Uvod u povijest umjetnosti 2

1. PRETPOVIJEST
- razdoblje od pojave ljudske kulture (homo sapiensa), pa do prvih pisanih izvora kod
pojedinih naroda
- podjela se zasniva prema prirodnim materijalima koji su se upotrebljavali
kameno doba
paleolit
mezolit
neolit
bronano doba
eneolit
eljezno doba
Hallstadt
La Pene

1.1. Paleolit (30.000 - 5.000 g. pr. Kr.)

Arhitektura
- spilje Altamira i Lascaux
Skulptura
- Willendorfska Venera, od vapnenca (25.000 - 20.000 pr. Kr.)
- Bizon, pilja La Madeleine (15.000-10.000 pr. Kr.), jelenji rog
- Venera iz Lespouguea
Slikarstvo
- spiljsko slikarstvo
- taktilni doivljaj (otisak ruke)
- koristei prirodne materijale, urezujui, oslikavajui ili kleui, rade se prikazi na
povrinama pilja, uglavnom, ivotinja i lova
- magijski karakter - za uspjeniji ulov, radile bi se slike onoga to se lovi, svladavao bi
se duh te ivotinje na zidu, i nerijetko se slikalo preko postojeih slika
- likovni izraz je realizam koji tei ka apstrakciji
- stilovi slika na piljama su isti, to pokazuje stabilnost paleolitske kulture
- istovjetnost slike i predmeta
- iz oblikovanja proizlazi simbolika
- animizam - vjera u duhove, kult predaka

1
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Konji, pilja Chauver, Vallon-pont-d'Arc, Ardeche kanjon, Francuska (28.000 pr. Kr)
- Ranjeni bizon, pilja Altamira, panjolska (15.000-10.000 pr. Kr.)
- piljske slike, pilja Lascaux (15.000-10.000 pr. Kr.), Francuska

1.2. Neolit (5.000 - 3.000 g. pr. Kr.)

Arhitektura
- agrarna revolucija, prva sela
- prve megalitske kamene graevine (mega - velik, lithos - kamen)
- menhiri - vertikalno postavljeni kameni blokovi, koriteni kao nadgrobni spomenici,
ponekad reljefno oblikovani (lik pokojnika vei od ljudske visine)
- dolmeni - dva vertikalna megalita i jedan horizontalno preko njih, za kue mrtvih
(skupne grobnice), prvi se put javlja odnos tereta i nosaa
- kromleh - predstavlja prostor za vjerske obrede, to je najbolje vidljivo u Stonehengeu
u Engleskoj (2.200 - 1.300. g. pr. Kr.), iji najvei krug ima promjer od 50m sa
rtvenikom u sredini (za vrijeme ljetnog solsticija sunce pada tono na njega), a za
kromleh se pretpostavlja da je imao svrhu kalendara
- citadele - utvreni breuljci
- zemunice - na zemlji, uglavnom ukopane i poluukopane
- sojenice - na zemlji
- prve nastambe
selo Vuedol, temelj kue
selo Terozo
- Dolmen, Carnac, Bretanja, Francuska (1500. pr. Kr.)
- Stonehenge, Salisbury Plain (Wiltshire), Engleska (2000. pr. Kr.)
Skulptura
- oblici se pojednostavljuju, stiliziraju i dolazi apstrakcije jer ovjek poinje misliti i
naputa prirodni oblik iz kojega radi simbole
- geometrizacija
- Vuedolska golubica - ritualna statua bojana sivom bojom, ornamentirana s tri noice
- bilo je bitno napraviti stabilnu posudu u obliku ptice
- menhiri su sadravali reljefne ljudske prikaze
- u lonarstvu postoje stilovi bez ukrasa, i ornamentirani geometrijskim elementima

- Boica plodnosti, iz Svetita u Catal Huyuku (6000. pr. Kr.)

2
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Boica plodnosti, iz Cervanode, Rumunjska (5000. pr. Kr.)

- Idol s Amorgosa (Kikladi)

3
Uvod u povijest umjetnosti 2

2. STARI VIJEK

2.1. Mezopotamija (od 3.000 - 331. g. pr. Kr.)

Arhitektura
- razvila se u dolini Eufrata i Tigrisa, gdje su njeni nositelji bili Sumerani, Asirci i
Babilonci
- grad je bio jedna zatvorena cjelina, zbog poplava podignuta na zemljane terase,
utvrena i neplanski graena ije zidine prate konfiguraciju terena
- unutar grada je bila smjetena kraljevska palaa u sklopu koje je bio hram - zigurat -
ija se glavna odaja zove cela
- materijali koriteni u to vrijeme su bili opeka i erpi
- konstrukcijske elemente koje su poznavali bili su luk, svod i kupola, dok je stup bio
slabo zastupljen jer su luk i svodovi nalijegali na zidove
- prostori su bili natkriveni lanim svodovima i nisu mogli prekriti vee prostore
- nema kulta pokojnika
- Bijeli hram na ziguratu, Uruk (Varka) (3500.-3000. pr. Kr.)
o glavna odaja zove se cela
- Lavlja vrata, Bogazkoj, Turska (1400. pr. Kr.)
Skulptura
- materijali koriteni za skulpture su bili glina i bronca
- jednako je zastupljena puna i poluplastika
- osnovni motivi su bili vladari u trenutku slave ili lova
- ivotinjske likove prikazuju naturalistiki, a ljudske vrlo statine i stilizirane
- naturalistiki elementi kod prikazivanja ljudskih likova su bile velike izraajne oi
- Sargonova glava iz Ninive, mezopotamski vladar
- raen u bronci, nije raen u proporcijama, kovrava brada mu je stilizirana
- Stela Naram Sina, stojei blok od kamena s isklesanim komemorativnim crteom ili
natpisom, najee se nalazio pred grobom
- nema ukoenosti, hijerarhijski prikazano, na vrhu je Naram Sin s kacigom od rogova a
na dnu su vojnici
- Gudea iz Lagaa - transformirani valjak, sjedi sa arhitektonskim planom bez glave
- Gudeina glava - svjetlost se na njemu prelijeva, jaka profinjenost, no manje izraena
individua

4
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Lamasu - krilati bik s ovjejom bradatom glavom

- Hamurabijeva stela, Bog mu predaje zakonike dok se gledaju u oi
- Asurbanipal u lovu na lavove, raen u plitkom reljefu
- Stijeg iz Ura - nizanje scena iz ivota, na vrhu stele su vladari, umjetnici, pisari, pa
sve prema narodu koji je najmanje vaan
- Smrtno ranjena lavica iz Ninive, izbodena strijalama, povlai obamrle noge
- inkrustacija - na jeftini materijal poput opeke se umee skuplji materija poput
sedefastog kamena i sl.
- intarzija - kada se pomou razliitih vrsta drva meusobno umetnutog, razliitim
bojama dobivaju slike
- Zastava Ura (2600. pr. Kr).
- Gudea, Laga (Telloh) (2120. pr. Kr.)
- Inana-Itar (2025.-1763. pr. Kr.), ensko krilato bie s pandama na nogama (simbol-
lav)
- Hamurabijev zakonik (1760. pr. Kr.), stela sa zakonikom
- Asurbanipal II. ubija lavove, Nimrud (Calah) (850. pr. Kr.)
- Umirua lavica, Niniva (Kuyunjik) (650. pr. Kr.)
- Itarina vrata, Babilon (575. pr. Kr.)
Slikarstvo
- zidno slikarstvo

2.2. Egipat
- prastanovnicima Egipta se smatraju Kopti, dok su dananji stanovnici Arapi
Arhitektura
- grad je bio otvoren, bez fortifikacije te neplanski graen
- grad ivih (od opeke), grad mrtvih (od kamena)
- grobnice
o mastabe - humak etvrtastog oblika obloen opekom ili kamenom iznad
pogrebne odaje duboko ispod zemlje.
Kau - prostor za prinoenje rtve u mastabi.
o stepenaste piramide (Zoserova piramida u Sakkari)
o iljaste piramide (Keops, Kefren, Mikerin)
- hram

5
Uvod u povijest umjetnosti 2

o posveen samo jednom bogu

o uzduni (longitudinalni) - Amonov hram u Luxoru (s pilonima), Carnac
o polupodzemni - Hatepsut (na terasama)
o podzemni - Ramzes II.
- pred ulazom u hram se nalazi aleja sfingi, obelisk, piloni, otvoreno dvorite, hipostilna
dvorana koja vodi u riznicu i svetite
- stupovi su imali kapitele u obliku papirusa, palme ili lotusa vezanog vrpcom

- Imhotep - prvi umjetnik ije je ime poznato povijesti.

- stupovi su uvijek ugraeni u zidove.
- Piramide su obloene klesanim pripremljenim kamenim ploama koje su s vremenom
nestale.
- Stepenasta piramida kralja Zosera, Imhotep, Sakkara (2681.-2662. pr. Kr.)
- piramida Mikerina (2533.-2515. pr. Kr.), kod Gize
- piramida Kefrena (2570.-2544. pr. Kr.), kod Gize
- piramida Keopsa (2601.-2528. pr. Kr.), kod Gize, prema Orionu otvori i zvijezdi Izis
- Pogrebni hram kraljice Hatepsut, Deir el-Bahari (1478.1458. pr. Kr.)
- Dvorite i pilon Ramzesa II. (1279.-1212. pr. Kr.), kompleks hramova Amon-Mut-
Khonsu, Luxor
Kiparstvo
- materijali koriteni za kiparstvo su uglavnom bili granit, vapnenac, glina i drvo
- razmjeri skulptura seu od kolosalnih do malih kipia
- Velika sfinga - kraljeva glava se izdie iz lavljeg tijela
- puna plastika
o monumentalna
o obojena
o statina
o simetrina
o frontalna
o velike zaobljene plohe
o detalji stilizirani
- reljef
o plitki - slikarske karakteristika
o likovi - egipatski kanon

6
Uvod u povijest umjetnosti 2

glava i noge - profil

oko i ramena - en face
- Velika Sfinga, Giza (2570.-2544. pr. Kr.), isklesana u ivoj stijeni
- Pisar, iz Sakkare, u vapnencu (2400. pr. Kr.)
o figura prekrienih nogu sa papirusom na nogama
- Kraljica Nefertiti (1348.-1335. pr. Kr.)
- bista tankog vrata, gubi se ukoenost time, no stoasta je glava i umetnute oi
- Pokrov Tutankhamonova kovega (1327. pr. Kr.)
Slikarstvo
- freskama se ispunjavaju se velike zidne plohe ime je vezana za arhitekturu
- motivi iz svakidanjeg ivota
- pozadina je uvijek bijela
- likovi uokvireni jakom crnom linijom
- zakon kadra i vodoravna kompozicija
- perspektiva je vertikalna
- zakon hijerarhije (od faraona koji je velik do roba koji je sitan)
- egipatski kanon

2.3. Kreta
Arhitektura
- otok u Egejskom moru (2.500 - 1.000 g. pr. Kr)
- najstarija iskapanja provodi Heinrich Schliemann te sir Arthur Evans
- linearno pismo B (1400. pr. Kr.)
- odsustvo sakralne arhitekture (nema hramova)
- u arhitekturi glavni materijal je krenjak, kamen i drvo
- poznavali su konstrukciju svodova i kupola koje su primjenjivali u grobnoj arhitekturi
- tumulusima - unutranjim prostorima koji su bili pokriveni iljatom kupolom koja se
radila isputanjem slojeva kamenih klesanaca
- graevine na kat - katovi su bili od lakeg materijala
- stup - tijelo se suava prema bazi s kapitelom koji ima kvadratnu plou i jastuasti dio,
bio je polikroman
- stupovi u palaama nisu opstali jer su bili drvene konstrukcije
- palae su smjetene na uzvisinama i zbog toga nije bilo jake fortifikacije

7
Uvod u povijest umjetnosti 2

- pod utjecajem mezopotamijske palae, prostori se razvijaju oko vie unutranjih

dvorita
- izgradnja je na raznim visinskim nivoima
- tri velike palae u Knososu, Festosu i Maliji sagraene su istodobno te su i unitene
istodobno (1700. pr. Kr.) u potresu, no ona u Knososu je naknadno obnovljena.
- Palaa kralja Minosa, Knosos, Kreta (1500. pr. Kr.)
Skulptura
- boica sa zmijama - boica plodnosti
- vitko ensko tijelo, razgolienih grudi
- Zmijska boica (1650. pr. Kr.)
- Riton u obliku glave bika iz Knososa (1500.-1450. pr. Kr.)
Slikarstvo
- camares vaze - motiv hobotnica i vodenog svijeta, naturalizam
- freske - motivi morske flore i faune, utjecaj egipatskog slikarstva
- Vr s kljunom, Festos (1800. pr. Kr.), stil Kamares
- Vaza s hobotnicom, Palekastar, Kreta (1500. pr. Kr.), stil Kamares

2.4. Mikena
Arhitektura
- osnovni materijal - kamen, zemlja i drvo
- grad opasavaju kiklopski zidovi
- unutar zidina je dvorac iji su dijelovi sastavni dio bedema
- lani iljasti luk koji nastaje isputanjem slojeva iznad nadvratnika
- megaron - stambena zgrada pravokutnog tlocrta s ognjitem u sredini, i sredinji
drutveni prostor iz kojega se kasnije razvija grki hram
- nema hramova, podzemne zidane grobnice centralnog tlocrta pokrivene lanom
kupolom
- korbeliranje - gradnja konzolama - ispupenja u zidu
- Lavlja vrata, Mikena, Grka (1250. pr. Kr.), isputanjem slojeva iznad nadvratnika je
stvoren otvor koji je rastereivao - lani iljasti luk
- nadahnuta vjerojatno asirskim demonima
- Atrejeva riznica, Mikena (1300.-1250. pr. Kr.)

8
Uvod u povijest umjetnosti 2

2.5. Grka
- Grci piu o svojim umjetnicima, zato i poznajemo njihove radove. Te prie ire i
Rimljani
- kolijevka europske umjetnosti, napredak je postojao zbog velike kompetitivnosti meu
polisima
- plemena Eoljani, Dorani i Jonjani.
- oblici grkih vaza: amfora, pelika, krater s volutama, krater, hidrija, lekit, vinski
pehar, kiliks, skifos, kantar, aribal, stamnos.
- 776. pr. Kr. - osnivanje Olimpijskih igara
- ovjek je u centru zbivanja, boanstva rade po svojoj slici (ljudski)
- razvijaju svoj alfabet
- grku umjetnost dijelimo na:
o Protogeometrijsko razdoblje (11.-10. st. pr. Kr.)
o Geometrijsko razdoblje (10.-7. st. pr. Kr.)
o Arhajsko razdoblje (650.-480. pr. Kr.)
o Predklasino razdoblje (480.-450. pr. Kr.)
o Klasino razdoblje (450.-330. pr. Kr.)
o Helenizam (330.-30. pr. Kr.)
Arhitektura
- Atena - najpoznatiji grki polis, kapilarno irenje ulica, napravljena organski
- Milet - grki grad - tip geometrijskog grada to poslije primjenjuju Rimljani
- grki grad se sastoji od dva osnovna dijela:
o Akropola - u poetku utvrda, a zatim ograeni prostor s hramovima
o Agora - gradski trg pravokutnog oblik koji je uokviren dugim trijemovima s
prostorijama za prodavaonice, iza su hramovi, zgrade dravne uprave i sl.
- te od kulturnih graevina
o Teatri - gluma, gledalite prati kosinu terena, radijalno se iri (orkestra, skena i
proskenion)
o Odeoni - glazba, koji prate kosinu terena
o Stadioni - za sportska natjecanja
o Gimnazioni - prostorije za vjebu sportaa
o Stambena arhitektura - nepravilan oblik pravokutnika s peristilom (otvoreno
kuno dvorite.

9
Uvod u povijest umjetnosti 2

- grki hram se sastoji od:

o Naos ili Cela - jezgra hrama s kipom boga koja vue korijen iz megarona
o Pronaos - trijem ili predvorje sa stupovima u antama (pilastrima)
o Kolonada ili peristil
o Pteron - postrani stupovi sa postranim prolazom pteromom
- hramovi su izgraeni po pravilu zlatnog reza: manji dio prema veem se odnosi kao
vei prema cjelini
- oni su se bojali i zatiivali voskom
Dorski red
- stereobat - temelj
- stilobat - posljednja stepenica
- stup
o trup - ukraen kanelirama (uljebljenjima)
o kapitel
ehinus - jastuasti
abakus - etvrtasta ploa
- greda
o arhitrav - niz vodoravno sloenih kamenih blokova izravno poduprtih
stupovima
gute
o friz
metope
triglif
mutuli
- trokutasti zabat - timpanon
- vijenac
o geison - izboena ploa vijenca
o nagnuti vijenac
o sima - zavrni profil
- "Bazilika" (550. pr. Kr.) i "Posejdonov hram", Paestum, Italija (460. pr. Kr.)
- Partenon, Iktin, Kaliklat i Karpion, Akropola, Atena (448.-432. pr. Kr.), bio je hram
posveen Ateni Partenos, zatim za kranstva je bio prvo bizantska, a potom katolika

10
Uvod u povijest umjetnosti 2

katedrala, pod Turcima je bio damija, 1687. ga je unitila eksplozija baruta koji su
Turci postavili u celu
- stupovi su graeni u dorskom stilu, ali imaju profinjenost i dimenzije jonskog
- pravilo zlatnog reza
- na proelju su dva reda stupova, sa strana jedan red i stubite
- Propileji, Mneziklo (437.-432. pr. Kr.), dovren glavni dio, sadravalo je galeriju slika
(pinakhotek)
Jonski red
- eutinterija - ploa ispod podnoja
- stereobat - temelj
- stilobat - posljednja stepenica
- stup
o baza - 2 ispupene i jedna udubljena ploa
o trup - ukraen kanelirama (uljebljenjima)
o kapitel
volute - zavijutak
abakus - etvrtasta ploa
- greda
o arhitrav - niz vodoravno sloenih kamenih blokova izravno poduprtih
stupovima
o friz - ukrasna ploa, u komadu
- trokutasti zabat - timpanon
- vijenac
o geison - izboena ploa vijenca
o nagnuti vijenac
o sima - zavrni profil
- Hram Atene Nike, Kaliklat (427.-424. pr. Kr.), na Propilejima
- Erehtion, Mneziklo (421.-405. pr. Kr.)
- ima tri cele, posveen je mitskom kralju Erehteju
- prozori se nalaze izmeu polustupova i omoguavaju osvjetljenje
- trijem je u ast Posejdona
- Trijem s karijatidama, Erehtion (421.-405. pr. Kr.), ene podupiru arhitrav i krovite
Korintski red
- stereobat - temelj

11
Uvod u povijest umjetnosti 2

- stilobat - posljednja stepenica

- stup
o baza
o trup - ukraen kanelurama (uljebljenjima)
o kapitel
astragal
akantus
abakus - etvrtasta ploa
- greda
o arhitrav - niz vodoravno sloenih kamenih blokova izravno poduprtih
stupovima
o friz - ukrasna ploa
- trokutasti zabat - timpanon
- vijenac
o zupci - izboena ploa vijenca
o krune
- Lizikratov spomenik, Atena (334. pr. Kr.)
- Kazalite, Epidaur (350. pr. Kr.)
- Hram Olimpovog Zeusa u Ateni velikih dimenzija
Skulptura
- izgubljena su sva najpoznatija djela, no primjere poznajemo posredstvom rimskih
replika, a kipovi su dosta okrnjeni (razbijeni)
- ovjek je mjerilo svih stvari, i zato je kiparstvo usmjereno na velianje ivotne ljepote,
a ne zagrobnog ivota
- antropomorfni politeizam - vjerovanje u bogove u ljudskom obliku
- materijal koji se koristi je bio drvo, kamen, bronca i zrnasti mramor
arhajsko razdoblje
- kosa pravilno stilizirana, kao i haljina, krutost, karakteristian izraz lica, arhajski
smjeak, simetrija, statinost, frontalnost
- kurosi, za razliku od kora su nagi
Hera, s otoka Samosa (Sama) (570.-560. pr. Kr.)
Kore, s otoka Hiosa (520. pr. Kr.)
Moskofor (Mladi s teletom) (600. pr. Kr.)
predklasino razdoblje (strogi stil)

12
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Diskobol (Baca diska), Miron (450. pr. Kr.)

- ovjekovjeen trenutak, prvi prikaz atlete u tako snanom zamahu
- jedan od najdinaminijih tijela u pokretu
- poiva na desnoj nozi, dok je lijevu ruku savio i stvara kompozociju u luku
klasino razdoblje
- Dorifor (Kopljonoa), Poliklet (450.-440. pr. Kr.)
- grki kanon (omjer glave naspram tijela iznosi 1:7) i kontrapost, sa svom teinom na
desnoj nozi
- Atena Partenos, Promakos, Fidija
- visina od 2 metra, naslonjena rukom na zid
- Zeus na Olimpu, Fidija
- Bitke izmeu Lapita i kentaura (460. pr. Kr.) sa zabata Zeusovog hrama u Olimpiji
Panatenejska povorka - povorka konjanika
- stranji kraj naslonjen na prednji
- kombinacija visokog i niskog reljefa
- prirodan pokret tijela, idealna ljepota i sklad koji je odraz ivota u Ateni (doba
Periklove demokracije)
- doneseno blago iz rata s Perzijom
- posebna vrijednost grke umjetnosti je sklad arhitekture i skulpture
- Knidska Afrodita, Praksitel (340.-330. pr. Kr.)
- prva gola ena, lagani pokret, bezizraajno lice, suptilan nain prikazivanja enskog
lika, umjetnost torza
- Hermes, Praksitel (320.-310. pr. Kr.)
- mirna lagana kreetnja, ublaava kontrapost
- Homer, portret kao nova tema
helenistiko razdoblje
- Venera Miloska
- Apolon Belvederski (kraj 4. st. pr. Kr.)
- mekoa pokreta, plat preko ruke, ideal ljepote u 18. i 19. st., trenutak nakon
odapinjanja luka
- Nika sa Samotrake, Pitokrit sa Roda (200.-190. pr. Kr.)
- remek djelo helenistike skulpture, dinamian poloaj, tijelo naprijed, pripita draperija
i rairena krila
- Lakoontova skupina, Agesander, Atenodor i Polidor sa Roda (1. st. pr. Kr.)

13
Uvod u povijest umjetnosti 2

- smrt lakoonta i sinova, primjer uzviene tragedije

- Gal na umoru - dobro poznavanje gala sa realnom agonijom, dostojanstvom i patnjom
Slikarstvo
- protogeometrijsko razdoblje: 11-10. st. pr. Kr.
geometrijski ornamenti - meandar
- geometrijsko razdoblje: 10-7. st. pr. Kr.
stilizirani ljudski likovi, dipilonske vaze (pogrebne vaze)
Dipilonska vaza (8. st. pr. Kr.)
- stil crnih figura: 7-6. st. pr. Kr.
realizam, ljudski se likovi prikazuju dvodimenzionalno
Heraklo davi nemejskog lava, Psiaks (525. pr. Kr.), stil crnih figura
- stil crvenih figura: 6-5. st. pr. Kr.
trodimenzionalnost
Heraklo se hrva s Antejem, Eufronije (510. pr. Kr.), stil crvenih figura

2.6. Rim
- uvod u rimsku umjetnost je umjetnost Etruana koja se razvija kad i kretska i
mikenska
- budui da su etrurske graevine bile od drveta, sauvani su samo kameni temelji, a o
kuama se saznaje preko skulpturica
- najvie saznajemo iz grobnica
- Sarkofag iz Cerveterija (520. pr. Kr.)
- idealizirani likovi, stilizirana kosa, skulpture djeluju izvijeno, arhajski osmijeh
- skulpture pokojnika imaju ive ruke, kao da je to spona prema ivotu
- grobnice su bile ukraene freskama
- Himena - udovite sastavljeno od dijelova razliitih ivotinja - tijelo lava, rep zmije,
na vratu glava ovna, tijelo izvijeno kao s-linija
- Vuica (500. pr. Kr.)
- kapitolinska vuica s Romulom i Remom koji su dodani u renesansi
- ima stav majke, djeluje smireno, ali opasno, pritajena snaga u nogama
- Svirai i dvoje plesaa (480.-470. pr. Kr.), grobnica s lavicom, Tarkvinija, Italija
- bjelopute ene i mukarci na sveanosti uz vino

14
Uvod u povijest umjetnosti 2

- stupovi podsjeaju na freske, obrisna (konturna) linija unutar koje se likovi

ispunjavaju bojom, a sve skupa je ivo i razigrano
- Razdoblja rimske umjetnosti
330.g - 1. st. pr. Kr - razdoblje utjecaja grke umjetnosti - helenizam
1. st. pr. Kr. - 3. st. - zlatno doba - razdoblje Carstva
3. st. - 476. g. - kasna antika - razdoblje opadanja Rimskog Carstva
Arhitektura
- grad ima sistem antikog rastera
o Cardo - sjever-jug
o Decumanus - istok-zapad
o Forum - trg na sjecitu Carda i Decumanusa
- Rimska kua - ulazi se kroz Vestibul na peristil - prostor okruen stupovima - do
atrija gdje je vrlo esto bio i bazen, prostor za odmor i etnju
o Domus - tip kue
o Insulae - kua sa najvie pet katova, a na vrhu je kuhinja, doli radionice i
duani
o Vilae - kua u prirodi
- Bazilika
o tijekom dana trnica, nou sudnica
o longitudinalni oblik s tri broda, dvostrukim apsidama
o glavni brod, boni brod te apside
o gr. bazileus - kralj
- Hram
o longitudinalni (hram Fortune virile) i centralni (Panteon)
o visoko podnoje bez stereobata, visoko stubite, duboki trijem
o koriste lijev (beton-pijesak i vapno) pa im hramovi due traju
o kupolu grade od cigli - kasetirana kupola
- Teatar - grade na ravnom, ali gledalite kose, polukrug s velikom skenom
- Amfiteatar
o elipsastog tlocrta, gledalite (koso) i sredinji dio arena (to znai - pijesak
koji upija krv)
o Elementi - polukruni luk, bavasti svod, krini svod
- Akvadukt - za razliku od Grka, Rimljani imaju tekuu vodu
- Pont du Gard, Nimes, Francuska (rano 1. st.)

15
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Cirkus - Spina koja je bogato ukraena skuplturama

- Terme
- Karakaline terme, Dioklecijanove terme, mjesta gdje se patriciji okupljaju za
rekreaciju i odmor
- Slavoluk - arhitektonsko-dekorativni element koji je ralanjen s jednim ili tri otvora,
a gradili su se u svrhu pobjeda, trijumfa te su bili bogato reljefima
- Konstantinov slavoluk - Ploni reljef bez skraenja i kontraposta uz kopirane
skupture, na medaljonima na boku prikazan njegov govor Senatu
- Kolumna - arhitektonsko-dekorativni element kao stup ukraen reljefima
- primjena novih graditeljskih rjeenja - luk, arkada, kupola, kruni svod
- koriste se razliiti graditeljski materijali u tehniko-funkcionalne te dekorativne svrhe
(imali su sklonost ka ukraavanju, da graevina izgleda luksuzno)
- Panteon, Rim (125.-118.)
- hram bez prozora, s upljom kupolom na vrhu
- stupovi na ulazu, poput klasinog grkog hrama
- kasetirana kupola je imala svrhu olakavanja tereta same kupole na bone zidove uz
drugi, dekorativni element
- izvana je jednostavan, dok je iznutra ralanjen, i izvorni je rimski hram
- za razliku od Grke, u rimske hramove su vjernici ulazili
- Vestin hram - sveenice, uvarice kunog ognjita
- utjecaj grke umjetnosti - cela unutar, a hram je zanimljiv izvana
- korintski kapitel
- Kolosej, Rim (72.-80.), amfiteatar za gladijatorske igre
- raen u nekoliko navrata, arena za borbe je bila u sredini
- arkade su na prvom katu u dorskom, na drugom u jonskom i na treem u korintskom
stilu
Dioklecijanova palaa
- 295.-305.
- Filotas, Zotikos
- ima oblik kastruma (rimskog logora, na sjeveru) i rimske vile (na jugu)
- 16 kula, 4 flankirane (odmah sa zidinama)
- Vrata
o Porta Aurea - Zlatna vrata - na sjeveru
o Porta Argentea - na istoku

16
Uvod u povijest umjetnosti 2

o Porta Ferrea - eljezna vrata - na zapadu

o Porta Aenea - Mjedena vrata - na jugu
- Propugnaculum - malo dvorite na ulazu
- Cardo (Dioklecijanova) i Decumanus (Kreimirova)
- Peristil
- Mauzolej (Katedrala sv. Duje) - kasnije se skida trijem i stavlja zvonik
- Jupiterov hram - Krstionica sv. Ivana
- Venerin i Kibelin hram
- Reprezentativni ulaz - Protiron (arhivolt)
- Vestibul
- Kriptoportik - carska etnica, otvoreni balkon
- Substrukcije (Dioklecijanovi podrumi) - iste kao i carski dvori
- Crkvice - Sv. Martin, Gospa od zvonika, zvonik sv. Duje
Skulptura
- realan izraz, realizam, naturalizam, iluzionizam, portretne karakteristike, kanon 1:4,
1:5, helenistiki kontrapost
- Portretne biste kod kojih karakter izbija na povrinu, vidi se inidividualnost
- Govornike statue - August iz Primaporte (20.) - kontrapost, reljef na oklopu, lagan
iskorak, uzdignuta ruka, atleta, ideal na licu, portretnost
- Konjanike statue - Kip Marka Aurelija na konju (161.-180.), bronca, Piazza del
Campidoglio, Rim - snaan i ivahan konj, portret impretora
- Reljefi na slavolucima, kolumana, rtvenicima Ara Pacis (13.-9. pr. Kr.), narativni, s
nizom detalja
Slikarstvo
- freske - zidno slikarstvo (erupcija Vezuva - Pompeji i Herculaneum)
- mozaici - na podovima i zidovima (bitka kod Issa)
- enkaustika (Fayunski portreti)
- ilustracioni stil - prividno prekrivanje tukanih povrina koristei mramorne
inkrustacije
- iluzionistiki stil - izluzija perspektive koja probija interijer
- narativni stil - vee povrine zida na koje kao da vise uokvirene slike

17
Uvod u povijest umjetnosti 2

3. SREDNJI VIJEK

3.1. Starokranska umjetnost (kasna antika)

- Naziv za umjetnost koja je nastala u rimskim katakombama i traje do vladavine Karla
Velikog.
- Faza: Katakombe (do 313.)
- kranske grobnice pod zemljom, iroke 1m a dugake vie kilometara
- s lijeve i desne strane se kopaju loculi - rupe ili udubine za pokapanje pokojnika
pokrivene sa kamenim ploama
- u produetku su proirenja, tzv. cubicule na kojima su se odravali pogrebni obredi
- ploe na loculima su ukraavane reljefima i slikama a prizori su po uzoru na antiku
- motivi: dobri pastir, golub, riba, janje, paun...
- likovni izraz je simbolian, slabe umjetnike i tehnike obrade, odsustvo perspektive,
kompozicija strogo simetrina, figure frontalne a pokret jednostavan, tehnika - seclo
- II. Faza: Nakon Milanskog edikta (od 313.)
- u kuama bogataa se sastaju vjernici da bi vrili kranske obrede - domus ecclesie
- nakon priznanja kranstva, po svom tlocrtu, najbolja graevina za okupljanje vjernika
je rimska bazilika, u apsidu se smjeta oltar a ispred nje je trijumfalni luk
- na zapadnoj strani se dograuje predvorje ili narteks u kojem su misu sluali nekrteni
ili katekumeni, tek nakon krtenja mogu ui u sredinji prostor
- sredinji brod je najvei i cijelom duinom se otvaraju prozori, to se zove bazilikalno
osvjetljenje
- kranske crkve tog perioda moemo podijeliti na dva osnovna tipa - longitudinalni
(vrlo esto trobrodne, crkva Svete Sabine u Rimu iz 5. st.) i centralni (Sv. Konstanca,
Rim (350.), kruna crkva)
- sredinja apsida sa oltarom je najvanija
- baptisterij ili krstionica - u sreditu iznad stepenica se nalazi baza sa vodom gdje se
odrasli peru od grijeha
- kupola na visokom tamburu, kupola upisana u zidnu masu - Mauzolej Konstantinove
keri
Skulptura
- Sarkofag Junija Bassa, Kapitolinski povijesni muzej sv. Petra, Rim (359.)

18
Uvod u povijest umjetnosti 2

- visoki reljef, niu se priice iz Kristova ivota, karakteristike rimskog kiparstva su

realan izraz, naturalizam, svjetlo-sjena, prostornost, narativnost
- Sarkofag Teodorusa IV. - reljef je ploan, simetrina, simbolian i tei ka apstrakciji,
pun je simbola, stilizacija
- alfa i omega znae prolaznost ivota, paunovi znae vjeni ivot, vinova loza asocira
na posljednju veeru, palma i maslina...
Slikarstvo
- glavne tehnike su freske i mozaici
- ukraava se svod apside, zidovi sredinjeg broda i druge prazne povrine
- zadrana je rimska tehnika i kompozicija, ali s likovima kranskog obiljeja
- pozadina je uvijek bijela, jaka crna obrisna linija, ploni prikaz
- apstrakcija, duhovnost i simbolizam
Salona
- Najznaajniji lokalitet u Hrvatskoj iz svjetske ranokranske arheologije.
- Moemo kontinuirano pratiti prijelaz iz antikog u ranokranstvo.
- Antiko razdoblje
o Porta Cesarea (glavna vrata)
o Forum
o Teatar
o Amfiteatar (koji se oslanja na gradske zidine na jugu)
o Terme
- II. Starokransko razdoblje
- Episkopalni centar - oratorij, krstionica, dvojna bazilika (trobrodna + krina Honorija,
narteks od antike ulice), basilica discoperta
- Cemeterijalni kompleksi (grobljanski)
o Kaplju - trobrodna bazilika nastala nad grobovima Asterija i etiri vojnika
Dioklecijanove strae, nosai - masivni zidani piloni
o Manastirine - nad grobom sv. Duje podignuta velika trobrodna bazilika, oko
njegova groba su pokopani brojni krani pokopani, tu je jo Tusculum koji je
podigao Frane Buli
o Marusinac - na ovom lokalitetu nalazimo Mauzolej, u kome je pokopano tijelo
sv. Anastazija ili Staa, okolo su pokopani ostali vjernici

19
Uvod u povijest umjetnosti 2

3.2. Bizantska umjetnost

- ranokranska umjetnost na istoku
- 476. - pad zapadnog rimskog carstva
- 6. st. - Justinijanovo zlatno doba
- 726. - ikonoklazam - prikaz ljudskog lika kao Boga
- 1453. - pad Carigrada
- vano - umjetnost je ostala unutar crkve, bili su strogi zakoni stvaranja
- ranobizantska umjetnost (VI. i VII. st.)
- srednjobizantsko doba (VIII. i IX. st.)
- kasnobizantska umjetnost (X-XV. st.)
Arhitektura
- hramovi su centralnog, longitudinalnog i kombiniranog tlocrta
- Aja Sofija, Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta, Carigrad, Turska (532.-537.)
- Turci u 16. st. je pretvaraju u damiju, sa svoja 4 minareta, a danas je muzej
- izvana je bukana, neinteresantna, ali iznutra raskona
- tako je prenesena tadanja kranska ideja - skromnost materijalnog, a isticanje
duhovnosti, to se vidi u ovoj crkvi na poseban nain
- bila je prekrivena raznobojnim mramorom, gore su mozaici na zlatnoj podlozi, a dole
su skupocjene oplate
- prozori su veliki i u svim nivoima i ta svjetlost je stvarala polikromiju
- tako su negirali volumen kojeg su dematerijalizirali
- ima narteks, volumen raste odozdo prema gore.
- centralna kupola je najvea i do nje su dvije polukupole
- grki kri je simbol istonog kranstva (sve strane jednake)
- sv. Sofija predstavlja kombinaciju centralnog tipa graevine i longitudinalnog
- centralnom tipu pripada i crkva S. Vitale, Ravenna (526.-547.)
- izgraena pod biskupom Maksimilijanom
- u istonom dijelu se nalazi dio sa oltarom, iza njega je apsida
- na suprotnoj strnai je narteks iji je otklon ostao zagonetkom
- u tlocrtu je osmerokut natkriven kupolom
- Eufrazijeva bazilika u Poreu je graevina longitudinalnog tipa
- atrij podsjea na rimsku arhitekturu - to je peristil
- upisana u UNESCO

20
Uvod u povijest umjetnosti 2

- graevina s dosta kupola - bizantska umjetnost ili neto vezano uz Bizant

Skulptura
- skulptura se slabo razvijala i bila je podreena slikarstvu
- raena je pretenciozno, plono, izgleda poput ipke
- ostalo su niski reljefi s religioznim temama ikone, detalji crkve, namjetaja, korice
knjiga
- nema prikazivanja ljudskih likova
- kapiteli su ukraeni
- perforirane plohe na kapitelu
Slikarstvo
- koristilo se zlato koje je naglaavalo da se radi o nadzemaljskim likovima
- pr. aneo Mihael, nenormalno dugaki prsti, izdueni vrat, dugi nos, mala usta
- utjecaj orijentalne kulture to prodire u umjetnost Bizanta
- Bogorodica s djetetom na prijestolju, Aja Sofija, Carigrad (843.-867.), mozaik
- Bogorodica je idealizirana, simetrina kompozicija
- Maniera Greca ili zlatna pozadina (grki nain)
- ikona - svetaki prikaz u malim formatima
- drvena ploa, na sloju gipsa bi se slikalo temperama
- dominantna je linija, crte na slici, a boja je tek dopuna
- mozaici i freske
- gornji prostor (kupola i potkupolni prostor) oslikan je s prikazom neba, a u njemu
Krist Pantokrator - Vladar svijeta, okruen anelima i prorocima
- u apsidalnom dijelu Bogorodica s djetetom
- zlatna pozadina (plava), grafizam, jaka obrisna crna linija, zakon kadra, obrnuta
perspektiva, izokefalija, vitke figure, minimalne kretnje, ekspresija, ritminost i
simetrija

3.3. Predromanika u Europi

- to je umjetnost seobe naroda (VII. i VIII. st.) ranog srednjeg vijeka
- utjecaji:
o antika umjetnika tradicija
o puka umjetnost (pretpovijesnog karaktera - svi donose sa sobom svoju
tradiciju) koja se ispreprela sa tradicijom

21
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Italija - Langobardska umjetnost

- Francuska - Merovinka umjetnost
- panjolska - Vizigotska umjetnost
- Irska - Irska umjetnost
- Skandinavija - Vikinka umjetnost
- Dalmacija - Starohrvatska umjetnost
- Karolinka umjetnost
- Otonska umjetnost
Arhitektura
- novi centri ivota: samostani i dvorci
- samostani postaju sredita gradova, dolazi do nove prostorne organizacije u VI. st.
- Plan samostana sv. Gallena (820.), organizacijski vano, benediktinci postali red
- Dvorska kapela Karla Velikog (Palatinska), Aachen, Njemaka (792.-805.), nadgleda
Ainhard centralni tlocrt
- osmerokutna je i podijeljena stubovima na dva broda
- golemi kompleks kojem pripada i klaustar (samostansko dvorite okruen trijemom, i
slui sveenicima za meditaciju) je gotiki
- vidi se utjecaj bizantske i antike umjetnosti
- razigranost bojama, to je nezamislivo u antici
- preuzeti su antiki lukovi koji su u razliitoj boji od zida, zatim pilastri, polustupovi
izmeu lukova
- graevina je masivna, ali ta cik-cak igra daje na ivosti
Skulptura
- ornamentalna dekoracija, pleter, stilizacija, plitki reljef
Slikarstvo
- dominiranje ornamenta, stilizacija

3.4. Starohrvatska umjetnost

- 9. - 11. st.
- utjecaji
1. kasnoantiki
2. ranobizantski
3. zapadnofranaki

22
Uvod u povijest umjetnosti 2

Arhitektura
- Sv. Donat, 9.st. - centralni tlocrt
- srodna sa S. Vitale u Ravenni i kapelom u Aachenu
- vue podrijetlo iz antike, prozori zavravaju lukom
- bifora (dvodijelni prozor) je srednjovjekovno obiljeje
- lezene - pojaanje zida + dekoracija, dobiva se igra svjetla i sjene
- ima kupolu s tamburom, jedan joj je brod kruni, a drugi prstenasti
- na tlocrtu se vidi narteks, graevina krunog oblika sa tri apside, a najvea je u sredini
- Sv. Trojica, 11. st. - centralni tlocrt
- u obliku ujednaenog esterolista
- pravokutan ulaz sa identinim lezenama koje se ponavljaju
- na oltar padaju suneve zrake u 5h ujutro.
- Sv. Kri, 11. st - centralni tlocrt
- kri jednakih krakova
- Sv. Petar i Mojsije - Solin - 11. st. - longitudinalni tlocrt
- Sv. Spas na Vrelu Cetine - longitudinalni tlocrt
- kad su se doselili pravoslavci u okolicu Knina, tu su crkvu preuzimaju kao svoju i
pokraj nje pokapaju mrtve
- osjea se europski utjecaj - predulaz umjesto nekadanjeg narteksa
- kontrafori se javljaju u srednjem vijeku da ne doe do uruavanja
- Sv. Petar - Omi - 11. st - kombinirani tip graevine
- kupola nad centralnim dijelom, ima tri upisane apside i kameni krov
o malih dimenzija, rustinost
o kasnoantiko naslijee, svodna gradnja
o prapovijesni puki izraz, rustinost, kupola upisana u tambur
o lezene, tranzene
o kamene ploe
- tipovi graevina - centralni i longitudinalni
Skulptura
- Lik hrvatskog vladara - Split
- hrvatski kralj koji ima tri kria na kruni i u ruci, pred njim lei obian kmet, tipina
srednjovjekovna hijerarhija
- Plutej (oltarna pregrada) iz crkve sv. Nediljice, Zadar
- stiliziranost bez invidualizacije, plonost, horor vakui - strah od praznog prostora

23
Uvod u povijest umjetnosti 2

o ornament
o geometrizacija
o stilizacija
o pleter
o plitki reljef
o ukoenost
o linearnost
Slikarstvo
- inicijali i minijature u rukopisnim knjigama (raene na pergamentu)
- svaka je knjiga umjetniko djelo
- plono slikarstvo u kojem caruje stilizirana linija
- poetna stranica iz evanelja sv. Marka
- njegov je simbol lav, okvir titi ikonu u kompoziciji
- prikazi Isusa s apostolima u kadrovima, vlada hijerarhija, simetrija, statinost
- Baanska ploa (12. st.) - najstariji zapisnik uglate glagoljice
- freska iz crkve sv. Mihovila
- likovi su prikazani apstraktno, stilizirani, u zakonu kadra, linearnost i plonost

3.5. Romanika
- razdoblje zrelog srednjeg vijeka
- razdoblje feudalnog sistema, slabo naseljene Europe, doba kriarskih ratova
- tri glavne hodoasnike putanje
1. Jeruzalem
2. Rim
3. Santiago di Compostella u panjolskoj
- na tim putevima se osnivaju grobnice, samostani i tu poinju nicati gradovi
Arhitektura
- grad se razvija neplanski, kapilarna mrea ulica, trgovi s crkvama i katedralama
- pored gradova, na putovima se pojavljuju donuni, plemike kule ili zamci, masivne,
zatvorene, voluminozne s malim otvorima
- samostani dobivaju klaustre - vue porijeklo od peristila, ali je u samostanu
- tlocrt bazilike je baziran na "latinskom kriu"
- transept, popreni, uzduni brod sa apsidom

24
Uvod u povijest umjetnosti 2

- sredinji brod ima bavasti svod, a poboni krini svod

- deambulatorij, iza je kor i apsidiole (male kapeliice), 2 zvonika
- proelje: troja vrata, sredinja najvea
- portal stepeniasto uvuen, iznad glavnog portala je luneta
- rozeta, bazilikalno osvjetljenje
- slijepe i visee arkade
- kontrafori - slue za rastereenje zidova
- triforium - slijepi lukovi
- sv. Mihajlo u Hidelsheimu, Njemaka
- romanika se profilirala prema odreenim pokrajinama, rajnska kola
- dvostruke apside i dvostruki transept, trobrodna crkva dobro osvijetljena
- zvonik na krianju i dva na proelju
- karakteristika romanike su debeli, teki, masivni zidovi
- Crkva Notre-Dame-la-Grande (poetak 12. st.) u Poitieu
- trobrodna graevina, masivni zidovi ukraeni skulpturama
- Katedrala i krstionica u Pisi, Italija, (1053.-1272.)
- tipino za sjevernu Italiju je raznobojni mramor kojim se ukraava crkva (inkrustacija)
- galerija - stupovi i lukovi koji nisu priljubljeni u zid graevine
- crkva sv. Stoije u Zadru (12-13. st.)
- trobrodna graevina sa trojim vrata, rozeta ili prozorska rua, uvueni portal
- katedrala sv. Lovre u Trogiru (13. st)
- prvo je izgraena katedrala, pa kasnije zvonik
- niz arkada ispod krovita predstavlja glavni ulaz - lezene
- prikazi Bogorodice s djetetom, utjecaj Bizanta
Skulptura
- totalno podreena arhitekturi, svi slobodni prostori se ukraavaju skulpturama
- reljefi u luneti crkava
- linija je stilizirana, perspektiva je vertikalna i obrnuta, kompozicija je vodoravna
- zakon kadra, ukoenost, simetrinost, izokefalija - sve glave su u istoj ravnini
- romaniki portal ima stupie ispod kipova, bone stupove, bone skulpture,
nadvratnik, timpanon, lunetu i arhivolte
Slikarstvo
- Minijature, vrlo malo fresaka, likovni izraz je kao u kiparstvu.
- Benediktinski red je posrednik bizantske kulture ak do panjolske i dalje.

25
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Carmina burana - zbirka pjesama, sauvane u benediktinskom samostanu Gornje

Bavarske, na momente posveena uivanju u prirodu, ljubavi i piu, ukraena
ilustracijama

3.6. Gotika
I. Rana
- polovica 12. st.
- jednostavnost i istoa oblika
- oslanjanje na romaniku
II. Klasina
- 13. st.
- vrhunac gotike
III. Kasna
- 14. i 15. st.
- obilje dekoracija
- cvjetna gotika (Italija), plamena gotika (Francuska)
Arhitektura
- osnivaju se novi redovi franjevci i dominikanci
- humanizam (sv. Franjo Asiki)
- razvoj obrta i trgovine
- grad je arite kulture, etvrti podijeljene po zanimanjima
- policentrinost gradova, svjetovne kulture, ire se izvan bedema
- Carcasone u Francuskoj
- katedrala - simbol moi i napretka
- osnovna tenja - velik i jedinstven prostor, uvlaenje transepta i apsida
- zvonik (2 u 1), naglaena vertikala stremljenje u visinu, rastvaranje volumena velikim
prozorima
- visina je tri puta vea od irine
- vitraj, krino rebrasti svod, kontraforni sistem, proelje, rozeta
- izmislili su iljasti ili prelomljeni luk, jer na mjestu dodirivanja je bolja mogunost
noenja
- kontrafori - lukovi koji sa strana podupiru zgradu

26
Uvod u povijest umjetnosti 2

- gotiki portal sadrava - trumeau, bone skulpture, nadvratnik, fijale, timpanon,

luneta, lukovi, zabat, lancet, perforacije, finial
- usporedba izmeu romanike i gotike graevine:
- gotika - perforiranost, transparentnost, skeletna konstrukcija, veliki otvori, iljasti luk,
naelo ujedinjavanja
- romanika - masivnost, debeli zidovi, mali otvori, polukruni luk, naelo adicije
- Notre-Dame, Pariz (1163.-120.)
- djeluje kao kamena ipka
- Katedrala u Amiensu, (1220.), konstrukcija kostura usavrena
- Santa Maria del Fiore (katedrala), Firenca, Arnolfo di Cambio (1296.) kupolu
podigao Filippo Brunelleschi (1420.-1436.)
- Milanska katedrala (zapoeta 1386.), najvea talijanska gotika graevina
- Katedrala u Siennu
- dekorativni zvonici, iljasti zavreci, mozaici na proelju s kojima se postie rasko
- Italija razvija specifinu gotiku - cvjetnu gotiku ili gotico fiorito
- Dudeva palaa u Veneciji
- dekoracija na vrhu, raskone arkade pri dnu sa iljastim lukovima
- iznad toga cvjetna kamena mrea
- Ca' d'Oro ("Zlatna palaa"), Venecija (1422.-1440.)
- obiaj da se kue ukraava zlatom
- nalazi se na kanalu Grande
- Katedrala u Glucesteru, Engleska (1332.-1357.), perpendikularni stil (rasko
interijera)
- engleska gotika - zavreci poput tornjeva, podsjea na tvravu
- interijer gotike crkve sa krino rebrastim svodom
- katedrala sv. Stjepana u Zagrebu
Skulptura
- podvrgnuto arhitekturi
- bogata ralanjenost gotikih fasada, itava slobodna povrina se ispunjavala
skulpturama
- stupovi, pilastiri, kapiteli prekriveni reljefom
- otvaranje nia

27
Uvod u povijest umjetnosti 2

- portali se izbacuju, na kojima su nizovi figura priljubljeni uz polustubove i dovratnike,

u lunetama u visokom reljefu sakralni prizori - na proeljima galerije svetakih likova,
a na rubovima krovova izljevi oluka
- timpanon, proelje crkve, gdje je esto bio prikazivan Posljednji sud
- groteskni likovi - gargoille
- gotika skulptura se volumenom i prostorom oslobaa zakona arhitektonskog okvira
- mijenjanju se sadraji - skulptura postaje iva linija i vedrija, ide se ka naturalizmu,
linearna stilizacija se lagano gubi i realizam tei na idealizam
- to omoguavaju i sami novi motivi: pored prizora iz Biblije i prizora iz ivota i
svetaca, ukljuuju se i legende, kalendari, scene iz svakidanjeg ivota, likovi
suvremenika
- u poetku, kipovi na dovratnicima portala i transepta u Chartresu, Francuska (1215.-
1220.) - skulpture kao dijelovi stupova koji produuju njihovu vertikalu
- likovi su zatvoreni, izd
-
- a u Reimsu ta se skulptura oslobaa diktata arhitekture i postaje realistina
(Navjetenje i Pohoenje (1225.-1245.))
- u Italiji se javljaju izduenost linije, plastinost
- S-krivulje tijela - posljedica izraenog kontraposta likova
- realizam - naturalizam - idealizacija
- detaljiziranje, obrnuta perspektiva, simbolizam
- Grobnica viteza, opatija Dorchester, Engleska (1260.)
- Propovjedaonica krstionice u Pisi, Nicola Pisano, (1259.-1260.) (roenje Kristovo...)
Slikarstvo
- nema monumentalnog slikarstva
- nema praznih zidnih ploha
- vezana za:
o arhitekturu
vitraj
u Francuskoj, Njemakoj i Engleskoj
unutar uskih zidina trakova, javljaju se veliki i visoki prozori
ralanjeni tankim kamenim putovima
svijetao intenzivan kolorit (rubin crvena i kobaltno plava) to
nadvisuje kolorit gotikih fresaka

28
Uvod u povijest umjetnosti 2

tapiserija
o knjigu
iluminacija i minijatura
iz ruku redovnika u ruke svjetovnih majstora
svjetovne teme, kao to su prizori lova ili pak vitekih turnira
tehnika linearnog crtea (u 15. st. izumljen je tiskarski stroj)
o pojave samostalne slike
oltarne slike
diptih, triptih i poliptih
doba kasne gotike, a u 14. st. i rano 15. st. internacionalni stil
dvovrsni duh vremena
- karakteristike
o idealni prostor (ptija perspektiva)
o napueno s bezbroj pojedinosti
o plona, ali s nasluivanjem volumena
- Rajski vrti - jedna biblijska scena se pokazala kao anr scena
- obrnuta perspektiva, stol kao da e se izvrnuti
- sv. Cecilija
- tafelajna slika, guter - simbol zla i mali vrag, kao na vitrajima, ovdje je polikromija,
narativnost (slika pria priu)
- David i Golijat, Majstor Honore (1295) iz Molitvenika Filipa Lijepog
- minijatura iz molitvenika, gotike slike su jasne, iste boje
- Gospa u ruinjaku, Bla Jurjev Trogiranin (15. st.)
- izdueni prsti, boje priguene, njeni kolorit
- Gospa sjedi na crvenom jastuku, obrnuta perspektiva
- Mrtvaki ples - ideja jednakosti poslije smrti
- narativnost, crvena boja, vizualni ok
- gotiki Krist je ispaen, dok je romaniki smiren
- gotika S linija

29
Uvod u povijest umjetnosti 2

4. NOVI VIJEK

4.1. Renesansa
- renesansa (tal. Rinascimento, fr. Rennaiscance - preporod)
- naziv za talijansku umjetnost 15. i 16. st. i za europsku umjetnost koja u tom razdoblju
ima renesansne karakteristike
- rana renesansa (1430-1500), quattrocento
- visoka renesansa (1500-1527.), cinquecento
- dogaaju se velike promjene u shvaanju i doivljavanju svijeta i ovjeka
- razvija se humanizam, vjeruje se u povezanost Boga, ovjeka i prirode
- razvijaju se znanosti, otkriva se Novi svijet, pobijaju se crkvene dogme, pojavljuju se
neoplatonisti, znanstvenici i intelektualci koji objedinjuju kranstvo i antiku
idealistiku filozofiju (ovjek mjerilo svih stvari)
- otkrie ljepote ljudskoga tijela i prirode, razvoj anatomije, perspektive, kanoni,
moduli, zlatni rez
- mecene, pokrovitelji umjetnosti (Milano - Visconti i Sforza, Mantova - Este i
Gonzaga, Urbino - Montefeltro, Firezna - Medici)
- naruuju djela koja bi ukazivala na njihovo podrijetlo rimskih patricija
- dva najvea zaetnika renesanse su Filippo Brunelleschi, Donatello i Masaccio
- Brunelleschi je otkrio geometrijsku perspektivu prouavajui antike spomenike na
papiru
- ideja o "homo universalisu", svestranom ovjeku (Leonardo, Alberti, Michelangelo)
Arhitektura
- antika, skladnost u tonim proporcijama, ravnotea i simetrinost te monumentalnost
- ideja idealnog grada je pravilan zvjezdasti oblik - Filareteova sforzinda - nikad
izgraena
- umjesto prirodnog rasta naselja, usvaja se princip kompozicije kod koje je
organizirana shema gradskih ulica i obrambenih objekata podloga za funkcionalno
obavljanje ivota u gradu
- umjesto jednog centra koji su posjedovali ranosrednjovjekovni gradovi, pojavljuje se u
strukturi grada vei broj istaknutih sredita
- trg je pravokutnog tlocrta, okruen zgradama iste visine u prizemlju otvorene
arkadama

30
Uvod u povijest umjetnosti 2

- naputa se gotiki sustav iljastih lukova i preuzima ravne i jasne linije, stupove,
polukruni luk i kupolu antike arhitekture
- iz ovih elemenata se komponiraju novi oblici jednostavnih harmonikih graevina
- pored crkvenih graevina, ravnopravno se afirmira graanski palazzo
- palaa zadrava tlocrt rimske kue s unutranjim otvorenim dvoritem
- izvana je rustina graevina, s jakim istakama to daje horizontalnu podjelu i igru
svjetla i sjene, djeluje masivno i snano s dramatinim zavretkom na vrhu zgrade
- palae Pitti, Strozzi, Medici-Ricardi
- dvor kneeve palae u Urbinu - Lucijan Vranjanin
- schiavoni - pogrdan naziv za nae primorce koji su odlazili u Italiju na kolovanje
- prva renesansna palaa na koju se ugledaju renesansni arhitekti
- prostor nije natkriven, arkade, piano nobile (gospodski kat), pilastri, inovativna
gradnja
- Filipo Bruneleschi - Piazza sv. Annuzinziata
- simetrini renesansni trg pravokutnog oblika, u sredini dvije fontane, a sa strana
arkade
- Kapela Pazzi, S. Croce, Firenza, Filippo Brunelleschi i drugi (1430.-1433.)
- proelje (fasada) je mirno, arhitrav je prelomljen dekorativnim lukom
- na kupoli se nalazi lanterna dok su na tamburu okulusi (prozorii)
- nema niega prenaglaenog, a u tlocrtu je kvadrat
- kupola nad katedralom u Firenzi
- S. Pietro in Montorio / Tempietto (1502.-1511.) - Bramante
- kruni hram, stupovi vezani arhitravom, tambur sa slijepim niama
- ima vie ukrasa i detalja kako prilii 16. st.
- crkva sv. Petra - originalno Bramanteov tlocrt kojega je Michelangelo dovrio
- Michelangelo je jo radio
- Campidoglio (vrh rimskog Kapitola), na njemu je premjeteni Marko Aurelije (1537.-
1539.)
- Biblioteka Laurenziana, Firenza (zapoeto 1524., stubite projektirano 1558.-1559.),
stupovi su uvueni u zid, valovito stepenite, prekinut zabat...
- renesansne crkve su iznutra jednostavne i prozrane
Skulptura
- prvi nagovjetaji renesansnog kiparstva je natjeaj za sjeverna vrata baptisterije u
Firenci 1401. godine na kojemu pobjeuje Lorenzo Ghiberti

31
Uvod u povijest umjetnosti 2

- na sjevernim vratima prikazuje teme iz Novog zavjeta uokvirene gotikim

etverolistom u 28 reljefa
- Vrata raja, Lorenzo Ghiberti (1435.) istona vrata Krstionice S. Giovanni, Firenca
- prikazuje figure u grupama smjetene u pejzae ili arhitektonske prostore u 10 reljefa
- gotiko shvaanje - kanon izduenih proporcija - harmonija i poetizirani realizam
- Gozba Herodova, Donatello (1425.), pozlaena bronca
- baptisterij u Sieni
- iluzija prostora postignuta gradacijom dubina reljefa i dobrim rjeenjem centralne
perspektive
- David, Donatello (1425.-1430.), bronca
- prva naga figura, realizam
- Gattamelata, Donatello (1445.-1450.), konjaniki spomenik, Piazza del Santo, Padova
- uzor Marko Aurelije, naturalizam
- Marija Magdalena, Donatello (1455.), drvo, djelomino pozlaeno
- oslabljeni ekspresionizam
- monumentalnost sa realistikim i naturalistikim komponentama
- u poetku je skulptura vezana za arhitekturu, prevladavaju srednjovjekovne likovne
sheme, glavni sadraj je potpuno slobodno i vjerno prikazivanje ovjejeg lika
- Konjaniki spomenik Colleoniju, Andrea del Verrocchio (1483.-1688.), Camo SS.
Giovanni e Paolo, Venecija
- Probueni rob (1525.), u mramoru
- Pieta (1500), mramor, Sv. Petar, Rim
- pieta je oplakivanje ili suut
- David (1501.-1504.), Galleria dell' Academia, Firenca (bio ispred Pallaze Vecchio)
- omiljeni motiv koji potjee iz starog zavjeta
- "dobro na kraju pobjeuje"
- simbol Firence, velik oko 6 metara, poiva na desnoj nozi (kontrapost), u lijevoj ruci
dri praku, glava, radi perspektive je neto vea
- Mojsije (1513.-1515.), S. Pietro in Vincoli, Rim
- Grobnica Giuliana de Medicija (1524.-1534.), S. Lorenzo, Firenza
- alegorijske figure Dan i No (umorna ena) koji su prilagoeni stranama sarkofaga
- raeni od mramora, unutranja snaga se budi iz lika
Slikarstvo
- slikarstvo je zaokupljeno problemima plastinosti i prostornosti

32
Uvod u povijest umjetnosti 2

- otkrivaju se zakoni perspektive

- prouava se anatomija
- ovjek i njegova okolina nastoje se to vjernije slikarski ostvariti crteom i bojom
- Izgon iz raja, Masaccio (1427.), kapela Brancacci, S. Maria del Carmine, Firenca
- vrlo realistino, chiaroscure
- Bitka kod San Romana, Paolo Ucello (1455.)
- bavi se problemom perspektive, slikao uglavnom scene bitaka
- Portret Federica de Montefeltra, Pietro della Francesca
- stavljen u prvi plan, iza njega je linearna i atmosferska perspektiva
- Krtenje Kristovo, Pietro della Francesca
- dnevni kolorit, bliskost s realizmom
- Roenje Venere, Sandro Botticelli (1480.)
- prvi uvodi mitoloke teme, prikazuje ih njeno i sanjarski, slavljenje ivota, obnova
ivota u proljee, S linija kao stav tijela
- Roenje Venere (boica ljubavi)
- Flora - boica cvijea i bog vjetra nose zagrljeni ogrta
- Poklonstvo kraljeva, Sandro Boticelli
- tople boje, tu su pripadnici obitelji Medici, ali i Botticellijev autoportret (asistenca)
- 15. stoljee vodi realizam, dok 16. stoljee tei ka idealizmu, savrenstvu
- sv. Ana, Bogorodica i dijete, Leonardo
- atmosferska perspektiva - zasniva se na promjeni boje
- piramidalna kompozicija
- sfumato - zadimljenost / izmaglica
- Bogorodica u pilji, Leonardo (1485.), ulje na ploi preneseno na platno, Louvre,
Pariz
- Mona Liza, Leonardo (1503.-1505.), Louvre, Pariz, koristi sfumato
- portret sa zagonetnim osmijehom
- Posljednja veera, Leonardo (1495.-1498.), Sta. Maria delle Grazie, Milano
- na zidu, uljenim bojama
- Freska na svodu Sikstinske kapele, Michelangelo Vatikan, Rim (1508.-1512.)
- Stvaranje Adama
- Prvi grijeh i Protjerivanje iz raja
- Posljednji sud, Michelangelo (1534.-1541.), freska u Sikstinskoj kapeli

33
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Apostol Bartolomej koji je bio oderan u ruci dri kou (simbol svog muenitva),
ali lice na toj oderanoj koi nije njegovo nego Michelangelovo, ime je prikazao
osobnu ispovijed o svojoj krivnji i nedostojnosti
- Atenska kola, Rafaelo Santi (1510.-1511.)
- poznat kao slikar Madonna, preuzima sfumato od Leonarda
- robovao je formalnoj ljepoti, esto bez sadraja
- poznat po velikim ciklusima fresaka, kojima su kraeni dvorovi
- aristokrati u sredini atenske kole
- Urbinska Venera, Tiziano
- nain slikanja koji istie hedonizam, vrijeme kada je Venecija na vrhuncu moi
- istie ljepotu ene, zastor dijeli prvi od drugog plana, izraena boja
- Oluja, Giorgione
- Tizianov suvremenik, umro sa 24. godine
- u inozemstvu - Franjo Laurana, Andrija Meduni, Juraj ulinovi, Julije Klovi iz
Vinodola (Michelangelo minijature, oslikavao knjige)
- Portret Arnolfinijevih (zarunika), Jan van Eyck (1434.)
- bogatstvo boje i tone pojedinosti

4.2. Renesansa u Hrvatskoj

- renesansni spomenici u primorju Hrvatske
- sjeverna Hrvatska se razvija tek u baroku zbog turskih razaranja
Arhitektura
- Dubrovnik - vaan konkurent Veneciji
- Mineta
- djelo Jurja Dalmatinca koji je zavrio Michaelo Michelozzi
- nia sa kipom sv. Vlaha
- Palaa Divona (P. Milievi i Andriji) - 1520.
- elegantne arkade, na katu elementi cvjetne gotike (trodijelni prozor - trifora)
- iznad vijenca na vrhu su gotike fijole - ukrasi
- Kneev dvor (Michelozzo i Midelozzi) - 1463.
- trijem sa stupovima (lukovi bogato dekorirani)
- Ljetnikovac Resti, Sorkoevi
- ibenik - Katedrala sv. Jakova (1441-1473.)

34
Uvod u povijest umjetnosti 2

- zapoeo je graditi Juraj Dalmatinac, zavrio je Nikola Firentinac

- trobrodna katedrala, bavasti svod, sklad funkcije, oblika i konstrukcije
- apsida ukraena vijencem glava - razliite glave - zanimljive studije odreenih ljudi,
razliite tipologije, nonji i td.
- Veliki i Mali Ston
- sauvane zidine koje su Dubrovani napravili i tako zatitili solane od Turaka
- Kapela bl. Ivana Ursinija u Trogirskoj katedrali
- Krstionica u trogirskoj katedrali
- bavasti svod koji je kasetiran kao u Pantheonu
- napravio Nikola Firentinac
- okulusi - prozori dekorirani na renesansni nain, potom visoki reljef
- 92 glave u kapelici, skulptura dominira nad arhitekturom
- do katedrale je dograena kapelica sa sarkofagom
- ona je remek djelo renesansne skulpture
Skulptura
- Juraj Matejev Dalmatinac - oltar sv. Staa, Bievanje Krista
- djelo puno ekspresivnosti i dinamike
- Nikola Firentinac - kapela bl. Ivana Ursinija
- Ivan Duknovi - sv. Ivan evanelista - Trogir
- skulptura od mramora
- Andrija Alei - reljef sv. Jeronima i Krtenje Isusovo - Trogir
- rodom iz Draa
- prikazuje sv. Jeronima pustinji kako ita
- prikazani mali puti (krilati nagi djeaci koji osvjetljavaju put dui), a iznad njih su nie
gdje su prikazane skulpture od oko 2 m
Slikarstvo
- u Dubrovniku postoji slikarska kola
- Bla Juraj Trogiranin - Gospa u ruinjaku
- Nikola Boidarevi - Navjetenje i sv. Martin prosjak
- dosta ornamentike, pod utjecajem bizanta
- strogo centriran lik Bogorodice
- "Schiavoni" - Juraj Klovi (minijaturist), Andrija Meduli (Historija o Tobiji), Juraj
ulinovi (Bog s djetetom)

35
Uvod u povijest umjetnosti 2

4.3. Manirizam
- nastao je tako to se umjetniki govor velikih umjetnika poeo prouavati, usvajati, i
kada se vie nisu obazirali na njegov sadraj dolazi do manirizma (oponaanja)
- prva slika manirizma je Posljednji sud u Sikstinskoj kapeli
- Michelangelo je poeo novi stil unosei zbunjujue situacije, napetost, dramatinost i
sl. te dolazi sumnja - to utjee na promjenu stila
- razlikuje se od renesanse zato to izopauje onu naroitu odmjerenost, ravnoteu
izmeu vjere i razuma, naturalizma i idealizacije, sadraja i forme
- osobine manirizma su: izazvati zapanjenost kombinacijom raznorodnih oblika,
zauenost, iznenaenje, traenje tajanstvenosti, enigmatike, kontrasti boja,
dematerijalizacija prostora, neobini predmeti i tematike (labirint zrcala, simboli,
satovi, smrt)
Arhitektura
- Vila Rotonda, Vicenza, Andrea Palladio (1567.-1570.)
- iluzionistiki izvedeno, to je jedna igra, udna zagonetka
- Michelangelo, trg Campidoglio
- prostor se iri - to je do tada bilo neobino
- usporedba maniristikog i antikog ideala proporcija
- A. Durer - mala glava, dugo tijelo, tenja prema neem ekspresivnom
Skulptura
- Perzej s glavom Meduze, Benvenuto Cellini
- kanon (1:7)
- postoje dijelovi koji nas trebaju okirati
- bronane statue
- tenja za vanjskim efektima
- Soljenka za Franju I., Benvenuto Cellini (1539.-1543.)
- ne slui namjeni, pokazuje rasko
Slikarstvo
- Madona s dugim vratom, Parmigianino (1535.)
- deformacija, cijela pozadina je isto udna i deformirana
- prostor nije realistiki
- Palazzo del Te, Mantova, Giulio Romano (1527.-1534.)
- Iluzionistiko slikarstvo

36
Uvod u povijest umjetnosti 2

- virtuoznost, biranje kompliciranih situacija - manirizam

- Tajna veera, Tintoretto
- stol u dijagonali, aureola nad Kristom, pokrenutost, uzbuenje
- Krist je u kompozicijskom smislu je zanemaren
- u manirizmu su u prvom planu sporedne stvari (slukinja, psi, i neki anr prizori)
- Skidanje s kria, Rosso Fiorentino (1521.)
- dom, figure, ovjek u utom, sve ostalo u akromatskoj boji
- Pokop grofa Orgaza, El Greco (Dominikos Theotokopulos) (1586.) posljednji manirist
- Crkva sv. Tome, oslikan zid jedne kapele, govori o grofu dobroinitelju
- crkva mu je to napravila u znak zahvale
- slika u vertikalnoj kompoziciji, dole slika zemaljskog pogreba, gore raj
- likovi ljudi su izdueni, svjetlo kao da dolazi od Boga
- sve je treptavo, boje udne i neprirodne
- Albert Durer - slikar renesanse
- Adam - deformirani oblik
- Poklonstvo kraljeva - uplji lukovi, likovi malih glava
- Grunewald - njemaki manirizam
- oltar koji se sklapa i otvara
- likovi izgaraju i u svetom svjetlu

4.4. Barok
- rani barok: 1560 - 1633
- visoki barok: 1663 - 1700
- kasni barok: 1700 - 1750
- naziv barok se prvotno upotrebljavao u negativnom smislu, znaenja - nepravilno,
izvrnuto, groteskno, prema portugalskom baroque, to je predstavljao nepravilan biser
- u Francuskoj to predstavlja neobian ukus koji je jasnou renesanse i klasike pretvorio
u bizarne, izvitoperene oblike
- graditeljstvo, kiparstvo i slikarstvo se ogledaju u kienim i bogatim vanjtinama i
unutranjosti graevina
- eli se izraziti snaga, obilje i rasko aristokracije
- barok je poeo u Italiji iz renesanse i manirizma

37
Uvod u povijest umjetnosti 2

- renesansno - linearno ocrtavanje, plono i jasno oblikovanje, zatvorena i mnogolika

kompozicija
- barokno - slikovito ocrtavanje, dubinsko i nejasno oblikovanje te otvorena i
jedinstvena kompozicija
- ne pazi se na klasine proporcije
- u arhitekturi nestaje organske ravnotee koja ini ujednaeni odnos izmeu lanova
koji podupiru i koji terete, jer se javljaju teki vijenci, a stupovi izrastaju u kolosalne
- vlada pokretljiva i dinamika struktura, izvueni dijelovi, kosi i obli zidovi, volute
- ljudsko se tijelo izduuje ili prikazuje u spiralnim zaokretima
- srodnost znanosti i umjetnosti, razvoj matematike, fizike, astronomije
- astronom J. Kepler: "Putanja planeta" - elipsa
- I. Newton : "Sila" - spektar boja kroz prizmu
- statika kruga - sve silnice iz sredita su podjednake, dinamika elipse je zbog
nejednakosti silnica
- eliptina kupola, dvorana, trg (Berninijev trg. sv. Petra u Rimu, dua os je oko 300m)
- uspravan ovalni okvir
- tei se u beskraj i beskonanost, za veliinom i dubinom
- atmosferska perspektiva, iluzionizam
Arhitektura
- dvorac posvaja prirodu i otvara se prema okoliu u obliku slova U
- najtipiniji je tzv. trokrilni ija glavna zgrada s 2 bona krila
- okruen nasadima, fontanama i skulpturama
- perivoj je nova funkcija koja je nerazdjeljiva od dvorca
- preoblikovanje prirode u "proirenje" drvoreda
- efekt irenja u nedogled
- iroke ulice s drvoredima i obrubljene proeljima palaa - efekt kulisa - ire se
radijalno (npr. plan Karlovca) i usmjerene su prema fontani, crkvi, trgu
- veliki trgovi - esto ovalni
- "isprepletenost" arhitekture, kiparstva i slikarstva (dosad nikad tako izraen)
- sakralna arhitektura
- prenapuenost interijera, kienost, ovalnost, dinamika, efekt trajnog "gibanja"
- profana arhitektura
- zrcala - nova uloga u umjetnosti
- urbanizacija baroknog grada

38
Uvod u povijest umjetnosti 2

- zvjezdasti oblik, radijalno irenje ulica koje se spajaju u velike trgove

- Trg sv. Petra, Lorenzo Bernini
- eliptian tlocrt, kolonada stupova (dorskih), ovalni oblik, niz baroknih skulptura,
bono dvije fontane, trg formira kao rairene ruke
- Glavni brod i proelje crkve sv. Petra u Rimu, Carlo Maderno (1607.-1615.)
- monumentalna graevina, kupola s lanternom, dinaminost
- proelje crkve S. Carlo alle Quattro Fontane, Rim, Francesco Borromini (1665.-
1667.)
- dinaminost (konveksno (udubljeno) - konkavno (ispupeno))
- stupovi na fasadi, kapele u uglovima, eliptina kupola, igra svjetla i sjene sa
stupovima
- crkva Sta Maria della Salute, 17. st. u Veneciji utjee na izgradnju crkve u
Dubrovniku
- centralni tlocrt, monumentalna u sredinjem ulazu (stupovi, zabati)
- dinamina forma, kupola s lanternom (tamburi pridravaju dvostruko povijene volute)
- utjecaj Bizanta, osmerokutna, voluta - element jonskog stupa
- Versailles, 17. st., dvorac Luja XIV.
- arhitekti Louis le Vau - sredinji dio
- dva krila napravio Jules Mansart - ulazno dvorite, sjeverno i juno krilo
- Andre Le Notre - parkovi, perivoj
- unutranjost palae rijeili Charles le Brun i J. M. Mansart
- Galeries des Glaces (Dvorana zrcala), Hardouin-Mansart, Lebrun i Coysevox, palaa
u Versaillesu
- najpoznatija - iluzija prostora i dinaminosti
- interesantna je zbog javljanja efekta polikromije (raznobojni parket, golemi prozori i
preko golema ogledala gdje se reflektira priroda...)
- bazeni vodoskoci
- za barok su tipina rjeenja stubita
- panjolski trg, 18. st. - arhitekt de Sanctis
- barokno stubite - usklaene razliite gradske razine
- dinaminost postignuta izmjenom konveksnih i konkavnih oblika
- katedrala sv. Pavla, Engleska
- dugo zadran stil renesanse, tako da se to naziva "klasina umjetnost 17. st."
- Njemaki barok - dosta crkava izgraeno

39
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Crkva 12 svetaca u Bambergu

- sve je u elipsi, veliki prozori kroz koje dopire svjetlost
- Dvorac Eltze u Vukovaru
- Palaa Patai u Varadinu (utjecaji iz Austrije i eke)
- u Dalmaciji su talijanski utjecaji
- sv. Vlaho - kvadrat sa upisanim kriem (gradili ga mletaki arhitekti)
- sv. Marije Snjene u Hrv. zagorju
- cijeli prostor prekriven freskama, zlato
- Palaa Milesi (voni trg) i Cindro (Kreimirova ulica)
Skulptura
- David, Gianlorenzo Bernini (1623.)
- Zanos sv. Terezije, Gianlorenzo Bernini (1645.-1652.)
- barokna komplicirana kompozicija u kojoj dolazi do izraaja virtuoznost
- patetino lice Tereze
Slikarstvo
talijansko slikarstvo
- Crkva sv. Ignacija, Rim, Andrea Pozzo
- iluzionisti, slikarstvo, beskrajni prostor - dubina
- optike varke, skraenje - perspektivno gledanje
- Caravaggio
- Smrt Bogorodice - realistiki, da izgleda kao da je anr prizor
- kao jedan fragment (Bog i ena koja plae)
- Koara s voem
- Poziv sv. Mateja - biblijske scene prikazuje u suvremenoj odjei
- Bahkus - ili Dioniz, bog vina
- realizam, ak prenaglaen (naturalizam), stil - caravagionizam
- kontrast svjetla i sjene (chiaroscuro), dramatinost
- luminizam - lat. lumen - svjetlost - slikanje pomou svjetlosti
- Frederico Benkovi - pod Caravaggiovim utjecajem
- Abraham rtvuje Izaka
- svjetlost dolazi iz gornjeg lijevog luka
- tople boje
flandrijsko slikarstvo
- Maria de Medici, francuska kraljica, ukrcava se u Marseillesu, Peter Paul Rubens

40
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Slamnati eir, Peter Paul Rubens

- portret njegove ene, profinjeni kolorit, punina ivota
- odraava aristokratsku klasu, sjaj, rasko
- Otmica Leukipovih keri
- bujnost ena, velianje putenosti
- Flandrija je bila pod utjecajem katolikog Rima njihovi naruitelji su bili crkva i
drava, motivi vjerske prirode, reprezentativnost, veliki format, jedan centar, dok je
Holandija bila pod utjecajem protestantizma, a njihovi naruitelji su bili privatni
kolekcionari, svjetovni motivi, skromnost, mali format, vei broj kola i slikarskih
radionica
holandsko slikarstvo
- Pua lule, Frans Hols
- Ciganka, Frans Hols
- bio je realist, volio je prikazivati ljude u tipinim situacijama
- Autoportret, Rembrandt (1658.)
- radio je autoportrete
- Jakovljev blagoslov, Nona straa
- znaajke - psihika dubina likova, topli tonovi, antibaroknost, jednostavnost
- Posjet i Pogled na Delft (pejza), Vermeer van Delft
- lazurni, tanki namazi, svijetli tonovi, harmonija i ravnotea
francusko slikarstvo
- umjetnost oslonjena na talijansku renesansu - L'art classique
- Magdalena pokajnica, Georges de la Tour
- Caravaggiov sljedbenik, svjetlo presudno na slici
- dri lubanju, djeluje volumno, to oblikuju sjene, naga koljena i ramena
- Bijeg u Egipat, Claude Loraine (Loren)
- kolovan na klasicistikoj renesansnoj formi
- suptilniji, radio je pejzae
- Otmica Sabinjanki, Nicolas Poussin (1636.-1637.)
- teme iz mitologije
- Povratak s trnice, Jean Baptist-Simeon Chardin (1739.)
- Kuhinjska mrtva priroda, Jean Baptist-Simeon Chardin (1731.)
panjolsko slikarstvo
- naglaen je bio religiozni duh

41
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Sv. Serapion, Francisco de Zurbaran (1628.)

- slikao svetake prizore i mrtvu prirodu
- iskazuje nacionalnost
- tri grupe predmeta, tolerancije prema ravnotei
- umjetnik se bavi plastinim oblikovanjem
- svjetlo prodire s gornje lijeve strane
- Las Meninas, Diego Velazquez (1656.)
- pripada zlatnom dobu panjolskog slikarstva, utjecaj Caravaggia, dvorski slikar
- kasna faza - portreti kraljevske obitelji
- dvorske gospoice, menine - dadilje, guvernante
- infantkinja u prednjem planu pozira
- autoportret njegov u lijevom dijelu kako slika
- prisutni su i roditelji koji se odraavaju u ogledalu
- nema intenzivnih boja, tonski slikar i realistiki
- Bakho s pijancima, Diego Velazquez
- realistika s naglaenim naturalizmom
- Predaja Brede, Diego Velazquez
- priguene boje, jedinstven tonalitet
- Vodonoa iz Seville, Diego Velazquez (1619.)
- anr prizori iz seoskog ivota
- Bogorodica s djetetom, Bartolome Esteban Murillo (1675.-1680.)
- religiozne i sentimentalne teme
- ljupka panjolska Bogorodica
- koristi sfumato kojeg je Leonardo otkrio i zbog toga nema linije

4.5. Rokoko
- od fra. rocaille = groteskna koljka
- javlja se asimetrian dekorativan moment koji podsjea na koljku
- to je zapravo kasna faza baroka, podudara se sa smru Louisa XIV.
- upotrebljava se njena ploha sa dekoracijom, umjetnost interijera
- tapiserije, reljefi, pozlaeni okviri, ornamentike, kineske vaze...
- dubok sastojak enstvenosti prodire u sve izraze rokokoa i to navodi na ulogu koju
ena preuzima u drutvu 18. st.

42
Uvod u povijest umjetnosti 2

Arhitektura
- Dvorac Sansoucci
- Dvorac Fridrika II. u Pozdanu
- Kineska ajane
- Perivoji
Kiparstvo
- kineski utjecaj - porculan
Slikarstvo
- Jean Antoine Watleau
- slike iz ivota aristokracije
- esto vezane uz glazbu- slikanje tekstila
- slike djeluju kao iluzija o sretnom ivotu
- Povratak s pjace (trnice), Jean Baptiste Simeon Chardin
- Domaica, Jean Baptiste Simeon Chardin
- on je pjesnik svjetlosti
- ena u platnenoj odjei, tako da je sjaj na pucetama, boci, pladnju, ali ne i na odjei
- realistiko slikarstvo koje prikazuje scene iz svakodnevnog ivota
- francusko prosvjetiteljstvo
- Ljuljaka, Jean Honore Fragonad
- sliica iz ivota, blago erotika, aristokratska profinjenost
- tonsko slikanje, njene boje, sjene, atmosferska perspektiva, kronje fino oblikovane
- Bogorodica, Tiepolo
- talijanski slikar kasnog baroka
- svijetle boje, meki kontrasti - tu se vidi rokoko
- Francesco Guardi
- boja djeluje skicozno nanesena
- venecijanski vedutist
- Foaje u splitskom teatru
- nije originalan rokoko - puti, ruice, velika ogledala

43
Uvod u povijest umjetnosti 2

5. STILOVI 19. STOLJEA

5.1. Klasicizam
- Otkrie Herkulaneuma i Pompeja sredinom 18. st. je jedna od inspiracija za
neoklasicistem
- Rim postaje neoklasicistiki spiritualni i umjetniki centar
- njemaki arheolog suprotstavlja barokne forme i deformacije tijela sa antikom
uzvienom jednostavnou i velikom mirnoom
- vizija ovjeka se totalno promijenila, industrijska revolucija, pad reima, apsolutisti i
feudalci poinju preispitivati postojanje Boga
- suprotstavljanje obijesti, pretjeranome, neprirodnome, lanom
- kranstvo gubi svoju snagu u umjetnosti, kranski motivi nestaju sa slika, mitologija
zamjenjuje povijesne teme
- umjetnost poslije revolucije gubi svoj prijanji poloaj i postaje politika stvar
Arhitektura
- Muzej u Berlinu - helenistika zgrada
- crkva Madelaine - hram u korintskom stilu (kopiranje rimskog hrama)
- eklekticizam - ponavljanje ve postojeih oblika (glazbe, filma, likovne umjetnosti)
- Brandeburka vrata - graena po uzoru na Propileje u dorskom stilu (Langhaus)
- Teatro della Scala u Milanu, Piermarini
- Panteon (sveta Genoveva), Jacques-Germain Soufflot (1755.-1792.)
- palaa Drakovi u Zagrebu
Skulptura
- Amor i Psiha, Paolina Borghese, Antonio Canova
- George Washington, Jean-Antoine Houdon (1788.-1792.)
Slikarstvo
- Zakletva Horacija - J. L. David
- David je angairan politiki, njegova je umjetnost nerazumljiva bez konteksta
Revolucije i Napoleona, novi stil je u slubi politike poruke i ima tendenciju za
monumentalnou
- Sokratova smrt, Jacques-Louis David (1787.)
- Madame

44
Uvod u povijest umjetnosti 2

5.2. Romantizam
- franc. roman, romantique: sredinom 18. st. postaje sinonim za slikovito, piroteskno,
isprva samo za engleske parkove, nakon 1800. je simbol za antitradicionalno,
antiklasino i antiklasicistiko
- posebno znaenje imaju Engleska, Francuska i Njemaka (buenje nacionalne svijesti,
podrijetlo)
- romantizam je razvio novi humanizam i idealizam koji naglaava novi nain ivota -
vivere savie (ivi svoj ivot) slijedei svoje instinkte, a ne bazirati se na drutvena
pravila
- mijenja se ponaanje u drutvu - svjetska bol i reforme
- predromantini pokret Sturm und Drang (Goethe, Schiller, Hoffman), buntovan je i
rui sve tradicije, trai revalorizaciju iracionalnog
Arhitektura
- restauracija srednjovjekovnih graevina
- najaktivniji restaurator tog vremena je Violet le Duc
- Engleska banka, London, Sir John Soane (1794.)
- Parlament, London, Sir Charles Barry i A. N. Welby Pugin (1836.)
- Opera, Pariz, Charles Garnier (veliko stubite) (1861.-1874.) - neobarok
- Big Ben u Londonu - neogotika
- Mirogoj u Zagrebu - klasicizam
- Katedrala u Zagrebu - neogotika
-
Skulptura
- David d'Angers pokuava obnoviti portretnu skulpturu
- La Marseillase, Francois Rude (1833.-1836.)
- Kip slobode (Sloboda obasjava svijet), Auguste Bartholdi (1875.-1884.)
Slikarstvo
- Splav "Meduze", Theodore Gericault (1818.-1819.)
- manifest romantizma
- kontrasti svjetla i sjene, dramatinost
- Odaliska, Jean-Auguste-Dominique Ingres (1814.)
- Sloboda na barikadama, Eugene Delacroix (1845.-1850.)
- srpanjska revolucija (II.)

45
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Dante i Virgilije u paklu, Eugene Delacroix

- Alirske ene u haremu, Eugene Delacroix
- doba otkrivanja egzotinih tema, crne puti
- Ivan Rendi
- Vjekoslav Karasa - Rimljanka ili Djevojka s lutnjom - na granici klasicizma (volumne
ruke) i romantizma (interes za boje, folklor)

5.3. Realizam
- likovno ideoloka orjentacija fiksirana u umjetnosti prvih desetljea druge polovice
19. st. koja je preteno zastupljena u slikarstvu i grafici, manje u kiparstvu
- realizam u likovnoj umjetnosti je gotovo iskljuivo ogranien na Francusku i desetak
godina kasnije na Njemaku
- uvjetovan je politikim i socijalnim zbivanjima te svojevrsna reakcija na romantizam i
njegovo naelo je larpurlartizam (umjetnost radi umjetnosti)
- sudara se s naturalizmom (na podruju vjerodostojnog prikazivanja zadane teme) i
dramatinom izraajnou plastike i slikarstva gotike (na podruju postizanja jake
ekspresivnosti
- realizam eli postii izraajnost, realan i uvjerljiv prikaz oblika ili zbivanja bez sitnih
detalja koji bi podsjeali na fotografiju
- glavni predstavnik realizma je Gustave Courbet koji organizira vlastitu izlobu u
"Pavillon du Realisme" 1855. jer njegova djela nisu bila slubeno prihvaena
- Kamenolomci, Gustave Courbet (1849.)
- slikao je samodopadne portrete, majstorski oslikane aktove i prizore u umi
- osim njega su predstavnici realizma Honore Daumier (karikature, ilustracije, crtei i
slike, Pralja) te Millet (seljake scene, Sijaice), pa ak i E. Manet i C. Monet u
svojoj prvoj fazi
- u skulpturi su dali ekvivalente slikarskim ostvarenjima Constantin Meunier i u svojoj
ranijoj stvaralakoj fazi Auguste Rodin

5.4. Impresionizam
- 1874. izloba impresionista u Parizu
- radikalni naturalizam, nema ideje, fasade slika, trenutni utisak

46
Uvod u povijest umjetnosti 2

- veliku pozornost pridaju svjetlosti i boji

- u kiparstvu se vidi naturalizam i simbolizam te impresionistika titravost
Arhitektura
- Kristalna palaa, London, Sir Joseph Paxton (1851., rastavljena i ponovno sastavljena
u Sydenhamu 1852. i unitena 1936.)
- Brooklynski most, New York, John i Washington Roebling (1867.-1883.)
- Eiffelov toranj, Gustave Eiffel (1887.-1889.), napravljen za Svjetsku izlobu 1889.
Skulptura
- Mislilac, Auguste Rodin (1879.-1889.)
- Poljubac, Auguste Rodin (1886.-1898.)
- Spomenik Balzacu, Auguste Rodin (1897.-1898.)
Slikarstvo
- Doruak na travi, Edouard Manet
- Olimpija, Edouard Manet
- Impresija - izlaz sunca, Claude Monet (1868.)
- Lopoi, Claude Monet (1907.)
- Le Moulin de la Galette, Auguste Renoire (1876.)
- aa apsinta, Edgar Degas (1876.)
- Prima balerina, Edgar Degas (1876.)

5.5. Postimpresionizam
simbolizam
- Mlade ene na obali mora, Puvis de Chavanes (1883.-1889)
- Kiklop, Odilon Redon (1882.)
- Prikaza (Salomin ples), Gustave Moreau (1876.)
- uti Krist, Paul Gauguin (1888.)
- Bretonski svinjar, Paul Gauguin (1897.)
- Tahianke, Paul Gauguin (1893.-1894.)
- sinteza oblika, plonost, simbolika boja
predekspresionizam
- Krik, Edvard Munch (1893.)
- itno polje s empresima, Vincent van Gogh (1889.)
- Autoportret, Vincent van Gogh (1889.)

47
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Goghove boje - uto predstavlja vjeru, pobjedu ili ljubav, karmin je dugovna boja,
kobaltno plava je boanska boja, crveno i zeleno oznaavaju strane ljudske strasti)
- U Moulin Rougeu, Henri de Toulouse-Lautrec (1893.-1895.)
klasini postimpresionizam
- Autoportret, Paul Cezanne (1879.)
- Mrtva priroda s jabukama u zdjeli, Paul Cezanne (1870.-1882.)
- gradi plohama, toplo-hladni kontrast (modulacija), stereometrijski oblici - kugla,
stoac, valjak

5.6. Secesija (Art nouveau)

- secesija - zadnji stil 19. st
- jugendstil, art nouveau, liberty, modern style
- Ime dobio po Art Nouveau, trgovini koju je u Parizu 1895. otvorio Siegfried Bing, i
koji je uposlio veinu dizajnera toga doba. U Njemakoj i Austriji se naziva
Jugendstil, Italiji Stile liberty, panjolskoj Modernista.
- reakcija na historicizam, linija, ornamentika, florealni motivi, dekorativnost
- Casa Mila, Barcelona, Antoni Gaudi (1905.-1907.)
- Robna kua Carson Pirie Scott & Company, Chicago, Louis Sullivan (1899.-1904.)

- Gunduliev san, Vlaho Bukovac obiljeio 19. st. - Hrvatski preporod

- literarno proeta slika, Gunduli lei ispod stabla uz obalu
- oko njega vile i muze koje ga nadahnjuju
- Mlada patricijka, Vlaho Bukovac
- izvrstan portretist, odraava se impresionizam, iako je u sutini realist, intenzitet
svjetlosti, forma je obla
- Japanka, Vlaho Bukovac
- svjetlost, sjene

- Rai, Kraljevi, Beci - prvi moderni slikari u Hrvatskoj

- Zagrebaka arena kola - Mato Celestin Medovi - rodom s Peljeca (Kuna, moje
malo misto, op.ur.), Klement Crni "Bonaca"
- Arhitekti: V. Kovai, K. Toni, D. Ibler

48
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Kipari: I. Rendi, R. Frange-Mihanovi, R. Valdec, B. Dekovi

49
Uvod u povijest umjetnosti 2

6. UMJETNOST 20. STOLJEA

6.1. Arhitektura
- novi graevinski materijali - armirani beton, elik i staklo
- 19. st. pseudostil (imitacije povijesnih stilova)
- potkraj 19. i na poetku 20. st. pronalazak novih materijala i novih konstrukcija
(tradicionalne i moderne)
- moderna arhitektura se poela razvijati u Americi, Chicagu (prve velike robne kue,
poslovni neboderi nastaju u Chicagu)
- Louis Sullivan - Arhitekt ameriki, koristi ornament
- Frank Lloyd Wright - bavi se problemom intimnog stanovanja
- Kua na slapovima - javlja se ideja povezivanja arhitekture i okolia
- radi niske, izduene kue - prerije
- staklene povrine su velike, istie ognjite (kamin) koje je od prapovijesti srce kue
- volumen ulazi u prostor, kontakt s prirodom - organska arhitektura
- stvorio Helio laboratorij
- horizontalne konzole, kroz sredinji stub prolaze sve instalacije
- Antonio Gaudi - panjolski arhitekt
- Casa Mila (Barcelona), koristi ornament
- djeluje organiki, forme su zaobljene
- De Stijl - odbacuje ukrase, to je neoklasicistiki stil
- Kua Schroder, Utrecht, Nizozemska, Gerrit Rietveld (1924.), utjecaj Mondriana
- crveni detalji imaju vanu ulogu za koloristiku ravnoteu
- Bauhaus - grupa umjetnika koju je okupio Walter Gropuis
- osnovan je u Weimaru, zatvorili ih Nacisti kasnije
- stvorio moderni izraz, sinteza strojne proizvodnje i umjetnikog obrta
- zgrada Bauhausa u Dessau
- tada je to bilo revolucionarno izdanje
- radionice, prostorije za teoriju, spavaonice - tri osnovna dijela
- cijela fasada je bila u staklu
- Le Corbusier
- bavio se problemom stanovanja za modernog ovjeka
- Kua Savoye, Poissy-sur-Seine, Francuska, Charles Edouard Jeanneret Le Corbusier

50
Uvod u povijest umjetnosti 2

- stoji na tankim stupiima, ini se kao da lebdi, na krovitu je terasa

- Stambena zgrada, Unite d'habitation, Marseille, Le Corbusier
- Notre-Dame-du-Haut, Ronchamp, Francuska, Le Corbusier
- Njemaki paviljon, Meunarodna izloba, Barcelona, Ludwig Mies van der Rohe
(1929.), crveni naslonja
- Kua Tugendhat u Brnu, Ludwig Mies van der Rohe
- primarna (prostornost) i sekundarna (namjena) funkcija
- proimanje vanjskog i unutarnjeg prostora, strukturalizam
- Nacionalni centar za umjetnost i kulturu Georges Pompidou, Pariz, Richard Rogers
i Renzo Piano (1971.-1977.)
- Hongkonka banka, Hong Kong, Foster i suradnici (1979.-1986.)

6.2. Skulptura
- Leei akt I., Henri Matisse (1907.)
- Poljubac, Constantin Brancusi (1909.)
- Veliki konj, Raymond Duchamp-Villon (1914.)
- Jedinstveni oblici kontinuiteta u prostoru, Umberto Boccioni (1913.)
- Spomenik treoj internacionali, Vladimir Tatlin (1919./1920.)
- Prije slomljene ruke, Marcel Duchamp (1945.)
- Glava ene, Pablo Picasso (1930./1931.)
- Vrea za led - Mjerilo B, Claes Oldenburg (1970.)
- Slomljeni obelisk, Barnett Newman (1963./1967.)
- Okrueni otoci, Projekt za Biscayne Bay, Greater Miami, Florida, Christo
(Javacheff) (1982.)

6.3. Ekspresionizam
Fovisti
- Les Fauves - zvijeri
- Radost ivljenja, Henri Matisse (1905./1906.), voa pokreta
- Crveni atelijer, Henri Matisse (1911.)
- Kristova glava, Georges Rouault (1905.)
- Stari kralj, Georges Rouault (1916./1937.)

51
Uvod u povijest umjetnosti 2

Njemaki ekspresionizam
- Die Brucke - Most, skupina slikara iz Dresdena, boemi
- Der Sturm - Oluja, asopis koji je privukao lanove skupina Die Brucke i Der Blaue
Reiter (Plavi jaha)
- Franz Marc - "Plavo je muko naelo, snano i duhovno, uto je ensko naelo,
njeno, spokojno i osjetilno. Crveno je materija, gruba i teka".
- Autoportret, Ernst Ludwig Kirchner (1907.), die brucke
- ena pred zrcalom, Erich Heckel (1908.), die brucke
- Posljednja veera, Emil Nolde (1909.) , die brucke
- Autoportret, Oscar Kokoschka (1913.), die brucke
- Skica I za "Kompoziciju VII", Vasilij Kandinski (1913.), der blaue reiter

6.4. Apstraktna umjetnost

- Apstrakcija - proces ralambe i pojednostavnjenja promatrane stvarnosti u
geometrijske likove (lat. ab - trahere znai odvui, odijeliti)
- Les Demoiselles d'Avignon, Pablo Picasso (1907.), ul. Avignon iz Barcelone (bordel)
analitiki kubizam
- Portret Ambroisea Vollarda, Pablo Picasso (1910.)
sintetiki kubizam
- Mrtva priroda s trskom za stolce, Pablo Picasso (1912.)
- Novine, boca, paket duhana (Pota), Georges Braque (1914.)
kubizam
- Tri sviraa, Pablo Picasso
- Tri plesaice, Pablo Picasso (1925.)
- Guernica, Pablo Picasso (1937.)
orfizam
- Istodobne suprotnosti, Robert Delaunay (1913.)
futurizam
- Dinamizam biciklista, Umberto Boccioni (1913.)
kubofuturizam
- Nastao u Rusiji.
- Putnik, Ljubov Popova (1915.)
suprematizam

52
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Prvi potpuno ruski pokret 20. st.

- Kazimir Maljevi radio nacrte za operu Pobjeda nad suncem, plod jedne od
najznaajnijih suradnji u moderno doba.
- Crni etverokut, Kazimir Maljevi (1913.-1915.)
- Suprematistika kompozicija: Bijelo na bijelom, Kazimir Maljevi (1918.)
- De Stijl - Pokret koji je bio kratka vijeka u cjelini, nazivao se jo neoplasticizam, a
ime dobiva po nizozemskom asopisu koji zastupa Doesburgove, der Leckomove i
Mondrianove ideje
- Kompozicija s crvenim, modrim i utim, Piet Mondrian (1930.)
- Trafalgar square, Piet Mondrian
- Broadway Boogie Woogie, Piet Mondrian

6.5. Fantastina umjetnost

Vie ovisi o stanju duha. Mata (nutarnje oko) je vanija od vanjskog svijeta.
- Tajnovitost i sjeta ulice, Giorgio de Chirico (1914.), metafiziko slikarstvo
- Ja i selo, Marc Chagall (1911.)
- Akt silazi stubama, Marcel Duchamp (1912.)
- Mladenka, Marcel Duchamp (1912.)
- Upornost sjeanja, Salvador Dali (1931.)
- Kompozicija, Joan Miro (1933.)
- Stroj koji cvrkue, Paul Klee (1922.)
- Park pokraj Lu(cerna), Paul Klee

6.6. Ostalo
Apstrakcijski ekspresionizam - akcijsko slikarstvo
- Silazak u tminu, Adolf Gottlieb (1947.)
- Jetra su pijetlov ealj, Arshile Gorky (1944.)
- Jesenski ritam: broj 30, Jackson Pollock (1950.)
op-art
- Povezan s optikom, fizikim i psiholokim aspektom vida. Optike iluzije.
- Prikaza, iz niza U poast pravokutniku, Joseph Albers (1959.), dolazi u Ameriku
kada je Hitler zatvorio Bauhaus

53
Uvod u povijest umjetnosti 2

- Ulazak u zeleno, Richard Anuszkiewicz (1970.)

pop-art
- Marcel Duchamp i dadaisti su zatitnici pop-arta
- to to ini suvremeni dom tako razliitim, tako privlanim?, Richard Hamilton
(1956.)
- Djevojka koja se utapa, Roy Lichtenstein (1963.)
- Zlatna Marilyn Monroe, Andy Warhol (1962.)

54