Fakultet strojarstva i brodogradnje

Katedra za strojarsku automatiku

ELEKTRONIKA

Dr. Sc. Davor Zorc

2013.

1
 Literatura:

J. Grilec, D. Zorc: Osnove elektronike, kolska knjiga,

Zagreb.
T. urina: Tranzistorska tehnika, Tehnika knjiga, Zagreb.
P. Biljanovi: Elektroniki sklopovi, kolska knjiga, Zagreb.
P. Biljanovi: Mikroelektronika, kolska knjiga, Zagreb.
J. Millman, A. Grabel: Microelectronics, Mc. Graw Hill.
L. Frenzel, Electronics Explained: The New Systems
Approach to Learning Electronics, Elsevier NEWNES.

ELEKTRONIKA se bavi voenjem struje kroz

poluvodie, plinove i vakuum, te pripadnim
elementima i sklopovima. Openito, bavi se
obradom informacija i pretvorbom energije.

ELEKTRONIKI ELEMENTI, SKLOPOVI, UREAJI

Podruja:

Opa elektronika (elementi, sklopovi, integrirani sklopovi)

Analogna digitalna raunalna (informacijska)
Visokofrekventna, mikrovalna tehnika, optoelektronika,
energetska elektronika, itd.
Po namjeni: avionika, automobilska, biomedicinska, itd.
Profesionalna elektronika - Potroaka elektronika

2
 SADRAJ

Elektroniki elementi: diode, tranzistori, tiristori

Elektroniki sklopovi: ispravljai, stabilizatori napona, pojaala,
povratna veza, oscilatori, tranzistorske sklopke
Operacijska pojaala
Digitalni integrirani sklopovi: logiki sklopovi, bistabili, memorije
Mikroraunala

Dodatna poglavlja za kolegij Elektronika (mehatroniari):

Linearni integrirani sklopovi: primjena operacijskih pojaala,
regulatori napona, pojaala snage, vremenski sklopovi
Senzori, akvizicija signala, A/D i D/A pretvornici, aktuatori
Mikrokontroleri, programabilni logiki kontroleri, sklopovi za
napajanje, upravljanje snagom, elektronika instrumentacija

3
 POLUVODII

Kovalentna veza sa 4 susjedna atoma u kristalnoj reetki

Germanij i silicij su 4-valentni, struju vode elektroni i upljine

slobodni elektron upljina

Generiranje parova elektron-upljina i rekombinacija

Dodavanje 3 ili 5-valentnih primjesa poveava vodljivost

n-tip(5-valentna primjesa): mnogo slobodnih elektrona, mnogo
nepokretnih + iona, malo upljina (manjinski nosioci )
p-tip(3-valentna primjesa): mnogo upljina, mnogo - iona, malo
elektrona (manjinski nosioci)

4
 ZAPORNI SLOJ

n p

+ + - - -
+ +
+
- -
+ + -
-
-
+ + + - -

Difuzija

5
 +
Q
-

difuzni napon iznosi oko 0.7V za silicij, 0.3V za germanij

6
 POLUVODIKA DIODA
p n

p n
A K

p n

p n

7
 KARAKTERISTIKA DIODE

+ -
A

I p [A]

4
2
U z [kV ] 1 0,5

Uzo Upo 1 2 Up[V]

10

20
I z [A]

Propusno podruje, zaporno podruje, podruje

proboja

Idealna dioda?
Dioda je nelinearni element ->grafiko rjeavanje strujnog kruga

8
 ISPRAVLJAI
+

~ ~ ISTOSMJ.
~u R
= TROILO

u = uD + uR

UM
U ef
U sr

T T t
2 U DMAX

napon na troilu:
T
1 U 2U ef . sin
U sr = uR (t ) dt = M =
T 0
T
1 2 UM
U ef =
T 0
uR (t )dt =
2

9
 Filtriranje ispravljenog napona

u
i

U SR C

bez C
~ USR
u R
C
t
T/2 T

PUNOVALNI ISPRAVLJA

Graetzov mostni spoj

u
UM
+
+ -
~

T t

napon na troilu :
2
U sr = U M

UM
U ef =
2

10
 TROFAZNI POLUVALNI ISPRAVLJA
R
S

T
R
0

u
R S T R S ...
UM

T 5T
t
12 12

1T
U sr = u dt [0, T ]
T 0

2
5T /12
1 3 3
U sr = 3
T
T /12
U M sin tdt =
T 2
U M = 0,83U M = 1,17Uef

11
 TROFAZNI PUNOVALNI ISPRAVLJA
A

R
S
T

B
u
R S T R S ...
UM

T 5T
t
12 12

T T /4

(u u B 0 ) dt = 6 (u R u S )dt
1 1
U SR = A0
T 0
T T / 12
2 2 2
u R = U m sin t , u S = U M sin t
T T 3
3 3 3 6
U SR = UM = U ef = 2,34U ef

12
 ZENER DIODA
ID U
R= - statiki R
I
u
UZ U UD r=
i - dinamiki R
0,7V
I
S = 1/ r

IZ - Zenerov otpor
U Z
= rZ
I Z
Zenerova dioda radi u podruju proboja.

Probojni napon ovisi i o temperaturi (temperaturni koeficijent)

Simboli:

IZ
K K

A A

13
 STABILIZACIJA NAPONA

IT
G UG S U ST T
U ST = f (U G , IT )
U ST U ST
U ST = U G + IT
U G IT

U
= G
- faktor stabilizacije
U ST I T = konst .

U
= ST - unutranji otpor (negativan)
IT U G = konst

bez st .
UST UST

velik bez st .
UG mali
IT

14
 STABILIZATOR SA ZENER-DIODOM (PARALELNI)
iG iT
RS
RS iZ
+ U RT
UG - UG U

IG
UG U G = U + I G RS :UG
RS
U I
RS UG 1= + G
UG UG
UG RS
U
Grafiko rjeenje IT=IG - IZ konstrukcijom toku po toku:

IZ
U
rZ IT = I G I Z IT =
RT
Minimalni ulazni napon:
RS
U
U G U Z 0 (1 + RT
)
UST
IT
IT
RT = ctg
IG
IZ
RT
IT
U
U
UST UG

15
 TRANZISTOR S EFEKTOM POLJA
= FIELD- EFFECT TRANSISTOR, FET (JFET)

G
D
ID

p p
U GS UDS
n
S

S: source - izvor, uvod

D: drain - odvod
G: gate vrata (upravljaka elektroda)

D
G n kanal
S

IG 0

G-S kontrolni krug (ulazni), D-S radni krug (izlazni)

Naponsko upravljanje - visok ulazni otpor (109 )

16
 ulazna I D [mA] izlazna
0
20 0,5

U DS = 10V 1 UGS [V ]
1,5
10
2
2,5

UGS [V ] 2 1 0 10 20 U DS [V ]
ID
S = = const .
U GS
U DS

MOSFET (Metal-Oxide-Silicon FET)

a) samozaporni n-kanalni, b) samovodljivi n-kanalni

ID ID
5
4 U GS [V ]
3
D
2
1 G S
UGS UDS
a)
ID ID
2
1 U GS [V ]
0
D
1
2 G S
UGS UDS
b)

17
 BIPOLARNI TRANZISTOR
(Transfer Resistor)
IC
C
n
IB
B
p
n
IE
E

Primjer:
IE = 10.2 mA
IC = 10.0 mA
IB = 0.20 mA
npn pnp

izlazna ulazna
karakteristika karakteristika
I C [mA] I B [mA]

2
200 2
I B [mA]

1 1
100

UBE[V]
0 0. 5
0 10 20 30 U CE [V ]
U BE
Ru = , do 5k
IC = B IB IB
(B manjeg iznosa u zasienju) U BE
ru =
I B

18
 TRANZISTOR KAO SKLOPKA

I I =0
U S = U BB
S R
UBB
I = Imax =
R
UBB US = 0

IC
IC [mA]

R UBB
= IC max IB
R
IB UBB A

U BB = I C R + U CE
IC.min B 0
I C max U BB
I B min = = UCE min = UCEzas UCE max = UBB UCE [V ]
B RB
Usporedba s obinom sklopkom:

tranzistor je istosmjerna sklopka

vrijeme preklapanja kratko > mogunost regulacije

vijek trajanja

elektromagnetske smetnje bez iskrenja

Tipino: UCE min 0,2 V ... 0.5 V, IC min < 1A

19
 POJAANJE
(Odnos istovrsnih fizikalnih veliina na izlazu i ulazu)

Xi
A=
Xu - statiko pojaanje
Xu Xi X i
A=
X u - dinamiko
pojaanje

Ui zasienje
A
istosmjerno
pojaalo
Uu izmjenin
o

Ui
A = tg =
zasienje Uu
0 fd fg f

Pojaanje kaskadno vezanih pojaala

X i 2 X i1
X u1
A1
Xi1 Xu2
A2
Xi2 A= = A1 A2
X u1 X u 2

A[B ] = log
Pi
Logaritamska jedinica: Bel Pu

U u2 U i2
A[dB ] = 10 log i ;
P
uz Pu = ; Pi =
Pu Ru Ri
U i2 Ru
Av [dB ] = 10 log 2
U R
= 20 log i 10 log i
U u Ri Uu Ru

20
 PRILAGOENJE OTPORA IZMEU POJAALA

P oja alo 1 I P ojaalo 2

Ri Ru
U

E = I (R i + R u )
U = IR u

Optimalni odnos Ri i Ru za razliite kriterije

Naponsko prilagoenje: to vei napon

E
U= Ru >> Ri
R
1+ i (prednost FET-a)
Ru

Prilagoenje prema korisnoj snazi: to vea snaga
E2
PK = I Ru =
2
Ru
(Ri + Ru ) 2

dPK
ekstrem pojaanja =0 Ri = Ru
dRu
snage:

Paradoks: u ovom sluaju se pola snage se gubi u Ri !

21
 TRANZISTORSKO POJAALO
Za pojaanje signala moe se koristiti bipolarni tranzistor ili FET
ID

R
U i = U DS
Uu = UGS UB

+ U GS ID ID R

U DS Ui

UB ID
R

A A
UGS
A0 I D A0

U DS
UB
U GS U DS

U i Ui = U B I D R
A=
U u U i + U i = U B (I D + I D )R U i = I D R
I D I I D R
S = = D A= = S R
U GS U u U u

22
 POJAALO NAPONA (BIP. TRANZISTOR)

I C [mA]
100 I B [A]
20
80

60
10 A0 40

20
I B [A] 10

100 80 40 20 10 20 30 UCE [V ]
0,5

0,6

0,7
U BE [V ]

a) Jednostavno pojaalo

2 > 1
U U BE
R IB = B
R 1

pomak radne toke (drift)

Definiranje statike radne toke A0 pomou otpora R

Odjeljivanje stupnjeva pojaala pomou kondenzatora

23
b) Pojaalo s stabilizacijom radne toke
UB
U B U BE U E
R IB =
R
Stabilizirajue djelovanje

+ IC UE

IB IC

c) Poboljano pojaalo s stabilizacijom radne toke

UB
R1 RC
IB

R2 RE

Preporua se IR2>>IB (IR2=10 IB)

UE 1V
URC =UCE

d) Pojaalo s FET-om
ID

U GS
R1 R2 I D R2

24
 - Zajednika toka (masa )
- Odreivanje radne toke:
UGS+IDR2= 0 (IG=0)
-UGS= IDR2
-rjeava problem DRIFT-a

POVRATNA VEZA

X i A=
Xi
Ap =
Xi
;
X u + X i Xu
Xu Xi A 1
Ap = =
A 1 A 1
Ap
A
| | 1

a) 0<<1/A Ap>A pozitivna povratna veza

poveana nestabilnost, osjetljivost na poremeaje

b) <0 Ap<A negativna povratna veza.

stabilnost, neosjetljivost na smetnje, linearnije pojaalo

Za A >>1 (Ap -1/) neovisnost o promjenama A

25
 RAUNSKO POJAALO

(Operacijsko pojaalo)

U U U i = A(U + U ) = AU
+ A >>> 1 (do 10 )
6

U+
0V

U je uvijek vrlo malen (virtualna nula).

Ulazni otpor vrlo velik. Izlazni otpor mali.

Izlazni raspon Ui ogranien naponom baterije

Matematiki model  nepotrebna grafika rjeenja.

Invertirajue pojaalo (invertor)

I R0

Uu R U i = A(U u + IR ) (1)
Ui Uu
I= ( 2)
+ Ui R + R0

Uvrtenjem (2) u (1) i separacijom varijabli :

R0 R0
Ui = U Ui Uu
R + R0 u R
R+
A

26
 Neinvertirajue pojaalo

Ui = A(Uu IR)
R I R0

I=
Ui
Ap =
Ui R
= 1+ 0
R + R0 Uu R
Uu + Ui

Zbrajatelj (sumator)
R1
U1 Ui = AU
R2 I R0
U2 U = Ui R0 In
R3 n
U3 U Un
U In =
+ Ui Rn

1 U
U 0, << 1 Ui R0 n
A n Rn

Integrator
R I C U i = A(U u + IR) (1)
Uu
U
U i = U u + IR +
q (2)
C
+ Ui
q = Idt (3)

Uvrtavanjem (3) u (2 ) te I iz(1) u (2) dobije se:

1 1 Ui
1 + U i =
A RC

U u +
A
dt

27
 1 Ui 1
A
<< 1;
A
<< U u Ui
RC U u dt

Uu

Ui

Zamjenom mjesta R i C derivator:

C I R
Uu
U

+ Ui

dU u
U i RC
dt

28
 OSCILATOR

Pojaalo s pozitivnom povratnom vezom i =1/A

Xi 1
Ap = = Ap ( X u = 0)
Xu 1
A
+

LC oscilator
+
1
C L f =
+ 2 LC

Svojstva: valni oblik, frekvencija, stabilnost frekvencije

Mehatroniki oscilator - njihalo

N S

L1 + L2 +

+ U

29
 VAKUUMSKA TRIODA

a
a - anoda
g k - katoda
g - reetka
a g
k k

Ia
0
U gk

Ua

U gk Ua
Koristi se za velike snage (napone) ili za specijalne namjene

30
 VISOKOFREKVENTNO ZAGRIJAVANJE

Induktivno zagrijavanje

metalni predmet zagrijava se zbog vrtlonih struja i

eventualno gubitaka histereze

V.F. Generator

gustoa inducirane struje eksponencijalno pada prema

unutranjosti predmeta (f =100 kHz do 15 MHz)

J0

0,37 J0
x
x
J = J0 e

=K

- dubina prodiranja: r f

31
 Dielektriko zagrijavanje

u dielektriku dolazi do pomaka elementarnih dipola,

unutarnje "trenje", porast temperature
IC I

V .F .
R C
Gen . U
IR
U
IR 1
tg = = R = U2
IC U RC P= = U 2 C tg
1 R
C

zagrijavaju se plastini materijali, drvo, papir, guma...

32
TIRISTOR (SCR: Silicon Controlled Rectifier)

p A A

n
G G
p K

n
G

K
K

IA
a karakteristika
c blokiranja

b prekretni napon:
Up = f(IG)
IA0 IG b c karakteristika voenja

d a Up UAK d zaporna karakteristika

33
 TIRISTORSKI ISPRAVLJA

UM
M
GENERATOR AC
IMPULSA

2 t

180 - kut paljenja, okidanja

- kut voenja, protjecanja

d ( t ) = (1 + cos )
1 UM U sr
U M sin t
2
U sr = I sr =
2 RT

sin 2
1
( ) UM
+
2
U ef = U 2
sin 2
t d t =
2
M
2

Primjer jednostavnog okidnog u

D2
R
~
D1 C
UT
uC
sklopa

34
 TIRISTORSKO PALJENJE MOTORA S
UNUTRANJIM IZGARANJEM

Mehanika sklopka

di
e = M
i dt

Tiristorska sklopka

R1
k1

12V =/ = 400 V C1 C2

k2
R2

35
 TRIJAK (TRIODE A.C. SWITCH)

A2 A2

n n
p
n

p
n n
G A1
G A1

Trijak djeluje kao dvosmjerni tiristor. Slui kao regulator izmjenine

snage

IA

IG

U A2 A1
U A2 A1
IG

IA

36
 FAZNA REGULACIJA IZMJENINE SNAGE

+
U GA1

~ +
U A 2 A1
i Polaritet Ug

u, i

UT Diac
R
~
C t
D1

UM sin 2
U ef = +
2 2
IM sin 2
I ef = +
2 2

Slui za regulaciju snage otpornih troila i univerzalnih motora

37
 TOPLINSKI OVISAN OTPORNIK - TERMISTOR

Koristi se kao senzor

NTC (negativni temp. koeficijent)
temperature

B
R [ ] R = Ae

100
- konstante izvedbe:
10
A []
1
B [K]
200 [ C ]
o
0

PTC (pozitivni temperaturni koeficijent)

R [ ]

10 4
10 3
10 2
10 1
10 0
[o C ]

moe se koristiti za nad-temperaturnu zatitu

38
 NADTEMPERATURNA ZATITA

T +

PTC
k1

M
k2
R ~

Beskontaktna sklopka (proximity switch)

+
+ + + +

C1
R U
T1

U1 T3

+ T2
R1 C2
R2

UH

+ UB2 IC2 U UB 2
U1 UC2 U B3 I C 3

39
 FOTOOTPORNIK

LDR
CdS

R A = konst.

10 3 R = A E = 0 , 7 0 ,9
R D > 10 M
R 1 0 00 lx = 30 300
10 2

10 1

10 0
E
10 0 10 1 10 2 10 3 lx

Broja predmeta na tekuoj vrpci:

+U

IR

RF

T1 T2

RF N
E I B1 I B2 IR

40
 FOTODIODA I FOTOELEMENT (FOTOLANAK)

Fotodioda- senzor rasvjete

I F [ A ]
IF
3000
150
2000
E [lx ]
100
1000
50

E [lx] 0
0 20 40 U z [v]

-vrijeme porasta = 1 ns
IF
U - osjetljivost S =
E

Fotoelement- izvor napona (fotonaponska elija)

IF
3000

2000
E [lx ]
1000

U F [mV ]
aktivni 40 pasivni element:
fotoelement fotodioda

41
 FOTOTRANZISTOR

Srodne komponente:

- fotoFET

- fotoTiristor

A - fotoTRIAC
S 10
lx

SVJETLEA DIODA LED

I [lm]

Up U I [mA]

Uz0 10 V
Up = 1.3 3.5 V

Poluvodiki materijali od kojih se izrauje LED:

Galij-arsenid (GaAs), Galij-arsen-fosfid (GaAsP), itd.

Postoje izvedbe za sve osnovne boje RGB + IR + UV + bijela

42
 Usporedba LED (diode) i sijalice:

LED ima veu trajnost,

LED je dinamiki pogodnija (vrlo brzo ukljuivanje i
iskljuivanje),
LED emitira uzak spektar svjetlosti za razliku od sijalice koja
pokriva daleko iri spektar (vidljiva svjetlost +
infracrveno zraenje + ultraljubiasto zraenje)

Primjena LED:

Signalizacija, rasvjeta, Pokaznici (display)

Optospojke,
I.R. komunikacija 7 - segment display:
Alfanumeriki, matrica toaka

Druge tehnologije pokaznika:

LCD (Liquid Crystal Display), DLP (Digital Light
Processing -> Digital Micromirror Device), CRT (Cathode
Ray Tube), Plazma, elektromehaniki, itd.

OPTOSPOJKA (OPTO-COUPLER)

Ii
do 1, 5
IU

GALVANSKO ODJELJIVANJE
Ii
IU
43
 INTEGRIRANI KRUGOVI (IC)

Minijaturizacija:

manji utroak prostora, manji utroak energije,

vee brzine

Integriraju se i sklopovi neizvedivi u diskretnoj

izvedbi.

Mnotvo tehnologija: monolitni, hibridi

SSI, MSI, LSI, VLSI, ULSI (> 106 tranzistora)

Digitalni, analogni i mjeoviti integrirani krugovi

ANALOGNI IC (linearni)

operacijska (raunska) pojaala

komparatori napona

generatori funkcija, VCO

stabilizatori napona, referentni izvori

specijalni IC za video, audio, komunikacije

analogne sklopke i multiplekseri

senzorski IC ...

IC za upravljanje snagom
44
 MJEOVITI IC (mixed signal)

pretvornici U/f, f/U, A/D, D/A

analogni meusklopovi (analog interface circuits)

vremenski sklopovi (timer-i)

meusklopovi za LAN mree, radio, mobitele, itd.

DIGITALNI IC

osnovni logiki sklopovi (I, ILI, NE, NILI, NI..)

aritmetiki sklopovi, komparatori

dekoderi, multiplekseri

spec. namjena (buffers, drivers, transceivers, PLL)

multivibratori (bistabil, monostabil, Schmitt okidni skop...)

brojila, registri

memorije (RAM, ROM)

programabilni logiki nizovi (PLA, PAL, CPLD, FPGA)

mikroprocesori, mikrokontroleri, meusklopovi itd.

Osnovna podjela digitalnih sklopova: kombinacijski i sekvencijalni

sklopovi (sekvencijalni sadre memorijske elemente).

45
 OSNOVNI LOGIKI SKLOPOVI

Logika stanja:

DA (1) (zatvorena sklopka)

NE (0) (otvorena sklopka)

Logiki I (AND)

(+ ) H

A B Z = AB A Z = A B
A
Z B
B

Z = 0: nema spoja H: napon napajanja (+)

&
Z = 1: zatvoren krug L: napon 0V ili 0V

A B Z A B Z
0 0 0 L L L
0 1 0 L H L
1 0 0 H L L
1 1 1 H H H

46
 Logiki ILI (OR)

A
A A A+B
A+B A+B
B B
B
OR

A B Z
1
0 0 0
0 1 1
1 0 1
1 1 1

Eksluzivno ILI (EX-OR) : A=1, B=1  Z=0

Logiki NE (NOT)

+
A Z
0 1
Z=A 1 0
A

47
 Logiki NE I (NAND, NI)

A B AB AB
A 0 0 0 1
Z = A B 0 1 0 1
B 1 0 0 1
1 1 1 0

Logiki NE ILI (NOR, NILI)

A B A+B A+ B
0 0 0 1
A Z = A+ B
0 1 1 0
B 1 0 1 0
1 1 1 0

48
 SLOENI LOGIKI SKLOPOVI

POLUZBRAJALO

A B S P
A S 0 0 0 0
0 1 1 0
B H P 1 0 1 0
1 1 0 1

- tee se proiruje

ZBRAJALO

A B P S Ps
S 0 0 0 0 0
A
0 1 0 1 0
B 1 0 0 1 0
F Ps 1 1 0 0 1
P
0 0 1 1 0
0 1 1 0 1
1 0 1 0 1
1 1 1 1 1

- lako se proiruje na viebitne

brojeve

49
 KOMPARATOR
A, B su 4-bitni binarni brojevi
(bit = binarna znamenka)
A0 B0
A1 B1 0000(2) 0(10)
A2 B2 0001(2) 1(10)
A3 B3 0010(2) 2(10)
0011(2) 3(10)
A<B A=B A>B
1001(2) 9(10)

DEKODER / DEMULTIPLEKSER
0
A0 Dekoder:
A1 E (enable) je konstantan.
A2
A3 15 Demultiplekser:
Serijska informacija s E pojavljuje se
na izlazu adresiranom preko A0.. A3.
E

MULTIPLEKSER I KODER
MULTIPLEKSER KODER (ENKODER)
0 0
. 1
OUT
.
.
n
7

0 1 m
A0 A1 A2
Ulaz adresiran preko A0... A2 Jedan aktivan ulaz (od n) aktivira
pojavi se na OUT jedan m-bitni broj (kod) na izlazu
ROM = DEKODER + KODER
50
 BISTABIL
+ U CC

R11 R21
S Q
Q R12 R 22 Q
Q
R
T1 T2
R23 R13

S UBB R
SR D T JK
Q Q Q Q
S J
D T
Q Q Q Q
R K

S R Q D Q T Q J K Q
0 0 q 0 0 0 q 0 0 q
0 1 0 1 1 1 q 0 1 0
1 0 1 1 0 1
1 1 x 1 1 q

q prethodno Sekvencijalni Dijeljenje Moe zamijeniti

stanje sklopovi: frekvencije SR, D, T
x nedefinirano - sinkroni s2
(zabranjeno) - asinkroni

R
Q S R Q Q Bistabil
0 0 q q sastavljen od
NILI vrata
Q 0 1 0 1
S 1 0 1 0
1 1 0 0 Q = Q !!

51
 ASTABIL
R C
ui

ui

t
generator pravokutnog signala

MONOSTABIL

t
C
R t 0,7 RC

SCHMITTOV OKIDNI SKLOP (TRIGGER)

Uu Ui
Uu

U1
U2
Ui
H t

Ui
H
L
L
U2 U1 Uu
t

52
 PULSNO-IRINSKI MODULATOR (PWM)

Oscilator (f=konst.) ija irina izlaznog impulsa ovisi o

ulaznom naponu. Time se mijenja srednja vrijednost Uizl.

t
t = Konst *Uul

BROJILO
Q0 Q1 Q2
0 1 2 0 L L L
Q Q Q
C
1 H L L
T T T 2 L H L
3 H H L
R 4 L L H
5 H L H
Q0 Q1 Q2 6 L H H
7 H H H

C C = Clock (ulaz)

R = Reset
(nadreeni ulaz)

1 2 3 4 5

Binarno brojilo

Dekadsko brojilo zahtijeva dodatne povratne veze

Sinkrona brojila su openito bra

reverzibilna i programabilna brojila

53
 REGISTAR

8 bit
D D D D D D D D
Radi se o nizu bistabila koji se zajedniki upravljaju

Mogunosti:
paralelno postavljanje i oitavanje (brisanje)
serijsko postavljanje, pomicanje lijevo - desno

MEMORIJA

A0 RAM
Random Acces Memory
R/W
Statika i dinamika
Ovisnost sadraja o
An napajanju
R/ W

D0 Dm

54
 MIKROPROCESOR

Mikroprocesor (CPU) je digitalni programabilni sekvencijalni

automat koji izvodi instrukcije pohranjene u memoriji.

Mikroprocesorski raunalni sustav sastavljen od jedne ili

vie IC komponenti

RAM ROM

tastatura
ekran
CPU PIO disk, traka
SABIRNICE adresa podataka proces
kontrolnih signala

CPU, RAM, ROM, PIO - funkcionalne jedinice

CPU : RAUNA, USKLAUJE, KONTROLIRA

ROM: SADRI POHRANJENE STALNE PODATKE
RAM: PAMTI PRIVREMENO
PIO: KOMUNICIRA S OKOLINOM

55
 SKUPINE DIGITALNIH INT. KRUGOVA

Tehnologije odreuju svojstva pojedinih logikih sklopova

Unutar skupine: direktna mogunost spajanja krugova

KARAKTERISTIKE

napon napajanja

temperaturno podruje primjene

faktori razgranjivanja (branch)

vrijeme propagacije

impulsna svojstva

granice dozvoljenih smetnji

izbor razliitih sklopova SSI, MSI, LSI, VLSI

mogunosti prijelaza na druge skupine

potroak snage po jedininom sklopu

Karakteristian osnovni sklop svake skupine

RTL - Resistor-Transistor-Logic

DTL - Diode-Transistor-Logic

TTL - Transistor-Transistor-Logic

HTL - High Treshold (Level) Logic

ECL - Emiter-Coupled-Logic

CMOS - Complementary MOS

56
 Usporedba karakteristika pojedinih familija:

TTL
HTL ECL CMOS
bazni L S LS
Napon napajanja [V] 5 5 5 5 15 -5.2 315
Potronja jed. sklopa [mW] 10 1 20 12 30 256 1nW /
0 100 Hz
Vrijeme propagacije [ns] 10 30 3 410 110 0.72 20-35
Faktor razgranjivanja 10(30) 10 10 20 10 - 50

57
 TTL LOGIKA SKUPINA

Temeljni sklop: NE I (NAND)

+ 5V

R1 R2 1,6 k R4 130
4k

T1
Uu L L H
T2
Ui
T3
L H H
R3 1k H L H
H H L

Ui [V]

3.3
tip. H

min. H
2.4
tipina granica tipina granica
smetnji za L smetnji za H
2.0

0.4 max. L
0.2 min. L
Uu [V]
0.2 0.4 0.8 1.2 1.4 2.0 2.4 3.3

58
 ULAZNA STRUJA TTL SKLOPA

"H": 40 A max u ulaz

"L": -1,6 mA max iz ulaza

IZLAZNA STRUJA TTL SKLOPA

"H": -400 A max - izvor (source)

"L": 16 mA max - ponor (sink)

Postoje inaice istih logikih struktura uz isti raspored prikljuaka sa

smanjenom potronjom i/ili veom brzinom, u bipolarnoj i CMOS
tehnici, npr.: osnovna verzija: 7400, Low power shottky: 74LS00,
CMOS verzija: 74HCT00.

59
 MOSFET

n-kanal ID
samozaporni
D
S G D UG > 0
SUBSTRAT

N N G S
0

P
U DS

CMOS (COMPLEMENTARY METALOXIDE

SEMICONDUCTOR) LOGIKA SKUPINA

+V G
S2
G2 T2 p-kanal S1 S2
D1 D2
ulaz D2 izlaz G2
G1
D1
N+ N+ P+ P+

G1 T1 n-kanal p
S1
N substrat

Ui
UH
IZVEDBA INVERTORA

Prijenosna karakteristika invertora

Uu
UH
2

60
HLAENJE POLUVODIA - TOPLINSKI ODNOSI

poluvodi
kuite

hladnjak

E B C ambijent

T p < 200o C za Si
T [ o C ] Rpk Rkh Rha
P[W ] = o
Tp Ta
RT [ C / W ]
kuite hladnjak ambijent
Tp max Ta max
Pmax =
R
Za velike snage:

hlaenje strujanjem zraka

hlaenje vodom

61
 DODATNA POGLAVLJA ZA KOLEGIJ
ELEKTRONIKA (MEHATRONIARI)

Linearni integrirani sklopovi:

primjena operacijskih pojaala,
regulatori napona, pojaala snage,
vremenski sklopovi
Signali, senzori, akvizicija signala, A/D i D/A pretvornici,
Aktuatori, upravljanje snagom
Procesno raunalo
Mikrokontroleri
Programabilni logiki kontroleri
Solarno napajanje
Elektronike tehnologije, trendovi razvoja
Elektronika instrumentacija

62
PRIMJENE LINEARNIH INTEGRIRANIH KRUGOVA

SKLOPOVI S OPERACIJSKIM POJAALIMA

Diferencijsko pojaalo
R2
R1 + R 2 R 4 R2
V OUT = V2 V1
R 3 + R 4 R1 R1
R1
V1 2
LM 107 6
za : R1 = R 3 i R 2 = R 4
3+ VOUT
V2
R3
R4
V OUT =
R2
(V 2 V1 )
R1

Pretvornik struje u napon

R1

I IN 2
LM 107 6
VOUT
3 +

R2 V OUT = I IN R 1

Pretvornik napona u struju (strujni izvor)

V+
IO

3
VIN + 01
LM 107 2N 3456
2
02
2 N 2219
R2
10K V IN
IO =
R1
R1
V IN 0V

63
Referentni izvor (konstantnog) napona
1N 4611
zener _ 6.6V

+V
R1
2
LM 1077 6
VOUT
3 +
4
R2

R
Vout = Vz 0 1 + 3 R3
R2

Generator pravokutnog napona

R1
160 K

2
LM101A 6
VOUT
3 +
C1
0,01F
R3
R2 160 K
910 K

Generator funkcija
47 k
6Hz 70k Hz
560
9
trokutasti
+ 15V 1M 10 +
8
13
4 pravokutni LM 324
14
12 +
11
15V 15k
10 k 470 k 1M

1N 4004

8k +
sinusni

64
IZLAZNO POJAALO SNAGE

+ Ubat
+ Ubat NPN
T1
Uu
Uu Ui
Ui
T2 RT
RT PNP
Ubat
a) emitersko b) push-pull
slijedilo spoj

Maksimalna snaga PNP-NPN push-pull spoja (s dvije baterije):

U 2TM (U bat 0,7 )

2
U 2 ef
PM = = =
RT 2 RT 2 RT
Koriste se za upravljanje snage na troilima vee snage
(upravljanje motorima, audio pojaala, itd.)

+ Ubat
14
2 + 8

Uu 7,3
6
Zvunik

Spajanje integriranog audio pojaala LM380

65
 STABILIZATORI NAPONA
RS

+
= 100 % +
RT RT
RT
=
Rs + RT

Metode regulacije snage

1. Linearni stabilizator napona:

R Ui
U iN = U ref 1 + 1 U u min = U i + U u i min
R2 Uu

Stabilizator
Uu C T1 E Ui
1 2
Ru
B Ii
R3 R1
+

+ Uu RT

UREF R2

Operacijsko pojaalo usporeuje dio izlaznog napona sa

referentnim naponom i na osnovi razlike regulira struju kroz
tranzistor T1

66
IZVEDBE IZVORA NAPAJANJA S INTEGRIRANIM STABILIZATORIMA

1. Podesivi stabilizator (linearni regulator napona) LM 317

VOUT= 1.25 (1+ R2/R1) + IADJ R2 IOUT = 1.25/ R1

LM317HV LM317HV

VIN 28V VIN VOUT VOUT V IN VIN VOUT

ADJ
R1 = ADJ R1 =
C1
240 0.1F 1.22
C1 = +
C 2 = 1F
0.1F
R 2 = 5k RT

Stabilizator napona Stabilizator struje

2. Fiksni 3-terminal regulatori napona LM 78xx i LM 79xx

+ 12V

7812 7805
1N4007 + 5V
+ + +
2200F 1F 1F 0V
1N4007 1N4007
TRAN 12V
220 VAC SFOR 1N4007
MER
2200F 7912 7905
+
5V
1F
+
1F
+

Stabilizirani izvor napajanja 220V AC --> + 5V, +12V, -5V, -12V

Svaki integrirani stabilizator ima ugraeno strujno ogranienje i nad-

temperaturnu zatitu.

67
2. Prekidaki (switching-SMPS) stabilizator napona
Prednosti SMPS:
manje dimenzije i teina, vee iskoritenje, iri raspon ulaznog
napona

Mane SMPS:
loija dinamika svojstva, ostatak AC u DC izlaznom naponu

Pulsno irinska modulacija (Pulse Width Modulation PWM)

U1 +
_

U2

U1
U2
U2
t

68
 +
Uu T1
+
- Uz
-
PW M

t
+
IL L
C R2 RT Ui
D
T -

R1

BUCK Izlazni napon manji od ulaznog

UT
L D
+ Ug UT > Ug +
_ UZ T1
R1
+ C RT
_

R2 _

BOOST Izlazni napon vei od ulaznog

+
UT 1

Ug _
+

UT2
_

FLYBACK Izlazni napon vei ili manji od ulaznog, vie izlaznih

napona, galvansko odvajanje

3. Pretvornici: DC/DC, DC/AC, AC/DC

69
Napajanje elektronikih sklopova zatitne mjere
SKLOPKA TRAFO
MREA
OSIGURA VARISTOR E.M. FILTER (IZOLACIJA)
PRENAPON ISPRAVLJA
F
+

0

GND

STABILIZATOR
LIMIT STRUJE
PRENAPON TROILO
+ IN OUT +

GND

Kod elektrine mree, automobila i sl. mogui su kratkotrajni
prenaponi do 500% nominalnog napona (standardno +/- 10%).

Baterijsko napajanje

punjenje baterije: konstantnom strujom (NiCd) ili naponom

(Pb). Ovisno o vrsti baterije, vrijeme punjenja 1h .. 14h, t=Q/I
Q=I*t [Ah], kapacitet baterije ovisi o struji pranjenja,
temperaturi, starosti baterije
kriterij za kraj punjenja ovisi o vrsti baterije i brzini punjenja
(napon baterije, temperatura, limit vremena i drugo)
baterije su osjetljive na prekomjerno punjenje i pranjenje

70
INTEGRIRANI VREMENSKI SKLOP NE555 TIMER

MONOSTABIL generator jednog impulsa (t=1.1 * Ra * C)

+Ubat
8
+Ubat
5k
Uk 5
RA
6 K 2
5k
+
PRAG K1
+
7
T 5k

C
R S Q
2
OKIDANJE
3
FF Ui
4
R Q INVERTOR
RESET

ASTABIL generator pravokutnog signala

+ V cc

Ra
8 4
7 3 O U TPU T t2
2 555

Rb 6 t1
1 5
t1 = 0.693 (Ra + Rb )C
t2 = 0.693 (R b )C
C
71
PRIMJERI PRIMJENE NE555 TIMERA

UPRAVLJANJE SNAGE MOTORA (PWM)

maksimalna struja 30A, upravljanje 5% - 95%

+12V

1k 4 8 1N 4004 M
7
1N 4148

50 k 555
6 3 47R

2 1 5 BUZ11
100 n 100 n
0V

IZVOR NEGATIVNOG NAPONA

negativni napon dobiva se nabojskom pumpom.

+ 5V to +15V

4k 7
4 8
7 22 u 1N 4004 - 3V to
3 + -13V

33k
555
6
2 1N 4004
22 u
1 5 +
22 n 100 n
0V

72
Crta karakteristika elektronikih elemenata:

TL072 + 12V 20Vpp Scope.

250Hz X axe

+
12V + (U )

FUNCTION GENERATOR

+ 5V PNP C
+ IB
NPN
Q3 D.U.T.
BIPOLAR
Q2 B E
R
Q1
2R
Q0 D/A CONVERTER
4R
Clock TL072
+ 12V Scope.
+
Y axe
(I )
12V

COUNTER CURVE TRACER

74 HC 161

73
PROCESNO RAUNALO

Raunalo za upravljanje procesima i strojevima opremljeno je

ulazno / izlaznim meusklopovima koji ga povezuju s okolinom.

- digitalni ulazi i izlazi

- analogni ulazi i izlazi

DIGITALNA RIJE

1 0 1 0 0 1 0 1
ANALOGNI NAPON (0-10 V)
ANALOGNI NAPON (0-10 V)

SENZOR ANALOGNO
DIGITALNO REGULATOR
DIGITALNI ANALOGNI M
PRETVORNIK PRETVORNIK BRZINE
FIZIKALNA MOTOR
VELIINA
PRETVORNIK

DIGITALNI M
ULAZI

ULAZNO / IZLAZNI
MEUSKLOP

DIGITALNI
IZLAZI
POKAZIVA
6 9 D B A C

SPECIJALNI TASTATURA
ISPISNA ITAJ / PII
uP ULAZNO /
MEMORIJA MEMORIJA
IZLAZNI
( ROM ) ( RAM )
SKLOPOVI

DIGITALNI SIGNALI
TAKT
VEZA SA DRUGIM SISTEMIMA

74
INTEGRIRANI MIKROKONTROLER (MCU)
(PRIMJER PROIZVODA)

AVR 8-Bit RISC.

Atmels new ARM7-based flash MCUs

Atmel's AVR microcontrollers have a RISC core running single
cycle instructions and a well-defined I/O structure that limits the
need for external components. Internal oscillators, timers, UART,
SPI, pull-up resistors, pulse width modulation, ADC, analog
comparator and watch-dog timers are some of the features you will
find in AVR devices.
AVR instructions are tuned to decrease the size of the
program whether the code is written in C or Assembly. With on-chip
in-system programmable Flash and EEPROM, the AVR is a perfect
choice in order to optimize cost and get product to the market
quickly.

75
Mikrokontroler aplikacija robot upravljan svijetlom

+ 5V

2
RxD
3
+ 5V TxD
AREF

LDR
AIN1 + 5V

ATMega
+ 5V 1
328
LDR
AIN2 10
22 pF

16 MHz
9 + 5V
7805 + 9V

20
AVCC + 5V 47
VCC
7 0 ,1

2k 2
+ 6V
OUT1
+ PWM
2N 2222
PWM
IN1 OUT2
19
OUT3
AGND GND
22 8
5k +
+ 6V
_

Shema robota

76
Atmel AVR procesor ATmega328, 8bit, 20 MHz, RAM, FLASH,
EEPROM, A/D, PWM, 14 digitalnih, 6 analognih ulaza/ izlaza
-razvojna okolina: Arduino Uno ploica + Arduino software
-programska podrka bazirana na C++ sa velikim brojem gotovih
funkcija
-program se razvija na PC-u, zatim se preko USB poalje u
ARDUINO modul i pokrene. Procesor ima ugraeni bootloader.
-kad je program ispravan, programirani procesor se utakne u
ploicu koja se ugrauje u robot
-vie imformacija na http://www.arduino.cc

Program za upravljanje robota (Arduino C jezik)

/*
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Arduino Robot - Tutorial
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
*/

// - - - - - - - -- - - - - - - - - LDR VARIABLES

// Arduino pins (not chip pins)

int LDR1 = 5; // photo resistors pins
int LDR2 = 4;

// this vars will be used in the loop function

int LDRVal1 = 0;
int LDRVal2 = 0;

// - - - - - - - - - - - - - - - - MOTOR & SERVO

// Motor
int motorSpeed = 250; // motor speed - from 0 to 255;

// Motor PWM Pin - to have different motor speed use PWM pins
int motor_Pin0 = 5;
int led_Pin1 = 13; // output LED pin
int stop_Pin1 = 8; // input STOP signal

// Servo
#include <ServoTimer1.h> // Call ServoTimer1 Class
ServoTimer1 servo; // declare servo1 as an instance of
ServoTimer1 class

77
// - - - - - - initial settings- - - - SETUP
void setup() {

Serial.begin(9600);

// Servo pins
servo.attach(9);
// NOTE: ServoTimer1 only works with Arduino pins 9 and 10
servo.write(90); // center servo

delay(500); // wait 1/2 second

digitalWrite(led_Pin1, HIGH);
}

// - - - - - - - - - - - - - - - - - - - LOOP
void loop() {

// read input LDR values

LDRVal1 = analogRead(LDR1);
LDRVal2 = analogRead(LDR2);

// print LDR values into the console

Serial.print(LDRVal1);
Serial.print(" ");
Serial.println(LDRVal2);

// compare values and turn servo

if (LDRVal1 > LDRVal2) {
servo.write(55); // turn right
} else if (LDRVal1 < LDRVal2) {
servo.write(125); // turn left
} else if (LDRVal1 == LDRVal2) {
servo.write(90); // center
}

// set motor speed

if (stop_Pin1 == 1)
analogWrite(motor_Pin0, motorSpeed);
else
analogWrite(motor_Pin0, 0);

78
 PROGRAMABILNO - LOGIKI KONTROLER (PLC)

U poetku zamiljen kao zamjena za relejnu (kontaktnu)

logiku. Danas je to univerzalna komponenta za industrijsku
automatizaciju. Jezici za programiranje su orijentirani prema
zadatku.

DIGIT. SPOJ NA MREU

ULAZI

220V IZLAZI
~
PLC

+ - PROGRAMATOR
ANALOGNI I/0

1. Instrukcijske liste (Instruction Set)

LOAD I123
OR Q233
AND NOT I124
AND NOT I125
STORE Q233

I 123
I 124 I 125

Q 233

Q 233

79
2. LD jezik (LADDER DIAGRAM stepenasti dijagram)
I 123 I 124 I 125

Q 233

Q 233
Nazivaju se i kontaktni planovi (uobiajeni u montai
postrojenja)

3. Matematika notacija (za istu funkciju):

Q233=(I123 OR Q233) AND NOT I124 AND NOT I125

Ugraeni programski elementi u PLC-u:

Logike operacije Aritmetike operacije
AND ADD
OR DIV
NOT MUL
XOR SUB

Ostale operacije:
S/ R BISTABILI Set/ Reset
SR POSMANI (SHIFT) REGISTRI
C BROJILA (GORE/ DOLJE)
C...0 BRZO BROJILO
TR VREMENSKI SKLOP ZA KANJENJE
A/D PRETVORNIK
D/A PRETVORNIK

Varijable: I= input, Q= output, M= marker (1, 8 ili 16

bita)

80
SIGNALI

Signali su vremenski promjenjive veliine koje nose informaciju

Informatiki kapacitet koliina informacije u sekundi

Vremensko i frekventno podruje (Fourierova analiza)

Signali i smetnje
- filtriranje, kompenzacija

Postupci sa signalima:
- generiranje signala (senzori)
- prihvat signala (acquisition)
- obrada signala (processing)
uzorkovanje, modulacija, kompresija, rekonstrukcija,
interpretacija (prepoznavanje), manipulacija i drugo
- prijenos signala
multipleksiranje, distribucija signala, prilagoenje mediju
vrste medija: optiki medij, radio valovi, elektriki vodi,

- spremanje signala
magnetski medij, optiki medij, poluvodike memorije
- umreavanje senzora (beine mree senzora)
- prikaz signala (prezentacija)

Obrada signala analiza, interpretacija i manipulacija

- obrada analognih signala
- obrada digitalnih signala
- statistika obrada signala
- obrada govornog signala (interpretacija - prepoznavanje)
- obrada slikovnog signala (prepoznavanje uzoraka)
- obrada video signala

81
Signali mogu biti analognog ili digitalnog tipa:

u(t )
u(t )
"1"
MJ. PODRUJE

t
"0"
t
DIGITALNI
ANALOGNI SIGNAL SIGNAL

Pretvorba signala:
Analogno / digitalni pretvornici D= konst * U
Digitalno / analogni pretvornici U= konst * D
Napon / frekvencija f = konst * U
Frekvencija / napon U= konst * f

82
Analogno / digitalni pretvornici
KRAJ
TAKT PRETVORBE

START
U ul (t )
A/D DN 1
P
D0
CS

111 D
110
101
100 idealna
011 karakteristika
010
001
000
U ul
A

Digitalno / analogni pretvornici

Ui
D0
D1
D/A Ui
DN 1
0 0 0 0 0 1 D
0 0 1 1 0 0
0 1 0 1 1 1

83
 SENZORI I PRIHVAT SIGNALA

Senzori su takvi elementi kod kojih neko elektriko svojstvo

ovisi o jednoj fizikalnoj (neelektrikoj) veliini.

Aktivni senzori: Pasivni senzori:

- fotodioda (svjetlo) - fotootpornik

- piezokristal (sila)
- EM indukcija (brzina)
- zavojnica s pominom
jezgrom
- potenciometar (pomak)
- HALL-generator (mag. polje)
- tenzometar (deformacija)

SENZORSKI SKLOP

S Prihvat i e e = f (S )
prilagoenje
SENZOR

S fizikalna veliina
e elektrina veliina (analogna ili digitalna)

Podjela:
Digitalni senzorski sklopovi daju digitalnu informaciju o ulaznoj
veliini (koja je analogna ili digitalna)
Analogni senzorski sklopovi daju analognu informaciju o
analognoj ulaznoj veliini

84
 DIGITALNI SENZOR - sklopka blizine (proximity
switch)
KOMPARATOR D0
N Ui
S +
A -
"1"
Uref D0
"0"
S 0 pomak S
digitalni izlaz (1 bit)

Sklopka blizine slui za indikaciju pribliavanja predmeta

(pribliavanje magneta Hall senzoru).

ANALOGNI SENZOR - sklop za mjerenje rasvjete

A iul =& 0 R0
iD = k s E
- U
+ izl
U D =& 0
U izl = U D + U R 0 =& iD R0 =
= k s R0 E

Struja koju generira fotodioda linearno je zavisna od

rasvjete. MOSFET operacijsko pojaalo pojaava tu vrlo
malu struju i odrava napon na diodi UD 0. Vrijeme
odziva je reda veliine s.

85
 AKTUATORSKI SKLOPOVI
ANALOGNI
D/A AKTUATORSKI M
SKLOP
PARALELNI
IZLAZ
DIGITALNI M
AKTUATORSKI
SKLOP

R ULAZ
KONTROLA

Aktuatori pojaavaju energetski nivo izlaznih signala i

prilagoavaju oblik energije potroaima (kontrolnim ureajima).

Potrebno je takoer i galvansko odvajanje troila.

DIGITALNI AKTUATORSKI SKLOP

+
0 ili 5V
1mA R S T
100
R PI0 D0 mA
~
D2 TRANZIST.
SKLOPKA M
RELEJ SKLOPNIK
3x380V / 25 A

Koriste se tranzistorske sklopke za pojaanje signala.

Releji takoer omoguuju upravljanje velike snage iz kruga male
snage (uz galvansko odvajanje).

86
 UPRAVLJANJE ISTOSMJERNE SNAGE

1. ON/ OFF upravljanje troila

2. Analogna regulacija serijskim tranzistorom
3. Pulsno-irinska modulacija (PWM)

H most za dvosmjerno upravljanje motora

+UB
A B C Funkcija
A B D

M
1 0 0 1 naprijed
+
0 1 1 0 natrag
C
1 1 0 0 kocenje
D 0 0 1 1 kocenje

A +UB
B

PNP
M

NPN D

87
 UPRAVLJANJE IZMJENINE SNAGE TRIJAKOM

1. ON/ OFF upravljanje troila

2. Fazna regulacija (promjena kuta upravljanja)
3. Regulacija upravljanjem u trenutku prolaza kroz nulu

MOC 3022 F
10 mA 150
Troilo

Trijak

Upravljanje pomou optospojke opto-trijaka radi galvanskog

odvajanja upravljakog kruga od mree 220V

Mogunosti galvanskog odvajanja

energetski transformator, impulsni transformator

elektromagnetski relej
opto-spojka, optiko vlakno
SSR - solid-state relay (poluvodiki relej)
izolaciono pojaalo za analogne signale (sa opto-spojkama),
DC/DC pretvornici (DC-> AC -> Transformator -> DC)

88


DC/AC

SSR - Solid State Relay

Upravljaki signal ide preko fotonaponske elije koju osvjetljava

LED. Bri je od elektromagnetskog releja, neogranien broj
ukljuenja

89
 POLUVODIKI ELEMENTI SNAGE

Bipolarni tranzistor, Darlington spoj, MOSFET, IGBT,

TIRISTOR, GTO TIRISTOR, TRIJAK

C C

B B

Quasi-Darlington E
E NPN
Darlington NPN

D C

G G

S
E
MOSFET snage
IGBT-Insulated Gate
Bipolar Transistor

90
Solarni sustav napajanja

Uloga ovog sustava je sigurno napajanje objekta - kue uz utedu

energije vlastitom proizvodnjom preko sunanih panela sastavljenih
od serijski i paralelno spojenih silicijskih fotonaponskih elemenata
(photo voltaic cells)

-Solarni paneli daju istosmjerni napon i struju promjenjivog iznosa.

Regulator punjena (charge controller) se koristi da osigura ispravan
napon i struju punjenja baterije
-eventualno se mogu primjeniti i vjetrogeneratori koji daju izmjenini
napon promjenjivog iznosa i frekvencije

-energiju daje: javna mrea, solarni paneli preko akumulatora ili

pomoni benzinski agregat (AC generator) koji se ukljuuje u
sluaju ispada javne mree
91
-baterija (akumulator) pohranjuje viak energije i stabilizira
istosmjerni napon

-jedinica Power Inverter ima centralno mjesto u sustavu. Osnovne

funkcije:
pretvorba istosmjernog napona iz akumulatora u izmjenini
napon 230V za napajanje troila u objektu (DC/AC pretvorba).
odreuje tokove energije (Energy Management System)
obzirom na trenutnu proizvodnju i potronju te stanje
napunjenosti baterije

-u nekim izvedbama inverter moe vraati energiju u mreu ako

trenutno solarni paneli proizvode vie energije nego se troi. U tom
sluaju mrea slui kao spremnik vika energije, tada nije potreban
akumulator velikog kapaciteta. Ujedno, energija isporuena u mreu
moe se naplatiti. Da bi to bilo mogue DC/AC pretvornik u
invertoru mora dati AC napon istog iznosa, frekvencije i faze kao
mreni napon. To je tzv. Grid Tie inverter (GTI).

-ako nije potrebno osigurati napajanje u sluaju ispada mree,

moe se izostaviti AC generator a i veliki akumulator nije potreban
ako inverter moe vraati energiju u mreu.

DALNJA POBOLJANJA
-za zagrijavanje/ dobivanje tople vode povoljno je dodatno
koritenje termo-panela uz fotonaponske. Za hlaenje moe se
koristiti sustav cijevi u zemlji pored kue.
Kombinacijom svih tih tehnologija uz termoizolaciju mogue je
napraviti kuu sa ukupnom potronjom blizu nule.

http://www.freesunpower.com/example_systems.php

92
Struktura Grid Tie invertera
-prvi dio (Q2, Q3, Q4, Q5) pretvara DC/AC/DC da povea DC
napon i osigura izolaciju
-drugi dio (Q6, Q7, Q8, Q9) je PWM DC/AC pretvornik

Sinteza sinusnog napona pulsno-irinskom modulacijom

http://en.wikipedia.org/wiki/Grid-tie_inverter
http://solar.smps.us/grid-tie-inverter-schematic.html

93
 ELEKTRONIKE TEHNOLOGIJE

Raunala se koriste u svim fazama od projektiranja, proizvodnje do

testiranja elektronikih ureaja

Projektiranje elektronikih sklopova

Simulatori na PC raunalu,

Projektiranje integriranih krugova

Silicon compilers, PLA (Programmable logic array)

Projektiranje tiskanih ploica (PCB)

Izrada sheme, automatsko odreivanje rasporeda i spojeva

Automatska montaa sklopova

Automati za montau sklopova i lemljenje spojeva

Automatsko testiranje
Raunalo testira gotove sklopove

Projektiranje elektronikih ureaja

kod projektiranja elektronikih ureaja treba obratiti panju na:

potencijali na masi, petlje mase (nain spajanja masa kod rada
sa malim signalima)
E.M. smetnje koje dolaze izvan ureaja (filtri, oklopljeni
kablovi), takoer i na smetnje iz samog ureaja
prenaponi na napajanju i ulaznim linijama
software greke
parazitni kapaciteti i induktiviteti (visokofrekventni ureaji)
promjena karakteristika s promjenom temperature ili napona
napajanja
pregrijavanje elemenata - projektiranje hlaenja

94
 voditi rauna o maksimalnim vrijednostima U, I, P za sve
dijelove ureaja predimenzionirati komponente snage
predvidjeti zatitne/ sigurnosne mjere za nepredviene
situacije
testiranje ureaja u raznim situacijama - uvjetima rada
usklaenost sa standardima
napraviti dokumentaciju
industrijski dizajn

TRENDOVI RAZVOJA ELEKTRONIKIH UREAJA

Vei stupanj integracije i minijaturizacije, vee brzine rada,

nie cijene
Nove metode obrade, spremanja i prijenosa informacija
Razvoj novih algoritama za obradu informacije (kompresija,
kodiranje itd.)
Digitalizacija funkcionalnih blokova (prijenosa i obrade signala)
razvoj senzorike
Umreavanje (Internet, GSM)

Primjeri:
Mikroprocesori nove generacije (vea brzina manja potronja
energije)
Video kamera na jednom integriranom krugu
Mikrovalni integrirani primopredajnici (za mobilnu telefoniju i
beine mree)
Endoskopske kamere u obliku kapsule (koje se gutaju)
Radio-frequency identification (RFID tag)
MEMS - mikroelektromehaniki sustavi (inkjet printeri, DLP
projektori, senzori pritiska, ubrzanja, iroskopi, itd.)
Beine mree senzora (WSN: wireless sensor networks)
digitalizacija i kodiranje audio i video signala (High Density
DVD, DivX)

95
ELEKTRONIKA INSTRUMENTACIJA

1. Generator funkcija
Generator sinusiodalnog, pravokutnog ili trokutastog valnog oblika
(oscilator frekvencije 1 Hz 10 MHz)

2. Osciloskop
Prikazuje vremensku funkciju signala (frekvencije 1 Hz 1 GHz)
Naini rada:
1. Y1, Y2 = func(t), na X ulazu je pilasti napon (vremenska baza)
- okidanje (trigger): Y1/ Y2, mrea 50Hz, auto - manual
2. Y2 = func(Y1), prikazuje X-Y ovisnost, na X osi je Y1 napon

Izvedbe:
Osciloskop s katodnom cijevi - Cathode-ray oscilloscope
(CRO)
Osciloskop sa digitalnim spremanjem - Digital storage
oscilloscope (DSO)
Osciloskop na personalnom raunalu - PC-based oscilloscope
(PCO)

3. Akvizicijski sustavi s personalnim raunalom

Sadre A/D, D/A karticu i odgovarajui software.
PC osigurava akviziciju, matematiku obradu, upravljanje,
prikaz na ekranu i spremanje rezultata, umreavanje

96
Tipini izgled prednje ploe osciloskopa

Interna struktura osciloskopa s katodnom cijevi

Primjeri upotrebe instrumentacije mogu se nai na Internetu:

http://www.doctronics.co.uk/scope.htm
http://www.doctronics.co.uk/design.htm

97
 4. Karakteristike elektronikih elemenata crta krivulja

Crta krivulja (curve tracer) je sklop koji omoguuje prikaz

naponsko strujne karakteristike nekog elementa na ekranu
osciloskopa. Pogodan je za brzo ispitivanje ispravnosti elektronikih
elemenata.

Na jedan kanal osciloskopa dovede se signal napona na nekom

elementu (X os), dok se drugom kanalu osciloskopa dovede signal
proporcionalan struji tog elementa (Y os). Crta sadri generator
izmjeninog ispitnog napona, koji moe biti sinusoidalni ili pilasti.
Signal struje dobije se mjerenjem pada napona na otporniku malog
iznosa. Da bi mogli ispitati elemente ija karakteristika ovisi o
parametru (na primjer struja baze parametar je na izlaznoj
karakteristici tranzistora) potreban je i generator stepeniastog
napona, koji u diskretnim koracima poveava tu veliinu.

Elementi koji se mogu ispitivati su.: otpornici, kondenzatori,

zavojnice, diode, tranzistori, tiristori i slino. Slika prikazuje
pojednostavljeni spoj crtaa krivulja:

TRANZISTOR PILASTI NAPON U /\

B
OSCILOSKOP
E R2 y
C
GENERATOR
STEPENICA x
C + CH1/ x CH2 / y

D.U .T .
IB B U I
E

R1
(mali otpor)
0V

98
<kraj elektronike B>
9/24/2013

99