PRVI DEO - Preieni tekst

Drugi deo - Osnovni tekst

Trei deo - Izmene i dopune

Zakonik o krivinom postupku

"Slubeni list CG", br. 57/2009, 49/2010, 47/2014 - Odluka US CG, 2/2015 - Odluka US
CG, 35/2015 (l. 88-91. nisu u preienom tekstu) i 58/2015 - drugi zakon.

D i o p r v i
O P T E O D R E D B E
Glava I
OSNOVNA PRAVILA
Predmet i cilj zakonika
lan 1
Ovim zakonikom utvruju se pravila sa ciljem da se omogui pravino voenje krivinog postupka i da niko nevin ne bude osuen, a da se
uiniocu krivinog djela izrekne krivina sankcija pod uslovima propisanim Krivinim zakonikom i na osnovu zakonito sprovedenog postupka.
Naelo zakonitosti
lan 2
(1) Krivinu sankciju uiniocu krivinog djela moe izrei samo nadleni sud u postupku koji je pokrenut i sproveden po ovom zakoniku.
(2) Prije pravosnane odluke suda, okrivljeni moe biti ogranien u svojoj slobodi i drugim pravima samo pod uslovima propisanim ovim
zakonikom.
Pretpostavka nevinosti i in dubio pro reo
lan 3
(1) Svako se smatra nevinim dok se njegova krivica za krivino djelo ne utvrdi pravosnanom odlukom suda.
(2) Dravni organi, mediji, udruenja graana, javne linosti i druga lica duni su da se pridravaju pravila iz stava 1 ovog lana i da svojim
javnim izjavama o krivinom postupku koji je u toku ne vrijeaju druga pravila postupka, prava okrivljenog i oteenog i naelo sudske
nezavisnosti.
(3) Ako i nakon pribavljanja svih raspoloivih dokaza i njihovog izvoenja u krivinom postupku, ostane samo sumnja u odnosu na
postojanje nekog bitnog obiljeja krivinog djela ili u pogledu injenica od kojih zavisi primjena neke odredbe Krivinog ili ovog zakonika, sud
e donijeti odluku koja je povoljnija za okrivljenog.
Prava osumnjienog, odnosno okrivljenog
lan 4
(1) Osumnjieni na prvom sasluanju mora biti obavijeten o krivinom djelu za koje se tereti i osnovima sumnje protiv njega.
(2) Okrivljenom se mora omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete i iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u
korist.
(3) Osumnjieni prilikom prvog sasluanja, odnosno okrivljeni mora biti upoznat da ne mora da daje nikakve izjave niti da odgovara na
postavljena pitanja, a da sve to izjavi moe biti upotrijebljeno kao dokaz.
Prava lica lienog slobode
lan 5
(1) Lice lieno slobode od strane nadlenog dravnog organa mora biti odmah obavijeteno, na svom jeziku ili na jeziku koji razumije, o
razlozima lienja slobode i istovremeno upoznato da nije duno nita da izjavi, da ima pravo da uzme branioca koga sam izabere, da
zahtijeva da se o lienju slobode obavijesti lice koje sam odredi, kao i diplomatsko konzularni predstavnik drave iji je dravljanin, odnosno
predstavnik odgovarajue meunarodne organizacije ako se radi o licu bez dravljanstva ili izbjeglici.
(2) Lice koje je lieno slobode, bez odluke suda, mora odmah biti sprovedeno nadlenom dravnom tuiocu, osim u sluajevima
predvienim ovim zakonikom.
Zabrana ponovnog suenja (Ne bis in idem)
lan 6
(1) Nikome ne moe biti ponovo sueno za krivino djelo za koje je pravosnanom odlukom osuen ili osloboen optube.
(2) Zabrana iz stava 1 ovog lana ne sprjeava ponavljanje krivinog postupka u skladu sa ovim zakonikom.
Slubeni jezik u krivinom postupku
lan 7
(1) U krivinom postupku slubeni jezik je crnogorski jezik.
(2) U sudu na ijem podruju znaajan dio stanovnitva ine pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica (u
daljem tekstu: manjine), u slubenoj upotrebi u krivinom postupku je i njihov jezik, u skladu sa zakonom.
Pravo na upotrebu svog jezika u krivinom postupku
lan 8
(1) Krivini postupak vodi se na crnogorskom jeziku.
(2) Stranke, svjedoci i druga lica koja uestvuju u postupku imaju pravo da u postupku upotrebljavaju svoj jezik ili jezik koji razumiju. Ako
se postupak ne vodi na jeziku nekog od tih lica, obezbijedie se prevoenje iskaza, isprava i drugog pisanog dokaznog materijala.
(3) O pravu na prevoenje pouie se lice iz stava 2 ovog lana, koje se moe odrei tog prava ako zna jezik na kojem se vodi postupak.
U zapisniku e se zabiljeiti da je data pouka i izjava uesnika u postupku.
(4) Prevoenje se povjerava tumau.
 Jezik na kojem se upuuju podnesci sudu, odnosno na kojem sud upuuje podneske
lan 9
(1) Tube, albe i drugi podnesci upuuju se sudu na crnogorskom jeziku.
(2) Lice lieno slobode moe upuivati sudu podneske na svom jeziku ili na jeziku koji razumije.
(3) Pozive, odluke i druga pismena upuuje sud na crnogorskom jeziku.
(4) Ako je u sudu u slubenoj upotrebi i jezik manjine, sud e na tom jeziku dostavljati sudska pismena licima koja su pripadnici te
manjine, a koja su se u postupku sluila tim jezikom. Ta lica mogu zahtijevati da im se pismena dostavljaju na crnogorskom jeziku.
(5) Okrivljenom koji je u pritvoru, na izdravanju kazne ili u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se izvrava mjera bezbjednosti dostavie se i
prevod pismena iz st. 1 i 3 ovog lana na jeziku kojim se slui u postupku.
Meusobno saobraanje sudova
lan 10
Sudovi saobraaju meusobno i ukazuju jedni drugima pravnu pomo na crnogorskom jeziku. Ako je pismeno sastavljeno na jeziku
manjine, a upuuje se sudu u kojem taj jezik nije u slubenoj upotrebi, priloie se prevod na crnogorskom jeziku.
Zabrana primjene nasilja i iznuivanja priznanja
lan 11
(1) Zabranjeno je prijetiti ili vriti nasilje nad osumnjienim, okrivljenim ili drugim licem koje uestvuje u postupku, kao i iznuivanje
priznanja ili druge izjave od tih lica.
(2) Sudska odluka se ne moe zasnivati na priznanju ili drugoj izjavi pribavljenoj iznuivanjem, muenjem, neovjenim ili poniavajuim
postupanjem.
Pravo na odbranu
lan 12
(1) Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz strunu pomo branioca koga sam izabere iz reda advokata.
(2) Okrivljeni ima pravo da njegovom sasluanju prisustvuje branilac.
(3) Prije prvog sasluanja, okrivljeni e se pouiti o pravu da uzme branioca, da se sa braniocem dogovori o nainu odbrane i da branilac
moe da prisustvuje njegovom sasluanju. On e biti upozoren da sve to izjavi moe biti upotrijebljeno protiv njega kao dokaz.
(4) Ako okrivljeni sam ne uzme branica, postavie mu se branilac po slubenoj dunosti, kad je to odreeno ovim zakonikom.
(5) Okrivljenom se mora obezbijediti dovoljno vremena i mogunosti za pripremanje odbrane.
(6) Osumnjieni ima pravo na branioca u skladu sa ovim zakonikom.
Pravo na rehabilitaciju i naknadu tete
lan 13
Lice koje je nezakonito ili neosnovano lieno slobode ili neosnovano osueno ima pravo na rehabilitaciju, pravo na naknadu tete od
drave, kao i druga prava utvrena zakonom.
Pouka o pravima okrivljenog ili drugog lica koje uestvuje u postupku
lan 14
Osumnjienog, odnosno okrivljenog ili drugo lice koje uestvuje u postupku, a iz neznanja bi moglo da propusti neku radnju u postupku ili
da zbog toga ne koristi svoja prava, sud, dravni tuilac i dravni organi koji uestvuju u postupku e pouiti o pravima koja mu po ovom
zakoniku pripadaju i o posljedicama proputanja radnje.
Pravo na suenje bez odlaganja
lan 15
(1) Okrivljeni ima pravo da, u najkraem roku, bude izveden pred sud i da mu bude sueno bez odlaganja.
(2) Sud je duan da postupak sprovede bez odugovlaenja i da onemogui svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja uestvuju u
postupku.
(3) Trajanje pritvora, odnosno drugih ogranienja slobode mora biti svedeno na najkrae potrebno vrijeme.
Naelo istine i pravinosti
lan 16
(1) Sud, dravni tuilac i drugi dravni organi koji uestvuju u krivinom postupku duni su da istinito i potpuno utvrde injenice koje su od
vanosti za donoenje zakonite i pravine odluke, kao i da sa jednakom panjom ispituju i utvrde injenice koje terete okrivljenog i one koje
mu idu u korist.
(2) Sud je duan da strankama i braniocu obezbijedi jednake uslove u pogledu predlaganja dokaza i pristupa dokazima i njihovom
izvoenju.
Slobodna ocjena dokaza i pravno nevaljani dokazi
lan 17
(1) Sud i dravni tuilac postojanje ili nepostojanje injenica, na kojima zasniva odluku, cijeni po svom slobodnom uvjerenju.
(2) Sudska odluka se ne moe zasnivati na dokazima koji su pribavljeni povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda zajemenih Ustavom
ili potvrenim meunarodnim ugovorima, ili na dokazima koji su pribavljeni povredama odredaba krivinog postupka, kao i drugim dokazima
za koje se iz njih saznalo, niti se takvi dokazi mogu koristiti u postupku.
Naelo optube
lan 18
(1) Krivini postupak pokree se i vodi po optubi ovlaenog tuioca.
(2) Za krivina djela za koja se goni po slubenoj dunosti ovlaeni tuilac je dravni tuilac, a za krivina djela za koja se goni po
privatnoj tubi ovlaeni tuilac je privatni tuilac.
(3) Ako dravni tuilac nae da nema osnova za pokretanje ili voenje krivinog postupka, na njegovo mjesto moe stupiti oteeni kao
tuilac, pod uslovima propisanim ovim zakonikom.
Naelo legaliteta krivinog gonjenja
 lan 19
Dravni tuilac je duan da preduzme krivino gonjenje kad postoje osnovi sumnje da je odreeno lice uinilo krivino djelo za koje se goni
po slubenoj dunosti, ako ovim zakonikom nije drukije odreeno.
Poetak krivinog postupka
lan 19a
Krivini postupak poinje:
1) donoenjem naredbe o sprovoenju istrage iz lana 275 ovog zakonika;
2) potvrivanjem neposredne optunice iz lana 288 ovog zakonika;
3) pozivanjem na glavni pretres u skraenom postupku u skladu sa lanom 454 stav 1 ovog zakonika ili donoenjem rjeenja o kanjavanju
bez odravanja glavnog pretresa u skladu sa lanom 461 stav 1 ovog zakonika;
4) pozivanjem na glavni pretres u postupku za izricanje mjere bezbjednosti obaveznog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi, odnosno
obaveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi u skladu sa lanom 471 stav 2 ovog zakonika;
5) zakazivanjem glavnog pretresa iz lana 451 stav 4 ovog zakonika;
6) potvrivanjem optube oteenog kao tuioca.
Ogranienje odreenih prava usljed voenja krivinog postupka
lan 19b
(1) Kad je propisano da voenje krivinog postupka ima za posljedicu ogranienje odreenih prava, ova ogranienja, ako zakonom nije
drukije propisano, nastupaju:
1) potvrivanjem optunice;
2) pozivanjem na glavni pretres u skraenom postupku u skladu sa lanom 454 stav 1 ovog zakonika ili donoenjem rjeenja o kanjavanju
bez odravanja glavnog pretresa u skladu sa lanom 461 stav 1 ovog zakonika;
3) pozivanjem na glavni pretres u postupku za izricanje mjere bezbjednosti obaveznog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi, odnosno
obaveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi u skladu sa lanom 471 stav 2 ovog zakonika.
(2) O okolnostima iz stava 1 ovog lana, sud e po slubenoj dunosti, u roku od tri dana od donoenja odluke, obavijestiti organ ili
poslodavca kod koga je okrivljeni zaposlen.
(3) Na nain i u roku iz stava 2 ovog lana, sud e obavijestiti organ ili poslodavca kod koga je okrivljeni zaposlen i o odreivanju pritvora.
(4) O davanju podataka u skladu sa st. 2 i 3 ovog lana, sud e obavijestiti okrivljenog i njegovog branioca, na njihov zahtjev.
Suenje u vijeu
lan 20
(1) U krivinom postupku sud sudi u vijeu.
(2) U prvostepenom sudu sudi sudija pojedinac kad je to propisano ovim zakonikom.
Ogranienje odreenih prava usljed pokretanja krivinog postupka
lan 21
- brisan -
Znaenje izraza
lan 22
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakoniku imaju sljedee znaenje:
1) osumnjieni je lice prema kome je nadleni dravni organ preduzeo neku radnju zbog postojanja osnova sumnje da je uinilo krivino
djelo, a u odnosu na koje jo nije donesena naredba o sprovoenju istrage niti je podnesena neposredna optunica;
2) okrivljeni je lice protiv koga je donesena naredba o sprovoenju istrage ili protiv koga je podignuta optunica, optuni predlog ili
privatna tuba ili lice protiv koga je pokrenut posebni postupak za primjenu mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u
zdravstvenoj ustanovi i obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi; izraz okrivljeni moe se koristiti u krivinom postupku kao opti naziv za
okrivljenog, optuenog i osuenog;
3) optueni je lice protiv koga je optunica stupila na pravnu snagu;
4) osueni je lice za koje je pravosnanom presudom ili pravosnanim rjeenjem o kanjavanju utvreno da je krivo za odreeno krivino
djelo;
5) oteeni je lice ije je kakvo lino ili imovinsko pravo krivinim djelom povrijeeno ili ugroeno;
6) tuilac je dravni tuilac, privatni tuilac i oteeni kao tuilac;
7) stranka je tuilac i okrivljeni;
8) organizovani kriminal podrazumijeva postojanje osnova sumnje da je krivino djelo za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora
od etiri godine ili tea kazna rezultat djelovanja tri ili vie lica udruenih u kriminalnu organizaciju, odnosno kriminalnu grupu, iji je cilj
vrenje tekih krivinih djela, radi sticanja nezakonite dobiti ili moi, u sluaju kad su ispunjena najmanje tri od sljedeih uslova:
a) da je svaki lan kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe imao unaprijed odreeni ili oigledno odredivi zadatak ili ulogu;
b) da je djelovanje kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe planirano na due vrijeme ili za neogranieni vremenski period;
v) da se djelovanje kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe zasniva na primjeni odreenih pravila unutranje kontrole i discipline
lanova;
g) da se djelovanje kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe planira i sprovodi u meunarodnim razmjerama;
d) da se u djelovanju kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe primjenjuje nasilje ili zastraivanje ili da postoji spremnost za
njihovu primjenu;
) da se u djelovanju kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe koriste privredne ili poslovne strukture;
e) da se u djelovanju kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe koristi pranje novca ili nezakonito steene dobiti;
) da postoji uticaj kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe ili njenog dijela na politiku vlast, sredstva javnog informisanja,
zakonodavnu, izvrnu ili sudsku vlast ili na druge vane drutvene ili ekonomske inioce;
9) najdua kazna zatvora je kazna zatvor od etrdeset godina.
Glava II
NADLENOST SUDOVA
1. STVARNA NADLENOST I SASTAV SUDA
Stvarna nadlenost
lan 23
Sud sudi u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene zakonom.
 Sastav suda i funkcionalna sudska nadlenost
lan 24
(1) U prvom stepenu sud sudi u vijeu sastavljenom od troje sudija, osim u sluaju iz stava 2 ovog lana.
(2) Za krivina djela za koja je kao glavna kazna propisana novana kazna ili kazna zatvora do deset godina u prvom stepenu sudi sudija
pojedinac, osim za djela organizovanog kriminala ili ako zakonom nije drukije odreeno.
(3) U drugom stepenu sud sudi u vijeu sastavljenom od troje sudija.
(4) U treem stepenu sud sudi u vijeu sastavljenom od pet sudija.
(5) U izviaju i istrazi uestvuje sudija za istragu prvostepenog suda u skladu sa ovim zakonikom.
(6) Predsjednik suda i predsjednik vijea odluuju u sluajevima propisanim ovim zakonikom.
(7) Prvostepeni sudovi, u vijeu sastavljenom od troje sudija, odluuju o albama protiv rjeenja sudije za istragu i drugih rjeenja kad je to
odreeno ovim zakonikom, donose odluke u prvom stepenu van glavnog pretresa, sprovode postupak i donose presudu po zahtjevu kojim se
trai izvrenje krivine presude stranog suda i stavljaju predloge u sluajevima propisanim ovim zakonikom ili drugim zakonom.
(8) Ako se kod suda koji sudi samo u prvom stepenu, zbog nedovoljnog broja sudija, ne moe obrazovati vijee iz stava 7 ovog lana,
poslove iz nadlenosti tog vijea vrie vijee neposredno vieg suda.
(9) Odredbe ovog zakonika koje se odnose na prava i dunosti predsjednika vijea i vijea shodno se primjenjuju i na sudiju pojedinca kad
sudi u skladu sa odredbama ovog zakonika.
(10) Sud odluuje o zahtjevu za zatitu zakonitosti u vijeu sastavljenom od pet sudija.
(11) U sluajevima koji nijesu propisani u st. 3, 4 i 10 ovog lana, sudovi vieg stepena odluuju u vijeu sastavljenom od troje sudija, ako
ovim zakonikom nije drukije odreeno.
2. MJESNA NADLENOST
Opta pravila odreivanja mjesne nadlenosti
lan 25
(1) Mjesno nadlean je, po pravilu, sud na ijem podruju je krivino djelo izvreno ili pokuano.
(2) Privatna tuba moe se podnijeti i sudu na ijem podruju okrivljeni ima prebivalite ili boravite.
(3) Ako je krivino djelo izvreno ili pokuano na podruju vie sudova ili na granici tih podruja ili je neizvjesno na kojem je podruju
izvreno ili pokuano, nadlean je sud koji je po optubi ovlaenog tuioca prvi zapoeo postupak, a u izviaju i istrazi nadlean je sud koji
je prvi preduzeo radnju po predlogu tuioca.
Mjesna nadlenost suda kad je djelo uinjeno na domaem brodu ili vazduhoplovu
lan 26
Ako je krivino djelo uinjeno na domaem brodu ili domaem vazduhoplovu, dok se nalazi u domaem pristanitu, nadlean je sud na
ijem podruju se nalazi to pristanite. U ostalim sluajevima, kad je krivino djelo uinjeno na domaem brodu ili domaem vazduhoplovu,
nadlean je sud na ijem se podruju nalazi matina luka broda, odnosno vazduhoplova ili domae pristanite u kojem se brod, odnosno
vazduhoplov prvi put zaustavi.
Mjesna nadlenost za djelo uinjeno putem medija
lan 27
(1) Ako je krivino djelo uinjeno putem tampe, nadlean je sud na ijem je podruju list tampan. Ako to mjesto nije poznato ili je list
tampan u drugoj dravi, nadlean je sud na ijem se podruju rastura tampani list.
(2) Ako po zakonu odgovara sastavlja teksta, nadlean je i sud na ijem podruju sastavlja ima prebivalite ili sud mjesta gdje se desio
dogaaj na koji se odnosi tekst.
(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana shodno se primjenjuju i u sluaju kad je izjava ili tekst objavljen preko radija, televizije ili drugih sredstava
javnog informisanja.
Mjesna nadlenost kad nije poznato mjesto izvrenja krivinog djela
lan 28
(1) Ako nije poznato mjesto izvrenja krivinog djela ili ako je to mjesto van Crne Gore, nadlean je sud na ijem podruju okrivljeni ima
prebivalite ili boravite.
(2) Ako je sud na ijem podruju okrivljeni ima prebivalite ili boravite ve zapoeo postupak, ostaje nadlean i kad se sazna za mjesto
izvrenja krivinog djela.
(3) Ako nije poznato mjesto izvrenja krivinog djela ni prebivalite ili boravite okrivljenog ili su oba van Crne Gore, nadlean je sud na
ijem se podruju okrivljeni lii slobode ili se sam prijavi.
Mjesna nadlenost kad su krivina djela izvrena u Crnoj Gori i u drugoj dravi
lan 29
Ako je neko lice uinilo krivino djelo u Crnoj Gori i u drugoj dravi, nadlean je sud koji je nadlean za krivino djelo uinjeno u Crnoj Gori.
Odreena mjesna nadlenost (forum ordinatum)
lan 30
Ako se po odredbama ovog zakonika ne moe ustanoviti koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Crne Gore (u daljem tekstu: Vrhovni
sud) odredie jedan od stvarno nadlenih sudova pred kojim e se sprovesti postupak.
3. SPAJANjE I RAZDVAJANjE POSTUPKA
Spajanje postupka
lan 31
(1) Ako je isto lice okrivljeno za vie krivinih djela, od kojih je za neka nadlean nii, a za neka vii sud, nadlean je vii sud, a u sluaju
kad su nadleni sudovi iste vrste, nadlean je sud koji je po optubi ovlaenog tuioca prvi zapoeo postupak, a u izviaju i istrazi nadlean
je sud koji je prvi preduzeo radnju po predlogu tuioca.
(2) Po odredbi stava 1 ovog lana odreuje se nadlenost i u sluaju kad je oteeni istovremeno uinio krivino djelo prema okrivljenom.
(3) Za saizvrioce je nadlean, po pravilu, sud koji je kao nadlean za jednog od njih prvi zapoeo postupak.
(4) Sud koji je nadlean za izvrioca krivinog djela nadlean je, po pravilu, i za sauesnike, prikrivae, lica koja su pomogla uiniocu
poslije izvrenog krivinog djela, kao i za lica koja nijesu prijavila pripremanje ili izvrenje krivinog djela ili uinioca.
(5) U sluajevima iz st. 1 do 4 ovog lana sprovee se, po pravilu, jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda.
 (6) Sud moe odluiti da se sprovede jedinstveni postupak i donese jedna presuda i u sluaju kad je vie lica okrivljeno za vie krivinih
djela, ali samo ako izmeu izvrenih krivinih djela postoji meusobna veza i isti dokazi. Ako je za neka od ovih krivinih djela nadlean vii
sud, a za neka nii sud, jedinstveni postupak moe se sprovesti samo pred viim sudom.
(7) Sud moe odluiti da se sprovede jedinstveni postupak i donese jedna presuda ako se pred istim sudom vode odvojeni postupci protiv
istog lica za vie krivinih djela ili protiv vie lica za isto krivino djelo.
(8) O spajanju postupka odluuje sud koji je nadlean za sprovoenje jedinstvenog postupka. Protiv rjeenja kojim je odreeno spajanje
postupka ili kojim je odbijen predlog za spajanje postupka nije dozvoljena alba.
(9) Odredbe o spajanju postupka shodno se primjenjuju i kad u izviaju i istrazi postupak vodi dravni tuilac koji odluuje o sprovoenju
jedinstvenog postupka.
Razdvajanje postupka
lan 32
(1) Na predlog stranaka, oteenog ili po slubenoj dunosti, sud koji je nadlean u skladu sa lanom 31 ovog zakonika moe, iz vanih
razloga ili iz razloga cjelishodnosti, do zavretka glavnog pretresa, odluiti da se postupak za pojedina krivina djela ili protiv pojedinih
okrivljenih razdvoji i posebno dovri ili preda drugom nadlenom sudu.
(2) Odredbe o razdvajanju postupka shodno se primjenjuju i kad u izviaju i istrazi postupak vodi dravni tuilac koji odluuje o sprovoenju
jedinstvenog postupka.
(3) Protiv rjeenja kojim je odreeno razdvajanje postupka ili kojim je odbijen predlog za razdvajanje postupka nije dozvoljena alba.
4. PRENOENjE MJESNE NADLENOSTI
Nuno prenoenje mjesne nadlenosti
lan 33
(1) Kad je nadleni sud, iz pravnih ili stvarnih razloga, sprijeen da postupa duan je da o tome izvijesti neposredno vii sud, koji e
odrediti drugi stvarno nadleni sud na svom podruju.
(2) Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana nije dozvoljena alba.
Prenoenje nadlenosti iz razloga cjelishodnosti
lan 34
(1) Vrhovni sud moe za voenje postupka odrediti drugi stvarno nadlean sud ako je oigledno da e se tako lake sprovesti postupak ili
ako postoje drugi vani razlozi.
(2) Rjeenje u smislu stava 1 ovog lana, moe se donijeti na predlog stranaka, sudije pojedinca ili predsjednika vijea.
5. SUKOB NADLENOSTI
Ocjena nadlenosti
lan 35
(1) Sud je duan da pazi na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost i im primijeti da nije nadlean oglasie se nenadlenim i po
pravosnanosti rjeenja ustupie predmet nadlenom sudu, osim u sluajevima iz st. 2 i 3 ovog lana.
(2) Ako sud poslije otvaranja glavnog pretresa ustanovi da je za suenje nadlean nii sud, nastavie postupak i donijeti odluku.
(3) Nakon to optunica stupi na pravnu snagu, sud se ne moe oglasiti mjesno nenadlenim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne
nenadlenosti.
(4) Nenadlean sud je duan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.
Pokretanje postupka za rjeavanje sukoba nadlenosti
lan 36
(1) Ako sud kojem je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud,
pokrenue postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti.
(2) Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj oglasio nenadlenim odluku donio drugostepeni sud, za tu
odluku vezan je po pitanju nenadlenosti i sud kojem je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud nadlean za rjeavanje sukoba
nadlenosti izmeu tih sudova.
Rjeavanje sukoba nadlenosti
lan 37
(1) O sukobu nadlenosti izmeu sudova rjeenje donosi zajedniki neposredno vii sud.
(2) Prije nego to donese rjeenje povodom sukoba nadlenosti, sud e zatraiti miljenje dravnog tuioca koji je nadlean da postupa
pred tim sudom, kad se krivini postupak vodi po optubi dravnog tuioca.
(3) Protiv rjeenja donesenog povodom sukoba nadlenosti alba nije dozvoljena.
(4) Prilikom odluivanja o sukobu nadlenosti, sud moe istovremeno, po slubenoj dunosti, donijeti odluku o prenoenju mjesne
nadlenosti, ako su ispunjeni uslovi iz lana 34 ovog zakonika.
(5) Do donoenja rjeenja o sukobu nadlenosti izmeu sudova, sud je duan da preduzima one radnje u postupku za koje postoji
opasnost od odlaganja.
Glava III
IZUZEE
Razlozi za izuzee
lan 38
Sudija ne moe vriti sudijsku dunost, ako:
1) je oteen krivinim djelom;
2) mu je okrivljeni, njegov branilac, tuilac, oteeni, njihov zakonski zastupnik ili punomonik brani drug, bivi brani drug ili sa njim ivi
u vanbranoj zajednici ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobonoj liniji do etvrtog stepena, a po tazbini do drugog
stepena;
3) je sa okrivljenim, njegovim braniocem, tuiocem ili oteenim u odnosu staraoca, tienika, usvojioca, usvojenika, hranioca ili
hranjenika;
4) je u istom krivinom predmetu uestvovao kao sudija za istragu, tuilac, branilac, zakonski zastupnik ili punomonik oteenog,
odnosno tuioca ili je sasluan kao svjedok ili kao vjetak;
 5) je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke nieg suda ili odluke iz lana 302 stav 10 ovog zakonika ili ako je u istom sudu
uestvovao u donoenju odluke koja se pobija albom;
6) postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost.

Postupak sudije u sluaju zahtjeva za izuzee

lan 39
(1) Kad sudija sazna da postoji neki od razloga za njegovo izuzee iz lana 38 ta. 1 do 5 ovog zakonika, duan je da odmah prekine rad
na tom predmetu i da o tome obavijesti predsjednika suda koji e dodijeliti predmet drugom sudiji. Ako se radi o izuzeu predsjednika suda,
njega e u tom sluaju zamijeniti sudija tog suda, najstariji po stau u sudu, a ako to nije mogue, sudiju koji e ga zamijeniti odredie
predsjednik neposredno vieg suda.
(2) Ako sudija smatra da postoje okolnosti iz lana 38 stav 1 taka 6 ovog zakonika, koje opravdavaju njegovo izuzee, obavijestie o
tome predsjednika suda.
Lica koja mogu traiti izuzee sudije
lan 40
(1) Izuzee sudije mogu traiti stranke, branilac i oteeni.
(2) Zahtjev za izuzee sudije stranke, branilac i oteeni mogu podnijeti do poetka glavnog pretresa, a ako su za razlog izuzea saznale
kasnije, zahtjev mogu podnijeti odmah po saznanju.
(3) Zahtjev za izuzee sudije vieg suda stranke, branilac i oteeni mogu podnijeti odmah po saznanju, a najkasnije do poetka sjednice
vijea ili pretresa.
(4) Stranke, branilac i oteeni mogu traiti izuzee samo poimenino odreenog sudije koji u predmetu postupa.
(5) Stranke, branilac i oteeni duni su da u zahtjevu navedu okolnosti zbog kojih smatraju da postoje neki od razloga za izuzee iz
lana 38 ovog zakonika. U zahtjevu se ne mogu navoditi razlozi koji su isticani u ranijem zahtjevu za izuzee koji je odbijen.
Odluivanje o zahtjevu za izuzee
lan 41
(1) O zahtjevu za izuzee iz lana 40 ovog zakonika odluuje predsjednik suda.
(2) Ako se trai izuzee samo predsjednika suda ili predsjednika suda i sudije, odluku o izuzeu donosi predsjednik neposredno vieg
suda, a ako se trai izuzee predsjednika Vrhovnog suda, odluku o izuzeu donosi opta sjednica tog suda.
(3) Prije donoenja rjeenja o izuzeu pribavie se izjava sudije, odnosno predsjednika suda, a po potrebi, sprovee se i drugi izviaji.
(4) Protiv rjeenja kojim se usvaja zahtjev za izuzee nije dozvoljena alba. Rjeenje kojim se zahtjev za izuzee odbija moe se pobijati
posebnom albom, a ako je to rjeenje doneseno poslije podignute optunice, onda samo albom na presudu.
(5) Ako je zahtjev za izuzee podnesen suprotno odredbama lana 40 ovog zakonika, zahtjev e se odbaciti u cjelini, odnosno djelimino.
Protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje nije dozvoljena alba. Rjeenje kojim se zahtjev odbacuje donosi predsjednik suda, a na glavnom
pretresu vijee. U donoenju tog rjeenja na glavnom pretresu moe uestvovati sudija ije se izuzee trai.
(6) Izuzetno, sudija na glavnom pretresu moe odbaciti zahtjev kojim se trai njegovo izuzee, odnosno zahtjev kojim se trai njegovo
izuzee i izuzee predsjednika suda, ako ocijeni da je zahtjev za izuzee oigledno neosnovan i da je podnijet radi sprjeavanja ili ometanja
suda u preduzimanju odreenih radnji, odnosno radi odugovlaenja postupka. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena posebna alba.
Postupak sudije do donoenja odluke o izuzeu
lan 42
Kad sudija sazna da je podnijet zahtjev za njegovo izuzee duan je da odmah obustavi rad na predmetu, a ako se radi o izuzeu iz lana
38 taka 6 ovog zakonika moe, do donoenja rjeenja o zahtjevu, preduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja.
Izuzee dravnog tuioca i drugih uesnika u postupku
lan 43
(1) Odredbe o izuzeu sudija shodno se primjenjuju i na dravne tuioce i lica koja su na osnovu zakona ovlaena da dravnog tuioca
zastupaju u postupku, zapisniare, tumae i struna lica, kao i na vjetake ije se izuzee moe traiti i zbog razloga iz lana 139 i lana
148 stav 2 ovog zakonika.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog lana, dravni tuilac se nee izuzeti ako je u istom predmetu vrio dokazne radnje, odnosno ako je u
postupku uestvovao kao tuilac ili je u istom predmetu uestvovao u postupku pred niim sudom u smislu lana 38 st. 4 i 5 ovog zakonika.
(3) O izuzeu dravnog tuioca odluuje rukovodilac dravnog tuilatva, a o izuzeu rukovodioca dravnog tuilatva odluuje rukovodilac
neposredno vieg dravnog tuilatva. O izuzeu vrhovnog dravnog tuioca odluuje sjednica Vrhovnog dravnog tuilatva.
(4) O izuzeu zapisniara, tumaa, strunog lica i vjetaka odluuje vijee, predsjednik vijea ili sudija.
(5) Kad ovlaeni policijski slubenici preduzimaju dokazne radnje na osnovu ovog zakonika, o njihovom izuzeu odluuje nadleni dravni
tuilac. Ako prilikom preduzimanja ovih radnji uestvuje zapisniar, o njegovom izuzeu odluuje slubeno lice koje preduzima radnju.

Glava IV
DRAVNI TUILAC
Prava i dunosti
lan 44
(1) Osnovno pravo i dunost dravnog tuioca je gonjenje uinilaca krivinih djela.
(2) Za krivina djela za koja se goni po slubenoj dunosti dravni tuilac je nadlean da:
1) izdavanjem obavezujuih naloga ili neposrednim rukovoenjem usmjerava radnje organa uprave nadlenog za policijske poslove (u
daljem tekstu: policija), vojne policije, organa uprave nadlenog za poslove carina, organa uprave nadlenog za poslove poreza i drugih
organa uprave u izviaju;
2) donosi rjeenja o odlaganju krivinog gonjenja kad je to predvieno ovim zakonikom i odbacuje krivine prijave iz razloga pravinosti;
3) donosi naredbe o sprovoenju istrage, sprovodi istragu i vri neodlone dokazne radnje u izviaju;
4) sa okrivljenima u skladu sa ovim zakonikom zakljuuje sporazume o priznanju krivice nakon to je prikupio dokaze u skladu sa ovim
zakonikom;
5) podie i zastupa optunice, odnosno optune predloge pred nadlenim sudom;
6) izjavljuje pravne lijekove protiv sudskih odluka;
7) vri i druge radnje odreene ovim zakonikom.
 (3) Radi vrenja ovlaenja iz stava 2 taka 1 ovog lana, policija i drugi dravni organi duni su da prije svake preduzete radnje, osim u
sluaju hitnosti, obavijeste nadlenog dravnog tuioca. Policija i drugi dravni organi nadleni za otkrivanje krivinih djela duni su da
postupe po zahtjevu nadlenog dravnog tuioca.
(4) Dravni tuilac je duan da u toku istrage sa jednakom panjom utvrdi injenice koje terete okrivljenog i one koje mu idu u prilog.
Stvarna nadlenost
lan 45
Stvarna nadlenost dravnog tuioca u krivinom postupku odreuje se u skladu sa posebnim zakonom.
Mjesna nadlenost
lan 46
Mjesna nadlenost dravnog tuioca odreuje se prema mjesnoj nadlenosti suda za podruje za koje je dravni tuilac imenovan.
Radnje preduzete od strane nenadlenog dravnog tuioca
lan 47
Kad postoji opasnost od odlaganja, radnje u postupku preduzee i nenadleni dravni tuilac, o emu mora odmah obavijestiti nadlenog
dravnog tuioca.
Preduzimanje radnji
lan 48
Dravni tuilac preduzima radnje u postupku neposredno. Po ovlaenju dravnog tuioca radnje u postupku, osim sasluanja
osumnjienog, moe preduzeti i savjetnik u dravnom tuilatvu, u skladu sa zakonom kojim se ureuje Dravno tuilatvo. Zapisnik o
sprovedenoj radnji u postupku od strane savjetnika potpisom ovjerava dravni tuilac.
Sukob nadlenosti
lan 49
Sukob nadlenosti izmeu dravnih tuilaca rjeava zajedniki neposredno vii dravni tuilac.
Odustanak od optube
lan 50
Dravni tuilac moe odustati od optube do zavretka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom, a pred viim sudom u sluajevima
predvienim ovim zakonikom.
Glava V
PRIVATNI TUILAC I OTEENI
Rok za podnoenje privatne tube
lan 51
(1) Za krivina djela za koja se goni po privatnoj tubi, tuba se podnosi u roku od tri mjeseca od dana kad je privatni tuilac, odnosno lice
iz lana 54 ovog zakonika, saznalo za krivino djelo i uinioca.
Podnoenje privatne tube
lan 52
(1) Privatna tuba podnosi se nadlenom sudu.
(2) Kad je oteeni podnio krivinu prijavu, a u toku postupka se utvrdi da se radi o krivinom djelu za koje se goni po privatnoj tubi,
prijava e se smatrati blagovremenom privatnom tubom ako je podnesena u roku predvienom za privatnu tubu.
Privatna tuba maloljetnika i lica lienog poslovne sposobnosti
lan 53
(1) Za maloljetna lica i lica koja su potpuno liena poslovne sposobnosti privatnu tubu podnosi njihov zakonski zastupnik.
(2) Izuzetno, maloljetnik koji je navrio esnaest godina moe i sam podnijeti privatnu tubu.
Sukcesija privatnog tuioca
lan 54
Ako privatni tuilac umre u toku roka za podnoenje privatne tube ili u toku postupka, njegov brani drug, lice sa kojim ivi u vanbranoj
zajednici, djeca, roditelji, usvojenici, usvojitelji, braa i sestre mogu, u roku od tri mjeseca poslije njegove smrti, podnijeti tubu, odnosno
dati izjavu da postupak nastavljaju.
Vie oteenih i gonjenje po privatnoj tubi
lan 55
Ako je krivinim djelom oteeno vie lica, gonjenje e se preduzeti, odnosno nastaviti po privatnoj tubi bilo kog oteenog.
Odustanak od privatne tube i posljedice odustanka
lan 56
(1) Privatni tuilac moe davanjem izjave sudu pred kojim se vodi postupak odustati od privatne tube do zavretka glavnog pretresa.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana privatni tuilac gubi pravo da ponovo podnese privatnu tubu.
Pretpostavljeni odustanak od privatne tube i povraaj u preanje stanje
lan 57
(1) Ako privatni tuilac ne doe na glavni pretres iako je uredno pozvan ili mu se poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu
promjene adrese ili boravita smatrae se da je odustao od tube, osim u sluaju iz lana 457 ovog zakonika.
(2) Predsjednik vijea dozvolie povraaj u preanje stanje privatnom tuiocu koji, iz opravdanog razloga, nije mogao da doe na glavni
pretres ili da blagovremeno obavijesti sud o promjeni adrese ili boravita, ako u roku od osam dana po prestanku smetnje podnese molbu za
povraaj u preanje stanje.
 (3) Poslije proteka tri mjeseca od dana proputanja podnoenja molbe iz stava 2 ovog lana ne moe se traiti povraaj u preanje
stanje.
(4) Protiv rjeenja kojim se dozvoljava povraaj u preanje stanje nije dozvoljena alba.
(5) Rjeenje o obustavi postupka doneseno u sluaju iz stava 1 ovog lana stupa na pravnu snagu kad isteknu rokovi iz st. 2 i 3 ovog
lana, ako privatni tuilac u tim rokovima ne podnese molbu za povraaj u preanje stanje ili kad rjeenje kojim se molba odbija postane
pravosnano.
Pravo upoznavanja sa dokaznim materijalom i pravo predlaganja dokaza
lan 58
(1) Oteeni ima pravo da u toku istrage ukae na sve injenice i da predlae dokaze koji su od vanosti za krivinu stvar i njegov
imovinskopravni zahtjev.
(2) Na glavnom pretresu oteeni i privatni tuilac imaju pravo da predlau dokaze, postavljaju pitanja optuenom, svjedocima i vjetacima,
da iznose primjedbe i objanjenja u pogledu njihovih iskaza i da daju druge izjave i predloge.
(3) Oteeni, oteeni kao tuilac i privatni tuilac imaju pravo da razmatraju spise i razgledaju predmete koji slue kao dokaz.
Oteenom se moe uskratiti razmatranje spisa do donoenja naredbe o sprovoenju istrage ili dok ne bude sasluan kao svjedok.
(4) Oteeni koji je rtva krivinog djela protiv polne slobode ima pravo da ga saslua i postupak vodi sudija istog pola, ako to omoguava
kadrovski sastav suda.
(5) Dravni tuilac i predsjednik vijea upoznae oteenog i privatnog tuioca sa pravima iz st. 1 do 4 ovog lana.
(6) Kad se krivini postupak vodi za krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora preko tri godine, a oteeni prema svom imovnom
stanju ne moe snositi trokove zastupanja, na njegov zahtjev moe mu se postaviti punomonik ako je zastupanje oteenog od strane
punomonika u interesu pravinosti. Ako je oteeni maloljetno lice, sud e u toku cijelog krivinog postupka po slubenoj dunosti cijeniti
da li je potrebno da mu se postavi punomonik.
(7) Pravo na pravnu pomo oteeni ostvaruje u skladu sa posebnim zakonom.
Oteeni kao tuilac (supsidijarni tuilac)
lan 59
(1) Kad dravni tuilac nae da nema osnova da preduzme gonjenje za krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti ili da nema
osnova da preduzme gonjenje protiv nekog od prijavljenih sauesnika duan je da, u roku od osam dana, o tome obavijesti oteenog, uputi
ga da moe sam preduzeti gonjenje i dostavi mu rjeenje o odbacivanju krivine prijave, osim u sluajevima iz lana 272 stav 6 i lana 273
ovog zakonika.
(2) Na nain iz stava 1 ovog lana postupie dravni tuilac kad donese naredbu o obustavi istrage i sud kad donese rjeenje o obustavi
postupka zbog odustanka dravnog tuioca od optube.
(3) Oteeni ima pravo da preduzme, odnosno nastavi gonjenje, u roku od 30 dana od dana kad je primio obavjetenje iz stava 1 ovog
lana, a u sluaju da je podnio pritubu u skladu sa lanom 271a ovog zakonika, u roku od 30 dana od dana prijema obavjetenja
neposredno vieg dravnog tuilatva o postupanju po pritubi.
(4) Ako je dravni tuilac odustao od optunice, oteeni moe, preuzimajui gonjenje, ostati pri podignutoj optunici ili podii novu.
(5) Oteeni koji nije obavijeten da dravni tuilac nije preduzeo gonjenje ili da je odustao od gonjenja moe svoju izjavu da preduzima ili
nastavlja postupak dati pred nadlenim sudom, u roku od est mjeseci od dana kad je dravni tuilac odbacio prijavu ili obustavio istragu,
odnosno od dana kad je doneseno rjeenje o obustavi postupka.
(6) Obavjetenje dravnog tuioca, odnosno suda da oteeni moe preduzeti gonjenje sadri i pouku koje radnje moe preduzeti radi
ostvarivanja ovog prava.
(7) Ako oteeni kao tuilac umre u toku roka za preduzimanje gonjenja ili u toku postupka, njegov brani drug, lice sa kojim ivi u
vanbranoj zajednici, djeca, roditelji, usvojenici, usvojitelji, braa i sestre mogu, u roku od tri mjeseca od dana njegove smrti, preduzeti
gonjenje, odnosno dati izjavu da postupak nastavljaju.
(8) Rjeenje o obustavi postupka zbog odustanka dravnog tuioca od gonjenja stupa na pravnu snagu po isteku rokova iz st. 3, 5 i 7 ovog
lana, ako oteeni, odnosno lica iz stava 7 ovog lana u propisanim rokovima nijesu preuzela gonjenje.
Nastavljanje gonjenja na glavnom pretresu i povraaj u preanje stanje
lan 60
(1) Kad dravni tuilac odustane od optunice na glavnom pretresu, oteeni je duan da se odmah izjasni da li hoe da nastavi gonjenje.
(2) Ako oteeni nije prisutan na glavnom pretresu, a uredno je pozvan ili mu se poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu
promjene adrese ili boravita smatrae se da nee da nastavi gonjenje.
(3) Predsjednik vijea prvostepenog suda dozvolie povraaj u preanje stanje oteenom koji nije uredno pozvan ili je uredno pozvan, a
iz opravdanih razloga nije mogao doi na glavni pretres na kojem je donesena presuda kojom se optuba odbija zbog odustanka dravnog
tuioca od optunice, ako oteeni u roku od osam dana od prijema presude podnese molbu za povraaj u preanje stanje i ako u toj molbi
izjavi da nastavlja gonjenje. U ovom sluaju zakazae se ponovo glavni pretres i presudom donesenom na osnovu novog glavnog pretresa
ukinue se ranija presuda. Ako uredno pozvani oteeni kao tuilac ne doe na novi glavni pretres ili prije poetka pretresa izjavi da odustaje
od gonjenja, ranija presuda ostaje na snazi.
(4) Na povraaj u preanje stanje iz stava 3 ovog lana primijenie se odredbe lana 57 st. 3 i 4 ovog zakonika.
(5) Presuda kojom se optuba odbija, izreena u sluaju iz stava 2 ovog lana, postaje pravosnana kad isteknu rokovi za podnoenje
molbe za povraaj u preanje stanje.
Gubitak prava na supsidijarnu optubu
lan 61
(1) Ako oteeni u zakonskom roku ne preduzme ili ne nastavi gonjenje ili ako oteeni kao tuilac ne doe na glavni pretres iako je
uredno pozvan ili mu se poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravita smatrae se da je odustao od
gonjenja.
(2) U sluaju nedolaska oteenog kao tuioca na glavni pretres na koji je bio uredno pozvan primijenie se odredbe lana 57 st. 2 do 5
ovog zakonika.
Prava oteenog kao tuioca i preuzimanje gonjenja od strane dravnog tuioca
lan 62
(1) Oteeni kao tuilac ima ista prava koja ima dravni tuilac, osim ovlaenja koja pripadaju dravnom tuiocu kao dravnom organu.
(2) U postupku koji se vodi po optubi oteenog kao tuioca dravni tuilac ima pravo uvida u spise krivinog predmeta i da do zavretka
glavnog pretresa preuzme gonjenje i zastupanje optube.
(3) Radi ostvarivanja prava iz stava 2 ovog lana, sud e obavijestiti dravnog tuioca da je oteeni preduzeo gonjenje.
Zakonski zastupnik oteenog koji nema poslovnu sposobnost
 lan 63
(1) Ako je oteeni maloljetno lice ili lice koje je potpuno lieno poslovne sposobnosti, njegov zakonski zastupnik je ovlaen da daje sve
izjave i da preduzima sve radnje na koje je po ovom zakoniku ovlaen oteeni.
(2) Izuzetno, oteeni koji je navrio esnaest godina ovlaen je da sam daje izjave i preduzima radnje u postupku.
Ostvarivanje prava preko punomonika
lan 64
(1) Privatni tuilac, oteeni i oteeni kao tuilac, kao i njihovi zakonski zastupnici mogu svoja prava u postupku vriti i preko
punomonika.
(2) Sud je duan da lica iz stava 1 ovog lana poui o pravu na punomonika.
(3) Oteenom kao tuiocu, kad se postupak vodi po njegovoj optubi za krivino djelo za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora u
trajanju preko pet godina, moe se, na njegovo traenje, postaviti punomonik, ako je to u interesu postupka i ako oteeni kao tuilac,
prema svom imovnom stanju, ne moe snositi trokove zastupanja. O zahtjevu odluuje predsjednik vijea, a punomonika postavlja
predsjednik suda iz reda advokata.
Dunost obavjetavanja suda o promjeni adrese ili boravita
lan 65
Privatni tuilac, oteeni kao tuilac i oteeni, kao i njihovi zakonski zastupnici i punomonici duni su da o svakoj promjeni adrese ili
boravita obavijeste sud, sa ime e ih sud upoznati i upozoriti na posljedice proputanja propisane ovim zakonikom.
Glava VI
BRANILAC
Pravo na branioca
lan 66
(1) Okrivljeni ima pravo na branioca.
(2) Branioca okrivljenom mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik, brani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojilac, usvojenik, brat,
sestra i hranilac, kao i lice sa kojim okrivljeni ivi u vanbranoj zajednici.
(3) Za branioca se moe uzeti samo advokat.
(4) Branilac je duan da podnese punomoje organu pred kojim se vodi postupak. Okrivljeni moe dati braniocu i usmeno punomoje na
zapisnik kod organa pred kojim se vodi postupak.
Vie branilaca i zajedniki branilac
lan 67
(1) Vie okrivljenih mogu imati zajednikog branioca samo ako to nije u suprotnosti sa interesima njihove odbrane.
(2) Jedan okrivljeni moe imati istovremeno u postupku najvie tri branioca, a smatra se da je odbrana obezbijeena kad u postupku
uestvuje jedan od branilaca.
Ko ne moe biti branilac
lan 68
(1) Branilac ne moe biti saokrivljeni, oteeni, brani drug oteenog, tuioca ili sudije, ni njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog
stepena, u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena.
(2) Branilac ne moe biti ni lice koje je kao svjedok pozvano na glavni pretres, osim ako je po ovom zakoniku osloboeno dunosti
svjedoenja i izjavilo da nee svjedoiti.
(3) Branilac ne moe biti ni lice koje je u istom predmetu postupalo kao sudija ili dravni tuilac ili je preduzimalo radnje u izviaju.
Obavezna odbrana
lan 69
(1) Ako je okrivljeni lice sa invaliditetom usljed ega je pravo lica sa invaliditetom da se uspjeno brani oteano ili ako se postupak vodi
zbog krivinog djela za koje se moe izrei najdua kazna zatvora, okrivljeni mora imati branioca tokom cijelog postupka, poev od prvog
sasluanja.
(2) Poslije podignute optunice zbog krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora u trajanju od deset godina, okrivljeni
mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optunice.
(3) Okrivljeni kome je odreen pritvor mora imati branioca dok je u pritvoru.
(4) Okrivljeni kome se sudi u odsustvu, u smislu lana 324 stav 2 ovog zakonika, mora imati branioca im sud donese rjeenje o suenju
u odsustvu.
(5) Osumnjieni koga policija, odnosno slubenici organa dravne uprave nadlenog za poslove carina u izviaju sasluavaju, u skladu sa
lanom 261 stav 5 ovog zakonika, mora imati branioca.
(6) Osumnjieni mora imati branioca kad dravni tuilac donese rjeenje o zadravanju iz lana 267 ovog zakonika.
(7) Okrivljeni mora imati branioca od poetka pregovaranja o uslovima priznanja krivice iz lana 300 stav 2 ovog zakonika, do donoenja
odluke suda o albi na presudu.
(8) Ako okrivljeni u sluajevima obavezne odbrane ne uzme branioca, o postavljenju branioca po slubenoj dunosti do podizanja
optunice odluuje rukovodilac nadlenog dravnog tuilatva, a nakon podignute optunice do pravosnanosti presude i u sluaju kad je
izreena najdua kazna zatvora u postupku po vanrednim pravnim lijekovima predsjednik suda. Kad se okrivljenom po slubenoj dunosti
postavi branilac poslije podignute optunice, o tome e se okrivljeni obavijestiti istovremeno sa dostavljanjem optunice. Ako okrivljeni u
sluaju obavezne odbrane u toku postupka ostane bez branioca, a sam ne uzme drugog branioca, predsjednik suda pred kojim se vodi
postupak postavie mu branioca po slubenoj dunosti. Branilac postavljen po slubenoj dunosti ostaje u postupku dok postoje uslovi za
obaveznu odbranu, odnosno dok okrivljeni sam ne izabere branioca.
(9) Okrivljenom e se postaviti branilac po redosljedu sa spiska Advokatske komore Crne Gore (u daljem tekstu: Advokatska komora).
Postavljanje branioca zbog slabog imovnog stanja
lan 70
(1) Kad ne postoje uslovi za obaveznu odbranu, a to zahtijevaju interesi pravinosti, okrivljenom se, na njegov zahtjev, moe postaviti
branilac ako prema svom imovnom stanju ne moe snositi trokove odbrane.
(2) O zahtjevu odluuje u izviaju i istrazi nadleni dravni tuilac, a nakon podignute optube predsjednik suda, po redosljedu sa spiska
Advokatske komore.
 Razrjeenje postavljenog branioca
lan 71
(1) Ukoliko okrivljeni u sluajevima iz l. 69 i 70 ovog zakonika sam uzme drugog branioca, postavljeni branilac e se razrijeiti.
(2) Branilac postavljen u skladu sa lanom 69 stav 3 ovog zakonika bie razrijeen nakon pravosnanosti rjeenja o ukidanju pritvora.
(3) Postavljeni branilac moe samo iz opravdanih razloga traiti da bude razrijeen.
(4) O razrjeenju branioca u sluaju iz st. 1 i 2 ovog lana, prije podignute optunice odluuje dravni tuilac, nakon podignute optunice,
predsjednik vijea, na glavnom pretresu vijee, a u albenom postupku predsjednik prvostepenog vijea, odnosno vijee nadleno za
odluivanje u postupku po albi. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba.
(5) Nadleni dravni tuilac, odnosno predsjednik suda moe razrijeiti postavljenog branioca koji neuredno izvrava dunost. Umjesto
razrijeenog branioca, nadleni dravni tuilac, odnosno predsjednik suda postavie drugog branioca. O razrjeenju branioca obavijestie se
Advokatska komora.
Pravo branioca na uvid u spise predmeta i upoznavanje sa sadrinom krivine prijave
lan 72
(1) Branilac ima pravo na uvid u spise predmeta u skladu sa l. 203, 203a i 203b ovog zakonika.
(2) Prije prvog sasluanja osumnjienog, branilac ima pravo da mu se predoi sadrina krivine prijave.
Komunikacija okrivljenog koji je u pritvoru i branioca
lan 73
(1) Ako se okrivljeni nalazi u pritvoru, branilac se moe sa njim dopisivati i razgovarati bez nadzora.
(2) Branilac ima pravo na povjerljiv razgovor sa osumnjienim koji je lien slobode i prije nego to je osumnjieni sasluan. Kontrola ovog
razgovora prije prvog sasluanja doputena je samo posmatranjem, ali ne i sluanjem.
Preduzimanje radnji od strane branioca
lan 74
(1) Branilac je ovlaen da u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje moe preduzeti okrivljeni, osim onih koje, shodno odredbama
ovog zakonika, okrivljeni moe samo lino vriti.
(2) Branilac ne smije preduzimati radnje protiv izriito izraene volje okrivljenog, osim u sluaju iz lana 382 stav 6 ovog zakonika.
(3) Prava i dunosti braniocu prestaju kad mu okrivljeni opozove punomoje, kad bude razrijeen i protekom roka od 15 dana od dana
otkazivanja punomoja.
Glava VII
RADNjE DOKAZIVANjA
1. PRETRESANjE STANA, STVARI I LICA
Razlozi za pretresanje stana, drugih prostorija, pokretnih stvari i lica
lan 75
(1) Pretresanje stana i drugih prostorija okrivljenog ili drugih lica i njihovih pokretnih stvari izvan stana moe se preduzeti ako postoje
osnovi sumnje da e se pretresanjem okrivljeni uhvatiti ili da e se pronai tragovi krivinog djela ili predmeti vani za krivini postupak.
(2) Pretresanje pokretnih stvari, u smislu stava 1 ovog lana, obuhvata i pretresanje raunara i slinih ureaja za automatsku obradu
podataka koji su sa raunarom povezani. Na zahtjev suda, lice koje se koristi raunarom duno je omoguiti pristup raunaru i prenosivim
medijima na kojima se uvaju podaci koji se odnose na predmet pretresanja (diskovi, USB-fle disk, USB-hard disk, diskete, trake i slino),
kao i pruiti potrebna obavjetenja za upotrebu raunara. Lice koje to odbije iako za to ne postoje razlozi iz lana 111 ovog zakonika moe
biti kanjeno u skladu sa lanom 85 stav 3 ovog zakonika.
(3) Pretresanje lica moe se preduzeti kad postoje osnovi sumnje da e se pretresanjem pronai tragovi i predmeti vani za krivini
postupak.
Naredba i zahtjev za donoenje naredbe za pretresanje
lan 76
(1) Naredbu za pretresanje donosi sud na zahtjev dravnog tuioca ili na zahtjev ovlaenog slubenog lica policije koje je dobilo odobrenje
dravnog tuioca, a izvrava je policija.
(2) Zahtjev za donoenje naredbe podnosi se u pisanoj formi, a izuzetno i usmeno, u skladu sa lanom 78 ovog zakonika.
Sadraj zahtjeva za donoenje naredbe za pretresanje
lan 77
Zahtjev za donoenje naredbe za pretresanje sadri:
1) naznaenje podnosioca zahtjeva;
2) naziv suda kojem se zahtjev upuuje;
3) injenice iz kojih proizilazi vjerovatnoa postojanja razloga za pretresanje iz lana 75 ovog zakonika;
4) ime i prezime, a po potrebi i opis lica koje je potrebno uhvatiti tokom pretresanja stana ili drugih prostorija, odnosno oekivane tragove i
opis predmeta koje je potrebno pretresanjem pronai;
5) odreivanje predmeta na kome e se obaviti pretresanje uz navoenje adrese, podataka o vlasniku, odnosno draocu stvari ili stana ili
drugih prostorija i drugih podataka koji su bitni za utvrivanje identiteta;
6) potpis podnosioca zahtjeva.
Usmeni zahtjev za donoenje naredbe
lan 78
(1) Usmeni zahtjev za donoenje naredbe za pretresanje moe se podnijeti kad postoji opasnost od odlaganja.
(2) Zahtjev iz stava 1 ovog lana moe se saoptiti sudiji za istragu i telefonom, radio vezom ili drugim sredstvom elektronske
komunikacije.
(3) Kad je podnesen usmeni zahtjev za donoenje naredbe za pretresanje sudija za istragu e dalji tok razgovora zabiljeiti. U sluaju kad
se koristi audio ili stenografski zapisnik, u roku od 24 sata, napravie se njegov prepis ija e se istovjetnost ovjeriti i uvati sa originalnim
zapisnikom.
Naredba za pretresanje
 lan 79
(1) Kad sudija za istragu primi zahtjev za donoenje naredbe, ako se saglasi sa zahtjevom, donijee odmah naredbu za pretresanje koja
sadri:
1) podatke iz lana 77 ovog zakonika;
2) da e pretresanje izvriti policija;
3) pouku da se pretresanje vri u skladu sa lanom 80 ovog zakonika;
4) potpis sudije i slubeni peat suda.
(2) Ukoliko se sudija za istragu ne saglasi sa zahtjevom za donoenje naredbe za pretresanje, odmah e zatraiti da o zahtjevu odlui
vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika. Vijee je duno da odlui o zahtjevu u roku od 24 asa.
Pretresanje po naredbi suda
lan 80
(1) Naredba o pretresanju predaje se prije poetka pretresanja licu kod koga e se ili na kome e se pretresanje izvriti. Prije pretresanja
pozvae se lice na koje se odnosi naredba o pretresanju da dobrovoljno preda lice, odnosno predmete koji se trae. To lice e se pouiti da
ima pravo da uzme advokata, odnosno branioca koji moe prisustvovati pretresu. Ako lice na koje se odnosi naredba o pretresu zahtijeva
prisustvo advokata, odnosno branioca, poetak pretresa e se odloiti do njegovog dolaska, a najdue za dva asa.
(2) Pretresanju se moe pristupiti i bez prethodne predaje naredbe, kao i bez prethodnog poziva za predaju lica ili stvari i pouke o pravu na
branioca, odnosno advokata, ako je to neophodno radi sprjeavanja vrenja krivinog djela, neposrednog hvatanja uinioca krivinog djela ili
radi spaavanja ljudi i imovine ili ako se pretresanje ima izvriti u javnim prostorijama.
(3) Pretresanje se vri danju od 6 asova do 21 as. Pretresanje se moe vriti i nou, ako je danju zapoeto pa nije dovreno ili ako je to
zbog opasnosti od odlaganja izriito naredio sud ili ako postoje razlozi iz lana 83 stav 1 ovog zakonika.
Pravila pretresanja
lan 81
(1) Dralac stana i drugih prostorija pozvae se da prisustvuje pretresanju, a ako je on odsutan, pozvae se njegov zastupnik ili neko od
odraslih ukuana ili susjeda.
(2) Zakljuane prostorije, namjetaj ili druge stvari otvorie se silom samo ako njihov dralac nije prisutan ili nee dobrovoljno da ih otvori.
Prilikom otvaranja izbjegavae se nepotrebno oteenje.
(3) Pretresanju stana ili lica prisustvuju dva punoljetna graanina kao svjedoci, osim ako postoje razlozi iz lana 83 stav 4 ovog zakonika.
Pretresanje lica vri lice istog pola, a za svjedoka se uzima lice istog pola. Svjedoci e se prije poetka pretresanja upozoriti da paze na tok
pretresanja, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadrina zapisnika nije
tana.
(4) Kad se pretresaju prostorije dravnog organa, privrednog drutva ili drugog pravnog lica, pozvae se njihov rukovodilac da prisustvuje
pretresanju.
(5) Pretresanje i pregledi u vojnoj zgradi izvrie se po odobrenju nadlenog vojnog starjeine i uz prisustvo lica koje on odredi.
(6) Ako se pretresanje mora izvriti na brodu ili vazduhoplovu, naredba o pretresanju e se predati zapovjedniku broda, odnosno
vazduhoplova. Zapovjednik broda, odnosno vazduhoplova ili lice koje on odredi prisustvuje pretresanju.
(7) Pretresanje stana i lica treba vriti obazrivo, uz potovanje ljudskog dostojanstva i prava na privatnost, bez nepotrebnog remeenja
kunog reda i uznemiravanja graana.
(8) O pretresanju sastavie se zapisnik, koji potpisuju lice kod koga se ili na kome se pretresanje vri i lica ije je prisustvo obavezno. Tok
pretresanja se moe audio ili audiovizuelno snimiti uz obraanje posebne panje na mjesta na kojima su pronaena odreena lica i
predmeti. Mjesto pretresanja i njegovi pojedini dijelovi, kao i lica, odnosno predmeti pronaeni tokom pretresanja se mogu fotografisati.
Audio, odnosno audiovizuelni snimak i fotografije se prilau zapisniku o pretresanju i mogu sluiti kao dokaz.
(9) Prilikom pretresanja privremeno e se oduzeti samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik e se unijeti
i tano naznaiti predmeti i isprave koji se oduzimaju, to e se unijeti i u potvrdu koja e se odmah izdati licu kome su predmeti, odnosno
isprave oduzete.
Oduzimanje drugih predmeta po osnovu naredbe o pretresanju
lan 82
(1) Ako se prilikom pretresanja stana ili lica nau predmeti koji nemaju veze sa krivinim djelom zbog kojeg je pretresanje nareeno, ali
koji ukazuju na drugo krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, oni e se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o
oduzimanju e se odmah izdati potvrda.
(2) Ako pretresanju nije prisustvovao nadleni dravni tuilac, on e se odmah obavijestiti o pronalasku predmeta iz stava 1 ovog lana,
radi pokretanja krivinog postupka. Ovi predmeti e se odmah vratiti, ako dravni tuilac nae da nema osnova za pokretanje krivinog
postupka, a ne postoji drugi zakonski osnov po kome bi se ti predmeti mogli oduzeti.
(3) Ako se kod pretresanja raunara i slinih ureaja za automatsku obradu podataka oduzmu odreeni predmeti, oni e se odmah vratiti
svojim korisnicima, ako nijesu potrebni za voenje postupka. Lini podaci prikupljeni pretresanjem mogu se koristiti samo u svrhu voenja
krivinog postupka i izbrisae se im ta svrha prestane.
Ulazak u tui stan bez naredbe i pretresanje
lan 83
(1) Ovlaeni policijski slubenik moe i bez naredbe suda ui u tui stan ili druge prostorije i po potrebi izvriti pretresanje ako to dralac
stana trai ili ako neko zove u pomo ili ako je to neophodno radi sprjeavanja vrenja krivinog djela ili neposrednog hvatanja uinioca
krivinog djela ili radi spaavanja ljudi ili imovine ili radi izvrenja odluke o pritvoru ili dovoenju okrivljenog ili drugog lica ili radi lienja slobode
uinioca krivinog djela koji je u bjekstvu ili lica za kojim je raspisana potjernica ili ako se pretresanje ima izvriti u javnim prostorijama.
(2) Dralac stana, ako je prisutan, ima pravo da na postupak ovlaenog policijskog slubenika iz stava 1 ovog lana iznese primjedbe.
Ovlaeni policijski slubenik je duan da draoca stana obavijesti o ovom pravu i da njegove primjedbe unese u potvrdu o ulasku u stan,
odnosno u zapisnik o pretresanju stana.
(3) U sluaju iz stava 1 ovog lana, ako je izvren samo ulazak u tui stan ili druge prostorije bez pretresanja, draocu stana izdae se
potvrda, u kojoj e se naznaiti razlog ulaska u stan, odnosno druge prostorije, kao i primjedbe draoca. Ako se u tuem stanu ili drugim
prostorijama vri i pretresanje, postupie se u skladu sa lanom 81 st. 3, 7 i 8 i lanom 82 stav 1 ovog zakonika.
(4) Pretresanje se moe sprovesti i bez prisustva svjedoka ako bi prisustvo pretresanju izloilo svjedoke riziku od fizikih povreda ili ako
prisustvo svjedoka nije mogue odmah obezbijediti, a postoji opasnost od odlaganja. Razlozi za pretresanje bez prisustva svjedoka moraju
se naznaiti u zapisniku.
(5) Ovlaeni policijski slubenik moe, bez naredbe za pretresanje i bez prisustva svjedoka, sprovesti pretresanje lica prilikom izvrenja
naredbe o prinudnom dovoenju ili prilikom lienja slobode, ako postoji sumnja da lice posjeduje oruje ili orue za napad ili ako postoji
sumnja da e lice odbaciti, sakriti ili unititi predmete koje treba od njega oduzeti kao dokaz u krivinom postupku.
(6) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, ovlaeni policijski slubenik moe, bez
naredbe suda i bez prisustva svjedoka, izvriti pretresanje prevoznih sredstava, putnika, prtljaga i drugih pokretnih stvari, osim stvari iz lana
75 stav 2 ovog zakonika.
(7) Kad ovlaeni policijski slubenik vri pretresanje bez naredbe za pretresanje duan je da o tome odmah podnese izvjetaj sudiji za
istragu.

Pravno nevaljani dokazi

lan 84
Ako je pretresanje izvreno suprotno odredbama lana 76, lana 80 stav 1, lana 81 stav 3 i lana 83 ovog zakonika, zapisnici o
pretresanju i dokazi pribavljeni pretresanjem ne mogu se koristiti kao dokaz u krivinom postupku.
2. PRIVREMENO ODUZIMANjE PREDMETA I IMOVINSKE KORISTI
Privremeno oduzimanje predmeta i imovinske koristi
lan 85
(1) Predmeti koji se po Krivinom zakoniku imaju oduzeti ili mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku, na predlog dravnog tuioca,
rjeenjem suda e se privremeno oduzeti i predati na uvanje sudu ili e se na drugi nain obezbijediti njihovo uvanje.
(2) Rjeenje o privremenom oduzimanju predmeta sadri:
1) naziv suda koji donosi rjeenje;
2) pravni osnov za privremeno oduzimanje predmeta;
3) oznaenje i opis predmeta koji e se privremeno oduzeti;
4) ime i prezime lica od kojeg se predmet privremeno oduzima i mjesto na kojem, odnosno u kojem treba privremeno oduzeti odreeni
predmet.
(3) Lice koje dri predmete iz stava 1 ovog lana duno je da ih preda. Lice koje odbije da preda predmete moe se kazniti novanom
kaznom do 1.000 , a u sluaju daljeg odbijanja moe se zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do zavretka krivinog postupka, a
najdue dva mjeseca. Na isti nain postupie se prema slubenom ili odgovornom licu u dravnom organu, privrednom drutvu ili drugom
pravnom licu.
(4) Odredbe st. 1 i 3 ovog lana odnose se i na podatke koji se uvaju u ureajima za automatsku, odnosno elektronsku obradu podataka
i medije u kojima se ti podaci uvaju, koji se na zahtjev suda moraju predati u itljivom i razumljivom obliku. Sud i drugi organi pridravae se
propisa o uvanju tajnosti podataka.
(5) Privremenom oduzimanju ne podlijeu:
1) spisi i druge isprave dravnih organa ije bi objavljivanje povrijedilo obavezu uvanja tajnih podataka u smislu propisa kojima se ureuje
tajnost podataka, dok nadleni organ ne odlui drukije;
2) pisma okrivljenog braniocu ili licima iz lana 109 stav 1 ta. 1, 2 i 3 ovog zakonika, osim ako ih okrivljeni dobrovoljno preda;
3) zapisi, izvodi iz registra i sline isprave koje se nalaze kod lica iz lana 108 taka 3 ovog zakonika, a koje su ona sainila o
injenicama koje su saznali od okrivljenog u obavljanju svog zanimanja, ijim objavljivanjem bi bila povrijeena dunost uvanja profesionalne
tajne.
(6) Zabrana iz stava 5 taka 2 ovog lana ne primjenjuje se u odnosu na branioca ili lice osloboeno obaveze svjedoenja u skladu sa
lanom 109 stav 1 ovog zakonika, ako postoji osnovana sumnja da su pomagali okrivljenom u izvrenju krivinog djela ili su mu pruili pomo
poslije izvrenog krivinog djela ili su postupili kao prikrivai.
(7) Rjeenje iz stava 3 ovog lana donosi u toku istrage sudija za istragu, a nakon podizanja optunice predsjednik vijea.
(8) O albi protiv rjeenja iz st. 2 i 3 ovog lana odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika. alba protiv rjeenja o zatvoru ne
zadrava izvrenje.
(9) Ovlaeni policijski slubenik moe oduzeti predmete iz stava 1 ovog lana kad postupa u skladu sa l. 257 i 263 ovog zakonika ili kad
izvrava odluku suda.
(10) Prilikom oduzimanja predmeta naznaie se gdje su pronaeni i opisae se, a po potrebi e se i na drugi nain obezbijediti
utvrivanje njihove istovjetnosti. Za oduzete predmete izdae se potvrda.
(11) Mjere iz stava 3 ovog lana ne mogu se primijeniti prema osumnjienom, odnosno okrivljenom ili licima koja su osloboena dunosti
svjedoenja.
(12) Na privremeno oduzimanje imovinske koristi primjenjuje se odredba lana 481 ovog zakonika.
Uskraivanje pokazivanja ili izdavanja spisa
lan 86
(1) Dravni organi mogu uskratiti pokazivanje ili izdavanje svojih spisa i drugih isprava, ako smatraju da bi objavljivanje njihove sadrine
tetilo javnom interesu, osim u sluaju oduzimanja imovine steene kriminalnom djelatnou. Ako je uskraeno pokazivanje ili davanje spisa
i drugih isprava, konanu odluku donosi vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika.
(2) Privredna drutva ili druga pravna lica mogu zahtijevati da se ne objave podaci koji se odnose na njihovo poslovanje. O zahtjevu
odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika.
Popisivanje i peaenje spisa
lan 87
(1) Privremeno oduzeti spisi koji mogu da poslue kao dokaz bie popisani. Ako to nije mogue, spisi e se staviti u omot i zapeatiti.
Vlasnik spisa moe na omot staviti i svoj peat.
(2) Lice od koga su spisi oduzeti pozvae se da prisustvuje otvaranju omota. Ako se ono ne odazove pozivu ili je odsutno, omot e se
otvoriti, a spisi pregledati i popisati u njegovom odsustvu.
(3) Prilikom pregledanja spisa mora se voditi rauna da njihov sadraj ne saznaju neovlaena lica.
Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih poiljki
lan 88
(1) Na zahtjev dravnog tuioca sudija za istragu moe narediti da potanska, druga privredna drutva i pravna lica registrovana za prenos
informacija zadre i da mu uz potvrdu prijema, predaju pisma, telegrame i druge poiljke koje su upuene osumnjienom ili okrivljenom ili
koje oni alju, ako postoje okolnosti zbog kojih se osnovano moe oekivati da e ove poiljke posluiti kao dokaz u postupku.
(2) Poiljke otvara sudija za istragu u prisustvu dva svjedoka. Prilikom otvaranja pazie se da se ne povrijede peati, a omoti i adrese e
se sauvati. O otvaranju e se sastaviti zapisnik.
(3) Sudija za istragu o sadraju pisama, telegrama i drugih poiljki obavjetava dravnog tuioca i na njegov zahtjev mu dostavlja njihovu
kopiju i primjerak zapisnika iz stava 2 ovog lana.
(4) Ako interesi postupka dozvoljavaju, sadraj poiljke moe se saoptiti u cjelini ili djelimino osumnjienom ili okrivljenom, odnosno licu
kome je upuena, a moe mu se poiljka i predati. Ako je osumnjieni ili okrivljeni odsutan, poiljka e se vratiti poiljaocu, ako se to ne
 protivi interesima postupka.
Pribavljanje podataka od nadlenog dravnog organa za privremenu obustavu novanih
transakcija
lan 89
(1) Dravni tuilac moe zahtijevati da nadleni dravni organ obavi kontrolu poslovanja odreenih lica i da mu dostavi dokumentaciju i
podatke koji mogu posluiti kao dokaz o krivinom djelu ili imovini pribavljenoj krivinim djelom, kao i obavjetenja o sumnjivim novanim
transakcijama.
(2) Dravni tuilac moe zahtijevati da nadleni organ ili organizacija privremeno obustavi isplatu, odnosno izdavanje sumnjivog novca,
hartija od vrijednosti ili predmeta, najdue est mjeseci.
(3) U zahtjevu iz st. 1 i 2 ovog lana dravni tuilac e blie oznaiti sadraj mjere ili radnje koju zahtijeva.
(4) Na predlog dravnog tuioca sud moe donijeti rjeenje o privremenoj obustavi izvrenja odreene novane transakcije za koju postoji
osnovana sumnja da predstavlja krivino djelo ili da je namijenjena izvrenju, odnosno prikrivanju krivinog djela ili dobiti ostvarene krivinim
djelom.
(5) Rjeenjem iz stava 4 ovog lana sud e odrediti da se novana sredstva u njihovom iralnom ili gotovinskom obliku privremeno oduzmu
i poloe na poseban raun radi uvanja do pravosnanog okonanja krivinog postupka, odnosno dok se ne steknu uslovi za njihovo
vraanje.
(6) Protiv rjeenja iz stava 4 ovog lana albu mogu podnijeti stranke i branilac, odnosno albu moe uloiti vlasnik novanih sredstava ili
njegov punomonik, odnosno pravno lice od koga su novana sredstva privremeno oduzeta. O albi odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog
zakonika.
Privremeno oduzimanje imovine i finansijska istraga radi proirenog oduzimanja imovine
lan 90
- prestao da vai -
Sadraj zahtjeva i odluivanje o zahtjevu za odreivanje privremenog oduzimanja predmeta
ili imovinske koristi
lan 90a
(1) O privremenom oduzimanju predmeta ili imovinske koristi odluuje sudija za istragu, odmah ili u roku od osam dana od dana prijema
zahtjeva, odnosno predsjednik vijea pred kojim se odrava glavni pretres. O albi protiv rjeenja odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog
zakonika.
(2) Postupak za odreivanje privremenog oduzimanja predmeta ili imovinske koristi iz stava 1 ovog lana, pokree dravni tuilac
zahtjevom iz stava 1 ovog lana.
(3) Zahtjev dravnog tuioca iz stava 2 ovog lana sadri: opis predmeta ili imovinske koristi; podatke o licu koje te predmete ili imovinsku
korist posjeduje; razloge za sumnju da su predmeti odnosno imovinska korist nezakonito steeni i razloge za vjerovatnou da e do kraja
krivinog postupka biti znatno oteano ili onemogueno oduzimanje predmeta ili imovinske koristi.
(4) Ako sud odbije zahtjev iz stava 1 ovog lana, rjeenje o odbijanju se nee dostavljati licu iz stava 3 ovog lana.
Sadraj rjeenja o privremenom oduzimanju predmeta ili imovinske koristi i alba na
rjeenje
lan 90b
(1) U rjeenju o privremenom oduzimanju predmeta ili imovinske koristi sud e oznaiti vrstu i vrijednost predmeta, iznos imovinske koristi
i vrijeme na koje se oduzimaju.
(2) U rjeenju iz stava 1 ovog lana, sud moe odrediti da se privremeno oduzimanje ne odnosi na predmete ili imovinsku korist koje treba
izuzeti primjenom pravila o zatiti savjesnog sticaoca.
(3) alba protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana, ne odlae izvrenje.
(4) Obrazloeno rjeenje iz stava 1 ovog lana, sud e dostaviti licu na koje se rjeenje odnosi, banci ili drugoj organizaciji nadlenoj za
platni promet, a po potrebi i drugim licima i dravnim organima.
Zakazivanje roita i odluke po albi
lan 90v
(1) Ako bude izjavljena alba protiv rjeenja o privremenom oduzimanju predmeta ili imovinske koristi, vijee iz lana 24 stav 7 ovog
zakonika zakazae roite na koje e pozvati lice na koje se odnosi rjeenje, njegovog branioca i dravnog tuioca.
(2) Roite iz stava 1 ovog lana, odrae se u roku od 30 dana od dana podnoenja albe. Na tom roitu sasluae se pozvana lica.
Njihov nedolazak ne sprjeava odravanje roita.
(3) Vijee e rjeenje iz stava 1 ovog lana ukinuti ako osumnjieni, odnosno okrivljeni vjerodostojnim ispravama dokae zakonitost
porijekla predmeta ili imovinske koristi ili ako u nedostatku vjerodostojnih isprava uini vjerovatnim da su predmeti ili imovinska korist steeni
zakonito.
(4) Vijee e rjeenje iz stava 1 ovog lana preinaiti ako se, u skladu sa stavom 3 ovog lana, dokae ili uini vjerovatnim da je predmet
ili dio imovinske koristi koji su privremeno oduzeti zakonitog porijekla.
l. 91 do 96
- prestali da vae -

Vraanje privremeno oduzetih predmeta i imovinske koristi

lan 97
Predmeti i imovinska korist koji su u toku krivinog postupka privremeno oduzeti vratie se vlasniku, odnosno draocu, ako postupak bude
obustavljen ili ako bude donijeta pravosnana oslobaajua presuda ili presuda kojom se optueni oslobaa od optube, a ne postoje razlozi
za njihovo oduzimanje iz lana 477 ovog zakonika. Predmeti i imovinska korist e se vratiti vlasniku, odnosno draocu i prije okonanja
krivinog postupka, ako prestanu razlozi za njihovo oduzimanje.
3. POSTUPANjE SA SUMNjIVIM STVARIMA
Oglaavanje sumnjivih stvari
lan 98
(1) Ako se kod osumnjienog ili okrivljenog nae tua stvar, a ne zna se ija je, organ koji vodi postupak opisae tu stvar i opis objaviti u
dnevnim novinama. U oglasu e se pozvati vlasnik da se javi u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa, uz napomenu da e se u
suprotnom stvar prodati. Novac dobijen prodajom unosi se u poseban razdjel budeta za rad sudova.
(2) Ako je stvar podlona kvarenju ili je njeno uvanje vezano sa znatnim trokovima, ona e se prodati u skladu sa zakonom kojim se
ureuje izvrni postupak, a novac predati na uvanje u sudski depozit.
(3) Po odredbi stava 2 ovog lana postupie se i kad stvar pripada odbjeglom ili nepoznatom uiniocu krivinog djela.
Odluivanje o sumnjivim stvarima
lan 99
(1) Ako se u roku od jedne godine niko ne javi za stvari ili za novac dobijen od prodaje stvari iz lana 98 ovog zakonika, donijee se
rjeenje da stvar postaje dravna svojina, odnosno da se novac unese u budet.
(2) Vlasnik stvari ima pravo da u parnici trai povraaj stvari ili novca dobijenog od prodaje stvari. Zastarijevanje ovog prava poinje da tee
od dana objavljivanja oglasa.
4. SASLUANjE OKRIVLjENOG
Pouka o pravima i nain sasluanja okrivljenog
lan 100
(1) Kad se okrivljeni prvi put sasluava, pitae se za ime i prezime, jedinstveni matini broj, nadimak, ako ga ima, ime i prezime roditelja,
djevojako porodino ime majke, gdje je roen, gdje stanuje, dan, mjesec i godinu roenja, iji je dravljanin, da li razumije crnogorski jezik i
koji je njegov jezik, kojeg je zanimanja, kakve su mu porodine prilike, da li je pismen, koju je kolu zavrio, kakvog je imovnog stanja, da li
je, kad i zato osuivan, da li je i kad je izreenu kaznu izdrao, da li se protiv njega vodi postupak za drugo krivino djelo, a ako je
maloljetan, ko mu je zakonski zastupnik.
(2) Okrivljeni e se upozoriti da je duan da se odazove pozivu i da odmah saopti svaku promjenu adrese ili namjeru da promijeni
boravite, kao i na posljedice ako po tome ne postupi. Nakon toga okrivljenom e se saoptiti prava iz lana 8 stav 2 i lana 12 stav 3 ovog
zakonika, zato se okrivljuje, osnovi sumnje koji stoje protiv njega, da nije duan da iznese odbranu, niti da odgovara na postavljena pitanja i
da njegov iskaz moe biti korien kao dokaz u postupku i bez njegove saglasnosti i pozvae se da, ako eli, iznese odbranu.
(3) Izjanjenje okrivljenog o pravima iz stava 2 ovog lana zapisniki e se konstatovati, a okrivljeni e izjanjenje potvrditi potpisom.
(4) Okrivljeni se sasluava usmeno. Okrivljeni ima pravo da se prilikom sasluanja koristi svojim zabiljekama.
(5) Prilikom sasluanja treba okrivljenom omoguiti da se u neometanom izlaganju izjasni o svim okolnostima koje ga terete i da iznese
injenice koje mu slue za odbranu.
(6) Kad okrivljeni zavri svoj iskaz, postavie mu se pitanja ukoliko je potrebno da se popune praznine ili otklone protivrjenosti i nejasnoe
u njegovom izlaganju.
(7) Okrivljeni se sasluava uz puno uvaavanje njegove linosti.
(8) Prema okrivljenom ne smiju se upotrijebiti sila, prijetnja, obmana, iznuda, iznurivanje ili druga sredstva iz lana 154 stav 5 ovog
zakonika, da bi se dolo do njegove izjave, priznanja ili injenja koje bi se protiv njega moglo upotrijebiti kao dokaz.
(9) Okrivljeni moe biti sasluan u odsustvu branioca, ako se izriito odrekao tog prava, a odbrana nije obavezna, ako branilac nije prisutan
iako je obavijeten o sasluanju saglasno lanu 282 ovog zakonika, a ne postoji mogunost da okrivljeni uzme drugog branioca ili ako za
prvo sasluanje okrivljeni nije obezbijedio prisustvo branioca ni u roku od 24 asa od asa kad je pouen o ovom pravu u skladu sa lanom
12 stav 3 ovog zakonika, osim u sluaju obavezne odbrane.
(10) Ako je postupljeno suprotno odredbama st. 8 i 9 ovog lana ili okrivljeni nije pouen o pravima iz stava 2 ovog lana ili ako izjave
okrivljenog iz stava 9 ovog lana o potrebi prisustvovanja branioca nijesu unesene u zapisnik, takav iskaz se ne moe koristiti kao dokaz u
krivinom postupku.
Nain sasluanja
lan 101
(1) Okrivljenom treba postavljati pitanja jasno, razgovjetno i odreeno, tako da ih moe potpuno razumjeti. U sasluanju se ne smije
polaziti od pretpostavke da je okrivljeni priznao neto to nije priznao, niti se smiju postavljati pitanja u kojima je ve sadrano kako na njih
treba odgovarati.
(2) Ako se docniji iskazi okrivljenog razlikuju od ranijih, a naroito ako okrivljeni opozove svoje priznanje, sud e ga pozvati da iznese
razloge zato je dao razliite iskaze, odnosno zato je opozvao priznanje.
Suoenje
lan 102
(1) Okrivljeni moe biti suoen sa svjedokom ili drugim okrivljenim, ako se njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica.
(2) Suoeni e se postaviti jedan prema drugom i od njih zahtijevati da jedan drugom ponove svoje iskaze o svakoj spornoj okolnosti i da
raspravljaju o istinitosti onoga to su iskazali. Tok suoenja i izjave pri kojima su suoeni konano ostali sud e unijeti u zapisnik.
(3) Radnja suoenja se moe audio ili audiovizuelno snimati, o emu e se sainiti propis audio zapisa.
Prepoznavanje lica ili predmeta
lan 103
(1) Ako je potrebno da se utvrdi da li okrivljeni prepoznaje odreeno lice ili predmet, koje je prethodno opisao, pokazae mu se to lice,
zajedno sa drugim njemu nepoznatim licima ije su osnovne fizike osobine sline onima kakve je opisao, odnosno taj predmet, zajedno sa
predmetima iste ili sline vrste, nakon ega e se zatraiti da izjavi da li lice ili predmet prepoznaje sa sigurnou i da, u sluaju potvrdnog
odgovora, na prepoznato lice ili predmet ukae.
(2) U izviaju i istrazi prepoznavanje sprovodi dravni tuilac koji e prethodno pouiti okrivljenog o pravima iz lana 100 stav 2 ovog
zakonika.
(3) Radnja prepoznavanja e se obaviti tako da lice koje je predmet prepoznavanja ne moe da vidi okrivljenog, niti okrivljeni moe da vidi
to lice prije nego to se pristupi prepoznavanju.
(4) O toku prepoznavanja i izjavama okrivljenog sastavlja se zapisnik i sainjava zajedniki foto snimak lica ili predmeta koji se
prepoznaju, a po potrebi se moe izvriti i audio ili audiovizuelno snimanje.
Biljeenje iskaza okrivljenog
lan 104
(1) Iskaz okrivljenog unosi se u zapisnik u obliku pripovijedanja, a postavljena pitanja i odgovori na njih unijee se u zapisnik samo kad se
odnose na krivinu stvar.
(2) Okrivljenom se moe dozvoliti da svoj iskaz sam kazuje u zapisnik.
(3) Iskaz okrivljenog se moe audio, odnosno audiovizuelno snimiti, o emu e se sainiti prepis audio zapisa. Snimak iskaza okrivljenog
predstavlja sastavni dio zapisnika o sasluanju okrivljenog i moe se koristiti kao dokaz. Kopija zapisnika ili snimka izdae se okrivljenom
ako to zahtijeva.
Priznanje okrivljenog i dalje prikupljanje dokaza
lan 105
(1) Kad okrivljeni priznaje izvrenje krivinog djela, organ koji vodi postupak duan je da i dalje prikuplja dokaze o krivinom djelu.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog lana, organ koji vodi postupak moe odluiti da ne prikuplja dokaze o krivinom djelu kad je priznanje
potpuno, jasno i istinito.
Sasluavanje okrivljenog preko tumaa
lan 106
(1) Sasluanje okrivljenog obavie se preko tumaa u sluajevima predvienim ovim zakonikom.
(2) Ako je okrivljeni lice sa oteenjem sluha, postavljae mu se pitanja pisano, a ako je lice sa oteenim govorom, pozvae se da
pisano odgovara. Ako se sasluanje ne moe obaviti na ovaj nain, pozvae se kao tuma lice koje se sa okrivljenim moe sporazumjeti.
(3) Ako tuma nije ranije zaklet, poloie zakletvu da e vjerno prenijeti pitanja koja se okrivljenom upuuju i izjave koje on bude davao.
(4) Odredbe ovog zakonika koje se odnose na vjetake shodno se primjenjuju na tumae.
5. SVJEDOK
Lica koja mogu biti sasluana kao svjedoci
lan 107
(1) Kao svjedoci pozivaju se lica za koja je vjerovatno da e moi da daju obavjetenja o krivinom djelu i uiniocu i o drugim vanim
okolnostima.
(2) Oteeni, oteeni kao tuilac i privatni tuilac mogu se sasluati kao svjedoci.
(3) Svako lice koje se kao svjedok poziva duno je da se odazove pozivu, a ako ovim zakonikom nije drukije odreeno, duno je i da
svjedoi.
Lica koja ne mogu biti sasluana kao svjedoci
lan 108
Ne moe se sasluati kao svjedok:
1) lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dunost uvanja tajnih podataka u smislu propisa kojima se ureuje tajnost podataka, dok ga
nadleni organ ne oslobodi te dunosti;
2) branilac okrivljenog o onome to mu je okrivljeni kao svom braniocu povjerio;
3) lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dunost uvanja profesionalne tajne (vjerski ispovjednik, advokat, zdravstveni radnik i drugi
zaposleni u zdravstvu, novinar, kao i druga lica), osim ako je osloboeno te dunosti posebnim propisom ili izjavom lica u iju je korist
ustanovljeno uvanje tajne;
4) maloljetno lice koje, s obzirom na uzrast i duevnu razvijenost, nije sposobno da shvati znaaj prava da ne mora da svjedoi.
Lica osloboena od dunosti svjedoenja
lan 109
(1) Ako ovim zakonikom nije drukije odreeno, osloboeni su od dunosti svjedoenja:
1) brani drug okrivljenog i lice sa kojim okrivljeni ivi u vanbranoj zajednici;
2) srodnici okrivljenog po krvi u pravoj liniji, srodnici u pobonoj liniji zakljuno do treeg stepena, kao i srodnici po tazbini zakljuno do
drugog stepena;
3) usvojenik i usvojilac okrivljenog, odnosno hranilac i hranjenik okrivljenog.
(2) Oslobaanje od dunosti svjedoenja iz stava 1 ovog lana ne odnosi se na lica koja su pozvana da svjedoe u postupku za krivino
djelo zaputanje i zlostavljanje maloljetnog lica, nasilje u porodici ili u porodinoj zajednici i rodoskrvnjenje, kad je oteeno maloljetno lice.
(3) Organ koji vodi postupak duan je da lica iz stava 1 ovog lana, prije njihovog sasluanja ili im sazna za njihov odnos sa okrivljenim,
upozori da ne moraju svjedoiti. Lica iz stava 1 ovog lana e se upozoriti da e se njihov iskaz, ako odlue da svjedoe, bez obzira na
njihovu kasniju odluku, moi koristiti kao dokaz. Upozorenje i odgovor se unose u zapisnik.
(4) Ako ima osnova da lice uskrati svjedoenje u odnosu na jednog od okrivljenih, to lice je osloboeno dunosti svjedoenja i u odnosu na
druge okrivljene, ako se njegov iskaz, prema prirodi stvari, ne moe ograniiti samo na druge okrivljene.
Svjedoenja na kojima ne moe biti zasnovana sudska odluka
lan 110
Ako je kao svjedok sasluano lice koje se ne moe sasluati kao svjedok u smislu lana 108 ovog zakonika ili lice koje ne mora svjedoiti
saglasno lanu 109 ovog zakonika, a nije na to upozoreno ili se nije izriito odreklo tog prava, ili ako upozorenje i odricanje nije uneseno u
zapisnik, ili ako je iskaz svjedoka dobijen muenjem ili na nain iz lana 154 stav 5 ovog zakonika, na takvom iskazu svjedoka ne moe se
zasnivati sudska odluka.
Uskraivanje davanja odgovora na pojedina pitanja
lan 111
Ako ovim zakonikom nije drukije odreeno, svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja kad je vjerovatno da bi time izloio sebe
ili lica iz lana 109 stav 1 ovog zakonika tekoj sramoti ili krivinom gonjenju, o emu je sud duan da ga upozna.
Pozivanje svjedoka
lan 112
(1) Pozivanje svjedoka vri se dostavljanjem pisanog poziva, u kojem se navodi ime i prezime i zanimanje pozvanog, vrijeme i mjesto
dolaska, krivini predmet u vezi kojeg se poziva, naznaenje da se poziva kao svjedok i upozorenje o posljedicama neopravdanog izostanka
iz lana 119 ovog zakonika.
(2) Pozivanje kao svjedoka maloljetnog lica koje nije navrilo esnaest godina vri se preko njegovih roditelja, odnosno zakonskog
zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti.
(3) Svjedoci koji se nalaze u drugoj dravi i svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili invaliditeta ne mogu odazvati pozivu, mogu se
sasluati u svom stanu, a izuzetno i putem tehnikih ureaja za prenos slike ili zvuka, tako da im stranke mogu postavljati pitanja iako
nijesu prisutne u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Za potrebe takvog sasluanja moe se odrediti struna pomo lica iz lana 282 stav 8
ovog zakonika.
(4) Pozivanje svjedoka moe se vriti telefonom i drugim sredstvima elektronske komunikacije, ako svjedok pristaje da se na takav poziv
odazove.
 Nain sasluanja svjedoka i upozorenja suda
lan 113
(1) Svjedoci se sasluavaju odvojeno i bez prisustva ostalih svjedoka. Svjedok je duan da odgovore daje usmeno.
(2) Svjedok e se prethodno opomenuti da je duan da govori istinu i da ne smije nita preutati i upozoriti da davanje lanog iskaza
predstavlja krivino djelo. Svjedok e se upoznati sa pravom iz lana 111 ovog zakonika, to e se unijeti u zapisnik.
(3) Nakon opomene i upozorenja iz stava 2 ovog lana, svjedok e se pitati za ime i prezime, ime oca ili majke, zanimanje, boravite,
mjesto i godinu roenja i njegov odnos sa okrivljenim i oteenim. Svjedok e se upozoriti da je duan da o promjeni adrese ili boravita
obavijesti sud.
(4) Prilikom sasluanja maloljetnog lica, naroito ako je ono oteeno krivinim djelom, postupie se obazrivo da sasluanje ne bi tetno
uticalo na psihiko stanje maloljetnog lica. Ako je to potrebno, sasluanje maloljetnog lica obavie se uz pomo psihologa ili drugog
strunog lica.
(5) Oteeni koji je rtva krivinog djela protiv polne slobode, kao i dijete koje se sasluava kao svjedok ima pravo da svjedoi u odvojenoj
prostoriji pred sudijom i zapisniarem, a tuilac, okrivljeni i branilac da gledaju prenos iz druge prostorije, uz mogunost da postavljaju
pitanja svjedoku, o emu ih je sud duan pouiti, to se zapisniki konstatuje.
(6) Sud moe odluiti da se odredba stava 5 ovog lana primijeni i na svjedoenje oteenog koji je rtva diskriminacije.
Sasluanje i suoenje svjedoka
lan 114
(1) Poslije optih pitanja svjedok se poziva da iznese sve to mu je o predmetu krivinog postupka poznato, nakon ega e mu se
postavljati pitanja radi provjeravanja, dopune i razjanjenja. Prilikom sasluanja svjedoka nije dozvoljeno sluiti se obmanom niti postavljati
takva pitanja u kojima je ve sadrano kako bi trebalo odgovoriti.
(2) Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi.
(3) Svjedoci se mogu suoiti, ako se njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica. Istovremeno se mogu suoiti samo dva svjedoka.
Na suoenje svjedoka shodno se primjenjuju odredbe lana 102 st. 1 i 3 ovog zakonika.
(4) Oteeni koji se sasluava kao svjedok pitae se da li eli da u krivinom postupku ostvaruje imovinskopravni zahtjev.
Prepoznavanje lica ili predmeta
lan 115
(1) Ako je potrebno da se utvrdi da li svjedok prepoznaje odreeno lice ili predmet koje je opisao, pokazae mu se to lice, zajedno sa
drugim njemu nepoznatim licima ije su osnovne osobine sline onima kakve je opisao, odnosno taj predmet, zajedno sa predmetima iste ili
sline vrste, nakon ega e se zatraiti da izjavi da li lice ili predmet prepoznaje sa sigurnou i da, u sluaju potvrdnog odgovora, na
prepoznato lice ili predmet ukae.
(2) U izviaju i istrazi prepoznavanje sprovodi dravni tuilac koji e prethodno opomenuti i upozoriti svjedoka u skladu sa lanom 113 stav
2 ovog zakonika.
(3) Radnja prepoznavanja e se obaviti tako da lice koje je predmet prepoznavanja ne moe da vidi svjedoka, niti svjedok moe da vidi to
lice prije nego to se pristupi prepoznavanju.
(4) O toku prepoznavanja i izjavama svjedoka sastavlja se zapisnik i sainjava zajedniki foto snimak lica ili predmeta koji se prepoznaju,
a po potrebi se moe izvriti i audio ili audiovizuelno snimanje.
Sasluanje svjedoka preko tumaa
lan 116
Ako se sasluanje svjedoka obavlja preko tumaa ili ako je svjedok lice sa oteenjem sluha ili govora, njegovo sasluanje vri se na
nain propisan lanom 106 ovog zakonika.
Polaganje zakletve
lan 117
(1) Od svjedoka se moe zahtijevati da prije svjedoenja poloi zakletvu.
(2) Prije glavnog pretresa, svjedok moe poloiti zakletvu samo ako postoji bojazan da zbog bolesti ili zbog drugih razloga nee moi da
doe na glavni pretres. Razlog zbog koga je tada poloena zakletva navee se u zapisniku.
(3) Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se da u o svemu to pred sudom budem pitan govoriti samo istinu i da nita od onoga to mi je
poznato neu preutati".
(4) Svjedok zakletvu polae usmeno, itanjem njenog teksta ili potvrdnim odgovorom nakon sasluanog sadraja teksta zakletve koju je
proitao organ koji vodi krivini postupak. Svjedoci sa oteenjem sluha ili govora koji znaju da itaju i piu potpisuju tekst zakletve, a
svjedoci sa oteenjem sluha ili govora koji ne znaju da itaju ni da piu zaklinju se uz pomo tumaa.
(5) Odbijanje i razlozi odbijanja svjedoka da poloi zakletvu unijee se u zapisnik.
Lica koja se ne smiju zaklinjati
lan 118
Ne smiju se zaklinjati lica:
1) koja nijesu punoljetna u asu sasluavanja;
2) za koja je dokazano ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvrila ili uestvovala u krivinom djelu zbog koga se sasluavaju;
3) koja zbog duevnog stanja ne mogu da shvate znaaj zakletve.
Mjere za obezbjeenje prisustva svjedoka i procesne kazne
lan 119
(1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje
treba da bude sasluan moe se narediti da se prinudno dovede, a moe se i kazniti novano do 1.000 .
(2) Ako svjedok doe i, nakon to bude opomenut i upozoren u skladu sa lanom 113 stav 2 ovog zakonika, odbije bez zakonskog razloga
da svjedoi, moe se kazniti novano do 1.000 , a ako i poslije toga odbije da svjedoi, moe se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok pristane
da svjedoi ili dok njegovo sasluanje postane nepotrebno ili dok se krivini postupak zavri, ali najdue dva mjeseca.
(3) Ako svjedok vrijea sud i druge uesnike postupka ili im prijeti, sud e ga opomenuti, a moe ga i novano kazniti do 1.000 .
(4) U izviaju i istrazi kazne iz st. 1, 2 i 3 ovog lana, na predlog dravnog tuioca, izrie sud.
(5) O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna ili zatvor odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika. alba protiv rjeenja
o zatvoru ne zadrava izvrenje.
Zatita svjedoka od zastraivanja
 lan 120
(1) Ako postoji osnovana bojazan da bi svjedok davanjem iskaza ili odgovorom na pojedina pitanja sebe, svog branog druga, bliskog
srodnika ili njemu blisko lice izloio ozbiljnoj opasnosti po ivot, zdravlje, fiziki integritet, slobodu ili imovinu veeg obima, svjedok moe
uskratiti iznoenje podataka iz lana 113 stav 3 ovog zakonika, davanje odgovora na pojedina pitanja ili davanje iskaza u cjelini, dok se ne
obezbijedi njegova zatita. Ako uskraivanje davanja iskaza smatra oigledno neosnovanim, organ koji vodi postupak e upozoriti svjedoka
na mogunost izricanja kazni iz lana 119 ovog zakonika.
(2) Zatita svjedoka sastoji se u posebnom nainu uestvovanja i sasluanja svjedoka u krivinom postupku.
(3) Na nain iz stava 2 ovog lana zatita se moe obezbijediti i zvidau kad se sasluava kao svjedok, na njegov zahtjev.
(4) Zatita svjedoka i drugih lica iz stava 1 ovog lana moe se obezbijediti i van krivinog postupka, u skladu sa zakonom kojim se
ureuje zatita svjedoka.
(5) Sud je duan da upozna svjedoka sa pravima iz st. 1 do 4 ovog lana.
Posebni naini uestvovanja i sasluanja zatienog svjedoka
lan 121
(1) Posebni nain uestvovanja i sasluanja svjedoka u krivinom postupku je: sasluanje svjedoka pod pseudonimom, sasluanje uz
pomo tehnikih ureaja (zatitni zid, ureaji za promjenu glasa, ureaji za prenos slike i zvuka) i slino.
(2) Ako se posebni nain sasluanja svjedoka u postupku odnosi samo na prikrivanje podataka iz lana 113 stav 3 ovog zakonika,
sasluanje e se sprovesti pod pseudonimom, a u ostalom dijelu sasluanje e se sprovesti prema optim odredbama ovog zakonika o
sasluanju svjedoka.
(3) Ako se posebni nain uestvovanja i sasluanje svjedoka u postupku odnosi na prikrivanje podataka iz lana 113 stav 3 ovog zakonika
i na prikrivanje lika svjedoka, sasluanje e se sprovesti posredstvom tehnikih ureaja za prenos slike i zvuka. Tehnikim ureajem rukuje
struno lice iz lana 282 stav 8 ovog zakonika. Lik i glas svjedoka tokom sasluanja e se izmijeniti. Tokom sasluanja svjedok e se
nalaziti u prostoriji koja je odvojena od prostorije u kojoj se nalazi sudija za istragu i druga lica koja su prisutna sasluanju. Sudija za istragu
e zabraniti svako pitanje iji bi odgovor mogao da otkrije identitet svjedoka.
(4) Nakon zavrenog sasluanja svjedok e potpisati zapisnik pseudonimom samo u prisustvu sudije za istragu i zapisniara.
(5) Lica koja u bilo kom svojstvu saznaju podatke o svjedoku iz st. 2 i 3 ovog lana duna su da ih uvaju kao tajnu.
Odluivanje o posebnom nainu uestvovanja i sasluanja svjedoka i zatita podataka
lan 122
(1) Rjeenje o posebnom nainu uestvovanja i sasluanja zatienog svjedoka u istrazi donosi sudija za istragu, na predlog svjedoka,
okrivljenog, branioca ili dravnog tuioca, a na glavnom pretresu vijee. Predlog mora da bude obrazloen.
(2) Prije donoenja rjeenja sudija za istragu e ocijeniti da li je iskaz svjedoka od takvog znaaja da mu se odredi status zatienog
svjedoka. Radi utvrivanja tih injenica sudija za istragu moe da odredi roite na koje e pozvati dravnog tuioca i svjedoka.
(3) Podaci o svjedoku koji e na poseban nain uestvovati u postupku zapeatie se u poseban omot i uvati kod sudije za istragu. Na
omot e se staviti naznaka "zatieni svjedok - tajna". Omot moe otvoriti samo vijee koje sudi na glavnom pretresu i drugostepeni sud u
postupku po albi, ali e zabiljeiti da je otvaran uz navoenje lanova vijea koji su upoznati sa njegovom sadrinom. Nakon toga omot e
se ponovo zapeatiti i vratiti sudiji za istragu.
Dokazna vrijednost iskaza zatienog svjedoka
lan 123
(1) Odredbe l. 120, 121 i 122 ovog zakonika primjenjuju se i na sasluanje zatienog svjedoka na glavnom pretresu.
(2) Presuda se ne moe zasnivati iskljuivo na iskazu svjedoka koji je pribavljen na nain propisan u l. 120, 121 i 122 ovog zakonika.
Zatita oteenog prilikom davanja iskaza
lan 124
Odredbe l. 120 do 123 ovog zakonika shodno se primjenjuju i na uestvovanje i sasluanje oteenog u krivinom postupku.
Svjedok saradnik
lan 125
(1) Dravni tuilac moe sudu dati predlog da se kao svjedok saslua pripadnik kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe koji na
to pristane (u daljem tekstu: svjedok saradnik) protiv koga je podnijeta krivina prijava ili se vodi krivini postupak za djelo organizovanog
kriminala iz lana 22 taka 8 ovog zakonika, ako je izvjesno:
- da e njegov iskaz i dokazi koje prui sudu znatno doprinijeti dokazivanju tog krivinog djela i krivice uinilaca ili pomoi otkrivanju,
dokazivanju i sprjeavanju drugih krivinih djela kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe i
- da je znaaj njegovog iskaza za dokazivanje tih krivinih djela i krivice ostalih uinilaca preteniji od tetnih posljedica krivinog djela
koje mu se stavlja na teret.
(2) Predlog iz stava 1 ovog lana dravni tuilac moe da podnese do zavretka glavnog pretresa, a mora da sadri injenice i podatke na
osnovu kojih e sud donijeti rjeenje o odreivanju statusa svjedoka saradnika.
(3) Svjedok saradnik ne moe biti lice za koje postoji osnovana sumnja da je organizator ili voa kriminalne organizacije, odnosno
kriminalne grupe.
Upozorenje svjedoku saradniku
lan 126
(1) Prije podnoenja predloga iz lana 125 stav 1 ovog zakonika, dravni tuilac e opomenuti i upozoriti lice koje se predlae za svjedoka
saradnika na dunosti iz lana 113 stav 2 ovog zakonika. Na oslobaanje od dunosti svjedoenja iz lana 109 ovog zakonika i pravo da ne
odgovara na pojedina pitanja iz lana 111 ovog zakonika, svjedok saradnik se ne moe pozvati.
(2) Opomena i upozorenje iz lana 113 stav 2 ovog zakonika, odgovori lica koje se predlae za svjedoka saradnika i njegova izjava da e
dati iskaz o svemu to mu je poznato i da nee nita preutati, dravni tuilac e unijeti u zapisnik koji potpisuje to lice. Ako lice koje se
predlae za svjedoka saradnika ne govori crnogorski jezik, obezbijedie se prevod zapisnika na njegov jezik, nakon ega to lice potpisuje
zapisnik. Zapisnik se prilae uz predlog iz lana 125 stav 1 ovog zakonika.
(3) Ako dravni tuilac ocijeni da postoje uslovi da se okrivljeni koji se nalazi u pritvoru predloi kao svjedok saradnik, sud e omoguiti
dravnom tuiocu da radi izvoenja radnji iz st. 1 i 2 ovog lana ostvari kontakt sa okrivljenim.
Odluivanje o predlogu dravnog tuioca
lan 127
(1) O predlogu dravnog tuioca iz lana 125 ovog zakonika, u istrazi i do poetka glavnog pretresa, odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog
zakonika, a na glavnom pretresu vijee pred kojim se odrava glavni pretres.
 (2) Na sjednicu vijea e se pozvati dravni tuilac, lice predloeno za svjedoka saradnika i njegov branilac da bi se utvrdilo da li su
ispunjeni uslovi iz lana 125 ovog zakonika. Sjednica se odrava bez prisustva javnosti. Izjave date na ovoj sjednici ne mogu se koristiti u
krivinom postupku protiv lica koje je predloeno za svjedoka saradnika kao dokaz za oglaavanje tog lica krivim.
(3) Protiv rjeenja vijea iz stava 1 ovog lana kojim se predlog dravnog tuioca odbija albu moe izjaviti dravni tuilac u roku od 48 sati
od prijema rjeenja. Odluku o albi donosi vii sud u roku od tri dana od prijema albe i spisa prvostepenog suda.
(4) Ako usvoji predlog dravnog tuioca, vijee e odrediti da se iz spisa izdvoje zapisnici i slubene zabiljeke o ranijim iskazima
svjedoka saradnika koje je dao kao osumnjieni ili okrivljeni i oni se ne mogu upotrijebiti kao dokaz u krivinom postupku, osim u sluaju iz
lana 130 ovog zakonika.
(5) Ako se okrivljeni nalazi u pritvoru, a vijee donese odluku iz stava 4 ovog lana, istovremeno e donijeti rjeenje o ukidanju pritvora.
Rjeenje o odreivanju statusa svjedoka saradnika
lan 128
(1) Ako nakon odrane rasprave iz lana 127 ovog zakonika utvrdi da su ispunjeni uslovi iz lana 125 stav 1 ovog zakonika, vijee donosi
rjeenje kojim se osumnjieni, odnosno okrivljeni odreuje kao svjedok saradnik.
(2) Ako vijee odluuje o predlogu za odreivanje svjedoka saradnika protiv koga je podnijeta krivina prijava, odnosno pokrenuta istraga,
vijee e prije utvrivanja uslova iz stava 1 ovog lana utvrditi postojanje uslova iz lana 22 taka 8 ovog zakonika.
(3) U rjeenju se navodi: da se protiv svjedoka saradnika nee pokrenuti, odnosno nastaviti krivini postupak, opis djela iz kojeg proizilaze
zakonska obiljeja krivinog djela i zakonski naziv krivinog djela na koji se odnosi zabrana pokretanja ili nastavljanja krivinog postupka,
priroda i sadraj saradnje koju e pruiti svjedok saradnik i uslovi pod kojima se rjeenje moe ukinuti.
(4) Rjeenje iz stava 1 ovog lana dostavlja se dravnom tuiocu, svjedoku saradniku i njegovom braniocu.
Nemogunost krivinog gonjenja
lan 129
(1) Svjedok saradnik koji je sudu dao iskaz u skladu sa odredbama lana 126 st. 1 i 2 ovog zakonika ne moe biti gonjen za krivino djelo
organizovanog kriminala za koje se vodi postupak.
(2) Kad sud utvrdi rjeenjem na zapisniku o glavnom pretresu da je svjedok saradnik dao iskaz u smislu stava 1 ovog lana, dravni tuilac
e odbaciti krivinu prijavu, odnosno odustati od krivinog gonjenja svjedoka saradnika najkasnije do zavretka glavnog pretresa koji se vodi
protiv drugih pripadnika kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe, a sud e izrei presudu kojom se optuba odbija protiv svjedoka
saradnika.
(3) U sluaju iz stava 2 ovog lana, odredbe lana 59 ovog zakonika nee se primjenjivati.
Ukidanje rjeenja
lan 130
(1) Ako svjedok saradnik ne da iskaz u skladu sa lanom 126 st. 1 i 2 ovog zakonika ili ako prije pravosnano okonanog postupka izvri
novo krivino djelo organizovanog kriminala, dravni tuilac e predloiti ukidanje rjeenja iz lana 128 stav 1 ovog zakonika i nastaviti
krivino gonjenje, odnosno pokrenuti krivini postupak za to i novo krivino djelo.
(2) Ako se u toku postupka otkrije neko ranije izvreno krivino djelo organizovanog kriminala svjedoka saradnika, dravni tuilac e
postupiti u skladu sa odredbama lana 125 ovog zakonika, nakon ega moe predloiti ukidanje rjeenja iz lana 128 stav 1 ovog zakonika i
nastaviti krivino gonjenje, odnosno pokrenuti krivini postupak za to i ranije izvreno krivino djelo.
(3) Ako se u toku postupka otkrije neko ranije izvreno krivino djelo svjedoka saradnika koje ne predstavlja djelo organizovanog kriminala,
dravni tuilac e postupiti u skladu sa optim pravilima ovog zakonika.
Zatita svjedoka saradnika
lan 131
(1) Prilikom sasluanja svjedoka saradnika javnost je iskljuena, osim ako vijee, na predlog dravnog tuioca i uz saglasnost svjedoka
saradnika, ne donese drukiju odluku.
(2) Prije donoenja odluke iz stava 1 ovog lana, predsjednik vijea e, uz prisustvo branioca, upoznati svjedoka saradnika sa predlogom
dravnog tuioca i obavijestiti ga o njegovom pravu da bude sasluan bez prisustva javnosti. Kad svjedok saradnik da izjavu da je saglasan
da bude sasluan uz prisustvo javnosti, ta izjava e se unijeti u zapisnik.
(3) Dravni tuilac moe predloiti da se svjedoku saradniku, njegovom branom drugu, bliskom srodniku ili njemu bliskom licu obezbijedi
posebna zatita shodno lanu 120 ovog zakonika.
Dokazni znaaj iskaza svjedoka saradnika
lan 132
Sud ne moe neko lice oglasiti krivim samo na osnovu dokaza dobijenog svjedoenjem svjedoka saradnika.
6. UVIAJ I REKONSTRUKCIJA
Preduzimanje uviaja
lan 133
Uviaj se preduzima kad je za utvrivanje ili razjanjenje neke vane injenice u postupku potrebno neposredno opaanje.
Rekonstrukcija dogaaja
lan 134
(1) Radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koji su od znaaja za razrjeenje stvari, organ koji vodi postupak moe
odrediti rekonstrukciju dogaaja, koja se obavlja tako to e se ponoviti radnje ili situacije u uslovima pod kojima se prema izvedenim
dokazima dogaaj odigrao. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili okrivljenih radnje ili situacije razliito prikazane, rekonstrukcija dogaaja
e se, po pravilu, posebno izvriti sa svakim od njih.
(2) Radnja iz stava 1 ovog lana moe se sprovesti u potpunosti ili djelimino korienjem odgovarajuih tehnikih sredstava.
(3) Rekonstrukcija se ne smije obaviti na nain kojim se remeti javni red i vrijea moral ili se dovodi u opasnost ivot ili zdravlje ljudi.
(4) Prilikom rekonstrukcije mogu se, po potrebi, ponovo izvesti pojedini dokazi.
Pomo strunog lica i vjetaka
lan 135
(1) Organ koji obavlja uviaj ili rekonstrukciju moe zatraiti pomo strunog lica kriminalistiko-tehnike, saobraajne ili druge struke,
koje e, po potrebi, preduzeti i pronalaenje, obezbjeivanje ili opisivanje tragova, izvriti potrebna mjerenja i snimanja, sainiti skice ili
prikupiti druge podatke.
 (2) Na uviaj ili rekonstrukciju moe se pozvati i vjetak, ako bi njegovo prisustvo bilo od koristi za davanje nalaza i miljenja.
7. VJETAENjE
Odreivanje vjetaenja
lan 136
Vjetaenje se odreuje kad za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice treba pribaviti nalaz i miljenje od lica koje raspolae potrebnim
strunim znanjem.
Naredba o vjetaenju
lan 137
(1) Vjetaenje odreuje organ koji vodi postupak pisanom naredbom koja mora da sadri: zadatak i obim vjetaenja, rok za podnoenje
pisanog nalaza i miljenja i odreivanje lica koje e izvriti vjetaenje a koje je upisano u Registar sudskih vjetaka ili Registar pravnih lica
za vrenje vjetaenja (u daljem tekstu: Registar). Naredba se dostavlja i strankama.
(2) Ako za odreenu vrstu vjetaenja postoji struna ustanova ili se vjetaenje moe obaviti u okviru dravnog organa, takva vjetaenja,
a naroito sloenija, povjerie se, po pravilu, takvoj ustanovi, odnosno organu. Ustanova, odnosno organ odreuje jednog ili vie strunjaka
odgovarajue specijalnosti koji e izvriti vjetaenje.
(3) Kad vjetaka odreuje organ koji vodi postupak, taj organ e, po pravilu, odrediti jednog vjetaka, a ako je vjetaenje sloeno - dva ili
vie vjetaka.
(4) Ako za neku vrstu vjetaenja nema postavljenih sudskih vjetaka ili su svi sudski vjetaci za odreenu oblast vjetaenja sprijeeni da
izvre vjetaenje u primjerenom roku, vjetaenje moe izvriti lice sa prebivalitem, odnosno sjeditem u drugoj dravi ili lice koje nije
upisano u Registar.
Dunost vjetaka i procesne kazne
lan 138
(1) Vjetak je duan da se odazove pozivu i da d svoj pisani nalaz i miljenje u roku odreenom u naredbi. Rok odreen naredbom, iz
opravdanih razloga, na zahtjev vjetaka, moe se produiti.
(2) Ako vjetak koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili ako odbije da vjetai, ili vrijea organ koji vodi postupak ili druge
uesnike postupka, ili ako ne da nalaz i miljenje u roku iz naredbe, moe da se kazni novano do 1.000 , a struna ustanova ili drugo
pravno lice do 5.000 . U sluaju neopravdanog izostanka, vjetak moe i prinudno da se dovede.
(3) U izviaju i istrazi kazne iz stava 2 ovog lana, na predlog dravnog tuioca, izrie sud.
(4) O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika.
Lica koja ne mogu biti odreena za vjetaka
lan 139
(1) Za vjetaka se ne moe odrediti lice koje ne moe biti sasluano kao svjedok u skladu sa lanom 108 ovog zakonika ili lice koje je
osloboeno od dunosti svjedoenja u smislu lana 109 ovog zakonika, kao ni lice prema kome je krivino djelo uinjeno, a ako je odreeno,
na njegovom nalazu i miljenju ne moe se zasnivati sudska odluka.
(2) Za vjetaka se ne moe odrediti lice koje je zaposleno kod oteenog ili okrivljenog ili su oteeni ili okrivljeni zaposleni kod vjetaka ili
je vjetak zajedno sa njima ili nekim od njih zaposlen kod drugog poslodavca.
(3) Za vjetaka se, po pravilu, nee odrediti lice koje je sasluano kao svjedok.
(4) Kad je dozvoljena posebna alba protiv rjeenja kojim se odbija zahtjev za izuzee vjetaka, u smislu lana 41 stav 4 ovog zakonika,
alba odlae izvrenje vjetaenja, ukoliko ne postoji opasnost od odlaganja.
Postupak vjetaenja
lan 140
(1) Prije poetka vjetaenja vjetak e se pozvati da predmet vjetaenja briljivo razmotri, da tano navede sve to zapazi i nae i da
svoje miljenje iznese nepristrasno i u skladu sa pravilima nauke ili vjetine. On e se posebno upozoriti da davanje lanog iskaza
predstavlja krivino djelo.
(2) Od vjetaka se moe zahtijevati da prije vjetaenja poloi zakletvu. Vjetak upisan u Registar moe biti prije vjetaenja samo
opomenut na ve poloenu zakletvu.
(3) Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se da u vjetaiti savjesno i nepristrasno, po svom najboljem znanju i da u tano i potpuno iznijeti
svoj nalaz i miljenje".
(4) Organ pred kojim se vodi postupak stara se da se vjetaenjem utvrde i razjasne sve vane injenice i u tu svrhu pokazuje vjetaku
predmete koje e razmotriti, postavlja mu pitanja i, po potrebi, trai objanjenja u pogledu datog nalaza i miljenja.
(5) Vjetaku se mogu davati razjanjenja, a moe mu se dozvoliti i da razmatra spise. Vjetak moe predloiti da se izvedu dokazi ili
pribave predmeti i podaci koji su od vanosti za davanje nalaza i miljenja. Ako prisustvuje uviaju, rekonstrukciji ili drugoj istranoj radnji,
vjetak moe predloiti da se razjasne pojedine okolnosti ili da se licu koje se sasluava postave pojedina pitanja.
Pregledanje predmeta vjetaenja
lan 141
(1) Vjetak pregleda predmete vjetaenja u prisustvu organa koji vodi postupak i zapisniara, osim ako su za vjetaenje potrebna
dugotrajna ispitivanja ili ako se ispitivanja obavljaju u strunoj ustanovi, odnosno u dravnom organu ili ako je to u interesu morala.
(2) Ako je za svrhe vjetaenja potrebno da se analizira neka materija, vjetaku e se, ako je to mogue, staviti na raspolaganje samo dio
te materije, a ostatak e se u potrebnoj koliini obezbijediti za sluaj naknadnih analiza.
Unoenje nalaza i miljenja u zapisnik
lan 142
Nalaz i miljenje vjetaka odmah se unosi u zapisnik.
Vjetaenje od strane strune ustanove ili dravnog organa
lan 143
(1) Ako se vjetaenje povjerava strunoj ustanovi ili dravnom organu, organ koji vodi postupak upozorie da u davanju nalaza i miljenja
ne moe uestvovati lice koje nema odgovarajuu specijalnost niti lice za koje postoje razlozi za izuzee od vjetaenja iz l. 139 i 148 ovog
zakonika ili u smislu lana 43 ovog zakonika, kao i na posljedice davanja lanog nalaza i miljenja.
(2) Strunoj ustanovi, odnosno dravnom organu stavie se na raspolaganje materijal potreban za vjetaenje, a ako je potrebno postupie
se u skladu sa odredbom lana 140 stav 5 ovog zakonika.
 (3) Struna ustanova, odnosno dravni organ dostavlja pisani nalaz i miljenje potpisan od lica koja su izvrila vjetaenje.
(4) Stranke mogu od starjeine strune ustanove, odnosno dravnog organa zahtijevati da im saopti imena strunjaka koji e izvriti
vjetaenje.
(5) Odredbe lana 140 st. 1 do 4 ovog zakonika ne primjenjuju se kad je vjetaenje povjereno strunoj ustanovi ili dravnom organu.
Organ pred kojim se vodi postupak moe traiti od strune ustanove ili dravnog organa objanjenja u pogledu datog nalaza i miljenja.
Zapisnik o vjetaenju i pravo njegovog razgledanja
lan 144
(1) U zapisniku o vjetaenju ili u pisanom nalazu i miljenju naznaie se ko je izvrio vjetaenje, kao i zanimanje, struna sprema i
specijalnost vjetaka.
(2) Po zavrenom vjetaenju, kojem nijesu prisustvovale, stranke e se obavijestiti da je vjetaenje obavljeno i da zapisnik o vjetaenju,
odnosno pisani nalaz i miljenje mogu razgledati.
Ponovno vjetaenje
lan 145
Kad je za vjetaenje odreeno vie vjetaka, a podaci u njihovom nalazu se bitno razilaze ili ako je njihov nalaz nejasan, nepotpun ili u
protivrjenosti sam sa sobom ili sa izvienim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim sasluanjem vjetaka, vjetaenje
e se obnoviti sa drugim vjetacima.
Dopunsko vjetaenje
lan 146
Ako u miljenju vjetaka ima protivrjenosti ili nedostataka ili se pojavi osnovana sumnja u tanost datog miljenja, a ti se nedostaci ili
sumnja ne mogu otkloniti ponovnim sasluanjem vjetaka, zatraie se miljenje drugih vjetaka ili e se preduzeti novo vjetaenje sa
drugim vjetacima.
Pregled, obdukcija i ekshumacija lea
lan 147
(1) Pregled i obdukcija lea preduzee se uvijek kad o nekom smrtnom sluaju postoji sumnja ili je oigledno da je smrt prouzrokovana
krivinim djelom ili je u vezi sa izvrenjem krivinog djela. Ako je le ve zakopan, odredie se ekshumacija u cilju njegovog pregleda i
obdukcije.
(2) Prilikom obdukcije lea preduzee se potrebne mjere da se utvrdi identitet lea i u tom cilju posebno e se opisati podaci o spoljnim i
unutranjim tjelesnim osobinama lea.
(3) Kad je to neophodno, primijenie se identifikacione strune i naune metode: uzimanje i uporeivanje otisaka prstiju lea, analiza DNK
uzorka i poreenje dobijenog DNK profila sa DNK profilom nestalog lica ili drugog lica, krvnih srodnika lica za koje se pretpostavlja da bi
mogao biti identifikovan, a po potrebi i preduzimanje drugih analiza i primjena drugih strunih i naunih metoda u cilju utvrivanja identiteta
lea.
(4) Uzimanje uzoraka biolokog materijala za potrebe DNK analize u krivinom postupku, pakovanje biolokog materijala, uvanje, obrada,
uvanje uzoraka i dobijenih rezultata DNK analize vri se na nain propisan posebnim zakonom.
Vjetaenje lea van ustanove
lan 148
(1) Kad se vjetaenje obavlja van strune ustanove, pregled i obdukciju lea e izvriti jedan, a po potrebi dva ili vie doktora medicine
koji, po pravilu, treba da budu sudsko-medicinske struke. Dravni tuilac u izviaju i istrazi, odnosno predsjednik vijea nakon podizanja
optunice, nareuje i rukovodi tim vjetaenjem i u zapisnik unosi nalaz i miljenje vjetaka.
(2) Za vjetaka se ne moe odrediti doktor medicine koji je lijeio umrlog. Prilikom obdukcije lea, a radi davanja razjanjenja o toku i
okolnostima bolesti, doktor medicine koji je lijeio umrlog moe se sasluati kao svjedok.
Sadraj miljenja vjetaka i dunosti vjetaka prilikom pregleda i obdukcije lea
lan 149
(1) U svom miljenju vjetaci e naroito navesti koji je neposredni uzrok smrti, ta je taj uzrok izazvalo i kad je smrt nastupila.
(2) Ako je na leu naena povreda, utvrdie se da li je tu povredu nanio neko drugi i, ako jeste, onda ime, na koji nain, koliko vremena
prije nego to je smrt nastupila i da li je ona prouzrokovala smrt. Ako je na leu naeno vie povreda, utvrdie se da li je svaka povreda
nanijeta istim sredstvom i koja je povreda prouzrokovala smrt, a ako je vie povreda smrtonosnih, koja je od njih ili koje su svojim
zajednikim djelovanjem bile uzrok smrti.
(3) U sluaju iz stava 2 ovog lana naroito e se utvrditi da li je smrt prouzrokovana samom vrstom i optom prirodom povrede ili zbog
linog svojstva ili naroitog stanja organizma povrijeenog ili zbog sluajnih okolnosti ili okolnosti pod kojima je povreda nanijeta. Pored toga,
utvrdie se da li bi blagovremeno pruena pomo mogla otkloniti smrt.
(4) Vjetak je duan da obrati panju na naeni bioloki materijal (krv, pljuvaka, sperma, urin i dr.) i da ga opie i sauva za bioloko
vjetaenje, ako ono bude odreeno.
Pregled i obdukcija zaetka i novoroeneta
lan 150
(1) Prilikom pregleda i obdukcije zaetka treba posebno utvrditi njegovu starost, sposobnost za vanmaterini ivot i uzrok izumiranja.
(2) Prilikom pregleda i obdukcije lea novoroeneta utvrdie se posebno da li je roeno ivo ili mrtvo, da li je bilo sposobno za ivot,
koliko je dugo ivjelo, kao i vrijeme i uzrok smrti.
Toksikoloko vjetaenje
lan 151
(1) Ako postoji sumnja da je smrt nastupila trovanjem, uputie se sumnjive materije koje su naene u leu ili na drugom mjestu na
vjetaenje strunoj ustanovi koja vri toksikoloka ispitivanja.
(2) Prilikom pregleda sumnjivih materijala vjetak e posebno utvrditi vrstu, koliinu i dejstvo naenog otrova, a ako se radi o pregledu
materija uzetih iz lea, po mogunosti i koliinu upotrijebljenog otrova.
Vjetaenje tjelesnih povreda
lan 152
(1) Tjelesne povrede vjetae se, po pravilu, pregledom povrijeenog, a ako to nije mogue ili nije potrebno - na osnovu medicinske
dokumentacije ili drugih podataka u spisima.
(2) Nakon to tano opie povrede, vjetak e dati miljenje, naroito o vrsti i teini svake pojedine povrede i njihovom ukupnom dejstvu, s
obzirom na njihovu prirodu ili posebne okolnosti sluaja, kakvo dejstvo te povrede obino proizvode, a kakvo su u konkretnom sluaju
proizvele, ime su povrede nanijete i na koji nain.
(3) Prilikom vjetaenja, vjetak je duan da postupi u skladu sa odredbom lana 149 stav 4 ovog zakonika.
Psihijatrijsko vjetaenje
lan 153
(1) Ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena uraunljivost okrivljenog usljed duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti,
zaostalog duevnog razvoja ili druge tee duevne poremeenosti, odredie se psihijatrijski pregled.
(2) Ako je prema miljenju vjetaka potrebno due posmatranje, okrivljeni e se poslati na posmatranje u psihijatrijsku ustanovu. Rjeenje
o tome donosi sudija za istragu ili vijee. Posmatranje se moe produiti preko dva mjeseca samo na obrazloeni predlog rukovodioca
psihijatrijske ustanove, po prethodno pribavljenom miljenju vjetaka, ali ne moe ni u kom sluaju trajati due od est mjeseci.
(3) Protiv rjeenja iz stava 2 ovog lana okrivljeni i njegov branilac mogu izjaviti albu u roku od 24 asa od asa kad je rjeenje urueno
okrivljenom, odnosno braniocu. O albi rjeava vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika, u roku od 48 asova, a ako je to vijee donijelo
rjeenje koje se pobija albom ili vijee na glavnom pretresu, o albi odluuje vijee neposredno vieg suda. alba ne zadrava izvrenje
rjeenja.
(4) Ako vjetaci ustanove da je duevno stanje okrivljenog poremeeno, odredie prirodu, vrstu, stepen i trajnost poremeenosti i dati svoje
miljenje o tome kakav je uticaj takvo duevno stanje imalo i kakav jo ima na shvatanje i postupke okrivljenog, kao i da li je i u kojoj mjeri
poremeaj duevnog stanja postojao u vrijeme izvrenja krivinog djela.
(5) Ako se u psihijatrijsku ustanovu upuuje okrivljeni koji se nalazi u pritvoru, sudija za istragu ili predsjednik vijea e obavijestiti tu
ustanovu o razlozima zbog kojih je odreen pritvor, da bi se preduzele mjere potrebne za obezbjeenje svrhe pritvora.
(6) Vrijeme provedeno u psihijatrijskoj ustanovi uraunae se okrivljenom u pritvor, odnosno u kaznu zatvora ako bude izreena.
Tjelesni pregled i druge radnje
lan 154
(1) Tjelesni pregled osumnjienog ili okrivljenog preduzee se i bez njegovog pristanka, ako je potrebno da se utvrde injenice vane za
krivini postupak. Tjelesni pregled drugih lica moe se, bez njihovog pristanka, preduzeti samo onda ako se mora utvrditi da li se na
njihovom tijelu nalazi odreen trag ili posljedica krivinog djela.
(2) Uzimanju uzorka krvi i preduzimanju drugih medicinskih radnji koje su po pravilu medicinske nauke neophodne radi analize i utvrivanja
drugih injenica vanih za krivini postupak moe se pristupiti i bez pristanka lica koje se pregleda, izuzev ako bi zbog toga nastupila teta
po njegovo zdravlje.
(3) Uzorci pljuvake radi sprovoenja DNK analize mogu se uzimati kad je to potrebno u cilju identifikacije lica ili u cilju poreenja sa
drugim biolokim tragovima i drugim DNK profilima, i za to nije potreban pristanak lica niti se ta radnja moe smatrati opasnom po zdravlje.
(4) Ako se lica iz stava 1 ovog lana protive sprovoenju radnji iz st. 1, 2 i 3 ovog lana, one se mogu preduzeti samo po naredbi
nadlenog suda.
(5) Zabranjeno je prema osumnjienom, okrivljenom ili svjedoku primjenjivati medicinske intervencije ili im davati sredstva kojima bi se
uticalo na njihovu svijest i volju prilikom davanja iskaza.
Vjetaenje poslovnih knjiga
lan 155
(1) Kad je potrebno vjetaenje poslovnih knjiga, organ pred kojim se vodi postupak duan je vjetacima naznaiti u kom pravcu i u kom
obimu treba obaviti vjetaenje i koje injenice i okolnosti treba utvrditi.
(2) Ako je za vjetaenje poslovnih knjiga privrednog drutva, drugog pravnog lica ili preduzetnika nuno da se prethodno sredi njihovo
knjigovodstvo, trokovi sreivanja knjigovodstva padaju na teret imaoca poslovnih knjiga.
(3) Rjeenje o sreivanju knjigovodstva donosi organ koji vodi postupak, na osnovu obrazloenog pisanog izvjetaja vjetaka kome je
naloeno vjetaenje poslovnih knjiga. U rjeenju e se naznaiti i iznos koji je privredno drutvo, drugo pravno lice ili preduzetnik duno da
poloi sudu kao predujam za trokove sreivanja njegovog knjigovodstva. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba.
(4) Nakon sreivanja knjigovodstva organ koji vodi krivini postupak donosi, na osnovu izvjetaja vjetaka, rjeenje kojim utvruje visinu
trokova nastalih usljed sreivanja knjigovodstva i odreuje da te trokove snosi privredno drutvo, drugo pravno lice ili preduzetnik ije je
knjigovodstvo bilo predmet sreivanja. Na to rjeenje moe se izjaviti alba u pogledu osnovanosti odluke o naknadi trokova i visine
trokova. O albi rjeava vijee prvostepenog suda iz lana 24 stav 7 ovog zakonika.
(5) Ukoliko trokovi i nagrada nijesu bili predujmljeni, oni e biti naplaeni u korist organa koji ih je unaprijed isplatio vjetacima.
(6) Prije sprovoenja vjetaenja iz stava 1 ovog lana obavie se popis poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije povezane sa
poslovnim knjigama u prisustvu dravnog tuioca ili ovlaenog policijskog slubenika.
8. FOTOGRAFIJE I AUDIOVIZUELNI SNIMCI
Uvid u fotografije, sluanje audio snimaka i uvid u audiovizuelne snimke
lan 156
(1) Fotografije ili audio, odnosno audiovizuelni snimci sprovedenih dokaznih radnji u skladu sa ovim zakonikom mogu se koristiti kao
dokaz i na njima se moe zasnivati sudska odluka.
(2) Fotografije ili audio, odnosno audiovizuelni snimci koji ne spadaju u fotografije ili audio, odnosno audiovizuelne snimke iz stava 1 ovog
lana, mogu se koristiti kao dokaz u krivinom postupku ako je utvrena njihova autentinost i iskljuena mogunost fotomontae ili video
montae i drugih oblika falsifikovanja fotografija i snimaka i ako su fotografija, odnosno snimak napravljeni uz preutnu ili izriitu saglasnost
osumnjienog, odnosno okrivljenog kad se on ili njegov glas nalaze na fotografiji, odnosno snimku.
(3) Fotografije ili audio, odnosno audiovizuelni snimci iz stava 2 ovog lana, sa ijim se pravljenjem nije saglasio osumnjieni, odnosno
okrivljeni, a on ili njegov glas se nalaze na fotografiji, odnosno snimku, mogu da se koriste kao dokaz u krivinom postupku ako se na
fotografiji, audio, odnosno audiovizuelnom snimku istovremeno nalazi i neko drugo lice, odnosno njegov glas koje se preutno ili izriito
saglasilo sa pravljenjem fotografije ili audio, odnosno audiovizuelnog snimka.
(4) Fotografije ili audio, odnosno audiovizuelni snimci koji su napravljeni bez preutne ili izriite saglasnosti osumnjienog ili okrivljenog
koji se na njima nalaze ili iji je glas snimljen, mogu da se koriste kao dokaz u krivinom postupku ako su fotografije ili audio, odnosno
audiovizuelni snimci nastali kao vid optih bezbjednosnih mjera:
- koje se preduzimaju na javnim povrinama - ulicama, trgovima, parkiralitima, dvoritima kola i ustanova i drugim slinim javnim
povrinama, odnosno u javnim objektima i prostorijama, zgradama dravnih organa, ustanovama, bolnicama, kolama, aerodromima,
autobuskim i eljeznikim stanicama, sportskim stadionima i halama i drugim takvim prostorijama i sa njima povezanim otvorenim
povrinama, kao i u radnjama, prodavnicama, bankama, objektima za poslovne namjene i drugim slinim objektima u kojima se snimanje
redovno obavlja iz bezbjednosnih razloga ili
- preduzetih od strane draoca stana i drugih prostorija, odnosno od strane drugog lica po nalogu draoca stana i drugih prostorija, to se
odnosi i na dvorine i druge sline otvorene prostore.
(5) Ako se na fotografiji ili audio, odnosno audiovizuelnom snimku nalaze samo odreeni predmeti ili dogaaji ili lica koja nemaju svojstvo
osumnjienog ili okrivljenog, fotografija ili audio, odnosno audiovizuelni snimak se mogu koristiti kao dokaz u krivinom postupku ukoliko
nijesu nastali izvrenjem krivinog djela.
(6) Kad su fotografije ili audio, odnosno audiovizuelni snimci nastali u skladu sa st. 1 do 5 ovog lana, kao dokaz u krivinom postupku
moe da se koristi i odreeni dio fotografije ili snimka izdvojen primjenom odgovarajuih tehnikih sredstava, kao i fotografija napravljena kao
izvod iz video snimka.
(7) Kad su fotografije ili audio, odnosno audiovizuelni snimci nastali u skladu sa st. 1 do 5 ovog lana, kao dokaz u krivinom postupku
moe da se koristi i crte ili skica napravljeni na osnovu fotografije ili video snimka, pod uslovom da su napravljeni radi pojanjenja detalja
fotografije ili snimka i da su fotografija, odnosno snimak sadrani u dokaznom materijalu.
(8) Audio snimci koji se koriste kao dokaz u krivinom postupku moraju biti prepisani i uneseni u spise krivinog predmeta.
9. MJERE TAJNOG NADZORA
Vrste mjera tajnog nadzora i uslovi za njihovu primjenu
lan 157
(1) Ako postoje osnovi sumnje da je neko lice samo ili u sauesnitvu sa drugim izvrilo, vri ili se priprema za vrenje krivinih djela iz
lana 158 ovog zakonika, a na drugi nain se ne mogu prikupiti dokazi ili bi njihovo prikupljanje zahtijevalo nesrazmjerni rizik ili ugroavanje
ivota ljudi, prema tim licima mogu se odrediti mjere tajnog nadzora:
1) tajni nadzor i snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu;
2) presrijetanje, prikupljanje i snimanje raunarskih podataka;
3) ulazak u prostorije radi tajnog fotografisanja i video i audio snimanja u prostorijama;
4) tajno praenje i video i audio snimanje lica i predmetu.
(2) Ako postoje osnovi sumnje da je neko lice samo ili u sauesnitvu sa drugim izvrilo, vri ili se priprema za vrenje krivinih djela iz
lana 158 ovog zakonika, a okolnosti sluaja ukazuju da e se sa najmanje povreda prava na privatnost prikupiti dokazi, prema tim licima
mogu se odrediti mjere tajnog nadzora:
1) simulirana kupovina predmeta ili lica i simulirano davanje i primanje mita;
2) pruanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova;
3) osnivanje fiktivnog privrednog drutva;
4) praenje prevoza i isporuke predmeta krivinog djela;
5) snimanje razgovora uz prethodno informisanje i saglasnost jednog od uesnika razgovora;
6) angaovanje prikrivenog isljednika i saradnika.
(3) Mjere iz stava 1 taka 1 ovog lana, mogu se narediti i prema licu za koje postoje osnovi sumnje da izvriocu ili od izvrioca krivinih
djela iz lana 158 ovog zakonika prenosi poruke u vezi sa krivinim djelom, odnosno da se izvrilac slui njihovim prikljucima na telefon ili
drugim sredstvima za elektronsku komunikaciju.
(4) U sluaju kad se ne raspolae saznanjima o identitetu uinioca krivinog djela, mjera iz stava 1 taka 4 ovog lana, moe se odrediti
prema predmetu krivinog djela.
(5) Protiv lica koja izvravaju mjere iz stava 2 ta. 1, 2, 5 i 6 ovog lana, nee se preduzeti krivino gonjenje za radnje koje predstavljaju
pomaganje u vrenju krivinog djela, ako se to ini radi obezbjeivanja podataka i dokaza za uspjeno voenje krivinog postupka.
(6) Izvrenje mjera iz stava 2 ta. 1, 2, 5 i 6 ovog lana, ne smije da predstavlja podstrekavanje na izvrenje krivinog djela.
(7) Mjere iz stava 1 ta. 1 do 4 ovog lana i mjere iz stava 2 ta. 5 i 6 ovog lana mogu se narediti i prema licu za kojim je raspisana
meunarodna potjernica ili prema treem licu za koje postoji osnov sumnje da je u direktnom kontaktu sa licem za kojim je raspisana
meunarodna potjernica.
Krivina djela za koja mogu biti nareene mjere tajnog nadzora
lan 158
Mjere iz lana 157 ovog zakonika mogu se narediti za krivina djela:
1) za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju od deset godina ili tea kazna;
2) sa elementima organizovanog kriminala;
3) prouzrokovanje lanog steaja, zloupotreba procjene, primanje mita, davanje mita, protivzakoniti uticaj, zloupotreba slubenog poloaja,
kao i zloupotreba ovlaenja u privredi i prevara u slubi za koja je propisana kazna zatvora od osam godina ili tea kazna;
4) otmica, iznuda, ucjena, posredovanje u vrenju prostitucije, prikazivanje pornografskog materijala, zelenatvo, utaja poreza i doprinosa,
krijumarenje, nedozvoljeno preraivanje, odlaganje i skladitenje opasnih materija, napad na slubeno lice u vrenju slubene dunosti,
sprjeavanje dokazivanja, kriminalno udruivanje, odavanje tajnih podataka, povreda tajnosti postupka, pranje novca, falsifikovanje novca,
falsifikovanje isprave, falsifikovanje slubene isprave, pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava i materijala za falsifikovanje,
uestvovanje u stranim oruanim formacijama, dogovaranje ishoda takmienja, nedozvoljeno dranje oruja i eksplozivnih materija,
nedozvoljen prelaz dravne granice i krijumarenje ljudi;
5) protiv bezbjednosti raunarskih podataka.
Nadlenost za odreivanje i trajanje mjera tajnog nadzora
lan 159
(1) Mjere iz lana 157 stav 1 ovog zakonika, na obrazloeni predlog dravnog tuioca, pisanom naredbom odreuje sudija za istragu.
Mjere iz lana 157 stav 2 ovog zakonika, na obrazloeni predlog ovlaenog policijskog slubenika ili po slubenoj dunosti, pisanom
naredbom odreuje dravni tuilac. Obrazloeni predlog se predaje u zatvorenoj koverti sa naznakom MTN - mjere tajnog nadzora.
(2) Predlog i naredba iz stava 1 ovog lana sadre: vrstu mjere, podatke o licu prema kome se mjera sprovodi, ako je to lice poznato,
razloge za osnove sumnje, nain izvrenja mjere, njen cilj, obim i trajanje. Ako se radi o mjeri angaovanja prikrivenog isljednika i saradnika,
predlog i naredba sadre i upotrebu lanih isprava i tehnikih ureaja za prenos i snimanje zvuka, slike i video zapisa, uee u zakljuivanju
pravnih poslova, kao i razloge koji opravdavaju da se za isljednika i saradnika angauje lica koje nije ovlaeni policijski slubenik.
(3) Predlog i naredba za odreivanje mjera postaju sastavni dio krivinog spisa i treba da sadre raspoloive podatke o licu prema kome se
odreuju, krivino djelo zbog kojeg se odreuju, injenice iz kojih proistie potreba njihovog preduzimanja, rok trajanja koji mora biti
primjeren ostvarenju cilja mjere, nain, obim i mjesto sprovoenja mjera.
(4) Izuzetno, ako se pisana naredba ne moe izdati na vrijeme, a postoji opasnost od odlaganja, preduzimanje mjere iz lana 157 ovog
zakonika moe zapoeti na osnovu usmene naredbe sudije za istragu, odnosno dravnog tuioca. U tom sluaju pisana naredba mora da
bude pribavljena u roku od 12 sati od izdavanja usmene naredbe.
(5) Na osnovu naredbe sudije za istragu odnosno dravnog tuioca mjere iz lana 157 stav 1 i stav 2 ta. 3 do 6 ovog zakonika, mogu
trajati do etiri mjeseca. Iz opravdanih razloga, navedene mjere se mogu produavati prema istom licu i za isto krivino djelo najdue do 18
mjeseci od donoenja prve naredbe za odreivanje mjera tajnog nadzora. Izvrenje mjera e se naredbom prekinuti kad prestanu razlozi za
njihovu primjenu. Mjere ije je izvrenje prekinuto mogu se iz opravdanih razloga nastaviti prema istom licu i za isto krivino djelo na osnovu
naredbe. U maksimalni rok trajanja mjere rauna se i vrijeme prekida izvrenja mjere. Nakon proteka rokova iz ovog stava, ne moe se
nastaviti izvrenje, niti nova mjera odrediti za isto krivino djelo i prema istom izvriocu. Predlog za preduzimanje mjere iz lana 157 stav 2
ta. 1 i 2 ovog zakonika moe se odnositi samo na jedan simulirani akt, a svaki naredni predlog za preduzimanje ove mjere protiv istog lica
mora sadrati razloge koji opravdavaju ponovno preduzimanje ove mjere.
(6) Ako se u toku izvrenja mjere pokae da se tom mjerom ne moe postii svrha, ona se moe zamijeniti drugom mjerom. U
maksimalni rok trajanja novoodreene mjere rauna se i vrijeme trajanja prethodno odreene mjere.
(7) Odreivanje mjera tajnog nadzora iz lana 157 st. 1 i 2 ovog zakonika prema istom licu i za isto krivino djelo ne utie na odreivanje
mjere tajnog nadzora prema licu za kojim je raspisana meunarodna potjernica ili prema treem licu za koje postoji osnov sumnje da je u
direktnom kontaktu sa licem za kojim je raspisana meunarodna potjernica.
(8) Uz naredbu za izvrenje mjere iz lana 157 stav 1 taka 1 ovog zakonika, sudija za istragu e izdati poseban nalog u kojem e navesti
samo telefonski broj ili e-mail adresu ili internacionalni identifikacioni broj korisnika (IMSI broj), internacionalni identifikacioni broj mobilnog
ureaja (IMEI broj) i adresu internet protokola (IP adresa) i trajanje mjere, a nalog e ovlaeni policijski slubenik predati privrednim
subjektima iz stava 7 ovog lana u postupku izvrenja mjere.
(9) Potanska, druga privredna drutva i pravna lica registrovana za prenoenje informacija duna su da ovlaenom policijskom
slubeniku omogue izvrenje mjere iz lana 157 stav 1 ovog zakonika. Slubena i odgovorna lica koja uestvuju u postupku donoenja
naredbe i izvrenju mjere iz lana 157 ovog zakonika duna su da kao tajne podatke uvaju sve podatke koje su saznali u ovom postupku.
(10) Ako se prilikom primjene mjera tajnog nadzora zabiljee podaci i obavjetenja koji upuuju i na neko drugo lice za koje postoje osnovi
sumnje da je izvrilo krivino djelo za koje je odreena mjera tajnog nadzora ili neko drugo krivino djelo, taj dio materijala e se izdvojiti i
dostaviti dravnom tuiocu i moe se koristiti kao dokaz samo za krivina djela iz lana 158 ovog zakonika.
(11) Dravni tuilac i sudija za istragu e, na odgovarajui nain (prepisom zapisnika ili slubenih zabiljeki bez linih podataka,
izdvajanjem slubene zabiljeke iz spisa i sl.), sprijeiti da neovlaeno lice, osumnjieni ili njegov branilac utvrde identitet lica koja su
izvrila mjere iz lana 157 ovog zakonika kao i prikrivenog isljednika i saradnika. Ako se ova lica sasluavaju kao svjedoci sud e postupiti
na nain propisan l. 120 do 123 ovog zakonika.
Izvrenje mjera tajnog nadzora
lan 160
(1) Mjere iz lana 157 ovog zakonika izvrava ovlaeni policijski slubenik, vodei rauna da se u to manjoj mjeri naruava privatnost
lica na koja se mjera ne odnosi.
(2) Prikriveni isljednik i saradnik moe biti ovlaeni policijski slubenik, zaposleni u drugom dravnom organu, ovlaeni policijski
slubenik druge drave ili, izuzetno, ako se mjera ne moe sprovesti na drugi nain, neko drugo lice. Prikrivenog isljednika odreuje
starjeina organa koji je nadlean za izvrenje mjera tajnog nadzora ili lice koje on ovlasti.
(3) Prikriveni isljednik i saradnik ne moe biti lice za koje postoji osnovana sumnja da je bio ili je sada pripadnik kriminalne organizacije,
odnosno kriminalne grupe ili lice koje je osuivano za krivina djela organizovanog kriminala.
(4) Prikriveni isljednik i saradnik mogu da uestvuju u pravnom saobraaju koristei isprave za prikrivanje identiteta, a prilikom prikupljanja
obavjetenja mogu da koriste tehnika sredstva za prenos i snimanje zvuka, slike i video zapisa. Organ nadlean za izdavanje isprava na
osnovu kojih se moe utvrditi identitet lica, na zahtjev starjeine organa nadlenog za izvrenje mjera tajnog nadzora, izdae isprave za
prikrivanje identiteta policijskog slubenika ili drugog lica i u bazu podataka unijeti podatke iz tih isprava.
(5) Ovlaeni policijski slubenik koji izvrava mjeru vodi evidenciju o svakoj preduzetoj mjeri, o emu dravnom tuiocu, odnosno sudiji za
istragu dostavlja periodine izvjetaje o izvrenju mjere. Ako dravni tuilac, odnosno sudija za istragu ocijeni da vie ne postoji potreba za
preduzimanjem nareenih mjera donosi naredbu o njihovom obustavljanju.
(6) Po izvrenju mjera iz lana 157 ovog zakonika, ovlaeni policijski slubenik e dostaviti dravnom tuiocu konaan izvjetaj i ostali
materijal pribavljen preduzimanjem mjera.
(7) Ako dravni tuilac odlui da ne pokrene krivini postupak odnosno ako podaci i informacije prikupljeni primjenom mjera tajnog nadzora
nijesu potrebni za krivini postupak, dostavie materijal dobijen primjenom lana 157 ovog zakonika u zatvorenom omotu sa posebnom
oznakom MTN sudiji za istragu, koji e narediti da se materijal uniti u prisustvu dravnog tuioca i sudije za istragu, o emu e sudija za
istragu sainiti zapisnik.
(8) Sudija za istragu e postupiti u skladu sa stavom 7 ovog lana i ako dravni tuilac donese naredbu o sprovoenju istrage protiv
osumnjienog prema kome su preduzete mjere tajnog nadzora, ali dobijeni rezultati ili dio njih nijesu potrebni za voenje krivinog postupka
ili kad je lice za kojim je raspisana meunarodna potjernica pronaeno.
(9) U sluaju iz st. 7 i 8 ovog lana, podaci se smatraju tajnim podacima u smislu propisa kojim se ureuje tajnost podataka.
(10) Nain izrade, upotrebe, uvanja i unitavanja isprava za utvrivanje identiteta ureuje se aktom ministarstva nadlenog za unutranje
poslove.
Pravno nevaljani dokazi
lan 161
(1) Ako je prilikom preduzimanja mjera iz lana 157 ovog zakonika postupljeno suprotno odredbama ovog zakonika ili naredbi sudije za
istragu, odnosno dravnog tuioca, sudska odluka se ne moe zasnivati na prikupljenim podacima.
(2) Odredbe lana 211 stav 1, lana 293 stav 6, lana 356 stav 4 i lana 392 stav 4 ovog zakonika, shodno e se primjenjivati i na snimke
sainjene suprotno odredbama ovog lana i lana 157 ovog zakonika.
Obavjetavanje lica prema kome je preduzeta mjera tajnog nadzora u sluaju kad ne doe
do pokretanja krivinog postupka
lan 162
(1) Prije nego to se uniti materijal dobijen izvrenjem mjera tajnog nadzora u sluajevima iz lana 160 st. 7 i 8 ovog zakonika, sudija za
istragu e obavijestiti lice prema kome je mjera preduzeta, a to lice ima pravo uvida u prikupljeni materijal.
(2) Ako postoji osnovana bojazan da bi obavjetavanje lica iz stava 1 ovog lana ili uvid u dobijeni materijal moglo da predstavlja ozbiljnu
opasnost po ivot i zdravlje ljudi ili bi moglo ugroziti neku od istraga koje su u toku ili iz drugih opravdanih razloga, sudija za istragu, po
pribavljenom miljenju dravnog tuioca, moe odluiti da ne obavjetava lice prema kome je preduzeta mjera i da mu ne dozvoli uvid u
dobijeni materijal.
Glava VIII
MJERE ZA OBEZBJEENjE PRISUSTVA OKRIVLjENOG I ZA NESMETANO VOENjE
KRIVINOG POSTUPKA
1. ZAJEDNIKE ODREDBE
Vrste mjera i opta pravila o njihovoj primjeni
lan 163
(1) Mjere koje se mogu preduzeti prema okrivljenom za obezbjeenje njegovog prisustva i za nesmetano voenje krivinog postupka su:
poziv, dovoenje, mjere nadzora, jemstvo i pritvor.
(2) Nadleni sud e se pridravati uslova odreenih za primjenu pojedinih mjera, vodei rauna da se ne primjenjuje tea mjera, ako se
ista svrha moe postii blaom mjerom.
(3) Mjere iz stava 1 ovog lana ukinue se po slubenoj dunosti kad prestanu razlozi zbog kojih su preduzete ili po albi, odnosno
zamijenie se drugom blaom mjerom kad za to nastupe uslovi.
(4) Odredbe l. 164 i 165 i lana 166 stav 2 taka 6 ovog zakonika primjenjuju se i na osumnjienog.
2. POZIV
Pozivanje, sadraj i dostavljanje poziva
lan 164
(1) Prisustvo okrivljenog u krivinom postupku obezbjeuje se njegovim pozivanjem. Poziv okrivljenom upuuje organ koji vodi krivini
postupak.
(2) Okrivljeni se poziva dostavljanjem zatvorenog pisanog poziva koji sadri: naziv i adresu organa koji ga poziva, ime i prezime okrivljenog,
zakonski naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje okrivljeni ima da doe, dan i as kad treba da doe, naznaenje da se
poziva u svojstvu okrivljenog i upozorenje da e u sluaju nedolaska biti prinudno doveden, slubeni peat i ime i prezime dravnog tuioca,
odnosno sudije koji poziva.
(3) Pozivanje okrivljenog moe se vriti telefonom i drugim sredstvom elektronske komunikacije, ako on pristaje da se na takav poziv
odazove.
(4) Kad se okrivljeni prvi put poziva, pouie se u pozivu o pravu da uzme branioca i da branilac moe prisustvovati njegovom sasluanju.
(5) Okrivljeni je duan da odmah obavijesti sud o promjeni adrese i o namjeri da promijeni boravite. O tome e se okrivljeni pouiti
prilikom prvog sasluanja, odnosno dostavljanja optunog predloga ili privatne tube, uz predoavanje posljedica odreenih ovim zakonikom.
(6) Ako okrivljeni nije u stanju da se odazove pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, sasluae se u mjestu gdje se nalazi ili
e se obezbijediti njegov prevoz do sudske zgrade ili drugog mjesta gdje se radnja preduzima.
3. DOVOENjE
Naredba za dovoenje
lan 165
(1) Naredbu da se okrivljeni dovede moe izdati sud ili dravni tuilac, ako uredno pozvani okrivljeni ne doe, a svoj izostanak ne opravda,
ili ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti oigledno proizilazi da okrivljeni izbjegava prijem poziva, ili ako je
donijeto rjeenje o pritvoru.
(2) Naredbu za dovoenje izvrava policija.
(3) Naredba za dovoenje izdaje se u pisanoj formi. Naredba treba da sadri: ime i prezime okrivljenog koji se ima dovesti, mjesto i godinu
roenja, zakonski naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret uz navoenje odredbe Krivinog zakonika kojom je to djelo propisano,
razlog zbog kojega se nareuje dovoenje, slubeni peat i potpis sudije, odnosno dravnog tuioca koji nareuje dovoenje.
(4) Lice kome je povjereno izvrenje naredbe predaje naredbu okrivljenom i poziva ga da sa njim poe. Ako okrivljeni to odbije, dovee ga
prinudno.
(5) Naredbu za dovoenje vojnih lica, pripadnika policije ili strae ustanove u kojoj su smjetena lica liena slobode izvrava njihova
komanda, odnosno ustanova.
4. MJERE NADZORA
Vrste mjera
lan 166
(1) Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni mogao pobjei, sakriti se, otii u nepoznato mjesto ili u drugu dravu ili ometati
voenje krivinog postupka, sud moe, po slubenoj dunosti, po predlogu tuioca ili oteenog, obrazloenim rjeenjem okrivljenom izrei
jednu ili vie mjera nadzora.
(2) Mjere nadzora su:
1) zabrana naputanja stana;
2) zabrana naputanja boravita;
3) zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podruja;
4) obaveza povremenog javljanja odreenom dravnom organu;
5) zabrana pristupa ili sastajanja sa odreenim licima;
6) privremeno oduzimanje putne isprave;
7) privremeno oduzimanje vozake dozvole.
(3) Sprovoenje mjera nadzora iz stava 2 ta. 1 do 5 ovog lana moe se kontrolisati elektronskim nadzorom. Kontrola elektronskim
nadzorom ureuje se posebnim propisom Vlade Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).
(4) Mjerama nadzora ne moe se ograniiti pravo okrivljenom da ivi u svom stanu, da se nesmetano via sa lanovima porodice i bliskim
srodnicima, osim kad se postupak vodi zbog krivinog djela uinjenog na tetu lana porodice ili bliskih srodnika, kao i da obavlja svoju
profesionalnu djelatnost, osim ako se postupak vodi zbog krivinog djela uinjenog u vezi sa obavljanjem te djelatnosti.
(5) Mjerama nadzora ne moe se ograniiti pravo okrivljenog da nesmetano kontaktira sa svojim braniocem.
(6) Okrivljeni e se u rjeenju o izricanju mjera iz stava 2 ovog lana upozoriti da se protiv njega moe odrediti pritvor ako prekri izreenu
mjeru.
(7) U toku istrage mjere iz stava 2 ovog lana odreuje i ukida sudija za istragu, a poslije podignute optunice predsjednik vijea, u roku
od 24 asa od podnoenja predloga iz stava 1 ovog lana. Ako mjeru nije predloio dravni tuilac, a postupak se vodi za krivino djelo za
koje se goni po slubenoj dunosti, prije donoenja rjeenja kojim se mjera izrie ili ukida, sud e zatraiti miljenje dravnog tuioca. Sud
e na isti nain postupiti i kad nae da treba ukinuti mjeru predloenu od strane dravnog tuioca.
(8) Mjere iz stava 2 ovog lana mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdue do pravosnanosti presude. Sudija za istragu ili
predsjednik vijea duan je da svaka dva mjeseca ispita da li je primijenjena mjera potrebna.
(9) Protiv rjeenja kojim se odreuje, produava ili ukida mjera iz stava 2 ovog lana stranke mogu izjaviti albu, a dravni tuilac i protiv
rjeenja kojim je njegov predlog za primjenu mjere odbijen. O albi odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika, u roku od tri dana od
prijema albe. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
Rjeenje o izricanju mjere nadzora
lan 167
(1) Rjeenjem kojim se izrie mjera zabrane naputanja stana sud e odrediti da se okrivljeni ne smije udaljavati iz stana u kojem ivi i
prostorija koje su u funkcionalnoj vezi sa stanom, odnosno da se iz stana moe udaljavati samo pod nadzorom odreenog lica. Izuzetno,
rjeenjem se moe odrediti da okrivljeni za odreeno vrijeme moe napustiti stan ako je to neophodno radi njegovog lijeenja ili ako to nalau
posebne okolnosti zbog kojih bi mogle nastupiti teke posljedice po ivot, zdravlje ili imovinu.
(2) Rjeenjem kojim izrie mjeru zabrane naputanja boravita sud e odrediti mjesto u kojem okrivljeni mora boraviti dok traje ova mjera,
kao i granice van kojih se ne smije udaljavati.
(3) Rjeenjem kojim izrie mjeru zabrane posjeivanja odreenog mjesta ili podruja sud e odrediti mjesto odnosno podruje, kao i
udaljenost ispod koje im se okrivljeni ne smije pribliiti.
(4) Rjeenjem kojim izrie mjeru obaveze povremenog javljanja odreenom dravnom organu sud e odrediti slubeno lice kome se
okrivljeni mora javljati, rok u kojem se mora javljati i nain voenja evidencije o javljanju okrivljenog.
(5) Rjeenjem kojim izrie mjeru zabrane pristupa ili sastajanja sa odreenim licima sud e odrediti razdaljinu ispod koje se okrivljeni ne
smije pribliiti odreenom licu.
(6) U rjeenju kojim se izrie mjera privremenog oduzimanja putne isprave navee se lini podaci, organ koji je izdao ispravu, datum i broj
isprave.
(7) U rjeenju kojim se izrie mjera privremenog oduzimanja vozake dozvole navee se lini podaci, organ koji je izdao dozvolu, broj i
datum izdavanja i kategorija.
Izvrenje mjera nadzora
lan 168
(1) Rjeenje kojim se izrie mjera nadzora dostavlja se i organu koji izvrava mjeru.
(2) Mjeru zabrane naputanja stana, zabrane naputanja boravita, zabrane posjeivanja odreenog mjesta ili podruja, zabrane pristupa
ili sastajanja sa odreenim licem, privremenog oduzimanja putne isprave i privremenog oduzimanja vozake dozvole izvrava policija.
(3) O izvrenju mjere obaveze povremenog javljanja odreenom dravnom organu stara se policija ili drugi dravni organ kojem se okrivljeni
mora javljati.
Provjera mjere nadzora i obaveza izvjetavanja
lan 169
(1) Sud moe, u svako doba, naloiti provjeru mjere nadzora i zatraiti izvjetaj od organa nadlenog za njeno izvrenje, a taj organ je
duan da izvjetaj bez odlaganja dostavi sudu.
(2) Ako okrivljeni ne ispunjava obaveze naloene izreenom mjerom, organ koji izvrava mjeru o tome obavjetava sud, a sud mu zbog
toga moe izrei dodatnu mjeru nadzora ili odrediti pritvor.
5. JEMSTVO
Razlozi za odreivanje jemstva
lan 170
(1) Okrivljeni koji treba da bude stavljen u pritvor i okrivljeni koji je ve stavljen u pritvor samo zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da e
pobjei ili iz razloga propisanih u lanu 175 stav 1 taka 5 ovog zakonika, moe se ostaviti na slobodi, odnosno pustiti na slobodu, ako on
lino ili neko drugi za njega prui jemstvo da do kraja krivinog postupka nee pobjei, a sam okrivljeni obea da se nee kriti i da bez
odobrenja nee napustiti svoje boravite.
(2) Jemstvo se moe odrediti uz mjeru nadzora iz lana 166 stav 2 ovog zakonika, radi obezbjeenja potovanja te mjere.
Odreivanje jemstva i njegov sadraj
lan 171
(1) Jemstvo uvijek glasi na novani iznos koji se odreuje s obzirom na teinu krivinog djela, line i porodine prilike okrivljenog i imovno
stanje lica koje daje jemstvo.
(2) Jemstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, hartija od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari vee vrijednosti koje se lako
mogu unoviti i uvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jemstva na nepokretna dobra lica koje daje jemstvo.
(3) Lice koje daje jemstvo mora dostaviti dokaze o svom imovnom stanju i vlasnitvu nad imovinom koja se daje kao jemstvo.
(4) Ako okrivljeni pobjegne, rjeenjem e se odrediti da se vrijednost data kao jemstvo unese u poseban razdjel budeta za rad sudova.
Ukidanje jemstva i njegova zamjena pritvorom
lan 172
(1) Okrivljeni za koga je poloeno jemstvo zbog opasnosti od bjekstva stavie se u pritvor, ako na uredan poziv ne doe, a izostanak ne
opravda ili ako se protiv njega, nakon to je ostavljen na slobodi, pojavi neki drugi zakonski osnov za pritvor.
(2) Okrivljeni za koga je poloeno jemstvo zbog razloga za pritvor propisanih lanom 175 stav 1 taka 5 ovog zakonika stavie se u pritvor,
ako na prvi naredni uredni poziv ne doe na glavni pretres, a izostanak ne opravda.
(3) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana jemstvo se ukida. Poloeni novani iznos, dragocjenosti, hartije od vrijednosti ili druge pokretne
stvari vraaju se, a hipoteka se skida. Na isti nain e se postupiti i kad se krivini postupak pravosnano okona rjeenjem o obustavi
postupka ili presudom.
(4) Ako je presudom izreena kazna zatvora, jemstvo se ukida kad osueni pone da izdrava kaznu.
Nadlenost za odreivanje jemstva
lan 173
(1) Rjeenje o odreivanju jemstva, prije i u toku istrage, donosi sudija za istragu. Poslije podignute optunice rjeenje o odreivanju
jemstva donosi predsjednik vijea, a na glavnom pretresu vijee.
(2) Rjeenje o odreivanju jemstva i rjeenje kojim se jemstvo ukida donosi se po pribavljenom miljenju dravnog tuioca, ako se
postupak vodi po njegovoj optubi.
6. PRITVOR
Izuzetnost pritvora i hitnost postupanja u pritvorskim predmetima
lan 174
(1) Pritvor se moe odrediti samo u sluajevima propisanim ovim zakonikom i samo ako se ista svrha ne moe ostvariti drugom mjerom, a
neophodan je radi nesmetanog voenja postupka.
(2) Dunost je svih organa koji uestvuju u krivinom postupku i organa koji im pruaju pravnu pomo da postupaju sa posebnom hitnou
ako se okrivljeni nalazi u pritvoru.
(3) U toku cijelog postupka pritvor e se ukinuti im prestanu razlozi na osnovu kojih je bio odreen.
Razlozi za odreivanje pritvora
 lan 175
(1) Kad postoji osnovana sumnja da je odreeno lice uinilo krivino djelo, pritvor protiv tog lica moe se odrediti, ako:
1) se krije ili ako se ne moe utvrditi njegov identitet ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva;
2) postoje okolnosti koje ukazuju da e unititi, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivinog djela ili da e ometati postupak
uticanjem na svjedoke, sauesnike ili prikrivae;
3) postoje okolnosti koje ukazuju da e ponoviti krivino djelo ili dovriti pokuano krivino djelo ili da e uiniti krivino djelo kojim prijeti;
4) je pritvor nuan radi nesmetanog voenja postupka, a u pitanju je krivino djelo za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od
deset godina ili tea kazna i koje je posebno teko zbog naina izvrenja ili posljedica;
5) uredno pozvani optueni izbjegava da doe na glavni pretres.
(2) U sluaju iz stava 1 taka 1 ovog lana, pritvor koji je odreen samo zbog toga to se ne moe utvrditi identitet lica traje dok se
identitet utvrdi. U sluaju iz stava 1 taka 2 ovog lana, pritvor e se ukinuti im se obezbijede dokazi zbog kojih je pritvor odreen. Pritvor
koji je odreen po stavu 1 taka 5 ovog lana moe trajati do objavljivanja presude.

Odreivanje pritvora, sadraj rjeenja o pritvoru i pravo albe na rjeenje

lan 176
(1) Pritvor se na predlog ovlaenog tuioca odreuje rjeenjem nadlenog suda.
(2) Prije donoenja rjeenja iz stava 1 ovog lana, sud e sasluati okrivljenog o razlozima za odreivanje pritvora. Sasluanju mogu
prisustvovati dravni tuilac i branilac.
(3) Izuzetno od stava 2 ovog lana, rjeenje o odreivanju pritvora moe se donijeti bez sasluanja okrivljenog ako se okrivljeni krije ili ako
postoje okolnosti iz lana 175 stav 1 taka 5 ovog zakonika.
(4) Ako je pritvor odreen u skladu sa stavom 3 ovog lana, sud e u roku od 48 asova od asa lienja slobode sasluati okrivljenog o
razlozima za odreivanje pritvora. Nakon sasluanja, sud e odluiti da li e odluku o odreivanju pritvora ostaviti na snazi ili ukinuti pritvor.
(5) Rjeenje o odreivanju pritvora sadri: ime i prezime, godinu i mjesto roenja lica koje se pritvara, krivino djelo za koje se okrivljuje,
zakonski osnov za pritvor, vrijeme na koje je odreen pritvor, vrijeme lienja slobode, pouku o pravu na albu, obrazloenje osnova, kao i
obrazloenje razloga za odreivanje pritvora, slubeni peat i potpis sudije koji odreuje pritvor.
(6) Rjeenje o odreivanju pritvora uruuje se licu na koje se odnosi, odmah po njegovom donoenju. U spisima predmeta se mora
naznaiti dan i as prijema rjeenja. Prijem rjeenja pritvoreno lice potvruje svojim potpisom.
(7) Protiv rjeenja o odreivanju pritvora dravni tuilac, pritvoreno lice i njegov branilac mogu, u roku od 24 asa od asa prijema rjeenja,
izjaviti albu vijeu iz lana 24 stav 7 ovog zakonika, kojem se odmah dostavljaju alba, rjeenje o pritvoru i ostali spisi predmeta. alba ne
zadrava izvrenje rjeenja.
(8) Kad odluuje o albi na rjeenje u sluaju iz stava 7 ovog lana, vijee moe albu odbiti kao neosnovanu ili preinaiti pobijano
rjeenje.
(9) Protiv rjeenja kojim je odbijen predlog dravnog tuioca da se okrivljenom odredi pritvor, dravni tuilac moe izjaviti albu vijeu iz
lana 24 stav 7 ovog zakonika, u roku od 24 asa od asa prijema rjeenja.
(10) Kad odluuje o albi na rjeenje u sluaju iz stava 9 ovog lana, vijee moe albu odbiti kao neosnovanu ili preinaiti rjeenje i
odrediti pritvor. Protiv rjeenja o odreivanju pritvora, dravni tuilac, pritvoreno lice i njegov branilac mogu izjaviti albu koja ne zadrava
izvrenje rjeenja. Na uruenje rjeenja kojim se odreuje pritvor i izjavljivanje albe primjenjuju se odredbe st. 6 i 7 ovog lana.
(11) U sluajevima iz st. 7, 8 i 10 ovog lana, vijee je duno da donese odluku u roku od 48 asova.
Odreivanje i trajanje pritvora u istrazi
lan 177
(1) Na osnovu rjeenja sudije za istragu okrivljeni se moe zadrati u pritvoru najdue mjesec dana od dana lienja slobode. Poslije tog
roka okrivljeni se moe zadrati u pritvoru samo na osnovu rjeenja o produenju pritvora.
(2) Pritvor se po odluci vijea iz lana 24 stav 7 ovog zakonika moe, na obrazloeni predlog dravnog tuioca, produiti najdue za dva
mjeseca. Protiv rjeenja vijea dozvoljena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja.
(3) Ako se postupak vodi za krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina, vijee Vrhovnog suda moe, na
obrazloeni predlog dravnog tuioca, iz vanih razloga, produiti pritvor najdue za jo tri mjeseca.
(4) Ako se do isteka rokova iz st. 2 i 3 ovog lana ne podigne optunica okrivljeni e se pustiti na slobodu.
Ukidanje pritvora
lan 178
(1) U toku istrage, sudija za istragu e na predlog dravnog tuioca ukinuti pritvor. Predlog za ukidanje pritvora mogu da podnesu okrivljeni
i njegov branilac.
(2) Prije donoenja odluke o predlogu okrivljenog, odnosno branioca za ukidanje pritvora, sudija za istragu e zatraiti miljenje dravnog
tuioca.
Odreivanje i kontrola pritvora nakon podizanja optunice
lan 179
(1) Nakon predaje optunice sudu, do zavretka glavnog pretresa, pritvor se moe, po pribavljenom miljenju dravnog tuioca, kad se
postupak vodi po njegovoj optubi, odrediti ili ukinuti samo rjeenjem vijea. Od podizanja optunice do donoenja prvostepene presude
pritvor moe trajati najdue tri godine.
(2) Vijee je duno, po predlogu stranaka ili po slubenoj dunosti, da ispita da li jo postoje razlozi za pritvor i da donese rjeenje o
produenju ili ukidanju pritvora, po isteku svakih trideset dana do stupanja optunice na pravnu snagu, a svaka dva mjeseca nakon stupanja
optunice na pravnu snagu.
(3) alba na rjeenje iz st. 1 i 2 ovog lana ne zadrava izvrenje rjeenja i o njoj sud odluuje u roku od tri dana.
(4) Protiv rjeenja vijea iz stava 1 ovog lana, kojim se odbija predlog za odreivanje ili ukidanje pritvora, alba nije dozvoljena.
Obaveza obavjetavanja o lienju slobode
lan 180
(1) Policija, dravni tuilac, odnosno sud duni su da o lienju slobode odmah obavijeste porodicu lica lienog slobode, ili lice sa kojim
ono ivi u vanbranoj zajednici, osim ako se lice lieno slobode tome izriito protivi.
(2) O lienju slobode obavijestie se nadleni organ socijalnog staranja, ako je potrebno da se preduzmu mjere za zbrinjavanje djece i
drugih lanova porodice o kojima se lice lieno slobode stara.
7. POSTUPANjE SA PRITVORENIM LICEM
Potovanje linosti i dostojanstva pritvorenog lica i njegov smjetaj
 lan 181
(1) U toku pritvora ne smije se vrijeati linost i dostojanstvo pritvorenog lica.
(2) Prema pritvorenom licu mogu se primjenjivati samo ona ogranienja koja su potrebna da se sprijei bjekstvo, podstrekavanje treih lica
da unite, sakriju, izmijene ili falsifikuju dokaze ili tragove krivinog djela i neposredni ili posredni kontakti pritvorenog lica usmjereni na
svjedoke, sauesnike i prikrivae.
(3) U istoj prostoriji ne mogu biti pritvorena lica razliitog pola. Po pravilu, u istu prostoriju ne mogu se smjetati lica za koja postoji
osnovana sumnja da su uestvovala u izvrenju istog krivinog djela, ni lica koja su na izdravanju kazne sa licima u pritvoru. Lica za koja
postoji osnovana sumnja da su izvrila krivino djelo u povratu nee se, ako je mogue, smjetati u istu prostoriju sa drugim licima lienim
slobode na koja bi mogla tetno uticati.
Prava pritvorenog lica
lan 182
(1) Pritvoreno lice ima pravo na neprekidni noni odmor svakog dana u trajanju od najmanje osam sati.
(2) Pritvorenom licu e se obezbijediti kretanje na otvorenom prostoru u krugu zatvora u trajanju od najmanje dva sata dnevno.
(3) Pritvoreno lice ima pravo da nosi svoje odijelo, da se slui svojom posteljinom ili da o svom troku nabavlja i koristi hranu, knjige,
strune publikacije, tampu, pribor za pisanje i crtanje i druge stvari koje odgovaraju njegovim redovnim potrebama, osim predmeta podobnih
za nanoenje povreda, naruavanje zdravlja ili pripremu bjekstva.
(4) Za vrijeme trajanja istrage sudija za istragu moe, po slubenoj dunosti ili na predlog dravnog tuioca, pritvorenom licu rjeenjem
privremeno uskratiti ili ograniiti nabavku i korienje tampe, ako bi usljed toga mogla da nastane teta za voenje postupka. Protiv rjeenja
sudije za istragu dozvoljena je alba vijeu iz lana 24 stav 7 ovog zakonika.
(5) Pritvoreno lice se moe obavezati da obavlja radove nune za odravanje istoe u prostoriji u kojoj boravi. Ako pritvoreno lice to
zahtijeva, sudija za istragu, odnosno predsjednik vijea, u sporazumu sa upravom zatvora, moe dozvoliti da on radi u krugu zatvora na
poslovima koji odgovaraju njegovim psihikim i fizikim svojstvima, pod uslovom da to nije tetno za voenje postupka. Za taj rad pritvorenom
licu pripada naknada koju odreuje lice koje rukovodi zatvorom.
Primanje posjeta i dopisivanje pritvorenog lica
lan 183
(1) Po odobrenju sudije za istragu, a po potrebi i pod njegovim nadzorom ili nadzorom lica koje on odredi, u granicama kunog reda,
pritvoreno lice mogu posjeivati suprunik ili lica sa kojim ivi u trajnoj vanbranoj zajednici i njegovi bliski srodnici, a po njegovom zahtjevu -
doktor medicine i druga lica. Pojedine posjete mogu se zabraniti, ako bi usljed toga mogla da nastane teta za voenje postupka.
(2) Diplomatski i konzularni predstavnik strane drave ima pravo da, ukoliko to zahtijeva pritvoreno lice i sa znanjem sudije za istragu,
obilazi i bez nadzora razgovara sa pritvorenim licem koje je dravljanin njegove drave. O obilasku diplomatskog ili konzularnog predstavnika
sudija za istragu e obavijestiti rukovodioca ustanove u kojoj se okrivljeni nalazi u pritvoru.
(3) Pritvoreno lice mogu posjeivati predstavnici meunarodnih komiteta protiv torture, Meunarodnog komiteta Crvenog krsta, kao i
predstavnici meunarodnih organizacija koje se bave zatitom ljudskih prava kad je to predvieno potvrenim meunarodnim ugovorom. Po
odobrenju predsjednika suda pritvoreno lice mogu posjeivati predstavnici domaih organizacija koje se bave zatitom ljudskih prava.
(4) Pritvoreno lice moe se dopisivati sa licima van zatvora, sa znanjem i pod nadzorom sudije za istragu. Sudija za istragu moe zabraniti
slanje i primanje pisama i drugih poiljki tetnih za voenje postupka. Zabrana se ne odnosi na pisma koja pritvoreno lice alje
meunarodnim sudovima i domaim organima zakonodavne, sudske i izvrne vlasti ili ih od njih prima. Slanje molbe, pritube ili albe ne
moe se nikad zabraniti.
(5) Poslije podignute optunice, do pravosnanosti presude, ovlaenja iz st. 1, 2 i 4 ovog lana vri predsjednik vijea.
Disciplinski prestupi i disciplinske kazne
lan 184
(1) Za disciplinske prestupe pritvorenog lica, lice koje rukovodi zatvorom ili lice koje on ovlasti moe izrei disciplinsku kaznu ogranienja
posjeta ili upuivanja u samicu do 15 dana. Ovo ogranienje ne odnosi se na komunikaciju pritvorenog lica sa braniocem.
(2) Protiv rjeenja o kazni iz stava 1 ovog lana dozvoljena je alba sudiji za istragu u roku od 24 asa od asa prijema rjeenja. alba ne
zadrava izvrenje rjeenja. Sudija za istragu e odluiti o albi u roku od tri dana od prijema albe.
Nadzor nad izvrenjem pritvora
lan 185
(1) Nadzor nad pritvorenim licima vri predsjednik suda koji je za to ovlaen.
(2) Predsjednik suda ili sudija koga on odredi duan je, najmanje dva puta godinje da obie pritvorena lica i da se, ako nae za potrebno,
i bez prisustva nadzornika i straara, obavijesti kako se pritvorena lica hrane, kako im se obezbjeuju druge potrebe i kako se sa njima
postupa. Predsjednik, odnosno sudija koga on odredi duan je da preduzme potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uoene prilikom
obilaska zatvora i da o svom obilasku saini izvjetaj koji podnosi predsjedniku Vrhovnog suda i dostavlja ministarstvu nadlenom za poslove
pravosua.
(3) Predsjednik suda i sudija za istragu mogu, u svako doba, da obilaze sva pritvorena lica, da sa njima razgovaraju i da od njih primaju
pritube.
Propisi o kunom redu prilikom izvravanja pritvora
lan 186
Blii nain izvravanja pritvora propisuje ministarstvo nadleno za poslove pravosua.
Glava IX
DONOENjE I SAOPTAVANjE ODLUKA
Vrste odluka i organi odluivanja
lan 187
(1) U krivinom postupku odluke se donose u obliku presude, rjeenja i naredbe.
(2) Presudu donosi samo sud, a rjeenja i naredbe donose i drugi organi koji uestvuju u krivinom postupku.
Odluivanje na sjednici o vijeanju i glasanju
lan 188
(1) Odluke vijea donose se poslije usmenog vijeanja i glasanja. Odluka je donesena kad je za nju glasala veina lanova vijea.
(2) Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem, stara se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre i glasa posljednji.
(3) Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na vie razliitih miljenja, tako da nijedno od njih nema veinu,
pitanja e se razdvojiti i glasanje e se ponavljati dok se ne postigne veina. Ako se na taj nain ne postigne veina, odluka e se donijeti
tako to e se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pripojiti glasovima koji su od ovih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne
potrebna veina.
(4) lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea, ali lan vijea koji je glasao da se optueni
oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini nije duan da glasa o sankciji. Ako ne glasa, uzee se kao da je pristao na glas koji je za
okrivljenog najpovoljniji.
Redosljed pitanja o kojima se glasa
lan 189
(1) Prilikom odluivanja prvo se glasa da li je sud nadlean, da li je potrebno dopuniti postupak, kao i o drugim prethodnim pitanjima. Kad
se donese odluka o prethodnim pitanjima prelazi se na rjeavanje o glavnoj stvari.
(2) Prilikom odluivanju o glavnoj stvari prvo e se glasati da li je optueni uinio krivino djelo i da li je kriv, a zatim e se glasati o kazni,
drugim krivinim sankcijama, trokovima krivinog postupka, imovinskopravnom zahtjevu i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku.
(3) Ako je isto lice optueno za vie krivinih djela, glasae se o krivici i kazni za svako od tih djela, a zatim o jedinstvenoj kazni za sva
djela.
Tajnost zasijedanja
lan 190
(1) Vijea se i glasa u tajnom zasijedanju.
(2) U prostoriji u kojoj se vijea i glasa mogu da budu prisutni samo lanovi vijea i zapisniar.
Saoptavanje odluka
lan 191
(1) Ako ovim zakonikom nije drukije odreeno, odluke se saoptavaju usmenim objavljivanjem licima koja za to imaju pravni interes, ako
su prisutna, a dostavljanjem ovjerenog prepisa, ako su odsutna.
(2) Ako je odluka usmeno saoptena, to e se naznaiti u zapisniku ili u spisu, a lice koje ima pravo na albu potvrdie to svojim
potpisom. Ako to lice izjavi da se nee aliti, ovjereni prepis usmeno saoptene odluke nee mu se dostaviti, ako ovim zakonikom nije
drukije odreeno.
(3) Prepisi odluka protiv kojih je dozvoljena alba dostavljaju se sa poukom o pravu na albu. alba izjavljena u korist okrivljenog smatrae
se blagovremenom, ako je izjavljena u roku naznaenom u pouci o pravu na albu, ako je u pouci naznaen rok dui od zakonskog roka.
Glava X
DOSTAVLjANjE PISMENA I RAZMATRANjE SPISA
Nain dostavljanja
lan 192
(1) Pismena se dostavljaju, po pravilu, posredstvom slubenog lica organa koji je odluku donio ili neposredno kod tog organa, a mogu se
dostavljati i preko pote, odnosno ovlaenog pravnog lica registrovanog za obavljanje poslova dostavljanja, organa lokalne samouprave ili
zamolnim putem preko drugog organa.
(2) Poziv za glavni pretres ili druge pozive sud moe i usmeno saoptiti licu koje se nalazi pred sudom, uz pouku o posljedicama
nedolaska. Ovakvo pozivanje unijee se u zapisnik koji e pozvano lice potpisati, osim ako je to pozivanje uneseno u zapisnik o glavnom
pretresu. Smatra se da je time izvreno punovano dostavljanje.
Lino dostavljanje
lan 193
Pismeno za koje je u ovom zakoniku odreeno da se ima lino dostaviti predaje se neposredno licu kome je upueno. Ako se lice kome
se pismeno mora lino dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostavljanje ima izvriti, dostavlja e se obavijestiti kad i na kojem mjestu moe
to lice da zatekne i ostavie mu kod jednog od lica iz lana 194 stav 1 ovog zakonika pisano obavjetenje da, radi primanja pismena, bude u
odreeni dan i as u svom stanu ili na svom radnom mjestu. Ako i poslije toga dostavlja ne zatekne lice kome se dostavljanje ima izvriti,
postupie u skladu sa lanom 194 stav 1 ovog zakonika i smatra se da je time dostavljanje izvreno.
Posredno dostavljanje
lan 194
(1) Pismena za koja u ovom zakoniku nije odreeno da se moraju lino dostaviti, ako se ne mogu neposredno predati licu kome su
upuena, odnosno ako se primalac ne zatekne u stanu, mogu se predati nekome od njegovih odraslih lanova domainstva, koji je duan da
primi pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno e se predati upravniku stambene zgrade, odnosno ulaza ili susjedu, ako na to
pristanu. Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu lica kome se pismeno ima dostaviti, a to lice se tu ne zatekne, dostavljanje se moe
izvriti licu ovlaenom za prijem pote koje je duno da primi pismeno ili licu koje je zaposleno na istom mjestu, ako ono pristane da primi
pismeno.
(2) Ako se utvrdi da je lice kome se pismeno ima dostaviti odsutno i da mu lica iz stava 1 ovog lana zbog toga ne mogu pismeno na
vrijeme predati, pismeno e se vratiti uz naznaenje gdje se odsutni nalazi.
Pozivanje okrivljenog i dostavljanje pismena okrivljenom
lan 195
(1) Okrivljenom e se lino dostaviti poziv za prvo sasluanje u prethodnom postupku i poziv za glavni pretres.
(2) Okrivljenom koji nema branioca lino e se dostaviti optunica, optuni predlog ili privatna tuba, presuda i druge odluke od ijeg
dostavljanja tee rok za albu, a i alba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora. Ako okrivljeni zahtijeva da se pozivi iz stava 1 ovog
lana i pismena iz ovog stava dostave licu koje on odredi, dostavljanje se vri tom licu i smatrae se da je izvreno okrivljenom.
(3) Ako okrivljenom koji nema branioca treba dostaviti presudu kojom mu je izreena bezuslovna kazna zatvora, a dostavljanje se ne moe
izvriti na njegovu do tada poznatu adresu, sud e okrivljenom postaviti branioca po slubenoj dunosti, koji e vriti ovu dunost dok se ne
sazna nova adresa okrivljenog. Postavljenom braniocu e se odrediti potreban rok za upoznavanje sa spisima, a poslije toga e se presuda
dostaviti postavljenom braniocu i postupak nastaviti. Ako je u pitanju druga odluka od ijeg dostavljanja tee rok za albu ili alba protivne
stranke koja se dostavlja radi odgovora, a dostavlja nije mogao saznati novu adresu okrivljenog, odluka, odnosno alba e se istai na
oglasnoj tabli suda i protekom osam dana od dana isticanja smatra se da je izvreno punovano dostavljanje.
(4) Ako okrivljeni ima branioca, optunica, optuni predlog, privatna tuba, presuda i sve odluke od ijeg dostavljanja tee rok za albu ili
prigovor, kao i alba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora, dostavie se i braniocu i okrivljenom u skladu sa lanom 194 ovog
zakonika. U tom sluaju rok tee od dana dostavljanja pismena okrivljenom, odnosno braniocu. Ako se okrivljenom ne moe dostaviti
odluka, odnosno alba na njegovu do tada poznatu adresu ili zato to nije prijavio promjenu adrese, to pismeno istai e se na oglasnoj tabli
suda, a moe se objaviti na internet stranici suda i protekom osam dana od dana isticanja smatra se da je izvreno punovano dostavljanje.
(5) Ako se pismeno ima dostaviti braniocu okrivljenog, a on ima vie branilaca, dovoljno je da se dostavi jednom od njih.
Dostavljanje pismena privatnom tuiocu i oteenom kao tuiocu
lan 196
(1) Obavjetenje za podnoenje privatne tube ili optunice, kao i poziv za glavni pretres dostavlja se privatnom tuiocu i oteenom kao
tuiocu, odnosno njihovom zakonskom zastupniku lino u skladu sa lanom 193 ovog zakonika, a njihovim punomonicima u skladu sa
lanom 194 ovog zakonika. Na isti nain dostavljaju im se i odluke za koje od dana dostavljanja tee rok za albu, kao i alba protivne
stranke koja se dostavlja radi odgovora.
(2) Ako se licima iz stava 1 ovog lana ili oteenom dostavljanje ne moe izvriti na do tada poznatu adresu, sud e obavjetenje,
odnosno odluku ili albu istai na oglasnoj tabli suda i protekom osam dana od dana isticanja smatra se da je izvreno punovano
dostavljanje.
(3) Ako oteeni, oteeni kao tuilac ili privatni tuilac ima zakonskog zastupnika ili punomonika, dostavljanje e se izvriti tom licu, a
ako ih ima vie, samo jednom od njih.
Dostavnica
lan 197
(1) Pismena se dostavljaju u zatvorenom omotu.
(2) Potvrdu o izvrenom dostavljanju (dostavnicu ili povratnicu) potpisuju primalac i dostavlja. Primalac e na dostavnici ili povratnici sam
naznaiti dan i as prijema.
(3) Ako je primalac nepismen ili nije u stanju da se potpie, dostavlja e ga potpisati, naznaiti dan i as prijema i staviti napomenu
zato je potpisao primaoca.
(4) Ako primalac odbije da potpie dostavnicu ili povratnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici ili povratnici i naznaiti dan i as
predaje i time je dostavljanje izvreno.
Odbijanje prijema pismena
lan 198
Kad primalac ili odrasli lan njegovog domainstva odbije da primi pismeno, dostavlja e zabiljeiti na dostavnici dan, as i razlog
odbijanja prijema, a pismeno e ostaviti u stanu primaoca ili u prostoriji gdje je on zaposlen i time je dostavljanje izvreno.
Posebni sluajevi dostavljanja
lan 199
(1) Vojnim licima, pripadnicima strae u organu uprave nadlenom za izvrenje krivinih sankcija i u ustanovama u kojima su smjetena
lica liena slobode i zaposlenim u suvozemnom, rjenom, pomorskom i vazduhoplovnom saobraaju, poziv se dostavlja preko njihove
komande, odnosno neposrednog starjeine, a po potrebi mogu im se na taj nain dostavljati i ostala pismena.
(2) Licima lienim slobode pismena se dostavljaju u sudu ili posredstvom organa uprave nadlenog za izvrenje krivinih sankcija ili
ustanove u kojoj su smjetena.
(3) Licima koja uivaju pravo imuniteta u Crnoj Gori, ako meunarodnim ugovorima nije drukije predvieno, pismena se dostavljaju
posredstvom ministarstva nadlenog za inostrane poslove.
(4) Dravljanima Crne Gore u drugoj dravi, ako se ne radi o zamolnicama domaih sudova za meunarodnu pravnu pomo u krivinim
predmetima, pismena se dostavljaju posredstvom diplomatskog ili konzularnog predstavnitva Crne Gore, pod uslovom da se druga drava
ne protivi takvom nainu dostavljanja i da lice kome se dostavlja dobrovoljno pristane da primi pismeno. Ovlaeni radnik diplomatskog ili
konzularnog predstavnitva potpisuje dostavnicu kao dostavlja ako je pismeno urueno u samom predstavnitvu, a ako je pismeno
dostavljeno potom, potvruje to na dostavnici.
Dostavljanje pismena dravnom tuiocu
lan 200
(1) Dravnom tuiocu odluke i druga pismena dostavljaju se predajom pisarnici dravnog tuilatva.
(2) Kad se dostavljaju odluke kod kojih od dana dostavljanja tee rok, kao dan dostavljanja smatra se dan predaje pismena pisarnici
dravnog tuilatva.
(3) Sud e dravnom tuiocu, na njegov zahtjev, dostaviti krivini spis radi razmatranja. Ako je u toku rok za izjavu redovnog pravnog lijeka
ili ako to zahtijevaju drugi interesi postupka, sud moe odrediti u kojem roku dravni tuilac treba da vrati spise.
Primjena odredaba drugih zakona
lan 201
U sluajevima koji nijesu ureeni ovim zakonikom, dostavljanje se vri shodno odredbama zakona kojim se ureuje parnini postupak.
Obavjetavanje telefonom i telegramom
lan 202
(1) Pozivi i odluke koji se donose do zavretka glavnog pretresa za lica koja uestvuju u postupku, osim za okrivljenog, mogu se predati
uesniku u postupku koji pristaje da ih urui licu kome su upueni, ako organ smatra da je na taj nain obezbijeen njihov prijem.
(2) O pozivu za glavni pretres ili drugom pozivu, kao i o odluci o odlaganju glavnog pretresa ili drugih zakazanih radnji, lica iz stava 1 ovog
lana mogu se obavijestiti telegramom, telefonom ili drugim sredstvima elektronske komunikacije, ako se prema okolnostima moe
pretpostaviti da e obavjetenje na taj nain primiti lice kome je upueno.
(3) O pozivanju i predaji odluke koji su izvreni na nain propisan u st. 1 i 2 ovog lana stavie se slubena zabiljeka na spisu.
(4) Prema licu koje je obavijeteno u skladu sa stavom 1 ili stavom 2 ovog lana, odnosno kome je odluka upuena ne mogu nastupiti
tetne posljedice propisane ovim zakonikom.
Uvid u spise predmeta
lan 203
(1) Pravo na uvid u spise predmeta obuhvata pravo razgledanja, prepisivanja, preslikavanja i snimanja dokaza koji slue za utvrivanje
injenica u postupku.
(2) Pravo na uvid u spise predmeta u kojima je postupanje tajno ili je iskljuena javnost imaju samo lica koja mogu uestvovati u tom
postupku skladu sa ovim zakonikom i zakonom kojim se ureuje tajnost podataka.
(3)Uvid u spise predmeta dozvoljava organ pred kojim se vodi postupak, a kad je postupak zavren organ pred kojim je postupak zavren,
ako ovim zakonikom nije drukije propisano.
 Pravo na uvid u spise predmeta
lan 203a
(1) Oteeni i njegov punomonik imaju pravo na uvid u spise predmeta. Ako bi uvid u spise predmeta prije sasluanja uticao na iskaz
oteenog, pravo na uvid oteeni i njegov punomonik stiu nakon to oteeni bude sasluan.
(2) Oteeni kao tuilac ima pravo na uvid u spise predmeta nakon prijema obavjetenja iz lana 59 stav 1 ovog zakonika.
(3) Osumnjieni, odnosno okrivljeni i branilac imaju pravo na uvid u spise predmeta:
1) nakon sasluanja osumnjienog, odnosno okrivljenog;
2) nakon podnoenja privatne tube.
Ogranienje prava na uvid u spise predmeta
lan 203b
(1) Izuzetno, licima iz lana 203a ovog zakonika u izviaju i istrazi moe se uskratiti pravo na uvid u dio spisa predmeta, ako bi time bila
ugroena svrha istrage, nacionalna bezbjednost i zatita svjedoka, to u daljem postupku ne smije ugroziti pravo na odbranu.
(2) O uskraivanju prava na uvid u dio spisa predmeta u izviaju i istrazi odluuje dravni tuilac rjeenjem u kojem navodi razloge iz stava
1 ovog lana. Lica iz lana 203a ovog zakonika imaju pravo na prigovor protiv rjeenja, u roku od tri dana. Prigovor se podnosi dravnom
tuiocu koji e ga odmah, uz navoenje razloga uskraivanja prava na uvid u dio spisa predmeta, dostaviti sudiji za istragu. Lica iz lana
203a ovog zakonika nemaju pravo na uvid u razloge dravnog tuioca kojim odbija zahtjev za uvid u spise predmeta. O prigovoru lica iz lana
203a ovog zakonika odluuje sudija za istragu, u roku od tri dana.
(3) Nakon potvrivanja optunice okrivljeni i branilac imaju pravo na uvid u spise predmeta u cjelini.
Glava XI
PODNESCI I ZAPISNICI
Podnoenje i ispravka podnesaka
lan 204
(1) Privatne tube, optunice i optuni predlozi oteenog kao tuioca, predlozi, pravni lijekovi i druge izjave i saoptenja podnose se
pisano ili se daju usmeno na zapisnik.
(2) Podnesci iz stava 1 ovog lana moraju biti razumljivi i sadrati sve to je potrebno da bi se po njima moglo postupati.
(3) Ako u ovom zakoniku nije drukije odreeno, sud e podnosioca podneska koji je nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se
po njemu moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne uini u odreenom roku, sud e podnesak odbaciti.
(4) U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnosilac e se upozoriti na posljedice proputanja.
Dostavljanje podnesaka protivnoj stranci
lan 205
Podnesci koji se po ovom zakoniku dostavljaju protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i drugu stranku. Ako
ovakvi podnesci nijesu predati sudu u dovoljnom broju primjeraka, sud e potrebne primjerke prepisati o troku podnosioca.
Zatita ugleda suda, stranaka i drugih uesnika postupka
lan 206
(1) Sud je duan da svoj ugled, ugled stranaka i drugih uesnika postupka zatiti od uvrede, prijetnje ili napada.
(2) Dunost iz stava 1 ovog lana ima i dravni tuilac u izviaju i u istrazi.
(3) Sud e kazniti novanom kaznom do 1.000 branioca, punomonika, zakonskog zastupnika, oteenog, privatnog tuioca ili
oteenog kao tuioca koji u podnesku ili u usmenoj rijei vrijea sud ili lice koje uestvuje u postupku. Rjeenje o kanjavanju donosi sudija
za istragu, odnosno vijee pred kojim je data izjava, a ako je ona uinjena u podnesku, sud koji o podnesku treba da odlui. Ako dravni
tuilac ili lice koje ga zastupa vrijea drugoga, o tome e se obavijestiti nadleni dravni tuilac. O kanjavanju advokata, obavijestie se
Advokatska komora.
(4) Kad dravni tuilac u toku izviaja ili istrage ocijeni da branilac, punomonik ili zakonski zastupnik oteenog u podnesku ili u usmenoj
rijei vrijea sud, dravnog tuioca ili drugo lice koje uestvuje u krivinom postupku, kopiju podneska ili zapisnik o usmenoj rijei dostavie
sudiji za istragu koji moe donijeti rjeenje o kanjavanju iz stava 3 ovog lana.
(5) Protiv rjeenja iz st. 3 i 4 ovog lana dozvoljena je alba.
(6) Kanjavanje iz st. 3 i 4 ovog lana ne utie na gonjenje i izricanje kazne za krivino djelo izvreno vrijeanjem.
Obaveza sastavljanja zapisnika
lan 207
(1) O svakoj radnji preduzetoj u toku krivinog postupka sastavie se zapisnik istovremeno sa preduzimanjem radnje, a ako to nije
mogue, neposredno poslije preduzimanja radnje.
(2) Zapisnik pie zapisniar.
(3) Kad se vri pretresanje stana ili lica ili se radnja preduzima van slubenih prostorija organa, a zapisniar se ne moe obezbijediti,
zapisnik moe pisati lice koje preduzima radnju.
(4) Kad zapisnik pie zapisniar, zapisnik se sastavlja na nain to lice koje preduzima radnju kazuje glasno zapisniaru ta e unijeti u
zapisnik.
(5) Licu koje se sasluava moe se dozvoliti da samo kazuje odgovore u zapisnik. U sluaju zloupotrebe ovo pravo mu se moe uskratiti.
Sadraj zapisnika
lan 208
(1) U zapisnik se unosi naziv dravnog organa pred kojim se preduzima radnja, ime i prezime slubenog lica koje radnju preduzima,
mjesto gdje se preduzima radnja, dan i as kad je radnja zapoeta i zavrena, imena i prezimena prisutnih lica i u kom svojstvu prisustvuju,
kao i naznaenje krivinog predmeta po kojem se preduzima radnja.
(2) Zapisnik treba da sadri bitne podatke o toku i sadrini preduzete radnje. U zapisnik se, u obliku pripovijedanja, unosi samo bitna
sadrina datih iskaza i izjava. Pitanja se unose u zapisnik samo ako je potrebno da se razumije odgovor. Kad sud ocijeni da je potrebno ili
na zahtjev stranaka ili branioca, u zapisnik e se doslovno unijeti pitanje koje je postavljeno i odgovor koji je dat. U sluaju zloupotrebe,ovo
pravo im se moe uskratiti. Ako su prilikom preduzimanja radnje oduzeti predmeti ili spisi, to e se navesti u zapisnik, a oduzete stvari e
se prikljuiti zapisniku ili e se navesti gdje se nalaze na uvanju.
(3) Tok glavnog pretresa moe se biljeiti i stenografski. Stenografske zabiljeke e se, u roku od 48 asova, prevesti, pregledati, potpisati
od strane stenografa i prikljuiti spisima.
(4) Prilikom preduzimanja radnji kao to je uviaj, pretresanje stana ili lica ili prepoznavanje lica ili predmeta iz lana 115 ovog zakonika, u
zapisnik e se unijeti i podaci koji su vani s obzirom na prirodu takve radnje ili za utvrivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i
veliina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmetima i dr.), a ako su napravljene skice, crtei, planovi, fotografije, filmski snimci i
slino, to e se navesti u zapisnik i prikljuiti zapisniku.
Uredno voenje zapisnika, preinaenja, ispravke i dodaci u zapisniku
lan 209
(1) Zapisnik se mora voditi uredno. U njemu se ne smije nita izbrisati, dodati ili mijenjati. Precrtana mjesta moraju ostati itka.
(2) Sva preinaenja, ispravke i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju biti ovjereni od strane lica koja potpisuju zapisnik.
itanje, odnosno uvid u zapisnik i potpisivanje zapisnika
lan 210
(1) Sasluano lice, lica koja obavezno prisustvuju radnjama u postupku, kao i stranke, branilac i oteeni, ako su prisutni, imaju pravo da
proitaju zapisnik ili da zahtijevaju da im se proita. Na to je duno da ih upozori lice koje preduzima radnju, a u zapisnik e se naznaiti da
li je upozorenje dato i da li je zapisnik proitan. Zapisnik e se uvijek proitati ako nije bilo zapisniara i to e se naznaiti u zapisniku.
(2) Zapisnik potpisuje sasluano lice. Ako se zapisnik sastoji od vie listova, sasluano lice potpisuje svaki list. Ako sasluano lice odbije
da potpie zapisnik ili da stavi otisak prsta, to e se zabiljeiti u zapisnik i navee se razlog odbijanja.
(3) Na kraju zapisnika potpisae se tuma, ako ga je bilo, svjedoci ije je prisustvo obavezno prilikom preduzimanja dokaznih radnji, a
prilikom pretresanja i lice koje se pretresa ili iji se stan pretresa. Ako zapisnik pie lice iz lana 207 stav 3 ovog zakonika, zapisnik
potpisuju lica koja prisustvuju radnji. Ako takvih lica nema ili nijesu u stanju da shvate sadrinu zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka,
osim ako nije mogue da se obezbijedi njihovo prisustvo.
(4) Nepismeno lice, umjesto potpisa, stavlja otisak kaiprsta desne ruke, a zapisniar e ispod otiska upisati njegovo ime i prezime. Ako
se, usljed nemogunosti da se stavi otisak desnog kaiprsta, stavlja otisak nekog drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku e se
naznaiti od kojeg je prsta i sa koje ruke uzet otisak.
(5) Ako sasluano lice nema obje ruke, proitae zapisnik, a ako je nepismeno, zapisnik e mu se proitati i to e se zabiljeiti u
zapisnik.
(6) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti dan i as kad je nastao prekid, kao i dan i as kad se radnja
nastavlja.
(7) Ako je bilo prigovora u pogledu sadrine zapisnika, navee se u zapisnik i ti prigovori.
(8) Zapisnik na kraju potpisuje lice koje je preduzelo radnju i zapisniar.
Izdvajanje zapisnika
lan 211
(1) Kad je ovim zakonikom odreeno da se na iskazu okrivljenog, svjedoka ili vjetaka ili zapisniku o pretresanju stana ili podacima iz
lana 161 ovog zakonika ne moe zasnovati sudska odluka, sudija za istragu e, po slubenoj dunosti ili na predlog stranaka, donijeti
rjeenje o njihovom izdvajanju iz spisa odmah, a najkasnije do zavretka istrage, odnosno podnoenja neposredne optunice iz lana 288
ovog zakonika. Protiv ovog rjeenja dozvoljena je posebna alba.
(2) Po pravosnanosti rjeenja izdvojeni zapisnici se zatvaraju u poseban omot i uvaju kod sudije za istragu odvojeno od ostalih spisa i ne
mogu se razgledati, niti se mogu koristiti u postupku.
(3) Poslije zavrene istrage, odnosno podnoenja neposredne optunice iz lana 288 ovog zakonika, sudija za istragu e postupiti po
odredbama st. 1 i 2 ovog lana i sa svim obavjetenjima koja su, u smislu lana 259 stav 1 i lana 271 stav 3 ovog zakonika, dravnom
tuiocu i policiji dali graani. Kad dravni tuilac podigne optunicu bez sprovoenja istrage, dostavie spise u kojima se nalaze ovakva
obavjetenja sudiji za istragu, koji e postupiti po odredbama ovog lana.
Audio i audiovizuelno snimanje
lan 212
(1) Sve preduzete radnje u toku krivinog postupka se, po pravilu, audio ili audiovizuelno snimaju. O tome e se prethodno obavijestiti lice
koje se sasluava i pouiti da ima pravo da zatrai reprodukovanje snimka radi provjeravanja date izjave.
(2) Vijee moe, iz opravdanih razloga, da odlui da se pojedini dijelovi glavnog pretresa ne snimaju.
(3) Snimak mora da sadri podatke iz lana 208 stav 1 ovog zakonika, podatke potrebne za identifikaciju lica ija se izjava snima i
podatak u kom svojstvu se sasluava. Kad se snimaju izjave vie lica mora se obezbijediti da se iz snimka moe jasno razaznati ko je dao
izjavu.
(4) Na zahtjev sasluanog lica snimak e se odmah reprodukovati, a ispravke ili objanjenja tog lica e se snimiti.
(5) U zapisnik o dokaznoj radnji unijee se da je izvreno snimanje, ko je snimanje izvrio, da je lice koje se sasluava prethodno
obavijeteno o snimanju, da je snimak reprodukovan i gdje se snimak uva, ako nije priloen spisima predmeta.
(6) Dravni tuilac, sudija za istragu ili predsjednik vijea moe odrediti da se snimak u cjelini ili djelimino prepie. U tom sluaju on e
prepis pregledati, ovjeriti i prikljuiti zapisniku o preduzimanju dokazne radnje.
(7) Snimak se uva u sudu do vremena do kojeg se uva i krivini spis.
(8) Dravni tuilac, sudija za istragu ili predsjednik vijea moe dozvoliti da uesnici postupka koji imaju opravdani interes, pomou
magnetofona, snime izvoenje dokazne radnje.
(9) Snimci iz st. 1 do 8 ovog lana ne mogu se javno prikazivati bez prethodno pribavljene pisane saglasnosti stranaka i uesnika
snimljene radnje.
Druge odredbe ovog zakonika koje vae za zapisnik o glavnom pretresu
lan 213
Za zapisnik o glavnom pretresu vae i odredbe l. 331 do 334 ovog zakonika.
Zapisnik o vijeanju i glasanju
lan 214
(1) O vijeanju i glasanju sastavie se poseban zapisnik.
(2) Zapisnik o vijeanju i glasanju sadri tok glasanja i odluku koja je donesena.
(3) Ovaj zapisnik potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Odvojena miljenja prikljuie se zapisniku o vijeanju i glasanju, ako nijesu
unesena u zapisnik.
(4) Zapisnik o vijeanju i glasanju zatvorie se u poseban omot. Ovaj zapisnik moe razgledati samo vii sud kad rjeava o pravnom lijeku i
u tom sluaju duan je da zapisnik ponovo zatvori u poseban omot i da na omotu naznai da je razgledao zapisnik.
Glava XII
ROKOVI
 Rokovi za predaju podnesaka
lan 215
(1) Rokovi propisani ovim zakonikom ne mogu se produiti, osim kad to zakonik izriito dozvoljava. Ako je u pitanju rok koji je ovim
zakonikom odreen radi zatite prava odbrane i drugih procesnih prava okrivljenog, taj rok se moe skratiti ako to zahtijeva okrivljeni pisano
ili usmeno na zapisnik pred sudom.
(2) Kad je izjava vezana za rok smatra se da je data u roku, ako je prije nego to rok istekne predata onom ko je ovlaen da je primi.
(3) Kad je izjava upuena preko pote preporuenom poiljkom, dan predaje poti smatra se kao dan predaje onome kome je upuena.
Predaja vojnoj poti u mjestima gdje ne postoji redovna pota smatra se kao predaja poti preporuenom poiljkom.
(4) Okrivljeni koji se nalazi u pritvoru moe izjavu koja je vezana za rok dati i na zapisnik kod suda koji vodi postupak ili je predati upravi
zatvora, a lice koje se nalazi na izdravanju kazne ili se nalazi u ustanovi radi primjene mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere moe takvu
izjavu predati organu uprave nadlenom za izvrenje krivinih sankcija ili ustanove u kojoj je smjeteno. Dan kad je sastavljen takav zapisnik,
odnosno kad je izjava predata organu uprave nadlenom za izvrenje krivinih sankcija ili ustanove, smatra se kao dan predaje organu koji je
nadlean da je primi. Organ uprave nadlean za izvrenje krivinih sankcija ili ustanova izdae pritvorenom licu potvrdu o predaji izjave.
(5) Ako je podnesak koji je vezan za rok, zbog neznanja ili oigledne omake podnosioca, predat ili upuen nenadlenom sudu prije
isteka roka, a nadlenom sudu stigne poslije isteka roka, smatrae se da je podnesen u roku.
Raunanje rokova
lan 216
(1) Rokovi se raunaju na asove, dane, mjesece i godine.
(2) as ili dan kad je dostavljanje ili saoptenje izvreno, odnosno u koji pada dogaaj od kad treba raunati trajanje roka ne uraunava se
u rok, ve se za poetak roka uzima prvi naredni as, odnosno dan. U jedan dan rauna se 24 asa, a mjesec se rauna po kalendarskom
vremenu.
(3) Rokovi odreeni po mjesecima, odnosno godinama zavravaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po
svom broju odgovara danu kad je rok otpoeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca.
(4) Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u subotu ili u nedjelju ili u neki drugi dan kad dravni organ nije radio, rok istie
protekom prvog narednog radnog dana.
Povraaj u preanje stanje
lan 217
(1) Okrivljenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu albe na presudu ili na rjeenje o primjeni mjere bezbjednosti ili vaspitne
mjere ili o oduzimanju imovinske koristi ili prigovor protiv rjeenja o kanjavanju, sud e dozvoliti povraaj u preanje stanje radi izjavljivanja
albe, odnosno prigovora, ako u roku od osam dana poslije prestanka uzroka zbog kojeg je propustio rok podnese molbu za povraaj u
preanje stanje i ako istovremeno s molbom preda albu odnosno prigovor.
(2) Poslije proteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povraaj u preanje stanje.
Odluivanje o povraaju u preanje stanje
lan 218
(1) O povraaju u preanje stanje odluuje predsjednik vijea koje je donijelo presudu ili rjeenje koje se pobija albom, odnosno
prigovorom.
(2) Protiv rjeenja kojim se dozvoljava povraaj u preanje stanje nije dozvoljena alba.
(3) Kad je okrivljeni izjavio albu na rjeenje kojim se ne dozvoljava povraaj u preanje stanje sud je duan da ovu albu, zajedno sa
albom na presudu ili na rjeenje o primjeni mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi ili prigovorom na rjeenje
o kanjavanju, kao i sa odgovorom na albu i svim spisima, dostavi viem sudu na rjeavanje.
Dejstvo molbe za povraaj u preanje stanje
lan 219
Molba za povraaj u preanje stanje, po pravilu, ne zadrava izvrenje presude, odnosno rjeenja o primjeni mjere bezbjednosti ili
vaspitne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi i rjeenja o kanjavanju, ali sud nadlean za rjeavanje molbe moe odluiti da se sa
izvrenjem zastane do donoenja odluke po molbi.
Glava XIII
IZVRENjE ODLUKA
Pravosnanost i izvrnost presude
lan 220
(1) Presuda postaje pravosnana kad se vie ne moe pobijati albom ili kad alba nije dozvoljena.
(2) Pravosnana presuda postaje izvrna od dana dostavljanja, ako za izvrenje ne postoje zakonske smetnje. Ako nije izjavljena alba ili
su se stranke odrekle ili odustale od albe, presuda je izvrna istekom roka za albu, odnosno od dana odricanja ili odustanka od izjavljene
albe.
(3) Ako sud koji je donio presudu u prvom stepenu nije nadlean za njeno izvrenje, dostavie ovjereni prepis presude sa potvrdom o
izvrnosti sudu koji je nadlean za izvrenje.
(4) Ako je lice koje je na slubi u Vojsci Crne Gore osueno na kaznu, sud e ovjereni prepis pravosnane presude dostaviti organu
dravne uprave nadlenom za poslove odbrane.
Izvrenje odluke u pogledu trokova krivinog postupka, imovinskopravnih zahtjeva,
oduzimanja predmeta i imovinske koristi
lan 221
(1) Izvrenje presude u pogledu trokova krivinog postupka, oduzimanja imovinske koristi i imovinskopravnih zahtjeva vri nadleni sud po
odredbama zakona kojim je ureen izvrni postupak.
(2) Trokovi krivinog postupka prinudno se naplauju po slubenoj dunosti i unose u poseban razdjel budeta za rad sudova. Trokovi
prinudne naplate prethodno se isplauju iz posebnog razdjela budeta za rad sudova.
(3) Ako je u presudi izreena mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta, sud koji je izrekao presudu u prvom stepenu odluie da li e se
takvi predmeti prodati po odredbama zakona kojim je ureen izvrni postupak ili e se predati kriminalistikom muzeju ili drugoj ustanovi ili
e se unititi. Novac dobijen prodajom predmeta unosi se u poseban razdjel budeta za rad sudova.
(4) Odredba stava 3 ovog lana shodno e se primijeniti i kad se donese odluka o oduzimanju predmeta na osnovu lana 477 ovog
zakonika.
 (5) Pravosnana odluka o oduzimanju predmeta moe se, mimo sluaja ponavljanja krivinog postupka, odnosno zahtjeva za zatitu
zakonitosti, izmijeniti u parninom postupku ako se pojavi spor o svojini oduzetih predmeta.
Pravosnanost i izvrnost drugih odluka
lan 222
(1) Ako ovim zakonikom nije drukije odreeno, rjeenja se izvravaju kad postanu pravosnana. Naredbe se izvravaju odmah, ako organ
koji je naredbu donio ne naredi drukije.
(2) Pravosnanost rjeenja nastupa kad se ono ne moe pobijati albom ili kad alba nije dozvoljena.
(3) Rjeenja i naredbe, ako nije drukije odreeno, izvravaju organi koji su te odluke donijeli. Ako je sud rjeenjem odluio o trokovima
krivinog postupka, ti trokovi se naplauju u skladu sa odredbama lana 221 st. 1 i 2 ovog zakonika.
Sumnja u dozvoljenost izvrenja ili sumnja u odnosu na druga pitanja u pravosnanoj
presudi
lan 223
(1) Ako se pojavi sumnja u vezi dozvoljenosti izvrenja sudske odluke ili raunanja kazne ili ako u pravosnanoj presudi nije odlueno o
uraunavanju pritvora ili ranije izdrane kazne ili uraunavanje nije pravilno izvreno, o tome e odluiti posebnim rjeenjem predsjednik
vijea suda koji je sudio u prvom stepenu. alba zadrava izvrenje rjeenja, osim ako sud nije drukije odredio.
(2) Ako se u toku izvrenja pojavi sumnja u pogledu tumaenja sudske odluke, o tome odluuje predsjednik vijea koje je donijelo
pravosnanu odluku.
(3) Ako izvrenje nije dozvoljeno zbog nastupanja zastare izvrenja, o tome e rjeenjem odluiti predsjednik suda nadlenog za izvrenje.
O albi na rjeenje predsjednika suda odluuje predsjednik vieg suda.
Izdavanje oteenom potvrde o izvrnosti presude
lan 224
Kad je odluka kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravosnana, oteeni moe zahtijevati od suda koji je odluio u
prvom stepenu da mu izda ovjereni prepis odluke, sa naznaenjem da je odluka izvrna.
Kaznena evidencija
lan 225
(1) Kaznenu evidenciju o licima osuenim za krivina djela izvrena na teritoriji Crne Gore, kao i licima osuenim za krivina djela od
stranih sudova, vodi ministarstvo nadleno za poslove pravosua.
(2) Nain voenja kaznene evidencije propisuje Vlada.
Glava XIV
TROKOVI KRIVINOG POSTUPKA
Vrste trokova
lan 226
(1) Trokovi krivinog postupka su izdaci uinjeni povodom krivinog postupka od njegovog pokretanja do njegovog zavretka i izdaci za
preduzete dokazne radnje prije istrage.
(2) Trokovi krivinog postupka obuhvataju:
1) trokove za svjedoke, vjetake, tumae, struna lica, trokove uviaja, rekonstrukcije, ekshumacije i trokove stenodaktilografskog i
tehnikog snimanja i kopiranja zapisnika;
2) trokove prevoza okrivljenog;
3) izdatke za dovoenje osumnjienog, okrivljenog, svjedoka i vjetaka;
4) putne trokove slubenih lica;
5) trokove lijeenja okrivljenog za vrijeme dok se nalazi u pritvoru, kao i trokove poroaja, osim trokova koji se naplauju iz Fonda za
zdravstveno osiguranje;
6) trokove tehnikog pregleda vozila, analize krvi, analize DNK, analize urina, odnosno druge medicinske analize, kao i trokove prevoza
lea do mjesta obdukcije;
7) nagradu i nune izdatke branioca, nune izdatke privatnog tuioca i oteenog kao tuioca i njihovih zakonskih zastupnika, kao i
nagradu i nune izdatke njihovih punomonika;
8) nune izdatke oteenog i njegovog zakonskog zastupnika, kao i nagradu i nune izdatke njegovog punomonika;
9) paualni iznos za trokove koji nijesu obuhvaeni prethodnim takama ovog stava.
(3) Paualni iznos se odreuje prema trajanju i sloenosti postupka i imovnom stanju lica obaveznog da plati taj iznos.
(4) Trokovi iz stava 2 ta. 1 do 6 ovog lana, kao i nagrada i nuni izdaci postavljenog branioca, postavljenog punomonika oteenog
kao tuioca iz lana 64 stav 3, lana 69 stav 9 i lana 70 ovog zakonika i postavljenog punomonika oteenog iz lana 58 stav 6 ovog
zakonika, u postupku zbog krivinih djela za koja se goni po slubenoj dunosti, isplauju se iz sredstava organa koji vodi krivini postupak
po podnoenju zahtjeva za naknadu trokova, a nagrada postavljenom braniocu i punomoniku nakon njihovog razrjeenja. Ovi trokovi
naplauju se kasnije od lica koja su duna da ih naknade po odredbama ovog zakonika. Organ koji vodi krivini postupak duan je da sve
trokove koji su unaprijed isplaeni unese u popis koji e se priloiti spisima.
(5) Ako ne doe do pokretanja krivinog postupka, trokove preduzetih dokaznih radnji u izviaju snosi organ po ijem se nalogu radnje
izvode.
(6) Trokovi prevoenja koji nastaju primjenom odredaba ovog zakonika o pravu stranaka, svjedoka i drugih lica koja uestvuju u postupku
na upotrebu svog jezika, nee se naplaivati od lica koja su po odredbama ovog zakonika duna da naknade trokove krivinog postupka.
Odluka o trokovima
lan 227
(1) U presudi, kao i u odluci kojom se obustavlja krivini postupak, odnosno odbacuje optunica, odluie se ko e snositi trokove
postupka i koliko oni iznose.
(2) Ako nedostaju podaci o visini trokova, posebno rjeenje o visini tih trokova donijee dravni tuilac ili predsjednik vijea kad se ti
podaci pribave. Podaci o visini trokova koji nedostaju i zahtjev za njihovu naknadu mogu se podnijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana
prijema pravosnane presude ili odluke iz stava 1 ovog lana.
(3) Kad je o trokovima krivinog postupka iz stava 2 ovog lana odlueno posebnim rjeenjem, o albi protiv tog rjeenja odluuje vijee iz
lana 24 stav 7 ovog zakonika.
(4) Kad se krivini postupak ne pokrene ili se obustavi u istrazi, o trokovima odluuje dravni tuilac.
 Skrivljeni trokovi
lan 228
(1) Okrivljeni, oteeni, oteeni kao tuilac, privatni tuilac, branilac, zakonski zastupnik, punomonik, svjedok, vjetak, tuma i struno
lice iz lana 282 stav 8 ovog zakonika, bez obzira na ishod krivinog postupka, snose trokove svog dovoenja, odlaganja dokazne radnje ili
glavnog pretresa i druge trokove postupka koje su prouzrokovali svojom krivicom, kao i odgovarajui dio paualnog iznosa.
(2) O trokovima iz stava 1 ovog lana donosi se posebno rjeenje, osim ako se o trokovima koje snose privatni tuilac i okrivljeni rjeava
u odluci o glavnoj stvari.
(3) O albi protiv posebnog rjeenja iz stava 2 ovog lana odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika.
Trokovi postupka kad je okrivljeni oglaen krivim
lan 229
(1) Kad sud okrivljenog oglasi krivim izrei e u presudi da je duan da naknadi trokove krivinog postupka, koji su unaprijed isplaeni,
kao i trokove privatnog tuioca, oteenog kao tuioca, oteenog i njihovih zakonskih zastupnika i nagradu i nune izdatke njihovih
punomonika.
(2) Lice koje je okrivljeno za vie krivinih djela nee se osuditi na naknadu trokova u pogledu djela za koja je osloboeno od optube,
ukoliko se ti trokovi mogu izdvojiti iz ukupnih trokova.
(3) U presudi kojom je vie okrivljenih oglaeno krivim sud e odrediti koliki e dio trokova snositi svaki od njih, a ako to nije mogue,
osudie sve okrivljene da solidarno snose trokove. Plaanje paualnog iznosa odredie se za svakog okrivljenog posebno.
(4) U odluci kojom rjeava o trokovima sud moe osloboditi okrivljenog od dunosti da naknadi u cjelini ili djelimino trokove krivinog
postupka iz lana 226 stav 2 ta. 1 do 6 i taka 9 ovog zakonika, ako bi njihovim plaanjem bilo dovedeno u pitanje izdravanje okrivljenog ili
lica koja je on duan da izdrava. Ako se ove okolnosti utvrde poslije donoenja odluke o trokovima, predsjednik vijea moe, posebnim
rjeenjem, osloboditi okrivljenog od dunosti naknade trokova krivinog postupka.
Trokovi postupka u sluaju obustave postupka, donoenja oslobaajue ili odbijajue
presude
lan 230
(1) Kad se krivini postupak obustavi ili kad se donese presuda kojom se okrivljeni oslobaa od optube ili kojom se optuba odbija, u
odluci o obustavi postupka, odnosno u presudi izrei e se da se trokovi krivinog postupka iz lana 226 stav 2 ta. 1 do 6 ovog zakonika,
kao i nuni izdaci okrivljenog i nuni izdaci i nagrada branioca isplauju iz posebnog razdjela budeta za rad sudova, osim u sluajevima iz
st. 2 i 3 ovog lana.
(2) Lice koje je oglaeno krivim za krivino djelo lanog prijavljivanja obavezae se da snosi trokove krivinog postupka koje je
prouzrokovalo lanim prijavljivanjem.
(3) Privatni tuilac je duan da naknadi trokove krivinog postupka iz lana 226 stav 2 ta. 1 do 6 i taka 8 ovog zakonika, nune izdatke
okrivljenog, kao i nune izdatke i nagradu njegovog branioca, ako je postupak okonan presudom kojom se okrivljeni oslobaa od optube ili
presudom kojom se optuba odbija ili rjeenjem o obustavi postupka, osim ako je postupak obustavljen, odnosno ako je donesena presuda
kojom se optuba odbija zbog smrti okrivljenog ili zbog toga to je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja usljed odugovlaenja postupka
koje se ne moe pripisati u krivicu privatnog tuioca. Ako je postupak obustavljen usljed odustanka od tube, okrivljeni i privatni tuilac mogu
se poravnati u pogledu njihovih meusobnih trokova. Ako ima vie privatnih tuilaca, svi e snositi trokove solidarno.
(4) Kad sud odbaci optubu zbog nenadlenosti, odluku o trokovima donijee nadleni sud.
(5) O visini nunih izdataka okrivljenog i nunih izdataka i nagrade branioca odluuje predsjednik vijea posebnim rjeenjem. O albi protiv
tog rjeenja odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika.
(6) Zahtjev za naknadu trokova iz stava 5 ovog lana podnosi se u roku od petnaest dana od dana prijema pravosnane odluke iz stava 1
ovog lana.
Nagrada i nuni izdaci branioca
lan 231
(1) Nagradu i nune izdatke branioca i punomonika privatnog tuioca ili oteenog duno je da plati zastupano lice, bez obzira ko je po
odluci suda duan da snosi trokove krivinog postupka, osim ako se po odredbama ovog zakonika nagrada i nuni izdaci branioca isplauju
iz posebnog razdjela budeta za rad sudova. Ako je okrivljenom bio postavljen branilac, a plaanjem nagrade i nunih izdataka bi bilo
dovedeno u pitanje izdravanje okrivljenog ili izdravanje lica koje je on obavezan da izdrava, nagrada i nuni izdaci branioca isplatie se iz
posebnog razdjela budeta za rad sudova. Na isti nain e se postupiti i kad je oteenom kao tuiocu bio postavljen punomonik.
(2) Punomonik koji nije advokat ili advokatski pripravnik nema pravo na nagradu, ve samo na naknadu nunih izdataka.
Trokovi koji nastanu kod vieg suda
lan 232
O dunosti plaanja trokova koji nastanu kod vieg suda odluuje taj sud shodno odredbama l. 226 do 231 ovog zakonika.
Posebni propisi o naknadi trokova
lan 233
Visinu naknade trokova krivinog postupka i paualnog iznosa, kao i nain isplate ureuje Vlada.
Glava XV
IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI
Predmet imovinskopravnog zahtjeva
lan 234
(1) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed izvrenja krivinog djela raspravie se na predlog lica iz lana 235 ovog zakonika, ako se
time ne bi znatno odugovlaio postupak.
(2) Imovinskopravni zahtjev moe se odnositi na naknadu tete, povraaj stvari ili ponitaj odreenog pravnog posla.
Lica ovlaena za podnoenje predloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva
lan 235
(1) Predlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku moe podnijeti lice koje je ovlaeno da takav zahtjev
ostvaruje u parninom postupku.
(2) Ako su usljed krivinog djela oteena sredstva u dravnoj svojini, organ koji je zakonom ovlaen da se stara o zatiti tih sredstava
moe u krivinom postupku uestvovati u skladu sa ovlaenjima koja ima na osnovu tog zakona.
Postupak za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva
lan 236
(1) Predlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva podnosi se dravnom tuiocu, odnosno sudu pred kojim se vodi krivini postupak.
(2) Predlog se moe podnijeti najkasnije do zavretka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom.
(3) Lice ovlaeno za podnoenje predloga duno je da odreeno oznai svoj zahtjev i da podnese dokaze.
(4) Ako ovlaeno lice nije podnijelo predlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku do podizanja optube,
obavijestie se da moe taj predlog podnijeti do zavretka glavnog pretresa. Ako su usljed krivinog djela oteena sredstva u dravnoj
svojini, a predlog nije podnesen, sud e o tome obavijestiti organ iz lana 235 stav 2 ovog zakonika.
Odustanak od predloga
lan 237
(1) Ovlaena lica iz lana 235 ovog zakonika mogu, do zavretka glavnog pretresa, odustati od predloga za ostvarivanje imovinskopravnog
zahtjeva u krivinom postupku i ostvarivati ga u parninom postupku. U sluaju odustanka od predloga, takav predlog se ne moe ponovo
podnijeti.
(2) Ako je pravo sadrano u imovinskopravnom zahtjevu poslije podnesenog predloga, a prije zavretka glavnog pretresa prelo na drugo
lice po pravilima imovinskog prava, to lice e se pozvati da se izjasni da li ostaje kod predloga. Ako se uredno pozvano lice ne odazove,
smatrae se da je odustalo od podnesenog predloga.
Utvrivanje imovinskopravnog zahtjeva i prikupljanje dokaza
lan 238
(1) Sud pred kojim se vodi postupak sasluae okrivljenog o injenicama navedenim u predlogu i ispitae okolnosti koje su od vanosti za
utvrivanje imovinskopravnog zahtjeva. Sud je duan da prikupi dokaze i utvrdi ta je potrebno za odluivanje o zahtjevu i prije nego to je
podnesen takav predlog.
(2) Ako bi se utvrivanjem imovinskopravnog zahtjeva znatno odugovlaio krivini postupak, sud e se ograniiti na prikupljanje onih
podataka ije utvrivanje kasnije ne bi bilo mogue ili bi bilo znatno oteano.
Odluke o imovinskopravnom zahtjevu
lan 239
(1) O imovinskopravnom zahtjevu odluuje sud.
(2) U presudi kojom okrivljenog oglaava krivim sud moe ovlaenom licu dosuditi imovinskopravni zahtjev u cjelini ili djelimino, a za
preostali dio uputiti na parnini postupak. Ako injenice utvrene u krivinom postupku ne pruaju pouzdan osnov ni za potpuno ni za
djelimino presuenje, a njihovo utvrivanje bi vodilo znatnom odugovlaenju postupka, sud e ovlaeno lice uputiti da imovinskopravni
zahtjev u cjelini moe da ostvaruje u parninom postupku.
(3) Kad sud donese presudu kojom se okrivljeni oslobaa od optube ili kojom se optuba odbija ili kad rjeenjem obustavi krivini
postupak, uputie ovlaeno lice da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parninom postupku.
(4) Kad se sud oglasi nenadlenim za krivini postupak, uputie ovlaeno lice da imovinskopravni zahtjev moe podnijeti u krivinom
postupku koji e otpoeti ili produiti nadleni sud.
(5) Sud moe u toku krivinog postupka ili po njegovom okonanju, bez obzira na vrstu odluke koju je donio, uputiti oteenog, odnosno
lice koje je podnijelo imovinskopravni zahtjev i okrivljenog da pokuaju da svoj sporni odnos koji je predmet tog zahtjeva rijee u postupku
posredovanja u skladu sa zakonom kojim se ureuju pravila postupka posredovanja.
Odluka o predaji stvari oteenom
lan 240
Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na povraaj stvari, a sud ustanovi da stvar pripada oteenom i da se nalazi kod okrivljenog ili kod
nekog od uesnika u krivinom djelu ili kod lica kome su je oni dali na uvanje, u presudi e odrediti da se stvar preda oteenom.
Ponitaj pravnog posla
lan 241
Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na ponitaj odreenog pravnog posla, a sud nae da je zahtjev osnovan, izrei e u presudi potpun
ili djelimini ponitaj tog pravnog posla, sa posljedicama koje otuda proistiu, ne dirajui u prava treih lica.
Izmjena odluke o imovinskopravnom zahtjevu
lan 242
(1) Pravosnanu presudu kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu sud moe u krivinom postupku izmijeniti samo povodom
ponavljanja krivinog postupka ili zahtjeva za zatitu zakonitosti.
(2) Osim u sluaju iz stava 1 ovog lana, osueni, odnosno njegovi nasljednici mogu samo u parninom postupku zahtijevati da se
pravosnana presuda krivinog suda kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu izmijeni, i to ako postoje uslovi za ponavljanje
postupka po odredbama zakona kojim se ureuje parnini postupak.
Odreivanje privremenih mjera
lan 243
(1) Na predlog ovlaenih lica iz lana 235 ovog zakonika u krivinom postupku se mogu, po odredbama zakona kojim je ureen izvrni
postupak, odrediti privremene mjere obezbjeenja imovinskopravnog zahtjeva nastalog usljed izvrenja krivinog djela.
(2) Rjeenje iz stava 1 ovog lana u istrazi donosi sudija za istragu. Poslije podignute optunice rjeenje donosi, van glavnog pretresa,
predsjednik vijea, a na glavnom pretresu vijee.
(3) alba protiv rjeenja vijea o privremenim mjerama obezbjeenja nije dozvoljena. U ostalim sluajevima o albi rjeava vijee iz lana
24 stav 7 ovog zakonika. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
Vraanje stvari u toku postupka
lan 244
(1) Ako se radi o stvarima koje nesumnjivo pripadaju oteenom, a ne slue kao dokaz u krivinom postupku, predae se oteenom i
prije zavretka postupka.
(2) Ako se vie oteenih spore o pravu svojine, uputie se na parnini postupak, a sud e u krivinom postupku odrediti samo uvanje
stvari kao privremenu mjeru obezbjeenja.
 (3) Stvari koje slue kao dokaz oduzee se privremeno i po okonanju postupka vratiti vlasniku. Ako je ovakva stvar neophodno potrebna
vlasniku, ona mu se moe vratiti i prije okonanja postupka, uz obavezu da je na zahtjev donese.
Mjere obezbjeenja prema treem licu
lan 245
(1) Ako oteeni ima zahtjev prema treem licu zbog toga to se kod njega nalaze stvari pribavljene krivinim djelom ili zbog toga to je
ono usljed krivinog djela dolo do imovinske koristi, sud moe u krivinom postupku, na predlog lica iz lana 235 ovog zakonika i po
odredbama zakona kojim je ureen izvrni postupak, odrediti privremene mjere obezbjeenja i prema tom treem licu. Odredbe lana 243 st.
2 i 3 ovog zakonika vae i u ovom sluaju.
(2) U presudi kojom se okrivljeni oglaava krivim sud e ukinuti mjere iz stava 1 ovog lana ako ve ranije nijesu ukinute ili e oteenog
uputiti na parnini postupak i ove mjere ukinuti ako parnini postupak ne bude pokrenut u roku koji odredi sud.
Glava XVI
PREJUDICIJALNA PITANjA I OSTALE ODREDBE
Rjeavanje prethodnih pitanja
lan 246
(1) Ako primjena Krivinog zakonika zavisi od prethodnog rjeenja nekog pravnog pitanja za ije rjeavanje je nadlean sud u drugom
postupku ili neki drugi dravni organ, sud koji sudi u krivinom predmetu moe sam rijeiti i to pitanje po odredbama koje vae za
dokazivanje u krivinom postupku. Rjeavanje ovog pravnog pitanja od strane krivinog suda ima dejstvo samo za krivini predmet koji ovaj
sud raspravlja.
(2) Ako je o prethodnom pitanju iz stava 1 ovog lana ve donio odluku sud u nekom drugom postupku ili drugi dravni organ, takva odluka
ne vee krivini sud u pogledu ocjene da li je uinjeno odreeno krivino djelo.
Odobrenje za krivino gonjenje
lan 247
(1) Kad je zakonom odreeno da je za gonjenje pojedinih lica i krivinih djela potrebno prethodno odobrenje nadlenog dravnog organa,
dravni tuilac ne moe donijeti naredbu o sprovoenju istrage niti podii neposrednu optunicu, odnosno optuni predlog, ako ne podnese
dokaz da je odobrenje dato, osim ako je potvrenim meunarodnim ugovorima drukije odreeno.
(2) Kad se za krivino djelo goni po privatnoj tubi, odnosno po zahtjevu oteenog kao tuioca, odobrenje pribavlja sud.
(3) Lice koje uiva pravo imuniteta moe se na njega pozvati do poetka glavnog pretresa. Ako optueni stekne pravo imuniteta poslije
poetka glavnog pretresa, na imunitet se moe pozvati odmah, a najkasnije do zavretka glavnog pretresa.
(4) Organi iz st. 1 i 2 ovog lana mogu od nadlenog dravnog organa zatraiti odobrenje za krivino gonjenje i prije nego to se lice koje
uiva pravo imuniteta na njega pozvalo.
Obavjetenje o pritvoru, stupanju optunice na pravnu snagu i osuujuoj presudi
lan 248
O stavljanju u pritvor, stupanju optunice na pravnu snagu, odnosno o osuujuoj presudi zbog krivinog djela za koje se goni na osnovu
optunog predloga, sud e, u roku od tri dana, obavijestiti organ ili poslodavca kod koga je okrivljeni u radnom odnosu.
Obustava postupka usljed smrti okrivljenog
lan 249
Kad se u toku krivinog postupka utvrdi da je okrivljeni umro, rjeenjem sudije za istragu ili predsjednika vijea obustavie se krivini
postupak.
Postupanje u sluaju utvrivanja neuraunljivosti okrivljenog
lan 250
Ako sud u toku postupka, a na osnovu izvedenih dokaza utvrdi da je okrivljeni uinio krivino djelo i da je u vrijeme izvrenja krivinog djela
bio neuraunljiv, donijee odluku u skladu sa lanom 470 ovog zakonika.
Kanjavanje zbog odugovlaenja postupka
lan 251
(1) Sud moe u toku postupka kazniti novanom kaznom do 1.000 branioca, punomonika ili zakonskog zastupnika, oteenog,
oteenog kao tuioca ili privatnog tuioca, ako su njegovi postupci oigledno upravljeni na odugovlaenje krivinog postupka.
(2) O kanjavanju advokata obavijestie se Advokatska komora.
(3) Ako dravni tuilac ne podnosi sudu predloge blagovremeno ili druge radnje u postupku preduzima s velikim zakanjenjem i time
prouzrokuje odugovlaenje postupka, obavijestie se o tome vii dravni tuilac.
Primjena pravila meunarodnog prava
lan 252
(1) Na iskljuenje krivinog gonjenja stranaca koji uivaju pravo imuniteta u Crnoj Gori primjenjuju se pravila meunarodnog prava.
(2) U sluaju sumnje da li se radi o licima iz stava 1 ovog lana, sud e se za objanjenje obratiti organu dravne uprave nadlenom za
inostrane poslove.
Obaveza dravnih organa, sudova i drugih organa u otkrivanju krivinog djela i uinioca
lan 253
Svi dravni organi duni su da sudovima i drugim organima koji uestvuju u krivinom postupku prue potrebnu pomo, naroito ako se
radi o otkrivanju krivinih djela i pronalaenju uinilaca.
D i o d r u g i
T O K P O S T U P K A
A. IZVIAJ
Glava XVII
 KRIVINA PRIJAVA
Obaveza prijavljivanja krivinog djela
lan 254
(1) Slubena i odgovorna lica u dravnim organima, organima lokalne samouprave, javnim preduzeima i ustanovama duni su da prijave
krivina djela za koja se goni po slubenoj dunosti, o kojima su obavijetena ili za koja saznaju u vrenju svoje dunosti.
(2) Dunost iz stava 1 ovog lana imaju i sva fizika i pravna lica koja na osnovu zakona imaju odreena javna ovlaenja ili se
profesionalno bave zatitom i obezbjeenjem ljudi i imovine, zdravstvenom zatitom ljudi, odnosno poslovima uvanja, vaspitanja ili
obrazovanja maloljetnih lica, ako su za krivino djelo saznala u vezi sa svojom djelatnou.
(3) Podnosioci krivine prijave iz stava 1 ovog lana navee dokaze koji su im poznati i preduzee mjere da bi se sauvali tragovi
krivinog djela, predmeti na kojima je ili pomou kojih je uinjeno krivino djelo, predmeti nastali izvrenjem krivinog djela i drugi dokazi.
Prijavljivanje krivinih djela od strane graana
lan 255
(1) Svako treba da prijavi krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, a duan je da prijavi krivino djelo ijim izvrenjem je
oteeno maloljetno lice.
(2) Kad sud u toku krivinog postupka ocijeni da postoji osnovana sumnja da je odreeno lice propustilo da izvri dunost iz stava 1 ovog
lana i da iz tog proputanja proizilazi osnovana sumnja da je time uinjeno krivino djelo zaputanje i zlostavljanje maloljetnog lica
obavijestie o tome nadlenog dravnog tuioca.
Podnoenje prijave
lan 256
(1) Prijava se podnosi nadlenom dravnom tuiocu, pisano ili usmeno.
(2) Ako se prijava podnosi usmeno, podnosilac prijave e se upozoriti na posljedice lanog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavie se
zapisnik, a ako je prijava saoptena telefonom ili drugim sredstvom elektronske komunikacije, sainie se slubena zabiljeka.
(3) Ako je prijava podnesena sudu, policiji ili nenadlenom dravnom tuiocu, oni e prijavu primiti i odmah dostaviti nadlenom dravnom
tuiocu.
Rok za postupanje po prijavi
lan 256a
(1) Rukovodilac dravnog tuilatva ili dravni tuilac kome je predmet dodijeljen u rad duan je da donese odluku, najkasnije u roku od tri
mjeseca od dana prijema predmeta.
(2) Izuzetno, u sloenim predmetima zbog obima, injeninih ili pravnih pitanja, odluka se mora donijeti najkasnije u roku od est mjeseci,
sa izuzetkom predmeta u kojima se primjenjuju mjere tajnog nadzora kad odluka treba biti donijeta u roku od tri mjeseca od zavretka mjere
tajnog nadzora. U predmetima u kojima su pribavljani dokazi po zamolnicama za meunarodnu pravnu pomo, odluka se mora donijeti u
roku od mjesec dana od dana pribavljanja dokaza po zamolnicama.
(3) U skraenom postupku odluka o krivinoj prijavi se mora donijeti najkasnije u roku od mjesec dana.
(4) Rukovodilac dravnog tuilatva moe uz pisano obrazloenje traiti odobrenje za produenje roka najdue mjesec dana od
rukovodioca neposredno vieg dravnog tuilatva, a dravni tuilac kojem je predmet dodijeljen u rad moe uz pisano obrazloenje traiti
odobrenje za produenje roka od rukovodioca dravnog tuilatva najdue mjesec dana.
Ovlaenja i radnje policije u izviaju
lan 257
(1) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, policija je duna da obavijesti dravnog
tuioca i samoinicijativno ili po zahtjevu dravnog tuioca preduzme potrebne mjere da se pronae uinilac krivinog djela, da se uinilac ili
sauesnik ne sakrije ili ne pobjegne, da se otkriju i obezbijede tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokaz, kao i da
prikupi sva obavjetenja koja bi mogla biti od koristi za uspjeno voenje krivinog postupka.
(2) U cilju ispunjenja dunosti iz stava 1 ovog lana, policija moe da trai obavjetenja od graana, primijeni poligrafsko testiranje, izvri
analiziranje glasa, izvri antiteroristiki pregled, ogranii kretanje odnosno pristup odreenih lica na odreenom prostoru za potrebno vrijeme,
javno raspie nagradu u cilju prikupljanja obavjetenja, izvri potreban pregled prevoznih sredstava, putnika i prtljaga, preduzme potrebne
mjere u cilju pronalaenja lica, preduzme potrebne mjere u vezi sa utvrivanjem identiteta lica i istovjetnosti predmeta, uzme uzorak za DNK
analizu, raspie potragu za licima i stvarima za kojima se traga, pregleda odreene objekte i prostorije dravnih organa, privrednih drutava,
drugih pravnih lica i preduzetnika u prisustvu odgovornog lica, ostvari uvid u njihovu dokumentaciju i po potrebi je oduzme, kao i da preduzme
i druge potrebne radnje i mjere u skladu sa ovim zakonikom. O injenicama i okolnostima koje su utvrene prilikom preduzimanja pojedinih
radnji, a mogu biti od interesa za krivini postupak, kao i o predmetima koji su pronaeni ili oduzeti sastavie se zapisnik ili slubena
zabiljeka. Izvrenje pojedinih radnji iz ovog stava policija moe da zabiljei i ureajem za audio ili audiovizuelno snimanje i ovi snimci se
prilau zapisniku, odnosno slubenoj zabiljeci.
(3) Prilikom uviaja za krivino djelo protiv bezbjednosti javnog saobraaja za koje postoje osnovi sumnje da je prouzrokovalo teke
posljedice ili da je izvreno sa umiljajem, policija moe od osumnjienog privremeno, a najdue do tri dana, oduzeti vozaku dozvolu.
(4) Lice prema kojem je primijenjena neka od radnji ili mjera iz st. 2 i 3 ovog lana ima pravo da podnese pritubu nadlenom dravnom
tuiocu.
Dostavljanje podataka o elektronskom komunikacijskom saobraaju
lan 257a
(1) Ako postoje osnovi sumnje da je registrovani vlasnik ili korisnik telekomunikacijskog sredstva izvrio, vri ili se priprema za vrenje
krivinih djela za koja se goni po slubenoj dunosti, na osnovu naredbe sudije za istragu, a radi otkrivanja uinioca i prikupljanja dokaza ili
radi lociranja ili identifikacije lica i traganja za licem koje se nalazi u bjekstvu ili lica za kojim je raspisana meunarodna potjernica, policija
moe:
1) od operatera komunikacijskih usluga zatraiti provjeru istovjetnosti, trajanja i uestalosti komunikacije sa odreenim elektronskim
komunikacijskim adresama, utvrivanje mjesta na kojima se nalaze lica koja uspostavljaju elektronsku komunikaciju, kao i identifikacijske
oznake ureaja;
2) tehnikim ureajem izvriti identifikaciju internacionalnog identifikacionog broja korisnika (IMSI broj) i internacionalnog identifikacionog
broja mobilnog ureaja (IMEI broj) i lociranje telefona i drugih sredstava za elektronsku komunikaciju.
(2) Policija moe na osnovu naredbe sudije za istragu:
1) zatraiti od operatera komunikacijskih usluga provjeru iz stava 1 taka 1 ovog lana i za lica koja su povezana sa vlasnikom ili
korisnikom telekomunikacijskog sredstva;
2) izvriti identifikaciju i lociranje iz stava 1 taka 2 ovog lana i za lica koja su povezana sa vlasnikom ili korisnikom telekomunikacijskog
sredstva.
(3) Uz naredbu iz stava 1 taka 1 i stava 2 taka 1 ovog lana, sudija za istragu e izdati poseban nalog u kojem e navesti samo
telefonski broj, e-mail adresu ili internacionalni identifikacioni broj korisnika (IMSI broj), internacionalni identifikacioni broj mobilnog ureaja
(IMEI broj) i adresu internet protokola (IP adresa) lica u odnosu na koje se prikupljaju podaci o elektronskom komunikacijskom saobraaju.
(4) Naredbu iz st. 1 i 2 ovog lana, sudija za istragu donosi na predlog dravnog tuioca, u roku od etiri asa.
(5) Izuzetno, ako se pisana naredba ne moe izdati na vrijeme, a postoji opasnost od odlaganja, preduzimanje mjere iz st. 1 i 2 ovog lana
moe zapoeti na osnovu usmene naredbe sudije za istragu. U tom sluaju pisana naredba mora da bude pribavljena u roku od 24 asa od
izdavanja usmene naredbe.
(6) Predlog dravnog tuioca za donoenje naredbe iz st. 1, 2 i 4 ovog lana sadri line podatke lica iz st. 1 i 2 ovog lana, ako je lice
poznato i razloge za izdavanje naredbe.
(7) Ako dravni tuilac odlui da ne pokrene krivini postupak, odnosno kad se lice za kojim se traga pronae, prikupljeni materijal e se u
zatvorenom omotu dostaviti sudiji za istragu, koji e narediti da se materijal uniti u prisustvu dravnog tuioca i sudije za istragu, o emu e
sudija za istragu sainiti zapisnik.
(8) Sudija za istragu e postupiti u skladu sa stavom 7 ovog lana i kad dravni tuilac donese naredbu o sprovoenju istrage protiv
osumnjienog, a prikupljeni materijal ili dio materijala nije potreban za voenje krivinog postupka.
(9) Ako su podaci iz st. 1 i 2 ovog lana pribavljeni protivno odredbama ovog lana, ne mogu se koristiti kao dokaz u krivinom postupku.
Pribavljanje podataka o bankovnim raunima i bankarskim transakcijama
lan 257b
(1) Ako postoje osnovi sumnje da je odreeno lice izvrilo, vri ili se priprema za vrenje krivinih djela za koja se goni po slubenoj
dunosti, na predlog dravnog tuioca, sudija za istragu moe rjeenjem obavezati banku da, u odreenom roku, dostavi podatke o
bankovnim raunima i bankarskim transakcijama tog lica, a radi otkrivanja uinioca i prikupljanja dokaza ili radi lociranja, identifikacije lica i
traganja za licem koje se nalazi u bjekstvu ili lica za kojim je raspisana meunarodna potjernica.
(2) Za neizvravanje rjeenja iz stava 1 ovog lana, sudija za istragu moe odgovorno lice u banci kazniti novanom kaznom u iznosu do
5.000 eura, a banku novanom kaznom u iznosu do 50.000 eura.
(3) Ako i nakon izricanja novane kazne iz stava 2 ovog lana banka ne izvri rjeenje sudije za istragu, odgovornom licu u banci moe se
odrediti zatvor do izvrenja rjeenja, a najdue dva mjeseca.
(4) Protiv rjeenja iz st. 1, 2 i 3 ovog lana, moe se izjaviti alba u roku od 48 asova od asa prijema rjeenja.
(5) O albi iz stava 4 ovog lana odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika, u roku od tri dana od dana dostavljanja odluke suda.
(6) alba protiv rjeenja o zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja.
Zadravanje na mjestu izvrenja krivinog djela i druge radnje
lan 258
(1) Ovlaeni policijski slubenik ima pravo da lice zateeno na mjestu izvrenja krivinog djela uputi dravnom tuiocu ili da ga zadri na
mjestu izvrenja krivinog djela do njegovog dolaska, ako bi to lice moglo dati podatke vane za krivini postupak i ako je vjerovatno da se
njegovo sasluanje kasnije ne bi moglo izvriti ili bi bilo skopano sa znatnim odugovlaenjem ili drugim tekoama. Zadravanje ovog lica
na mjestu izvrenja krivinog djela ne moe trajati due od est sati.
(2) Kad je to neophodno radi utvrivanja identiteta ili u drugim sluajevima od interesa za uspjeno voenje postupka, policija moe
fotografisati osumnjienog i uzeti otiske njegovih prstiju, kao i preduzeti druge radnje potrebne za utvrivanje identiteta, a uz prethodno
odobrenje dravnog tuioca i javno objaviti fotografiju osumnjienog.
(3) Ako je potrebno da se utvrdi od koga potiu otisci prstiju na pojedinim predmetima, policija moe uzimati otiske prstiju od lica za koja
postoji vjerovatnoa da su mogla doi u dodir s tim predmetima.
(4) Lice prema kome je preduzeta neka od radnji iz ovog lana ima pravo da podnese pritubu nadlenom dravnom tuiocu ili neposredno
viem organu policije.
Prikupljanje obavjetenja od graana
lan 259
(1) Policija moe pozivati graane radi prikupljanja obavjetenja o krivinom djelu i uiniocu. U pozivu se mora naznaiti razlog pozivanja i
da graanin ima pravo da u prostorije policije doe zajedno sa advokatom. Prinudno se moe dovesti lice koje se nije odazvalo pozivu samo
ako je u pozivu bilo na to upozoreno.
(2) Prikupljanje obavjetenja od strane policije od istog lica moe trajati onoliko koliko je neophodno da se dobije potrebno obavjetenje, a
najdue est sati.
(3) Obavjetenja od graana ne smiju se prikupljati prinudno niti uz obmanu ili iscrpljivanje, a policija mora da potuje linost i dostojanstvo
graana. Ako graanin odbije da prui obavjetenja on se ne moe dalje zadravati i u tom sluaju se ne primijenjuje pravilo o roku iz stava 2
ovog lana.
(4) Ako pozvani graanin doe u prostorije policije zajedno sa advokatom, policija e dopustiti da advokat prisustvuje prikupljanju
obavjetenja od graanina.
(5) Slubena zabiljeka ili zapisnik o datom obavjetenju proitae se licu koje je obavjetenje dalo. To lice moe staviti primjedbe koje je
policija duna da unese u slubenu zabiljeku ili zapisnik. Kopija slubene zabiljeke ili zapisnika o datom obavjetenju izdae se
graaninu, ako to zahtijeva.
(6) Graanin se moe ponovo pozivati radi prikupljanja obavjetenja o okolnostima drugog krivinog djela ili uinioca, a radi prikupljanja
obavjetenja o istom krivinom djelu moe se ponovo pozvati uz saglasnost dravnog tuioca.
(7) Prilikom postupanja u skladu sa st. 1 do 6 ovog lana policija ne moe graane sasluavati u svojstvu okrivljenog, svjedoka ili vjetaka.
Prikupljanje obavjetenja od lica u pritvoru
lan 260
(1) Po odobrenju sudije za istragu, odnosno predsjednika vijea, dravni tuilac, a izuzetno i policija kad joj to povjeri dravni tuilac, mogu
prikupljati obavjetenja od lica koja se nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja ili razjanjavanja drugih krivinih djela i uinilaca.
(2) Obavjetenja iz stava 1 ovog lana e se prikupljati u zatvoru u kojem se okrivljeni nalazi u pritvoru, u vrijeme koje odredi sudija za
istragu ili predsjednik vijea i u njegovom prisustvu, ili u prisustvu sudije koga on odredi. Prikupljanju ovih obavjetenja ima pravo da
prisustvuje branilac okrivljenog ako to pritvoreno lice zahtijeva.
(3) Prikupljanje obavjetenja e se odloiti do dolaska branioca okrivljenog, ali ne due od etiri asa, a ako u tom roku branilac ne doe
obavjetenja se mogu prikupiti i bez prisustva branioca.
Sasluanje osumnjienog u izviaju
lan 261
(1) Ako policija u toku prikupljanja obavjetenja ocijeni da pozvani graanin moe biti osumnjieni, duna je da o tome odmah obavijesti
dravnog tuioca koji e zatraiti od policije da mu dovede osumnjienog ukoliko ocijeni da je njegovo sasluanje prije donoenja naredbe o
sprovoenju istrage neophodno.
(2) Osumnjieni se obavjetava o djelu koje mu se stavlja na teret i o osnovama sumnje, da ne mora da daje nikakve izjave niti da
odgovara na postavljena pitanja, kao i da se sve njegove izjave mogu upotrijebiti kao dokaz protiv njega u krivinom postupku, kao i o pravu
da uzme branioca koji e prisustvovati njegovom sasluanju.
(3) Osumnjienom e se omoguiti da upotrebom telefona ili drugog sredstva elektronske komunikacije neposredno ili posredstvom
lanova porodice ili treeg lica iji identitet mora biti poznat uspostavi kontakt sa braniocem, a dravni tuilac moe osumnjienom pomoi
da nae branioca.
(4) Ako u sluaju obavezne odbrane iz lana 69 stav 1 ovog zakonika osumnjieni sam ne uzme branioca ili branilac ne doe u roku od
etiri asa nakon to je osumnjieni u smislu stava 3 ovog lana sa njim uspostavio kontakt, dravni tuilac e po slubenoj dunosti
osumnjienom postaviti branioca po redosljedu sa spiska Advokatske komore i bez odlaganja ga sasluati.
(5) Po odobrenju dravnog tuioca, a uz prisustvo branioca, policija i slubenici organa dravne uprave nadlenog za poslove carina mogu
da sasluaju osumnjienog. Ako osumnjieni sam ne uzme branioca, nadleni dravni tuilac e mu po slubenoj dunosti postaviti
branioca po redosljedu sa spiska Advokatske komore i bez odlaganja ga sasluati.
(6) Branilac postavljen po slubenoj dunosti u smislu st. 4 i 5 ovog lana ostaje u postupku dok postoje uslovi za obaveznu odbranu,
odnosno dok okrivljeni sam ne izabere branioca.
(7) Na sasluanje osumnjienog od strane dravnog tuioca, odnosno policije primjenjuju se odredbe ovog zakonika o sasluanju
okrivljenog.
(8) O sasluanju osumnjienog sastavlja se zapisnik koji se osumnjienom ita i koji on potpisuje i u zapisnik se unose sve primjedbe
koje je osumnjieni dao. Tok sasluanja moe se snimiti i ureajem za audio, odnosno audiovizuelno snimanje. Zapisnik o sasluanju
osumnjienog ne izdvaja se iz spisa i moe se koristiti kao dokaz u krivinom postupku.
(9) Ako nakon sasluanja osumnjienog dravni tuilac ocijeni da postoji osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo koje mu
se stavlja na teret, naredbom e odrediti sprovoenje istrage.
(10) Kad donese naredbu iz stava 9 ovog lana, dravni tuilac moe, ako ocijeni da su ispunjeni uslovi iz lana 267 stav 1 ovog zakonika,
donijeti rjeenje o zadravanju osumnjienog, a u tom sluaju dravni tuilac e sudiji za istragu predloiti odreivanje pritvora. Sudija za
istragu postupa u skladu sa lanom 268 ovog zakonika.
Sasluanje svjedoka u izviaju
lan 262
(1) Ako u toku izviaja dravni tuilac ocijeni da je radi donoenja naredbe o sprovoenju istrage potrebno neko lice sasluati u svojstvu
svjedoka, sasluanje e obaviti u skladu sa lanom 113 ovog zakonika.
(2) Prilikom preduzimanja radnje iz stava 1 ovog lana, osumnjienom ako je poznat i njegovom braniocu e se omoguiti da prisustvuju
sasluanju, osim kad postoji opasnost od odlaganja ili to nije mogue iz drugih vanih razloga, pri emu oni mogu postavljati pitanja
svjedoku i iznositi svoje primjedbe.
(3) O sasluanju svjedoka sastavlja se zapisnik koji potpisuje svjedok. U zapisniku e se navesti razlog zbog kojeg je sasluanje svjedoka
izvreno bez prisustva osumnjienog i njegovog branioca. Tok sasluanja moe se snimiti ureajem za audio, odnosno audiovizuelno
snimanje. Zapisnik o sasluanju svjedoka se ne izdvaja iz spisa i moe se koristiti kao dokaz u krivinom postupku.
Privremeno oduzimanje predmeta, uviaj i vjetaenje
lan 263
(1) Policija moe, i prije pokretanja istrage, privremeno oduzeti predmete u skladu sa lanom 85 stav 9 ovog zakonika, ako postoji
opasnost od odlaganja i pretresti stan i lica pod uslovima iz lana 83 ovog zakonika.
(2) Policija je duna da privremeno oduzete predmete odmah vrati vlasniku ili draocu, ako krivini postupak ne bude pokrenut, odnosno
ako u roku od tri mjeseca ne podnese krivinu prijavu dravnom tuiocu.
(3) Ako dravni tuilac nije u mogunosti da odmah izae na lice mjesta, policija moe sama izvriti uviaj i odrediti potrebna vjetaenja
koja ne trpe odlaganje, osim obdukcije i ekshumacije lea. Ako dravni tuilac stigne na lice mjesta u toku vrenja uviaja, on moe
preduzeti vrenje ovih radnji.
(4) O radnjama iz st. 1 do 3 ovog lana policija, odnosno sudija za istragu e bez odlaganja obavijestiti dravnog tuioca.
Lienje slobode od strane policije
lan 264
(1) Ovlaeni policijski slubenici mogu neko lice liiti slobode, ako postoji neki od razloga za odreivanje pritvora iz lana 175 ovog
zakonika, ali su duni da o tome odmah obavijeste dravnog tuioca, saine slubenu zabiljeku koja obavezno sadri vrijeme i mjesto
lienja slobode i da to lice, bez odlaganja sprovedu dravnom tuiocu. Prilikom dovoenja ovlaeni policijski slubenik e dravnom tuiocu
predati slubenu zabiljeku, a dravni tuilac e u zapisnik unijeti i izjavu lica lienog slobode o vremenu i mjestu lienja slobode.
(2) Lice lieno slobode mora biti upoznato sa pravima iz lana 5 ovog zakonika.
(3) U sluaju da lice lieno slobode ne bude sprovedeno dravnom tuiocu u roku od 24 asa od asa lienja slobode, policija je duna da
to lice pusti na slobodu odmah.
(4) Lice lieno slobode u skladu sa stavom 1 ovog lana ne moe biti ponovo lieno slobode za isto krivino djelo.
(5) Ovlaeni policijski slubenici mogu liiti slobode lice za kojim je raspisana meunarodna potjernica. Lice lieno slobode e se bez
odlaganja sprovesti sudiji za istragu, a najkasnije u roku od 24 asa od asa lienja slobode.
Lienje slobode lica zateenog u izvrenju krivinog djela
lan 265
Lice zateeno u izvrenju krivinog djela za koje se goni po slubenoj dunosti moe svako liiti slobode. Lice lieno slobode se mora
odmah predati dravnom tuiocu ili policiji, a ako se to ne moe uiniti, mora se odmah obavijestiti jedan od tih organa. Policija e postupiti
u skladu sa lanom 264 ovog zakonika.
Postupanje dravnog tuioca nakon dovoenja lica lienog slobode
lan 266
(1) Dravni tuilac je duan da licu lienom slobode odmah saopti da moe uzeti branioca i omogui mu da u njegovom prisustvu, uz
korienje telefona ili drugog sredstva elektronske komunikacije, obavijesti branioca neposredno ili posredstvom lanova porodice ili treeg
lica, iji identitet dravnom tuiocu mora biti otkriven, a ako je potrebno i pomogne mu da nae branioca.
(2) Ako lice iz stava 1 ovog lana ne obezbijedi prisustvo branioca u roku od 12 asova od kad mu je to, u smislu stava 1 ovog lana,
omogueno ili izjavi da ne eli da uzme branioca, dravni tuilac je duan da ga bez odlaganja saslua, a najkasnije u roku od narednih 12
asova.
(3) Ako u sluaju obavezne odbrane iz lana 69 stav 1 ovog zakonika lice iz stava 1 ovog lana ne uzme branioca u roku od 12 asova od
asa kad je poueno o ovom pravu ili izjavi da nee uzeti branioca, postavie mu se branilac po slubenoj dunosti po redosljedu sa spiska
Advokatske komore i bez odlaganja e se sasluati.
 (4) Odmah poslije sasluanja dravni tuilac e lice iz stava 1 ovog lana pustiti na slobodu, osim ako ocijeni da postoje razlozi za
zadravanje.
Zadravanje od strane dravnog tuioca
lan 267
(1) Osumnjienog lienog slobode dravni tuilac moe izuzetno, a najdue 72 asa od asa lienja slobode, zadrati ako ocijeni da
postoji neki od razloga iz lana 175 stav 1 ovog zakonika.
(2) Zadranom licu i braniocu dravni tuilac e odmah, a najkasnije u roku od dva asa donijeti i uruiti rjeenje o zadravanju. U rjeenju
mora biti navedeno djelo za koje se osumnjieni tereti, osnovanost sumnje, razlog zadravanja, dan i as lienja slobode, kao i vrijeme
poetka zadravanja.
(3) Protiv rjeenja o zadravanju osumnjieni i branilac mogu izjaviti albu, u roku od osam asova od asa prijema rjeenja iz stava 2
ovog lana, koja se sa spisima predmeta odmah dostavlja sudiji za istragu. Sudija za istragu je duan da o albi odlui u roku od etiri asa
od kad je primio albu. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
Odreivanje pritvora u izviaju
lan 268
(1) Kad dravni tuilac donese rjeenje o zadravanju, a ocijeni da i dalje postoje razlozi za odreivanje pritvora, predloie sudiji za
istragu da osumnjienom odredi pritvor.
(2) Predlog iz stava 1 ovog lana dostavie se sudiji za istragu prije isteka roka zadravanja. U ovom roku sudiji za istragu mora biti
dovedeno zadrano lice.
(3) Sudija za istragu e, u prisustvu dravnog tuioca, sasluati lice iz stava 1 ovog lana o svim okolnostima od znaaja za donoenje
odluke o odreivanju pritvora i odmah poslije sasluanja, a najkasnije u roku od 24 asa od kad mu je to lice dovedeno, odluiti da li e
odrediti pritvor ili odbiti predlog za odreivanje pritvora.
(4) Lice iz stava 1 ovog lana ima pravo da njegovom sasluanju pred sudijom za istragu prisustvuje branilac. U pogledu ostvarivanja ovog
prava primjenjivae se odredbe lana 266 st. 2 i 3 ovog zakonika.
(5) Ako dravni tuilac u toku zadravanja nije donio i sudu predao naredbu o sprovoenju istrage, niti to uini u roku od 48 asova od
asa odreivanja pritvora, sudija za istragu e pritvoreno lice pustiti na slobodu.
(6) Kad je lice lieno slobode dovedeno dravnom tuiocu, to lice ima pravo na zdravstveni pregled od strane doktora medicine kad to
zatrai ili kada to zatrae njegov branilac, lan njegove porodice ili lice sa kojim ivi u vanbranoj zajednici. Izvjetaj o obavljenom
zdravstvenom pregledu prilae se spisima predmeta.
Sudsko obezbjeenje dokaza
lan 269
(1) Ukoliko postoji opasnost da se lice usljed starosti, bolesti ili drugih vanih razloga nee moi sasluati na glavnom pretresu, dravni
tuilac e predloiti sudiji za istragu da saslua to lice kao svjedoka u skladu sa lanom 113 ovog zakonika.
(2) Ako se sudija za istragu ne saglasi sa predlogom iz stava 1 ovog lana, odluku o tome donijee vijee iz lana 24 stav 7 ovog
zakonika.
Podnoenje krivine prijave od strane policije
lan 270
(1) Na osnovu prikupljenih obavjetenja policija sastavlja i podnosi dravnom tuiocu krivinu prijavu, obavjetava ga o preduzetim radnjama
u izviaju i navodi dokaze za koje je saznala prilikom prikupljanja obavjetenja. Uz prijavu dostavljaju se i predmeti, skice, fotografije, audio i
audiovizuelni snimci, pribavljeni izvjetaji, spisi o preduzetim mjerama i radnjama, zapisnici, slubene zabiljeke, izjave i drugi materijali koji
mogu biti korisni za uspjeno voenje krivinog postupka.
(2) Ako policija poslije podnoenja krivine prijave sazna za nove injenice, dokaze ili tragove krivinog djela, duna je da prikupi potrebna
obavjetenja i da izvjetaj o tome kao dopunu krivine prijave dostavi dravnom tuiocu.
Odbacivanje i dopuna krivine prijave
lan 271
(1) Dravni tuilac e obrazloenim rjeenjem odbaciti prijavu ako iz same prijave proistie da prijavljeno djelo nije krivino djelo, ili nije
krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako
postoje druge okolnosti koje iskljuuju gonjenje.
(2) O odbacivanju krivine prijave obavijestie se podnosilac krivine prijave, oteeni u skladu sa lanom 59 ovog zakonika, kao i lice
protiv koga je podnijeta krivina prijava, ako ono to zahtijeva. Oteeni i podnosilac krivine prijave u obavjetenju e se pouiti o pravu na
podnoenje pritube na rjeenje o odbacivanju krivine prijave.
(3) Ako dravni tuilac iz same prijave ne moe ocijeniti da li su vjerovatni navodi prijave ili ako podaci u prijavi ne pruaju dovoljno osnova
ni za donoenje naredbe o sprovoenju istrage niti rjeenja o odbacivanju prijave, a naroito ako je izvrilac nepoznat, dravni tuilac e,
sam ili posredstvom drugih organa, prikupiti potrebna obavjetenja. U tu svrhu dravni tuilac moe pozvati podnosioca prijave, prijavljeno lice
i druga lica za koja ocijeni da mogu pruiti relevantne podatke od znaaja za donoenje odluke po prijavi. Ako nije u mogunosti da to
preduzme sam, dravni tuilac e zahtijevati od policije da prikupi potrebna obavjetenja i preduzme druge mjere radi otkrivanja krivinog
djela i uinioca u skladu sa l. 257, 258 i 259 ovog zakonika.
(4) Radi razjanjenja odreenih strunih pitanja koja se postavljaju kod odluivanja o krivinoj prijavi, dravni tuilac moe zatraiti od lica
odgovarajue struke da mu o tim pitanjima da potrebna objanjenja.
(5) Dravni tuilac moe uvijek traiti da ga policija obavijesti o mjerama koje su preduzete. Policija je duna da mu bez odlaganja
odgovori.
(6) Ako i poslije preduzetih radnji iz st. 3, 4 i 5 ovog lana postoje neke od okolnosti iz stava 1 ovog lana ili ako ne postoji osnovana
sumnja da je osumnjieni izvrio krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, dravni tuilac e odbaciti prijavu.
(7) Dravni tuilac i drugi dravni organ, privredna drutva i druga pravna lica duni su da prilikom prikupljanja obavjetenja, odnosno
davanja podataka, postupaju obazrivo, vodei rauna da se ne nakodi asti i ugledu lica na koje se ovi podaci odnose.
Prituba na rjeenje o odbacivanju krivine prijave
lan 271a
(1) Oteeni ili podnosilac krivine prijave kad nema oteenog ili je oteeni nepoznat imaju pravo da, u roku od osam dana od dana
prijema obavjetenja iz lana 271 stav 2 ovog zakonika, neposredno viem dravnom tuilatvu podnesu pritubu kojom zahtijevaju
preispitivanje rjeenja o odbacivanju krivine prijave.
(2) Neposredno vie dravno tuilatvo e o svom postupanju po pritubi iz stava 1 ovog lana obavijestiti oteenog, odnosno podnosioca
krivine prijave u roku od 30 dana od dana podnoen pritube.
 Odlaganje krivinog gonjenja
lan 272
(1) Dravni tuilac moe odloiti krivino gonjenje za krivina djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina kad
nae da ne bi bilo cjelishodno da se vodi krivini postupak, s obzirom na prirodu krivinog djela i okolnosti pod kojima je uinjeno, raniji ivot
uinioca i njegova lina svojstva, ako osumnjieni prihvati ispunjenje jedne ili vie od sljedeih obaveza:
1) da otkloni tetnu posljedicu nastalu izvrenjem krivinog djela ili da naknadi priinjenu tetu;
2) da ispuni dospjele obaveze izdravanja, odnosno druge obaveze utvrene pravosnanom sudskom odlukom;
3) da plati odreeni novani iznos u korist humanitarne organizacije, fonda ili javne ustanove;
4) da obavi odreeni drutveno korisni ili humanitarni rad.
(2) Osumnjieni je duan da prihvaenu obavezu izvri u roku koji ne moe biti dui od est mjeseci.
(3) Obaveze iz stava 1 ovog lana dravni tuilac utvruje rjeenjem. Rjeenje se dostavlja osumnjienom, oteenom ako ga ima,
odnosno humanitarnoj organizaciji ili javnoj ustanovi u iju se korist nalae izvrenje.
(4) Prije donoenja rjeenja iz stava 3 ovog lana, dravni tuilac moe, uz pomo posebno obuenih lica - posrednika, sprovesti postupak
posredovanja izmeu oteenog i osumnjienog na koji se shodno primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuju pravila postupka
posredovanja za obaveze iz stava 1 ta. 1 i 2 ovog lana, odnosno pribavie saglasnost oteenog za mjere iz stava 1 ta. 3 i 4 ovog lana.
(5) Blii nain ispunjenja obaveza iz stava 1 ta. 1 do 4 ovog lana, sadraj rjeenja iz stava 3 ovog lana, kao i blii nain sprovoenja
radnji u primjeni odredaba ovog lana propisuje ministarstvo nadleno za poslove pravosua.
(6) Ako osumnjieni izvri obavezu iz stava 1 ovog lana, u roku iz stava 2 ovog lana dravni tuilac e odbaciti krivinu prijavu. U ovom
sluaju odredbe lana 59 ovog zakonika nee se primjenjivati, sa ime e dravni tuilac upoznati oteenog prije pribavljanja saglasnosti iz
stava 4 ovog lana.
(7) Trokovi krivinog postupka iz lana 226 stav 1 ovo zakonika padaju na teret dravnog tuilatva.
Odbacivanje krivine prijave iz razloga pravinosti
lan 273
Za krivina djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do tri godine dravni tuilac moe odbaciti krivinu prijavu, ako je
osumnjieni usljed stvarnog kajanja sprijeio nastupanje tete ili je tetu u potpunosti ve naknadio, a dravni tuilac, prema okolnostima
sluaja, ocijeni da izricanje krivine sankcije ne bi bilo pravino. U ovom sluaju odredbe lana 59 ovog zakonika nee se primjenjivati.
B. PRETHODNI POSTUPAK
Glava XVIII
ISTRAGA
Svrha istrage
lan 274
(1) Istraga se sprovodi na osnovu naredbe o sprovoenju istrage protiv odreenog lica kad postoji osnovana sumnja da je uinilo krivino
djelo.
(2) U istrazi e se prikupiti dokazi i podaci koji su potrebni dravnom tuiocu za donoenje odluke o podizanju optunice ili o obustavi
istrage i dokazi za koje postoji opasnost da se nee moi ponoviti na glavnom pretresu ili bi njihovo izvoenje bilo oteano, kao i drugi
dokazi koji mogu biti od koristi za postupak, a ije se izvoenje, s obzirom na okolnosti sluaja, pokazuje cjelishodnim.
Naredba o sprovoenju istrage
lan 275
(1) Naredbu o sprovoenju istrage donosi dravni tuilac kad ocijeni da navodi u krivinoj prijavi i prilozi uz krivinu prijavu ukazuju da
postoji osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo koje mu se stavlja na teret.
(2) Prije donoenja naredbe iz stava 1 ovog lana, dravni tuilac e sasluati osumnjienog, osim ako ga ve u izviaju nije sasluao u
skladu sa lanom 261 ovog zakonika ili ako postoji opasnost od odlaganja. Ako to nalau posebne okolnosti sluaja ili ako je ponovno
sasluanje osumnjienog neophodno radi prikupljanja dokaza u prilog njegovoj odbrani, dravni tuilac moe, prije donoenja naredbe o
sprovoenju istrage, ponovo sasluati osumnjienog koga je ve sasluao u izviaju.
(3) U naredbi o sprovoenju istrage e se naznaiti lini podaci okrivljenog, opis djela iz kojeg proizilaze njegova zakonska obiljeja,
zakonski naziv krivinog djela i dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja.
(4) U naredbi za sprovoenje istrage dravni tuilac moe predloiti sudiji za istragu da se okrivljenom izrekne jedna ili vie mjera iz lana
166 stav 2 ovog zakonika ili da se okrivljenom koji je zadran, odnosno lien slobode odredi pritvor.
(5) Naredba o sprovoenju istrage dostavlja se okrivljenom i njegovom braniocu.
Nadlenost za sprovoenje istrage
lan 276
(1) Istragu sprovodi dravni tuilac.
(2) Na zahtjev dravnog tuioca, odnosno okrivljenog odreene dokazne radnje u istrazi moe, u skladu sa pravilima ovog zakonika,
sprovesti sudija za istragu ako posebne okolnosti oigledno ukazuju da takve radnje nee moi da se ponove na glavnom pretresu ili bi
izvoenje dokaza na glavnom pretresu bilo nemogue, odnosno znatno oteano.
(3) Ako se sudija za istragu ne saglasi sa zahtjevom iz stava 2 ovog lana, odluku o tome, u roku od 24 asa, donosi vijee iz lana 24
stav 7 ovog zakonika.
(4) Istragu moe sprovoditi jedno dravno tuilatvo za podruje vie tuilatava (istrani centar), u skladu sa zakonom.
Povjeravanje izvoenja dokaznih radnji
lan 277
(1) Dravni tuilac moe povjeriti izvrenje pojedinih dokaznih radnji dravnom tuiocu na ijem podruju treba preduzeti te radnje, a ako je
za podruja vie dravnih tuilatava odreeno jedno dravno tuilatvo za sprovoenje istrage, onda tom dravnom tuilatvu.
(2) Na zahtjev ili po odobrenju dravnog tuioca policija e fotografisati okrivljenog, uzeti mu otiske prstiju ili uzorak pljuvake radi
obavljanja DNK analize ako je to potrebno za svrhe krivinog postupka u skladu sa lanom 154 st. 3 i 4 ovog zakonika .
(3) Dravni tuilac kome je povjereno izvrenje pojedinih dokaznih radnji preduzee po potrebi i druge dokazne radnje koje sa dokaznim
radnjama koje su mu povjerene stoje u vezi ili iz njih proistiu.
(4) Ako dravni tuilac kome je povjereno preduzimanje pojedinih dokaznih radnji nije nadlean za njihovo sprovoenje, dostavie predmet
nadlenom dravnom tuiocu i o tome e obavijestiti dravnog tuioca koji mu je predmet dostavio.
Dokazne radnje za ije je nareivanje iskljuivo nadlean sudija za istragu
 lan 278
(1) Naredbu za pretresanje stana, drugih prostorija i lica, kao i naredbu za privremeno oduzimanje predmeta, na predlog dravnog tuioca,
donosi sudija za istragu.
(2) Na zahtjev dravnog tuioca sudija za istragu donosi naredbu za sprovoenje ekshumacije lea.
(3) Ako se sudija za istragu ne saglasi sa predlogom iz stava 1 ovog lana, odnosno sa zahtjevom iz stava 2 ovog lana, odluku o tome, u
roku od 24 asa, donosi vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika.
Odreivanje pritvora u istrazi
lan 279
(1) Kad je u skladu sa lanom 275 stav 4 ovog zakonika predloio odreivanje pritvora okrivljenom, jer je naao da se drugim mjerama iz
lana 163 stav 1 ovog zakonika ne moe obezbijediti prisustvo okrivljenog, odnosno stvoriti uslovi za nesmetano voenje krivinog postupka,
dravni tuilac donosi rjeenje o zadravanju okrivljenog u skladu sa lanom 267 ovog zakonika, ako prije donoenja naredbe o sprovoenju
istrage nije odredio zadravanje.
(2) Sudija za istragu e u toku roka zadravanja sasluati okrivljenog i odluiti da li e odrediti pritvor ili odbiti predlog za odreivanje
pritvora.
(3) Ako sudija za istragu, u sluaju iz stava 2 ovog lana, ne donese rjeenje o odreivanju pritvora prije isteka roka zadravanja, okrivljeni
se bez odlaganja puta na slobodu.
Obim istrage
lan 280
(1) Istraga se vodi samo u vezi onog krivinog djela i protiv onog okrivljenog na koje se odnosi naredba o sprovoenju istrage.
(2) Ako se u toku istrage pokae da je treba proiriti na drugo krivino djelo ili protiv drugog lica, dravni tuilac e donijeti naredbu o
proirenju istrage za koju vae odredbe lana 275 ovog zakonika.
Dokazni predlozi okrivljenog, branioca, oteenog i punomonika oteenog u istrazi
lan 281
(1) Okrivljeni, branilac, oteeni i punomonik oteenog mogu u toku istrage davati dravnom tuiocu predloge da se preduzmu pojedine
radnje.
(2) Okrivljeni, branilac, oteeni i punomonik oteenog mogu predloge iz stava 1 ovog lana davati i dravnom tuiocu kome je povjereno
preduzimanje pojedinih dokaznih radnji. Ako se dravni tuilac ne saglasi sa predlogom, obavijestie o tome predlagaa, koji moe predlog
ponovo dati dravnom tuiocu iz stava 1 ovog lana.
Otvorenost istrage
lan 282
(1) Oteeni, punomonik oteenog i branilac mogu prisustvovati sasluanju okrivljenog.
(2) Oteeni, punomonik oteenog, okrivljeni i branilac mogu prisustvovati uviaju, rekonstrukciji i sasluanju vjetaka.
(3) Oteeni i punomonik oteenog i branilac mogu prisustvovati pretresanju stana.
(4) Sasluanju svjedoka mogu da prisustvuju okrivljeni, branilac, oteeni i punomonik oteenog.
(5) Dravni tuilac je duan da na pogodan nain obavijesti branioca, oteenog, punomonika oteenog i okrivljenog o vremenu i mjestu
sprovoenja dokaznih radnji kojima oni mogu prisustvovati, osim kad postoji opasnost od odlaganja. Ako okrivljeni ima branioca, dravni
tuilac e, po pravilu, obavjetavati samo branioca. Ako je okrivljeni u pritvoru, a dokazna radnja se preduzima van sjedita suda, dravni
tuilac e odluiti da li je potrebno prisustvo okrivljenog.
(6) Ako lice kome je upueno obavjetenje o dokaznoj radnji nije prisutno, radnja se moe preduzeti i u njegovom odsustvu.
(7) Lica koja prisustvuju dokaznim radnjama mogu predloiti dravnom tuiocu da, radi razjanjenja stvari, postavi odreena pitanja
okrivljenom, svjedoku ili vjetaku, a po dozvoli dravnog tuioca mogu postavljati pitanja i neposredno. Ova lica imaju pravo da zahtijevaju da
se u zapisnik unesu i njihove primjedbe u pogledu preduzimanja pojedinih radnji, a mogu i predlagati izvoenje pojedinih dokaza.
(8) Radi razjanjenja pojedinih tehnikih ili drugih strunih pitanja koja se postavljaju u vezi s pribavljenim dokazima ili prilikom sasluanja
okrivljenog ili preduzimanja drugih dokaznih radnji, dravni tuilac moe zatraiti od lica odgovarajue struke da mu o tim pitanjima da
potrebna objanjenja. Ako su prilikom davanja objanjenja prisutne stranke, one mogu traiti da to lice prui blia objanjenja. U sluaju
potrebe, dravni tuilac moe traiti objanjenje i od odgovarajue strune ustanove.
(9) Odredbe st. 1 do 8 ovog lana primjenjuju se i ako se dokazna radnja preduzima prije donoenja naredbe o sprovoenju istrage.
Obaveza pruanja pomoi u istrazi
lan 283
Ako je dravnom tuiocu ili sudiji za istragu potrebna pomo policije (kriminalistiko-tehnika i dr.) ili drugih dravnih organa u vezi sa
sprovoenjem istrage, oni su duni da mu na njegov zahtjev tu pomo prue. Kad se ocijeni da izvrenje dokazne radnje ne trpi odlaganje
moe se zatraiti pomo privrednog drutva ili drugog pravnog lica.
Obaveza uvanja tajne u istrazi
lan 284
Ako to zahtijevaju interesi krivinog postupka, interesi uvanja tajni, interesi javnog reda, morala ili zatite linog ili porodinog ivota
oteenog ili okrivljenog, slubeno lice koje preduzima dokaznu radnju naredie licima koja sasluava ili koja prisustvuju dokaznim radnjama
ili razgledaju spise istrage da uvaju kao tajnu odreene injenice ili podatke koje su tom prilikom saznala i ukazae im da odavanje tajne
predstavlja krivino djelo. Ova naredba unijee se u zapisnik o dokaznoj radnji, odnosno zabiljeie se na spisima koji se razgledaju, uz
potpis lica koje je upozoreno.
Odravanje reda tokom istrage
lan 285
(1) Dravni tuilac odnosno sudija za istragu je duan da za vrijeme preduzimanja dokaznih radnji odrava red, da uesnike postupka
zatiti od uvrede, prijetnje i svakog drugog napada.
(2) Uesnika postupka ili drugo lice koje za vrijeme preduzimanja dokaznih radnji i poslije opomene naruava red, vrijea uesnike
postupka, prijeti im ili ugroava njihovu bezbjednost, sudija za istragu moe sam ili na predlog dravnog tuioca kazniti novanom kaznom
do 1.000 . Ako uee takvog lica nije neophodno, ono moe biti udaljeno sa mjesta gdje se preduzima dokazna radnja.
(3) Okrivljeni ne moe biti kanjen novanom kaznom, ali moe da bude udaljen sa mjesta preduzimanja dokazne radnje.
(4) Ako dravni tuilac naruava red, sudija za istragu e postupiti shodno odredbi lana 321 stav 5 ovog zakonika.
Prekid istrage
 lan 286
(1) Dravni tuilac e naredbom prekinuti istragu:
1) ako je kod okrivljenog nastupila privremena duevna poremeenost;
2) ako se ne zna boravite okrivljenog;
3) ako je okrivljeni u bjekstvu ili inae nije dostian dravnim organima.
(2) Prije prekida istrage iz stava 1 ovog lana prikupie se svi dokazi o krivinom djelu i krivici okrivljenog do kojih se moe doi.
(3) Kad prestanu smetnje koje su prouzrokovale prekid dravni tuilac e nastaviti istragu.
Optunica oteenog kao tuioca
lan 287
(1) Kad oteeni, u skladu sa lanom 59 ovog zakonika, preuzima gonjenje moe podii neposrednu optunicu.
(2) Ako oteeni ocijeni da je, prije podizanja neposredne optunice, neophodno sprovesti odreene dokazne radnje moe podnijeti
predlog sudiji za istragu da on te radnje i preduzme.
(3) Ako sudija za istragu prihvati predlog iz stava 2 ovog lana, bez odlaganja e preduzeti potrebne dokazne radnje i o tome obavijestiti
oteenog.
(4) Ako sudija za istragu ne prihvati predlog iz stava 2 ovog lana zatraie da o tome odlui vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika, koje
je duno da odluku o tome donese u roku od tri dana.
(5) Protiv odluke vijea iz stava 4 ovog lana alba nije dozvoljena.
Podizanje neposredne optunice
lan 288
Dravni tuilac nee sprovoditi istragu ako prikupljeni podaci koji se odnose na krivino djelo i okrivljenog, koji je prethodno sasluan,
pruaju dovoljno osnova za podizanje neposredne optunice.
Pribavljanje podataka o okrivljenom
lan 289
(1) Dravni tuilac e prije zavrene istrage pribaviti podatke o okrivljenom iz lana 100 stav 1 ovog zakonika, ako nedostaju ili ih treba
provjeriti, kao i podatke o ranijim osudama okrivljenog, a ako okrivljeni jo izdrava kaznu ili drugu sankciju koja je vezana za lienje slobode
i podatke o njegovom ponaanju za vrijeme izdravanja kazne ili druge sankcije. Po potrebi, dravni tuilac e pribaviti podatke o ranijem
ivotu okrivljenog i o prilikama u kojima ivi, kao i o drugim okolnostima koje se tiu njegove linosti. Dravni tuilac moe odrediti
zdravstvene preglede ili psiholoka ispitivanja okrivljenog kad je potrebno da se dopune podaci o linosti okrivljenog.
(2) Ako dolazi u obzir izricanje jedinstvene kazne kojom e se obuhvatiti i kazne iz ranijih presuda, dravni tuilac e zatraiti ovjerene
prepise pravosnanih presuda.
Okonanje istrage
lan 290
(1) Dravni tuilac zavrava istragu kad nae da je stanje stvari u istrazi dovoljno razjanjeno i o tome sainjava slubenu zabiljeku.
(2) Dravni tuilac e nakon zavrene istrage u roku od 15 dana podii optunicu ili obustaviti istragu.
(3) Ako se istraga ne zavri u roku od est mjeseci, dravni tuilac je duan da odmah obavijesti neposredno vieg dravnog tuioca o
razlozima zbog kojih istraga nije okonana. Neposredno vii dravni tuilac e preduzeti potrebne mjere da se istraga okona.
(4) Dravni tuilac e naredbom obustaviti istragu, ako u toku istrage ili po njenom okonanju nae da:
1) djelo koje se stavlja na teret okrivljenom nije krivino djelo ili krivino djelo koje se goni po slubenoj dunosti;
2) je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem;
3) postoje druge okolnosti koje trajno iskljuuju krivino gonjenje;
4) ne postoje dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni uinio krivino djelo.
(5) Naredba iz stava 4 ovog lana e se u roku od osam dana dostaviti oteenom, zajedno sa uputstvom da u roku od 30 dana od dana
kad mu je naredba dostavljena moe preuzeti krivino gonjenje podizanjem neposredne optunice. Naredba se dostavlja i okrivljenom i
njegovom braniocu.
Glava XIX
OPTUNICA I PREISPITIVANjE OPTUNICE
Optunica
lan 291
Kad je zavrena istraga, kao i kad se po ovom zakoniku optuba moe podii bez sprovoenja istrage u skladu sa lanom 288 ovog
zakonika, postupak pred sudom moe da se vodi samo na osnovu optunice dravnog tuioca, odnosno oteenog kao tuioca.
Sadraj optunice
lan 292
(1) Optunica sadri:
1) ime i prezime okrivljenog sa linim podacima iz lana 100 stav 1 ovog zakonika i podacima o tome da li se i od kad nalazi u pritvoru ili
se nalazi na slobodi, a ako je prije podizanja optunice puten iz pritvora, koliko je vremena proveo u pritvoru;
2) opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela, vrijeme i mjesto izvrenja krivinog djela, predmet na kojem je i sredstvo
kojim je izvreno krivino djelo, kao i druge okolnosti potrebne da se krivino djelo to tanije odredi;
3) zakonski naziv krivinog djela, sa navoenjem odredaba zakona koje se po predlogu tuioca imaju primijeniti;
4) oznaenje suda pred kojim e se odrati glavni pretres;
5) predlog o dokazima koje treba izvesti na glavnom pretresu, uz naznaenje imena i adrese svjedoka i vjetaka, spisa koje treba proitati
i predmeta koji slue kao dokaz;
6) obrazloenje u kojem e se prema rezultatu istrage opisati stanje stvari, navesti dokazi kojima se odlune injenice utvruju, iznijeti
odbrana okrivljenog i stanovite tuioca o navodima odbrane.
(2) Ako se okrivljeni nalazi na slobodi, u optunici se moe predloiti da se odredi pritvor ili mjere iz lana 166 stav 2 ovog zakonika, a ako
se nalazi u pritvoru moe se predloiti da se pusti iz pritvora, a moe se predloiti odreivanje drugih mjera iz lana 166 stav 2 ovog
zakonika. U optunici se moe predloiti produenje pritvora okrivljenom pri emu tuilac mora uiniti izvjesnim da se drugim mjerama ne
mogu postii ciljevi zbog kojih se predlae produenje pritvora.
(3) Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie krivinih djela ili vie okrivljenih samo ako se po odredbama lana 31 ovog zakonika moe
sprovesti jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda.
Kontrola optunice
 lan 293
(1) Optunica se dostavlja sudu radi kontrole i potvrivanja.
(2) Kontrolu i potvrivanje optunice za krivina djela za koja u prvom stepenu sudi sudija pojedinac vri predsjednik vijea iz lana 24 stav
7 ovog zakonika, a za krivina djela za koja sudi vijee kontrolu i potvrivanje optunice vri vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika.
(3) Po prijemu optunice predsjednik vijea iz lana 24 stav 7 ovog zakonika, u roku od 15 dana, zakazuje roite radi ispitivanja i ocjene
zakonitosti i opravdanosti optunice. Na roite se poziva tuilac, okrivljeni i branilac i u pozivu se upozoravaju da e se roite odrati i u
njihovom odsustvu ukoliko se na uredan poziv ne odazovu.
(4) Predsjednik vijea, nakon to provjeri da li su se svi pozvani odazvali na poziv i da li su im pozivi uredno urueni, otvara roite i
upoznaje prisutne sa optunicom koja je sudu dostavljena radi kontrole i potvrivanja. Tuilac iznosi dokaze na kojima se optunica zasniva,
a okrivljeni i branilac mogu da ukau na propuste u istrazi ili na nezakonite dokaze ili da nema dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da je
okrivljeni izvrio krivino djelo koje je predmet optube, kao i da ukau na dokaze koji idu u korist okrivljenom.
(5) Roite e se odrati i kad se poziv okrivljenom nije mogao uruiti na njegovu do tada poznatu adresu.
(6) Kad sud utvrdi da postoje greke ili nedostaci u optunici iz lana 292 ovog zakonika ili u samom postupku ili je potrebno bolje
razjanjenje stanja stvari da bi se ispitala opravdanost optunice vratie optunicu da se zapaeni nedostaci otklone ili da se istraga dopuni,
odnosno sprovede. Tuilac je duan da, u roku od tri dana od dana kad mu je saoptena odluka suda, podnese ispravljenu optunicu ili da u
roku od dva mjeseca dopuni istragu ili je sprovede. Iz opravdanih razloga, na zahtjev tuioca, ovaj rok se moe produiti. Ako dravni tuilac
propusti rok, duan je da o razlozima proputanja obavijesti neposredno vie dravno tuilatvo. Ako oteeni kao tuilac propusti pomenuti
rok, smatrae se da je odustao od gonjenja i postupak e se obustaviti.
(7) Ako je potrebno bolje razjanjenje stvari da bi se ispitala opravdanost optunice oteenog kao tuioca, sud e optunicu dostaviti
sudiji za istragu da u roku od dva mjeseca preduzme odreene dokazne radnje.
(8) Ako sud utvrdi da je za krivino djelo koje je predmet optube nadlean drugi sud, oglasie nenadlenim sud kojem je podnesena
optunica i po pravosnanosti rjeenja uputie predmet nadlenom sudu.
(9) Ako sud utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici ili obavjetenja iz lana 211 ovog zakonika, donijee rjeenje o njihovom izdvajanju iz
spisa. Protiv ovog rjeenja dozvoljena je posebna alba o kojoj odluuje vijee neposredno vieg suda. Po pravosnanosti rjeenja,
predsjednik vijea iz lana 24 stav 7 ovog zakonika obezbijedie da se izdvojeni zapisnici i obavjetenja zatvore u poseban omot i predaju
sudiji za istragu radi uvanja odvojeno od ostalih spisa. Izdvojeni zapisnici i obavjetenja se ne mogu razgledati niti se mogu koristiti u
krivinom postupku.
Obustava postupka po osnovu kontrole optunice
lan 294
(1) Postupajui u smislu lana 293 stav 1 ovog zakonika sud e odluiti da nema mjesta optubi i da se krivini postupak obustavlja, ako
ustanovi:
1) da djelo koje je predmet optube nije krivino djelo;
2) da je krivino gonjenje zastarjelo ili da je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili da postoje druge okolnosti koje trajno
iskljuuju krivino gonjenje;
3) da nema dovoljno dokaza da je okrivljeni osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optube.
(2) Ako sud ustanovi da nema optube ovlaenog tuioca ili odobrenja za krivino gonjenje ili da postoje druge okolnosti koje privremeno
sprjeavaju gonjenje, rjeenjem e optunicu odbaciti.
Nevezanost za pravnu ocjenu djela
lan 295
Prilikom donoenja rjeenja iz lana 293 stav 8 i lana 294 ovog zakonika sud nije vezan za pravnu ocjenu djela koju je tuilac naveo u
optunici.
Potvrivanje optunice
lan 296
(1) Ako ne donese rjeenje iz lana 293 stav 8 i lana 294 ovog zakonika, sud e u roku od osam dana, a u sloenim predmetima u roku
od 15 dana od dana odravanja roita iz lana 293 stav 3 ovog zakonika, donijeti rjeenje kojim se optunica potvruje.
(2) Donoenjem rjeenja o potvrivanju optunica stupa na pravnu snagu.
(3) U istom rjeenju sud e odluiti i o predlozima za spajanje ili razdvajanje postupka.
alba na odluku
lan 297
(1) Protiv odluke suda iz lana 293 stav 8 ovog zakonika alba je dozvoljena, a protiv odluka iz lana 294 ovog zakonika albu moe izjaviti
tuilac i oteeni. Protiv ostalih odluka suda donesenih povodom kontrole optunice alba nije dozvoljena.
(2) Ako je protiv odluke suda albu izjavio samo oteeni, a alba bude usvojena smatrae se da je izjavljivanjem albe oteeni preuzeo
gonjenje.
Podizanje optunice i pritvor
lan 298
(1) Ako je u optunici predloeno da se protiv okrivljenog odredi pritvor ili da se pusti na slobodu, o tome rjeava vijee iz lana 24 stav 7
ovog zakonika odmah, a najkasnije u roku od 48 asova.
(2) Ako se okrivljeni nalazi u pritvoru, a u optunici nije predloeno da se pusti na slobodu, vijee iz stava 1 ovog lana e po slubenoj
dunosti, u roku od tri dana od dana prijema optunice, ispitati da li jo postoje razlozi za pritvor i donijeti rjeenje o produenju ili ukidanju
pritvora. alba protiv ovog rjeenja ne zadrava izvrenje rjeenja.
Dostavljanje optunice okrivljenom
lan 299
(1) Sud dostavlja optunicu okrivljenom koji je na slobodi bez odlaganja, a ako se nalazi u pritvoru, u roku od 24 asa od potvrivanja
optunice.
(2) Ako je protiv okrivljenog odreen pritvor rjeenjem suda iz lana 298 ovog zakonika, optunica se predaje okrivljenom prilikom njegovog
liavanja slobode, zajedno sa rjeenjem kojim se odreuje pritvor.
Glava XX
SPORAZUM O PRIZNANjU KRIVICE
Zakljuivanje sporazuma o priznanju krivice
 lan 300
(1) Za krivina djela za koja se goni po slubenoj dunosti, osim krivinih djela terorizma i ratnih zloina, osumnjienom, okrivljenom i
braniocu moe se dati predlog za zakljuenje sporazuma o priznanju krivice, odnosno osumnjieni, okrivljeni i branilac mogu dravnom
tuiocu predloiti zakljuenje takvog sporazuma.
(2) Kad se uputi predlog iz stava 1 ovog lana, stranke i branilac mogu pregovarati o uslovima priznanja krivice za krivino djelo, odnosno
krivina djela koja se osumnjienom, odnosno okrivljenom stavljaju na teret.
(3) Sporazum o priznanju krivice mora biti zakljuen u pisanom obliku i potpisan od stranaka i branioca, a moe se podnijeti najkasnije na
prvom roitu za odravanje glavnog pretresa pred prvostepenim sudom.
(4) Sporazum o priznanju krivice podnosi se, ako optunica jo nije podignuta, odnosno nije podnijet optuni predlog ili privatna tuba
predsjedniku vijea iz lana 24 stav 7 ovog zakonika, a nakon podizanja optunice, odnosno podnoenja optunog predloga ili privatne tube
predsjedniku vijea.
(5) Ako je sporazum o priznanju krivice zakljuen prije podizanja optunice, odnosno podnoenja optunog predloga ili privatne tube,
dravni tuilac e zajedno sa sporazumom dostaviti sudu i optunicu, odnosno optuni predlog koji ini sastavni dio ovog sporazuma.
(6) Na optunicu, odnosno optuni predlog iz stava 5 ovog lana, ne primjenjuju se odredbe o kontroli optunice, odnosno odredbe o
prethodnom ispitivanju optunog predloga.
Predmet sporazuma o priznanju krivice
lan 301
(1) Sporazumom o priznanju krivice okrivljeni u potpunosti priznaje krivino djelo za koje se tereti, odnosno priznaje jedno ili vie krivinih
djela uinjenih u sticaju koja su predmet optube, a okrivljeni i dravni tuilac se saglaavaju o:
1) visini kazne i drugim krivinim sankcijama koje e okrivljenom biti izreene u skladu sa odredbama Krivinog zakonika;
2) trokovima krivinog postupka i imovinskopravnom zahtjevu;
3) odricanju stranaka i branioca od prava na albu protiv odluke suda donesene na osnovu sporazuma o priznanju krivice kad je sud u
potpunosti prihvatio sporazum.
(2) Sporazum o priznanju krivice sadri i obavezu okrivljenog da u odreenom roku vrati imovinsku korist steenu izvrenjem krivinog
djela, kao i predmete koji se po Krivinom zakoniku imaju oduzeti.
(3) Okrivljeni se sporazumom o priznanju krivice moe obavezati na ispunjenje obaveza iz lana 272 stav 1 ovog zakonika pod uslovom da
je, s obzirom na prirodu obaveza, mogue da ih okrivljeni do podnoenja sporazuma o priznanju krivice sudu ispuni, odnosno zapone sa
ispunjavanjem obaveza.
Odluivanje o sporazumu o priznanju krivice
lan 302
(1) O sporazumu o priznanju krivice odluuje sud koji sporazum rjeenjem moe odbaciti, odbiti ili usvojiti.
(2) Kad je sporazum o priznanju krivice podnesen prije podizanja optunice, odnosno podnoenja optunog predloga ili privatne tube, o
njemu odluuje predsjednik vijea iz lana 24 stav 7 ovog zakonika.
(3) Kad je sporazum o priznanju krivice podnesen nakon podizanja optunice, odnosno podnoenja optunog predloga ili privatne tube, o
njemu odluuje predsjednik vijea.
(4) Predsjednik vijea e sporazum o priznanju krivice odbaciti ako je podnesen po isteku roka iz lana 300 stav 3 ovog zakonika. Protiv
rjeenja o odbacivanju sporazuma o priznanju krivice alba nije dozvoljena.
(5) Sud o sporazumu o priznanju krivice odluuje, bez odlaganja, na roitu kojem prisustvuju dravni tuilac, okrivljeni i branilac, a o
roitu se obavjetavaju oteeni i njegov punomonik.
(6) Na odravanje roita iz stava 5 ovog lana primjenjivae se odredbe l. 313 do 316 ovog zakonika.
(7) Sud e rjeenjem odbaciti sporazum o priznanju krivice ako na roite nije doao uredno pozvani okrivljeni. Protiv rjeenja o
odbacivanju sporazuma o priznanju krivice alba nije dozvoljena.
(8) Sud e rjeenjem usvojiti sporazum o priznanju krivice i donijeti odluku koja odgovara sadrini sporazuma, ako utvrdi:
1) da je okrivljeni svjesno i dobrovoljno priznao krivino djelo, odnosno krivina djela koja su predmet optube, da je priznanje u skladu sa
dokazima sadranim u spisima predmeta i da je iskljuena mogunost priznanja okrivljenog u zabludi;
2) da je sporazum zakljuen u skladu sa lanom 301 ovog zakonika;
3) da okrivljeni potpuno razumije posljedice zakljuenog sporazuma, a naroito da se odrie prava na suenje i prava na albu protiv
odluke suda donesene na osnovu sporazuma;
4) da sporazumom nijesu povrijeena prava oteenog i
5) da je sporazum u skladu sa interesima pravinosti, a sankcija odgovara svrsi izricanja krivinih sankcija.
(9) Kad nije ispunjen jedan ili vie uslova iz stava 8 ovog lana, sud e donijeti rjeenje kojim se sporazum o priznanju krivice odbija, a
priznanje okrivljenog dato u sporazumu ne moe se koristiti kao dokaz u krivinom postupku. Sporazum i sve spise predmeta koji ine
sastavni dio sporazuma unitava predsjednik vijea, o emu sainjava zapisnik.
(10) Rjeenje kojim se sporazum o priznanju krivice usvaja, odbacuje ili odbija sud unosi u zapisnik. Protiv rjeenja kojim se sporazum o
priznanju krivice usvaja albu moe izjaviti oteeni, a protiv rjeenja kojim se sporazum odbija dravni tuilac i okrivljeni.
(11) O albi iz stava 10 ovog lana odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika, u ijem sastavu ne moe biti sudija koji je donio
rjeenje iz stava 10 ovog lana.
Presuda donesena na osnovu sporazuma o priznanju krivice
lan 303
(1) Kad rjeenje o usvajanju sporazuma o priznanju krivice postane pravosnano sud, bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana,
donosi presudu kojom se optueni oglaava krivim u skladu sa usvojenim sporazumom.
(2) Protiv presude iz stava 1 ovog lana dozvoljena je alba samo u sluaju kad presuda nije u skladu sa zakljuenim sporazumom.
V. GLAVNI PRETRES I PRESUDA
Glava XXI
PRIPREME ZA GLAVNI PRETRES
Odreivanje vremena glavnog pretresa
lan 304
(1) Predsjednik vijea naredbom odreuje dan, as i mjesto glavnog pretresa.
(2) Predsjednik vijea e odrediti glavni pretres najkasnije u roku od dva mjeseca nakon potvrivanja optunice. Ako u ovom roku ne odredi
glavni pretres, predsjednik vijea e obavijestiti predsjednika suda o razlozima zbog kojih glavni pretres nije odreen. Predsjednik suda e,
po potrebi, preduzeti mjere da se glavni pretres odredi.
(3) Ako predsjednik vijea utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici ili obavjetenja iz lana 211 ovog zakonika, donijee rjeenje o njihovom
izdvajanju prije odreivanja glavnog pretresa i po pravosnanosti rjeenja izdvojie ih u poseban omot i predati sudiji za istragu radi uvanja
odvojeno od ostalih spisa.
Pripremno roite za glavni pretres
lan 305
(1) Ako smatra da je potrebno radi utvrivanja budueg toka glavnog pretresa i planiranja koji e se dokazi, na koji nain i u kojem
vremenu izvesti na glavnom pretresu, predsjednik vijea e u roku iz lana 304 stav 2 ovog zakonika pozvati na pripremno roite stranke,
branioca, oteenog, punomonika oteenog, a po potrebi vjetaka i druga lica.
(2) Na roitu iz stava 1 ovog lana, koje se odrava bez prisustva javnosti i o ijem se odravanju sastavlja zapisnik koji potpisuju stranke
i ostala prisutna lica, predsjednik vijea e prisutne upoznati sa planiranim tokom glavnog pretresa i od njih zatraiti da se izjasne o tome,
kao i da iznesu svoje dokazne predloge, a naroito da se izjasne o tome da li su u mogunosti da se u odreenim danima i u odreenom
vremenu, planiranom od strane predsjednika vijea, odazovu pozivu suda i prisustvuju glavnom pretresu.
(3) Stranke se na roitu iz stava 1 ovog lana posebno upozoravaju da sve dokazne predloge, po pravilu, moraju iznijeti na pripremnom
roitu, a da e biti dune da, ako na glavnom pretresu iznesu nove dokazne predloge, detaljno obrazloe zato ih nijesu iznijeli na
pripremnom roitu, kao i da e sud odbiti te predloge ako stranke ne uine izvjesnim da u vrijeme odravanja pripremnog roita nijesu
znale ili nijesu mogle znati za odreene dokaze ili injenice koje je potrebno dokazivati.
(4) Lica iz stava 1 ovog lana se na pripremnom roitu mogu usmeno obavijestiti o vremenu odravanja jednog ili vie planiranih roita
odravanja glavnog pretresa, to se unosi u zapisnik i smatra se da su na taj nain ta lica uredno pozvana na glavni pretres.
(5) Ako je odrano pripremno roite, rok iz lana 304 stav 2 ovog zakonika poinje da tee nakon to je pripremno roite zavreno.
Mjesto odravanja glavnog pretresa
lan 306
(1) Glavni pretres se odrava u sjeditu suda i u sudskoj zgradi.
(2) Ako su u pojedinim sluajevima prostorije u sudskoj zgradi nepodesne za odravanje glavnog pretresa, predsjednik suda moe odrediti
da se pretres odri u drugoj zgradi.
(3) Glavni pretres moe se odrati i u drugom mjestu na podruju nadlenog suda, ako to, na obrazloeni predlog predsjednika suda,
dozvoli predsjednik vieg suda.
Pozivanje na glavni pretres
lan 307
(1) Na glavni pretres pozvae se optueni i njegov branilac, tuilac i oteeni i njihovi zakonski zastupnici i punomonici, kao i tuma. Na
glavni pretres pozvae se predloeni svjedoci i vjetaci osim onih za koje predsjednik vijea smatra da njihovo sasluavanje na glavnom
pretresu nije potrebno.
(2) U pogledu sadrine poziva za optuenog i svjedoke primijenie se odredbe lana 112 stav 1 i lana 164 stav 2 ovog zakonika. Kad
odbrana nije obavezna, optueni e se u pozivu pouiti da ima pravo da uzme branioca, ali da glavni pretres nee morati da se odloi zbog
toga to branilac nije doao na glavni pretres ili to je optueni uzeo branioca tek na glavnom pretresu.
(3) Poziv optuenom mora se dostaviti tako da izmeu dostavljanja poziva i dana glavnog pretresa ostane dovoljno vremena za pripremanje
odbrane, a najmanje osam dana. Na predlog optuenog, odnosno tuioca, a po pristanku optuenog, ovaj rok se moe skratiti.
(4) Oteenog koji se ne poziva kao svjedok sud e u pozivu obavijestiti da e se glavni pretres odrati i bez njega, a da e se njegova
izjava o imovinskopravnom zahtjevu proitati. Oteeni e se upozoriti na to da e se, ako ne doe, smatrati da nije voljan da nastavi
gonjenje, ako dravni tuilac odustane od optube.
(5) Oteeni kao tuilac i privatni tuilac upozorie se u pozivu da e se, ako na glavni pretres ne dou, niti poalju punomonika, smatrati
da su odustali od optube.
(6) Optueni, svjedok i vjetak upozorie se u pozivu na posljedice nedolaska na glavni pretres iz l. 324 i 327 ovog zakonika.
Pribavljanje novih dokaza
lan 308
(1) Stranke i oteeni mogu i poslije zakazivanja glavnog pretresa zahtijevati da se na glavni pretres pozovu novi svjedoci ili vjetaci ili
pribave drugi novi dokazi. U svom obrazloenom zahtjevu stranke moraju oznaiti koje bi se injenice imale dokazati i kojim od predloenih
dokaza.
(2) Predsjednik vijea moe, i bez predloga stranaka, narediti pribavljanje novih dokaza za glavni pretres.
(3) O odluci kojom se nareuje pribavljanje novih dokaza obavijestie se stranke prije poetka glavnog pretresa.
Odreivanje dopunskih sudija
lan 309
Ako je u izgledu da e glavni pretres due trajati, predsjednik vijea moe zatraiti od predsjednika suda da odredi jednog ili dvoje sudija
da prisustvuju glavnom pretresu, kako bi zamijenili lanove vijea u sluaju njihove sprijeenosti.
Sasluanje svjedoka i vjetaka van glavnog pretresa
lan 310
(1) Ako se sazna da neki svjedok ili vjetak koji je pozvan na glavni pretres, a jo nije sasluan, nee moi da doe na glavni pretres zbog
dugotrajne bolesti ili zbog drugih smetnji, moe se sasluati u mjestu gdje se nalazi.
(2) Svjedoka, odnosno vjetaka sasluae i po potrebi uzeti zakletvu predsjednik vijea ili sudija-lan vijea ili e se njegovo sasluanje
obaviti preko sudije za istragu suda na ijem se podruju svjedok, odnosno vjetak nalazi.
(3) O vremenu i mjestu sasluanja obavijestie se stranke i oteeni, ako je s obzirom na hitnost postupka to mogue. Ako je optueni u
pritvoru, o potrebi njegovog prisustvovanja sasluanju odluuje predsjednik vijea. Kad stranke i oteeni prisustvuju sasluanju imaju prava
iz lana 282 stav 7 ovog zakonika.
Odlaganje glavnog pretresa
lan 311
Predsjednik vijea moe naredbom, iz vanih razloga, na predlog stranaka i branioca ili po slubenoj dunosti, odloiti dan glavnog
pretresa, najdue do 15 dana. O odlaganju e se odmah obavijestiti sva pozvana lica.
Odustanak od optunice prije poetka glavnog pretresa
lan 312
(1) Ako dravni tuilac odustane od optunice prije nego to glavni pretres pone, predsjednik vijea e o tome obavijestiti sva lica koja su
bila pozvana na glavni pretres. Oteeni e se posebno upozoriti na njegovo pravo da moe nastaviti gonjenje u skladu sa l. 59 i 61 ovog
zakonika.
 (2) Ako oteeni ne nastavi gonjenje, predsjednik vijea e rjeenjem obustaviti krivini postupak i rjeenje dostaviti strankama i
oteenom.
(3) Ako je od optunice prije zapoinjanja glavnog pretresa odustao oteeni kao tuilac, predsjednik vijea e rjeenjem obustaviti krivini
postupak i rjeenje dostaviti strankama i braniocu.
Glava XXII
GLAVNI PRETRES
1. JAVNOST GLAVNOG PRETRESA
Opta javnost
lan 313
(1) Glavni pretres je javan.
(2) Glavnom pretresu mogu prisustvovati punoljetna lica.
(3) Lica koja prisustvuju glavnom pretresu ne smiju nositi oruje ili opasno orue, osim uvara okrivljenog koji moe biti naoruan.
Iskljuenje javnosti
lan 314
Od otvaranja zasijedanja do zavretka glavnog pretresa vijee moe, u svako doba, po slubenoj dunosti ili po predlogu stranaka, ali
uvijek po njihovom sasluanju, iskljuiti javnost za cio glavni pretres ili jedan njegov dio, ako je to potrebno radi uvanja tajne, uvanja javnog
reda, zatite morala, zatite interesa maloljetnog lica ili zatite linog ili porodinog ivota okrivljenog ili oteenog.
Ograniena javnost
lan 315
(1) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, oteenog, njihove zastupnike, punomonike i branioca.
(2) Vijee moe dozvoliti da glavnom pretresu na kojem je javnost iskljuena prisustvuju pojedina slubena lica i nauni radnici, a na
zahtjev optuenog, moe to dozvoliti i njegovom branom drugu i njegovim bliskim srodnicima i licu sa kojim ivi u vanbranoj zajednici.
(3) Predsjednik vijea e upozoriti lica koja prisustvuju glavnom pretresu na kojem je javnost iskljuena da su duna da kao tajnu uvaju
sve to su na pretresu saznala i ukazae im da odavanje tajne predstavlja krivino djelo.
Rjeenje o iskljuenju javnosti
lan 316
(1) Odluku o iskljuenju javnosti donosi vijee rjeenjem, koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno.
(2) Rjeenje o iskljuenju javnosti moe se pobijati samo u albi na presudu.
2. RUKOVOENjE GLAVNIM PRETRESOM
Obaveznost prisustva na glavnom pretresu
lan 317
(1) Predsjednik, lanovi vijea, zapisniar i sudije odreene u skladu sa lanom 309 ovog zakonika moraju neprekidno biti na glavnom
pretresu.
(2) Dunost je predsjednika vijea da utvrdi da li je vijee sastavljeno u skladu sa ovim zakonikom i da li postoje razlozi zbog kojih se
lanovi vijea i zapisniar moraju izuzeti u smislu lana 38 ta. 1 do 5 i lana 43 stav 1 ovog zakonika.
Rukovoenje glavnim pretresom
lan 318
(1) Predsjednik vijea rukovodi glavnim pretresom, sasluava optuenog, svjedoke i vjetake i daje rije lanovima vijea, strankama,
oteenom, zakonskim zastupnicima, punomonicima, braniocu i vjetacima.
(2) Stranke imaju pravo prigovora u toku izvoenja dokaza.
(3) Predsjednik vijea odluuje o predlozima i prigovorima stranaka, ako o njima ne odluuje vijee.
(4) O predlogu o kojem ne postoji saglasnost stranaka i o saglasnim predlozima stranaka koje predsjednik ne usvoji odluuje vijee.
Vijee, takoe, odluuje o prigovoru protiv mjera predsjednika vijea koje se odnose na rukovoenje glavnim pretresom.
(5) Rjeenje vijea se objavljuje i sa kratkim obrazloenjem unosi u zapisnik o glavnom pretresu.
(6) Dunost je predsjednika vijea da se stara za svestrano pretresanje predmeta, utvrivanje istine i otklanjanje svega to odugovlai
postupak, a ne slui razjanjenju stvari.
Odreivanje redosljeda kojim se izvode radnje glavnog pretresa
lan 319
Glavni pretres tee redom koji je odreen u ovom zakoniku, ali vijee moe odrediti da se odstupi od redovnog toka raspravljanja zbog
posebnih okolnosti, a naroito zbog broja optuenih, broja krivinih djela i obima dokaznog materijala.
uvanje ugleda suda i uesnika u postupku
lan 320
(1) Sud je duan da svoj ugled, ugled stranaka i drugih uesnika postupka zatiti od uvrede, prijetnje i svakog drugog napada.
(2) Dunost je predsjednika vijea da se stara o odravanju reda u sudnici. On moe odrediti pretresanje lica koja prisustvuju glavnom
pretresu, a odmah poslije otvaranja zasijedanja upozoriti prisutna lica da se pristojno ponaaju i ne ometaju rad suda.
(3) Vijee moe narediti da se sa zasijedanja udalje sva lica koja kao sluaoci prisustvuju glavnom pretresu, ako se mjerama za
odravanje reda predvienim u ovom zakoniku ne bi moglo obezbijediti neometano odravanje glavnog pretresa.
(4) Audio i audiovizuelna sredstva ne mogu se unositi u sudnicu, osim kad za pojedini glavni pretres to odobri predsjednik Vrhovnog suda.
Ako je snimanje na glavnom pretresu odobreno, vijee moe iz opravdanih razloga odluiti da se pojedini dijelovi glavnog pretresa ne
snimaju.
Odravanje reda i kanjavanje zbog nepotovanja reda i procesne discipline
lan 321
(1) Ako optueni, branilac, oteeni, zakonski zastupnik, punomonik, svjedok, vjetak, tuma ili drugo lice koje prisustvuje glavnom
pretresu ometa red, vrijea sud, stranke ili druge uesnike u postupku ili ne potuje nareenja predsjednika vijea za odravanje reda,
predsjednik vijea e ga opomenuti. Ako opomena bude bezuspjena, vijee moe narediti da se optueni udalji iz sudnice, a ostala lica
moe udaljiti i kazniti novanom kaznom do 1.000 .
(2) Po odluci vijea, optueni moe biti udaljen iz sudnice za odreeno vrijeme, a ako je ve sasluan na glavnom pretresu, onda i za
vrijeme dok traje dokazni postupak. Prije zavretka dokaznog postupka predsjednik vijea e pozvati optuenog i obavijestiti ga o toku
glavnog pretresa. Ako bi optueni nastavio da naruava red i da vrijea dostojanstvo suda, vijee ga moe ponovo udaljiti sa zasijedanja. U
tom sluaju, glavni pretres e se zavriti bez prisustva optuenog, a presudu e mu saoptiti predsjednik ili sudija-lan vijea, u prisustvu
zapisniara.
(3) Braniocu ili punomoniku koji poslije kazne nastavi da naruava red, vijee moe uskratiti dalju odbranu, odnosno zastupanje na
glavnom pretresu i u tom sluaju stranka e se pozvati da uzme drugog branioca, odnosno punomonika. Ako optueni koji nije sasluan to
nije u mogunosti da uini, odnosno ako u sluaju obavezne odbrane sud nije u mogunosti da bez tete za odbranu postavi novog branioca,
glavni pretres e se prekinuti ili odloiti, a braniocu e se naloiti plaanje trokova koji su nastali zbog prekida ili odlaganja glavnog
pretresa. Ako privatni tuilac ili oteeni kao tuilac ne uzmu drugog punomonika, vijee moe odluiti da glavni pretres nastavi bez
punomonika, ako nae da njegovo odsustvo ne bi bilo tetno za interese zastupanog. Rjeenje o tome, sa obrazloenjem, unosi se u
zapisnik o glavnom pretresu. Protiv ovog rjeenja posebna alba nije dozvoljena.
(4) Ako sud udalji iz sudnice oteenog kao tuioca ili privatnog tuioca ili njihovog zakonskog zastupnika, glavni pretres e se nastaviti i
u njihovoj odsutnosti, ali e ih sud upozoriti da mogu uzeti punomonika.
(5) Ako dravni tuilac ili lice koje ga zamjenjuje naruava red, o tome e predsjednik vijea obavijestiti nadlenog dravnog tuioca, a
moe i prekinuti glavni pretres i od nadlenog dravnog tuioca zatraiti da odredi drugo lice da zastupa optunicu.
(6) Kad advokata koji naruava red sud kazni, obavijestie o tome Advokatsku komoru.
(7) Protiv rjeenja o kazni dozvoljena je alba. Vijee moe ovo rjeenje da opozove.
(8) Protiv drugih odluka koje se odnose na odravanje reda i upravljanje glavnim pretresom alba nije dozvoljena.
3. PRETPOSTAVKE ZA ODRAVANjE GLAVNOG PRETRESA
Otvaranje zasijedanja
lan 322
Predsjednik vijea otvara zasijedanje i objavljuje predmet glavnog pretresa i sastav vijea, nakon ega utvruje da li su dola sva pozvana
lica, a ako nijesu dola provjerava da li su im pozivi urueni i da li su svoj izostanak opravdala.
Nedolazak tuioca na glavni pretres
lan 323
(1) Ako na glavni pretres, koji je zakazan na osnovu optunice dravnog tuioca, ne doe dravni tuilac ili lice koje ga zamjenjuje,
odravanje glavnog pretresa e se odloiti. Predsjednik vijea e o tome obavijestiti dravnog tuioca.
(2) Ako na glavni pretres ne doe oteeni kao tuilac ili privatni tuilac, odnosno njihov punomonik iako su uredno pozvani, vijee e
rjeenjem obustaviti postupak.
Nedolazak optuenog na glavni pretres i suenje u odsustvu
lan 324
(1) Ako je optueni uredno pozvan, a ne doe na glavni pretres niti svoj izostanak opravda, vijee e narediti da se prinudno dovede. Ako
se dovoenje ne bi moglo odmah izvriti, sud e odluiti da se odravanje glavnog pretresa odloi i narediti da se optueni na naredni pretres
prinudno dovede. Ako do privoenja optueni opravda izostanak, predsjednik vijea e opozvati naredbu o prinudnom dovoenju.
(2) Optuenom se moe suditi u odsustvu samo ako je u bjekstvu ili na drugi nain nije dostian dravnim organima, a postoje naroito
vani razlozi da mu se sudi iako je odsutan.
(3) Rjeenje o suenju u odsustvu optuenog donosi vijee na predlog dravnog tuioca. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
Nedolazak branioca
lan 325
(1) Ako na glavni pretres ne doe branilac koji je uredno pozvan, a ne obavijesti sud o razlogu sprijeenosti im je za ovaj razlog saznao ili
ako branilac, bez odobrenja, napusti glavni pretres, optueni e se pozvati da odmah uzme drugog branioca. Ako optueni to ne uini, vijee
moe odluiti da se glavni pretres odri i bez prisustva branioca, ako se optueni sa tim saglasi. Ako u sluaju obavezne odbrane ne postoji
mogunost da optueni odmah uzme drugog branioca, odnosno da ga sud postavi bez tete za odbranu, glavni pretres e se odloiti.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana, branilac je duan da bez odlaganja dostavi sudu dokaz o sprijeenosti da doe na glavni pretres.
(3) Pod opravdanom sprijeenou branioca da doe na glavni pretres u smislu stava 1 ovog lana, ne moe se smatrati sprijeenost koja
traje due vrijeme niti zauzetost branioca u drugom sudskom predmetu. U tim sluajevima branilac je duan da obezbijedi zamjenu iz reda
advokata.
(4) Uredno pozvanog branioca iji je neopravdani nedolazak doveo do odlaganja glavnog pretresa vijee e kazniti novanom kaznom do
1.000 i obavezati da plati trokove odlaganja glavnog pretresa. Rjeenje o tome sa kratkim obrazloenjem unosi se u zapisnik o glavnom
pretresu.
Odravanje glavnog pretresa u oekivanju donoenja presude kojom se optuba odbija
lan 326
Ako postoje uslovi za odlaganje glavnog pretresa zbog nedolaska optuenog, odnosno branioca iz lana 324 stav 1 i lana 325 stav 1 ovog
zakonika, vijee moe odluiti da se glavni pretres odri, ako bi se prema dokazima koji se nalaze u spisima oigledno morala donijeti
presuda kojom se optuba odbija ili rjeenje iz lana 367 ovog zakonika.
Nedolazak svjedoka i vjetaka
lan 327
(1) Ako svjedok ili vjetak, i pored urednog poziva, neopravdano izostane, vijee moe narediti da se odmah prinudno dovede.
(2) Glavni pretres moe poeti i bez prisustva pozvanog svjedoka ili vjetaka i u tom sluaju vijee e u toku glavnog pretresa odluiti da li
usljed odsustva svjedoka ili vjetaka glavni pretres treba prekinuti ili odloiti.
(3) Svjedoka ili vjetaka koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao, vijee moe kazniti novanom kaznom do 1.000 , a moe
narediti da se na novi glavni pretres prinudno dovede. Vijee moe, u opravdanom sluaju, opozvati odluku o kazni.
4. ODLAGANjE I PREKIDANjE GLAVNOG PRETRESA
Odlaganje
lan 328
 (1) Pored sluajeva iz l. 311, lana 324 stav 1 i lana 325 stav 1 ovog zakonika, glavni pretres e se odloiti rjeenjem vijea ako treba
pribaviti nove dokaze ili ako se u toku glavnog pretresa utvrdi da je kod optuenog poslije uinjenog krivinog djela nastupila privremena
duevna poremeenost ili ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspjeno sprovede.
(2) Rjeenjem kojim se odlae glavni pretres odredie se, po pravilu, dan i as kad e se glavni pretres nastaviti.
(3) Rjeenjem iz stava 2 ovog lana vijee moe odrediti da se prikupe dokazi koji bi u meuvremenu mogli da se izgube.
(4) Protiv rjeenja iz stava 2 ovog lana nije dozvoljena alba.
Odravanje odloenog glavnog pretresa
lan 329
(1) Glavni pretres koji je odloen mora iznova poeti, ako se izmijenio sastav vijea.
(2) Nakon sasluanja stranaka u sluaju iz stava 1 ovog lana, vijee moe odluiti da se svjedoci i vjetaci ne sasluavaju ponovo i da se
ne preduzima novi uviaj. U tom sluaju, proitae se iskazi svjedoka i vjetaka dati na ranijem glavnom pretresu kao i zapisnik o uviaju.
(3) Ako se glavni pretres koji je bio odloen dri pred istim vijeem, on e se nastaviti, a predsjednik vijea e ukratko iznijeti tok ranijeg
glavnog pretresa, ali i u ovom sluaju vijee moe odrediti da glavni pretres pone iznova.
(4) Ako se glavni pretres odrava pred drugim predsjednikom vijea, glavni pretres mora iznova poeti i svi dokazi se moraju ponovo izvesti.
Prekid glavnog pretresa
lan 330
(1) Osim sluajeva posebno propisanih ovim zakonikom, predsjednik vijea moe prekinuti glavni pretres zbog odmora ili isteka radnog
vremena, pribavljanja odreenih dokaza u kratkom vremenu ili pripremanja optube ili odbrane.
(2) Prekinuti glavni pretres nastavlja se pred istim vijeem.
(3) Ako se glavni pretres ne moe nastaviti pred istim vijeem ili ako je prekid glavnog pretresa trajao due od osam dana, postupie se po
odredbama lana 329 ovog zakonika.
5. ZAPISNIK O GLAVNOM PRETRESU
Nain voenja zapisnika
lan 331
(1) O glavnom pretresu vodi se zapisnik u koji se, u bitnom, unosi sadraj rada i cio tok glavnog pretresa.
(2) Predsjednik vijea moe narediti da se cio tok glavnog pretresa ili pojedini njegovi djelovi biljee stenografski. Stenografske zabiljeke
e se u roku od 48 asova prepisati, pregledati i prikljuiti zapisniku.
(3) Na audio ili audiovizuelno snimanje toka glavnog pretresa primjenjuju se odredbe lana 212 ovog zakonika.
(4) Predsjednik vijea moe, po predlogu stranke ili po slubenoj dunosti, narediti da se u zapisnik doslovno unesu izjave koje smatra
naroito vanim.
(5) Ako je potrebno, a naroito ako se u zapisnik doslovno unose izjave nekog lica, predsjednik vijea moe narediti da se taj dio
zapisnika odmah proita, a proitae se i u sluaju kad to zahtijeva stranka, branilac ili lice ija se izjava unosi u zapisnik.
Ispravke zapisnika i uvid u zapisnik
lan 332
(1) Zapisnik mora biti zavren sa zakljuenjem zasijedanja. Zapisnik potpisuju predsjednik vijea i zapisniar.
(2) Stranke, branilac i sasluana lica imaju pravo da pregledaju zavreni zapisnik i njegove priloge, da stave primjedbe u pogledu sadrine i
da trae ispravku zapisnika. Stranke i branilac imaju pravo da poslije zavrenog zasijedanja u tampanom ili elektronskom obliku dobiju
kopiju zapisnika, ako to zahtijevaju.
(3) Ispravke pogreno upisanih imena, brojeva i drugih oiglednih greaka u pisanju moe narediti predsjednik vijea po predlogu stranaka
ili sasluanog lica ili po slubenoj dunosti. Druge ispravke i dopune zapisnika moe narediti samo vijee.
(4) Primjedbe i predlozi stranaka u vezi zapisnika, kao i ispravke i dopune zapisnika, moraju se unijeti u nastavku zavrenog zapisnika. U
nastavku zapisnika unijee se i razlozi zbog kojih pojedini predlozi i primjedbe nijesu usvojeni. Predsjednik vijea i zapisniar potpisuju i
nastavak zapisnika.
Sadraj zapisnika
lan 333
(1) U uvodu zapisnika mora se naznaiti sud pred kojim se odrava glavni pretres, mjesto i vrijeme zasijedanja, ime i prezime predsjednika
vijea, lanova vijea i zapisniara, tuioca, optuenog i branioca, oteenog i njegovog zakonskog zastupnika ili punomonika, tumaa,
krivino djelo koje je predmet pretresanja, kao i da li je glavni pretres javan ili je javnost iskljuena.
(2) Zapisnik mora naroito da sadri podatke o tome koja je optunica na glavnom pretresu proitana, odnosno usmeno izloena i da li je
tuilac izmijenio optubu, koje su predloge podnijele stranke i koje je odluke donio predsjednik vijea ili vijee, koji su dokazi izvedeni, da li
su proitani drugi zapisnici i druga pismena, da li su reprodukovani zvuni ili drugi snimci i koje su primjedbe iznijele stranke u pogledu
proitanih zapisnika, pismena ili reprodukovanih snimaka. Ako je na glavnom pretresu iskljuena javnost, u zapisnik se mora naznaiti da je
predsjednik vijea upozorio prisutne na posljedice neovlaenog otkrivanja tajne ili drugog podatka za koji su saznali na glavnom pretresu, a
zbog kojih je iskljuena javnost sa glavnog pretresa.
(3) Iskazi optuenog, svjedoka i vjetaka unose se u zapisnik tako da se prikae njihova bitna sadrina. Ovi iskazi unose se u zapisnik
samo ukoliko sadre odstupanje ili dopunu njihovih ranijih iskaza. Na zahtjev stranke, a nakon sasluanja ovih lica, predsjednik vijea
naredie da se djelimino ili u cjelini proita zapisnik o njihovom ranijem iskazu.
(4) Na zahtjev stranke, u zapisnik e se unijeti i pitanje, odnosno odgovor koji je vijee odbilo kao nedozvoljen.
Izreka presude
lan 334
(1) U zapisnik o glavnom pretresu unosi se potpuna izreka presude iz lana 379 st. 3, 4 i 5 ovog zakonika, uz naznaenje da li je presuda
javno objavljena. Izreka presude sadrana u zapisniku o glavnom pretresu predstavlja izvornik.
(2) Ako je doneseno rjeenje o pritvoru iz lana 376 ovog zakonika i to rjeenje se mora unijeti u zapisnik o glavnom pretresu.
6. POETAK GLAVNOG PRETRESA I SASLUANjE OPTUENOG
Ulazak sudije, odnosno vijea u sudnicu
lan 335
(1) Prilikom ulaska sudije ili vijea u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice, svi prisutni, na poziv ovlaenog lica, treba da ustanu.
(2) Stranke i drugi uesnici u postupku duni su da ustanu kad se obraaju sudu, osim ako za to postoje opravdane prepreke ili ako je
sasluanje ureeno na drugi nain.
Utvrivanje identiteta optuenog i davanje uputstava
lan 336
(1) Kad predsjednik vijea utvrdi da su na glavni pretres dola sva pozvana lica ili kad vijee odlui da se glavni pretres odri u odsustvu
nekog od pozvanih lica ili ostavi da o tim pitanjima kasnije odlui, pozvae optuenog i od njega uzeti podatke iz lana 100 stav 1 ovog
zakonika da bi utvrdio njegov identitet.
(2) Nakon to identitet optuenog bude utvren, predsjednik vijea uputie svjedoke i vjetake na mjesto koje je za njih odreeno, gdje e
saekati da budu pozvani radi sasluanja. U sluaju potrebe, predsjednik vijea moe zadrati vjetake da prate tok glavnog pretresa.
(3) Ako je oteeni prisutan, a jo nije podnio imovinskopravni zahtjev, predsjednik vijea e ga uputiti da predlog za ostvarivanje tog
zahtjeva moe podnijeti u krivinom postupku i pouiti ga o pravima iz lana 58 ovog zakonika.
(4) Ako oteeni kao tuilac ili privatni tuilac treba da bude sasluan kao svjedok, nee se udaljiti sa zasijedanja, a bie sasluan odmah
nakon sasluanja optuenog.
(5) Predsjednik vijea moe preduzeti potrebne mjere da sprijei dogovaranje izmeu svjedoka, vjetaka, okrivljenog, oteenog kao
tuioca i privatnog tuioca.
Pouke o dokaznim predlozima na glavnom pretresu
lan 337
(1) Optuenog e predsjednik vijea upozoriti da paljivo prati tok glavnog pretresa i uputie ga da moe iznositi injenice i predlagati
dokaze u svoju odbranu, postavljati pitanja saoptuenim, svjedocima i vjetacima, iznositi primjedbe i davati objanjenja u pogledu njihovih
iskaza.
(2) Predsjednik vijea e upozoriti stranke, oteenog, punomonika oteenog i branioca da su duni da sve svoje predloge o izvoenju
pojedinih dokaza saopte odmah, a najkasnije do zavretka glavnog pretresa, a posebno e ih upozoriti na odredbu lana 399 ovog
zakonika.
Poetak glavnog pretresa i itanje optunice
lan 338
(1) Glavni pretres poinje itanjem optunice iz lana 292 stav 1 ta. 1, 2 i 3 ovog zakonika ili privatne tube.
(2) Optunicu i privatnu tubu ita, po pravilu, tuilac, ali predsjednik vijea moe, umjesto toga, ako se radi o optunici oteenog kao
tuioca ili o privatnoj tubi, usmeno izloiti njihov sadraj. Tuiocu e se dozvoliti da dopuni izlaganje predsjednika vijea.
(3) Ako je oteeni prisutan, moe obrazloiti imovinskopravni zahtjev, a ako nije prisutan, njegov zahtjev e proitati predsjednik vijea.
Pojanjenje optunice i izjanjavanje o krivici
lan 339
(1) Nakon to je optunica ili privatna tuba proitana ili je usmeno izloen njihov sadraj, predsjednik vijea upitae optuenog da li je
razumio optubu. Ako se predsjednik vijea uvjeri da optueni nije razumio optubu, ponovo e mu izloiti njenu sadrinu na nain koji je za
optuenog najlaki za razumijevanje.
(2) Nakon pojanjenja optunice, predsjednik vijea e pozvati optuenog da se, ako to eli, izjasni povodom svake take optube, da li
priznaje da je uinio djelo za koje je optuen i da li priznaje svoju krivicu kao i da, u sluaju priznanja, prui potrebna objanjenja, a u sluaju
poricanja, iznese svoju odbranu.
(3) Optueni nije duan da se izjasni o optubi niti da iznosi svoju odbranu.
(4) Sasluanju optuenog ne mogu prisustvovati saoptueni koji jo nijesu sasluani.
Priznanje optuenog
lan 340
Ako je optueni priznao sve take optube, vijee, po sasluanju optuenog, a nakon to se o tome izjasne tuilac i branilac, moe
odluiti da ne izvodi dokaze koji se odnose na djelo koje je predmet optube i krivicu optuenog, ve samo one od kojih zavisi odluka o
krivinoj sankciji, ako nae da je priznanje:
1) jasno i potpuno i da je optueni nedvosmisleno objasnio sve odlune injenice koje se odnose na djelo i krivicu;
2) dato svjesno i dobrovoljno, a da je optueni u potpunosti razumio sve mogue posljedice svog priznanja, ukljuujui i one posljedice
koje se odnose na odluku o imovinskopravnom zahtjevu i trokovima krivinog postupka;
3) u skladu sa dokazima sadranim u optubi i da nema dokaza koji bi govorili u prilog lanom priznanju.
Sasluanje optuenog i itanje ranije datog iskaza
lan 341
(1) Prilikom sasluanja optuenog na glavnom pretresu shodno e se primjenjivati odredbe o sasluanju okrivljenog iz l. 100 do 106 ovog
zakonika.
(2) Ako optueni uopte nee da odgovara na postavljena pitanja ili nee da odgovara na pojedina pitanja, proitae se njegov raniji iskaz
ili dio tog iskaza.
(3) Ako optueni odstupi od svog ranijeg iskaza, predoie mu se raniji iskaz, odnosno ukazae mu se na odstupanja i upitae se zato
na glavnom pretresu daje drukiji iskaz, a po potrebi proitae se zapisnik o njegovom ranijem iskazu.
(4) Po zavrenom sasluanju predsjednik vijea je duan da upita optuenog da li ima jo neto da navede u svoju odbranu.
Postavljanje pitanja optuenom
lan 342
(1) Nakon to optueni iznese odbranu mogu mu se postavljati pitanja. Pitanja prvi postavlja tuilac, a nakon njega branilac. Poslije njih
predsjednik vijea i lanovi vijea mogu postavljati pitanja optuenom radi otklanjanja praznina, protivrjenosti i nejasnoa u iskazu.
Oteeni, njegov zakonski zastupnik ili punomonik, saoptueni i vjetak mogu neposredno postavljati pitanja optuenom uz odobrenje
predsjednika vijea. Pitanja optuenom, po istom redosljedu iz ovog stava, mogu se postavljati i vie puta.
(2) Predsjednik vijea e zabraniti pitanja ili odgovor na ve postavljeno pitanje, ako je ono nedozvoljeno u smislu lana 101 stav 1 ovog
zakonika ili se ne odnosi na predmet krivinog postupka. Ako predsjednik vijea zabrani postavljanje odreenog pitanja ili davanje odgovora,
stranke mogu zahtijevati da o tome odlui vijee.
Sasluanje saoptuenih i njihovo suoenje
lan 343
(1) Kad se zavri sasluanje prvog optuenog pristupie se redom sasluanju saoptuenih, ako ih ima. Poslije svakog sasluanja
predsjednik vijea e upoznati sasluanog sa iskazima ranije sasluanih saoptuenih i upitae ga da li ima ta da primijeti. Ranije
sasluanog saoptuenog predsjednik vijea e upitati da li ima ta da primijeti na iskaz kasnije sasluanog saoptuenog. Svaki od
saoptuenih ima pravo da postavlja pitanja drugim sasluanim saoptuenim.
(2) Ako se iskazi pojedinih saoptuenih o istoj okolnosti razlikuju, predsjednik vijea moe suoiti saoptuene.
Privremeno udaljavanje optuenog zbog odbijanja saoptuenog ili svjedoka da daju iskaz
lan 344
Vijee moe, izuzetno, odluiti da se optueni privremeno udalji iz sudnice, ako saoptueni ili svjedok odbija da daje iskaz u njegovom
prisustvu ili ako okolnosti ukazuju da u njegovom prisustvu nee govoriti istinu. Po povratku optuenog na zasijedanje proitae mu se iskaz
saoptuenog, odnosno svjedoka. Optueni ima pravo da postavlja pitanja saoptuenom, odnosno svjedoku, a predsjednik vijea e ga upitati
da li ima ta da primijeti na njihov iskaz.
Dogovaranje optuenog sa braniocem
lan 345
Optueni se moe u toku glavnog pretresa dogovarati sa svojim braniocem po odobrenju predsjednika vijea.
7. DOKAZNI POSTUPAK
Izvoenje dokaza
lan 346
(1) Nakon to se optueni saslua postupak se nastavlja izvoenjem dokaza.
(2) Dokazivanje obuhvata sve injenice za koje sud smatra da su vane za pravilno presuenje.
(3) Dokazi se izvode onim redom koji utvrdi predsjednik vijea. Po pravilu, prvo se izvode dokazi koje predloi tuilac, nakon toga dokazi
koje predloi odbrana, a na kraju dokazi ije izvoenje sud odredi po slubenoj dunosti. Ako oteeni koji je prisutan treba da se saslua
kao svjedok, njegovo sasluanje e se obaviti odmah poslije sasluanja optuenog.
(4) Stranke i oteeni mogu, do zavretka glavnog pretresa, predlagati da se razjasne nove injenice i pribave novi dokazi, a mogu ponoviti
i one predloge koje je predsjednik vijea ili vijee ranije odbilo.
(5) Vijee moe odluiti da se izvedu dokazi koji nijesu predloeni ili od kojih je predlaga odustao.
(6) Ako je odrano pripremno roite za glavni pretres, stranke i druga lica koja podnose predloge iz stava 3 ovog lana moraju postupiti u
skladu sa lanom 305 stav 3 ovog zakonika, a ako uslovi iz tog lana nijesu ispunjeni, predsjednik vijea e odbiti izvoenje predloenih
dokaza.
Sasluanje svjedoka i vjetaka
lan 347
(1) Prilikom sasluanja svjedoka i vjetaka na glavnom pretresu shodno e se primjenjivati odredbe ovog zakonika koje vae za njihovo
sasluanje.
(2) Svjedok koji nije sasluan nee, po pravilu, prisustvovati izvoenju dokaza.
(3) Ako se kao svjedok sasluava maloljetno lice, vijee moe odluiti da se za vrijeme njegovog sasluanja iskljui javnost.
(4) Ako maloljetno lice prisustvuje glavnom pretresu kao svjedok ili oteeni, udaljie se iz sudnice im njegovo prisustvo nije vie
potrebno.
Dunost svjedoka
lan 348
(1) Prije sasluanja svjedoka, predsjednik vijea e ga opomenuti na dunost da iznese sudu sve to mu je o predmetu poznato, a lice
starije od 14 godina e upozoriti da lano svjedoenje predstavlja krivino djelo.
(2) Predsjednik vijea moe pozvati svjedoka koji nije zaklet u istrazi da prije sasluanja poloi zakletvu, a ako je zakletvu poloio u
istrazi, moe ga opomenuti na ve poloenu zakletvu.
Predoavanje nalaza i miljenja vjetaka i dunosti vjetaka
lan 349
(1) Prije sasluanja vjetaka predsjednik vijea e ga opomenuti na dunost da nalaz i miljenje d po najboljem znanju i upozorie ga da
davanje lanog nalaza i miljenja predstavlja krivino djelo.
(2) Predsjednik vijea moe pozvati vjetaka da prije vjetaenja poloi zakletvu u skladu sa lanom 140 stav 2 ovog zakonika.
(3) Vjetak izlae usmeno na glavnom pretresu svoj nalaz i miljenje. Ako je vjetak prije glavnog pretresa pripremio pisani nalaz i
miljenje, moe mu se dozvoliti da ga proita, nakon ega e se njegov nalaz i miljenje priloiti zapisniku.
(4) Vijee moe odluiti da se, umjesto pozivanja strunjaka ustanove ili dravnog organa kojima je povjereno vjetaenje, samo proita
nalaz i miljenje, ako se zbog prirode vjetaenja ne moe oekivati potpunije objanjenje njihovog pisanog nalaza i miljenja. Ako ocijeni da
je to potrebno, s obzirom na ostale izvedene dokaze i primjedbe stranaka u smislu lana 358 ovog zakonika, vijee moe odluiti da se i
neposredno sasluaju strunjaci koji su vjetaili.
Postavljanje pitanja svjedoku i vjetaku
lan 350
(1) Nakon to se svjedok, odnosno vjetak saslua pitanja mu mogu neposredno postavljati stranke, predsjednik i lanovi vijea,
redosljedom iz lana 342 stav 1 ovog zakonika. Oteeni, zakonski zastupnik, punomonik i vjetaci mogu neposredno postavljati pitanja uz
odobrenje predsjednika vijea.
(2) Predsjednik vijea e zabraniti pitanje i odbiti odgovor na ve postavljeno pitanje ako je ono nedozvoljeno u smislu lana 101 ovog
zakonika ili se ne odnosi na predmet postupka. Ako predsjednik vijea zabrani postavljanje odreenog pitanja ili davanje odgovora, stranke
mogu zahtijevati da o tome odlui vijee.
Izmjena iskaza svjedoka i vjetaka i predoavanje ranijih iskaza
lan 351
Ako je svjedok ili vjetak prilikom ranijeg sasluanja naveo injenice kojih se vie ne sjea ili ako odstupi od svog ranijeg iskaza,
predoie mu se raniji iskaz, odnosno ukazae mu se na odstupanje i upitae se zato na glavnom pretresu daje drukiji iskaz, a po
potrebi, proitae se njegov raniji iskaz ili dio tog iskaza.
Otputanje, privremeno udaljavanje i pozivanje svjedoka i vjetaka
lan 352
 (1) Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici ako ih predsjednik vijea po sasluanju stranaka sasvim ne otpusti ili ne naredi da se
privremeno udalje iz sudnice.
(2) Po predlogu stranaka ili po slubenoj dunosti predsjednik vijea moe narediti da se sasluani svjedoci i vjetaci udalje iz sudnice i
da se kasnije ponovo pozovu i jo jednom sasluaju u prisustvu ili odsustvu drugih svjedoka i vjetaka.
Sasluavanje svjedoka ili vjetaka van sudnice
lan 353
(1) Ako se na glavnom pretresu sazna da svjedok ili vjetak ne moe doi pred sud ili mu je dolazak znatno otean, vijee moe, ako
smatra da je njegov iskaz vaan, narediti da ga van glavnog pretresa saslua predsjednik vijea ili sudija-lan vijea ili da sasluanje obavi
sudija za istragu suda na ijem se podruju svjedok, odnosno vjetak nalazi.
(2) Ako je potrebno da se izvri uviaj ili rekonstrukcija van glavnog pretresa, to e uiniti predsjednik vijea ili sudija-lan vijea.
(3) Stranke, branilac i oteeni obavijestie se uvijek kad e se i na kojem mjestu sasluati svjedok, odnosno izvriti uviaj ili
rekonstrukcija, sa upozorenjem da mogu prisustvovati tim radnjama. Ako je optueni u pritvoru, o potrebi njegovog prisustva tim radnjama
odluuje vijee. Kad stranke i oteeni prisustvuju izvoenju tih radnji, imaju prava propisana u lanu 282 stav 7 ovog zakonika.
Dokazne radnje koje van glavnog pretresa preduzima sudija za istragu
lan 354
(1) Vijee moe, u toku glavnog pretresa, po sasluanju stranaka, odluiti da zatrai od sudije za istragu da preduzme odreene radnje
radi razjanjenja odreenih injenica, ako bi preduzimanje tih radnji na glavnom pretresu bilo povezano sa znatnim odugovlaenjem postupka
ili sa drugim znatnim tekoama.
(2) Kad sudija za istragu postupa po zahtjevu iz stava 1 ovog lana, primjenjuju se odredbe koje se odnose na preduzimanje dokaznih
radnji.
itanje zapisnika o dokaznim radnjama preduzetim van glavnog pretresa i uvid u isprave i
predmete koji slue kao dokaz
lan 355
(1) Zapisnici o uviaju van glavnog pretresa, pretresanju stana i lica i oduzimanju stvari, kao i isprave, knjige, spisi i druga pismena koja
slue kao dokaz proitae se na glavnom pretresu radi utvrivanja njihove sadrine, a po ocjeni vijea, moe se njihova sadrina ukratko
usmeno iznijeti. Pismena koja imaju znaaj dokaza, ukoliko je to mogue, podnose se u izvorniku.
(2) Predmeti koji mogu sluiti razjanjenju stvari u toku glavnog pretresa pokazae se optuenom, a po potrebi svjedocima i vjetacima.
Ako na glavnom pretresu treba izvriti prepoznavanje predmeta postupie se u skladu sa lanom 115 ovog zakonika.
Izuzeci od neposrednog izvoenja dokaza
lan 356
(1) Osim u sluajevima koji su posebno propisani ovim zakonikom, zapisnici o iskazima svjedoka, saoptuenih ili ve osuenih uesnika u
krivinom djelu, kao i zapisnici ili druga pismena o nalazu i miljenju vjetaka mogu se, po odluci vijea, proitati ako:
1) je sasluano lice umrlo, duevno oboljelo ili se ne moe pronai ili je njegov dolazak pred sud nemogu ili znatno otean zbog starosti,
bolesti i drugih vanih razloga;
2) svjedoci ili vjetaci, bez zakonskih razloga, odbiju da daju iskaz na glavnom pretresu;
3) se stranke saglase da se proita zapisnik o iskazima ve sasluanih svjedoka, odnosno zapisnik o nalazu i miljenju vjetaka;
4) se u toku glavnog pretresa okrivljeni koristi pravom da ne iznosi svoju odbranu ili da odgovara na postavljena pitanja, zapisnik o iskazu
okrivljenog koji je dat u istrazi moe se po odluci vijea proitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo ako je okrivljeni prilikom
sasluanja u istrazi bio upozoren u skladu sa lanom 100 stav 2 ovog zakonika, ali se presuda ne moe zasnivati samo na ovom dokazu.
(2) Izuzetno, bez saglasnosti stranaka, ali po njihovom sasluanju, vijee moe odluiti da se proita zapisnik o sasluanju svjedoka ili
vjetaka na ranijem glavnom pretresu, koji je odran pred istim predsjednikom vijea, ako je svjedok ili vjetak na ranijem glavnom pretresu
sasluan na sve okolnosti i ako bi njihovo ponovno pozivanje vodilo samo odugovlaenju krivinog postupka.
(3) U sluajevima iz stava 1 ovog lana bie reprodukovan i audio, odnosno audiovizuelni snimak sasluanja ako je sasluanje zabiljeeno
u skladu sa lanom 212 ovog zakonika.
(4) Zapisnici o ranijem sasluanju lica koja su osloboena od dunosti svjedoenja iz lana 109 stav 1 ovog zakonika ne smiju se
proitati, ako ta lica nijesu uopte pozvana na glavni pretres ili su na glavnom pretresu, prije prvog sasluanja, izjavila da nee da svjedoe.
Po zavrenom dokaznom postupku vijee e odluiti da se ovi zapisnici izdvoje iz spisa i odvojeno uvaju u skladu sa lanom 211 ovog
zakonika. Ovako e vijee postupati i u pogledu drugih zapisnika i obavjetenja navedenih iz lana 211 ovog zakonika, ako nije ranije
donesena odluka o njihovom izdvajanju. Protiv rjeenja o izdvajanju zapisnika i obavjetenja dozvoljena je posebna alba. Po pravosnanosti
rjeenja, izdvojeni zapisnici i obavjetenja zatvaraju se u poseban omot i predaju sudiji za istragu radi uvanja odvojeno od ostalih spisa i ne
mogu se razgledati ni koristiti u postupku. Zapisnici i obavjetenja moraju biti izdvojeni prije nego to se spisi, povodom albe protiv presude,
dostave viem sudu.
(5) Razlozi zbog kojih se itaju zapisnik i druga pismena navee se u zapisnik o glavnom pretresu, a prilikom itanja e se saoptiti da li
je svjedok ili vjetak zaklet.

itanje zapisnika i reprodukovanje snimka sasluanja

lan 357
U sluajevima iz l. 341 i 351 ovog zakonika, kao i u drugim sluajevima kad je to potrebno, vijee moe odluiti da se na glavnom
pretresu, pored itanja zapisnika, reprodukuje i snimak sasluanja ako je sasluanje zabiljeeno u skladu sa lanom 212 ovog zakonika.
Primjedbe stranaka i oteenog
lan 358
Poslije zavrenog sasluanja svakog svjedoka ili vjetaka i poslije itanja svakog zapisnika ili drugog pismena, odnosno reprodukovanja
audio ili audiovizuelnog snimka, predsjednik vijea e upitati stranke i oteenog da li imaju neto da primijete.
Predlozi za dopunu dokaza
lan 359
(1) Po zavrenom dokaznom postupku predsjednik vijea e upitati stranke i oteenog imaju li neke predloge za dopunu dokaznog
postupka.
(2) Ako niko ne predloi dopunu dokaznog postupka ili predlog bude odbijen, a vijee smatra da je stanje stvari dovoljno razjanjeno,
predsjednik e objaviti da je dokazni postupak zavren.
 Izmjena optube
lan 360
(1) Ako dokazi izvedeni na glavnom pretresu ukazuju da se izmijenilo injenino stanje izneseno u optunici, tuilac moe na glavnom
pretresu usmeno izmijeniti optunicu, a moe predloiti da se glavni pretres prekine radi pripremanja nove optunice.
(2) U sluaju podizanja nove optube, sud je duan da okrivljenom i braniocu obezbijedi dovoljno vremena za pripremanje odbrane, a na
njihov zahtjev, ako je to potrebno, i u sluaju izmijenjene optube.
(3) Ako vijee dozvoli prekid glavnog pretresa radi pripremanja nove optunice, odredie rok u kojem tuilac mora podii optunicu.
Primjerak nove optunice dostavie se optuenom, ali se u ovom sluaju ne vri potvrivanje optunice. Ako tuilac u ostavljenom roku ne
podigne optunicu, vijee e nastaviti glavni pretres na osnovu ranije optunice.
8. ZAVRNE RIJEI
Redosljed zavrnih rijei
lan 361
Po zavrenom dokaznom postupku predsjednik vijea daje rije strankama, oteenom i braniocu. Prvo govori tuilac, nakon njega
oteeni i njegov punomonik ako ga ima, branilac i na kraju optueni.
Zavrna rije tuioca
lan 362
(1) Tuilac e u zavrnoj rijei iznijeti ocjenu dokaza izvedenih na glavnom pretresu, nakon toga e izloiti zakljuke o injenicama vanim
za odluku i iznijeti i obrazloiti predlog o krivici optuenog, odredbama Krivinog zakonika i drugog zakona koje bi trebalo primijeniti, kao i o
olakavajuim i oteavajuim okolnostima koje bi trebalo uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne.
(2) Tuilac u zavrnoj rijei predlae vrstu i visinu kazne, a moe predloiti sudsku opomenu ili uslovnu osudu ili mjere bezbjednosti u
skladu sa Krivinim zakonikom.
Zavrna rije oteenog
lan 363
Oteeni ili njegov punomonik moe u zavrnoj rijei obrazloiti imovinskopravni zahtjev i ukazati na dokaze o krivici optuenog.
Zavrna rije odbrane
lan 364
(1) Branilac ili sam optueni izloie u zavrnoj rijei odbranu i moe se osvrnuti na navode tuioca, oteenog i punomonika oteenog.
(2) Poslije branioca optueni ima pravo da sam govori, da se izjasni da li usvaja odbranu branioca i da je dopuni.
(3) Tuilac, oteeni i punomonik oteenog imaju pravo da odgovore na odbranu, a branilac, odnosno optueni da se osvrne na te
odgovore.
(4) Posljednja rije uvijek pripada optuenom.
Zavrne rijei i procesna disciplina
lan 365
(1) Zavrna rije stranaka, branioca, oteenog i punomonika oteenog ne moe se ograniiti na odreeno vrijeme.
(2) Predsjednik vijea moe, po prethodnoj opomeni, prekinuti lice koje u svojoj zavrnoj rijei vrijea javni red i moral ili vrijea drugog ili se
uputa u ponavljanja ili izlaganja koja oigledno nemaju veze sa predmetom postupka. U zapisniku o glavnom pretresu mora se navesti da je
rije bila prekinuta i zato je bila prekinuta.
(3) Kad optubu zastupa vie lica ili odbranu vie branilaca, izlaganja se ne mogu ponavljati. Zastupnik optube, odnosno odbrane, po
meusobnom sporazumu, odabrae pitanja o kojima e govoriti.
(4) Poslije svih zavrnih rijei predsjednik vijea je duan da upita eli li jo neko neto da izjavi.
Zavretak glavnog pretresa
lan 366
(1) Ako vijee, po zavrenim izlaganjima stranaka, branioca, oteenog i punomonika oteenog ne odlui da izvede jo neke dokaze,
predsjednik vijea e objaviti da je glavni pretres zavren.
(2) Ako odlui da izvede jo neke dokaze, vijee e nastaviti dokazni postupak i nakon njegovog zavretka ponovo postupiti po odredbi
lana 361 ovog zakonika. Tuilac, oteeni, punomonik oteenog, branilac i optueni mogu svoje zavrne rijei samo dopuniti u vezi sa
naknadno izvedenim dokazima.
(3) Poslije objavljivanja da je glavni pretres zavren vijee e se povui na vijeanje i glasanje radi donoenja sudske odluke.
9. ODBACIVANjE OPTUNICE
lan 367
U toku ili po zavretku glavnog pretresa vijee e rjeenjem odbaciti optunicu, ako utvrdi da:
1) sud nije stvarno nadlean;
2) je postupak voen bez optube ovlaenog tuioca, bez odobrenja nadlenog dravnog organa ili je nadleni dravni organ odustao od
datog odobrenja;
3) postoje druge okolnosti koje privremeno sprjeavaju gonjenje.
Glava XXIII
PRESUDA
1. IZRICANjE PRESUDE
Izricanje i objavljivanje presude
lan 368
(1) Ako sud u toku vijeanja ne ocijeni da treba ponovo otvoriti glavni pretres radi dopune postupka ili razjanjenja pojedinih pitanja, izrei
e presudu.
(2) Presuda se izrie i objavljuje u ime Crne Gore.
 Identitet presude i optube
lan 369
(1) Presuda se moe odnositi samo na lice koje je optueno i samo na djelo koje je predmet optube sadrane u podignutoj, odnosno na
glavnom pretresu izmijenjenoj optunici.
(2) Sud nije vezan za predloge tuioca u pogledu pravne ocjene djela.
Dokazi na kojima se presuda zasniva
lan 370
(1) Sud zasniva presudu samo na injenicama i dokazima koji su neposredno izvedeni na glavnom pretresu ili su sadrani u zapisnicima,
odnosno drugim materijalima koji su u skladu sa ovim zakonikom na glavnom pretresu proitani i na odgovarajui nain izneseni.
(2) Presuda se ne moe zasnivati iskljuivo na iskazu svjedoka koji je pribavljen na nain propisan u lanu 262 ovog zakonika i proitan u
skladu sa lanom 356 stav 1 taka 1 ovog zakonika.
(3) Sud je duan da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinano i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvede zakljuak
da li je neka injenica utvrena.
2. VRSTE PRESUDA
Meritorne i procesne presude
lan 371
(1) Presudom se optuba odbija ili se optueni oslobaa od optube ili se oglaava krivim.
(2) Ako optuba obuhvata vie krivinih djela, u presudi e se izrei da li se i za koje djelo optuba odbija ili se optueni oslobaa od
optube ili se oglaava krivim.
Presuda kojom se optuba odbija
lan 372
Presudu kojom se optuba odbija sud e izrei, ako je:
1) tuilac od zapoinjanja do zavretka glavnog pretresa odustao od optube;
2) optueni za isto djelo ve pravosnano osuen, osloboen optube ili je optuba protiv njega pravosnano odbijena ili je postupak protiv
njega rjeenjem pravosnano obustavljen;
3) optueni aktom amnestije ili pomilovanja osloboen od gonjenja ili se krivino gonjenje ne moe preduzeti zbog zastarjelosti ili neke
druge okolnosti koja trajno iskljuuje krivino gonjenje.
Presuda kojom se optueni oslobaa od optube
lan 373
Presudu kojom se optueni oslobaa od optube sud e izrei, ako:
1) djelo za koje je optuen po zakonu nije krivino djelo;
2) nije dokazano da je optueni uinio djelo za koje je optuen.
Presuda kojom se optueni oglaava krivim
lan 374
(1) U presudi u kojoj se optueni oglaava krivim sud e izrei:
1) za koje se djelo oglaava krivim, uz naznaenje injenica i okolnosti koje ine obiljeja krivinog djela, kao i onih od kojih zavisi
primjena odreene odredbe Krivinog zakonika;
2) zakonski naziv krivinog djela i koje su odredbe Krivinog zakonika primijenjene;
3) na koju se kaznu osuuje optueni ili se po odredbama Krivinog zakonika oslobaa od kazne;
4) odluku o uslovnoj osudi;
5) odluku o mjerama bezbjednosti i oduzimanju imovinske koristi;
6) odluku o uraunavanju pritvora ili ve izdrane kazne, kao i svakog drugog lienja slobode u vezi sa krivinim djelom;
7) odluku o trokovima krivinog postupka i imovinskopravnom zahtjevu.
(2) Ako je optueni osuen na novanu kaznu, u presudi e se naznaiti rok u kojem e se novana kazna platiti i nain zamjene novane
kazne.
3. OBJAVLjIVANjE PRESUDE
Vrijeme, mjesto i nain objavljivanja presude
lan 375
(1) Nakon to sud izrekne presudu, predsjednik vijea e je odmah objaviti. Ako sud nije u mogunosti da istog dana po zavretku glavnog
pretresa izrekne presudu, odloie objavljivanje presude najdue za tri dana i odredie vrijeme i mjesto objavljivanja presude. Ako presuda ne
bude objavljena u roku od tri dana od zavretka glavnog pretresa, predsjednik vijea je duan da odmah po isteku roka o tome obavijesti
predsjednika suda i saopti mu razloge.
(2) Predsjednik vijea e u prisustvu stranaka, njihovih zakonskih zastupnika, punomonika i branioca javno proitati izreku i saoptiti
ukratko razloge presude.
(3) Presuda e biti objavljena i kad stranka, zakonski zastupnik, punomonik ili branilac nije prisutan. Vijee moe narediti da optuenom
koji je odsutan presudu usmeno saopti predsjednik vijea ili da mu se presuda samo dostavi.
(4) Ako je javnost na glavnom pretresu bila iskljuena, izreka presude e se proitati na javnom zasijedanju. Vijee e odluiti da li e
iskljuiti javnost prilikom saoptavanja razloga presude.
(5) Svi prisutni sasluae itanje izreke presude stojei.
Pritvor nakon izricanja presude
lan 376
(1) Kad izrekne presudu na kaznu zatvora ispod pet godina, vijee e optuenom koji se brani sa slobode odrediti pritvor ako postoje
razlozi iz lana 175 stav 1 ta. 1 i 3 ovog zakonika, a optuenom kome je presudom prvostepenog suda izreena kazna zatvora od pet
godina ili tea kazna i ako postoje razlozi iz lana 175 stav 1 taka 4. Optuenom koji se nalazi u pritvoru vijee e ukinuti pritvor, ako za
pritvor vie ne postoje razlozi zbog kojih je bio odreen.
(2) Vijee e ukinuti pritvor i narediti da se optueni pusti na slobodu, ako je osloboen od optube ili je optuba odbijena ili ako je
oglaen krivim, a osloboen od kazne ili je osuen samo na novanu kaznu, odnosno na kaznu rada u javnom interesu ili mu je izreena
uslovna osuda ili sudska opomena ili je zbog uraunavanja pritvora ili drugog oblika lienja slobode kaznu ve izdrao ili je optuba odbaena
u skladu sa lanom 367 ovog zakonika, osim zbog stvarne nenadlenosti.
(3) Za odreivanje ili ukidanje pritvora poslije objavljivanja presude, do njene pravosnanosti, primjenjivae se odredba stava 1 ovog lana.
Odluku donosi vijee prvostepenog suda iz lana 24 stav 7 ovog zakonika.
(4) Prije donoenja rjeenja kojim se odreuje ili ukida pritvor u sluajevima iz st. 1 i 3 ovog lana, pribavie se miljenje dravnog tuioca
kad se postupak vodi po njegovoj optubi.
(5) Ako se optueni ve nalazi u pritvoru, a vijee nae da jo postoje razlozi zbog kojih je pritvor bio odreen ili da postoje razlozi iz stava
1 ovog lana, donijee posebno rjeenje o produenju pritvora. Posebno rjeenje vijee donosi i kad treba odrediti ili ukinuti pritvor. alba
protiv rjeenja ne zadrava izvrenje rjeenja, a o albi sud odluuje u roku od tri dana.
(6) Pritvor koji je odreen ili produen u skladu sa st. 1 do 5 ovog lana moe trajati do pravosnanosti presude, a najdue dok ne istekne
vrijeme trajanja kazne izreene u prvostepenoj presudi.
(7) Na zahtjev optuenog koji se poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru, predsjednik vijea moe optuenog uputiti na izdravanje
kazne i prije pravosnanosti presude.
(8) Ako je presuda donesena na osnovu sporazuma o priznanju krivice, optueni koji se nalazi u pritvoru upuuje se na izdravanje kazne
zatvora, ako je vrijeme provedeno u pritvoru krae od duine izreene kazne zatvora.
Pouka o pravu na albu i druga upozorenja
lan 377
(1) Po objavljivanju presude predsjednik vijea e pouiti stranke o pravu na albu, kao i o pravu na odgovor na albu.
(2) Ako je optuenom izvrenje izreene kazne odloeno, predsjednik vijea e ga upozoriti na znaaj uslovne osude i na uslove kojih se
mora pridravati.
(3) Predsjednik vijea e upozoriti stranke da do pravnosnanog okonanja postupka o svakoj promjeni adrese obavijeste sud.
4. PISMENA IZRADA I DOSTAVLjANjE PRESUDE
Rok za izradu presude i subjekti kojima se presuda dostavlja
lan 378
(1) Presuda koja je objavljena mora se pisano izraditi i otpremiti u roku od mjesec dana po objavljivanju, a u sloenim stvarima, izuzetno u
roku od dva mjeseca. Ako presuda nije izraena u tim rokovima, predsjednik vijea je duan da pisano obavijesti predsjednika suda zbog
ega to nije uinjeno. Predsjednik suda e preduzeti mjere da se presuda to prije izradi.
(2) Presudu potpisuju predsjednik vijea i zapisniar.
(3) Ovjereni prepis presude dostavie se tuiocu, kao i optuenom i braniocu saglasno lanu 195 ovog zakonika. Ako se optueni nalazi u
pritvoru, ovjereni prepisi presude moraju biti poslati u rokovima predvienim u stavu 1 ovog lana.
(4) Optuenom, privatnom tuiocu i oteenom kao tuiocu daje se pouka o pravu na albu.
(5) Ovjereni prepis presude sa poukom o pravu na albu sud e dostaviti oteenom, ako ima pravo na albu, licu kome je tom presudom
izreena mjera bezbjednosti oduzimanje predmeta, kao i pravnom licu prema kojem je izreeno oduzimanje imovinske koristi. Oteenom
koji nema pravo na albu prepis presude e se dostaviti u sluaju iz lana 60 stav 2 ovog zakonika, sa poukom o pravu na traenje povraaja
u preanje stanje. Pravosnana presuda e se dostaviti oteenom, ako on to zahtijeva.
(6) Ako je sud, primjenom odredaba o odmjeravanju jedinstvene kazne za krivina djela u sticaju, izrekao kaznu, uzimajui u obzir i
presude koje su donijeli i drugi sudovi, dostavie ovjereni prepis pravosnane presude tim sudovima.
Sadraj presude
lan 379
(1) Pisano izraena presuda mora potpuno da odgovara presudi koja je objavljena. Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloenje.
(2) Uvod presude sadri: grb Crne Gore, naziv suda, naznaenje da se presuda izrie u ime Crne Gore, ime i prezime predsjednika i
lanova vijea i zapisniara, ime i prezime optuenog, krivino djelo za koje je optuen i da li je bio prisutan na glavnom pretresu, dan
glavnog pretresa i da li je glavni pretres bio javan, ime i prezime tuioca, branioca, zakonskog zastupnika i punomonika koji su bili prisutni
na glavnom pretresu i dan objavljivanja izreene presude.
(3) Izreka presude sadri podatke o optuenom iz lana 100 stav 1 ovog zakonika i odluku kojom se optueni oglaava krivim za djelo za
koje je optuen ili kojom se oslobaa od optube za to djelo ili kojom se optuba odbija.
(4) Ako je optueni oglaen krivim, izreka presude mora obuhvatiti i podatke iz lana 374 ovog zakonika, a ako je osloboen od optube ili
je optuba odbijena, izreka presude mora obuhvatiti opis djela za koje je optuen i odluku o trokovima krivinog postupka i
imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio podnesen.
(5) U sluaju sticaja krivinih djela sud e u izreci presude unijeti kazne utvrene za svako pojedino krivino djelo, a zatim kaznu koja je
izreena za sva djela u sticaju.
(6) U obrazloenju presude sud e iznijeti razloge za svaku taku presude.
(7) Sud e odreeno i potpuno iznijeti koje injenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajui pri tome naroito ocjenu
vjerodostojnosti protivrjenih dokaza, iz kojih razloga nije uvaio pojedine predloge stranaka, iz kojih razloga je odluio da se ne saslua
neposredno svjedok ili vjetak iji je iskaz, odnosno pisani nalaz i miljenje proitan u skladu sa lanom 356 ovog zakonika, kojim razlozima
se rukovodio prilikom rjeavanja pravnih pitanja, a naroito prilikom utvrivanja da li postoji krivino djelo i krivica optuenog i o primjeni
odreenih odredaba zakona na optuenog i njegovo djelo kao i o razlozima upuivanja oteenog na parnicu.
(8) Ako je optueni osuen na kaznu, u obrazloenju e se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Sud
e posebno obrazloiti kojim se razlozima rukovodio kad je naao da treba u sluaju viestrukog povrata u smislu Krivinog zakonika izrei
stroiju kaznu od propisane ili kad je naao da kaznu treba ublaiti ili optuenog osloboditi od kazne ili uslovno osuditi ili da treba izrei
mjeru bezbjednosti ili oduzimanje imovinske koristi ili opozvati uslovni otpust.
(9) Ako se optueni oslobaa od optube, u obrazloenju e se naroito navesti razlog iz lana 373 ovog zakonika zbog kojeg se to ini.
(10) U obrazloenju presude kojom se optuba odbija i u obrazloenju rjeenja kojim se optuba odbacuje sud e se ograniiti samo na
razloge za odbijanje, odnosno odbacivanje optube, bez uputanja u ocjenu glavne stvari.
Ispravke u presudi
lan 380
(1) Greke u imenima i brojevima, kao i druge oigledne greke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnosti pisano izraene
presude sa izvornikom, predsjednik vijea e ispraviti posebnim rjeenjem, na zahtjev stranaka ili po slubenoj dunosti.
(2) Ako postoji nesaglasnost izmeu pisano izraene presude i njenog izvornika u pogledu podataka iz lana 374 stav 1 ta. 1 do 5 i taka
7 ovog zakonika, rjeenje o ispravci dostavie se licima iz lana 378 ovog zakonika. U tom sluaju rok za albu protiv presude tee od dana
dostavljanja tog rjeenja, protiv kojeg posebna alba nije dozvoljena.
G. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA
 Glava XXIV
REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
1. ALBA NA PRESUDU PRVOSTEPENOG SUDA

1) Pravo na izjavljivanje albe

Pravo na albu i albeni rok

lan 381
(1) Protiv presude donesene u prvom stepenu moe se izjaviti alba u roku od petnaest dana od dana dostavljanja prepisa presude.
(2) Blagovremeno izjavljena alba odlae izvrenje presude.
Subjekti albe
lan 382
(1) albu mogu izjaviti stranke, branilac, zakonski zastupnik optuenog i oteeni.
(2) U korist optuenog albu mogu izjaviti i njegov brani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojilac, usvojenik, brat, sestra, hranilac i lice
sa kojim ivi u vanbranoj zajednici. Rok za albu i u tom sluaju tee od dana kad je optuenom, odnosno njegovom braniocu dostavljen
prepis presude.
(3) Dravni tuilac moe izjaviti albu na tetu ili u korist optuenog.
(4) Oteeni moe pobijati presudu samo zbog odluke suda o trokovima krivinog postupka, osim kad je dravni tuilac preuzeo gonjenje
od oteenog kao tuioca u skladu sa lanom 62 stav 2 ovog zakonika ili je donesena oslobaajua presuda, kad oteeni moe izjaviti
albu zbog svih osnova iz lana 385 ovog zakonika.
(5) albu moe izjaviti i lice kome je izreena mjera bezbjednosti oduzimanje predmeta ili od koga je oduzeta imovinska korist pribavljena
krivinim djelom.
(6) Branilac i lica iz stava 2 ovog lana mogu izjaviti albu i bez posebnog ovlaenja optuenog, ali ne i protiv njegove volje, osim kad je
optuenom izreena najdua kazna zatvora.
Odricanje od prava na albu i odustanak od albe
lan 383
(1) Optueni se moe odrei prava na albu samo nakon to mu je presuda dostavljena. Optueni se i prije toga moe odrei prava na
albu kad ima pravo da izjavi albu zbog svih osnova iz lana 385 ovog zakonika, ako su se tuilac i oteeni odrekli prava na albu, osim
ako bi optueni po presudi imao da izdrava kaznu zatvora. Do donoenja odluke drugostepenog suda optueni moe odustati od izjavljene
albe. Optueni moe odustati i od albe koju su izjavili njegov branilac ili lica iz lana 382 stav 2 ovog zakonika.
(2) Tuilac i oteeni mogu se odrei prava na albu od asa objavljivanja presude do isteka roka za izjavljivanje albe, a mogu do
donoenja odluke drugostepenog suda odustati od izjavljene albe.
(3) Odricanje i odustajanje od albe ne moe se opozvati.
(4) Optueni se ne moe odrei prava na albu niti odustati od izjavljene albe ako mu je izreena najdua kazna zatvora.
(5) Ako se optueni, tuilac ili oteeni, kad ima pravo da izjavi albu i iz drugih osnova, a ne samo zbog trokova, odrekne prava na albu
prije nego to je presuda pisano izraena, u obrazloenju presude e se samo ukratko navesti razlozi kojima se sud rukovodio u ocjeni da
treba izrei odreenu krivinu sankciju, odnosno vrstu i mjeru kazne, bez navoenja svih podataka iz lana 379 st. 6, 7 i 8 ovog zakonika.

2) Sadraj albe

Sadraj albe i postupanje po nepotpunoj albi

lan 384
alba treba da sadri:
1) oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba;
2) osnov za pobijanje presude iz lana 385 ovog zakonika;
3) obrazloenje albe;
4) predlog da se pobijana presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai;
5) potpis lica koje izjavljuje albu.
(2) Ako je albu izjavio optueni ili drugo lice iz lana 382 stav 2 ovog zakonika, a optueni nema branioca ili ako je albu izjavio oteeni,
oteeni kao tuilac ili privatni tuilac koji nema punomonika ili punomonik nije advokat, a alba nije sastavljena u skladu sa odredbama
stava 1 ovog lana, prvostepeni sud e pozvati alioca da u odreenom roku dopuni albu pisanim podneskom ili na zapisniku kod toga
suda. Ako se alilac ovom pozivu ne odazove, sud e odbaciti albu ako ne sadri potpis lica koje izjavljuje albu, a albu koja ne sadri
oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba, odbacie samo pod uslovom da se ne moe utvrditi na koju se presudu odnosi.
(3) Ako je albu izjavio dravni tuilac, branilac ili oteeni, oteeni kao tuilac ili privatni tuilac koji ima za punomonika advokata, a
alba ne sadri podatke iz stava 1 ovog lana, sud e albu odbaciti.
(4) U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan da navede razloge zato ih ranije nije iznio. Optueni koji je u
cjelosti priznao osnovanost optube u skladu sa lanom 340 ovog zakonika moe u albi iznijeti samo one nove injenice i dokaze koji su
vani za odluku o kazni. Pozivajui se na nove injenice, alilac je duan da navede dokaze kojima bi se te injenice imale dokazati, a
pozivajui se na nove dokaze, duan je da navede injenice koje pomou tih dokaza eli da dokae.

3) Osnovi zbog kojih se presuda moe pobijati

lan 385
Presuda se moe pobijati zbog:
1) bitne povrede odredaba krivinog postupka;
2) povrede Krivinog zakonika;
3) pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja;
4) odluke o krivinim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka, imovinskopravnim zahtjevima.
Bitne povrede krivinog postupka
lan 386
 (1) Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji, ako je:
1) sud bio nepropisno sastavljen ili je u izricanju presude uestvovao sudija koji nije uestvovao na glavnom pretresu ili koji je
pravosnanom odlukom izuzet od suenja;
2) glavni pretres odran bez lica ije je prisustvo na glavnom pretresu po ovom zakoniku obavezno;
3) sud povrijedio propise krivinog postupka u pogledu postojanja optube ovlaenog tuioca ili odobrenja nadlenog organa;
4) presudu donio sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije mogao suditi u toj stvari;
5) optuba prekoraena u smislu lana 369 stav 1 ovog zakonika;
6) presudom povrijeena odredba lana 400 ovog zakonika;
7) presuda zasnovana na dokazu na kojem se po odredbama ovog zakonika ne moe zasnivati presuda, osim ako nije, s obzirom na
druge dokaze, oigledno da bi i bez tog dokaza bila donesena ista presuda;
8) izreka presude nerazumljiva, protivrjena sama sebi ili razlozima presude;
9) presuda nema uopte razloga ili u njoj nijesu navedeni razlozi o odlunim injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri
protivrjeni ili ako o odlunim injenicama postoji znatna protivrjenost izmeu onog to se navodi u razlozima presude o sadrini isprava ili
zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava.
(2) Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji i kad sud za vrijeme pripremanja glavnog pretresa ili u toku glavnog pretresa ili
prilikom donoenja odluke nije primijenio ili je nepravilno primijenio neku odredbu ovog zakonika, a to je bilo od uticaja na zakonito i pravilno
donoenje odluke.

Povrede Krivinog zakonika

lan 387
Povreda Krivinog zakonika postoji ako je Krivini zakonik povrijeen u odnosu na to da li:
1) je djelo za koje se optueni goni krivino djelo;
2) ima okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a naroito da li je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je gonjenje iskljueno usljed
amnestije ili pomilovanja ili je stvar pravosnano presuena;
3) je u pogledu krivinog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti;
4) je odlukom o krivinoj sankciji, oduzimanju imovinske koristi ili opozivanju uslovnog otpusta prekoraeno ovlaenje koje sud ima po
zakonu;
5) su povrijeene odredbe o uraunavanju pritvora, izdrane kazne zatvora i svakog drugog oblika lienja slobode u vezi sa krivinim
djelom.
Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje
lan 388
(1) Presuda se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja kad je sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio
ili je nije utvrdio.
(2) Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi.
Pobijanje presude zbog odluke o krivinim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi,
trokovima krivinog postupka i imovinskopravnom zahtjevu
lan 389
(1) Presuda, odnosno rjeenje o sudskoj opomeni moe se pobijati zbog odluke o kazni, uslovnoj osudi i sudskoj opomeni kad tom
odlukom nije prekoraeno zakonsko ovlaenje iz lana 387 taka 4 ovog zakonika, ali sud nije pravilno odmjerio kaznu, s obzirom na
okolnosti koje utiu da kazna bude vea ili manja i zbog toga to je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne,
osloboenju od kazne, uslovnoj osudi, opozivanju uslovnog otpusta ili sudskoj opomeni, iako su za to postojali zakonski uslovi.
(2) Odluka o mjeri bezbjednosti ili oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda zakona iz lana 387 taka 4 ovog
zakonika, ali je sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru bezbjednosti, odnosno oduzimanje imovinske koristi, iako su za to
postojali zakonski uslovi.
(3) Odluka o trokovima postupka moe se pobijati ako je nepravilna ili suprotna zakonu.
(4) Odluka o imovinskopravnim zahtjevima moe se pobijati ako je donesena suprotno zakonu.

4) Postupak po albi

Podnoenje albe
lan 390
(1) alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, kao i za protivnu stranku i branioca.
(2) Neblagovremenu i nedozvoljenu albu u smislu l. 404 i 405 ovog zakonika odbacie rjeenjem predsjednik vijea prvostepenog suda.
Odgovor na albu
lan 391
Ako alba ne bude odbaena primjerak albe dostavie prvostepeni sud protivnoj stranci u skladu sa l. 195 i 196 ovog zakonika, koja
moe u roku od osam dana od dana prijema podnijeti sudu odgovor na albu. albu i odgovor na albu, sa svim spisima, prvostepeni sud e
dostaviti drugostepenom sudu.
Postupanje pred drugostepenim sudom
lan 392
(1) Kad spisi sa albom stignu drugostepenom sudu odmah se, na propisan nain, odreuje sudija izvjestilac.
(2) Ako sudija izvjestilac utvrdi da postoje greke u imenima i brojevima, kao i druge oigledne greke u pisanju i raunanju, nedostaci u
obliku i nesaglasnosti pisano izraene presude sa izvornikom u pogledu podataka iz lana 374 stav 1 ta. 1 do 5 i taka 7 ovog zakonika,
dostavie spise prvostepenom sudu prije odravanja sjednice drugostepenog vijea, da predsjednik prvostepenog vijea donese posebno
rjeenje o ispravci prvostepene presude, u skladu sa lanom 380 ovog zakonika.
(3) Sudija izvjestilac moe, po potrebi, od prvostepenog suda pribaviti izvjetaj o povredama odredaba krivinog postupka, a moe preko
tog suda ili sudije za istragu suda na ijem se podruju radnja ima izvriti ili na drugi nain provjeriti navode albe u pogledu novih dokaza i
novih injenica ili od drugih organa ili organizacija pribaviti potrebne izvjetaje ili spise.
(4) Ako sudija izvjestilac utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici i obavjetenja iz lana 211 ovog zakonika, dostavie spise prvostepenom
sudu, prije odravanja sjednice drugostepenog vijea, da predsjednik prvostepenog vijea donese rjeenje o njihovom izdvajanju iz spisa i da
ih, po pravosnanosti rjeenja, u zatvorenom omotu preda sudiji za istragu radi uvanja odvojeno od ostalih spisa.
(5) Ako se radi o krivinom djelu za koje se goni po optubi dravnog tuioca, sudija izvjestilac e spise dostaviti dravnom tuiocu, koji je
duan da ih razmotri i podnese svoj predlog ili izjavi da e predlog podnijeti na sjednici vijea i da ih bez odlaganja vrati sudu.
Sjednica vijea
lan 393
(1) O sjednici vijea obavijestie se ovlaeni tuilac, optueni ili njegov branilac koji je u roku predvienom za albu ili za odgovor na
albu zahtijevao da bude obavijeten o sjednici ili je predloio odravanje pretresa pred drugostepenim sudom u skladu sa lanom 395 ovog
zakonika. Predsjednik vijea ili vijee moe odluiti da se o sjednici vijea obavijeste stranke i kad nijesu to zahtijevale ili da se o sjednici
obavijesti i stranka koja to nije zahtijevala, ako bi njihovo prisustvo bilo korisno za razjanjenje stvari.
(2) Ako se o sjednici vijea obavjetava optueni koji je u pritvoru ili na izdravanju kazne zatvora, predsjednik vijea naredie da se
obezbijedi njegovo prisustvo.
(3) Sjednica vijea poinje izvjetajem sudije izvjestioca o stanju stvari. Vijee moe od stranaka koje prisustvuju sjednici zatraiti
potrebna objanjenja u vezi sa albenim navodima. Stranke mogu predloiti da se radi dopune izvjetaja proitaju pojedini spisi i mogu, po
dozvoli predsjednika vijea, dati potrebna objanjenja za svoje stavove iz albe, odnosno odgovora na albu, ne ponavljajui ono to je
sadrano u izvjetaju.
(4) Nedolazak stranaka koje su uredno obavijetene ne sprjeava odravanje sjednice vijea. Ako optueni nije obavijestio sud o promjeni
boravita ili adrese stana, moe se odrati sjednica vijea, iako optueni o sjednici nije bio obavijeten.
(5) Na sjednici vijea kojoj prisustvuju stranke javnost se moe iskljuiti, odnosno ograniiti pod uslovima iz l. 314 i 315 ovog zakonika.
(6) Zapisnik o sjednici vijea prikljuuje se spisima prvostepenog i drugostepenog suda.
(7) Rjeenja iz l. 404 i 405 ovog zakonika mogu se donijeti i bez obavjetavanja stranaka o sjednici vijea.
Odluivanje na sjednici vijea ili na pretresu
lan 394
(1) Drugostepeni sud donosi odluku na sjednici vijea ili na osnovu odranog pretresa.
(2) Vijee drugostepenog suda odluuje da li e odrati pretres, osim ako je drukije odreeno ovim zakonikom.
Pretres pred drugostepenim sudom i pozivanje odreenih lica
lan 395
(1) Pretres pred drugostepenim sudom odrae se samo ako je potrebno da se, zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
izvedu novi dokazi ili ponove ranije izvedeni dokazi i ako postoje opravdani razlozi da se predmet ne vrati prvostepenom sudu na ponovni
glavni pretres.
(2) Na pretres pred drugostepenim sudom pozivaju se optueni i njegov branilac, tuilac, oteeni, zakonski zastupnici i punomonici
oteenog, oteenog kao tuioca i privatnog tuioca, kao i svjedoci i vjetaci za koje sud odlui da se sasluaju.
(3) Ako je optueni u pritvoru, predsjednik vijea drugostepenog suda preduzee potrebne mjere da se optueni dovede na pretres.
(4) Ako oteeni kao tuilac ili privatni tuilac ne doe na pretres pred drugostepenim sudom, nee se primijeniti odredba lana 323 stav 2
ovog zakonika.
Redosljed radnji na pretresu pred drugostepenim sudom
lan 396
(1) Pretres pred drugostepenim sudom poinje izvjetajem sudije izvjestioca, koji izlae stanje stvari, ne dajui svoje miljenje o
osnovanosti albe.
(2) Po predlogu ili po slubenoj dunosti proitae se presuda ili dio presude na koji se odnosi alba, a po potrebi i zapisnik o glavnom
pretresu.
(3) Poslije toga pozvae se alilac da obrazloi albu, a onda protivna stranka da mu odgovori. Optueni i njegov branilac imaju posljednju
rije.
(4) Stranke mogu na pretresu iznositi nove dokaze i injenice.
(5) Tuilac moe, s obzirom na rezultat pretresa, u cjelini ili djelimino, odustati od optunice ili izmijeniti optunicu u korist optuenog.
Ako je dravni tuilac odustao od optunice u cjelini, oteeni ima prava iz lana 60 ovog zakonika.
Shodna primjena odredaba o glavnom pretresu na pretres pred drugostepenim sudom
lan 397
Odredbe o glavnom pretresu pred prvostepenim sudom shodno e se primjenjivati i na pretres pred drugostepenim sudom, ukoliko
odredbama l. 395 i 396 ovog zakonika nije drukije propisano.

5) Granice ispitivanja prvostepene presude

Granice ispitivanja
lan 398
(1) Drugostepeni sud ispituje presudu u onom dijelu koji se pobija albom, a po slubenoj dunosti mora ispitati da li:
1) postoji povreda odredaba krivinog postupka iz lana 386 stav 1 ovog zakonika;
2) je na tetu optuenog povrijeen Krivini zakonik u smislu lana 387 ovog zakonika.
(2) Ako alba izjavljena u korist optuenog ne sadri osnov za pobijanje presude iz lana 385 ovog zakonika i obrazloenje albe,
drugostepeni sud e se ograniiti na ispitivanje povreda iz stava 1 ta. 1 i 2 ovog lana, kao i na ispitivanje odluke o kazni, mjerama
bezbjednosti i oduzimanju imovinske koristi iz lana 389 ovog zakonika.
Ogranienje pozivanja na albeni razlog
lan 399
albu iz razloga propisanog u lanu 388 stav 2 ovog zakonika alilac moe izjaviti samo ako u albi uini izvjesnim da za dokaze na
kojima zasniva albu nije znao u vrijeme odravanja glavnog pretresa ili da je na glavnom pretresu, odmah im je saznao za odreeni dokaz,
predloio njegovo izvoenje, a predsjednik vijea je to odbio.
Zabrana preinaenja na tetu optuenog
lan 400
Ako je izjavljena alba samo u korist optuenog, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu tetu u pogledu pravne kvalifikacije krivinog
djela i krivine sankcije.
 Proireno dejstvo albe
lan 401
alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede Krivinog zakonika izjavljena u korist optuenog obuhvata
i albu zbog odluke o krivinoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi iz lana 389 ovog zakonika.
Povlastica povezanosti (Beneficium cohaesionis)
lan 402
Ako drugostepeni sud povodom albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuenog od koristi i za nekog od
saoptuenih koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcu, postupie po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji.

6) Odluke drugostepenog suda po albi

Drugostepene odluke
lan 403
(1) Drugostepeni sud moe, na sjednici vijea ili na osnovu odranog pretresa:
1) odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedozvoljenu;
2) odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda;
3) ukinuti presudu prvostepenog suda i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suenje;
4) preinaiti prvostepenu presudu.
(2) O svim albama protiv iste presude drugostepeni sud odluuje jednom odlukom.
Odbacivanje albe kao neblagovremene
lan 404
alba e se odbaciti rjeenjem kao neblagovremena ako se utvrdi da je podnijeta poslije zakonskog roka.
Odbacivanje albe kao nedozvoljene
lan 405
alba e se odbaciti rjeenjem kao nedozvoljena ako se utvrdi da je albu izjavilo lice koje nije ovlaeno za podnoenje albe ili lice koje
se odreklo prava na albu ili ako se utvrdi odustanak od albe ili da je poslije odustanka ponovo izjavljena alba ili ako alba po zakonu nije
dozvoljena.
Odbijanje albe
lan 406
Drugostepeni sud e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog
kojih se presuda pobija niti povrede zakona iz lana 398 stav 1 ovog zakonika.
Ukidanje prvostepene presude i vraanje predmeta na ponovno suenje
lan 407
(1) Drugostepeni sud e, uvaavajui albu ili po slubenoj dunosti, rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu i vratiti predmet na ponovno
suenje, ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba krivinog postupka, osim sluajeva iz lana 409 stav 1 ovog zakonika ili ako smatra da
zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja treba narediti novi glavni pretres pred prvostepenim sudom.
(2) Drugostepeni sud e, uvaavajui albu ili po slubenoj dunosti, rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu, ako utvrdi da postoji bitna
povreda odredaba krivinog postupka iz lana 386 stav 1 taka 9 ovog zakonika i naloiti prvostepenom sudu da, bez otvaranja glavnog
pretresa, otkloni navedenu povredu izradom novog pismenog otpravka presude.
(3) Drugostepeni sud moe narediti da se novi glavni pretres pred prvostepenim sudom odri pred potpuno izmijenjenim vijeem.
(4) Drugostepeni sud moe i djelimino ukinuti prvostepenu presudu ako se pojedini djelovi presude mogu izdvojiti bez tete za pravilno
presuenje.
(5) Ako se optueni nalazi u pritvoru, drugostepeni sud e ispitati da li jo postoje razlozi za pritvor i donijee rjeenje o produenju ili
ukidanju pritvora. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba.
(6) Kad je prvostepena presuda jednom ukinuta, drugostepeni sud e u sjednici vijea ili nakon odranog pretresa sam donijeti presudu.
Ostale odluke drugostepenog suda
lan 408
(1) Ako drugostepeni sud utvrdi da postoji neki od razloga iz lana 367 ovog zakonika, rjeenjem e ukinuti presudu prvostepenog suda i
odbaciti optunicu.
(2) Ako drugostepeni sud, prilikom razmatranja albe, utvrdi da je za suenje u prvom stepenu stvarno nadlean, ukinue prvostepenu
presudu, predmet uputiti vijeu tog suda i o tome obavijestiti prvostepeni sud.
(3) Ako je alba izjavljena samo u korist optuenog, a utvrdi se da je za suenje u prvom stepenu nadlean vii sud, ne moe se samo iz
tog razloga ukinuti prvostepena presuda.
Preinaenje prvostepene presude
lan 409
(1) Drugostepeni sud e, uvaavajui albu ili po slubenoj dunosti, presudom preinaiti prvostepenu presudu, ako utvrdi da su odlune
injenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrene i da se, s obzirom na utvreno injenino stanje, po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti
drukija presuda, a prema stanju stvari i u sluaju povrede iz lana 386 stav 1 ta. 3, 5 i 6 ovog zakonika.
(2) Ako drugostepeni sud nae da postoje zakonski uslovi za izricanje sudske opomene, preinaie rjeenjem prvostepenu presudu i
izrei sudsku opomenu.
(3) Ako su se zbog preinaenja prvostepene presude stekli uslovi da se odredi, odnosno ukine pritvor na osnovu lana 175 stav 1 taka 4 i
lana 376 stav 2 ovog zakonika, drugostepeni sud e o tome donijeti posebno rjeenje, protiv kojeg nije dozvoljena alba.
Obrazloenje odluke drugostepenog suda
lan 410
(1) U obrazloenju presude, odnosno rjeenja drugostepeni sud treba da ocijeni albene navode i da iznese povrede zakonika koje je uzeo
u obzir.
 (2) Kad se prvostepena presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba krivinog postupka, u obrazloenju treba navesti koje su odredbe
povrijeene i u emu se sastoje povrede iz lana 386 ovog zakonika.
(3) Kad se prvostepena presuda ukida zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, navee se u emu se sastoje nedostaci
u utvrivanju injeninog stanja, odnosno zato su novi dokazi i injenice vani i od uticaja za donoenje pravilne odluke, a moe se ukazati
i na propuste stranaka koji su uticali na odluku prvostepenog suda.
Vraanje spisa prvostepenom sudu
lan 411
(1) Drugostepeni sud vratie sve spise prvostepenom sudu, sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke, radi dostavljanja strankama
i drugim zainteresovanim licima.
(2) Drugostepeni sud je duan da svoju odluku sa spisima dostavi prvostepenom sudu najkasnije u roku od etiri mjeseca, a ako je
optueni u pritvoru, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kad je primio spise od tog suda.
Ponovno odravanje glavnog pretresa pred prvostepenim sudom
lan 412
(1) Prvostepeni sud kojem je predmet upuen na suenje uzee za osnovu raniju optunicu. Ako je presuda prvostepenog suda djelimino
ukinuta, prvostepeni sud e za osnovu uzeti samo onaj dio optube koji se odnosi na ukinuti dio presude.
(2) Na novom glavnom pretresu stranke mogu isticati nove injenice i iznositi nove dokaze.
(3) Prvostepeni sud je duan da izvede sve procesne radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja je ukazao drugostepeni sud u svojoj
odluci.
(4) Prilikom izricanja nove presude prvostepeni sud je vezan zabranom iz lana 400 ovog zakonika.
(5) Ako je optueni u pritvoru, vijee prvostepenog suda duno je da postupi u skladu sa lanom 179 stav 2 ovog zakonika.
2. ALBA NA PRESUDU DRUGOSTEPENOG SUDA
alba sudu treeg stepena
lan 413
(1) Protiv presude drugostepenog suda dozvoljena je alba sudu koji odluuje u treem stepenu, ako je:
1) drugostepeni sud izrekao najduu kaznu zatvora ili ako je potvrdio presudu prvostepenog suda kojom je izreena takva kazna;
2) drugostepeni sud na osnovu odranog pretresa utvrdio injenino stanje drukije nego prvostepeni sud i na tako utvrenom injeninom
stanju zasnovao svoju presudu;
3) drugostepeni sud preinaio presudu prvostepenog suda kojom je optueni osloboen od optube i izrekao presudu kojom se optueni
oglaava krivim.
(2) O albi protiv drugostepene presude rjeava sud treeg stepena shodno odredbama ovog zakonika koje vae za postupak u drugom
stepenu.
(3) Na saoptuenog koji nije imao pravo da izjavi albu ili nije izjavio albu protiv drugostepene presude primjenjuju se odredbe lana 402
ovog zakonika.
3. ALBA NA RJEENjE
Doputenost albe na rjeenje
lan 414
(1) Protiv rjeenja sudije za istragu i protiv drugih rjeenja suda donesenih u prvom stepenu stranke i lica ija su prava povrijeena mogu
izjaviti albu ako ovim zakonikom nije odreeno da alba nije dozvoljena.
(2) Protiv rjeenja vijea donesenog prije i u toku istrage nije dozvoljena alba, ako ovim zakonikom nije drukije odreeno.
(3) Protiv rjeenja dravnog tuioca odluuje sudija za istragu, osim kad je ovim zakonikom drukije odreeno.
(4) Rjeenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude mogu se pobijati samo u albi na presudu.
(5) Protiv rjeenja Vrhovnog suda alba nije dozvoljena.
Opti rok za izjavljivanje albe
lan 415
(1) alba se podnosi sudu koji je donio rjeenje.
(2) Ako ovim zakonikom nije drukije odreeno, alba na rjeenje podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja rjeenja.
Odlaganje izvrenja rjeenja
lan 416
Ako ovim zakonikom nije drukije odreeno, podnoenjem albe na rjeenje odlae se izvrenje rjeenja protiv kojeg je izjavljena alba.
Odluivanje o albi na rjeenje
lan 417
(1) O albi na rjeenje prvostepenog suda odluuje drugostepeni sud u sjednici vijea, ako ovim zakonikom nije drukije odreeno.
(2) O albi na rjeenje sudije za istragu odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika, ako ovim zakonikom nije drukije odreeno.
(3) Rjeavajui o albi sud moe rjeenjem odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedozvoljenu, odbiti albu kao neosnovanu ili uvaiti
albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti na ponovno odluivanje.
(4) Ispitujui albu sud e, po slubenoj dunosti, paziti da li postoje povrede odredaba krivinog postupka iz lana 386 stav 1 ovog
zakonika.

Shodna primjena drugih odredaba

lan 418
(1) Na postupak po albi na rjeenje shodno e se primjenjivati odredbe l. 382, 384, 390, lana 392 st. 1, 3 i 4, l. 400 i 402 ovog
zakonika.
(2) Ako je alba izjavljena na rjeenje iz lana 471 ovog zakonika, o sjednici vijea obavjetava se dravni tuilac, a druga lica pod
uslovima iz lana 393 ovog zakonika.
(3) Ako ovim zakonikom nije drukije odreeno, sud je duan da odluku o albi sa spisima dostavi sudu koji je donio rjeenje, najkasnije u
roku od mjesec dana od dana prijema spisa od tog suda.
 Primjena odredaba ovog zakonika
lan 419
Ako ovim zakonikom nije drukije odreeno, odredbe l. 414 i 418 ovog zakonika primijenie se i na sva ostala rjeenja koja se donose po
ovom zakoniku.
Glava XXV
VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
1. PONAVLjANjE KRIVINOG POSTUPKA
Opta odredba
lan 420
Krivini postupak koji je okonan pravosnanim rjeenjem ili pravosnanom presudom moe se, na zahtjev ovlaenog lica, ponoviti samo
u sluajevima i pod uslovima propisanim ovim zakonikom.
Preinaenje presude bez ponavljanja postupka (nepravo ponavljanje krivinog postupka)
lan 421
(1) Pravosnana presuda moe se preinaiti i bez ponavljanja krivinog postupka ako:
1) je u dvije ili vie presuda protiv istog osuenog pravosnano izreeno vie kazni, a nijesu primijenjene odredbe o odmjeravanju
jedinstvene kazne za djela u sticaju;
2) je prilikom izricanja jedinstvene kazne, primjenom odredaba o sticaju krivinih djela iz Krivinog zakonika, uzeta kao utvrena i kazna
koja je ve obuhvaena u kazni izreenoj po odredbama o sticaju u ranijoj presudi;
3) se pravosnana presuda kojom je za vie krivinih djela izreena jedinstvena kazna ne bi mogla u jednom dijelu izvriti zbog amnestije,
pomilovanja ili iz drugih razloga.
4) u presudi nije uraunato vrijeme provedeno u ekstradicionom pritvoru.
(2) U sluaju iz stava 1 taka 1 ovog lana, sud e novom presudom preinaiti ranije presude u dijelu odluke o kazni i izrei jedinstvenu
kaznu. Za donoenje nove presude nadlean je prvostepeni sud koji je sudio u predmetu u kojem je izreena najstroija vrsta kazne, kod
istovrsnih kazni sud koji je izrekao najveu kaznu, a ako su kazne jednake sud koji je posljednji izrekao kaznu.
(3) U sluaju iz stava 1 taka 2 ovog lana sud koji je, prilikom izricanja jedinstvene kazne pogreno uzeo u obzir kaznu, koja je ve
obuhvaena u ranijoj presudi e preinaiti svoju presudu.
(4) U sluaju iz stava 1 taka 3 ovog lana sud koji je sudio u prvom stepenu preinaie raniju presudu u dijelu odluke o kazni i izrei novu
kaznu ili e utvrditi koliko se od kazne izreene ranijom presudom ima izvriti.
(5) U sluaju iz stava 1 taka 4 ovog lana, sud koji je sudio u prvom stepenu e preinaiti presudu u dijelu odluke o kazni, na nain to
e u izreenu kaznu uraunati vrijeme provedeno u ekstradicionom pritvoru.
(6) Novu presudu donosi sud na sjednici vijea, na predlog dravnog tuioca ili osuenog, a po sasluanju protivne stranke.
(7) Ako su u sluaju iz stava 1 ta. 1 i 2 ovog lana, prilikom izricanja kazne uzete u obzir i presude drugih sudova, ovjereni prepis nove
pravosnane presude dostavie se i tim sudovima.

Nastavljanje postupka
lan 422
(1) Ako je optunica odbaena zato to nije bilo optube ovlaenog tuioca ili potrebnog odobrenja dravnog organa ili su postojale druge
okolnosti koje privremeno sprjeavaju gonjenje, krivini postupak e se nastaviti im prestanu razlozi zbog kojih je donesena navedena
odluka.
(2) Ako je pravosnanim rjeenjem optunica odbaena u skladu sa lanom 367 stav 1 taka 1 ovog zakonika zbog stvarne nenadlenosti
suda, postupak e se, po optubi ovlaenog tuioca, nastaviti pred stvarno nadlenim sudom.
Ponavljanje postupka okonanog rjeenjem
lan 423
(1) Ako je mimo sluajeva iz lana 422 ovog zakonika krivini postupak pravosnano obustavljen u istrazi ili prije poetka glavnog pretresa,
po optubi ovlaenog tuioca, ponavljanje krivinog postupka moe se dozvoliti u skladu sa lanom 428 stav 3 ovog zakonika, kad se
podnesu novi dokazi na osnovu kojih se sud moe uvjeriti da su se stekli uslovi za ponovno pokretanje krivinog postupka.
(2) Krivini postupak pravosnano obustavljen do poetka glavnog pretresa moe se ponoviti kad je dravni tuilac odustao od gonjenja, a
oteeni gonjenje nije preduzeo, ako se dokae da je do odustanka dolo usljed krivinog djela zloupotrebe slubenog poloaja dravnog
tuioca. Na dokazivanje da je dravni tuilac uinio krivino djelo zloupotreba slubenog poloaja primjenjuje se odredba lana 424 stav 2
ovog zakonika.
(3) Ako je postupak obustavljen zbog toga to je oteeni kao tuilac odustao od gonjenja ili to se po zakoniku smatra da je odustao,
oteeni kao tuilac ne moe traiti ponavljanje postupka.
Ponavljanje krivinog postupka u korist okrivljenog
lan 424
(1) Krivini postupak okonan pravosnanom presudom moe se ponoviti u korist okrivljenog, ako:
1) je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa;
2) je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili lica koje je vrilo dokazne radnje;
3) se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji sami za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima mogu da dovedu do osloboenja lica
koje je bilo osueno ili do njegove osude po blaem krivinom zakonu;
4) je nekom za isto krivino djelo vie puta sueno ili ako je vie lica osueno za krivino djelo koje je moglo uiniti samo jedno lice ili
neka od njih;
5) se u sluaju osude za produeno krivino djelo ili za drugo krivino djelo koje po zakonu obuhvata vie istovrsnih ili vie raznovrsnih
radnji iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osueni nije uinio radnju koja je obuhvaena djelom iz osude, a
postojanje ovih injenica bi dovelo do primjene blaeg zakona ili bi bilo od bitnog uticaja na odmjeravanje kazne;
5a) je odlukom Ustavnog suda Crne Gore utvreno da su u toku krivinog postupka povrijeena ljudska prava i osnovne slobode i da je
presuda zasnovana na takvoj povredi, a da je ponavljanjem postupka mogue ispraviti uinjenu povredu;
6) je odlukom Evropskog suda za ljudska prava ili drugog suda osnovanog potvrenim meunarodnim ugovorom utvreno da su u toku
krivinog postupka povrijeena ljudska prava i osnovne slobode i da je presuda zasnovana na takvoj povredi, a da je ponavljanjem postupka
mogue ispraviti uinjenu povredu.
 (2) U sluajevima iz stava 1 ta. 1 i 2 ovog lana mora se pravosnanom presudom dokazati da su pomenuta lica oglaena krivim za
krivina djela u vezi navedenih radnji. Ako se postupak protiv tih lica ne moe sprovesti zbog toga to su umrla ili to postoje okolnosti koje
iskljuuju njihovo gonjenje, injenice iz stava 1 ta. 1 i 2 ovog lana se mogu utvrivati i drugim dokazima.

Ponavljanje krivinog postupka na tetu okrivljenog

lan 425
(1) Krivini postupak okonan pravosnanom presudom moe se ponoviti na tetu okrivljenog, ako:
1) se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili lica koje je vrilo dokazne radnje;
2) je presuda kojom se optuba odbija donesena zbog odustanka dravnog tuioca od optube, a dokae se da je do ovog odustanka
dolo usljed krivinog djela zloupotrebe slubenog poloaja dravnog tuioca;
3) se iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima podobni da prouzrokuju osudu lica
koje je bilo osloboeno ili njegovu osudu po stroijem krivinom zakonu.
(2) Ponavljanje krivinog postupka na tetu osloboenog ili osuenog lica nije dozvoljeno, ako je proteklo vie od est mjeseci od dana
kad je tuilac saznao za nove injenice ili nove dokaze.
Lica ovlaena za podnoenje zahtjeva za ponavljanje krivinog postupka
lan 426
(1) Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka mogu podnijeti stranke i branilac, a poslije smrti osuenog zahtjev u njegovu korist mogu
podnijeti dravni tuilac i lica iz lana 382 stav 2 ovog zakonika.
(2) Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka u korist okrivljenog moe se podnijeti i nakon to je osueni izdrao kaznu zatvora i bez
obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje.
(3) Ako sud koji bi bio nadlean za odluivanje o ponavljanju krivinog postupka iz lana 427 stav 1 ovog zakonika sazna da postoji razlog
za ponavljanje krivinog postupka obavijestie o tome osuenog, odnosno lice koje je ovlaeno da u korist osuenog podnese zahtjev.
Sadraj zahtjeva i sud nadlean za odluivanje o zahtjevu
lan 427
(1) O zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika suda koji je u ranijem postupku sudio u
prvom stepenu.
(2) U zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu trai ponavljanje i kojim se dokazima potkrjepljuju injenice na kojima se
zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadri ove podatke, sud e pozvati podnosioca da u odreenom roku zahtjev dopuni.
(3) Prilikom rjeavanja o zahtjevu, u vijeu po mogunosti nee uestvovati sudija koji je uestvovao u donoenju presude u ranijem
postupku.
Odluivanje o zahtjevu
lan 428
(1) Sud e rjeenjem zahtjev odbaciti, ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijelo neovlaeno
lice ili da nema zakonskih uslova za ponavljanje postupka ili da su injenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva izneseni u ranijem
zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravosnanim rjeenjem suda ili da injenice i dokazi oigledno nijesu podobni da se na
osnovu njih dozvoli ponavljanje ili da podnosilac zahtjeva nije postupio u skladu sa lanom 427 stav 2 ovog zakonika.
(2) Ako sud ne odbaci zahtjev, prepis zahtjeva e se dostaviti protivnoj stranci koja ima pravo da, u roku od osam dana, odgovori na
zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijea e odrediti da se razjasne injenice
i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.
(3) Poslije razjanjenja injenica i pribavljanja dokaza iz stava 2 ovog lana, sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za ponavljanje
postupka u skladu sa lanom 423 ovog zakonika. U ostalim sluajevima, kad su u pitanju krivina djela za koja se goni po slubenoj
dunosti, predsjednik vijea odredie da se spisi dostave dravnom tuiocu, koji e ih bez odlaganja, a najkasnije u roku od mjesec dana,
vratiti sa svojim miljenjem.
Dozvola za ponavljanje postupka
lan 429
(1) Kad dravni tuilac vrati spise, sud e, ako ne odredi da se dopuni utvrivanje injenica i pribavljanje dokaza iz lana 428 stav 2 ovog
zakonika, zahtjev za ponavljanje krivinog postupka uvaiti ili e zahtjev odbiti.
(2) Ako sud nae da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i za nekog od saoptuenih koji nije podnio zahtjev za
ponavljanje postupka, postupie po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev postoji.
(3) U rjeenju kojim se dozvoljava ponavljanje krivinog postupka sud e odluiti da se odmah odredi novi glavni pretres ili da se predmet
vrati u postupak istrage, odnosno da se sprovede istraga ako je nije bilo.
(4) Ako je zahtjev za ponavljanje krivinog postupka podnesen u korist osuenog, a sud smatra, s obzirom na podnesene dokaze, da
osueni moe u ponovljenom postupku biti osuen na takvu kaznu da bi se uraunavanjem ve izdrane kazne imao pustiti na slobodu ili da
moe biti osloboen od optube ili da optuba moe biti odbijena, odredie da se izvrenje presude odloi, odnosno prekine.
(5) Kad rjeenje kojim se dozvoljava ponavljanje krivinog postupka postane pravosnano, izvrenje kazne e se obustaviti, a sud e, po
predlogu dravnog tuioca, odrediti pritvor ako postoje uslovi iz lana 175 ovog zakonika.
Pravila ponovljenog postupka
lan 430
(1) Na novi postupak koji se vodi na osnovu rjeenja kojim je dozvoljeno ponavljanje krivinog postupka primjenjuju se odredbe zakona koje
su primijenjene na ranije pravosnano okonan postupak. U novom postupku sud nije vezan rjeenjima donesenim u ranijem postupku.
(2) Ako se novi postupak obustavi do poetka glavnog pretresa, sud e rjeenjem o obustavljanju postupka ukinuti i raniju presudu.
(3) Kad sud u novom postupku donese presudu, odluie da se ranija presuda djelimino ili u cjelini stavlja van snage ili da se ostavlja na
snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud e optuenom uraunati izdranu kaznu, a ako je ponavljanje odreeno samo za neko od
djela za koje je optueni bio osuen, sud e izrei novu jedinstvenu kaznu po odredbama Krivinog zakonika.
(4) Ako je zahtjev za ponavljanje postupka podnesen u korist osuenog, sud je u novom postupku vezan zabranom iz lana 400 ovog
zakonika.
Ponavljanje postupka kad je suenje obavljeno u odsustvu okrivljenog
lan 431
(1) Krivini postupak u kojem je neko lice osueno u odsustvu u skladu sa lanom 324 st. 2 i 3 ovog zakonika, ponovie se i mimo uslova
propisanih lanom 424 ovog zakonika, ako:
 1) osueni i njegov branilac podnesu zahtjev za ponavljanje postupka u roku od est mjeseci od dana kad se steknu uslovi da se
osuenom sudi u njegovom prisustvu;
2) je njegovo izdavanje strana drava odobrila pod uslovom da se postupak ponovi.
(2) Po isteku roka iz stava 1 taka 1 ovog lana ponavljanje postupka je dozvoljeno samo pod uslovima iz l. 424 i 426 ovog zakonika.
(3) U rjeenju kojim se dozvoljava ponavljanje krivinog postupka u sluajevima iz stava 1 ovog lana sud e odrediti da se osuenom
dostavi optunica ako mu ranije nije dostavljena, a moe odrediti da se predmet vrati u postupak istrage, odnosno da se sprovede istraga
ako je nije bilo.
(4) Prilikom izricanja nove presude u sluajevima iz stava 1 ovog lana sud je vezan zabranom iz lana 400 ovog zakonika.
Shodna primjena
lan 432
Odredbe ovog zakonika koje se odnose na ponavljanje krivinog postupka shodno se primjenjuju i kad je podnesen zahtjev za izmjenu
pravosnane sudske odluke zasnovane na zakonu ili drugom propisu koji je prestao da vai na osnovu odluke Ustavnog suda Crne Gore (u
daljem tekstu: Ustavni sud).
2. VANREDNO UBLAAVANjE KAZNE
Dozvoljenost zahtjeva
lan 433
Ublaavanje pravosnano izreene kazne koja nije izvrena, odnosno izdrana, dozvoljeno je kad se po pravosnanosti presude pojave
okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda ili sud za njih nije znao iako su postojale, a one bi oigledno dovele do blae osude.
Lica ovlaena za podnoenje zahtjeva
lan 434
(1) Zahtjev za vanredno ublaavanje kazne mogu podnijeti dravni tuilac, osueni i njegov branilac, kao i lica iz lana 382 stav 2 ovog
zakonika.
(2) Zahtjev za vanredno ublaavanje kazne ne zadrava izvrenje kazne.
Odluivanje o zahtjevu
lan 435
(1) O zahtjevu za vanredno ublaavanje kazne odluuje sud odreen zakonom.
(2) Zahtjev za vanredno ublaavanje kazne podnosi se sudu koji je donio prvostepenu presudu.
(3) Predsjednik vijea prvostepenog suda rjeenjem e odbaciti zahtjev koji je podnesen od lica koje nije ovlaeno na podnoenje
zahtjeva.
(4) Prvostepeni sud e utvrditi da li postoje razlozi za ublaavanje i, po pribavljenom miljenju dravnog tuioca, ako se postupak vodio po
njegovoj optubi, spise sa svojim obrazloenim predlogom e dostaviti sudu nadlenom za odluivanje o zahtjevu za vanredno ublaavanje
kazne.
(5) Ako se radi o krivinom djelu za koje se postupak vodio po optubi dravnog tuioca, sud koji odluuje o zahtjevu za vanredno
ublaavanje kazne e prije donoenja rjeenja spise dostaviti dravnom tuiocu koji postupa pred tim sudom. Dravni tuilac moe podnijeti
pisani predlog sudu.
(6) Sud e rjeenjem zahtjev odbiti, ako nae da nijesu ispunjeni zakonski uslovi za vanredno ublaavanje kazne. Ako zahtjev usvoji, sud
e presudom preinaiti pravosnanu presudu u dijelu odluke o kazni.
Opozivanje presude
lan 436
Presudu kojom je usvojio zahtjev za vanredno ublaavanje kazne sud e opozvati ako se, u skladu sa lanom 424 stav 2 ovog zakonika,
dokae da se zasniva na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka.
3. ZAHTJEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI
Razlozi za podizanje zahtjeva za zatitu zakonitosti
lan 437
(1) Protiv pravosnanih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim pravosnanim odlukama Vrhovno dravno tuilatvo
moe podii zahtjev za zatitu zakonitosti, ako je povrijeen zakon.
(2) Zahtjev iz stava 1 ovog lana Vrhovno dravno tuilatvo moe podii i kad je odlukom Evropskog suda za ljudska prava ili drugog suda
osnovanog potvrenim meunarodnim ugovorom utvreno da su u toku krivinog postupka povrijeena ljudska prava i osnovne slobode i da je
sudska odluka zasnovana na takvoj povredi, a nadleni sud nije dozvolio ponavljanje krivinog postupka ili se povreda uinjena sudskom
odlukom moe otkloniti ukidanjem odluke ili njenim preinaenjem, a bez ponovnog voenja postupka.
(3) Zahtjev iz stava 1 ovog lana Vrhovno dravno tuilatvo moe podii i kad je sudska odluka zasnovana na zakonu ili drugom propisu
koji je prestao da vai na osnovu odluke Ustavnog suda, ukoliko sud nije dozvolio ponavljanje krivinog postupka ili se povreda uinjena u
sudskoj odluci moe otkloniti ukidanjem odluke ili njenim preinaenjem, a bez ponavljanja postupka.
Predlog okrivljenog za podnoenje zahtjeva za zatitu zakonitosti
lan 438
(1) Okrivljeni koji je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora od jedne godine ili teu kaznu ili kaznu maloljetnikog zatvora i njegov branilac
mogu, u roku od 30 dana od dana kad je okrivljeni primio pravosnanu presudu, pisanim i obrazloenim predlogom traiti od Vrhovnog
dravnog tuilatva da podigne zahtjev za zatitu zakonitosti protiv pravosnane presude, zbog:
1) povrede Krivinog zakonika na tetu okrivljenog iz lana 387 ovog zakonika;
2) povrede odredaba krivinog postupka iz lana 386 stav 1 ta. 1, 3, 5, 6 i 7 ovog zakonika, ili zbog uestvovanja u rjeavanju u drugom,
odnosno treem stepenu sudije koji se morao izuzeti (lan 38 stav 1 ta. 1 do 5) ili zbog toga to je okrivljenom na glavnom pretresu ili
pretresu pred drugostepenim sudom uskraeno pravo da upotrebljava svoj jezik;
3) povrede prava okrivljenog na odbranu;
4) povrede odredaba krivinog postupka u albenom postupku, ako je ta povreda bila od uticaja na donoenje pravilne presude.
(2) Predlog iz stava 1 ovog lana, ne moe podnijeti okrivljeni koji nije podnio albu protiv presude, osim ako je presudom drugostepenog
suda umjesto oslobaanja od kazne, sudske opomene, uslovne osude ili novane kazne, izreena bezuslovna kazna zatvora, odnosno
kazna maloljetnikog zatvora umjesto vaspitne mjere.
(3) Vrhovno dravno tuilatvo e predlog iz stava 1 ovog lana rjeenjem odbiti kao neosnovan ako ocijeni da nema razloga za podizanje
zahtjeva za zatitu zakonitosti, a odbaciti ako je predlog podnijet neblagovremeno ili od strane neovlaenog lica.
(4) Protiv rjeenja iz stava 3 ovog lana, okrivljeni i njegov branilac mogu, u roku od osam dana od dana prijema rjeenja podnijeti albu
Vrhovnom sudu, preko Vrhovnog dravnog tuilatva.
(5) O albi iz stava 4 ovog lana rjeava vijee sastavljeno od troje sudija Vrhovnog suda, koje e albu odbaciti kao neblagovremenu ili
nedozvoljenu, ako je izjavljena van zakonskog roka, odnosno od strane neovlaenog lica, ili odbiti kao neosnovanu i potvrditi rjeenje iz
stava 3 ovog lana.
(6) Vijee iz stava 5 ovog lana e albu uvaiti i ukinuti pobijano rjeenje ako to rjeenje nema razloga ili su dati razlozi nejasni, zbog
ega je predlog neosnovan i predmet vratiti Vrhovnom dravnom tuilatvu na ponovni postupak i odluivanje.
(7) Ako vijee iz stava 5 ovog lana odbaci ili odbije albu, vratie spise predmeta Vrhovnom dravnom tuilatvu, sa dovoljnim brojem
ovjerenih prepisa svoje odluke.
(8) Vijee iz stava 5 ovog lana uvaie albu ako utvrdi da razlozi na koje se poziva okrivljeni ili branilac okrivljenog ine opravdanim
postupanje suda po predlogu za podizanje zahtjeva za zatitu zakonitosti. Ako vijee uvai albu, predlog okrivljenog i njegovog branioca za
podizanje zahtjeva za zatitu zakonitosti smatrae se zahtjevom za zatitu zakonitosti.
(9) U sluaju iz stava 8 ovog lana, Vrhovno dravno tuilatvo nastavie kao ovlaeni tuilac da uestvuje u postupku kao da je podignut
zahtjev za zatitu zakonitosti.

Sud nadlean za odluivanje

lan 439
(1) O zahtjevu za zatitu zakonitosti odluuje Vrhovni sud.
(2) Zahtjev za zatitu zakonitosti nije dozvoljen protiv presude koju je povodom zahtjeva za zatitu zakonitosti donio Vrhovni sud.
Odluivanje o zahtjevu za zatitu zakonitosti
lan 440
(1) O zahtjevu za zatitu zakonitosti Vrhovni sud odluuje na sjednici.
(2) Prije nego to predmet bude iznesen na odluivanje, sudija odreen za izvjestioca dostavie primjerak zahtjeva za zatitu zakonitosti
okrivljenom i braniocu, a moe, po potrebi, pribaviti dodatna obavjetenja o povredama zakona istaknutim u zahtjevu.
(3) O sjednici e se obavijestiti dravni tuilac.
(4) Vrhovni sud moe, s obzirom na sadraj zahtjeva za zatitu zakonitosti, odrediti da se odloi, odnosno prekine izvravanje
pravosnane sudske odluke.
(5) Vrhovni sud je duan da svoju odluku o zahtjevu za zatitu zakonitosti sa spisima dostavi prvostepenom ili drugostepenom sudu,
najkasnije u roku od etiri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva.
Ogranienost odluivanja, privilegija povezanosti i zabrana preinaenja na gore
lan 441
(1) Prilikom odluivanja o zahtjevu za zatitu zakonitosti Vrhovni sud e se ograniiti samo na ispitivanje povreda zakona na koje se
dravni tuilac poziva u svom zahtjevu.
(2) Ako Vrhovni sud nae da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist osuenog postoje i za nekog od saoptuenih u odnosu na koga
nije podignut zahtjev za zatitu zakonitosti postupie po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev postoji.
(3) Sud je prilikom donoenja odluke vezan zabranom iz lana 400 ovog zakonika.
Odbijanje zahtjeva
lan 442
Vrhovni sud e presudom odbiti zahtjev za zatitu zakonitosti kao neosnovan, ako utvrdi da ne postoji povreda zakona na koju se dravni
tuilac poziva u svom zahtjevu.
Usvajanje zahtjeva za zatitu zakonitosti
lan 443
(1) Kad Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za zatitu zakonitosti osnovan donijee presudu kojom e, prema prirodi povrede, preinaiti
pravosnanu odluku ili ukinuti u cjelini ili djelimino odluke prvostepenog i drugostepenog suda ili samo odluku drugostepenog suda i
predmet vratiti na ponovno odluivanje ili suenje prvostepenom ili drugostepenom sudu ili e se ograniiti samo na to da utvrdi povredu
zakona.
(2) Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti podignut na tetu okrivljenog, a Vrhovni sud nae da je osnovan, utvrdie samo da postoji povreda
zakona, ne dirajui u pravosnanu odluku.
(3) Ako drugostepeni sud po odredbama ovog zakonika nije bio ovlaen da otkloni povredu zakona koja je uinjena u prvostepenoj odluci
ili u sudskom postupku koji joj je prethodio, a Vrhovni sud prilikom odluivanja o zahtjevu za zatitu zakonitosti podignutom u korist
okrivljenog nae da je zahtjev osnovan i da radi otklanjanja uinjene povrede zakona treba prvostepenu odluku ukinuti ili preinaiti, ukinue ili
e preinaiti i drugostepenu odluku iako tom odlukom nije povrijeen zakon.
Ponavljanje krivinog postupka po osnovu zahtjeva za zatitu zakonitosti
lan 444
Ako se prilikom odluivanja o zahtjevu za zatitu zakonitosti koji je podignut u korist okrivljenog pojavi znatna sumnja o istinitosti odlunih
injenica utvrenih u odluci protiv koje je zahtjev podignut, zbog ega nije mogue odluiti o zahtjevu za zatitu zakonitosti, Vrhovni sud e
presudom kojom odluuje o zahtjevu za zatitu zakonitosti ukinuti tu odluku i narediti da se odri novi glavni pretres pred istim ili drugim
stvarno nadlenim prvostepenim sudom.
Ponovno suenje
lan 445
(1) Ako je pravosnana presuda ukinuta i predmet vraen na ponovno suenje, za osnovu e se uzeti ranija optunica ili njen dio koji se
odnosi na ukinuti dio presude.
(2) Sud je duan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud u odluci po zahtjevu za zatitu
zakonitosti.
(3) Pred prvostepenim, odnosno drugostepenim sudom stranke mogu isticati nove injenice i podnositi nove dokaze.
(4) Sud je prilikom donoenja nove odluke vezan zabranom propisanom iz lana 400 ovog zakonika.
(5) Ako je pored odluke prvostepenog suda ukinuta i odluka drugostepenog suda, predmet se dostavlja prvostepenom sudu preko
drugostepenog suda.
 D. POSEBNE ODREDBE O SKRAENOM POSTUPKU, POSTUPKU ZA KANjAVANjE BEZ GLAVNOG
PRETRESA I IZRICANjU SUDSKE OPOMENE
Glava XXVI
SKRAENI POSTUPAK
Sluajevi kad se vodi skraeni postupak
lan 446
U postupku za krivina djela za koja je kao glavna kazna propisana novana kazna ili zatvor do pet godina primjenjivae se odredbe l.
447 do 460 ovog zakonika, a na pitanja postupka koja nijesu posebno ureena ovim odredbama, primjenjivae se shodno ostale odredbe
ovog zakonika.
Optuni akti u skraenom postupku
lan 447
(1) Krivini postupak pokree se na osnovu optunog predloga dravnog tuioca, odnosno oteenog kao tuioca ili na osnovu privatne
tube.
(2) Optuni predlog i privatna tuba podnose se u potrebnom broju primjeraka za sud i okrivljenog.
Pritvor u skraenom postupku
lan 448
(1) Pritvor se moe odrediti, u cilju nesmetanog voenja krivinog postupka, protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je uinilo
krivino djelo, ako:
1) se krije ili se ne moe utvrditi njegov identitet ili postoje druge okolnosti koje oigledno ukazuju na opasnost od bjekstva;
2) posebne okolnosti ukazuju da e okrivljeni dovriti pokuano krivino djelo ili izvriti krivino djelo kojim prijeti ili ponoviti krivino djelo;
3) postoje okolnosti koje ukazuju da e okrivljeni unititi, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivinog djela ili da e ometati
postupak uticanjem na svjedoke, sauesnike ili prikrivae;
4) uredno pozvani okrivljeni izbjegava da doe na glavni pretres.
(2) Prije podnoenja optunog predloga pritvor moe trajati samo onoliko koliko je potrebno da se sprovedu dokazne radnje, ali ne due od
30 dana. O albi protiv rjeenja o pritvoru rjeava vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika.
(3) Na odreivanje, produenje i ukidanje pritvora od predaje optunog predloga do izricanja prvostepene presude primjenjuju se shodno
odredbe lana 179 ovog zakonika, pri emu je vijee duno da svakih mjesec dana ispita da li postoje razlozi za pritvor.
(4) Kad se okrivljeni nalazi u pritvoru sud je duan da postupa sa naroitom hitnou.
Preuzimanje gonjenja
lan 449
(1) Ako je krivinu prijavu podnio oteeni, a dravni tuilac u roku od mjesec dana po prijemu prijave ne podnese optuni predlog, niti
obavijesti oteenog da je odbacio prijavu, oteeni ima pravo da kao tuilac preduzme gonjenje, podnoenjem optunog predloga sudu.
(2) Ako u sluaju iz stava 1 ovog lana oteeni odustane od gonjenja ili se po zakonu smatra da je od gonjenja odustao, dravni tuilac
moe, bez obzira na uslove propisane za ponavljanje postupka, ponovo pokrenuti postupak, ako nije odbacio prijavu oteenog.
Sadraj optunog akta
lan 450
(1) Optuni predlog, odnosno privatna tuba treba da sadri: ime i prezime okrivljenog, nadimak, ako ga ima, ime i prezime roditelja,
datum i mjesto roenja, mjesto prebivalita i boravita, dravljanstvo ako ga ima, kratak opis krivinog djela i zakonski naziv krivinog djela,
oznaenje suda pred kojim se ima odrati glavni pretres, predlog koje dokaze treba izvesti na glavnom pretresu, predlog da se okrivljeni
oglasi krivim i osudi u skladu sa zakonom i potpis tuioca.
(2) U optunom predlogu moe se predloiti da se okrivljenom odredi pritvor. Ako se okrivljeni nalazi u pritvoru ili se za vrijeme sprovoenja
dokaznih radnji nalazio u pritvoru, naznaie se u optunom predlogu koliko je vremena u pritvoru.
(3) Kad dravni tuilac ocijeni da odravanje glavnog pretresa nije neophodno moe u optunom predlogu predloiti da se donese rjeenje
o kanjavanju, odnosno izricanju krivine sankcije u skladu sa l. 461 i 462 ovog zakonika.
Prethodno ispitivanje optunog predloga
lan 451
(1) Kad sud primi optuni predlog ili privatnu tubu, sudija e prethodno ispitati da li je sud nadlean, da li je stanje stvari dovoljno
razjanjeno za odluivanje po optunom predlogu i da li postoje uslovi za odbacivanje optunog predloga, odnosno privatne tube.
(2) Ako sudija utvrdi da postoje greke ili nedostaci u optunom predlogu, odnosno privatnoj tubi, vratie ih tuiocu da te nedostatke u
roku od tri dana otkloni. Ako oteeni kao tuilac ili privatni tuilac ne otkloni nedostatke u propisanom roku smatrae se da je odustao od
krivinog gonjenja i postupak e se obustaviti.
(3) Ako sudija utvrdi da je potrebno bolje razjanjenje stanja stvari da bi se ispitala osnovanost optunog predloga, vratie optuni predlog
dravnom tuiocu da u roku od 30 dana sprovede odreene dokazne radnje. Na zahtjev dravnog tuioca, iz opravdanih razloga, ovaj rok
moe se produiti. Ako dravni tuilac propusti rok, duan je da o razlozima proputanja obavijesti vieg dravnog tuioca.
(4) Ako sudija ne donese rjeenje iz st. 2 i 3 ovog lana, dostavie optuni predlog odnosno privatnu tubu okrivljenom i zakazae, odmah,
glavni pretres. Ako se glavni pretres ne zakae u roku od 30 dana od dana prijema optunog predloga ili privatne tube, sudija je duan da o
razlozima izvijesti predsjednika suda koji e preduzeti mjere da se glavni pretres to prije odri.
Ustupanje predmeta nadlenom sudu
lan 452
(1) Ako sudija utvrdi da je za suenje nadlean drugi sud, oglasie se nenadlenim i po pravosnanosti rjeenja ustupiti predmet tom
sudu, a ako utvrdi da je za suenje nadlean vii sud, ustupie predmet na dalji postupak dravnom tuiocu koji postupa pred viim sudom.
Ako dravni tuilac smatra da je za suenje nadlean sud koji mu je dostavio predmet, zatraie odluku vijea suda pred kojim postupa.
(2) Poslije zakazivanja glavnog pretresa sud se ne moe po slubenoj dunosti oglasiti mjesno nenadlenim.
Odbijanje ili odbacivanje optunog akta
lan 453
(1) Sudija e rjeenjem odbiti optuni predlog ili privatnu tubu, ako nae da postoje razlozi iz lana 294 stav 1 ovog zakonika.
(2) Sudija e rjeenjem odbaciti optuni predlog ili privatnu tubu, ako nae da postoje razlozi iz lana 294 stav 2 ovog zakonika.
 (3) Rjeenje sa kratkim obrazloenjem dostavlja se dravnom tuiocu, oteenom kao tuiocu, privatnom tuiocu i okrivljenom.
Pozivanje na glavni pretres
lan 454
(1) Sudija poziva na glavni pretres okrivljenog i njegovog branioca, tuioca, oteenog i njihove zakonske zastupnike i punomonike,
svjedoke, vjetake i tumaa, a po potrebi pribavlja i predmete koji treba da slue kao dokaz na glavnom pretresu.
(2) Okrivljenom e se u pozivu naznaiti da na glavni pretres moe doi sa dokazima za svoju odbranu ili da dokaze blagovremeno saopti
sudu kako bi se mogli pribaviti za glavni pretres. U pozivu e se okrivljeni upozoriti da e se glavni pretres odrati i u njegovom odsustvu, ako
za to postoje uslovi iz lana 457 ovog zakonika. Okrivljenom e se uz poziv dostaviti i optuni predlog, odnosno privatna tuba i pouie se
da ima pravo da uzme branioca, ali da se, u sluaju kad odbrana nije obavezna, zbog nedolaska branioca na glavni pretres ili uzimanja
branioca tek na glavnom pretresu, glavni pretres ne mora odloiti.
(3) Okrivljenom se poziv mora dostaviti tako da od dana dostavljanja poziva do dana glavnog pretresa ostane dovoljno vremena za
pripremanje odbrane, a najmanje osam dana. Po pristanku okrivljenog ovaj rok se moe skratiti.
Mjesto odravanja glavnog pretresa
lan 455
Glavni pretres se odrava u mjestu suda. U hitnim sluajevima, naroito kad treba izvriti uviaj ili kad je to u interesu lakeg sprovoenja
dokaznog postupka, moe se, po odobrenju predsjednika suda, glavni pretres odrati i u mjestu gdje je krivino djelo uinjeno ili gdje se ima
sprovesti uviaj, ako je to mjesto na podruju tog suda.
Prigovor mjesne nenadlenosti
lan 456
(1) Prigovor mjesne nenadlenosti moe se podnijeti najkasnije do poetka glavnog pretresa.
(2) Sudija koji je sprovodio dokazne radnje nije izuzet da postupa na glavnom pretresu.
Nedolazak okrivljenog
lan 457
Ako okrivljeni ne doe na glavni pretres, iako je uredno pozvan ili mu se poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene
adrese ili boravita, sud moe odluiti da se glavni pretres odri i u njegovom odsustvu pod uslovom da njegovo prisustvo nije nuno i da je
prije toga bio sasluan.
Tok pretresa
lan 458
(1) Glavni pretres poinje objavljivanjem glavne sadrine optunog predloga ili privatne tube. Zapoeti glavni pretres zavrie se, po
mogunosti, bez prekidanja.
(2) U sluaju potpunog priznanja okrivljenog datog na glavnom pretresu sud e, uz saglasan predlog stranaka, prekinuti dokazni postupak i
prei na izricanje krivine sankcije, osim ako posumnja u istinitost priznanja.
(3) Pod uslovima iz stava 2 ovog lana sud moe izrei sudsku opomenu, uslovnu osudu, novanu kaznu, kaznu rada u javnom interesu i
kaznu zatvora do jedne godine, a uz njih jednu ili vie sljedeih mjera bezbjednosti: oduzimanje predmeta, zabranu upotrebe motornog vozila
i oduzimanje imovinske koristi.
(4) Ako u toku ili po zavretku glavnog pretresa sudija nae da je za suenje nadlean vii sud, dostavie spise nadlenom dravnom
tuiocu. Kad utvrdi da postoji neki od razloga iz lana 367 ovog zakonika sudija e rjeenjem odbaciti optubu.
(5) Po zakljuenju glavnog pretresa sud e odmah izrei presudu i objaviti je sa bitnim razlozima. Presuda se mora izraditi pisano, u roku
od osam dana od dana objavljivanja.
(6) Protiv presude alba se moe izjaviti u roku od osam dana od dana dostavljanja prepisa presude.
(7) Stranke i oteeni se mogu odrei prava na albu odmah po objavljivanju presude. U tom sluaju prepis presude dostavie se stranci i
oteenom samo ako to zahtijevaju. Ako su se obje stranke i oteeni po objavljivanju presude odrekli prava na albu i ako niko od njih nije
zahtijevao dostavljanje presude, pisano izraena presuda ne mora da sadri obrazloenje.
(8) Na ukidanje pritvora poslije izricanja presude shodno e se primjenjivati odredbe lana 376 ovog zakonika.
(9) Kad sud izrekne kaznu zatvora okrivljenom se moe odrediti pritvor, odnosno produenje pritvora, ako postoje razlozi iz lana 448 stav
1 ovog zakonika. U tom sluaju pritvor moe trajati do pravosnanosti presude, ali najdue dok okrivljenom ne istekne kazna zatvora koju je
izrekao prvostepeni sud.
Roite radi mirenja
lan 459
(1) Prije zakazivanja glavnog pretresa za krivina djela za koja se goni po privatnoj tubi sudija moe pozvati samo privatnog tuioca i
okrivljenog da odreenog dana dou u sud radi prethodnog razjanjavanja stvari, ako smatra da bi to bilo cjelishodno za bre okonanje
postupka. Okrivljenom se uz poziv dostavlja i prepis privatne tube.
(2) Ako ne doe do izmirenja stranaka i povlaenja privatne tube, sudija e uzeti izjave od stranaka i pozvati ih da daju svoje predloge u
vezi pribavljanja dokaza.
(3) Ako sudija ne nae da postoje uslovi za odbacivanje tube, donijee odluku o tome koji e se dokazi izvesti na glavnom pretresu i
zakazae, po pravilu, odmah glavni pretres i saoptie to strankama.
(4) Ako privatni tuilac i okrivljeni prije dolaska u sud, a ni pred sudom ne predloe izvoenje dokaza, a sudija smatra da nije potrebno
pribavljanje dokaza i ne postoje neki drugi razlozi za posebno zakazivanje glavnog pretresa, sudija moe odmah otvoriti glavni pretres i po
izvoenju dokaza koji se nalaze pred sudom donijeti odluku povodom privatne tube. Na ovo e se posebno upozoriti privatni tuilac i
okrivljeni prilikom dostavljanja poziva.
(5) U sluaju neodazivanja privatnog tuioca na poziv iz stava 1 ovog lana primjenie se odredba lana 57 ovog zakonika.
(6) U sluaju nedolaska okrivljenog, ako je sudija odluio da otvori glavni pretres primijenie se odredba lana 457 ovog zakonika.
Izuzetno prisustvo stranaka na sjednici albenog vijea
lan 460
(1) Kad drugostepeni sud rjeava o albi protiv presude prvostepenog suda donesene po skraenom postupku obje stranke e se
obavijestiti o sjednici vijea drugostepenog suda samo ako predsjednik vijea ili vijee nae da bi prisustvo stranaka ili jedne od njih bilo
korisno za razjanjenje stvari.
(2) Ako je rije o krivinom djelu za koje se postupak vodi po zahtjevu dravnog tuioca, predsjednik vijea e, prije sjednice vijea,
dostaviti spise dravnom tuiocu, koji moe podnijeti svoj pisani predlog.
Glava XXVII
 POSTUPAK ZA IZRICANjE KRIVINE SANKCIJE BEZ GLAVNOG PRETRESA
Rjeenje o kanjavanju
lan 461
(1) Za krivina djela za koja je kao glavna kazna propisana novana kazna ili zatvor do tri godine sudija moe, na predlog dravnog
tuioca, a uz pristanak okrivljenog, donijeti rjeenje o kanjavanju bez odravanja glavnog pretresa.
(2) Predlog za donoenje rjeenja iz stava 1 ovog lana dravni tuilac daje u optunom predlogu, kad ocijeni da odravanje glavnog
pretresa nije potrebno.
(3) Ako je podnesen imovinskopravni zahtjev, ovlaeno lice e biti upueno na parnicu.
Izricanje sankcija, odnosno mjera
lan 462
(1) Rjeenjem iz lana 461 stav 1 ovog zakonika sudija moe izrei novanu kaznu, rad u javnom interesu, uslovnu osudu ili sudsku
opomenu i uz nju oduzimanje imovinske koristi i jednu ili vie od sljedeih mjera bezbjednosti: oduzimanje predmeta i zabrana upravljanja
motornim vozilom.
(2) Novana kazna moe biti izreena u iznosu do 3.000 , a zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju do dvije godine.
Pretpostavke za donoenje i sadraj rjeenja o kanjavanju
lan 463
(1) Prije nego to utvrdi da li postoje pretpostavke za donoenje rjeenja o kanjavanju sudija e ispitati optuni predlog u skladu sa
lanom 451 stav 1 i utvrditi da li postoje razlozi za postupanje iz l. 452 i 453 ovog zakonika. Ako utvrdi da pretpostavke za donoenje
rjeenja o kanjavanju nijesu ispunjene, sudija e dostaviti optubu okrivljenom i odmah e zakazati glavni pretres.
(2) Ako se sudija saglasi sa predlogom dravnog tuioca pribavie podatke o ranijim osudama, a po potrebi i o linosti okrivljenog, a nakon
sasluanja okrivljenog i uz njegov pristanak donijee rjeenje o kanjavanju.
(3) Rjeenje o kanjavanju sadri: da je predlog dravnog tuioca prihvaen, line podatke okrivljenog, djelo za koje se oglaava krivim,
injenice i okolnosti koje ine obiljeja krivinog djela i od kojih zavisi primjena odreene odredbe Krivinog zakonika, zakonski naziv
krivinog djela i koje su odredbe Krivinog zakonika i drugog zakona primijenjene, odluku o izreenoj novanoj kazni i mjeri, odluku o
upuivanju ovlaenog lica na ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u parninom postupku i obrazloenje izreene kazne i mjere.
Dostavljanje rjeenja i pravo na albu
lan 464
(1) Rjeenje o kanjavanju se dostavlja dravnom tuiocu i okrivljenom.
(2) Na rjeenje o kanjavanju dozvoljena je alba u roku od osam dana. alba se moe izjaviti samo zbog odluke o kazni i zbog povrede
odredaba lana 461 ovog zakonika.
Glava XXVIII
POSEBNE ODREDBE O IZRICANjU SUDSKE OPOMENE
Izricanje sudske opomene
lan 465
(1) Sudska opomena se izrie rjeenjem.
(2) Ukoliko u ovoj glavi nije drukije propisano, odredbe ovog zakonika koje se odnose na presudu kojom se optueni oglaava krivim
primjenjuju se shodno i na rjeenje o sudskoj opomeni.
Sadraj rjeenja o sudskoj opomeni
lan 466
(1) Rjeenje o sudskoj opomeni objavljuje se odmah po zavretku glavnog pretresa, sa bitnim razlozima. Tom prilikom okrivljeni e se
upozoriti da mu se za krivino djelo koje je uinio ne izrie kazna, jer se oekuje da e i sudska opomena na njega dovoljno uticati da vie
ne vri krivina djela. Ako se rjeenje o sudskoj opomeni objavljuje u odsustvu okrivljenog, sud e ovo upozorenje unijeti u obrazloenje
rjeenja. Na odricanje od prava na albu i pisanu izradu rjeenja shodno se primjenjuje odredba lana 458 stav 7 ovog zakonika.
(2) U dispozitivu rjeenja o sudskoj opomeni, pored linih podataka o okrivljenom, navee se samo da se okrivljenom izrie sudska
opomena za djelo koje je predmet optube i zakonski naziv krivinog djela. Dispozitiv rjeenja o sudskoj opomeni obuhvata i podatke iz
lana 374 stav 1 ta. 5 i 7 ovog zakonika.
(3) U obrazloenju rjeenja sud e iznijeti kojim se razlozima rukovodio prilikom izricanja sudske opomene.
Osnovi za pobijanje rjeenja o sudskoj opomeni
lan 467
(1) Rjeenje o sudskoj opomeni moe se pobijati zbog osnova iz lana 385 ta. 1, 2 i 3 ovog zakonika, kao i zbog toga to nijesu
postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje sudske opomene.
(2) Ako rjeenje o sudskoj opomeni sadri odluku o mjerama bezbjednosti, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka i
imovinskopravnom zahtjevu, ova odluka moe se pobijati iz razloga to sud nije pravilno primijenio mjeru bezbjednosti ili oduzimanje
imovinske koristi, odnosno to je odluku o trokovima krivinog postupka ili imovinskopravnom zahtjevu donio protivno zakonskim
odredbama.
Povrede Krivinog zakonika
lan 468
Povreda Krivinog zakonika u sluaju izricanja sudske opomene postoji ako je Krivini zakonik povrijeen po pitanjima iz lana 387 ta. 1
do 4 ovog zakonika.
Odluka drugostepenog suda o albi
lan 469
(1) Ako je albu protiv rjeenja o sudskoj opomeni izjavio tuilac na tetu okrivljenog, drugostepeni sud moe donijeti presudu kojom se
okrivljeni oglaava krivim i izrie mu se kazna ili uslovna osuda, ako nae da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice, a da se
pravilnom primjenom zakona moe izrei kazna ili uslovna osuda.
(2) Povodom albe protiv rjeenja o sudskoj opomeni drugostepeni sud moe donijeti rjeenje kojim se optuba odbacuje ili presudu kojom
se optuba odbija ili se okrivljeni oslobaa od optube, ako nae da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice i da se pravilnom
 primjenom zakona moe izrei jedna od ovih odluka.
(3) Kad postoje uslovi iz lana 406 ovog zakonika, drugostepeni sud e donijeti rjeenje kojim se odbija alba kao neosnovana i potvruje
rjeenje prvostepenog suda o sudskoj opomeni.
D i o t r e i
P O S E B N I P O S T U P C I
Glava XXIX
POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA BEZBJEDNOSTI, ODUZIMANjE IMOVINSKE KORISTI,
TRAJNO ODUZIMANjE IMOVINE IJE ZAKONITO PORIJEKLO NIJE DOKAZANO I OPOZIVANjE
USLOVNE OSUDE
1. POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA BEZBJEDNOSTI
Opte odredbe o izricanju mjere bezbjednosti obaveznog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj
ustanovi, odnosno psihijatrijskog lijeenja na slobodi
lan 470
(1) Ako je okrivljeni uinio djelo u stanju neuraunljivosti, dravni tuilac e podnijeti sudu predlog da izrekne mjeru bezbjednosti
obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja tog uinioca u zdravstvenoj ustanovi, odnosno predlog za obavezno psihijatrijsko lijeenje
uinioca na slobodi, ako za izricanje takve mjere postoje uslovi propisani Krivinim zakonikom.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana okrivljeni koji se nalazi u pritvoru e se do zavretka postupka za primjenu mjera bezbjednosti
privremeno smjestiti u odgovarajuu psihijatrijsku ustanovu ili u neku drugu odgovarajuu prostoriju.
(3) Poslije podnoenja predloga iz stava 1 ovog lana okrivljeni mora imati branioca.
Izricanje mjere bezbjednosti obaveznog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi,
odnosno obaveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi i obustava postupka za izricanje tih
mjera
lan 471
(1) O izricanju mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog psihijatrijskog lijeenja
na slobodi odluuje, poslije odranog glavnog pretresa, sud nadlean za suenje u prvom stepenu.
(2) Pored lica koja se moraju pozvati na glavni pretres, pozvae se kao vjetaci i psihijatri iz psihijatrijske ustanove kojoj je bilo povjereno
vjetaenje o uraunljivosti okrivljenog. Okrivljeni e se pozvati ako je njegovo stanje takvo da moe prisustvovati glavnom pretresu. O
glavnom pretresu e se obavijestiti brani drug okrivljenog i njegovi roditelji, odnosno staralac, a prema okolnostima i drugi bliski srodnici.
(3) Ako sud na osnovu sprovedenih dokaza utvrdi da je okrivljeni uinio odreeno krivino djelo i da je u vrijeme izvrenja krivinog djela bio
neuraunljiv odluie, na osnovu sasluanja pozvanih lica i nalaza i miljenja vjetaka, da li e okrivljenom izrei mjeru bezbjednosti
obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi, odnosno obaveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi. Prilikom
odluivanja koju e od tih mjera bezbjednosti izrei sud nije vezan za predlog dravnog tuioca.
(4) Ako sud nae da okrivljeni nije bio neuraunljiv, obustavie postupak za izricanje mjera bezbjednosti.
(5) Protiv rjeenja suda mogu, u roku od osam dana od dana prijema rjeenja, izjaviti albu sva lica iz lana 382 ovog zakonika, osim
oteenog.
Izricanje mjera nakon izmjene optunog akta na glavnom pretresu
lan 472
Mjere bezbjednosti iz lana 470 stav 1 ovog zakonika mogu se izrei i kad dravni tuilac na glavnom pretresu izmijeni podignutu
optunicu, odnosno optuni predlog, podnoenjem predloga za izricanje tih mjera.
Izricanje kazne i mjere bezbjednosti
lan 473
Kad sud izrekne kaznu licu koje je izvrilo krivino djelo u stanju bitno smanjene uraunljivosti, tom presudom e izrei i mjeru
bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi ako utvrdi da za to postoje zakonski uslovi propisani
Krivinim zakonikom.
Dostavljanje odluke sudu koji odluuje o liavanju poslovne sposobnosti
lan 474
Pravosnana odluka kojom je izreena mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi, odnosno
obaveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi iz l. 471 i 473 ovog zakonika dostavie se sudu koji je nadlean da odlui o lienju poslovne
sposobnosti. O odluci e se obavijestiti i organ starateljstva.
Ispitivanje opravdanosti izreenih mjera
lan 475
(1) Sud koji je izrekao mjeru bezbjednosti ispitivae, po slubenoj dunosti, svakih devet mjeseci, da li je prestala potreba za lijeenjem i
uvanjem u psihijatrijskoj ustanovi. Psihijatrijska ustanova, organ starateljstva i lice kome je izreena mjera bezbjednosti mogu tom sudu
podnijeti predlog za obustavu mjere. Po sasluanju dravnog tuioca sud e ovu mjeru obustaviti i odrediti otputanje uinioca iz
psihijatrijske ustanove, ako na osnovu miljenja psihijatra utvrdi da je prestala potreba za lijeenjem i uvanjem u toj ustanovi, a moe
odrediti i njegovo obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi. Ako predlog za obustavu mjere bude odbijen moe se ponovo podnijeti po
proteku est mjeseci od dana donoenja te odluke.
(2) Kad se iz psihijatrijske ustanove otputa uinilac ija je uraunljivost bila bitno smanjena, a u toj ustanovi je proveo manje vremena
nego to iznosi kazna zatvora na koju je osuen, sud e rjeenjem o otputanju odluiti da li e to lice izdrati ostatak kazne ili e biti
puteno na uslovni otpust. Uiniocu koji se puta na uslovni otpust moe se izrei i mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja na
slobodi, ako za to postoje zakonski uslovi.
(3) Po slubenoj dunosti ili na predlog psihijatrijske ustanove u kojoj se okrivljeni lijei ili je trebalo da se lijei, a po sasluanju dravnog
tuioca, sud moe uiniocu prema kome je primijenjena mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi izrei mjeru
bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi, ako ustanovi da se uinilac nije podvrgao lijeenju ili ga je
samovoljno napustio ili da je i pored lijeenja ostao tako opasan za svoju okolinu da je potrebno njegovo uvanje i lijeenje u psihijatrijskoj
ustanovi. Prije donoenja odluke sud e, po potrebi, pribaviti i miljenje psihijatra, a okrivljeni e se sasluati, ako to njegovo stanje
dozvoljava.
(4) Odluke iz st. 1, 2 i 3 ovog lana donosi sud na sjednici vijea iz lana 24 stav 7 ovog zakonika. O sjednici vijea se obavjetavaju
dravni tuilac i branilac. Prije donoenja odluke sasluae se uinilac, ako je to potrebno i mogue.
Postupak u sluaju predloga za izricanje mjere bezbjednosti obavezno lijeenje
alkoholiara ili obavezno lijeenje narkomana
lan 476
(1) O izricanju mjere bezbjednosti obavezno lijeenje alkoholiara i obavezno lijeenje narkomana sud odluuje nakon to pribavi nalaz i
miljenje vjetaka. Vjetak treba da se izjasni i o mogunostima lijeenja okrivljenog.
(2) Ako je uslovnom osudom uiniocu odreeno lijeenje na slobodi, a on se nije podvrgao lijeenju ili ga je samovoljno napustio, sud
moe, po slubenoj dunosti ili na predlog ustanove u kojoj se uinilac lijeio ili je trebalo da se lijei, a po sasluanju dravnog tuioca i
uinioca, odrediti opozivanje uslovne osude ili prinudno izvrenje izreene mjere obavezno lijeenje alkoholiara ili obavezno lijeenje
narkomana u zdravstvenoj ustanovi ili drugoj specijalizovanoj ustanovi. Prije donoenja odluke sud e, po potrebi, pribaviti i miljenje
vjetaka.
Postupak za izricanje mjere bezbjednosti oduzimanje predmeta
lan 477
(1) Predmeti koji se u skladu sa Krivinim zakonikom mogu oduzeti, oduzee se i kad se krivini postupak ne zavri presudom kojom se
optueni oglaava krivim, ako to zahtijevaju razlozi bezbjednosti ljudi i imovine ili razlozi morala ili ako i dalje postoji opasnost da e biti
upotrijebljeni za izvrenje krivinog djela.
(2) Posebno rjeenje o tome donosi organ pred kojim se vodio postupak u asu kad je postupak zavren, odnosno kad je obustavljen.
(3) Rjeenje o oduzimanju predmeta iz stava 1 ovog lana donosi vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika i kad je u presudi kojom je
optueni oglaen krivim proputeno da se donese ta odluka.
(4) Ovjereni prepis odluke o oduzimanju predmeta dostavie se vlasniku predmeta, ako je vlasnik poznat.
(5) Protiv odluke iz st. 2 i 3 ovog lana vlasnik predmeta ima pravo na albu zbog nepostojanja zakonskog osnova za oduzimanje
predmeta. Ako rjeenje iz stava 2 ovog lana nije donio sud, o albi odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika suda koji je bio
nadlean za suenje u prvom stepenu. Ako je rjeenje o oduzimanju predmeta donijelo vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika
provostepenog suda u sluaju iz stava 3 ovog lana, o albi na to rjeenje odluuje vijee neposredno vieg suda.
2. POSTUPAK ZA ODUZIMANjE IMOVINSKE KORISTI
Opte odredbe o oduzimanju imovinske koristi
lan 478
(1) Imovinska korist pribavljena izvrenjem krivinog djela utvruje se u izviaju, prethodnom postupku i na glavnom pretresu po slubenoj
dunosti.
(2) Sud i drugi organi duni su da u izviaju, prethodnom postupku i na glavnom pretresu prikupljaju dokaze i utvruju okolnosti koje su od
vanosti za utvrivanje imovinske koristi.
(3) Ako je oteeni podnio imovinskopravni zahtjev za povraaj stvari pribavljenih krivinim djelom, odnosno za isplatu iznosa koji odgovara
vrijednosti stvari, imovinska korist e se utvrivati samo u onom dijelu koji nije obuhvaen imovinskopravnim zahtjevom.
Oduzimanje imovinske koristi od drugog lica
lan 479
(1) U sluaju oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom od drugog lica na koje je imovinska korist prenesena ili za koje je
imovinska korist pribavljena, to lice kao i predstavnik pravnog lica pozvae se radi sasluanja u istrazi i na glavnom pretresu. U pozivu e se
to lice upozoriti da e se postupak sprovesti i bez njegovog prisustva.
(2) Predstavnik pravnog lica sasluae se na glavnom pretresu poslije okrivljenog. Na taj nain postupie se u odnosu na drugo lice iz
stava 1 ovog lana, ako nije pozvano kao svjedok.
(3) Lice na koje je imovinska korist prenesena ili lice za koje je imovinska korist pribavljena, odnosno predstavnik pravnog lica, ovlaeno
je da u vezi sa utvrivanjem imovinske koristi predlae dokaze i da, po ovlaenju predsjednika vijea, postavlja pitanje okrivljenom,
svjedocima i vjetacima.
(4) Iskljuenje javnosti na glavnom pretresu ne odnosi se na lice na koje je imovinska korist prenesena ili za koje je imovinska korist
pribavljena, odnosno predstavnika pravnog lica.
(5) Ako sud tek u toku glavnog pretresa utvrdi da postoje uslovi za oduzimanje imovinske koristi, prekinue glavni pretres i pozvati lice na
koje je imovinska korist prenesena ili za koje je imovinska korist pribavljena, odnosno predstavnika pravnog lica.
Utvrivanje iznosa imovinske koristi po slobodnoj ocjeni
lan 480
Sud e visinu iznosa imovinske koristi odmjeriti po slobodnoj ocjeni, ako bi njeno utvrivanje izazvalo nesrazmjerne tekoe ili znatno
odugovlaenje postupka.
Odreivanje privremenih mjera obezbjeenja
lan 481
Kad postoje uslovi za oduzimanje imovinske koristi, sud e, po slubenoj dunosti ili na predlog dravnog tuioca, odrediti privremene
mjere obezbjeenja po odredbama zakona kojim je ureen izvrni postupak. U tom sluaju shodno se primjenjuju odredbe lana 243 ovog
zakonika.
Izricanje oduzimanja imovinske koristi
lan 482
(1) Oduzimanje imovinske koristi sud moe izrei u presudi kojom se optueni oglaava krivim, u rjeenju o kanjavanju bez glavnog
pretresa, u rjeenju o sudskoj opomeni ili u rjeenju o primjeni vaspitne mjere, kao i u rjeenju kojim se izrie mjera bezbjednosti obavezno
psihijatrijsko lijeenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi i obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi.
(2) U izreci presude ili u dispozitivu rjeenja, sud e navesti koji se predmeti od vrijednosti, novani iznos ili neka druga imovinska korist
oduzimaju.
(3) Ovjereni prepis presude, odnosno rjeenja dostavlja se i licu na koje je imovinska korist prenesena ili za koje je imovinska korist
pribavljena, odnosno predstavniku pravnog lica, ako je sud izrekao oduzimanje imovinske koristi od tog lica ili od pravnog lica.
 Zahtjev za ponavljanje postupka u vezi oduzimanja imovinske koristi
lan 483
Lice iz lana 479 ovog zakonika moe podnijeti zahtjev za ponavljanje krivinog postupka u vezi odluke o oduzimanju imovinske koristi.
Shodna primjena odredaba o albi
lan 484
Na albu protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi shodno e se primjenjivati odredbe lana 383 st. 2 i 3 i l. 391 i 395 ovog zakonika.
Primjena drugih odredaba zakonika
lan 485
Na postupak za izricanje mjera bezbjednosti ili za oduzimanje imovinske koristi shodno e se primjenjivati druge odredbe ovog zakonika,
ako odredbama ove glave nije drukije odreeno.
3. - potpoglavlje brisano -
l. 486 - 489

- prestali da vae -
4. POSTUPAK ZA OPOZIVANjE USLOVNE OSUDE
lan 490
(1) Kad je uslovnom osudom odreeno da e se kazna izvriti ako osueni ne vrati imovinsku korist, ne naknadi tetu ili ne ispuni druge
obaveze, a osueni u odreenom roku nije ispunio te obaveze, sud koji je sudio u prvom stepenu sprovee postupak za opozivanje uslovne
osude na predlog ovlaenog tuioca ili po slubenoj dunosti.
(2) Sudija koji za to bude odreen sasluae osuenog, ako je dostupan i sprovee potrebne radnje radi utvrivanja injenica i
prikupljanja dokaza vanih za odluku.
(3) Poslije toga e predsjednik vijea zakazati sjednicu vijea, o kojoj e obavijestiti tuioca, osuenog i oteenog. Nedolazak stranaka i
oteenog, ako su uredno obavijeteni, ne sprjeava odravanje sjednice vijea.
(4) Ako sud utvrdi da osueni nije ispunio obavezu koja mu je bila odreena presudom, donijee presudu kojom e opozvati uslovnu osudu
i odrediti da se utvrena kazna izvri ili odrediti novi rok za ispunjenje obaveze ili ukinuti taj uslov ili odreenu obavezu zamijeniti drugom
obavezom. Ako sud nae da nema osnova za donoenje neke od tih odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opozivanje uslovne osude.
(5) Protiv presude iz stava 4 ovog lana albu moe izjaviti i oteeni, ako se presudom dira u njegove interese.
Glava XXX
POSTUPAK ZA REHABILITACIJU, PRESTANAK PRAVNIH POSLjEDICA OSUDE I MJERA
BEZBJEDNOSTI
Donoenje rjeenja o zakonskoj rehabilitaciji po slubenoj dunosti
lan 491
(1) Kad po Krivinom zakoniku rehabilitacija nastaje protekom odreenog vremena i pod uslovom da osueni u tom vremenu ne uini novo
krivino djelo, rjeenje o rehabilitaciji donosi po slubenoj dunosti organ nadlean za voenje kaznene evidencije, izuzev u sluaju kad je
izreena uslovna osuda.
(2) Prije donoenja rjeenja o rehabilitaciji izvrie se potrebna provjeravanja, a naroito e se prikupiti podaci o tome da li je protiv
osuenog u toku krivini postupak za neko novo krivino djelo uinjeno prije zavretka postupka rehabilitacije.
Donoenje rjeenja o zakonskoj rehabilitaciji osuenog po njegovom zahtjevu
lan 492
(1) Ako nadleni organ ne donese rjeenje o rehabilitaciji, osueno lice moe zahtijevati da se utvrdi da je rehabilitacija nastala po
Krivinom zakoniku.
(2) Ako nadleni organ ne postupi po zahtjevu osuenog u roku od mjesec dana od dana prijema zahtjeva, osueni moe traiti da sud
koji je u prvom stepenu izrekao presudu donese rjeenje o rehabilitaciji.
(3) O zahtjevu osuenog odluuje sud po pribavljenom miljenju dravnog tuioca.
Rehabilitacija lica kome je izreena uslovna osuda
lan 493
Ako uslovna osuda ne bude opozvana ni poslije jedne godine od isteka roka provjeravanja, sud koji je sudio u prvom stepenu donijee
rjeenje o rehabilitaciji. Ovo rjeenje dostavie se osuenom, dravnom tuiocu i organu nadlenom za voenje kaznene evidencije.
Rehabilitacija na osnovu sudske odluke
lan 494
(1) Postupak za sudsku rehabilitaciju pokree se po molbi osuenog.
(2) Molba se podnosi sudu koji je sudio u prvom stepenu.
(3) Sudija koji za to bude odreen prethodno e ispitati da li je isteklo vrijeme provjeravanja po zakonu, nakon ega e sprovesti potrebne
radnje radi utvrivanja injenica na koje se poziva osueni i pribaviti dokaze o svim okolnostima koje su vane za donoenje odluke.
(4) O ponaanju osuenog sudija moe traiti izvjetaj od policije na ijem je podruju osueni boravio poslije izdrane kazne, a moe
takav izvjetaj traiti i od organa uprave nadlenog za izvrenje krivinih sankcija u kojem je osueni izdrao kaznu zatvora.
(5) Poslije sprovoenja radnji iz stava 3 ovog lana, a po sasluanju dravnog tuioca, sudija e dostaviti spise sa obrazloenim
predlogom vijeu suda koji je sudio u prvom stepenu.
(6) Protiv odluke suda po molbi za rehabilitaciju albu moe izjaviti osueni i dravni tuilac.
(7) Ako sud odbije molbu zato to osueni svojim ponaanjem nije zasluio rehabilitaciju, osueni moe molbu ponoviti po isteku jedne
godine od dana pravosnanosti rjeenja o odbijanju molbe.
Zabrana davanja podataka o rehabilitaciji i prestanku pravnih posljedica osude
lan 495
U uvjerenju koje se izdaje na osnovu kaznene evidencije odluka o rehabilitaciji i prestanku pravnih posljedica osude ne smiju se pominjati.
 Prestanak mjera bezbjednosti
lan 496
(1) Molba za prestanak mjere bezbjednosti zabrana vrenja poziva, djelatnosti i dunosti ili zabrana upravljanja motornim vozilom ili molba
za prestanak pravne posljedice osude koja se odnosi na zabranu sticanja odreenog prava podnosi se sudu koji je sudio u prvom stepenu.
(2) Sudija koji za to bude odreen prethodno e ispitati da li je isteklo vrijeme provjeranja po zakonu, nakon ega e sprovesti potrebne
radnje radi utvrivanja injenica na koje se poziva osueni i pribaviti dokaze o svim okolnostima koje su vane za donoenje odluke.
(3) O ponaanju osuenog sudija moe traiti izvjetaj od policije na ijem je podruju osueni boravio poslije izdrane, oprotene ili
zastarjele glavne kazne, a moe takav izvjetaj traiti i od organa uprave nadlenog za izvrenje krivinih sankcija u kojem je osueni
izdrao kaznu zatvora.
(4) Poslije sprovoenja radnji iz stava 2 ovog lana, a po pribavljenom miljenju dravnog tuioca, sudija e dostaviti spise sa
obrazloenim predlogom vijeu suda koji je sudio u prvom stepenu.
Ponovno podnoenje molbe za prestanak mjera bezbjednosti
lan 497
Kad sud odbije molbu za prestanak mjera bezbjednosti ili pravnih posljedica osude, nova molba se moe podnijeti po isteku jedne godine
od dana pravosnanosti rjeenja kojim je ranije podnesena molba odbijena.
Glava XXXI
POSTUPAK ZA NAKNADU TETE, REHABILITACIJU I OSTVARIVANjE DRUGIH PRAVA LICA
NEOSNOVANO OSUENIH, NEZAKONITO ILI NEOSNOVANO LIENIH SLOBODE
Lica koja imaju pravo na naknadu tete zbog neosnovane osude
lan 498
(1) Pravo na naknadu tete zbog neosnovane osude ima lice kome je pravosnano izreena krivina sankcija ili koje je oglaeno krivim, a
osloboeno od kazne, a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka novi postupak pravosnano obustavljen ili je pravosnanom presudom
osloboeno od optube ili je optuba odbijena, osim ako je:
1) do obustave postupka ili presude kojom se optuba odbija dolo zbog toga to je u novom postupku oteeni kao tuilac, odnosno
privatni tuilac odustao od gonjenja, a do odustanka je dolo na osnovu sporazuma sa okrivljenim;
2) u novom postupku rjeenjem optuba odbaena zbog nenadlenosti suda, a ovlaeni tuilac je preduzeo gonjenje pred nadlenim
sudom.
(2) Osueni, odnosno osloboeni nema pravo na naknadu tete, ako je svojim lanim priznanjem u izviaju ili na drugi nain prouzrokovao
voenje krivinog postupka, odnosno takvim izjavama u postupku prouzrokovao svoju osudu, osim ako je na to bio prinuen.
(3) U sluaju osude za krivina djela u sticaju pravo na naknadu tete moe se odnositi i na pojedina krivina djela u vezi kojih su
ispunjeni uslovi za priznanje naknade.
Zastara potraivanja
lan 499
(1) Pravo na naknadu tete zastarijeva za tri godine od dana pravosnanosti prvostepene presude kojom je okrivljeni osloboen od optube
ili kojom je optuba odbijena, odnosno pravosnanosti prvostepenog rjeenja kojim je postupak obustavljen, a ako je povodom albe rjeavao
vii sud, od dana prijema odluke vieg suda.
(2) Prije podnoenja sudu tube za naknadu tete oteeni je duan da se zahtjevom obrati ministarstvu nadlenom za poslove
pravosua, radi postizanja sporazuma o postojanju tete i vrsti i visini naknade.
(3) U sluaju iz lana 498 stav 1 taka 2 ovog zakonika o zahtjevu se moe rjeavati samo ako ovlaeni tuilac nije preduzeo gonjenje
pred nadlenim sudom u roku od tri mjeseca od dana prijema pravosnane odluke. Ako po isteku ovog roka ovlaeni tuilac preduzme
gonjenje, prekinue se postupak za naknadu tete do okonanja krivinog postupka.
Naknada tete putem tube
lan 500
(1) Ako zahtjev za naknadu tete ne bude usvojen ili ministarstvo nadleno za poslove pravosua ne donese odluku u roku od tri mjeseca
od dana podnoenja zahtjeva, oteeni moe kod nadlenog suda podnijeti tubu za naknadu tete. Ako je postignut sporazum samo za dio
zahtjeva, oteeni moe podnijeti tubu i za preostali dio zahtjeva.
(2) Za vrijeme trajanja postupka iz stava 1 ovog lana ne tee rok zastarjelosti iz lana 499 stav 1 ovog zakonika.
(3) Tuba za naknadu tete podnosi se protiv Crne Gore.
Nasljeivanje prava na naknadu tete
lan 501
(1) Nasljednici nasljeuju samo pravo oteenog lica na naknadu imovinske tete. Ako je oteeni podnio zahtjev, nasljednici mogu
nastaviti postupak samo u granicama podnesenog zahtjeva za naknadu imovinske tete.
(2) Nasljednici oteenog lica mogu poslije njegove smrti nastaviti postupak za naknadu tete, odnosno pokrenuti postupak, ako je
oteeno lice umrlo prije isteka roka zastarjelosti i od zahtjeva se nije odreklo, u skladu sa pravilima o naknadi tete propisanim Zakonom o
obligacionim odnosima.
Lica kojima pripada pravo na naknadu tete
lan 502
(1) Pravo na naknadu tete pripada i licu koje je:
1) bilo u pritvoru ili koje je od strane policije ili dravnog tuioca lieno slobode ili mu je sloboda odlukom suda ograniena u vezi sa
krivinim djelom, a nije dolo do pokretanja krivinog postupka ili je postupak obustavljen pravosnanim rjeenjem ili je pravosnanom
presudom osloboeno od optube ili je optuba odbijena;
2) izdravalo kaznu zatvora, a povodom ponavljanja krivinog postupka, odnosno zahtjeva za zatitu zakonitosti, izreena mu je kazna
zatvora u trajanju kraem od kazne koju je izdralo ili je izreena krivina sankcija koja se ne sastoji u lienju slobode ili je oglaeno krivim,
a osloboeno od kazne;
3) usljed greke ili nezakonitog rada organa neosnovano lieno slobode ili je zadrano due u pritvoru ili u organu uprave nadlenom za
izvrenje krivinih sankcija ili ustanovi za izvravanje mjere;
4) u pritvoru provelo due vremena nego to traje kazna zatvora na koju je osueno.
(2) Licu koje je po lanu 264 ovog zakonika lieno slobode bez zakonskog osnova pripada pravo na naknadu tete, ako protiv njega nije
odreen pritvor, niti mu je vrijeme za koje je lieno slobode uraunato u izreenu kaznu za krivino djelo ili za prekraj.
 (3) Naknada tete ne pripada licu koje je svojim nedozvoljenim postupcima prouzrokovalo lienje slobode, odnosno odreivanje pritvora. U
sluajevima iz stava 1 taka 1 ovog lana iskljueno je pravo na naknadu tete i kad su postojale okolnosti iz lana 498 stav 1 ovog
zakonika ili ako je postupak obustavljen na osnovu lana 249 ovog zakonika.
(4) U postupku za naknadu tete u sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana shodno se primjenjuju odredbe ove glave.
Objavljivanje odluke iz koje proizilazi neosnovanost ranije osude u sredstvima javnog
informisanja
lan 503
(1) Ako je sluaj na koji se odnosi neosnovana osuda ili neosnovano lienje slobode nekog lica objavljen u sredstvima javnog informisanja i
time bio povrijeen ugled tog lica, sud e, na njegov zahtjev, objaviti u sredstvima javnog informisanja saoptenje o odluci iz koje proizilazi
neosnovanost ranije osude, odnosno neosnovanost lienja slobode. Ako sluaj nije objavljen u sredstvima javnog informisanja, ovakvo
saoptenje e se, na zahtjev tog lica, dostaviti dravnom organu, organu lokalne samouprave, privrednom drutvu, drugom pravnom ili
fizikom licu kod kojeg je lice u radnom odnosu, a ako je to za njegovu rehabilitaciju potrebno i drugoj organizaciji. Poslije smrti osuenog
lica pravo na podnoenje ovog zahtjeva pripada njegovom branom drugu, djeci, roditeljima, brai i sestrama.
(2) Zahtjev iz stava 1 ovog lana moe se podnijeti i ako nije podnesen zahtjev za naknadu tete.
(3) Pored uslova iz lana 493 ovog zakonika, zahtjev iz stava 1 ovog lana moe se podnijeti i kad je povodom vanrednog pravnog lijeka
izmijenjena pravna kvalifikacija djela, ako je usljed pravne kvalifikacije u ranijoj presudi bio tee povrijeen ugled osuenog lica.
(4) Zahtjev iz st. 1, 2 i 3 ovog lana podnosi se u roku od est mjeseci od dana pravosnanosti odluke iz lana 499 stav 1 ovog zakonika
sudu koji je u krivinom postupku sudio u prvom stepenu. O zahtjevu odluuje vijee iz lana 24 stav 7 ovog zakonika. Prilikom rjeavanja o
zahtjevu shodno se primjenjuju odredbe lana 498 st. 2 i 3 i lana 502 stav 3 ovog zakonika.
Ponitavanje upisa neopravdane osude u kaznenoj evidenciji
lan 504
Sud koji je u krivinom postupku sudio u prvom stepenu donijee, po slubenoj dunosti, rjeenje kojim se ponitava upis neosnovane
osude u kaznenoj evidenciji. Rjeenje se dostavlja organu nadlenom za voenje kaznene evidencije. O ponitenom upisu ne smiju se nikom
davati podaci iz kaznene evidencije.
Ogranienje prilikom razmatranja, prepisivanja ili snimanja pojedinih spisa
lan 505
Lice kome je dozvoljeno razmatranje, prepisivanje ili snimanje spisa u skladu sa l. 203, 203a i 203b ovog zakonika koji se odnose na
neosnovanu osudu ili neosnovano lienje slobode ne moe upotrijebiti podatke iz tih spisa na nain koji bi bio tetan za rehabilitaciju lica
protiv koga je voen krivini postupak. Predsjednik suda je duan da na ovo upozori lice kome je dozvoljeno razmatranje, prepisivanje ili
snimanje, to e se zabiljeiti na spisu uz potpis tog lica.
Priznavanje prava iz radnog odnosa
lan 506
(1) Licu kome je zbog neosnovane osude ili neosnovanog lienja slobode prestao radni odnos ili svojstvo osiguranika socijalnog osiguranja
priznaje se radni sta, odnosno sta osiguranja kao da je bilo na radu za vrijeme za koje je zbog neosnovane osude ili neosnovanog lienja
slobode sta izgubilo. U sta se uraunava i vrijeme nezaposlenosti do koje je dolo zbog neosnovane osude ili neosnovanog lienja
slobode, a koja nije nastala krivicom tog lica.
(2) Prilikom rjeavanja o pravu na koje utie duina radnog staa, odnosno staa osiguranja, nadleni organ ili organizacija uzee u obzir
sta priznat odredbom stava 1 ovog lana.
(3) Ako organ ili organizacija iz stava 2 ovog lana ne uzme u obzir sta priznat odredbom stava 1 ovog lana, oteeno lice moe
zahtijevati da sud iz lana 500 stav 1 ovog zakonika utvrdi da je priznavanje staa nastupilo po zakonu. Tuba se podnosi protiv organa ili
organizacije koja osporava priznati sta i protiv Crne Gore.
(4) Na zahtjev organa, odnosno organizacije kod koje se pravo iz stava 2 ovog lana ostvaruje, isplatie se iz budetskih sredstava
propisani doprinos za vrijeme za koje je odredbom stava 1 ovog lana sta priznat.
(5) Sta osiguranja priznat odredbom stava 1 ovog lana u cjelini se uraunava u penzijski sta.
Glava XXXII
POSTUPAK ZA IZDAVANjE POTJERNICE I OBJAVE
Pronalaenje okrivljenog i obavjetavanje o njegovoj adresi
lan 507
Ako se ne zna prebivalite ili boravite okrivljenog, kad je to po odredbama ovog zakonika neophodno, sud ili dravni tuilac e zatraiti od
policije da okrivljenog potrai i da ih obavijesti o njegovoj adresi.
Uslovi za izdavanje potjernice
lan 508
(1) Izdavanje potjernice moe se narediti kad se okrivljeni nalazi u bjekstvu i kad je protiv njega pokrenut krivini postupak zbog krivinog
djela za koje je po zakonu propisana kazna zatvora od jedne godine ili tea kazna, a postoji naredba za njegovo dovoenje ili rjeenje o
odreivanju pritvora.
(2) Izdavanje potjernice nareuje sud pred kojim se vodi krivini postupak.
(3) Izdavanje potjernice naredie se i u sluaju bjekstva okrivljenog iz organa uprave nadlenog za izvrenje krivinih sankcija u kojem
izdrava kaznu, bez obzira na visinu kazne ili bjekstva iz ustanove u kojoj izdrava zavodsku mjeru. Naredbu u takvom sluaju izdaje
rukovodilac te ustanove.
(4) Naredba suda ili rukovodioca ustanove za izdavanje potjernice dostavlja se policiji radi izvrenja.
(5) Prilikom raspisivanja potjernice i traganja za licima za kojima je raspisana potjernica mogu se preduzeti radnje i ovlaenja iz lana
257 ovog zakonika.
Izdavanje objave
lan 509
(1) Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi sa krivinim djelom ili ove predmete treba pronai, a naroito ako je to
potrebno radi identifikacije pronaenog nepoznatog lea, naredie se izdavanje objave kojom e se zatraiti da se podaci ili obavjetenja
dostave organu koji vodi postupak.
(2) Policija moe objavljivati i fotografije leeva i nestalih lica, ako postoje osnovi sumnje da je do smrti, odnosno nestanka tih lica dolo
usljed krivinog djela.
 Povlaenje naredbe o izdavanju potjernice i objave
lan 510
Organ koji je naredio izdavanje potjernice ili objave duan je da je odmah povue kad se pronae traeno lice ili predmet ili kad nastupi
zastarjelost krivinog gonjenja ili izvrenja kazne ili drugi razlozi zbog kojih potjernica ili objava nije vie potrebna.
Raspisivanje potjernice i objave
lan 511
(1) Potjernicu i objavu raspisuje policija.
(2) Radi obavjetavanja javnosti o potjernici ili objavi mogu se koristiti i sredstva javnog informisanja.
(3) Ako je vjerovatno da se lice za kojim je izdata potjernica nalazi u drugoj dravi, uz saglasnost ministarstva nadlenog za poslove
pravosua, moe se raspisati i meunarodna potjernica.
(4) Na molbu organa druge drave moe se raspisati potjernica i za licem za koje se sumnja da se nalazi u Crnoj Gori, ako je u molbi data
izjava da e se u sluaju pronalaenja tog lica zatraiti njegovo izdavanje.
Glava XXXIII
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Posebne odredbe o raunanju rokova
lan 512
Ako na dan stupanja na snagu ovog zakonika tee neki rok, taj rok e se raunati po odredbama ovog zakonika, osim ako je prema
ranijim propisima rok bio dui.
Primjena odredaba ranije vaeeg zakonika
lan 513
(1) Ako je do dana poetka primjene ovog zakonika podnesen zahtjev za sprovoenje istrage po odredbama Zakonika o krivinom
postupku ("Slubeni list RCG", br. 71/03 i 47/06), istraga e se okonati u skladu sa tim odredbama.
(2) Ako je do dana poetka primjene ovog zakonika donesena odluka protiv koje je po odredbama Zakonika o krivinom postupku
("Slubeni list RCG", br. 71/03 i 47/06) bio dozvoljen pravni lijek, a ta odluka jo nije dostavljena ili je u toku rok za izjavljivanje pravnog lijeka
ili po izjavljenom pravnom lijeku jo nije odlueno, na pravo na pravni lijek i postupak po pravnom lijeku primjenjivae se odredbe tog
zakonika.
Donoenje podzakonskih propisa
lan 514
Podzakonski akti predvieni ovim zakonikom donijee se u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakonika.
Prestanak vaenja ranijeg propisa
lan 515
Danom poetka primjene ovog zakonika prestaje da vai Zakonik o krivinom postupku ("Slubeni list RCG", br. 71/03 i 47/06), osim
odredaba glave XXIX koja e se primjenjivati do donoenja zakona kojim e se urediti postupak prema maloljetnicima i druga pitanja u vezi
poloaja maloljetnih uinilaca krivinih djela.
Primjena pojedinih odredaba
lan 516
(1) Odredbe l. 90, 486, 487, 488 i 489 ovog zakonika primjenjivae se od dana poetka primjene odredaba Krivinog zakonika kojima e
se urediti proireno oduzimanje imovine.
(2) Odredbe glave XX ovog zakonika e se primjenjivati nakon est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakonika.
(3) Odredbe l. 109, 158, 272, 273 i 461 ovog zakonika e se primjenjivati od dana stupanja na snagu ovog zakonika.
(4) U postupcima za krivina djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zloina ovaj zakonik e se primjenjivati od 26.
avgusta 2010. godine.
Stupanje na snagu
lan 517
Ovaj zakonik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore", a primjenjivae se od 1. septembra 2011.
godine.
PRVI DEO
Sledei deo