Izvješće o Kriminalu - PU Zagrebačka - 2016.

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA ZAGREBAKA
IZVJEE
o stanju i kretanju sigurnosnih pokazatelja u radu
Policijske uprave zagrebake u 2016. godini
Zagreb, 2017. godina

Ba kao i proteklih godina ponovo predstavljamo Godinje izvjee Policijske uprave zagrebake o
kretanju sigurnosnih pokazatelja na podruju nae policijske uprave (sve o PU zagrebakoj nalazi se
na www.zagrebacka.policija.hr).
Ponovo smo usporedili osnovne statistike pokazatelje, primjerice, kroz proteklih 5 godina, kako bi se
dobio uvid u trenutnu statistiku sliku. Gotovo istovrsni statistiki pokazatelji, dostupni su i drugim
tijelima dravne i lokalne uprave i samouprave.
Nain prikaza materijala istovrstan je kao i proteklih godina kako bi se podaci mogli stalno pratiti i
usporeivati.
Podsjeamo, podaci se prikupljaju prema jedinstvenom programu analitikog i statistikog istraivanja

i metodologije rada Ministarstva unutarnjih poslova RH (na web stranici www.mup.hr nalaze se
takoer statistiki pokazatelji).
Isto tako, svakodnevno odravamo redovne i po potrebi izvanredne konferencije za medije,

svakodnevno odgovaramo na upite graana i novinara, te smo tako u potpunosti otvoreni javnosti.
S tim u svezi, ovakva izvjea za javnost su bitna, jer opet i ponovo elimo upoznati javnost s
aktivnostima policije kako bi se bolje iskoristili potencijali policije i medija, ostvario vei stupanj
angairanosti graana, udruga, tijela vlasti i ustanova, stvorila to pozitivnija slika policije u javnosti i
ostvarila kvalitetnija meunarodna policijska suradnja.
Sluba za izvjetajnu analitiku i odnose s javnou

1
Izvjee o stanju i kretanju sigurnosnih pokazatelja u radu PU zagrebake za 2016. godinu
Uvod
Kratki pregled sigurnosnih pokazatelja
Tijekom 2016. godine, na podruju PU zagrebake zabiljeeno je:
16.157 kaznenih djela

7.963 prometne nesree
20.508 prekraja iz podruja javnog reda i mira, odluka lokalnih tijela i ostalih zakona.
U odnosu na isto razdoblje prole godine
kriminalitet je u padu za 46 djela ili 0,3 posto

razrijeenost je 52,9 posto ili 3,3 posto bolja
naknadna otkrivenost je 43,4 posto ili 2,4 posto vea ili bolja
5,6 posto vie je prekraja iz podruja javnog reda i mira, odluka lokalnih tijela i
ostalih zakona
4,7 posto manje je prometnih nesrea (ali je 14 poginulih vie)
Primjeujemo:
ove 2016. godine (ba kao protekle dvije godine) ponovo je zabiljeen gotovo najmanji
broj kaznenih djela od samostalnosti Republike Hrvatske, a pogotovo u zadnjih 10, pa ak
i 20 i vie godina
primjerice, kriminalitet je od 2005. do 2015. godine smanjen za vie od 30 posto
od promjene kaznenog zakonodavstva, dakle od 1.1.2013. godine, kriminalitet je smanjen
za oko 13 posto dok je u isto vrijeme, razrijeenost poveana za oko 3 posto
trenutna razrijeenost vea od 50 posto, govori o tome da se policija dodatno aktivirala, te
se struno usavrila u kontekstu promjene zakonodavstva tj. sve je kvalitetniji rad s
obzirom na promjene u strukturi kriminaliteta, nainu i sofisticiranosti izvrenja kaznenih
djela
primjerice, samo od 2013. godine (primjena novog zakonodavstva) kada je stopa
otkrivake djelatnosti bila 46,8 posto, sada je ista za ak 6,1 posto bolja
Takoer:
2016. godine biljeimo 13.811 kaznenih djela opeg kriminaliteta, to je ve ranije

istaknuto, skoro 5.000 djela manje nego prije 5 godina, odnosno oko 15 posto manje
kaznenih djela od promjene zakonodavstva
u podruju opeg kriminaliteta, pogotovo glede provalnih kraa zabiljeeno je smanjenje
broja kaznenih djela
ovo je vana injenica jer je rije o kriminalitetu koji ini vie od 85 posto ukupnog
kriminaliteta, dakle onom kriminalitetu koji utjee na subjektivan osjeaj sigurnosti
glede gospodarskog ili organiziranog kriminaliteta, niz kriminalistikih istraivanja iz ovog

ponekad i isprepletenog podruja, temeljilo se na sloenijim i drutveno opasnijim
(materijalna teta) istraivanjima te su i ovdje odreeni povoljni statistiki pokazatelji
moemo zakljuiti kako se proteklih godina doista biljei statistiki odnosno kvantitativno-
kvalitativan pomak u radu PU zagrebake
glede prekraja iz podruja javnog reda i mira, odluka lokalnih tijela i ostalih zakona,
porast se biljei na svim policijskim postajama pogotovo u smislu biljeenja asocijalnog
ponaanja, to moe biti i rezultat postupanja policije u smislu smirivanja situacije, ali i
vidljivosti na terenu
u prometu se biljei manje prometnih nesrea, ali i vei broj smrtno nastradalih osoba

2
Uvod
Glede najteih kaznenih djela (protiv ivota i tijela i spolnosti):
kaznenih djela protiv ivota i tijela (379 djela) manje je za 41 djelo ili za 9,8 posto, dok je
kaznenih djela protiv spolnosti (206 djela) vie za 56 djela ili 37,3 posto
u isto vrijeme, razrijeeno je 86,5 posto kaznenih djela protiv ivota i tijela i 94,2 posto
protiv spolnosti (u odnosu na prolu godinu razrijeeno je 0,3 posto vie kaznenih djela iz
podruja protiv ivota i tijela, te 2,9 posto vie protiv spolnosti)
meu najteim kaznenim djelima je 14 ubojstava (10 vie), od kojih je i 14 razrijeeno

takoer biljeimo i 31 pokuaj ubojstva 7 vie, od kojih je 29 razrijeeno
biljeimo i 21 silovanje (19 razrijeeno), 18 djela manje i 2 pokuaja silovanja (2

razrijeeno), 3 djela manje
Glede imovinskog kriminaliteta:
kaznena djela protiv imovine su u padu (2,5 posto manje)

glede stope razrijeenosti, razrijeeno je 36,7 posto kaznenih djela (razrijeenost je 2,9
posto bolja, naknadna otkrivenost od 33,6 posto to je bolja za 2,7 posto)
kaznena djela tekih kraa je za 10,5 posto manje, a glede stope razrijeenosti,
razrijeeno je 20,3 posto kaznenih djela (razrijeenost je 0,3 posto bolja)
meu njima, provalne krae su u padu za 9,8 posto, razrijeenost je 19,6 posto, to je
0,9 posto vea stopa razrijeenosti
kaznenih je djela kraa vie (4,1 posto vie), a glede stope razrijeenosti, razrijeeno je
29,3 posto kraa (razrijeenost je 2,0 posto bolja)
Glede razbojnitava
biljeimo 580 razbojnitva ili 25,5 posto manje

razrijeenost je 40,3 posto tj. stopa razrijeenosti je 2,0 posto vea
od razbojnitava u novarske ustanove, 3 su razbojnitva bila u bankama (1 manje) i
28 u potama (3 vie)
biljeimo i 488 drskih kraa (8,3 posto manje)
Glede kaznenih djela djece, biljeimo 437 djela, 47 djela ili 9,7 posto manje. Meu njima je
157 tekih kraa (7 vie) i 74 krae (46 manje), 26 razbojnitva (9 manje), zatim 10 tekih
tjelesnih i 16 tjelesnih ozljeda (13 manje), 30 kaznenih djela vezanih uz zloporabe opojnih
droga, itd.
Organizirani kriminalitet biljei 182 kaznena djela, 246 djela ili 57,5 posto manje. Meu
njima se istiu 56 djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabave oruja i eksp. tvari (48
djela ili 46,2 posto manje), 25 djela iznude (6 djela ili 19,4 posto manje), 25 djela prostitucije
(108 ili 81,2 posto manje), 23 djela protuzakonitog ulaenja, kretanja i boravka u RH, dr.
dravi lanici EU ili potpisnici engenskog sporazuma (2 vie), itd.
Gospodarski kriminalitet u ukupnom kriminalitetu sudjeluje sa 1.533 kaznenih djela ili 9,5
posto. U odnosu na prolu godinu, broj ovih djela u porastu je za 395 djela ili 34,7 posto.
Meu njima se istiu 672 djela raunalnih prijevara (157 djela ili 30,5 posto vie), 147 djela
utaja poreza ili carine (108 djela ili 276,9 posto vie), 107 djela zlouporabe povjerenja u
gospodarskom poslovanju (74 djela ili 224,2 posto vie), 87 djela pronevjere (14 djela ili 19,2
posto vie), 70 djela zlouporabe poloaja i ovlasti (isto), itd.
Glede tzv. korupcijskog kriminaliteta, biljeimo 23,2 posto vie prijavljenih kaznenih djela.

3
Uvod
Zabiljeeno je 20.508 prekraja iz podruja javnog reda i mira, odluka lokalnih tijela i ostalih
zakona, to je 1.087 prekraja ili 5,6 posto vie. Iz samog podruja Zakona o prekrajima
protiv javnog reda i mira (30,4 posto svih prekraja) su 6.243 prekraja, koji su u padu za
578 prekraja ili 8,5 posto.
Po vrsti prekraja, najbrojniji su prekraji uivanja alkohola i droge na javnom mjestu (12,6
posto manje), prekraji poinjeni svaom, vikom ili na slian nain (9,4 posto manje)
prekraji odavanja skitnji i prosjaenju (15,2 posto manje), prekraji tunjave (7,7 posto
vie), prekraji drskog ponaanja (2,5 posto vie).
Glede prekraja po ostalim zakonima biljeimo ih 13.654 (15,6 posto vie).
Meu njima se istiu prekraji glede osobne iskaznice ((31,9 posto vie), glede
prebivalita (22,8 posto vie), prekraji nasilja u obitelji (11,0 posto manje), prekraji
sprjeavanja nereda na portskim natjecanjima (24,2 posto manje), itd.
U prometu se biljei 7.963 prometnih nesrea (4,7 posto manje). No, poginulo je 58 osoba
14 osoba ili 31,8 posto vie. Ozlijeenih osoba je manje; teko ozlijeenih za 14,6 posto, a
lake za 5,7 posto.
~ * ~
Ustrojstvene jedinice su planirale aktivnosti na prevenciji kriminaliteta, posebice imovinskog

kriminaliteta i kroz angaman temeljne i kriminalistike policije te temeljem kontinuiranog i
kvalitetnog praenja kriminaliteta i stanja javnog reda i mira pa i prometa, pravovremeno se
reagiralo i interveniralo na odreenim kritinim operativnim prostorima prema trenutnim
analitiko statistikim pokazateljima, to je u konanici, na kraju 2016. godine rezultiralo
smanjenju broja sigurnosnih pokazatelja.
Daljnja strategija usmjerena je na planiranje i provoenje preventivnih i represivnih aktivnosti

na sprjeavanju najteih kaznenih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, prvenstveno
razbojnitava, provalnih kraa u domove, kraa motornih vozila te ostalih delikata sa izrazitim
obiljejima nasilja. Prioritet ostaje i suzbijanje i razrjeavanje kaznenih djela organiziranog
kriminaliteta i korupcije, teih oblika gospodarskog kriminaliteta, kriminaliteta krijumarenja
opojnih droga, kaznenih djela poinjenih na tetu djece i mladei te najteih nerijeenih
kaznenih djela iz ranijih razdoblja. Takoer, ostaje zadaa podizanje kvalitete kriminalistikih
istraivanje i policijskih izvida poradi uspjenijeg kaznenog procesuiranja svih poinitelja.
Vjerujemo da je svako postupanje slubenika PU zagrebake voeno osobnom

odgovornou i profesionalnou prema jedinstvenom cilju - stvaranja dobrog osjeaja
sigurnosti, temeljenog ne samo na statistici. Humanost i profesionalnost slubenika PU
zagrebake, jedan je od kreatora ne samo sigurnog nego i kvalitetnog socijalnog drutva
emu svi teimo.

4
Kratki pregled sigurnosnih pokazatelja
KRATKI PREGLED OSNOVNIH POKAZATELJA KRIMINALITETA
Prijavljena kaznena djela Stopa razrijeenosti

KRIMINALITET 2016./2015.
2015. 2016. 2015. 2016. +-
%
SVEUKUPNO KAZNENIH DJELA 16.203 16.157 -0,3 49,6 52,9 3,3
Opi kriminalitet 13.990 13.811 -1,3 41,8 45,1 3,3
Ubojstva 4 14 250,0 100,0 100,0 0,0
Pokuaji ubojstva 24 31 29,2 91,7 93,5 1,8
Silovanja 39 21 -46,2 89,7 90,5 0,8
Pokuaji silovanja 5 2 -60,0 100,0 100,0 0,0
Teke tjelesne ozljede 213 190 -10,8 77,5 74,2 -3,3
Protupravno oduzimanje slobode 10 12 20,0 110,0 91,7 -18,3
Dov.opasnost ivota i imovine opeopasnom
57 54 -5,3 71,9 55,6 -16,3
radnjom ili sredstvom
Prisila prema slubenoj dunosti 29 24 -17,2 100,0 95,8 -4,2
Imovinski delikti 12.132 11.827 -2,5 33,8 36,7 2,9
Razbojnitva 779 580 -25,5 38,3 40,3 2,0
Teke krae 6.051 5.416 -10,5 20,0 20,3 0,3
Provalne krae 5.439 4.905 -9,8 18,7 19,6 0,9
Provalne krae u domove 1.818 1.937 6,5 12,2 10,4 -1,8
Provalne krae u motorna vozila 725 541 -25,4 16,1 22,6 6,5
Provalne krae u trgovine 414 384 -7,2 18,4 29,2 10,8
Teke krae na drzak nain 532 488 -8,3 32,7 26,6 -6,1
Krae 3.576 3.724 4,1 27,3 29,3 2,0
Depne krae 585 504 -13,8 12,5 8,5 -4,0
Otuenja motornih vozila 305 288 -5,6 21,0 34,4 13,4
Pokuaji otuenja motornih vozila 38 50 31,6 15,8 20,0 4,2
Kaznena djela na tetu djece 569 747 31,3 98,2 99,1 0,9
Organizirani kriminalitet 428 182 -57,5 99,1 96,2 -2,9
Protuzakonito ulaenje, kretanje i boravak u
21 23 9,5 100,0 91,3 -8,7
RH
Gospodarski kriminalitet 1.138 1.533 34,7 99,0 98,8 -0,2
Kriminalitet zloporabe droga 346 339 -2,0 100,0 100,3 0,3
Kaznena djela u cestovnom prometu 300 292 -2,7 99,0 98,6 -0,4
Terorizam i ratni zloini 1 -100,0 100,0 -100,0

5
Ope stanje sigurnosti
OPE STANJE SIGURNOSTI
Na podruju Policijske uprave zagrebake na sigurnost su utjecale sljedee negativne pojave

i dogaaji, kao i njihove posljedice.
Pojave i dogaaji
Godina
Vrste pojava i dogaaja +-%
2015. 2016.
Kaznena djela - po slubenoj dunosti 16.203 16.157 -0,3
Kaznena djela - po priv.tubi i izost.prijed. 13.378 11.441 -14,5
Prekraji protiv javnog reda i mira 6.821 6.243 -8,5
Ostali prekraji 11.811 13.654 15,6
Prometne nesree 8.354 7.963 -4,7
Prekraji u prometu 187.178 203.836 8,9
Poari i eksplozije 1.126 1.250 11,0
Ostali sigurnosni dogaaji 1.453 1.677 15,4
Samoubojstva i pokuaji 269 271 0,7
Sigurnost je bila ugroena s 16.157 kaznenih djela, 20.508 prekraja protiv javnog reda i mira
i ostalih prekraja, 7.963 prometne nesree, 203.836 prometnih prekraja, 1.250 poara i
1.677 ostalih dogaaja.
Kaznena djela u padu su za 0,3 posto, prometne nesree za 4,7 posto, dok su u porastu
prekraji u prometu za 8,9 posto, prekraji protiv javnog reda i mira i ostalih zakona za 5,6
posto, itd
Posljedice ugroavanja sigurnosti
Smrtno stradali Teko ozlijeeni Lake ozlijeeni

Posljedice ugroavanja sigurnosti
2015. 2016. 2015. 2016. 2015. 2016.
Kriminalitet 4 14 217 190 321 283
Sigurnosni dogaaji 220 177 104 125 198 211
Promet 44 58 541 462 2.882 2.718
Poari i eksplozije 5 3 6 13 12 25
UKUPNO 273 252 868 790 3.413 3.237

6
Kriminalitet
KRIMINALITET
Na podruju PUZ-a prijavljeno je 16.157 kaznenih djela.
Na podruju Policijske uprave zagrebake dogodilo se 28,9 posto ukupnog kriminaliteta

zabiljeenog u Republici Hrvatskoj.
PU zagrebaka
28,9%
Republika
Hrvatska
71,1%
U odnosu na 2015. godinu kriminalitet je u padu za 0,3 posto. Policijski su slubenici razrijeili
52,9 posto prijavljenih kaznenih djela, to je 3,3 posto vie u odnosu na prijanju godinu.
Stanje i kretanje kriminaliteta
Prijavljena i razrijeena kaznena djela u posljednjih 5 godina
25.000
Prijavljena kaznena djela
21.317 Razrijeena kaznena djela
20.000 18.545
16.165 16.203 16.157
15.000
10.502
10.000 8.683 8.044 8.548
7.655
5.000
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

7
Kriminalitet
Radi preglednijeg praenja kretanja kriminaliteta broj kaznenih djela prikazan je i mjeseno
kroz proteklih pet godina.
UKUPAN BROJ KAZNENIH DJELA

2.100
Prosjek
1.900 1.776
1.700 1.545
1.347 1.350
1.500 1.346
1.473
1.300
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
STOPA RAZRIJEENOSTI
Postotak razrijenosti
57,5
Prosjek razrijeenosti
54,0
49,3
50,5 52,9
47,0 49,6
49,2 47,4
43,5 46,8
40,0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
PRIJAVLJENA I RAZRIJEENA KAZNENA DJELA

2.400 Prijavljena kaznena djela
Razrijeena kaznena djela
1.900
1.776
1.545
1.347 1.350 1.346
1.400
875
724 638 670 712
900
400
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

8
Kriminalitet
Struktura kriminaliteta
Prema strukturi kaznenih djela kriminalitet se dijeli na opi, organizirani, gospodarski,

dogaaje od posebnog sigurnosnog znaenja, kriminalitet droga i kaznena djela u prometu.
Struktura kriminaliteta prijavljenih i razrijeenih kaznenih djela za 2015. i 2016. godinu
Prijavljena Stopa razrijeenosti

Kriminalitet Broj djela Broj djela
+-% +-
2015. 2016. 2015. 2016.
Opi 13.990 13.811 -1,3 41,8 45,1 3,3
Terorizam 1 100,0 -100,0
Ratni zloini
Organizirani 428 182 -57,5 99,1 96,2 -2,9
Gospodarski 1.138 1.533 34,7 99,0 98,8 -0,2
Droga 346 339 -2,0 100,0 100,3 0,3
UKUPNO - bez prometa 15.903 15.865 -0,2 48,7 52,1 3,4
U prometu 300 292 -2,7 99,0 98,6 -0,4
UKUPNO 16.203 16.157 -0,3 49,6 52,9 3,3
Na tetu djece 569 747 31,3 98,2 99,1 0,9
Grafiki prikaz strukture kriminaliteta
Droga
2,1% U prometu
Gospodarski 1,8%
9,5%
Organizirani
1,1%
Opi
85,5%

9
Kriminalitet
TERITORIJALNA DISTRIBUCIJA
Na uem gradskom podruju (policijske postaje od I. do VIII. PP, PP Sesvete, I. i II. PPRP
Zagreb) zabiljeeno je 84,5 posto svih kaznenih djela.

Policijska postaja Broj djela Broj djela
+-% +-
2015. 2016. 2015. 2016.
I. PP Zagreb 1.035 1.166 12,7 60,4 56,2 -4,2
II. PP Zagreb 1.618 1.630 0,7 47,9 45,3 -2,6
III. PP Zagreb 1.256 1.171 -6,8 42,4 48,2 5,8
IV. PP Zagreb 2.300 2.256 -1,9 35,0 44,5 9,5
V. PP Zagreb 829 969 16,9 64,4 61,5 -2,9
VI. PP Zagreb 2.094 2.008 -4,1 46,5 48,2 1,7
VII. PP Zagreb 2.382 2.294 -3,7 53,6 56,7 3,1
VIII. PP Zagreb 990 1.188 20,0 57,7 62,5 4,8
PP Sesvete 901 794 -11,9 43,5 51,9 8,4
UKUPNO GRAD 13.405 13.476 0,5 48,4 51,8 3,4
PP Velika Gorica 634 560 -11,7 46,2 50,2 4,0
PP Zaprei 426 446 4,7 59,6 66,8 7,2
PP Dugo Selo 265 244 -7,9 44,9 52,5 7,6
PP Jastrebarsko 243 232 -4,5 50,6 49,1 -1,5
PP Samobor 362 363 0,3 61,3 46,0 -15,3
PP Sv. I. Zelina 158 170 7,6 48,1 51,2 3,1
PP Vrbovec 202 184 -8,9 54,0 65,2 11,2
PP Ivani Grad 300 298 -0,7 53,0 64,1 11,1
UKUPNO ZGB. UPANIJA 2.590 2.497 -3,6 52,3 55,5 3,2
I. PPP Zagreb 126 102 -19,0 99,2 100,0 0,8
II. PPP Zagreb 82 82 0,0 97,6 100,0 2,4
UKUPNO 208 184 -11,5 98,6 100,0 1,4
SVEUKUPNO 16.203 16.157 -0,3 49,6 52,9 3,3

10
Kriminalitet
POINITELJI KAZNENIH DJELA
U izvjetajnom razdoblju 8.548 razrijeenih kaznenih djela uinilo je 4.014 poinitelja (2015.
godine 3.949).
Meu poiniteljima je 220 maloljetnika ili 5,5 posto.
Poinitelji kaznenih djela
7.000
6.410 Ukupno poinitelja
5.809 Punoljetne osobe
6.000
Maloljetne osobe
5.088
5.000 4.736
4.197
3.917 3.949 4.014
4.000 3.717 3.794
3.000
2.000
1.000 601
352 280 232 220
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Prikaz poinitelja kaznenih djela po starosnoj dobi
59 i vie
16-18 18-21
do 14 14-16 4,0%
7,6% 8,8%
49-59 0,2% 1,2% 21-25
12,8% 11,1%
39-49
18,9% 25-29
29-39 9,8%
25,6%

11
Kriminalitet
OPI KRIMINALITET
Tijekom 2016. godine zabiljeeno je 13.811 kaznenih djela iz podruja opeg kriminaliteta ili
85,5 posto svih prijavljenih kaznenih djela. U odnosu na 2015. godinu, to je pad za 179 djela
ili 1,3 posto.
Ukupno je razrijeeno 6.230 kaznenih djela ili 45,1 posto, to je glede stope razrijeenosti 3,3
posto vie u odnosu na 2015. godinu.
Prijavljena i razrijeena kaznena djela opeg kriminaliteta u petogodinjem razdoblju
24.000 Prijavljeno kaznenih djela

Razrijeeno kaznenih djela
19.000 17.758
16.393
14.023 13.990 13.811

14.000
9.000
6.953 6.544 5.849 6.230
5.543
4.000
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Prikaz kaznenih djela opeg kriminaliteta

Kaznena djela Broj djela Broj djela
+-% +-%
2015. 2016. 2015. 2016.
protiv ivota i tijela 420 379 -9,8 86,2 86,5 0,3
protiv spolnosti 150 206 37,3 91,3 94,2 2,9
protiv imovine 12.132 11.827 -2,5 33,8 36,7 2,9
protiv okolia 11 9 -18,2 45,5 88,9 43,4
protiv ope sigurnosti 58 58 0,0 72,4 58,6 -13,8
ostala kaznena djela 1.219 1.332 9,3 98,8 99,3 0,5
UKUPNO 13.990 13.811 -1,3 41,8 45,1 3,3
Kaznena djela protiv imovine ine 85,6 posto opeg kriminaliteta. Meu njima se najvie istiu
teke krae i krae, koje ine 77,3 ukupnog imovinskog kriminaliteta.

12
Kriminalitet
KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA
Biljeimo 379 kaznenih djela protiv ivota i tijela, 9,8 posto manje nego godinu dana ranije.
Meu njima je 14 ubojstava (10 vie), 31 pokuaj ubojstva (7 vie), 190 nanoenja tekih
tjelesnih ozljeda (23 manje), 127 tjelesnih ozljeda (41 manje) i 17 ostalih kaznenih djela (6
vie). Od 379 kaznenih djela, razrijeeno je njih 328 ili 86,5 posto.
Kaznena djela protiv ivota i tijela kroz petogodinje razdoblje
550
500 515
450
400 423 420

400
379
350
300
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Prijavljena i razrijeena kaznena djela protiv ivota i tijela u petogodinjem razdoblju
600 Prijavljena kaznena djela

515 Razrijeena kaznena djela
500
446
423 420
400
400 367 379
362
327 328
300
200
100
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

13
Kriminalitet
Prikaz kaznenih djela protiv ivota i tijela te njihova zastupljenost
Ubojstva 4%
Ostala Pokuaji ubojstva
Tjelesne ozljede 4% 8%
34%
Ubojstva
Pokuaji ubojstva
Teke tjelesne ozljede
Tjelesne ozljede
Ostala
Teke tjelesne
ozljede
50%
Ubojstva
Tijekom 2016. godine evidentirali smo 14 ubojstava od kojih su sva razrijeena i 31 pokuaj
ubojstva od kojih je razrijeeno 29.
Prikaz prijavljenih i razrijeenih kaznenih djela ubojstava u petogodinjem razdoblju
16
14 14
12
12 11
10
8 7
6 6 6
6
4 4
4
2
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

14
Kriminalitet
KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNOSTI
Tijekom 2016. godine evidentirano je 206 kaznenih djela protiv spolnosti Razrijeena su 194
kaznena djela ili 94,2 posto.
Kaznena djela protiv spolnosti kroz petogodinje razdoblje
260
240
220 206
200
180
160 150
138
140
116
120
101
100
80
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Kaznena djela protiv spolnosti
80
70 2015.
59
60 2016.
50 45
39 40 39
40
30 21 21 24
20 14 13 14 14
10 5 2 3 3
0

15
Kriminalitet
Prikaz udjela kaznenih djela protiv spolnosti
Silovanja 10%
S Ostalo
Silovanja -
22%
pokuaj 1%
Iskoritavanje Bludne radnje

djece za 29%
pornografiju
12%
Zadovoljavanje
pohote pred
djetetom ml.od 15 Spol.zloup
g. .djeteta mlaeg od Spol.odnoaj bez
1% 15 g. pristanka 6%
19%
Prikaz prijavljenih i razrijeenih kaznenih djela silovanja u petogodinjem razdoblju
45
Razrijeena kaznena djela 39
40
35
35
30
24 25
25
21
18 19
20 17
15 12 12
10
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

16
Kriminalitet
IMOVINSKI KRIMINALITET
Kao to je i ranije reeno, 85,4 posto opeg kriminaliteta ine kaznena djela protiv imovine i u
padu su za 2,5 posto u odnosu na 2015. godinu.
Prikaz kaznenih djela imovinskog kriminaliteta u petogodinjem razdoblju
18.000
17.000
16.000
15.000 14.253
14.000 13.182
13.000 12.132
12.000 11.269
11.000 11.827
10.000
9.000
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Prikaz mjesenog prosjeka prijavljenih kaznenih djela imovinskog kriminaliteta

u petogodinjem razdoblju
IMOVINSKI DELIKTI

1.450 Prosjek
1.188
1.250
1.099 1.011
939
1.050 986
1.044
850
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

17
Kriminalitet
Prikaz udjela pojedinih kaznenih djela unutar imovinskog kriminaliteta
Prijevare Ostala
7% 10% Teke krae
Razbojnike krae 46%
1%
Razbojnitva
5%
Krae
31%
Teke krae i krae
Za teke krae i krae, koje su najzastupljenije u imovinskom kriminalitetu, moemo rei da

su upravo teke krae u padu za 10,5 posto, dok su krae u porastu za 4,1 posto u odnosu
na 2015. godinu. Tako biljeimo 5.416 djela tekih kraa i 3.724 djela kraa.
Kaznena djela tekih kraa i kraa
16.000 Ukupno imov.krim.

14.253 Teke krae
14.000 13.182 Krae
12.132 11.827
12.000 11.269
10.000
7.806 7.522
8.000
6.348 6.051
6.000 5.416
4.702
3.892 3.576 3.724
4.000 3.395
2.000
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

18
Kriminalitet
Razrijeenost kaznenih djela tekih kraa i kraa
5.000
Ukupno imov.krim.
4.500 4.344
Teke krae 4.099
4.000 Krae
3.572
3.454
3.500
2.891
3.000
2.500
2.000
1.419 1.430 1.100
1.500 1.150 1.213
1.101 1.091
902 976
1.000 824
500
0
1 2 3 4 5
Provalne krae
U 2016. godini zabiljeili smo pad za 534 djela ili 9,8 posto u odnosu na prolu godinu.
.
Prijavljena kaznena djela provalnih kraa u petogodinjem razdoblju
8.000
7.000 6.672 6.702
6.000 5.729
5.439
4.905
5.000
4.000
3.000
2.000
1.000
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

19
Kriminalitet
Provalne krae prema objektima napada
2.500
2015.
1.937 2016.
2.000 1.819
1.500
1.000
725
541
414 384
500
189 138 238 249
0
Kue i stanove Trgovine Motorna vozila Kioske Ugost.objekte
Krae
U 2016. godini zabiljeen je vei broj kaznenih djela kraa za 148 djela ili 4,1 posto vie u
odnosu na isto razdoblje u proloj godini.
Prikaz kraa po objektu napada
800
669 2015
700
2016.
585
600 557
504
500
368 383 398
400 336 317
283
300
200
120 105
100
Kue i Trgovine Motorna vozila Depova i Ugost.objekte Bicilki

stanove torbica

20
Kriminalitet
Razbojnitva
U 2016. godini zabiljeeno je 580 razbojnitva, to je pad za 199 razbojnitva ili 25,5 posto u
odnosu na prijanju godinu.
Prijavljena i razrijeena kaznena djela razbojnitva u petogodinjem razdoblju
1000 Prijavljena kaznena djela

900 847 858 Razrijeena kaznena djela
779
800
706
700
580
600
500
400
312 298
300 232 234
216
200
100
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Kriminalistikim istraivanjima utvreno je da je razrijeenih 234 kaznenih djela poinilo 89

poinitelja.
Razbojnitva vezana uz poslovanje s novanim vrijednostima
60
55 2015
2016.
50
40
30 28
25
20
20
9
10 6
4 3
Kladionice Mjenjanice Pote Banke

21
Kriminalitet
Ostala razbojnitva prema objektu napada
260
231 2015
210 2016.
164
160 145
129 134
110 93 94
53
60
33 31 26 21 32
23
10
Kue i Trgovine Benzinske Kioske Otvoreni Poslovnice Ostalo
-40 stanove crpke prostor za otkup
pl.kovina
Teke krae i oduzimanja motornih vozila
Tijekom 2016. godine evidentirano je 288 kraa, tekih kraa i neovlatene uporabe motornih
vozila, to je 17 kaznenih djela ili 5,6 posto manje nego 2015. godine. Takoer, biljeimo i 50
pokuaja izvrenja ovih kaznenih djela (12 vie).
Prikaz tekih kraa, kraa i oduzimanja motornih vozila u petogodinjem razdoblju
600
522
500
400 353
305
282 288
300
200
101 99
100 64
46 49
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

22
Kriminalitet
Kaznena djela protiv ope sigurnosti
Tijekom 2016. godine evidentirano je 58 kaznenih djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine, a
razrijeena su 34 kaznena djela ili 58,6 posto (2015. godine 58 kaznenih djela, razrijeena su
42 djela ili 72,4 posto).
Od toga, 54 kaznena djela odnose se na dovoenje u opasnost ivota i imovine

opeopasnom radnjom ili sredstvom, 2 kaznena djela unitenja ili oteenja javnih naprava,
jedno kazneno djelo unitenja ili oteenja znakova za opasnost i jedno kazneno djelo
opasnih izvoenja graevinskih radova.
Ekoloki kriminalitet
U problematiku opeg kriminaliteta spada i tzv. ekoloki kriminalitet, tj. kaznena djela protiv
okolia.
Takvih je u 2016. godini bilo 9, od kojih je 8 razrijeeno (prole godine - 11 kaznenih djela).
Meu njima su 2 kaznena djela protuzakonitog lova i ribolova (1 razrijeeno), 6 kaznenih djela
ubijanja i muenja ivotinja (6 razrijeeno) i jedno kazneno djelo trgovanja zatienim
prirodnim vrijednostima (1 razrijeeno).

23
Kriminalitet
KRIMINALITET DJECE
U odnosu na prethodnu godinu kaznena djela koja ine djeca u padu su za 47 dijela ili 9,7
posto.
Kaznena djela koja su poinila djeca
1200
1100
1000 949
900
800
700
600 550 548

484
500 437
400
300
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Odnos djece kao poinitelji kaznenih djela
Djeca do 14
godina
4%
Djeca od 14
godina
96%
Kada govorimo o djeci do 14 godina - poiniteljima kaznenih djela (19 djela), zamjetno je da
preteno ine kaznena djela iz domene imovinskog kriminaliteta, i to uglavnom na tetu svojih
vrnjaka. Najvie kaznenih djela odnosi se na teke krae (9), krae (6), tjelesne ozljede (2),
itd.

24
Kriminalitet
Kaznena djela koja su poinila djeca

Glava/ lanak Naziv kaznenog djela
2015. 2016. + -%
IX. Kaznena djela protiv ovjenosti i ljudskog dostojanstva 1 0 0,0
106. Trgovanje ljudima 1
X. Kaznena djela protiv ivota i tijela 40 29 -27,5
117. Tjelesna ozljeda 22 8 -63,6
117.st.2 mlt. Tjelesna ozljeda mlt. 7 8 14,3
118. Teka tjelesna ozljeda 9
118.st.2 mlt. Teka tjelesna ozljeda mlt. 10 1 -90,0
119.st.2 mlt. Osobito teka tjelesna ozljeda mlt. 1
122. Sudjelovanje u tunjavi 2
123. Nepruanje pomoi 1
XIII. Kaznena djela protiv osobne slobode 16 11 -31,3
136.mlt Protupravno oduzimanje slobode mlt. 1
139. Prijetnja 11 10 -9,1
139.mlt Prijetnja mlt. 4 1 -75,0
XIV. Kaznena djela protiv privatnosti 13 13 0,0
141. Naruavanje nepovred.doma i poslovnog prostora 1
146.st.3 mlt. Nedozvoljena uporaba osobnih podataka mlt. 12 13 8,3
XVI. Kaznena djela protiv spolne slobode 4 3 -25,0
153. Silovanje 1
155. Bludne radnje 3 1 -66,7
157. Prostitucija 2
XVII. Kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta 3 6 100,0
158. Spolna zloupraba djeteta mlaeg od 15 godina 3 3 0,0
163 Iskoritavanje djece za pornografiju 3
XVIII. Kaznena djela protiv braka obitelji i djece 6 1 -83,3
177. Povreda djetetovih prava 2 1 -50,0
178. Povreda privatnosti djeteta 1
179.A Nasilje u obitelji 3
IX. Kaznena djela protiv zdravlja ljudi 24 30 25,0
190. Neovlatena proizvodnja i promet drogama 6 9 50,0
191. Omoguavanje troenja droga 18 21 16,7
XXI. Kaznena djela protiv ope sigurnosti 2 1 -50,0
215. Dovo. u opas. ivota i imov. opeop.radnjom ili sred. 2 1 -50,0
XXII. Kaznena djela protiv sigurnosti prometa 0 1 0,0
227. Izazivanje prometne nesree u cestovnom prometu 1
XXIII. Kaznena djela protiv imovine 358 315 -12,0
228. Kraa 120 74 -38,3
229. Teka kraa 150 157 4,7
230. Razbojnitvo 35 26 -25,7
231. Razbojnika kraa 7 1 -85,7
233. Pronevjera 1
234. Neovlatena uporaba tue pokretne stvari, dovreno 3
235. Oteenje tue stvari 11 26 136,4
236. Prijevara 1 9 800,0
238. Zlouporaba osiguranja 1
243. Iznuda 4 4 0,0
244. Prikrivanje 1 1 0,0
271. Raunalna prijevara 17
274. Krivotvorenje novca 1
278. Krivotvorenje isprave 8 15 87,5
XXIV. Kaznena djela protiv gospodarstva 1 2 100,0
264. Nedozvoljena trgovina 1 1 0,0
265. Pranje novca 1
XXV. Kaznena djela protiv ra.sustava, programa i podataka 1 12 1100,0
270. Raunalno krivotvorenje 2
271. Raunalna prijevara 1 10 900,0
XXVI. Kaznena djela krivotvorenja 0 1 0,0
274. Krivotvorenje novca 1
XXIX. Kaznena djela protiv pravosua 2 1 -50,0
304. Lano prijavljivanje kaznenog djela 1 1 0,0
305. Davanje lanog iskaza 1
XXX. Kaznena djela protiv javnog reda 13 11 -15,4
314. Prisila prema slubenoj osobi 2 1 -50,0
316. Lana uzbuna 1 0,0
317. Skidanje i povreda slubenog znaka i peata 1
323. Protupravna naplata 1 1 0,0
323. A Nasilniko ponaanje 6 6 0,0
327. Dogovor za poinjenje kaznenog djela 1 1 0,0
331. Nedozv.posjed., izrada i nabava oruja i ekspl.tvari 2 1 -50,0
SVEUKUPNO 484 437 -9,7

25
Kriminalitet
Kaznenopravna zatita djece
Tijekom 2016. godine poinjeno je 747 kaznenih djela na tetu djece, 178 djela ili 31,3 posto
vie.
Kaznena djela na tetu djece
900
800
747
700
601
600 571 569
500
440
400
300
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Kaznena djela na tetu djece
Prijavljena Razrijeena 2016.% od

Kaznena djela Broj djela Broj djela ukupno
+-% +-% prijavljenih
2015. 2016. 2015. 2016.
Tjelesna ozljeda mlt. 57 82 43,9 54 82 51,9 11,0
Teka tjelesna ozljeda mlt. 9 19 111,1 9 19 111,1 2,5
Osobito teka tjelesna ozljeda mlt. 1 1 0,0 1 1 0,0 0,1
Nepruanje pomoi 1 1 0,1
Protupravno oduzimanje slobode mlt. 2 1 -50,0 2 1 -50,0 0,1
Prisila mlt. 1 1 0,1
Prijetnja mlt. 104 182 75,0 103 181 75,7 24,4
Nametljivo ponaanje mlt. 5 7 40,0 5 7 40,0 0,9
Spolni odnoaj bez pristanka mlt. 3 6 100,0 3 6 100,0 0,8
Silovanje mlt. 22 3 -86,4 21 2 -90,5 0,4
Bludne radnje mlt. 2 41 1950,0 1 39 3800,0 5,5
Spolno uznemiravanje mlt. 1 5 400,0 1 5 400,0 0,7
Spolna zloupraba djeteta mlaeg od 15 godina 40 39 -2,5 39 38 -2,6 5,2
Zadovoljenje pohote pred djetetom mlaim od 15 god. 3 3 0,0 1 2 100,0 0,4
Mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba 1 14 1300,0 1 14 1300,0 1,9
Podvoenje djeteta 5 2 -60,0 5 2 -60,0 0,3
Iskoritavanje djece za pornografiju 14 24 71,4 14 24 71,4 3,2
Upoznavanje djece s pornografijom 5 23 360,0 5 22 340,0 3,1
Omoguavanje izvanbranog ivota s djetetom 1 1 0,1
Ostavljanje u tekom poloaju blisku osobu 1 1 0,1
Povreda dunosti uzdravanja 40 40 0,0 40 40 0,0 5,4
Neprovoenje odluke za zatitu dobrobiti djeteta 5 5
Oduzimanje djeteta 1 1 0,0 1 1 0,0 0,1
Povreda djetetovih prava 218 182 -16,5 217 182 -16,1 24,4
Povreda privatnosti djeteta 5 4 -20,0 5 4 -20,0 0,5
Nasilje u obitelji 26 62 138,5 26 62 138,5 8,3
Povreda tajnosti postupka mlt. 2 2 0,3
UKUPNO 569 747 31,3 559 740 32,4 100,0

26
Kriminalitet
Biljeimo i 2.309 prekraja glede zakona o zatiti od nasilja u obitelji 285 prekraja ili 11,0
posto manje
Prekraji nasilja u obitelji u petogodinjem razdoblju
3.500
3.062
3.000 2.906
2.801
2.594
2.500 2.309
2.000
1.500
1.000
500
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
KRIMINALITET DROGA
Biljeimo 339 kaznenih djela, 7 djela ili 2,0 posto manje. Takoer, tijekom 2016. godine na
podruju PU zagrebake ostvareno je 1.886 zapljena droge, to je za 30,3 posto vie u
odnosu na 2015. godinu (1.447).
Zapljene droge u petogodinjem razdoblju
2.400
2.200
2.000
1.886
1.800
1.600 1.551
1.447
1.400 1.318
1.161
1.200
1.000
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

27
Kriminalitet
Zapljene droge
Broj Ukupna Udio u

Vrsta droge
zapljena koliina zapljenama
Marihuana (kanabis)/ g 1.324 100.509,19 70,2
Heroin u prahu/ g 19 643,54 1,0
Benzodijazepini/ kom 33 5.526,00 1,7
Kokain/ g 56 1.097,06 3,0
Kanabis biljka/ kom 52 1.584,00 2,8
Amfetamin/ g 108 7.762,04 5,7
Metadon/ kom 4 210 0,2
Ostalo 148 7.948,79 7,8
Buprenorfin/ kom 3 32 0,2
Hept. Otopina/ ml 3 30 0,2
MDMA i derivati (XTC)/ g 74 1.976,09 3,9
Kanabis smola (hai)/ g 37 3.392,23 2,0
LSD/ doza 3 81 0,2
Heroin. Otopina/ ml 4 3 0,2
Ulje kanabisa / ml 11 296,9 0,6
Anaboliki steroidi/kom 7 9.147,00 0,4
UKUPNO 1.886 100,0
Tijekom 2016. godine, u svezi zlouporabe droge, djelatnici PU zagrebake proveli su 1.298
kriminalistikih istraivanja nad 1.602 osobe (2015. godine - 944 kriminalistika istraivanja
nad 1.218 osoba).
Prilikom kriminalistikih obrada pronaeno je i oduzeto
novana sredstva: 285.730,00 HRK, 3.585,00 EURA, 100 USD i 14.150,00 CHF
oruje i eksplozivne tvari: 9 pitolja, 2 strojnice, 2 automatske puke, 679 komada
streljiva, 13 spremnika za automatsku puku i strojnicu, jedna runa bomba
informacijsko komunikacijska sredstva: 97 mobitela, 46 SIM kartica i 3 prijenosna
raunala
ostalo (oprema i slino u svezi injenja kaznenih djela): 79 digitalnih vaga, 26 UV lampi,
24 transformatora, 14 elektrinih ventilatora, 5 aparata za vakumiranje, 5 prigunica, 6
termometra, 3 sjenila s pripadajuim elektrinim lampama, 3 razvodne kutije, jedna
vodena pumpa, 3 digitalna mjeraa, 2 sustava za osvjetljavanje, ventilaciju i filtriranje
zraka, 2 elektrina timera, jedan mehaniki higrometar, 2 mehanika testera za vlagu i
svjetlost, 2 improvizirane pree s hidraulinom dizalicom i potisnim ploama, jedna
elektrina lampa s pripadajuim reflektorom, ventilatorom i crijevom za odvod zraka,
jedan mjera kiselosti i jedan mjera vlage
Smrtni sluajevi
Tijekom 2016. godine na podruju Policijske uprave zagrebake tretirana su 4 smrtna

sluaja pod sumnjom u trovanje drogama (2015. godine - 16 smrtnih sluajeva), od kojih je
kemijsko-toksikolokim nalazom utvreno da je u jednom sluaju smrt nastupila kao
posljedica trovanja benzodijazepinima, u dva sluajeva kao posljedica trovanja metadonom
te u jednom sluaja kao posljedica trovanja metadonom i diazepamom.
Prosjena starost osoba preminulih od predoziranja tijekom 2016. godine iznosi oko 33
godina to je primjetno nie od prosjeka starosne dobi preminulih osoba unazad 4 godine.
Inae, 2015. godine prosjek starosti je bio oko 41 godine, 2014. godine prosjek starosti je bio
oko 37 godina, 2013. godine prosjek starosti je bio oko 36 godina, a 2012. godine prosjek
starosti je bio oko 33 godine.

28
Kriminalitet
Zaplijenjena koliina/kg marihuane u petogodinjem razdoblju
250,0
200,0
198,4
150,0
132,2
105,5
100,5
100,0 75,9
50,0
0,0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Zaplijenjena koliina/kg heroina u petogodinjem razdoblju
8,0
7,0
7,4 6,4
6,0
5,0
4,0
3,0
2,1
2,0
1,0 0,6
0,6
0,0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

29
Kriminalitet
Zaplijenjena koliina/kg amfetamina u petogodinjem razdoblju
16,0
14,0 12,9
12,0 13,6
10,0
8,0
7,7
6,0
4,0
1,6
2,0 1,1
0,0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Zaplijenjena koliina/kg kokaina u petogodinjem razdoblju
5,0
4,5
4,0 4,5
3,5
3,7
3,0
2,5
2,5
2,0
1,9
1,5
1,0
1,0
0,5
0,0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

30
Kriminalitet
GOSPODARSKI KRIMINALITET
Tijekom 2016. godine evidentirali smo 1.533 kaznena djela iz podruja gospodarskog
kriminaliteta, to je za 395 djela ili 34,7 posto vie u odnosu na 2015. godinu.
Prijavljena i razrijeena kaznena djela gospodarskog kriminaliteta

u petogodinjem razdoblju
2.000
1.900
1.800
1.700
1.600 1.533
1.515
1.500 1.428 1.422
1.400
1.305
1.300 1.282
1.206 1.199
1.200 1.138 1.127
1.100
1.000
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

31
Kriminalitet
Prijavljena i razrijeena kaznena djela gospodarskog kriminaliteta

u 2015. i 2016. godini

+-% +-% prijavljenih
2015. 2016. 2015. 2016.
Neisplata plae 38 33 -13,2 38 33 -13,2 2,2
Zlostavljanje na radu 1 1
Povreda prava iz socijalnog osiguranja 24 24 0,0 24 24 0,0 1,6
Krivotvorenje lijekova ili medicinskih proizvoda 1 1
Pronevjera 73 87 19,2 72 86 19,4 5,7
Zlouporaba osiguranja 1 50 4900,0 1 49 4800,0 3,3
Zlouporaba eka i platne kartice 13 6 -53,8 13 6 -53,8 0,4
Zlouporaba povjerenja 2 1 -50,0 2 1 -50,0 0,1
Povreda tuih prava 7 7 1 -85,7 0,0
Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju 33 107 224,2 33 109 230,3 7,0
Prijevara u gospodarskom poslovanju 56 57 1,8 57 57 0,0 3,7
Povreda obveze voenja trgovakih i poslov.knjiga 15 9 -40,0 15 9 -40,0 0,6
Povreda prava vjerovnika u gos.poslovanju 1 2 100,0 1 2 100,0 0,1
Primanje mita u gospodarskom poslovanju 1 1 0,1
Utaja poreza ili carine 39 147 276,9 39 147 276,9 9,6
Izbjegavanje carinskog nadzora 1 1
Subvencijska prijevara 3 3 0,2
Zlouporaba povlatenih informacija 1 1 0,1
Neovlatena uporaba tue tvrtke 18 23 27,8 18 23 27,8 1,5
Nedozvoljena trgovina 27 62 129,6 27 62 129,6 4,0
Pranje novca 14 15 7,1 14 15 7,1 1,0
Neovlateni pristup 1 2 100,0 1 2 100,0 0,1
Ometanje rada raunalnog sustava 1 1
Oteenje raunalnih podataka 1 1 0,0 1 1 0,0 0,1
Neovlateno presretanje raunalnih podataka 1 1 0,1
Raunalno krivotvorenje 43 43 0,0 43 43 0,0 2,8
Raunalna prijevara 515 672 30,5 501 654 30,5 43,8
Zlouporaba naprava 1 3 200,0 1 3 200,0 0,2
Krivotvorenje znakova za obilje. robe, mjere i utega 6 6
Krivotvorenje slubene ili poslovne isprave 48 29 -39,6 52 29 -44,2 1,9
Zlouporaba osobne isprave 32 20 -37,5 30 19 -36,7 1,3
Izdav.i upor.neistinite lijenike ili veterinarske svjed. 1 1 0,0 1 1 0,0 0,1
Nedoz.uporaba autorskih djela ili izvedbe umj.izv. 3 1 -66,7 3 1 -66,7 0,1
Povreda drugih autorskih srodnih prava 2 2
Povreda iga 16 3 -81,3 16 3 -81,3 0,2
Zlouporaba poloaja i ovlasti 70 70 0,0 71 70 -1,4 4,6
Primanje mita 10 28 180,0 10 27 170,0 1,8
Davanje mita 7 13 85,7 7 13 85,7 0,8
Trgovanje utjecajem 7 5 -28,6 7 5 -28,6 0,3
Davanje mita za trgovanje utjecajem 1 1
Ostalo - KZ i OKZ 1 1
Zakon o trgovakim drutvima 8 13 62,5 8 14 75,0 0,8
UKUPNO 1.138 1.533 34,7 1.127 1.515 34,4 100,0

32
Kriminalitet
ORGANIZIRANI KRIMINALITET
Organizirani kriminalitet u ukupnom kriminalitetu sudjeluje sa 182 kaznena djela ili 1,1 posto.
U odnosu na prolu godinu, broj ovih djela u padu je za 246 kaznenih djela ili 57,5 posto.
Prijavljena i razrijeena kaznena djela organiziranog kriminaliteta
650
450 428 424
350
276 278 259 253
250
180 182 182 175
150
50
-50 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Prijavljena i razrijeena kaznena djela organiziranog kriminaliteta

za 2015. i 2016. godinu

+-% + - % prijavljenih
2015. 2016. 2015. 2016.
Trgovanje ljudima 1 1
Prostitucija 133 25 -81,2 133 25 -81,2 13,7
Nedozvoljena igra na sreu 3 9 200,0 3 9 200,0 4,9
Lihvarski ugovor 1 1
Iznuda 31 25 -19,4 30 22 -26,7 13,7
Krivotvorenje novca 92 14 -84,8 91 14 -84,6 7,7
Krivotvorenje znakova za vrijednost 2 2
Izrada, nab.,posj.,prodaja ili dav.na upor.sred.za kriv. 5 2 -60,0 5 2 -60,0 1,1
Protupravna naplata 20 21 5,0 17 19 11,8 11,5
Protuzak. ulaenje, kretanje i boravak u RH, dr. dravi lanici EU ili potpisnici engenskog sporazuma 21 23 9,5 21 21 0,0 12,6
Zloinako udruenje 15 7 -53,3 15 7 -53,3 3,8
Nedozv.posjed., izrada i nabava oruja i ekspl.tvari 104 56 -46,2 105 56 -46,7 30,8
UKUPNO 428 182 -57,5 424 175 -58,7 100,0

33
Javni red
JAVNI RED
Zabiljeeno je 20.508 prekraja iz podruja javnog reda i mira, odluka lokalnih tijela i ostalih
zakona, to je 1.087 prekraja ili 5,6 posto vie.
Grafiki prikaz sveukupnog broja prekraja
24.000
22.000
20.508
19.421
20.000
18.441
18.000
16.832
16.527
16.000
14.000
12.000
10.000
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Iz samog podruja Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira (30,4 posto svih
prekraja) su 6.243 prekraja, kojih je manje za 578 prekraja ili 8,5 posto.
Grafiki prikaz prekraja iz Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira
8.000
6.821
7.000
5.973 6.243
6.000 5.213
5.358
5.000
4.000
3.000
2.000
1.000
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Po vrsti prekraja, najbrojniji su prekraji uivanja alkohola i droge na javnom mjestu 1.650
prekraja (12,6 posto manje), a to ini 26,4 posto svih prekraja, te prekraji poinjeni
svaom, vikom ili na slian nain 1.434 prekraja (9,4 posto manje nego prole godine), a
to predstavlja 23,0 posto svih prekraja. Slijede prekraji odavanja skitnji i prosjaenju 715
prekraja (15,2 posto manje nego prole godine), a to predstavlja 11,5 posto svih prekraja.

34
Javni red
Prekraji iz Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira
Broj prekraja Poinitelji

Vrsta prekraja
2015. 2016. + - % Ukupno Maloljetni Povratnici
Drsko ponaanje 473 485 +2,5 638 8 29
Odavanje skitnji i prosjaenju 843 715 -15,2 739 5 366
Odavanje prostituciji 46 4 -91,3 4 3
Tunjava 583 628 +7,7 1.002 17 26
Svaa, vika i sl. 1.583 1.434 -9,4 1.636 8 55
Vrije.ili omal.mor.osjeaja 117 108 -7,7 107 4
Omalovaavanje pol.slubenika MUP-a 619 645 +4,2 641 8 35
Davanje alkohola pijanoj ili mlt.osobi 32 29 -9,4 29 2
Uivanje alkohola i droga na jav.mjestu 1.887 1.650 -12,6 1.650 2 98
Neovlateno pucanje 11 6 -45,5 6
Nesprjeavanje naruavanja JRM 33 37 +12,1 37 1
Dranje ivotinja bez nadzora 301 331 +10,0 333 2 2
Ostali prekraji 293 171 -41,6 173 4 13
UKUPNO IZ ZPPJRM 6.821 6.243 -8,5 6.995 54 634
po Odlukama lokalnih tijela 789 611 -22,6 625 1 300
SVEUKUPNO 7.610 6.854 -9,9 7.620 55 934
Od 6.243 prekraja, 4.935 je poinjeno na otvorenom prostoru (ulica, trg i slino). Slijedi 767
prekraja poinjenih na raznim drugim mjestima, 467 prekraja u ugostiteljskim lokalima, 37
na javnom skupu ili priredbi, 30 u raznim sredstvima javnog prometa, itd.
U 5.716 sluaja poinitelj je sam naruavao javni red i mir, u 393 sluaja su u prekraju bile
dvije osobe, a 134 prekraja su poinile tri i vie osoba.
Osim postupanja iz preventivnih razloga i dovoenja osoba u smislu ouvanja opeg stanja
javnog reda i mira, po Zakonu o sprjeavanju nereda na portskim natjecanjima tijekom 2016.
godine podnijeto je 207 optunih prijedloga (2015. godine - 273).
Takoer, podnijeto je i 2.309 optunih prijedloga iz Zakona o sprjeavanju nasilja u obitelji

(2015. godine - 2.594).
Prekraji iz ostalih zakona
Broj prekraja Poinitelji

Prekraji po Zakonu o
2015. 2016. + - % Ukupno Maloljetni Povratnici
sprje. nereda na port. natjecanjima 273 207 -24,2 215 4 64
provedbi carinskih propisa EU 5
oruju 428 447 +4,4 447 4 1
prometu eksplozivnim tvarima 8 6 -25,0 6
o suzbijanju zlouporabe droga 899 1.268 +41,0 1.274 67 98
osobnoj iskaznici 3.547 4.678 +31,9 4.670 5 40
prebivalitu 1.155 1.418 +22,8 1.414 1 24
strancima 497 674 +35,6 671 2 1
nadzoru dravne granice 9 30 +233,3 34 3
putnim ispravama 53 24 -54,7 24
zatiti od poara 31 54 +74,2 55
javnom okupljanju 16 12 -25,0 12
zatiti od nasilja u obitelji 2.594 2.309 -11,0 2.779 32 437
Ostali prekraji 2.296 2.527 +10,1 2.537 9 19
UKUPNO 11.811 13.654 +15,6 14.138 127 684

35
Cestovni promet
CESTOVNI PROMET
Na podruju PU zagrebake u 2016. godini registrirano je 507.515 vozila na motorni pogon

(3,7 posto vie nego 2015. godine), to je 25,0 posto svih vozila u RH. Meu njima su 414.773
osobna automobila i 44.545 teretnih vozila, 12.538 mopeda, 11.970 motocikala, 13.693
traktora, 1.006 autobusa itd.
Takoer je rije i o 601.578 evidentiranih vozaa (0,9 posto vie nego godinu dana ranije), to
je 25,9 posto svih vozaa u RH.
Prometne nesree
Dogodilo se 7.963 prometnih nesrea 391 nesrea ili 4,7 posto manje u odnosu na 2015.
godinu (8.354).
Poginulo je 58 osoba 14 osoba ili 31,8 posto vie. Teko su ozlijeene 462 osobe 79
osoba ili 14,6 posto manje, a lake 2.718 osobe 164 osobe ili 5,7 posto manje.
Kretanje prometnih nesrea u petogodinjem razdoblju
14.000
11.658
12.000
9.686
10.000
8.559
8.354 7.963
8.000
6.000
4.000
2.000
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
U prometnim nesreama. sudjelovalo je 14.349 osoba, odnosno 10.110 (70,5 posto)

sudionika mukog i 4.239 (29,5 posto) enskog spola.
Iako biljeimo ukupno manji broj nesrea, tj. manji je broj nesrea s ozlijeenim
osobama, ali je vei broj nesrea s poginulim. Od 7.963 prometnih nesrea, 2.341 je
nesrea bila s ozlijeenim osobama (6,3 posto manje nesrea), a 49 nesrea s poginulim
(19,5 posto vie nesrea u odnosu na 2015. godinu).
Zbog brzine neprimjerene uvjetima i nepropisne brzine dogodile su se 1.433 prometnih

nesree ili 18,0 posto svih nesrea, u kojima je poginulo 25 osoba, a 985 je ozlijeeno (2015.
godine 1.563 nesree, 18 poginulih i 987 ozlijeenih osoba).
Najvei broj prometnih nesrea (4.215 ili 52,9 posto svih nesrea) posljedica je meusobnih
sudara vozila u pokretu. Najbrojniji su boni sudari (1.811 ili 22,7 posto svih nesrea).
Meu nastradalim osobama najvie je vozaa. Vozai su skrivili 7.569 prometnih nesrea ili
95,1 posto (od ukupnog broja), u kojima je poginulo 55 osoba ili 94,8 posto, a 3.049 osoba ili
95,9 posto je ozlijeeno. Inae, 514 pjeaka sudjelovao je u 491 ili u 6,2 posto svih nesrea.
Od ukupnog broja nesrea, u 1.189 ili 14,9 posto svih nesrea (0,7 posto nesrea vie),
sudjelovali su mladi vozai (od 15 do 24 godine starosti). U nesreama je 11 osoba poginulo
(1 vie), a 629 je ozlijeeno (25 manje).

36
Cestovni promet
Nastradali sudionici u prometnim nesreama
Poginuli Ozlijeeni
Nastradali sudionici
2015. 2016. +-% 2015. 2016. +-%
Vozai 25 33 +32,0 1.924 1.779 -7,5
Putnici 6 12 +100,0 999 952 -4,7
Pjeaci 13 13 0,0 500 449 -10,2
UKUPNO 44 58 +31,8 3.423 3.180 -7,1
Nastradali sudionici u prometnim nesreama prema spolu
Poginuli Ozlijeeni
Nastradali
2015. 2016. 2015. 2016.
sudionici
Muki enski Muki enski Muki enski Muki enski
Vozai 24 1 32 1 1.383 541 1.248 531
Putnici 3 3 7 5 400 599 332 620
Pjeaci 7 6 10 3 216 284 167 282
UKUPNO 34 10 49 9 1.999 1.424 1.747 1.433
Najtee posljedice biljeimo u 803 nesree sudara vozila iz suprotnih smjerova, poginulo
je 14 osoba, a ozlijeene su 503; u 455 nesrea naleta na pjeaka - 13 je poginulih i 447
ozlijeenih; u 724 nesree slijetanja vozila s ceste poginulo je 12 osoba, a ozlijeene 423
osobe (2015. godine - 830 nesrea sudara vozila iz suprotnih smjerova, 10 poginulih i 456
ozlijeenih, 517 nesrea naleta na pjeaka, 11 poginulih i 491 ozlijeena osoba; te 883
nesree slijetanja vozila s ceste, 6 poginulih i 440 ozlijeenih).
Po danima, petkom biljeimo najvie nesrea (1.306 nesrea), a najtee posljedice

etvrtkom (13 poginulih i 452 ozlijeene osobe), petkom (12 poginulih i 541 ozlijeena osoba)
i subotom (12 poginulih i 483 ozlijeene osobe).
Tijekom dana, najtee posljedice biljeimo u vremenu od 22 do 24 sata kada je u 451 nesrei
poginulo 10 osoba, a 167 je ozlijeeno; od 16 do 18 sati je u 1.042 nesree 8 osoba poginulo,
a 497 je ozlijeeno, od 20 do 22 sata je u 665 nesrea poginulo 8 osoba, a 248 ih je
ozlijeeno.
Najvie prometnih nesrea dogodilo se u prosincu (793 ili 10,0 posto od ukupnog broja
nesrea), a najmanje u sijenju (528 ili 6,6 posto). Najvie poginulih osoba biljeimo u
kolovozu i listopadu (po 10 osoba) a najmanje u studenom (1) i prosincu (2). Najvie
ozlijeenih bilo je u prosincu (316 osoba ili 9,9 posto od ukupnog broja ozlijeenih), a
najmanje u sijenju (191 osoba).
Ozlijeeni sudionici u prometnim nesreama kroz petogodinje razdoblje
3.900
3.770
3.800
3.700
3.559
3.600
3.423
3.500
3.399
3.400
3.300
3.180
3.200
3.100
3.000
2.900
2.800
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

37
Cestovni promet
Dobna struktura nastradalih osoba
Poginuli Ozlijeeni
Starost sudionika
2015. 2016. +-% 2015. 2016. +-%
0 - 5 godina 60 70 +16,7
6 - 10 godina 95 92 -3,2
11 - 14 godina 1 2 +100,0 77 73 -5,2
15 - 18 godina 1 164 159 -3,0
19 - 21 godina 6 246 198 -19,5
22 - 25 godina 3 2 -33,3 336 291 -13,4
26 - 30 godina 2 3 +50,0 349 337 -3,4
31 - 40 godina 6 10 +66,7 655 596 -9,0
41 - 50 godina 7 9 +28,6 544 485 -10,8
51 - 60 godina 10 8 -20,0 452 448 -0,9
61 - 65 godina 4 1 -75,0 137 133 -2,9
preko 65 godina 10 17 +70,0 308 298 -3,2
UKUPNO 44 58 +31,8 3.423 3.180 -7,1
Poginule osobe u prometnim nesreama kroz desetogodinje razdoblje*
120
113
110
107 94
100
88
90
76
80
66
70 62
58
60
47 44
50
40
30
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
*Napomena: iako 2016. godine biljeimo vei broj smrtno stradalih osoba, kontekstu
viegodinjeg Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, na
podruju PU zagrebake u odnosu na desetogodinji prosjek, broj smrtno stradalih u 2016.
godine je za 23,7 posto manji, a u odnosu na deset godina ranije 45,8 posto manje (ime se
ostvaruje cilj Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011-
2020 godine). Podsjeamo, 2010. godine Europska komisija usvojila je 4. Akcijski program za
sigurnost cestovnog prometa za razdoblje od 2011. do 2020. godine, koji bi trebao biti okvir
za nacionalne strategije svih zemalja Europske unije. S tim u vezi Vlada Republike Hrvatske
donijela je 2011. novi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske
2011-2020 godine, koji se programski poklapa s odredbama i smjernicama Moskovske
deklaracije iz 2009. godine, odnosno rezolucije Ujedinjenih naroda 62/255 iz oujka 2010. i 4.
Akcijskog programa Europske komisije. Glavni cilj Nacionalnog programa je izmeu ostaloga,
manjenje broja poginulih u prometnim nesreama za 50 posto. Taj trend smanjenja broja
prometnih nesrea, ozlijeenih i poginulih osoba prisutan je dakle, na podruju PU
zagrebake
Alkohol je jedan od glavnih krivaca za prometne nesree. Vozai pod utjecajem alkohola
sudjelovali su u 1.076 nesrea ili prosjeno u svakoj sedmoj prometnoj nesrei. U nesreama
u kojima je krivac bio pod utjecajem alkohola (24 nesree) poginulo je 28 osoba (2015.
godine 21 poginula osoba) ili 48,3 posto od ukupno 58 poginulih. U 24 od ukupno 49
nesree s poginulim osobama (2015. u 19 od 44 nesree s poginulim) osoba, koja je izazvala
nesreu, imala je nedoputenu koncentraciju alkohola i to: od 0,5 do 1,0 promila - 4, od 1,0
do 1,5 promila - 7 i preko 1,5 promila - 13 osoba. Inae, 2016. godine dogodilo se 428
nesrea u kojima su brzina i alkohol bili u korelaciji (4,9 posto manje u odnosu na 2015.
godinu). Poginulo je 14 osoba (4 vie), a ozlijeene 253 osobe (7 vie nego godinu dana
ranije).

38
Cestovni promet
Na podruju Policijske uprave zagrebake tijekom 2016. dogodile su se 343 nesree (4,3
posto od ukupnog broja prometnih nesrea), u kojima je sudjelovalo 448 djece (18 djece
vie). U 223 nesree s ozlijeenima gdje su djeca bila sudionici, 220 djece zadobilo je
ozlijede (8,9 posto vie ozlijeene djece). Do 18 godina starosti (zakljuno s 18) poginulo je
dvoje djece (prole godine takoer dvoje).
U 364 nesree sudjelovali su mopedi i motocikli (10,8 posto nesrea manje). U nesreama
je poginulo 10 osoba (isto), a ozlijeene su 272 osobe (47 manje). Glede biciklista, biljeimo
372 nesree (1,1 posto manje), u kojima je 5 osoba poginulo (1 vie), a 298 ih je ozlijeeno (9
manje).
Prostorna ugroenost prometnim nesreama
Na podruju grada Zagreba dogodile su se 5.882 prometne nesree ili 73,9 posto. Poginulo je
20 osoba ili 34,5 posto, a ozlijeeno je 2.166 osoba ili 68,1 posto.
U Zagrebakoj upaniji zabiljeena je 2.081 prometna nesrea ili 26,1 posto, u kojima je 38
osoba ili 65,5 posto poginulo, a ozlijeeno je 1.014 osoba ili 31,9 posto.
Prometne nesree
Policijska postaja UKUPNO NESREA POGINULI OZLIJEENI
2015. 2016. +-% 2015. 2016. +-% 2015. 2016. +-%
I. PP Zagreb 668 609 -8,8 2 2 0,0 164 172 +4,9
II. PP Zagreb 689 696 +1,0 1 1 0,0 276 248 -10,1
III. PP Zagreb 644 613 -4,8 6 2 -66,7 247 254 +2,8
IV. PP Zagreb 1.166 1.118 -4,1 2 6 +200,0 435 423 -2,8
V. PP Zagreb 475 399 -16,0 1 147 94 -36,1
VI. PP Zagreb 825 764 -7,4 5 4 -20,0 364 346 -4,9
VII. PP Zagreb 714 653 -8,5 2 2 0,0 291 250 -14,1
VIII. PP Zagreb 577 546 -5,4 1 1 0,0 182 146 -19,8
PP Sesvete 504 484 -4,0 2 276 233 -15,6
UKUPNO GRAD 6.262 5.882 -6,1 20 20 0,0 2.382 2.166 -9,1
PP V. Gorica 339 452 +33,3 8 6 -25,0 179 185 +3,4
PP Zaprei 366 366 0,0 3 3 0,0 165 202 +22,4
PP Dugo Selo 244 213 -12,7 1 4 +300,0 130 99 -23,8
PP Jastrebarsko 189 184 -2,6 1 6 +500,0 123 95 -22,8
PP Samobor 337 329 -2,4 1 7 +600,0 132 136 +3,0
PP Sv. I. Zelina 167 171 +2,4 3 77 84 +9,1
PP Vrbovec 213 146 -31,5 4 3 -25,0 128 94 -26,6
PP Ivani Grad 237 220 -7,2 6 6 0,0 107 119 +11,2
UKUPNO ZGB. UP. 2.092 2.081 -0,5 24 38 +58,3 1.041 1.014 -2,6
SVEUKUPNO 8.354 7.963 -4,7 44 58 +31,8 3.423 3.180 -7,1

39
Cestovni promet
NESREE POGINULO OZLIJEENO

NAJUGROENIJE PROMETNICE
2015. 2016. 2015. 2016. 2015. 2016.
Slavonska avenija 213 202 1 96 96
Kneza Branimira 164 165 2 1 85 73
Ilica 175 151 1 1 91 76
Avenija Dubrovnik 151 132 1 75 67
Zagrebaka av. - Ljubljanska av. 123 128 2 1 69 77
Ul. grada Vukovara 184 127 1 69 41
Dubrava 113 100 1 70 64
Maksimirska 99 83 50 47
Selska cesta 75 83 28 33
K. Drislava - Klaieva (zeleni val) 71 81 37 35
Av. V. Holjevca 70 68 41 39
Krnjavoga - K. Mislava (zeleni val) 80 66 1 25 17
Av. Marina Dria 67 65 1 37 30
Heinzelova 84 62 24 14
Savska cesta 74 52 41 23
Al. Bologne 42 33 1 28 23
Zagrebaka cesta 39 31 21 13
Samoborska cesta 17 28 1 10 8
Ribnjak-Medev.-Ksaver-Gup.zvijezda 49 27 20 8
ulineka 33 23 17 17
Mlinovi 26 22 5 7
Karlovaka cesta 19 19 1 5 6
A1 32 40 2 25 36
A3 221 228 2 11 68 95
A4 102 80 20 20
NAJUGROENIJA RASKRIJA
Avenija Dubrovnik - Rotor 74 76 31 30
Slavonska avenija - HBZ 25 24 13 7

40
Cestovni promet
Prometni prekraji
Zabiljeeno je 203.836 prometnih prekraja, 16.658 prekraja ili 8,9 posto vie.
250.000
205.653 203.836
187.178
200.000 182.093
169.949
150.000
100.000
50.000
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Od 203.836 prekraja, 71.375 prekraja (30,9 posto vie) ili 35,0 posto svih prekraja odnosi
se na nepropisnu brzinu, 19.106 prekraja (5,4 posto manje) ili 9,4 posto svih prekraja)
odnosi se na nekoritenja sigurnosnog pojasa, 10.099 prekraja (13,3 posto vie) ili 5,0 posto
svih prekraja odnosi se na prekraj upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola te 15.073
prekraja (29,2 posto vie) ili 7,4 posto svih prekraja na nepropisno parkiranje. Biljeimo i
15.096 prekraja uporabe mobitela u vonji (11,6 posto manje), 4.400 prekraja pjeaka u
prometu (3,8 posto manje), 3.604 prekraja glede neregistriranih i tehniki nepregledanih
vozila (13,1 posto manje), itd.
Inae, protiv osoba koje su skrivile prometne nesree s poginulim i teko ozlijeenim
osobama ili s materijalnom tetom veih razmjera, dravnom su odvjetnitvu podnijete
kaznene prijave. Prijavljena su 292 kaznena djela iz prometa, to je 8 manje nego prole
godine (300).

41
Granica i migracije
SIGURNOST NA DRAVNOJ GRANICI I NEZAKONITE MIGRACIJE
Policijska uprava zagrebaka prostire se uzdu 72 km dravne granice sa Slovenijom,

(schengenskom granicom europske unije) te obavlja poslove granine kontrole na sedam
graninih prijelaza preko kojih godinje prometuje oko 6.000.000 vozila i oko 19.000.000
putnika.
Promet putnika na graninim prijelazima
Promet putnika na graninim prijelazima

2015. 2016.
Policijske
Ulaz Izlaz
postaje Ukupno UKUPNO +-%
Domai EU Tree zemlje Domai EU Tree zemlje
PGP Bregana 14.983.505 1.689.087 3.056.840 2.910.393 1.728.399 3.117.196 2.979.195 15.481.110 3,3
PAP Pleso 2.070.852 348.821 476.156 260.284 323.886 540.500 256.727 2.206.374 6,5
PP Zaprei 1.259.767 313.016 330.672 58.708 331.868 327.783 63.965 1.426.012 13,2
PP Samobor 4.818 1.233 1.190 1.306 1.107 4.836 0,4
UKUPNO PUZ 18.318.942 2.352.157 3.864.858 3.229.385 2.385.459 3.986.586 3.299.887 19.118.332 4,4
Promet prijevoznih sredstava na graninim prijelazima
Promet prijevoznih sredstava na graninim prijelazima

2016
Prometno sredstvo 2015
Ulaz Izlaz UKUPNO +-%
Osobna vozila 4.969.585 2.604.931 2.679.797 5.284.728 6,3
Teretna vozila 581.165 324.488 393.078 717.566 23,5
Autobusi 73.744 41.116 38.687 79.803 8,2
Zrakoplovi 26.613 13.736 14.016 27.752 4,3
Vlakovi 4.002 2.226 2.222 4.448 11,1
UKUPNO 5.655.109 2.986.497 3.127.800 6.114.297 8,1
Nezakoniti prelasci dravne granice
Nezakoniti prelasci
Pokuaj nezakonitog prelaska Vraeno od strane policije R Slovenije
Policijska postaja
Sluajevi Osobe Sluajevi Osobe
2015. 2016. + - % 2015. 2016. + - % 2015. 2016. + - % 2015. 2016. + - %
PGP Bregana 30 59 96,7 44 145 229,5 23 47 104,3 31 95 206,5
PP Samobor 9 19 111,1 15 62 313,3 10 15 50,0 15 45 200,0
PP Jastrebarsko 1 4
PP Zaprei 8 40 400,0 14 94 571,4 9 22 144,4 17 58 241,2
UKUPNO PUZ 48 118 145,8 77 301 290,9 42 84 100,0 63 198 214,3

42
Granica i migracije
Nezakonite migracije
Tijekom 2016. godine dolo je do smanjenja trenda nezakonitih migracija. Primjerice,

zabiljeeno je 2.790 prekraja iz Zakona o strancima, 14,9 posto manje nego 2015. godine
(3.280).
Kao pojavni oblici nezakonitih migracija najuestaliji je i dalje nezakoniti boravak, zbog ega
su 2016. godine procesuirana 1.203 stranaca, to je 18,9 posto manje u odnosu na 2015.
godinu (1.483), kao to je i manje nezakonitih prelaska dravne granice, budui da 2016.
godine biljeimo 1.026 stranaca u nezakonitom prelasku, to je 28,7 posto manje u odnosu
na prolu godinu (1.438).
Tijekom 2016. godine biljeimo 1.518 stranaca koji su izrazili namjeru podnoenja zahtjeva za
azil, 1.368 stranaca ili 912,0 posto stranaca vie (2015. godine - 150 stranaca).
Glede izreenih mjere prema stranim dravljanima, protiv 280 osoba podneseni su optuni
prijedlozi, to je 14,3 posto vie u odnosu na 2015. godinu (245). Protiv 608 stranaca izdani
su prekrajni nalozi, to je 44,8 posto vie (420). Rjeenje o protjerivanju u 2016. godini
izdano je za 356 stranaca, dok je u 2015. godini izdano za 239 stranih dravljana, to je 49,0
posto vie rjeenja. Izreene su 34 zatitne mjere protjerivanja stranca iz RH, to je 142,9
posto vie u odnosu na 2015. godinu (14).
Izmeu ostaloga, tijekom 2016. godine policijski slubenici PU zagrebake proveli su 223
operativne akcije po mjestima rada, smjetaja i ostalim mjestima okupljanja, 14
operativnih akcija glede mjesta rada, 107 operativnih akcija glede mjesta smjetaja, 58
operativnih akcije glede mjesta okupljanja (sve u svezi sumnjiva kretanja i boravaka
stranaca), itd.

43
Upravni poslovi
UPRAVNI POSLOVI
Veliki dio poslova ponovo su obavili i slubenici upravnih poslova koji su zaprimili i rijeili
opet vie od milijun raznih molbi i zahtjeva.
Poslovi vezani uz prebivalite, osobne iskaznice i putovnice
Analiza brojanih pokazatelja na poslovima prijavnitva i osobnih isprava ukazuje da je obim

poslova u 2016. godini u blagom porastu u odnosu na 2015. godinu.
PRIJAVA PREBIVALITA
70.000 65.541
56.348
60.000 57.888 53.923
53.963
50.000
40.000
30.000
20.000
10.000
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Glede trendova broja novoroene djece, u odnosu na prethodnu godinu kada je evidentirano
11.071 novoroeno dijete (prijava prebivalita odreivanjem MBG-a), u 2016. godini taj broj
iznosio 11.160, to predstavlja otprilike istu razinu nataliteta, dok se broj umrlih osoba u
odnosu na prethodnu godinu smanjio za 11,4 posto. Tijekom 2016. godine biljei se
poveanje broja utvrenih prebivalita beskunicima (porast od 39,8 posto), to bi trebalo
pridonijeti njihovoj integraciji u drutvo.
IZDANO OSOBNIH ISKAZNICA

300.000
243.460
250.000
200.000 165.564 172.085

151.482
150.000 143.823
100.000
50.000
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Stupanjem na snagu novog Zakona o osobnoj iskaznici (NN 62/15) zapoelo se sa

zaprimanjem zahtjeva za izdavanje elektronikih osobnih iskaznica (eOI), a istim Zakonom
propisana je mogunost izdavanja osobnih iskaznica u redovnom, ubrzanom i urnom
postupku. Zaprimljena su 4.184 zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice u urnom postupku
(rok za izdavanje osobne iskaznice je 3 radna dana) i 11.408 u ubrzanom postupku (rok za
izdavanje je 10 dana).

44
Upravni poslovi
Vidljiv je i nastavak trenda smanjenog broja izdanih putnih isprava, kako redovnih, tako i
urnih. Isto je posljedica izmjena Zakona o osobnoj iskaznici (NN 62/15) kojim je omogueno
izdavanje osobnih iskaznica svim dravljanima RH, bez obzira na dob, a koji se osobnom
iskaznicom koriste prilikom prelaska dravnih granica.
IZDANO PUTOVNICA
140.000
128.422
120.000
100.000
84.843
80.000
60.000 37.415
46.938 44.853
40.000
20.000
0
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Poslovi vezani uz vozila i vozae
U Policijskoj upravi zagrebakoj na dan 31.12.2016. godine registrirano je 507.515 vozila na

motorni pogon i prikljunih vozila.
REGISTRIRANO VOZILA 507.515

510.000
500.000
489.620
490.000
478.797 479.996
480.000 475.163
470.000
460.000
450.000
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Kao i u prethodnom jednogodinjem razdoblju, porast ukupno registriranih vozila odraz je

porasta broja registriranih osobnih i teretnih vozila, te autobusa, radnih strojeva, traktora i
prikljunih vozila. Za napomenuti je da su s danom 4.7.2016. godine, stupile na snagu
izmjene i dopune Pravilnika o registraciji i oznaavanju vozila (NN br.45/16.) kojim se
propisuje izdavanje novih registracijskih ploica s EU logom, te je slijedom toga uz obavljanje
dosadanjih poslova u okviru registracije vozila dolo do proirenja poslova koji se odnose
na zamjenu dotadanjih registracijskih ploica za reg. ploice s EU logom. U estomjesenom
razdoblju, od nastupanja te promjene izvreno je 693 takvih zamjena.

45
Upravni poslovi
REGISTRIRANO OSOBNIH AUTOMOBILA

420.000
414.773
415.000
410.000
405.000 401.070
400.000
392.380 390.057 394.154
395.000
390.000
385.000
380.000
375.000
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Na dan 31.12.2016. godine u Policijskoj upravi zagrebakoj ukupno je evidentirano 601.578

vozaa s vaeom HR vozakom dozvolom.
EVIDENTIRANO VOZAA ZA HR DOZVOLOM

605.000
601.578
600.000 595.969
595.000 592.391
588.215
590.000
583.910
585.000
580.000
575.000
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Izvješće o Kriminalu - PU Zagrebačka - 2016.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izvješće o Kriminalu - PU Zagrebačka - 2016.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Zagreb, 2017. godina

Podsjeamo, podaci se prikupljaju prema jedinstvenom programu analitikog i statistikog istraivanja

Isto tako, svakodnevno odravamo redovne i po potrebi izvanredne konferencije za medije,

Sluba za izvjetajnu analitiku i odnose s javnou

Kratki pregled sigurnosnih pokazatelja

Tijekom 2016. godine, na podruju PU zagrebake zabiljeeno je:

16.157 kaznenih djela

U odnosu na isto razdoblje prole godine

kriminalitet je u padu za 46 djela ili 0,3 posto

2016. godine biljeimo 13.811 kaznenih djela opeg kriminaliteta, to je ve ranije

glede gospodarskog ili organiziranog kriminaliteta, niz kriminalistikih istraivanja iz ovog

Sluba za izvjetajnu analitiku i odnose s javnou

Glede najteih kaznenih djela (protiv ivota i tijela i spolnosti):

meu najteim kaznenim djelima je 14 ubojstava (10 vie), od kojih je i 14 razrijeeno

biljeimo i 21 silovanje (19 razrijeeno), 18 djela manje i 2 pokuaja silovanja (2

Glede imovinskog kriminaliteta:

kaznena djela protiv imovine su u padu (2,5 posto manje)

biljeimo 580 razbojnitva ili 25,5 posto manje

Sluba za izvjetajnu analitiku i odnose s javnou

Glede prekraja po ostalim zakonima biljeimo ih 13.654 (15,6 posto vie).

Ustrojstvene jedinice su planirale aktivnosti na prevenciji kriminaliteta, posebice imovinskog

Daljnja strategija usmjerena je na planiranje i provoenje preventivnih i represivnih aktivnosti

Vjerujemo da je svako postupanje slubenika PU zagrebake voeno osobnom

Sluba za izvjetajnu analitiku i odnose s javnou

KRATKI PREGLED OSNOVNIH POKAZATELJA KRIMINALITETA

Prijavljena kaznena djela Stopa razrijeenosti

Sluba za izvjetajnu analitiku i odnose s javnou

OPE STANJE SIGURNOSTI

Na podruju Policijske uprave zagrebake na sigurnost su utjecale sljedee negativne pojave

Posljedice ugroavanja sigurnosti

Smrtno stradali Teko ozlijeeni Lake ozlijeeni

Sluba za izvjetajnu analitiku i odnose s javnou

Na podruju PUZ-a prijavljeno je 16.157 kaznenih djela.

Na podruju Policijske uprave zagrebake dogodilo se 28,9 posto ukupnog kriminaliteta

Stanje i kretanje kriminaliteta

Prijavljena i razrijeena kaznena djela u posljednjih 5 godina

16.165 16.203 16.157

Sluba za izvjetajnu analitiku i odnose s javnou

UKUPAN BROJ KAZNENIH DJELA

Prijavljena kaznena djela

PRIJAVLJENA I RAZRIJEENA KAZNENA DJELA

Sluba za izvjetajnu analitiku i odnose s javnou

Prema strukturi kaznenih djela kriminalitet se dijeli na opi, organizirani, gospodarski,

Struktura kriminaliteta prijavljenih i razrijeenih kaznenih djela za 2015. i 2016. godinu

Prijavljena Stopa razrijeenosti

Grafiki prikaz strukture kriminaliteta

Sluba za izvjetajnu analitiku i odnose s javnou

Prijavljena Stopa razrijeenosti

Sluba za izvjetajnu analitiku i odnose s javnou

POINITELJI KAZNENIH DJELA

Meu poiniteljima je 220 maloljetnika ili 5,5 posto.

Poinitelji kaznenih djela

Prikaz poinitelja kaznenih djela po starosnoj dobi

Sluba za izvjetajnu analitiku i odnose s javnou

Prijavljena i razrijeena kaznena djela opeg kriminaliteta u petogodinjem razdoblju

24.000 Prijavljeno kaznenih djela

14.023 13.990 13.811

Prikaz kaznenih djela opeg kriminaliteta

Prijavljena Stopa razrijeenosti

Sluba za izvjetajnu analitiku i odnose s javnou

KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA