Bp Ritepsccctione a =o eke 5. De ennodnent ‘ington nok Nes ce © erento i Int net er 288 nema nies an ‘Sinove ronciogmeneinet ano LM ‘Siew upon gh Skerritt rr oc At 0 ‘ete tp 12) ae Sa ay i, both EGET UL STOLIECY Tote pete bl ada ‘appearance Oa fepin 21 tent yn 28 1 Bisonshcereman peat 1 Mond 20% 2 Ged tte hur hash be eta PIOLOGIA 1 Sc pit nonin er Trede izdanje Olivier Blanchard Massachesets Insitute of Technology MATE agitate sha ssecoe orogens ee SeBIBLIOTEKA «GOSPODARSKA MISAO» tse Bachar Malrsnomie 7 kort $0%f00s en Merman ‘Asthoriedtransation from dhe English language edition, evi MACROECONOMICS, Sr edition, 0130871002 by BLANCHARD, OLIVIER, published bby Pearson Education ine. Publishing 2s Prestice all Copyrght®2003 Peete ll Allright reserved. No pact of dls book may be veproduced o ansmited in any form ‘orby any means letrnic or mechanics, incleding photocopying, ecordng or by any Informatio storage eleeal este, withoct permision fom Pestson Euston, Ine ‘ahrvatsko idanje Copyright © MATE doo. Zagreb, ‘va pravapldetana Nie dopaitene alt jedan di ov jigeeeprodaccat il Razin ors Uiod 212 Fete xpnto pinoy 212 ced sop peso kee froaine 15, ‘Danes pet Mepdpotnde ates ner \I.pogine Stedaja, okumuladja kopitala aia domati proizved 219 TIT Unjeron jca domadeg protradsiaptla 220, Sen tpl dono prinod 25". Theol dnoseg pends tochmdodp pas TH 11-2 Pehle ermine ope fednje 23 Teen pl: dont piped Be Beinn apie deecem poate 215 Sopa sedge bees poe. 225" SSprdae ipso 228 11-3 Seca ste ove 230 Una sop Sc vo tb ton dow proioda 233 rons und poo pe athe 33a “Rdg da Biro oto 298 11-4 Fi odoos na ud kaplal 238 Pettey peinoie 2 + iio hae il mos ones 997 genom 298 DodstaleCobb-Douglasor funk jena sabia atin 12-1 TehnoloSk napredak i stopa rasta ad Tefal opie lnkeja pomedie ad» Mathes eco donaéeg ined tapi “Zo” s Kewans eoplle + doeaceg poweda. 248 = "Uti tepe fede. 249, 12-2 Odrednice tehnoloskog napretka ea eds grocer itasnaria 251+ (owtivos enatakictvona 252 12:3 Fonovag eazmatranje injenicao asta 254 Pano kapiawccey 09 taal opie 254 Za uaa nopredek poten wednan:| T9270 256 12.4 Zaveina jet tjnerasta 258 Dodsiak: Konstrairanye mere tehndlatkog napretka 265 | poglove Tehnolozki napredak, nadni nezoposlenost 267 15-1 Prodaktivnost, domadi proievod i rezapeslenart & kratkom roles 168 Tehri nepedok regina fondo, ogiogan patazns. 267 PFepat daar 271 13.2 Produktivnoss prirodna stops nezaposlenostl 272 fenciro oemaxane otro ero {rodnca. 272+ Peso sore temoposenos 273. Ems thhor 274 15.3 TehnoloSkinapeedak i uéinci ra taspodjela 278 Fors enjedolen den 278, + Une powscane rsedoioe nodes 180 Produieci 287 287 14 poglae Ogekivanja: osnovni alati 289 M1 Nominalne i zealne Karnatne stope 289 Nominal {seoke trae sope w Sedizanim Doron, od 1978. 202 14-2 Déekivane diskontirane sudaénje vijednosti 293 tein ates cononh ‘adi iadrost 294 = Foes ah vio pio 295.» Nomingiev odnox Sed xiselena eso wijednoss 297 al . as Noto clo ace Spe IS EM mode 4A noex ace tonne tree anata pe toro 0 Cee Se se te Se ae Sar" Cale tet ce 3 © ods ete Se Dodatk vodenj afckivone ohontranc ndenjevnjedsost totrcom sie nortan mains 308 1S pad Finandiska trite i ofekivanja 7 151 Cijene obvernica i prinosi na obveznice 312 Cone cbveznen ton sadate vwjednost 219» Avo pre chvemnct Jide Odejann Sheemio do pnoms ro cbwnznco SIS + Kamat lle pesae 317 © Kilo prow gop ekinon 317 15-2 rite dionica\ Yetta cians ionica 320 Cine lio hao alot ethos S21». Tete conca |geupadaat cktnod) 322 15.3 Merl hicovi i ejene diontea 326 Dodstake Arbitraia i ijn dionica 32 6 pogive Oéekivania, esobne potroinia Tnvestidje 335 161 Osobnapotoinje. 536 Woop pteee 336 + Pie 39772" Viarop to boxe Sago eet G8 Sone ‘i wl Sota cece Saino ping 59 6-2inenije 32 Insc esvoye od, 349 Pontes sy 25 = Sods cote nan tony Ste Soa an 308 X63 Pranienjenonabne potoined imveticis 309 xi Sees Dodatak: vodenje oZekivane dain vrijednosti dobiti w ruvjetima statizkih ogekivanja 353, 17 poglavle Ogekivanja, domaéi proizvod i ‘ckonomska politika 355 17-1 O&ekivanja iodluke 356 ‘Ossvao, essa pote | ode oumesiczema 350 + Ota Frtosja 8 156. + Ponowo ‘oameronerelacie Mt 50 17-2 Mionetarna politike, o&ekivanjs oma proizvod 360 17-3 Smanjenjedefcta,o&ekivanjs | domséi protzvod 364 Ugo octane atehenous 364. + Pek hoe road 305 18 pogiode Otvorenost nat finandljskim tzistima 373, 18-L Otvorenost na trdite dobara 374 laceiwoe 374. + bet loved daro2h toes cco 76 + Novinis seven mej S76 + OSenatan ovens re $7970 Od ech do rmalloechar ete 12 16.20twocenost na finan wigtina 383 Pana bibnco 384 + bo: ined hate: oreewo noes 38+ Kemora spe ecoes 388 1-3 Zajc pogled prema dae 350 19 peglode Teilite dobara u otvorenom gospodarswu 395, 19-1 1S rlacfew otvorenom pospodarsivu 395 Femino 22 donoem dotuina 2% + Cobdnicepavatje 20 comin Sati 396 19-2 Ravnoteini domadi proizvod | veejskotrgovinska blanca 399 19.3 Poveéanje potrsnje, domace | inozemne 400 Bowearja domace peaije 400. * Povecnje nazenwe porcine 402 * Igeemous sonoma 209 19-4 Deprecijacia, vanjskotrgovinska bilanca i domatiproizved 405 Dapiesocie venstaxgovinko : ‘blncaMencollemesoy ‘avnceée 400» Ustel | Soprctscfo 406” «Rennie l ‘sca ltl pole 407 19.5 Pogled na dinamibu: ksivulla 408 19.6 Stednjo, investi vanjskotrpovinsla bilenes 412 Dodatak I: Mulliplikatori-Belgija, nasuprot Sjedinjenih Driava 415 Dodatak 2 lzvod Marshall- Lernerovog uyjeta 416 20,peg!nje Domati proizved, kamotna stopa i dovizni tefaj 417 20-1 Ravnoteta na trlitu dobara 418 20-2 Ravnoteta na finanejsi raisins 418 Noweraigtdbesicora 419. « Dace obnetice asp! nszanner obvezicana 419 20-3 Tritt dabaraifinancjska telita | ‘promatrana ajedoo 422 20-4 Udinctekonomse politike w ‘otvorenom gospodarstvu 423, cine ir pith w oherenom gorpatosww 423 Using Foneeta elle vototnc Sorpadasie 425 20-5 Fis devizn tefajevi 426, ‘eeroio pusoic vexiano, cie Eusv euro’ 427» Novos wap! ronda Lola 420 Fle Folia wees ang dong ajo 420 Dodatale Fiksni tea kamatne stope obilnostkapitala "133, 21 poglove Tokai re¥iei 437 UI Fksnt tefaevt | prilagodbe realnog taj usrednjem oka 8 ya patio vw eae Les one wot Teng hy 440» Sa 28 i priv dno 442 i 21-2 Teeajne riz w vjetoefiksnog tetas 444 Kem 50 1992. 400 pe 21-3 Keetane tej w uvjetima fskasicajudeg tata a8 21-4 febor izmedu teganih redima 451 Pechatezaednchevolje 451 1 beso cao, olin eo olstaesa a55 Doddatak: Realniteéaj te domace Jnozemne realne kamatne stope 458 Sti sy 461 pega Depresije ikrize 463 22-1 Dezinflacij, deflcija,zamka Hividaost 464 Neninale Lames spe, eae laine soe onknona sie 4205." sdonig icons 407 = Fovetino seca: ta eon lois 70 222 Velika depresijaa7L fears enone poucige 472+ Keqoleo nna none ost Tee Nato ane dete 5 + Sn a6 22-3 ppansa lia 477 Upon pad ks nln 70 * Niche itl pete a80" "> Bo sieds 402 “poe Vika tac 289 moar eer wo Boonie binge Eee iecmeraea ‘ioche 500 sss Povratak ekonomskoj politic: 507 24. poglsje Treba li nositelfima ckonomske polite pestaviti ogranigenja? 5K 24-1 Nesiguraosti politika 10 alko alice nove 08 Seseal ope 510+ fia magn packs este puke do pertaaj wont a Nespeoes coronene posters roaster conse paste 512 24.2 Oéekivanja ‘ekonomska politika sia Cmca pegmiai S14 + enone ‘cznehone eset nezopesorest Se Upasacane Vjecdoasinens 518+ Vonesto een cgncenys poser tesielana clones pone 517 24.3 Politika i ckonomska politika S18 ge mede reno sero pie (Slomes S19, = te med ‘take pale 521°" "Notag no ‘Srortner o wamdtanom ret BBr e Sheo rate omacinons Butganiezeen promciny 522 2 Gbea «og onardnans Choseletonem pcuns 322 Monetarna politika: xakljuéci 529 25-1 Optionalna stops inflacije $30 Tilkon none 531+ Kote of Tig 333" Opiate spe inlocectaranoraspine 535, 25-2 Oblikavanje monetarne politike 535 Cine sone oa none rfo rrpor A + Fores nemarone ose owe ifosie 336» Clone Mie nooo lontns tops 53° 25.3 Fed uakeij 5 Nerd feda. 542 * Oganzocie Fale S42 a Feit 543 "= "Monson pay Pra sat Fiskalne politika: zokljvéd 549 36-1 Peoraéunsko ogeanigenje drdave 550 Drath dla digo 380+ Soloinr eden ra Badu peveze Shr 7 “okey aman digo 00Fe 355 26-2 Catirt pitanja fiskalne police 558 Fiordjgnalo chialncjo 558 * Dak, scan domacag proaode ‘ie elogoce dea [S59 + Bown dst 560. + ponent wo vackog diga 502 26-3 Proaéun Sjedinjenih Dréava 553, Sl ne apa Boch SAD S00 + Sci sone Amare 56 Zaveina jet 571 27.podade Priga 0 makroekonomiji 571 27-1 Keynes Velika depress. 572 37-2 Neoklatiéna entenn 72, Nepredakoe smlowone $73. © Kaen raapotmoneerisina sre 27-3 Keita teorje racionalnih oéekivanja 575 Ti gesiece onal tain 576 + gach weralnh tstnene 577) 27-4 Tekuda sbivanja 579 Neolsitra kena wore seas sera polomeg chiwe 579. Nove teravse 580 27-5 Zajednike uvjerenja 581 eddie 1. Uvod v raéune nacionalneg dohotka i proizvodnja bt Dodaick 2. Matematiki podsjetnik D6 Dodok3, Uved v ekonometrijy D-12 Pojmomik Pt Keralo +1 Prhuplonje moluopodatnka 16 Reali BOP, teneloti nope i cna raeunlo. 27 Jo k Sparel 1994. godine sista imala stops nezapedienot ol 24%2 30 Povereie potofoda irecaa I-III. 57 Porodoks Sednje 60 Semaniche zonike: novee, ehedak i bogaivo. 67 Poxoina 22 naveam | kamaina soper dolaz 70 Nowe cto no boske 77 Sorin peotunskog delice: pavalion i napovaln vitor ra wlaganio® 100 Clinion Greeneponore konbinocispottke 102 Ujedijene Nipmocke i nenaeki moneamofall ont rio 104 elute onkets popu (Tha Cure populcton Suey] 117 Hany Ford nice elkosnosi 122 Kolhog 9 wick shorn wel noven® 148 Tora pred eeyenic: Nillen Friadnan sEdmved Phelps 170 Sopo nazoporlnott vopom 171 1a ie poche sopa nezapatianast v Sjedinonim Davee snarjlo iskom 903 ‘a fs, 2080? 173 ‘Olunov maton aznin zemfrn 185 lean potiets kapowae mac 206 ‘Sworn! aso: prrocun ado iekom 1851, 210 ‘Alumolose kpiolo 408 « Foncako po zoel Dagog svg rata 226 Socicre igen, walorma sacionog origare i chamulocjo kopiclou Sjediojonin Dezovarta 231 Diivzio nove tshocogie: Michi laluuz 253, Now ekonomi st protzvodnost 259 Hong Kong i Singoput pea o dv grado 261 Total napradek, nezaposonad, i omsrzha akspenaio 90-Ih 276 Zonimano + rojetin poston 2opeFfovara i zona & najeim pdm zopetlovana, w aadebly 1998-2008, 270 Nezopodenos, ol prodshivncsienolosie promjenau Exapi 282 [Nominal koresne spe illosjo v zenijome Latina Amrit jekom rth 19908 305Risen wit obvernico 313. Incodonjofodredea)logte i ote) nelagitnost: zat ja jude dle do pomcko a Ks donica (Why he Sock Moret Maved Yeseidey| i duge agode 25 Pozsos mu od uipmonje v Nezazersio| sedamnacsiog sofia do Ruse» 190, 327 Je Fite donica v SADu precienjeno® 328 [Neti soni cxchno: uterf 2 shupove aston (panel pedotoko 337 Koto su vopce bine a¢akverio® Poioge 2o prtecain ekapeimentina 340 lnvosicjo itt donico 344 Pohicblnos iniek novo 348 fociondea otek 263 Mote li sizonie poratueskog merjka doves do naglog rose proivodre® ako 19.80% 367 Motel ioe promod BOPP. 376 BOP IBNP: prnjes Kuwolo 986 Kupnia brazisih cbveznica 980 Ekeponsia ancl sella vrozdobli 1981 1983, 405 “gown daiet SAD: untecipasledice 409 ‘Monelera hantakaje i fistalna eksparia: Secnjone Drv iho rah 1980% 426, Ujedijenie Newocke, Lometre sope EMS 431 Pomralok Valk Bran Zclom sendordu: Keynes nasrot Chuchity 443 ‘Anctomiajedoe Wize: kiza BYS@ wnjeu 1992. godine 447 Eu: kaka paves! 452 Voluni odbor u Argent Vrgenina's Curency Booed] 454 Problem joporstcg bonkosha 484 Hiperntlacia w Golgi 198Cih 502 Dronaes!mokreckenomskh maria 512 Je Bion Blinder pogiatio govored isu? $18 Doi su prwla pomaglo smarjany preracunhog defcta SADo® 523, ‘Monatsne pia: fo sle do sade rent i gafe® 530 uaa maven 533 Fiskolaa poke: o ste do sada rout gaa? 550 Racurovedsno vuln ila imjecerio deficio 551 Defi, potodno, i imoutiojev SAD tekam Owgog wetiheg rt S61 Obit iui ovu kajig, lm sam aa umu dv glavoa els: 1 Priblitdtatefu nainovja makroekonomska zi vam, ‘0x0 #0 makrockonomju gi uzbudjvom jest svete koje baca na syjetsa abana od wodenja ‘ura vu Zapadino) Eutok preko recs w Japan, do ‘koncamo-politcke ize w Argentni Ovi dogads- Ji Lnaogideugi~ open eu ovaj kil to ne 1 vida bijou di sranice vee u glavnce tee stu iw obvirime koji prota deta wvi. Svakd ‘okvirotriva kako do tacanaudeno gradivo mobete primjent lake bist belie rerunelabvanjs 0 jimaje joe Uvjeren sam da ti okvr ne camo Ho. Ievsju‘avahnu stranu makroekenomije, vee xevt ‘aj i prethodno na modsima naucene spoznse, ‘ged th take konkzetnijna lage shvaljvims. 1m Pruli tteli lov uvid w makroekonomi jig je honstruizaa oko jednog temetngg mode la. model koe usredotoeuje aa implicate uvje- {a ravmoteie a el tit tite dob. Gnancsih tela | rads, Ovisno 0 ter, diclw! model ois ue odnose acu toma razr su deta sok su oxtali pojedaostavien it leu poradni, No temelna Kosta models uj jist Tak ate na, li je vainn. avo poglavlje prkanaje kako 22 mofe integral rath, stedjtdugl ak ~ to pred stavija primer iplatvosinegrranog pstupa ma roekonomt Poglavis 14 do 24 poksvaj te velika prodvsetka. Poglae Ld do 17 wredotoduja se ne ulogu ofe- ivanja w kratkor Vu sede cok Odetivanja ‘gra veica wlgu u veein.eSonomskih odluks | thadno tome, igs veins oguu odvedivanjdo- maces protavoda Poglavi 18 do 21 usredotoéyu se na implikacie cotvevenosti » medemim gospodarstvima, 21. po {glee kaj j vei distom now, uredotozyje Sema impliccie alii edima deveenthteajeva, fd Muktulajuceg i fksneg teal, te vate oxbo- ‘i dolariacie. 22.123. poglalie usredotoéeno jena poremeda- jes raadobjakada (makeoekonowake) sti kronu ‘alode.22:poglavje asvée se na depres reces- Je. Vell dio o¥og poglaia jn ~ od obrade opa Sos deface tamke Hividnost, do analize ja panske ckenomskehrize.23,poglevledaje oot ma ‘Suéajve hiperinflae Poglalja 24 do 25 vracju se aa makcockonom: ‘ski politi, Dok glavnia, pve 23 poy sta no obraduje makrockonomsku polite u over ih ‘nom oblka,sviba 24. do 26. pola je povera Wofbove nit 24 pogfavie promatraulogu grat ce makzoakosomsie paiike wopés 25.126, pogl. ‘ye dsj preged monetarne i fiskalne pote, Ve iki dio 26 poglaje posvecen le nanoviin zbiva- sina u manetarne} pelt od cifanj iafaije do pravilsodredivanj Kamatnih stops Mada de neki hastaviciradije rane obradit ilove poglsl. [Na primer obradhegrenienjadrzavnog proraeu- a (6. poglavj) mote selako prebactiw ani dio rodavanjatjekom seme 1 27 poglvje slut kao epleg, Ono stavla makro- ‘konomljs u povjesnu perspective, pikes ‘0j makroekonomije u sda 60 godina | ob Exess prema mojem iskustv, veins pogalje mote bit bradens za st pl Sermo neolike nih (prt ‘ee 5.17. poglavlje) moda ce zahtjevati da im. rad boleg usvsan, posveite po dra peedavanja Keats Je predavanja) -Katak tes} mote bit oxpaniiran oko dve uvodan poglatlf I jeagr.zostve li se 9.113. pogav, ‘onda ini ukupno LI predaerja. Ptom mogu us Jedi nefocmaine prezentcie jednog idea produ: ats, emdljena pra 17. poglar 0 otehivanj ‘ma (nj mage bith zascona tema jedaog predaa- ‘jai na 18, poglavij,poglavjs o otvarenons spodaratv ito Ent wkupao LS predavana rats ef) mode lnostavitliuéavanje rasta (du 9 coka). U tom sluts, tea) mode Bit onganii- Fa ako wodnih poglaij, poglaejims 3 do ud jel eng, sto dn ukupno 8 predavana ostvjju- 4 dovosjno vemens, peimezee, a pokrivane 17. pogleiao ofeklvanjo, gla 18 do 200 oto eng eKonomij poglava 72 0 depresjava neces jana 0 Gin akupno 13 predavana. 1 Dodi tetsjev (20 do 25 predavana) “Teds ki ae cll semestarostavij vibe nego do- sljne vremona kako bi se paki jegra plus 3) rmanje dva produietka, kao | pregled ekonomske palit Produfec pola of pretpostake da je jezgea sa laden no nade uglavnom predstajancjeine 72 sebe: lak je dana sloboda labor, redoljed koji 2 najalje mogu predetvit je naeeceatnie ora) ‘edorjed koji 2 predstvjen kaj. Poet st ‘nvévanjem uloge oceivana fe karisn, prime kako bi a razumjeliuyet Kamat, paiet | Dritode tefajnh erin sev (15 ik ma Jeden od bors s koji dese nastavnici nejeroja- tase suodt debit dal da predaju di o rasta (agi ‘OF ne, Uvet se matetja o rasta, mada nece ‘stati dovalng +eemens za poksvanje ava ti pro- {Gadethe | temehturasprava poll U tom saga Jusmodda Ze biti aabateinestavilizuéavajeo po- emeéajima. zostavi I se dio 0 rast, rspalozivo ‘ejemetrbalo bi biti doveljno za poksivane ma ‘ede ila ei deugih tema ih Poteudia sam se ds nikada ne pritsam teortsi rez lal da ga ne povezom sa svarnim svjetom. Kao do- datak arprei Gnjenicame w samom telat, napiszo ‘am vl broj obvi U dart, Kajima te abeadse juodeedent makcoekonomstt dogadai ll Cnjenice, ‘Sedinjenih Oriava die cclog sje. ‘Uz pomoe margioalah bij je du usporedno s teksom nastojo sam rekonstuiatl do interakeile lj sev udloncl odvia med stadenata i nastevi- a. Margeala bike ostvaraj dijlog sa athe, ako bolakiale put kroz tee ulome, fe omoguél du: bie razumfjeanje honcepa i wsput ievedenih ceza ‘Za stadene Ka dale ele strat makrockonomi- {nsuveo sam sljedede je moguénest 1 Kathi dodact neki: poglaviia, koi prosieu ‘ned zaijudak unutar gla 1% Odjefak Dodatno tivo ra kraju svakog posi, fomaéava gije se mole rat ot vse ifocmaci, ubdjudujuelt brojne judne adres na Tateenat, Sake poglaiiezaveava sa nadie kjima se si- _gvrava ds je material poglalj usvojen fm Setetak glavnih ij u pogav. 1 Popie Mjucath pojmora Nic sedbi a kraju poplalja:neke au tei, 8 ache Inkder ncke tatijevajupristp Internet» neko programe za razunanje Neke od iszovniihvjelbi, koje se npe temelie na podacima s Internets i s- ‘io, oanagene su zfezdicom, Lista simbols na unuteanji strenicama stratnih korieaolaklva prisjcanje znagena simbola korte- ih tek kyjiga dois sabrojnim dodacima kako bi se pomoglo | stdentma taasavaicima ree xix1 rirucnikea nastaaike(hustructors Manual) Nic piso gaje Mark Moore st Univer of Caloris: ine Prutnk za rastavike rasraln 0 ped got isbrima,teraivnim nainima prezent Fanja materlala | natnime koja se mote pom ES adentina da ble rz grav Za ako oglu ky prac ima osc) sje za meta () zat je odgovor nat Bt aye vatan I) Hen sai boneep i prepontarke Uv) reine (V) pecagog: (VE produit (VT) ‘apatanja | dodatne yetbe Prius astonic iG'se maze sina 52 hup/reww:prenhallcom blanched 1 Datotetaiptnh elements (Tet em Fil). N= piso jae Davi Findley sa Colby College. Banks Spit pn upotpamoat je revidions jedn0 2 potpuso novi tompltom anal planja 3 keatkim adgovaima, 1 Nov TestGen EQ softer New TetGen-£QS0t0- fare). Taskavofdanjebanke tetova (Tt Ban) se iran 22 uporab zjedno sa programor 23k. tame tstova TexGen2Q (Testen-£0) Ty) ko mmpjterzrani paket omoguéaje mastava da po eh obliaje, save i mijnjetestove a masta potce. Program spite dowofra sestvalina {5 seed doa fi rib plana bank pi toh para a ueeduja postojece store nove ge fake cement da analiiju eater da enganisiraj bi pots apt rents sue data Ors) ov stare puis we Resist ‘akeda oporsbe, Pra mnoge moguénos aor tnizace | prbaziranja sitnog ater, kao | ‘opus pretadvanj ontenje Mode pripee- ta dadest pet vere jeg pa. 1 Kompet proirica (Transparency Masters. Por tpuni komplet orga proanica apikar po- tots gafskops, on ave pikazew tekst mote se ‘inats4_http/fewseprenballcom/lanchard Kontakte og Prentice Hell-predtovnika 94 Torin © Voulié 2a utenje (Study Gul), David Findley, Colby College, jot jednow je obavio izvanredan porso fwd priewénk pragodenstudentima. Sr to porlaue potije prikazom cijeva i pregledorn ‘bradenog gradiva, Orgsnalan few oblku vod, ood Presley take fo poksiva vane tookeu plana ukiudujues ‘'upute a ake utenje dud log poglats Nakon odie sjedekeata kontrola plana sa problem ‘maa poravjanje, kao pitanja sa vile ponudenih ‘odgovora, Vo esd rjebnja eh problems ‘CD-ROM Altivnl geafovi (Active Graph CD-ROM). Ova) interati ast m studente ead ni ativsh ‘ralovastrorenh 2 ova tekst kot odgovarja vein ‘aint ska u kaj, val raf omogueye premyjers ‘ijednost ada vasihle | promatanje udinaka iste uw kretanju gafora.ekust je pokazal da upomba gafova na ora ain anadajno ojadava inte s= Aenatairazumjevanje mehaniama oa dels Prateéa Web stranica (htps//ww prenhall.com! blanchard). stranica koja je bogatasadeijem, mut- Uidsiplinara,ukljduje vedbe na nternetu, at ‘nest izvore poverane pose «rec fndanfern Makroskonomije Utjueyeeledoce moguésont: On-line Vodié za utenje (The Online Study Guide) eojeg je pripremio David Back sa Sveulsta w To- lea (University of Toledo), prota studentirn jos jenu moguenast kako bi lost svoj vedine riedavanju problema i procjeil svoj rattimijera- je naterie u teksts On-line vod 2a wenje sada sade dvije azine vizova sa ukupro 20 pitanja pO poglaviju On-line vodié oz udene ojenuje sa ‘eo pian na koje j student odgovor'. pra po atne informacje 9 tognim | neoenim O0go¥0r- ma, te omogudae students ds e-mallom posal rezulate nado dtr e-malladese. ‘lanci i jedbe 0 tekucim dogadajima (Current vents Artces and Exercises), koi s¢ odnose na tone u svakom poglevivs potpunost su podedant grupnia aktivnostima,wjedbama Rritikog, emi jana pitanja za raspravu. Ti arc pacevi od publikscia 0 raynariim sivanjna do publikaca veranih ut ckonomij, pomadu stadentima predo- {ul vadnostekonomijeu danasajem svjetu. ‘Vjedbe na tnternetu (Internet Exercises) ~ sva- a dvatjedna skupin profess ekonomije dada Je nove ivoce podatkt a Internets kako bis ‘dentma i profesor ongural nsf nana ‘ie poche ‘Organizatocnastavnog plana i programa (Sylla- ‘bus Manager) ~ Za profesore,pateca Web sant ‘annual ever kao sto. 0dgvori na Teles dogs- ana (Cartent Everts Arties and Bers ete termes (nternet Execs) | prostor Za mast ‘ike Faulty Coons). ksaje mare tej | cha oben regovor ame aster ely chet ome Dodac oj e mogu “sina” sa lnteraeta~ 24 prateée Web seni natn maga oder full dodate raster pomagae Pelevaibi tee fat spose kontakt x svoim pda preé- ‘Ravailom Prentice Halla kako dob neopbo- dno onsnio ime (asrame) locsk(pasnord) {ako br imal pri i ezrin, Dodoc uj ajuda: PowerPolot prezentacie~ Or) pomeén’ ast 28 przetacje gad, Kjeg ew peel Pecnabdo Fone Quifne, mdi apes prods Ls va favh plan teas, ttn edna ra, tac grata, Mogi wget 52 pomint ‘Skoda stant noge vj ore po ora peo Cespoverans tim etonomdlim ktvasting Ov} Sloe omogudt predavtima ds pripeme pcten= ‘alee bj profestonaog ile. ka odgovre [ie plese mater aoe ante Prirunilezapredovaée Prosinice WebCT. Ranvijen od strane nastavnika, WebCT rats nastevnom orobju Internet alte pomoce jh ce ako jednostayne stvort on-line teéaje ‘erence Hall oigurava sade) i napredne le ‘mente kako bi se pomoglo predaaima da stvore ompltan online-e¢3) Za vie laformacia, mal rm posite nau Web-straicu, koja se ala na ‘woeprenhallcom/webct. Blackboard. Lakods torttenja Baddboardoveg je Ainctvenag obasea | slats omogacaja jednost ‘no starane,eukovodenje t uporabu materjala Online letajore, Predaadi mogs atv on-line letseve ebedi Blackboardove alate, koi ubluéaja aint 22 dian, kommunikation, i vodenje lets. Za vie ilormacija momo posjetite nasu ‘Web-stanicy koja se alo ma wwweprenkall.coy ackboard, Nastayni kompas (CourseCompass) Ov} priago- hiv, interaktvai on-line aut 2a yodeaje poduke podria ad stane Blackboard pruia nau J mogués okolieu 2a poduéavanje | vere. Pre avad() mogu komenicirsti sa drogim students, istlbucatnastavat material te pomoce Interne. 1 pratt napredak studenata Za dle infortac: jsrmolimo posetze nabu Web-stranicu koje sn {asi na worwprenball com/coursecompass. ( Preaplatena The Wall Stret Journal tskana in- Acraktivna idan, Prentice Halle fornirvo ata teil suradnja 52 The Wal Steet Journal, nage ‘jenijim i nsjpouzdanijim dnevnim izvorom infor ‘acija poslownom swetu gospodarsvu, Za Sko- Tekoje naruze poscban paket ko sedriavakajga prsplan’ bonus, profesor primit a dr osebau peetplatu na godina dan, student 10-jednu pres. ‘latina tskano, kao ina intraivno izdane s0- ls The Wall Steet Journal, Profesor e takodec el indanja jedi teratcihplanova predava ja Wal Steet fournal 23 predavaée cal Times, $4 zadovojtvom osebno.pacierstvo § caso pitom The Financial Times. Za tkle koe prikva te poreban paket koji sadréavabyjigu i dodatak za replat, predavadi ema dar debt jednogodiinju pretplau na voje ime. student 15-edau pretpla ‘una kano iadanje, Za dtale informacje ona odivanja molimo etupite a kottalt se svjim peed strvnikom Prentice Hal 1 Preiplats na Economist.com. Kror poschal dogo ‘or ss Economist com, akon pelvaanjspsketa sa ejgomi pretplatnim bonsem, profesor pris ‘uGemjesetnu, a suden12ednu pretpltu na on ine ver tog easopsa. Za otal deta | infora- ecnacutivaja, molime Kontakte svg pred stovalla Prentice Helis ‘Ova kage dugue puna 19g mnoglina Pomoé uistafivanj, 24 So sam im zahvaan, pr {il gu Adam thera, Peter Berger, Peter Bence, Efe (Cakatel, Heery Gadiks, David Hwang, Kevin Nezemi, ‘Stacy Texlin, Gaurav Tewari, Criss Thompson loha ‘Simon, Jecomin Zettelneyer.Zahvaljjem generacja- ia stadenata w 14.02, pi MIT kot su slebodno de- Hi svoje rake naga tjekom godina [mao sam korst of komentara mnogih kegs p= jute Medu ojmasJoho Abel, Roland Benabou. Sa Pree wtuel Benoa Juan fimeno (koi su pellagodih kia 2 iadanje na Spajoskom jezik), Frangois Blanchard, Roger Brinner, Ricardo Caballero, Martins Copelman, Late Chineaink, Daniel Cohen (kat Je pagoda ‘eng 2ladane na fancuskom jez), Larry Christi sno, Bud Collet, Andres Cones, Peter Diamond, Mar tin Bichenbaum, Gary Fethke, David Flay France sco Gisvarz (hol je prilgodio iyi 2 indanje mat Ijanskom jez), Yannis oannides, Dad Johnson, BN. funankar, Paul Krugman, Peter Mone, Bll Nod us, Angelo Melino (kj je pelagodio lai 23 kana ‘sho idanje), Tom Mich Athanasios Orphanides, Dani- {a Pzen Eni (koji je priagodio kajigu 2 latinos mer- ko lzdane) Jin Poses, Ronald Schetha, Watanabe ‘Shinichi Grofit} plagoahnjgn a» japan fade, ‘Chaogyong Res, jalio Rotomberg, Robert Solow, Ae ue Vatteyne i Michael Weodiord.Takoder sam éesto Jingo korist od poticajah pijediogsmojh ken Sere- ‘eGullet Mare, premads nisam sjedio sald. Imao sam kori od Komentara mrogih ett ‘ecenceraa toni Kol su testirall gradivo a masta. Med nina st ‘8 Joho Abel Randolph-Macon Womans College 1 Carol Adams Cabrillo College Terence Alexander fowa Sate University 1m Robert Archibald, Collegeof Wiliam & Mary . Stephen Baker, Capital University CChavles Bean, London School of Ezonomis a Polis! Selence |= Dr David, lack, University of Toledo {© Scott Bloom, North Dakota State University 18 Pim Boren, Univesity of Cacerbury, Novi Zeland |= Henry Chapel, Univesity of South Carolina 1 Maria Crummett, Univers of Tampa 1 Brad deLong, UC Berkeley | Wouter Denhaan, UC San Diego . . Teenery Dolbeat, Brandels University Job Egren, Eastern Michigan University Peter Federer, Clark University Renal els, Vanderbilt University Yee-Tien Fu, National Cheng. Chi University, Ta an, Tavan 1 Marc Fox, Brooldyn College © Randy Grant, Linfield College xxl Pree ‘Reza Hamzaee, Missouri Wester Sate College ‘Thomas Havtlesi, Duke Unversity Joha Holland, Monsmouth College Ralph Husby, University of Minos, Ubana-Caam- palgn Fred Joutz George Wishington Univesity ‘Miles Kiesball, Univesity of Michigan Paul King, Deason University [Ng Reoy Kui, Nanyang Technical University, Sa pape Leonard Lardaro, University of Rhode leer Halen Teg Lee, National Toran University Frank Lichtenberg, Columbia University Mark Lisherman, Princeton University Mathias Lut, University of Sussex eenard Malad, Univecty of Nevada Lae Vogar ose Milbourne, University of New South Wales ‘W. Douglas Morgaa, University of California, Santa Darbara Ick Osman, San Francisco State University ‘Allen Parkman, University of New Mexico Gavin Peebles, National Unversity of Singapore Jack Richard, Portland Sate University ‘Khar Sangha, Ol Dominion University eter Sephion, University of New Brunswick Rath Shen, San Francisco State University ‘Kwanho Shin, University of Kansas Cael Seotese, Viegnla Commonwealth University David Sollars Auburn University Absal Tura. Radford University Feedevck Tyler. Fordham Univecisy Doug Waldo, Ualversty of Flora ‘Susheng Wang, Hong Kong University ‘Mark Wohae University f Nebraska, Omaha Michael Woodford, Princeton University Ip Wing Yu, Univesity of Hoag Kong ‘Chi-Wa Yuen, Hong Kong University of Science and Technology Ky H. Yuh, Florida Alentle University (Ovi ud pornol su mit evan oki nithovth de {cal {valk od of je dao v0} dopsines ove) kn ‘Mogi dima u Prentice Halls dugujem zabval- ost, od Stephens Dicrcha koji me je nagovorio da tuopéenapiiem ova kayjigu peeko Rode Banister, inv ‘nog ureénika za ekonomio, 60 Ph Boardman, gli- ‘og uredaika te Gladys Soo, voditeln uredaka, Max Fie MeFale, zamjeniciuredika, Lisi Amato, pomoéni wednika, Vitor Anderson, voditlie! medisth projekate, Kathleen MeLellan, voditebiel macketings (Chas Hath asistentu 2a marketing Michaela Reynold- su atedaes 2a idavaitve eli» posebno indi Stevea. Rigolowis, tan smog urednika pevog idanja, te Michaela Eli, jedna- kro iavancednog uredika drugogi teée nda. Steve ‘me peso da prods. Michael da pojedeostavim svar. Zajedno su evelitepridonelcielom process | [jak Obojici sami euboko zahvalan, Pri MiT-u, nastjam zabvalvai john. Ac negovu apsolatnu pourdanost. Kod bude, nastaljam zhvalvati Node So 62 po ‘rina 2 e€uvanj mog rar, Olivier Blanchird Cambciige, MIT vj, 2002. god1. pogleviic =m Pro poglave vd vos na matroskonomsko putovonje to avila, od viperovonia © Sedona Fekom 1990, eo vrodexjo edhe vo v Zap Europ, i gospodorske Wize v depen U prva dva poglavija ove knjige upoznat ete se s makroekonomskom problematikom i pristupom. 2. poglavije Drage poglalievodt vostupubrare hoz Inige Defect edie malvedkonorste vert: domed ped, ‘ezapodenos infec. Potom wyedimo ti koneepta coke koh je knjgo crgaisren, tke, ‘ted ak op rokeee to je malroekonomja? Nejbal nein da edgavorime nate pitane ie do varie sutbeae defi, vec de vas povedema na ekoromske purovenic ‘ko ejte abi vom prikasas Koko nejenataaije ekonomake xbivenj, ike 'U arieee pitanja ve kage (poietkom 2002), enw vlstine imal lok san. W Si Anjenim Amoritkim DrZevoma dugorriva gowpoderske ekspensia, sapecete ron ‘070k, vstaila jo mieeto gorpodorskom vsparovani U Europ, gospodersk 18 roth fekoder veer, dek a netopottenot dele ila ne vseko| axial ike de 0r 18 Odkiok 1-1 prof abivonja uSiedinenim DrEovare, 18 Oda 1-2 rai zbivana u Exo 1 Odhick 1.3 prof sbivana wJoponu, Praztit ove poslvis Koo Ho bite tok neki novinsl donak. Ne zabisjawaite se ‘oko tocnog znacejo svekog poja take deta rexumievanfa sth orgumencte: oj tmovi Ge bik defvivnt a argoment rprodeni vnaredaim poglavime. Smairae ove po- ‘lave pedogem, dae serba do vor porn « mekrockonomskom problomaikor. ‘ete tial dij ove posi, xed ete viva |v cau ee knige A Kad “ees gam, vette x novo poglewe pgledeite koe f vde tof opojdinon Tema prowaic kalce te nepredovali lam inulewania mkrolconaiie: 1. POGIAVIJEtajemakrockonomiza? Nobo nan de odgoverime nat pitani nie do- ‘anie sutbene dticle, vee da vas pevedom ne ekonomske putoverie ‘ko svete da bi vam prikorali Koko nojznotnjje ekonomokea shiver, tele | pienjekeje malroukonerssfa inertia makroskenemue po- Sika ne doe mira Ea winds. ‘U veilome psanje ove kjige(potetkom 2002.) onl su vstnw iol of sam. U Sie injerim Amerdkim DrEevera dogetrajna gospodarske ckspaniia, sapoiete renih 1990s, stupa je mete gorpodarskom weporevonu. U Europ, gospodersil se rast tokeder vepora, dak je nezepestenesti dale ila na vseko ri Cini se dae fapan- tke gorpodersv tokodersnglailo v ekenoasky Kriz Koja dosed toje ved gotowe je ‘doo dosetde. ‘Uovom posleviypromatrome shivaniaw ova hi isla sta 18 deja 1-1 prot shiva Sjdinjorin Drdovome, 18 Odbiek 1-2 prot shiva Europ deja 1:3 pro zbivonio Japan ‘ete utlval hoje ove pogtalle, aca ete ive w deny cele ki. A Kod x3" ‘rie sagem, vrs se na ove posta, pogledeie kos je vate steal 0 poedinin Temama’ prone keke se nopredoval Hekom ivavania mokreokenomie. 1. POGLAVUJEeames Saco ne Kada makrockonomist ienéavju neko gospodarstvo,prvoobrate pozornest a tr va spb: ‘© Domaciproizrod avina proiavodnje gospodarstva cei i njegovu stopa rasta 1 Siopu nezaponasti— uo radnika winckom gospodarstvu, Ko isa zapasien a teste posse, Sto infac- nope po hee preston conn dabca u gonrodai ate U tablici1-1 nlaze se osnovni podac za americho gospodarstvo. Da bismo ih sta vill ukontekst, ecimo toda se u prvom stupeu aslave proseéne Wjednow ope ra sta domaéeg proivoda, tope neraposienost | tope inflace uSjdinjenim Dréavama, ‘a cazdoble 1950-2000. U deugort supeu prikarane so se varfable, al va readable 1992-2000, posjedja tt stupca ma godine 2000, 200, | 2002. Prema je ova kai. | pisana pocetkom 2002, podaci za 2001 pak su peollrane potcebno je neko vj ime ds se dode do podataka potsebalh 2 inraéun domadeg poiaveda i inflac, Kona- on, aprerot,jifasi Sprsn xtra 1960-2002, {w posocima) {ne vrielnat ne biti objanene do sredine 2002. Beojevi za 2002, pedstaviae pre~ ‘dvianja sha 200, Zapoénimo sa stapcem boi prikszuje podathe za raxdolje 1992-2000 §chonom. ‘og stsalita, ov je azdablje bil edn od najaljhu now) pow: |= Rest domategproizvods bio Je poitan devetgodina za cedom, to fini to razdo- bij ezdobljem najdlle amerthe gospadarskeespancie od krajs Drogo eveskog rata, Godine 2000, poljedaje goin te ekspanal rast domateg pottvods ienaso je 41% ito pees stu 2atno igo of jenog posh od 1960-2 naovarn. | Stan ast domage protzvda bo je povezansastalnim rast zaposenostital- ‘im opadanjem stope nezaposlenost. U 200, godin stopa nerapostenot anes J S0 jibe od 2% ispod prosjeka 2 radablj od 1960-1 uedno najida stops nezaposlenestiwposledns ri deseo ako je nicks neraposlenostobigno poverans §rstuéors inflaciom, sta infact ese tjekom Ztavog ovogcazdobstadals na nskoj azn. U 2000, godin stop {nll iznsia je samo 2.3%, So Je piblizno 396 ispod prosieEne stope inlaciew raedoblja od 1860. Ukrato, gospodasi su eezulat Sjedinjenth Drlavaw razdobh (992-2000 bi Impresiva: iso east domaéeg prozvoda,nska nezaposienost isk ile. No to je bilo onda, ove sada. Kao io je vidljvo iu posted dve stupea vtablct I+, po Eazao se da je 2001 bile dalek sbi: ‘2.2001 predvida serastdomaéeg proizvods o 1,%,3t je ph 3 postotna bods tmanjeodstope casa 2000 godin. Preiminaral podaci ukszuja da je ast doma- ny proinvoda w teecom tromezetiu 2001, zapravo bio negativan «tert bl au ull Podijjens su miljenja meda ekonomistina oko tog treba li to anzvat ‘easton. Nek ngleiavaj da je proma tradicional) defini rece razdabje fed najmanje dva uzatopne tromjeseta negating rst, ae bo sls) 2001 Drug nde dsj rast domadeg poizvoda bio tlio nak ood sredine 200,80 daje povods da so azdebie proglsireenijom, Ber obra nazivamo li wspora ‘ane ecesjom i ne,nemadvojbe da je ameriéko gospodarstvotjekom 200, po doesn 18 Ndi est domaéeg proinvode dovco je do niteg rasta zaposlnesti.astope nezapo- slenoate podeta cat sa 4% u 2000. 4.8% 200. Prognoze 24 2002. nis nits optimistinje,Predida se dae rast dome pra skascena, BDP. Kaka biemo earimyel kako je BOP igraden mabobojeporadt va jedno- ‘tivnom prinjeru. Rermotritegepodistvo koje je sastavjenocd samo die korean m Pedueece 1 prolvodt cli apoiiavajacradnike Keitel seoove Prods lis +38 100 dolars Poduzoéu 2, koje profnvod automobile Padureés I ada plaés svoj 1» __ridnicime 80 dolar, ostavjjui 29 dolara kao prot ‘= Poduzece 2 kupuje clk lois a, tajedno sradnicima i strojevima 2a prizvo Prhodiod prodele 100$ ribo od prod 2105 TeoSkovt 80 roikevi vos ‘Nedsie 408 Nadie 708 Nobave deka 100§ roi 208 Pri a0 fa postoe tr nadine defisinarja BDP-a u ovo gospodscsty, sa tri ekvvalentnss 1. BDP je vijednostfnalnih protve jekom danog rardobl, Yaéna ret ovdje je fnalni Kako bse vidal zit, ratte se: Bil BOP trebao bit facunat ko aro] veijednostcjelokupneproizvacneu gospadacsvs - bro} 100 dolara od proizvodne elit pls 210 dolara od protvodae autornabil, dake 310 dolar. i 6 BOP teebalofracunat kao vejednot proizvodnje Gnalnin dbs +2, avom sluésju automobiljednaku 210 dolara? suga protzvedenih u gospodarstvat- ed ‘Pomist e kako je igpravan odgovor scjelo 210 dolara. Zaito? Zato aj fe lik intermedijarno dobro, dobro utroteno u proizvodnjfnalnog dot bila tesestoga ne bi trebso uraZunal u BDP- vejednostfinalzog prztod. Ova prijer motemo promatat ina drug nan: retpostavimo da suse dva poduae- Es spojis tho da se sada prodaja Glka odja unutar novog poeta te se vie 1 hiljedL Reeunt novog pods bil bi ienesen w sede} tbl roirvode? data javtomobio Pritediodprodaie SCDOT ‘Trotkew nadeice) 1308, Prof oes veo bisa vide blob jadno poduzee koje prdaje automobile za 210 do Jaz, plaéareditmn 80 dolara + 70 dolara= 190 daca starve 20 dolara + 40 dole = 60 dolaes prota. Mjers 0¢ 210 dolars ostala bi nepromijenjena~ kako i neha bit. ‘Ova prva defini ensijedsnnatin Kons ulanja BDP-s: biljted | zbeja ji proivodnja aleih dobre ~ tof w grubo natin on koje fragunaeay i ‘vata brojei BDP-a. All jedno pela druginaéinrezmijanja 0 BOP. me: ovortiacunavanis. BDP jezhroj dodane vejednosti u gospodarstvu tickom danog razdoblja, lnraz dodana viijednost upravo to zn8. Vejednost dadana ad strane poduze- au proiwvodaom procesu defnirana je ka vrjednostnjegove proiwvodnje mins ‘vjednoet intermesijenih dobar koa boris w poitvodn. 'U natem peimjeras dvs poduze’s, prolavodatéeica ne kore ntermedijar na dob, Negara Je dodana vrijednstjednestavn edna vejednoati ela ko: Jeg priavodi 100 §. Medatim,proirvodséastomobis kori Zl hao interme Jarno dobro. Dake, vjednoatdodata od stane pronvodaéa antomoblajednaka Je vrjednostautomobia koje prouvodi minus vjednoa delikakartenihu prov “vedi 210 dolara- 100 dara = 110 delara. Ukupns dodana vljednos ugospo ‘erst ik BOR jedaata je 100 doara + 110 dlars~ 210 doles (Primate kako biagrepatna dodana veydnost estla isa ako bise proizveda’ dei | proizvodae automabila spoilt postal jedno podueée U tom shay ne bist uopce prom tral intermedijarns dabre~bududi da bi tada Elk bio proveden tzatim atroson Uprolzveday automobila unuta stg pocvzea =e bit ednom poduzeéa doda- 12 vijednost bila jednaka vijednost automobil, 210 daa). ‘Ova nam defini dae dragi nadinrazmiijnj2 0 BDP-u Zsjedno, die def ice, pakarsja kako re eriednos fnalevh dobaraushyga~ prva dene BDP- 11 mode sat ko abro)dodanih vajednost sv poduzeésu gospodarsvu - rage defile BDP-a ‘BOP je sro} dohodaka u gospodaestru tijckom danog razdoblja, Do sda smo promatall BDF profzvdne seve. Drugi natin promatranja BDP-2 {eat dohodomne strane, Razmisito pitas kaj su ota poduzedu makin Sof Plail svoj intermedijarna dabe 1 dio prihoda skupia deiavaw blk pore na prodaj ~ tak se porez20vu i dren pores {© elon prinoda pags eradnici- ova se Komnponenta zoe dohodak od ada: Ww oszak galas poczeu ~ ta se komponenta ze kapitaln! dahodak pope Uatho,promatsjulj s dohodovne strane, dodans veijdost je abo} indie ‘nih poreza, debt od rada | kaptalnog dohotk ‘Veatce se nae prjeru Nezrava pote iznose mula. Od 100 dara veje- noi dodane od strane proizvodaéa clita, 0 doar ie radnicima (dahodak od 2 pedtoie_Pcvre boc ge 23Eesjecme o iferdome {ition dare ‘Sesto t0P ope fo doko, 1960.5 2000. dohodkodrada 6b 45 Iepeci dehodsk 26 Fs indian pores 8 7 ror Sal arte nc 2 ‘ds, prostalih 20 dolara ie pod (aptalnl dohodak). Od 110 dolaa ei- Jednostidodane od stane prozvodata automo, 70 doles odlai na dohodak ‘od rads, a 40 dolarsna kapitsni dohodak. Za gospodaravo ko cjeliou, dodana ‘ijedaos fans 210 § (100 $+ 1103) 04 jh je 150 (80S + 70'S) éohotk od radu {60 $(20§+ 408) kapitalnog dohotta. U naiem primjera, dahodak od rada iznes 71% BDP-a,kaptalni dohodak 29%, neisravni poresi O%. Tablica 2-1 prkazujeeStlnjivane dodane vijednost a rack. te tipove éohotka u Sjedinjenim Ameridkim Drtzvams (960, 12000, Tabla pokeanje Kako su proporcije koje so kara u primjeru orim proporsje indice poreaa (0 ‘naiem primer), gotovojednake propercjam wamerickom gospodartw, Dohodak ‘od cada znosi 65% BOP-a. Kapialni dohodak dint 28% BDPa ndektni pores ine > preostlih 7% Udjel se ni pono promienli of 1980. Da zakijudim:O ukupaors protzvoda ~ BDP-0 ~ moésterazmifjati nate ral taal evant nina: 1S protevodue sane: BDP je jednak vrjednontinaloih dabara {slug protvede- rik. gospodarsts tka danog ezdobh. "5 Takoder proivedne strane BOP je bro) deanih vrijednosti x goepodartva tie om danog szdobh, "NS diodovne strane BDP eso dohodaka uospodustu uckom dang rand Nominalni i realni BDP GGodine 2000, amerieh je BDP iznosio 9872 wile dolar, 1960, bo je $26 malar dalara- Dali j meridld dome proizved 2000. itn bio 19 puta ved od onog 199827 (2k Je kako nije velco pevseanja eflektranjerat jen, plje nego povecanje pro jnvedenth kolzina To dovedi do razkovanju noninainog DP-2 0d realnog BD? "Nominalni BDP je bro) koitna proievedevh nal dobara pomaoten sn hovim tkueim cjenama. Ora defile Zin dim kako nominglai BDP tjekorn vee mena rste bog dv raslogn 15 prvo,ptolzvodne veine dobar kom vremena rast: 8 deugo.cjone vetin dobaratakoder rasta tkom vremena. Ako nam je namera mri proizvodnv nex pronyjenutiskom veemena,mo- ‘amo climinira winak castudh cijena na nafu mjera BDP-3.Zbog toga je konstu fan realni BDP kao 2bojkoizine Gnalih dobara poranoiene sa tlh (ues dim) cfenama ‘Ako bi neko gospoderstv proiavedio samojedno finslno dabro,recimo ne spe ‘ian model atomobia,zrazunavane ealnog BDP-a blo bi jednoetavno kori bi ‘smo cjenaautomebila u dane) godine bismo ja kasnije portals kolginom auto. robilaprosvedenih pojedino} godin Pomoci ée nar jednostavan primje: Raamotrite gospodastvo koje protvo «samo automobile ~ 2 kako bismo ibegl prebleme kojma éemo se bavi Kasai, Un pretposavimo de se sake godine proitvodt ist model Petpostavimo keko je broj it jena automobile uzaetopne dana Gedina___Koliine avtomebita_Cjens avtometite_Nominalai BOP 1993 10 0.000% 200.0005 1996. 2 24000$ 248.000 1997, 3 260005 338.0005 'Nominalai BDR, koi je jednak umnctku kaligine aclomabila i jhowe ejenera- 124 100000 dolar 1995. na 266.000 dolara 1996. 44%-tl rats 266.000 dolara 1996. na 338.00 dears - 16%-tno povedanje ‘8 Kako bisino izratunalirealni BDF, brojautomobilau svako) goini morareo po- ‘oi oa asjedickom ejenom.,Prepostevies da cj automcblla u 1996. go ‘ins oritimo kao eajednti ailena. Ova) ram pest, zapavo, dae rec BOP w ‘dena i 196, Korie ova) prt, eal! BDP 1995. (ucifenara iz 1996) jednakje 10 aatomobila 2% 24.000 § po astomnebla = 40.0006. Realni BDP 1996, (ucljenara x 1998) joa je 12 astomabila x 24.00 § po astomobi = 288000, ute lao {nominal BDP 1996 Realms BDP 1997. (xcfenars i 1986) jednak e 13x 24.00 $= 312.000 dol 13 Dalle, ean BDP rast st 240,000 dolar 1995. 288.000 dolar 1996 ~20%- to rast ~ tesa 288.000 dlara 199. a8 312000 dolar 1957. - 8% tno poveéane. 15 Kolko bi nam se ov rena rclitovalida smo odluieraZunai eal! BDP ko- ‘tei cjene stomata, reco, 1957 meso 1986 godin. Oto bi sina teal- ‘og BDP au srako) godin bia raiia (ao Wo cene 1997. isu jednake cenama 1995); njegoa bi stops promjeneiz godine u godine ostala nepromjeajens. Problem iaraZunavarja realnog BDP-au pak ett to o&to posto vibe od jee ddnagfinalnog dabea. Realnt BOP mors se defini Kio penderiran sedina prolzvo- dj Hinalnih dobaa,o nas dovod do plana kakav ponder treba bit Relation cone debara namecusokso pruodni panded. Ako neko dobro po jeini- ciloita dra puta vie od nekog drugog, ads bw aura celnog protwods to dbo treblo uracunat kao nos dvstruko ved od drugog debra. Al. ove pos lane, Sto ako, ako je wobiajeno,telne ene eau tjekom viemena Bsmo li kao pondere treba abr relatvne ene dana} goin is bismo tjekom vremena teal mina ponder? Six rgpravaoovim problemima, io natin ma kop ze aradunata ral BDP Sedijenim Areickim Dréavaoa. dana je dodaki ovom poglavj. Ono &o bist ode teal nati je da se mjera ealnog BDP-auameiekim rafuimanacionalnog dohotkana- ive celni BDP ulandanim (1996) dolarima (+1995. je ka u gorsjeen proc, 1996. je godine vj prema meted raZunavaja, een’ BP jedrak ominlnom BOP.) (ha Kors pondere kaj odratavajareiativnecjenekjise mien tjekom Verena. To Jemjeradomnceg prozvoda amerizhog gospodarsva.anjegovo ketanjepokazije kako merck domatt proizvod poveévsotekom vemens. ‘Sika 2-1 prikazoje kretnje nominslnog i ealnog BDP- zaedno of 1960. Prema konstrukeji te eo vie mere jednake ra 196, goin ita 2-1 pokazuje kako je eal- ‘i BDP 2000. bio 4 puta eG od stg 1960 ~2ratzjno poveéaic, ll oEto puro manje od 19-ontrukog povedaja nomlnaliog BDP-a wistom rezdobl. Pojmovi rominalai BDP i rein’ BOP imaju mnogo snonima, te dts werjatno susrestusvjien daljojim tania: 1 Nominal BDP se takodernaziva dolarski BDP Mi BDP u tekuéim dolarime, 18 Rela se BDP ist ko naziva BDP u terminima dobara, BDP u stalnim dol rim, BDP prlagoden 2 inflaciju it BDP u cijnama i 1996, - ako e godiea w koje rela: DP jadnak nominalnom BOP-s 1996, kao to je owe sua 2a SJ diene Ameridke Drizve 2. pogtenie Rare hae lsoe Koko bite Bi dovm, imc al BD ena 997. fe Tone 0 1997.Seomahe ere ‘cdncee vo ta 24 Sad BDPopreme tip dhol, 1940 2000 dohodak oda 6 “ epi dehodak. 26 2B indiehnipored 8 7 te Smet rin Der 0 da), preosalh 20 dolar de poduzeéu (pital dobodak). Od 110 dolaravri- Jednosti dodsae of stone proisvodaéa automobil, 70 dolar odlai na dohodak fod rada, 240 dolara na kapitalni éohodak. Za gospodarstva kao eeiau, dedana veljednosznos 210 § (100 S + 10 8) kojih Je 150$ (80 8 + 70 8) dohocks od radai60 § (208 + 408) kapiteoog dohotks. U nafem primera, dobiodak ed rad nos! 71% BDP-2,kapitani dohodsk 29%, neiravni pore 0%, Tablica 2-1 pekacuje raédlnjvanje dodane valjedneeti na cel te tipove dohotkau Sjedinjenim Amerikim Dréavams 19502000. Tilia polazuje kako su proporcj koje smo kos uprunerosim preporcj indekanisporena (0 ‘unsiem prinjeru),gotovojednakeproporclama wamerickom gorpodasivu Dohiodak fod radafenosi 65% BDP-a.Kepitalidohodae nt 28% BDP- a. Indirektni pores fine > preostalh 79%, Udjei se nisu puno promijenili od 1960. Da zaljutimo: O wkuprom proizvodu ~ BDP-u~ modete ranma na ti elie- ‘aya eevivalentna nadia: S profavedne rane: BP je ednak veijednostifinanih dobar i vslyga proinvede- nh w gospedarsivu tjekom danog razdobi = Takoders proievadne sane BDP ebro} dodanih vijednostlu gospodarste j= kom danograndob, "SS dodoone sane: BD? je zo) dchodaka gospodarst tekom danog xadobia. Nominaini i realni BDP Godine 2000 amergkije BDP novi 9872 miljardl dolar,» 1960 bo e526 miljardi dolar, Doli jeamerghi dont proizvod 2000, vi bio 19 puts vedi od onog 19962? (Oto kako nije vet do povasanarelletiao je rast cena pie nego povecanje pro iovedenihkoléna Te dovad do rzlicovanu nominalngg BDP-2od realnog BOP ‘Nominalni BDP j2beo aitia prlzvedens fnanih dabare pomnozenth 3 nj ov tekucim cjenara. Ova deaicija dni often kako nominalni DDP team ves- mena cate zhog va rzlog ‘t_prvo,proizvodaja vedine dobaratiekom vremens ass 1 Grugo cjene vecine dabar takoder rasta tjezom vremen Ao nar jenamjra met proved nxn pomjentjekom vemena mo ram elimina utnacstut cena nena mje BDF, Zbog Ope hows tan realni BDP kao so Kline fain dobara pornadene sani ames te acim) clesaa ‘Ao bineko gospodarvoproizvodl smo flo fala dobro reco nll spe- citéen model estar, araeuananerealnog OD? tno ae ts So eeu somal dans godt te bro jase pormotl selina sto ‘mobi proimedenih pojeding posi Porno ce mam jeloostavan pinje: Reomotate goepodanto koje prea: di mo auombe~ kako bsmo beg poem kojane ceo se be ase, ad pretporavime da se svake godine proirvoi ltl model. Pretpestavimo kako ebro Jona automobila ut unstopne dans: Sodine _Koliine automobile avomabia_Meninalsi oP ‘995. 70 ‘0.000% 200.0005 1996. a 260008 288.0008 1097, 3 260005 338.0005 ‘Nominal ADR oj edna wrmodla kliZin automobile ajihove ener ste 8 200.00 dlrs 19952 288000 dla 1996 A554 rat ~ ia 268.00 doen 1996. 338 00 dolar 168. povecanj. 1 Kako bio inrafunali rani BOR bojatomobiau ak} godink moramo po ‘nobis sadam eenom. Pretpostvimo da cen automobia 8196 go- {it kcttimo kao sjedne eens Ova nam peu zpravo, dae el BOP ‘jena 11986. 1 Konstl ovaj pristp seat BOP 195,(ucfenama iz 19%) jedna 10 tomebila 124000 § po antomod» 2400005 Reni BDP 1996 (wenn 1986) dak Je 12 automobia «2400 § po automobi = 2886005, kl Je 20 nominant BDP 1996.RealatBDP 1997. (acum 1996) jedan je 13 24.00 $» 31200 doe tm Dally BOP castes 240000 dalara 1995. na 266.000 doles 196,— 20% thovatt =e s8 288000 dears 1996 a 312000 dolara 197 ~aSetno poeta. 1 Kellob nam ae ot retatraicoal da ood adnate BOP ko- fete jee nscocbley ceimo 197, unto w199 goin. OF i rein te Ing BF usa) gin bis rita (too ene 1997-nis jen cena 138 al jo sop promjene le godnew godin ets nepomienena Problem izaZunaana tealnog BP au praks fet to oft post vie od fe- dog ilo dab. Reni BDP mora se defini ao ponderrne sedi prolz- nj nanindobara, ovat dovod do pana kakav poner tes bi Relate ce dobar nares seks pode! ponder Ako neko debro po jn- ita dra pa vile od nekog drugog, ads bw zona vung prezvoda o dbo {tbe erent La ono dort vi od drvgog cobra Ahora postr ite So tho se alo je wena, ein ene mej kom vremena?Bsmo Uk pore {etal bat lative ces u ato gpd iso thom weer eal eat fore? Sa pron o orm problems ora a fa setaatunaa reas BDP Seinen Americar Drlsvamea da Jou dod vom pla Ono So iste vee treba nae dase mrs elnog SDP w amerika acuia nacionalnog dhol na Siva realn BDPulanéai (1996) daria 19960 fer hao gocsjem prin 556. Jeanne) jeprma nto inavana eli BP jdnaknominalnom BOP) ‘Ons host pancrenodrtaau atv cene: kojse men kon ween To Jeera domacegproimeda amerhoggoepodasta,s negro keane pola hako ‘erik doa prov povecana kom remens. ‘Sle 2-1 prikaaj keane nominsinograinog RDP: jd od 1960. Pema konstaksu die mre jednake a 199. godins. Sl 2-1 poe kak real. AI BDP 200, bi «puts ved istog 1960. ~anatano povecane alto puro wane (0d 9.onteog povecana nominslnog BDP- stom radeblis Pojmori nonin! BOP treat BOP naj maogosinonna tte th ven ests svoj dali tani {© Nomizalat BOP se akoder aria dlaski BDP ik BDP « euéin dolarima Realise BDP it ako nasive BDP u terasinima dobar, BDP w stalnim dola- tima, BDP psgndenvainfacijail BDP u ljenama (1996. ~ ako godin w {joe rea BDPplnak rmination BDP- 196, Sof ovje shay ea Se Ainjene Amerihe Drave, 2. poalanie Rawene lean fate it i, dom ciao i997. rT 25‘Nomina ies BOP ‘Spd Amerie edn, 1960. 2000 ‘alter ptn SORES Secon Steonin tte, Nominsini BOP 0 Ree 1960, 1965, 1670. 1075. 1900. HORS. 1080, 008,000 ‘Osime ae zaldjduje wor u gavnu makrockonomsle vadtbl, BOP U poglii- sma koja sled ako nije deugazye naznazeno, 1 BDP Gee odnost na ealai BDPL Ye naavat rele] BDP u goin t 15 Nominani BDP i vanjable mjerene uteluéim dolarima oznaézat ses anakom bb proutiingradniu CPI-, te dal preparuke za po- tence promjene. Kminjaje aku ksko je tope infladja 2a dijo nrtunavanjekoristo CPT iI4u pro- racer or is 39spoke 1% peso, Ui je ay kta an. Cada to posebno implica kako su realne (Gomhalne ednice podjelene CPD godine ae 2: lib vide nego to eet renutno faved, Video 73- Jejuceima Komisie io nekim promjenama koje su ust- Jedi, profitate w Consumer Prices, the Consumer Price Indetsoid the Cost of Ling Michaela sBoskina sup fe autora, journal of Eeonamie Perspectives, Volume 12, bre} La 1998, 3.26. © Keatho} powjesth ugradnje ratune nacional- ‘nog éohotka (National Income Accounts) proitste GDP: One ofthe Great Inventions of the 200 Century, Prinje I korftenw poglavj mao je samo jdno f nalno dobro = automobile ~tako da je grads real- ‘nog BDP- bla laka All kako satavjeme real BD? eda imauno vite od jedog innog dobra? O tome je ovaj dadata. Sv io je poteebno dase itaknu reevantnapita- ‘jao zgradaj ealnog BDP-aw gospodarstve sa ino finale dobatajeda se promatra pospodarstvouko- Jee postoe samo dvafinalna dobrs.Ono to radio da fnalna dobrajednako vejedl i kad imam milju ne dobar, Take, pretpostavimo da gospodarstvo proizvodt a ial dobre, eee, automobile rajee | Cult godin oo pried 10000 llograma ra ea,po cent Idole po kigrama te 10 auxomo~ ble tae prodae 2a 10000 dolara po atomobil. ‘5 C godin. proizvdi i prodaje 10.000 lilogama stica po cent od 120 doara po kilogram, te 1 tomobila po clfeni od 10.000 dara ‘= Nominal BDP u godin’ 0 je prem tome, jednak 230000 dolars. Nominal BOP u godin jedaak 230000 dela. ‘Vindnost (5) 103000 voo.000 000, Waid 8) 29000 ‘on BOP moo ‘Survey of Current Business, sijeten) 2000, 1-9. (Inter- ret adcse: wwwbea,govrbea/articles/beawidel2000/ O100ed.pa) (0 tome zaito fe tetkotoéno iment rari cena domadl proievd, prod gra nad the Wealtn ‘of Nations» Peula Krugmana, 1998. (Internet adress ‘webmitedw/lragman/wwviviagea sal) (Paul Kea ‘gman, ckonomist sa Sveutita Princeton, redovito pie Tolumne u brojeim novinama i Zssopisima. Mnoge od olomni su dostupne na Faterety, ostournge st 24- Davae za prodiati) 2990037200008 = 15% A alka fe pove- te reanog BDP 3? Omnia ide tuner el top BDP-e crea kane abe gone Korie Stay joe Preipstvimo da zablete, na primjer, ene i 0. gevine tds s0 goioa zove barn gona. xu anja kako sj 12 Teal BDP w 0. gin je jedan eum olin w ‘ult godin pomacdeoj a enor 0, gd, 2 on dora (100.000 18) © (10 100008) Soom 11 Resin 8D? w godin fednaj sulting fed pomodeng x ejenon 0 goin, 23 obs bra: (100.00 8) + (11100008) = 2100008. 1 Sopa pomjenerelog BDP-od0.do godine ‘@ibdons 204008) 2000008 58 Medutim,orakay odgovorproizod van cen tut umjesto Rates. godine Kao bane godine mo Blsmo wet oka drop goin Ah mop frie ko bat godine Korte t godin, tada Be ‘5 realat BDP w. godin bio jednake (100.000 « 128 + = realniBDP wIogodinibiojedoak (100000 «128 + 11 10.0008) 2 730.008; ' stopa promyene reslnog BDP.a od 0, do 1. godine bia 10-9008/220. 0008, 4.58. Prema tome, odgovor bi, sled koitena 1. goi- ne kao bazne, bio dtigaéj od odgovorakada se 2a ba- ‘2nu godinu usiala 0. godina Dake, ako tuber bazne ‘godine utjede na izraéunatu stopu promjene dosaces Proizveds loju bi onda baznu godinu tral isabrat? Do stedine 1990-h u Sjedinjenim Amerizkims Dr- 2avama ~2.u vetini zemaljz | danas ~ posojala fe pr esa da se eaberebazoa godin dase ne mijenja sto, acimo,cfprilieesvakn pt gia. Ne primer, SAD- ‘ujeod prosinca 1891 do prosinea 1985 kao bazna go- dra Koritena 1987. To jest, nee reainog BDP-aobja- ‘ene, na primer, 1994-22 t godina i ave raj godl- te, iardunavane sa kowitenjer cin ia 1987. U pro- Sino 1995, raéuni nacionalnng dohotks pot su ko- ‘est 1992, kao baztu godin mjererealnog BDP.a za ‘ra rani razdobis ponovno suse radunale Kori jones 1992 agitno je kako ava praksa nijebilapivistna. Sa i put kad bse promijenta barna going \ kad bi se ko- isto novi skup cijena, ave brojke 0 reainom BDP- 23 prods randobls~ sve stope promjene realneg BDP- Prnorale su ke ponovno ratunate praktldl ve, powest ponovno psi sakih pet godira!§ prosincem 1995 smeridl Zavod za Fkonomske analze (BEA) dedavet lured aaduden za proiavodaju broki © BDP-u-uveo je ‘nora metod, koje ne pati od ovakog problema Metoda zahteva te korake ‘© Stops peomjene ralnog BDP. fn eta da F300 rosie jena 28 dvi godine ‘Na primjerstopa rasta BDP. od 1998. do 1993. 1. Konstriranjr cealnog BDP-s 22 1958 | sel ‘n0g BDP 2 19. kocstei kao op ep le fa prsjeene cere za 199811999, 4 2. ragunanjem stope promjene realnog BDP-2 od 1998. do 1999 (to jezapravo, ono Ho radi BEA, mo io je puno Die jedaostavje 25 shea 0. Indekscazine realnog BDP gradi se poverivanjemt = llulanéavanjem ~ teaSucatih stops promjene 24 take godina Indes se posteiatako da jejednak Lu ne ko) proinvoljngj godin. U veieme psan ove kv 1¢ (2002), proievalzo izabrana godine je 1996. Ur dou, od strane BEA, laraZunaty stopa rasta od tz godine u god ap cena rit 2. poole 1996. do 1997. jednakn 4.49%, inde 24. 1997.jje- oak (1 44%) = 086, Indeks 221998 dobiven je mnotenjer india 121997, stopor casta od 1997. do 1998. goa {ako dale (Vajednos toge indksa ~ pomnodzn 5100 ~ nati ete u deugom stupeu tbliceB3 [Ta be 83) u Econcmic Report ofthe President (Pied sjednicho inves o stanu gospodarstal. Prorje- ‘te da inde uz 1995, godin anos 100, za 1997 1044 tao dale) [Na kone, ova) se inet rmnofi $ nominal BDP.orn 12 1996, kako bismo dobili ral BLP w vezi (1996) dolar Kako indole 2a 1995. godin ianos 1, to sna 2 da Je eval BDP 22 1996 jednakerominalaom BDP.v zat godine Ineazvezaniodnosi se na vesivane (landwva- je) gore opisani stopa promjene. Godina wz igrsdama ~ (1996) odnoalse na godin ge je po ‘afem (afunu, reall BDP bio Jednak nominal. ‘om (Vededaost realnog BDP-a u vezanim (1996 dolarima nai cate w prvom stapes alice 82 [Te ble 82)» Beomic Report ofthe Present [Precje- veh izjeéeo sanju gospoderstal) (Ova) je indehs slodenit za irazun od sh prethodnila, Kortenth do 1995. godine. No {o je bole zamiljen: cljene korifene 23 pr ru BDP-3 u duije uastopne godine rave Su eje- ne, odnosno, prsjeéne cjene ate de godine A, * absicom da se stop rasta jedne godine w odrost ia shedegufradunava koritenjem cena t i Fe godine umjeso koritenjem Kodare cena pros. ja) bazno, go, pores se nece mora mo apis svah pe i alk ve godina ~ kad se, kao ite je bio sla pie, zahea ui pedo} ‘meted raéura BDP-2,mijenjala bazma godine jini pojmov 1 bazna godina, 40 Paocrjekeo gs aU3. poglolv promote se tomelezo rae dobora Todredvonie domoceg proimoda Urredeecie Srandinine oecie Ghote! Monte ele ‘hain plies often domo proved 5. pogla 5, poglodiy peat 0 ae bore ranch ‘niifta zojedno. Pokazyje Bo tres domed proiwed Fomatna spy utlon rol Ramat vlogs fae ncn pt ‘Seven v5 pogloli nae te SM model | pedaco jedno cd pogonathsnoga Irarockoncria. U kratkom roku poiraznja otreduje domadi proizvod Mnogi su cimbenici koji uljecu na polrazniu, od povierenia potrosaée, do fiskalne i monelar @ politike 4. poglavl U4, paglany promot 50 rawnstees no fnonciskin \eitinaiodredianie Keamane top. Pokasje koko ‘monetarna polite ues na Kaman sop, BEZGRAEs. POGIAVJE(Ove poglavije prati te interakelje i njihove posliedice. 1 Cds 3-1 promote sas BDP-o, irate imore pokatnje 20 debe, 15 Odhjak 3-2 promatra odtechice poloinie 20 dobre. 1 Odkik 39 potomie hake fe rmmoetni domatiprizvd odreden stom do potted abure mora bi jedneke potein| ze doormen 1 Ocbik 3-4 doje aerotini nin gledenja no ravotety, ene na jena 8 invsticj i echio Oil 95 cba se noun shale pte ra roel domed pr Kuporina stra od strane podvaeéa ptrodazevaodluka o edlaku u restoran, lading kupovina borbenihaviona~ to su ofto velo axiteodluke | oviseo rani fkto- ‘ima, Tako ako Zam razunyell sto odeeduje ptrataj va dobrims, ia sms a ‘av domad proizved (BDP) sobziom na cauletadobra Koja se protvade, ix obz- ‘om oa ral kupee th dobara Restavianje BDP-2 kakvo obiéno kodste makroskonomistl dano jew table 3-1 (Detain vera swe formal defini dana jeu Dadatku tne kaj ove kajige) | Pevsna ed dla azabna potrodnj (ko 2 cznaéavat slovom C kod kocstenja rmatematke u kj) To su dobra | use Koes kupil potrodk, od brane ba ‘nuk karat do putovanj, nov automobiattsko dali Oscbna potodnj je da [eke najvaéaKamponcats BDP-a 2001, ori je 65% BDP-2, Sato oneicog BOF 2, 7001 iodo E eo) 102081 1. Osabna patois fC) 7064 2 tesco 1a restonbane 24s, soaker as 3. Ortowa poroiie(G] L899 4 Newinor 309 aoe) 1.051 woe 1.300 5. Inesicjeu zai 58 1 ernie in on 2902 1, ay ‘= Druge sana rea investi (), ponckad avane invesiijew ksi kaptal, da bi ins raldilo od investicjau ate (9 Loja Gamo kztko govort). Invest sab nestambenih investcja, kupovina oovihtvornca i wovih stojeve (od turbinn do kompjtora) od strane poduzeéa | stambenih investi, Kupoving és i stanova od strane pojedinaca, ‘Nestambene {stambene investi, i odlake koje th poze, inj vide 2a- digkog nego Rose «pre sein Podaneéa kup seojeve ih varnice kako bi rmogle profwodits protzvode u buducnost, Pojedinc kupuju ace il stanove kako bu Baducnost ima ue stanovanj. U abe slusj,odluka o kupaj. ovis! © ‘elogama Koe Ge ova dobra dane w huduénoststako dn ina sms promate- tiih zjedno, Zajedno, nestabene tambene investi ne su oko 17% BDP-2 2001 1a Na tiedem myer je dréavna potcodnja(G).To predstalia kupeju dobar i usu {god rranefaveie,deavne {Inhale vast. Dobra se krecu od aviona do uredske fpreme, Utuge ukjzuja | uslge dréaveih namyjestenika:ustvacost jh rab ‘i macionalog dohota tetra kao dah vada kup od svoihnarjesteata~ {ada te uslugebesplatno pruta jevnost ‘Prinijetite da G ne uljénjedréavne transfere kao Sto su dopriaes mazda: ssveno i socal osiguranje, nil Kaman placa na dezavel dug. Tako se otto ‘ado dréavnimtroikovima, oni ne peedslaliaju kupaja dobaa i uslogs. ZDog toga je bro hoje predstaadrtavau potcénjuna dab aeage e Tabi 8-1, 17% BBOP-2, man od broje koji predsteaukypma drys potodnjy koja uRIjucuje \tansfre plaganja kamata. Taj eb) 2001. znosio 29% BDP-a eo 213 daje ups dobars slags od strane amesidih potwoiads,ame ridkih poduseéa emacighe Vlado. Da bani dab kupnjuameridkih dabars (usa ss meramo podurat jos va kota: evo, moramo odbit wvoz (Ff, kupaja inozermnih dobre i uslog od strane ameridth potiataca, amedtich poduzetatanericke wade Deugo, moramo dodati ever (X), kupej smeriih debara usluga od strane inozermih subj Reaila famed ievura | uvora(X ~ 1h) nanva se neto evox i vanjshotego- vinska bilan. Ako je voz vei od uvozs, zemja ostvarie Yanjskotegovinski ft, Ako je iavor manjiod wvora, ade se da zemlja ostvauje vanjshotrgovin: si deficit. 2004, amergki ievor fe enon 11% BOP-a. Ameri wor inasio je M% BDP-s. {ako da su Sjedinjene Defave cabal agjskotpovinek. deficit od 84 BDP-2 4 Do sada smo promatal calite ivore hupaje(ehvsalenno prodaje) amerigkin dobar | uslugt 2001, Da bismo dob amerika proizvodnj 2001. patcban je jos eda korake ‘U ilo kojoj goin’ proizvodna i prodaa moraju bit jdnake Neka dobre pro- ‘avedenaw dono) godin: nu podra to) goin nego godinama bo sled. ‘acka dobra prodaa u dana} godil maida su protzvedera rani godina. Reka ‘ted dobsra prelevedenih{dabara prodant u dena) godin ekvivalentae re ‘ict ameda prolavodnje i prodsje-nazive ew investi wzalihe [Ako Je proinvodnje va of prodae,poduretastvarj zai: invesiieu zalhe ‘1 poutune, Ako je protsvodnja anja od prodae, paduzeéa sanju zalihe ie vest v alte a negative Invest w alte su obiéno male ~positivneu nekim godinama, negstivne w dag 200, neestijewzalihe ble su negatneiiznosie su - 1% BOPea. Dru ‘im tims, proton je ila anja od prodele za iznosjednak 1% BDP-a. Sada imemo eve fo je ptcebno da bismo razvili nad prvi model odeedvanja domadeg proivods, 2. peglonie Te dabore‘Ovo poglaviie prat fe interakeie i njhove posljedice, = Obbiek 31 promote sostoy BOP a, i raze izvore pokraire xe debra 1 Odkiek 3-2 promaka ockedhrice pore za dobrima, Hci 3:3 pst hao je et’ doer rina aero dl prelbbaie dobre moet ke pong eb Odie 3-4 daje oerasi natingledanja no rewnotedy,temelan a jeinoko- sf invest Sednje, (Dijk 95 obs se no wi Fc ple no rect! dowel pot Kupoving stoja od strane poduzeéa, potroiateva odlks oodlash uw restoran, vedina kapovina Borbeaih aviona -to #0 oto veo aaiéteedluka | ovse 0 rach Fkto ‘ita, Take day ak delim casumjets Ho odtedujepoteaznju 2 dobriea, ima sms ce- "avis domaciproinvod (SDP) sobzlrom na raza dobra koja se proavode,i soba rom na ratte kupee th dobar, Rastavjenje BD? kalo obiéno koretemakroskonomatdano jeu tll 3-L (Detaljija vera, «vide formalin define dana jeu Dadati Ina keaju ove kage) = ervama ed dots! osobna potrosn (koje Eu oxnaéavatlstovor C kod korSenje rmatematikew kn To su dobra usage koje su kupl potrotat, od hrane 1 avi- Sukh erat, do putovanj north astomabil ako dalle Osobna potoina je d2- Toko najveea Komponents BDP-2, 200. nos je 69% BDP-2 Sos omeritog BOF, 2001. sort vo.2081 100 1. boa poesia) 7.088 ° 2 Ines has v7 resombone 1246 2 sorters as 5 3. Ortowa poteinia(G] 1.8397 18 4 New inoz 9 a ner 1051 " ve (tM) 1380 M4 5. toes w zoe 8 1 do ee 2, abi =. = ‘Na tteéem mjest je dréayna potrofaja,(G). To predstavja kupnju dobara {uu '§ Do sada smo promatral elite vor apne ekvalentae prodaje) amerdkth ‘= Deuge su aa cedu investi, (2), ponekad zvane investi u kat kapita da bi th serazluilo of investicja u zal (0 kojima Eero krako goverit).lnvesticje ‘ss zbcojnestambenih investi, kupoviea novihtwornic navi seojera (od turbinn do Kompjators) od strane podunecs i stambenih investcja, kupovira 1eucastanova 0d steane pojeli ‘Nestambene stembene investi i odluke koje th pokrets imaju vile ae Aoizkog nego ito seu prvi Za cnkPodvseés Kupup strojeve il tvorice kako be mople proimodit proiode u baduénostPojedine!kupufu kué il tanove kako ‘i buduenost imal usage stanovanj U oba slaaa,odluka o kupa ovis segs koe € ova dobea donijeti u budaénost; tao da ima sma promate UWih23jedno Zajedno, nestambeneistambeae investi ile su oko 17% BDP.a 2001 sed strane vere, drfavnelokalne visti Dobra se hed od sviona do wredske ‘opreme. Using akhoduj wlige dlavach namjedtenthau sevarnoa, lh raZu. ni eacionalnog dhol tetra ka da th vada pu od svoih narjesteniea~i ada te usluge herpatnopruéa jevnost Primijlite da G ne udjudue dedavnetransfere kao ito su doprnosi za neay~ sven i socjalnoceiguranjes iti Ramatna paganja na driavn dug lako se oft0 radi deéavaim trodkovima, oni ne predstaljaju kupnjs dobar uslga- Zbog toga je bro) kof preetaljadrtaynu potoinj na dobra | uslge w Table 3,178 DP a, manji od broa oj predsalia ukupau dcZav potrsaja koja ukjucuje transfer pladanja kamsta, Ty ebro) 2001, enosio 29% BDP-s. "= Zb.0jlija 23 daje Mapnju dobarauluga od strane smerckth potroats ame: tikih podureén americe Viade Da bismadobit pnju merck dobar sh sssmoremo poduzet js da korak Prva, moramo odbit!uvor (IM), kapoj inozemnih dare | ulugs od strne mei potuoiaé,ameritih poduats ‘america vlad Drage, moramo dodat vor (1, kupaju merch dobar usuga od strane inozerath subjekta acl zmed voz i oes, (X~ IM), asia se neo ivor il vanskotrge rontomoovnsee ka bilanea. Ako je i2v01 vee od uvors, zemlja ortvaruje vanjshatrgovinsti bance uct. Ako je lvoe man od uvora, ke sda zemlja ontvaruje wanjeketrgovin- liv > wot skidenet Sppitoreins 2001, amerék avo je lenosio 1196 ADP-a, Amerigki uvoxiznoso je 4% BOP-a, MA take da su Sjecnjene Dréaveostarile vanjckotrovinek deft od 3 BOP 2. bara i usiuga 2001.Da bismo dobillamericku peolzvodnja 2001, poteban Je jas jedan korak 'U bilo koje gointprotevedoja i prodaja nas bit ede, Neka dobia pro lavedena u dan} godin nisu prodana u to godin nego godinama koje sles | ‘eka dobra prodana u danojgodini meta su poizvedena rar godin, Rak lamedu dobara proizredenih i debareprodanih u dane godin’ ~ ekvivalentng r= lic iamedu protzvodee i prods ~neziva se investi w vali [koje proizvadnja wes od prodaje, podu2ets stars zlhe: investi u alhe ' poritivne, Ako eprosvodnja man od prods}, podueéa sanju zane n= vestije wale su negativne Tnvestcje wane gu obléna male pontine u nckim godinama, negative Arugion. 201. ivesticew nalie bite su negativns | nose ru 1% BOP. Dr gi sijedima,prolzvadna je bila manj.od prodae 23 itnosednak 1% BOP 2 ‘ads imam sve Sto fe poteebno da bismo razil na pvt model odredvana domaceg prozvods 3. poatavie acee arbres Sctitn ile er UUkupae potrinp za dbrisna oztadimo sa Z Korat rastevlen BDP amo vidje- iu Odsjeku 3-1 motemo psa Zhao: 2=CelsGex-M ‘Osa jedeaba predstaijaidentiet(2bog tgs je napsana hocétenjem simbols ‘ams umjesto naka jednako). 2 se defnira kno theo osobne patoine, pls investicls, plus drtavna potrosna, plus vor, minus wor Sada moramo razmisitl o odrednicams Z. Da_pojedaostavimo zadatak, init demo na poze rekoito petposavk '&_Pretpostavimo dasva poduzséa proizvde isto dab, koe potroseti mogu keris: ‘as potrotu, podueéa 2 investice i dczava, 5 ov (elk) pojednostaje. jem, oramo promatral samo jedae tte — iste 2a ton dobro ~ | raz toodreduje ponudu i peteséaju nator tit, 1 Pretpastavimo da su podureéa volina panudt bilo koja koligina dobara uz dant jet B Ova pretpostavia omoguara nam da se wzedototimo na vlog pots inj odredivanj domaéeg proved, Kao Ho demo vidjl aznje w Ki ove ‘retpestavia wed samo u kratkon rk. Kads demo razmatratl sted ro (po: ‘Eevliod 6, pop) morat emo napus wu pretpartavka, Aliza coda, ova ce am, Prespostavka pojedaostaviti Zivot 18 Pretpestivimo de je gospodastvo zatvorene, dae trgue sostatkom svijets Lavoe i uvor su jednal mult. Ova pretpostavka tito ne odgovara njenicama: moderne ‘gospodacstvatrgujusoxtatkor svijet. Kase, pocevst od 18. pogiavja napustic emo ove pretpostavks jvidjt ita se dogade kads e gospadarstvo otvoreno. al, ‘sada, ova ce nam prtpostava pojednostaviti Zivot nacemo trebati emit Otome io odreduje vor uvor Pod pretpestavkom da je gospedarsiv zatvoreno, X= IM = 0, pa je potalaje 22 abvima Zjednostavna sbro)atobne potofae investicja{ déavne potoine: ZeC+I4G Razmotrimo se svaku od ove tri komponente nastavk. Osobna potrosnja (C) Cake ooscbnc potty oviee 0 mage Zimbra, ll gla je sigur dchodak, {Wpreengeraxpoodivi dohodsk dood ko ose oaton fo su pores pri Uansreod rave ple potee Kade nov espa dbodak ase, jul Kap ‘ie dabor:tada pa pejo mane Gober ‘ka C canara sch potsfnraV omafava repels dabodak Tada mo demo pitt UY) a 3 “Toje formalan natin dase pokate da je oschna potrosnj,C,furkcja raspolotvog, dohotka ¥, Funkcija C(Y,) nazia se Fankeijapotcoine. Pozitivanznak ispod Y, po" Teaje dnjenica de kada rcpoloivi dohodak ase, rast i potrosnja Ekonomi naz ‘aja takve jednadibe,jednaddbe ponalanja, da br potaralt kako jednadiba obubeaes ek asple panaSanja~v ovom sta, ponaéanje potrofaéa a €u u ovo) Kaji Kori. Sti fankeye kao nan prdtarjanjaodnosatrued vabl. Ono So rebate anal Fuckejama aoe vlo malo ~opiano je u Dodathu 2 na kraj ove kajige Ts) dada oh rok Jers takobjanjava matematiha kos vam je ptcebne da bist kristi ovu kaj. Ne briai- {e:uijek daopisal fan eatia lada ju uvedem po prvi pat ‘Cesta je Korsno precinie opin ablik funk, Ovd etka shu, Razurne jo prespostavt da je oun iamedu osobne poiroine | raspolodvog doborks dan sa: cae te% 62) Rijetima:razumnn Je pretpostaviti dae fnkijalinearna, Odnosizmedu escbne potroinje raspololivag dohata je tad opian xdea parametr. | 1 arametare, smaiva sklonost otros (Takoder se nazivagranina soos po- tron pat ued wgranitnaezbeg jedrostarnost.)Pokarsje utinak dode tog dolararaspolotivog dohotka na potroinu. Ako jc, ednak 0.6, ada dodatn lac raxpoloivng dota povetave orb pots a SIS =60 cent Priradno ograniene, et da mora bits pouvan: porastaspladvog oho ts verojsno Ge doves do porta patoine Jo jedno prirodno ogeaigene je 3 joe rsa od Ilha vjerojtno pot smo dio posta aspolotivog do- hock uitedjet ostatak. Parametare, ma jednosavnoobjanjenj.T je ono Sto bi ju pote ako bi how rgpoltividohodek u tekado gocin bio jednak ko oY, jednak mui je dnadtbs (3.2) > ‘ritodne ograntene je ds ako je thud dobodak jednak nul esobna poto- Soja | dle pecivea ju idle morau jest! To zai dae « porvan. Kako je moguce da judi imaj postin potroinj, ako je njhow dohodakjednak uli? Odgovorje tose ona or rai teil, Trobe prodjul di imovine i po- suave (dos meds potroinj i raspolozivog dchotka predstvjen jednadibom (32) prikazan fe nalict 3-1. 20g togs 30 je odo lineata, pedstavjn je ramomn lino. Njesino sect sodinatom Je fein nag eS obziom dae an od I nagib Ting je mani od Levent life plateijcod ine pod katom od 43 stprje- + (Pdsjeniogrfovima,ragbima teeta dan jw Deda 2) ‘orabra prota, © 3. poslavieo Osta potrotna raspoloidehodak ei so ern iroeod pba eee ai ; |fprnneyeains yates ote sigma eens cee: Se creot Si oie eae oes Seema aaa eed Eos Eee eee BW TAS eo ‘di deters. = Sjedede moramo definiairaspoodivi dohodak ¥, Respolotividohodok dan Yya¥-T ‘aie je ¥ dohodak, 7s plant prea umsajen 2a defavnetransfece koe spr po- trojai, Shraleno éu govort oT kao 0 poccalna ~ ali uparaite da je T edna pores by masumanjenime 2 transfer. Zarijetie da je jednadia dente, So je pokazano si tolom = “anjenom ¥, Jedoadib (32) dbivame: Cae,e(¥-D oe) Jednadiba (3.3) pokaruje da Je asobaa potrinjs C,fankljadohotks Yi porers “T.-Vbi dohodak poreéava potion) iko manje od jedan 2a jedan. Vili porei smanj- Ju potronjy, takoder macje od jedan za jedan “Model ina dv tipa varjabli. Neke variable ovseo drugim varijablima u model ‘hog toga s0 objanjene w model. Takve varjabe se azivau endogenima, To fe bio ‘hasj Kod ranljespornenate esabne poteosnje- Drage variable nsu objsinjene ui mo “ela all se umjesto toga ezimaju kao dane Take varkable mauivamn egzogenima, Tako ‘emo ovefe tetra invests. [neste demo uzeti kao dane pia tet oa Staviunie povlake iad investicia pedstaa jednostavan podsjtnik da invest fndogma vga: abe» cle uzimam Kae dane aoSene eet Tavestcje urimamo bao dane kako bi model osia0 jednostavan. Ali ava prtpo: stavka nije betaiens To zat da kaa Cemo kasaie promatiat! ude promjene o> lnvodnj,prtposteiat Gerao da investi ne odgorarsis a promjene « prosody Nie tetko vidjt da je ove pretpottavia laf opis saerost: podvents koja susuodenss pporsiom promevodnje mogie bod él da im je potrebna vig strojeea | povett so Je west. Te stojeve aa sada ostavjamo Livan models; ea tretman investi vest eno w poglei 5 Driavna potrosnia (6) “Trea sastavnien pote nar mods fe driv potoij,G.Zsedno aa pore Zin. 1G oie fala politika ~ vain aborpoeza|ptrone-fednaka kao So Siete se: Pres anaio-> smo uBinil is ivesticjama,uze sno Gi Tae egrogene Ali raciog zbog koeg pe Spates Geren {powavjamo ds Gi Tegnogen je droge od rstloga bog kojh smo pretpostuih Eesw investi eguagene, Temi se na dva argument 1m Bevo, drfave ve ne ponaia po iti pravtima kao potrofa i poduzeéa, px nema poredanog pravila 2a 1 F koje bi odgovaral pravils hoje smo napisali na pi jet 20 osobmu poten. (Argument mje potpunesi uve: ako defava ne sljedijednostvta pravilaponadanjakso pools dobar dio wezinog ponaéanja je predvidv. tome ce bit rie kann, posebno u poglalima 24 do 26a 2a 3d {ih ostaljamo po stan) ‘a Drago i vain, jens od zadaéa makrockonomisia je mij 0 postedicama razlictihodluks o potroSajit poresima 2ellno bit uw aoguenost re, «Ako defa- feeoh mre Evo FAQSLTET- ZAGREB aie va bere ove vijedoost C1, dogoit se jedede Pit w ovo} hj few Pavitt GT ho variable oe odsbire vlad neh pat objet models _Skapimo i spojime dijlove koje smo predtavi do sada Pretpostajual desu iver ‘vot jena ul, potrsinja 2a dobrima jednaka je sheojs asabne poteoje,ivestic ja drlavne potoinye: ZaCetee ‘Ake C1! zanijonimo jednadibama (3.3) (2.4), debivarno: Baeee(o Dele 63) Potraznje 22 dobrima, Z, ovsl 0 dohotku, ¥, porezima, T,tnvestcjama, fi dee vnc) potroini C. Skrenign se sada eavnotedi na triita dbs i odnosu iamedu proltvode i po- irsinje. Ako poditets drier. ada proievodns ne mora bt jedeaks pot ‘rimjer poduzeca emogu odgovorti na rast polrainje povlazeajem za, ostrarujci egativelvestcjeuzalthe Mog odgowort ns emanjnjepotrnjenastavicom proi- {vodnjet gomilanjem malta, ortacajui positive ivesicje u ale Od pomotje 2 nernait ovde ov Kompikaclia | pretpostaviti da poduzera ne de zalite.U tom slu- {aj investi uaalihe su ovijek jedoake ali avaoteta na triitu dobars zahtjevs 1s proivodnja, ¥, bude jedaak potrainjza dobrima, 2 vez 6a vs jednadibs ve naziva uyjet ravaotele. Modeli ubljuéuju tr tpn jednadibi {dnsitetejednadbe ponalanjs tuvjteravootete Sada ste vigjeliprmjere srakeod th: Jednadiba Koja defniaraspoloivt dohodak je ident, Fonkeja potrosne je jedna- {iba ponsdanj,a uot da proizvednja mora bit jednaka pot je uvjet avnoteie “Zamna poteaioju Zu edna (36) 2a tran i ednadibe 2.5) dobivamor Yeqre(¥-N+hG an [ednadba (3.7) prodstavn mtematii frat onog fo sme neformalno rel na pogatku ovog poglvi: Urermoted proievodna,¥(Ijeve strana jedoadtbe je jednaka petri (dena sre- na) otra nade ovis o dot. ¥, hj J san jednaprozsedn. rimijetite da horstmo iti snbol,¥.2aprotavonju i dohodak. To nije slucsjnest Kao ito ste vidjll 2 pogaslju, BDP modem promatra + proizvodne strane ii dokodovee strane Prcinvadnja i dohodak su potpunost jena ‘Nakon So smo Fonstrairai model, motemo gait da ism vidal Ste ofredje racina domaces proizvoda, lake se domat preivod mjerja kao odgovor nemo, pro- Injen delay potoinje Rieti model ne snat samo esi ga matematih nego ira Inet zat seria ak Kak es, U ovo rest model bi tkoder nado pri- taza rezate Koitejem grafova~ ponekad u potpunost preskaéuctmatemaika ~ opisaieultate| mshanizme rezima, Malzockonomist uvjok Krist ov te alate: 3. poslavie ipa jane Jednedibe ponctaio ijt ravntete Coaetac Tyaale — |Autenarei 2095, mand Senora soe eee eee Ake T= 6, todo Gg , (-No0- ire Wate. 1. Matematica lako bi oslgura da jelgien ipravna 2. Grafove di bi igri osje 3, Ret dab obaeil reuse eka vam ude w nave dni ito. Kori3tenje matematike Ponca napiimo jednadibu avnotete (3.7) Premyestimo ,¥ na ljev stan i reorganiaeae desnu sean: (gage 146-67 Podijelimo obj strane sa (1-6 1 be, [ge e@-g Tl as) Jednadéba (38) opieuje saynotein domadi proiaved,rsina domaéeg proinvode kod koje je proizvodnja jeden potrsini. Pgleajmo oba termina na desno) stan, pocevit od drugos. tm forage, + [4 G~6,7 ] jzons| dio potranje za dobrima koi ne ovis o domagem presvodu [2 tog saloga, aziva se autonomra potrotnja ‘Modem Ii Bt sigur da je autonomna potosnja poziivaa? Ne moiemo. ali je vlo verona da je. Bova dva termina u zageadoma, yi [suport A 0 je {su pos)edna die, «,T?Prtpostavimo da dara ima uravnoteden proragun ~ poter sa jednki driatno) pottosnyt. Ako je T = G1 sllonostpotros (c) je ma- Fa od jedan (hao Sto smo petpostavl), toda je (G~e.7) poutvna,a tak {ato fromne potroina. Samo ako vada ostvarue vo vel prosedunsk sufi ~ ads 1 poret bil puno vet od driztne poroinje ~ autonomna potoinja bi mogla bit ‘egatina, Sa sigurnoién moter shea} evdjezanemarit 1 Okzenima se sade prvors teem (1 -¢)-S obzirom da je slonost pow jamedu male jedan, (1) be) ved od jdan. tg razlogs, ta bro. oj ‘not outonomna potrainj,naziva se moltptikator Sto ec le jedan, rm plikstor je ves ‘Sto podrazumijeva muliplkator? Resim da, 2 dan rnin dobotka, pote lace ot vite Peciznjepretportavimo daze jedan (33) povea a1 ri Uardu doar, Jednsdba (3.8) govor nar dade se domaci protwvod poveésti za vise ‘nije dora. Ne prime, ko ¢, odnak 6, moluplikatcre jak Ut ~ 0) = 25 pase domad proizvod povelava i225 x | miliaréa= 25 eilpaci dolar ‘Rarmotit amo porsst osabne pottesnjs al jednada (38) jasno pakazuje da éxbilo koja promjens autonomne potroinje od promjeneinvesiays do promjene “drtavne pottoaje i promjene pocera~ iat it kvaltativ! uéinak: domstipro- lavod Ce Se promieniti vie nego sam autonomna potronjs “Ode dole! una ralipikators? Pogled ns jednadsbu (3.7) daj eam na _2znalu: port c,povecaea potraina,Porstpotraiaje ts deved do porsta pro- lnvodnje if dohotks_ Alt porast dobotka dalle poveéava potroinju koja dalje pove- {ara potrudnjy i tako dale Najboli aZla da esnadime razumijevane est pea- Bak prilagemo ravnoteds. Usinimo to sada. Korittenje grafa Pchadimo vmod gach 15 Pron axrtsjme protvodaja kao funkiju dohotka ‘Nasi 3-2 proizvodajuéemo prikazati ra ordinati a dohodak na apes. Cr- tanje prolzvodafe kao fankeije dohotka je jedortvacr peste se da su proieve dje dahodak viekjednal, alle, racjaameda te dij varjable je lina po Sacto oc 45 stupnjeva,odnosne ln nagibem koje Jednak I ‘= Drago, nacrtamo poira2nu kao funkeija dakota, ‘Gdinos icmedu potradae i dahotka prikaran je Jednadsbor (3.5). Nepitimo je ‘oud rad jednostavnost etme da ines 23 sutonmnu potreseu 3jedno grupl- amo edn agradie qtli cea rey 39) Poteatna ovis o autonomnoj petro) te dohotka -kro2 nov ues) na potro- {nj Odo tamed putrsdaj | dohotla prikatan jena grafu kao Z2. Seite sokomi- tom os ~ vrjednost potraine kada je dohodsk jednak mali jednaka je autonomno} potrobj Nagi krvale eal J kdonowtpotrozn., «kd se dohodak poveea 2 Potrsina te povets vac, Ur oprnicenje dae ¢,posiiva ll man! od 1 Lnja je ra [Ruéa, als nagibom maslim od 1. Proizvodnia agi ovata (grated - Raynoteta na trie doers Shc re de bo ig whoo do poe ‘ea ba ac a eaarom hrc terse ak dle (utaicama kame eres rah aie sashes. = Uraynotet je protrvodjajednaka powsén Dakle, ravaoteini domse: proizvod, ¥,odeeden je sjeciter linije pod kato (od 45 stupnjeva rival pterinje wtoki A. Ljevo of tagke A potaiea Je weea Od proizvodnj, a desao ed tozke A prosvodia je ves od potazye.Jedino su {dk A potato | proizvodoa jednake Preipostavimo sada da sec, poveéa 29 | miljardu dolar. Pri poéetno} zi do- hotka (rain! dehota verano) 22 tacks A) potofat! povedaraju svoju pot zat rics dolara, Na slit 33. pikazano je foe se tla dogodi, x nastavia se na sl- kus Tednadiba (39) govor nam da ée se pri svak) wjednosti dahotka poteaina po ‘véat za | miljrd dolara. Pcje povedana c, odo ized potrataje | dohota bio je prikazanlinjom 22. Nekon poveéanjac, 2a miljadu dolar odras izmedu pot nj | dohtka prczas je injom ZZ, koja je parlelnn sa 22, je vila | eljarda dolara, Drugimriecima lac potrinje pomige se prema gore 7a | rjatdu dol ta, Nova ravtela nae se sect inje od 45 stupnjeva | nove kvl poteazaje, teak a roitvod se poveéata ss Vina ¥Povaéanje domaéegproizve- 4a,(Y"= Y), koje maemo ener psc na ordi vedee od poceinog poveéa- ‘Nl potroinje od I miljarde dela To se nazivaufinak sulipikator, ‘Ur pomos grafa lke Je objsniti kako i zaito se gospodarsivo iret ix tothe A 1 toda A" Posetna povedenje potraénje dovadi do povecana poten a | mall du doles. ri pocesnajrazintdohotka,¥-razina potrsdae je prkazana totkom B: po tual jeza | mlijatdu dolera vets Dab radovolla vit razinu polainj, poduzséa povetwvaju proizvedaju za T miljardu dolar. Gospodaestvo se pomizeu tocku Cy gale Su poteaaja | proiavodnja vets 2 | mijardu dalra. No to mje ra) pig. Via az 'a prokavodnje ena poveeanje dohetka zat muljardu dolara (pristine se da je do- Toda jednak preizvodnj 0 dovodi do dalneg povodaniapotranj pj poten ‘dau todki D.Todla D dovodi do poweéanja azine protrvodne ako dalje sve dake ospodirsvo ne dode do tozke A gdje su proizvodna i potrsnja ponovno jednake eto stoge nova ravooteta re t ‘mila $ ovata preted) Kechiesk —_Jergra Moe dale nastavitsovia natinow objebjavana So nas dovest do dew dig promifjanje 0 multpikatoru ‘8 Prva fara povecana poradnja prkazana udaljenoiéa AB na sii 33, jednakaje 1 lcd dolara "Ova pra za poveéana porainje doved do jednakog poveéana proivedn oder prikazanog uéaljenosé AB.itakoderjednakog mila dora. ‘8 Ova prva fa powecanja proiavodaje dovodi do jednakog povedanja dahotks r= Iazanog udsljnotzu BC tkoder jednakog | miljartdolars, "= Druga fara poveéanja poteaine,prikazara udljenoSéu Cd, ednaka je St mila < (Goveéanje dahota 2 pve faze) pomncendjs slonokéu patosnje dahotka, dake, $e, iia 1 Ova druge faa poveéanja potrsinje dovodt do jednakog poweéanj protavdae, takoderprkazanoguéaljenoscu CD, odnosno ednakog poteéani éohotksprika. ‘nog udajenoiea DE. 1m Tyedafzs povetanjapotainje jedoaka je, miljard (poveanje dota ie dew {8 faze) pormnotene) sac, odnosnos graniénom sHlonoéu pottoinj dehetka. To Jejednake Se," = Se; mijardtako dle Sijedet ov logit, wepno povedanje proiavodsje nak, reco, ara jednako |Jevrnneilas 1 riljaede ars Vara ‘Ovakavsbrojnaziva se geometriski ni. Geometrihi nin és sto pojevjiva- 1 o¥0j kj. (Podsecik je dan w Dodatks 2) Osnovea osobina je sede: kad Je «,manjod jedan (kao Ho eto ovde ue) i Kad sen povedaa, bro salno pov iva ado odredenegranice.Ta je grariea I(L~¢). to ana dae moguce povelaeje ‘domaéeg proizvoda jednako SUC) major. Taraz if ¢,) bi vam teebae bit poze o je mulipliator,kojeg stm lve dru im putem, Ovo nam daj jednak, ali vide itutivan niin promateanje malipliato Fa. Mofemo smateati da poéetno poveéanje potraaje pokrece nz povetanja proiavo- ‘ne, pr emu svako povetane prolzradnye znad\ i poveéanje dobotka, sto dovodi do ‘povecana poreine, so dale davodi do novog povecanjaproievodnie So dovodi do. ‘ao dale Maltipliztor eee svih ov povecaaja prolvodaje uni, Objasnimo rijezima Kako motemo sat nase akjuckerietimat Proisvoduja ovis potrainj, kos ovis odohctku jij sam po sebijednak pri _vodni Porat potrainje ino Sto, primjeric,porst dave poroins, davodi do po- rasta proizvadnye i do odgovarsjuée porasta dahotka. Ova) porastdohotia dovodi do

You might also like

• It Ends with Us: A Novel

  

  From Everand

  It Ends with Us: A Novel

  Colleen Hoover

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (5839)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5814)
• The Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological Suspense

  

  From Everand

  The Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological Suspense

  Jeneva Rose

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1135)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (353)
• The Art of War: A New Translation

  

  From Everand

  The Art of War: A New Translation

  Sun Tzu

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3045)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20102)
• The Handmaid's Tale

  

  From Everand

  The Handmaid's Tale

  Margaret Atwood

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (13228)
• Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  Jane Austen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20479)
• Good Omens: A Full Cast Production

  

  From Everand

  Good Omens: A Full Cast Production

  Neil Gaiman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (10971)
• Remarkably Bright Creatures: A Novel

  

  From Everand

  Remarkably Bright Creatures: A Novel

  Shelby Van Pelt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (5772)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (3312)
• And Then There Were None

  

  From Everand

  And Then There Were None

  Agatha Christie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (9005)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (25200)
• Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  

  From Everand

  Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  Stephen F. Kaufman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3321)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (24589)
• Freakonomics Rev Ed

  

  From Everand

  Freakonomics Rev Ed

  Steven D. Levitt

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7879)
• American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  

  From Everand

  American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12956)
• The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2487)
• Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  

  From Everand

  Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2559)
• American Gods [TV Tie-In]: A Novel

  

  From Everand

  American Gods [TV Tie-In]: A Novel

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12556)
• Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  

  From Everand

  Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2507)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2571)
• Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  

  From Everand

  Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2499)
• How To Win Friends And Influence People

  

  From Everand

  How To Win Friends And Influence People

  Dale Carnegie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (6699)
• Good Omens

  

  From Everand

  Good Omens

  Neil Gaiman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (12072)
• Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  

  From Everand

  Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  Emily Brönte

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9975)
• The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  

  From Everand

  The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  Homer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5734)