AUTOGENO ZAVARIVANJE

UPUSTVO ZA SIGURAN RAD

Izradio : Danijel Granoli , dipl.in.ma.

Aparatura za zavarivanje

Aparaturu za gasno zavarivanje ine boce za kiseonik i acetilen, redukcioni

ventili, dovodna
crijeva, gorionik sa promjenljivom mlaznicom i pomoni alat. Boce za
tehnike gasove spadaju u posude pod pritiskom i podleu odgovarajuem
standardu. Boce za kiseonik su zapremine 40 l, u koje je mogue uskladititi
6 Nm3 (6 normalnih metara kubnih) na pritisku od 150 bara i temperaturi
20C. Ako se pretpostavi da se kiseonik u ovim uslovima ponaa kao idealni
gas, mogue je na osnovu pritiska u boci izraunati koliinu preostalog gasa
u boci (npr. ako je pritisak u boci 120 bara, koliina preostalog kiseonika je
120x40=4800 l).

Kiseonika boca je obojena plavo ili ima plavu traka na 2/3visine.

Boca za acetilen je obojena bijelo, ili ima bijelu traku na 2/3 visine.
Acetilen u boci se rastvara u acetonu, jer je sam acetilen kao nezasieni
ugljovodonik vrlo eksplozivan na povienom pritisku. Osim toga, boca se
prethodno puni poroznom masom (najee drveni umur ili meavina uglja i
infuzorijske zemlje) u koju se uliva aceton, a zatim rastvara acetilen. Tako
dobijena smea moe da se podvrgne pritisku od 15 bara.

Bocama za acetilen i kiseonik smije da rukuje samo struno

osposobljeno lice, tj. lice koje posjeduje uvjerenje za rukovanje
bocama.
Greke pri rukovanju bocama sa tehnikim gasovima pod pritiskom
su najee uzrok nesree sa veoma tekim posljedicama.

Stoga treba potovati sledee preporuke:

Redovno treba kontrolisati da li iz boce istie gas
premazivanjem sapunicom, a ne
vatrom.
Ako ventil boce poputa i posle pritezanja, takvu bocu treba
odstraniti iz upotrebe i
skloniti je od vatre, elektromotora i drugih izvora toplote i
varnienja.
Svaku popravku ventila, otklanjanje bilo kog kvara i remont
prepustiti ovlaenim
 licima. Prilikom rada sa bocama, one moraju da budu u
vertikalnom poloaju ili pod nagibom od 45, ime se spreava
isticanje acetona.
Zaostali pritisak u boci u zavisnosti od okolne temperature
treba da bude 0,5 bara
(t<0C), 1 bar (0<t<5C), 2 bara (15<t<25C) ili 3 bara
(25<t<35C), da ne bi gubici acetona iz boce prekomerno
porasli.(na navedenim pritiscima boca se smatra prazna).
Ventil na boci acetilena smije da se otvara samo pomou
specijalnog kljua.
Ako su boce bile na temperaturi ispod 10C, moraju da se
unesu dva sata prije upotrebe u prostoriju gde je normalna
temperatura.
Boce ne smiju da se pregriju, jer se pritisak znaajno poveava.
Ventile kod boca treba otvarati polako da bi se izbjegli udarci
gasova pod pritiskom u prikljune ureaje.
Treba obratiti naroitu panju da se bocom za kiseonik ne
rukuje masnim rukama,
rukavicama ili alatom (u prisustvu kiseonika mast se
zapaljuje).

Kako je radni pritisak znatno nii od pritiska u boci, boce je neophodno

snabdjeti redukcionim
ventilima za kiseonik i za acetilen.

Oba redukciona ventila imaju po dva manometra, jedan za pritisak u boci,

drugi za radni pritisak. Princip rada redukcionih ventila je isti, a jedina
konstruktivna razlika je u nainu vezivanja za bocu - kod kiseonika vezivanje
je preko navrtke, a kod acetilena preko uzengije - to iskljuuje mogunost
pogrenog vezivanja. Osim toga, razlika je i u opsegu mjerenja - kod
kiseonika manometri su do 300 bara (pritisak u boci), odnosno 16 bara
(radni pritisak), a kod acetilena do 40 bara, odnosno 2,5 bara radni
pritisak.

Posebnu panju treba obratiti na rukovanje redukcionim ventilom za

kiseonik. Kako
dodir kiseonika sa mau, uljem ili nekom slinom materijom moe
da izazove eksplozivno
paljenje, zabranjeno je rukovanje redukcionim ventilom za kiseonik
masnim ili prljavim
rukavicama.

Osim toga za ovaj ventil je karakteristina pojava zaleivanja usljed

razlike
pritisaka na ulasku i izlasku i odgovarajueg pada temperature.
Da bi se ovo sprijeilo treba koristiti to istiji kiseonik, ugraditi grija prije
ventila ili koristiti ventil sa dvostepenom redukcijom pritiska.

Preporuuje se zamjena reducir ventila nakon ne vie od 5 godina uporabe, ak i ako i

dalje ispravno radi

Osim redukcionih ventila (slika2) koriste se i tzv. suvi ventili, koji se

postavljaju izmeu redukcionih ventila i gorionika.

Princip rada suvog ventila je sledei: kroz gumeno crevo

dotie gas u cijevni nastavak (2) ventila i otvara nepovratni ventil (4), protie
kroz ventil u
unutranjost poroznog uloka (5), zatim kroz njegov porozni zid u sredinu
uloka, a otuda u
nastavak (3) i u gorionik. U sluaju eksplozije povratni udar plamena stie do
komore
izmeu zida cijevi ventila (1) i uloka (5) i tu se gasi, jer se pri prolasku kroz
porozni uloak
ohladi ispod temperature paljenja mjeavine gasova. Poveani pritisak od
eksplozije gotovo
trenutno zatvara nepovratni ventil.
uvijek zamjenite u sluaju povrata plamena ili kvara
 preporuuje se zamjena nepovratnih ventila nakon ne vie od 3 godine uporabe, ak
i ako su u dobrom stanju.

U gorionicima se dobijaju potrebne smjee kiseonika i acetilena, pri emu se

zahtijeva
stabilan plamen odreenog oblika i toplotne moi. Osnovni dijelovi gorionika
prikazani su
na slici.. Koristi se vie tipova gorionika koji se dijele prema pritisku napajanja
(gorionik
niskog i visokog pritiska) i prema regulaciji protoka (gorionik stalnog i
viestrukog
protoka).

Slika 3. Gorionik - ematski prikaz

Pri rukovanju gorionicima treba voditi rauna o sljedeem:

popravke smije da radi samo struna osoba;
mlaznica se isti posebnim iglama koje daje proizvoa;
za povremeno ienje injektora upotrebljavaju se posebne
etke;
kod zamjene cijevi krunastu navrtku treba dobro pritegnuti, jer
se kod slabog zaptivanja javlja povratni udar plamena;
plamen se pali tako da se najprije malo otvori kiseonik, a zatim
acetilen; tek kada se
smjea upali, plamen se regulue (gasi se obrnutim
redoslijedom);
 kada gorionik "zvidi" to znai da plamen gori kod injektora umesto na
mlaznici; dovod
gasa treba brzo zatvoriti; ako se gorionik previe zagrijao, treba ga
ohladiti;

Preporuuje se zamjena rezaa nakon ne vie od tri godine koritenja, ak i ako jo uvijek
ispravan

U tab. 1 dati su najei kvarovi gorionika, njihovi uzroci i naini otklanjanja.

Tabela 1. Najei kvarovi u radu gorionika

Osigurajte gasne boce prije upotrebe na radnom mjestu ili odgovarajuim kolicima
koristite ogovarajuu linu zatitnu opremu: naoale, rukavice, pregau
Odravanje cijevi:
Provjerite itavu duinu cijevi tako da ju savijete i na taj nain provjerite da li je u dobrom
stanju. Provjerite da li ima pukotina, rupa ili ispupenja.

Preporuuje se zamjena cijevi nakon tri godine intenzivne uporabe, u

protivnom jednom u pet godina

Osnovni izvori opasnosti pri radu su:

1. Pad elinih boca s gasovima pod tlakom i oteenje ventila.

2. Opekline pojedinih dijelova tijela zbog prskanja uarenih metalnih estica te pri
dodiru s vruim ili uarenim metalnim povrinama.
3. Oteenje oiju zbog tetnog zraenja na vidljivom podruju koje se oituje
blijetanjem.
4. Oteenje oiju zbog tetnog ultraljubiastog i infracrvenog zraenja.
5. Oteenje organizma udisanjem tetnih gasova, para i dimova koji nastaju pri
zavarivanju.
6. Eksplozija gasne smjese zapaljivih gasova i kiseonika.
7. Poar zapaljivih materija blizu mjesta zavarivanja.

Zatitna oprema
 zatitna kapa,

zatitne naoale s tamnim staklima,

zatitne rukavice za zavarivae,

zatitno odijelo,

zatitna pregaa,

zatitne cipele s elinom kapicom i dr.

KORITENJE ZATITNE OPREME JE OBAVEZA SVAKOG RADNIKA !

Sve za jedan doc