojeva t~ansformatora 159
Odjek 82 - racunala 572 .......: za zaStitu poluvodiea 214, 540 stupnja izolacije" 219
Odluka (program,) 575 Operacijski sustav "~661- Osnovne formule sinjski"h vozila 745
'Odrezna struja 211 Operaciona pojacala 522, 545' elektrotehnike 59 vodica 350
Oddavanje eI~ktrbmotora 154 Operand 572 - -" mehanike 50 "rsle sava 824
856 ____________________ ~ ____________-------- 857
zastite IPM 317 Pismo, standardno 832 Podstrujni releji 144, 200 Polictilen 790
zila kabela 425 Plamenici, plinski 691 Pogon Polivinil klorid 790
Ozivljavanje (prva pomoc) .. 834 Plamiste tekueina 792 baterijski 653 Polnopreklopivi motori 140
Plan, prikljucni 312, 315 cetvorokvadrantni 60 I Poluprovodnik, v. poluvodic
PLC-700-(progr. log. upravlj.) 619, -- dvokvadrantni 60J Poluvodicke komponente 529
658 clcktricnih str,ojeva 108, 112 Poljoprivredni strojevi 114.
Pad napona 60, 439 PLI (progr. jezik) 573 intermitirani 144 Pomiene stepenice 739
Palubni strojevi 771 Pleksiglas 783 -- jednokvadrantni 600 Pomoe od udara struje 834
PAM namot 140 Plinovi 289, 290, 793 pripremni paraJelni 654 Pomocne sklopke 198
Pamuk 74 ~ ogrjevna moe 795 - puferni 654 Pomoeni kontakti 188
Pantografski rastavljaci 185 - za kucanstva 691 - reverzioni 60 I Pomocni polovi 122.
Papir. 74 Plinovi i pare 289, 290, 793 Pogonske prostorije 317 Pomocni sistemski programi 661
- normalni formati 833 Plinske cijevi 805 Pogonski stroj dizala 734 Pomoeni sklopnici 201
Paralelni okidaci 183 Plinske grijalice vode 696 Pogonsko uzemljenje 281, 375 Pomocni u~emljivaCi 376
Paralelni pogon 654 Plinski .kueanski aparati 702 Poisson ova razdioba . 674 Popratna struja 193
Paralelni rad Plihski plamenici 691 Pojacala Porculan 75
agregatskih jedinica 105 Plinski relej 172 diferencijalna 549 Poredbeni clan 509
transformatora 169 Plocasti uzemljivaci 375, 376 frekvenc. karakteristike 548 Poredni istosmjer. elcktromotori 122
brodskih generatora 764 Plosnati aluminij . 412 invertirajuca 549 Poremecajna velieina 508
Pare 793 Plosnati bakar 411 magnetska 558 Poruka 564
Pascalov trokut 14 Plosnati celik, mase 812 neinvertirajuca 549 Postavni clan 509
Pasiviranje 76 Plosnati spojevi, raspored vijaka 413 operaciona 545 Postrojenja
Patrone osiguraca, v. ulosci osig. Plosnati vodici 407 rotirajuca elektrodinamicka 559 dizalicna 751
Pecenjare 704 Pneumatski prekidaCi 183 s I-djelovanjem 550 niskonaponska 237, 242
Peci Pocetna reaktancija 227, 230 s PI djelovanjem 550 sklopna v. n. 234, 236, 255,
indukcijske 688 Podaci (obrada informac.) 568 sa samozasicenjem 559 317, 318
lucne 688 Podimpcdanta zastita 403 sumacijska 549 tvornieki izradena 317, 318
otporne 687 Podjela vremena 592 Pojacanje Postupak '" 58
termoakumulacijske 700. Podlozne plocice 814. - diferencijalno 545 Potcncijc 15
Periferna jedinica 592 Podnaponska zastita 403 - za zajednicki ul., signal 545 Potezni moment 122, 125
Periodiene velieine 34 Podnaponski okidaCi 144, 183 Pokazatclji kvalitete regulacije 521 Potiskivanje struje 407
Perlon 74 Podnaponski releji 200 Pokretanje elektromotora 123, 125, Potporni izolatori 190, 409
Permeabilitet, v. perme.abilnost Pod nos iva udarna struja 1.94 '.' 127 ... 131, 139 Potprogram 574
Permcabilnost Podnosivi atm., ud. napon . 220 ... 222 - zvijezda-trokut 139 . Potrosak
- vakuuma 65 Podnosivi sklopni udarni na-pon 222 Pokretni zarez 572 el. enetgije kue. aparata 690,
- relativna 41 Podnosci zarulja, v. grla zarulja PokretaCi 692, 693, 699
Perna eel. zica 813 Podredeni krug regulacije struje ~ regulacijski 201 plina u kue. aparatima 692
Peselove cijevi 445 armature 599 ~ s otpornicima 201 topic vode u kucanstvu 697
Petrolej 792 Podrucja frekvencije 72 Poliamid 74, 790 Pouzdanost 672
pH vrijednosti 76 Podrumski qlokovi 325 Polimerne mase za presanje 785. 788 Poveeana sigurnost 286, 289, 294
Pijesak 828 Podsinhrona kaskada 621, 630 Poliesterske mase 74, 786, 788, 790 Povezivanjc (programi) 575
 858~ __~~__________~____~____~__________
______~--~~--------~----~__--~~----859
Povratna veza 507, 517 Preracunavanje jedinica 45 Proradni udarni "napon vent.
aparata za pranje, susenje i
Povratni skok 574 Preracimavanje temperature 49 odvodnika 194
glacanje rublja 698
Pozicija 570 Presjeci vodica Prosjecni tok'informacije 566
aparata za pripremu jela 689
Pozicijski DaciD pisanja: brojeva 571 - - minimalni 480' -' - el. kuhinj. strojeva 692 Protocni hidrofori 726
Pozicioniranje 618 - - proracun 480 ~ - plinskih apanita 691 Pro~ok inform&cije 566
Pozitivna logika 583 Presjecna. frekvencija 521 Protok vode 725
Pranje rubija 698 Prikljucni plan 312, 315
Prespan. 74 Protueksplozijska zastita 286, 288
Primai"ni nadstrujni okidaci 183
Pravokutni trokut 16 Pretvaraci (pretvoinici) - - oznacavanje. 289
Prainjenje Principi hladenja 707
brodski 768 Protueksplozijski el. uredaji 286
Priprerrini paralelni pogon 654
- alkal. akumulatora 418 elektronicki 542 Provjes
Prirodni logaritmi 15
- olovnih akumulatora 416 naponsko-stnijni 550 . alumin i aldrej uzeta 487
Pritezni momenti vijaka 414
Pre~nik, v. promjer naponsko-frekventni 553 alucel. uzeta 489
Prividna snaga 96
Pregledna shema 312 nomenklatura 542 bakrenih uzeta 486
Prekidaci 253 - kondenzatora 71
rotacioni 103 vodica mreza n. n. 488
Prividni otpor 59, 62
brodski 769 strujno-naponski 550 Provjetravanje prostorija 70 I
Probojno paljetije 290
el. potrosak porn. organa 189 Pretvorba AjD 569 Provodni izolatori 409
Procesni informac." sustavi 655
malouljni 182 Pretvorba DjA 569 Provodni .svomici 213
Profil kiinastih remena 117
motorski 144 Pretvorba spoja otpora 62 Provodnik, v. vodic
Progib 55
n. napona 199 Pretvornici, v. pretvaraci Provodnost, v. vodljivost
pneumatski 183 Prigusni kavez 127 Program 572
Pruga (programi) 574
sa SF, 183 Prigusnice 176, 231 akvizicije 662
Prva pomoc "834
v. napona 182 - za fluoresc. cijevi 714 glavni 574
Puferni pogon 654
Prekidna moe 179 Prijelaz nadzemnih vodova 495 obrade 662
Punjaci akumulat. baterija. 651
osiguraca v. n. 187 Prijelazna funkcija .511 prosirenog real. vremena 663
Pumpe 725
pneum. prekid. 183 Prijelazne poj.ve 66 realnog vremena 661
Punjenje
prekidaca n. n. 199 Prijemnik poruke 564 u izvornom jeziku 573
- alkal. akumulat. 418
prekidaca SF, 183 Prijenos u strojnom jeziku 573
- olovnih akumulat. 416
rastavnih sklopki 186 - informacije 567 Programska podrska 658, 661, 670 PU.T tiri$tor536
Prekidna struja 228 - topline 682 Programske sklopke 201 Putnicki brod 761
Prekidno istezanje metala 778 Prijenosne funkcije 509, 513, 514 Programski jezik 573
Preklopke 161 Programski paket PROZA 11 DA 662
Prijenosn e naprave za uzemljenje 280
Prekostrujni, v. nadstrujni Programsko log. upravljanje PLC-700
Prijenosni elementi' 117
Prekretni momeni 122, 131, 130 658
Prelaz, preiazni, v. prijelaz, prijelazni Prikljucak elektromotora 154 Racunala 591
Programsko 'vodenje 656
PremjeStaCi 161 Prikljucci na aparatima 214 Projektantska dokumen.tacija 31-2 - sistemi 576
Prenaponi 192 ~rikljucne vrijednosti Prolaz topline '682 Racunari, v. racunala
Prenap~nski "odvodnici 192 - - aparata za ciscenje 701 PROM mellwrija 659, 672, 671 Radijan 13
Prenos, prenosni, 'v. prijenos, prijenosni - - aparata za grijanje i Prometne t-rake 739 Radilice, . masine, v. radni strojevi
. Preopteretivost ven~i1aciju prostorija . 701 Propulzija. elektricna 772 Radni mehanizmi . III
elektromotora 122 aparata za osobnu higijenu Proradni izmjen. napo.n :vent. Radni strojevi 111, 113
- transf6rmatora 165, 167, 168 702 odvodnika 193 RAM memorija 594, 612:
 860 ____________________________________
Rashladna oprema 703
R.I,1l1;ldna sredstva 708
Rashladne vitirine ,703
Rashladni ormari 703
Rashladni uredaji
-- - apsorpcijski 708
-- industrijski 707
kompresorski. 707
Rasklopnu postrojenja, v. sklopna
postrojenja
Rasklopna snaga, v. prekidna moe
Rasklopna struja, v. prekidna struja
Raspon
- izlaznog napona 546
- ulaznog napona 546
Raspored vijaka za plosnate spojeve
413
Rastalni uloki 208
Rastavljaci 184, 198, 253
el. potrosak porn. organa 189
- linijski 186
- n. napona 198
- pantografski 185
-" sabirnicki 348
- v. napona .180, 184
Rastavljanje na faktore 14
Rastavne sklopke
el. potrosak porn. organa
189
v. napona. 181, 185, 186
Rastezanje sabirnica 409
Rasvijetljenost 717,.
Rasvjeta, elektricna 711
- brodska 771
- javnih p~tova 723
u rudnicima 287
- unu.trasnjjJ1 prostorija 717
- va.njska., 723
Rasvjetna tj.jela 720
Ravnal 684
Ravnin 684
________________________________________ 861
Razdioba
Regulatori 509 Rotorski pokretae 20 I
eksponencijalna 674 napona 551 RPG (pro gr. jezik) 573
normalnoa (Gaussova) 674 . napona, automatski 633 RS bistabil 589
Poisson ova 674
napona, rucni 635 Ruena operacija (program.) 575
WeibuUova .674 RIa 599 Rucni regula tori naP'-?!la 635
Razdjelnici, brodski 770 uzbude 201 Rudnicka mreza 300
Razina Regulirana velicina 508 Rudnicki kabeli 431
- giasnoce 82. Regulirani dizalicni pogon 759 Rudnicki kontrolnici 299
integracijc 587 Regulirani is~osmjero elektromotomi Ruska abeceda 834
suma 82 pogoni 596
zvucne snage 82 Regulirani izmjenicni elektromot.
zvucnog tIaka 82 pogoni 620
zvuka buke 82 Relat. dielektricnost 39
Razmaci u skl. postrojenjima 223 - - izolaco materijala 788 S-komisija 292
Razvodna ploca, brodska 770 Rclativna tezina plinova i para 793 S-propisi 286
Reaktancija 229, 230 Releji 200, 201 S-uredaji 286, 288
nulta 231, 234 bimetalni 141 Sabirnice 231
- pocctna 227, 230 Buchholz 172 induktivitet 409
- sinhr. strojeva 97 na napon greske 200 informacijske 656, 658
Reaktivna kompenzacija 638 na povratnu struju 200 topJ. rastezanje 409
Real no vrijeme 592 na struju greske 200 zastita 396
Redovi, konacni 13 ~adstrujni 200 Sabirnicki rastavljac 348
Red undancija 673
nu)naponski 200 Sadr.zaj informacije 565
Referentna veiiCina 508 podnaponski 200 Samosigurnost 286, 289, 294
Referentni izvor 551 podstrujni 144, 200 Samouzhudni genera tori 98
Refleksija impulsa 380, 386 Relejna zastita generatora 406 Sampling 569
Registar 590 Remanencija 65 Sanduci, transportni 776
Regulacija 508 Remeni, klinasti 117 Satelitska stanica 661, 664
automatska 507 Remenski pogon 117 Satni broj 158
brzinc vrtnje 507, 597, 599, 609 Renardovi (standardni) brojevi 831 Satovi, uklopni 368
brzine vrtnje ASTA T 629 Rentgen; valne duljine 73 Scanning 569
brzine vrtnje FRAM 631 Resolver . 562 Schockley-eva dioda 535
dizalicnih pogona 759 Reverzioni pogon 60 I Schottky-eva dioda 531
momenta vrtnje 611 Rezervni izvori energije 103, 104, 107 "Sediver" izolatori 491
petlje 616 Rijec (obr. informac.) 570 Sekundarni nadstrujni okidaci 183
rucna 508 Rimske brojke 833 Sekvencijski sklopovi 587
uzbude sinhr. stroja 635 ROM memorija 594 Sekvencijsko upravljanje 657
vucne siJe 611 Rostilj 705 Selektivna zastita 188
Regulacijska preklopka 161
Rotacioni strojevi 89 Selektivnost osiguraca 211
Regulacijski krug 507, 508 Rotorska zastita 398, 483 SF6 prekidaci 183
Regulacijski pokretaci 201 Rotirajuca e1ektrodin. pojacaJa 559 Shannon, Vo sanon
 862~~~~~~~~____________~____~~____
____________----------------------------~863
Sheme Sinus 16, 20, 21 - - za vanjsku montazu 317 ... kratkog spoja. 236, 228, 235
elektricne. 312 Sistemi , .. 319 mehanicka 96
nadomjesne 312 automatske regulacije' 507 zatvorena 317 ... 319, 322 prividna 96
naponskih trafo-a 395 racunala 576 Sklopni aparati 179, 206, 251 radnih strojeva 113
pregledne 312, 313 regulacije 508, 524 - - n. napona 197 SNOBOL (progr. jezik) 57}
strujne 312, 314 s _podjelom vremena 577 - - v. n~pona 179 Softver 590,658, 661,.670
strujnih trafo-a 391 uzbude sinhr. strojeva 633 Sklopni blokovi - sistemski' 576
SI - sistem jedinica 33 uzemljenja 265 KON-KOMPAKT 343 Software" v. softver
Signal 594 - zastite 267 Source (program) 573
srednjeg napona 322, 323,
analogni 568 Sistemski sortver 576 325, 326 Spajanje (program) 575
- digitalni 568 Sivi lijev 56, 797 Spasavanje od el. udara 834
Sklopni prenapon 222
- takta 589 Skale mjernih instrumenata 353 Sklopnici 144 Spec. el. otpor
Signalizacija 345 Skaniranje 569 n. napona 198. izolac. 'materijala 788
- dizala 737 Sklapanje - - - metala 778
- pomocni 201
Signalne svjetiljkc 201, 345 neoptereeenih kabela 182 - v. napona 181, 186 - - - tla 375, 379
Signalni kabeli 434 neopterecenih transformatora. Sklopovi Spec. otpor voznje 745
Signalni parametar 568 182 energetske elektronike 542 Spec. masa
Signalni skI. aparati 201 neopterecenih vodova t82 788
- kombinacijski 5"87 izolac. materijala
Sigurnosna udaljenost 496
- sekvencijski 587 metala 778
Sigurnosna visina 496 Sklopke
Skup znakova .570 nemetala 782
Sigurnosni raspor 290 bimetalne 144
Slijepe sheme, boje . 350 plinovi i para 793
Sigurnosni transformator 257 elektronicke 542
Slozena pogreSka 388, 390 - - tekucina 792
Sijalice, v. zarulje grebenaste 198
Smetnje 508 Specificna toptina 681
Silo krajnje 201
- elektromagnetske. 676 ~ - metala 778
kocenja 748 - motorske n. n. 198
Smetnje i kvarovi nemetala 784
u kratkom spoju 245 n. napona 198
elekt~omotora.145 plinova i para 793
Silikonska smola 74 prograrnske 20 I
na asinhronim motorima tekuCina 792
Simboli rastavne v. D. 185, 186
150 Spojevi
-- elektron. komponenata 530 teretne n. ll. 198
na istosmjern. motorima brojila 371
- za el. sheme 305 upravljacke 201
145 ispravljaca 544
Simens Gedinica) 40 tlacne 726
.Smisao vrtnje elektromotora 124, 125, transformatora 158, 160
Simetricni optimum 527 - v. napona 185
129, 131 vatmetara 364
Simistor, v. trijak - za upr. i pomoe. krugove 198
Smjerriice za eL 'sheme 313 Spojni e1ementi (mehan.) 814
SIMULA (progr. jezik). 574 Sklopna postrojenja 317, 318 Smola Spojni l?rekidac 348
Simulacija 528 brodska 769 ~ epoksidna 74 Spojni rastavljac 348'
Sinhrona brzina 66 konvencionaIna 317, 318 - poliesterska 74 Spojni tranzistor s efektom poija 534
Sinhroni generatori 91, 229 oklopljena 317, 318, 336 - silikonska 74 Spojnice, dvokovinske_ 75
-- - samouzbudni 105 otvorena 317, 319 Smoothing 569 Sprega .transformatora 158, 160
Sinhroni motori 127, 230, 231 v. napona 317, 335 Srebrni akumulatori. 419
Snaga
Sinhroni strojevi, sistemi uzbude 633 za unutarnju montazu 317 .. '. djelatna 96 Srednja struja pokretanja 201
Sinhronizacija. 346 ... 319, 322 - kondenzatora 68, 71 Srednja zivotna doh 672
 864 ____~------------------------------------ ----------------------____________________ 865
Srednje vrijeme do kvara (MTTF) 672 - za pranje pasuda 692 Sumacijska brojila 367 Talasna duljina, v. valna du1jina
Srednje vrijeme izmedu dva kvara - za ugostiteJjstvo 705 Sumacijska pojacala 549 Taliste metala 778
(MTBF) 673 Stropni napon uzbude 635 Suncevo zracenje 156 Tangens 16, 22, 23
Srednjenaponska sklap. postrojenja Struja Susare 688 T angens delta 788
- otvorcna 319 greske 274 Susenje rublja 698 Tasteri, v. tipkala
- zatvorena 322 kratkog.spoja 226,234,235,296 Suzbijanje srnetnji Tecnosti, v. tekucine
Srednji vodic 350 kratkog spoja kabela 457 - - na izvoru 677 Tehnologija 778
Stacionarni akumulatori 416 nabijanja kabela 451 - - pri prijemu 677 Tekuca goriva 795
Stakleni izolatori 491 nabijanja nadzem. vodova 478 Svarivanje, v. zavarivanje Tekucine, svojstva 792
Stakleno vlakno 74 namjestanja 546 Svijetlecadioda 532 Temelji elektramotora 153
Staklo 75 paljenja 291 Svila 74 Temperatura
Standardi praznjerija aku':bater. 4t5 Svjetlosne velicine 44, 711 taljenja 778
- vijcanih elemenata 814 prednapona 546 Svornici, provodni 213 - u raznim jedinicama 49
- za kucanske aparate 702 zemljospoja kabela 447 - vrenja, plinova i para 793
Standardni brojevi 831 zemljospoja 475 Temperature
Standard no pismo 832 Strujna pogreska 388, 390 Sanon 565 glacanja 699
STAPA eijevi 443 Strujna shema 312, 314 Santovi, mjerni 354 - granicne za_ -izolacije 74
S.tarenje izolacije tr.ansform. 166 Strujni okidaci' 183' Serna, v. shema - za odriavanje namimica 710
Start (program.) 575 Strujni transformatori 254, 355, 388, Sesterokutne sipke, mase 810 Temperaturne klase 288, 289, 291
Staticki izmjenjivaci 650 391 Sine, v. sabirnice . Temper. koefic. otpora _778
Statorska zastita 398, 403, 404 Strujni udar 255, 834 Sinjska vozila, ozna:ke 745 Tempe'r .. koeficijent produ.zenja
Steinhauerova metoda 380, 386 Strujomjer, v. brojilQ Sipke .. - - - izolac. materijala 788
Stefjke 814 Strujno-naponski yretvarac 550 celicne 799 - - - metala 779
Stepen dejstva, v. korisnost Strukturna blok/shema 517 kvadratne 810 Temperovani ~ijev 796
Stepenice, pomicne 739 Struktura programa 574 okrugle 810 Teorija informacije 564
Stilb 44 Stupanj izolaeije 161, 219 ... 222 sesterokutne 810 Teorija komunikacije 564
Stop (program.)' 575 Stupanj opasnosti 293 Sirine hodnika 225 Teret rnjernih trafo-a 386
Stosselova metoda 377 Stupanj slozenosti digit. -integr. sklop. Teretna dizala 733
5irinsko-impulsna modulacija 623
Stroboskopski efekt 719 586 Teretne sklopke n. n. 198
Sirinsko-impulsni moduiator 554
Strogost pokretanja 20 I Stupnjcvi zastite Skrinje za zamrza~-anje 694' Teretni brad -761
Strojarnice 107 - IP 86 Tennicka cvrstoca str; transfonnatora
Sljunak 828
- d;zala 734 - IPH 317 254
Stapni uzemljivaci 375, 376
Strojevi Stupovi Termicka oprema 704
Streanje vode 729
- alatni 113 armirano-betonski 280 Termicka postojanost izolacijskih
Sum (akust.) 82
-' gradevinski 1 14 celicni 502 materijaJa 74
Sum (teor. infonnae.) 565
kuhinjski 692 drvoni 280, 500 Tennicka zastita elektromotora 141,
mljekarski 115 metalni 280 398, 401, 402, 403
poljoprivred~i 114 nadzemnih vodova 498 Termoakumulacijske peci 700
tiskarski I 14 nosni 498' Tab1ice Termoelementi 687
transportni 113 zatezni 498 - u' projekt. dokumentaciji 312 Termometar, kontaktni 40]
za obradu drva 114 Suhi transformatori 157 Tahogenerator 561 Termoslika 169,401

55 Koncarev prirucnik
 866 __________________________________________
Termosonde 144
Tesla Gedinica) 41'
Tetrnajerova formula 57
Tezinska funkcija 511
Thomsonov most 372
Time-sharing 592
Time-sharing-system 577
Tinjac 74
Tipkala 201
Tipke, boje 345
Tiristori 535, 538
foto 536
inverzno vodljivi 537
ispitivanje 539
PUT 536
Tiristorski sistem samouzbude 644
Tiristorski sis tern uzbude 645
Tiristorski usmjerivaci 604
Tiskarski strojevi 1'14
Tlaene sklopke 726
Tonfrekventna komanda (MTK) 368
Topitelji oksida 822
Topla vodena kupka 705'
Topli ormar 705
Toplina
isparavanja 681
- specifiena 681
- taljenja 681, 782
Toplinska postojanost izolac.
materijala . 788
Toplinska vodljivost 682
izolac. materijala 788
- - metala 778
- - nemetala 784
Toplinski prijenos 682
Toplinsko rastezanje
izolac. materijala 788.
- - metala 778.
- - tekucina 792
Toplinsko zracel)je 682
Torr 36
Tovarni profil zelj, pruga 775,
Tovarni prostor vagona ',776
Trajanje zaleta motora 1.l6,.- 142
Trajna struja kratkog spoja 229
Trajne struje
- - golih vodica 406
- - ,izolir. vodova 438
- - kabela 447
- - nadzemnih vodova 472
okruglih vodica 409,
plosnatog aluminija -412
plosnatog, bakra 411
Trajnost ziveznih- narnirnica 694
Trakasti uzemljivaCi 375, 376
Trakcijski akumulatori 416
Trake, prometne 739
Transduktori 558,560
Transformatori 157, 230, 232, 401
- brodski 768
~ dimenzije '170
- energ<:tski , In
- gubici 158; 170
- gubici u bakru 158
- gubici u zeljezu .158
- grupa 'poja 159
- izolacijska cvrstoca 161
- konzervator 157
- kotao 157
mase 170
mjerni 355, 38,
napon, kr. spoja 15.8
naponski 355,392,
nultocka '159
oznake nacina hladenja
oznak~ spojev~_ _ 158
paralelni rad 169
plinski relej (Buchholz) 172
preklopka 161
preopterecenje 165, 167, 168
regulacijska preklopka! 61
- s tri namota ~ 159 .
- satni broj 159
--------------__________________________ 867
sigurnosni 257 Tunel-dioda 531
smetnje 174 Turbinskoulje 787
spojevi 159, 160 Tvornicki izradena postrojenja 317,
starenje izolacije 166 318
I
strujni 355, 388 Tvrdi lemovi 822
1 - stupanj izolacije 161
suhi 157
Tvrdoea, Brinellova
Tyrak 619
778
- uljni 157 Tyrect 619
- zagrijanje 163'
Transformatorske stanice
betonske 333 U-profili, eelieni 804
kompaktne 331 Udar elektricne struje 834
na aluminij. stupu 334 Udarna funkcija 512
tvornicke izrade 330 Udarna struja 228, 235
Transformatorski lim 1'57 Udarni napon 193
1.
I Translator 574 Udarni otpor 375
Transportna oprema 743 Ugaoni celik, v. kutni celik
Transportna uzad, opteretivost 819 Ugaoni stup, v. kutni stup
Transportni san"duci 776 Ugib, v. provjes (voda)
Transportni strojevi 113 Ugljikovodici 289
I Tranzistori 532, 538 Ugradni mjerni instrumenti 351
f - bipolarni 538 U-I metoda 373, 376
- kao sklopke' 581 Uklopna moe 179, 189
- foto 534 Uklopna struja asinhronih motora
- JFET 534 142
- JGFET 534
Uklopni satovi 368
- jednospojni (UJT) 533
Ulaz podataka 575
MOSFET 534
Ulazni otpor 546
N-P-N Darlington 533
Ulazno-izlazne funke. jedinice 659:
s efektom polja 538 Ultrabrzi osiguraci 214
Trgovacki nazivi izolac. materijala 785 Ulje
Trigonometrijske funkcije . 16 ' - izolacijsko 157, 786
Trijak 537 - turbinsko 787
164 Trofazni sinhr. generatori 91 - za rashladne k6inpresore 709
Trofazni vodovi Uljni pokretaci 206
- niskonaponski 467 Uljni transformatori 157'
- visokonaponski 467 Umjetno disanje
Trokut 16, 19 (prva pomoc) 835
Tromi osiguraci 141, 144; 209 UNC navoj 813
Trougao, v. trokut Unca Gedinica) 46
TTL - log. sklopovi 583 UNF navoj 817
868 __________ ~ ______________________________
Unutrasnja rasvjeta 717
Upijanje vode izolac. materijala
Uplitanje 678
Upravljacke sklopke 201
Upravljanje 345
asinhronim motorom
... 622
automatsko -507
brzinom vrtnje 597
dizalicnirn pogonima
- dizalom 737
elektromotor. pogonima
- logicko 657
- ' sekvencijsko 657
Upustanje, v. pokretanje
Uputnici, v. pokretaCi
Uredenje znakova 570
Usisivaci 701
Uticni sklopovi 596
Uzbuda sinhron. strojeva 633
Uzbudni' sklo'p, staticki 102
Uzbudnik 633
Uzcmljenje 265; 270
- gromobransko 375
- nadzemnih vodova 504
- pogonsko 281, 375
stupova za .zastitu od groma
suzbijanje smetnji 678
zaStitnih uzeta 506
za zastitu od groma 282
zastitno 282, 375
Uzemljivaci 275, 278, 282, 284, 285,
375
---.:. pomocni. ,376
Uzad. transportna 819
Uze nadzemnih vodova 468
Valna duljimi 72
Valni atpor 66
Valovita struja 125
________ ~ __________________________________ 869
Valevilost Vodena para, zasicena 793 Ward-Leonardov agregar 507, 735
788 - napona liD Vodeni pokretaCi 206 Weibullova razdioba 674
- struje 110 Vodici Wheatstoneov most 372, 373, 375
Valjacka pruga 616 aluminijski okr. 409 Wiechertova metoda 377
Valjacki stan 614 bakreni okr. 409 Wurmbachova metoda 380, 385
620 ... Vanjska rasvjeta 723 cijevi 410
Varijanca 674 klase 2 425, 433
Varikap-dioda 53r plosnati 407
Varleyeva metoda 380, 382' za nadzemne vodove 470 Zagoni, v. pogoni
754 Vatmetri 361 Vodik 289 Zagrijavanje namota 63
Vazduh, vazdusni; v. zrak, zracni Vodljivost Zagrijanje
136 Vat (W) 41 - elektricna 70 I elektromotora 134
Veber 41 - toplinska 682, 778 sklop. aparata n. n. 206
Vektori 27 Vodovi 251 transformatora . 163
Ven.tilacija 701 Voltmelri 360 visokonapon. sklop. aparata I
'- prostorija 730 Volumen geometr. tijela 24 postrojenja 191
Ventilatori 731 Vozila Zakretni moment 121
Ventilni odvodnici 192 cestovna 743, 777 Zalet reverzibilnih agregata 108
- karakteristike 196 elektricna 743 Zamasni moment 115
Vestacke, v. umjetne
Vibrac.ije,. mehanicke. 79
,
!
elektromotorna 745
- sinjska 743
Zamjena dioda i tiristora 539
Zapremina, v. volumen
Vijci 413, 814 ( Vozno okno 734 Zasicena vodena para 793
- cclicni kontaktni 216 Vreliste tekuCina 792 Zastita
- za plosn. spojeve 413 V remenske konstante motora diferencijalna 398, 401 ... 404
Vijcani clementi 814 elektricne J.l6 dijelova pod riaponbm 259
Vijcani spojevi 409 - - - mehanicke JI6 --= distantna 402
505 Virtualna temperatura silicija 541 - - - termicke 116 dizaJicnih pogona 759
ViseCi kabeli 751 Vremenski odziv 510 elektroenerget.. postrojenja 396
Visokonaponska sklopna postrojenja elektromotora 141
Vrijeme
234, 236, 237, ~35 generatora 396, 398, 403
odjeka 82
Visokonaponski osiguraci 186 IP 86
odziva" 592
Visokonaponski sklopni .aparati 179 ,j 1PH 317
propaga.cije 583
Visokonaponski sklopnici 186 klimatska 77
zadrzavanja 583
Visokonaponski trofazni vodovi 467 koordimicija karakteristika 188
Visokotlacne zivine zarulje 715 VSK, KON-KOMPAKT 343 kuCistem . 259
. Visetarifna brojila 367 VTK, KON-KOMPAKT 343 mehanicka 86; 317
Visi jezik 573 Vuca mjernih. instrumenata 39.0
Vitkost 57 dizelsko-elektricna 744 mreza n. n. 255. 297
Vitlanje 96 - eiek[ricna 743 nadnaponska 192, 398, 403
Vjetar na nadzemne vodove 482 Vucna sila 745 nadStrujna 69, 398, 401~404
VMK, KON-KOMPAKT 343 Vucni proraclIn 745 nadtlakom 289, 299
 od asinh. hoda 403 - , - - - - - - - - - -_ _-;,:::-_ _ _ _ _ 871
Unutra od direktnog dodira 255 Zastitna zona odvodnika 195
Zastitne pregrade 223, 224 Zarulje 712 Zica
Upijan oddodira 259
Zastitni razmak 224 - navoji 816 aluminijska 808
Uplital od dodirnog napona 255, 276
Zastitni vodic 256, 271, 350 Zeljeznicka vozila - bakrena 806
Uprav od eJ. udara 255
Zastitni vodovi 264, 271, 287 - - graniene mjere 750 - bakrena lakirana 74, 807
Uprav od groma 505
Zastitno uzemljenje 26t, 270, 275, 277, kinernaticki profil 750 - celiena 813
od kratkog spoja 293, 296
- eeJ. opruzna 813
od napona greike 255, 259, 282, 375 Zeljezo 75
288, 297 Zatezni izolatori 491 - mjedeha 813
Zatezni stupovi. 498 - pocincano 75 Zivezne namimice 694
od nesimetr. opterecenja .398,
403 Zatvorena sklopna postrojenja - lijevano 795 Zivine zarulje 715

od povnitne snage 398, 403 317 ... 319, 322

od prekida uzbude 398, 403 Zatv'orene el. pogon. prostorije 319
od prenapona 192, 398, 403 Zavarene konstrukcije, proracun 825
od preopterecenja 296 Zavarivanje 823

Upus od preopterecenja rotora 398, Zavisni sisterni (teor. informac.) 567

403 Zavrtnjevi,. v. vijci
Uput
qd spoja. medu-.zavojima 398, Zemljista, osobine 827
Urea
Usisi 403 Zemljospoj 277, 381; 382, 383, 394,
475
Utiet - odzemljospoja 293, 298, 401, ,
UZbl 402 Zemljospojnici 180, 184, 348
- ogranicenjem energije izvora 258 Zemljovod 282, 375
UZbl
- ogranieenjem napona 255 Zemni napon 277
Uzb'
Uie] - plinska 40 I Zemni spoj 277, 381, 382, 383, 394,
- podimpedantna 403 475
- podnaponska 403 Zenerova dioda 530
- preprekama 259 Zglobni lanci 735
Zidovi 829
- protueksplozijska 286, 288
~ pUnjenjem pijeskom . 295 Znak (teor. informac.) 564
rotoeska 398, 403 Znamenka (teor. inforniac.) 571
sabirnica 396 Zone opasnosti 295
selektivna 188 Zraeenje
UZI sistemi 267
- suncevo (na podrucju Jugoslavije)
3 statoeska 398, 403 156
- termieka 398, 40 I ... 403 - topline 682
UZ - uranjanjem u ulje '289, 293, 294
Zracni otpor 731
Ui 'Zastitna naponska sklopka 264, 272
Zrakovod 731
Zastitna razina vent. odvodnika 194
Zvucni t1ak 82
Zaititna strujna sklopka 264, 274
Va Zvucno izoliranje 82
V, Za~titna uzeta, uzemljenje 506
Zvuk 82
V,
 PREGLED SADRZAJA (brojevi znace stranice)
. Uvodni podaci: Matematika 13, Jedinice 33, Mehanika 50, Elektro-
tehnika 59, Meh. vibracije 79, Akustika 81, Meh. zaStita 86
EI. rotacioni strojevi: Sinhroni generatori 91, Agregati 103, Elektro-
motorni pogoni 108, Elektromotori 121
Transfonnatori i prigusnice IS 7
Sldopni aparati: Aparati visokog napona 179, aparati niskog napona
197, Izvedbe prikljucaka 214
EI. postrojenja: Koordinacija izolacije 219, Kratki spoj 225, Zastita
od dodirnog napona (do 1 kV 255, iznad I kV 276),Protuekspl. el.
ureclaji 286, Graficki simboli 305, EI. sheme 312, Sklopna postroje-
nja iznad 1 kV 317, Komprimirani zrak 338, Niskonaponski blokovi
343, Sinhronizacija 346, Blokiranje 348, Oznacavanje vodica 350,
Mjerenja u elektrotehnici 351 , Mjerni transfonnatori 387, Pregled za-
stite 396, Trajne struje golih vodica 406, Akumulatori 414
Kabeli i nadzemni vodovi: EI. kabeli 421, Energetski nadzemni vodo-
vi 466
Industrijska elektronika i automatsko upravljanje
Osnovi sistema automatske regulacije 507, Poluvodicke komponente
529, Sklopovi 542, Pojacala 545, Digitalna tehnika 564, Teorija i
obrada infonnacije 564, Programi 572, Boole-ova algebra 577, Digit.
sklopovi i sistemi 581, Regulirani elektromot. pogoni (istosmjerni
596, izmjenicni 620), Sistemi uzbude 633, Besprekidno napajanje
648, Ispravljaci 654, Informacijski sustavi u proizv. procesima i po-
strojenjima 655, Pouzdanost 672, EI. magn. smetnje 676
Oprema za domacinstva i grad_ objekte: EI. grijanje 681, Kucanski
aparati 689, Oprema za ugostiteljstvo 703, Ind. rashladni ureclaji 707,
EI. rasvjeta 711, Pumpe i hidrofori 725, Ventilacija i klimatizacija
730, Dizala 733, Pomicne stepenice 740 .
Transportna oprema: EI. vuca 743, Dizal. postrojenja 751, EI. ureclaji
na brodovima 760, Tovarni zeljeznicki profili, kontejneri, dozvoljene
mjere cestovnih vozila 776
MaterijaIi i tehnologija: Metali, nemetali, izolacije 778, Navoji 814,
Zavarivanje 823, Graci. podaci 827
Razno: Standardno pismo 832, Formati 833, Rimske brojke 833,
Grcka i ruska abeceda 834, Prva pomoe 834
Kazalo 839