Document Zav Rad Vodovod GR

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK
ZAVRNI RAD
Osijek, rujan 2015.g. Matija Pikur

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK
ZAVRNI RAD
TEMA: TEHNIKO RJEENJE VODOOPSKRBE NASELJA

GRADEC I GRADEKI PAVLOVEC
Ime i prezime
Osijek, rujan 2015.g.
________________________
Tehniko rjeenje vodoopskrbe naselja Gradec i Gradeki Pavlovec
SADRAJ:
Popis slika
Popis tablica
Saetak rada
1. Uvod 1
2. Vodoopskrbni sustavi 3
2.1. Podjela vodoopskrbnih sustava 3
2.1.1. Projektno razdoblje vodoopskrbnih sustava 8
2.2. Potronja vode 9
2.2.1. Potronja vode za kuanske potrebe 11
2.2.2. Potronja vode za industrijske potrebe 13
2.2.3. Potronja vode za gaenje poara 14
2.3. Promjena potronje tijekom dana 16
3. Vodoopskrba naselja Gradec i Gradeki Pavlovec 18

3.1. Opis odabranog tehnikog rjeenja 18
3.1.1. Trasa cjevovoda 19
3.1.2. Niveleta cjevovoda 20
3.1.3. Odabir cijevnog materijala 20
3.1.3.1. Nodularni lijev 21
3.1.3.2. PEHD PE-100 22
3.1.4. Zakljuak o odabiru cijevnog materijala 24
3.1.5. Opis vodoopskrbnih cjevovoda 25
3.1.6. Polaganje cjevovoda 26
3.1.7. Opis privremene regulacije prometa za vrijeme izgradnje 29
3.1.8. Objekti na trasi 31
3.1.9. Zasunska okna 32
3.1.10. Zasunski vorovi 33
3.1.11. Odzrano-dozrane garniture 33
3.1.12. Hidranti 33
3.1.13. Kuni prikljuci 34
3.1.14. Tehnika svojstva bitna za vodoopskrbne cjevovode 35
3.1.15. Tlana proba 36
3.1.16. Uvjeti odravanja graevine 38
3.1.17. Uporabni vijek graevine 41
3.1.18. Tehniki uvjeti izvoenja 41
Sadraj
3.2. Hidrauliki proraun vodoopskrbnog cjevovoda 42

3.2.1. Potrebne koliine vode za stanovnitvo 42
3.2.2. Maksimalna satna potronja 44
3.2.3. Dimenzioniranje tlanog vodoopskrbnog cjevovoda 44
4. Grafiki prilozi 54
4.1. Situacijski prikaz graevine na topografskoj podlozi Mj 1:25000 55
4.2. Situacijski prikaz graevine na Hrvatskoj osnovnoj karti Mj 1:5000 56
4.3. Situacijski prikaz graevine na digitalnoj ortofoto karti Mj 1:5000 57
4.4. Situacija s geodetskom podlogom Mj 1:1000 58
4.5. Uzduni profil U1 Mj 1:1000/100 64
4.13. Normalni popreni profili Mj 1:10 75
4.14. Nacrti montanih vorova Mj 1:25 77
4.15. Nacrti nadzemnih hidranata Mj 1:25 80
4.16. Oznaka armatura i fazonskih komada CAD 82
4.17. Tipsko zasunsko okno Mj 1:25 83
4.18. Tipsko betonsko uporite CAD 84
4.19. Detalj prolaza ispod prometnica CAD 85
4.20. Spoj kunog prikljuka na vodoopskrbnim cjevovodom Mj 1:10 86
5. Literatura 87
Sadraj
Popis slika:
Slika 1. Rimski vodovod (akvedukt) u Francuskoj 1

Slika 2. Rimski vodovod (akvedukt) u panjolskoj 2
Slika 3. Definicijska shema vodoopskrbnog sustava 4
Slika 4. Sheme gravitacijskih vodoopskrbnih sustava 6
Slika 5. Shema potisnog sustava 6
Slika 6. Sheme kombiniranih vodoopskrbnih sustava 7
Slika 7. Prosjena potronja pitke vode u RH po stanovniku 12
Slika 8. Nadzemni hidrant 14
Slika 9. Podzemni hidrant 14
Slika 10. Unutranji hidrant s namotanom cijevi i mlaznicom 15
Slika 11. Unutranji hidrant s vatrogasnom cijevi, spojnicama i mlaznicom 15
Slika 12. Varijacija potronje vode tijekom dana 16
Slika 13. Prijelaz PEHD cijevi na lijevanoeljezne elemente 26
Slika 14. Prikaz spajanja PEHD cijevi 27
Slika 15. Luni PEHD komadi 28
Slika 16. Sheme privremene regulacije prometa 30
Slika 17. Shema objekata na trasi 31
Popis tablica:
Tablica 1. Projektirano razdoblje za objekte vodoopskrbnog sustava 8

Tablica 2. Orijentacijske potronje vode 9
Tablica 3. Specifine potronje iz propisa 12
Tablica 4. Potrebne koliine vode za gaenje poara vanjskom hidrantskom mreom 15
Tablica 5. Potrebne koliine vode za gaenje poara unutarnjom hidrantskom 16
mreom
Tablica 6. Vrijednosti koeficijenata neravnomjernosti najvee dnevne i najvee satne
potronje 17
Tablica 7. Doputeni radni tlakovi za PEHD PE 100 cijevi 23
Tablica 8. Doputeno savijanje PEHD cijevi bez uporabe spojnih elemenata 24
Tablica 9. Fizikalna svojstva polietilena 24
Tablica 10. Dispozicija cjevovoda na uzdunim profilima 25
Tablica 11. Duine uzdunih profila 26
Popis slika i tablica

Saetak rada
Tema ovog zavrnog rada je tehniko rjeenje vodoopskrbe naselja Gradec i

Gradeki Pavlovec. Rad je podijeljen na etiri tematske cjeline, a kao cjelokupan moe se
podijeliti na dva dijela. Prvi dio govori openito o vodoopskrbnim sustavima. Drugi dio se
odnosi na vodoopskrbni sustav naselja Gradec i Gradeki Pavlovec.
U teorijskom, odnosno opem dijelu obraen je pojam vodoopskrbe, vodoopskrbnih sustava

kao i specifinosti u potronji vode.
U drugom dijelu je opisano i razraeno odabrano tehniko rjeenje vodoopskrbe naselja

Gradec i Gradeki Pavlovec. Dio obuhvaa i dimenzioniranje i projektiranje vodoopskrbnih
cjevovoda potrebno za transport, dobavu i opskrbu stanovnitvo pitkom vodom, te
osiguranje protupoarnih uvjeta. Vodoopskrba ova dva naselja koje treba biti
zadovoljavajue kvalitete ima ukupnu duljinu cjevovoda 5.563,71 m. Na podruju koje
zahvaa vodoopskrbni sustav Vrbovec, 70% stanovnitva jo uvijek nije prikljueno na isti.
Cilj ovoga rada je prikazati kako nastaje vodoopskrbni sustav u podruju Opine Gradec,
odnosno u naseljima Gradec i Gradeki Pavlovec, i to od faze projektiranja, koristei strunu
literaturu, osobna iskustva i istraivanja, u cilju poboljanja kvalitete ivota.
Saetak rada
1. Uvod
Voda je jedna od kljunih, a po mnogima i najvanija sastavnica ivota openito. ovjek

je od svog postanka okruen njome i fiziki o njoj ovisan, zbog ega je vrlo dobro znao gdje je u
prirodi moe pronai. Kao takva, kljuna za preivljavanje, voda je polako ulazila u podsvijest
ljudi i postala bitnim sastavnim dijelom svih postojeih religija i mitologija. Za taj je poloaj
zasluna i njezina vana uloga u prehranjivanju ljudi, jer su se njome navodnjavala suha podruja
s kojih su se kasnije ubirali hranjivi plodovi. Tako su sustavi umjetnog navodnjavanja poznati jo
od drevnog Egipta i Mezopotamije. Kao osnovno pomagalo za odravanje higijene, voda je od
davnina bila dopremana u zatvorene prostore, kako javne tako i privatne. Na javnim mjestima
gdje su ljudi izmjenjivali znanja i iskustva ona je bila u slubi okupljanja u jednom sreditu
javnom kupalitu, termama, dok je gradnja osobnih kupaonica, iji poetak see daleko u
povijest, osmiljena kako bi se u blagodatima vode moglo uivati i u intimnosti vlastitih domova.
Prisutnost vode dokazano utjee na raspoloenje ljudi, te je isto kao vizualni dodatak dugo
vremena prisutna na javnim mjestima (m parkovima, trgovima i drugdje), te u privatnim
prostorima u obliku fontana, dvorinih jezeraca i raznih drugih oblika. Kako je vrijeme teklo
ovjek se domislio kako da je transportira i na vrlo velike udaljenosti, te su nastale razne verzije
vodovoda, a arhitektonski najimpresivniji su upravo rimski akvedukti (Slika 1 i 2).
Slika 1. Rimski vodovod (akvedukt) Pont du Gard u Francuskoj koji je donosio vodu
gradu Nimsu iz rijeke Gardon, izgraen 19 g.pr.Kr. [9]
1
Nakon rimskog doba razvoj vodovoda se nastavio, te kako je poznato oni su danas neto bez ega
bi veini ljudi u zapadnom drutvu ivot bio gotovo nezamisliv.
Slika 2. Rimski akvedukt u Segovii (panjolska), izgraen u 1.st. [10]
Razvojem civilizacije, poveanjem stanovnitva, poboljanjem industrije, poveala se potreba za

pitkom vodom. Kroz vrijeme se gradnja i projektiranje vodoopskrbnih sustava poboljavala.
Koriste se kvalitetniji materijali, tehnologija gradnje je kvalitetnija, izgraeni sustavi su
dugotrajniji, izrauju se studije vodoopskrbnih sustava, projektiranje i dimenzioniranje rade se
kompjuterski, itd.
Danas su veina naselja i gradova velikim dijelom opskrbljeni pitkom vodom, meutim nisu svi
stanovnici prikljueni na javni vodooposkrbni sustav. Takoer, postoje naselja koja imaju niski
postotak opskrbljenosti vodom, odnosno gdje je velika opskrbljenost ali je starost takvih
cjevovoda velika pa iziskuje velika ulaganja u rekonstruiranje.
Tema ovog rada obuhvatit e opskrbu pitkom vodom podruje od dva naselja, Gradec i Gradeki
Pavlovec. Detaljno e se objasniti svi elementi potrebni za izgradnju, te sigurno koritenje
sustava, odnosno zadovoljavanje potreba stanovnitva i industrije vodom.
2
2. Vodoopskrbni sustavi
Vodoopskrba ili vodovod je sustav objekta i mjera za osiguranje potreba vodom njenih
raznih potroaa. Meu granama suvremene tehnike usmjerenih na poveanje ivotnog standarda,
urbanizaciju naselja i razvoj industrije, vodoopskrba zauzima istaknuto mjesto.
Opskrba stanovnitva istom, kvalitetnom vodom ima prvenstveno veliku higijensku vanost, jer
titi ljude od raznih epidemijskih oboljenja koja se prenose vodom. Osiguranjem i dovoenjem
dovoljne koliine vode u naseljeno mjesto omoguuje podizanje opeg ivotnog standarda
ovjeka i ureenje njegovog okolia.
Potronja vode je utoliko vea koliko je voda dostupnija. Da bi se zadovoljile potrebe suvremenih
viemilijunskih gradova, potrebne su znatne koliine vode, koje se dnevno mjere milijunima
kubnih metara. Radi osiguranja potrebne koliine vode, kao i visoke zdravstvene i sanitarne
kvalitete pitke vode, naroita panja se posveuje izboru prirodnih izvorita, njihovoj zatiti od
zagaenja, te eventualnoj potrebi poboljanja kvalitete vode (kondicioniranja vode) na ureajima
za kondicioniranje vode.
Danas je u svijetu zdrave i iste vode sve manje, uglavnom zbog kontinuiranog zagaivanja. S
druge strane, sve je vea potranja i potronja novih koliina vode, zbog poveanja broja
stanovnika i kapaciteta industrije, poljoprivrede, energetike i dr.
2.1. Podjela vodoopskrbnih sustava
Vodoopskrbni sustav je sustav objekata i mjera povezanih u funkcionalnu cjelinu s

osnovnim ciljem osiguranja dovoljne koliine kvalitetne vode na to ekonominiji nain.
Vodoopskrbni sustav ine sljedee glavne grupe objekata:
a) vodozahvati, kojima se voda zahvaa (kaptira) iz prirodnih izvorita,

b) crpne stanice (pumpne stanice), kojima se voda crpi i potiskuje ili od izvorita do mjesta
kondicioniranja, spremanja, potronje i sl., ili izmeu pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava,
c) ureaji za kondicioniranje vode, kojima se postie zahtijevana kvaliteta vode,
d) vodospreme (rezervoari), koje imaju ulogu regulacijskih i pospremnih objekata u sustavu
vodoopskrbe,
e) glavna (magistralna) i razdjelna (distributivna) vodoopskrbna ili vodovodna mrea, s prateim
objektima, kojima se voda transportira izmeu pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava (glavna
mrea) i distribuira potroaima (razdjelna mrea).
3
Cjevovodi glavne mree mogu biti dovodni (izmeu izvorita i ureaja za kondicioniranje
vode ili izmeu ureaja i vodospreme) i opskrbni (izmeu vodospreme i naselja,
odnosno distributivne mree), te dovodnoopskrbni (za sluaj vodoopskrbnog sustava s
protuvodospremom (kontrarezervoarom).
Slika 3. Definicijska shema vodoopkrbnog sustava [5]

1)vodozahvat, 2a) niskotlana crpna stanica, 2b) visokotlana crpna stanica, 3) ureaj za kondicioniranje vode,
4) sabirni bazen, 5a) glavni dovodni cjevovod, 5b) glavni opskrbni cjevovod, 6) vodosprema, 7) razdjelna mrea, 8)
potroai, 9) linija hidrostatikog tlaka, 10) linija hidrodinamikog ili pogonskog tlaka.
Slika 3. je naelnog karaktera, tako da u konkretnom sluaju (ovisno o visinskom poloaju

vodozahvata, odnosno topografskim osobinama vodoopskrbnog podruja) redoslijed objekata u
sustavu moe biti i drukiji od prikazanog. Isti tako neki od navedenih objekata mogu izostati,
kao npr. ureaj za kondicioniranje, ako izvorina voda zadovoljava traene standarde kvalitete, ili
npr. vodosprema, kada se voda crpkama (nakon ili bez kondicioniranja) izravno potiskuje u
razdjelnu mreu. Ovi elementi reguliraju odnose u sustavu, koji su definirani tehnikim i
ekonomskim razlozima pogona vodoopskrbnog sustava, i zajedno ine osnovnu shemu
vodoopskrbnog sustava.
Kao najbitniji element u vodoopskrbnom sustavu izdvaja se vodozahvat. Za njegov izbor uzimaju
se u obzir izdanost pojedinih vodozahvata koji stoje na raspolaganju, kao i ekonomski kriteriji za
njihovo koritenje. Meu ekonomske kriterije dolazi potreba, mogunost i trokovi popravka
kvalitete vode na vodozahvatu i potreba potronje energije za transport vode do potroaa. Pri
tome treba imati u vidu da je jedan vodozahvat povoljniji ako mu je vea izdanost i ako je
zatieniji od degradacije kvalitete vode u budunosti, jer e biti u mogunosti due zadovoljiti
potrebe naselja uz relativne ekonomino proirivanje sustava za transport vode. Prema tome, sva
tri vodoprivredna elementa vrijednosti vode utjeu na izbor (koliina, visinski potencijal,
kvaliteta vode).
4
Ako za neki vodovod postoji vie mogunosti, pod uvjetom da vodozahvati koji se uzimaju u
obzir imaju slian kapacitet i u podjednakim su okolnostima to se tie odravanja njihove
izdanosti i kvaliteta vode u budunosti, za izbor najpovoljnije varijante, mjerodavni e biti
ekonomski uvjeti i. U ekonomski proraun ulaze svi trokovi graenja, odravanja i rada
vodovoda, zbrojeni na jednogodinje iznose.
Izbor pogonskog reima vodoopskrbnog sustava najvie ovisi, osim pravovaljanog izbora lokacije
vodozahvata, o glavnim imbenicima koji uvjetuju podjelu vodoopskrbnih sustava u pogledu
dovoenja vode u vodoopskrbno podruje. Oni se dijele na:
1) pogonske osobine sustava - 1a) gravitacijski, 1b) potisni i 1c) kombinirani sustavi,
2) vrstu vodoopskrbe 2a) sustavi s otvorenom vodoopskrbom ili sustavi s jednokratnim
koritenjem vode i 2b) sustavi sa zatvorenom (cirkulacijskom) vodoopskrbom ili sustavi s
viekratnim koritenjem vode.
Podjelu na potisne i kombinirane sustave treba shvatiti dosta uvjetno, jer jedan sustav moe u
odreenim uvjetima rada biti samo potisni, a u drugima kombinirani, dakle gravitacijsko
potisni. Zato je u praksi ponekad prikladno takve sustave analizirati zajedno.
Kod gravitacijskih vodoopskrbnih sustava zbog djelovanja sile tee teenje vode se primarno
odvija pod tlakom, ili kombinirano (pod tlakom i sa slobodnim vodnim licem). Dakle, tlani
reim je kod gravitacijskih vodoopskrbnih sustava najei i mora se iz funkcionalnih razloga
osigurati kod glavnih opskrbnih i razdjelnih cjevovoda, dok kod glavnih dovodnih cjevovoda, ako
topografske prilike omoguuju, teenje moe biti i sa slobodnim vodnim licem (mada iz
zdravstvenih razloga, pogotovo ako se radi o otvorenim kanalima, nije poeljno).
Prednosti gravitacijskog sustava su pouzdanost u radu i minimalni pogonski trokovi (bez utroka
elektrine energije). Kod prikaza sheme ovakvog sustava (to e vaiti i za naredne), nije ucrtan
ureaj za kondicioniranje vode, jer bi se zbog viestrukih mogunosti njegovog smjetaja broj
prikaza vodoopskrbnih sustava samo multiplicirao, ali bez bitnih pogonskih razlika. Lokacija
ureaja za kondicioniranje je diktirana topografskim prilikama i veliinom (kapacitetom) ureaja,
a obavezna je prije rezervoara iste vode.
Ovisno o visinskim odnosima u sustavu, mogu se radi reguliranja tlanih odnosa (ako bi tlak
prelazio doputeni) interpolirati prekidne komore, izmeu vodozahvata i vodospreme, ili izmeu
vodospreme i potroaa. Tada se dobije sustav s vie visinskih zona, tj. zonirani vodoopskrbni
sustav.
U gravitacijskom sustavu se moe pojaviti i sluaj da su potroai (naselje) izmeu vodozahvata

i vodospreme. Tada se dobije sustav s protuvodospremom, gdje voda u vodospremu dotjee i
otjee istim cjevovodom.
5
Kao to se vidi iz Slike 4, i u ovome je sluaju mogu vodoopskrbni sustav bez prekidne komore,
ili s prekidnom komorom.
Slika 4. Sheme gravitacijskih vodoopskrbnih sustava [5]

a) tipini gravitacijski sustav, b) zonirani gravitacijski sustav, c) gravitacijski sustav s protuvodospremom
1) vodozahvat, 2) glavni dovodni cjevovod, 2a) glavni dovodnoopskrbni cjevovod, 3)prekidna komora,
4) vodosprema, 4a) protuvodosprema, 5) glavni opskrbni cjevovod, 6) razdjelna mrea, 7) potroai, 8) linija
hidrostatikog tlaka, 9) linija hidrodinamikog tlaka, 9a) linija hidrodinamikog tlaka u satu najmanje potronje;
9b) linija hidrodinamikog tlaka u satu najvee potronje.
Kod potisnog sustava (Slika 5), voda se crpkama izravno (iz vodozahvata) potiskuje potroaima.
Ovi se sustavi uglavnom primjenjuju za manja naselja, izuzetno rijetko za vea, prvenstveno zbog
znatnih pogonskih trokova uvjetovanih gotovo neprekidnim radom crpki.
Slika 5. Shema potisnog sustava [5]

1) vodozahvat, 2) crpna stanica, 3) glavni opskrbni cjevovod, 4) razdjelna mrea, 5) potroai, 6) linija
hidrodinamikog tlaka u satu najmanje potronje, 7) linija hidrodinamikog tlaka u satu najvee potronje.
Kod kombiniranih su sustava (Slika 6) , mogui razliiti podsustavi, ali teenje vode je uvijek pod
tlakom. U praksi je esta kombinacija potisnog i gravitacijskog sustava s vodotornjem (a), gdje
sve vodne koliine treba crpsti, poto je vodozahvat na niim kotama od naselja.
6
Primarna funkcija vodotornja je izravnanje potronje u odnosu na odabrani reim rada crpne
stanice. Ovo je pouzdanija shema u odnosu na prethodnu, jer se iz vodotornja moe osigurati
(kratkotrajna) vodoopskrba u sluaju kvara crpki. Osim toga, ovakav je sustav i jeftiniji od
potisnog, jer se zbog djelominog izravnanja potronje vode iz vodotornja smanjuje potrebni
kapacitet crpne stanice i omoguava njezin ekonominiji pogon u razdobljima jeftinije elektrine
energije. Jedan od sustava je kombinacija potisnog i gravitacijskog sustava s protuvodospremom
(b). Dotok u naselje je mogu s obje strane istovremeno ili odvojeno, ovisno o varijacijama u
potronji i reimu rada crpne stanice. Pogonske osobine ovoga sustava istovjetne su osobinama
kombiniranog sustava s vodotornjem. U odnosu na prethodnu shemu vodoopskrbnog sustava
mogue je u sluaju nepovoljnih visinskih odnosa zoniranje sustava s dvije ili vie crpnih stanica
i vodosprema (c).
Slika 6. Sheme kombiniranih vodoopskrbnih sustava [5]

a) kombinirani sustav s vodotornjem, b) kombinirani sustav s protuvodospremom, c) zonirani kombinirani sustav, d)
kombinirani indirektni sustav, e) zonirani kombinirani indirektni sustav, f) kombinirani indirektni sustav s
protuvodospremom; 1) vodozahvat, 2) crpna stanica, 3) glavni dovodni cjevovod, 3a) glavni dovodnoopskrbni
cjevovod, 4) vodotoranj, 5) vodosprema, 5a) protuvodosprema, 6) glavni opskrbni cjevovod, 7) prekidna komora, 8)
razdjelna mrea, 9) potroai, 10) linija hidrostatikog tlaka, 11) linija hidrodinamikog tlaka, 11a) linija
hidrodinamikog tlaka u satu najmanje potronje, 11b) linija hidrodinamikog tlaka u satu najvee potronje.
U praksi se javlja i kombinirani indirektni vodoopskrbni sustav (d), kod kojega je vodozahvat
odvojen od potroaa prirodnom preprekom (vii teren) na kojoj je, u naelu, vodosprema. Potisni
dio vodoopskrbnog sustava je dovod vode do vodospreme, dok je opskrba gravitacijska.
7
Sukladno visinskim odnosima moe se pojaviti potreba za interpolacijom crpnih stanica na
potisnom dovodnom cjevovodu (viestupanjsko crpljenje) i prekidnih komora na opskrbnom
cjevovodu, odnosno zoniranje (e). U odnosu na ovaj vodoopskrbni sistem mogua je i
kombinacija s protuvodospremom (f).
Prijedlog sheme vodoopskrbnog sistema je prvi korak u rjeavanju vodoopskrbne problematike

nekog podruja. Konaan odabir treba provesti tek nakon svestrane analize svih inilaca,
prvenstveno ekonomskih, koji mogu utjecati na usvojeno rjeenje.
2.1.1. Projektno razdoblje vodoopskrbnih sustava
Bitan parametar prilikom projektiranja vodoopskrbnih sustava je odabir projektnog

razdoblja (projektnog perioda), kao razdoblja za koje projektiramo sustav i u kojemu e sustav uz
ispravno upravljanje i potrebna redovita odravanja tehniki funkcionirati. Projektno razdoblje
ovisi o nizu inilaca od kojih su najznaajniji:
a) vijek trajanja pojedinih objekta i/ili opreme vodoopskrbnog sustava (koji u naelu
nisu istovjetni),
b) mogunost eventualno potrebnog proirenja (faznost izgradnje) objekata
vodoopskrbnog sustava,
c) ponaanje sustava u poetnom razdoblju, kad nije potpuno iskoriten,
d) porast broja stanovnika i potronje,
e) kamate i otplata investicijskog duga,
f) promjena vrijednosti novca.
Za praksu se mogu usvojiti orijentacijski podaci iz tablice 1.
Tablica 1. Projektirano razdoblje za objekte vodoopskrbnog sustava [5]

PROJEKTNO
VRSTA OBJEKATA OSOBINE RAZDOBLJE RP
(godina)
Glavni cjevovodi, tuneli i Skupo i teko poveanje
25 do 50
otvoreni kanali kapaciteta
Vodozahvati, crpne stanice, Uz pretpostavku manjeg
vodospreme, ureaji za porasta stanovnitva i manje 20 do 25
kondicioniranje vode kamate ( 3 % godinje)
Vodoopskrbni cjevovodi profila Zamjena manjih cijevi je kroz
20 do 25
preko 300 (mm) dulja razdoblja skuplja
Dulja projektna razdoblja se ne preporuuju, jer tada planski parametri vezuju za prognoze koje
teko da se temelje na konkretnim i preciznim podacima.
8
2.2. Potronja vode
Potronja vode je koliina (utroak) vode po pojedinim kategorijama potroaa, ili

ukupno, izraena u vremenskoj jedinici.
Za definiranje potrebnih koliina vode neophodno je to potpunije uzimanje u obzir svih moguih
potroaa (pa i samih gubitaka vode iz vodoopskrbne mree), koji vodu troe za najrazliitije
potrebe. Meutim, potronje vode moe se svesti na tri kategorije:
potronja vode za kuanske potrebe, opskrba stanovnitva

potronja vode za industrijske i tehnoloke potrebe
potronja vode za gaenje poara i
potronja vode za vlastite potrebe vodovoda
Voda iz gradskog vodovoda troi se na vrlo razliite potrebe. Jedan ovjek, pod normalnim
uvjetima ivota i fizikog napora potroi 1-2 l vode dnevno, meutim njegove potrebe za vodom
vezane su za druge svrhe gdje se troi velika koliina vode. One obuhvaaju potrebu u
domainstvu, pranju, kupanju, za potrebe poljoprivrede i gospodarstva, zalijevanje vrta i cvijea, a
pored toga obuhvaaju se gradske i industrijske potrebe.
Gradska voda koristi se za pranje i polijevanje ulica, zelenila, za javne vodoskoke i umjetna
jezera, potronju kola, bolnica, gaenje poara, ispiranje kanala u kanalizaciji i sl. Za neki novi
vodovod najbolje je da se budua potronja procijeni prema iskustvu na nekom slinom naselju i
njegovom postojeom vodoopskrbom. Naselja koja e posluiti za primjer i procjenu, po svojoj
urbanistikoj strukturi, geografskom poloaju i po privrednim, ekonomskim i socijalnim uvjetima,
treba to vie odgovarati naselju za koje se predvia novi vodovod.
Srednje vrijednosti koje odgovaraju prilikama u naoj zemlji i Europi, i koje mogu posluiti kao
orijentacijske vrijednosti, prikazane su u tablici 2.:
Tablica 2. Orijentacijske potronje vode [4]

VRSTA POTRONJE VODE
Potrebne
Naziv Jedinica koliine vode
(l)
1. DOMAINSTVA
1.1. Potrebe ljudi

- za pie i pripremu hrane po stanovniku/dan 3-5
- za pie, pripremu hrane,
umivanje i pranje sua po stanovniku/dan 20-30
- za pranje rublja po stanovniku/dan 10-15
9
1.2. Ispiranje zahoda jednokratno 8-15

1.3. Kupanje
- u kadi jednokratno 200-300
- pod tuem jednokratno 40-80
1.4. Zalijevanje dvorita, staza,
zelenila, pranje dovrita 1 m/jednokratno 1,5-2
1.5. Potrebe stoke (za pojenje i pranje)
- krupna stoka 1 grlo/dan 40-60
- sitna stoka (ovce, telad, koze) 1 grlo/dan 10-15
- sitna stoka (svinje) 1 grlo/dan 25-40
2. JAVNE USTANOVE I KOMUNALNE SLUBE
2.2. Odmaralita 1 dijete/dan 75
2.3. kole 1 uenik/dan 2-15
2.4. Ambulante 1 bolesnik/dan 12
2.5. Bolnice i oporavljalita 1 krevet/dan 250-650
2.6. Menze 1 gost/dan 15-25
2.7. Hoteli 1 gost/dan 100-250
2.8. Prenoita i hosteli 1 osoba/dan 50-60
2.9. Praonica rublja 1 kg. suhog rublja/dan 40-80
2.10. Ustanove 1 zaposlen/dan 40-80
2.11. Javna kupalita
- za kupanje u kadi s ienjem jednokratno 500-600
- za kupanje pod tuem jednokratno 80-100
2.12. Klaonice, potronja u klaonici i
za njeno ienje
- krupna stoka 1 grlo/dan 300-750
- sitna stoka (ovce, telad, koze) 1 grlo/dan 150-300
2.13. Trnice 1 m/dan 5
2.14. Polijevanje ulica prskalicom 1 m/jednokratno 1-2
2.15. Pranje ulica iz hidranta 1 m/jednokratno 2-10
2.16. Zalijevanje zelenih povrina 1 m/jednokratno 1,5-2
2.17. Javne slavine
- bez stalnog otjecanja 1 slavina/dan 3.000
- sa stalnim otjecanjem 1 slavina/dan 20.000
2.18. Ulini hidrant l/s 5-10
2.19. Ispiranje kanalizacije po stanu/dan 2-20
10
2.20. Potrebe vodovoda 2-20

- za pogon od ukupne proizvodnje (1-10%)
- gubici od ukupne proizvodnje (10-20%)
3. INDUSTRIJA I RUDARSTVO
3.1. Voda za hlaenje dizel motora 1 kW/h 0,03-0,04 m
3.2. Voda za hlaenje turbine 1 kW/h 0,04-0,06 m
3.3. Proizvodnja groa 1 tona 0,04-0,06 m
3.4. Valjanje groa na maini 1 tona 1-1,5 m
3.5. Flotacija olova 1 tona rude 6,5 m
3.6. Proizvodnja olova 1 tona rude 1.500 m
3.7. Proizvodnja ugljena 1 tona rude 1-1,5 m
3.8. Proizvodnja koksa 1 tona 4-5 m
3.9. Proizvodnja koksa 1 tona 4-5 m
4. GRAEVINARSTVO
4.1. Gaenje vapna 1 m ga. vapna 1.250
4.2. Proizvodnja betona 1 m betona 150
4.3. Zidanje opekom 1.000 opeka 750
2.2.1. Potronja vode za kuanske potrebe
Potronja vode u naseljima ovisi o mnogo drugih konstantnih i promjenjivih utjecaja, kao
to su klimatski uvjeti, broj potroaa, specifina dnevna potronja po potroau, ivotni standard
i mentalitet potroaa, prirast broja potroaa i njihove specifine potronje, politika cijene vode,
nain naplaivanja vode, pravni poloaj i odnosi izmeu potroaa i komunalnog poduzea,
odravanje i funkcioniranje gradske vodoopskrbe.
Kao osnovni podaci kod odreivanja potronje vode za kuanske potrebe koriste se:
a) norma potronje vode izraena specifinom potronjom vode,

b) broj stanovnika.

(a) Specifinu potronju vode, qsp , definiramo kao utroak vode po jednom

stanovniku u jednom danu (24 [h]). Specifina potronja vode je osnovna veliina za
funkcionalno dimenzioniranje vodoopskrbnog sustava.
O pravilnosti njenog odreivanja ovisi i to da li e projektirani vodovod tokom svog projektnog

razdoblje zadovoljiti traene potrebe. Odreuje se prvenstveno na osnovi iskustva u eksploataciji
postojeih vodovoda.
11
Kako kod nas takvi propisi ne postoje, u praksi se koriste strane preporuke, kao npr. ruske,
njemake i sl. prema kojima je u tablici 3. prikazana specifina potronja vode ovisno o karakteru
opreme zgrade sanitarno tehnikim ureajima. Ove vrijednosti treba, dakako, shvatiti
orijentacijski, jer su u konkretnim sluajevima mogua znatna odstupanja.
Na Slici 7. je prikazana raspodjela potronje vode u kuanstvu prema pojedinim namjenama u

Republici Hrvatskoj.
Tablica 3. Specifine potronje iz propisa [5]

Karakter opreme zgrade Specifina potronja
sanitarno - tehnikim ureajima qsp
Naselja sa zgradama koje nisu opremljene
30 - 50
vodovodima i kanalizacijom
Naselja sa zgradama opremljenim unutarnjim
125 - 150
vodovodom i kanalizacijom bez kupaonice
Naselja sa zgradama opremljenim vodovodom,
150 - 230
kanalizacijom i kupaonicom
Naselja sa zgradama opremljenim unutarnjim
vodovodom, kanalizacijom i sistemom centralne 250 - 400
opskrbe toplom vodom
Slika 7. Prosjena potronja pitke vode u RH po stanovniku [11]
Treba napomenuti da su u literaturi dosta esto specifinom potronjom vode obuhvaeni utroci
vode i za ostale kategorije potroaa. Bitno je da se kod odreivanja specifine potronje vode
jasno istakne da li je u njoj sadrana samo potronja vode za stanovnitvo ili su obuhvaeni
utroci vode i za ostale kategorije potroaa, ponajprije industrije (poljoprivrede).
(b) Broj stanovnika vodoopskrbnog podruja ovisi o lokalnim i opim socijalno ekonomskim
faktorima, te vremenski nije stalan. Projektiranje vodoopskrbnog sustava se provodi za neko
projektno razdoblje koje obino iznosi 20 do 25 (50) godina i gdje se najee pretpostavlja
prirast stanovnitva. Dakle, problem se svodi na definiranje broja stanovnika vodoopskrbnog
podruja za usvojeno projektno razdoblje, odnosno za konanu fazu razvoja.
12
Do ovoga se podatka prvenstveno dolazi iz prostornog plana, a u sluaju da on ne postoji, ili se u
pogledu prognoze broja stanovnika ocijeni nerealnim, primjenjuje se neki od postupaka
prognoziranja broja stanovnika.
Tako npr. pretpostavljajui geometrijski prirast, broj stanovnika, Nk je na kraju projektnog

razdoblja definiran izrazom [5]:
Rp .
Nk= No*[1 ] (1)

gdje su:
No - sadanji broj stanovnika,

p - godinji postotak prirasta, [%]. Ovaj parametar ovisi o veliina naselja, razvijenosti
privrede (prvenstveno industrije i turizma), migracijskim kretanjima i sl.,
Rp projektno razdoblje (godina).
Na osnovi podataka o specifinoj potronji vode, qsp, i broju stanovnika, Nk, mogue je odrediti
srednju dnevnu potronju vode, Qsr [l /d], primjenom izraza [2]:
Qsr = qsp*Nk, (2)
i srednju satnu potronju vode, qsr [l /h], pomou izraza [2]:

qsr= = , (3)

Meutim, oito je da za hidrauliko dimenzioniranje pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava

(kapacitet vodozahvata i crpki, volumen rezervoara, kapacitet ureaja za kondicioniranje vode,
dimenzije glavnih i razdjelnih cjevovoda) treba poznavati i reim potronje vode.
2.2.2. Potronja vode za industrijske potrebe
Potronja vode u industriji je neobino promjenjiva, tako da se u dvije tvornice istog

kapaciteta, u kojima se izrauju isti proizvodi iste kvalitete, mogu troiti vrlo razliite koliine
vode, u zavisnosti od kvaliteta sirovine, od kvalitete vode, te od razlika u procesu proizvodnje.
Industrijsko postrojenje koje e sluiti za primjer treba to vie odgovarati postrojenju za koje se
predvia novi vodovod, i to po kapacitetu, kvaliteti sirovine i vode, po procesu proizvodnje.
esto koliine vode potrebne za industriju moraju raunati za pojedine grupe poduzea koja
postavljaju razliite zahtjeve u smislu kvalitete vode. Zato je (pogotovo ako se radi o velikim
koliinama) ekonomski neprihvatljivo i vodu za industrijsku potronju kondicionirati do
zahtijevanih standarda za pitku vodu, ako taj stupanj kvalitete nije potreban. Za ilustraciju
potronje vode u tehnolokom procesu, odnosno orijentacijska potronja vode za industrijske
potrebe, ovisno o vrsti koritene sirovine te dobivenom proizvoda, prikazana je u tablici 2.
13
2.2.3. Potronja vode za gaenje poara
Naelo odreivanja potrebne koliine vode za gaenje poara bitno se razlikuje od naela
normiranja ostalih potronji vode. Kod suvremenih sustava za gaenje poara predvia se njegovo
gaenje:
a) vanjskom hidrantskom mreom i

b) unutarnjom hidrantskom mreom.
Zahtjevi za hidrantske mree za gaenje poara i sluajevi u kojima se za zatitu poara
obvezatno primjenjuje hidrantska mrea za gaenje poara propisano je Pravilnikom o hidrantskoj
mrei za gaenje poara (NN 08/06). Ovime se Pravilnikom, izmeu ostaloga, propisuju tri
temeljna parametra za gaenje poara hidrantskom mreom:
1) potrebna koliina vode (protok) za gaenje poara hidrantskom mreom, koja je u funkciji
specifinog poarnog optereenja,
2) najmanji tlak kod potrebne poarne koliine vode,

3) najmanje trajanje za koje je potrebno osigurati propisani protok i tlak.
Specifino poarno optereenje, Psp [J/m2], je izraeno toplinom koja se moe razviti u nekoj
elementarnoj jedinici prostoriji (npr. sobi, hali, skladitu), svedeno na 1 [m2] tlocrtne povrine
te prostorije.
a) Vanjska hidrantska mrea za gaenje poara izvodi se izvan graevine i/ili prostora koji se
titi, a zavrava nadzemnim hidrantom ili podzemnim hidrantom.
Slika 8. Nadzemni hidrant [12] Slika 9. Podzemni hidrant [13]
14
Za zatitu graevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom mreom za gaenje poara potrebno je
osigurati najmanje protok, ovisno o (i) specifinom poarnom optereenju i (ili) tlocrtnoj povrini
objekta koji se titi, ije su vrijednosti prikazane u tablici 3., a u trajanju od najmanje 2h.
Tablica 4. Potrebne koliine vode za gaenje poara vanjskom hidrantskom mreom [2]
Najmanji protok (l/s), ovisno o tlocrtnoj povrini objekta (m2) koji
se titi
Specifino poarno optereenje
101 301 501 1 001 3 001 5 001
(MJ/m2) 100 - - - - - - > 10 000
300 500 1 000 3 000 5 000 10 000
200 10 10 10 10 10 10 10 15
500 10 10 10 10 15 20 20 25
1 000 10 10 10 15 20 20 25 30
2 000 10 10 15 20 25 30 35 o
> 2 000 10 15 20 30 30 35 o o
Legenda: o potrebno je proraunati protok za svaki pojedini objekt
Za propisani minimalni protok i trajanje, najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili
podzemnog hidranta ne smije biti manji od 2.5 [bara]. Pri navedenom tlaku i trajanju, za zatitu
naseljenih mjesta vanjskom hidrantskom mreom za gaenje poara, potrebno je osigurati protok
od najmanje 10 [l/s].
b) Unutarnja hidrantska mrea za gaenje poara izvodi se u objektu koji se titi, a zavrava
bubnjem s namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili vatrogasnom cijevi sa
spojnicama i mlaznicom.
Slika 10. Unutranji hidrant s Slika 11. Unutranji hidrant s

namotanom cijevi i mlaznicom [14] vatrogasnom cijevi, spojnicama i mlaznicom [14]
15
Na najnepovoljnijem mjestu svakog poarnog sektora unutarnja hidrantska mrea za gaenje
poara mora imati najmanje protok, ovisno o specifinom poarnom optereenju, prema tablici 5.,
a u trajanju od 2h.
Tablica 5. Potrebne koliine vode za gaenje poara unutarnjom hidrantskom mreom [2]
Specifino poarno >
1000 2000
optereenje (MJ/m2) 300 400 500 600 700 800 2000
Najmanji protok
25 30 40 50 60 100 150 300 450
mlaznicom (l/min)
Najmanji tlak na mlaznici kod propisanog minimalnog protoka i trajanja, takoer kao i kod
vanjske hidrantske mree, ne smije biti manji od 2.5 [bara].
2.3. Promjena potronje vode tijekom dana
Statistiki podaci pokazuju velike promjene potronje vode tijekom vremena, u svim
vodovodima u cijelom Svijetu. One nastaju uslijed promijene broja stanovnika u naseljima, uslijed
promijene temperature zraka, uslijed sezonskih poslovanja u privredi, takoer nastaju radi
promijene naina ivota u naseljima.
Iz statistikih podataka daje se zakljuiti da se mijenja ukupna godinja potronja vode u naselju,
da se tijekom svake godine potronja vode znatno mijenja iz mjeseca u mjesec, naroito uslijed
sezonskog poslovanja, te iz tjedna u tjedan. Zapaaju se velike razlike u dnevnoj potronji vode,
takoer potronja vode tijekom dana nije konstantna.
Kako je ranije spomenuto treba poznavati i reim potronje vode. Ova veliina ovisi o nizu
initelja povezanih s reimom ivota i djelatnou ljudi. Radi toga varira potronja vode, tj.
oscilira (na vie ili manje) od ranije iznijetih srednjih vrijednosti, slika 12.
Slika 12. Varijacija potronje vode tijekom dana [5]

1 manje naselje; 2 vei grad bez industrije; 3 vei grad s industrijom
16
Ta je varijacija izraenija ukoliko se razdoblje smanjuje s npr. godine ili mjeseca na dan ili sat i
ukoliko je manje naselje, odnosno manji broj stanovnika. Tako se u manjim naseljima (uglavnom
prigradskog i seoskog karaktera) znatno manje vode troi nou nego li danju, a i u samome je
danu vea potronje u jutarnjim, popodnevnim i kasnim poslijepodnevnim satima nego li u ranim
dopodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima. Nasuprot tome, u velikim je gradovima ta
oscilacija manja, ne samo danju, nego i u komparaciji s nonom potronjom vode.
Koliinu vode koja se godinje troi u danima najvee potronje nazivamo najvea (maksimalna)
dnevna potronja vode, Qmax [l/d] dana je izrazom [2]:
Qmax = Kd*Qsr = 24*Kd*qsr (4)
gdje je Kd [l] koeficijent neravnomjernosti najvee dnevne potronje.
Iskustvene vrijednosti ovog koeficijenta prikazane u tablici 6. u funkciji veliine naselja, odnosno
broja stanovnika. Koliinu vode koja se troi u satu najvee potronje nazivamo najvea
(maksimalna) satna potronja vode, qmax [l/h], dobije se prema izrazu [2]:

qmax= Kh* = Kd* Kh* qsr = Kd* Kh* (5)

gdje je Kh [l] koeficijent neravnomjernosti najvee satne potronje [tablica 6.]
Tablica 6. Vrijednosti koeficijenata neravnomjernosti najvee dnevne i najvee satne

potronje vode [2]
Koeficijent neravnomjernosti
Veliina naselja (potroaa)
Kd Kh
Ljetovalita i toplice 1.6 do 1.7 2.5
Sela i manja naselja 1.5 do 1.6 2.0
Gradovi ispod 25 000 stanovnika 1.4 do 1.3 1.6
Gradovi od 25 000 do 50 000 stanovnika 1.3 do 1.4 1.4
Gradovi od 50 000 do 100 000 stanovnika 1.3 1.3
Gradovi preko 100 000 stanovnika 1.2 1.2
Fedorov (1968) je analizirajui varijacije satne i dnevne potronje vode doao do empirijskog
izraza kojime definira ukupni, opi (dnevni i satni) koeficijent neravnomjernosti potronje, K [2]:
.
K= (6)
.
gdje je srednja dnevna potronja vode, Qsr, izraena u [l/s]. Vidljivo je da vrijednost koeficijenta,
K, opada poveanjem potronje, i obrnuto, to je sukladno i s vrijednostima koeficijenata Kd i Kh
iz tablice 6.
17
3. Vodoopskrba naselja Gradec i Gradeki Pavlovec
3.1. Opis odabranog tehnikog rjeenja
Postojei javni vodoopskrbni sustav Vrbovec pokriva ue podruje grada Vrbovca, te

naselja Vrboveki Pavlovec, Celine, Cerje, Brevec, Gaj, Krka, Luka, Novo Selo, Greda,
Lonjica, Konak, Prilesje, N.S.Radia i Rakovec.
Dobava vode trenutano je osigurana iz dva smjera:
o vodocrpilite Blanje kapaciteta Q=16 l/s iz kojega se putem crpki i tlanog cjevovoda
PEHD DN 140 mm vri pripunjavanje vodotornja Vrbovec (V=330 m3, Hp=177,00
m.n.m.) s istone strane,
o vodocrpilite Petruevec (Grad Zagreb) posredstvom precrpnice Lonja i tlanog
cjevovoda od nodularnog lijeva DN 500 mm i 400 mm, kojim se osiguravaju dodatne
potrebne koliine vode.
Od 29.178 stanovnika, koliko ih je na podruju ovog javnog vodoopskrbnog sustava ivjelo 2001.
godine, cca 75% jo uvijek nije prikljueno na isti.
Ovim poglavljem obuhvaen je dio vodoopskrbnog sustava Vrbovec, a koji se odnosi na

vodoopskrbne cjevovode u naseljima Gradec i Gradeki Pavlovec.
U sklopu izgradnje vodoopskrbnih cjevovoda ovog podruja, predvia se izgraditi cjevovod na

trasi duljine 5.563,71 m.
Namjena projektirane graevine je transport, dobava i opskrba stanovnitva pitkom vodom, te

osiguranje protupoarnih uvjeta na opskrbnom podruju.
Moe se konstatirati da je ovim poglavljem definirana optimalna koncepcija vodoopskrbnih

cjevovoda u naseljima Gradec i Gradeki Pavlovec, te da je temeljem iste utvrena konfiguracija
ovog dijela vodoopskrbnog sustava koja je u pogledu tehnikih karakteristika predmetne
graevine te uvjeta i naina smjetaja iste u prostoru u svemu sukladna postojeoj prostornoj
dokumentaciji i zadanoj temi.
Koncepcijom tehnikog rjeenja su uvaeni elementi postojee razvojne i projektne

dokumentacije koja se odnosi na predmetni vodoopskrbni sustav.
18
Openito prilikom projektiranja, a ovisno o razini projekta, moramo se pridravati podataka
vezanih uz isto, temeljem tehnikih rjeenja, studija vezanih uz opskrbu pitkom vodom, podacima
o postojeem izgraenim vodoopskrbnim sustavima, geodetskim podlogama, idejnih projekta,
odnosno lokacijskih dozvola, postojeih prostorno-planskih dokumentacija, te ostalih podloga i
ulaznih podataka eventualno dobivenih od investitora ili podataka prikupljenih na terenu.
Prilikom projektiranja potrebno je uvaiti sve navedene posebne uvjete koji su dobiveni od
nadlenih slubi i ustanova, te je stoga izvoa radova u potpunosti duan pridravati se istog i u
skladu s uvjetima ne zapoinjati s radovima dok se ne obavijeste nadlene osobe kako bi uskladili
trase podzemnih i nadzemnih instalacija i po potrebi bili prisutni pri izvoenju radova. Nadzorni
inenjer gradilita, a i izvoa radova, moraju se pridravati svih uvjeta iz Lokacijske dozvole.
3.1.1. Trasa cjevovoda
Kako je to naprijed ve navedeno, predmet ovog poglavlja biti e zahvat u prostoru,

odnosno izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda u naseljima Gradec i Gradeki Pavlovec. Predmetno
podruje locirano je na podruju opine Gradec, koja je smjetena na sjeveroistonom podruju
Zagrebake upanije. Naselja Gradec i Gradeki Pavlovec su smjeteni u istonom predjelu
opine Gradec.
Detaljni prostorni razmjetaj predmetnih vodoopskrbnih cjevovoda vidljiv je iz pripadnih nacrta

koji su sastavni dio poglavlja 4.1. (situacijski prikaz graevine na topografskoj karti M 1:25000,
situacijski prikaz graevine na HOK podlozi M 1:5000, situacijski prikaz graevine na DOF
podlozi M 1:5000, situacija na digitalnoj kopiji katastarskog plana M 1:2880, situacija s
geodetskom podlogom M 1:1000).
Posebno je vano naglasiti da su vodoopskrbni cjevovodi uglavnom smjeteni u pojasu

prometnica i uz iste, a to u pogledu eksploatacije i odravanja predstavlja optimalno rjeenje.
Ovo e ujedno smanjiti i trokove rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa.
Poloaj trase je uvjetovan s nekoliko elemenata, kao to su dispozicija magistralnih cjevovoda,

pristup radi odravanja tijekom eksploatacije, poloaj postojeih infrastrukturnih instalacija
(telefonske, elektro instalacije i plinovod), to jednostavnije rjeavanje imovinsko-pravnih
odnosa, te blizina privatnih objekata (ograde privatnih parcela).
Trasa cjevovoda i poloaj objekata koji su prikazani na naprijed navedenim situacijskim nacrtima
u poglavlju 4. sukladni su s posebnim uvjetima koji inae ine sastavni dio Lokacijske dozvole.
Predmetno podruje se nalazi u seizmikoj zoni VII prema stupnjevima MCS ljestvice.
19
3.1.2. Niveleta cjevovoda
Niveleta cjevovoda je odreena u odnosu na visine postojeih prometnica, te dubine

postojeih i projektiranih instalacija, kao i uvjete o minimalnim prosjenim dubinama ukapanja,
odnosno minimalno dozvoljene razmake u odnosu na pojedine podzemne instalacije.
Niveleta cjevovoda je poloena u padu ime je omogueno njegovo punjenje, odnosno

pranjenje, te su zbog konfiguracije terena i potrebe krianja s drugim infrastrukturnim
graevinama, to je rezultiralo s vie uspona i padova, definirane lokacije muljnih ispusta,
odnosno usisno-odzranih ventila, te nadzemnih ili podzemnih hidranata u funkciji odmuljivanja
ili odzraivanja, koji su predvieni na konkavnim, odnosno konveksnim lomovima nivelete.
Dubine polaganja cjevovoda usvojene su tako da je prosjena dubina nivelete 1,4 m, ime se
cjevovod propisno zatiuje u pogledu statikih i termikih djelovanja.
3.1.3. Odabir cijevnog materijala
Prilikom projektiranja, a sve prema projektnom zadatku, za vodoopskrbne cjevovode

potrebno je temeljem tehniko-ekonomske analize vie varijanti, izvriti analizu u svrhu odabira
vodovodnog materijala za zahvat u prostoru.
Tijekom godina vodoopskrbne mree na podruju RH su se razvijale i gradile od najrazliitijih

materijala, to je najvie ovisilo o dostupnosti cijevi na tritu, trenutanim trendovima na tritu,
odnosno prezentiranim prednostima jednog materijala pred drugim bez, posebnih obrazloenja, te
zahtjevima investitora.
Vodoopskrbne mree su se vremenom nadograivale i rekonstruirale, tako da se na kraju dolo do

stanja da na jednoj mrei srednje veliine imamo zastupljene razliite cijevne materijale, od PVC-
a, azbest-cementa, raznih polietilena, lijevanog eljeza itd., a to uvelike oteava odravanje
mree (preeste promjene uvjeta teenja, esti kvarovi, razliite tehnologije sanacije, ).
Tijekom zadnjih godina na podruju Hrvatske su u najiroj primjeni dva cijevna materijala, koja
su po svojim tehniko-ekonomskim initeljima najprihvatljivija: PEHD (odnosno polietilen
visoke vrstoe) i nodularni lijev (uobiajeni trini naziv duktil).
Temeljem naprijed izloenog, a imajui u vidu dosadanja iskustva, postojeu praksu, te situaciju
na tritu, openito miljenje je da se treba ograniiti upravo na ova dva materijala, obzirom na to
da je za promjeren do 300 mm o ostalima, zapravo, bespredmetno i raspravljati.
Prilikom vrednovanja cijevnog materijala usvajaju se sljedei mjerodavni imbenici: tehnike

karakteristike materijala (mehanike i fizikalne karakteristike), trajnost materijala, cijena (nabava,
transport, polaganje), hidraulika svojstva (novog cjevovoda i cjevovoda u eksploataciji),
manipulacija pri ugradnji i spajanju cijevi, terenske karakteristike ugradnje.
20
3.1.3.1. Nodularni lijev
Cijevi od nodularnog lijeva se proizvode u Europi jo od 1951. godine. Nodularni lijev je

normirani naziv lijevanog materijala za dijelove koji se primjenjuju u izgradnji cjevovoda.
Dodavanjem magnezija u taljevinu eljeza postie izluivanje ugljika u obliku kuglica (tzv.
sferolita), a ne vie u obliku lamela kao kod sivog lijeva. Kuglasti, odnosno nodularni oblik
ugljika razlogom je to se u slubenom hrvatskom nazivlju upotrebljava naziv nodularni lijev.
Nodularni lijev je za razliku od sivog lijeva plastian, deformabilan, rastezljiv materijal.
Optereenja na cijevi se deformiranjem materijala raspodjeljuju tako da ne dolazi do pucanja ili
loma cijevi. Osnovna fizikalna svojstva materijala prema DIN EN 545 su kako slijedi:
- vrstoa rasprsnua; 300 N/mm; vrstoa tjemenog tlanog optereenja: 550 N/mm
- vrstoa na savijanje; 420 N/mm; modul elast: 1,7x105 N/mm .
Svoju izvanrednu izdrljivost na unutarnja i vanjska optereenja cijevi zahvaljuju visokim

vrijednostima znaajki materijala. Cijevi od nodularnog lijeva se mogu upotrebljavati pri svim
tlakovima koji se pojavljuju u vodoopskrbi. Zahvaljujui visokim tlakovima prsnua koje
izdravaju, omoguuju primjenu sa vrlo visokim koeficijentom sigurnosti.
Za cijevi koje su u najiroj primjeni tlak prsnua temeljem strune literature iznosi 147 (bar)
klasa K9. Brojni pokusi su meutim pokazali da su efektivno postizani tlakovi kod kojih dolazi
do prsnua jo i znatno vii (npr. za DN 100 mm < 400 bar).Zbog svoje duktilnosti, vrstoe,
trajnosti, i ostalih odlinih fizikalnih karakteristika, cijevi od nodularnog lijeva vrlo dobro
podnose sve vrste optereenja:
- vanjska; zemlja, promet, uzduna savijanja-mjerodavna za cijevi manjih promjera,
- kombinirana optereenja unutarnji tlak+vanjska optereenja.
Najvea od svih kombinacija mjerodavna je za odreivanje potrebne debljine stijenke cijevi. Sva
proraunska optereenja cijevi lee u elastinom podruju materijala.
U pogledu zatite protiv korozije, navedene cijevi su uz ugradnju posteljice primjenjive u svim
vrstama tla, od nekorozivnih do jako agresivnih, a zbog unutarnjeg i vanjskog zatitnog sloja.
Cijevi se na gradilite prevoze u snopovima, a od promjera 400 mm nadalje nevezane. Paljivo
rukovanje dijelovima cjevovoda pri prijevozu, istovaru i slaganju, pretpostavke su dugotrajnog
besprijekornog funkcioniranja cjevovoda.
Polaganje cjevovoda se mora izvesti tako da cjevovod na rovu lei cijelom duinom. Za strunu i
ispravnu montau spojeva cijevi, rov treba produbiti na mjestu spoja, odnosno izvesti tzv.
montane jarke.
21
Spajanje je predvieno na vie naina, ovisno o zahtjevima spoja (raskidiv-neraskidiv, prijenos

uzdunih sila, vrijednost radnog tlaka, ), pa tako razlikujemo TYTON, TYTON-SIT, NOVO-
SIT, TIS-K itd. Uglavnom se koristi utini spoj uz primjenu odgovarajue gumene i protuklizne
brtve. Hidraulika hrapavost cjevovoda od nodularnog lijeva iznosi 0,2 mm za nove cjevovode do
0,4 mm za cjevovode u dugotrajnoj uporabi.
Za promjer od 150 mm teina po m' iznosi cca. 22 kg. Cijevi se isporuuju u duljini od 6,0 m.
Horizontalne kuteve koji se mogu svladavati u spoju ovise prvenstveno o vrsti spoja i promjeru, a
iznose do 5. Cijena izvoenja ukljuivo nabavu za cjevovod 150 mm (profil koji je u
vodoopskrbnim sustavima najee u uporabi) iznosi cca. 400 kn/m.
3.1.3.2. PEHD PE-100
U usporedbi s drugim plastinim masama polietilen pokazuje izvanrednu otpornost na

difuziju, pa je stoga vrlo prikladan za dugogodinji vijek koritenja pri transportu vode ili plina.
-Fizioloka neosjetljivost
Po svojim vrlo dobrim organoleptikim svojstvima polietilen pripada materijalima doputenim za
koritenje kod prehrambenih proizvoda. Ovdje svakako treba naglasiti njegovu vrlo dobru
upotrebljivost za primjenu u vodoopskrbi, ak i kod crnih tipova materijala.
-Vodonepropusnost i mala masa

Ova svojstva omoguuju jednostavno i jeftino rukovanje od istovara do internog transporta po
gradilitu, polaganje, montau i odravanje, bez uporabe teke graevinske mehanizacije.
Manipulacija pri polaganju u rov, namjetanju po visini i pravcu te spajanju je vrlo jednostavna
zbog elastinosti cijevnog materijala i male teine od svega 4,52 kg/m za DN-160 mm.
-Velika kemijska postojanost

Polietilen se ubraja u nepolarizirane materijale pa je zbog toga otporan prema svim uobiajenim
organskim otapalima, kiselinama, alkalijama i alkoholima.
-Dobra elektrina otpornost odnosno otpornost na koroziju

Zbog neznatnog upijanja vode, kao i zbog svoje nepolarnosti, polietilen se ubraja u neprovodljivi
materijal ak izvanredno dobar izolacijski. Ovo svojstvo moe oslabjeti jedino djelovanjem
neistoa, oksidacijskih sredstava ili djelovanjem UV-zraenja, pri emu se moe stvoriti
elektrostatsko polje.
22
-Visoka elastinost
Zbog izvanredne elastinosti polietilenske cijevi je mogue isporuivati u veim duljinama,
namotane u kolute ili ak na bubnjeve. Ovo se svojstvo posebice koristi pri polaganju u rov pri
promjeni smjera trase savijanjem ili "zmijolikim" polaganjem radi kompenziranja duljine uslijed
koeficijenta toplinskog rastezanja.
-Velika glatkoa unutarnjih i vanjskih povrina

Zbog velike glatkoe unutarnjih povrina polietilenskih cijevi ne dolazi do habanje tijekom
dugogodinjeg vijeka koritenja cjevovoda. Ista je takoer razlog da se na unutarnjim povrinama
ne stvaraju nikakve naslage ni inkrustacije, koje bi tijekom godina smanjile unutarnji promjer
cijevi, a ujedno bi bile podloga za stvaranje mikrobiolokih kultura. Hidraulika hrapavost za
takve cijevi iznosi 0,012 mm.
-Sposobnost zavarivanja
Zbog ranije spomenute nepolarnosti polietilen posjeduje izvanredno svojstvo zataljivanja
to se koristi za spajanje cijevi.
Tablica 7. Doputeni radni tlakovi za PEHD PE 100 cijevi [16]

Doputeni radni tlakovi za PE 100 (bar)
Temperatura [C] Radni vijek [godina] SDR 17 SDR 11

10 5 12,6 20,2
10 12,4 19,8
25 12,1 19,3
50 11,9 19,0
100 11,6 18,7
20 5 10,6 16,9
10 10,4 16,6
25 10,1 16,2
50 10,0 16,0
100 9,8 15,7
Pomou PEHD tlanih cijevi mogue je ostvarivati promjenu smjera trase koristei njihovu
elastinost. Treba naglasiti da pri tom nije doputeno kako zagrijavanje tako niti neko strojno
savijanje na gradilitu.
U sluaju potrebe veeg radijusa savijanja od dolje navedenog, koriste se fazonski spojni elementi
lukovi.
Tablica 8. Doputeno savijanje PEHD cijevi bez uporabe spojnih elemetana [16]
Temperatura polaganja 20C 10C 0C
Najmanji radijus savijanja 20xdv 35xdv 50xdv
23
- Fizikalna svojstva polietilena
Tablica 9. Fizikalna svojstva polietilena [16]

Svojstvo Norma Mjerna jedinica PE100
3
Gustoa pri 23C ISO 1183-1 g/cm 0,95
Maseni protok taljevine 190/5 ISO 1133 g/10 min ca.0,45
MFI grupa T005
Prekidna vrstoa ISO 527 N/mm2 25
Otpornost na paranje ISO 527 N/mm2 38
Modul elastinosti IS0178 N/mm2 1300
Koeficijent linearnog istezanja DIN 53 752 mm/mK 0,18
Toka omekanja po Vicat-u ISO 306 C 77
Toplinska vodljivost pri 20C DIN 53 612 W/mK 0,38
Povrinski otpor DIN/IEC60167 Q >1014
PEHD cijevi se spajaju pomou nerastavljivih ili rastavljivih spojeva. U nerastavljive spojeve
spadaju: elektrospojnice i sueono zavarivanje, dok u rastavljive spadaju: spajanje prirubnicom i
rastavljivim fitinzima.Cijena izvoenja ukljuivo s nabavom za cjevovod DN 160 mm iznosi cca.
250 kn/m.
3.1.4. Zakljuak o odabiru cijevnog materijala
Iz svega gore navedenog o svojstvima nodularnog lijeva i PEHD-a vidljivo je da i jedan i

drugi materijal krase visokovrijedna svojstva na svim poljima vrednovanja, te ne bismo
pogrijeili ukoliko bi odabrali bilo koji od navedenih. Pa ipak, uzmemo li u obzir radne
vrijednosti tlakova na predmetnom podruju (srednji tlakovi su oko 5 bara), izrazito nepovoljne
terenske uvjete u smislu skuenosti pri izvedbi i polaganju cjevovoda zbog ostalih instalacija,
blizine prometnice, odvodnih jaraka uz bankinu prometnice, blizinu ograda i mnogih betonskih
prilaza stambenim objektima, predviene promjere cjevovoda koji nee prelaziti 225 mm,
izvedbu velikog broja kunih prikljuaka, oigledna je prednost pri odabiru PEHD cjevovodnog
materijala. Kriterij trajnosti ovdje nije upitan, dok dobivamo puno bolja hidraulika svojstva, te
znaajno bolje uvjete pri izvedbi, polaganju i spajanju cjevovoda i ostalih fazonskih komada.
Upravo su ta svojstva, kao i svojstvo da je cijena izvedbe dunog metra gotovo za 40 % nia u
odnosu na cjevovod od nodularnog lijeva, prevagnula na stranu PEHD-a.
U prilog tome ide i injenica da su na predmetnome opskrbnom podruju do sada izvedeni

cjevovodi uglavnom od PEHD-a, pa nadleno komunalno poduzee nee imati dodatnih trokova
kod odravanja sustava. Cjevovodi od nodularnog lijeva se izvode uglavnom kod znaajnih
magistralnih vodoopskrbnih pravaca promjera > 300 mm, kada terenska svojstva (kameni
materijal, korozivno tlo, itd) to zahtijevaju, ili kada vrijednosti radnih tlakova prelaze 16 bara
(dovodni i tlani cjevovodi). Kako to ovdje nije sluaj, PEHD se i po tom pitanju nametnuo kao
optimalan i logian odabir.
24
3.1.5. Opis vodoopskrbnih cjevovoda
Ovo poglavlje koncipirano je tako da vodoopskrbni cjevovodi tijekom eksploatacije u

sklopu cjelovito izgraenog sustava vodoopskrbe mogu ostvariti propisane pogonske uvjete i
tehnike parametre opskrbe pitkom vodom. Ovdje se prvenstveno misli na koliine i tlakove,
uzimajui u obzir istovremeno maksimalno satno i poarno optereenje.
Projektirani cjevovodi su manjim dijelom magistralnog a veim dijelom opskrbnog i hidrantskog

tipa, to je uvjetovano dispozicijom potroaa te postojeih vodoopskrbnih cjevovoda u sklopu
ovog vodoopskrbnog sustava.
Kako je naprijed definirano, predmetni cjevovodi e biti izgraeni od PEHD cijevnog materijala.
U sljedeim tablicama (10. i 11.) vodoopskrbni cjevovodi su specificirani po uzdunim profilima:
Tablica 10. Dispozicija cjevovoda na uzdunim profilima

PEHD PEHD PEHD
Ukupne
Oznaka DN 63 DN 110 DN 160
duljine
uzdunog mm, mm, mm,
cjevovoda
profila 10 bara 10 bara 10 bara
(m) (m) (m) (m)
U1 2.626,29 2.626,29
U2 724,20 724,20
U3 187,30 187,30
U4 684,56 684,56
U5 238,93 238,93
U6 343,87 343,87
U7 526,44 526,44
U8 232,12 232,12
UKUPNO: 1.454,66 1.482,76 2.626,29 5.563,71
25
Tablica 11. Duine uzdunih profila

Oznaka uzdunih profila Potez Tx - Ty Duina (m)
U1 TAB1-TAB325 2.626,29
U2 TAL1-TAC45 724,20
U3 TAC7-TAD24 187,30
U4 TAL1-TAB59 684,56
U5 TAB195-TAH131 283,93
U6 TAI1-TAB169 343,87
U7 TAI20-TAJ53 526,44
U8 TAB90-TAJ53 232,12
Ukupno: 5.563,71
Projektirani cjevovodi su od PEHD materijala, tip 100, za radne tlakove od 10 bara, promjera DN
63, 110 i 160 mm. Namjena projektiranih cjevovoda je transport pitke vode sa ciljem stvaranja
potrebnih preduvjeta za opskrbu potroaa, vodoopskrba potroaa te protupoarna zatita. Na
cjevovodima je predviena i ugradnja protupoarnih hidranata.
U pogledu funkcionalnosti budueg vodoopskrbnog cjevovoda, napominje se da e isti biti

opremljen zasunskim oknima za smjetaj armatura i fazonskih komada, ime se osigurava
potrebna funkcionalnost i mogunost manipuliranja istim tijekom eksploatacije.
3.1.6. Polaganje cjevovoda
Cijevi se polau u unaprijed iskopani rov, na pjeanu posteljicu, s minimalnim pjeanim

zatitnim slojem od 30,00 cm iznad tjemena istih. Ukupni nadsloj iznad tjemena cjevovoda mora
biti minimalno 80,00 cm, a radi zatite od smrzavanja. Iznad cjevovoda, do cca 30,00 cm,
ugrauje se signalno upozoravajua traka s metalnom icom koja omoguuje detekciju i zatitu
poloenog cjevovoda. Cijevi se meusobno spajaju sueonim zavarivanjem i elektrofuzijski
(spojnicama). Prijelaz s PEHD cijevi na lijevanoeljezne fazonske elemente ili elemente od
nodularnog lijeva se izvodi specijalnim prirubnicama tipa kao Hawle System 2000, Hawle BAIO
ili slinim. (Slika 13)
Slika 13. Prijelaz PEHD cijevi na lijevanoeljezne elemente [8]
26
PEHD cijevi i drugi sastavni dijelovi cjevovoda moraju biti prije montae pregledani i s
unutranje strane oieni. Oteene dijelove cijevi treba isjei. Spajanje i polaganje PEHD cijevi
potrebno je povjeriti kvalificiranim montaerima (Slika 14).
Slika 14. Prikaz spajanja PEHD cijevi [8]
PEHD cijevi treba poloiti u skladu s graevinskim nacrtima i propisanim nagibima. Kod lukova,
zavretaka, zasuna, ogranaka itd. treba uzeti u obzir i nastupajue sile i te dijelove cjevovoda
poduprijeti i usidriti. Nabrojani elementi ne smiju svojom teinom optereivati PEHD cijevi.
Prilikom etapnog polaganja cjevovoda krajnje dijelove cijevi je potrebno zatvoriti odgovarajuim
epovima koji se vrsto pripijaju uz stijenke cijevi. Njih treba odstraniti prilikom sljedee etape
polaganja. Prilikom prekida rada potrebno je sve otvore zatvoriti epovima, poklopcima ili
slijepim prirubnicama.
Zatitna sredstva koja se upotrebljavaju kao vrui ili hladni premazi elemenata za spajanje i
armatura protiv korozije, ne smiju sadravati otapala tetna za PEHD.
Prosjena irina iskopa u rovu 0,60 m, dok je prosjena dubina iskopa rova cca 1,5 m. Radit e se
preteno strojni iskopi, osim na mjestima krianja cjevovoda s ostalim infrastrukturnim
graevinama, na kojima se predviaju runi iskopi (radi zatite od eventualnog oteenja
instalacija).
Nain izvoenja rova na mjestima prijelaza, odnosno krianja i paralelnog voenja s drugim
infrastrukturnim objektima (telefonske, elektro instalacije i plinovod) biti e i izvedeni prema
nacrtima iz ovog projekta, te konkretnim posebnim tehnikim uvjetima.
Niveleta dna rova mora biti usklaena s niveletom cjevovoda, a prema normalnom poprenom
profilu. Nalijeganje cijevi mora biti osigurano po itavoj duljini, a na mjestima spajanja cijevi
(tuljci i elektro spojnice) potrebno je izvesti produbljenja.
27
Zavrni sloj ovisi o lokalnim uvjetima, te je jednim dijelom asfaltni (na mjestima gdje trasa ide
preko asfaltirane prometnice), a jednim dijelom makadamski (u makadamskim prometnicama i u
bankinama), a jednim dijelom humusni ili pogodni materijal iz iskopa (izvan prometnica).
Spojevi cijevi moraju ostati slobodni - nezatrpani do provedbe uspjenih tlanih proba.
Poslije uspjene tlane probe provodi se potpuno zatrpavanje rova materijalom u slojevima
debljine do 30 cm s nabijanjem lakim nabijaima, uvaavajui pri tome pravila struke i zatite na
radu. Na dubini od cca 30 cm ispod povrine terena ugrauje se posebna PVC traka upozorenja s
oznakom POZOR VODOVOD.
Za vrijeme izvoenja radova gradilite obiljeiti predvienom signalizacijom za regulaciju

prometa usklaenu s lokalnim prilikama du trase.
Cjevovodi e biti opremljeni zasunskim oknima, sekcijskim zasunima, automatskim usisno

odzranim ventilima, muljnim ispustima i protupoarnim hidrantima, sve sukladno vaeim
propisima i pravilima struke, a kako je to prikazano u grafikom dijelu rada, odnosno u poglavlju
4. Za preuzimanje reakcijskih sila predviena su oslanjanja u betonskim zasunskim oknima
(fazonski komadi (Slika 15.) i armature oslonjene su na oslonjake stope), a u vertikalnim i
horizontalnim krivinama na trasi, betonska uporita. Razlike u niveleti i horizontalna skretanja,
osim lukovima, ostvaruju se i savijanjem cjevovoda u okviru doputenih granica, a prilikom
izvedbe montanih spojeva zakretanjem za potreban broj rupa na prirubnicama pojedinih
fazonskih komada.
Slika 15. Luni PEHD komadi [16]
Prolazi ispod asfaltiranih prometnica biti e izvedeni buenjem okomito u odnosu na os iste sa
istovremenim utiskivanjem zatitne cijevi kroz koju se provlai radna cijev. Zatitna cijev se
postavlja po cijeloj irini cestovnog zemljita. Prolazi ispod neasfaltiranih prometnica vrit e se
prekopom, a ostali tehniki uvjeti su isti kao kod asfaltiranih prometnica.
Na mjestima krianja sa drugim infrastrukturnim instalacijama iskopi se izvode runo, a radi

zatite od eventualnog oteenja instalacija.
Na dionicama paralelnog voenja instalacije je potrebno detektirati runim iskopom liceva.

Priprema za navedene radove obuhvaa obvezno kontaktiranje strunih predstavnika tvrtki koje
su vlasnici odreenih instalacija, a radi definiranja mikrolokacije istih i nadzora nad izvoenjem
radova.
28
3.1.7. Opis privremene regulacije prometa za vrijeme izgradnje
Prilikom izvoenja radova uz cestu ili izrade buenja trupa ceste ili prokopa iste potrebno
je uspostaviti privremenu regulaciju prometa poto se radovi izvode u pojasu dravne i upanijske
ceste.
Slike privremene regulacije sadre nain postavljanja prometne signalizacije pri izvoenju radova
s obzirom na lokaciju mjesta izvoenja radova u odnosu na cestu - Slika 16, u nastavku.
Kod povremenog zauzimanja kolnika uslijed dovoenja materijala i opreme vriti naizmjenino
proputanje vozila. Pjeake je potrebno preusmjerivati izvan zone opasnosti ili pak rovove
osigurati odgovarajuom skelom od pada ili ozljede prolaznika. Potrebno je osigurati pri
izvoenju radova nesmetan pristup kunim prilazima i ostalim sporednim prometnicama.
Kod iskopa zemlju uvijek odlagati tako da to manje smeta odvijanju pjeakog i motornog
prometa. Odloenu zemlju na kolniku obiljeiti odgovarajuim prometnim znakovima , a ako se
deponirana zemlja iz iskopa ili rov ostavljaju preko noi u zoni opasnosti za promet postavlja se
svjetlosna signalizacija. U svakom momentu izvoenja radova mora se ispuniti uvjet minimalne
potrebne irine vozne trake od 3 m.
Nakon izvoenja sve prometnice dovesti u prvobitno stanje sa svim elementima koji su bili
narueni- vertikalna i horizontalna signalizacija. Prometnicu temeljito oprati nakon zavretka
radova. Sve radove vezane uz postavljanje privremene signalizacije izvesti prema vaeim
zakonima; Zakon o javnim cestama ( NN 100/96 i 76/98) i Pravilnik o prometnim znacima i
signalizaciji na cestama (NN 33/93). Tijekom izvoenja radova osigurati jasno i pravovremeno
signaliziranje prometnim znacima privremene regulacije prometa. U nastavku je dat grafiki
prikaz nain izvoenja radova u pojasu ceste.
29
Slika 16. Sheme privremene regulacije prometa [17]
30
3.1.8. Objekti na trasi
Na trasi cjevovoda predvieni su elementi neophodni za normalno funkcioniranje

vodoopskrbne mree, a to su muljni ispusti, zrani ventili, sekcijski zasuni i potrebni odvojci.
Neki od tih elementa su uz odgovarajue fazonske komade i armature smjeteni u zasebne
graevine - zasunska okna.
Dakle, u pogledu funkcionalnosti budue vodoopskrbne mree, napominje se da e ista biti

opremljena zasunskim oknima za smjetaj armatura i fazonskih komada (sekcijski zasuni, zrani
ventili, muljni ispusti, reducir-ventil,...), ugradbenim usisno-odzranim garniturama, te
nadzemnim protupoarnim hidrantima, ime se osigurava potrebna funkcionalnost i mogunost
manipuliranja istom tijekom eksploatacije.(slika 17)
Fazonski komadi su predvieni od nodularnog lijeva, lijevanog eljeza, te od polietilena visoke

gustoe. Armature i lijevanoeljezne fazonske komade odnosno fazonske komade od nodularnog
lijeva zasunskih vorova predvieno je zatititi antikorozivnim premazima.
Slika 17. Shema objekata na trasi [16]
31
3.1.9. Zasunska okna
Predviena je izvedba armirano-betonskih monolitnih zasunskih okana. Dimenzije

zasunskih okana su odreene minimalnim mjerama nunim za smjetaj armatura i fazonskih
komada te manipulaciju istima. Dubine zasunskih okana usklaene su s lokalnim prilikama, s tim
da je svijetla visina usvojena s 1,90 m.
Zasunska okna su pravilnog oblika, sastavljena od ploe dna, bonih zidova i gornje ploe.
Izvode se od armiranog betona klase C 30/37, razreda izloenosti XC2; XA1, zatitnog sloja 5,0
cm, vodonepropusnih svojstava, armirani mreastom i rebrastom armaturom B 500B.
Vodocementni faktor 0,55, beton visokootporan protiv agresije i kemijskih utjecaja, koristiti
aditive za otpornost na smrzavanje, vidljive povrine ab ploa i zidova gletati kod betoniranja bez
naknadne obrade. Iznad gornje ploe se izrauje ab prsten dimenzija 60x60 cm na koji se
postavlja okrugli poklopac 600 mm s natpisom vodovod, nosivosti ovisno o mjestu ugradbe
(40,00 tona za zasunska okna koja su locirana u cestovnom podruju, odnosno 24,00 tone izvan
cestovnog podruja). Poklopac treba biti s kljuem zbog zatite od neovlatenog otvaranja.
Silazak u okna omoguen je penjalicama od nehrajueg elika.
U donjoj ploi komore se predvia izvesti sabirnik dimenzija 40x40x40 cm za skupljanje vode.
Za potrebe upravljanja zasunima predviaju se ugradbene garniture za koje treba u gornjoj ploi
ostaviti rupe 100 mm. Uline kape se postavljaju na gornju armiranobetonsku plou. Prolaz
PEHD cijevi kroz stijenke zidova se izvodi vodonepropusno pomou vodonepropusnih prstenova
(kao Pipelife RDS) koji se ugrauju prilikom betoniranja.
Zbog sigurnosti okna iznutra treba premazati vodonepropusnim premazom (kvarcni pijesak s
punilima na bazi polimera, epoksi smola ili na bazi kristalizacije betona). Vanjska hidroizolacija
se postavlja na gornju plou zasunskog okna s prepustima na vertikalne zidove cca 20 cm, a
sastoji se od trake PVC folije 1,2 mm meusobno varenih. Kod dubokih okana treba vanjskom
izolacijom obraditi i cijeli silazni otvor, te ga spojiti s horizontalnom izolacijom ploe.
Horizontalne povrine izolacije treba zatititi slojem betona.
Sve betonske povrine koje se ne zatrpavaju izvode se u blanjanoj oplati. Debljina zidova donje
ploe i zidova je 20 cm dok je debljina gornje ploe 15 cm. Dimenzije ploa i zidova, prikazane
su u tipskom nacrtu zasunskog okna. Sva okna se izvode na podlonom betonu klase C 12/15
debljine 10 cm.
Okna za pranjenje (odmuljivanje, ispiranje) cjevovoda, odnosno muljni ispusti, predviena su na

mjestima konkavnih lomova nivelete, odnosno na najniim tokama.
Opremu okna u pravilu ini T-komad, N-komad, EV zasun DN 100 mm s produenim vretenom
do visine uline kape, navojna prirubnica i vatrogasna spojnica. Isputanje vode se provodi u
produbljenje okna iz kojega se koritenjem cisterne i vakuum pumpe prazni, te naknadno odvozi
kao otpadna voda
32
3.1.10. Zasunski vorovi
Sukladno praksi lokalnih komunalnog poduzea, a u pogledu funkcionalnosti, budui

vodoopskrbni cjevovodi e biti opremljeni zasunskim vorovima u tlu sa ugradbenim
garniturama, ime se osigurava funkcionalnost i mogunost manipuliranja tijekom eksploatacije.
Navedena vorita sa ugraenim zapornim elementima (zasuni za vodu, itd.) uglavnom e imati
svrhu sekcioniranja ili zatvaranja pojedinih dionica ili ogranaka cjevovoda.
Kako je reeno, zaporne elemente na cjevovodu se predvia ugraditi podzemno kao ugradbene
garniture. Koriste se standardni zasuni za vodu s utinim spojevima (kao Hawle system 2000,
Hawle BAIO spoj ili sl.). Zasuni se otvaraju i zatvaraju pomou teleskopskih vretena smjetenih
ispod ulinih lijevanoeljeznih kapa ugraenih na betonski prsten za oslanjanje. Prije poetka
montae pojedinog vorita, ovisno o vrsti terena na konkretnoj lokaciji, predvidjeti osiguranje
graevne jame razuporama ili irokim iskopom. Dno graevinske jame stabilizirati mravim
betonom MB10 debljine 15 cm ili u sluaju loeg terena izraditi plou iz betona C20/25 kako ne
bi dolo do neravnomjernog slijeganja i nedozvoljenog pomicanja u spojevima cjevovoda s
armaturama. Na lokacijama grananja cjevovoda manjih promjera, odnosno na mjestima spoja s
veim dovodnim cjevovodom predvia se ugradnja montanih vorova u tlu.
3.1.11. Odzrano-dozrane garniture
Konfiguracija terena kojim prolazi trasa projektiranih cjevovoda je takva da uvjetuje

ugradnju odzranih ventila.
Ugrauju se na vodovod u apsolutno najvioj i prijelomnoj toki pojedine dionice i/ili

cjelokupnog dijela cjevovoda, a funkcija odzraivanja i dozraivanja ostvariti e se ventilima za
podzemnu ugradnju preko kojih je mogue izvriti osim odzrano-dozrane funkcije i funkciju
ispiranja dionice ugradnjom tipskog vretena s ventilom. Nain izvedbe je prikazan u grafikom
dijelu rada, odnosno u poglavlju 4.
Svrha odzraivanja je osigurati pravilnu eksploataciju i opskrbu potroaa . Ugraditi automatske

usisnoodzrane ventile radi oslobaanja zraka koji se odvaja iz vode uslijed promjena brzine
protjecanja i tlanih varijacija tijekom eksploatacije ili prilikom punjenja i pranjenja cjevovoda u
sklopu redovitog odravanja ili prilikom sanacije kvarova i sl.
3.1.12. Hidranti
U sklopu izgradnje vodoopskrbnih cjevovoda u naseljima Gradec i Gradeki Pavlovec

planira se postavljanje nadzemnih protupoarnih hidranta DN 80 mm, a prema Pravilniku o
hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 08/06).
33
Na trasi vodovoda predviena je ugradnja nadzemnih protupoarnih hidranata na meusobnim
udaljenostima do najvie 150,00 m. Ugraeni nadzemni hidranti e po potrebi, osim za potrebe
gaenja poara, biti koriteni i za odzraivanje mree te ispiranje mree, osobito na slijepim
krajevima pojedinih ogranaka cjevovoda.
Predviena je ugradnja nadzemnih hidranata DN 80 mm s lomljivim stupom, a za dubinu

ugradnje 1,5 m, prema DIN-u 3222. Za prikljuak vatrogasnih cijevi, na hidrantima su ugraene
dvije gornje C spojnice ( 50 mm) prema DIN-u 14317 i jedna B spojnica ( 65 mm) prema
DIN-u 14318. Svaki hidrant opremljen je predhidrantskim zasunom i kljuem u okrugloj ulinoj
kapi, a radi mogunosti iskljuenja s mree i nesmetanog popravka ili zamjene.
Mikrolokacija hidranata i horizontalne udaljenosti od osi cjevovoda, mogu se (ovisno o potrebi)

korigirati na licu mjesta pri izvoenju radova, a prema raspoloivom prostoru i prometnim
uvjetima, te uz suglasnost nadzornog inenjera.
Nadzemni hidranti se postavljaju izvan cestovnog zemljita, na minimalnoj udaljenosti od 3 m od

ruba asfaltnog kolnika odreene dravne, upanijske i lokalne ceste.
Predvia se ugradnja nadzemnih hidranta DN 80 mm, s velikim slobodnim presjekom i

maksimalno moguim protokom od 150 m/h (cca 42 l/s), a kako bi se postigla to vea brzina
protjecanja vode u cjevovodu koji ima vei presjek od odvajajueg cjevovoda, kao i omoguilo
efikasno ispiranje pojedinih dionica cjevovoda nakon izvedbe i kasnije tijekom eksploatacije, to
za cilj ima isputanje taloga iz cjevovoda tj. odmuljivanje.
Za odravanje i koritenje hidranata planirane su staze od betonskih oplonika koje e se izvesti

oko hidranta, a na mjestima gdje se hidrantu prilazi preko cestovnog jarka predvieno je njegovo
zacjevljenje betonskim cijevima uz betoniranje bonih strana. Izmicanje hidranta od glavne trase
do mjesta postavljanja je predvieno ugradbom PEHD cijevi DN90 m duljine koja e se odrediti
prilikom samog postavljanja.
3.1.13. Kuni prikljuci
Prikljuenja potroaa na vodovod se izvode prema tehnikim uvjetima distributera, a isto

je mogue izvriti s vie vrsta standardnih i priznatih metoda spajanja prikljunih cjevovoda za
potroae, to dakako ovisi o tehnikoj normi i propisima ovlatenog distributera pitke vode.
Na standaran nain, stavka izvedbe kunog prikljuka se odnosi na jedan kompletni izvedeni
prikljuak duine do 15 m, a obuhvaa sve potrebne graevinske i montaerske radove.
Spoj na vodoopskrbni cjevovod se planira izvoditi montaom obujmice s ventilom i cijevi sa

svim fazonskim komadima za prikljuak, s prespajanjem prikljuka u vodovodnom oknu. Tipski
detalji izvedbe kunog prikljuka prikazani su u grafikom dijelu rada, odnosno u poglavlju 4.
34
Na nekim lokacijama kune prikljuke e biti potrebno izvesti buenjem svrdlom ispod
asfaltirane prometnice u duljini od 4 do 6 metara sa zatitnom kolonom.
Na lokacijama gdje dinamiki tlak u cjevovodu prelazi vrijednost od 6 bara, na kunim

prikljucima je potrebno ugraditi reducir-ventile.
3.1.14. Tehnika svojstva bitna za vodoopskrbne cjevovode
Svi predvieni materijali, biti e mehaniki otporni na predviena naprezanja, a obzirom

na to da e tijekom izvoenja radova biti izvrene tlane probe, mogunost pojave lomova, te
ispiranja terena i poremeaja stabilnosti, svedena je na minimum. Prilikom iskopa kanala takoer
moe doi do poremeaja stabilnosti zemljane mase, pa je kod takvih dionica potrebito vriti
razupiranje.
Ovdje se posebno naglaava da se osiguranje kritinih vertikalnih i horizontalnih skretanja

cjevovoda osigurava betonskim blokovima za preuzimanje rezultante sile, pa se tako postie
stabilnost graevine.
Projektirana graevina je pouzdana, kako u cjelini, tako i u svim njezinim dijelovima. Pouzdanost
u smislu hidraulikih optereenja je dokazana hidraulikim proraunom. Odabrane cijevi,
armature i fazonski komadi zadovoljavaju u odnosu na radne tlakove tijekom eksploatacije.
Graevina je dimenzionirana tako da moe izdrati sva predvidiva djelovanja koja se javljaju pri
uobiajenoj uporabi, kao to su dinamika i statika naprezanja. U cilju zatite od smrzavanja,
ostvarene su minimalne dubine ukopavanja od 0,80 m do tjemena cijevi. Ovime je ujedno i
reduciran utjecaj sila od eventualnog prometnog optereenja, pa je graevina i u tome pogledu
pouzdana. Graenjem i koritenjem predmetne graevine ne ugroava se pouzdanost drugih
graevina, stabilnost tla na okolnom zemljitu, prometne povrine, te komunalne i druge
instalacije.
Trasa cjevovoda se ni na jednome svome dijelu ne pribliava objektima tako da bi bila ugroena
njihova pouzdanost (stambenim, gospodarskim, poslovnim i ostalim objektima). Stabilnost tla na
okolnome zemljitu ne moe biti ugroena, obzirom da se ne predviaju iroki iskopi.
Prosjena irina kanala je 0,60 m, dno i prostor oko i neposredno iznad cijevi stabilizira se
pjeanim materijalom, zatrpavanje probranim materijalom iz iskopa se vri uz nabijanje u
slojevima od 30,00 cm, a teren se na cijeloj trasi na kraju dovodi u prvobitno stanje. Prolaz kroz
prometne povrine predvia se buenjem, a radna se cijev polae u zatitnu.
35
3.1.15. Tlana proba
Nakon polaganja i djelomino zatrpanog cjevovoda, pristupa se ispitivanju cjevovoda.

Najvanija faza kontrole i osiguranja kakvoe je tlana proba novoizgraenog cjevovoda. Svrha
tlane probe je dokazivanje brtvljenja cijevi, cijevnih spojeva i dijelova cijevnog voda, te kontrola
poloaja.
Cjevovodi za vodu izraeni iz polietilenskih masa moraju biti ispitani na tlak prije putanja
cjevovoda u eksploataciju. Ispitivanje na tlak vremenski je ogranieno s tlakom koji je obino
vei od nazivnog tlaka. Ispitivanje se dijeli na:
- kratko ispitivanje,
- prethodno ispitivanje,
- glavno ispitivanje,
- skupno ispitivanje.
Ako cjevovod nije mogue ispitati odjednom, mora se ispitati po dionicama. U tom sluaju
moraju se spojna mjesta izmeu pojedinih dionica ispitati na nepropusnost skupnim ispitivanjem.
Kod cjevovoda bez meuspojeva dovoljno je kratko ispitivanje.
Duljine ispitnih dionica ovise o lokalnim prilikama. Kod cjevovoda malih promjera, kao u
konkretnome sluaju, ove duljine ne bi trebale prelaziti 500,00 m, a kod transportnih cjevovoda
(cjevovodi veih promjera) 1.500,00 m. Ako se javljaju velike visinske razlike, moraju se izabrati
takve duine dionica da se prilikom ispitivanja u najvioj toki cjevovoda ostvari najmanje radni
tlak.
Prije punjenja vodom, cjevovod mora biti kompletno usidren na svim horizontalnim i vertikalnim
krivinama, koljenima, redukcijama i ravama, da se smanji pomicanje, a time i mogunost
proputanja na spojevima za vrijeme ispitivanja i u kasnijoj eksploataciji cjevovoda. Sidrenje
mora biti prilagoeno ispitnom tlaku. Razupirae na krajevima cjevovoda ne skidati prije nego se
spusti tlak. Primjena zatvorenog zasuna kao sidra nije preporuljiva. Cjevovod treba biti zatrpan
slojem od najmanje 1,00 m, dok svi spojevi na cjevovodu moraju biti slobodni (nezatrpani).
Cjevovod treba puniti pitkom vodom, uz istovremeno odzraivanje. Punjenje je najbolje vriti s
najnie toke, toliko malim brzinama kod kojih zrak kontinuirano izlazi na odzranom mjestu
(bez jakog razvoja umova).
Kod cjevovoda za pitku vodu preporuuje se tijekom tlane probe provesti i prvu dezinfekciju
koncentracijom od 50,00 mg klora/l vode. Tijekom tlane probe potrebno je pratiti koliinu vode
koja se potroi podizanjem tlaka, a iz razloga kompresibilnosti vode, elastinog ponaanja cijevi,
te kompresije preostalih depova zraka u spojevima cijevi, fazonskih komada i armatura.
36
Za vrijeme ispitivanja koriste se dva manometra s podjelom od 0,10 bara. Jedan registrira tlak, a
drugi je kontrolni. Manometar se postavlja na najniu toku ispitivane dionice. Ispitni tlak treba
biti postojan tijekom minimalno dva sata ispitivanja glavnom tlanom probom, koja se provodi
nakon probnog ispitivanja u trajanju najmanje 24 sata. Ako se tijekom ispitivanja na ispitnim
dionicama pokau mjesta koja proputaju na spojevima (kapljice, mlazevi i slino), ispitivanje se
mora prekinuti i dionice isprazniti. Ispitivanje se nakon otklanjanja nedostataka ponavlja.
O ispitivanju cjevovoda se vodi zapisnik sa kojim se upoznaje kupac i proizvoa cijevi, te koji
ovjerava nadzorni inenjer.
- kratkotrajno ispitivanje
Cjevovodi bez meuelemenata (spojevi, fazonski komadi, armature) duine preko 30,00 m.
Cjevovod se podvrgne tlaku od 1,50 x radni tlak. Nakon 2 sata, tlak koji je pao za to vrijeme treba
podii za 1,30 x radni tlak. Nakon sljedeih 2 sata zapoinje se s ispitivanjem, bez ponovnog
podizanja tlaka. Poslije poetka ispitivanja moe se raunati s opadanjem tlaka za 0,20 bara na
sat. Trajanje ispitivanja je 30 minuta za svakih zapoetih 100,00 m cjevovoda, a najmanje 2 sata.
- prethodno ispitivanje
Cjevovodi sa meuelementima (spojevi, fazonski komadi, armature) duine do 500,00 m.

Cjevovod mora biti odzraen, a eventualno zaostali zrak se u cjevovodu za vrijeme ispitivanja
upije u vodu. Tlak ispitivanja iznosi 1,30 x radni tlak. Prethodno ispitivanje traje najmanje 12
sati. U pravilnim vremenskim razmacima (npr. svaka 2 sata) cjevovod se dopuni vodom do tlaka
ispitivanja. Porast temperature prouzrokuje pad tlaka, i to za 10 oC tlak se promijeni za 0,50 do
1,00 bar. Pri kraju prethodnog ispitivanja moe pad tlaka iznositi 0,10 do 0,20 bara na sat iako je
cjevovod nepropustan na svim mjestima. Nakon toga se prelazi na glavno ispitivanje ne putajui
tlak.
- glavno ispitivanje
Ako se u tijeku prethodnog ispitivanja na cijevima, spojevima i armaturama ne pokae

proputanje vode, te ako se zapremina cjevovoda poveala kao to je predvieno, odnosno
izraunato, moe se zapoeti s glavnim ispitivanjem.
Tlak je isti kao na kraju prethodnog ispitivanja. Ispitivanje traje 30 minuta za svakih 100,00 m
cjevovoda, a najmanje 2 sata. Za vrijeme glavne probe mora se paziti na razvlaenje cjevovoda,
koje jo nije potpuno zavreno. Preporuuje se da glavno ispitivanje pone 2 sata nakon
posljednjeg podizanja tlaka u prethodnom ispitivanju. Ispitivanje ja zavreno, ako se ne pojavi
padanje tlaka vee od 0,10 do 0,20 bara na sat.
37
- skupno ispitivanje
Obuhvaa ispitivanje spojnih mjesta izmeu prethodno ispitanih dionica, a vee glavna i kratka
ispitivanja. Spojna mjesta ne smiju biti pokrivena. Tlak ispitivanja iznosi 1,30 x radni tlak.
Trajanje ispitivanja je 2 sata. Ispitivanje ja zavreno, ako su sva spojna mjesta izmeu pojedinih
dionica nepropusna.
Uputstvo o ispitivanju dato je prema Richtlinien die Durchfuhrung der Druckprufung von
Druckrohrreleitungen aus Polyvinilchlorid (PVC) hart und Polyathylen (PE) hart oder weich:
DVGW Kfk Regelwerke Arbeitsblatt W 322.
O ispitivanju na tlak vodi se zapisnik s potpisom izvritelja ispitivanja i nadzornog inenjera.

Rezultate ispitivanja obavezno evidentirati u graevnom dnevniku.
Nakon uspjeno izvrenog ispitivanja na tlak, izvesti ispiranje cjevovoda od mehanikih

neistoa, te dezinfekciju cjevovoda odgovarajuim klornim rastvorom.
3.1.16. Uvjeti za odravanje graevine
Uvjeti za odravanje graevine se odnose na redovitu kontrolu, odzraivanje i

odmuljivanje cjevovoda, te pridravanje vaeih tehnikih normativa pri sanaciji eventualnih
lomova, kao i rekonstrukcijama ili izgradnji drugih infrastrukturnih instalacija.
Kako se obino u poetnom periodu eksploatacije odmah nakon putanja u funkciju ne prikljue
svi potroai, potrebno je vriti povremena ispiranja cjevovoda putem hidranata, a iz razloga
naknadne kontaminacije vode zbog malih brzina teenja.
Sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN RH broj 182/04), potrebno je
vriti kontinuirana uzorkovanja i analize kvalitete vode po ovlatenoj ustanovi, a na nain i
uestalost kako je to propisano navedenim Pravilnikom.
Odravanje betonskih konstrukcija mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju
njihova tehnika svojstva i ispune zahtjevi odreeni projektom graevine, kao i drugi bitni
zahtjevi koje graevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom. Odravanje betonske
konstrukcije podrazumijeva redovite preglede betonske konstrukcije, izvanredne preglede
betonske konstrukcije nakon nekog izvanrednog dogaaja ili na osnovu inspekcijskog zahtjeva ili
izvoenja radova kojima se betonska konstrukcija zadrava ili vraa u stanje odreeno projektom
graevine ili propisom u skladu s kojim je betonska konstrukcija izvedena.
38
Pregledi betonske konstrukcije u sklopu odravanja betonske konstrukcije ukljuuju vizualni
pregled (ukljuuje utvrivanje poloaja i veliine napuklina i pukotina, te drugih oteenja bitnih
za ouvanje mehanike otpornosti i stabilnosti graevine), utvrivanje zatitnog sloja armature
(za betonske konstrukcije u umjereno ili jako agresivnom okoliu), utvrivanje veliine progiba
glavnih nosivih elemenata nosivih elemenata betonske konstrukcije za sluaj osnovnog
djelovanja (ako se na temelju vizualnog pregleda sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva
mehanike otpornosti i stabilnosti). Za odravanje betonske konstrukcije doputeno je koristiti
samo one graevne proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje je izdana isprava o
sukladnosti prema posebnom propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom
graevine ili Tehnikim propisom za betonske konstrukcije (NN RH broj 101/05, 85/06).
Osnovni zadatak slube za odravanje vodoopskrbne mree u okviru koje se nalaze i predmetne
precrpne stanice, je provoenje stalnih aktivnosti oko osiguranja ispravnosti i stabilnosti mree
ime se stvaraju pretpostavke za normalno funkcioniranje cjelokupnog vodovodnog sustava, za
urednu i kontinuiranu vodoopskrbu i svoenje gubitaka na prihvatljivu mjeru.
Odravanje mora biti u skladu s pravilnikom o odravanju objekata komunalne infrastrukture

nadlenog komunalnog poduzea koje e, kao krajnji korisnik, preuzeti istu na odravanje. U
tom smislu Pravilnikom treba biti obuhvaeno:
a) Redovno odravanje
b) Investicijsko odravanje
c) Odravanje u izvanrednim uvjetima
Ukratko e stoga biti opisane osnovne radnje koje treba provoditi u pojedinim fazama
odravanja.
a) Redovito odravanje. Ovo odravanje se odnosi na sve radove pri sistematskim pregledima
sustava i na manjim popravcima, a da pri tome ne dolazi do prekida vodoopskrbe, a to bi bili
sljedei radovi:
sistematski pregled vodoopskrbne mree

pregled posebnih objekata na mrei
utvrivanje i popravak pukotina na zasunskim oknima
popravak spojeva cijevi
popravak kunih prikljuaka
kontrola brtvljenja i zamjena pojedinih dijelova zasuna i hidranata
zamjena oteenih cestovnih kapa iznad zasuna cjevovoda, hidranata i kunih
prikljuaka
ienje armatura od korozije i zatita bojenjem
zamjena korodiranih vijaka
ispiranje i dezinfekcija mree
39
Sistematskim pregledom obavlja se:
provjera funkcioniranja objekata na mrei (crpne stanice, vodospremnici)

vizualni pregled obilaskom trase cjevovoda i uoavanjem svih nepravilnosti uz
otvaranje poklopaca zasunskih okana,
kontrola ispravnosti zasuna i hidranata
kontrola ispravnosti odzranih ventila
kontrola ispravnosti muljnih ispusta
kontrola kunih prikljuaka i armatura u zasunskim oknima za vodomjere
provjera ventila za redukciju tlaka i drugih slinih ureaja
provjera vodonepropusnosti cjevovoda na osnovu uoenih umova
utvrivanje uleknua na cesti i okolnome terenu,
uoavanje izbijanja tekuine na povrinu,
utvrivanje bujanja zelenila u blizini cjevovoda,
utvrivanje i zamjenu polomljenih poklopaca i dr.
Ovakve preglede obavljati minimalno dva puta godinje uz ispunjavanje dnevnika vizualnog
pregleda. Ako se prilikom pregleda ukae potreba za ispiranjem cjevovoda uslijed zamuljenja,
zaepljenja i sl., treba napraviti plan ispiranja uz utvrivanje uzroka, uporabu odgovarajuih
alatki, provedbu koji je uzrokovao zaepljenje.
b) Investicijsko odravanje. Pod investicijskim odravanjem podrazumijevaju se svi vei

popravci na cjevovodima, gdje se vri izmjena jedne ili vie cijevi (do 50 m), poklopaca i sl. Tu
razlikujemo plansko investicijsko odravanje gdje se zamjenjuju dotrajali dijelovi prema vijeku
trajanja opreme i izvanredno investicijsko odravanje na zamjeni nepredvidivo utvrenih
unitenih elemenata uz obustavu rada sustava.
c) Odravanje sustava u izvanrednim uvjetima. Ovo odravanje se odnosi na izvanredne uvjete

koji uzrokuju poremeaj rada sustava, a to su:
- ope opasnosti kao rat i elementarne nepogode (potres, poplava, sua, klizanje
terena, poar i sl.)
- vei zastoji u opskrbi elektrinom energijom
- vee havarije na vodoopskrbnim cjevovodima
Za takve okolnosti treba nadleno komunalno poduzee imati razraene postupke svojim
pravilnikom, a sve se odnosi na pripremu i organizaciju sanacije nastale tete, eventualna
privremena rjeenja vodoopskrbe, te suradnju s ostalim poduzeima koja mogu doprinijeti brzom
otklanjanju tete.
40
3.1.17. Uporabni vijek graevine
Projektirani vijek uporabe graevine je 40 godina. Pri tome se podrazumijeva da izgradnja

graevine i nain eksploatacije imaju u svemu biti sukladni tehnologiji koja je definirana
zakonima i propisima.
Temeljem tehnikih karakteristika materijala i tehnologije predviene ovim radom, moe se sa

sigurnou tvrditi da e graevina ostvariti projektirani vijek uporabe od 40 godina, ali da je za
oekivati da e stvarni vijek uporabe ove graevine biti i dulji.
Uporabni vijek graevina odreen je kao razdoblje tijekom kojeg ponaanje/svojstva graevine
ostaju ouvana na razini na kojoj jo ispunjavaju bitne zahtjeve prema Zakonu o gradnji.
Vlasnik graevine duan je osigurati odravanje graevine tako da se tijekom njezina trajanja
ouvaju bitni zahtjevi za graevinu:
- mehanika otpornost i stabilnost,
- zatita od poara,
- higijena, zdravlje i zatita okolia,
- sigurnost u koritenju, zatita od buke,
- uteda energije i toplinska zatita.
U sluaju oteenja graevine zbog kojeg postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli,
prirodu i druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, vlasnik graevine duan
je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i na prikladan nain oznaiti graevinu opasnom
do otklanjanja oteenja.
41
3.2. Hidrauliki proraun vodoopskrbnog cjevovoda
Prilikom dimenzioniranja vodoopskrbnih cjevovoda potrebno je prvenstveno provesti

analizu potronje vode, koja se odnosi na definiranje potrebnih koliina vode pojedinih kategorija
potroaa. Kako su u poglavlju 2. Vodoopskrbni sustavi opisane pojedine kategorije potroaa, u
ovom poglavlju se odreuju osnovni podaci za proraun, odnosno dimenzioniranje.
3.2.1. Potrebne koliine vode za stanovnitvo
Odreuje se na osnovu specifine potronje vode i broja stanovnika. Specifina potronja

vode qsp (l/st/d) definira se kao utroak vode po jednom stanovniku po danu. Odreuje se
prvenstveno na osnovi iskustva dok u nekim zemljama postoje zakonski propisi u skladu s
veliinom naselja i opremljenosti domainstava sanitarno-tehnikim ureajima.
Broj stanovnika Mk ovisi o lokalnim i opim socijalno - ekonomskim faktorima, te vremenski nije
stalan. Definira se na temelju donesenog prostornog plana za usvojeno projektno razdoblje ( 20
50 godina).
Specifina potronja vode dana je u tablici 3.. Iz spomenute tablice, specifina potronja vode po
stanovniku na dan u naselju sa zgradama s opremljenim vodovodom, kanalizacijom i
kupaonicom, iznosi 150-230 l. Temeljem analize potronje vode individualnih potroaa na ve
izgraenim sustavima, u naselju veinom seoskog tipa, te predvienih standarda potronje,
usvojena specifina potronja vode iznosi [tablica 3.]:

qsp= 200 [l/
]
Na predmetnom podruju nije predviena industrijska potronja vode, pa e glavni imbenik za

izraun potrebnih koliina vode biti stanovnitvo. Da bi se zadovoljile potrebe stanovnitva za
pitkom vodom potrebno je poznavati trenutne i budue potrebe zajednice, odnosno sadanji i
budui broj stanovnika, a odreuje se izrazom, odnosno ve spomenutom jednadbi (1):
Rp
Nk= No*[1 ]

gdje su:
No 1550 (sadanji broj stanovnika prema urbanistikim planom za zadana podruja)

p - 0,5, [%], (zadani postotak godinjeg prirasta stanovnitva)
Rp 30 (godine projektnog razdoblja).
, 30
Nk= 1550*[1

] =1800
42
Nakon odreivanja broja stanovnika potrebno je izraunati srednju dnevnu potronju vode (2):
Qsr = qsp*Nk [l/dan]
Qsr =200*1800=360000=360,0 [m3/dan]
Prilikom dimenzioniranja sustava treba poznavati i reim potronje vode. Ova veliina ovisi o
nizu inilaca povezanih s reimom ivota i djelatnou ljudi. Radi toga varira potronja vode, tj.
oscilira (na vie ili manje) od srednjih vrijednosti. Dakle, potrebno je odrediti maksimalnu
dnevnu potronju koja se odreuje izrazom (4):
Qmax,d=Kd*Qsr [m3/dan]
gdje je:
Kd koeficijent dnevne neravnomjernosti potronje, a za sela i manja naselja iznosi 1,5-1,6

[tablica 6.]
Qmax,d=1,55*360,0=558,0 [m3/dan] potrebna dnevna koliina vode za predmetna naselja
Maksimalna dnevna potronja, Qmax,d, je mjerodavna za hidrauliko dimenzioniranje:

- vodozahvata
- crpnih stanica (za sve vodoopskrbne sustave osim potisnih)
- ureaja za kondicioniranje vode
- vodosprema
- glavnih dovodnih cjevovoda koji povezuju ove objekte
Obzirom na injenicu da se tijekom studije vodoopskrbnog sustava Vrbovec predvidjela i

osigurala potreba koliina vode za stanovnitvo, a zbog ekonomskih razloga nisu predvieni
pratei objekti poput crpnih stanica, vodosprema ili vodocrpilita, dobava vode je osigurana iz
dva smjera:
o vodocrpilite Blanje kapaciteta Q=16 l/s iz kojega se putem crpki i tlanog cjevovoda
PEHD DN 140 mm vri pripunjavanje vodotornja Vrbovec (V=330 m3, Hp=177,00
m.n.m.) s istone strane,
o vodocrpilite Petruevec (Grad Zagreb) posredstvom precrpnice Lonja i tlanog
cjevovoda od nodularnog lijeva DN 500 mm i 400 mm, kojim se osiguravaju dodatne
potrebne koliine vode.
43
3.2.2. Maksimalna satna potronja
Maksimalna satna potronja, qmax,h, je mjerodavna za hidrauliko dimenzioniranje:
- crpnih stanica (kod potisnih sustava),

- glavnih dovodno - opskrbnih i
- cjevovoda razdjelnih mrea
Potronja vode unutar jednog dana znatno oscilira. Satne neravnomjernosti potronje ovise o
veliini i tipu naselja. Prilikom simulacija razliitog reima potronje vode, izraene su tri
konturne potronje:
- jutarnja (u razdoblju od 4-6h) prilikom koje je dodana i potronja za potrebe gaenja poara od
10 l/s u trajanju od 2h
- dnevna (u razdoblju od 10-12h)
- veernja (u razdoblju od 18-20h)
Maksimalna satna potronja qmax,h, u odnosu na Qmax,dn izraava se koeficijentom

neravnomjernosti najvee satne potronje (5):
!"#$,%
qmax,h= [m3/h]

Kh koeficijent satne neravnomjernosti potronje, a za sela i manja naselja iznosi 2 [tablica 6.]
&,
qmax,h= = 46,50 m3/h

Ukupna koliina vode potrebna za hidrauliko dimenzioniranje vodoopskrbnog cjevovoda iznosi

46,50 m3/h.
3.2.3. Dimenzioniranje tlanog vodoopskrbnog cjevovoda
Predmetna naselja nalaze se u preteito ravniarskom podruju gdje se potrebna energija

za dobavu vode vri precrpnim stanicama ili vodotornjevima, odnosno odvija se teenje pod
tlakom. Hidrauliki proraun vodovodne mree pod tlakom najee se provodi pod
pretpostavkom stacionarnog teenja dionicom konstantne protjecajne povrine, odnosno
unutarnjeg promjera. Kod prorauna se primjenjuje Bernoullijeva jednadba uz napomenu da se,
kao posljedica znatne duljine vodovodne mree, lokalni gubici zanemaruju.
44
Hidrauliki gubici, odnosno linijski gubici definirani su Darcy-Weisbachovom jednadbom [1]:
'(
Htr= [m] (7)
)*
gdje su:
- - koeficijent trenja (za PEHD cijevi iznosi 0,002)
- L - duljina dionice
- v - srednja brzina strujanja [m/s2]
- D - unutarnji promjer cjevovoda [m]
- g - ubrzanje uslijed sile tee [m/s2]
Dijeljenjem hidraulikih gubitaka na odreenoj dionici, Htr, s duljonom te dionice, L, dobijemo

hidrauliki pad, IE [1]:
Ht (
IE= [m] (7)
. =)*
Dimenzioniranje je napravljeno za prstenastu mreu. Kod takvih sustava, a s obzirom na

injenicu da je potronja sustava relativno mala, brzine u nekim cjevovodima su uglavnom vrlo
male, pa e tijekom eksploatacije biti potrebno vriti redovito ispiranje dionica, radi sprjeavanja
suenja unutarnjeg protoka vode koje moe uzrokovati smetnjama u distribuciji. Takoer treba
uzeti u obzir da je cijevni materijali od PEHD (polietilen visoke gustoe), za radni tlak od 10
bara s koeficijentom unutarnjeg trenja 0,002.
Sve hidraulike analize, proraune i simulacije raene su u programu koji nakon unesenih
potrebnih podataka omoguuje pravilno dimenzioniranje. Spomenuti program naziva se:
EPANET 2 Water Supply and Water Resorces Division
REZULTATI HIDRAULIKOG PRORAUNA:

- Shema vodoopskrbnog sustava
- Visine u prikazanim vorovima [m.n.m.]
- Duine dionica cjevovoda [m]
- Unutarnji promjeri dionica cjevovoda [mm]
- Tlakovi u prikazanim vorovima [m]
- Tlakovi u zadanim vorovima u razdoblju od 24 h: Node 9 i Node 19 [m]
- Tlakovi u zadanim vorovima u razdoblju od 24 h: Node 7 i Node 27 [m]
- Brzine u cjevovodima [m/s]
45
4. Grafiki prilozi
54
5. Literatura:
[1] Guli, I.: Opskrba vodom, Sveuilite u Zagrebu, Graevnski fakultet , Zagreb,
(2000.)
[2] Malus, D.,.: Vodoopskrba i odvodnja, materijali s predavanja
[3] Margeta, J.: Vodoopskrba naselja (autorizirana skripta), Sveuilite u
Zagrebu, Geotehniki fakultet, Zagreb, 2009.
[4] Milojevi, M.: Snabdevanje vodom i kanalisanje naselja, esto izdanje,
Univerzitet u Beogradu, Graevinski fakultet, Beograd, 2003.
[5] Vukovi, .,.: Osnove hidrotehnike, prvi dio, druga knjiga, Akvamarine d.o.o.,
Zagreb, 1995.
[6] Pravilnik o tehnikim normativima za hidrantsku mreu za gaenje poara
(NN 08/06)
[7] Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 38/09, 55/11, 90/11, 50/12)
[8] Katalog zasunskih i fazonskih komada- HAWLE-Sistem 2000
[9] https://hr.wikipedia.org/wiki/Tehnologija
[10] https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Aqueduct_of_Segovia_03.jpg
[11] http://www.kcvode.hr/korisnici/racionalno-gospodarenje-pitkom-vodom/
[12] http://www.mga-metkovic.com/izgradilismo/objekt/93/vodovod-klada
[13] http://mdsinzenjering.com/foto-izgradnja
[14] http://www.pasalic.rs/Hidrantska_oprema.html
[15] http://www.pasalic.rs/Hidrantska_oprema.html
[16] http://www.pipelife.hr/hr/media/pdfs/PE-tlacni-sustav_small.pdf
[17] Pravilnik o ophodnji javnih cesta (NN 111/99)
87

Document Zav Rad Vodovod GR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Document Zav Rad Vodovod GR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

Osijek, rujan 2015.g. Matija Pikur

TEMA: TEHNIKO RJEENJE VODOOPSKRBE NASELJA

3. Vodoopskrba naselja Gradec i Gradeki Pavlovec 18

3.2. Hidrauliki proraun vodoopskrbnog cjevovoda 42

Slika 1. Rimski vodovod (akvedukt) u Francuskoj 1

Tablica 1. Projektirano razdoblje za objekte vodoopskrbnog sustava 8

Popis slika i tablica

Tema ovog zavrnog rada je tehniko rjeenje vodoopskrbe naselja Gradec i

U teorijskom, odnosno opem dijelu obraen je pojam vodoopskrbe, vodoopskrbnih sustava

U drugom dijelu je opisano i razraeno odabrano tehniko rjeenje vodoopskrbe naselja

Voda je jedna od kljunih, a po mnogima i najvanija sastavnica ivota openito. ovjek

Slika 2. Rimski akvedukt u Segovii (panjolska), izgraen u 1.st. [10]

Razvojem civilizacije, poveanjem stanovnitva, poboljanjem industrije, poveala se potreba za

2.1. Podjela vodoopskrbnih sustava

Vodoopskrbni sustav je sustav objekata i mjera povezanih u funkcionalnu cjelinu s

Vodoopskrbni sustav ine sljedee glavne grupe objekata:

a) vodozahvati, kojima se voda zahvaa (kaptira) iz prirodnih izvorita,

Slika 3. Definicijska shema vodoopkrbnog sustava [5]

Slika 3. je naelnog karaktera, tako da u konkretnom sluaju (ovisno o visinskom poloaju

U gravitacijskom sustavu se moe pojaviti i sluaj da su potroai (naselje) izmeu vodozahvata

Slika 4. Sheme gravitacijskih vodoopskrbnih sustava [5]

Slika 5. Shema potisnog sustava [5]

Slika 6. Sheme kombiniranih vodoopskrbnih sustava [5]

Prijedlog sheme vodoopskrbnog sistema je prvi korak u rjeavanju vodoopskrbne problematike

2.1.1. Projektno razdoblje vodoopskrbnih sustava

Bitan parametar prilikom projektiranja vodoopskrbnih sustava je odabir projektnog

Za praksu se mogu usvojiti orijentacijski podaci iz tablice 1.

Tablica 1. Projektirano razdoblje za objekte vodoopskrbnog sustava [5]

2.2. Potronja vode

Potronja vode je koliina (utroak) vode po pojedinim kategorijama potroaa, ili

potronja vode za kuanske potrebe, opskrba stanovnitva

Tablica 2. Orijentacijske potronje vode [4]

1.1. Potrebe ljudi

1.2. Ispiranje zahoda jednokratno 8-15

2.20. Potrebe vodovoda 2-20

2.2.1. Potronja vode za kuanske potrebe

a) norma potronje vode izraena specifinom potronjom vode,

O pravilnosti njenog odreivanja ovisi i to da li e projektirani vodovod tokom svog projektnog

Na Slici 7. je prikazana raspodjela potronje vode u kuanstvu prema pojedinim namjenama u

Tablica 3. Specifine potronje iz propisa [5]

Slika 7. Prosjena potronja pitke vode u RH po stanovniku [11]

Tako npr. pretpostavljajui geometrijski prirast, broj stanovnika, Nk je na kraju projektnog

No - sadanji broj stanovnika,

Qsr = qsp*Nk, (2)

i srednju satnu potronju vode, qsr [l /h], pomou izraza [2]:

Meutim, oito je da za hidrauliko dimenzioniranje pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava

2.2.2. Potronja vode za industrijske potrebe

Potronja vode u industriji je neobino promjenjiva, tako da se u dvije tvornice istog

2.2.3. Potronja vode za gaenje poara

a) vanjskom hidrantskom mreom i

2) najmanji tlak kod potrebne poarne koliine vode,

Slika 8. Nadzemni hidrant [12] Slika 9. Podzemni hidrant [13]

Slika 10. Unutranji hidrant s Slika 11. Unutranji hidrant s

2.3. Promjena potronje vode tijekom dana

Slika 12. Varijacija potronje vode tijekom dana [5]

Qmax = Kd*Qsr = 24*Kd*qsr (4)

gdje je Kd [l] koeficijent neravnomjernosti najvee dnevne potronje.

gdje je Kh [l] koeficijent neravnomjernosti najvee satne potronje [tablica 6.]

Tablica 6. Vrijednosti koeficijenata neravnomjernosti najvee dnevne i najvee satne

3. Vodoopskrba naselja Gradec i Gradeki Pavlovec

3.1. Opis odabranog tehnikog rjeenja

Postojei javni vodoopskrbni sustav Vrbovec pokriva ue podruje grada Vrbovca, te

Qmax = KdQsr = 24Kd*qsr (4)