Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Mehanika I Elementi Konstrukcija 2 PDF

    Uploaded by

    beca
    26 views166 pages

    Original Title

    Mehanika-i-Elementi-Konstrukcija-2.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    26 views166 pages

    Mehanika I Elementi Konstrukcija 2 PDF

    Uploaded by

    beca

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 166
    PRIMIER 6.1. __ _Homogeng teska ploa tezine G, sl. 6.30, pomite se po dva vajka, svaki tei G. Koja sila F mora djelovai na horizontalnome praveu ako je hocfijent trenja ouljanj iamedu valjaka i ploze fi, a izmeda valjaka i podloge fo, Zadano je: G, QRS he Ska 6:0. Us primjer 617 In edna Dug =o o Fry fim Fuyfat PRR 1 : P= aQlGh + 2Q+O)f) 7. UVODNA RAZMATRANJA 0 GVRSTIM (DEFORMABILNIM) TIJELIMA Nauka o evrstoéi bavi se proutavanjem évrstih (deformabilnih) tijela. Ti s¢-u prirodi razlikuju po svojem obliku, velitini i vrsti materjala, Svaki konsteu cliski clement, kao i konstrukcija u cijelosti, jeste tijelo koje Fini realno tehnitko revenge. Konsteukeije po svojem obliku, mogu biti linijske, plosne ili w obliku tijela. Konsteukeijski elementi mogu biti stapovi, gredni element slijene, plage, Yuske i clementi u obliku tijela Oblik i veligina tijela, tj. oblik i veligna Konstruketje ili njezinih elemenata, _geometrijske su prirode, a avise 0 vanjskom optereéenji, namien, funkeionalnasti, sigurnostij material konstrukeije. Blasiéna i mchanigka svojstva materijala (eas tomchaniéka svojstva) gine materijale modsobno razliitim Razvoj elektronickib raéunala omognéuje stvaranje optimalnoga projektnog, rJevenja osnovanog.na principima optimizacije u kojima se strukiurna analiza pro: vow numeti¢kim pater. Analiza stanja naprezanja i deformacija kod konstrukcjskih elemenata prouéava fvrstoéi iu teorjielastifnosti. Razlika je amet tih dviju disciplina 1 metodama-tiesavanja istih problems, Teotija elastignosti obradyje iaéanja deformabilnih tijela na osnovi strogih matomatizkib postavki, ime raéunske operacije postaju duge i, prema daju togne rezultate, moguénost ajihose praktiéne upotrehe postaje ogranigena, Nauka o évtsto’i svoje metode proraguna osniva na nizw pretpostavki potvedenih eksperimentinis, a gesto svoje praktigne metode temeljii na tezullatima dobivenim analizom teotije elastignost 7.1. Zadaci nauke o évrsto¢i slobalni je zadatak nauke o évrstodi da odredi optimalno riesenje kon keije 1 ovisnostio njezinoj namjeni. Ako se kao funkeija cilia u optimalnom regen po- avliuje minimalna masa konsteukeje,tada su dopustena naprezanja, doputene de- formacije, funkeionalnest i sigurnost te Lenoloske mogénosti proizvodnje, funkeije ogtaniéenja, Svako, pa tako i optimalno konstrukeijsko resenje podrazumijeva 0 LUVODNA RAZMATRANJA 0 CVRSTIM (DEFORMABILNIM) THEL Pretpostavke | pajmowi w nei ouredivanje oblika i dimensija konstrukeijskib clemenata. Na oblik konstruketje i njerinihclenvenata utjeéu funkeionalnost Konstrukeije i tehnoloske moguénosti aa njezinn proizvodnju, a na dimensie, prije sega utjete velifina napeezanja i defor- Imacija te sigurnost konstrukeije, Buduéi da su volitina i raspodjela naprezanja i deformacija po popreénome presickw konstrukeljskoga elementa fankeija vanjskog, ‘optereZenja | samog oblika presjeka, globalni je xalatak nauke 0 évrstoci mogute razdijliti na dvn dijela, odnostio moguée je govoriti o dvjema skupinama zadataka. Prva se skupina radataka odnosi na stvaranje eaéunskihy metoda 2a procjem vrstoce, krutost, stabilnosti | sigurnosti konstrukeije. Ove su racunske metode os hovane na prouéavanju process deformiranja Kojima se ustanovljuju medusobne visnosti iamedu optereéenja i cleformacija, ednosno deformacija inaprezanja. Druga ‘zadataka odnosi na primjenu ovih ragunskih metoda s pomotu koji se odreduje jedia od neposnanica: oblik, dimenzije, dopusteno optereéenje if mater Jal 7.2. Pretpostavke i pojmovi u nauci o évrstoci Osnovna pretpostavka w nauci o Evestodi Prema ovoj pretpostavei, 2a svaki zamijoni isjeéeni elementarni yolummen tz rahi sila vrij istiaakoni mehanike pnapregnutog tjela 2a sustav vanjskil jun ao iz kruto tjelo. Pretpostavka o neprokidnosti materijala 10 od molekula izmedu kojih je medumolekularni (pra Sako je tielo sastavli ni) prostor. U biti, tjelo predstavlja diskrotm sredinu, t-sustay materijalnih tofaka (ao- Tekuta) na koje djelujn vanjske sile i iemedu kojih se prenose odredene unuteasnje Prema spomenutoj pretpostavei, medutim, tijela se smatraju w potpunosti ispunjena materijom, osnasno sinateaju se neprekidnom sredinom Sto nalazi opray- dlanje u tinjenici da je vrlo mali volumen ispunjen vrlo velikim brojem molekula ijelo se stoga, uinjesto kan diskretna stedina, promatra kao neprekidua ste- dina (kontinuin) pa otuda potjeée i naziv: mehanika neprekidnih stedin Pretpostavka 0 homogenosti materijala ‘Tijelo se smatra homogenitn ako je ispunjen uyjet din/aV = const.) ako ima jednoliku strukturu po cijelom volumenu pa su time i svojstva w svim nie- govim totkama jeduaka, a ako se svojstva mijenjaju od totke do totke, tijelo je inehiomogeno, Pretpostavka o izotropnosti materijals Tijelo se smatra izotropnim ako su mu elastomehanigka svojstva jednaka w svitm sijerovina, Pretpostavka o malim deformacijama Ova pretpostavk, koja vrijedi u nauci o évrstodi, podranumijeva da su posti- jes male deformacije u usporedbi s dimenaijama tijela tako da je prilikom primje he statiékih uyjeta ravnoteee na deformi hvatsta sila tijelo moguée zanomariti promjone Pod pojmom elasti¢nosti podrazumijeva se svojstvo tijela da se ono po pre- stanku optereéenja vrati u svoj prvobitni oblik. Deformacije koje nakon prestanka, ‘optereéenja isgezavaju elastiene su deformacije, Noge lis tijelo nakon prestanka djolovanja optereéenja vratiti u svoj prvobitni oblik, w potpunosti ili djelomicno ovisi o intenzitetu optereéenja. ‘Tijelo zadlrzava svajstvo elasti¢nosti samo do odre- dene ar ice opteresenja. ‘Ta je granica specifitna 2a pojedini material, Pod pojmom plastiénosti podrazumijeva se svojstvo tijela da se ono moke trajno deformirati. Takve teajne deformacije nazivaju se plasti \leformaciie Uotava se da se jedan te isti materijal moge ponasati i kao cleastigan i kao plastiéan uw ovisnosti o veigini naprezanja, a naprezanja su funkeija vanjskog opte- regen, Pod pojmom vrstoge (otpornosti) konstrukeije podracumijeva se njezina spo. sobnost da prenosi optereéenje bee pojave loma ili trajnih deformacija. Utjeca) vanjskih sila na tijelo moze biti razolik. Usjeca} mode biti taka da sila nastojt tijelo raskinuti, xgnjditi, smaknuti, vit saviti ii ieviti. Da bi konstrukcija imala garantiranu évestoéu mora najvece naprezanie koje © u njoj pojavljuje biti manje od dopustenog za material iz kojeg je izvadena. Pod pojmom krutosti konsteuksije podeazumie Aeformiranje se wjezina otpornost na Pod pojmom tvrdoée raaumijeva se svojstvo materijala da se tijelo koje je laradeno od njega suprotstavlia prodiranju stranih tijela u njega. Pod pojmom, vljanje) optereéenja lavosti razumijeva se izdraljivast tijela na ubestalost (pons Pod pojmom anizotropnog tijela razumijeva se tijelo tia se elastomehanick svojstva mijenjaju ovisno o praveu kroz odredent tozku. Pod pojmom krhkog tijela razumijova se tijelo koje imma velo malu sposobnost \deformiranja tako da poveéanjom opterecenja, deformacije neznatno rasty, a zatim naglo nastupa lom, Pod pojmom évrstog (deformabilnog) tijela rszumijeva se tijelo koje pod utjecajem vanjskog opteteéenja mijenja svo} oblik i volumen, am UVODNA RAZMATRANIA O CVRSTIM (DEFORMABILNIM) THIELIMA 7.3. Osnovni oblici i slozena optereéenja nosaéa U poglavliu (5.28,) govoreno je 0 vrstama optereéenja grednih nosata, Raz- Imatrana su optereéenja koja djeluju u vertikalnoj ravnini. Takva optercéenja mogu takoder djelovatiu horizontalno} ravnini iltistodobno u horizontalno) i vertikalnoj ravnini, Optereéenje spregom sila, osim u horizontalnoj ravnini ill u vertikalno} ravnini, mode takoder djelovati i popreénoj ravnini, tj. w ravnini okomitoj na urdu 08 nosaéa, Spomenuta koncentrirana sila F koja kad djeluje na nosaé, primjerice pra vokutnoga popretnog presicka u vertikalnoj ravnini, uzrokuje savijanje nosaca w istoj ravnini, a kada djeluje w horizontalno} ravnini, a popreéno na nosaé uzrokuje njegovo savijanje u toj ravnini, U ovom sluéaju podrazumijevamo da su horizon- talna i verlikalna ravnina glavne centralne ravnine incecije nosaéa. U oba navedena. sligaja govorimo o ravnom savijanju silama, pei €emu se pojavljuju morn prezanja o i tangencijalna naprezanja +. Ako sila F djeluje na pravew tz rosa, tada je on aksijalno optereéen, ito vlafno ili tlagno, ovisno o stjeru djelo- vanjasile F. Naprezanja su w oba sliéaja normalna naprezanja. Kada sila F ne bi jelovala na praveu uadudne ost nego paralelno s njomn, wzrokovala bi ekxcentrieuo ‘optereéenje, ito savijanje praceno vlakom ili tlakom ovisno 9 smnjeru djelovanja le F. Ako sila F djeluje okomito na uzdudou os nosaéa, ali ne lezi ni u jednoj ‘od glavnih centraluih ravnina inercije (vertikalnoj ili horizontalno}),tada govorimo ‘6 kosorn savijanju nosaéa, Kada je nosaé vitak, tj, kada au dimensie popreénoga prosjeka u odvosu na njegova duljina male, a sila F djetuje na njega tlaéno na praveu njegove uzduine ost, tada je on optereéen na iavijanie, ‘Ovdje treba istaknuti da koncentrirana sila, (sila koja djelaje u jednoj toeki povrsine nosaéa w biti ne postoji. Takvo bi djelovanje sile anadilo dau toj tozki postoji beskonaéno veliki povrsinski tlak, Zato ée to svugdje gdje budemo govoril ‘6 koncentritanoj sili znaciti sano da povesinske sie koje djeluju na maloj povesini 2amijenjujemo njihovom reaultantom jee nas iz bilo kojih razloga ne zanima njihov raspored veé samo njihov ukupni utjeca. Ako spreg sila momenta M djeluje na nosaé w njegovoj horizonta 19} it ver tikalnoj ravnini, uerokuje savijanje nosaéa, a ako djeluje u popreéno) ravnini nosaéa, iaaziva njegova vijanie (toreiju) Vialjivo je da sta vrsta vanjskog optereéenja, ovisno o naéinu na koji djeluje na rnosad, uztokuje razliite oblike opterecenja nosaéa. Razlikujemo osnovne i slozone “oblike opteregenja nosaéa, ‘Tri staticka lementa: sila, moment sile i preg sila, koji kad na nosaé djeluju kao vanjsko opteregenje ~ wzeokuju pet osnovnih oblika optereéenja. To su: ~ aksijalno opteregenje (vlaéno ili tlaéno) rite dimensoniania 2s ravno savijanje + spregovime savijanja + sileme smicanje ~ uvijanje (orsiia) invijanje Spomenuti se oblici optereéenja nasivaju osnomnima zbog. toga sto masta kao ponliedica djelovanja osnovnih stati¢kih elemenata, premda je savijanje silama slodeno od sticanja i fstog savijanja Bilo koja kombinacija dvaju ili vige osnovnih oblika optereéenja, znaéi slozeno opterogenje nosaéa. S aru slobeno stanje naprezanja. c strane, osnovno ili slozeno opteregenje ne znati automatski osno\ iinjera radi, ravno savijanje silama osnornt je oblik optereéenja, ali je po- ljndiea tog optereéenja sloseno stanje naprezanja, ii pak ekscentriéno viaéno op- teredenje je slofeno oplerecenje, ima za posljedicu osnorno stanje neprezanya Pod osnovnim stanjem napreaanja razumijevano jednoosno stanje naprezanja 1 pod slogenim stanjem naprezanja razumijevar%o dvoosno ili troosno stanje na- prezanja, Istodobna pojava normalnog i posmiénog naprezanja w neko} totki po- precnog presieka daje slofeno stanje naprezanja. Takav je sluéaj ravnog savijanja silama koje uarokuje dvoosno stanje naprezanja ‘Osnovni oblici opterecenja, kao i neka od slozenih optereéenja, prikazani su na SL. 7.L Ur svako opteredenje dopisano je naprezanye. 7.4. Kriteriji dimenzioniranja Odeedtivanje dimendija konstrukeijskib elemenata ili njihova provjera za zadano “opteregenje iavorte se prema odeedenitn kriterijim. Ti kiteriji Jesu ) kriterij evrstofe, by) kriterj krutost «) kriteri stabilnost. nu UVODNA RAZMATRANSA 0 CVRSTIM (DEFORMABILNIM) TIIBLIMA Krteridennirania = a) Kriteriji su évestoce ovi 1. Kriterij maksimalnoga preannja Pema tom kriterij mora bit oerdene. keine coer max $ Cop» can} {), maksimalno normalno napretanje koje se pojavljujeu toeki popreénoga presioka ‘nowaa mora biti manje od dopustenog, Pottebno je odrediti presjek u kojetn se po javljuju najveéa opterecenja (moment savijanja, aksijalna sila) koja daju normalna ‘aptezanja, a zatim odrediti toeku popretnoga presicka u kojoj sw naprezanja na}- [}* 2. Kriterij maksimalnoga posmiénog (tangencijalnog) naprezanya Von seprecie ‘oteeéee tome bts sore Prema tom kriteriu mora biti FraaS Top + a) 1, maksimalno posmiéno napresanje mora biti manje od dopustenog, Potrebno jo odrediti onaj presjek nosaéa u kojem se javljaju najveéa optereéenja (moment 2 huvijanja, popreéna sila) koja daju posmigna naprezanja, a zatim w tom presicku ‘dred ont tofku popreénog presicka nosaéa u kojoj su naptezanja najveéa. feorije Evrstove terete aiane 3. Teor remeae'e Preis toorijama évrstoge, mora biti ptereere re sain same 7 agree: ove eke € Sap ce) eno bie epteredano 1). ekvivalentno (reducirano) naprezanje mora biti manje od dopustenog, b) Kriterij krutosti Prema ovom kriteriju, mora bith ALS Alice ay 4 Prema ovom kriterju, maksimalna deformacija nosaéa mora bit ye dopustene, Deformacija nosata, ovisno o optereéenj, moze biti: progib, produ (Ghraéenje), kat usiganjat at sovione ine \ ©) Kriterij stabilnosti F ot Prema ovom kriteriju potrebno je proxjes valjno provjeriti samo njezinu évrstocu, Mogu évrstoce, ali da ipak dozivi om. stabilnost konsteukeje, t. nije do- je da jedan nosaé zadovoli kriteri DI neko ster ptretenje Sika 71, Omen oblicb opereéenja i neka od sozeih opereenia 26 UYODNA RAZMATRANIA 0 CVRSTIM (DEFORMABILNIM) THELIMA 7.5. Vanjsko optereéenje i unutrasnje sile Na svako tielo u prirodi djeluju od drugih tijela koja ga okewduju odredene sile koje nazivamo vanjskim silama. Te vanjskesile mogw na tjelo djelovati ili preko ppovrsine (nazivamo ih povrfinskim silama) ili neposeedno na eijelu mast (nazivann ih volumenskim, zapreminskimn sama). Povrsinske sie na tjetodjeluju na eijeloj njegovoj povrsini ili na jednom dijelu te povesine ine ovise o masitijela ‘Volumenske sile djeluju na svaki djelié tijla i, w vesini sluéajova, razmjerne 51 njegovo) masi (gravitacijske sil, sile ineecje). Zagrijavanjem tijcla javljaju ne temperaturna optereéenja, ali ona ovise o nekim drugin karakterstikarna lela, Viste optereéenja nosaéa, 0 kojima je bilo rijet u poglavlu (5.2.8), povrdinske su sile (povrsinska vanjska opteregenja) koja se na nosae prenose ili na vrlo malaj povrsini (kada govorimo o koncentritan sili), ili pak na odeedena) linji, (hada ‘govorimo o lnijskom optereéenju). Sile mogu djelovati i na eijelu vanjsku povrsina tijela (Cjelo uronjeno w tekuéinu). Navedene viste optereéenja nosata, ovisno o natinu djelovanja na nosaé, mogu, iazvati odredeni oblik optereéenja nosaéa, o gem je bilo rjeei uw poglavliu (73) U ovisnosti o svojem djelovanju u tijeku vremena, vanjsko optereéenje, bee ‘obzira na to o kojoj se visti optereéenja radi i koji oblik optereéenja nosaca ono izaziva, moze bit = statigho ii ~ dinamiho, 8 ovisno o naéinu uvodenja, vanjsko optereéenje mote biti statigko dinamicko ~ udaeno, Nakon spornaje o tome kakve vrste vanjskog optereéenja postoje, kakve abe like optereéenja nosaéa ona izazivaju i kako se wtjeca} tog optetecenja prenesi na tijeto, potrebno je razmotrti sto se dogada s tijelom na koje djeluje takvo vanjsko optereéenie. Tijelo je sastavlje med Koji djeluje uravnotezent nutrasnjih. (medumolekularnih) sila koji ne ofityje kakvo djelovanje na okolinu dok tijelo nije optereéeno. i sitnih materijalnih gestica ~ molekula Vaninko optetoenjeunatranje ile og isan vansog optrtna a) a el ono jie ween cna dia, 2g deteniane le megs se metisobne Uatonstugowh sinh eatin ine mast promjene anita i Trae ale nasvamo dopurokien umutanjn sla {one pote dok poo deformacia tijela. — U daljnjem ialaganja pod unutragnjim éemo silama razumijevati upravo tunutrasnje sile koje nastaju kao posljediea deformiranja tijela. 8. NAPREZANJE | 8.1. Ukupno naprezanje. Srednje naprezanje Radi definiranja pojma i veliine unutrainjh sila provest Gemo odredeno ray. matranic Noka je zadano tijelo, sl. 8.1, optereseno silama Fy, Fy,..., Py i neka tijelo pod djelovanjem tih sila bude u ravnoteti, sto anaéi da je deformiranje zavzéeno i da je tuspostavljena ravnoteza inmedu vanjskih i unutrasinth sila, Sika 81. Ravnotetadefrmizanog tela Zamislimo da smo tijelo ravninom 2 podijelili w dva dijela. Odstranimo li dio I, tada preostali dio I. mora takoder biti u ravnotedi Da bi promatrani dio I. bio. ravnotedi, pojavit ese unutrasuje sile 22 koje zamisiljamo da djelujn ma presje’noj povrsini R kao sto bi djelovale povrsinske sile jnmedu bilo koja dva neovisna tijeladto se dodiraju. Te povrdinskesile nadomjestaju itjeva) odstranjenog dijeta I na promatrani dio I njihova je reaultanta po praveu i veliini jednaka, a po smjera suprotna rezultanti vanjskih sila promatranog dijela 1, au svemu jednaka rezultanti vanjskih sila odstranjenog dijela I Raspored unutrasnjib sila po povrsini R 2a sada je nepoznat, Promatrani se dio [sada pod utjecajem vanjskih sila kpje na njega djeluju i unutrasnjih sila rasporedenih na povesini R nalazi u ravnotedi 20 _NAPREZANJE Votimo u ravnini elementarnu povrsinu AA i u njoj tocku O. Redukeijom nuteasnjih sila koje pripadaju elementarno} povesini AA u tocku O, dobivamo torzer kojeg fine glavni vektor AF i glavni moment Af Kyocient, al at @) nazivamo vektorsednjeg aapretana na elementarno} povrini A.A. Ako se provede sraniéni prijelaz tako da AA > O a da pri tome toéka O bude stalno anutar elermentamne povrsine A, tal je: . AF _aF ati Poe im Rada! all Aa (2) Graniznn vrijednost jy nazivamo vektor ukwpnog (totalnog) naprezanja u toeki za ravninu definiranu normalom ¥ . Apsolutne vrijednost py i pa vektora definiranihierazimna (8.1) i (8.2) nazivamo stednje naprezanje na elementarna} povriini A.A, ednosnio ukupno naprezanje wiki O. Menzitet unutrasnjil sila na jedinicu povréine nazivamo naprezanje. Dimen- zijn je naprezanja FL=® ar. Buduéi da opéenito vektor ukupnog naprezanja ji, nije kolinearan s vektorom normale i, on se moze rastavili na dvije komponente Komponenta na praveu normale naziva se normalno naprezanje i obiljezava s ny a komponenta koja ledi u ravnini presieka naziva se tangencijalno naprezanje i obiljezava s 74, Komponenta tangeneijalnog naprezanja %q mole se rastaviti na komponente dvaju medusobno okomnitih pravaca m il, Na osnovi ovoga, ut skladuy ssa sl 81, ila Pu = On H+ tam H+ Tat T, (8.3) pri gen su vi, 1 jedinieni vektori, Dalje je: Phe ontt; mee fim + (4) Pojam je naprezanja veran za totku i 2a presjeénu ravninu kror tu toéku, Na taj 'u jednoj totki imamo beskonaéno mnogo vektara jy od kojih svaki pripada jednoj ravnini. Skup svih tih vektora jy u Lotki O defini stanje naprezania w toj totki, Postavlja se pitanje potrebnog i dovoljnog broja podataka kojima ée stanje naprezanja u nekoj toeki biti potpuno i jednoznaéno adreteno, ‘Tenaotnapretania Jednadibe Naviers | Cauchyia a 8.2. Tenzor naprezanja. Jednadzbe Naviera i Cauchyja Kako je vidjivo na sl. 8.1, jednoj ravnini kroe odeedenu tozku odgovara jean vektor ukupnog naprezanja fy koji se moe rastaviti na tri komponente od kojih edna predstavlja normalno naprezanje, a preostale dvije predstavljaju tangenci- Jalna naprezanja, ‘Ako iz napregnutog,tijela izdvojimo clementarni volumen, sl. 82, dje sw die ‘menzije stranica dz, dy i dz, tada éemo imati ukupmo 18 komnponenata naptezanja. Neka je toeka 0, kao ishodiste koordinatnog sustava, seve triju medusobno ‘okomitih ravnina. Komponente naprezanja na ravninama, koje su paralelne spome- ‘nutim ravninama kroz totku O, imat ée odredeni prirast 2bog medusobnih udaljo- ‘nost tih ravnina, a u skladu s pravilom o pritastu funkeije w susedno} toéki, Ove su komponente prikazane na sl, 8.2. Sika 82, lementar parallpipedicdvojen ie napregmitog tila Postavljanjem momentne jednadibe 28 08 21 koja prolaai sredistem paralelo- piped, a paralelna je osi 2, dobivarno: (+ ty) ae ada (c+ 222) ty Na osnovi ove jednadabe te analognih momentnih jednadabi za os yi z1, dobivamo: (85) am NAPREZANIE Zakljucuje se da su tangencijalna naprezanja u dvjema medusobno okomitim rav fnama jeduaka i usinjerena prema njihovoj presjeénici ii pak od nje. Tangencijalna ‘su naprezanja konjugirana naprezanja, Tz uvjeta ravnotete svih sila na praveu osi 2, uzimajuél w obzir i djelovanje volurneaskih sila Kojih su komponente X, ¥, Z, dobivamo: Dheao (cr Mt een) tte (40 2B ty) ded [Na osnovi ove jednadabe hosts, ial: saalognil ravnoteznih jednadzbi svih sila na pravew ost oe, Arey Ores ie ty ta ** aye br de ae tY= (8.6) One Oo or a +7 Jednadabe (8.6) pornate su kno Navierove jednadzbe ravnotede napregn- tog tijela, One su vera izmedu naprezanja i volumenskih sila. ‘Tenzorski je zapis Navicrovih jednadzbi (7) ig + Xe Kako je vidljivo, od 18 komponenata naprezanja koje djeluju na clementarni pa- ralelopiped, samo je fest raaligith komponenata jer su istovrsne komponente me- Adusobno povezane na osnovi pravila o prirastw funkeije w susjednoj toeki, a, ositn toga, tangencijalna si napreeanja konjugirana kako je to prikazano izrazom (8.5) cvet se skalara, tj. devel komponenata naprezanja mode sloziti w kvadrat mati hoe hs foul [* * =]: 8) ‘a nazivamo je matricom lenzora naprezanja il, krage, tenzorom naprezanja. Mac trica je tenzora napezanja, usimajuél u obzir iaraz (8.5), simetriéna u odaosu na, slavnn dijagonalu, Nacsnovi ravnotede sila na praveu osi x napregu 51.83, usimajucl da je 1 = cosa, n = cos, r= cos, dobiva se: r= (ne + domedA = (00-4 dae)A coma (tye + tye) A088 ~ (toe + ree) Acos y+ roga clementarnog tetraedra, ‘Tenor napreaani. Jediie Navierni Canchyia 239 nee (bme.be er |. naprezana arom bre hatte © ceetoe * Sika 8.8. Flomentard teradaeindjen x napregntog tila (Laan) Pri tome je X komponenta volumenskih sila na praveu ost 2, dok je dh najkraga tudaljenost ravnine ABC do ishodista O. Na osnovi analognih ravnoteéaih jednadzbi za osi y iz, konaéno je: Poe = Gal + Tey + tear = 0 Poy = tyel boym bryan = 0 (39) Pu alt nym boar Jednadzbe (8.9) poanate su kao Cauchyjeve jednadibe i omoguéujn natn da s pomno- 4 Sest komponenata naprezanja za tri medusobno okomnite ravine promatrano) toeki odredimo naprezanje za bilo koju ravninu kroz th toeku, Cauchyjeve su jd nadabe jednadabe veze izmedu tenzora napreaanja i ukupnog waprezanja, Osi u skalarnom obliku (8.9), Cauchyjeve se jednadibe mogu napisati u tenzorsko} 0 eel Pry = uly (8.10) vekoj toeki definirano je kad su poznati svi vektori ukupil nae prezanja ji. Buduéi da se naprezanje na proiavolinoj ravnini kroz odredenu tocku ‘mote odrediti ako su poznata tri vektora ukupnih napreeana (Sest komponenata) i to za tri medusobno okomite ravnine kroz tw toéku, to je stanje naprezanja u tnckoj totki odredeno tenzorom naprezanja (8.8), koji je simetrigni tenor Il. red ‘Tencor naprezanja oblika (8.8) odreduje prostorno (troosna) stanje naprezanja. Pri rayninskom (dvoosnom) stanjut naprezanja postoje éetiei komponente (ti razlitite) naprezanja. Kod linearnog (jedaoosnog) stanja naprezanja postoji jedna kompo- nenta naprezanja, Tenzor naprezanja mote ge pisati is ponnocu glavnih naprezanja pri €emu u kvadratno) shemi oblika (8.8) postoje samo na glavao} dijagonali tri, ‘va, odnosno jedno glavno naprezanje, Tangenciialnih komponenata naprezanja, nema jer su one w ravainama glavaih naprezanja jeduake nul Stanje napreeani ‘Tensor naprevanja kao simetriéni tenzor IL. reda, kojim je stanje naprex 1 neko} toeki tijela potpuno odredenio, mode se rastaviti u dva dijela: sferni i devijatorski, Na taj se natin | zadano stanje naprezanja moze rnzdvajiti uw dva sastavna stanja naprezanja na sljededi nadi s1+193) (a) (ois Pri tome jes [ous] ~ matrica tonzora naprezanja [o8] - matrica sfornog dijola tenzora naprezanja [SB] - matriea devijatorskog dijela tenzora naprezanja, Koristeéi se glavnim naprezanjima umjesto kemponentat (8.11) moze se napisati w oblik: 0 0) [om 0 0) [a-m 0 0 feul=]0 a of=]0 m afef 0 me 0 | er o 0 a) Lo 0 mw) | 0 0) esnev a naprezanja, iaraz Shematski priks ira (8.12) dan je na sl. 8A Ss 4a See 42a 4 4 ana “= sia 84 Stara ss pro tome atta (13) stednje normalno naprezanje. BBlementarni je paralelopiped oko neke tozke napregnutog tijela uzet s rubovima paralelnim glavaim naprezanjima, pa prema tome, na njegove stranice djeluju samo Slavna naprezanja 0), 02, a3. Pojam glavnog naprezanja objasnjen je u poglavtiu (11). Takav paralelopiped prikazan je na ljevo) strani sl. 8.4, a njemu odgovara tenzor naprezanja prikazan na lijevo) strani izeaza (8.12) Prvo od sastavnil stanja naprozanja prikazano je na sl. 8.4, prvim paralelopi- pedomn na desnoj strani. Njemu odgovara prvi tenzor na desnoj strani izraza (8.12), ‘2 on zapravo predstavlja jednoliki (hidrostatski) tlak, 8to znaéi da se oblik tako nnapregnuta paralclapipeds ne mijenia, veé se mijenja njegov volumen. Ovaj se dio Tenzornapeetanin. Jeddah Naviersj Cauchyia ns tenzora naprezanja kojim je opisano ovo stanje naprezana naziva sferni dio tenzora hnaprezanja ili sferni tenzor naptezana. Drogo od sastavnih stanja naprezanja prikazano je drugim paralelepipedom ddesne strane na sl. 8.4. Odgowara mu d strane faraza (8.12), i on Predstavlja stanje naprezanja kada nema promjene volumena, veé samo promjena, oblika pralelopipeda. U ovom je, naime, slucajn, uzimajudi w obzir teraz (8.13), 2broj dijagonalnih clanova jedak nuli. Ovaj dio tenzora naprezanja naziva se de Vijatorski dio tenzora naprezanja ii devijator naprezanja, Principijelno znacenje sfernog, odnosno devijatorskog dijela tenzora napresa: nla, objasnjeno jeu poglavlia (16) Teraz (8.12) moze se s pomoéu komponenata napteranja napisati ovako tu -[f z 2)-{ ° a]. [se ota 3 te ty @ J [0 0° oy nen ey pri femu stednje normalno naprezanje inosi op toy ter —s PRIMIER 8A Stanje maprezanja u uckoj toéki zalano je tenzorotn naprezanja: 6 8 wa=[s 6 4] wry thd Nagi veliginn i pravac ukupnog naprezanja gs, veliginy normalnog napreza- hia on i veliginu tangencijalnog (posmieiog) naptezania r. w ravnini koja probiei ‘zavlanom totkom, a normala koje s koordinatnim osima zatvara kutove dij ko- a L 3 i 2 i U skladu s iarazom (8.9) komponente ukupnog I me] fuses ) [-: ] - [2] wry med” [ant MPa] tet ukupnog sana je Pa = yoke +18, + Fhe = U,T4IMPa} Kosinnsi pravea ukupnog naprezanja iznose: cos ap, = 608) ofp, = ON] = c08'tpe = c08(Fas Normalna naprezanje ino ball = ou)" = Would = = 4,66 MPa a [os] simetsiéna, za nju veiedi [oy] = [ou] Vrijednost normaluog naprezanja takoder je moguée dobiti na nai 7m = Paz 080+ Pyy C08 + Pre COST Posmigno naprezanje ianosi: ta = Vek =a! = VUTAA GE = 10,7 MPa 9. DEFORMACIJA 9.1. Pomak, duljinska, kutna i volumenska deformacija Pod utjecajem vanjskih sila elastiéno se tijelo giba i deformiea pa mijenja svoj polozaj, oblik i volumen Vektor koji spaja pocetni i konatni polotaj neke éestice tijela naziva se vektor pomaka. Promatrajmo tijelo A, sl. 9.1, na koje djeluju vanjskesile Votimo w tijelu toeku M iw njezin okolin tock vektorom pomaka & fy NN. Pomak tozke M dan je Sika 9.1. Vektor pom U opéem sluéaju pomaci su raalititih toéaka medusobno razlititi, tj. vektor pomaka je funkeija koordinati 2,42) (ay Vektor je pomaka, kao i svaki vektor odreden svojim projekeijama na koordinatnim FS He.ys2) = wesw 2)e+ oF, y,2)7+ wley,2)e (9.2) Smatra se da je deforsmacija infiniterimalna i kontinuirana pa. komponente uu,v,w vektora pomaka # moraju biti neprekidne, jednoznatue i diferencijabilne funkeije koordinata 2, y i= Deformacija se tijela mode opisatitrima medusobno neovisnimn funkeijama ko- ordinatnih tofaka koje predstavljaju komponente pomaka, Eksperimenti pokaruju da je deformacijatijola u nepostedno} vezi s njegovimn nepreranjem, a moze se vidjeti da se izmedu komponenata pomaka jedue toeke 1 naprezanja, Razmotrimo deformacije viakana aksijalno optereéenog stapa, s1. 9.2 njoj ne mote uspostaviti nepostedna veza, Sve tocke lijevo i desno od sredignje totke M na stedignjenmn vlakuu imaju odredene pou wen toga vlakua, tj, na pravew aksijalne osi su pomaci (ptoduljenja) to veéi sto su tatke M, udaljenije od sredisnje tocke M. Drugim rijecina, stedisnji presiek (presick po osi y) ostaje na svojetu mjestu, sve njegove tocke, osim stedignje totke M, imaju pomak okomito na uzduinn os, ti. na praveu ost y. Sve totke drugih presieka, osim toéaka na uzduinoj os, imaju pomake ina pravew aksijalne osi i okomito na nju, Eksperimenti pokazuju da je naptezanje w svim tofkama stapa jednako, ¢ nnaprezanje je Stapa homogeno. Proizlazi da se iamedu stanja naprezania (koje je 0 svimn toekama stapa jednako) i komponenata pomaka (koje su razligite za eazlcite totke) ne moze uspostavitiizravna vera Osim s ponioéu pomaka, deformacija se mode opisati i drugim veiginama koje ddaju nepostedan uvid w stanje deformacije w okolici neke tovke. Te veligine su sacije (dljinske deformacije) i klizanja (Langencijalne deformaetie) Neka je { duljina imedu dviju togaka tjela na njegovo) ueduinoj osi. Ta uljina mode biti i izmedu dviju krajnjh tozaka stapa, Keorijent 5°, tj. kvo- cijent produljenja rezmatrane duljine £1 nje same nazivamo srednje produljenic ‘Ako ramatrana duljina 1 izmedu bilo kojih dviju toéaka teai k nul, tevit 6 i AL prema nui, dok ée kvoejent 5" (srednje produljenje u okoieipromatrane tozke) tediti prema graniénoj vrijednosti koju nazivamo duljinska deformacia (dilatacia, specifiéna normalna deformacija, relativno produljenje ii skraéenje) Al 3 = fim (9.3) sj vena deforma 230 ‘Ako je promatrana duljina na praveu oni, tada ée za sluéa) istoga vlaénog, ‘optereéenja duljinska deformacija predstavljathrelativno skraéenje, ¢. ona je ra aliita po predanaku od prethodno razmatrane duljinske deformacije, al je eazlitita i po vein Duljinska deformacija, dakle, ovisi o pravew kro zadanu toeku, odnosno to je ppojam veaan 24 pravae kroz zadanu tozku Kod aksijalno vlaéno optereéenog stapa eksperimenti pokazuju da je duljinska deformacija ovisna samo 0 praveu, a ne o veliini promatrane duljine i polozaja pravea, tj, duljinska deformacija ovisi o praven, a no o polozaju toeke na njen Na taj je naéin uspostavljena izravna vera iamedu stanja naprezania i defor tmacije jet je normalno naprezanje na praveu osi = za razmatrani stap jednako za svaku foeks stapa, ai duljinsks je deformacija takoder jednaka za sve totke Stapa Dosa sino ustanovili da je duljinska deformacija ovisna 0 praveu, ali da je Jednaka 2a sve Loeke na promatranome praveu lina njemu paralelnien praveima. Za poanavanje deformacije 1 okoliei tozke potrebni su nam podaci o promi duljine izmedu bilo kojih dvija tofaka na svi praveima kroz zadanu tofku, ali i podaci o promjeni kuta jzmedu tik pravaca. Kutna deformacija (tangencijalna deformacija, klizanje) definira se u odnosw va dva medusobno okomita pravea i ierazava odos za Koji ce se promijeniti pravi Jkut medu tim praveima, sl 9:3, Sika 9.3. Kutna dformacia = lim(4OAB~ 30,4,83) (oa) Skup svih duljinskih deformacija i avih klizanja za sve moguée pravee kroe zadanu otk, defiira stanje deformacije u toj tozki Stanje deformacije pojam je vezan za totku. Volumenska (obujatnna) deformacia izealava relativmy promjenu volumena, 7 (95) Analogno homogenom stanju naprezanja, govorimo i o homogeno} deformaciji kod koje je stanje deformacije u svim totkagns tijela jednako. Pod ravnim stanjem deformacije razumijeva se ono stanje w kojemu su pomaci paralelni jednoj ravaini. 200 DBFORMACIIA 9.2. Rastavljanje deformacije kao skupa pomaka na translaciju, rotaciju i Cistu deformaciju Katkad se pod! deformacijom u siren smisht rijeét eazuinijeva skup svih po maka tofaka tijela koji nastaju pod uljeeajer vanjskih sila, Skups tik poraka pripadaju pomaci tocaka tijela koji nastaju zbog translacie i eotacije tela, pri fein se medusobne udaljenosti estica tijela ne mijenjaju, be pomaci kojb opisuju promjenu oblika i volumena tjela, pri éemu se mijenjaju medusobue udaljenosti festiea, Za eazliku od deformacie w sireina smisha rijeti, ova se protnjena oblika i volurnena naziva dista deformacija Rezultirajuti se pomak, predstavljen vektorom potaka 3}, koji je sastavtien ‘od skupa pomaka i opisuje deformaciju w sirema smishi rijeti, moze pokazati na sljeded atin AB AE (9.6) pri gemu je 5 pomak zbog translacije, 5 pomak zhog rotacie, a S41 pomak bog iste deformacije Uotimo oko tozke M, sl 9.1, djelié tijela I proizvolina oblika koji obubvada i totku N u okotici tozke M. Taj djeliétijela motemo amisiti kao izdvojeno tijelo koje trpi odredenu deformaciju. Zhog djelovanja vanjskih sila na ejelokupno tijelo, prijeciée taj djelié 1 u svoj novi pologaj IL. Taj prijelaz djlica Iu polofaj M, koji sada promatramo kao malo indvojeno lijela, rarmatrat emo na osnovi promnjene koja se zbiva sa spojnicotn MIN = dr Prijelas promatranog djeliéa ig polotaja I u polega) It mode se opisati kao da ‘on translacijom prijete w polozaj M'P, zime je tack M presla w M’, a Locka N a P. Translatorni je pomak, dakle, predstavjen vektorom pomaka tocke M, tj. = & Rotacijom oko totke M (koja je sada u polovaju M’) spojaica dr = M’P prelazi nna pravac dr’ = MIN’, a zatin Zistom deformacijom veligina NM (koja leti na praveu M'N’) postaje de’ = M'N’. Opisane translacja i rotacija mogu se zamijeniti rotacijom oko trenutnog pola rotacije, Vidljiva je da se vektor polotaja lotke ne ‘mora poklapati s njesinim prijedenim putem Analogao osnovnom pitanju iz analize stanja naprezania, i ovdje se postavia ‘osnovno pitanje w analiti stanja deformacie, koje gla Koliki je potreban i dovoljan broj podataka za odtedtivanje stanja deformacije 1 odredenoj to&ki tjela, tj. potreban i doveljan broj podataka kojima su odredene duljinske i kutne deformacije za proinvoljne pravee kroz vadan tock, ‘Vektor pomaka totke N, mnote se pisati ovako: Acmiture mk on tormanin 244 Rastarlianicdeformacie Kaw supa poaha na transla oti Buduéi da smo pretpostavili da su pomaci nepeekidne funkeije koordinata, 2a pomak J totke N, koja je w okolieitocke M, modemo pisati:_ eg ay Bae os anit dat Favs 5 jet se vriiednost neprekidne funkeije w dyjoma bliskim todkara razlikuje 2a mal veliginu koju aproksimativno modemo aamijeniti totalnim difereneijalom funkeje. Uximajuéi w obsie iaraze (9.2) i (9.7), iarax (9.8) mofemo pisati ovako: a ou, au subdues ud Fda k oe due Bede Or og Oa, OY + pede Ody t 3 de (9.9) oy Oe ow 5, wg, Ow jw = wt Oe dt dy + +4 Bett Gy Ut Fe 1 dobivamno komponente pomaka tocke Nu oko tozke M Prije promatrani djelié tijela {koji jezbog optereéenjatijela presao iz polozaja 1 u polozaj Il, na opisani nacin, bio je podvrgnut deformaciji odeedeno} izrazima (8.9). Prvi dio w izrazima (0.0) predstavlja zajednighi pomak s tockom M svih Aogaka djeliga, a drugi dio predstavlja relativao pomicanje tofaka djeliéa prema toeki M. U tom, drugom djelt iaraza (9.9) sadezane su rotacija i éista deformacija cestica rarmatraniog djeliéa Taraze (9.9) napisat demo w sljodeéem obliku au de, On ae ar * Oy de * Be ae a av de. Ye wy 9.10) ay de . 19) ww ded dy iat aya odnosno u obliku matriénog produkta: au au fy [may |_| ae ae aE) | ae ae 9.1y w{3} ae oan) 7 Yow aw oe Oy ili na nadin (0.12) 20 DEFORMACUA ‘Tenzor [2] sligan je tenzora naprezanja (0), ali nije simetrican, a sadeii rotaciju i deformaciju razmatranog djliés, odnasno tijela opéenito, U jerazima (9.11) 1, mi kosinusi su kutova: a m= Vacca, + 087 (9.13) ar ‘Tenzor [Fj] mote se rastaviti na simetrién’ i antisimetriéni dio: ay (oy) Pri tome jes: “s+ eGl= | 4 (35+ 2) (9.15) 1G@ (0.16) (arr) odnosno razvijanjem: dw dy _ dw (018) eo hy Usporedbom iaraza (9.18) s izrazima (9.15) i (9.16) dobivamo da antisimetriéni tenor predstavija distu rotaciju. Buduéi da rotacija tijela ne utjese na njegovu de- formaciju, zanimat ée nas samo simetrién tenzor koji predstavlja fstu deformacij Stoga éemo u dalenjem razmatranju simetriéni tenzot dan izeazom (9.15) naaivati tenzor deformacije i abiljedavati ga sa [, Vera nme komponenata pomaka i komponenata defonnacie 20 9.3. Veza izmedu komponenata pomaka, i komponenata deformacije Radi jednostavnog uspostavjanja vere iam komponenata pomaka i kom ponenata deformacije, razmatrat, emo promjent duljina stranica i kutova osnoviee tijelaoblika paralelopipeda na koji djeluje vanjsko opterecenje, sl. 9.4 Sika 9.4. Dilatacie Mina Osnoviea paralelopipeda ABCD deformira se tako da poprimi oblik A'B"C"D", le sl 9.4. vidljivo je da je: WW=KB= az, ND=AD= 4 uzimajuéi w obsir da su postiedi male deformacije, mozemo pretpostavit da je: ww Duljinska je deformacija defiairana izrazom (9.8) pa, u ovom sluéaju, dobivamo: - ou ware am det ede— ee odnosno: au DEFORMACIIA Analog se odtedaje dns deforma ina peau ot: pa aka djs deforma Glaivn podijenjn, date specitne normale dec) ane ow oe on" oy oy aw a (9.19) Osim promjena duljina stranica koje su opisane duljinskim deformacijama, nastaje { promjena pravog kuta izmedu pojedinih pravaca. ‘Ta promjena (smanjenje) pravog, uta naziva se klizanje (Kutna deformacija, tangencijalna deformacij). Prema sl 9.4, pravikut (A'B'D’) postao je oitar (A’B"D"). Taj je ut defniran skalarnim prodkton: (AB AC) sin ey © toy 1a |AC% Jednostayno se, umjesto uvrstavanja. v# Jkutna deformacija mote odrediti ovake: vdnosti u igraz 2a skalaeni produkt, Yer (9.20) Prema sl. 9.4, inazi , BeBe tam yey © 7ey = ERT = ewe gt = DID! tana, © = Sap Buduéi da je ey 11 ey 1 slijedi da je: oe, Oe 1 by Oe Analogno se odreduju i ostale kutne deformacije, tako da, napokon, one iznose: au, dv be, ow ter = yt geste ee yess (921) ‘ean and valumeneksdeformacie i dljnih deformacion m8 9.4. Veza izmedu volumenske. deformacije i duljinskih deformacija Promatrajmo paralelopiped éije su stranice dz, dy, d2. Zbog djelovanja van} ‘skih sila, nastat ée deformacije stranica i kutova. Kada su postijedi male defor- ‘macije, njihove kvadrate i medusobne umnoske modemo zanemariti. Takoder zane- ‘marujemo utjeca} kutnih deformacija jer se visina clementa neznatno mijenja. Neka su de+-du, dy + dv i dz + dw stranice paralelopipeda nakon deformiranja, sh, 9.5. Sika 9.5. Volumen dilatacia Prema izrazu (9.5), volumenska (obujamna, zapremninska) deformacija ienos: av v (ae + duy(ay + dv)(d - te dyd enty beyte beste + Eeeyee ev see beyt Zancmarajuéi vrijednosti medusobnih umnofaka duljinskih deformacija, dobivam: ev eee te tee (9.22) 26 DEFORMACA 9.5. Tenzor deformacije Tamedu izraza iz stanja naprezanja i izeaza ix stanja deformacije pastoji pot- pun matemati¢ka analogija Stanje je deformacije, w opéem sluéaju, u svakoj tocki ravligito, tj. to je pojam, vvezan a tozki. Stanjem deformacie w neko} totki nazivamo skup svih duljinskih deformacija (ilatacija) i svih klizanja za sve moguée pravee krot tu tocku, Stanje je deformacije, meutim, w nekoj toéki adredeno poanavanjem ki nente deformacije za tri medusobno okomita pravea kroz tw tofky, uz wyjet da ti pravei ne lege istoj ravaini ‘To mati da se na osnovi ovakva poznavanja komponenata deformacije 2a spomenuta tri medusobno okomita pravea kroz neku taéku mode odtediti dilatacja na bilo kojem praveu kroz tu toeku te Klizanje izmedu dvaju okomitih pravaca kroz tu tozku Veé je reteno da je stanje naprezanja tenzorska veligina koju je moguée opisati 's pomoéu tri vektora ukupnih naprezanja (odnasno devet komponenata napreza- tuja = Sest razlititih) za tri medusobno okomite ravnine kroz neki toeku. Na os novi analogije zakljucujemo da je i stanje deformacije u togki tenzorska vei¢ina, ‘odredena simetrienom matricom sa gest medusobna neovisnih skalarnih velifina, 4 kkomponenata deformacije na praveima koordinatnih osi, Tako dolazimo do pojma ‘matrice tezora deformacije, ih kraée, tenzora deformacije koji je veé peje definiran inrazom (9.15), a motemo ga pisati na sljededi natin ou, dw a: * Ge, +) 1( au L (du oe 2 (>, 1 ow 2 = «limb fe ftw te 1 1 =|gme 6 da 2 pu % 5% (23) yu glee Inraz (9.23) moze se napisati i ¢ pomoéu glavnih dilatacija: a 0 0 tate[8 e ‘] (92 00 6 “Tenwor deformarie or ‘Tenzor se deformacije, analogno tenzoru naptezanja, moe rastaviti u dva di- Jela: sferni i devijatorski, kako je dano izrazom (9.25): teal Trax (9.25) pisan preko komponenata deformacije iagleda ovako: Loa 1 1 ty pte ple pte 1 i em 0 0 dive cA tvef=]0 co Of +] bays cco dave 2 2 o 0 ew) |? 2 41+ le Lok i i lee pt ee yt pty (8.26) i pisano preko glavnih dilatacija 4 0 07 feo 0 0 o Oe Of=]0 « 0] + ° (9.27) oo a} loo 0 0 se, U iarazima (9.26) i (9-27) ¢o je stednja duljinska deformacija i iznosi: 69 = 5 (ee Hey Hee) = 5 (er Hen te) (9.28) ‘Sferni dio tenzora deformacij (il sferni tenzor deformacije) daje deformaciju koja se sastoji samo u promjeni volumena bez promjene oblika, a devijatorski dio tenzora deformacije (ili devijator deformacije) daje samo promjenu oblika bez pro- imjene volumena. Ovo ialazi otuda sto su kutne deformacije (klizanja) kod sfernog. tenzora deformacije jednaku nuli pa stvarno postoji samo promjena volumena jer ‘2 kutovi elementa ne mijenjaju, dok je kod devijatora deformacije 2beoj dijagonal- nih anova, koji daje volumensku dilataciju, jednaku nul, Sto znaéi da ne postoji promjena volumena, | komponente naprezanja i Komponente pomaka, a jednako tako i komponente deformacije u nekoj tozki ovise o orijentaciji koordinatnoga sustava, ‘Ako su koordinatne osiy,« tangenta i normala za neki popreéni presjek nosaéa, I. 9.6, tada su osi §, ¥2arotiranoge koordinatnog sustava za kut p takoder tangenta i normala kosoga presieka koji s popreénim presjekom zatvara kut y. ye \ne Slike 9.6 Zarotran hoodia suataw 218 DEFORMACIIA “Tentordefermacie ae ‘Ako ponnajemo komponente tenzora naprezanja, oinasno tenzora deformacije 1s nekoj toeki koje st definirane 2a koordinatni sustav y, 2, modenio ¢ pomoé Jaraza 2a transformaeiju odeediti komponente naprezanja, odaosno deformacije za aarotirani koordinatni sustay J, ¥. Ierazi za transformaciju dobiju se razmatranjem ravnoteze promatranog clementa w odnosu na koordinatni sustay J, 7. Tako, na primjer, pornajuéi komponente naprezanja na praveima osi y, ¢ i njihove peojekeije nia osi 7, 3, dobivamo i normalno i tangeneijalno naprezanje na kosome presjcku, thon a Promatrajmo paralelopiped, sl. 9.7, xa koji treba odrediti duljinsku deforma: ciju éq, Ui. deformaciju na praveu njegove dijagonale. Bee thm tae Bs. Yoi Se AUG Po Ym) ‘tka 9. Us iaear a dilatacu a pronsuljnome prascu Tabor promjonevolumena Razmatrajmo najprije promjenu volumena paralelopipeda bez promjene oblika i neka su produljenja stranica Adrsdu, Ady=dv, Adz =dw Nakon deform anja ina (d+ Ad)? = (de + Adz)? + (dy + Ady)? + (de 4Adz?, (9.29) Zanematujuéi male veliine drugog reds, imamo: 42d Ad = de? 4 2de Adz + dy? +2 dy Adyt ds? 42ds Adz. (9.80) Buduéi da je det 4 dy? 4dz?, dobivame 4 Ad = dz Adz + dy Ady + ds Ad= (931) -ansformacijom izraza (9.31) slijedi (ST E(B) AGT AE om a odnosn: fun = Fe 608? an +64 £08" By + 65608? (0.3) Tarasom (8.39) odredena je dljnska deformacija na peaveu i kaa su Rlizanja Jed al Razmotrime sada promjenn oblika paralclopipeda hea promjene volumena. Na ‘osnovi sl. 9.8, smatrajuéi kutne deformacije malima, dobivamo: va Ukupni pomaci po koordinatnim osin jes aay + ae deriy tery, (9.34) ay ilar, akon deformiranja isla (4-4 A? = (de + w+ (dy + 0)? + (de + 0)? (035) Zanemarajuéi male veiéine drugog rea i usimajuéin abzie da j det + dy? + de? obivamo, > de Ad= dew dy-v 4} de-w, (9.36) 280 DEFORMACUA ‘Ako se u izraz (9.36) uveste vrijednosti dane izrazom (91.11), dobivam: aad = da(dyn, + der!) + dulderty + dere) + da(darge + dere.) = = dedytey + dzdyyye + dedeyes codnosno 4 n= Be gon con ye meson Hee OE — ) Tarazom (9.37) odredena je duljinska deformscija na pravew i kada sw duliinske deformacije na trima medusobno okomitim pravcima (koordinatnim osima) jednake uli U shuéaju male homogene deformacije, rezultirajuel se pomact i rezultirajuée doformacije mogu dobiti prineipom superpoxicie. Rezultirajnéa duljinska deformacija eq na pravew (dq, Ban) keow zadann {ozku za koju su poznate duljinske i kutne deformacije na trima medusobno oko: ‘mitim praveima, ueimajuéi u obzi izraze (9.33) i (9.87), iznos: En = £00084 a + 64 608% By + £5 608? I + Yey 608 An 608 But (9.8) Fy 008 608-95 F Yox C08 Fy £08 Analogno tome, kutna deformacija izmedu dvaju okomitih pravaca Hi(%n, BT) i (in Br ra) ies 1 pee 608 08g +6 £05 08 F608 Cg + +5 teyle05 09 £05 By + £08 dm £05 Hy) + 95 5m + £05 C0879) + 1 + recent cota + 08 08) (039) Incas (8.38) (0:9) w marino oblik gla én = [n] fess] ln) | (9.40) feis}im) i ZI ri tome jesu: Alok je fej] danoiarazom (0.23) “Temanedeformacie a PRIMIER 9.1 Paralelopiped, sl. 9.7, ma steanice dz ‘mm. Nakon eforn paralelopipeda duljine njegovih stranica su: ay = roan, by 8.9076 mm. Kutovi ostaju nepromijenjeni. Treba nai promjenu duljine dijagonale 0) Dali mm, dy ke deformacije stranica su ddok su prema uyjetima zadatha kutne deformacije: Yee Sy ee = Daljina dijagonale je: d= VetP A= VPP TE s V50mm, a njetin je pravac definiran vektorom: FI(c08 a, £08 Bn, 608-9) ri tome jesu Duljinska deformacija, prema ieeazu (9.88), iznosi En = Ep 008? ag + £y COR? By +65 008? Yu 10-3 (S5)' 010-109 (2,)' +-06-10- (A) = ose Promjena je duljine dijagonale: . Ad = de, = V50-0,3968- 10-% = 0,00238 mmm 9.6. Odredivanje komponenata pomaka na osnovi komponenata deformacije Na osnovi poznatih komponenata ponaka: weanens) veMens) wale, ‘odredujemo komponente deformacije dane izrazima (9.19) i (9.21), a one las er ange Ga aR av a aw |, du dey = Get ge WF t= Fete “Te komponente deformarije Eine tensor deformacije (9.28) U tehnickoj se praksi éesto postavlja obratan zadatak, tj. na osnovi por natih komponenata deformacije ¢, jer potrebno je odediti Komponente pornaka UV ovom sluéaju integracijom sustava od sest parcijalnil diforeneijalnih jed- nnadlahi (9.19) (9.21), koje predstavljaju komponente deformacije kao jednoznaéane funkeijeod (z, y,2) treba odrediti wu, w kao jedncanaéne funkeijeistih koordinata, ne moze biti zadano potpuno proizvolino problem intogti- Odito je da Sest. funketia ex. Riegenje se ovog.zadatka, kako éemo poslie vidjeti, svod anja totalnib (potpunih) difereneijala Kako je pomnato ia matematike, miédan idovoljan uvjet da bi krivulja integra: [ries aay ras, (oat) -dnostruko suvish toeki M(z n podrucju, ovisio ane 0 putu koji us kojom su P, Qi neprekinute fu to} totki M(x0, 20 samo 0 pot ih spaja i koji leat u tom poddrugju, jest da postoji takva funkeija p(x, y. 2) kojoj bi totalni diferenejal bio podintegralni iaraz: dp = Pde+Qdy+R (9.42) je su , P Qe (9.48) ay Oredivane homponnat pom na oa komponenata deormacije 258 1 integrala (9.41) jest, dakle, postojanje funkeije dredit éo so integeiranjem izrazn (9.42): Ovakav uvjet neovisnosti kriv (2.1.2). Punkeija ply, sens foe, a+ fQtennsidnt f Reom2)de+0, (248) 4 uyjetintegrabilnosti sastoji se od triju jednadabi koje moraju biti istodobno zadovoljene: ap _0Q oP aR 3Q_ an oan By de’ Boe! Oe = By! (0.45) uz dodatni uvjet da su te parcijalne derivacije nepreki Integracijska se konstanta Cu iarazu (9.44) odreduje na osovi granignog uayjeta da je, na primjer, = go u toeki.(z0, 0, 20) Da bismos pomoéu iaraza (9.44) odeedil funkeije ules 2), (eth 2) i m(2) 942), trcha najprije naci njihove parcijalne derivacije Postupak je sljededi Odtredivanje fankeije w= ulz,y.2) 1. jeduadabi (9.19) shied au e (9.463) au oy, Buduéi da je ta derivacija funkeija koordinatn (2,9 iaeaz (9.44), 2. Parcijalna derivacija © = Q ne mote se ix iaraza (9.21) ode ineavno, ) mode sein nju primijeniti or De, aw aa Oy au my uy 4 dee Oe Oy a ast DEFORMACLIA 'S pomoéu izraza (9.44), a uz vrijednost (a), nalazime: [2t8)f(6) [8 dus] ger Oy vt (0.400) 4 Pine diva BE Rd een 2(@ed (Bt 5: (az) a (ae) = a 8 (aw 8 (aw 1 [Arey | Otce * OY a Ou) 1 [te z i (ae) = a (oe) =2 [P+ Be -E] ° £(B)-o-B)-"-2(G)> 1 ovdje s pomoén izeaza (9.44), uz vrijednost (b) siedi: au Dey, Sree _ dae af oe ty ah at Oy -%] wf Fe (400) atom tom cee pres dere 2%, 2 tne w= lee mote se odrediti i sama funkeija w [toe fie] Ji e+e (om Odredivanje funkeije » = v(2,y,2): 4, bn inraaa (9.21) shel ule, av au ete (0.48) wy Vriiednost 2 odrecena je ierarom (9.486) ednost 5 otedena je inrazom ( 5. In inraza (9.19) dobivamo: 5 (9.480) ‘dretivanic homponenata oma na oanow komponenata deface 255 6, Parcjatna derivacia 2 odeeduje se a aljededi nazi & 2 (0) _ 2 (o0)_ 8 (Ou) _ Bry 0 az (se) = ae (ae) = ae (os) = FE a 2 (0) _ a 5 a =a (%) =F © be (=) S pomoéu ieza (9.44), un vrijednst (cna ov oe} ‘Oey [exe e] bs Ele fl par By) sy (ott) ou a», Nation so tee parce derive 98, 2 5 Stank w = wea) rote se ode i sama fankej © pov t j fav a vensy= f Bare [ [% HY] dees. 049 cenor= fagser {E5], of EE,, * oe) Odredivanje fankeie w = w(e,y2) a iasn (9.21) alan 1 eae — [3] (9.508) Bay, (0.508) 0. Mee (oan au ow , bw Bust da aut ove odrtene pare dvivace M2, SY j 22 tune (2, 1,2) mode se odrediti i sama funkeija w: wooo fete [EB] ofl] ere om 286 DEFORMACIIA Vrijednosti C',..., s konstante su integracie. Dio pomaka koji ne pripada doformaciji vee kretanju (rotacija i translacija) elastienog tijela kao keutog ti ‘mote se eliminirati, Uzimanjem koordinatnog pocetka u toeki tijela prije deforina lie jest 20 = yo = 29 = 0 paje Ce = 0 pau time ponistene translacie Nadalje, wz uvjet da element osi = sadedisvo) pravae w tijelu, tj, 2a tozku (0,002) ‘mora biti u = 0, v= 0, climinirana je rotacia oko osiz iy. Uz ujet pak da element Faynine zs ostane u toj ravnin, tj, x tok (de,0,0) mora biti v =O, elimin ip trotacija oko osi e. Takvim uvjetima, sve su Konstante integracije jednake 9.7. Saint-Venantovi uvjeti kompatibilnosti komponenata deformacije Kako je reteno w poglavju 9.6, u tehnici se éesto postavlja zadatak odredivanja Pomaka totke na osovi poznatih komponenata deformacije u toj Uorki Da bismo nasi pomake u, v i w s pomofu izraza (9.47), (9:49) i (9.51) koji su jednaki izrazu (9.44), potrebno je prije toga odrediti prve parcjalne derivacije funkeija tv, w prema ierazima (9:46), (9.48) i (9.50), Odredivanje funkeija u, v iw kao i njthovih pevih parcijalnih detivaciia svodi se, dakle, na integraciju totalnih diferencijala prema izrazu (9.44). Usjet integrabilnosti dan je iarazorn (9.45). Reckli smo, naime, da Sest fankeija ép,...,8ee koje gine komponente defor Imacije w nekoj toéki, ne mogu biti zadane proiavoljno jer iz njih treba odecditi tri fankeije u,v i w koje su, kao i komponente deformacie, jednoznaene funkeije istih koordinata (2, ,2)- To anaéi da izmedy komponenata deformacije moraju postojati odredene veze, tj. odredeni uvjeti koji osiguravaju da se ir tako zad kkomponenata deformacije pomaci mogu odreditijednoznatno. ‘Te uyjete nazivamo uvjelima kompatibilnasti deformacije, a oni luyjeti integrabilnosti oblika (9.45) i kao takvi geometriski su opraviani. Fizikalni smisao uvyjeta kompatibilnosti komponenata deformacije jest ovaj “Zamislim da je tijelo sastavljeno od beskonaéno mnogo malih paralelopipeda, ‘Ako bi Sest komponenata dleformacije za svaki paralelopiped bilo proizvoljno oda. brano, tada nakon deformiranja svakog,paralelopipeda ne bi bilo moguée od jib sastaviti cjelinu bez medusobnih razmaka, ‘To je u suprotnosti s osnovnom pret Postavkom da elastieno tijetoi nakon deformiranjaostaje kompaktne kao neprekidna stedina, ali s p Saint-Venantoni uvtihompatbiwosti komaponenatadeformaciie ast 0 «je odabrane take Gjelinu je moguée postii samo ako su komponente deformaci : ita zadovoljavaju uvjete kompatibiluosti do kojth dolazimo na osnoviizeaza (9.49). er 5 Da bise,dakle,na snow iraza (9.40) mogno odeedit irae 5, preina (9.45) )- 28 @)) sy 1-2 [2 (3) waa 1-216 @)) os Sey — rn (os) et # (tp tne toe) (oss) hk (Se (95%) " 221-26 @) st ie @-alt es ZF (@)-4E @) (oat Buduéi da su iazazi (9.52) i.(0.54a) jednaki, na osnovi izraza (9.540) i (9.54e), kkada u njih uvrstimo vrijednos! (b) iz poglaslja 9.6, dobivamo da nova uvjeta: a, 1 @ (2 5 ee on) (9.558) Gedy ~ 292 Vas Sy ee 9.550) ae? " aot, aie fret at 2 ian (80), prem (248), mara SE@I-£R@) os we FORMACIIA (0.500) (0.56) Ir izraza (9.50b), uzimajuei w obzie vriednosti (e) it poglavtia 9.6, dobivamo Jed jedan novi uvjet: (9.57) Trazi (9.56a) i (9.56e) daju uvjete istovjetne uvjetima koje daju (9.526) i (9.54b). tarazi (9.53), iraai (9.55) i izeaz (9.57) mogu se napisati w dvije skupine: Bee | Oey Oy” Get (9.588) dee _ yd = Prey 5 Bad: ~ (9.586) iroyn ts (3 Seat jednadzbi (9.58) predstavlja Saint-Venantove uvjete kompatibilnosti korn- ponenata deformacije. Prva skupina jednadgbi (9.58) predstavlja tri jednadibe Pisane u obliku u kojem su tangencijalne deformacije prikazane u funkeiji duljnskih deformacija, a druga skupina jednadzbi (9.58b) predstavlja tri jednaddbe pisane u obliku w kojem su duljinske deformacije prikazane u funkeji tangencialnih Jednadzbe (9.58) mogle su se napisati ber ovakva ievodenja neposredno iz iaraza (9.19) i (9.21), Tako se na primjer, prvi uvjet kempatibilnosti dobiva dvo- strukim diferenciranjem, po y prve, a pa x druge od jednadabi (9.19), koje se zatim ‘broje. Analogno se dobiju i ostali uvjti Kompatibilnosti Radi uoéavanja smisla uyjeta kompatibilnosti, prethodni je natin njthova ia- vodenja prikazan u svim detaljima, 10. AKSIJALNO OPTERECENJE 10.1. Normalno naprezanje. Promjena duljine i popreénih dimenzija nosaéa. Poissonov koeficijent Razmatranja.u vezi s naprezanjima i deformacijama pri aksijalnom optereéenju provest ée se na pravocrinome konstrukeijskom elementu éija je uedudna os =. Spomenuti konstrukeijski element mode biti stap nekog ravninskog. okvira ravninske ili prostorne resetke, dio nekog mehanizma, nosivi stup dizalice, upora Drodske palube ils Za takav konstrukeijshi element najZesée éemo se koristti nazivom oss. Aksijaluo optereéenje mode biti vlaéno ili tlagno, sl. 10.1 F F lr aif 4 a are wa F F otro i tatre Sika 10.1. Aksijalneopterienje nossa 200 AKSUALNO OPTERECENIE Asijalno opteregenje nosaéa nastaje zbog djelovanja koneenteitane sle, vlastite tedine, kontinuirano rasporedenog opterecenja na njegovu popreenom presicki, Lemperaturae promjene i dr. Podrazumijevamo da reaultanta bilo kojeg od navedenity wzroks aksijalnog optereéenja djeluje na praveu aksijalne osi nosata, tj. asi koja prolasi tezistima popreénil presjeka, jer, ako taj uvjet nije ispunjen, tada vite nemamo osnovni ob- lik optereéenja, nego sluéaj slozenog aptereéenja, oiluosno to je onda slutaj kada je aksijalno optereéenje korabinir ‘sa savijanjem Osnovni je zadatak odrediti dimentije popreénoga presjeka nosata za zadlano vanjsko optereéenje. Da bisino to mogli ueiniti, treba poanavati vistw naprezanja, (normalno il tangeneijalno) i njegovu veliginy u svakoj toeki popreénoga presjeka hosaéa, tj. moramo poznavatiraspodjelu naprezanja po presickw nosaca. Budu da pod naprevanjem razumijevamo intensitet unuteainjih sila po jedinici povrsine, do raxpouljele naprezanja po popreénome presjeku nosaéa doéi éemo na csnovi rama: Lranja ravnotede dijela nosaéa na koji djeluje sustaw: vanjskib i sustay unutrasnyib sila Za tijelo na koje djeluju vanjskesile kademo da je optereéeno. Zhog opterecenia, tijelo se deformira pa se pojavijuju unutrasnje sile. Tada kazemo da je tijelo u nnapregnutu stanjt. Kada je rij o aksijalnom optereéenju, tijelo se deformiea tako dda se ono produljuje ili skraéuje Da bisino u ovom sluéaju odredili raspodjely umutrasnjih sila njihov intenzitet, primijenit éemo metodu zamialjenoga presieka ‘Slika 10.2 Unuteatje sil kod aksialnooptereéenog nosnea eka je tielo, st 10.2, na koje djelaju aksijalne sile raynotedi. Presi {ecimo tijelo zamisljenom popreénom ravninom (R) povesine A na dva dijela, Ti TL Tako sino dobili dva sastavna dijela promatranog nosaéa za koja sada zarnisljamno dda su medusobno rastavljena. Da bi se stanje ravnotede i dale zadedalo, svaki od ti dvaju dijelova mora biti w ravnoted. vin nonaa, Pose koh Normalne vaprezane, Pronyena daljne {pope Svaki ge dio biti u ravnotedi pod djelovanjem pripadajuce vanjske sie ako mu Jo8 na popreénoj povrsini dodamo utjecaj koji je na njega preko te povrsine imao ssusjedni, sada odsteanjeni dio, “To mati, na primjer, da bi dio I bio w ravnotedi pod djelovanjem vanjske sile fnakon sto sino odsteanil dio H, moramo nadomjestiti utjecaj sto je na nega ima dio UI Utjeraj odstranjenog dlijela Hl na promatrani dio T nadomjestamo sustavorn uunutrasnjih sila easporedenili po presieénoj povrsini (R) rainjih sila, kao i njihow easpored na presjeénoj povrsini (R), 20 sad ne znamo, ali je sigurno da 2bog ravuoteze njihova recultanta w tezistu popreenoga presjeka mora biti jedna sila (glavni vektor) istog intenziteta i pravea, ‘ suprotna smjera, Pravac je renultante unutrasnjih sila, dakle, pravac aksijalne osi nosaéa, In iznesenog je vidljivo da jo ta teeultanta w svernu jednaka rezultanti odstrae tijenog jel I [Na osnovi ovoga inlaai da su pravel unutrasnyji sila paralelaiaksijalno} osi, a to unaéi da se w svako) toeki popreéuoga presicka javlja samo normalno naprezanje «7,. Na svako) clementarnoj povesini dA djeluje wnuteasnja sila o, dA (© raspodjeli unutrasnjih sila po popreénome presjeku i njihovu intenziteta, 1. 0 raspodjeli i veliini notmalnog naprezanja o: po popteénome presjeku, Jos ne modem zakljutivati. Uvjet ravnotede promatranog dijela [, na osnovi provedenog, ramatranja, glasi DA=0 =o foros @ U iaraau (a) sila F rezultanta je svih vanjskih sila promatranog dijela do presieéne povesine, tj, do presjeka u kojem raéunamo naprezanje a bismo mogli izragunati normslno naprezanje ¢, u bilo kojoj toeki proma- tranog presjeka, potzebno je rjesitiizaz (a). U tu svzhu moramo poznavati zakon raspodjele notmalnog naprezanja a, po presieku, tj. 2akon raspodjele unutrasnyjit, sila Pksperimentaln su ispitivanja pokazala da su, za sluéaj takva aksijalnog, optereéenja, produljenja svih vlakana jeduaka, Buduéi da jednaka produljenja jednakih vlakana mogu biti posljedica djelo- vvanja samo jednakih sila, zakljueujemo da je raspodjela unutrasnjih sila po popres= nome presieku konstantia, a to anaéi da je i napreranje a, =eonst 262 AKSUALNO OPTEREGENIE Na osnovi ovoga, iz izraza (a) slijed: odnosno: oak ) (10.1) U izraau (10.1) N sna rezultantu unutraénjih sila na promatranome presjeku. Ona je jednaka rezultanti vanjski sila odstranjenog dijela. Predanak (+) odnosi vlaéno, a predznak (—) na tlaéno djelovanje sile V. ‘To znati da normalno naprezanje od vlaénog optereéenja smatramo positivnim, a normalno naprezanje od tlagnog optereéenja negativnim, Aksijalno optereéenje nosaéa uzrokuje promjentnjegove di dimenzija popreénoga presieka,s1. 103. i promjenu Sika 10-5. Deformacje vaeno opteresy onan Ukupno ili apsolutno produljenje (skraéenje) nosaéa razlika je njegove duljine nnakon deformicanja ty i duljine prije deformiranja l Als (10.2) Pri vlaenom je optereéenju Al > 0, a pri tlaénom Al-< 0, Radi usporedivanja deformacije nosaéa razligtih duljina i materijala, kao mjera deformacije uvodi se omier: al eof (Ova se velitina naziva relativno produljenje(dilatacija, duljinska deformacija, spe- ciffzna normalna deformacija) i oznaéuje produljenje jedinice duljine nosaéa, (10.3) [Nosati promjentjiva presjeka ili nosati optereéeni zapremninskimsilams (Letina, inercijalne sile) imaju razlizite dilatacije u raznim odsjeécima, Nosaé tada podije- limo na elementarne dijelove d=. Tada je duljinska deformacija elementarnog dijela: Adz a kaporimentalni podaci« medusobna} ovenotinaprerania i deformacia~ diagram ¢ e268, 4 ukupno produljenje iznosi als feds . can.) ‘Smanjenje je popretne dimenzije: Ah=h—hy (10.5) Relativno je sinanjenjes an ee (10.6) Eksperimentalna ispitivanja pokazuju da je popreéna dilatacija (Kontrakeija) razmjerna uzduéno}, a faktor proporcionalnosti: (10.7) naziva se Poissonov koeficijent. Kontrakcija, odnosno relativno smanjenje povetine nosaéa iznosi yo dct (108) Promjena volumena nosaéa pri vlaénom je optereéenju: AV = Vi -V = All vey +2) AL AVR (1-20)eV (10.9) Eksperimentalno je ustanovljeno da pri zagrijavanju, tj. pri promijeni temperature za At, nosaé duljine f promijeni svoju duljinu sa Al Al=al Al, (20.10) <] pea je hott topnsog maps. iegova je dena [ 10.2. Eksperimentalni podaci o medusobnoj ovisnosti naprezanja i deformacija — dijagram o — € Stanje naprezanja i stanjedeformaciew nekoj tok tela odredeno je tenaorom naprezanja odnosno tenzorom deformatije. Kemponente | jednog i drugogtenzora, i. i Komponente naprezanja i komponente deformacije w nekoj toeki napregnutog ‘ijela promatrali smo do sada odvojenoi izvodiliodredene veze u analizi naprezanja, ast AKSUIALNO OPTERECENJE ‘oduosno w analizi deformacije, ne vodeéi raéuna 0 elastomehaniékim s¥ojstvima, tijela. Ozito je, medutim, da iemedu naprezania i deformacije postoji odredena vera jor dva vlaéno optereéena stapa istih geometrijski karaktoristika, ali eazlicitih materiale, imaju i raalicite deformacije, Vera iamedu naprezanja i deformacije visi ‘ svojstvima materijala, ‘hog raaicite strukture, razliiti material w prirodi imaju raaliita clastore hhaniéka svojstva, tj razidito se ponasaju pod utjecajem vanjskih sla Osim toga, pod raligitim uvjetima, na primjer w pogledu temperature, nagina Ajelovanja i velicine vanjskih sila, svojsva jeduog te istog materijala éesto se mi- jenjaj Ispitivanjem svojstava materijala bave se discipline kao Sto su ispitivanje ma terijala, nauka o materialima i dr, U nauci o évrstoci cil je da se na osnovi takvib ispitivanja dobiju podaci koji su bitni 2a uspostavljanje analitickih veza izmedu rnaprezanja i deformacija, Takve bi veae morale biti jednostavne, ali dovoline 2a pottebe proraguna konstrukeija od razlicitih tohnickih material Po svojoj se strukturi Evtsta tijela mogu podijliti na amorfna tijela i bristle Amorfva tijela (iz stakla, asfata, gume i sl.) imaju ista elastomehanicka svo}- stva u svim praveima i takva tijela nazivamo izotropninn, 2a raaliku od anizotropnih, kojinna pripadaju Kristal, Kristali raaltitih minerala i metala odlikuju se pravilnizm ‘oblicima karakteristiénima za dani materjal. Osim pojedinaénit kristala (monoktistala), postoje i tijela sastavljona od mano- stva miktoskopski sitnih kristala razlicitih oblike i dimensija, Takva tijela naui vam polikristalnatijela (od éelikaj sl.) Ita se tjela mogu smatrati homogenim i izotropnim ako se promatranja ogranice na dijelove veée od samnih kristala (ima rnekoliko milijuna kristala w em®). Dakle, ovakva se tijela, premda je svaki Kristal nizotropan, zbog razlifitog rasporeda i orijentacije pojedinaénih kristala, ponasaju. kao izatropna Homogeno tijeloéija su fzi¢ko-mehanigka svojstva jednaka samo u odredenim praveima patalelnim s onima nekog pravokutnog koordinatnoga sustava nazivamo ‘ortotropnim tijelom, Postoje takoder organski materijali (devo, kota) koji su anizotropni material Medusobna se ovisnost naprezanja i deformacija ispituje ekeperimentalno, Naj- vedi se broj ispitivanja odaosi na jednoosno rastezanje, tj. na vlaéno optereéeni stap, Ispitivanje se provodi na standardiziranoj epruveti s pomoéu stroja za kidanje, pr ‘ern se postupnim opterecivanjem vlagnim silama F} ofitavaju vrijednosti produ jenja Al. Eksperiment we iavodi do prekida pokusne apruvete U praktiénoj se upotrebi najéedée primjenjje dijageam o — © gdje su na osi apscisa nanesene dilatacije ¢j, a na osi ordinata naprezanja o;. Ove se veijednosti ddobiju na nazin da su: B Au a perimental podacio medutobne)eviosti naprezaia fleormarin—dingram 9 =< 265, Dijagrami su rastezanja raznih materijala aznoliki, ali se mogu svrstati w éetiti ‘osnovna oblika, od kojih je prvi tip dijageama, koji je kuraktoristi¢an za meki gel, prikazan na sl. 10.4a, a preostala tri na sl. 10-4c. Na sl. 10.4b prikazano je suzenje fepruvete nastalo u tijcku deformiranja, Material koji mogu podnijeti velike deformacie prije loma nazivaju se duktilni il rasteghjivi (zilavi) materijali,a materjal koji pucaju bee pojave vecih plasticnih deformacija nazivaju se krhki material oa ars Sika 104. Disgram ~€ 266 AKSDALNO OPTERECENJE sperimentan podacio medusobno)ovinost napreaaniatdeormacin-dingram @ ~ «267 Na sl. 10-4a punom je linjjom prikazan konvencionalai dijagram # — c, a crtkanom linijom stvarni dijageam oe, Raslika u krivuljama tih dvaju dijagrama potinje oko tocke ‘Ty jer se do tozke T; pogetna i stvarna (trenutna) povrsina presjeka epruvete malo razlikuju Stvamo napreaanje dobije se kao kvocijent stvarne (trenutne) sile | stvarne (renutne) povrfine presioka epruvete, tj 1 konvencionalno se naprezanje dobije kao kvocijent stvarne sile i pogetne povrsine presicka epruvete, i. Karakter jane su totke u dijagrama ¢ — ¢ ove P~ granica proporcionalnosti. Od poéetka opterecenja, tj. od pojave naprezanja pa do opterecenja kojem bodgovara naprezanje u toéki P dijagrama 6 ~c, medusobna je ovisnost naprezanja i deformacija linearna i prikazana praveem OP. ‘Tozka P geaniéna je vrijednost ‘naprezanja 2a koju jos postoji raamjernostinmedu naprezanja i deformacijai naziva se granica proporcionalnosti. Naprezanje na granici proporcionalnosti obiljezavamo 58 0p. E-~ granieca elastignosti Poveéanjem optereéenja poveéavaju se naprevania i deformacije prcko granice proporcionalnesti. Njihova je medusobna ovisnost i daljejednoznaéna, all nije vi8e lineasna, Deformacije su povratne, tj. nalaze se u elastiénom podruéju sve do na- prezanja koje odgovara totki E u dijagrama @ ~ ¢. Toeku E nazivamo granicom lastignosti, a naprezanje na granici clastiénosti ornagavamo sa og. Deformacije su do ove granice elastiéne, a sposobnost tijela da se nakon rastereéenja, pri éemu deformacije nestaju, vrati u svoj prvobitni oblik, nazivamo elastignost. Granicu lastignosti, a time i pojava prvib trajnih deformacija velo je tesko tozno odre- diti, Zhog toga se uw tebnitko} praksi éesto upotecbljava pojam tehnigke granice elastiznosti. Njoj odgovara naprezanje oo, ill eo.oa, tj. naprezanje pri kojem fostaju trajne deformacije od 0,01 % ii 0,005 %. ‘Ty, Ta ~ gornja i donja granica teéenja Dalinjim povecanjem optereéenja poveéavaju so naprezanja i deformacije preko _granice elasti¢nosti, sto uzrokuje trajne il plastiéne deformacije. Svojstvo mater jala da se mote trajno deformieati naziva se plasticnost. Nakon granice elastignosti, ‘deformacije bre rastn sve do togke T, kada tap (epruveta) kao da prestaje pruzati ‘otpor daljnjem razvlagenju, ¢j. materijal kao da je poéeo tefi, pri emu dilatacija raste, a naptezanje pada do vrijednosti or,. Naprezanja koja odgovaraju toékama Ty i Tz nazivaju se naprezanja na gornjoj, odnosno donjoj granici tecenja ili razvlacenja i obiljezavaju sa on, i ony. Naprezanje o7, izmad kojeg se material potinje znatnije plastitno deformirati Zesto se naziva i graniea plastignosti. Kod niekog éelika ta je granica inrazita pa se ea granicw plastiénosti » ovom sli uzima naprezanje 69, tj. ono naprezanje pri kojem su trajne deformacije 0,2 %. M ~ graniea évrstoée [akon pojave razvlaéenja materijala, naprezanje ponovno raste do vrijednosti kkojoj odgovara totka Mu dijagramu o—c. Tocka M predstavlja najveée naprezanje koje materijal dobiva u procesu deformiranja i naziva se granica Evrstage, a obi- Ijezava se sa oy (ili on). Vee kad je dostignuta granica teéenja, nastaje sutavanje epravete, ito w potetku ravnomjerno po cijeloj duljini, a kad se naprezanje priblisi { postane jednako naprezanju na graniei évtstoée (tj jatini materijala) pojavljuje s inrazito suéenje, sl. 10.4b, na jednom mjestu epruvete. Ova se pojava nagiva kkontrakeija presjeka. Kontrakeija presieka se javija na mjestu gdje je Stap najvige cslabljen abog pogredaka u materijalu (Gupliine, prisutnost drugih éestica itd). Na ovom mjestu nastaju poveéana izduenja, tj. deformacija stapa prestaje biti hhomogena, a dilatacije u ovom podruju zamjetno su vege nego u estalom dijelu stapa, K ~ granica loma Lom epruvete nastaje na mjestu kontrahiranoga presjeka, pri Gemu je napre- zanje oy manje od maksimalnog naprezanja ayy, Sto se objasnjava rastereéenjer Jer se presick epruvete sinanjuje, a ona se produljuje. Dijageami sabijanja (Uaéenja) velikog broja duktilaih materijala kvalitativno i kvantitativno sliénisu dijageamima rastezanja. Granici évrstote pri rastezanju, koju nazivamo vlaéna évstofa ili jacina materijala, odgovata granica évrstoée pri sabi- Janju, koju nazivamo tlaéna évrsioga, a granici azvlaéenja (teéenja) ovdje odgovara, ‘granica gnjeéenja. Pri sabijanju tesko je utvrditi moment kada nastaje lom pa se kao mijera évrstoge uaima granica gnieéenja 10.2.1. Utjecaj vremena i temperature na ponasanje tijela pod optereéenjem U dosadasnjim razmatranjimia medusobne ovisnosti napreaanja i deformacia 24- rZali smo se na osnovnim podacima koje dobijemo standardnim ispitivanjem pri vlaénom optereéenj nosaéa, Stvarno je ponasanje materijala pod optereéenjem mnatno slozenije, pasebno ako se wzmu u obzir utjecaj brzine i veijeme trajanja optereéenja te prethodna povijest deformacije i temperatura okolia, 0d pojavau vezi sutjecajem vremena spomenut emo: puzanje, Bauschingerov fekt i elastiéni histereis, Puzanje. Ispitivanja su pokazala da deformacije ne postignu konaénu vrijed- nost odmah nakon nanosenja optereéenja, Ako se pokusni stap optereti, a zatim

    You might also like