Bihac, 2004.

Dr. Isak KARABEGOVIC

STATIKA
III izdanje

TEHNICKI FAKULTET
BIHAC
 PREDGOVOR
UNlVERZITET U BlHAC:U
Tehnicki fakultet u Bihacu TREC:EM IZDANJU

Autor: Prof dr. lsak Karabegovic, dipL inZ. Ova knjiga predstavlja dopunjeno i prosireno izdanje udzbenika Tehnicka
mehanika I Statika koji je starnpan 1995. godine i udibenika Statika koji je
Recenzenti: Prof dt: Milan Jurkovic, red. prof Tehnickogfakulteta u Bihaeu
stampan [998. godine.
Prof dr. Franko Rotim, red. prof Falrulteta prometnih znanosti, Zagreb
Prof dr. Budimir Mijol)ic, van. prof 7hnic7wgfakuiteta u Bihaiu
Knjigaje namijenjena studentima tehnickih fakulteta, a pisana je po programu
Urednik: Dr. /sak Karabegovic ovog predmeta na masinskim fakultetima univerziteta Bosne i Hercegovine.
Pored izlaganja mateiija analitickom i grafickom metodom, koristena je vek-
Lektor: Ratmira Pjanie
torska metoda, koja nesumnjivo ima citav niz prednosti.
Korektor: Urednik
Imajuci u vidu da relativno mali broj zakona i teorema Tehnicke mehanike "
Tehnicki urednik: Samir Vo)ie ima siroku primjenu u svim oblastima tehnike, a posebno u proizvodnom
Izdavac: Tehnicki Jakultet Bihac masinstvu, mnogo prostora iJ udzbeuiku dato je primjerima i mctodama
rjesavanja zadataka. U svakom poglavlju rijcsenje odredeni broj zadataka sa
Za izdavaca: Dr. Isak Karabegovic
neophodnim teorijskim komentarom u cilju da se pomogne studentima u nji-
Tiraf: 1. 000 primjeraka hovom samostalnom radu na prihvatanju i primjeni zakona j tcorema ove
Stampa: "GRAF1CAR" S;hac
naucne discipline.

Znacaj Tehnicke mchanike u obrazovanju visokoskolskih kadrova rnasinske

struke za njihov buduci rad od ogromnogje znacaja. Proizvodnja sve vise trazi
CIP Kala\ogizacija u publikaciji strucnjaka sa solidnorn osnovom fundamentalnih tcorijskih znanja.
Nacionalna i univerzitetska biblioleka
Basne i Hercegovine, Sarajevo
Iskreno se zahvaljujern prof. dr. Milanu Jurkovicu, prof. dr. Dusanu Mice-
624.071/.078(075.8) vicu, te prof de Franku Rotimu na vrlo korisnim savjetima u izradi ovog
KARABEGOViC, Isak
udzbenika. Zahvalan sam i asistentu Samiru Vojieu na kompjuterskoj isprav-
Statika I fsak Karabegovic. -" 3. izd. Bihac : ci teksta. Autor se nada da ce pomenute ciljeve ovaj udzbenik postiCi u
Tehnicki fakultet, 2004. - 427 sIr. i graf. velikoj mjeri.
prikazi ; 24 em ~ (Edicija Univcrzitetska knjiga)
Bibliografija: sIr 423-424 Unaprijed se zahvaljujem studentima, kolcgama i citaocima koji ce svojirn
prirnjedbama i savjetima pomoCi da se otklone pogreSkc i manjkavosti u
ISBN 9958-624-03-6
udzbeniku, jer sam svjestan da ih unatoc uzastopnoj provjeri nismo mogli
COBISS.BH-ID 6409478
otkloniti.

Bihac, 20. januar 2004. godine

Na osnOV\1 Misijenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta
hr. 02-413-7029/98 od 9.12_1998. godine ovo izdanje uvrsteno je u kategoriju proizvoda koji Autor
su oslobodeni poreza fla promet (Zakofl 0 porezu na promel proizvoda i usluga, clan 19.
tacka \2 - "Sluibene novine Federacije Bosne i Hercegovine" hr. 6/95 i 25/97). Prof. dr. Isak Karabegovic, dipL 109.

3
 Popis vainijih omaka

SIMBOL JEDINICA NAZIV

A m' povrSina
A'Ite'
, , , vektori
A,B,C, integracione konstante
A Nm fad
a,b,c,d, m dliZine
C kulmanova liuija
d m preenik
F,P: N sila, vektor sile
=>
FG,FC N sila teza, vektor sile teZe
f~l' Fn N sila trenja i nonnalna sila
Fq N sila kontinuiranog
optereeenja
Fr,Ft, N rezultanta, vektor
rezultante
FR,F; N glavni vektor sistema
si1a
Fs N sila u stapu
Fs N sila u uZetu
Fa,Fz N aksijalna i trasver.zaina
kornponenta sile
Fx,Fy,Fz N skalame komponcnte
sUe
G N tezma
g mis' ubrzanje zemljine teze
I m duZina
M,M Nm moment, vektor
momenta
Mf Nm moment savijanja
Ms Nm moment sfabilnosti
Mpr Nm moment prevrtanja
MI-l Nm moment trenja
Mx,My,Mz Nm komponente momenta
m kg masa

5
 q,t/ N/m kontinuirano optereeenje
r,R m poluprecnik
S
S\,S, N
teziste, srediste
sile U stapovima
Osnovni pojrnovi
s m put
v, 17 mls brzina, vektor brzine
V m' zapremina
x,y,z koordinate 1.1. !iTA JE MEHANIKA
0., Il, y, e, uglovi
os,8z m virtualni pomak Mehanika leao ~~ prirodnih Dauka ~lji se na opaZaujima, iskus~J2QlmsiIDa
f' koeficijent trenja
ina teorijh.Naziv mehanika (koja je to iDle dobila [K) Gallieju) dolazi od gri5ke rijeei "
mebane", sto ima znaeenje stroja ill sprave. Mehanika, koju eesto nazivamo i klasiena
(kineticki)
flo
mehanika, kao nauka se javlja jos u starih Grka, medutim svoje savremene temelje popri-
koeficijent trenja (staticki)
rna u radovima Isaca Newtona.
f'K koeficijcnt kotrljanja
S,
Mehanika je nauka 0 opeim zakonima mehanickog kretanja i ravnoteZe materijal-
koeficijent stabilnosti nih tijela. Krug problema koje izueava mehanilca stalno se sm, obuhvatajllci sve nove
V Hamiltonov operator i nove oblasti nauke i tehnike.To je dovelo do toga da su mnogi dijelovi teorijske
mehanike, zbog specifienog objekta posmatranja i prirnjene matematickih metoda,
postali potpuno samostalne nauene discipline (mehanika flllida, teorija elastienosti,
otpornost materijala, teorija regulisanja, teorija mehanizama i maSina, nebeska
mehanika i dr.). Sada se pod teorijskom mehanikom obicno podrazumijeva srazmjer-
no mali dio: mehanika materijalne tacKe, mehanika apsolutno kmtih tijela i mahanika
sistema materijalnih tijela. Treba imati u vidu da klasicna mehanika sarno pribli:mo
taeno opisuje prirodu, jer je zasnovana na postulatima koji sasvim taeno ne opisuju
geometriju tijela i karakter mehanickog uzajamnog dejstva tijela. To je postalo
oeigledno poslije Einstein-ove specijalne teorije relativnosti, na kojoj se zasniva rcla-
tivisticka mehanika. Saglasno teoriji relativnosti ne postoji apsolutno vrijeme niti
apsolutni prostor. Postankom relativistieke rnehanike nije negirana klasiena mehanika.
Klasicna mehanilca je paseban slucaj relativisticke mehanike, koja ne gubi svoju vrijed-
nost, jer njeni zakljucci pn brzinama kretanja dovoljno malim su u odnosu na brzinu
svjetlosti, sa velikom tacnoscu zadovoljavaju potrebe rnnogih grana savremene
tehnike.
Savremena mehanika je samostalna nauka koja se eesto naziva i mehanikom konti-
nuuma, gdje se pojave kretanja materije pretcZno proucavaju teorijskim putem sluieCi
se sarno matematlckim sredstvima. Osnovna pqqje!a rneilanikeje:

Mehanika

~k
Ki nemah a ""ka
Dmaml

Sta tika

6 7
 Tehnicka mehal1ika je kao zasebna disciplina mehanike, prakticno se koristi u IjeSa-
vanju inienjerskih problema TehniCka mehanika kao dio mehanike moZe se poclijeliti na:
- (uzajarrma privlaeenja tijela).
Statika Kinetika
Kruto tijelo Statika krutih tijeJa ~
t> Kinet.ika krutih tijela
Eiasticno Otpomost
Teeno Hidrostatika Hidrodinamika
i Gasovito Aerostatika Gasodinamika
Mehanika je temelj i brojnim drugim inZenjerskim znanjima i disciplinama postajuCi
tako njihov sastavni dio. U maSinstvu mehanikaje temeljni predmeL Kinematika prouCava
kretanje tijela sa 6sto geometrijske tacke gledista, ti, ne uzima U obzir sile koje djeluju
izmedu tijela. U dinamici se kretanje rijela lzueavaju u vezi sa silama koje djeluju izmedu
materijalnih tijela. U ovoj knjizi proueavamo zakone slagarlja sila i uslove ravnotcZe mate-
rijalnih tijela na koja djeluju sile. Pretpostavit cemo da su tijela apsolutno kruta, sto znaCi
da tijela bez obz.ira na velicinu djelujucih sila ue6e biti deformirana. Stvarne konstrukcije
nisu nikada apsolutno krute,jer se pod optereecnjem deforrniraju, ali te deformacije obimo
su male da pretcfuo ne uticu niti na uvjete ravnoteze, niti na kretanje tijela koja pro-
uCavarno, pa ill zbog tog razloga mozerno izostaviti. Pod ravnotewm podrazumjevamo
stanje mirovanja tijela u odnosu na druga tijela Aka tijelo u adnosu na koje posmatramo
ravnotci.u drugih tije1a moze se smatrati da je neJXlkretno, tad se ravnoteZa uvjetno naziva
apsolutna, u suprotnom slueaju je relativna ravnote71t U ovoj knjizi (STATICI), prouCavat
Cerno sarno apsolutnu rnvnoteZu. pa .hl-krutnJijelo pod dieistvorn. nekog sistema 'sHa bilo
U__@~9!~"?d,~n:ebno je da t5Liile zpQ.Qyolje odreCene uvjete koji se nazivaju ~
ra~~~eZe__cg;.jQg"?At~1]JLsila.._QQr4iYil!1i~_.1ihJl-0~Ji"~~~~1ak-statike~~bi
oclr.ooili.,uvjete...ravnoteZe,.J1OJr.~Qpgj~~~QQnop.tQ~J:i!,*.o se2l~ s~~J~2i~ell!i:!:!..llii_
jedno tijelo, kako ~~ti $isteIILilg,.m9~..zm:nij~W1Lt~g!gL ~.;S_tet1lOm, sila i sy~.~tiJJJ!-:~
PI9.!!JIQQlil[gljlPljemo cia sacltifY_.~.!1lJik~J<:oJJQg_tije,l,tiE~~gy~tQ~noYn~~~tka:
+0.) ~sistema sila, odnosno, kako dati sistem sila zamijenit drugirn, najprostijim
sistemom i Bi..~m\,Le.kY.iyaleDJrnw.:Sl$temom-sila;-:::::'----------~-~
1;)~ma;~~_p~~?~~~iL~~.~~9,.JS.oj'yyj~te_mQPl_:@q9:Y9_lj~~i _~~,trrL~jJ~,~ji, ,9-j~\uje
na jedIl.o ~U~lo",chl.~i. ClP:}iQ .uraVllotezen. si~.t~t11I,L~ila"
'-... KOc(iieSavanje p~og o~~mog'z~d;tka statikc, moraju biti poznate sve sile koje
djeluju na kruto tijelo. ~gi dio zadataka stsike ~.~.QdoQsLna..sluGajeve'""kada-'"
ra"Vl~oJ~i.a,nesurnujiyo.,pastoji:omjeuslovrr.Mloreze daju medusobnu zavlsnost sila kojc
djeluju na tijdo.
\.2. SILA
Osnovni pojam u mehanici, a posebno u statici, jeste pojam sile. Sila se defmise
kao kolicmska n~iera mehanickog uzajamnog djejstva matcrijalnih tijda. Uzajamna
dejstva materijalnih tijela su veoma razliCifu po svojoj prirodi: u jednom slucaju ona
8 9
nastaje kao rezultat neposrednog dodira tijcla (pritisak jednog elementa masine n~
drugi dio), a u drugim slueajevima uzajamna dejstva ~astaju bez neposrednog dodira
~ile.naJijek>.Q<lreduje se: napadnom toCkom. fUIJX1iInom IiniJsIm..bwfn-mj.d-
}!!?i.9J.(inJgozjtetom.).Lsmj~. 0:,:0 nam iOOiZUJe na to da je sUa vektors~e.liCina,-
Napadna tacka sile i njen pravac odreduJU pr1iVif1:i1rtjtr"a.jeIOvanJa site. SHu
mozemo predstaviti vektorom kao OIjentisanu duz. AB, po cemu je tacka A pocetak
(napadna tacka), tacka B, kraj sile. VeliCina dliZi AB je intenzitet sHe prikazan u raz-
mjeri, a smjer je prikazan strelicom na kraju B sile. (slilca 1.1.)
SJika 1.1. Vektor sUe
Za odred.ivanje intenziteta sile potrebno je utvrditi naeID UIX'redivanja neke sile sa si-
lorn koju sma izabrali za jedin.icu. ~edinica,sil&JlJl).edtmarodnQrru!11~m\l.,SL
jeste NewtQQ.,~Cemu.Ce-biti~ise-govora u narednom poglavlju 0 jedlnicama, Site koje
qirluJu,naJgJ}!~Ltij.~'?~tiij~l~~.~~~lj~nje i ~traSI:i~_.. '----
Spoljasnje sile su one kaje djeiuju na tijelo ad straoe drugih materijalnih tijela.
Unutrasnje site su one site kojima djelici jednog istog materijalnog tijela djeluju jedni
na druge.
SpoljaSuje sHe mogu biti aktivne i pasivne (reakcije, sile veze). Sile koje djeluju na
tijelo od strane drugih tijela, kaje ogranicavaju kretanje datog tijela, zovu se reakcije.
Tijelo koje nije vezana za drugo tijelo i moze slobodno da prede u bilo koji poloiaj u
prostoru, naziva se slobodno tijelo. Tijelo cije je kretanje u prostoru sprijeceno bilo
kojirn drugim tijelom zove se vezano (neslobodno) tijelo.
1.3_ SISTEM SILA
SkYp~11~. J;9i~djlgjlL;o.a. jednojauto_ilielo zove se sis!~!!Ls.ilrt I !kilikQ nap~@.~.1t
IJij~~tl~ednoj.r.ava~..za~v.-&istem.1'ila>~~~i~,ravansk.i:.Also. su n~p'~.9P.L._
linij.e.sila~redene"Uilrostoru,'"takav,skup<sila.zov.em2J?roston~L~~~,"~,~~~_
~o s~. napadne llllije.sila,~ij,eku U raYlli, U jednoj taoo," takav. skuR?ila nazivarno~
~~lj.~~Csf~e~,,~ik;~;ak~. s~:napadne JjI).ye.:parareIUe '(lSie Ide'uj~dnoj ravni), tada--
skup sila nEi!~!:!},.~~~.~gtpaml~.luHtsil.a;..-i..akQ:.sUJlap.{Ldp:~.linije sila pro1zvoljii"o'raT
P9:~u,jednojsa'vni"radi se.,Q proizvoljnomJ:f):yn2!P:_~i~!~I!!!l~ila (vidi slike 1.2:,
1.3. i 1.4.).
,
CO\dek sve pojave promatra, o~e6a i dozivljava sUbjektivno. Nauka se nemoze
temeljiti na subjektivnim ljudskim osjecajima, nego na objektivnim cinjenicama, na
~. objektivnom iskustvu, a objektivne cinjeniee se utvrduju i objektivno iskustvo se stize
sarno mjerenjem.
. !
Razmotrimo jednu najosnovniju flzikalnu pojavu, leao sto je vrijeme.Vrijeme se
proteze u prosiost, prije naSeg rodenja, a nastavit 6e se i poslije naSe smrti, stamo nam
izmiee i neda se zaustavit~ kao cia ima svoj put A kako vrijeme nastaje, velika je i teSko
pitanje na koje ne6emo ni pokuSati odgovoriti. Kada ucimo, leZimo, trCimo svjesni smo
ravan 1t"
da vrijeme prolan. Mjerilo za vrijeme ugradeno je u nama, to su otlcucaji srea, otprilike
Stika 1.2. Sistem suceljnih sila svake sekunde po jedan. Postoje i druga mjerila za vrijeme koja svi poznajemo.
Mjedjiva svojstva objekata kao nihovih nosilaca nazivaju se velicinama, ti.
fizikalne velicme Sil prirodna svojstva objekta koja se mogu kvautitativno iskazati.
Fizikalne veliCine Sil, naprimjer: masa eigIe, temperatura tijela, duZina stapa, snaga
.. ~.
?l ,,1 "1 ~r
maSine itd Ali eigIa, tijelo, stap, masina nisu fizikalne velicine, veC ujihovi objekti, nji-
I
IaVan1C
r hovi nosloci. Zuao, fizikalne velicine nisu saIni prirodni objekti,vec mjerljiva svojst-
va, atribut i Covjckove vizije 0 samim prirodnim pojavarna.
Svaka fizikalna veliCina ima dvije vrijednosti: k:valitetnu, kojom se pokusava
opisati njena levaliteta, njeno postojanje, kojom se iskazuje njena kvalitativna vrijed-
nost iIi koliCina. Rawi prirodni objekti, odosno fizikalna tijela, uvijek su nosioci
Slika 13. Sistem parole/nih sila jednog te istog mjerljivog svojstva. Npr. rnasaje svojstvo svih prirodnih objekata, svih
fizickih tijela, svih Cestica i drugih. Medutim, njihova kvantitativna vrijednost mase je

~ y razliCita za svaki prirodni objekt, za svako fizicko tijelo pojedinacno. Jedan tc isti

.
objekat nosilac je vise razlicitih mjernih svojstava, iako sam objekt nije fizikalna

~ ~
F
"
venema.Tako, na primjer, mjerljiva svojstva bakrenog stapa su: duiina, volumen,
masa, temperatura, toplotni kapacitet, toplotna vodljivost, tUlutamja energija i drugo -

~
!

ravan '" . i odnosno to su sve fizikalne velicine objekta - bakrenog stapa. To vrijedi i za ostale
objekte, ~. svaki objekat je nosilac vise razliCitih mjerljivih svojstava.
Velicme kojirn se vrijednosti mogu izraziti pozitivnim ili negativnim brojevima nazi-
Slika \.4. Proizvoljan rawm sistem sila vaju se skalamim velicinama (masa, temperatura, vrijem<; energija, md i tel.). Velicine kod
Sistem sila koje djeluju Oft kruto tijelo moze se sastaviti od koncentrisanih sila (koje kojih se vrijednosti odreduju dirneozijama i smijerom u prostoru nazivaju sc vektorskim
djeluju u jcdnoj tacki tijela) i kontinualno rasporedenih (koje djeluju na sve tacke zapremine velicinama (sila, momenat, ubrzanje itd.). Osim toga, ima i velicina viseg reda, ~. ten-
tijela iii pak dijela njegove pomine ili linije). Pritisak kugle na horizontalnu ravan pred. zorskih velicina
stavlja koncentrisanu silu, pritisak cilindrienog valjka na horizonmlnu ravan predstavlja sile rns- Podjela fizikalnili veliiSina moguca je na vise nacina, prema razlicitim svojstvirua i
poredene clu1 prave linije. Djelovanje siietez.e predstavlja sistem sila rasp:>redenih na sve taCke kriterijima. Fizikalne velicine mogu se svrstati u skupove prenia svojim dimenzijarna.
zapremine tijela, dok pritisak pare u kotlu predstavlja sistem sila rasporedenih po pomini. Prema standardu ISO ta se podjela obavlja prema mjeruimjedinicama,
Prerna nacinu definisanja fizikalne velicine se dyele na:
- osnovne veliCine i
,~~=,iiY.edene.J!elicit1Q,,, __
.. ~aj?~~:~ji_~j:rni ins_~enti ~gradeni su u ljudsk()m tij.e1u. N.!iY_~L!?!?11!ll0~a~ Osnovne velicine se ne definiraju jednacinama, vee se defiuiraju opisom postupaka
Cl~_a_? sVlJetu pruZaJu nam oCl i uS! ~~9j9,.rC~~\:lirn.jt,LLpr:imajg];yukove;._ !u Sil
jos i
mjerenja i dogovorno se odabiru i progla.savaju na moounarodnim sastancima i konferen-
~~ljlvosfnioOdrr:-loprrnu:hla~.rnYQQSS?~~!::1iris i ?kus.. To su ~~agaJa koja nam cijama, nakon odredenog iskustva i samanja 0 tim fizikalnim velicinama. Za podruCje
neposredilo donose informacije, i nazivamo ill osjenlimii- i'1liIim:a.

10 11
 ~'~'~~-"'-S'~_~,.:p,ii:'-;9 XM
,,-c.
'"

mehanike oovogne su tri osnovne velicine: duZina, VTijeme i masa. Na slici 1.5 prikazan Pored veli6ina koje mozemo mjeriti direktno ima i velicina kojc je jednostavnije
je fizikalni sistem prema W. Westphalu, u kojem su za pojedina podruCja nauke navede mjeriti posredno. To se izvodi posredno mjerenjem onih veliCina kojima su one defin-
osnovne fizikalne velicme pomoeu kojih se mogu obraditi pojedina JXXlrucja nauke. isane i njihovim izracunavanjem pOffioeu fizikalnih zakona koji ih povezuju.
Naziv osnovne velicme dolazi cd toga sto se iz njib izvode i definiraju sve ostaie Mjerenje je skup pokusnih radnji kojima se iskazuje kvantitativna vrijednost
fizikalne velicine. Broj osnovnih, odnosno nezavisnih velicma, nije stalan, on se s vreme- fizikalnih velicina, a mjemajedinica, polama je iti referentna fizikalna velicina Sekun-
nom i razvgjem nauke mijenjao-:.. Prema dosadasnjim odlukama Gen~lQm.~tiD!:.z,a,_, cia je mjema jedinica za mjerenje vremena. Mjerenje vremena zasniva se na jednos-
, IEl~y.~yJ~.~edam o~ihlileza:V1SBili'YelichJa, a ro ~~'- tavnom principu brojanja, a brojanje je dio matematikc. TIDo brojanje sekundi, sati,
~. -.dJ!jjnoJ L - dana, itd.. kojim se mjeri vrijerne, naziva se mjemi broj iIi brojeani iznos. Prema tome
-masam, brojcani iznos neke velierne jc broj kqjim trcba pomnoziti mjernu jedinicu cia se dobije
- vrijeme t, kvantitativna vrijednosl flzikalne velieme. Moterno to izraziti na slijede6i nacin:
- e1ektricna struja J, vrijednost velicine = brojcani iznos x mjerna jedinka.
- termodinamic'ka temperatura T, Da bi se ovi pojmovi mogli prikazati u matematickom obliku, upotrebljavaje se
, - svjetlosna jacina I i velika i mala slova latinice i grcka slova. To se z.a neku velieinu X moze pisati da je
\ "::Jrmoiina iIi koliCina materije n. x~(x}[x],
"'''''''.
GEOMETRIJA iii rijecima: velicina = brojeani iznos x jedinica.
dilZioa (l, L) Gornjajednacina predstavlja osnovnu jednacinu 0 velicinama, tj. osnovnu jednacinu.
Ta jednacrna se moze iskazati i u slijede6em obliku:
I
KrNEMATIKA {x)~~
duiina (1), vrijeme (I) [x]
Hi rijeeima : brojcani iznos = velicina/jedinica.
-
MEHANIKA
duiioa (I), vrijeme (t), masa (m)
Redni
broj
Fizikalna vdicina

Naziv
-
Znak
Osnovna jedinica S{

Naziv Znak
I duiina I. (l,) metar m
ATOMISTlKA I HEMIJA ELEKTRlCITET 2 masa kilogram kg
du7:ina (1), vsijcme (I), masa em) cluiina {il, vrijeme (I), masa (m
'" ,
3 vrijeme I sekunda
kolicioa materije (0) e1ektricna struja (1) '--
4 eleknicna struja I amper A
5 tennodinamicka lemparalura T kelvin K
6 kolicina materije mol mol
.. "
TERJvlODrNAMIKA 7 svjet!os(UI jacina I, candela cd
cluZina (1), vsijeme (t), masa (m)
kolicina materije (n) Tabela 1.1. Osnovne mjerne jedinice Me<fUllarodnog sistema (Sf)
termodinamicka temparatura
Defiuisanje osnovnih jedinica Medunarodnog sistema (SI):
Metar je duZina puta koji svjetlost prede u vakuwnu za vrijerne jednog 299792458-og
dijela sekunde.
FIZIKALNA MATERBA
Kilogram je masa medunarodne pramjere kiiograma.
duiina (1), vrijeme (t), masa (m)
temperatura (T), e!ektricna struja (I) Sekunda je trajanje 9192631 770 perioda zraeenja koje odgovara prijelazu izmedlf
dvaju hiprfinih razina osnovnog stanja cezija 133.
Slika 1.5 Fizikalni sistem
Amper je jacina stalne elektriene struje koja, kad se odrZava u dvjema ravnim upored-
Mjerenje fIzikalnih velicina je uporedivanje neke fizikalne veliCine s dogovoreno nim velicinama, oeogranieeoe duZine i zanemarljivo malena kruZnog poprcCoog presjeka
izabmnom velicinom odredene vrijednosti_ Ta dogovorena izabrana vrijcdnost naziva !ito se nalaze' l;l vakuumu medusobno razmaknuti jedan meta!, proizvodi medu tim
se mjerna jedinica Hi krace jedinica. vodicima silu cd 2-10 newtona IXl metro njihove duZine.

12 13
 Kelvin je tennodinamicka temperatura koja je jednaka 1/273,16 tennodinamicke
temperature trojne taeke vode.
Mol je kolicina m.terije koji sadrZi toliko e!ementarnih jedinki koliko ima atoma
u 0.0012 kilogram. ugljika 12.
Candela (kandela) je svjetlosna jacin. u odredenom smjeru koii odaSilje monokro-
matsko Zffieenje frekvencije 540 10 herea ikojemu je energetska jacina u tom smjeru 11683
wata po steradijanu.
11. generalna konferencija za miere i utege (CGPM) definirala ie 1960 godine
jedinicu ugla (ravninskog ugla), radijan (znak: rad) i jedinicu ugla (prostornog ugla)
steradijan (znak: sr) kao dopunske,mjerne jedinice (Unites de mesure supplementares)
Medunarodnog sistema (SI) zato sto te dvije jedinice nisu svrstane u osnovne, ani u
izvedene jedinice.
lutnim velicinama, a kootdinantni sistem srnatramo nepomienlln u prostoru. Ukoliko takav
koordinantni sistem prostoru prievrstimo na povrS:inu Zemlje, tada se u mnogim zadacima
moZe takav sistem smatrati nepomiCnim jer je odstupanje od fundamentalnih jednaeina
neuvaZivo.
1.6. KRUTO TlJELO
Pod krutim tijelom podrazumjevamo skupinu eestica ::ito su medusobJ1QJ?~::~f!~El;:
-~irn :re:ama, koje, se pod djelovanjem bilo k~_ velikih sila ~e de~onniraju. Takvo
~ "iCrut'o ~t~clo, bez""obzu:anaVelItii1;~~if;'~to~~ltnfeg~tdjeTuju,'~ostatluVii~k nede~
formirano. lako ovakvog tijela nema u prirodi, ta nam predpostavka omogucuje
rijesenje brojnih problema statike, bez obzira na dimenzije takvog tijela.

Redoi Fizlkalna velicina Dopunska jediniea SI

broj

I
Nazi\'
ugao (ravninski ugao)
"'.k Naziv Znak
rnd
Medujedinicua jed.
rnd m/m= I
u.~,r radijan
2 ugao (prostorni ugao) n steradijan
" sf"'nf/m""l

Tabela 1.2. Dopunske mjeme jedinice Met1unarodnog sistema (sl)

Defmicije dopunskih mjemib jedinica Medunarodnog sistema (81):
Radijan je ugao izmedu dva polumjera koji na kruZnici isijecaju luk duz.ine jednake
polumjeru (1 rad ~ 1).
Steradijan je ugao stosca S vrhom u sredistu kugle, koji na plchi kugle omeduje
povrSinu j~naku PovrSini kvadrata odredenog polumjerom kugle (1 Sf = 1).
Kod nas jedinica ugla radijan (znak: rad) ijedinica ugla steradijan (znak: Sf) svrsta-
vane su u dopunske jedinice (Slmbeni list, broj 9, od 17. febmara 1984).
1L generalna konferencija za mjere i utege (CGPM) prihvatilaie godine 1960. nazive
i znakove za odredeni broj izvedenih mjemih jedinica (Unites de mesure derivees)
Medunarodnog sistema (SI), S time da on nije konaean, tako da se nove jedinice kasnije
po potrebi rnogu dodavati. Kako je to bio veoma malen broj prema mnostvu izvedenih
mjernih jedinica koje se danas upotrebljavaju, posebno ill ne navodimo_

1.5 KOORDINATNI SISTEMI

.QloZaj posmatranog tii;;la kQjeg aoalizimmo..u.zadacima.lt.lllQizyillioo izabWQgL
'pJl1stODl;.J:elatiYll(L,se~Y.jff,_p~a- usyojenom -kordinantnom sisJ@1~.J:W~~J;~lRq.,
koristiti_pravouglidt;;niDelGu:!o~iliKlIDezijski.koordinan\ni..sistem..J.zbor ovog koordi-
~tnog sistema uslovljen kDnvencijom iii dogovorom 0 izboru predznaka pomaka i rota-
cija, koji su.eesto prOOmetom proueav3llja U7.adacima mehanike. U klasieooj mclmnici je
prima~ran inercijski koordinantni sistem ill astronomski referentni sistem koji je
zamisijen od osi pravouglog sistema, koji ncma niti translacijskili niti rotacijskih pomaka.
Zakom mehanike vrijede u takYom sistemu ako su brzine kretanja' tijela zanemarljive s
obzirom na brzinu svjetlosti. VeliCine kojedobijemo prema takvom sistemu nazivaju se apso-

14 15
 Vektor

2.1. VEKTOR I SKALAR

o vektorima se prvi put govori u -djelima holandskog fizicara Simona Stevina
1600. godine (godina 1585). On je u mebaniku odnosno statiku prvi put uvea vektor.
Sila je hila konkretni obrazac vektorske velicme. Razvojem mehanike flzicari su
dolazili do otkrica i zakljuCaka, koji su u sebi 'sadrZavali odnose izrnedu vektorskib
veiicina. Fizicari i rnate-matiCari su prollaSli mnogo vafuih odnosa mOOu vektorima i
ne govoreei 0 vektorima
Prvobitne operacije sa vektorima predstavljao je elementami geometrijski metod,
pomocu kojeg je vektor uziman kao cjelina i predstava jednc flZicke veiicine.
Iz elementame fizike je p?znato da se neke fizicke velicine mogu prikazivatijed-
nim jedinim brojem. Vrijeme, temperatura, masa, zaprernina, gustina, rad, razljcite su
fizicke velicme, ali se svaka -od njm moze uspjeSDo prikazivati kvantitativno brojem
odgovarajutih jedinica
OdgovarajuCi brojevi odredenih jedinica ne zahyevaju nove dopunske komponente
za karakterisanje velicine koju pokazauju. Oni se rnogu smatrati kao da su na nekoj
skali. Dovoljna je njihova vrijednost
Takve pzicke veli~~~~J~~yll,~jj~-br-ejern,.nazivaju,sc.51wIarne
...nost
veliCi'!ili.s~Ji~~it~ii takvu velicinu kvantitati~ ~je naziva'se,-brojna vrijed-.
skalame velic~~,-_" "".W'_""'"".. ___,, ,_.,._,, __ ~~,," __ ",d"'-~_" ._- --
-Skaiam~~~;ij,!~~ ~e oZDaeavaju. op,!!!!nL12x.itw"k~Q na, j:)rim.i2rt.(vrijeme); m-,
(.qwsJlj~,E,l01P[~aPii~i:}~U1iZicr~lo vaine i velicine k~je' s~~e mogu uspjesno
prikazati jednim brojem. Kao pritnjer uzimamo putanje jednog tijela pod uticajem dru-
gog tijela. ledna od rnjeraza takvo uzajamno dejstvo je sila. Naneko tijelo maze djelo-
vati veca iIi manja sila (veea ill slabija). To prvo svojstvo sile naziva se intenzitet iii
jacina sileo Ali odmah se pqstavlja pitanje u kojem pravcu djeluje ta sila, pa je pravac
druga karakteristika takve .zlcke velicine. No, pravac ima dva smjera, pa je za daljc
kanikterisanje takve velicmc potreban i smjer.
Odmah se uacava da su takve v~~i~~e orijentisan~ i nazivaju _~~v.g~orske veliCif!!L
_J!,i]!.gkj;orL~, ---~-,"--' ~.--~.-' ~"'"'' --" .., -- --. . --.~<~~

" Prema tome, karakteristike vektora su:

L intenzitet (jaGina),
2. Pravac, i
3. Smjer.

17
 Intenzitet vektora nije nista drugo n~~~~91um1L"rii4nQst'y~9ktora, pa se tako i Poeetak vektora posmatran leao "napadna tacka" vektora moze biti pro~oljno uzet,
nazivauvektof1<:eveuClDC Vail sl{6io ~kao iza skalarne vclicine, da imaju raWcita a moze biti odreden u izvjesnom domenu ill u prostoru, ako sc 0 njemu radi Vektore
svajstva prema svojoj prirod~ pa se ne maze reei da ih navedena tri svojstva vektora mOZeffio podiieli!i: ~.
patpuno karakterisu. Ali za kvalitativno fizitko prikazivanje ispostavlja se da su ta tri a) ~JQ..~ni vek~ori kod kojih~~E~oze izabrati proizvoljno u prostoru,
elementa vektora vrio efIkasna, pa je utoliko veta i njegova vawost kao i vektora pri cernu treba da modul, pravac i smjer vektora ostan~nepro~eru:SroboOnlvek
uopte. tor se moZe pomicati paralelno samom sebi prema potrebi, a da se' pri tom ne izmjeni.
Vektor se duZi. (slika 2.1) ~r ima b) f\Iizni iJ.i...l!nijski vektori, k~kojihs~.l!\l!_ll!i'~.yek!9Elf!l.2.~"~.P"mjerati
Smjcr vektora ozn;ta;a'-. (stika ~.3) W.J!ra:-9il~~~~~flllp!L~~~~~em ,~_~~9~Qejstvo je isto, ~'~ktor
se maze uzen prOlzvouna ih na prunJcr kao OP, ili ~ itd.
Na suei 2.1. prikazan je vektor -;t gdje je
o poeetna taCka iii poCetak vektora, a tacka P
krajnja tacka ili kraj vektora. Brojnu vrijed-
nost iIi modul vektora oZIlaeava6erno istim
slovam kao i vektor, ali bez strelice iii I A t
Intenzitet vektora je skalama velicina koja ne
mo7.-C biti negativna.
l?Y~-"y{!!g_<I~,.~~,,~_~~~~!?,?Oj~", ako
$Yj~~l(Lnjihovj intenziteti, ,ak:~t _SUo istog,
Slika 2.1 Vektor 1 p~<}y:caj isto:g.smj~l."ll, ti aka su im jednake sve
tri karakt:eristike koje su -navedene za vektor Sib 2.3. Klizni ili limjski vektor
uop:e. Daklc, dva vektora iste veliCine i istog pravca, a makar i razlicitog smjera, opet :) Vez~ni v.e~Q~, I&2SLk~"MtL~a~'ltaG1Q.d2~~_vekt..?! ne
nisu jednaki vektori. maze pomJeratl., Jer Je u raznim taCkama razl.icil ~,,",-~
._" _ _ ~_,~_~"-."_<_"*'o>_~~~'~---~"O"~--'-"""".,,,. '" ___ ~_~

DYfLtnOOlJSPbnQ jednaka vektora ne moraju biti prikazani jednom istom orijenti-

sanom duZi. To su prcma definiciji dva jednaka rnedusabno paralelua vcktora, od kojih 2.2. PROlZVOD VEKTORA I SKALARA
se jedan iii drogi paralelnim pomjeranjem maze prenijeti u polo:fuj drugog vektora sa
~ktora.i.skalam.je-Yektor.is~YGll.i,.Qnatil5.a.PU\axffi!3Ql9,!!lJll'.x!iie1:.
kojimee se potpuno poklopiti. Prema tome, tako definirani vcktor ne mijenja se kaela se
~~l.\glaLima.jedinicalstosje ~I!lj~.ako jc skalar pozitivan, a suprotnog je
pomjera u prostoru paralelno sa svojirn prvobitnim polofajem(vidi sliku 2.2). ,,~~J~_l;a
ako je skalar negativan. - -- . "--"" ,
Znaci da je prozvod. vektora It i skalara k novi vektor Jt koji ima isti pravac kao i
vektor;t i isti smjer kako je k > 0 a suprotan smjer ako je k < O.

~Jttk::kJ!.. (n)
Ukoliko jek~ 1, andajeF ~;t, a to znaci sujednald vekton pamlelni(mogu se
&
poklopiti kada se davedujedan na drugi) i istog smjera. Aka je k~ -I. ondajeF ~-;4':
Za takva dva vcktora kaiemo da su medusobno suprotni, a to znaci da su paralelni, iste

,/.?-----
apsolutne vrijednosti, ali sliprolnog smjera. (slika 2.4.) Uopste se nazivaju i alltiparalelni.

SUka 2.2 Dvajednaiw vektora;(i E1

.-+ ~ -do --7-
A ~OP~B ~OIPI
WI~ 18'1 (2.1.)
OPlIolPI Slika 2.4. Antiparalelni vekrori
L-
18 19
 Shodno sv~jstvu skalara, za proizvod vektora i skalara vaZi relaeija: 2.5. SABlRANJE VEKTORA

k;f=X>k
-,+ -,+-,>
)
k{m'A )=(km)'A =m(kA) (2.3.)
\ (k+m}A'=H'+mA->
. '--
Poglavlje vektOlske ana1ize dosta re 50 kOOsti U udZbenicima Kinematike i Dinarnike pa
Cerno ovdje detaljnije objasniti neke pojrnove koje oamnisu potrebne u Statici. ..

2.3 JEDINICNI VEKTOR ILl ORT VEKTORA

~or kod koga je apsolutna vrijedno~t iedn~jgdinici-Daziv.a,&9,j4WJ-lli..xektQ[:' Slika 2.6. Vektori ;t~ i It
Svaki vektor se moZe prikazati kao proizvod svog intenziteta i jedinicnog vektora koji
Zbir dva vektora dobiva se k:ad se na vrn-Y~ktora.L~postavi.l"'ee1l!k"ektora# koji
je orijentiran kao taj dati vektor. JeQi~1QLkoji ima ish pravae i.!!lieLkruwati
s~~Pill1lJ~-~~~uLs@.L:?bir Jff + Jt je takoder vektor C koji poeinje na
v~~jediDiCui vek;tor ill ort datog vektora, Jedinicni vektor se obiCno
1" OZIlaeava isto leao njegov vektor, ali sa indeksom mila. Na sLici 25 prikaz..an je vektor
poeetku vektora A a zavclava se na zametku tako preneSenog vektora H.
l' apsolutne vrijednosti od A jedinica. Naravno ort ~sadrZi se u vektoru bas A A:
pUla.
p ;f=A:1o (2.4.)
A - jedinica
1:101=1

o
Slika 2.7. Zbir vektoraX + It jee ista It +;t
Slika 2S Jedinieni vektor

2.4. VEKTOR POLOZAJA(RADIJUS - VEKTOR)

\
Osim navedenih i sIienih fizickih vektorskih velicina takode se i P912~Lneke meke
1:
~~ij~~~~~odr~~j~~~~~,:~~~~. R9JoZai~~~cire?~je ~ prikazuje u.3dn~.,E~~
~:>por~ ~?_.~i u 0?n0~ na kordinantni sistern . Usvojeno Je da se poloZaj tacke u
prostoru odreduje vektorom"'paloZiijiiiliradijus:-vektorom.
T~_.~vekt9.J. .Q.1J_icQ~~QmlJeZi!Y~Ls.<;!.~. Vektor poloiaja neke tacke zavrlava u toj
tacki, odnosno on je orijentiran na toj tacki. Vektor polozaja obimo pocinje od neke
usvojene fiksne poredne tacke iii koordinantnog pocetka, Ort vektora }?91oiaja ozoa-
iA~~__~_~ sa ~ c-~----- --'----------- Slika 2.8. Razlika vektora;t- B'
Jasno je da vrijedi relacija: UJwiiko je datG-ise-vekto~--tada.se" suma-dobivao:napotpunO'--is1i-nacin-kao dva
(2.5.) vektora,
_. -1\l'iVedeni postupe! pokazuju da~Jlje-vektora, ya_itl'1li;YJJ?_p.?.!i~~~-"na koje je
oCigledno i za proizvoljan broj vektora.

20 21
 t1
4
C
Za zbir vektom vaie slijedeea svojstva:
1. It + It = It + it komutativnost,
4
A+B+C
4 4

2 (?+ li')+C~?+ (li' + C) asocijativnost,

3. (?+ li'+ C) ~ kA-t+ kJJ'+ kCdistributivnost. (2.8.)
(2.6.)
(2.7.) I
J-8<:
stika 2.9. Swrw tri vchon!;t + It +lft
I
Stika 2.12. Poloiey poslije jedne S!ika 2.15. Poloiaj poslije jedne
rowcije:za nl2 oM ose 2
Projekci~ vektora.lf' na osu p je dufina odsjecka te ose PI QI ortogonalne projek- rotacijeza n/2 oka ose 1
cije !aeaka P iQ;;-~~p~(ctika2:1oj"" ........ . . ~ ..-~........
. -~---.~-.---

,Q
,,
i."
--"~-;;;--
,
:,
p
, ,
,
p+~ Q\
--~~------------~-~----p
r1
Slika 2.W ProjekcJja vektora na 0SIl
Konacni ugaoni obrti nisu vektori. Pogotovo ne sve velicine i pravci. Take na pri- Slika 2.l3. Poloiuj knjige nakon SHka 2.16. Poloiaj krajnji nakon
rnjer IOtacija jednog krutog tijela prikazana je na slikama 2.11. - 2.16. Ne mogu se rotacije 2a1l;/2 oko ese 2 rotacije zn n/2 OM ose 1

zbrajati dvije zeljene rotacije, izuzev kad beskrajno maiih rotacionih uglova. To se
lake moze pokazati aka npr. izvodimo dvije okomite rotacije za ugao rotacije ad 90.
Predpostavimo da rotiramo jednu knjigu. Nakon prve rotacije dolazimo do poloiaja 2.6. KOMPONENTE JEDNOG VEKTORA
kao na slici 2.12., a nakon daljeg okretanja u poloZaj slike 2.13. Aka knjigu rotiramo U ogromnoj ve6ini problema vektori se iskljucivo prikazuju pomocu koordinata ~

II u drugom smjcru iz ovog izlaznog polozaja leao ua s1. 2.11., dobivamo krajnji poloz.aj,
slika 2.16. Vidimo da prostomi poloaj sada nije isti kao kod slike 2.13. OCigledno adi
cija nije komutativna. Nije moguee izvrSti vektorijalno zbrajanje.Tu nedostaje ZIlatno
odredenom koordinatnom sisterUlL NajCeS6e se..lrocisti-pravDugli.r:k.,scat1,:es-ov k~~f(h~
,..natni.sistem:---U matematiei i fiziel upotrebljavaju se dva Descartes-ova koordinatna sis-
tema: lijevi i desni sistem. ~~ll.ili2~~tni sistem je onaj kod ko.g rotacija o~e .x,_~:.~:i",
svojstvo vektora. _~x_najkra6im-pe~tn ~$~P.P~t,!J!~E~ c.I~I1f!l.;mevo, .~_~_rnje~ ~protno kazaijcl oa satu
I .~.
(slika2.17.)

j U tretiranju vektoraJl9!Tl~~ll~.~29LcJip~E.~h

! sistema \'flo je ~orE~l~ ~etiJ-Lo~zir j~inic~e

Na
~~>Vek1ore 'OSLL o;novu poglavlja 1.3. jasn(rje
!
1!
!I
~'da-'su to vekton respekrivno dui x,)', i z ose,
kod kojihje d~~~~j~inici,DpifJ;1$_~~
I Sitka 2.\ L Prvobitni poloiaj knjige Slika 2.\4. Prvobitan polozaj knjige
x y
oznaeavaju sa i., j It. (stika 2.18.) ZaJed
~.~ki se nazivaju koordinatni ortovi. .
II
~I Slika 2.17. Desni koordinatni sisfem

:1 23
22
 2.7. SKALARNI PROIZVOD DVAJU VEKTORA
Pretpostavimo da namje dat vektor A' = OP u ,Skalarni proizvod dvaju vektorajc pro~~ apsolulne vrijednasti .~t~~~~) j~xim~-g ~
koordinnalnom sistemu. Dati vektor mazerna vektora i projekcije drugogvektora na njemu ill skalami proizvod dvaju vektarn jeproizvod
-7 rarloziti na tri vektora duZ koordinatnih osa, pa je: ~jihoviii apsolutnih vrijednosti (intenzitetglJ i kosinusa uglova meau !ylLvelctorirna Taj
j
Jiroizvodje skalarna velicina..,p~:va..skaJamj Mozemo napisati relaciju:
o y op~;t ~Ar +A]' +AF, (2.9.) -ti- -,.) - } n7 --, ""-
v~ktori At", A;t, At nazivaju se komponente A 0 B ~ ABcos ;';.i;f,,sJ_':.A!!:::o.s Be
J2.16.)
vektora;t = GP. 0';0,;0.
Stika 2_1K }edinicni vektori

Projekcije vektora na osama su alge-

barske velicine AX>::J' AzoTo su koordinate
vektora ZnaCi A mourno napisati u ,,
,, ,
.~

A
obliku zbira njegovih komponenata (stika
,
2.19.) ,, ,
e ,, o ,
k
A,k
~ If ~Al + Ayt + Ajt, (2.10.)
Intcnzitet vektora.:t je ,
,, y ,,
,,
, ,, ->
A~IAI~, r.'
A2X +A'X + A2Z. _ (2.11.)
AJ Av j
~

,,
,
ReIacija medu uglovima je: S!ika 2.20. Prilwz vektorslwgproizvoda B(Acos e) =1'. E
-0> ->
x
cos20:, + cos2
-.-"~
s,.:':.
cos2 a, ~ 1, (2.12.)
~~~---,
A(BcosG)=A B
Slika 2l9. Komponenw vektora
.,.~- odnosno:
A,
t,
cosax=1.x.

AY
~A'+A2+A2
'
Ay
Y ,
toje
?osto VTIJcdi relaclJa

cosuy = A If
0 B' ~ B' o;t, (2.18.)
~A2+A2+A2
, y ,
(2.13.)
to jest vcliCina skalarnog proizvodaovaju-veRtora ne mijenja se promjenom recla fakto-
cosu = A" __ Az _ rn, a to mati da za skalami proizvod vrijedi komutativni zakon..
Z A ~A~+A;+A; Pr~ma..pravilu_~Ll2mig;.kci.iarmLQ9biva se kao skalarni proizvod jednog vektam sa
zbi;;-m drugih vektora slijede<Sa. ~elac~~'--'---'"-~"'--'- "-"'~--'-'~-'-~'---~~-
N~ se nacin,prikazuje i vektor poloZajar:Njegove projekcije su koordinate pos-
ma~~__~_~~:. ------'-,,----. '- . . . -:;t:C If:E>)~;t 0 B' +If 0 C, (2.19.)
7~ ~=x,ry=y,rz=z 1 (2.14.)
a to znaci da za skalaml,proiiVexlvektorn vrn distribtltivni'zakon.
Aka je konstanta ouda vrijedi
r =xt+Yl+ZJ1,
k{1f 0 B]~klf 0 B' ~
~ '-~ .. --"-----,---~"-"'"'-
Ifo
(kB'Hlfo B')k .
(2.20.)
(2.15.) Skalami proizvod nekogvektora sa jcdinienUn vekfOi6mJoonakje projekciji togvek-
tora na osu jedinicnog vektora.
(2.21.)

24 25
gdje je
Ao~ 1, e L(~,B). Navedena definicija pokazuje da se promjenom redoslijeda istih vektorai' i It U vek-
Skalarni proizvod dva kordmantna arta kod pravouglog koordinantnog sistema dobi- torskom proizvodu dobiva kao vektorski proizvod upravo vektorski proizvod upravo vek-
va se prema predhodnom: tor - C. (stika 2.23.) to jest vektor sa obrnutim smjerom, odnosno suprotni vektor.
Dakle, promjen om reda faktora vekt9r-
~~LITIij~a wale, a velicina ostaje
ista.
(225.)
To znaci da za vektorski proizvod ne v~
komutativni zakon, nego mjesto njega vaii
1:' It ~(Ai+AyJ+A,k). (B7+B;t+BF) antikomutativni iIi alternativni zakon.

i' 0 l1-: A,B.+Aji,+A)i;d .d

(2.23.)
Slika 2.23. Vektorski proizvod ;tx It
2.8 VEKTORSKl PROIZVOD DVAJU VEKTORA 78 yektorski proizvoo.mjeffi--distribttti ffli mkea,..-

yekto::,~ proizvodi dvaju vektora.:;t i It E. vektor E, k~~JS2i9Kj~jn~e~_t~t j~Q_ ;t~+c}~;txJt+;txc' (2.26.)

~akpoVTSlnlJ?'!mi!9.Jill~3;li,?~~~.~,,2;tti.Y!.l5t...2Pj~ij .IJOmJal=Joj.p.oy!sini, 7ft+ E')x~:i:1t:7f:?~7f
~takvO& .~~j~_l2l~~,~~~~H_l~JS?j.Ls,~j_i_,_~ ~~~()L~"_,IE~gj5,;}pj~~jm~\ltem pd. PtiJlm2.z.~_~j~5rlctQrskogprorzvOda.skalaromY'ij~I.~Q2fi~ti~~~~~?:
1...(\o.l[i:l\lde.POZlhvnaJ~.~proInQgnJel\lkretanJa kazilljkJ, nalXlll!). Vekrori A, It i C
tim redam cine desni koordinantni sistem. (stika 2.22)
MJ'x
ltl.e:1.fi:J.J5 It ~ JUt x It (2.27.)
yek1<>~kip",i""oc!.'!10~~itii'?<io"k nUli. ai<9j!,j~oc!Jl1ktorajo.dnak.mili. ,. iIi kada
4 -~ -+ je uga,o meduvektorimajednak nuIi, lj}cada s.uvektori paralelui (kolineami). Prema tome
_~YU~'ii~i~ino;tf:dva]u vektO-;;'T~~"-~ - ~
C=A x B
--- .
A.X.B.i5'dQC (2.28.)
Ka...QJ2Qs1i~~ tog zakljucka slijedi da je vektorski proizvod nekog vektora sa samim
Apsohitna vrijecinost vektorskog proizvoda je
.sobom jednak mili~- -~"-""'~'~'-"~'---"~ .... -........-.. ...
~.-

~lcl~IAxBI~AB.sine. (2.24.) _:t<Le:.!L.~ (2.29.)

Slika2.2L VektorskiproizvodC
Ove relacije, dakie, pokazuju istovremeno i uvjet kolineamosti vektora. Prema tome
uvjet kolinearnosti je:
;tx It ~ O. (2.30.)
",,;t"Xl! Prema definiciji vektorskog proiZvoda i prema slici 2.18 gdje je dat osnovni triedar
(koordinantna baza) sa jediniCnim vektorirna7;
gledno proizilazi:
-r
It koji su medusobno normalni, oei-

*i
a prema altemativnom zakonu
(2.30.)

fY-::!J
Slika 2.22. Rotacija vektora;r ka vcktOTli. S) najla"Ucim pulem
7x -t=-It
"k -:7=-/
__ X}

<,"Lx]t~ _
-:7

-t
(2.3 I.)

26
27
 Koriste6i jednaCinu (2.29) zakljueujemo da i za artave vaZi ista relacija a to je zapremina paralclopipeda, kod kojega su stranice A, E, C. Ugao e je ostar pod
-c>
IXZ-c>= J V 0
-c>= "k x...-
-c>X J (2.32. )
predpostavkom dar, It, e
C'imaju redoslijed osa desnog sistema. Posta maze biti i
tupi ugao, onda U OpCeffi slueaju irnamo da je
P~.,~~l!!~~Erski PI?izvod dvaju vektora..prikazaJiJl.JUlal.i.titkQJIl obliku, pred- (S x F) 0c+ v,
~ (236.)
postavimo da imamo d~la.llektora
.--... - - - . _ - A-C> A-C> + A -c> , V iii vektorsko - skalami proizvod triju vektora brojno je jednak zapremini paralelopipeda,
-~ __yJ_..".-----. cije-su ivice dati vektori, sa pozitivnim zrakom ako je redoslijed vektora isti kao kod osa
usvojenog sistema, a sa negativnim znakom ako je redoslijed obmuL
7t =B1' +By1 +B1.
Tada se vektorski proizvod moze predstaviti determinantom
,--.-------'~.----.---~ =+'.-~ . . . _--,----'---
~ntljk
AxB= Ax AyAz (233.)

.---\tRazvijenjem determinante dobijemo da je:

S It ~
x
___ ~_ 4 R B-
(-Ay=~~~j;;
+ (' \7 P_~-IU7t-.w-n::13-:-r-1rf1-;>--
xlJzU y
V~.r
(2.34.)
L~yLJ:d"'_

Aka su nam data dva vektora;;t i
dvije komponente: unutraSnju Itu=
malnu na vektor ;;r:
s~~
jednak je proizvodu~.Yeli
cir1~-T 1 mteoziteta (velicine)
vektor:;kog proizvoda iii spoljasnjeg
proizvoda vektora;t i It jednaka je
proizvodu intenziteta vektora ;t i
tenziteta spoljaSnje komponente vektora
It. Ovdje se I1ldi 0 velicini, tj apsolutnoj
(brojnoj) vrijednosti odgovarajucih pro-
izvoda, a orijentacija vektorskog proizvo-
It: (stika 2.24.) moZe se vektor if" razloiiti na
OP na pravcu vektoraS i spoljaSnju Its = PQ no[-
Zapremina se m.2-Ze.dobitH~&
o
~~o C ~(iJ'~~_(E""Z->::Jt, (2.37.)
sto ZllaCi da se ciklienom pennutacyom triju vektora ne rnijenja njihov vektorsko -
-
B,
skalami proizvod.
Svakom dn Igom..pemlUtaGijom,n\!i.~J~~z;!J.*proizvoda . kao-napri.rrger:,~-~-
. (;.txF)C->~-(F~D~~C:(2.38.)
in-
Vektorsko -skal~
J?!~1tii[(XrtrijiJl1~~)TIij~<~y_~~~~sta s~ ~_e<J~;2~~9.3~rrlli~Jl~zm..ci
ve~~larogKIQ9-l1~~nj~, ali pod uslovom da sc'ne'mijenja redoslijed faktora
(Sx S')O C ~ A'o(Fx C)
Stika 2.24. Razlaganje vektom F no komponente (2.39.)
(;.tx S') E' ~ ;.t (F x E').
0 0

cia dobiva se prema pomatom pravilu. Odnosno yrijedj daje:

~rxJtoC =B'xCO% =Cx;toF=
2.9. VEKTORSKO - SKALARNI (MJESOVITl) PROIZVOD = (!o;t x l! =;[0 FX c!' =E 0 ex (2.40.)
p.~.9!finiciji ovaj pr~ mO~)l.2Pi~a1!.f2t.~ s) ~~~k!2IS~kQ_",,"_skalarni
0 Na osnevu ovoga mjeSoviti proizvod moze se oznaciti i kao:
proizvod je skalar. PrcdPostavimo cia imamo tri vektora kOJllm~u zajednicki poeetak i ';~";[s1t e"jili(;rB"rT~
cia'flISUlcorJipfanarni. Nadalje pretpostavimo da vektori A~ S, C, imaju medusobni A~~oIim~Jl.Sobn.2!2!ppl~~~~o_~!!~~~g~~~r;lln~~AJia.G9rnaljc)
palou] kao ase desnog koordinantnog sistema. paralelopipepeta jednaka nuli;
~~~:.PLQi~~K_~r~~0~j~J?QYclipj.p~~!e~..;;;~ s~aA i E, a' ~~~,~-~--'.-'.~' ,;t~(itx eJ:J1c (2.41)
predStav~enJe vektorom S , kOJIJc norrnalan na ravan vektoraA 1 B . Zahmje------ to je ujedno ~ Ulgy$ompianamesti.
-.--.- ------~~'s'>;?:s.~~;,;e~ s ;':-V,~~-----(235.) ~'-"~V;ict~~k~'-- skalami (mjeSoviti) proizvod koordinantnih ortova
~,:t~Jl<~,,7t-) _~_~c,1! =..J. (2.42.)

28 29
 Predpostavimo da su nam vektori':;c B; ~ izraZeni preko projekcija ~

"'";9'- A~+ ~>~--~-"~~.-~"-.-~. d -t dA d(P-t

._-(<1> A) :<1>-+ --A
_4-...=. '" A,J A};, du du
(2.49.)
l[C'/3.+/3."i-+' /3.,k;
C:~r.c:;t.c,k;.
(250.)
tada je mjeSoviti proizvod vektorn'
Ax Ay A z
[ffE'HitC)~o(itxE')~ B, By B, (2.43.) (251.)
C; Cy C,

Razvijanjem u detenninantu imamo da je

2.11. INTEGRIRANJE VEKTORA
~ (itxC) ~Ar+ Ayt + A]t)[(BcB,qi' +
~rrAenj integral yektorn 7t_naziw~se_funkGija~~~a.oispunjauaJlSlruL_:
.- ... -+(J37;,~B;C,lt + (E,Cy - BFJ It] . (2.44.) ~

dA ~
-~B (2.52.)
Za jediniene vektore vrijedi ~~.
~g~Junkcija,ciji-je,pr-oizvod-po skalaru u jednak,zadatQm.:v~~1U !tJ2-:ma tome
rttlt]~(ttlt)~(j'xl)olt~\6? 8\~L
o0 I
(2.45.) ~ ~ ~

,A ~ j Bdu + C, (253.)
c+
gdje je konstantni vektor uzet sto';~-dif~~enCiranje~J.2.53.) dobiva (252.) bez obzi-
2.10 DIFERENCIRANJE VEKTORA ra na vrijednost vektorske konstante C. Ako je vektor A ciat U obliku
--+ -:-t --~"-~----'~--"-~"~."----"-<

~(u):,A,(u)i +Ay(u)j +A,(u)k tadaje

. O~no~~ p~v~a..diferelli;;iranjaskalara v$fde i za vektore. ~eka j~::,~~?:,~g.ro-
l1]IeIJl'pc.~OJl 2liVls~og.argumenta.uL("l. . J~~_~~",2.J.~,(~)dU + j JA,(u)du + k JA, (u)du. (254)
Izvoo vektora A po argumentu u liZ uslov kontivualnosti i limesa je
~ijgteg<1lLfurl!<gij,,-J>.cYlllZet.l!~CarnaQdl)"kevrij.,ooosti a do vrijed.
.! d1 . 1(u + 6.u}-:4(u) a. i- f), tojest
nosiip"naziva se razlika vrijednosti plVobitnih funkcija uzetih za gra~ice
II - - = lIm . (2.46.)
du Au~O l.1u .
I lr'"'~-'~~'-~-""-"'
"
:1 A1c9 iZJ1lZiIrJo_~"-""'Ltprelmp[Qj.kcijV!->(u) ~;t (u)( + A,lu) 1 + ~(u)7t tada !A(U)dU~1:u {B(U)}dU~B(U)+;( ~B(fJ)-Br;) (2.55.)
~ ~~izvoq::ektora 1.iti:_. =-~- ,~---- .. '--.----,-~~

I ~

dA dA -7 dA ~ dA -7
Y j+_' k-
X i + __
. _= __ (2.47.) 2.l2. GRAOIJENT, DlVERGENCIJA I ROTOR
du du du du
Naprimjer, za ~gi izvcx!'~OOQnLr1ID-argumen~~"u'~;t cerno:
II
Posto navedeni podnaslov nije predmet razmatranja gradiva Statike nego Kinematike
II i Dinamike dat cerno sarno neke osnovne defiuicije a Citalac se upucuje na literaturu sa
.'" d2 A d 2A -7
- - , =---fi+--fj+---fk.
d 2A -7 d2A -7
(2.48.) detaljnim upoznavanjem eve materije [21].
II d~u----du--~.du'._ Da bismo objasnili gradijent, divergenciju i rotor definirajmo skalamo i vektorsko fXJlje.
I,
Prostor u kojem svakoj tacki odgovara neld skalar naziva se skalamo polje .
!II
Ij
.J'.r<elIJQS.tlYimD..da. cIa nam jepoznata skalama funkcija <p(u) i dvije vektode
funkcije (u) i F(u) tam; te;,n]~iti r.olacije . Prostor u kojemje Za svaku tacku vezan neki vektor, kao predstava fizicke realnosti
naziva se vektorsko polje.

30 JJ
 I uopce,ogdmicen ili neogranicen prostor, u kojemu je pri proucavanju neke Rotor predstavlja vektorski proizvod dvaju vektora sa komponentama koje imaju ove
fizicke pojave za svaku tacku vezan neki skalar i1i vektor naziva se fizicko polje. vrijednosti a --: a--t a.
Aka je polofaj taeke odreden koordinatama (X, y, z)(ili vektorom polozaja ax J+ i)y + k oz'Ax.Ay,A,.
7=:it zk\
YJ"":t + ooda je skalamo iIi vektorsko polje dato kaela se zna doticni skalar Prema tome,
iIi vektor u funkciji od koordinata poloZaja pojedinih tacaka (iii vektora polozaja).
Oznacimo skalamu funkciju
rotA=(~
ox -;+~
i)y
J+ aoZ 7:)x( Ax -;+Ay J+A z-; ) (2.63.)
(1) ~ (1)(x,y, z), (2.56.)
rot=Vx
a vektorsku funkciju ..,., ..,., Prethodna jednacina pokazuje da je rotar vektora It jednak vektorskom proizvodu
A ~A (x, y, z). (2.57.)
operatora nabla i vektora;t Ovu jednacinu mozerno napisati u obliku:
Polje (x, y, z) i}j .It=;("(x, y, z), koje sc nemijenja u toku vremena,te ne za-
vis! od vremena t, naziva se stacionarno iIi konstantno polje, a polje <1>(x, y, z) iii
;r>=A\x,y, z) koje se mijenja u toku vremena, ~. ~e zavisi ad vremena naziva se nesta-
cionamo iIi varijabilno polje. Funkcije <Jl(x, y, z) i A ~If(x, y, z, t) su jednoznaene, konti-
nualne i mogu se diferencirati.
Vektor koji u posmatranoj tacki skalarnog polja ima smjer najbrieg rasta
skalara <D, a veliciuu jednaku porastu skalara ill u tom istoro pravcu, po beskonacno
+(~~ i)y
__
ax OAx)7: . (2.64.)
maloj dui.ini, naziva se gradijent skalara <P. Na osnovu teorijee skalara i vektora iz [21] zakljueujemo da vrijede relacije
i.JI:D--t acp-t O-t
grad(1)~~ i +~j+~k (2.58.) div rot ~ V (V x If) ~ 0, (2.65.)
ox i)y oz rot grad (1) ~ Vx (V(1)) ~ O. (2.66.)
Dakle, ve1ieine komponenata vektora grad <D su parcijalni izvodi skalara cD po kor-
dinatama vektora poloZaja taeke P(iyz) u kojoj se gradijent racuna.
Iz jednaCina (2.58) vidimo da se radi 0 diferenciranju velicine (f:l po odgo- 2.13. LINIJSKI INTEGRAL VEKTORA
varajucim promjenjivim, to znaci mozerno izdvojiti skalar iza zagrade.
Neka je dato vektorsko polje sa karakteristienim vektorom i u polju kriva linija

grad(1) ~ ( i
->0 ->0
ox + j ->a)
i)y + k OZ (1). (2.59.)
C. U raznim tackama te krive, vektor If
ima uopste razlicite vrijednosti. Radijus vek-
tara polozaja tacke na krivoj linijije -,7 (t) = x (t) Y
+ y (z)t + z (t) Kada tackak.
c bude u tacki P1 VIijerne je tj , a kad
Izraz u zagradi naziva se Hamiltonov operaror nabla i o211acava se simbolom V.
dode u poloZaj P2 vrijeme je t2.
-78 --ta --tJ
V~ i ox + j i)y + k oz. (2.60.) Linijski integral vektora if duZ
krive linije P IF2 naziva se graniena
Divergenciju mozerno predstaviti pomocu Hamiltonovog operatora V. (2.60.)
vrijednost smne skalamih proizvo-
-> aA
div A =_x_+ __Y +_._'
vA aA -). ----t
da A i elemenata !:1 r , kada broJ It
(2.61.)
ax i)y oz rib proizvoda tezi beskonaenosti, a
-+ a-+ 0-+ 0 4 velicma elemenata len null.
divA == ( - i + - j+ - k ) (A x " -> ->
ax i)y oz lim LA,,).ri=]Ad;. (2.67.)
Jfc--------~ ...~ n-7aj",l Il
divA' ~vit (2.62.) o
Jednacma (2.62) pokazuje da je divergencija vektora ;tjednaka skalamom
proizvodu operatora nabla i vektom;t x

Slika 2.26. Pn"lwz krive Iinije u vektorskom polju

33
32
 lednaCinu (2.67) mozemo napisati i u drugacijemu obliku RijeSeni zadaci iz poglavlja 2.
p. -4 -4 -4-7
j A.dr=jA.dr=jAxdx+Aydy+A,dz. (2.68.) Zadatak 2.1.
P, c c

Linijski integral vektora po zatvarenaj krivoj liniji (konturi) naziva se cirkulacija Poznah su nam vektori;( It; c: Potrebno je konstituirati sljedece vektare:
vektora dui te konture i aznacava se sa: a)S-F+2C:
~ ~
(2.69.) -+1-+-+
['~IAd r ~!Axdx+Aydy+A,dz. b) 3C- (2A- B).
Z
Aka vektor predstavlja neku situ, a kriva P 1P2 predstavlja trajektariju tacke, onda
je linijski integral takog vektora dui te trajektorije rad sile na putu koji napada, a tacka RjeSenje:
prede.
~ -7 P,-4 -4
['~ JF'd r~ fF.d r=A. (2.70.) 4
-8
~Pl P..

Slika liZ zadatak 2. L

Zadatak 2.2.
Vektor je definiran pocetnom tackom P(xJ, YI, z!) i krajnjom tackom Q(xi, Yz, z2).
izracllllati duz.inu vektora.

Rjesenje:

Vektori IXlloZaja tacke P i Q su

---+ ---+ -J. ---+
Ii := xl i + Yl j + ZI k

35
 Zadatak 2.4.
-01" -01" -01" ---7 Dokazati da je povclina parale10grarna (itx 11) cije su straneSi it
r2 =X2 i+Y2 j+Z2k
: RjeSenje:
~ ~ ~
,,
r+ PQ=r2 iii Pomlla paralelograma
:h
,
,- PQ ~0-r! , P=h!it!
~

'2 -+ -:+ -:+

PQ=(x2' +Y2} +z2k)+
...-T ,,
P=!A'! sine !it!
y +(XlIc+-YIJ-7+'Z{->k) p=!itxitl
o Slika liZ zadatak 2.4.
FQ= (x,-X,)7+ (Y'-YI)!+ (z2~I)k.
Zadatak 2.5.
Akosupomatlve . leton. A-C>=..,. ..,. BOC> = 2""'
l +j, 1- 3'"
>j + ""k , C"'"=4j
cc+-3-C>k,potrebno Je

Slika lIZ zadatak 2.2.
naCi vrijednost:
a) (7 x ff) x f!
b)7x(ffxC\
Zadatak 2.3. RjeSenje:
Date su koordinate tataka (0,0,0), (3,2,0), (4,6,0) i (1,3,0) koje cme jedan ~

i j k
cetverokut. Koliki ugao Cine dijagonale tog cetvcrokuta? da'
a) Kako je;;f x it = I o = ~i - ~
j - 5 k on
~
Je
Rjesenje: 2 -3
~

(
Ocito je ~~)~i j
k
~ ~ ~

AxB xCI -1 5 =23i+3j+4k.

o 4 -3

-01" ..... -, j teJ ~ -01" -}

sm~a lIZ zadatak 2.3. b) Kakoje BxC= 2 -3 : =5 i+6j+8k slijedidaje

Skalarni proizvod ~ ~ I~~~I o 4
OBoCA= OB~GA cosf3

(47 +6i}( 27- j)=~42 +62N + (-I) cos f3 ~ (~~)C

Ax Bx = I
7 j1 ~0 8~ 8~+ ~
= i- j k.
568
cos f3 = = 2
">/52">/2
r;; = 0,1240 Iz rezultata vidirno cia je
-c> -=> cc7 c-> =+ -=>
(A x B ) xC" A x (B xc).
P=8Z053'.

36 37
 Zadatak 2.6. Zadatak 2.7.
it= 3X2Y1+ Y z21-xz it.
.. ~ --7
d -i' --) -7 dB dA ---). Dataje skalama funkcija <l>(xJ', z) =x2yz i vektor
Dokazati -d (AoB)=Ao-+_oB
u du du
gdje su .:t'" i It diferencijabilne funkcije od u. Kolikaje vrijednost ~:Jt' A) u tacki P (1, 2, 1)?

Rjesenje: Rjesenje:
Metoda 1 --) -+ -+ ---)0 -+ -+ -+
(<I>A) = (x'yz)(2x'y; + yz 'i -xz k) = 3x'y'z; + x'Yz'j _x'yz 2 k

. ~ ilA~
6.B-+ -+ --) J
L\A -+
== hm
Au-+O (Ao~+-oB+-olib
6.u !1u
D.U
4- 3
=6xyi+6xyz j-2xzk.
22--7 -

Za vrijednosti x = 1, Y = -2 i z = -1 imamo da je
~ .., 2
db dA --
-7
=Ao-+--oB 8 (<I>A
i3y8z -')
=-12i-12j+2k. -+..,-+
du du .

Zadatak 2.8.

2-Jo ~ ~ -:+ 7t
Jzrncunati IA(u}!u zaA =(3u,-I)1 + (2u .. 3)J +(6u,,,4u)k.
u",1

RjeSenje:

2-----)- 2 -+ --} -+
jA(u)du = jA(u)du = ((3u' .. I); + (2u .. 3Ji + (6u 2 .. 4u)k }du =
u'-"l u=!

J --) -+ -+ 2

Ii dA X Bx+--
+ -
( du duYdu Z
ciA
dA Y B +~B

.., .., 11
= (if - u); + (u'- 3uJi + (2u'- 2u')k r
.., -+ -+}
il
II
~ dB dA ~
=Ao-+-oB
du du .
! {(S-2)i+(4-6)j+Q6-S)k -

I
II
r:
38
il 39
f!
i
I
 1
Zadalak 2.9. \' ~

j
Iziacunati za <J) = x 2yz3 i;rt "7 xz-;:> - jl-? + 'h:2y7i sljedeee izrnze:
-,-;.,....,..
) '1<1), b)'1 0 A, c) V x A, d) div(<1)A), e) rot(<1)A ).
-,>
\ ~
2 3 3
-x y Z
Rjesenje: I ~ ~
3 ~
= (4X4Y23 + 3x2y'z2) i + (4X3Y2 3 _ 8X 3Y2 3 ) j_(2xy3 z3 + x ,4) k.
8 -:
_)'1<1)= -z+-j+-k <1)=-z+-J+--k=
8~ il",) iJ<1) ~ iJ<1) ~ iJ<1) ~ .
( ax Oy ax Oy az ilz Zadatak 2.10.
=
ax 2.- (x'yz')/+ it.
2.- (x'yz')i+ Oy az
(x'yz'jk= a) DokaZite da je V x = 0, aka je;;f = (2xy + z3)7 ;. (x2 + 2y) 1 + (3,y - 2) It.
b) Pron.dite skalamu funkciju <1) za kojuje;;f = '1<1).
= 2xyz37 + x1z3 7+ 3x2yz27!.
Rjclenje:
b) \1oA= ~ (a a"'
~ axi+&yj+azk
a~) 0 (~
xzi-l "'
j+2x yk
2 "') = ~ ~

j
~

k
a a i) 2 a) "' =
'1xA =0
=-(xz)+~(-y
2
)+-(2x y)=z-2y. %x rOy %z
ox oy az 2xy+ z3 2 2
x +2Y 3xz -2

->(a~a",a~)(", ~ 2 ~)
0
b) Metoda 1
c)VxA= axi+eyj+azk x XZi- y 2 j+2x yk ::::. -+ W>: 0<1> -: O<D -+
A='1<1)=-I+-j+-k
ax ay ilz
"' "'j "'k iJ<1) 3
a a a -=2XY+2
ax
ax Oy az iJ<1) 2
xy -/ 2x 2 y ay=x +2y

(a 2 a a a 2)~
2)"'(-(xy)--(2x y) J+ (0 a ).~k
-(-Y 2)--(xz)
iJ<1) 2
= -(2x y)--(-y ) I -,;- = 3xz - 2.
Oy GZ ilz ax ax Oy 02
Integracijom prethodnib izraza dobijamo cia je:
"' ~
=2x2 i+(x-4xy)j. <1) = x2y;' xz3 + Cz(y, z)
+ y' + C,(x, z)
<1) = x 2y
~ -+ 3 -+ -+ -+ 3
d) div(Q)A)='1o(<1)A)='1o( xyz 4 i+x 2y' Z3 j+2x 4 y'z 3 k)= <1) =xz - 2z + C,(x,y).
i"
Integracione konstante su:
034
=-(x yz
a 233 a 423
)+-(-x Y z )+-(2x )' Z )= C,(y,z) =y'-2z, C,(x,y) =xz3 - 2z, C3 =x2y+ y',
ilx Oy az
tada je <1) = x 2y + xz3 + y' - 2z.
::::3x 2 yz 4 _3x 2 / Z 3 +6x 4 iz 2 .
Metoda 2
_) ---J<

e) rot(<DA) =V' x (<DA) =\! o (X 3 yz 4 i _x 2 y 3 Z3 j+2x 4 y 2 z 3 k

-+ -+ -t
= Aod -; =(iJ<1)[+
ox ~J+
OJ
a<1)'k).(dX [+dy J+dZk)=
02

4\
40

--- -- - -- - -----------;-.---~-~-
 Od(O,I, 1) do (1,1, l)jey~ 1, z~ 1, dy ~ 0, dr~O,xje izmedu 0 i 1.
il<P il<P
~-dx+-dy+-dz ~d<P
il<P , '
,L,{3x2 - 6(1)(l)}ib: + (2(I) + 3x(I)}0 + {I - 4x(l )(1)2}0 ~J~(3x2 - 6)ib: ~ -5
ax By az '
totalni diferencijal od <I>_ c) Za tacke (0,0,0) i (1, 1, I)jex ~ I,y ~ I, z ~ I, dx ~dy ~ dz ~ dl.
U ovom izrazu je:
'c> ;-';
d<P ~ A 0 dr ~ (lxy + z3)ib: + (x2 + 2y)dy + (3xzL 2)dz ~ J;td? ~ le3x2 - 6yz)dx + (2y + 3xz)dy + (l - 4xyz2)dz ~
, , '
"' [(lxy + z3)d!: + x 2dy + 3xz2dz] + 2ydy- 2ib: ~ ~,1,(3[4 - 6t2)dl + (21 + 3t2)dl + (1 - 4[4)dl ~

~ d(;c2y + xz3) + dez2) + d(-2z). I 6

~,1,(21+ 1-4[4)d1 ~5
Funkcija je 1> = x2y + xz3 + y2 - 12.

Zadatak 2.U.
Datje vektor X' ~ (3x'- 6yzrt + (2y + 3xz)t+ (l_4xyz2) 7l.
lzracunati JA'. i7 izmedu tacaka (0,0,0) i (1, 1, 1).
a) x = t,y = t 2, z = 13 ,
b) dui linije od (0,0,0) do (0,0,0) tada do (0, 1, 1) i (1, 1, 1),
c) dui linije od taCke (0,0,0) do (1, 1, 1).

Rjesenje:

J~odr-->~ J{(3xL6yz)i"'"+ (2y + 3xz)j'""+(1-4xyz2)k)

,A '"".... --'>~d,k)~
o (dxi +d,) ""

~ {(3xL 6yz)dx + (2y+ 3xz)dy + (1-4xyz2)dz.

a) I' nacrn: Kadaje 1 ~ I,y~ 12,z ~ 13 tacke (0,0,0) i (1, 1, 1) vrijeme I ~ i ,~ 1.

I;t 0 J;' ~ J{3t2 - 6(t2)(t3)} dt + d(13) + { 1- 4(t)(12)(t3)}d(13) ~
~ !(3tL 6t5)dt+ (413 +6,s)dl+ (3t2 -12111)dl~ 2.
2 naCin:
(3t2 - 6") 1+ (213 +3[4)1+ (1 - 41") It i
-----7-:+7~-:+~~
r =XI +Yl +zk =tl +t2; +t3k
:-+ ~ ......:" ~
dr ~ (i + 2tj + 31' k )dl.
-> c-> I
JA 0 dr ~ J(3[2 - 615)d1 + (413 + 6t')d1 + (31L 12111 )dl ~ 2.
, 0

h) Duiprave izmedu (0,0,0) i (0,0, 1) jex ~ O,y ~ 0, dx

I
~ dy ~ 0, z je od
,
do 1.
L(3)L 6(0)(z)}0 + (2(lO) + 3(0)(z)}0 + {I - 4(0)(0)(z2)}dz~ LdF 1.
Od (0,0, 1) do (0, 1, l)jex ~ O,Z ~ 1, ib: ~O i dz~ O,y jc izmedu Oil.
, ,
L(3x L 6(1)(1)}ib: + (2(l) + 3x(I)}0 + {I --4(0)(y)(1 )2}0 ~,L2ydr 1.
43
42
 Principi i aksiomi statike

3.1. AKSIOME STATIKE

Aksiomi statike fonnuliraju ~snovne zakone k.9jirna se podciill~~~~J:oje
djeluiu fia kruto tlJelo. Odredenioroj aksioma je posljedica osnovnib zakona mehanike
o kojima cerno govonfi u DINAMICL Aksiomi su sam~'?U.~~i i ~azuju se.
AKSIOM I. AkQ...!@.Jlt?-ko 510OOdno kruto tijdo djeluju dvije sile, ono c;bi[t- u
ravnotezi tada isamo tada <!k~!.edvii sile ICle'na lSiQ.lJ:LRray~':(iq@~i~t~t~~padD.u
~4ii?jUJi~~Ei!~~~~~.Li!?~j~_~~prQJD~Y~l-sljka 3.1. --~~--'~'-
Ovaj aksiom govori 0 najjednostavnijem
uravnoteZcnom sistemu sila, jer je ocigled-
no da jedna sila koja djeluje na kruto tijelo
nije uravnotezena.
AKSIOM u. njcloy.anje.datug..sj~ma
sila na kruto tijelo se n~~nja."akQ.e
darornSis~-emu"_-sl'ia:'--d;;daje )li__ oduzme
Slika 3. L Djelol'anje istih sila no kruto tije/a trnn?nQ_t~_Z~_P.rsistemsila:_'~:r" ~.-= ~- "'"-.

Da bismo OVO objasnili predpostavimo da imamo kruto tijeJo na kojc djeluje sila
F kao sto je pokazano na slid 3.2.

*I

S!ika 3.2. SHka za objainjenje aksioma n

Dodajrno u tacki B koja leii na pravcu sile F dvije silept i Pi kao sto je pokazano
na slici i predpostavimo da su intenziteti sila I.F;! = IF;ljednaki. Djelovanje sile p'" na
kmto tijelo nije se promijenilo i ako je dodat uravnotezen sistem sila.

45
 AKS[OM ill. Ako ua kruto tijeJo djehun !I jednakoj taCki dv.ije..sile-moiemo.Jb Glavni vektor Ji;., preneSen paralelno na pravu koja proiazi kroz tacku 0 zamjen-
zamW'mi..ti.$doom.silom (rezultantom) koja takoder djeluje u toj istoj tacki krutog tijela,
pri eemu je vektor te sHe jednak vektorskom zbiru vektora datih sila (vidi sliku 3.3.)
juje djejstvo sila Pi
i Pi, to jest, postaje njihova-rezultanta F:
a) b) c)
Prema tome, glavni vektor F;" koji je jednak vektorskom zbiru, postaje rezultanta
p, P1j. zamjenjuje djelovanje tek kad se prenese na napadnu liniju rezulfante.
AKSIOM IV. Dva materiialnaJjjd:u:!i~i!!.jednona ~llo silama istog o~:::!:
~!~.!.I!mYGa"a suprotnog..smj~;@.,

Stika 3.3. Paralelogram sila

Ovaj aksiom se naziva jos i aksiom 0 paralelogramu sila. Na sliel 3.3. prikazane su
tri mase koje djeluju u ravnotezi. Presijecanjem uiadi javljaju se site u kracima Pi, Fi Slika 3.5. Medusobno dejstvo dva materijalna tljela

iis. Da bi mase bile u ravnolezi vektorskim slaganjem sila F; i JS,

moramo dobiti
Ovaj aksiom predstavlja jedan ad osnovnih zakona mehanike.

rezultantu F; koja ce imati isti pravac kao i sila is

isti intenzitet a suprotan smjer. AKSIOM V. Ukoliko se defonnabilno tijdo pod dejstvom datog sistema sila
f">~i!+Jt nala,zi u ~~l?tJJ_9.!}9~~J?,!ti.JJ,I~Y'p'9.t~iiiQnd,talu:t.po':;Jag~:ii"PiiliiJi;lg-=JJ,BI?":~-
~ 1 2 -__.
-'CNaj aksiom cesta se naziva i princip ukruCivanja, a ima veliku primjenu u infenjer-
IF;I~ 1r;1 skoj praksi On omogucava da s-".E.!i2ill!abi.l~(L~j~I~<!.~~c,~eu.!i?ilo.~ol'!.<ln;a
Kao sto vidimo sa slike 3.3. vekt;;~k~-;;~mo,kao dijagonalu paraleIograma nad pr?llljenlji~a ~~mst~cija (g;~rh,erov nosae) posmatra kao kruto tijelo prilikom,p?~tav
pi pi,
silarna i leao stranama tog paralelograrna U daljem prouCavanju Statike razlikovat ~aDJa,~usT~y~:gY1!(),t~~"L~~~. za j~R!.tiyan.i.~~.~.~~t:?::,_~~,~"tij~l!l, ~~,~:,~~ ,.?1~tl:},~e i
~oni koji.vaie,za, kruto tijei()..,Treba imati na umu da uslovi koji su za defonnabilno
cerna pojam vektorskog zbira sila i JX)jam rezultante sila Pretpostavka da u tacki A kru-
tije10 potrebni ne moraju u isto vrijeme da budu i dovoljni.
tog tijela (slika 3.4.) djeluje sila Pi, a u fac.ki B sila is.
D~~hismo,-odredilL.p-jiho:v-ektQr
s~_:'~i!~~il.e.t:~,5lffiQtemo.da prenesemoparalelno,tak{),da..imj.e~i?il~L~~"?~~p (van 3.2. PRIMJENA PRAVILA 0 PARALELOGRAMU SILA
tijela iIi u tijelu) zajednicki poeetak. Dijagonala OO! paralelograma, konstruisanog nad KAllA U TACKI KRUTOG TIJELA DJELUJE VISE SILA
ovim silama predstavlja zbir sila
Vidjeli smo da je rezultanta dviju sila razHeitih pravaca jednaka po pravcu i velicini
tre60j stranici trougla kojem su dvije stranice zadane sile, (stika 3.3 i slika 3.4.). Njen
s~er je s~rotan smje~ obQ\2~e.nia z~~nih svita, ~sasv~ je svej~:~o~~ r~om

P7
o

Stika 3.4. Djelovullje dvije site flU tijelo

F,
II "3""
~
t
4
~f!2}@!DQ sde., Mozemo, napnmJer, zapoceu SIlO~l'fia:
nju dodati silu~. Rezultanta ce biti lsta kao i kad sma
~
zapoeeli sa silom 1'1. (slika 3.3.) .
Primjenom pamlelograma silu F(slika 3.6.) mozemo
rasta~itr7mnogD:~'komponen'ita;je[::':se::~rrr0ze.-::na6rlati
mnogo trokutova.; -;7
Rezultat zbira sila F; i Fijeste sila F;, i zove se glavni vektor sabranih sila. S obzirorn da .,~c~sta~~3~l:::uto tij~~~c~ djeluju sile F
Ft F;
su sile i kiizeei vektor, presjeena tacka 0 njihovib linija je zajednicka napadna tacka. Stika 3.6. Rastavljanje site Ff" "
&..Fli14' Veliciou.i .smjer r~ZlJltapteJ,ih ..!'iiJ~,mi~? ,t~~.,~.
Na osoovu aksioma III napadna linija rezultan~~E~L5~.!E~ra ~R~e kroz tacku p. u dvije lwmporwnte da trokutno pravilo primjeIl.l rtl0 tri puta.
"""~----~---'-----~"'-

46 47
 U slueaju da sila djeluje na cvrsto (defonnabiino) tijclo, vektor sile ne smije se pomjerati
dui napadne linije. Da bismo to dokazali, pretRostavimo da imamo jedan defonnabilani
stap kojije optere6en istim silarna na pritisak ~ is,
kao sto je prikazano na slici 3.9.
-4 -4 Ako bi pomjerali site Ft isu ~gom
Fj ~ I ---0(---------. I F2 slueaju(kaosto jep.!ikazanQJlliligi}~~p
~
F, b
r:h -,t r-:- ~---~ --:-l ~ bi bio opterecen, a u treCem slueaju
ltil=lril A~~~--r -stap:~terecen na Istezanje. Ova(-'-
S!ika 3.7_ Djeloyul1je ceiiri sile na tijelo u ravni ~ pnmjer pokazuje da Slstern sila, ko]! Je '
Sa slike 3.7. vidirno daje: ------0(---------1 ekVlVa1en~kom srruslu, fllje
F;12 ~ Fi+ IS Slilca 3.9. Primjer opterecenja dejormabilnog stapa ekV1valentan u sluCaJu prouCavanju cvrs-
tih (defomlabilnih) tiJ",e"la:.... ..:..::.:....."......---
F;13 ~ F;;, + is ~Fi + F, + is (32.)
-~-

F;~ F;,,+ F. 3.4. VEZANO TIJELO. VEZE. REAKClJE VEZA

F;~Fi+F,+iS+F.
TUeJQ cijeje slobodna pornjeranje spriieterm..nekim cirugim tijelomzove se vezan~
Pocinjemo u tacki a povlaeenjem paralelne site sa silom ~(odsjeCak ab). Iz tacke t;ijele iii naslt3bodJt(J t~.ie~U poglavlju 1.2. definirali smo slabodno tijela, rekli sma da
b nanosimo silu if, koja je paralelna sa silom if. Spajanjem tacaka a i c dobivamo tijelo koje nije ometano drugim tijelima, da slobodno prede izjednog u bilo koji drugi
rezultantu tih dviju sila ~2- Postupak ponavljamo do kraja nanosenjem sila Pi t: palouj u prostoru, zove seslobodno lijelo. Primjernajprostije veze je podloga,jer ana
Rezultanta sve cetiri sile odredena je duillomae. Smjer je suprotan smjeru obilazenja spreeava slobodno kretanje tijela.(slika 3.10.)
. ~::::+~:::.+ Aka veza ne dozvoljava kretanje, tada tijelo
slla FJ Pi F3 F4 .
Redosljed sila pn nanosenju u planu sila nije bitan, jer ne u~eCe na rezultantu. dieluie na YWll-Silom..llli!ied cega se veza ~ot
~dersi-l()m;-kctia-se-zeveJ!.e;;gj!l[tXlkcila

3.3. PR~VILO 0 POMJERANJU NAPADNE TACKE SILE ~~akcii~~~ isti ~nzit~~}",~,~jednicku_

U statici ked proucavanja ravnoteze krutih tijcIa smatramo da medusobni razmak
tacaka tijela ostaje konstantan bez obzira na veliCinu sila kaje djeluju.~oz~!!'l,,2J?g!!t
leati napadnu tacku sile na napadnoj lini'i sile bez ikakvih sr ~zultate. Pret-
-r na 0 ~.outackiA djelujesilaF. (slika3.8.) ----".-~-
.Dodajmo u !lIQizwlj~B na ;;;;padnoj liniji sile F umvnoteien ,istcm ~(-~),
pri Cemu..su..intenlit~is~~21~JJI1L\1t1Gi~.:~r~mOZemo~gatikl~
niti. Kao rezultat imamo silu ~ u tacki B, koja .Ie jednaka sili F sa napadnom tackom B.
...--I
Slika 3.8. Pravi/o 0 pomjeranju napadne taCke sile
~~ drugu povrSinu. (slika 3.1 L)
Prema tome, mozema zakljuCiti da se ?ejstv~ date siJe na ~g neee pi?lnijeniti -
aka l1apadnu tacku sile pomjerimo u bila koju drugu tacku tijela' dui na a e lir" sileo
0, vektor koji predstavlja sila, jeste lZCCI ve tor, 0 sl"a djeluje na kruto tijelo.
napadnu_~j~,--~.~s_uprotan silljer s~jom tijelo
OjeIuje na vezu, zovu-Seiliivn~ sil~. AKfivna sila
ne~jstva drugih sila, dok reakcija veze
zavisi od aktivnih sila i predstavlja nepoznatu silu.
Kad odredimo reakcije veze 5to predstavlja osnovni zadatak statike, tada znama
sve sile koje djeluju na tijelo iii konstrukciju, pa smo u mogucnosti da izvrSimo dimen-
zioniranje ili ispitamo nosivost. Reak.cija veze una suprotan smjer cd smjera u kojem
veza ne dozvoljava pomjeranje tijela. Razmotrimo detaljnije kako su usmjerene
reakcije na neke osnovne oblike veza koje se najceSce prirnjenjuju u rnasinskoj
industriji.
a) Ghl.tka pov,Wna. Glatkfi4'''''''iBa--sprjeGav'''---kretanje_~~
ak:tivnih~sila--samG-u-pr:a:vcu-zajs:dnicke~..dooiffie.povrSme tijela, u ta~
hovog dodira. Ukoliko je jedna od dadimih povciina tacka, tada je reakcija usmjerena

48 49
 Slika 3.13. Primjer oslobaitanja od veze

c) Cilindricni zglob. Ukoliko su dva kruta

y
tijela spojena osovinicom kroz odgovarajuCe
otvore u tim tijelima, pri Cemu je tijelo koje siun
kao veza evrsto vazano za nep::mucnu ravan,
tada se taleva veza zove cilirulriCni zglob, cilin-
drii!no leiiSte, samir ili nepomieni os/onac. x
A
Ovakva veza dozvoljava tijelu obrtanje u ravni
oko osc samira, ali ne dozvoljava pomjernnje
Slika 3.\1. Primjeri nmkcija glatke povrSine tijela ni u jednom pravcu nonnalnom na pravac Slika 3.14. Primjer cilindricnog zgloba
b) @e. Ukoliko je veza ostvarena Eomo~~1!~itlii.Y.Qgj~~i~ljL,-;gg tI~eta" zane- ose samira. Reakcija ~ je norrnama na osu
n::"~riY:J~*-~ __~.~~muj.QZYQ_lja1la.da-"se"ter.et -udalji --Od"kuk-e.gJjeje~.ob:iesen.Beakcija .sarrllra l moze imati bilo koji pravac. Kod rjeSavanja problema statike sa cilindricnim
uietaFSl , FSl usmjerenaje dui samog ~~tz._~ tacki vjeSanj3- zgloborn treba odrediti dvije velicine: intenzitet reakcije FA i ugao Q.

~'XPs! d) Stap. Ako jc veza ostvarcna stapom zanemarljive tezine kojije krajevima zgiob-
no vezan za podlogu iii tijelo, tada je tijelu ograniceno kretanje u pravcu stapa. Prema

/\~ t~
tome, reakcija Ima pravac stapa, dokje smjernepoznat. Stap koji sluZi kao veza (zane-
marljive tezine, a na krajevima cilindricni zglobovi) moze biti izlozen sarno na
zatezanje iii pritisak. (slika 3.15.)

Psi WIIWlIllIIIlIl/fA

ta y/blfhtlkltfiHff!
Sitka 3.12. Primjer reakcije uieta

Na slid 3.13. prikazano je oslobadanje od veza (gIatka pOvrSina i uie) tegljaea koji
metom Vllce kamiOll.

S!ika 3.15. Primjer veze stapom

50 51
 Prilikom rJeSavanja problema u kome se veza ostvantic fXlmoCu stapa, treba odredi-
ti intenzitet i smjersile koja optcreeuje stap. Smjer reakcije pretpostavimo proizvoljno; Rezultanta ~
ako dobijemo pozitivno rJc$enje za vrijednost reakcije, to znaCi da je smjerdobro pret-
postavljen, a negativno IjeSenje znaCi POgreSuo pretpostavljen smjer.
i-ra_v_a_n_s_k_o.;;;g;...s_i_s_te_m_a_s_i1_a____ ~
3.5. AKSIOM 0 VEZAMA
Aka na kruto tijelo djeluje sistem sila i ako se tijelo nalazi u ravnatezi (u stanju 4.1. SISTEM SILA U RAVNI CUE SE NAPADNE LINlJE SIJEKU
mirovarlia),.tada je sistem sila uravnotezen i on zadovoljava uslove ravnoteZe statike, U JEDNOJ TACK! - SUCELJNI SISTEM SILA
Ako se radi a vezanom kmtom tijeIu, ~i. aka mu je bila koje kretanje onemoguceno
Kao sto sma rekh u poglavlju 1.3. sistern sila cije se napadne linije (sHe djeluju u
vcz.ama, to tijdo 6e biti u miru pod djejstvom proizvoljnog sistema sila. Da bismo
JOOnoj ravni) sijeku u jedno] tacki, (slika 1.2.) nazivamo suceijni sistem sila. Veti braj
postavili uvjete ravnoteze za vezano kruto tijelo, omogucuje nam aksiom 0 vezama,
prakticnih zadataka zahtijeva proucavanje sueeljnog sistema sila kao !ito su resetkasti
koji glasi: svako vezano ti)ela maze da se posmatra kao slobodno, ako se veze uklone
nosaCi i dr. Proucavanje ovakvih sistema sila neophodno je za daljnja uopcavanja koja
i njihov utica) na tijelo zamijenimo d)ejstvom reakcija veza. (slika 3.16.)
se acinose na proizvoljni sistcm sila.
~

~
FH
~ E 4.1.1. Geometnjski nacin slaganja dvije sHe
F6 rDy ...... 0
N.

/
4" ~ FD;r Pretpostavimo da na kruto tijelo djduje ravan sislem suceljnih sila, reldi smo to je
Ii ! 50" E
I

,/
/
"
7,
~
~
FH""FG
0
N.
takav sistem Cije napadne linije leze u jedn~j ravni i sve prolaze kroz istu tacicu.
(slika 4.1.)
H, E
~
~ i :'i. U ovom poglavlju pokaza6emo da bilo koji
F, F., i ravan sistem succljnih sila uvijek maieffio
. , zamijeniti rezuitantom datog sistema 5ila .
F.,
Intenzitet, smjer i pravac rezultante mo-
zemo da odredimo graficki, grafo-analiticki i
,J ,20 fl,l 2,50 m
~
analiticki.
Fc/ Neka u tacicama A i B krutog tijela (slika
./\45
F, F"
4.2.) djeluju sile i tako da se napadne
linije sijeku u tacki O. Vodeei ra6.ma 0
IV aksiornima sw..tike tatka 0 je zajednicka na~

Slika 3.16. Primjer primjene aksioma 0 vezama

S1ika 4.1. Primjer suceljrwg sistema sifa padna tacka sila ~ iIS, a kroz nju ce proci
napadna liuija rezultante.
Konstrukcijom paralelograma nad silarna ~ i J!; odredi6emo intenzitet, pravac i
smjer rezuitante. (slika 4.2.) Napadnu tacku rezultante C biramo proizvoljno na napadoj
liniji, ali ta tatka mora pripadati krutom tijelu.

52 53
 Slika 4.2. Slaganje dviju sila
Za odrOOivanjc rczultante ne moramo crtati cio paralelogram sila, vee je dovoljno kon-
struirati trougao sila. Sile iF; Fi
sabinuno po pravilu sabiranja vektora. (villi poglavlje
2.5.) Zavriina strana trougla sila odreduje rezuUantu F.. kao vektorski zbroj sila F. i p,.: Slika 4.3. Slaganje suee!jnog sistema sila
F..~F.+p,. (41) Posto je odredivanje rezultantc rnctodom paralelograma sila do~ta slo~en p~es, u
Primjenom kosinusne teoreme iz trougla sila mozeme odrediti intenzitet rezultante slueaju da djeluje veliki broj sila, pogodnije je kori~ti konst~~ClJU IX:'hgona stla. Iz

FR = F; =J ~2 + Fl + 2F 1, cosf3.
j (4.2.)
proizvoljno izabrane tacke nanesemo paraleIno silu Flu razmJcn, a zatim na vrh vek-
tora sile ~ nanesemo vektor sHe F; i tako sve do krajnje sileo -Spajanjem pocetka prve
Pravac rezultante se odreduje uglovirna 0.. i y koje ona zatvara sa silarna F;" i~, a site Pi i kraja posljednje sile "F,; dobija se glavni vektor.
koji se mogu odrediti primjenom smusne teoreme
.. ="'1'1" +"'"
1'R I'll ~ 'iF.
1'2 + ... + .. i=i J
(4.8.)
FI F2 Fr
sina::::; siny::::; sinr]" (4.3.) Intenzitet rezultante F; jednak je intenzitetu glavnog vektora ~. Napadnu liniju
rezultante Fr
dobivamo povlacenjem kroz tacku 0 linije paralelne 7.avrStloj s~r~ni
-poligona sila, dok napadnu tacku rezultante biramo proizvoljno na rtienoj napadnoJ hn-
4.1.2. Geometrijski nacm slaganja sistema sila iji pod uvjctom da ta tacka pripada krutom tijelu.
Pretpostavimo da na kruto tijelo djeluje sistem sueeljnih sila (cije se napadne linije
nalaze u jednoj ravni) kao sto je prikazano na slici 4.3. 4.1.3. Teorem 0 tli site
Slozimo site -.Pi i is,
u rezultantu "F:12. Teorem 0 tri sile glasi: Aka na!auto lijelo djeluju tri sile, a kruto tijelo s~ n~Iazi!1
F..12 ~ F. + is (4.4.) ravnotdi, i ako se napadne linije dviju sila sijeku u jednoj taCki, tada sve tn stle leze
Silu F,.l2 sIo:.~imo sa, silom is u rezultantu "F:n, take da je u Jednoj ravnini i njihove napadne linije se sijeku u jednoj tac'1d.

F..13 = F..j2 + F, = F. + is + Pi (4.5.)

Ovaj posrupak primjenjujerno sve dok se cijeli sistem sila ne svooe na rezultantu
datog sistema
F..=F.+iS+ ...
~, (4.6.)

odnosno F..~fF;.
pI
(47.)

Slika 4A. Tljelo 11 ravnoteii pod 4jejstvom tri sUe

54 55
 Da bismo dokazali ovaj teorem pretp.1stavimo da na kruto tijelo (stika 4.4.) djeluju
tri sile~.lS i is, tako da se napadne linije sila Pi is
i sijeku u tacid O. Slozimo sile
Fi i ~ u rezultantu F,.i2> kao sto je prikazano na slid 4.4. Sistem od tri sile je sveden
na dvije sile, F; i ~12' Posto se tijelo nalazi u ravnotezi prema uslovima teoreme, to
prema aksiom~ I, sile ~ i ~12' moraju imati zajednicku napadim liniju, biti istog
intenziteta i suprotnog smjera..

4.1.4. Razlaganje sile na komponente Sitka 4.6. Razlagarye sUe F na komponente ako je poznata jedna Iwmfonenta
Sto znaCi raz10z1ti silu na komponente? Razlaganje sile na komponente znaC! naCi C) Poznati su intenziteti komponenata F, i F"
pri cemu je F, + F, 2: F. I u ovom
takav sistem od dvije ili viSe sila kom je data sila rezultaftla. U ovom poglavlju slucaju zadatak se svodi na konstrukciju trougla sila. Zadatak irna dva rje.senja, kako
prouCicerno samo sIucaj razlaganja sUe na dvije komponente. Prouci6emo cetiri je prikazano na slici 4.7., jer nisu poznati pravci komponenata.
mogu6a sJucaja razlaganja sHe na dvije komponente. Da bismo prouCili to, pret- F~F,+F,~F,'+F,:
postavimo: (4.9.)
a) Poznati su pravci komponenata. Pretpostavimo da na kruto tijelo djeluje sila ~*F,', F,*F,:.
F. Poznati su pravei PI i P2 na kojima leze komponente sHe F. Razlaganje sHe FVrSi
se na taj nacrn sto se konstruira paralelogram cija)e dijagonala sila F. Strane ovog
paralelograma su !raiene komponente F, iF, sile F. (slika 4.5.)
F
Razlaganje sile moiemo cia izyrSimo i pornoeu trougla siia na sljedeei nacin. Nane-
serno vektor sile Pi kroz njegove krajnje tacke povlacimo paralele sa praveima PI i P2 do
Fi
njihovog presjeka. Dobivene sile F; i zamjenjuju djelovanje sile Fna kruto tijdo.
b) Pnznata je jcdna komponenta. Pretpostavimo da na kruto tijelo~Jeluje sila P
(slika 4.6.) i cia je poznata komponenta F,. Spajanjem vrhova vektora F, i Pdobiva-
rna trecu stranu trougla sila koja istovrerneno odreduje velicinu, pravac i smjer druge Slika 4.7. Razlaganje sile F na komponente ako su pomah intenziteti fwmponenaw
komponente is. d) Poznat je intenzitet jedne komponente i pravac druge ko~~onen~e. N~ka_na
kruto tijelo djeluje sila F i neka je poznat pravac PI kornponente ~ 1 mtenzItet sde~_

LJr, ...
F,
Slika 4.8. Razlaganje sile Fj /la komponente ako je pozna! inte,dtet
jcdne komponente i pravac druge komponente
Shka 45. Raz/aganje sile F nu lwmponentc a/w su poznati pravci fwmponenata

57
56
 Konstmkcija trougla sila pravimo na taj nacin cia vrijednost intenziteta sile F; nanosi- +y

mo iz taeke 01 do pravca komponente PI> na taj nacin dobivarno dvije tacke A i B.

CD
F, F 2i+)
Znaci da imamo dva Ijesenja
F1i+) F,
(4.10.)
-x
+x

kao sto je prikazano na slici 4.8. r"2i-) 1>:(+} Fli+)

4.1.5. Analiticki naein definiranja sile i rezultante sistema sila

AnalitiCki nacin tjeSavanja zadataka statike zasniva se na pojrnu ortogona1ne projekcije.
U poglavlju 2. vidjeli smo da je projekcija vektora (sile) na osu skalama veliCina jednaka
proizvodu intenziteta tog vektora i kosinusa ugla, kog pravac vektora zatvara sa pozitiv~
-y
nirn smjerom ose na koju se projektuje vektor Ta projekcija vektora na osu je JX>zitivna.,
S!ika 4.1 0_ Projekcije siia koje feie u svim kvadrantima
ako je ugao izmedu vektora i pozitivnog smjera ose oStar, a negativana ako je taj ugao tupi.
F'
Pravac sile u ravni defmirat Cerno kao sto smo u poglavlju 1.5. rekli Dekartovim
koordinantnim sistemom slika 4.9. 4.1.6. AnalitiCki naeln slaganja sila

Posto su komponente sile Fu Najopeiji naCin odredivanja rezultante ravnogsistema suceljnih sila, jcs.te upravo
pravcima osa Ox i Oy. analiticki na~in. ?a bismo .odredili :e::u~tan~ ~alitickim put~m, pretpostavllTIo da na
kruto tijelo dJeluJc ravan Slstem sucelJmh slla F I> ~, .. F; (sHka 4.11.)
F=F
x x :7*
(4.11.)
F"'"
'y= F.y')
-,> .

to se sila F, kao vektor , moze napisati

U obliku
]-:j-"'Fxf'" + Fyr (4.12.)
. Pri cernu su intellziteti
F;o:=Fcosa
(4.13.)
Stika 4.9. Pmjekcije sile P na ose koordinantnog sistema Fy= Fsina.
Intenzitet sHe Fmozemo da odredimo na osnovu jednacine
F=~Fx2 +F/, (4.14.)
a ugao (l koji ana zatvara sa koordinatnom osom Ox Fr., F}.-,
Fy Slika 4.11. Rezuftiraju.ce sile i ryihove Iwmponente u Dekartovom sistemu
tga= Fx' (4.15.)
fumjeri]i SUlO S"g sile sistema po njihovim napadnim liniiarna. do zaie~nicke
ako su poznate projekcije sile na oseDx i Oy. Il.?:m!9nC, tacke.~J,.-U tacku 0 postaviii smo pocetak Dekartovog koo.rdman:og slstel~
Da Ii je projekcija sile na osu pozitivna iIi negativna zavisi u kojemu kvadrantu lezi. Oxy. Da bismo izvrSili prelaz od zavisnosti izmedu vektora na zavlsnost lZilledu llJI-
(slika 4.10.) hovih projekcija, moramo se sjetiti teoreme 12 vektorskog racuna koja We: projekcija
vektorskog zbira na neku osu jednakaje algebarskom zbirn projekcija komponentnih
vektora nQ tu istu osu.
59
58
 Vcktorski zbir sistema silajeste njihova rezuhanta
F,~F, +F,+.+F.~F,
1"'1 1
(4.16)
dok su njene projekcije na ose Ox i cry, kao sto je prikazano na slici 4.11.
FrI ~F,I + Fa + ... + F.. ~ ~,F.x Smjer obrtanja b)
(4.17.)
Fry ~ F,y + F,y+ ... + F.y~ ~,~.
Ako smo odredili projekcije rezultante koriscenjem jednacina (4.17.), tada se
premajednacinama (4.14.) i (4.15.) maze odrediti intenzitet i pravac rezultante
Fr~~Fr2I + Fr2y

FrI (4.18.)
tgUr=-F
ry
Da Ii su rezultante na ose Ox i 0' pozitivne iii negativne, zavisi ad tog, u korn
kvadrantu leii rezultanta sto je prikazana u tabeli 4.1.

Tabela 4.1. Projekcija rezulumle nil ose Ox j Oy.

Slika 4.12_ Stika za definiciju momenta sile

~ ~"I' 4b"? ~
KoliCinsku mjeru obrtnog djejstva siie na kruto tijelo karakterise moment siZe za

I
Y
Jacku. Moment sHe za taeku 0 definisemo kao skalarnu vehcinu jednaku proizvo-
du intenziteta sile i kraka siie za taeku 0 pola.
F,
Mo(F)~Fd F.Ld. (4.l9.)
F~ + .. ..
+
F
Moment sUe za tacku 0 moze se smatrati pozitivan ako sila eli da obme iauto
F + +
tijelo oko pola 0 u pozitivnom smjeru obrtanja satne kazaljke. To se maze i obrnuto
Qv>dmnt L 2. 3. 4.
pretpostaviti sto nerna neku znaeajniju ulogu. Ako intenzitet sHe lI!jerimo u Newtoni-
ma a krak sHe a u rnetrima, tada je jedinica mjere momenta sile za taeku Newtonmetar
(Nm).
4.2. PARALELNE SILE I SPREGOVI U RAVNI Iz izlozene definicije mozemo zakljuCiti:
4.2.1. Moment sUe za tacku 10 Moment sile se ne nu)enja pri pomjeranju sile dui. ryene napadne linije,
20 Moment sile za tacku 0 jednak je nuli kada je silo jednakn null ili kada napad-
ie oko oek-e ~Obrtni
- -~------
efekt sik..kaIakterise
,-

Pretpostavimo da na kruto tijelo djeluje sila

_.-----_.---
J~l1J1Q-tijele-petHljej.st:oom 5j1a maze pored tpmslatomo~etanja da vrSi i o..!2I1aIt-

.. "."..-._.. moment sile za tacku.

Pi
-----
cia se kruto tijelo maze obrtati oko
na linija sile prolazi kroz tacku 0.
Istaknuti francuski naucnik Varinjon 1) uvea je teoremu: Moment rezultante ravnog
sistema sueeljenih sila za proizvoijnu tac'ku 0 u ravni dejstva sila,jednakje algeber-
pola O. Polozimo ravan kroz napadnu liniju i tacku pola 0, kao sto je prikazano na
skom zbiru momenta komponentnih sila za mcku 0.
shei 4.12. DuZ d, povucena iz pota 0 normalno na pravac sile F:
naziva se krak sile
-----+ Da bismo dokazali navedenu teoremu, predpostavimo da na krutu plocu djeluje sila
Fza Fmoze

.
polO. Posto se sila pomicati duZ svoje napadnc linije, to zakljuclljemo
F kao sto jc prikazano na slici 4.13 .
cia ob~dj.ti>NO.sikzay.isi-fld:

2lintenziteta sile P;
~ veliCine kraka d i
c) smjera obrtanja u polozeno) ravni (ravni djejstva site).
1) Francuski naucnik Va;injon (1654 J722)

61
60
 b) 0) rna dvije uravnotdene sile ~I i Ft.,
koje djeluju dill: prave AB i istih intenziteta. Za-
mijenimo sile F; i J7;', odnosno F; i Fi'
njihovim rezultantarna

P" =F, +F,' (4.24.)

, P'2 =F, + IS:
pomjerimo dobivene rezultante po njihovim napadnim linijama do zajednieke
A taeke 0. Razlozimo zatim ave rezultante nq. komponente ciji su pravei paraleJni prvo-
bitnim komponentama ~, it,
odnosno Fi, 1;'.
Slika 4.13. Stika za dokaz Varinjonove teoreme
Momenat sile F za tacku A pola je
MA=Fd. (4.20.)
Na asnovu aksioma III silu It mozerno rastaviti na dvije komponente ciji Sil prav-
ei poznati 1i 2 Fii Pi, -->=>-->
F =F,+F2,
taka cIa je sila F'"rezultanta sila Pi i Pi
Taela ce moment za tacku pola A biti jednak
MA=F,d,+ F2 d,. (4.21.)
F
Silu mozemo da rastavimo na dvije komponente taka da pravac jedne kornpo-
nente prolayj kroz pol A, tada je moment jednak
M A =F3 d3. (4.22.)

Posto siiu F zamjenjujemo komponentama if; i is odnosno is i ~ na asnovu Stika 4.14. Slaganje paralelnih sila istih smjemva

izlozenog materna napisati Na ovaj naCin smo u tacki 0 dobih eetiri suceljne sile: dvije uravnotezene sile ~',
(4.23.) 5' koje se po aksiomu II ponistavaju i dvije kolineame sHe 17;, Ft.
Zamijenimo sHe
odnosno ~,Fi sa rezultantom cije je intenzitet
F,=F,+F2' (4.25.)
"
MA{h) = ~l MO(Fi),
(4.23.) F;.
Iz izlozenog vidirno da je sila rezultanta paralelnih sila i Ff is..
Napadna linija
is
nalazi se izmedu napadnih linija sila ~ i i paralelna je tim silama. Odredimo polozaj
sto u matematickom obtiku predstavlja Varinjonovu teoremtL napadne linije rezultante F; (odnosno palozaj tacke C)-
Iz slicnosti trouglova fl.OAC !1.0NM
4.2.2. SIaganje i razlaganje paralelnih sila
AC MN F,'
U ovom poglavlju prouCit Cerna site cije Sil napadne linije paralelne mOOu schorn i ==="".-1.., (4.26.)
OC OM F,
nalaze se u jednoj ravnini. FIvo CellO pokazati kako se slam paralelne sile,_odnosno, kako
a iz b.OCB i b.OED
se odreduje rczuitanta dvije paralclnc sile kaje djeluju na kruto tijelo. Imamo dva slucaja:
a) SIucaj kada su paralelne sile istih smjerova BC ED F;
(4.27.)
Prctpostavimo da na kruto tijelo djeluju dvije paralelne sile iPi IS
kao sto je OC ~OE~ F2 '

prikazano oa sliei 4.14. u tackama A i B. U tackama A is, prema aksiomu II, dodaje- IzgomjihjednacinaAC FI "" DC- F J' iiiC~ F2 = OC F{ (4.28.)

62 63
 Kako je F j ' = F2' to izjednaCina (4.28.) imamo

ACF, ~Be-F, (4.29.)

BC AC
odnosna (430.)

Aka jednaCini (4.29.) dodamo ish cianBC F I , tada ovajednacina postaje

(AC + BC) . F, ~ BC . (F, + F,)
AB . F, = Be- F,
- - (4.31)
AB BC
S!ika 4.15. Slaganje pamlelnih silu suprotnih smjerova

BC AC AB
odnosno (432.) 4.2.3,~SJ~~~sila..Ml>ID~...t..sPxegasil.
FI F, F,
Pretpostavimo da tia..-Jm!!Q..!ii~.!~_~j~hJi\L9yijtLpa-mleln-s1-le-4&to-g-int-enzitcta a
Sa dvije jednacine (4.25.) i (4.32.) potpuno je odredena rezultanta (F,-) dvije para- supro~ih S?:~l~~.?va. (slika 4.16.)
lelne sile 15tih smjerova. Rezultanta dvije paralelne sile istih smjerova po intenzitetu
g,~~.,:_~,~~~~~rg~~ll-se sp~eg~iliLj
jednaka je zbiru inlenziteta tih sila, a napadna linija rezultante naiazi se izmei1u Zini- oznacava se sa (F, F). Vektorska suma dyiju
ja komponenata, paraielna im je j dijeli rastojanje izmeau njih obmuto srazmjerno tim sila jednaka je nuli. --
~,,---- . . -,,- _... -"--~ -7 -'c-7
silama.
F,.~Fi + F1 =,O: (4.36.)
b) Slucaj kada su paralclne sile suprotnih smjcrova IS-aZe~o da spreg sila nema rezultantu.
_
... .. _----"
Pretpostavimo da na kruto tijelo djeluju sile F; i ~ u tackama A i B i neka je JS > ~. S!ika 4.16. Spreg situ
.-.-----~~~.---

(slika 4.1 5.) Rezullantu ovih sila moumo odrediti korisceqjemjednaeina (4.25.) i (4.32.).
Na produietku pravca AS u tacki C, dodajmo uravnotezene sile F: iF: i neka JC Spreg sila je element statike koj! nije moguce uprostiti, pored site to je drug!
osnovni element statike. Prema tome, sistem sila koje obrazuju spreg sila nema rezul-
intenzitet ovm sila tantu i one se ne nalaze u ravnotezi, jer ne djeluju dw. iste napadne linije. Qjelovanje
Fr=F/ =F2 -FI' (4.33.) tg:~.~"ila r~mttiC4.[Q.tiI.<l:!!i.~m_ lgut()g tijela. (slik<i1 4.17.) ~-----
a poloZaj tacke C neka je odreden relacijom

AC BC AB
(4.34.)
li;=li;=-P;'
Zamjenimo sile F'; i J; rezultantom Itciji je intnzitet
(4.35.)
dok njena napadna linija premajednaCini (4.32.) prolazi kroz tacku B. Posto se sile F
iIS uravnotefuju, mozemo ih ukloniti, pa ostaje sarno sila F;,
koja zamjenjuje djejst-
vo sila Ft i p;, pa prema tome, ona je njihova rezultanta. ZaldjuGvjem do jeEc~'!At(llJtP
.,jy/j,!yarail!lne Sile~0'-PlJ?!,!i~.mjerova po infeJ.~zi!Etu jednaka razlici intel1ziteta tih
,,.'ila, p;J;azelna ifn Je, nalazi ;e na strani vece siZe i ima smJer vece
sileJ
SItka 4.17. Obrtllo 1jejstvo sprega sila JW krulo tijda

64 65

.. '-'~''~"~"'=:.-.::=-=----:-"::~::.::'-:--
 Ray:~J;oj,tProlazi krozJlapagQ~Jfuii~, sila sprega,.Il,~_iv~,~~ zaY(J.1l dj~sfyasprega.
l~AH<i~,~,x.atQjanje.,dJHlp.~4ni~,JiI}~~_ ~,ila spr~ga _n~kak spregp. ' Odavde izvadimo zakljucak da alge~
9~~~"I!~~~_~t9g tijela_,us_lj~_ dj~j~t:Ya sprega sUa zavisi ad: barski zbir momenata sila sprega za bila
a) intenziteta sila i kraka sprega, -- ,-.~-~, koju tacku u ravnini djejstva sprega ne
121po!ozaja ravni djf;jstva sPr:ega i zavisi od izbora polozaja te tacke i jed~
c) smjer-ll.obrtnog cijejstva u,toj ravni. ravan 11:
nak je momentu sprega sila.
'Obrtni efekt krutog tijela usljed djejstva sprega sUa karakteriSe moment sprega sila_
Slika 4.20.foloia; vektora mom~'!..tg. sprega silo.
Moment spregC! sila jednakje proizvodu jedne od sprega sila i kr!:ik:?-_S;pfega sila,-
~~,-,--.----" - -"- j ---,,""._--,.------ -, ,-------'---"----'-- ---~~.--

. !~t:c:.F.dl .... (4.37.) 4.t-s!JJ..BJg;!dp tijelo dieluje vi&L$llTlfgova, koii f1lt_leZ_?,f!...P-i~4.,!_o):.:!!_~,!_l~i~r:.?~,t!!:::~_

,s.e.QQ/saz.ujCJiQc.if-ti sistem spre!I.~q.J!.!gf~l,JYnijenitije.dnim wregom, ciji je moment
predstavimo moment sprega sila vektorom M. Pretpostavimo <fa na krutu ploeu
djeluje spreg sila.(slika 4.18.) j~~k .ve/dor.skom zbir:u~J!!:~!1:.qtlf.J<'?[?:Rq-'JJ}f1!#:,sp':gova.-
Mpment s obziron:LQ?l~~lgL.aJq?.@je ....
r At if. i;t, - -'ii.-'-=>~"
L.~"..."' .. I+""..2..+c . ,......~.=kM i, . (4.42.)
P}:g.iW.Qlj~-~(*a-prastC!raje:---c. __ lMoment M rezultiraJnceMprega moze da se odredi kao zavrSna strana poligana
.-7 -> . ="'-> ='. konstruiranog od-momenta Mi komponentnih spregova. Za sistem spregova, koji ne
M = rA x,F + rB x (~F)~.
,.-)-----) ~.-+ ~~ djeluje u jednoj ravni krutog tijela, zgodno je koristiti analiticki nacin. Na osnovu
<=Yrrs).x.!_"".':..xJ"$' (4.38.) jeclnaCine (4.17.) 0 projekciji vektorskog zbira na os, zakljucujemo da je:
,~@l~'_~~SQstd__p[QjekcijaJlektora::t
Mx= ,~Mu:
I!.<LJlg~<l:~~LilLE." OJ;1~j~"y~~S!na ~B~l~g
tzraza,
~-~ My= ;~Miy
IMI=F d,
(4.39.) (4.43.)
Stika 4.18. Geometrijski adnosi veU(!li sto predstavlja ~~lrg;~-~TlOmenta sprega. Mz = ;&IMiz
uz zadati spreg silo. (po; p)
-c> Intcnzitet momenta rezultirajuceg sprega se odreduje jednacinom
LYek!QJ:_M__ .mom.Cl1ta,SPl:J:{Lsila..Pii okomito n~ .!-al!,a(I.spn::g si/a,j po..velicilli Je
jr::!!!_'!!5'p~9{Zl!odu _intenzitetajlJ.t!!!-.,o4..jl;;; /g:(ikg' SPif!!gq.~!0.-E2!!1i?tJ1HJA~J?dtt;iJlJje f 2 2 2 (4.44.)
M=VMx+My+M z
pr~vil;:!" desnel1lk~i(slika 4.19.)

3 .\4.2,4. Ekv'valentnost.spr.eg<lYlL>ilal
Djejstvo sprega sila na kruto tijelo se nece promijeniti ako se izvrse sve rransfor-
macije sprega sila. Da bis~ to dokazali, pretpostavimo da im..ill!l~,~4-g9" l<:n!tQJijelo
na.koje<lj"lui'L,p["g,slk(F..'., F") 5akrakom.'L (slika 4.21.) P2,-'lUsimo.kroZJlapllQ!)e
~~_j~.i. _ H~:?_u.~,-~1?!~~g_~~,qyii~._,~iI.?,,!S?j~,_p~a~~ln~ .P~":~:,PJ jPZ"' Rastojanje izmedu
~a-Pr_iPi o._z.ri!i"c~~rIa d\. -------
RazlQZimu..sillJ F
ua kompol1ent~ Fit ifS' _dui-pravca PI i AB a silu F" na kom-
Slika 4.19. Pravifo odre(tivanju
ponente ~" i Pi'
dliZ p~~~-~p;-iAB. \
smjera vektora At -> ->
F\'=-Ft__
Kako je
c---x=d, :::7 =+ F.'-F"
2.-=-_:.-1..
to je ._ SHe F 2' i F 2" se uravnotezavai-I.h_pa ih mazerno uljoniti, dok site
(4.41.) stieE~la.." (F;', ~") Sl~~,,2'yog ;;ga rn~t~~~;-~j;~i d~"~ihov~r'
66
bila koje tacke A lB{ krutog tijela. S obzirom na proizvoljan izbor tacaka A, B kao i 4.3. PROIZVOLJAN - OPCI SISTEM SILA U RAVNI
pravaca p~~amo da se spreg (Ft'
i ~II) nalazi bila gdje u ravni
4.3.1. Paralelno prenosenje sile
svog dejstva, odnosno, u ravID dejstva transfonniranog sprega si1a i ~,,).
(F;'
Paralelni pomak sile ili redukcija, vrlo je cest postupak u statici, pamu zbog toga daje-
rno poseban znaeaj. Zadatak 0 svooenju sistema sila na prostiji oblik, rjeSava se porn06u
sljed~Kteprema: djejstvo sile na kruto tijelo se ne mijenja ako je preneserno paralelno
;zjoj sarnoj u bilo koju drugu tac'ku krutog tijefa i dodamo spreg sila aji je moment jed-
nak momentu sHe kl?iuparalelno prenosimo u odnosu na fflCKu u kqu se sila prenosi.
Neka u tacki A krutog tije!a jjel~~e si1a F (slika 4.22.) Dodajmo u proizvoljnoj
tacki 0 uravnotezen sistem si1a FI i F 2.

~ ~
F, F
$lika 4.21. TransJonnacija sprega sila Slika 4.22. Graficki prikaz pojma pamlelnog prenoSenja sUe
Dokaiirno da su ~Lcg=iE" i:Ft.) i (E;' i ~'1 medusobno jednaki. Sile F';F\ iF; imaju potpuno djejstvo na kruto tijelo kao i sarna sila FSile Fi lS,
~-;;ilaFf:zultanta s11a Fi' i Ft, to~rema Verinjonovoj teoremi (4.23~jedi: cine spreg sila (F:F0, ciji je moment jednak
MBer) ~ MB(Fi') + MB(F}) (44-6.) M~M(F;FiJ~F'I~Mo(F) (449.)
Kakoje =-> k oJe

U mJesto Sl'1 e F""",lmamo SI'1e F""'F"""
, 1 1 F2 . se svode na: 51'1u F
="ed
j J
--> s
naku sili F,
MiF")~F'd
-0
(447.)
napadnom tackom u tacld 0 i spreg sila (F,F0 ciji je moment M odreden jednaCinom.
MBlfi') ~ F{' d, (4.49.)
MiF,')-O,
4.3.2. Osnovna teorema statike
to na osnovijednaCinc (4.46.) dobivamo Pretpostavlmo cia na kruto tijelo djeluje proizyoljan ravan sistem sila Ji,;s, ~,
F'd~Fi'd
(448.) F: tada vektorski zbir sila =* =*::::)-
A:':;jY!J. :::::7,,:::::7

h19l:eIl!-Q.M.dQl1~'s~mQ.Slje:O-ece-:zaklju-cke:
<D qjelovanje sprega se fie mijenja ako sUe pomjeramo u pravcu djelovanja sila,
l spreg si/a moze se po volji panzicati u pravcu rljegovog kraka, tj. okomito l1a
prdVac djelovanja sila,
C) spreg sila se moze po volji pomicati no ravni djejstva, ali pod uslovom da poje-
dint;ile ne mljenjaju sva} meausobni poIoiaj,
d) -;;preg silo se moze zamijeniti drugim spregom silo ako su momenti jednaJd i
imaTusmisao rotacije,
~_ spreg sila mozemo pomaknuti iz jedne ravni u drugu pamlelnu ravan krutog
fljeIa kroz promjene njegovog mehanicKog djelovanja.
F R =F1 +F2 + .. +Fn=f.:Fj> ,., (4.50.)
nazivamo glavni vektor datog sistema sila. Zbir rnomenata svih sila sistema za bilo
koju tacku 0 kao poL
(4.51.)
nazivamo glavni moment datog sistema sila za tu tacku. KoriS6e:ujem teorema 0 paralel-
nom prenosenjll site moiemo dokazati osnovni teorern statike koji glasi: svaki ravon sis~
tem sila !wji c!fe1uje 110 jedoo kruto tijela moze da se zamijeni jednom silom -P;,
koja jejed-
naka glavnom vektoru datog sistema sila sa napadnom tacmm u tac7d 0 svoilenja i spre-
gom ciji je moment Moi?.dnak glavnom momentu sistema sila za taBat 0 svodenja.

68 69
 Da bismo dokazali gomje navode, pretpostavimo cia na jedno kruto tijelo, i da u ne zavisi od izbora tacke 0 jer je oCigledno da poligon sila ostaje nepromijenjen bez
jednoj njegovoj ravni, djeluje proizvoljan sistem sila Ft, is, ...
~. (slika 4.23.) obzira u koju se taeku tijela paralelno prenose sileo VeliCina glav/log momenta zavisi
od izbora centra redukcije, jer se promjenom polozaja ove tacke mijenja ne sarno
veliCina momenta svake sile vee i njegov znak. Glavni vektor je invarijantan U odno-
su na centar redukcije, a glavni moment nije invarijantan u odnosu na centar redukcije.

4.33. Svodenje ravnog sistema sila na prostiji oblik

Oa bismo dokazali da se sistem sila koji djeluje na jednoj ravni krutog tijela maze
svesti na prostiji oblik, posluZit Cemo se osnovnom teoremom statike. Rezultat ovog
svodenja zavisi od glavnog vektora F;.
i glavnog momenta Mo Posebni su slucajevi
pojednostavljenog oblika djelovanja skupa sila:
a) aka je glavni vektor i glavni moment
~~OiMo~O, (4.55.)
tada se sistem nalazi u ravnotezi,
b) ako je glavni vektor i glavni moment

'"""
FR~O,Mo"O, (4.56.)
tada se sistem si1a svodi na spreg ciji je moment Mo nezavisan ad izbora redukcione tacke,
c) aka je glavni vektor i glavni moment
=> (4.57.)
FR"O,Mo~O,
d) ako je glavni vektor i glavni moment
Stika 4.23. Redukcija proizvoljtwg ravflog sistema sila na jednu taCKU =>
F R " 0, Mo" 0, (4.58.)
Saglasno 1eoremu 0 paralelnom prenosenju sile, prenosimo sve sile sistema u tacku -::'? =+ :::.-7
tada se sistem sila maze zarnijeniti sarno jednom silom rezultantom Fr = FIf = FR
redukcije O. Oobivamo ravan sistem suceljnih sila
~ cc> -'> F~
Napadna linija ne prolazi kroz tacku 0 vee na tak:vom rastojanju ad nje da bude
FI> F 2, F 3, " zadovoljen uvjet Mo = Mo(FJ
i ravan sistem sprcgova, ciji su momenti
~ ~ ~ ?
,111 ~ Mo(F1), ,11, ~MdF,),M3 ~MO(F3)' ..' M, ~ MdP,). (4.52.)
Sistem suceijnih sila (4.52.) mozemo zamijenitijednom silom koja je jednaka vek~
torskom zbiru ovih sila
-) ~ =7 -"7 n:=)-
FR=F j +F2 + ",+r~=(;:'li (4.53.)
a sistem spregova Ciji Stl momenti odreoeru jednaCinom (4.53.) mozemo zamijeniti
jednim spregorn cijije moment jednak algebarskom zbiru momenata svih sila sistema
sa centar 0 redukcijc
Mo~MI + M,+ ... +M, ~I:(Fj. (4.54.)
~ ~
Sila FR nije rezultanta datog proizvoljnog ravnog sistema sila, jer ona sarna ne
zamjenjuje sistem. Da bismo definirali jedan ravan sistem sila dovoljno je poznavati
glavni vektor i glavni moment datog sistema sila za neku tacku O. Glavni vektor if;
Slika 4_24. Svoaenje ravnog sistema Si/U/Ill pmstiji oblik

70 71

Pretpostavimo da smo sistem sila sveli na glavni vektor'Fj i glavni moment Mo u tacki 0.
Spreg momenta Mo zamijcnirno spregom (~, 1;") pod uvjetom da ovaj spreg irna isti
moment a sile 1;' i Fj' cxkedimo tako da budu istog J...'1tenziteta 100 glavni vektor, tada vrije-
di jednacina
Mo~FRd, (459.)
lZ koje mozemo dobiti ve!icinu kraka d sprega. Uklonimo si!e F; i F;." posta Sll
uravnotezene. Vidin10 da se sistem sila svodi na rezultantu ~, = 1; "'" F; Cija napad-
na linija prolazi kroz tacku 0' na udaljenosti d od pola redukcije 0.
4.3.4. Poligon sila j venzni poligon
Da bismo konstruirali veriini poligon izaberimo proizvoljnu tacku 0, koja se zove
pol i koja ne smije biti na stranama, niti na produictku strana poligona sila. Spajanjem
paia 0 sa poeetkom i hajem svake sile dobivamo zrake poligona 0,1,2 i 3. Tada
povucemo prnvu paralelnu zraku 0 do presjeka sa napadnorn linijom sila F';.
Zatim iz
tacke presjecista Zraka 1 i napadne linije ~ povlaCimo paralelnu zraku I do presjecista
s napadnom linijom sile is. is
IZ presjecista zraka 1i napadoe linije sile povlaCimo para-
lelu sa zrakom 2 do presjeciSta sa napadnom linijom sile is.
Iz tog presjecista povlaCimo
para\elu sa zrakom 3. Izlomljena linija tije Sll SWdne paralelne odgovarajucim zracima u
poligonu sila,- a cija presjecista 'leu na napadnim linijama sila u planu djejstva, love se
veriini poligon. Ako se zraka 0 i 3 {Xlklope, tada je veriZni poligon zatvoren. Kada se
prva i posljednja strana veriZnog poligona ne poklope, tada je veriini poligon otvoren.

Da bismo objasnili konslmkciju pohgona sila i veriinog po!~~~~)lla, pretpostavimo

Konstrukcijom poligona sila i povlacenjem zraka 0, 1,2,3 svaka sila F7, F; iF;
ras-

da imamo jedno !auto tijelo (Plocu) na koje djeluju sile F;, IS

i Fl' (slika 4.25.)
tavljena je na dv~je komponentc. (slika 4.27.)

-t Na slici 4.25. prikazan je poloiaj i raspored si1a u S~()+ F""1=.)1

..",
FI odnosu na kruto tijelo (ploeu), a zove se plan djejstva --=> =' -c>
Sl +F2~S2
sila ili plan sila. Pri grafickom tjesavanja zadatka plan
sila se erta u razmjeri UL za duiinu i UF razmjcri za sile.
S; + is ~ ~ (4.60.)
--=> --=> =>
Poligon sila se erta kao sto sma ranije vidjeli na So +S) = Fre-
sljedeei naCin: U odabranoj razmjeru UF iz proizvoljne Mogli smo i na sljedeei nacm izvrSiti rastavljanje
=> -=> 57
tacke nacrtamo vektor sile~; zatim IZ VTha vcktora sile Fl =So+ I
=> --=> ->
F; naertamo vcktor sile ES., a zatim iz vrha vektora sile F2 =S]+S2 (4.61.)
Slika 4.25. Kruto tije!o (ploca)
opterecena sa tri site
F; nacrtamo vektor sile is (stika 4.26.) =' -> ->
F3~S2+Sl
:::+ -:;> -7 ----+ ~
.,.-4.
Fre:z = FI + F2 + f) = So + S3-

s} ---.~.~S2
I' 0' -4 , ,
,-+1-"""" F, b)
,~~, :

d)
Slika 4.26. Poligon siIa i verizni poligo!J

I.zlomljena linija sila Pi, Fi G

i nacrtana tako da se pocetak sljede6e sile poklapa
sa krajem prcthodne sile, zove se poligon sila. Ukoliko se kraj posljednje sile u
poligonu sila pokJapi sa pocetkom prve sile u poligonu sila, tada kazema da je poligon
[:
sila zatvoren . .A.ko se kraj posljednje sile ne pokJopi sa pocetkom prve sile u poligonu
Stika 4.27. Uz konstTllkciju w:riinog poligoJlu
sila, tada je poligon sila olvoren (oa nasem primjeru poligon sila je otvoren).
13
72
 Svaku silu zamjenjujemo njenim komfKlnentama sila ~ s komponentama So is;, Medutim, taj metod je nepodesan za veci broj sila, pa se u tom slucaju rezultanta
odreduje konstrukeijom poligona sila i veriznog poligona. (stika 4.29.) Poligon sila za
komponente ~ i Si
zamjenjuju silu is
i komponente ~ i S; zamjenjuje silu Kako is. dati sistem sila konstruisan je u razmjeri za silu UF pri cemu je pocetak proizvoljno
st
se vidi = -~, S; = -t~e ove sile nanijete u planu sila uzajamno se uravnotcfuju, pa izabran. Vcktor, ciji je pocetak u pocet~rve site, a z3vrSetak u zavrSetku posljednje
se rnogu ukloniti. Sitc F l , F; iF;
zamjenjujemo sa dvije sile i ~. So sile u poligonu sila,jeste glavni vektor FR datog sistema sila.
Primjenom.izloi.enogpostupkasvakipmizvoljan.ravan sistem sila sa proizvoljnim J Proizvoljnim izborom pola 0 i povlaeenjem zrnka 0, 1,2,3 kons~~an_Je veriZni
brojem sila svodi se na dvije sileo poligon 0, I, U, Ill, 3. Konstrukcijom veriZnog poligona, dati sistem sila~, F2 i F3 71lmijen-
. . ~.~
jen je sa dvije sile koje djeluju dui prave 0 i posljednje 3 shane veninog pohgona ~ 1 53'
4.3.5. Graficko odredivanje rezultante proizvoljnog .!.istema sila u ravni , Rezultanta ovih dviju sila~ i~, a time i rezultanta posmatranog sistema sila, pro-
U poglavlju 4.3.2. vidjeli smo da se svaki proizvoljni ravan sistern sila svodi na lazi kroz tacku Su kojoj se sijeku pravei 0 i 3. Prema tome, kada se konstruira veriZni
rezultantu iii na spreg sila iIi je uravnotcZen sistem sila. Ukoliko je poligon sila) kon- poligon datog sistema sila, presjek prve i posljednje strane verifuog poligona daje
slIUrrall od datog sistema sila otvoren, g. aka glavni vektor F; '* 0, dati sistem se svodi tacku S kroz koju prolazi napadna [mija rezultante tog sistema sila. Prava povucena
oa rezultantu. U ovom poglavlju razrnatrat cerna takav sistem sila. kroz tacku S paralelno glavnom vektoru F;
predstavlja napadnu liniju rezultante.
Glavru vektor F; nanesen dut napadne linije rezultante sa pocetkom u bilo kojoj tacki
krutog tijela daje, konacno, rezultantu datog sistema sila.
iDciina ad predstavlja intenzitet rezuHante u razmjeri F;
00+ -
Pretpostavimo da oa kruto tijelo F,~adUF. (4.62.)
djeluju tri poznate sile ~, iis tSu !zbor rnla 0 i poCctak verifuog Xlligona nemaju uticaja na rn10zaj napadne linije rezul-
tackamaA 1, A2 i A 3. (stika 4.28.) tante. Ako bi tacku 0 i poi5etak verifuog poligona uzeli u drugim poloiajima, presjeeoa tacka
prve i posljednje strane veriZnog poligona, uvijek Ce se naCi na napadnoj !.iniji rezultante.

S!ilca 4.28. Knlto tijefo opfereceno sa tri siIe 4.3.6. Graficko odredivanje rezultirajuceg sprega sistema sila

, [Oa bismo graficki cx:lredili rezultantu, plan djelovanja sila erta se u razmjeri. Rezul- ,Pretp0stavimo do na Muto tlie/a ~(~Eie taka~_j.e..po1igOJJ",.-Sil.L_
itanta datog sistema sila moze da se odredi postupnom primjenom pravila 0 slaganju za[voren, a venin! poligotl otvoren, [ada se dati sistem silo svodi na spreg sila-+<:;
; sila -pomocu paralelograma sila. Pretpostavimo da oa jedan nosac djeluje sistem od cetiri site Ff:i;;, F; i F!' i neka
je poligon sila zatvoren. (slika 4.30.)
, H

~ ~ ~
b
FJ Fz F,
, J ~,
b
~

F, -j. F4~ "'a

F2 c 4
2 0
~
F, 3,!
c

~
F, d
l'
3'
~ ~ 2'
F~""'FR
Sitka 4.30. GrufiCko odredivullje rezulljJ"(yuceg sprega
Slika 4.29. Gruficlw odrcaivanje rezlI/Umte

74 75
 U tom sluca'u glavni vektor . a 'c 'ednaknuli, a to znaCi cia se sis- Nanesimo silu F; u razmjeri UF' zatim iz usvojenog pota 0 povlaCimo zrak 0 i 2.
tem ovih sila ne maze svesti na rezultantu. Kada se usvoji pol 1 povuku zraci u Iz taeke K, proizvoljno odabrane na napadnoj liniji sile ~JXlvlaCi se prava pardlelna zraka
poligonu sila, kao posljedica sto je poligon sila zatvoren, dobiva se rezultat da se prvi o do presjeka sa pravcem I, OcinOSllO, prava paralelna zraka 2 do presjeka sa pravcem II.
zrak 0 i posljednji zrak 4 poklapaju.l~.9 da su prva strana 0' i posljed~~ Spajanjem presjecista dobije se strana veriZnog poligona I. Prava paralelno povucena
4' u. ve~~~~gonu 0',1, II, III)V i 4' paralelne mCdusobno. Kada je prva i 12 pola 0 sa zrakom 1 sijece silu F;
u tacki C i dijeli je na dva dijela = at F;
i silu
p,?sljecinJa zraka paralelna u verifuom poligonu, mogu da nastupe ijva slueaia: ='
c-">b = F='1- SOl
1 eF="
ll F ='"
2 prenesene na pravce I'll
1 , preds tav~ajU
\,. trazene
" ' j-;~.
komponente Sile
-7(~ da se ova dva pravea nalaze na nekom rastojanju 11 tj. da je veriini"'P?ligon
~~~9.-- ,-'=-----------~~-.-,--=--.- '"'. Na sliei 4.31. prikazana su dva slucaja: a) kada su pravei I i II na istim rastojanji-
~.-J".~.~:~p.rav~.~ prve i po~tjedl~je strane veriZnog es'lig2E~~k1~~~~.l.=:j)--,-, __ ,,~
rna od sile F;. F':-
i b) kada su pravei I i IT na razliCitim odstojanjima ad Da su sile F;"
r Konstrukcijom ;;flfu~g~~;I1goil;l-~;rr~i;{~~;~~E: fii taT zWjerjl
18 83 a,jenJ1tiib iF; komponente sHe"F; moze se dokazati grafickim slaganjem sila F;- i 'F;.
b) slueaj raziaganta sile kada P ' ;radaq(l nspatlli>8 J.iRij8-..lwmpove lla l;,J!.araleille
lama, Im.ie ~~lW~ui ~a O~ to tie!o. Intenzjtet;;fID1?G i -----
dato; sili i na1aze...se..sa isle JtJ "'b~e te :rile.
vill sda dalJe plVlffi I pos~ednJun zrakom u li onu sila (So i ' Sile i S d' el 'u s.'. "''=c,"",

Neka je data F,.,=' koju treba razloziti na dvije komponente, cije su napadne linijc
na lauto trelo na medusobnom rnsto' an' a istog su intenziteta i pravca, a suprotnog smjera.
Prema tome, sistem Sl a Fb F2 , F3 i F4 zamjenjen Je sprcgom SI a-"-..... zadane pravcima I i II.
(So, ~)(So ~ GO, ~ ~ Ga) <ijije krak~ .. ""
, M~ao', U' i.1r*7;-- (4.63,)
g~je dill~: izmjere~a u ooligQDl! si~a j ~m?ozen~ razmjerom rtp 7~:~lj~~ o
"pnrodnu. vnj~nost slle s2reg~~1'lft""I-purrrri'O~razmJerom UL za o
2

--
duZ~predstavlja prirodnu vrijednost kraka sprcga.

~3,7, ~Iaganje s.~~a d~~~ pa.ra.leln~~2!.npone~~~..~_

Da bismo ralozili silu na dvije komponente, mommo odrediti dvijc sile kojima je ,
d~a_ r~bUltanta. 0 opecm SIUC3JU, 'C:iVaj'"'Zaa3tak nije odreden i imate jednoznacno Sllka 4.32. Rudagallje sile F;. na dvije kompollellte koje su parufellle i fwloze se sa straw Ie site
rJesenje samo ako se postave dopunski uvjeti. Analizirajmo dva slueaja koji se naj~ Da bismo razlozili situ F; na dvije komponente, treba ponoviti prethodni postupak
_teste poj~u orj graficlwm rjegHJr~a zaeetak,a. -
koji za ovaj slucaj prikazan na sliei 4.32. Kako sila ~ koja se razlaie, l}1Qf3-1iaJmde
~. aJ}luccif rqzLagmya. sile-~":'(1das-u -zadane_napadnc _linije komponenQla paralelne
jednaka vektorskom zbi nenata. Na taj ~bijamo sile ~ = at! i F~ =::t.
r datC;J sili i nalaz.e se, sa; razlicitihstrana Ie sile
N~ka je .dat~~~:-~:-'F;, koju treba r~loziti na dvije komponente, Cije su
He FI i F2 prencSene na pravce I i II, pre tavljaju traiene komponente---sue.---

zadane pravcima I 1IL -- -=---

a

~ ~
Slika 4.3 i Ra::./aganje sife F; u dl'ije komponente koje "u para/cl/Je i /la/me Sf< sa ruzliCiti!J strmw

77
76
 Rijdeni zadaci iz poglavJja 4 b) Analiticko rjesenje:
Ug\ovi kaje sile Cine osom Ox su:
Zadatak 4.1. Ul=Pl=30
U tacki A krutog tijela djell~U sile f~ 15 N, f~ 40 N i f~ 30N. Napadne linije sila 0.2 ~ 180 - P2 ~ 180 - 13SO ~ 45
grade uglove sa pozitivnim dijelom ase Ox ~l = 30, ~z = 135 i P3 = 280". Za dati sis- 0.3 ~ 360 - P3 ~ 360 0
- 280
0
~ 80.
tern sila odrediti:
a) grafickom metodom inlenzitet, pravac i smjer rezultante i
Projekcija sila 1;, is i F; na osu Oy su:
Fly = F j sinul = 15 . 0,5 = 7,50 N
b) analitickom metodom intenzitet, pravac i smjer rezultante.
F2y ~ F2 . sina2~ 40 . 0, 707 ~ 28,28 N
Fjy ~ F, . sina,~ 30 . 0,985 ~ -29,55 N.
Komponente rezultante su:
Frx = FIX + F2x + F.1x Fry= Fly + F2y+ F)y
FIT = F J . cosal - F2 . COSC12 + F 3 COSU) Fry = Fj sina.l + Fz ' sina2 -- F3 sma}
F ~ ~ 12,99 - 28,29 + 5,22 Fry~ 7,50+28,28-29,55
F~ ~-10,07 N Fry> ~ 6,23 N.
Inlenzitet rezultante je:

stika liZ zadatak 4.1.

Rjesenje: F,.~;/(-lo,oTl+ (6,23)',
a) Graficko rjcSenje: a pmvac rezultante

.. ram1Jeru
UsvoJlrnO . zasile IN nanesemo siler),
. Up = -1-'-"- "Zl F='kao
""'""'. I .
sto'Je pokanmo na
mm
F;
slici. Po6eli sma iz tacke A nanijevsi silu u razmjeri, zatlm silu i F; F;,
taka dobivsi meku
E. Spajanjem tacke AE dobivamo rezultantu datog sistema sila. Paralelnim prenosenjem
rezultante u koordinatni p:::ietak, dobivamo pravac rezultante u odnosu na koordinatni sistem
y

.y
Stika uz graficko Ijesenje zadataka 4. L
.y
Intenzitet rezultante
IN
F, ~ AEU F ~ 12 mm .... ~ ~ 12N
S!ika liZ analiticko rjesenjc zadatka 4.1
lmm
1) Pr~dznak minus maCi dJ se radi 0 If kvadr.lnlu (vidi sliku)

78
79
 Zadatak 4.2. Inteuzitet rezuItante

Na kruto tijdo u taCki 0 djeluje sistem sueeljnih sila F J = 20 N, F2 = 40 N, F3= 50 N, - 25N

F, =AE,UF =27,5mm,-!'-=68,ON
mm
F4 ~ 80 N. F, ~ 45 N i F6 ~ 35 N
PI ~ 20", P2 ~ 75", p, ~ ISO", P4 ~ 270", Ps ~ 290" i P6 ~ 350" sa pozitivnirn a, ~ 58", p, ~ 302",
dijelom ose Ox.za dati sistem sila potrebno je: b) Analiticko rjesenje:
a) grafickim metodom odrediti intenzitet, pravac i smjer rezultante, Projekcija sila F(, p;, Pi,.r,;, i.r; prikazali smo tabelamo
b) analitickim metodom odrediti intenzitet, pravac i srnjer rezultante @
+y n F"[N] a.,,[~J rosa" sin a" F= .. Pr.-cosa,,[Nl F"y F",-si!lun{Nj
I 20 20 0,9397 0,342 + 1&,194 + 6,840
2 40 75 0,2588 0,9659 + 10,352 + 38,6)6
3 SO 30 0,866 0,5 - 43,390 + 25,0
4 80 90 0 1,0 . - 80,0
5 4S 70 0,3420 0,9397 + 15,390 - 42,286
6 3S 10 0,9848 0,1736 ~. 24,466 - 6,076
F~=~35,702N F,,=-51,S86N

S]ika uz analiticko JjeScnje ?,adatka 4-2.

Komponente rezultante SU: 5
Frx =FI~ + Fa + F3x + F4~ +FSx=.1:
1=1
Fix
F~~+35,702N
5
Fry = Fly + F 2y + F3y + F4y +FSY=; t""lf~y
-y
Fry ~ -57,886 N.
Sitka uz zadatak 4.2.
Intenzitet rezultanle je
Rjesenje:
a) Gr<lficko tjesenjc: F, ~"F' + F'ry
~

,
RazIllJer za
'I U F 2,5N
51 U ::::. - - - - F, =J(35,702)' +(-57,886)'
Imm
.,
F;
F,~67,90N

-F~ H
Pravac rezuitante odredujerno na osnovu komponenti rezultante tgu I
F" (+)

Vidimo da rezuitant a lezi u IV kvadrantu (vidi s!iku u predhodnom 7..adatku),

57,89 6
tga =--=1, 22
, 35,70
aT = 58,3
p, ~ 301,7"

Slika uz grafiCko Ijesenje zadatka 4.2.

8J
80
 b y
Zadatak 4.3.
Na ktutom tijelu u tacki 0 djeluju sUe Pi, is,
i Fj take da im rezultanta lezi na
x osi i una intenzitet Fr = 40 kN. Koliki mora imati intenzitet sila F; i koji pmvac da
bi ovaj uslov bio zadovoljen?

F2~ 30 kN
F)~50kN
Slika uz zadatak 4.3.
F,~40kN.

Zadatak 4.4.
Uz stanu ravankonopcem vuee se masa m = 30kg. StITna ravanje pod uglom 40,
Slika uz zadatak 4.3. a konopac 15 u odnosu n3 vertikalu. KoUka je sila u konopcu i reakcija fX>dloge (trenje
RjeSenje: zanernareno) da hi rezultanta tih sUa bilajednaka nuli?
a) Analiticko rjesenje:
F jx + Fb +F3x= PrJ:
Fix = Frx ~ F2r;~ F 3x
Fn~-40

Fix = - 40 - 30 cos 150 - 50 cos 300 0

FIx ~ - 39,01 kN
Fly + F2y +F}y =Fry = 0 Slika lIZ zadata.k 4.4.
Fly + Fly +F3y = 0 Rjesenje:
F,y=-F2y - F3y =-30 sin150 - 50 sin300 a) Analiticko rjeScnje:
FIy~+28,301 kN. Oslobodimo masu od veza.

Intenzitet sile Pi je :
FI ~~(-39,011'+ (28,301)'
F\ ~ 48,20kN.
Pravac sHe PI
-,
b) Graficko rjdenje:
. . lkN
RazmJcra za sIlu U F -=--
Imm
lkN Slika uz analiticko rjesenje zadatka 4.4.
F1=cd U F =48mm--
Imm Uslov zadatka je da rezultanta sile u konopcu i reakcije podloge bude jednaka nuli.
FI ~48 kN. F,.=O

83
82
 Zadatak 4.5.
Fr =~Fr; +F~
Pogonsko vratilo ima moment okretanja M\ = 10 Nm. Preko zupeanika 1 i 2 prenosi
Fo;=O,iFry=O
se momentna vratilo II. Kolika je obimna sila na zupcanicima i kolikije moment okre-
Fn;= LEx=O tanja vratila II ako su precnici zupcanika d 1 = 100 mm i d2 = 180 mm?
r',y~ IFy~ 0
Rjesenje:
Fs' cos 25~FG' cos 40 = O. Moment na vratilu I oOOosno zupcaniku 1 iznosi:
cos 40
Fs:::::----FG [J
cos 25'"
m
FG = m g =30kg9,81,= 294N
s
F = c0540" .294 Slika uz zadatak 4.5.
F,~249N 2.10.10 3
s cos 25" F =---=200N.
" 100
LFx=O FA+Fs ' sin25-FG' sin 400 =0 Moment vratila II na osnovi slikc je:
FA + FG' sin 40 - F.v sin2So
FA = 294 . sin40 - 249 . sin 25 M2 =Fu .~
2
F,,=84N.
M, =200,180
b) Graficko - analiticko rjesenje 2
Uslov zadatka je Fr = O. To maGi plan sila mora biti zalvoren. Usvojimo razrrJer M 2 = 18000Nm
'I U F =SON
zaStc --.
M 2 = 18Nm.
7mm
Zadatak 4.6.
Vozac bicikla ostvari silu na pedalu bicikJa F= 220 N. Duzina na kojoj je pedala
od osovine 11= 210 rnm. Precnik pogonskog lancanika je d] = 182mm, a gornjeg
d 2 = 65 mm. Polupreenik pogonskog toeka bicikla je 12 = 34511L Potrebno je odrcditi:
a) moment na pogonskom lancanih.'ll,
Uglovi su b) sHu u laneu,
p=90o-15=75 c) moment na gomjem lancaniku i
a= ~+40" = 115" Siika uz graficko - analiticko tjesenje zadatka 4.4. d) silu koja ostvaruje pogon bicikla izmedu podloge i
y= 90"_ 40" = 50". pogonskog tocka.
Primjenimo li sinusni teorem, imat cerno: S!ika liZ 7..adatak 4.6

~=~. Rjdenje:
sin 50 sin 115"
a) Moment pogonskog lancanika iznosi:
~=~ sin 15:'" = 84N M, ~ F ' /, ~ 200 . 0,21 = 46,2 Nm.
sin 15" sin1lS'" sinll5 b) Sila u lancu

84 85
 d,
F1'-=:M j
2
f,~ 2M, ~ 246,2
d, 0,182
F,~507,7N.

c) Moment na gomjem lancanikuje:

M,
i
~ f; .d ~ 507,7. 0,~65 ~ 16,5Nm.
d) Sila koja ostvaruje voinju iznosi:
F, 'i, ~ M, Pi ~ F.: in(u,-0.3) ~17 sin(300' _90') ~8,5kN
M sm(a, -a,) sin(2lO' -300")
F ~...l
, i,
,,_ -FJ cosu,-- Fcasa)
F - .
cosa 2
-8.2."os2IO' :-17cos90" ~14,72kN.
F ~ 16,5 ~47,83N. cos300"
, 0,345 b) Graficko rjesenje:
Zadatak 4,7,
~
o~P,+Il,~90
F
y, ~ 90 -Il, ~ 600
SilaF= 17 kN jeu ravnotezi sasilamaFI i r'2 koje Y2~90o-Il,~30
su pod uglovima ~ I = 30 i D2 = 60. Odrediti inten-
FI = F - COSYl = 17 cos60 = 8,5 kN
zitet sila PI i r2 cIa bi uslov zadatka bio zadovoljen:------
F2 ~ F . cosY2~ 17 . c0530 ~ 14,72 kN,
5N
UF~lOmm
Stika liZ zadatak 4.7.

Rjdenje: y
~
F
a) Analiticko rjesenje:
y
0
Uj = 210
0
0.2 = 300
u3 = 90
Usiov zadatka je: ~
F,
F,~O Stika uz graficko Ijcienje zadatka 4.7.
Slika uz-analitickoljeSenje zadatka 4.7 I 5N
Fr ::=\jF,~ +F,~ F'" ~ca U F ~17 mm--=85 kN
IOmm '
Fn: = U x =0 = F1cOSU I + F1cosa 2+ Fcosa 3 I
5N
Fry"'" r,F~= 0 = FI sinal + F2sina 2+ Fsina 3- II F, =bc[J F =29 mm'--~14,72 kN.
IOmm

86
87
 Zadatak 4.8. b) Analiticko rjesenje:
a, ~ fl ~ 41,19
Valjak tezine G ~ 3,8kN pridriava stap pod uglom y ~ 40 koji vrSi pritisakna drugi
a2~ 1800-y~140
valjak. Poznate su duiine 1] = 280mm, 12 = 320rnm. Izraeunati silu u stapu i pritisak
izrnedu valjaka. Ct3 = 2700
2Fx=O~Fr' casal + Fs' COSCl.2+ G casu) =0
--~~~~--~~4~~
F~
sinal + Fs . sina2 + G . sum) = 0
'f}~ = O:::::} Fr' IT
Iz jednacine I izracunajrno silu Fr
Slika uz analiticko rjcScnje zadatka 4.8.

, -2=t
.. . I

-i;- : ' Iz jednacine J] takoder imamo da je:

EJ
Slika HZ zadatak 4K
-F,

Izjednacavanjem gomjihjecinacina dobivamo:

sinal

Rjesenjc: Fs' cosal sinal + G - cosa) sinal = Fs . sinal cosa! + G . sma) cosa]
1, 280 FS(sino.2cosul - cosa2sinal) = G(sina1coso.) _. cosuJsina.))
a) Grafo analiticko rjesenje: f3 : : : arctan - = arctg--
12 320
P~41,19
F ~Gsin(al-a3) ~38sin(4~!2~_--2700)
s sin(u2 -0. 1) , sin(1400-4Ll9)

90"-1 F,\. ~ 2,894 kN

F, ~ 2,946 kN.
Zadatak 4.9.
Na klip dizel motora djeluje silaF= 110 kN. Klipnjaca se nalazi pod ~glom y = l20
iJ, "--_-'- Potrebno je odrediti:
Slike tlZ grafo analiticko Qdenje 7..adatka 4.8
Na osnovu sinusnog leorema
G =~. __
sin(y + fJ) sin(90 - fJ) sin(90 - y) a) kojom silom klip vrSi pritisak na cilindar,
sin(90" - fJ) _ 3 8. sin(90 - 41,19) b) izracunati silu na klipnjaci (trenje zanemariti).
F, ~ G . - 2,894kN
sin(y+fJ) 'sin(40o+41,19)

_si.n",(,,--90,-O_- y) sin (90 - 40)

Fr =G- 3,8 . -_._-- ~ 2,946kN Slika uz zadatak 4.9.
sin(y + fJ) sin( 40 + 41,19)

88 89
 Rjesenje:
Zada!ak 4.10,
a) GrafiCko - analiticko rjesenje:
Kamion istovam teret tezine G = 50000 N kao sto je prikazano na stici. Odrediti silu
u cilindru CB i reakcije U oslancuA

FN ~F Igy~ llO Ig12

FN ~ 23,38 kN
F 110 Slika liZ zadatak 4.10.
F ~--~--~1l2,5kN.
p cosr cos 12 Rjdcnje:
b) Analiticko rjeSenje:
a! =0
0.2=l02
a} = 2700
Postavimo uslove ravnoteze
F N cosal + Fp' cosa2 + F cosa) = 0
F",' sinal + Fp' sinu2+ F sina) = 0 II
Stika liZ ~esenje zadatka 4.10.
Slika liZ analiticko tjesenje zadataka 4.9.
Uvjeti ravnotdc za sanduk glase:
Ako izjednaCimo gomje jednaCine I = II, imat cerna:
LF.>: = 0 FE' cos30 -XA =0
FNcosal + F cosa) sinal = FN sinal casal + Fsina) cosul fA +FB ' sin30o-G= 0
FN(sinalcasa2 - cosalsinaa = F(sino:.2cosu) - casu) - cosa1sina))
Fscos30 4 sin20 + FE' cos30 4 cos2oo +
+G sin20 '1,5- G cos20 3 =0
F ~ F _si:-o~(a~2~-_a~3,,:-) 110 sio(102 - 270) 23,38kN, Nakan rjesavanja gomjih jednaCina dobivamo:
n sinCa l - 0.2) sin(O" - 102") FB G(3cos20" - 1,5. si020") ~ 25969 N
4 . cos30 . sin20 + 4cos30 cos20
Fn cosa l + F cosa) 23,38 cosoo+11O cos 270" ~112,5kN
Fp ~
YA ~ G-FB 5i030" ~ 380 160 N
cosa 2 cosl02
XA ~ 22489 N.

90
91
 Zadatak 4.14. - 4.17.
Zadaci za rjeSavanjc iz poglavlja 4
Za sisteme sila prikazane na slikama potrebno je odrediti:
Zadatak 4.11. a) komponente rezultante Frx i f~ ,
Na stap u tackiA djeluju dvije sileFj = 500 N i F 2 = 300N pod uglom y= 800. Koli- b) intenzitet, pravac i smjer rezultante Fr'
ka mora da bude sila F; da bi sila bila u ravnoteZi i pod kojim uglom as treba da djeluje?
RjeScnje:
Rjesenje:

18,99 kN
f~~626,2N u r =-51,7
Us =151,85

Slika uz :t.adatak 4.1 L Slika uz zadatak 4.14.

Zadatak 4.12. Rjesenje:

Za sistem sueeljnih sila prikazanih na slici FI = 1,2 kN, F2 = 1,5 kN, F3 =- 1,0 kN
i F4 = 0,8 leN odrediti rezultantu i pravac rezultante.

Rjesenje: F,=48,7kN
u r = 61,0

60kN
F,~ 1,818 N 50 kN
Stika uz zadatak 4.15
u r =186,31o

'---'---", ;;: RjeScnje:

F 1 =4,OkN F 1 "'5,OkN
Stika IlZ zadatak4.12.
Zadatak 4.13.
Telefonski stub optereeenje silama F, ~ 400N, F2 ~ 500N, F3~ 350N iF4 ~ 450N.
F,~647N
Odrediti intenzitet, pravac i smjer rezultante.
a r = 100,3 0

7S' F,=562,2 kN F" =

,
6,0 kN
45'
Ur = 26,40 Slika uzzadatak4J6.
90'

-,
F,
Slika uz zadatak 4.13.
93
92
 Zadatak 4.20.
Rjesenje:
Klizac racine masine oslanja se na postolje ffiaSine u dvijema stnnim ravnima i
optereCuje postolje silom F = 10 kN, Sila djeluje pod uglom r = 70, Strrne ravni pos-
to1ja su pod uglovima a =- 65 i P= 35, Kolikim silama klizac dje1uje na strme ravni
podloge?

F,~4,08 kN Rjcienje:
0
u r = 2,8
F J =4,0 kN F4=2.0kN

FA ~ cos(fJ -r) . F ~8,32 kN

sin(a + fJ)
Fe ~ c05(a+r) F~7,I8 k.N.
Slika uz zadatak 4.17. sin(a + fJ)

Zadatak 4.18.
Masa In = 1500 kg objesenaje &etom 0 dva stapa 1 i 2. Stapovi su pod uglom P =25. S1ika uz zadatak 4.20.
Odrediti sile u stapovima 1 i 2.
Zadatak 4.21.
Rjcsenje: Reduktor jedne radne rnasine na ulaznom i izlaznom vratilu ima momente M[ i M 2 -
Kolikim rezultirajucim momentom odnosno silom reduktor opterecuje vijke kojima je'
pricvrScen u tackama A i B?
5 l ~ 31,6 kN
52~34,8kN Rjdenje:

Stika uz V1datak 4.1K

Zadatak 4.19.
U zglobu gdje se spajaju stapovi 1 i 2 djeluje sila F= 25 kN na aba stapa. Odredite
.J . . Mr~300Nm
FA ~ FB~ 500 N.
M2 =400 Nm
sile u stapovima 1 i 2.

Rje.scnjc:
Slika uzzadatak4.2L
12,50 In! 4,Om

Zadatak 4.22.
I I 5 l ~ l2,04 kN Vratilo je optereeeno sa tri paraieine sile Fl ~ 500 N, F2 ~ 800 N i F} ~ 2100 N !<as.
52 ~ 22,98 kN. tojanja na kojimsenalazeremenice izupCanicisu: [i:= 150 rrun, 12 =300 mmil3 = ISO mm
Potrebno je odrediti:
a) intenzitet, pravac i smjer rezultante
b) na kom rastojanju od lijevog lezaja ce djelovati rezultanta?
Stika uz zadatak 4.19

95
94
 RjeSenje:

F,~1800N
10 ~ 0,5417 m.
~U_V_je~t~i_ra~v~n~o~t~ez~-e~~~
.~ za ravanski sistem sila____-=-,~_~.
~~
"Slika uz zadatak 4.22.
5.1. UVOD
Zadatak 4.23.
~otezi. aka je skup sila i spregova kaje djeh~u nft kn.!to tijelo u
Nosac je optereecn sa dvije paralelne sile Fl = 30 kN, IS = 20 kN, a izmedu sila lJ!Y!lotezl. -- .-.
optereeuje ga uZe silomFs "" 25 kN pod ugloma=60. Rastojanjasu Il =2 In, 12 = 1.5 m Iz prethodne recenice zakljucujemo da ce pon-eban i dovoljan uvjet, (cia tijelo na
i 13 = 0,7 rn. kaje djeluje skup sila bude u ravnotezi), biti ispunjen aka je
Potrebno je odrediti:
a) intenzitet, pravac i smjer rezultante,
b) najkrace rastojanjc pravca rezultante od oslonca B.
Gomje ~in ~
F'~o,
--M;~O (H.)
' "a"u uvjete ravnoteze statike. Iz njih jasno slijedi
zakljucak, cia .e kad kruto tijela, ko"e e u ravn I, "ccena i t "3 i rot{l.cija
tog tiieJa II svirn pravcima.~
Rjesenje: -- Da bismo detaljnije objasnili uvjete ravnoteze krutog tijela, razmotrit cerno
adredene slueajeve djelovanja 5ila na kruta tijela.
F,~30,98 kN
P~ 23,79
10 ~ 2,981 m.

Slika uz zadatak 4.23. 5.2.1. AnaUticka metoda

Pretpostavirno da imamo sUE-wni :;istem sila (detaljno objaSnjen u 4.2.1.) koj'i je
prikazan na slici 5.1. Kao sto smo vidjeli, suceljni sistem 5ila materno zamijeniti rezul~
lantorn. ~-----------
y
~

F ~~_~~f~,_ .!_f~
F;.r='i.F-,; (5.2.)
r Fry ~ IF,
F2
Slika 5. L Suce/ini sistem sila

l)~unjen 0 mtcl,ianJJ~lQv .r,avnotei:e (~.1.), <;\pvoljno je cia je

rezultant i. Drugi}lslov je ispunjen samim tim sto sve sile proIaze kroz

96 97
 Kako su projekcije rezultante na Ox i cry osu koordinantnog sistema date u (5.2.),
to jednaCine ravnoteze mozerno napisati u formi
je ispunjen aka su rezultanta F,12 i P; istih velicina, istog pravca , a suprotnag smjera
(ako je plan sila zatvoren). SIIe-~~1S:JSEom;tIill~'-s~~ka~~sfle-s~:~aJ~~l?_I1}-. __
_bF'x -~ (5.3.)
}ackom djeloyanja~L
.. LF,,~O.
Iednacine (5.3) BU anaJjtiCki 1iSJoyj ramlQt~1H>~~.ed a) prav:i~~~lieku s~.ujednf)j..zajednickojtacki;-'''---
nicku-napadnu tacku - SJ](;vti~mi sistemsjla. , blEla!U!L~il,,-j~zatvoren.
--~ Dve dvii~~;ednaCine moterna 9Qr8eii~ 51 ~e fI~trllPL-~Qi~J!.~!2!?.9_::~"_
rna (vidi poglavlje 4.2.1.). 5.3. PARALELNE SILE
-.,-----......--~.~-.~-.~~~--~-~, --".,,-,,~~~~~

5.2.2. Gr,aficka metoda e!. Analiticka me~

R-ezuitantasisterna sila iCoji imaju zajednicku tacku dje10vanja prikazana je graficki Kada se radi 0 paralelnim silarna , uslov da je F:= 0 za ravnoteZu kruto tijela nije
u poglavlju 4.2. L Za ispunjenje uslova Fr = 0 mora se kraj zadnje sile u planu sila pok- ~. . - F ) i~ e-F~\i.postajL.Q~[,
lopiti sa poeetkom~~~~--.---.~--~--~
prve si1e u planu sdoa.:_ .. _tanje.,pa hi se sptijefilo o..QA1aDi~~e;rul~~omenat bude jednak nuli
,~_,__ ..g-~-gi ,.,'-=--=,,-,,"-----.....--"" .. "?"~

.6n-ali.ti6.ki uslovi rayuoteZe za paralelni sistem sila su:

):'F~O LM~O (SA.)
Po! za mamoo1P1tjerlnacim: jeslobodno odabran. Umjesto jedna~i!l~{5A.) mozemo
a uslove ravnateze za paralelni sistemsila_napISati,u.()bl~""-~
'LMI~O LMll~O (5.5)
~
F , gdje su_ ~<;lcke I i I.I slobodno odabrane._
S!ika 5.2. Graficki uslov ravnoteie

M()zemo, zakijuciti,da,je grafic\9 _uslov,ravnGteZ--OZ':a--suceljni'sistem-si-la;---plan sila 5.3.2.Graficka metoda

mo~;; biii ~;tv;',-~-;;. - --- - --
Da bi smo obj~~ilriVaficki uslov ravnote:!e za sistem paralelnih sila , mommo se
potsjetiti. po~lavlja 4.4. g~je je detaljno objaSnjen poligon sil~ _i v~ ~oligon sile.
-5~2.3"~-'I'[i-neparalelne silc-u ravnoteZi Ukoliko Je 'F,. = 0 (to Jest
'-- __
ako
__,
nema
_
rezultante) ..tada-se~-ptva-l--zadnJa_I2C!l.na ZJ1l.ka
, C - . . . __ .

- pre;~~~t~~~~ da n~je jedna ploca optereeena sa tri sil,e

m.- _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ --:::-:---',,-~-.;.::.

pt, IS, F; u tackamaA, pokJap~Jl! II ~T:FsHa'*1--f'GlgoJJ..,?il~j~~"~~_~oren.

Iabp j~ ~ligon ~ila utvon!n, ne
B i C kao sto je prikazano na sHc; 5.3. wg~,,~~st~~,<~j~~~i~t:m e~!!leln~~2j~~~~J~,~!~~t~_~i~!o !;l~~~t~r,'~~
~vo~an
uslov. Mora - a e sa veninun pohgonamJer v . ligH:j,-sili!.~..
otvoren karla Sil krajnje polne zrake para e e, pa se tada skup sila svodi n~
moze biti
_~ ~ldi poglavlje 4, tacku 2[4Trststem.-patate111itr'Sitafi1jeUraviib1ezi~~ ->-

~Ako je ventn! polig~a~~&!.~~:illkJJOmezfat~epOKfaj?~.~~<,l

su poh~~~_"~j!~,.i..:::~.d_ZI.1"i,p'.~!i~?3~t:y2~gL",,~knRsj1~..!::Qj~_4i~~,uJ.~~~~WijclQ~L
raVnoteZi. -
"~"=D,a_-bi .. sistem para!e~ih,,_~ileJ;:oj~_,,-4ifi!l)JJ!'!_JlaJquto tijelo bio u ravnotdi prcllla
grylfi'ckoj rnefo(ftmo~~bit;: - -
Stika 5. 3. Tri sile 11(1 krutoj ploCi
!1 poligon si!a za~o[en i
Pravci sila F;"t is sijeku sC; u tacki I..Romicanjcm sila Fii Pi iz tacaka Ai Bu 0) u veriinorn poligonu moraju se poklopiti krajnje poIne zrake, to jest veriini
tacku I moci Cerna ih pomocu paralclograma sloziti u rezu~Dfu&;>< U~je~~~ pcligon mora bitt zatVoren.
'-._,--, - -- -.~---~" ~~' ..
~---- "'"
98 99
 5.4. Opel SISTEM SILA U RAVNI PQ.\!!~ _ ~.cke I, IIIII su slobodno oda~ran~.,.JllimQJamn.yo,diti racuna da:
~::::~-a) zajed~-;ii~e (5~8)-;p~j~~;;;:~;i,~Ii~~ smije biti okomita na pravac ase O;L'
2,:1.:!:_~.nali~cka meto~ ~

,~,~.~L.b) zajednacine (5.9.) taeke I, IIi IlIne smiju leiati najednoj liniji.
Razmotrimo uvjete ravnoteze krute place na koju djeluju sHe i ~u Pi, IS, IS i"-~Z'~

tackama A, B, C i D. Pretpostavimo da su sile take QljQhraDe.Qa~"O"rpohg(jtr

5.4.2. Graficka _____________
P-- metoda-
slIa za~,::-E:n._Posto je poligon 5ila zatvoren, rezultanta silaj~~ U to
se mozernoiako uvjeriti anaiiticki aka izracllnamo projekcije sila na Ox i Oy osi Da bi.projekcije rezuitante FIX -- 0 i Fry - 2 ~J~ jednake nul~no-je.daje
te ih algebarski sumiramo. T~da bi kornpoucn{e u pravcim~LU~USgp."'k~=Q~ ~~en. ~~ltirajuei momenat ce .!2i!Us~~tnak nuJ~ ako je zatvoren veriini
~J1Sl~Lirs:ku1tatltwl~ak;~i*li. Na osnovu slike SA. uocima da Sili,El J'pligon.. ..
is'jJlg~S.RI~& si}~~~25!~LDhrtanja _ obn1Ut. smj.erg _l:c,9:~Ij~e ,o,'!_.1?1!W-, a,_ Opti sistem sila u ravnije u r~2~oje:
_~4iJ?;-Cine.drugi-,spreg. sila sa,isti-m -smis\om;---'-''''''''''''--'- ,- a) plan sila zatvoren i
b) veriZI;iJi!.1)i;!ii"illiJ.zAWren.
Tada je rezuln;.j~~L~E~1? ~ ~ _-+
'-POsto s-;=graficke rnetode statike Ceslo upotrebljavaju za brie i lakse analiziranje
M-~+~ 0~
.. ravnotefuih stanja sila sto djeluju U rdzlicitim tackarna ravnine, to cerno ovdje anali-
zirati ovu metodu i na jednom primjeru. P~vimo da imamo jedan nosac
Qp t ereC0R 11 ~J1t
. SI1 JIlia 1P'b ir7' I tite
3~e - JiS"ppK3Zano
, 1;, 5 .5.ezu
na S,u.Cl =? ~.I
R 1tauta $I'1 a ~-,-F2
Pi je F'; ok ,Pi Pi
I Fj leb-u-sjecistu::~~J) .4 (nije ucrr~~tantu

o rastavimo na dvije sile koje su paralelne s rezultantom, a prav\?i im prolaze tackama"

~A I-E..19D~J11vl19tew sa silama 'Fr, :t;~e zbrrTihstlatrtatkamaA i B jednak
zbiru pt, Pi i,g.
~'~j;;~' . __.-
---.:~..::--:,..: ~ . . . -_._,-- ._.__....
.------~.--.'" ,~ ,,-- " .. - -
(5.10.)
B C
~ ~ ~
Slika 5.4. Dje/ovanje slikn Ii razliCitim tackama krute plde u jednoj ravni FI F, F,
B
~f~E~!1~":0j~sti-poloZaja ta~~44<11J:..,i:l1i veJicme sila slijedi da su spregovi .....
A
31> ~

FA F,
~

OOposn2-_njihg'iLmomenri"YeCl,pd, m.tte",.p~,j~m~lj<:<!j~~Jlll:!!+l!anj:r;spre_'~ ~ 4
FA __ L .. FB
rotacija pIeCe, sto~.macLga.plo:Canije..lUJllffiotcZi..".Waci, posmatrani sistem nije u ravnoteii
,

- Na osno'Vttovoga mozemo postaviti opcenjJravllo zauSl'5"Ve'i1lvnbte~e"u"f"a'Vn'i~ "R 2

,:.-~~ -~:,
IY b
~
FB ~ 4
~i: ,,
,
, F,
1if!I!Ji~.,sisi.en:Lsil(J,Jwjg=djtdJ:J.iJL}j,.pr,9izvpljn-imAaekam il" bit-ce.~, f:QvnQte,i/ ,<
aka s"Li. a/gr;.l:!arske.sumeprojekcijasvih"slhrna'-Ovije'me-aLisobiiooJ((;mile ose jed~ Slika 5.5 Graficka metoda za analiziranje ravnoteinog stunja si[a
Ild~~~-~ri, .le Clls,Qjf!jllgebarska.suma -momenata;"stoih-"t:7.n-e"te-sile"sobzirom, na'---.-- Y. planu sila, sile ~+ r; su suprotuog smjera Pi, Ei'j..t;-.,krajjednc reakcije
- hila' ka)~,_~~~~~.u .ravn-in'i;'jrfdfidKiynutC'--
Analitieki se to izrazava jednaCinama ravnoteze ravanskog s~stema sila koje
(npr. ~) zavrSavat.~e se ti:l-)occ1ku sil~ Pi, jeT je tada plan sila.zatvoren, U plal~U
nemaju zajednit~.l_l~E,~~.t,:fa~JCU:~-""'~~'-'--"''~-~""~~_-'''="'~''_'"'_''<>_~_x'_~"' --~~---,..- pgJ.()t1ti.~ureba.'.r-e~u1-taQ~r; rastav!ti na sile u "p~rmU10 pralaze krQZ ta!'~ke A
i B. Te sile nmr-ajtt-biti--parai;jpe ~ra~~lIDa_~prolaze kroz:acke Ai B. Te sile
if" - 0 LFy ~ 0,(5.7.) l;M,79.,
mOTaju biti paralelne sa rezultantom~!~9uZlln~121.d.ElYeriifle-"Zrake 1
!v10ze se umjesto jedne jednacine za sile upotrijebiti i~Gina_Il1QIJlCn~a.: To
i 4 do pravca kroz tacke Ai B,definirat cerno tacke a ib::}\:lCo_Ze~oren
vrijedi za mnoge pnm}efeu inzenjerskoj praksi. Kao ek:vivalentni sistern jedna-
...tina ravnotezc je: --".~---.".-.-"
~e~riinlporigon 1ftOTe
graficki uslov ravnoteze), mOrdmo povuei .li tal!;ama a i b
"~-------,.--.~.- ._- _.-' --

0':,.=, . Q.-. (5.8.) ----~""'--

r.:::~skuiL-E~~~~:-"IiiLPEva~~~~.IxlLi.ak!ilJ~ka (,\) a preds.taYlja
p~vac sila na koje se rastavljaju reakcije u FA! u F;;,-Tako zallil!.~njca~) s polnom
LM,~O, (5.9.) '--<o.-.4_"<_~,,,,_.,'o';Y';' _ _ "'"""Y" '",'~ '~_,~"'__ ~~~.,,_, -

loa to1
 zrakom I Cini reakciju uosloncuA a sa zakljucnicor,ni polnom zrakom 4 cini reak-
ciju U osloncu B. Vidimo,--.ruLJ:>j siste~ sihi koje djeluju u" raynT'bio"u
~uZeruem-P,ffiYf1- si i ~ , odnosno ~i ~._S!9.PiY~o ~~ I i IJ, odnosno
[avIIotezl,m~!!E~~h~_,ty~[i,~,~i,_ ~oijg;;~-'bitG;tvo'ren:'-~--~'-~'-"'-'~" ~.-.,~ ... ~~~Q....Vl!l~!!~;!U;"Cwa Si~e Sir;;;;LSC slwiti u jednu rezu1ta~koja ce pro~
laziti kroz tacku I~ a site S; i S; Ci~ dmg!l1:ezultantu koja prolazi kroz ta~o
___
- =--'~ -' - ., -'-~"'~'_4 __ ~

rtw~i~~lJ~~~_~Qya ~~e~~.
~. -'" ,,- ,', .. .. "~~~~".,,,
-~" ,
posm_e sile moraju biti u ravnotezl > ,t~da je n~d;-;-;Wltan1eoln:itnm-:ied~
oom-pravcu i ~ su suprotni~ smjerova._ T~.prava J~?~ana.Q!~~JE1,!Y5JitJij.a;NILN'-',""".
. -'Qva metoda re teste primjenitlj~~~eJne-'f'J:<ada-nemaju zajedniCh..'U
t~na.Crn-sHft-4Z<-je"rastavJjenarna_komp0nent;;~:;:S2->,i8~
napadnu taCk:tt U tu svrnu se upotrbljava Culmannova metoda, koja se sastoji u sljedeeem:
Neka na jednu raynu krutu plow__.~~!!-y!J, ~,~ti,I;Ljl~.,Et_~,.i&~~iq_ stpj~ P.r:!-k~,~ 1(00 primjene ave metOOt: mo.:a~~.;dI~!.u~!~,~~~~~9-0.LP!ii_~,~~,E?_~Le?;r ,~?I~~,,~,
~~~~,_~"-""~"_,,,,,_~ ___ ,, ___ ~,. __-,_.n,..
<_~,,~ ~---;7

mimJainaeina-ertanja-planae>po-ioZaja 1, plana sila._~""

zane na slici 5.6. Produiime pravce sg~.Et,iEd dobicemo tacku I, isto to ucinimo sa
J:oduZ~!:lj~m<pnW_i!8gi!tffj.5_~kQjt99~u~~;t~~~ITw-~" '~"- . --"-,,- ," " 5.4.4._ Ritterova grafoanaliticka metoda
, r_,."". _"~'~""_"_'_

Ova metoda kao i Culmannova metoda still! za rastavljanje jedne sile u tri zadana
pravca Da bismo obrnzloZiti OYU metodu, pretpostavit Cerno da je zadana sila Vi tri
pravca 1,2 i 3. Produiavanjern pravca 1, 2 i 3 djelovanja sila dobivamo tacke A, B i
C, slika 5_8.
Najkraca rastojanja tackeA, B i Cod pravca sHe
F
oznaeavamo sa a, b i c. Povlacenjem normala iz
tacaka A, B i C na suprotne stranice trougla ABC
, ,
dobivamo visme hi' h2 i h 3
Stika 5,6. Cetiri sHe na h-uJoj ploei - CuJmt1J1rtova metodil ,Primjenimo Ii momeniana previlo imat cerna:
2:MA~O => Fa~F,-h,
~,taeaka J i II dobiv~!?, _ spojp.u,P.ntYll_~oja s~" ~a~i~a Culm~nn~va linija
(prava). Sile ~--r:~mozerno~zatrujeniti rezultantom ~~ koJii 6e piolilzltilTozT-Sjle-'~ 2:MB~O => F-b~F2 -h, (5.IL)
.rr i ~___takoder
oo cin~--~e~itantt;"'F:";~''koja'''p~~iazrkro~
ooo__ oo __
0 00000 __o______t~~kU"lr Okofild)"--slr]rIeu--
__ ___ __ o__ _ 2:Mc~O =>F-c~F30h3_
~
o
~
~
~
_
o
~
~
~
",:,~~9~zi (iii treba da budu u ravnotezi), ta~,rezul.tal1:.te_,Fr14j,f'-23"mQrajqJ~z-ati Il:a
,QIlmannovoj lwiji.jma!.Li~ in~fll:iJ~J~~L~Yl2-mtne.Jnnjer:ove. Odatle proistiee da ce stika 5.8. Rittetvva metoda rastavljanja
sife na tnlwmponente
Snllsao obiljezenja sila u Culmannovom eetverouglu zh~g ~~vnoteZe sila biti takav da
poligon sila mora biti zatvoren, to jest da rezultantajednaka nuli. lz jednacina (50 II.) odredujemo vrijednost komponenata F" F2 i F3,
S~!d!imann2~!lleIO<laPIiIDj~juj.jgC!j.mJ!rllnQjednusilu""'tmlitionaJri4om.
ponente kojima su pravci poznatij Da bi smo to objasnili pretpostavimo cIa je ~znata silaF F, ~ ~a, F, ~ Fhb, F, ~ FC-hc, (5.12.)
iiO~dIetlije 'ria kn:ito 'rijelo (siliGloS. 7.), a JX>znati su i pravci djelovanja sila S;, i Si, s;. pomavajuci velicrne a, b, c, i hi> 1120 h3
! 2 3

Ukoliko je predznak izracunate komponente negativan, tada je smjer te sHe pogresno

postavljen, te ga treba korigirati.

5.5. STATlCKO ODREDENO !

STATICK! NEODREDENO OSLONJENJE
Oslonci jednag krutog tijela su staticki odredeni ako iz jednaCina ravnotde
S\ika 5.7. Rastavljanje sile /,/ tri komponente mozerno izracunati reakcije veza. Jedan sistern sila sa zajednickom napadnom tackom
0 (suceljeni sistem sila) ima dvije jednaCine ravl10teze 'Lf"',; = 0, 'LFy::--~ 0 iz kojih
*)Culm~[U!Carl 10_ 7. 18219.12, /881. Profe.sor, PolytehnikumZurich mozerno izracunati dvije nepoznate reakcije veze.

102 IOJ
'~'~~~fOf-'~~t-"
Za opsti sistern sila u ravni imamo tri jednacine r.dvnoteze, iz kojih mozerno da
odredimo tri reakcije u osloncima krutog tijela. IZ'vTsimo analizu staticke odredenosti
u krute ploce teline G koja je oslonjena, kao sto je prikazano ua she! 5.12.

a} b) c)
Sltka 5.9. Slaticki odredeno (a) i staticki neodreaeno oljcienje (hIe)
Ovjescq:ie (a) je staticki odredeno, mozemo postaviti dvije jednaCine ravnoteze
EFx = 0, L:Fy = 0 iz kojih mozerna izracunati sile na uletu SI i S21 a i plan sila je
zatvoren pa na osnovu njega mozemo pronaci vrijednosti sila u kracima uicta. U slucaju
Slika 5.12. Kruta ploia pricvrscena sa tri slapa
(b) imamo ista dvije nepoznate, ali se radi 0 staticki neodredenom ovjeScnju. U ovom
U slucaju (a) pricvclCene ploee radi se 0 staticki odredenom problernu. Postavljanjem
primjerujednacina LF.,: = 0 je neupotrebljiva (0 = 0), tada nam ostaje sarno jednacina
momentnih jednaCina za tri tacke krute ploce koja je pricvcicena stapovirna pronalazimo
'LFy = 0 sa dvije nepoznate site SI i S2, u u.zetu. Ni na osnovu plana sila SI i S2 ,jer trisileustap::>vimaS,. SziS3
dobijamo duplu liniju u planu sila Samo za ovaj primjer ostaje matematicki egzaktno 2
U slueaju (b) cia JXlstavimo momentnu jednaCinu za tacku A imat Cerno FG' = 0, jer
Ijesenje daseradi 0 potpuno dvajednaka meta, tadaje SI= S2 = ~ . Medutimdaje uie svi pravci sila u stapovirna prolaze kroz tacku A.Predbodna jednaCina je zadovoljena
prebaceno preko kotura i da iX>stoji trenje izmedu uieta i kotl.1ra i da postoji trenje izmedu sarno ako je F G = O. Ovdje se radi 0 staticki neodredenom problemu i dopunsku
meta i kotura tada sHe u kracima tiZcta nisu iste i radi se 0 staticki neodredenom ovjeSenju. jednaCinu mommo postaviti lz uslova deformaeije.
Takoder primjer (e) je staticki neodrdeno ovjesenje, jer je nemoguCe iz dvije jcdna- U primjcru (e) sve tri sile u stapovima suparalelne. Izjecinacine I; F,.,= 0 dobivamo
cine ravnoteze 2:Fx = 0, "LFy = 0 izracunati tri nepoznate 8 1 S2 is} sile u kracima F G' s1n45 = O. Ovo vrijedi sarno aka je F G= O. Radi se 0 staticki neodredenom prob-
meta. OvjeSenje (c) je jedan put staticki neodredeno. Ukoliko bi ovjesenje bilo sa cetiri lemu. Mozerna zakijuciti slijedcee:
meta, tada bi se radila 0 elva puta staticki neodredenom ovjeSenju. Jedno kruto tijelo je za ravanski opti sistem siia staticki odredeno kada je:
. Za paralelni sistem sila koriste se takoaer dvije a) oslonjena tako cia irna tri reakeije veza,
CD cv
jednaCine ravnoteie. Pretpostavimo da imamo jedan b) tIi reakcije vcze nemaju zajednicku prosjecnu tacku (pravei reakcija veze ne
kruti nosac (gredu) objesenu 0 dva meta na tackama A sijeku se u jednoj tacki) i
i B i opterecen paralelnim silama. (slika 5.10.) e) tri reakcije veze nisu paralehle (pravci reakcije veza nisu paraletni).
Mozerno postaviti dvije ravnotezne jednacine lZ Smjemice za rjesenje zadatka iz statike ravnm sistema
kojih mazerna izracunati sile u uZadima SI i S2' IPlan IjeSavanja I
Slika 5.lD. StaticKi odretleno .j.
oslonjcnje /wd oplerccellja sa
paralelnim silama
IOslobadanje od veza I
:l
Ukoliko je greda o--:jesena 0 tri uzeta, kao sto je INacrtati reakeije vezal
prikazano na sliei 5.11. tada se radi 0 staticki neodrcde-
nom problernu.
..
Postaviti uvjete ravnoteze
Zbog simetrienost je S("'.' S3, a to proizoJazi iz mo- F4 =0 \ IF' ~ OJ
menme jednaCine za taeku C. Kad staticki neodredenih , LFy= 0
oslonjenja dopunsku jedl1acinu J.X>stavljamo iz uvjeta defor- . LMp=O
S!ika 5.1 L Statiiki Ileodretfeno macije i na taj nacm tjeSavamo problem, statiClci neodredeno Proizvo1jno odabrati tacku P
osfonjenje kad opterecenja
oslonjenje postaje staticki odredeno.
t _
sa parale!nim silama

104 105
 a
RijeSeni zadad iz poglavlja 5
SOON
Zadatak 5.1. UF~--
U I--< 500 N
6mm
~ 500
Uteg mase m = 400 kg objeSen je 0 me koje je jednim FA ~caU F ~466~3.7kN
8 krajem vezano za nepokretni oslonac A, drugi kraj je preba- ,
cen preko kotura B i na njega djeluje sila F = 500N. Potrebno bi! a =6,7
je odrediti: Stika tlZ graficko tjesenje zadatka 5.\.
a) velicinu ugla a kojeg uie gradi sa vertikalom u tack! A, Mogli smo zadatak rijesiti primjenom cosinusne i sinusne teoreme
b) silu u kraku meta kojije pricvrScen u tackiA.
F~ =G + Fl- 2G FB . cos 6{J'
2

Slika lIZ zadatak 5.1.

FA =~G2 + FJ -2GFB cos 60
Analiticko rjesenje:
Tezina utega je G = rng = 3,92 kN. FA ~~3,922 +0.5' -23,920,5 cos60 0

Presjecanjem uleta u sva hi kraja djelovat ce sila

y
r: r.:
G, i kao sto je prikazano na donjoj slici FA
sina
~3,70kN

sin 60
Postavimo Ii jednacine ravnoteze imat cerno
F. FB FA
3D" x I: =Fx = 0 Ffl cos 30 - FA' sino:. =0
n I: =F;, =0 FE' sin 30 + FA' cosa~ G =0. . F8 0 0,5.
slna=-sm6=-s1060
FA 3,7
Stika lIZ anaEticko IjcSenje zadatka 5.l.
a = 6,7.
Dobili smo dvije jednaCine F;i ugao a. Nakon sredivanja gomjih jednacina imamo:
FA . sina = FlJ . cos 30 Zadatak 5.2.

FA' eosa=G-FB sin 30. POZIlatesusileF, ~ 15 N, F, ~40N, Fe ~30N iuglovi~, ~ 3~", Ilz ~ 135, IlJ ~2800.
Dijeljenjem gomje dvije jednacine dobit cerna Odrediti site F4i F3 kaje (de na praveima koji su pod uglavima a 4 = 30 i Us =60, tako
da sistem sila bude u ravnoteZi.
F Beos30 0,5cos30
tgo.
3,92 -0,5 sin 30 ~, ~ 300
G-FBsin30
~2 ~ 135 0
a~6,7.
Izjedne od prvihjednaCina izracunavamo sHu FJ: 113 ~ 2800
0,4 =- 30
FA:;;:; _co_.s ~~.: . FB ::::: cos 30 0,5 a5 = 60
sma sin 6,7 ~y

Slika u.z zadatak 5.2.

GrafiCko rjdcnjc:
U dobro usvojenoj razmjeri za siiu, nanesemo silu G
kao stu je prikazano na sliei. Analiticko rjeScnjc
Paralelnim povlacenjem sa praveima i FJ FJ
zatvaramo plan sila jcr je to graficki Pretpostavicemo sile F4 i F5) kao sto je prikazano na donjoj sliei, a rezultat ce nam
oslov ravnotcze (zatvoren plan sila). pokazati da Ii je pretpostavka smjera si1e dobra iIi je drugog smjera.

106 !OJ
 Znak H narn govori da sma pogresno pretpostavili smjer site F4 . Ona djcluje u
suprotnom smjeru ad pretpostavljenog.
F ru; = Fn . cosCtn
';'l1Y = Fn . sina'n Graficko rjesenje:
Postavimo jednacine ravnoteZc za usvojeni
koordinatni sistemxy.
U dobro usvojenoj razmjeri za sile UF nanesemo sile F(, p7 j F; kao 5tO je
prikazano na slici (pocetak jedne sile nanosi se na kraj druge). Iz tacke A dosli sma u
LFx=O F!x-F2x-F4x~F5x+F3x=O, I tacku d. Posto je uslov zadatka da sile budu u ravnoteZi, poligon sila mora biti zatvoren

IF" ~ F,y + F2y " F4y - Fsy - F,y ~ 0, II

i mi ga zatvaramo sa pravcirna sila i r: pt,
na taj nacln dobijamo tacku e. Smjer sib

prdvci
Fti"F; nanosimo tako da vektor jedne sile gura vektor druge sileo
Slika uz analiticko tjesenje 5.2.
Komponente sila Fro: i ~y su:
Fh ~ F, . cosu, ~ 15 . 0,g86 ~ 12,99 N
F:U =~. cos an Fa = F2 cosa2 = 400,707 = 28,28 N
{
F}x = F) . cosa.! = 30'0,174 = 5,22 N.
Fly = F1 . sinal = 15 . 0, 5 = 7,50 N
Razmjera za sile:
Fny = p;. sin (toy F2y = F2" sinal = 400,707 = 28,28 N
{
Foy ~ F3 . smu3 ~ 30 . 0, 174 ~ 29,55 N. U -J!!..
F ~Imm
Projekcije nepoznatih sila F4 i F5 na koordinatne ase su:
I~x = F4 . cos30 = 0,886 F4
F5x ::::= Fs . cosSO a = 0,5 Fj
Slika uz grnficko Ijecenje zadatka 5.2.
F4y = Fs . sinJO = 0,5 F4
Vrijednost sila F4 i Fs su
Fsy ~ Fs . sin60" ~ 0,866 Fs
Uvrstavanjem komponenti sila u jednacine Ii II dobit Cerno dvije jcdnacine sa dvijc IN
F4 ~ef'U F ~25mm --=25N
nepo2l1ate lmm
L ,10,1 - 0,866 F4 - 0,5 Fs ~ 0,
IN
II. 6,2 - 0,SF4 - 0,866 Fs ~ 0. Fs =de,U F =22mm --~22N.
lmm
Rjesenjem gomjih jednaCina dobijamo
-10,1-0,5Fs 6,2-0,866Fs Zadatak 5.3,
F, = - - - - - - ~ '-
0,866 0,5
(,10,1- O,SF,) . 0,5 ~ (6, 2 "0,866 F5) . 0,866
,5,05 - 0,25F, = 5, 37" 0,75 F5 Kugla tezine G = 80N oslonjena je 0 priZlTIU U
lackama A i B. Ako na kuglu djeluje sila F ~ 130 N i
Fs = 10,42 = 20,8N ako su uglovi a =54, p= 95, kolike su silc u
0,5 tackama A i B.
-10,1-0,5Fs -10,1-10,4
F4 = ---::0--::,8-:-66-;--~ 0,866
-23,7 N. Slika uz zadatak 5.3.

108
t09
 Analiticko rjesenje: Zadatak 5.4.
Oslobodimo kuglu od veza i usvojimo koordinantni sistem U odnosu na koji cerno
posmatrati ravnotefu. Dvije mase ml i nl2 pricvrScene su uiadirna kao sto
Postavimo jednaCine ravnoteZe: je prikazano na sliei.
1. I.Fx = 0 FA' sina -Fn' sinf3 = 0, Odrediti sHe u krncima uleta SI do S4 aka su vrijed-
II. LFy~ 0 FA' cosa + Fa' cos0 -F- G~ O. nosh masa mJ -= 300kg i m2 = 200kg.
Dabili sma dvije jednacine sa dvije nepoznate FA i FB iz kojih ill mozerno izracunati.
Slika uz zadatak 5k
Iz I jednacine proizilazi:

F A -F sinl3 Analiticko rjesenje:

- B . '
sma te
Tezine masa m I i m2 su:
umtimo li vrijednost za FA u IT jednacinu dabit cerTIa:
x
sin f3 G, = mig = 300kg . 9,SI is, ~ 2943N
Fa '-.-cosa+FBcosfJ -F-G=O
sma
F+G G, ~m,g=200kg.9,8Iis2 ~1962N
Fa ~ --'=----=---::-
Slika lIZ analiticko rjeSenje zadatka 5.3. sin f3ctga + cos fJ Presjeeemo Ii uiad 1,2,3 i 4 i usvojimo koordinantni sistem (xy) U odnasu na koji
cerno posmatrati ravnotefu dobit cerno dva sistema suceljuih sila.
r
~
s, y y

FB~173,2N x-
sin 25
FA ~173-- x
sin 54 ~
G,
FA ~90,6 N.
Graficko rjesenje : Slika lIZ analiticko rjcsenje zadatka 5.4.
U usvojenoj razmjeri za sile nanesemo sile FiG. Na planu sila dobijamo tacke a, b i c. lednacinc ravnoteie 7..a I
a"" f PoUgon sila zatvaramo sa pravcirna okomitim na prizmu u (aj Il', ~O
tackama A i B i na taj nacin dobijamo tacku d, odnosno f (b) LFx~O S2 . cos 45 + G l . cos60 - 8 1 = 0
Razmjera za sile: 0

U _ 4N S - sin 60 .G
f, F- r sin 45 1
lmm
f S2 = 3,60kN
b Vrijednosti sila FA i FB:
FA ~cd UF S 1= S2 . cos 45+ G 1 . cos60
d SI = 3,6 . cos 45 + 2,94 . cos60
G FA ~23 4N ~92N
mm . lmm
il, SI ~ 4,02 k.N.
c
lednaCine ravnoteZe za II
S!ika uz graficko ~eSenje zadatka 5.3. FB~ df UF
(c) U x =0 S4' COS 45-G2 . sin 15-S2 =0
FB ~43 nun . 4N ~ InN (d) LF~=O S3-G2cos15-S4sin45=0
1 mm

liD III
 S. ~ __I_(G2 sinI5+ S2)
cos 45

S4 ~ __I_(1.96sinI5+3,6)
cos 45
S4~5,8IkN

S3 = G2 coslSo + S4 sin 45
SJ = 1,96 coslS" + 5,81- sin 45 F j sin(u n -:-a])+ F2 sin(a B -0.2) + fl sin(a B -a3)
S3 ~6,OOkN. sin(o. A -an)

Zadatak 5.5.
- F1 sinal - f"2sina2 - F3sina3 - FA sina A
Suce!jni sistem sila sastavljenje od sila F J "'" 320 N, F2 = 180 N iF] = 250 N kaje
sin as
sa pozitivnim smjerorn ase Ox grade uglove at = 35, az= 55 i (1] =160. Sistern
uravnotezuju sile FA i FBkaje cine uglove sa Ox Dsom u A= 225 0 i uB = 270. Potrebno FB~ 286N.
je odrcditi velicine i smjerove sila FA i FB- b) Graficko
Rje.~nje:
Razrnjera za sile
U F ~ ISN
Imm
U1 = 35
u2= 55 y F,
c
u] =160
uA = 2250
0.8 =2700 b

Slika uz analitiCko Ijesenje zadalka 5.5 FB

a) Analiticko
lednacine ravnoteie: Slika uz graficko rjcienje zadatka 55-

L L Fx = 0 = F\ cos u! + F2 cos 0.2 + F] cos u} + FA cos uA+ Fs cos uB Vrijednosti sila

II. LFy = 0 = PI sin u 1 + F2 sin 0:2 + FJ sin (13 + FA sin uA+ FB sin aB FA ~de[j F~13mm ISN ~195N
Imm
_-c:F-.e'-'c-,o,-su'-!..,_-c:F.2 casa 2 - F3 casa3 ~ FA cosu A l5N
I. Fe = Fn ~ ef[j F ~ 19mm .-.-~ 285N.
cosaR Imm

II
.,
Fs:::=
- F\ sin ul - F2 sin a2_-=F-,3"s:::in-"-u2-3_-=F"A,-s:::i"n"u,,,A
.
Zadatak 5.6.
smaR Uteg tezine G l = 30N odriavaju u ravnotemom polofaju druga dva utega 2 i 3 kao
I ~ II. s10 je prikazano na slici. Uzad zatvaraju uglove o:.} = 80 i 0.2 = 155. Odrediti vrijed-
F j casal sinus - F2 casa2 sinas - F3 cosa3 sinuB - FA cosaA sinus = nosti tezina utega 2 i 3 koji odrZavaju ravnotcZu.
= Fl sinul COSClS- F2 sina2 cosuB - F3 sinct} cosuB- FA sinuAcosaB
11 J
112
 Zadatak 5.7.
AnalitiCko rjeS:cnje:
Jedan masmski elernenat tezine G = SOkN metorn je objeSen 0 kuku krana.
0.\ = 270
0

Dimenzijc Sli 11 = 1,2 m., 12 = 2m if} = O,95m. Odrediti vrijednost sila u aba kraka uieta.
0.2 = 155
0

0
u} = 80

Stika uzzadatak 5_6.

lednacine ravnoteze: Stika lll, zadatak 5.7.

L L:Fx =0 G 1 cos u J + Gz cos 0.2+ G 3 cos 0.3 =0 Grafo-analiticko rjcSenje:
il.2:Fy=O Gjsinaj+ Gz sin U2+ G3 sinu3=O ~ = arelg !:i,
12
if, ~ = 25, 4!"
Stika uz analiticko tjcienje zadatka 5.6. Y = arctg !:i.
II
Iijednacirno gornje jednaCine
Y= 38,37"
-G1cosut-GZ cosaZ ~Glcasal -GZ casa2
G3 = F"G
cosa] sina3
-GlcosuI- sina} - G2cosa2 - sinU3= -Glsina l . cosa}- G2sina 1. cosa3
G2(sina2cosa} - cosu2sina3) = G(cosCt!sina3 -- sma3 - smalcosu3) y
Stika uz grafo-analiticko tjcienje zadatka 5.7.

Prirnjenirno li sinusnu teoremu imat cerno:

G Fi Fz
siner + jJ) 5in(90 - /3) sin(90" - r)
G, ~ 30 sin(80 - 270") ,s=in",(9,,0,-"_- Y)
F. ~ G .-
sin(!55" - 80") I sin(r + /3)
G2~ 5,393N
FI ~ 50 sin(90 - 25,4! ") ~ 50 35kN
- G . sin(a z. =.2:ll
G3-
sin(38,37" + 25,4!") ,
I
sin(u3 -U z )
s,.::in",(9:.:0,-"_-,!-Y..',)
F z ~G-
G) ~ 30 sin(!55" - 270") sin(y + /3)
sin(80" - ISS")
F, =50-:
::.:si::n(:...9.::.00=-:--,3:.:8:::,3,,7:c'"):""
G, ~ 28,15N
sin(38,37" + 25,41")
F, = 43,70kN.

114
115
 Zadatak 5.8. RjeSenje:
a) sila u uiadima

~~
Lampa teiine G = 220 N objesena je 0 konopac. Kolika sila vjctra trcba da djelu-
je na lampu da bi konopac sa vertikalom zatvarao ugao od p= 20? P= I
arctg....L
075
= arctg --'- = 23,81
I, 1,7
I 075
Y = arctg 2... = arctg
- ' - = 46,97
'2 0,7
Primijenimo smusnu teoremu:
G -.-:P-," __
sin(iJ+y) sin(900-y) sin(900-iJ)

P' ~G sin(900-y)
sin(iJ +y
Stika uz zadatak 5.8.

Grafo-analiticko rjdenje: F, ~ 25 sin(90 - 46,97)

Sila vjetra: , sin(23,81 - 46,97)
Slika uz grafo-analitiCko
tgp~~
Pv IjeSe~e zadatka 5.9.
G
F, ~ 18,06 kN
p" ~ Gtgp ~ 220 . tg 20
F"~ 80.07 N. P ~ G sin(90 - iJ)
2
Slika uz grafo-analiticko tJeScnje
sin(iJ +y)
Sila u konopcu:
P, ~ 25 sin(90 - 23,8 [OJ
F 0
sin(23,81 + 46,9n
cosp ~G
P, ~ 24,22 kN.
P~~
GOSp b) TackaS
P~ 220 ~2341 N

~
cos 20 ,.

Zadatak 5.9. Fd! /3

Jedan radni komad teiine G = 25 kN podiic se pomocu krana. Radni komad Analiza sila u tacki B
privezan je sa dva meta AB i AC za jednu gredu koja je lancirna u tackama B i C
ovjcsena 0 vomo vido. Dimenzije grede su /1 = 1,7 m, 12 = 0,7 m i l3 = 0,75 m. rK' ~ F, ' sinp ~ 18,06 sin23,81 "7,290 kN
Pd , ~ F, . GOSp ~ 18,06' Gos23,81 ~ 16,53 kN.
1,

B
Potrcbno jc odrediti:
a) sile u uadirna AB i AC,
b) silu u lancu B j pritisak na grcdu u tacki B,
G) Tacka C

'-i" ,
Fd}.
F, ~FdI
~
c) silu u lancu C i pritisak na gredu u tacki C.
F,

Analiza si1a u tacki C

Slika HZ zadatak 5.9.

117
1I6
 FK1 = F2 . siny= 24,22 sin 46,97 = 17,71 kN 3
1,375 N
Fd2 ~ F, . rosy ~ 24,22 . cos 46,97' ~ 16,53 kN. Ig65,38'
Kontrola: G, 3
3,300N.
1 Sile u gredi su iste FB~-~-C-==
sin y sin 65,38
Fdl ~Fd2 Osloboden cilindar 2
16,53 ~ 16, 53.
2 Suma sila u aba lanca jednaka je teZini radnog kamada y

FKI + F", ~ 7,29 + 17,71 ~25 kN~ G.

Zadatak 5.10.
Tri cilindricna tijela sa tezinama G[ = 3 N, G2 = 5 N i G 3 = 2 N i preenicima
d l = 50 nun, d 2 = 70 mm i d3 =40 mm leze ujednomsanduku sirine 1= 85 mm.
Izracunati pritiske koje tijela VISe na sanduk u tackarnaA, E, E i F.

Siika uz analizu sila na cilindru 2 zadatka 5. to-

I~ d, ~d3
21
c f3 = arccos--;-~2,,;-~ arccos----I
d 2 +d3 d 2 +d 3
3
~ ~ 56,94',
F ctl ~ ~ ~ 56,94'

Slika uz zadatak 5.\ O. ct2 ~ 180', ct3 ~ 270', ct4 ~ 360' -1 ~ 294,62
Rjesenje: 'EF}; =0 PD' casal + Fe' casa2 + G2 . casa3 + FE' cosa4 =0
Oslobodirna Ii cilindar I od veza imacemo:
LFy = 0 FD sinal + F'c' sina2 + G2 . sina) + FE' sina4 = 0,
[z gomjih jednaCina izraclUlavama reakcije
Fe ~ 6,581 N i FD ~ 9,545 N.
Oslabodcn cilindar 3
y

Slika uz analizu si!a na cilindru I zadatka S.iO. 0.5 =0

r 0.6 = 90
21 ct7 ~ 180' + P~ 236,94"
ancg---
d l +d, as = 2700

Slika liZ analizu siie na cilindru 3 zadatka 5.lD.

y ~ 65,38'
Fe' cosas + FF' cosa6 + Fo' casa? + O} casa8 = 0
FB . sina.s + FF' sinu6 + Fo .
sina7 + 0 3 . sino.g = O.

118 119
 Vrijednost reakcija u tackama E i F Imamo dvije jednaCine ravnotec za izracunavanje dviju nepoznatih reakcija.
FE ~ 5,206 N, FF ~ 10 N. IMA ~O -Fl' a-F2 2a-F) 4a+ F B 5a~ 0
Kontrola
1 FF ~ G I + G2 + G)
FB ~-~ (FI + 2F2+ 4F) ~ +- (10 + 40 + 160)

lON~3N+5N+2N FB ~42,OkN.

10 ~ 10 Druga jednacina je
FA+FB~Fc LF~O

1,375 + 5,206 ~ 6,581 FA ~FI + F2 + F)-FB '-70- 42

6,581 ~6,581. FA ~ 28,0 kN.
Da bi sma provjerili dobivene rezultate postavimo sumu momenta za tacku B
Zadat~.k 5.11. z.:MB = 0 -FA' ra - Fl . 4a - F2 . 3a + F3 . a = 0
Nosac AB ima nepokretni oslonac u taCki A a pokretni u tacki B, kao sto je O~O.
prikazano na slid. Odrediti reakcije u osloncima AB nosaca, ako na njega djeluju tri Graficko rjeSenje:
paralclne sileF[, F2 i F3.
1. Produfuno napadne linije svake sile uz predhodno usvojenoj razmjeri za duiine U\.
F2 = 10,0 kN F3 '" 40,OkN 2. Nacrtamo pobgon sila na razmjcri UF F, + F2 + F 3"
PI'" 10,OkN
3. Usvojirno pol orijentaciono tako da izmedu poluih zraka 0 i 3' bude ugao 45.
4. Spajamo pol sa poCetk.om i zavrSetkom svake sile odbijamo poIne zrake 0,1,2 i 3.
A B 5. U proizvoljno odabranoj taeld na pravcu sile F 1 1Xwlaellno paralele 0' i I kroz ovu
"i"
I,20m l,20m 2,40m 1,20 III
~ ~ taeku. (Ako pravac relacije FA nije poznat, tada zrak 0' povlacimo iz tae-keA)
6. Analogiju ponovimo 2' i 3'.
Slika uz zadatak 5.11, 7. Uvjct ravnotcZe je zatvoren veriZoi poligon, to cerno uciniti s zakijru..."nicom Sf.
Zatvoren veriini poligonje 0' l' 2' 3' Sf. Rezultanta optere6enja prolazi kroz taCku presje-
Analiticko rjeSenje
cista 0' i 3'.
Sistem mommo osloboditi od veza. U lezistu B imamo jednu reakciju Fe koja je 8. Paralclno sa S' prenosirno zakljuCnicu iz pola S na planu sila
okomita na ravnu podlogu. Kako se radi 0 paralelnim silama, druga reakcija U osion- 9. Reakcija FB (pr~ieciste S'3' u veriinom poligonu, a trougao sila SBFBu planusila)
cuAjeFAx=O.
10. Za reakciju FA ponovimo analogno 9. Tada je plan sila zatvoren. (Fb F2, F3 sa
Uslovi ravnotde za ovaj sistem
FB,FA)
iii
LF~O;IM~O
u ~ 0,1 mm U lkN
L Imm r-hnm
FA -0,5 k:N
Fl = 10,0 kN F2 "" 20,0 kN F3. = 40,0 kN
" 0
1

Fl~ F, F, F, ,
l,20m 2,40m FA FB Fe 2
a 2a
0' "
I' 3' F3 FA"" 28,0 kN
2' Fe=42,0 kN

Slika nosaca oslobodcnog od veza uz zadalak 5.11. Slika konstrukcije verimog pohgona z.a paralelue sile nosaea uzzadatak 5.11.

120 121
 u ~ 0,1 mm U IkN Fc~ j,o [98,1(1,8' cos 5,7" -1,5' sin 5,7') + 9,74' 0,7J
L 1 nun r = Imn}
Fc~ 41,98 kN.
FA~28,OkN
FB~42,OkN. FD+Fc-FG! -cos=O
Zadatak 5.12, FD=Fc!"cosa-Fc
Karnion sa prikolicom kreCe se konstantnom brzinom uz stmm rnvan nagiba 10%. FD ~ 98,1 cos 5,T -41,98
Masa prikolice je nIl = 15000kg, amasa kamionam2 = lOOOOkg. FD ~ 55,64 kN.
Potrebno je odrediti Kontrola:
a) reakcije u tackama osianjanja kamiona i prikolice,
b) sHu u vucnoj poluzi izmedu kamiona i prikolice, Karnion
c) silu koja ostvaruje pagan na tockovima kamiona. kN
FGl~m2' g~ 15 l().l kg 9,8Im/s2. 103 N ~ 147,2 kN
LFx=O FBx-S-FGl-sina=O
F& =S+ f msino.
F Bx ~ 9,74 + 147,2 . sin 5,7'
F Bx ~ 24,36 kN
Uslovi ravnotde za kamion
IMB~O
SItka uz zadatak 5. 12 s 0,7 + FG2 sinu' 1,4 - FG2 coso. 2,0 + FA' 5,0 = 0
RjeSenje:
Oslobodimo kamion i prikolicu ad veza I'A ~ 0:5 [FGl (2,0 cosa- 1,4 sina) - S 0,7J
FA ~ 0\ [ 147,2 (2,0 cos 5,7' - 1,4 sin 5,7") - 9,740,7]

FA~53,13 kN.
LF'y=O
FA + Fsy -FG2 cosa.= 0
FBy = FCiL_' cosa-- fA
Fsy= 147,2 cos 5,7_ 53,13
Slika kamiona i prikoiice oslobodenog ad veza, zadatak 5. 12.
FBY~ 93,34 kN.
tga~O,IO ~a~5,7"
Kon!TOla:
kN
FGI~m,g~ 10 IO'kg9,8I mis 2 . - - - ~981 kN
!O3 N '
Fr=O S-FC1 " sinu=Q Zadatak 5.13.
S~ 98,1' sin 5,7' Pokretno kuciste jedne radionicke masine oslanja se u tackama Vj,V2 i F na postolje
S~ 9,74 kN. rnasmc. Yodice vi i "2 su pod ugloma = 90. TeZina kuCistaje G= 1,5 kN a dimenzijesu
Postavimo surnu momenta za tacl-u D I, - 380 rom, 12 ~ 200 mrn, I, ~ 60 mm i 14 ~ 4500 mm.
"'i.MD=O FCI-sinu-I,5 FC1-cosa.l,8-S O,7+Fc 4,O=O Odrediti reakcije na postolje masine u tackama F, vI i 1'2-
FC~4~O [Fci (1,8 cosa - 1,5sina) + S 0,70]
123
122
 Zadalak 5.14.
Na slici je prikazan kran koji podize teret F, = 60 kN, a protuteg voznog vitla je
G
.r;t=;:P1t F
F2 = 96 kN. TeZina mosta krana je G1 = 97 kN, a tdina voznog vitla G2 = 40 kN.
Dimenzije krana suo I, ~ 11,2 m, 12 ~ 2,2 m, 13 ~ 5,6 Ill, 14 - 1,3 m, I, - 4,2 m i 16 - 0,4 m.
Patrebno je lzracunati:
a) Reakcije u tackarnaA i B kojima vomo vitia vrSi pritisak na most krana ako je ras-
tojatUc izmedu te dvije tacke 2,2 m,
b) Reakcije U osloncima C iD,
Stika llZ zadatak 5.13.
c) Reakcije U osloncirna A, E, C i D kada je teret F\ zaokrenut za 180.

C~---~~~D

13 14
Stika uz analiticko IjeSenje zadatka 5.13.
Slika uz zadatak 5.14.
RjeSenjc: RjcSenje:
Oslobodimo pokretno kuCistc od veza i postavimo jednacine ravnotce a)

Ill. 2Mo ~ 0 S!ika uzodredivanje reakcije u tackamaA i B zadatka 5.14.

I. I. l:F,-0 O~O
lz prve jednaCine slijedi
Fvz = Fy!>
II. l:Fy~O FA+FB-F,-F2-G,~0

380 . I I I
F" ~G ~1,5---,:- Ill. 2Mo-O F,(-+14)+G,(--16)-F,(l,--)-FA I-O
, (I 21)' ex. 960sin45 2 2 2
3+ 4 sm 2
i I I
F Vl
0,83971cN ~
FI,( - +i 4 ) +G,(- -/6) - F, (i, - .. )
F 2 2 . 2
FV2 ~FVl '0,8397 kN A /

Iz druge jednacine moZemo izbaciti FF 962,4 + 40 0,7 -603,1

FF~G-2FVl'Sin ~ 2,2
FF~ 1,5-2 0,8397sin45 FA - 72,4 ~ 32,91 kN
FF~O,3125 kN. 2,2

'24 125
 FB~F, +F2 +G2-FA 400,7+962,4
FB ~ 60 + 96 + 40 - 32,91 ~ 163,1 kN. 2,2
11 Fs ~ 117,5 kN.
FA~F2+G2-FB
C
'-------,-~/ +~D FA~96+40-1l7,5
Fc I,
;;:. ~ 18,55 kN.
II
1,
Stika uzodredivanje reakcija u taCkama C i D zadatkn 5.14.

l. LF,~O OeO
II. LFy~O Fc+FD-G,-GrF,-F2~0 Slika liZ odredivanje reakcija u tackama C i D za zaokrenut teret liZ zadatak 5.14.
lII. 'iMo ~ 0
L LFx=O OeO
-Fe 1, + G,(l,-I)) + F 2(l2 + 14)+ G2(/2 -1,)-F,(ls-12)~0
II. LFy~O Fe+ F D - G,- G2 - F2 ~O
Ill. 'iMD = 0 -F'c '1, + G,(I, -I)) + Gil, + 16) + Fil2 -/4)
G,(I,-/3 )+G2 (1, +(6) + F2(12 -14)
F _ 975,6+963,5+40\,8-602
I,
c- 11,2
975,6 + 40 2,6 +960,9
Fc~ 74,21 kN.
11,2
FD~G, + G2 +F, +FrFc
Fc~65,5 kN.
FD = 97 + 40 + 60 + 96-74,21
FD~ G, + G2 + F,.-Fc
FD~218,8 k.N.
F D = 97 + 40+ 96-65,5
Kontrola LMc= O.c)
FD~ 167,5 kN.
Kontrola L Me = o.
Zadatak 5. 15.
Nosac CB jeoptereCensilamaFI =3,8 kN, F2 = 3 kN

iA -
F,
G,
i posrcdno u tack]. A silom F) = 2,1 kN kao sto je
Slika uz odredivanje reakcije u tackamaA i B Vi zaokrenut teret zadatka 5.14. 16
B
prika71:l.IlO na slici. Sfap A u ravnotefuoffi !XJloz.aju
l. 'LF. =0 0,,0 C FI
odr7ava lanac K. Ako su dimenzije I,'~ 0,8m, I, ~ 0,7m,
II. LF)'~O

~O
FA+FB-F2-G2~0
I 1
FS 1-G 2(--/ 6 ) - F2(-+/ 4 )
M

II
J2 I, 13 14
13 ~ 0,4m, 14 ~ a,6m, 15
odrediti:
~ 3,2m i I, ~ 1,5m potrebno je
lII. 'iMA I,
2 2 a) ugao a izmedu nosaca i lanca,
I I Shka uz ndatak 5.15. b) pritisak u stapu A,
G2 (- -16) - F 2 (--+ 14) c) sHu u lancll i osloncima C i B.
2 . 2

126 127
 Rjesenje: Zadaci za rjesavanje iz poglavlja 5

'
a) ib)
Zadatak 5. 16.

V F[7'1 Platforrna prikazana na slici Slull za podizanje tereta mase 200 kg. Piatforrnu podiZe
16 1,5
FI FA A a == arctg - ::= arctg ~ hldraulicni cilindar eE, a pricvrSCena}e osloncem u tacki A. Iz:raCunati site U osloncima
I, 0,7 AiB.
" F, a= 64,98.
~ Fs' tga~ 2,1 . tg 64,98 0
Slika uz odredivanjc ugla u zadatka 5. 15 FA
FA ~4,5kN. RjeScnje:

F, ~~ 2,1 FA=3,35 kN
casu cas 64,98
FB=4,29kN.
F,~4,966kN.

r-~
u: Fx~O

C
FI
/ I, I1.:;;Fy~O

III. :;;Mc~
Fs-Fc;c =0
FB + Fey + F2 -F, ~O
Slikauzzadatak5.16.

Zadatak 5.17.
Na slici je prikazan mlin za ugalj U formi valjka. Aka se na valjku ostvari 5i1a Ch-i

'\
F F, - F, . [I, - (I, + I, + l,+ 14l] + 1"2 (1,+ 14) + FM= 20 kN kolike su sile u tackama A i B.
II I, I, I, +FBZs-FsI6=O
-----"
I,
1" _ 3,80,7-32,6+2,1'45 Rjesenje:
Slika IlZ odredivanje reakcija u B - 3,2
osloncima C i B zadatka 5. 15. FA = 12,9 kN
FB~27,5 kN.
FB~-O,6219kN

Fcx=Fs=2;lkN
Fcy~F,-FrF2
Fry ~ 3,8 - (-0,6219) - 3
Fry ~ 1,422 kN.
.--
Fe = ~ FCx + Fey
2 2
~ f;2,1 2 + 1,422 2 500
Slikallzzadatak5.17.
Fe = 2,536 kN.

128 129
 Zadatak 5. 18. Zadatak 5. 21.
Za nosac optereeen prema slici odrediti silu u uietu 1 i 3 i Stapu 2. Dizalica mase m2 = SOOOkg optere6ena je teretom mase ml = 2800 kg kao sto je
prikazano na sHe!. Aka su dimenzije a = 2,0 ill, b = 0,60 m, C = 5,0 m koliku masu mora
Rjdenje: imati protuteg i na kom rastojanju mora biti udaljen od oslonca A da ne bi doslo do pre-
vrtanja dizalica oko oslonca A niti oko oslonca B.
G3~28,03 N
Y ~ 13,85". RjcSenje:

m3~2000kg
x= 1,5 m.
Slilca uz zadatak 5.18.

Zada<ak 5. 19. Stika uz zadatak5 2 L

Dva tijela tezine G1 = 20 N i G2 = 25N odriavaju u ravnoteii tijda GJ' Povezani su
w..adirna taka daje ugao y=30c. Kolikaje potrebna tetina tijela G i ugao f3 da hi i dalje
3 Zadatak 5. 22 - 5. 25.
ostali u ravnotezi? Za nosaee AS prikazane na slici i optcreCene masom m3 = 2000kg, dimenzija a = 1,0 m,
r= 0,10 111, odrediti reakcije u osloncimaA i B.
Rjesenje:
Rjesenje:
G3~ 28,3 N 1
FA =~mg.
~ ~13,85'. 2
a
F8x=mg
. 1
Sitka uz zadatak 5.19. A
FRy =2 mg .
Slika uz zadatak 5.22.
Zadatak 5. 20.
Jedan ]XKlni poklopac tezine G = 2 leN podiZe se pomoell lanea sHorn F2 = 0,5 kN.
Na fXJklopac djeluje sila FI = 1,5 kN. Aka su dimenzije 11 := 0,2 rn, 12 = 0,8 m, I} = Rjcienje:
0,9 m odrediti:
a) rezultantu i ugao koji ana zatvara sa FA~mg
pravcem poklopca, FBx=O
b) rastojanje rezultata ad tacke 0 FBy = mg.
(najkrace).
SItka uz zadatak 5.23.
RjeSenje:

FR ~ 3,166 kN
u R = 83,59
S!ika U7. zadatak S. 20. 10 ~ 0,2208 m

130 131
 RjeSenje:
RjeSenje:
a+r
FA~--mg
2a u FB -733,9N
FAx-189,9N
FBx=O
FA -628,3 N
a-r
Fn =::---mg
y 2a FAy=598,9 N.
Slika uz zadatak 5.24.

Stika lIZ zadatak 5.27

Rjesenje:
Zadatak 5.28.
a+r
FA=--mg Pokretni dio racine masine oslarlja se 0 postolje maSme u tackamaA, B, i C. Na pokret-
a 20 ni dio radne ma.<~ine dje1uje sila F = l8 kN. dimenzije su: 11 = 600 mm, 12 =140 rum,
FBx=O I) =780 mm ugao a = 60 i f3 = 20. Odrediti sile kojim pokretni dio radne maSine dje-
a-r luje na postolje ffiaSme u tackama A, B, i C.
foB =--mg
y 2a
Slika liZ zadatak5.25. RjeScnje:
FA~5,942kN
Zadatak 5.26.
Stub za elektricnu energiju postavlja se pomocu dva uieta i jednog podupiraca leao FB~6,122kN

s10 je prikazano na slici. Tezina stuba je G = 29 kN. Dimenzije su 11 = 20 ill, l2 = 6,1 ill, Fe ~ 11,51 kN.
I} = 1,3 m. Ugao B= 55 cioi podupirac sa uZetom l.
Potrebno je izraeunati:
a) silu u uietu I i reakciju U osloncu A, Slika liZ zadatak 5.28.
b) ugao a karla sila u uZetu 2 ima vrijednost 1"2 = 13 kN i sHu u podupiraC'U.
RjeScnjc: Zadatak 5.29.
u p
Klizac kopirne ffiaSlne teiakje G= 1,8 kN i oslanja
2 a) 1', ~
14,74 kN
se 0 postolje kopimc maSine u tackama A, E, i C
FAx - 12,07 kN
FEy - 20,55 kN
'I
Ugao a = 40. Dimenzije su ~"" 280 mm, 12 = 30
mm, 13 = 50 mm j 14= 90 mill. Kojim silama klizac
FA~23,83 kN
djeluje na postolje u tackamaA, B, i C.
Slika liZ zadatak 5.26. b) a - 68,12"
F J 13,28 kN. Rjc.~enje:
"
FA ~2,800kN
Zadatak 5.27.
FE ~ 1,394 kN
Na kocionu polugu duZine II = 290 rnm, 12 = 45 rmn i a = 75 djeluje se silom F =
Fe ~ 0,7508 kN.
110 N. odrediti reakcUu u poluzi B i osloncu A.

Shim uz zadatak 5.29.

132 133
 Zadatak 5.30.
Osovinareduktoraopt.ereCenajesilamaFt =2 kN,F2 =5 kN iF3 = 1,5 kN. Dimenzije
su II = 250 l1ll11.12 = 150 rum, I) = 200 mm. Odrediti reakcije U osloncima A i B.
Staticki odredeni prosti nosaci
sa opterecenjem u jednoj ravni

0
~--~----~--~~------,~
Rjescnje:

FA~rkN
FB~0.5 kN. 6,1. OSLANJANJE TUELA (NOSACA)
Kruta tijcla koja smatramo dijelavirna konstrukcija moraju bili oslonjena taka da
se mogu iz tog poloaja kretati na unaprijed odreden nacllL Oslonci moraju posre-
dovati u prenosenju sila na ostale dijelove konstrukcija. Na mjcstu oslonca djeluju oa
F, tijelo rekcije, koje odredujemo po2l1atim postupkom, da bi smo mogli ustanoviti
ponasa~e date konstrukcije te unutrasnje sile u konstrukciji. Reakcije u osloncima
Slika liZ zadatak 5.30.
moraju biti takve da sa zadanim vanjskim silama cine ravnotem (vidi primjer s1. 6.1).
Zadatak 5.31. Pl'esjcl:

\/---IIHilllilm~
PutniCko vozilo teZine G == 13,9 kN, dimenzija II = 2,8 ro, 12 "" 1,31 m, prikazano je
na slici. Kod velikih brzina, na veziIa djeluje sila vjetraF" = 1,2 kN na visini 13 = 0,75
m. Kod napllitanja ubrzanog kretanja sila na pokretnim toekovima izjednaeena je sa
""~ ~/
sHorn vjetra. Izracunati sile kojim toekovi djeluju na put . ~ ~~
8

a) kada vozilo stoji na putu,

b) kada se vozilo kreec velikim brzinama
RjcSenje:
a) FA ~
7,397 kN
FB ~ 6,503 kN.
b) FA ~ 7,075 k.N
FA ~ 6,825 kN. Slika 6. 1. Prikaz djelovanja reakcija U osfoncima
Slika lIZ zadatak 5.31.
Temeljna staticka konstrukcija jeste jedan nosae iIi takozvana prosta greda oslo-
njena na dva oslonca. Oslonci nosaca moraju biti takvi da bi nosae ostao u ravnotezi
Zadatak 5.32.
pri djelovanju proizvoljnog sistema sila na nosae. Oslonci nasaea mogu biti pomicni i
Nosac AB optereecnje silama F= 10 k..N, ima dimenzije '15m, 12 = 1 m. Nosae je nepomicni. Pomieni oslonci su ani koji dozvoljavaju kretanje nosaca U odred:enorn
nagnut pod uglorn a = 10. Odrediti reakcije U osloncirna. smjeru prilikom djelovallja vanjskih sila. Kod ovih oslonaca ne moze se pojaviti reak-
eija koja bi sprijeCila taj pomak tijela. Nepomieni oslonac proizvodi reakciju oa nosac,
koja mora preuzeti vanjsko horizontalno opterecenje, inace site ne bi bile u ravnoteii.
RjcSeoje: lednostavno oslonjeni nosac (prosta greda) ima jedan nepornicni aslonac, koji
FA ~ 18kN prenosi horizontalne i vertikalne site, te jedan pamicni oslanne koji prenosi site koje
FB~ 12 kN. su okomite na njegovu podlogu. Pokretni oslonac osigurava mala pomjcranja koja se
pojavljuju, npr. kod zagrijavanja.
Stika uz zadatak 5.32

114
135
 Oblici oslonca Djelovanje sile Broj nepozuatih Pomicni oslonci najceSCe se prove od eelienll valjaka koji se postavljaju izmedu
eelicnih ploea koje imaju gnmicnike, a nepomicni oslonci mogu se napraviti taka da se

Y'~
valjci postave u leZajeve u kojima se ne mogtl kretati. Oslonci prostih nosaca mogu se
I I
napraviti na razliCite nacine, a na she! 6. 2. prikazano je kako se crtaju oslonci nosaca.
Pored prikazanih veza izmedu nosaea i podloge maze se ostvariti vew i sarno jednim

~:?\~
,. e t,
osloncem, tako da je jedan kraj nosaea uklijeSten u masivnu podlogu (vidi sliku 6.3.).

,
I

IF
- "'~ F 3 F I

~ MA
~..... +
'<
e '
"
~ I ,
Slika 6.3. Izgfed konzolnog nosaCa
Ukljestenje osigurava mirovaoje konstrukcije koja je u stanju prenositi zadano
FA,

I-*~~
opteracenje. Takav se nosac naziva konzolni nosac. Ukljestenje maze da prenosi hori-
, I zontalne, vertikalne sHe i moze se opirati momentu sila kojedjeluju na konzolni nasae.

6.2. METODE ODREDIVANJA UNUTARNJIH SILA

,
C
"O~ ~ I
6.2.1 Analitield postupak

L F~
fj=.,.,
, I
Da hi sma objasniH odredivanje unutamjih sila, pretpostavimo cia imamo jedan
prosti nosae oslonjen n3 jedan pokretni i jedan nepokretni oslonac i optere6en silama
Fj-7 i f"ikao sto je prikazano na shei 6. 4.

~ ~~
~
.~-,e..",)F;"~
I I F,
e ,,,,t" F e F a "
~
F", ._,_._. x
--.~:. B

J ~ 7k-
"
r~
, 2
~
F A, ", b, ~

FB
", b,

~~
y

, , Slika 6.4. Prosti nosae opfe/"ecen opstim opterecenjem

Poslavimo uvjete ravnotee za cijeh nosae na osnovu kojih cerna odrediti reakcije
u osloncirna A i B.

.~~ F~ELM(~ 3 3
L F'.r; = 0
LFy~O
LMA~O
FAx - PI' cosa = 0
-FAy+F,sina+F,..pB~O
Frsinaal+F, a2- FBI~O (6.1.)
'- IzjednaCina (6.1.) odredujerno rcakcije
Slika 6, 2, Ob!ici oslonca i njihovih shema u noSQCu
Fs __ FI a1sina +r"2 a 2

136 137
 c) Aksijalna (uzduzna) sila u nekom presjeku nosaca jednaka je sumi projekcija
svih vanjskih sila i reakcUe veze, lijevo iii desno od posmatninog presjeka no uzduinu
osunosaca.
(6.2.)
Pretpostavimo da smo sada presjekli posmatrani nosac presjekom a a i podijelili
ga na dva dijela., kao sto je prikazano na slici 6.5.

~ ~

4 F, a a F,
FA.<
A S S
a, a a b, stika 6.6_ Moment savijanja, transverzalna i aksijalna sila

x U opCcm slucaju
y

Slika 6.5. Prirnjcna principa izolacije no. prosti IImGC

(6.6.)
U prcsjecima svakog dije!a nosaca a - a moraju se pojaviti sile aka zelimo da
zadovoljene jednaCine (6.6.) nosac je opterecen na savijanje, smicanje i istezanje
svaki dio nosaca bude u ravnoteZi. Za ravnotcZno stanje cijelog nosaea u posmatranom
(iii pritisak). Mogu nastupiti slijedeCi slueajevi optereeenja:
presjeku, unutraSuje sile za jedao i za drugi kraj rnoraju biti jednake, ali suprotnih
smjerova, iii presjek ne6e biti u ravnoteii.
a)}: = 0, Mr :;i: 0, PI * savijanje i smicanje,
Redukujrno sile desnog dijcla nosaca na teiiste presjeka S. U presjeku a - a imat b)Fa=O, Mr*O, FI = 0 Cistosavijonjei
cerna: c) Fa 7: 0, Mf *0, F/= 0 istezanje(ilipritisak)
Mfa -u = - Fe' X'+ F2 (x' - b 2)
F 1a ._ a '= -FB+Fi 6.2.2. Konvencija 0 pre<izllacima
};'aa ~a ~ O. (6.3.) Radi pojednostavljenja i lakseg objasnjenja, uvest cerno dogovor prema kojern
Potpuno iste vrijednosti imama i za ravnotefu lijevog dijcla nosaca, to jest: cerno odrcdivati predznake za moment savijanja, transverzamu i aksijalnu silu.
.#fa-a= FAy'x-Ftsina(x-aj) Koristit cerno se desnim pravougaonim koordinantnim sistemom, kao sto je prikazano
Flu_a = FAy-F I sina na slici 6.7.
Faa-a = FAI-FJ cosa=O. (6.4.)
Iz uvjeta
Mfs=LMis
FI = :EFyis
Fa = LFxis , (6.5.)
proizilaze definicije unutarnjih sila:
a) Moment savijanja u nekom presjeku flosaca jedllakje algebarskoj sumi static7dh Stika 6.7, Poloiaj koordinantnog sistema na prostom Mosaa.
momenata svih vanjskih sila. lijevo iIi desno od posrnatranog presjeka, s obzirom na
Presjecimo posmatrani nosac presjekom a - a prema slici 6.8. Taj presjekdijcli pos-
teiLfte posmatranog presjeka.
matrani nosae na dva dijela, lijevi i desni. Postavimo okomito na prere7.anu povrSinu
b) Transvef7alna (poprecna) sila u nekom presjeJru llosaca jednaka je sumi pro- lijcvog dijela jedinicni vektor, vidimo da je smjer tog vektora isti kao i pozitivni smjer
jekcija svih varysh'h sila i reakcija veze, lijevo iii de..'mo od posmatranog presjeka na koordlnatne as! x. Takvu povrSinu cerno zvati pozitivnorn povrsmom. Povclina presjeka
osu koja je okomita na uzduznu osu nosaca. a - a, ali desnog dijela,imat ce smjcr jcdinicnog vektora povrsine, suprotan ad pozi-

139
tivnog smjera koordinatne osex. Takvu povrSinu nazvat cerno negativnorn povrSinom.
Da bi smo definirali predznak momenta savijanja, definirajrno pojarn prirastaja ugla u
desnorn koordinantnom sistemu. Pozitivni prirastaj ugla u desnorn koordinantnorn sis-
temuxyz je onaj kada rotacija kraka ugla ide odosex premay, ody premaz i konacno
z prema 05i x.
Sada kad sma usvojili konvencije 0 predznacima, predimo na definicije koje su
vezane liZ nosac.
Iz uvjeta ravnoteze 'LF,; = 0 dobil; sma cia je FAx = F\ casa . Na osnovu s!ike 6.9.
zakljucujerno da aksijalna sila nosata djeluje u pravcu uzduine osc nosaca samo na
duzini odA do OJ. OslonacA je nepokretni i on preuzirna na sebe djelovanje kompo-
nente kose site F J casu, dok preostali dio nosaca odA\ do B ne moze "nositi"silujer
je oslonac B pokretni. 1z jednaCina (6.3) i (6.4.) dobiju se reakcije u funkciji x, dokje
tran..werzalna sila F/ konstantna
Ukoliko se radi 0 kontinuiranom optereeenju, situacija je nesto drogacija. Zbog
toga razmotrimo jedan prosti nosac koji je jednoliko optereeen kontinuiranim
optereeenjem Citavom svojom duZinom.
la (q [NlmJ

a A 111III 1/11111'111 B -4
ii!.~ x la nl~
F,. F.
y

~ Slika 6. 10_ Nosac opterean jednoliko kontilluiranim oplereccl1jem

~
F, a ~

~ -}
~F, a F, Reakcije U osloncima dobit cerno iz uslova ravnoteze
Po 0 Po r
LFy~O, rMA~O=>FA~FB~ q/ .
F;L
~
F A,
a
~
F, XT Mf a
B
Pronadimo izraze za moment savijanja i trausferzalnu silu
Moment savijanja
u presjeku a - o.

Y X
M1=FAx-qx T
Slika 6.8. Prikaz momenta sl1vijanja, tran.fVel7a/llih i okscijalnilt si/a u presjecima
nosaca prilikom prjmjeJ1e /lace/a izofacije dije/a l10saea q./
M'~~2-x-qT
x' . (6.7.)
U presjeku lijevog dijela kojije pozitivan, ucrtamo transverl..alnu, akscijalnu sliku,
te momenat savijanja. Isto taka velicine koje sc nalaze na negativnoj povrSini (desni Transvcrzalna sila
dio nosaca) prema nasem dogovoru su pozitivne.

6.23. Veza izmedu unutarnjih sUa

Vidirno da jejedn.aCina momen.ta savijanja kvadra.tna D.mkcija x, parabola drugoga
Da bismo razmotrili smisao aksijalne siie, napravimo presjek na nosacu (iz po- reda, dokje izraz za transverzalnu silu lineama funkcija odx,jednaCina pravca.
glavlja 6.21.) a - a i posmatrajmo lijcvi dio tog nosaca, kao sto jeprikazano na slie! 6.9. q .dx Da bismo analizirali vew izrnedu momenta sa-
vijanja MI> transverzalne sile Ft i kontinuiranog opte-
feeenja q, uzrnimo elementarni dio nosaca opte-
reeenog kontinuirano i postavimo uvjete r'dvnoteze
a
za taj dio nosaca (s1.6.11.).
x Postavimo smUll momenata za taCku S da je jednaka
a nuli.
y dx

Slika 6.9. Prikaz:J(j tumacel!;c pojm(j aksijalne sUe SItka 6.11. E/emenlarni dio nosaca
opterece/log kontilluirmw

140 141
 _ L_

dx
Mf + qdx T + (F,+dF,)dx-(Mr + dMf ) ~o. b) Prosta greda optereecna jednom kosom silorn

~.q~+(F"dx+~dx-'dMf~O. (6.9.) ~ '0

LF'x =o:::} FAx = FeoseL
",0 ",0 "'0 ",0 FAy FB
Imamo daje "EM A ~O"'" F.~ sina- FEI =0
dMr~F,dx, (6.16.)
Fh F.
F-asina
odnosno

(6.10.) F,
LFy =0:::::> FAy - Fsina+ FB =0
Iz jednacine (6.10.) zakljueujemo da je kod kontinuiranog optereterlja transverzalna . F-asina Fbsina (6.17.)
sila u bilo kojem presjeku jednaka derivaciji momenta savijanja. FA- =F-sma------=---
M Y I I
Iz uvjeta ravnoteze "iFy = 0 dobit cerno: r
F 2 sino.
-F,+ (F,+ dF,) + q. dx~ 0 0
M fma:>:: = FAy -a = F -asina
maxMf
dF, (6.18.)
dX ~-q, (6.11.) Slika 6.13. Prikaz static7dh F . a - b sin a
dijagrama F'J> F{ j Mj M f max: I
cIa je derivacija transverzalne sile po x jednaka kontinuiranom (specificnom) opte-
recenju s negativnim predznakom ~ Prosta greda optereeena jednoliko kontinuiranim optercCeujero
Znaci, veza izmedu Mp F t i q je sljede6a: a) analiticko Ijdenje b) graficko tjeSenje
d 2Mf dF,
dx' ~(f;"~-q. (6.12.) q J:L
A "'<I""', ""'''''''''''>1 B x

FAt---~--iFB F,
0
6.2.4. Optereeenje proste grede y
Fy 2~s
@Pl"Osta grcda optereecna jednom koncentriranom silom 0
Fy 3
li'I'
~;t:o !1
FA)' @Iitl;, 4
F,
x=l
b (6.13.)
FA '

(6.14.)
'!j) I 0
Mjrnar.=FAa=FBb FJ~ ,11 Fs
Fab (615.) " konstrukcije static1ih
Mjrnar. =--z- Stika 6.14. Prikaz statiCkih dijagrcJJlw F[> M
f Slika 6.15. Prikaz
diJagrama grafiCkim putem

}:Fy ~ 0 "'" FA + Fr ql ~ 0

2:MA =O=>q.l. +-FBt=O

Slika 6.12. Prilwz stati6kih dijagrama Fr i M1
1
FA~FB~q'-"'i

l..aX=~
2

!42
 q. [2
MfiM"~-8-
Mjrnax = Ymax ' H UL ' UF-
(6.20.)
f) Prosta greda pod nagibom optereeena koncentrisanorn silom
B 1.
b
LFx~O
LFy~O

I.MA ~
I
0
=>

d) Prosta greda opterecena jednoliko kontinuirano i koncentrisanom silom b

Fe ~ ~ (bsina + acom) (6.27.)

FAx~ ~(.bsinCL+acosa)
III 111111 I1I11
LMA=O}=>FA~F.b_~ (6.21.)
(6.28.)
LMB=O [2
FAy~FcOSCL (6.29.)
F Q q.[
FB = - [ - .. -2- (6.22.) Razlaiemo reakciju u tach A na transver~
zalnu i aksijalnu silu
F, zax=a
Mft=~:~b_q[/ _ qi a2 (6.23.)

I I i
I
MJ'--~'-l..OCUJ
Slika 6.16. Prilaa statitldh dijagrama Mr , FI Slika 6_l8. Prikaz slaiitkih dijagmma Fa' FI i M
f
= rAy' coso.
e) Prosta greda OPtereC:n~ ekscentriCni~:Tle'cni : FA, = F
FII

Fa1 = FAy' sino.

(6.24.) Fa = FAx . sino.
a b ZMA =0
_ F'e Fa2 = FAx . coso.
FAy~FB~-[- (6.25.)
Moment savijanja u presjeku desno od taeke C: F[ = rAposa - FAxsina
d F-e Fa = -FAysina - FAxcosa
F,u illlll);ljllil F
F,
M
f
=FBb~-/-.b
F a .
M tmax = Fs' a - 2b (bsma - acosa). (6.30.)
Moment savijanja u presjeku lijevo od tacke C:
"r, F'e
F"llllIlilllll~11I1I111111111 FE
Mf ~FAY' Q~----r' Q
Moment savijanja u tacki C:
.'11111!0, .~ M d
Mc~Mf +Mr ~~/~
I F c F c
b+-/~a~
f'A'\ f:.
r.' . '-.,/"l\"\.
Bill
I,
IlL'
f

~lika 6.17. Prifwz s/atiCkih dijagrama F c

~-/-.a=--/-a~
F c Fe (a+b)
T
Fa,F1 iMJ
Mc=Fc (6.26.)

145
 6.2_';. Optereecnje konzoblOg nosaca
~ Ptosta greda optereecna trokutnim kontinuiranim opterceenjem
l./ q LF=ol Pretpostavimo da imamo jedan konzolni nosac (~_ konzolu) kojije optereeen:
,A'''''~ 1111111111111111111 B x ~ ~O J =>FA ~ ~ (6.31,) a) Jednom koncentrisanom silom
->
F '" 'J!..
F
F,. x (6.32.) Iz uvjeta ravnoteze imamo:
y B 3
Iz sucnosti trouglova
A
l:Fx=O
l:Fy~O
f =>F,y~F FA~O (6.38.)
q:l=q':x ZMA~O MA~F'I
FI Moment savijanja i transverzalna sila u pre-
q'~9- F sjeku a-a su
(6.39_)
Transfclzalna sila u presjeku a-a (6.40.)

F,~FA- -} q' 'x Vidimo da je tpmsverzalna sita konstantna a

promjena je po pravcu.
2
F ~ L/_ _'- qx ~:L(I- 3x 2) (6.33.) M
f
'62'6161 Stika 6.20. Prikaz statiCkih dijagrama F[ i Mj
Slika 6.! 9. Prikaz statickih dijagrama Mj> Pr

Moment savijanja u presjeku a-a b) Jednoliko kontinuirano

I, x Iz uvjeta ravnoteze odredujemo reakcije u
Mf~ F A'x-Tq X 3 osloncuA

M/~6X-
q,[ q.x 3
61 l..Fx = 0
l:Fy~O
f=:;-FAy=q'! . MA~-2-
q ./2
(64!)
ZM~O
(6.34.)
lednacine momenta savijanja i transverzahle
JednaCinama (6.33.) j (6.34.) izraZava se promjena transverzalne sile F, i momenta sile u presjeku a-a
savijanja Mfdui nosaca Prva kr-l'vulja je drugog stupnja, a druga krivulja trc6cg stupnja. F,~qx (6.42)
Transverzalna sila U osloncima q x2
Mf ~ -2- (6.43)
q ,I
F"=-6- ~FA F' ql
18=-3=- B
F' (6.35.)

Odredimo polozaj najveecg momenta

Slika 6.21. Prikaz statickih dij"agrama FI i Mj
dM 1 d[q 1
-;;;-~ dx 7/ 2 3-J
x-x) =0 Za granicu polja 0 ~ x s / vrijednost momenta i transverz;alne sHe ce iznositi za
q - j2
x= 0 F[=OM.r=O zax=l F,=q Mf = 2-- (644,)
dM (6,36,)
___ I = .i.(l2 _ 3x 2 ) = 0
dx 61 c) Trouglim kontinuiranim optereeenjem
12 _3x 2 =0 Iz uvjeta ravnoteZe dobit cerna
l:Fy = 0
1
x= 13 = 0,577l. (6.37,) ZM~O =:;- FAY~ q1 MA ~ (645.)
FAx~O,
Palohj najveceg momenta savijanja x mjeri se ad oslonca A.

147
146
 Jednacine momenta savijanja i transferzalne sHe u presjeku a-a Smjemice za rjciavanje zadatka iz statike ravanskih nosaCa
q a

-F~~tfd~~~~r'L' if~,
rc :r '1
q x
q:Z~q':x q'~ -Z-
,
q.1
-,- F/= +q' x=
q -x 2
21
(6.46.) ~-Nacrtati reakcije veze. .~
1 !l.l.1
fJ-1.'.J.11.LJ<P1...L ""-i F, Postaviti uvjete ravnotcze
U:
. '
1, x_q_ x 3
ukljucujuci i dodatne uvjete
Mf~-2q ,x'}--61 (6.47.)
(upr. u zglobovima)
Vidimo cia je promjena transverzalne silc po krivulji
-q~-121-l-1LIC?"IUi..lI-"C:'=-' M
f
II reda, momenta savijanja po krivulji III reda.
Podijeliti nosac na polja
S!ika 622. Prika2. sllltiCkih difagrama F~ i Mr Odabrati koordinatne sisteme
Za granice polja O:S;x ~ I za svako polje
zax =0
q . [2
zax=i -6- (6.48.)
Odrediti reakcije u presjecima
iz uvjeta ravnotde
6.2.6. Posredno optereeenje nosaca odrezanih dijelova
Pretpostavimo da se nosac CD koji je optereeen silama F(i pr nalazi na nosacuAR
1
Nacrtati staticke dijag~1
(slika 6.23.) Odredivanjem reakcija U osloncirna C i D, odredili smo aktivno opte-
recenje nosaeaA i B kao sto je na slici prikazano.
F",F,iMf ~

C
iF, iF,"D
Racunska kontrola
(ekstremni skokovi, nul tacke)

(B
,,
-
,
~~~,~.:?
s ':
o

~ l~
FA
'111111\
I
i
:
II II i. F;c , : H
"'''''ii'''''~ ~
. !!I\.PIi.'.'. Fs
-~ (-"e!!
Fm I II" I'I!
JllLI
Stika 6.23. Posredno optereicnjc 1l0Silca

\48 149
 Rijdeni zadaci iz poglavlja 6 FA ~ ~FAx' + FA/ - 32,573 kN

Zadatak 6.1. aA = arc tg ~x = 72,12

Za prosti nosac i optereeenje prikazano na slici grafickim putem odrediti i nacrtati
staticke dijagrame Fa> Ft i Mj' Jednacine momenta savijanja, trnnsverzaIne i aksijal-
ne site

H= 50 m.m
Poljea:$x::; ~ Ft ""'"' FAy
Fa ~ -FAx
o x M/~FAY'x
p:, S
b 1
za
F Mf
d _fi.------- p Usvojene razmjere: 'I
F
1m
UL ~ IOmm

F, I I I11 ~IIIIIIII""
" ,,111111 o UF~ iO~. Ft~FAy-F,
Fa=-FAx
F,
FAy~da UF~4950N M/~F, 2 + (FAy-F,)x
FB~cd. UF~4250N. za
x~ai2, FI ~ 1 kN,Fa ~-10 kN
Mfinax = Yn\aX. . H U L UM
x~a,M/~a (15 +a) kNm.
M;max = 12750 Nm.
Polje a ::; x :$ 2a
Slika uz zadatak 6.2.
Ft~FAy -FJ -iL(x-a)'-(-9x
2a
2 +18x-8)kN

Slika uz r..adatak 6.1.

Fa~-Fh~-10kN

Zadatak 6.2. M/~x(FAy-F,)+F'2 - i~(x-a)(x-a)( x:;a)

Nosac prikazan na slici optereeen je sljedeeim opterecenjem:
F, ~30kN
/",,!-3x3 + 9x'- 8x + 18)kNm.
F, ~ IOkN
Fa~FAy -F,- iL
2 a --8kN
q, ~ 18 kNim
q2 = 12 kN/m Ft=FAx-F2=O
a= 1 m. 3 qla 2
M/-FAy 2a-F,. 2 a - -~6-~ 16kNm.
Za dati nosac potrebno je nacrtati staticke dijagrame Fa' FI i Mf" Polje 0 :$x:$ a
Iz uvjeta ravnoteze odredimo reakciju U osloncima Fa=O
LFy=O FI +qj' ; +q2a-F".4.y-FB=O
Mf - FE' x, - y. xj ~ (20x, - 6x2)kNm.
:LFx=O rA.x-F2=O Odredimo maksimalnu vrijednost momenta savijanja na polju 0 :$ x::;; 2(1
a -q, 2(a
a 2) -F"a ~ 0 F,~ -9x2 + 18x-8 ~O
IMA ~ 0 3FB a -q,a(2a + 2) + 3a
za
FAx ~ 10 kN FB~20kN FAy ~ 31 kN x = ~ a, MjinilX = 16,22 kNm.

150
151
 Zadatak63. a q = 500 kNfm

Za prostu gredu opterceeuu prema slid, nacrtati slaticke duagraroe Mj> F, i Fa'
q '" l000N/m
Polje O":;'x ~ I
A ,,,,,lIli;:111111111 B Odredimo reakcije U osloncima: JednaCine momenta savijanja i trans-
FAy+FB - ~
t=3m verzalne sHe
IFy~O 2 ~O
F,~FA-qx~ 1450-500x
q1 2 x2
"EM, ~O Fef- -2~' TI~O Mf ~ FA"-q2~ 1450 x- 250x2
FA ~ 2500 N, FH ~ 5000 N. Vrijednost maksimalnog momenta
JednaCine momenta savijanja i transverzalne savijanja
sile u presjeku a-a F,~O 1450-500x~O x~2,90m
x za x = 2,9 m maksimalni moment je
q: l=q':x,q'=q"y
Mfin~ ~ 1450x - 250x2 ~ 2100 kNm.
ql qx 2 q f2 - 3x'-
F,~'6- 'f[ ~6(-1-) M_~O
KnTTTrmwrTlTrmnP=ru.iJ..WLJ.l.O"'! Mf 1450x _ 250x2 ~ 0 => 2x ~ 5,8 m.
q'x2 q.j qx3
Mf~F,y'x- 6~"'6-x- 6l ~

q [2x~x3 a=5,8m
~6(-1-)
Stika uz zadatak 6A
SItka uz zadatak 6.3.
Odredimo rastojanje na kome je maksimalan moment savijanja F~ = 0 Zadatak 6.5.
.!L(f2-3x2)~0 Za nosac na shci potrebno je odrediti reakcije U osloncima
6 1
f2-3x2~0 B~

x~J...~ ~~~3m.
{3 {3
Maksimalni moment savijanja
2 3 210 10
M ~'L(~)~5000(3 ,,3-3"3)~288675 Nm.
fmM 6 I 6 3 ' I-'=.":,.j..... 2,OO~
Slika lIZ zadatak 6.5.
Zadatak 6.4.
Za nosaC zadan i opterecen prema slici, odrediti M;-, FI dijagrame.
Odredimo reakcije na osloncima
Z:Fy~O q(l+a)-f:,-FB~O
I+a 2
Z:M,~O q(-2') FBI~O
FA ~ 1450 kN FB ~ 3550 kN.

lS2 i53

' - . - _ ' _ " _ ' _ . c-...

 a) Analiticko rjcicnje
L\1A=O -Fla~F32a~F23a+FB 2a=O
q=3000N/m
,
FA Ph:
F2 "" 1000 N F "" 2000 N Y , "
tA
a
FB ~.~ (F t + 3Fi + 2f,)
P1 ",,3,OkN III Ihllill " F4

F3=
1m 1m ill
, , I FJ

2,OkN r2""1.5kN FB~5,75 kN F F F P,

a U;,~O FAy-F3-F,~0
"
FAy=F2 + F3
Stika lIZ analiticko rjeSenje zadatka 6.5. FAy = 3,5 kN 6
LF.x=O FA;,;+F1-Fs=O
Fme ~ 2,75 kN.
b) Grafii'ko rjeSenje
U =O,33m
s' 3' FB L lOmm
l' , u~.lr!L
L 12 mm

F, n ~ 0,5kN
vF 3,5mm" F
F2 1l~1\;1!! !1~1!l!i FA Q

Fh~fa UF~2,75kN
Slika lIZ analiticko rjcienje 7.adatka 6.6. Slika lIZ gmficko tjeSenje zadataka 6.6.
FAy ~ eJ" UF ~ 3,50 kN
FB~ de UF~ 5,75 kN.
b) graficko rjesenje
Iednacine Fa' F( i Mr za polja:
Polje o::;;x::; 1
~-.-.--.
e~

Slika uz graficko rjeSenje za<latka 6.5.

Polje I ';x'; 2
Zadatak 6.6. F,~-q 1 +F2y~2134 N
Za konzolni nosae i optere6enjc prema slici odrediti Fa' FI i Mfdijagrame. F(/=F2x=500N
a) AnaJiticko rjesenje
Odredivanje reakcija ukljeStenja
Mf~ -q. l(x- +) + F2jx-l)
LFy~O q .1-.F2y + Fty-FAy ~ 0 Mf~ (634 - 2134x) Nm.
FAy ~ 3866 N Polje2 ::;;x::;; 3
EF'.r=O FAx-FI:r~F2.r=O F, ~ F 2y -Fty- q ~ -3866 N
FAx~ 1500N Fa =F2.r+ F lx=1500N
FA ~ ~ F1 + ;;;'y~ 4147 N. Mf~ (4098 - 3866) Nm
LMA~O
q . 1 . 2,5 - Fiy . 2 + F,y 1- MA ~ 0 Mfrnll = Ymax "H' UF " UE
MA~ 7500Nm. M'fino> ~ 75 . 30 0,33 . JClIl.. ~ 7500 Nm
- 10 I .

154
155
 Zadatak 6.7. Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 6
Za konzolni nosae i optereeenje prikazano na slid, odrediti reakcije u ukljeStenju Za navedene nosaee potrebno je analitickim putem odrediti i nacrtatj staticke dija-
grame Fa' Ft i Mf

Zadatak 6.8.
F' , F, ~ 2 kN, F2 - 1 kN
B
~I

Slika uz zadatak 6.7.

I,
I,
.IF'
J
a) Analiticko rjesenje Zadatak 6.9.
F
2f~I""'Fs F II = -1- =m'g F'
q F,-lOkN, r,-3kN
45<> I q4kN/m
Fs 3 A
m ~- ~ _ ..3.10
_ - - - 153 kg I, ~6m,/,-10m,/]-4m
2g 2 9,81 " I,
I~ 16 m
L:F, ~ 0
~FAx + Fscos30 =0
Zadatak 6.10.
fA = Fs oos30 = 2,60 leN
IF -0 q
A \ II iii! Ii it i I \ 1 'T'il
III B q, - 2 kN/m, q2 - 3 kN/m
Slilca uz analiticko Ije!ienje zadatka 6.7.
-~Ay -Fq - .lF
2 s -Fs sin30o=O ~'" I, ml" 11 =4m,!=7m

FAy =Fq ++Fs+ Fs sin30 Zadatak 6.U.

F~ -8+l....3+3sin30"-1l0kN
2 ' . q, - 6 kN/m, q2 - 4 kN/m

IMA ~O Fq ' 2 + + FS '1 + Fscas 30 1,5-Fssin30"' 2-MA ~O

I, -4 rn, 12 ~4 m,/~ 10m

MA ~Fq' 2 + +F s ' 1 +Fscos 30"' 1,5-Fs sin30"' 2

Zadatak 6.12.
q, - 0,5 kl'l/m, q, - 2 kN/m
'F'
MA - 8 2++3 cos 30"' 1,5- 3 sin 30"2 A B F-6kN
I, -10 m, 12~ 14 ro, I] ~7m
MA ~ 18,4 kNm.
1=22m

Zadatak 6.13.

F, - 3 kN, F2 - 2 kN
A
q-2kN/m
11 = 1 tn, 12 = 1,5 ffi, 13 = 0,5 m
1-3 m

157
'56
 Zadatak 6.14. RjeSenjc zadatka 6.9.
FAx~ 6,295 leN
F ~ 0,5 leN, q ~ 1 leN/m FAy~ 5,333 leN
11 = 2,5 m, 12 = 2,5 m FB~ 14,840 leN
1~5m Mf~5,333 leN

Zadatak 6.15. polje o:-::;x $/1

F
+ Fa -6,295 leN
F, ~ I leN, F, ~ 2 leN, F J ~ 0,5 leN F,~5,325 leN
q ~ I leN!m, I, ~ 2 m, 12 ~ I m M~ ~31,998 kNm

I} = 3 Ill, 14 = 5 m. polje I, :ox:o 12

Fa ~ - 0,776 leN
Zadatak 6.16. F,~ - 1,738 leN
MJ~42,426-1,738x
R 2q r, F, ~ 3 leN, F2~ 2 leN
I11III111 IIIIII! I
1'1
q
q ~ 0,5 leN, I, ~ 2 m
Slika uz tjeSenje zadatka 6.9.

~ poB pelje I] :> x' :> ( 1-13)

~ I
I,
12~3m,I~9m
Fn~O
F,- 4x' -14,840
Zadatak 6.17. MJ~ 14,840x-2x"
q(",,,,,,~~ q, ~ 500 leN!m
i
1111111 III 11111111 r q, q2 ~ 200 1eN!2 Rjdenjc zadataka 6.10.
FA~7,641eN FB~9,36 leN
"I" [, nF" [, .I II =7m
12 ~ 3 m. polje O';x'; I,
F,~7,64-2x
RjeSenje zadatka 6.8.
,I FA~ 1,125 IeNm FB~ -1,125 kNm
Mj =7,64x-x2
FA
II x~ 3,82m
M;m~ ~
e F/ ))
2,250 IeNm
polje1l $x$l
II I i' I II~ I I I I Po
poljeOS:x$lj
r~~FA~ 1,125lcNm
F,~ 11,64 - 3x
F, MJ -ll,64x-I,5x2 -8.
ITIMIII Mr~FA'x~ 1,125 IeNm
F,
Ii! 1 Stika lIZ rje.senje 7..adatka 6. 10.
polje/ 1 5x5i 2
F,~FA- F,~-0,875x
RjeScnjc zadataka 6.11.

Mr~ FA' x- F,(x - 2) ~ 4- 0,875x FA -13,6 kN F B "14,4 leN

I
"Q! !II(;)! U/
~~M Mfinax = 2,250 kNlU. pelje 0 :0 x's I,
Slika uz rjesenje zadatka 6,8 polje 12 $x 5/j F,~-14,4+4 .x'
F;~ 0,125 kN Mf - (14,4 -2 x') x'
Mr~0,125x-1. Mjrnax =25,92 kNm

!58 '59
 polje 12 " x'., (I ~ I,) I
M,~3,211x~4:0x'
F,~ 1,6kN
Mf_~2,989kNm
M(~ (32 ~ 1,6x')
polje 1\ Sx:s 12
polic (I~ I,),; x' 50 I
F,~ O,2ll ~ ; x2 F"~ - IkN
F~
, I ' b+.L(x'+6)2
4 I
MJ~ 32~ 1,6' x~~~(x' ~6)3
Air ~ 3 + 0,211x ~ ....:f~,- x3
F,
polje 0 :SoX'S; 13 '
F~lx'2 F~-lkN
, 3 "
Slika uz tjesenje zadatka 6.11 Mr 1 057x' ~ _I.... x',
" 4,5
polje 13 '; x''; (I ~ 12)
Rje!enje zadataka 6.12.
9,19kN FA~I,69kN FB~-7,2kN F~lx'2~2788
'3 '
polje 0 $x'$I, ".rb:rnI[!!I[Emnllmrrmm:LJ
F Mf~ 2,788 x' .... 0,866 ....1,5 x"
F, ~ 1,69 ~ 0,025 . x2 Stika uz tjeSenje zadataka 6.13.
0,025
Air ~ 1,69x ~ -3- x 2 Rjesenje zadatka 6.14.
q FA ~ - 0,375 kN
polic I, 5ox'S 12
F, ~ - 0,803 kN polje 0.$ x .$/1
50 F,~ - 0,375N
M'~3~0,80kN
MJ~ - 0,375x
poljel2 50x S (I ~ 13) polje/J;;:; x:::;1
F,~ - 6,803 kN F,~ - 0,875x
MJ~ 100,67 ~ 6,8x Mf~ 1,250~0,875x
+8,636 kNm
Mfm~~- 3,125kNm
Stika uz tjesenje zadatka 6.12.
polie 0 S x''; /2
polje 0 :S Xl :S 13 F,~lx'
F t = 7,19-2 x'
Slika uz Ijesenje zadataka 6.14. Mf ""'- O,5x' 2
Mf~(x'~7.19)x'
Mfm=~ - 12,95 kNm. Rjesenje zadatka 6.15.
F-,-,~-0,74118kN FAy~I,27237kN FB~-1,0385kN
Rje!enje zadataka 6.13.
polje OS x'; I,
FA<~ I kN FAy~9.2ll kN F"~ 0,74ll8 kN
FB~ I, 057 kN }>~~1,27237kN
poljeO::;x::;'Zl MJ ~ 1,27237 x
F t ~ 3711
-,- -T 2 X2

160 ,61
 poljel, S XS/4
F,
A F"~ 1 kN F,= 0,30645 kN FA = 1620 kN F B = 2480 kN
F, Mf = 1,93185 + 0,30645x polje 0:$ X s II
., Fly ~,= ~ 3,464 kN F,~ 1620=500x
i 1(Bi,,, F, 2
Mf = 1620x=500 Tx
I
FA, F, polje 0,; x' S 12
F"~ 1 kN zax=3,24m
Mfm~ ~
741 N
II F. F, =-t;- x'L 0,5 2625 kNm
poljeOsx's/2
M = 0,5x' = 0,05556 x'3 F,=200x'
M f
f polje 12 S x' ,; 13 x'2
~==2002'

~.
F,=-t;-x'L 2,232
M;. ~ - 0,05556 x'3 = 2,232 x' = 1,732.
Slika uz rjeSenje zadataka 6.15,
max MF "'" 2625 kNm
RjeSenje zadatka 6.16. stika llZ tjeSerije zadataka 6.17.
FA ~ 5,4375 kN FB ~ 5,5625 kN
polje 0,; x' s II
~ x xl
1,,~-3=T= 24

x =3,72 m
I
1,27kN
FA polje/ l S xS(l=I,)
jill F,= 2,4375 Tx x'
24
I~II Ii
= =

FA
Xl x3
4,17 kN Mf =2,4375x=4'= 72 =10,875
Mf =
= - 8,25 kNm

poljeOs xs/2
F,=2 +O,5x'
Mf~-2x'=+x'2
Slika uz rjdenje zadataka 6.16.

162
163
 Staticki odred'eni slozeni nosaci Gj)
sa opterecenjem u jednoj rav~i ~ /J

7.1.1. Definicije
Svi nosaCi rgJriJ..yise oslonaG3 .kud Jcojih su jedan nepomlcan, a ostali pomiCni
stalicki su-~~~ni. Mi moierno ~;~iti -tri~sMlcke jednacine r~vl1~teze, ~-!!~?~
natih velicina ,iInamo "kol)~ij~_bIoj,,QslonaGa.plu,sjec:ian. Pretpostavimo da imamo jedan
;;;;;;at"s~'t~tiri ;;\0;;;' 'b.;' 50 je prikazano na sliei 7. 1.

stika 7. 2. Raslavljanje Gerberovog nosGea na tri stalicki odrerlena nosaeo.

IzusloVAXaY!l9:te~e za sve tri rastavljene grede mozemo da odredimo si\c u
zglOb"(;~-i~-GI i 62; 't~ reakcije-,u,_zglobovima A$,(; -i- p~,~aTafnacin mozemo.
r;~~~nati,reakcije U osloncimai-,odrediti dijagrame Mf~'F:;i_fa:'~'o
(i.erberoYJglolYfie-m:07.e--prenositi--momenat- savijanjf\;" y~, ~a..!:!}Q.Jran&Ver:zalne i
aksijalne sileo ~.ntaJransye[zalnih i <lksijahlih 5ila naziva se,pxi!i$JlJLu zglobu.
Uvjeti ..ravi'i:oteZe-za
~--~- -..-.-'. -Gerbewv nosac:
IFx=9 (7. 1)
(,,-," .. - '" -.'---

165
 11:!1~!S~,I1!, ~~x_U~Ja Gerberqvog nO:&lCa
na viSe dii~k>Y~zgl0?ovi__ ,rle s~ju biti polje0 ~X~ll
ugradeglJJXQl,zYQljup,'lIegQmQmIubltlrns-
porexl~~_ tako ~_,posmatrani l}9~flG/])gde
ra:s;~jen na statiCke'~~sa0to znaci da
F("""" FA -qx"""" ia
-qx

nfJearurijSiiY1j@:n;~SnUje=:m;a,ti rn~""TTTTTTTTrVq x=o F = qa

, 2
x
Vise od dva oslonca. Za Gerberov nosac sa \I' ~qa
iLQs!Qll<;a ~j",j~)I1~o;niCni;n: IjlO- a=" Mr=O F'=T (7.3)
mi~..9-~J9I!-{lC) fE~~_alo bi odrediti' n ,: 1 Maksimalna vrijednost momenta sa-
nepo~titu~akc.ija,J,t Q.sIQn~irn;l. vijanJa U ovom polju je
Posto mozerIlo J?QsJ~yiti tri jednaeine a
zaF1 """Q2 -qx=O x""",,%-
s~ti~~~t~~e. t!~~1~~~,:_2,"_pr~~?
~L9juiblcomponentireakcij~. To znaci da qa a q (a)2 qa 2
jyJI-2 nQsac_statickineodreden~'{)a bi~rn..2, M fm " =22~2 2 =-8-' (7.4.)
~y..no.aC.ucinili-i'.@!iClIi._odredenim
Sl(ka 7.3. Razliciti tipovi Gerberovoih nosaca ~A-ugraditi-'n..,2Dttro.erova-?;glqp~J}Wa
"'_~:::;:.~~~~_ lOS n-4jednacma -koje- izraiavaju -g~.t~Lda momenat savijanja u svakom
Gerberovom zglobu mora biti jednak nuli. ->--------.
~--::;--.
Y
!is -.-~~--: Na slici 7.4,J);!ljellrimjl:fstaticki nea-
.2edenog nQ~<!t~'Ljer je lijeyi, -d!9 }10~?Ca,
Ff=FA-qx= ~a '""qx

dTJr ?#;j ?#;j

G1 F) -
77l71! rac~~);;ci 29t;jke/i.!;t(iclO ~eodr~en
za x=a Mf ~O F,=~ i
3qa
Slika7. 4. Slalicki neodreilen nosac Ge~rovi zglobovi se pQSta,,:-ljaju u svakom za x=2a Mf =_qa 2 F'~-2-. (75)
drugom rasponn--izmet1u'-oslonca. Ft polje 2a:sx:s 4a
Mf~FAx~qx; +FB(x~2a)~
7.1.2~~!!.!t!i$~_~~,rn~~g!>Q~r$9J~!lnj<\-mQmenta, sa~janja
~.rr~.I!:~icrz~iIsil~. ~~"-~r~)$,!W~l\c!k, Stika 7.5. Gerberov nosac optere!:en kontinuirano
.pa ~~,~~~.~ili_~it~~kH,Jn~. ~~i\~j~_.~1~!:"~~~~!j~j~ i _trans-
V~~3~Jgjh_&ta,,,,-PtItdP,Q~~,,,,~Q j~(J~1"Q~rm!r~~. nosac_.s~},ti, <2slonca'J(ojl je
Ft"=FA-qx +FB = i qa-qx
0J?:ere~j_ednolik0Ic0l1tinuirano(slika 7. 5.)~-- - .
~~~~U~~~iE-~.~.a~q.~t:t~ _~ jspjjhcemo izracunati reakcij.e~~QsloncinJ4! z..a x=2a Mr ~-qa F,~- 3~a
I.f~ ~ 0 - FA + q' 4a ~.f#.~Ec-"'...o~.-
~-~""-;-~-"-"'-'"~~""-
.. -. za x=4a F~- qa (7.6.)
, 2
2MA ~ 0 q:fir;..:A:t.%!i;8~---Ji:c..4a~(J
Maxsimalna vrijednost'momenta savijanja
l: M0~ 0 FA a_cc.q a i~O
.. qa qa F,=O
FA ~T' F ..':29E~.EcoT (7.2.) ; qa-qx=O
Poslf.::j,mo je~irl~~glll.~nta$avijanja-i--rransferza~_s,~~a ~ _svako polje nasaca
~ kojih cerno ~oci",~?_~j.:~~~t,i.!:!,_ i Fi, za c~eli nosac za x= ~ a (7.7)

Aksijalnih sila ncrna, jer se radilo 0 nonnalnam (vertikalnom) opterecenju.

166 167
 7.1.3. Graficko odredivanje dijagrama momenta savijanja ~ ~ ~

i transverzalllih sila Gerberovih nosaea FI F,

B
is F,
c
Da bi smo objasnili graficku metodu odredivanja dijagrama M i FI za Gerberov ~~ G:, ,"4 n~
f->
~
f , FE Fc
,,,
A
nosac, objasnimo PIVO uaem Mf i Ft za prosti nosac.
~obro usvojenoj .razmjeri za duiinu UL i site UFlla pozn~~~~~iw,g l)< ~1: W v,
r~Js\'ii~~!L9~lQJ1;;~~m:poznif1'm-posl'ijjlk6ffi'7;0t'Odiiho~reol1iY'\jjew'-biIo"~, 2 ';
, jflP 4 o
I
des~-!)lJ:r~,lJe_ presjeka,Q_~ a, injezin,poloZaj koji se_nala,zi,n<!. J.ldl!.,lixnQ~ttfcQQ ~~sje-
ka a'- a. . -- '''-"-'''-

FA
"2
FE
Mf 0'
4
5
0"
Fe 6

If
Slika 7.7. Gerberov nosac na trl oslonca opterecelliwncenlriranimsilama
Ovdje je uvjet da u Gerberovim ta6kama moment bude jednak nuli, 5tO odroouje
-....
pravac zakljucne linije s,. Apravac zakljuene linije s desnog dijela nosaea odreduje se
taka da se patetna tacka I odredi u sjecistu zakljuenice sIS vertikalnim pravcem djelo-
Slika 7.6. Graflcka veza izmed!l Mf i veriinog poligona
vanja reakcije U osloncu B. Konacna se tacka zakljucne linijc S2 odreduje presjekom
Iz slicnosti trouglova 6.TNM i 8,.OCD slijedi da je: zraka 5 i vertikalnog pravca djelovanja reakcija U osloneu C.
fa __ X Ukoliko se plan sila podijelio u dva posebna plana s planovima 0' i 0", radi prak-
FE - H ticnog izgleda veriinog poligona, tada je postupak 1St!, sarno sto su pravci veriZnog
HYa=Fsx=M drugaciji, pa je i veriz.ni poligon polozitiii.
f
Dijagramom transverzalnih sila radimo na temelju utvrdenih velicina reakcija u
Mf~Y,'H (7,8,) osloucima i poznatih sila sto djeluju na Gerberov nosae.
Na osnovujednacine (7.8.) mozerna odrediti rnomenat savijanja grafickim putem
na bilo korn presjeku nasaca.
7.2. O~l NOSACI
Predpostavirno da imama jedan Gerberov nasac koji je opterecen silama r;, is, IS Okvimi Dasae je sistem stapova (ili krutih tijela) medusobno vezanih krutim
iF7.Na slici 7.7. prikazan je graficki postupak odredivanja momenta savijanja i trans~ cvorovima, to jest okvimi nosac je kruto tijelo nekog odredenog oblika slicnog okviru.
verzalnih sila. Skupini okvimih nosaea pripadaju savijeni stapovi, odnosno greda. Razmotrimo jedan
jednostavlli okvimi nosac, prikazan na slici 7.8. koji je sastavljen od dva tijela koji su
oslonjeni na nepokretne oslonce A i B, a medusobno vezani krutim CVOfOm.

[68
169
 a a
,1111IIIIIIIIIIIIII! q
c
a
A B B

Slika 7.8. Jednosfavni o/..:vtrni nosac

Razmotrimo pitanje staticke odredenosti posmatranog nosata. Ako rastavimo sis- F'
tern i veze 7..amijenimo reakcijama u pravcirna x i y, moiemo za I i II postaviti tri SIika 7.10. Grafieki naein odreaivanja reakcija u okvirnom nosaeu

jednacmc 703 svaki dio i tri jednacme za cijeli sistem. ZnaCi, mozemo postaviti ukup- Na :w.aliticki~iw~~gAt9MSlma~~j\l",,?",,~ iz je~2. ravnoteze.~z.,...
no 9 jednacina ravnoteze, a imarno 6 nepoznatih reakcija. Tri jednaCine mogu nam 0zira na 2?!~,,~!9Ktijela,nacin_ Q.driiY<U1j~_reakcijaje.uvijeki~t;i"i~o-~:!.~_:.,_
posluiiti za kontrolu. einu i.OOlQ~$:~!!~J}!~",~"~,,ih}"~l~~_,"i~3i,.i _.~~Y~m~U,'6..D~t~j1Y~E~~.U~E;,?,.~_!~!}~~m~.:
Medutim, aka ista elva tijela spojima zglobom na taj nacm da suAS i Cnajednorn :~:u ~~~td;~;~'dt~"g,"'1,Jl!;jg,~e"J]jP?~!llQ"<J%\,.gitj,!~,ij~,,.H,.2~,\\,HEi'}la
pravcu, dobit Cerno staticki neodreden nosac. Sistem prestaje biti geometrijski nepro-
""."'N _,,,,,t
mjenjen., postaje mehanizam. Takav primjer je prikazan na slici 7.9.
Kod okvimih nosaeao dredujemo reakcije U oslonci-
rna na potpuno isti nacin kao kod ostalih nosaca.
Reakcije mozemo da odredimo bilo da sistem posma-
~
tramo kao cjelinu, bilo da ohimi nosac rastaVllnO na F
sastavne dijelove, pri refiU stvame veze zamjenjujemo
sto
odgovarajucim silama iIi momentima, kao je poka-
zano na sHei 7.8. Nakon odredenih reakeija ve7.a odre-
dujemo IaSJXX.ijelu momenta savijanja, transverzalnih i
A
- B

B
Sitka 7.9. Simicki neogmileni aksijalnih sila. Veza izmedu momenta savijanja, trans- ~
okvimi nasac
verzalnih sila i opterecenja u defmic!ji je ista kao i kod FO
nezakrivljenih nosaca. Na osnovu dijagrama M.r, Fp i Fa mOZeffio ocijeniti karakter Sl\ka 7.11. POSlupak redukcy'e rezultanle sila s lijeve odnosno desne strane presjeka a-a

naprczanja elanova okvimog nosaea i taka na osnovi poznavanja opasnih presjeka

-:. Postugak, odrediv~a;\~j)LYIi9i!la,potpuno jeistikaoi ,k{l(Lne4akri.vijenih.
odrediti potrcbne dimenzije okvimog nosaea.
j42.- _~_~~~~~:~~}O~clma."momenta sav-ijanja,.Afansverealnilij,~aksijalnib .~Ua
Reakcije odred.ujemo bilo graficki bilo analitieki kao u prethodnim pogJavljima. f ostaje-i~.t~ ~9}priJ~,:~R9~~tixn.~ m9Jn~q!!t sayij<lJ1ja j~ O~?j mo l1le?at koji na unufrasnjoj
Na slici 7.10. prikazanje graficki nacin odredivanja reakcija nezavisno od oblika sfi1IDr.QkYir~v~Djs;..Yl<!};na no~;6a.1Sto7akG.j&p02itivn'a~,ona)lliij-.a1ira~si1a
tijela koje se proucava. J5i2;.l!A"2!?:j.: iste~J~.,~J~~~j~~}~OS?~.<: g~~!~~W j~_. ona WiIl~ve~~~~~~il~. ~~ja ~a""~
'" lijevom presjeku djeluje prcrna
"i/."
wlutTI( a~na desnorn djeluje prema van ok-vira,,:,,0<

170 171
 7.2.1. Odredivanje reakcija momenta savijanja M , Odredimo ekstremnu vrijednost momenta savijanja u poljuII-IL Posto je jednacina
f
transverzalnih i aksijalnih sUa okvirnog nosaca momenta savijanja funkeija drugog reda (x1), ta funkcija imat ce ekstremnu vrijednost
gdje je prvi izvod jednak nuli.
Da bismo objasnili odrooivanje (Mf , Ft i Fa) statickih velicma kod ok:vimog nosaCa,
razmotrit cerno okvimi nosac opterecen prema she! 7.12.
(7.12.)
q
eli i! lilt I ill D Postavimo jednacine ravnoteZe iz kojih cerno odrediti Kako na osnovu jednaciue (6.12.) iz poglavlja 6.2.3. imarno da je prvi izvoo .
reakeije U osloncima momenta savijanja jednak transverzalnoj sill, maci tamo gdje je transverzalna sila jed-
1/2
B I naka nuli tu je ckstremna vrijednost momenta savijanja
LMA~O -q12+FBI~O FAx~O
dM
1/2 ql f
---;IX ~F,~O (7.13.)
A IFy~O FAy+FB-ql~O => FAy~FB~2 (7.9.)
Izjednacimo jednacinu transverzalne sile sa nulom
IFx- O
Slika 7.12. Odreaivanje reakcija F,~ q~ -qxl~O
u jednostavnom okvirnom nosaCu

Nakan odredivanja reakcija postaju nam poznate sve vanjske sile koje djeluju na nosac (7.14.)
(raeunaju6i u v3.11jske sUe i reakcije veze), pa mOZemo preei na imalaienje Mf > Ff i f~ ql
Maksimalni momenatsavijanjaje M (max =- (7.15.)
u svim onim presjecima unutar kojih nerna promjena u optereCeIlju. Ta podrucja su pri- . 2
kazana na sliei 7.13.
IT q
Mf~O
C I IIII! III i i D Postavimo jednaCine momenta savijanja, transverzalne
n F,~O (7.16.)
i aksijalne sile po odgovarajucim poljirna.
III III
ql
B PoljeI-T 0 S; Y, S; I F,~ -FB~2
Mf~-FAx'YI~O
zaS2 =O Y2 ~ I => Mf~ 0,
F,~O, F,~- qi
~ ~
.

Slika 7-13. Podjela okvirnog Posto smo deta1jno odredili vrijednosti za momenat savijanjaMf' transvcrzalnu silu
nosaca na poij"a analize }~ i aksijalnu silu Fa po poljima na osnovu dobivenih podataka mozemo nacrtati
unutralnjih sita
staticki dijagrame. Dijagrami Sil prikazani na she! 7. 14.
ql ql
-, -,
PoljeII-II O~Xj:;;1
x ql
Mf=FAyx1--q 'XI' -~ =T'Xj- ~ xl B B
f~~ i -qx, M,
ron
A A
F,~O (7.ll )
Slika 7.14.lzgled Mj> F/ i Fa dijagrama za zadani okvirni nosac
F~
, IJ/....
2 Primjcr okvira s horizontalnim opterecenjem prikazan je na shei 7,15, a sa ver~
ql tikalnim opterecenjem prikazan je na slici 7.16,
F,~- 2

172 !7l
 L\
Za Qdcnje ovog zadatka moterno primijeniti slijedeei postupak. Postavimo uslove
C 1111, IIIIIII D c D
ravnoteze za cijeli sistem, prikazan na slici 7.19.
F
f- LFx~O LFy~O i LM~O (7.l7.)

A
F,

F r= U jednacinama (7.17) nepoznate velicine su FAx' FAY' F Ex i F By' Nakon toga

B'-;;A Btc- postavimo uslove ravnote:te za sarno lijevi iIi desni diD nosaca
"""
Slika 7.15.' /zgled statiCkih dijagrama zajedfloslavno opfereeeni okvimi nasac S wrlikalnim oplereceryem """ LFx~O LFy~O i LM~O. (7.l8.)
gdje su nepoznate za l~jevi dio FAx. , FA),' FGx i FCY' odnosno za desni dio FBx , Fsy,
Crr==b;,D c 11I11

n n
D FcxiFcy-
II
Na taj nacm dobili smo sest jednacina, mazerna odrediti najviSe sest nepoznatih.
Mf F, Nakon izracunavanja reakcija izvrsi se superpozieija reakeija U ostoneima i izra-
" - Cunavaju se stvarne vrijednosti reakcija.
A B A B A B A B
Graficki nacin odredivanja reakcija prikazan je na sliei 7.20,.
Sitka 7.16. lzgled sfatiikih dijagrama za okvinti nosac s vertikafnim opterecenjem

7.2.2. Odredivanje reakcija kod zakrivljenog trozglobog nosaca

Primjer staticki odredenili trozglobnih nosaca dat je na slici 7.17. a primjer staticki
neodredenih trozglobnih nosaca dat je na slid 7.18.

A
r~F~
Ai ~ lUJi

Stika 7.17. Sla{[cki odreJeni trozglobni nosaei

~ ~ ~
~
Slika 7.20. Graficki nacin odreiliW11!ia reakcija

H
~ ~
F,

A B
Slika 7.18. Primjer slafi6ki neodrer1enih trozglobnih nosaca
Analiticki postupak odrroivanja reakcija
-,
F Gy

{' G
,
,,
F F:
'" ~

FGy,
Fa
,
,, ,,,G h:",
, ,
:
, ,, ,
:
,_____L' _ -,---
~
___ 1- ____ -'_
,, B~(Bx
,, ,
, ' 'I
I
"2 ---'-I
' . ..,./

-z--------..!{
i-J< ~
FB,
y
Sitka 7.t9. Trozgiobni zakrivy'eni nosac

174
 Rijcieni zadad iz poglavlja 7 Polje Ill-ill 2 :; X :; 3
x2
MJ~FC 'x- q2~2x-x2
Zadatak 7.l.
Za nosac zadan i oplereeen prema slici odrediti M ) F( i Fa dijagrame. Ft~Fc--qx~2--2x
f
F~6kN q~2kN/m Fa~O
1,~3m, 12~lm, 1)~2m, zax=2 MJ ~O Ft~-2kN,
Odredimo reakcije U osloncima iz uslova ravnoteZe. zax=3 Mr ~-3 kNm Ft~-4kN,
Sistern I
D~ 0 FAxFG'~O Polje IV-IV 0 :; X S 2
x2
IFy=O - FAy-F -FrqI2+ FGy~ 0 ~~Fcx-q2~2x--x2

Ft~-Fc +qx~-I +2x

FB1,--+FI,-qI2(l,+ ~ )-FGy(l,+12)~O
Fa=O
1U IV Sistem n zax=O Mr~O Ft~-2kN,
IFx=O FOx=O=FAx zax=2 ~ ~O Ft~+2 kN Fa -0.
LFy~O -Fc+qI3-FGy~O Ekstremna vrijednost momenta savijanja
d I 2 dM
2:MG~O FCI)-Tql) ~O f
dx-~Ft~O
I
FC~ Tql3 ~ 2 kN
2-2x~O=>x~.2~lm
2
FG- FGy~ql)-FC~12kN zax=lm ~mll ~ 2x-- x2~ 2, I_[b 1 kNm.
... I 12 1
Fe- TF+ -z;-(l'+T I2) + Zadatak 7.2.
, I, + 12 Za nosac zadan i optere6en prema slici odrediti dijagrame Mj) Fr i Fa
TFG - ~8kN Podaci:
y I,
) kNm F-20 kN
FA~FAy-F -FB+qI2+ FGy~ 2 kN a=60
PoljeI-IO:;xS 1,5 q~5kN/m
a=2m
MJ~FAY 'x~2x Odredivanje reakcije:
Ft~FAy~2kN
1m Sistem I
Fa~O, zax~O, Mf ~O, Ft~2 kN i rFx=O
2kN
IIWI
III11
F ,
x~ 1,5 MJ~3kNm, Ft~2kN, Fa~O -FAy-Fn - FOly + Fsma +q 1- = 0
Polje II-II 1,5:;x:; 3 3 a - F'
FBa T'FGlyT a5 a = 0
LMA~O 'sma- q 24
2kN MJ~FAy.x-F(x-I,5)~9-4x

MJ-FAy ' x-F= 4 kN Sistem II

LFx~O F C l.I- F G2x=O
Fa~O
Stika uz ljeknje zadalka 7.1.
LFy~O -Fe + F cly + F G2y + qa=O
x~I,5, Mf~3kN, Fa~-4kN,za
X ~3, Mr ~ - 3 kN, Fa ~ - 4 kN.Fa ~ 0 2:M$, ~O a, a2
FCT-FG2y'a-q 0
176
177
 Sistem III Polje IV-IV2a::; x:::;; 3a
IFx=O FGlx=O FGlx=O Fa =0

LFy~
Pt =FAy-Fsina + FB+ FC+aq-qx= 27,5 - 5x
0 FG2y +FC+q ~ =0
Mr-FAyx-Fsina(x- 2
)+FB(x-a)Fc(x-2a)-q(x-a)'
IMta~o F aa
D2-q2'4~O
a
Mr~-2,5x2+25,7x-75. 2

~ Na osnovu jednaeina 7,.J. Fa' FI i ~ i zadanih podataka nacrtani su staticki dijagrami.

(q

1I~ Bm 1I!'!.lJ0,C;~G2
1111111111111111llll!1
~ 17 D
r FD ~ 2,5 kN, F G2 ~2,5 kN, i<c ~
15,kN, FGI~FGly ~2,5kN Zadatak 7, 3,
y

F'r ~ TIlT ~i
f'B ~ 11,16 kN, FAx ~ Za nosac zadan i opterecen prema slici odrediti M , FJ i Fa.
Podaci: q = lOkNlm, I = 3m, a = 1m.
f

FA, CD F, tFGly 10 kN, FAy ~ 8,6 kN

Odredimo reakcije na osnovu jednacina ravnoteze.
Fm Fm,
: III 1111 FA =~F1x+Fly =13,2285kN, I II m
cgFGt q Sistem I
A"!!!!!~I!!!!!~I!!!!!I:!f!J
'I'm.
FL
I F04 ~ a ~ arctg FAy ~ 40
FAx '
8925 0
LFx~O,

@) IFr~O,-FAY -q(l-x)--.FGy-O
Filly 'I'D
Ispltajmo detaljno svako [X)lje nosaca
IMA-O,
'8'
f1-~
F. Polje I-I 0" X" :1 rq
I
i
MA - Tq (I-x)' + Foy(l-x) ~ 0
F, ~-FAx ~-10kN

rr9'li 0 ~, F,
FI - FAy - 8,66 kN Sistem IT
LFx=O FGx=O FAr=O
1''1
J:1J f!Q Mj ~FAy' x- 8,66x
LFy-O -FB+FOy+q(a+x)~O
zax~O Mf-O
IA ~ ~
M
f
zax-i Mf - 8,66 kN -20kN IM~~O
I
FB'x-Tq(a-x)'-O

S!(ka uz zadatak 7.2. FA ~, 20 kN, MA ~ 20 kNm,

Polje II-II 2 : ; x::; a Fa - 20 kN F G - O.

Ispitajrno vrijednost za Mf , FI i Fa za
Fa =0
svako polje nosaea
FI - FAy - Fsina ~ - 8,66 kN
Mf-FAyx-Fsma(x-:; )-17,32-8,66x PoljeI-I 0,; X " 2
qx2
zax=/ Mr~ 8,66 kN F, Mf~FAY'x-Mr2-20+20x-5x2
zax=2 Mf~O.
qx2
Polje III-III a" X" 2a Sitka liZ rjeScnje zadatka 7.3.
FI -FAy ----20lOx
2
Fa =0 Fa=O.

FI ~FAy-Fsina + Fa-
q (x-a) ~ 12,5 - 5x zax-OMf --20k}!m FI -20kN, x-2 MJ~O F,-O
( a
Mj - F AyX- F sma X-T)+F (x- a)'
B (x-a)--q-2- Polje Jl-JI 2:S;x:::;;3
Mr - -2,5x'" 12,5x-15. Mj -FAy

178 179
 f~~20-10x
PoljelI-il a S;Xl:S; 2a
Fa~O
F =-FB=-F-3 M
zax~2 ~~O F,~O,
x=3 ~~-5kNm a I
F,~O
Ekstremna vrijednost momenta y~--'--->o;:l1
Mf--M
FA r-..,2M
dMf =F =0 zax=a i x=2a
dx ' F,~O Mf=-M.
20-lOx=0
PoljeIII-III 0 :>x, :> a
20
x=- =2m
._ ...
Nema el\..<;tremne VI1jednosh Mf .
10 Fa~-FB~-(F-31)
F[=O
polje I/f-IIl 0 ~ x :> I
MJ=O.

Ft=qx= lOx
Fa=O
zax=O Mf=O F,=O x=l MJ~-5kNm
Na osnoVli poznatih vrijednosti Air, Ft i Fa U granicama polia mozemo nacrtati 2m
staticke dijagrame.
a

Zadatak 7.4.
Za nosac zadan i optereeell prema slici nacrtati statisticke dijagrame Mf , F[ i Fa-
Izracunajmo reakcije U osloncima
P,
My - 0: - FAy + F -FB= 0
M x - 0: F",,- F~ 0
stika uz IjcSenje zadataka 7.4.
l:lv/.=O: - 2M-FI-M+FB /-0
Zadatak 7.5.
F" , , =F. P" Ay- M F B =F+3 M
- -3 T' I . Za dati okvimi nosac i opterecenjc
Jednacinc M;-, F/ i Fa U poljima nosaea. a) racunskim putem odrediti reakcije
oslonca,
Poliel-IO~x:S/ b) napisati jednacine napadanog
F;=FAy~-3 if momenta, transverzalne i aksijalne sHe
za svako polje nosaea i na osnovu njih
F,=-F",,=-F nacrtati staticke dijagrame Mf , f~ i Fa'
Mf=FAy ' X + 2M~ M(2-3 f) c) raClUlOm odrediti poloiaj i veliclnu
ekstremnih vrijednosti momenta u poljiN
zax=O F,~-31, Fa--F i Mf =2M rna kontinualnog optereeenja, kao i najN
r
veeu apsolutnu YTijednost momenta sa-
zax~2F~-3M
, I' Fa--FiMf~-M
vijanja cijclog nosaca MfmaY..
SJika uz zadatak 7.5.

180 18\
 Podaci: Jednacina aksijalne sile:
F~ 10 kN Fa = - YA
q, ~ 10 kN/m Vrijednosti Mj , Ft i Fa za granicne presjeke palja
q2 ~ 5 kN/m zax~4m Mf -l0kNm, F,--IOkN, Fo--lOkN
zax-Sm MJ~OkNm, F,--IOkN, Fo--lOkN.
RjeScnje: Vertikalna greda ED.
i Ram je u taeki A uklijeSten, a oslanja se u tacki B na pokretan oslonac, pa imamo
I, eetiri nepoznate reakcije veza MA , r;,
x1 i a posta za ravan sistem sila imamo tri
Yr, IIIPolje 0" x,; 1
JednaCina momenta savijanja:
jednacine ravnoteze, to se mora postaviti jedan Gerberov zglob da bi zadatak staticki
! bio odreO:en, pa mozemo napisati: M(x)-O
1) Lxi~ -XA -F+ q, 4 - 0 lednacina tansverzalne sile:
2) r,Yi~YA + FB-F-q,' 4- 2 F -F~ 0
Jednacina aksijalne sile:
3) LMA~FB 4MA-q24 4-2F 3-F 6-F/+F5 -q, 4 2~0
4)M~~FB . 2-2F/ F4-q, 4 . 2~0
zax=O i x= 1 m Fa=-60.
odakle nalazimo
xA ~ 30 kN, YA ~ 10 kN MA ~ 30 kNm FB~ 50 kN IVPolje i"x,; 4
Vertikalna konzola AC lednacina momenta savijanja:
M(x) -2Fi
[Polje 0';x';4
M(x)-20.
Jednacma momenta savijanja: Jednacma tansve17.alllc sile:
M(x)=-MA + xA ' X -ql . X ~
M(x) ~ - 30 + 30x-5x2 Jednacina aksijalne sile:
lednacina transverzalne sile:
Fo - -}'8+ 2F.
dM(x) Vrijednosti Mf , Ft i Fa za granicne presjeke polja
F,(x)----30-lOx.
dx zax ~ 1 m MJ - 20 kNm, F,- 0, Fo ~ -30 kN
lednacina aksijalne sile: zax-4m Mr~20kNm, F,-O, F o --30kN.
Fa = - YA Horizontalna greda CD.
Vrijednosti Mj , Fr i Fa za pojedine karakteristicne presjcke polja:
VPolje 0 " X ,; 2
zax-O Mf - -30 kNm, F,- 30 kN, Fo ~ -10 kN
JednaCina (napadnog ) momenta savijanja:
zax-4m Mf -lOkNm, F,--IOkN, Fo--lOkN. M(x) ~ - F x-q2. X
IIPolje4';x" S M(x) - -lOx -2,Sx2.
lednacina momenta savijanja: Jeclnacma tansverzalne sile:
M(x) - - MA + XA' Z - q,4(x-2) dM(x)
M(x) - 50 - lOx F,(x)~---10+5x
dx
lednacina tansverLalne site:
lednacina aksijalne sile:
F,(x) _ di';;X) _ -10 F,-O.
VIijednosti Mj> FI i Fa na granicama polja
zax~O Mr-O, F,~IOkN, Fo~O

182
'83
 IX Polje 0 :::;; X s 1 (gledano sa lijeve strane)
Jednaema momenta savijanja:
V1Polje 2:S;x S;4
M(x)=--F[
Jednacma momenta savijanja:
M(x)=-1O
x'
M(x) ~ - F x-- q,' 2+ FB (x--2)--2F(x--3) Jcdnacina tansverzalne sile:
M(x) ~ - 40 + 20x-- 2,5x' dM(x)
F,(x)=--=O.
Jednacina tansverzalne sile: dx
dM(x) lednacina aksijalne sile:
F,(x)=~=--20+5x. Fa=+F.
Jednacina aksijalne sile: Vrijednosti Ai;', Ft i Fa na granicama polja
Fa=O. zax=O Mr=-1O kN, F,=O, Fa = 10 kN
Vrijednosti~, F( i Fana granicama polja zax= I m MJ = -10 kN, F,= 0, Fa = 10 kN.
zax~2m Mf~-10kNm, F,~-lOkN, Fa=O Poloza] i velicina ekstremnih vrijednosti napadnog momenta u poljima kontinu-
alnog optere6enja.
zax=4m Mr=OkNm, F,=OkN, Fa=O.
Polja kontinualnog optereeenja su PIVO I (0 S x :s; 4) drugo V(2 -:: ; x ~ 4) i treCe
VIJPolje4~x:::;;5 Vl(2 ;; x;; 4)
lednacina momenta savijanja: U prvom poUu I
M(x) = --F x--q, . 4(x -- 2) +Fs(x-- 2) --2F(x-- 3) F, =0 =>30--lOx=0

JednaCina tansverzalne sile:

M(x)=O
x=fg =3m
Mft=. =-30+ 303 --53'
lednacina aksijalne si1e:
x=3
Fa =0.
Mft=. = 15 kNm
Vrijednosti Mj , F( i !:'"'ana granicama polja
U drugom polju V
zax=4m i x=8m Mf=O Ft=O Fa=O.
F;=O=>10--5x=0
VTII Polje 5 ;; x ;; 6 x=-2
lednacma momenta savijanja: Vrijednost x ispada iz polja 5to znaCi da kriva nema matcmatickih ekstrema.
M(x) = -- F x -- q,' 4(x-- 2) +FB(x-- 2) -- 2F(x-- 3) -- F(x-- 5) U trecem polju VI
F,~O --20+5x~O
M(x) = 50 -- lOx
Jednacina tansverzalne sile: x=4
dM(x) Mft=. = 15kNm
F,(x)=--=IO. Napomena: Prema znaku ruugog izvoda zakljucujemo 0 konkavnosti i konvek-
dx
snosti krive momenta savijanja i transverzalne sile. Ako je:
lednaCina aksijalue sile:
2
Fa=O. a) d M(x) < 0 kriva napadnog momenta konveksna na dole (ispupeena)
Vrijednosti ~, F( i Fa na granicama polja d<'
zax=5m MJ=O, F,=IOkN, Fa.-O. d'M(x) . .
b) dx 2 > 0 knva napadnog momenta konkavnaJc
zax=6m Mr=-10, F,=!OkN, Fa=O.

184 185
 JO"
Y
F",

FA,

20kN
M
FA>
F, s~
F"
, F,

F",
F,y
,
Slika stalicki dijagram za ok'Vimi nosac lIZ zaclalak 7,5.

Zadatak 7.6.
Za nosac zadan i optereeen prema slici odrediti reakcije U osloncima i nacrtati
staticke dijagrame Mj , Ft , Fa'
Izracunajmo reakcije U osloncima
'iFx=O
l:Fy ~ 0
rMA~O

FAx~F-FBx=O
t F
e

-FAy-F-FBy=O
FBx = FB sin 30 FBy = FE cos 30

F A-F
-+
Fa+ M
r:;
x (2a+b)..,3-b

FA ~F (Fa+M),fJ" F B,,({3-I)b

y (2a+b),fJ-b Stika uz Ijdenje zadatka 7.6

Fa+M Odredimo jednaCine za MI , Ft i Fa U poljima nOS3ea

FBx h
(2a + b).., 3 -b Polje I-I o:::;;x ~a

F ~F (Fa+M),fJ (Fa+M),fJ
By (2a+b),fJ-b" (2a+b),fJ -b

186
187
 Poljc II-II 60:::;; <p::S;; 90"
IFx=O: FAx - F cos60 + Fa sinc:p + Ff COs<p = 0
LFy ~ 0: -FAy + F sin600 - Facos<p + Fpm<p = 0
LMA~O: MJ ~ FAya(l- COS<jl) - F ifsin<jl ~ 27,32(/-cos60") - Fasin2<jl +
+ Faa cos<p(l- cosq>} - Fa asimpcos<p - Fa asiJ1(p(l- cosq = 0
Polje fJ-fJ a$x:S;2a
Fa ~ (F sin60" - FAy)cOS<jl- (F cos60" + FAylsin<jl ~ 3,66 COS<jl- 13,66 sin",
F, ~ (FAy - F sin 60")sin<jl- (F cos60" + FAx)cos<jl ~ -3,66 sin<p - 13,66 cos<p
(Fa + M)13
Mr' ~ 27,32(/- sin<jl) + 7,32 COS<jl
(2a+b)13-b
Poljeill-ill 0"~-FCx~-13,66kN
Fa+M
F,~-Fcy-qx~-3,66-lOx
(2a +b)13-b x2
Mf~Fu-q2~ -5x'- 3,66 x
(fa+M) zax=O F"~-13,66kN F,~-3,66kN Mf~O
-_"-x
(2a+b)13 -b zax=2 Fa ~ -13,66 kN F, ~ -23,66 kN Mf ~ -27,32 kNm.

Pol.I'e ill-ill 0< <~

Polje IV-IV 0 "y ,; a
-'1'-2 Fa ~ -FBy ~ -23,66
F, ~ FB, ~ 13,66
F1= FBxcos<P Fa+M ( r:; .
Mf~ -FB,)' ~ -13,66 y
~ FByStntp = r::; coscp--v3stn<p)
(2a + b),,3 - b za y ~ 0 Fa ~ -23,66 kN F, ~ 13,66 kN Mr~ 0

Fa+M r:; za y ~ a Fa ~ -23,66 kN F, ~ 13,66 kN M ~ -27,32 kNm

r:: (,,3 cos(Jl +sin<p) J
(2a+6)-/3 -b <jl ~ ~ F,~O Fa ~-2FB' Mr ~FB" b({3 -2).

b Zadatak 7.7.
(Fa+'fl \!l(/-cOS<P)-Sin<p]
(2a+6) 3-b Za nosac zadan i optereecn prema slici, odrediti reakcije U osloncima i nacrtati dija-
<p~O F,~FB' Fa~-FBY Mr~O grame Af;-, F( i Fa"

<p~.~ F,~-FBy Fa~-FB' MJ~FB)J(3-f)

Odrcdivanje jednacina Mf , Pt i Fa U poljima nosaca

Polje I-I 0 =" <p ,; 60"

IFx = 0: FAx + Fasimp + PI COscp = 0
Podaci:
rFy = 0: - FAy ~ ,Facos<p + FI simp = 0
F~20kN
LMA = 0; Mf .- FaQsin2cp + F aQCOS<P (1- coscp) .- Fta simp cosq>- q~ 10kN/Ill
- F,a sin<p(1 - cos<p) ~ 0 a=60
a=2m
Fa ~ - FAxsin<jl - FAycos<jl ~ -3,66 sin<p - 13,6600s'P
,
F(= FAysimp - FAxcos<p = 13,66 simp - 3,66cos<p
Mr ~ FAj1(l- COS<jl) - Fifsin<jl ~ 27,32(1- cos '1') - 7,32 sin<jl Slika uz rjeSenje zadatka 7.7.

188 189
 Izracunajmo reakcije U osloncima: Zadatak 7.8.
Sistem I Teret mase m = 30000 kg podiZe se Uctom preko zglobnog mehanizma prika-
LJ<"'x = 0: FAx + Fcosa.-Fer = 0 zanog na slici. Odrediti reakcije U osloncima.
,m
20 20
.m
rFy~O: -FAy + F sina.- FCy = 0
LMA~O:

Sistem IT
Fo: a + Fo:' a-F a sina.(l~cos a)-Fa cos a' sin a = 0
r ij
1
~ 0
8
J:Fx=O: Fex-FBx=O C ~'
8
o,
F ~
rFy= 0: -FBy + F~v + qa = 0

ZMt~o FBI'-FB,p-q~"~O.
A
8
-4
4:5m
B , F~ i mg~147,2kN
-~~
Vrijednost reakcija o

FAx ~FCx-Fcosa ~ 3,66 kN Stika uz zadatak 7.8.

Anatiticko rjesenje
FAy~ Fsina - F Cy ~ 13,66 kN
CD
FA ~ ~'-F-::1c-+-F-::ly-~ 14,142 kN aA
FA
= arctg - Y - = 75 F F
FAx
FBx=Fsina-Fcy=Fcy+q ~ = 13,66kN
a
FBy~FBx+q 2~23,66 kN

FE = JFE~Fiy = 27,32 kN a B= arctg ~BL_ = 600

FCx~Fsina-FCy~ 13,66 kN " SUka uz analitiCko IjeSenje zadatka 7.8.

Sistem I + II
FCy~+(FSina-q ~)~3,66kN LMA ~O

F By ' 5-2F' 2-F 3 ~O

FeY
uc= arctg-
F -= 15 .
Cx FBy~+(2F' 2 +F 3)~ 1,4F
FBy~206 kN

FAy + F By - 3F~ 0
Slika dijagrama Fa' F( i Mf UZ rjcSenje zadatka 7.7. FAy~3F-FBy
FAy ~ 235,4 kN.
Sistem I
LMc~ 0
FAx' 2 -FAy' 0,5 -2F. 1,5 -F 2 ~0

FAX~+(FAY'O,5+2F'I,5+F'2)
FAx ~ 426,7 kN

190
191
 Zadatak 7.9.
FAy-FCy-2F~0
Za meharuzam prikazan na shei, odrediti reakcije U osloncima, analiticki i graficki.
400 F::oIOkN
Fey~I;Ay-2F

Fcy ~ -58,9 kN

-Fe, + FAx + F~ 0
F",~FAx+F

U x ~ 573,9 kN
Sistem I + II
ux~O Slika uz zadatak 7.9.
Sistem n Kontrola reakcije Analiticko rjcienje:
IMB~O -Fey' 4,5- u x ' 2 + F 4+ F 2 - 0 F ex = F csin3O
IMB~O O~O Sistem I
400
Graficko rjeSenje: F

Fe~ I-=
, __ ' U 10 kN CDI
1'UUJ.llJcra F = 1 mIll
30 Fey
F Fex

s;
~
~ g[ F
'"
FB,
PH
Fh 150
300 FBy
~1
Slika uz analiticko ~jeSenjc zadatka 7.9.

F",' 450 + Fey' 300 -F 400 ~O

F c{450sin30 + 300eDs 30) - F 400 ~ 0
Fc~8,25kN F",-4,13kN Fey~7,15kN.

Slika uz graficko rjcSenje zadatka 7.8, FAy + Fc;,-F= 0

FAy ~ 2,85 kN.

FAx-FCx~O

FA, - 4,13 kN.

193
192
 Sistem IT Zadaci za rjeSavanje iz pogJavlja 7
2MB~O

FW ISO-Fe.' 300 ~ 0 Zadatak 7.10.

Za nosaee prikazane na slikama cd a) do j), odrediti da Ii su staticki odredeni iii
Fa ~ 2FG ~ 8,25 kN. neodredeni.
a)
FBy+FH-Fcy=O
FBy-Fcy-Ff{ Rjesenje:
staticki odreden
FBy~-I)OkN.

FBx-Fex=O b)
FBx ~ 4)3 kN. Rjdcnje:
neupotrebiv kao nasac
Graficko rjclenje:
c)
UF~~'~ RjeScnje:
jednom staticki neodreden
FA ~5,02 kN
FB~4,27 kN
Fc~ 8,25 kN d)
~
FA FIf ~ 8,25 kN. Rjesenje:
staticki odreden
Slum uz graficko xjesenje zadatka 7.9.

e)

~
Rjdenje:
dva puta staticki neodreden

l)

~
Rjesenje:
neupotrebiv kao nosac

g) RjeSenje;

h)
I ----J\; dva puta staticki neodreden

I
I
Rjesenje:
jedan put staticki neodreden

194 195
 i) RjeScnje: Zadatak 7.13.
staticki odreden F~ 20 kN q ~ 10 kN/m
1~2m RjeScnje:
j) FA~FAy~-10kN
Rjesenje:
staticki odreden
~~P~~~~~~Ib~q
Ali III!!! III: III I! C
112 h G
FB~60kN
FG~FGy~ 10kN
Slike uz zadatak 7.10. Fc~ lOkN
Slika \lzzadatak 7.13.
Za date Gerberove nos3ee odrediti reakcije U osloncima analitickirn putcm
(7.11. - 7.l4.) pro1
oJe. -x-T a < <
POJI e". Z_x_a polje: 0 ~ x ~ 39
F,~-10kN F,~-30kN F,~50-lOx

Mj ~ -lOx Mj~20-30x Mj ~ -120 + 5Ox- 5x'

Zadatak 7.11. Zadatak 7.14.

FI~20kN F,~10kN
FI ~ 5 kN F, ~ 10kN
q~ 10 kN/m
Ctl = 60 u2 = 80 0
II ~ 3m I, ~ 13 ~ 2 m Rjesenje:
I~) m Rjescnje: FA ~FAy~25 kN
FAx ~ 0,76352 kN FA ~ 2,2958 kN FG~25 kN
FB~35kN
FAy~2,16513 kN FGx~ 1,73648 kN
S\ika uz zadatak 7.14. MB~60kNm
FG~2,775 kN FGy~2,165kN

FB~9,254 kN Fc~ 2,759 kN Zadatak 7.15.

Slika uz zadatak 7.1 L
Na korn ra'>tojanju od ukljeScnja A treba postaviti Gerbemv zglob da reakcija u
Gerbcrovom zglobu bude minimalna? Izracunati rcakeiju u zglobu G.
q[ ~40kN/m
q, ~ -10 kN/m
II ~3m
Zadatak 7.12.
I, ~ 1 m
F~50kN q~lOkN/m q,

~
a=60 Rjesenje: ~q,
11111111111111111111111111111
Rjesenje:
x=2,5m
F/ FA., ~ 25 kN x
q FG~40 kN
If. 1'/0. il!11111111 c FAy ~ 16,65 kN FA ~ 30.04 kN "
f lJ2 I Bj, G !l2
FB ~41,65 kN
Slika uz 7...adatak 7.15.

Za date trozglobne nosace analitickom metodom odrediti reakcije U osloncima

FG~FGy~-5 kN (7.16.-7.24.)

Slika liZ zadatak 7.12.

197
[96
 Zadatak 7.16. Zadatak 7.19.
F[= lOkN F\ ~5kN
q~ lOkN/m F2~ II kN
a=3m q~ IOkN 1m
b~4.5m
'\ ~2m ',~3m
a=60 RjeSenje:
13 = 2m [4 = 2m Rjcienje:
FA< ~ 29.9995 kN
--lo II 12 I) -+ FAx= 20,21 kN
FAy~4,02kN
FII--'L-r--'-'--CT-~'---IF, FAy ~ 1 kN
FCx~29,9995 kN Fc~ 39,7 kN
Fcx~ 20,21 kN
FCY ~ 25,98 kN
FCy~ 15 kN
a FBx ~ 29,9995 kN
FBx~2,89kN
FBy~45,98 kN
Slika uz zadatak 7.19. FBy~25 kN
B
Slika uz zadatak 7.16.
Zadatak 7.20.
Zadatak 7.17. F~ 20kN
F\ ~ lOkN q~ IOkN/m

F2~20kN r'""2m Rjesenje:

F) ~5 kN FAx~ 10 kN FA ~ 22,36 kN
q~ 15 kN 1m r
F A 20kN
Fc<~ 10 kN Fc~ 10 kN
'\ ~2
~ FCy~O
~ F,
F, f'r~i'rIllrT!,"I
,
ICTII'prq
B
Rjesenje: FBx~ 10 kN
FA~47,16 kN FBy~20kN
112 112 C 1
Fc~38,05 kN Slika uz zadatak 7.20.
FB~38,05 kN
A
In Zadatak 7.21.
Slika liZ zadatak 7.17. q~ lOkN/m

Zadatak 7.18. '1 ~2m

F~20kN 1,~1,5m RjeS:cnje:
q~IOkN/m FAx~ 6,67 kN FA ~ 21,08 kN
1\ ~2m 12~3m 13~ 1m 14~ 1.5 FAy~ 20 kN FCx~ - 6,67 kN
q Rjesenje: Fe ~ - 6,67 kN
A
c FA<~42kN FCy~O

FAy~lOkN FCx~42kN FBx~-6,67kN FB~21,08kN

Fc~43,174kN FCy~.lOkN 'n; FBy~20kN
FB,~22kN FBy~40kN Sitka \lZ zadatak 7. 21.
B

Slika liZ zadatak 7.18.

198
199
 Polje: 0 S y'; I, Zadatak 7.24.
Fa~-20kN F I -20kN F, ~40 kN
F,~- 6,67kN F3~5kN F4~ 15kN q-2kNlm
Mr~-6,67y
7 2
Polje: 0 s: x s: I{
4
F , i III i IIII ! I
fiJq
Rjdcnje:
Fa~ -6,67kN C 4 E
FA, ~ - 0,308 kN
F," 20 - 20x .~ FAy ~ 25,59 kN
Mf~-10+20x-lOx2 8 Fc,~-O,308 kN
4

A F, Fc\>- - 8,41 kN
Zadatak 7. 22.
F,~lOkN
mrnr FB , ~ - 9,69 kN

~
B
ql ~30kNlm 6m ~
1=.2 m Slika liZ zadatak 7.24.
Rjclcnje:
Za nosace prikazane na slici (7.25.-7.32) odrediti reakcije U osloncima i nacrtati
FA'~ 30 kN FA ~ 30,1 kN staticke dijagrarne.
FAY~ - 2,5 kN

Fc,~O Fc~42,5 kN Zadatak 7.25.

B F-ll,O kN q ~ 22,0 kNlm
FCy~42,5 kN
FBx~0,5kN FB~42,5kN
A Rjesenjc:
FBy~42,5 kN
"'1'---,---l--1'L1 FA'~ 11,0kN
S\ika uz zadatak 722. , I i I
FAY = 5,5 kN
0,75 2,1 ill
Zadatak 7.23. FB-16,5 kN
F~20,OkN Slika uz zadatak 7.25.
q ~ 5,0 kNlm
Zadatak 7.26.
FI~ l,OkN F,~ 1,OkN
q Y
ImP*15m 1.Jr::
Rjdenje: q~ 1,0kNlm
8'l1'
FA'~ -50, kN
3m FAy~ 27,0 kN
Rjesenje:
Fc,- -50,0 kN
FA,~I,O kN
FCy~-27,OkN E
FAy - - 9,33 kN
'm Fs,- - O,OkN
FBy~-70kN
II IIII! I : FB~2,25kN

mlm
A x

Slika liZ zadatak 7.23.

J..--_~'",m,,-_

Slika uz zadatak 726.

T
200 201
 Zadatak 7.27. Zadatak 730.
F, ~78.0kN q, ~ 12,2 kN/m q,
F2~20,OkN q, ~ 28,0 kN/m g,
F3~24,OkN
' i 11111III 11",II ,q,
q3 ~ 20,0 kN/m I, J
q, ~ 16,0 kN/m
q,~2kN/m
I, ~5,Orn
I, ~ 12,5m
.:
W_e
145m "
A
13 ~ 6,Om
I. q, ~r
P-f F,
, i 'j """
Stika uz zadatak 7.30.
Rjdenje:

f'1
~

E
F, F3 ~ FA,~-IJ,OkN Rjesenje:
g'-..
~
~. FAy ~ 286, I kN FA'~ 60 kN
-~ FB~67,9kN FAY~ 1J9 kN
4,8m n 3m 3,1 m 3m
l;B~ 121 kN
Stika Ul. zadatak 7.27.
Zadatak 731.
q~40kN/m q
Zadatak 7.28. 111I11
1,~7,Om
F,~20,OkN I,
I,~ 3,Om
F2~40,OkN
q~4,2kN/m
.:

Rjcienje:
FA, ~ -40,0 kN
FAY~ 1J,22kN
Slika uz zadatak 7.31.
FB~ 16,34kN
Rjesenje:
Slika uz z..datak 7.28. FA, ~J06,7 kN
FAy~ 120kN
Zadatak 7.29.
FR~ -386,7 kN
Fl = 500 kN II I2 [2 11

F, ~ 300 kN AJ~~I
Zadatak 732.
F~2,4 kN ~
F
F J ~ 280 kN I, ~2,4rn

~i- - - "I'- - - - - I~
q~24,2kN/m B
I, ~ J,lrn
1,~3,5m 1,~2m
Slika liZ zadat.ak 7.29.
13~ Im14~3m

RjeSenje:
FA'~ -280 kN Stika uz zadatak 732. Rjdenje:
FAY~ 505 kN FAx = 0

FB~361 kN
FAy~-I,1 kN
FB~I,lkN

202 203
 [ Ravni resetkasti ::nOSaCi

8.1. DEFINIClJE
__ -:- ZatvOf:ll stapnj pcl~sjm sl'aPQY3 po obim~ima i p~reCne stapove na-
:,lva~etkastlnosac. -----.-
~ Sa slike 8.1. mozemo zakljuCiti da je od svm poligona trougaona kruta figura.

Sitka 8.1, po/igoni reietkastog nOS(lca

_u-_J~IQ~_~_~!_ sa~~v_lj~nj_od-.trQl.lgaQ~poligona nazivaju se resetkasti nosaCi, a naCin

izgradnje pOkazanje na slici 8.2. -----------________ _

b. c. d.

r
Slika 8.2. b:grad'lja rdelkaslOg nasai'D

205

Kod resctkastih nosaca razlikujemo slijedece vrste stapova:
- pojasni stapovi (gomji i donji koji ogranicavaju rdetkasti nosac) i
- vertikalni stapovi (vertikale i dijagonale koje ostvaruju vezu izmedu gomjeg i
donjeg pojasa).
,.
~etkasti nosac maze biti sas~~nJ.Lra.YJllili.prostoru::r,.pa~na-osnoY.1Ltoga..ro+
liku~vnrlprostorru.~;~~e~ti nosa?:. Uovom poglavlju analizirat cerno sarno
ravne resetkaste nosaee, ;p[{];1]eri supnkazani na slici 8.3.
Primjeri primjene resetkastih nosaca sU: konstrukcije mostova, konstrukcije diza-
lica, avionska krila, elektricni stubovi itd. S!ilIl!lvi u reseJl;;;WgIDJl\liiag;~'!ilt~~ u
j~()j>~ki koju n'!l;jX;llJ19~Svor. U praktienUnJ!ri~_WJ,gyi~Y!J'tR,V$p!!!L
'(",vareni ili zakovillJi). Medutil1l, pretpostavlja se, cadi lakSeg statick2gJ'f2f'lcUJra da
~~t~ta~vrvezru;i~glo~~~;"~i,~~j~~JE_~iri~~~~i:?!r~l~~;"::~~~!~;).~r
na~~e d~,j!!lllt!l\!llQ,da~iapOci,opten'Cem.:;amo.lla.pritisilkiILSijI]lQ .na
istezanj,~.._JeZina staP2v~ u veCem;.~Qjl,L.ptim~nLmoZe}~alJ,~m~. . .. .
..... "''ReSetica, OOnosno reSetkasti nosac, upotrebljiv je sarno onda ako Je geometnJski
nepromjenjiv. Naprimjer, ravanski eetverokut je geometrijski promjenjiv stika (8.1.) pa
ga nije moguee upotrijebiti kao reSetkasti nosac sve dok se ne sprijeei promjena oblika,
a to je moguee dodavanjem jednog stapa cime dobivamo dvije trougaone figure.
Za reSetkf!Sp DQSac sa P ,,"vomva moz~!llg, P9stwiti~.;:n.vJlA~~::::'_
b. .:avnot~_ne"reSetk:6."odredenje,sa'otri:iednaCine.,,j.to,:
~
2:Fy";,O
~~ (8.1.)
QQ.bi meb anjij14,siSti:II!; biQ",~~.Yllljn"",u...m\yqn=3iedoaCine,,<I,tqPL'~
sl:av~_.lliOOn(t"L.kn1i.1tallO}la"..thIeSetkastom:~ riosacu 'za'~kojr 'moUrne -o&'t~ditt sIle:' .,
N'aTniani broj stapOva Za koji'. mourno odrediti sil~ i sastaviti resf?tkasti nosaC odreden
~"''''''''~'. " . _ . ' .... .... . " , .. " ,
Je~om.~"o> "w,: "",
s = 2n ~ 3

,. b. ,.
Stika 8.4. Reietkasiti nasa': slatir"ki odreden. nwdreden i lahilni

,. r. ~ """~~<,~~~~~,",?'~,W,.~!~,~E.~;,~~?,~.,~~"'.~~,j?~.~iy~je.".~.iJ;,,"~I .~~P.~.~.~~., Sile .l!"

stapOynna mogu se odredtu anailucki III brriiliCki.
Stika 8.3, Izgradllja rdetlwstog nmaca

206 207
 8.2.ANALrnCKI NACIN ODREDIVANJASILA U STAPOVIMA Iz prve dvije jednaeine (8.3.) odredujemo sile (SI i S6) u stapovima I i 6, zalim iz
- METODA CVOROVA
treee i eetvrte jednacine odredujemo sile (S2 i S7) u stapovima 2 i 7 i tako dalje. Vidimo
Metode odredivanja sila u stapovima teme1je se na uslovu da sve sile (vanjske i iz prethodnih jednacina da 7.a svaku sHu moramo naei projekciju i na x i y osu. Radi
unutarnje), koje djeluju na jedan evor moraju biti u ravnotezi, ako je i cijeli resetkasti lakSeg postavijanja jednaeina za prethodni primje~ prik~imo tabelarno.
nosae u ravnoteZi.' Da 'bismo objasnili Ovli metodu odreillvanja sila u resetkastom
nosaell.; pretpostavimo
->
da imamo jedan reSetkasti nosac. (stika 8.5.) na koji dje1uju CVOROVl SILE U STAPOVlMA REAKClJE OP
dvije sile FI i F2 .
.~
S, s, s, s, s, s, s, s, S, F, F" F"
F,
I x cosal 0 0 0 0 I 0 0 0 0 0 0
y - smal 0 0 0 0 0 0 0 0 -I 0 0 -
U x cos a, I 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 F,
Y sin 0.\ 0 0 0 0 0 I 0 0 0 0 0 -
m x 0 0 0 0 I -I 0 00'", 0 0 0 0
y -sill 0.3 0
0 0 0 0 0 0 -I 0 0 0 -
IV x 0 I COS a3 0 0 0 0 cosa3 0 0 0 0
y 0 sin~ sin 0:)
0 0 0 0 0 1 1 0 0 F,
V x 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0
$Iika 8..5. OpSti obIik reiClkastog nosaCa
y 0 0 -I -
Prvs ~royjerimlUll!. 'ednaCine 8. ',,,,,""'_~ 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0
x
~4eSeaa~"SactapO;';vimo
COlla]
VI 0 0 -I 0 0 0 0 0 0 0 -I
(9 "26- Y 0 0 - sin a 3 0 0 0 0 -I 0 -
0 0 0
~~,~OteZe':ZllcaJe1t'teSetkastl~n
l:F,-O l:e;-O l:M-O)=>F"F B i I'nJ,jz.koiih~reakcijeuoslonci- Tabela 8.1. Projekcije siluna osel: iy
~ Posto Sil site U osloncima A i B (FA, FBy i Fsy) poznate,~-uslove~ Na osnovu tabele 8.1. vrlo bao mozemo postavitijednaeine iz kojih izraeunava-
11 vnoteZe za svaki ev~r ponaosob-:-za~mil!l!l P,Ql'~'!U:::-'Wi;~q;;8me-- mo sile u stapovirna Ova metoda odredivanja sila u resetkastom nosa"::u rijetko se
i'
primjenjuje. NajeesCe se primjenjuje graficka metoda odredivanja sila u stapovima
"
:!

c.
~YP2t~ ,~ -, 7. -- - '':" ~Hl iz;g},UlJ~V,ap2, l.~ ~epoznatih~ u

stapovln:a: _K:0d,~~~.i~"PJ~Q~vimo sile _~"sta~'.:~a>.AJ:..~~Ce~~ti rdetkastog nosaea, pa zbog toga prollCimO tu metodu.
-(tfli~;mo$iA~~ ppi?~a iIi, ~ije. N~ prikazanaje analiza svm cvorova.
""""""", '-,-;,- .-,,',,- '"c,,' -.-",-,-,,,,..,."t-,,,,,(,,,,,,,,_r"'-""""'I1"''''''''N-''''7'';;C'')_'''''''0""""",.,_~,=,:_~....~~

j
F,
F; Fj n~ 83. GRAFICKI NACIN ODREDIVANJASILA U STAPOVIMA
! II Sl S2, IV
Ii a~ - RECIPROCNI PLAN SILA
i "S, 1s,
Da bismo lakSe objasnili ovu metodu odredivanja sila u ~tapovima resetkastog
s,
i nosaea, razrnotrimo isti primjer kao u prethodnom poglavlju sa (stika 8.7.) silarna
PI = 3F i F2 = 6F. Ako postavimo uslove ravnoteZe za cijelu feSetkasti nosac, dobit
Ij. F~
1'"
cerno daje:
I l:Fr~O FI-FBr~O
Slika 8.(]. Pn-mjer za odredivan)c sila u rcielki metadom tvoTOva
Iednacine ravnoteze za cvorove 1, ITj:tr su: l:Fy~O -FA -FBy + F, ~ 0
evorl Fx=O SIc6s'~I+S6=O l: MA ~ 0 FI . 1+ F, . 21- FBy . 31 ~ O. (8.4.)
Fy=O -FA -SI sinal =0 lzracunat Cerno reakcije FA = F, FRy = SF i FBx = 3Fu osloncima. To smo mogli
Cvoril Lf"x=O -SIcosCtl+S2+Fl=O napraviti i pomoeu plana sila i veriinog poligona.
'i., Fy = 0 SI sin Ctl + S7 = 0
1i Cvo?(f ~ 'i., Fx = 0 - \ . cos et3 - S4 --- FSx= 0
1:, f~ = 0 -S3 sin Ct} -FSy= 0 (8.3.)
I
i 208 209
 F, Odredivanje karaktera sile (to jest da Ii je u stapu istezanje ili pritisak) prikazano je
F, n 2 III na slid 8.10.

9
smisao

'Obil""iG IV
, ,
I

Stika g,7. Primjer za odredivanje sila u rcie/kaslom

V

fIOSQCu
4
F",
grafickom metadom
F",
n
~S+F_~~~~~__ '+S~
. Jl
cvorI cvor II Slika 8.10. Natin odredivQlIja smisla sila U $tapovima
s,

, F. .1
Ramotrimo Ii sve planove sila, vidjet Cerno da se i u svakom planu sila koji ima vczu
preko jednog stapa pojavljuje ista sila iIi sileo ali suprotnog smjera. PoveZemo Ii za svaki
evOf sile preko odgovarajucih stapova, dobit Cerno dijagram prikazan na slici 8.11.
F,
uF ",-1L
10/11/11
Stika 8.8. Prikaz grojic/wg rjcienja mSe!krufog nosaca odvvjeno po C'vorovima Cvor I j tvor [[
Prema slici 8.8. slijedi da svaki poligon 5i1a i plan sila odgovarajuce fcietke imaju 1sti l{ II 2
broj linija,jer svakoj liniji u jednom planu sila odgovara paralelna linija u drugom planu
(prirnjer sile SI U Cyoru I i II). Zbog toga za takve dvije figure kaZemo da su reciproenc. 3
9
Taj zajedniCki plan sila, zovemo reciproeni plan 5i1a iIi Cremonin plan sila, odnosno
MaxweUov plan sila. Uvijek kreeeffio Oct onoga cvora gdje su samo nepoznate sile u dva IV
5 V 4
stapa, npr. evor 1, a zatim prelazimo na pravcima till nepomatih sila mozerno zatvoriti ~ F" Cremona phm
poligon sila. Na taj nacin iduCi od cvora do cvora obilazimo cijeli fdctkasti nosaC. Ovdje ~ F", ;;
je bitno napomenuti da se pri konstrukciji recipfoenog plana sila treba drZati istog smjera
"obilaienja" sila, za svaki plan sila(za svaki cvor).Ako se ne hi drlali istog smjera, dosli
'mm0
obilaienja F..
bi u situaciju da ne bi mogli zatvoriti poligon sila za odredene cvorove. Slika 8. J I. Zajednicki skup grafiCkih rjeSl!Jlja u obliku tN. Cnmloninog l ) plana sila iii reciproCflog plana sila
Radi lakSeg grafickog IjeScnja reSetkastih nosaea bitno je uoeiti u kojim su stapovima Broj stapa 1 2 3 4 5 6 7 8 9
sile jednake nuli. Neki primjeri, karla su site u stapovima jednake nuh, dati su naslici 8.9. Isle<-.anje +34 +S5 +36 +S1 0

r7r
Pritisak -S, -.s, -S, -.s, 0

Taheia 8.2. Sile u itapovima

,D
Prilikom crtanja Cremoninog plana sila treba se drZati OVID pravila:
a) Vanjske sile treba nanizati u zatvoreni poligon sila onim redom kako su one JXlsta-
vljene, obilaze6i resetku bilo u smjeru kazaljke na satu iii obrnuto i pazeei na redosljed.
b) Potpuno isto prethodnom pravilu istim redom, to jest smislom obilaZeJ1ia treba

~-o
sastavijati i sile koje djeluju na svaki ev~r, pri tome treba paziti da su vanjske sile u
/ s- planu poloz.aja uvijek izvan resetke.

/to d. e.
Rezultati se oeitavaju iz dijagrnma slib 8.11. a zatim se unose u tabelu (primjer
tabela 82}

Stika &.9. Prirujeri kada su sUe u stapo.1'majednake nuli I) Luigi Cremona, itaiijanski matematicru-, ! 810-1903

210 211
 8.4. CULMANNOVA METODA ODREDlVANJA SILA U STAPOVIMA Pravce utvrdenih sila odredujemo obilaze6i konturu Culmanova Cetverougaonika u
RESETKASTOG NOSACA - METODA PRESJEKA smjeru rezultante F/ .

Culmanova metoda se primjenjuje kada zelimo odrediti si1e u pojedinim stapovi-

rna reSetkastog nosaca. il t1 =- 1< :.< . 8.5. RITTEROVA') METODA ODREDIVANJASILA U STAPOVIMA
RESETKASTOG NOSACA - METODA PRESJEKA
F, <
,'
i{ F,
4 VII Ritterova metoda odreOivanja sila u stapovima resetkastog nosaCa upotrebljava se
F, F, u primjerima kada felimo odrediti sile u pojedinim stapovima.

,r F,~2F
F,~F
F, F,~1,5F
S,
Razmjera:
CuhnanOy
a prava ~f' 1,
U 1,5/
l=}Omm
0 ---lL
UF-IOmm Slika 8.13. Prikaz poslupka odreiliwmja sila 11 presjeku rcledwsfog nosaea Ritterovom melodom
2
U,,~ 0, 375F

-
-( Ovom metodorn do vrijednosti sila u stapovima dolazimo postavljanjem moment
F,
S,~-2,37SF nih jednacina:
F,
Pian sila S4' ~ j ~
S, ~ -O,502F
S,~2,2F
Za evor fl
s, _
s ,/"------_____ )__ ~F
5 ---"t F, 0
S,
Ft, 0

Stika 8.12. Prikm; po.~tupka odredivanja sila u presjeku. rcietkastog Ilosata CuimanoYOm me/udom Stap 4 je ?pterecen na pritisak
Zamislimo da sma presjekli resetkasti nosac presjekom linije x-x (slika 8.12) i da ZaevorW
posmatramo ravnotefu sarno lijevog iii sarno desnog dijela fdetkastog nosaea. Svaki
Ce od dijelova biti u ravnoteZi pod djelovanjem vanjskih sila, i nepoznatrn unutraSnjih
sila u presjeenim stapovima, koje nadoknaduju djelovanje odrezanog dijela resetke.
-> ->
Lijevi diD reSetke je optereeen vanjskim silamaFI i reakcijomFA' a llilUtraSnje sile
u stapovima 54' S5 i 56 u ravnotezi SU sa tim silama. Napornenirno da reakcije FA i FB
rdietkastog nosaea kao cjeline odredujemo na pomat nacin (iii pomoeu jednacina Stap 6 je optereecn na istezanje.
ravnoteze E Fx = 0, 1: Fy = 0 i L M =0 iii pornoeu veriinog poligona sila). SlijedeCi
korakje odredivanje rezuhante F/ vanjskih sila lijevog clijcla reSetkastog nosaca (vidi
sliku 8.12.) po pravcu, velicini i s~jeru. Ovim smo sveli zadatak na rastavlj~je poz~
nate sile u tri pravca (to jest u pravcu stapova). Veli6inu sila odredujemo iz poligona
sila pOilloeU rezultante F/ i Culmanovc linije na nacil1 kako je pokazano u slici &,12. 2) A. Riuer, p[Qfcsor matematike u Acltenu (\826-!908)

2\2 213
 Za cvorIf"
cvor I cvor II cvorill cvor IV cvorY
L MI~O y

~
y
s,

+
F J 1- S51J2 - S6 1 = 0 71,6" Y s., S,
45"
S FJI- S 6 1 -O,5.02F 266"
5 =.J2i S, 45" F, S;
x F,u , S7

S, S, S, S, F, FAY
stap je optere6en na pritisak:
Vidirno da se pri odredival1iu sila u stapovima Ritterovom metodom presjek polaie
Stika uz analitiCku metodu odredivanja sila u lapOvima. mdatka 8.1.
kroz resetku tako da ne presijeca vise od tri stapa. Sjeciste dva stapa odreduje momen-
evorl
taIni pol za odredivanje site u trcCeID stapu.
tan a. 0,50
;::;0 a = 26,6
L:Fy=O +Sl "cos71,6-FJ -sin45::;::0
RijeSeni zadaci iz poglavlja 8 sin 45
S - F . 223,6kN
Zadatak 8.1. I - I cos71,60
+S2 -Sj"sin71,6-F,cos45=O
Za resetkasti nosac prikazan na slici i dato optereecnje potrebno je:
a) analitickom metodom Cvorova odrediti sHe u stapovima., S2 = 282,8kN.
b) grafickom metodom odrediti sile u stapovima reciproenim planom sila.
F J ~ 100kN evor 1]

F2 ~300kN LF,~O S6 -S2 sin45=0; S6 =200kN

LF,~O -S3 S2"cos45+F2=O, S3=IOOkN.

.1
F, -S5 -cos45+S 3 +SI -cos26,6=O
S, = 424,3kN
-S4 + S5 -5in45 +SI sin 26,6 =0
S4 =400kN.

evorlV
LF,~O -S7+SScos45=0; S7~300kN
LF,~O FB -S6 -S,sin45=0;FB =500kN.
CvorV
Slika uz zadatak 8.1.
LF,~O S,c:FAx =0; FAx =300kN
LF,~O S4 -FAy =0; FAy ~400kN.
.J a) Analiticka metoda odredivanja sila stapovima
Broj stapa 4 6 7
Provjerimo prvo da li je nosac upolrebljiv kao resetka s ~ 2n - 3 "'" 7 ~ '2 . 5 - 3 "'" 1 2 3 5

0 staticki odredenoj reseW. Oslobodimo svaki cvor i postavllno

:::::> 7 = 7. Radi se ISU,
(ki'.~
Istezanje
Pritisak
223,6 -
282,8
100 400
424,3 100
300

jednacinc ravnotcZe iz kojih Cerno izracunati sile U stapovima.

214 215
 b) Graficka metoda odredivanja sila u stapovirna
Rjdenje:
a) Posto se mdi 0 simetricnom optere6enju
FI +F, +F3 4+8+4 8""
FA =FB 2 2 w
FB
3. F.B F,( b) Cremona plan
F, 4
5. ill 4 V is
IV 5 u ~ 10kN
F Imm
7 3 4

Sllka gralltkog Ijcieoja zadatka 8.1. odvOjetlO po Cvoiuvima

tF.~'~~----~~~fiS
A. 5.B Razmjere:
Gjer obiluicnja , is f F, F, U ~ 1,25m
I L 10mm
F,
2

III IT
, F, plan sila
Stika Cremona pllUla sUa zadatka 8.2.
5kN
UF~ 10mm
F,
5
F, 4 Sile u fur,povima (kN)
4 6 Broj stapova Istezanje Pritisak

V. I 106
7 IV 2 8,98
, U ~ 10kN
F, F, d 7 F Imm 3 4,00
4 89& -
CREMONA- plan sila za zadatak 8.1. 5 106

Rjesenja su prikazana tabelamo za sile u stapovima c) Culrnannova metoda

Zadatak 8.2. s,
ReSetka na she! optereeena je silama F} = F3 = 4kN i Pi = 8kN, potrebno Je odrediti: s,
a) si1e u osloncima A i B, s. F,
b) sile u stapovima i C, B C,--''''"
c) sile u stapovima 2, 3 i 5 Culmarmovom i Ritterovom metodom. FB F,
L=3.5 m
hi =O,4m Slika uz Culmannovu metodu u zadatku 8.2.
h2~O,8 m
Ritterova metoda
iI;l RiUerova metoda

Ii 3
Ii 5
Ii A'.' "'---2 4
Ii B
F,
! L 4--""::-,+. IV
!
I Slika uz zadatak 8.2. l<--_ _-"-"--_ _-+f<--_ _-",,12'-_ _.t FB
F
! Slika uz Ritterovu metodu u zadatku 8.2.

216
217
 1 1 Zadatak 8.3
:E M(UI) "" 0 =Fa "2"-F3T - S2 12
Za re.setkasti nosac prilcazan na slici, a opterecen silom F = 6 kN potrebuo je:
(FB-F3)!
S2""---U;- a) odrediti reakcije U osloncima,
b) odrediti sile u stapovima i
Izracunavanje 12
c) Culmarmovom metodom odrediti sHe u stapovima 2, 3, 4 i Ritterovom metodom
a "'- arctan 2h j = arctan 20,4 m = 12 g8 sile U stapovima 6, 7, i 8.
1 3,5m'
f.\ = arctan (2h1+ h1) = arctan 2< 1,2 m = 3444"
I 3,5m'
y"" f.\ - 0: ""34,44" - 12,88" = 21,56"

Sl""~tt)\ (h\+ h';/ =~ (I, 75 ml+ (1,2 ro)l

S!=2,122m
/2 = sin Y '" 2,122 ill 'Sin 21,560,7799 ill
Slika uz izrncunavanje dutine 12
(8kN 4kN)-.3,5 m .
S2" 2.0,7799m +9,8976kN(IStez)
Slika uz zadatak: 8.3.
1 1
tM(U) =0 =FB ' 2-F~2-S515 RjeSenje:
4F 4
a) FA =FB =T="2=12kN.

b)
Cremona plan
Izraeunavanje 15

s, F

F
(4kN - Sk}') 3,5 m ._
85 - 2-0,6598 m lO,6IkN{pntlSak)
5 4 II F
M(l) =0 =Fsl-F31+S3t+Ssi(,
(F3 - F g)l - 8 51(,
Slika lIZ ixraeunavanje duiine 15
-,F
1
1:S3
,- Slika Cremona plana sUa u zadatku 8.3.

6kN Broj stapova lstezanje Pritisak

UF = IOmm 1 232
2 189
izracunavanje I/; I, 3 4,69
U = 2,5m 4 194
16 = I sin f3 '" 3,5 m-sin 34,44 0 "" 1,979 m !. lOmm 5 105
6 10
S3
-4kN-3,5m ( 1O.61kN) 1,97901
!,75 m -- 4 kN (istez)
,
7 10,5
~'194

469
Slika lIZ izraCunavanje dui!na 16 9
10 189
U l---i2

219
218
 c) Culmannov postupak

2
Su =3,2016 m
p S, 1,2806m
"Cp " s, F p:;;;; arctan- ::::: arctan 21,80
o Sll 3,2016m
17 = 2S ll sinp = 2, 3,2016m' sin 21,80 = 2.387m
2

S7 6kN, 2,5m + IOkN ,1m 10 51kN (' )

=+, lstez
2,378m

L: = FR( ~+IF )- ~ (~+ IF )- FIF +S,S,

Slik3 uz c..'ulmannoVll metodu u zadatku 8.3.

, I F I I
LM(IV)=O=FR - - - - - F - - S 6(l1, -11 2 )
(~-FB H+IF )+FIF
, 2 22 4 S,
S9
I I I
FB--F--F- Izracunavanje iF
_ 2 4 4 (FR - F)I
S6 -
h, 'h2 2(h, -h 2 ) IF = 3 9 si~ a::;: 1,2806m sin38,66 = O,8m
6kN ,10m , (3kN -12kN), (2,5m + 0,8) + 6kN a,8m
S6 = 2,3 IOkN (ISte2) S,
1,2806m
I S8 =-19,44kN (pritisak)
L M(VU) = 0 = F '4+ S6 h2 -S7 h7
I
Siika uz ritterovu ro<:todu u zadatku 83. F - + S6 lt 2
S7 = ~4,-:-_ _ Zadaci za rjcsavanje iz poglavalja 8
17
Zadatak 8.4. Zadatak 8.5.
F= 30,0 kN F,"FB=5kN
IV
h, 1= 5,Om F," 10kN
a :::: arctan -
2' :=
2m
arctan--
[I = 1,2 m
I 2,5m [2"'" 1 m
4

.Izc A
___4._-_ 11m
S, 1,2806m 2
cos a. cos 38,66

Slika lIZ izrac.unavanje duline I

Slika uz z:adatak 8.4. SUka uz =datak 8.5.

220
221
Zadatak 8.6. Zadatak 8.7. Zadatak 8.12. Zadatak 8.13.
F,~lOkN F.~6,OkN F,~ 1,5 kN F~3,OkN

F,~12kN F,~2,OkN 1~4m

F,~ IO,OkN
II = 1,8 m F,.17 kN t. ~2,O m
12=0,9 m F,~5,0 kN 1,~0,6m
1,~2m 1,.1,2m
iz ",,1,5m
i3 ""O,Sm ....__''-._---;~"
F... 1".
B 6 F,
7

Slika uz zadatak 8.6. Stika uz zadatak &.7.

Zadatak 8.9. Stika uz zadatak 8.12. Slita uz zadatak 8.13.

Zadatak 8.8.
F~ 800kN F.~6,OkN Zadatak 8.14. Zadatak 8.15.
a = 1,0 m F,-lOkN F 2,OkN F2,OkN
F ,-9,0 kN F,=3,OkN I, =4,0 m
a a 1,5a F F, IS,OkN F, 2 1. I, ~2,O m i1 =1,Om
It =3,0 m I,~ 1,0 m i)=3,Om
6
2
[1=0,8 m -'"

3 x llll=ll
1}=2,Sm
"
-~~~~==['='==;;~
F,

Stika uz zadatak 8.8. Slika uz zadatak 8.9.

Zadatak 8.10. Zadatak 8.11.

A
F~50,OkN F2kN
1~3,Om 11 ",,5 m Stika uz zadatak 8.14. Slika uz zadatak &.15.
1,-2 m
13 ",,3 m
14'" 1 m Zadatak 8.16.
F,-3,OkN
10 4 7
F -" F F,. 5,0 kN
11 =5,0 m 6 7

12 ",1,5 m
F I.

SItka uzzadatak 8.16.

Slika uz zadatak 8.! O. Slika uz zadatak 8.11.

222 223
 :::; ~"'N -"'N II ~
.- g-"""it
~
II II ~ II
--~
u, ~o S" Vl

..
~

;!~~
-
~

~
.0",.
~ ~E 5'
~
~
"~ ~
~ ;-.l

~
00
'"
1
00

;0
" '"

'" ~"'N
II ~I ~
--"
~o 0\
0
ft
",.

i'. '1 ttl ~ ?'

?O

~
~
~

l
00
~I / I...... !~

;;
,.,11/ I.

Rjdenje zadataka 8.4. - 8.19.

ZADACI
SILE U STAPOVlMAlZRAZENE U tkN)
STAP
8A. 8.5. 8.6. 8.7, 8.8. 8.9, 8.10. 8.IL 8.12. 8.13, 8.14. 8.15, 8.16. 8,17. 8.18. 8.19,
1 +20,0 +15,3 +14,14 -34,0 +2000 -58,2 +100 2,24 +3,5- 0 +4,47 +33,6 -2,784 -154 +226 -10,0
2 -28,3 -16,1 -10,0 +38,0 -2828 +56,3 -86,6 +1,0 3,81 +3,0 -4,0 --34,6 -5,916 +1,2 -320 +14,1
3 '~30,O -12,0 -14,14 +5,0 +2000 0 0 -1,12 -4,95 -3,0 +0,9 -47,5 --3,40 +51 -160 -5,0
4 -10,0 +22,0 +20,0 -34,0 -2000 -58,2 +100 0 +2,0 0 +5,6 +33,6 0 -115 +160 -15,0
5 -14,1 +2,29 +28,28 -17,5 -1l,31 +33,4 +70,7 -1,12 -3,91 +4,24 -2,9 -54,8 +3,0 -77 -453 +7,0
6 +10,0 +27,7 -40,0 f.54,3 +2800 -2,67 -136,6 -136,6 -3,91 -6,0 -5,03 - -1,6 - -480 -5,0
7 +10 6,14 +14,14 +31,21 '0 -7,86 0 +1,5 +1,75 0 0 -- +2,78 +226 10,0
8 - - - - "'2800 -27,7 -14,1 +0,5 - 0 -
-
+2,5 - -320 +14,1
9 - - - - -3960 -3,43 +}O,O +2,24 - 0 - +5,92 - -160 -5,0
]0 0 - - 3,0 -- - -
11 -- - - - -6,0 -- - - 0 - - - - --
-- I -
- - - - - - - - - -
12
13 - - I - = I - - - - -
0
--4,24 - - - -

N
1:;;
 9.1. UVOD
Pretpostavimo da imamo jednu trouglastu ploCo cija je teiina F G Kao 5tO je

:
I
I
t
A

Stika 9_1 Objeieno. laura trougfnsta ploi!a u rawlo/cinom poloiaju putem nUi poJumtje pravac djeJovaFlja fdine

Sjecistem till pravaca definim se taCh 5 koja se nazi",) [aitle tije1a, znaCl kfoz
tacku S uvijek pro1azi pravac rezultirajuceg djelovanja tezine tijela.

9.2. TEZISTE TlJELA

9.2.1. TeZine nehomogenih tijela
Pretpostavirno cia imarno jedno kruto tijelo (nehomogeno y -:;t:. const.) prikazano ua
,slici 9.2. Nadalje~mo da smo tijelo podijelili ua bezbroj elemcntamih masa &no
!ia svaku clemcntarnu rnasu &n d)ciulC elementaqia teina"f::!:c-
Pravac i smjecdjelovanja tih gila je poznat, jer je to pravac Zemljina poluprccnika.
 9.2.2. TeZiste homogenih tijela
y

,Pretpostavimo da imarno homogen~iielo Ci~S!cifiCna g;ustin~l.p_=_ costanta

Jx.p.dV pJxdV JXdV

x - .
~IL_~._E.....-~_".

Koordinate tezista homogenih tije1a su

~

,
Xs = ~
V
JXdV Y "~ JydV
'SV-=~3V
Z= ~ JzdV. (9.8 )
",,.,0;; _ _ _

S\ika 9.2. Prt/r;az djelovanja efementamih tei{na cestica 1wje sae.jry"avaju tijelo
su date u tabe\i 9.1.
Prikazani se rimjer svodi TIa prostomi sistern sila ko"c .~
~~ezultanta tm
sila- se odr UJC 0 Z If SVI elementamih sila !;,Fa.
Forma tijela 'klrumeu V Koordinata
teiistayo
Analiticko odrootvanje poloZaja te'.lista jednQstavTIa je primjena momenlnQg pra~la,
Kocka
to.j~~momentxezultante jednakje sumi momenta kornponenata tc iste rezultante. Valjak
Postavimo moment za z-osu Prizma

x\.FG +x,'FG + ... +FG ~xs-FG (9.1.)

I , "
R~l~~ie iednaka __ ~_
FG ~ b.F"G, +_b.F"--'CGL'+_.._+_~~G_"~_l:_ b.F"..'2:.-.---- (9.2.)
Na: osnovu Njuti10vo~.a"::.m-,-.g-j ednacrnuo(-9:-l-.1-ffiezerno-napisati-u-obhlru Kupa
<: .... ~
Piramida
)i!SX1&n, +~.+t-~-r.x"Am.l~"S.m"/rC~- (9.3.)
~i !).n}i,:::~J!~I~.s_, ___ ~~_~~-.---- V=A/ h
Y(I"'T

m ~_l:Amr . . ................ (9.4.)

Aka .'>ep~rr;o dajejntegFirarr.re-Ptoces_'-s~~~ja- illfinitezimalnih velicina, to
mQ7~illQj,.J.Qllejzraze_napisatiu~ti.tooecorfornu:- - .
Polulopta

J xdm = x :.J!l_
~ m-~ld;~ (9.5.) yo"'t r

Loptin
isjeCak
(9.6)
yo= 3;(1 + cos 0:)

odnosno h)
-------_._-
(9.7)

228 229
 EJernentama masa ~li~lica na slici 9.3. je
Tu!" ~~dV~.. p..sdA. - ..
piramida
~P ..~_9:;3J _i _s,__~ 0Jnst.
""~.. sA. . (9.10.)
\(~1-~~a
."
0 jedDaCjnama~U..}-koordinateq;u:i12~zane ploee ce iznositi:
----,---~-.---.----

Jxp.sdA ps JXdA I
_ xs~. . p.A- ... : ... p.sA k Jx4cL_
Tupa
kupa
Xs = ~A .. JXdA s ::::___-.!
,_~,,_. ___ .'. ___Y~_.".,, .4___JydA; __ A ___ Iza.:1_~:
~ ______________Z.~s__ ..=..!:.. _~ __ (9.1 L)

h R2+2R_r2+3r Za razlicite geometrijske forme povrS'ina koordinate tezista su date u tabeli 9.2.
YO=4" ?+R2.r+rl
Forma tijela Povclina A KooroiData
tezitayo

Prnvougaonik
Kuglin Kvrulmt
odsjeeak Pamlelogram
Room b
Yo"'"T
3(2r-hl
Yo = 4(3r - h)

Tlougao

Tabela 9.1. Koordinate leiiila za razliCilegeomelrijskejorme lije/a

Yo= ~
Ukoliko_j~ __yffi~ tijela pove:zanih u jednli cjelinu tada su koordinate .lezista date
jednaCinama: - --=""'~--'--.--~~~~ -. "-~-'~"'''- -~:.-;:--=:..".,.~

~:XF LyF L zF
xs~ LV,;_~s=~)/, ; zs", L'.v, (99.)
Trapcz
9.3. TEZISTE POVRSINE
~fetpostavimQ da imaUlQ iednu plocu konstantne debtjine s koja je napravljena od._
homogenog materijala lao sto je prikazano na sliciJLk
y

Polukmg

~------------+x
,
Stika 9.3. Prikaz ploce i njene geometrije U odrwivanju teiilta

230
231
 y

Cetvrtina kruga

A=1I:t Yo""O,600r

o
Slika 9.4. Geometri./a II ooreai"anju teii$ta lini.fe
Masa isjeeka je:
dm~p.dV~p.A.dl (9.13.)
odnosno ukupna masa
m=p.A-l.
Koordinatu tdista linija dobit eemo kao u prethodnim slucajevima na osnovu
momentnog pravi}a:
IxpAdl pAJxdl
: JXdl
fAI pAl

1
KruZni isjeCak x s =!I JXdl'' YS = I
I
fydl'' Zs =-/ Jfzdl (9.14.)

Za razliCite geometrijske fonne linija koordinate tezista su date u tabcli 9.3.

2 rs
Yo"'TT

Tabela 9.2. Koordinate IciiSttJ za razliCite geometrijske ftmne pawlinG

UkQJik{):je_v~~povrSina povezano u jednu cjelinu, tada su koordinate te:lista date

r~Jji~~~irn ie4~!.~~ma:- --".-~"'_, ~; _____ ---:-----________ _
.- ~--'"

(9.12.)

9.4. TEZISTE LINIJA

-.Ne~ednu liniju koja ie napravljena od homogenog materija1u ~

neka je konstantoog popreeuog presjeka i ukupue duiine l. (Vidi sliku 9.4.).
'------ .

232
 'J
\1

polovina kruZnog
loti<a
(9.18.)
Uvrs:tavanjem izraza (9.18.) u (9.17.) dobivamo velicinu povrSme koja nastaje roti-
ranjemJinije oko-Use'\1i:iije:
, A = 2n Xs (9.19.)
S'
gdje je : Ij!~jJLkoja,x()tira~ XS',-,koordinata,tcliSta .linije.
,,",e-"--
Yo ""O.900-r
_~~_~_r.:ug~_g~ppus-:Guldin(lva, tcorcma
, '

"S
Yo "'-b-

1abela 9.3. Koordina/e leiisla za razliCfle goom.elnjske tonne linija

&Q_Je.-l.in.ij.a sastavljena cd vise geometriiskib fonni linija, tada su koordinate
t~~~~!_~ ~~~j~~.~(inilllli1~____ ~ --~~
2;X,t 2: yJ , 2: z,t
xs=~; Ys=~ zs~~ (9.15.)

Stika 9.6. GeometnJa povrline froja rotira

9.5. PAPPUS - GULDINOVA'j TEOREMA
&vije F'apptl&i!,Jdjnp"p. hil8;Cltlt fOhIfutitiijO povisiua i zapremt~~U Pri}ikom rotir~p.j~_P9y_~,i;!!!.g1~;U~~_~_.Ywj~" pOYciina,ce..tinitLtijelo, '-
,llJ~>..9QnosnQ p","'in~_~- Etemeutarna povrSina M ciniti ce elementamu zapreminu.
a) rrva Pappus-Guldinova teorema' <-~-~"'.~ .. ----- . li.V="2ft' '-'x'-- M.
(9.20.)
J~~U2?stavimo da imarno jednll profillliL\.iniju (stika 9.5.) koja rotira aka ose Slumnw.jem,.elementarnm z~mr,~i:r~~, ~obiv<l:Il10 yeliCinu,zaprernine 'tijela koje je
simetrije. Pnhkom rotuariTa linija ce opisati povciinu. nastalo rotiranjem pomenute povciine (vi~i ;(iktI~9.'6J" '- -" . . --
Uzmimo elementamu liniju strine I:lIJmja
~-~--~-~""~v';;i:-;V: 2~~2~~ xM .. " (9.2 L)
l#ilikorn rotiramaopisJ'ie gtGm~H~vr&inu Vode?iI~~!l'1. o_izr~in;~: u---poglavlju--93., izraz za' zapreminu (9.21.)_ maze se
44 ?~. xd1L.. (9.16.) "napisati ~ slijedeeem obtiku:
Ukoliko izvrSimo sumiranje svih elemen- .-=-"'-~ . V= 2rcA . Xs. (9.22.)
S:::::_-7'~
tamih povrina, dobit cerna povrSinu koju gdje je A-povrSina koja rotira Xs - koordinata teZlsti povrSine.
nacini profilna linija prilikom rotacije.

9.6. STAllILNOST RAVNOTEZE

---
Stika 9.5_ Geomelrijalini/e fro]e rolira ~note7a ma~ sistema je stabilna, ako se prj dmu;..)ljns maig m izvnueniu
iz ravnote~pQIQ7.aja sistem tezl vrahh u ravnoteini poloiaj (slika 9.7.).
\) Paul Guldin pmfeoor u Seeu i Gracu, 1577. 1643.

234
235
 r- Za objasnjavanje stabilnosti ravnoteie moze se uzeti sila teie (primjer: teska lopta
na povriini) slika 9.7., 9.8. i 9.9. Uopceno govoreci, aka se pri malom otklonu
poduprt~K~ij.~~ili..sistemft;1xpoloZaja Iav n6te~t02iS~~ ra" noteza je stab)Jria,-~
a'~~JeZiSte..spuSta~~a...A.ko teiiste ostaje na prethodnom
nivou ravnotcZa je indiferentna. <?vo su takozvani Torieelijevi principi.
's :!
f

," G/:
,
, ,
"
l
,,, ,,,
.... -,~S
"
Stabilnost na prevrtanje definira se preko zadriavajuceg momenta i momenta pre-
vrtanja. Odnos zadriavajueeg momenta (stabilizirajuceg momenta) i momenta prevr-
taoja naziva se koeficijent stabilnosti na prevrtanje.
j?a bismo to objasniti pretpostavimo da imamo jedno tijelo teiine G na koje djelu-
Je!:~~~~---~-~- " '--'
Slika 9.7. 5mbilna ravnoteta

~W:Qt:7a ffiate~alHQg gi:t:m.a J@ . 9@StaB~~~ . se pO dQy"Qljno ma:o~

~ izvoderyl! !7 ravnotewog pelezaJfi. ta.rststerrrtezrudaiji~~_~olozaJ
(slika 9,8,),

,, --
'~,,,

,
\
r
,'S' "' ,
, ' d,,
"-+>' ,,
0;: \
Slika 9.10. Siubilnostnaprevrtunje

~"
, MOment preyrt(mja
~

F, '
, ",,
, , -'
~
,
Slika 9.S. Nestabilna ravnoreia (9.24,)

Jjkoliko sjstem ne poh~'YjsooHtletlciju pvtllalk'a11pwotyimt-r3vnotdnj poloi:aj niti Koeficijent stabilnosti

u~aljenje ad njega, ravnot~~a se nMiXfLindiferentna (stika 9.9.).
(9.25,)

Ako je Us = 1 tada je G . b = F . a tada rezultanta sile prevrtanja i tezine tijela 0,

'-"prok~i kroz tackuK'~kO'Ko.JeSevI=S-i-prevrtanje. Sto je tacIci""Blj'ITZa'tackl..:4, to jekoefi-
,:"ccijentstabilnostimrprevrtanjeus ;>', LKlfJeQa::zI~e.qllpr.1-tadiJekoefi
cijenL~_tabilnosti~Us < Li doc,i ,9,y ,do p[ev~nja tijela.
- -" ' -~-'=~==-."'='-"-

,Jdyj~!, da bi ,tijelo ~ilo st~.I?i.4t0 (cia n~o_ti doSlo do pr:vrtanj~), mora biti ispunjen
uvjet: " -, ." ~-=-=-.=~" "-.,--<-,",, "

2: M
us~ 2:Ms >L
Slika 9.9. lndiferenta ravnoteia P'

236 237
 Rjeseni zadaci iz poglavlja 9
b) Za drugi profil na potpuno identican nacin doci cerno do koordinate teZista:

Zadatak 9.1. 1); I, ~2a x 1-

-0 1
Yl ::::2'a
Za profile prikazane na skici potrebno je pronaCi koordinate tezista pod prct- 2);12~2a x2~0 Yz~O
postavkom da jc (t a).
2
3) ; 13 ~ ~"
,...... X3= 0 Y3=a + -; a .

Zbog simetrije Xs = 0

iLX 1. a .14 a .1 ~I.f--2",a!--+l.l

Ys
_ YIII -+ Yz l 2 -+ Y)3
---------=-~a.
[\+1 2 +1 3
3 +n
4+1t

@
Slika uz zadatak 9.1. Zadatak 9.2.

PronaCi koordinate teZista pola kruine linije kao 5tO je prikazano na slid.
Analiticko rjeScnje:
y
Izdijelimo posmatrane profite na tri linije tako da svakoj poznajemo koordinate
tezlsta leao sto je prikazano na donjoj skici:
s
y1

{IL.
Y,

s,
o
, s , Stika uz zadatak 9.2.
S,

2 S2 X
RjeSenje:
Slika uz ana\iticko rjeienje zadatka 9.1.
Zbog simetricnosti kruZue linije Xs = 0, potrebno je sarno izracunati Ys .
a) za podijeljene linije vrijedi: Vodeci raCLUla 0 9.4. imamo daje:

1): i! ~a Xl =0 y! =a/2
2): 12 =a x 2 =a12 Y2 =0
r;::- a a
3);13~,2a x3~32 Y3~2' y

Sa slike vidimo da je:

Koordinate teiista Ce iznositi:
dl~ r d'f'
y""rsin1p
1= nr.

o
Slika lIZ analiticko rjeSenje zadataka 9.2.

238
239
 H{O x=R y=H
Ys =~
nt
Jrsincp-rdq> 2 H 1 2
H=kR =>k=-=>V=-nR H
o R' 2
180"
Ys := ~ Jr2 sintpdqJ nH 3
k2
nt 0 Ys
PoloZaj tezista: k3"H'
180~
1800
1
Ys ""~ SS1f!<Pd<po;;;;~(-coscp)
11: 0 TC I0
2, Teziste prikazanog tijela paraboloida je na y s "" ~ H .
3
Ys
Zadatak 9.4.
Zadatak 9.3. Za popreeui presjek prikazan na skici proracllllati koordinate teZisla:
Za paraboloid koji je napravljcn cd homogenog materijaia odrediti teziste:

Analiticko rjcsenje: Slika uz zadatak: 9.4.

RjeS:cnje:
2
y=::.k x
y

Ys ~~J ydV
Elementarn i volumen Sitka uz analitiCko neSenie zadatka 9A.

dV ~ n x'dy Podijelimo posmatrani presjek na dvije povrSine kao sto je prikazano na skici.

2 y _ DZ7( 55 2 n: 2
Al---~--~2376mm
x ~T
4 4
R x dZrc
222'[[ - 2
dV ~ nfdY. A2 ~---~ ---~380 lmm
Slika uz analitie:ko ljeSenje zadatka 9.]. 44
Pronadimo integral: koordinate tezista xI =0 xz= 11 mm

y n;H itH 3- Yl =0 yz=Omm

z
SydV~JyrrkdY~kJY dY~k-3- Al 'Xl +A 2 -X 2 0-380,1-11
o xS ""'--A 1 +A 2 1996 -2,095mm
H H HZ
V~ JdV ~JrrfdY=%JydY=%2 Ys
o 0

240
241
 Zadatak 9.5.
Za povrSinu prikazanu i zadanu prema slici odrediti teZiste.

Stika uz graficko ljeSenjezadatka 9.5.

Zadatak 9.6.
Slika uz zadatak: 9.4. Izraeunati vrijednost povcline koja nastaje rotacijom linije oko ose y kao sto je
prikazano na slici.
AnaUticko rjeSenje:
Iz skice slijede vrijednosti povclina i koordinata tel.ista poznatih likova:
Al = 6025 = 15 . 10 2 mm 2 Xl = 12,5 mm Yt = 30 mm
A2 ~40 25 ~ 10 102mm2 Xz ~45 mm Y2~47,5 mm

A) =40 -25=4 102 mm2 X3 = 70 mm Y3 =40mm.

Zbog prakticnosti proraCun mozemo prikazati tabelamo.
A,,(mm 3) A".x,,(mtn l A,,_Y,,(mm 3}
, IS _10 2
x,.(mm)
12,5
Y,,(mm)
30 18,8- 10]
)

4S _10 3
2 to-\02 45 47,5 45-\0 3 47,S_10 3 Stika uz zadatak 9.6.

3 4 _\02 70 40 28_10) 16 "10 1 Analiticko rjesenje:

t 29-10 2 1: 91,S-10 l 108,5 _10 3 R . 120 mm

Sada mozemo definirati koordinate tezlsta: A< I, --

XS=~An'Xll =91.8~=316mm I. x, 1z slikc slijede vrijednosti duiina i koordinata
cos 45" tezista poznatih linija
A" 29 10' '
"" x, I, ~ 0,09m x, ~ O,04Sm
Ys =~.An -X'I =108,5_~=37,4mm.
2
All 29-10
I-- 12~iJ2~0,03142m
Graficko rjesenje:
~
I,
X2 = l2 + x02 cos 45 = 0,09 + 0,9003 . 0,02 . cos 45
Usvoj trno razmjeru za duimu 1Omm ~ 2mm i razmjeru za pominu l';'m Q; 1Omm I .
x 02cOS 45" .....
I,
x x2 ~ 0, 10273m.
PrikaZimo svaku povrSinu vektorski kao fiktivnu silu i na asnovu poligona ftktivnih
sila i veriznog poligona doCi cerno do presjecista rezultanti odnasno tezista. SIika uz analitiCko tjdcnje
zadatka 9.6.

242
24}
 II ~ 0,145m X3 ~ O,11m V~ V\ + V2~2"L:Ai'Xi
14 ~~,{4 ~ 0,015708m V ~ 2n(a\x\ + Ah)
V ~ 2n(0,00075 + 0,0000486)
X3 ~ cos 45 0 ~ 0,12 - 0,9003 . 0,01 . cos 45
0
R -X04 . V~ 0,000776m3 ~ 0,7766 10-3 m 3.

x3 ~ 0,1l364m.
PovrSina koja nastaje rotacijom oka ase Oy jednaka je surni povciina koje nastaju Zadatak 9.8.
rotacijom linija fl> f 2, 13 i 14 aka y ose. Priffijenimo Pappos-Guldinovu teoremu I Putnicko vozilo kre6e se po strmoj ravni nagiba u. Vozilo ima slijedeee karalcteris-
A= AI + A z + A3 + A4 =2n 'L[;" Xi tike m ~ 1200 kg, a ~ 800mm, b ~ 1500mm, c ~ 2400mm.
Koliki mora biti nagib uspona da kocficijent stabilnosti iznosi u = 1,2 ?
A ~ 2rr(llxl + 12'2 + 13x3 + 14"4)
A ~ 2,,(0,090,045 + 0,031420,10273 0,145 O,ll + 0,015708 0,11364)
A~0,1572m2

Zadatak 9.7.
Za povrlinu koja je prikazana na skid izraeunati volumen tijela koje nastaje rotaci-
jom pomenute povrSine aka y--ose a zatim tezinu tijela kaje nastaje aka se radi 0 celiku
za kojije y ~ 7,85 kp Idm2
y

<\1174
\ b
~150

SHka uz zadatak 9.8.

~
~

;~ Rjes:enje:
Koeficijent stabilnosti
i I. ~2S0

m g(c--b)cosa
Slika u:z l.adatak 9.7.
mg' a sin C1.
Analiticko rjesenje:
(2400 -1500) cos a
Us ~
87
, Sa slike vidimo da je 800.sinn . 1,2
,,
is'
A
1i 2 ~ "75
:
,,
~,
Al ~ 0,00075m2
A2 ~ 0,0006m2
xI ~ O,lm
Xl = O,OSlrn
tga
900
='-.:..:.-
SOOsinn
~094
'
.;//; ,
,,
I. x, Zadatak 9.9.
125
Brana prika.zana na slici optereeena je pritiskom vode Fv na visini hv i pritiskom
stika uz analiticko tjdellje zadatka 9.7. zemlje Fz na visini hz . Teiina brane je G na rastajanju od tacke K b.
Primjenimo II Pappos-Guldinovu teoremu za izracunavanje volumena tijela kaje nas-
Odrediti koeficijent stabilnosti na prevrtanje.
taje rotacijom povrsine aka Oy ose.

244 245
 9.16. 9.17. 9.18.
Slika uz zadatke 9.10. - 9.!8..
Rjdenja:
Slika w: Uldatak 9.9. 9.IO.xS~22,91mm 9.13.xS~ 10,08nun 9.16.xs~ 5,43mm
9.11.xS~7,84mm 9.14.xs~4,21mm 9.17.xS= 33,5rnm
Rjclenje: ys~ 1O,29mm
Moment stabilnosti iznosi: 9.12. Xs~ 7,18mm 9.15. Xs = 12,51mm 9.18. Xs ~ 1l,14mm
Ys~ 11,14mm.
a moment prevrtanja 7"adalak 9.19. - 9.28.
Mpr= LMpri'= F". hv + Fz ' h z Za presjeke prikazane na slici (povcline) izra?unati koordinate tezista:
y
koeficijent stabilnosti na prevrtanje oko ivice K je:
y

~Ms Gb
Us = "f.Mpr =Fvh,,+Fz +h z '

Zadaci za rjdavanje iz poglavlja 9

Zadalak 9.10. - 9.18.
9.19. 9.20. 9.11.
Za profile od linije prona6i koordinate tezista:

~.r'lL~
9.22. 9.23. 9.24.

9.10 9.11. 9.12

9.27. 9.18.
9.13 9.14 9.15.
SIiJ:::am: zadatke 9.19. 9.28.
246
247
 9.19. ys~ 23,77mrn 9.24.xs~ 14mm
9.20. xs~ 25,03mm RjeSenje:
Ys~ 13,08mm
9.2Lxs~ 10,94mrn 9.25. Xs ~ 5,7Omm 9.29. Xs ~ - 8,4mm 9.30.xs~ 15mm
-.--l'~=7i-F-'=<=-=--'f-:i.-,-~-6l"
Ys~21,49mm Ys~-5,34mm
,, Ys~-75,lmm Ys= 19mm
,, , ,
9.22. xs~ 1I,29mm 9.26. Xs = Omm Zs ~ _. 79,9mm zs= 15mm
Ys~20,44mm
,,
,,}+-1,6m-.:
,
9.31. Xs ~ 22,2mm 9.32. xs~I,354a
Ys~31.33mm ,, ,,
9.23. Xs ~ 17,13mm 9.27. Xs ~ Omm , , Ys~22,2mm ys=a
: :
Ys~30,77mm Ys~ 17,52mm ,,, ,,, zs=25,Omm zs=O,833a
9.28. Xs ~ - 0,07mm 9.33. Xs ~ - 8,4mm
Ys~-9,55mm Ys~2,07m
zs= 1m
Zadatak 9.29. - 9.33. Slika uz zadatak 9.33.

Za tijela prikazana na slikama izracunati koordinate teiista:

Zadatak 9.34. - 9.40.
y Primjenom Pappus-Guldinove teoreme izracunati veliCine volumena tijela koja
50 ~ nastaju rotacijom povrsina oko osa simetrija
,,

100
9.35.

Stika uz zadatak 9.29. Slika uzxadatak 9.30.

9.34.

9.37.

........)1.. 9.39.

50

Slika uz zadatak 9.31. Slika uz zadatak 9.32.

9.}8.
Slika uzzadatak 9.34. _ 9.40. 9.40.

248 249
 Rjescnja:

9.34. V ~ 460 lO'mm'

9.35. V~82,7. lO'mm'
9.36. V ~ 78,5 1()3rnm3
9.37. V ~ 1240 lO'rnm3
9.38. V ~ 70,8 . lO'rnm' 10.1. UVOD
9.39. V~41,1 103rnm 3 U dosadasr0cm izlaganju razmatraii smo idealizirane veze izmedu krutih tijela, ti.
9.40. V~ 105,5 103 rnm' pretpostavijali smo cia su dodime povciine ideatno glatke i da reakcije u tim
povrSinama djeluju okomito na te povrSine. Takva analiza nije u skladu sa realnim
uslovima, jer tijela nisu apsolutno cvrsta niti idealno glatka. U dodimim povrSinama
4a tjiela oostoje udubljenja i izboeine ka :ito je prikazano na slici 10.L_.__,------

'"

61'.
Stika 10.1. Rtalni izg/ed dodimih po"rsma dva hrapava lijekl

Sa slike 10.1. (prikazane u mikromjerilu) je ocito da ce se pojaviti otpor pri klizan~

ju jednog tijela po drugom. Uzrok nastanka otpora t[enia ~aCi se upravo postojan~
jern udubina i izboCina u dodimirn povrsinama dva tijda. Slle kOle se JavlJaJu na
.."dodimim.p.g.Y,I-sinama nazivaiu !6 Ji,lomq Mwj~ ~ffi-realnih..tij.cla. 9tpor
pn kliza..:
~ncg..1ij.ela pe arugan. ee bitl "OO~.gt8 Bid: 'J..d~Cjne yeC? i <ito ill je
Moert
.;:'eCi bro,j reei da$uvJkk,j;ada S!qlQ.jg~izanje jedne povciine po dru~
g~ujc s . Sua trenJa kojl'lje~k-SYProtn9~~IBl~~E~~I!.~!9iatlju.
P-rema naCiun j mJl'Gtl:!: gdje-se-mi,ya trenie , razl~i&~enja.
~-.

10.2. SUHO TRENJE

Suha trenje mazerno objasniti na \tdo jerinostavan oacm slijeEleetm-eksperimen-
tom Prefpostavimo-da imamo jedno tijelo tezio.e..G.koj~na jednoj hQri'lOn.taL"
noj ~noodim~~j~odioge m:aju odredenu hrapavost.

~, rtl
[] F
Slika \0.2. PriAm sUa koje. se mogu pojavili rw krutom tije/u ipodloxi
kada na njega djeluje i sila rrenja

250 251
 ->
Pre navedeno tijelo djeluje i horizontalna sUaF (s1. 10.2. ko "a se ~Gsinp+Ff1=O
poveCava adO Cnule) pa do neke vrijednostU591~.J~aknetijeto..iz.s~ (10.2.)
L[J!..~ 0 .___En_. G c'?!Lp_~.
jatnirovanja. Oslobodeno tijelo i podloga S odgovarajucim silama prikazano je na slici
[(f2. ->
lz jednacine (to.2.) i (l0.1.) slijedi da je:
Kak9 smo u pocetku poglavlja rekli, sila trenja F!J. bit ce usmjerena u suprotnom G ~n p ~ 17" c-l!..J'''-.
srnjeru s~e !i;jeli I apil::JJG{~if(b"'kfetaniu1ijeFalJslmloga, na 'tlJeT~::::_ ~li;,T'"
jel1iOi1l1alna sila Fn koja je jedoaka sili C. Sila trcnja je upravo proporcionalna nor~ Gsinp Ffl .~
~!noJ reilkClJl
__
~
P"
llZnOSt_~"~M~ - -
"..u"_~
~.. --'='--"-~-'~""'~"-'''--'"''~''-"''---''~
G cos p
=;;:

F-.n-- (to.3.)
_~_",E'}I,.?2--!k,.-,.Fii"~--~ (l0.l.)
\/l...~~"
PJ:.;,mq,J9JJl~_"da--1i.-se,tijelu kreCe7_-ili=mi-FUje;~ razlikujem!H.tijooe6c,sile;,e_ Tijeio za koie ispitu~mQJroeicijent.tmnja-(sI:-t6:-:tjOstafCeustanjum:rrovanja sve
a) sile treuja mirovanja (staticko; t-to) dok je ispunjen
b) sile trenja kretanja (kineticko; j.l-)
VetiCina I-l ujednacini (10.1.) se nazivafaktor trenja iii koeficijent trenja koji za- odnosno
visi od:
" tg Y ~_:g Po
- vrste materijala dodimih povrsina, (104.)
tgyS; flo.
- stupnja hrapavosti dodimih povrSina,
- naCina podmazivanja dodirnih povrsina,
- povrSinskom pritisku,
- brzini klizanja.
koeficijcot trenja ~ koeficijeot trenja)J.
(SlatiCki) (kineticki)
MATERlJAL
suho podmazano ,uho podmazano
celik:na~!ik 0,14...0,3 0,1 0,L.O,15 O,OLO,05
ce!ik na siv liv 0.11L.O,25 0,1 0,15 ...0,2 0,01 ..0.05
sivi Iiv na sivi liv 0,22 ...0,3 0,16 0,12 ...0,25 0,05 ...0,2
drvo nadrvo 0,4...0,7 0,16. .0,2 O,2 .. ~~ 0,04 ...0,16
drvo na metal 0,5. 0,7 0,1 0,2 ...0,5 -:---::-:-:-
O,OLO,1
-
koia iii guma na metal 0,3 .. 0,6 0,16. .0,3 0,2 ...0,4 0,12 ...0,2
tekstil na metal 0,4
guma na asfaltu 0,7 ..0,8 0,2 ... 0,6
koroiona obloga na eeliku 0,3 ...0,6 0,15 ..0,5
vjdtacki mat na sivi Iiv visok kao. koef. treuja 1.1 0,15 ...0,2 0,04. .0,8
Stika 10.3. Eksperimentalnd vdrei1ivanje koeficijenta rrenja
Tabela 10.1. Koeficijeut (faktor) trenja 1.10 i 1.1

--
'::elicma sile trenja zavisi od:
Koefkijent (faktor) trenja odreduje se eksperimentalno. Pokaiimo na koi se nacin
el;d~ell a 0 0 r u!e oe CI!en reuJa)i I -110. lJe 0 a waterijala za koje tre':" ..........,
bamo ispitati koeficijent.E9~~O taka da drugo tijelo,~gu) -- vrste materijala, .
- velicina normalnag Qriti:~ka,
"'--
mot.erno zakfetati za ugill:LYJ@93to.,je-prikazano-n~r~mougao fsve 'f.~epena h.!.,~Sli.,,,,
do granicnQg slucaja rav]JQte7:e kada tijelo poCinje da se krece niz stnnu ravan. -:'"FEi!!iIJs!ifgojLL.,
~no uslove ravnoteze za ispitano tijelo: ----~-~-__c_> ~!.::!!Eo/J!lJdrg~

252 253
 10.3. UGAOTRENJA Slijedi da postoji neka gra,llicna yriiedno~i1e.iI:enja...kada_J~_QnilJJ.:jednaCi s vn-
~4 j!dnosti u" i SYl!kQJ?l[~tl<ako~lllalOwflr~'~~L~~'""Wijednosti izbacuje posmatrano
~ Pretpostavimo da na pos~~!3QQJijela,G,djelujej0s-i horizonttrhia-s'flaF; a izmeG:u' tijelo_~stanja r:avnoteZer~M'" _c",-_ ~~_~<_*O, - "'~W~~"="~_"m~'~__ ~~__'"
" tijel~~S~_e9~~?Ji___I!~I!i_e leao sto je prikazano na sli~~ ,tQA.
Po>Pi iJ1o>jJ.
(10.IO.)
F, E~~:~
FR ~ . Ove dvije z&Misnosti(W.L)jJ.lQ,tOls11 Coulombovi l ) zakoni trenja.
F, ...--- - ----,---"".,"-,,-'''~~-".~---- '~~~~-"~"-' '"'' ~_N '~,_
___

~
G

10.4. KONUS KRETAN.JA

~~iLili\?l2. iz~~ltiraj~_.,
, ic-nOI
sIuCa" ~.. nieno' sili taj nagib rezuitante 'e naYeCi.
stika 10.4. DJelovanje sila na tljelo lcada djeluje i sila trenja na uslov rawlOteie Medutim, bez obzira gdje horizontalna sila djeluje, uvijek ce rezu lfajuca sila imati
horizontalnu komponentu suprotno usmjerenu horizontalnoj silL

__L;f?Q. G=F"
(10.5.)
<bFi~O
---S~l~e ito cia ce rezultanta d'elovan'a J-~ ga tyelo,.biti.~gnuta.,pod
uglom PQ' Ugao Po nagiba rezu tirajuce site naziva se ugao statickog trenja.
- - - ---
Iz slike 10.4. slijedi daje:...

(10.6.)

Slika 10.5. h;gleda konusa u oS[Qbodenom tijelu

ad flje-gave podloge
~eliCina ~oja sr:,!!~"!:i'!,~~~tSlq._tiCkoi-~~;;;Po.- ,a ~1S<3:0___ Po_!1g~e>._ ~ta_tic~g ~

Mijenja Ii se sila F pravac djelovanja u ravni svog djeloyanja (rotira Ii), tada ce
~. ~ ~

Razmotrimo pitanje granicnog ugla, drugim rijeeima pitanje najvete si_!~_ trenja mijenjati svoj poloZaj i rezuitantaFR , i opisivat ce, za granicnu vrijednost siteF, konus-,
~~s~~~~~~Jazij?~ uvijek u ra~i iii.;e poCinje kretati jednoliko. - ~ -,- - -- uu povrsinu, leao sto je prikazano na sEci 10.5. Taj se konus naziva konus trenja. '
Iz jednacine (10.5.) slijedi cta je: -c --- Buduci da on predstavlja granicni primier, rezultanta ce biti na povdini tog konusa aka
---t --t -'-1- 4-
je silaFjednaka granicnoj siliFo(F~Fq).
F~ F", (10.8.)
-",..... JJko-liko..~manja Q,d granjcne sile Rg (F < -.t)), FOOiHl~alazLunuJ.~L,~"
oel.t()..ie da 'ce se,za'bila JsDko.malu -siluF~sila trenja i.ziLkQle ce tai uslov
konusa trenja (tijelo ~je~~ dok se za vrijednosti sileFkoje su veec od vrijednosti
hiti ispunjen. Medutim, posto je sila trenja klizanja manja od sile trenja klizanja pri 4~,_ .._'~__ - --' ,,-"~.~~=- - - - ~----="'~=-~~"--""--""_ > _ ~ "

"~"" ~ ~-."O_"''''>
~la:-------------
_ ~_~_~ __ .,--'.~-~-- F~ < J.-lo' Fn = ~, -- .
(10.9.)
\) Fizitar Charles Augustin de Coulomb, (17361806)

254 255
granicne silelor? > Po) tijelo poCinje kretati. PoJ!m kOntlSa treflja potreban flam j;.Ei Slueaj a)
-, ~

~aDJe podruja IJDlJ!a~ kojih .t~iela mOJ;1! hjtj U ~ynotezi ~elo ~j~ Hi ~e Kotikaje sila Fpotrebna da se tijelo teZineG pokrene lIZ kosu ravan (stika 1O.7.)?
iegnolikG iffeoo,taQa.s.e ladl ('} stattekom kusu trenJa',a aka se tlJelo ~edn:o
tilc'o tada imamo kineticki konus trcnja. U op6em slucaju, 1Ciiie'ficlQ~Konus"treIija ima
n~~t~. ,manji.~g;; Pk ~:~g{;"statilkog1tonus-;Ps. ____~,n - -"'''"',--'' " '-, """'m,,'''~''~,

10.5. TREN.!E NA KOSOJ RAVNI{

----.. . [

Vrlo cesto zadatak masinskih lniinjera je analiziranje ravnoteze tijela na'kosoj

ravni kojaje nagnuta pod uglom -y (s!ikalO.6.)

Slika 10.7. Grajilki prikaz opterecenja tijela. za kiizanje U% kosu rava"

lednaCine ravnoteze za posrnatrano tijelo su:
2:Fx~O - G sin y+ F-F" ~ 0,
2:Fy~O (10.16.)

odakle slijedi uz Fp. = )lFn = tg pFn da je

~
Stika 10.6. Tljelo (eiine G se nalazj na koso) ravni u sUlI1ju ravnoteie F~ G (sin y + ~ cos y).
sprecavajuCi klizaJI}e na dolje
Kak oJe sin p l"ed'1da Jepotre
. J.l=--SlJ . b 'l
nasla
U graoicnom polotaju ravnotez.a (prije nego sto tijelo poene cia klizi niz kosu <

casp
ravan) bit ce jednaCine ravnoteze: rj!, .,(:-~,
2: F. ~ 0 G sin y-Fft~ 0 sin(y+p)
F~G . (10.17.)
(10.1l.) COsp
2: Fy ~ 0 G cosy-F" ~ 0
Za granieni slucaj ravnoteie ce vrijediti: Slucaj b)
~
FfJ-=J.lFIP (10.12.) Kolika je sila F potrebna da sprijeei kretanje tijela niz kosu ravan? Sila potpuno
tada cerna imati: sliena kao kod slucaja a). PoloZaj i plan sila prikazan je na shei 10.8.
Gcos'Y~Fn=O
(10.13.)
G sin y- J.lF" = 0,"
odnosno
G:sury.,_-.Fcos r.
te ce za ravnotew vrijediti da faktor trenJa s obzlrom na ugao nagIba mora bib:
(10.14.)

sin y
~~--~tgy~tgpo
(10.15.)
cosy , Stika 10.8. Graficlci prikaz oprerecenja tije/a za spreeavanje klizanja tije/a niz kosu: ravan
JednaCine ravnoteze bit Ce slicne, sarno sto sila FJl djeluje u suprotnom smjem u
sto znaci da ce kretanje zapoceti kada ugao nagiba bude jednak uglu trenja.
odnosu oa slueaj a).
Razmotrimo sada nekoliko posebnih slucjeva ravnoteze na kosoj ravni. Na osnovu slike 10.8. i sinusne teoreme slijedi:

256 257
 CQSpo
10.6. RAVNOTEZA KUNA
~~

sin(y - Yo) sin (90 + Po 0

Na slici 10.11. prika7..anje plan sila klina kaje djeluju na klin.
F G
sin(y-po)
F~G ,
cos Po
odn0500
F~ G (sin y-)Jo cosy). (l0.18.)

/'"": -::::
,-
Slucaj c) ---Jo -CIY-:: l' SIika 10.1 1. Djeiovanje sila lUI Hin
Razmotrimo sada slucaj kada silaF nije paralelna sa kosom ravni nego je hanzon-
talna. Imamo da je na osnovu slike 10.11.

F
"K = sma
FnLL
' ,

a si1a trenja FJ.l=J.i F nK lz jednaCina ravnoteze za abje povrSinc klina sHjedi da je:

Fx~2F!l~2'!l F". 1
2 sin a (10.21.)

::::-!-F~.
'.
SUb 10.9. Dje.(ovanje sila 1Ia tijelo koje krecc uz kosu raviln pri cemu je sifa F horizontalna
Fs
Sill a
Plan sile prikazanje na sliGi to.9. Iz plana sile ocito da je; Na osnovu definicija sile trenja i jednacine (10.21.) mozemo definirati koeficijent
trenja klina '
F
tg(y+p)~-
, G !-l'=~~ (10.22.)
sin a'
odnosno
gdj e je 2a ugao klina
(10.19.)
Slucaj d) , Razmo~~o ravnot~ klina za slucaj sila koje sprijecavaju istiskivanje prikazanog
->
Odredimo sada VelicllU sile F koja je potrebna da sprijeei klizanje niz kosu ravail. klma. Na ShCl lO.12. prikazanje plan 5ila klina za takav slucaj.

F":"'~F'F
F" _p
P,
,
~

G
~

Slika 10.10. Djelovanje sUa na tife/a kaje se kTece niz kosu ravan pri cemuje sUa F horizontalna
Sa sUke 1O.W. irnamo da je
F
tg(y-po)~
G
odnosno Stika 10.12. Djelovanje sila na kiin kaje spl"jecavaju istiskiw:mje prikazallag Hina
(10.20.)

258 259
 Zbog simetrije vrijedi izraz
Fnt =Fn2 =FnK,F~l
= F).l2 = FI-t i FRI = FRl
L:Fy= 0 F -2~ncos a-2f~ sin a =0, (lO.23.)

te sIijed!
F= 2Fn (Jl cos a + sin (1). (10.24.)
UVdtayanjem Stika 10.13. Vaa izmet1u vratila i njegovih /eiaja

~ ~ tg p ~ sin P jcdnacina (10.24.) postaje Okretanje vratila nastaje pod djelovanjem pogonskog sprega siIa kaji mora savla-
casp dati otpor i otpor trenja u lezaju osovine. ZnaCi, otpor trenja avisi i svodi se na spreg
sila trenja u lezaju osovine. Moment tog sprega naziva se moment otpor trenja MJl.
F = 2F sin !?cosa +cospsin a (lO.25.)
" '
Ope-enito velicine momenta trenja zavisi od:
cosp
- opterecenja,
odnosno - hrapavosti dodirnih povrSina,
F~2F sin(a+p) (lO.26.)
- brzina okretanja,
n cosp - obliku rukavca,
- stepenu pohabanosti rukavca,
Na osnovu slike 10.12. oelto je da normalne reakcije zele izbaciti klin iz njegova
- naCinu podmazivanja i
F
poiozaja. Siia koja je potrebna da sprijeei istiskivanje klina (uzimajuci u obzir da u
- vrsti ,maziva.
tom primjeru sile treoja mijeIljaju smjer) bit ce;
~ 2F sin(a - p) (lO.27.) 10,8. RADIJALNI LE7AJ
F " casp
Kod potpuno podmazana lciaja svojstva i analiza otpora trenja dobiva sasvim
Za inZiojersku praksu posebno je yamo razmotriti slucaj kada nonnalne reakcije drugaCiji oblik, jer se tada mora uzimati u obzir zracnost:, brzma okretanja, viskoZllost
ne mogu istisnuti kEn, tada mora biti ispunjen uYjet: sreQ<;tava za podmazivanje i lIUlOgl drugi fakton. Zbog tog trenja u le7.aju osovine
-2F sin(a-p) 0 (10.28.) moze se odrediti priblifuo oa osnovu Coulombovog zakona za takozvano sOOo trenje
F .- n < ,
casp klizanja. U mnogim slueajevima tak:vi rezultati daju dosta dobru aproksimaciju.
adakle slijedidaje sin (a. - p) < Ojerje 2 Fn *' 0 a p -;t: if) te ce biti:
Kada osovina mimjc, prikazano je na slici 10.14. a). Prilikom rotacije u smjeru
prema slici 10.14. tada osovina se pocne il'penjat( u suprotnom smjeru od rotacije
(a-p)<O, (lO.29.)
zbog sile trerlja maksimalno od tackeA do tacke B, pri rotaciji (siika 10.14.) u tom
odnosno a. < p i konacno
polozaju osovina ostaje manje iIi vise. i
2et < 2p . (10.30.)
IstlskivanJa ttlina djduvanjetii !iQ!1lli!!!lil! , keij~jegeve
pa he bi dosto 00 @ @
~tsitre, porrebno Je cia ugao u VFl'iU'1<1ffiii-J)u&jecinak Hi manji od dvostrukog
//:ugla-trenia-Za~e-daie~samokoCan:-'

10,7, TRENJE ROTIRAJUCIH TIJELA

Dio osovine (vratila) kojom se osovina iIi vrattlo oslanja na lezajeve, naziva se
rukavac. Veza izmedu vratila (osovine) i njegovih lezajeva maze biti trovrsna.
Rukavac moze biti: (kao sto je prikazano na slici (10.13.) max. staL trenje klima Irenjc
_ radijalni, kada sila u njemu djcluje na pravcu radijusa; bez ratacije sa rotacijom
- aksqalni J<ada sila djeluje u pravcu uzduioe osi;
Slika 10.14. NaCin opterei:.enja i kretanja rukavCCl osovine mvratila u /eiaju
_ radyalno-aksijalni kada sile djeluju u oba pravca.

260 26t
 de de
'" F ~O(F+ dF)cos---Fcos __ ., "F ~O (10.36.)
L-x 2 21-'1)'-'n

Tabela 10 2 Vnjednosl elU'-

. de de
IFy ~OdF-(F+ dFlsm--Fsin
2
-~O
2
(I0.37.) a Koefi(;ijent treuja fI
2-:-;t a a"
0,05 0,1 0,15 0.2 0,3 0.4 0,5
Iz jeduacine (10.36.) slijedi cia je: 0,1 O,h 36" 1,0)1 1,06 1,1 1,13 1,21 1,29 1,37
de 0.2 O,4n 72" 1,06
dFcos-~"dF (10.38.) 1,13 1,21 1,29 1,% 1,65 1,87
2 r " 0,3 O,6lt IOgQ 1,10 1,21 1,32 1,45 1,76 2,13 2,57
dF~ 11 dF" (10.39.) 0,4 0,8r. 144~ 1,13 1,29 1,46 1,65 2,12 2,73 3,51
0,5
-
dO . . dOdO . I,Olt 180 Q
1,17 1,37 1,60 1,87 2,57 3,51 4,81
na osnovu cos - :::; 1 t SID - ~ --- imamo da Je: 0,6
2 2 2 1,21t 216~ 1,21 1,46 1,76 2,13 3,W 4,52 6,59
0,7 1,4n: 252 0 1,25 1,55 1,93 2,41 3,74 5,81 9,02
dF"~FdO. (10.40.)
0.' 1,6:n: 28g" 1,29 1,65 2,13 2,73 4,52 7,47 12,35
Uvrstavanjemjednacine (10.39.) i (10.40.) slijedi: -
0,9 1,81l: 324" 1,33 1,76 2~4 3,10 5,45 _,W 16,90
dF~ 11' F dO, 1,0 2,On 360" 1,37 1,87 2.57 3,51 6,59 12,35 23,14
odnosno
1,5 3tt 540" 1,60 2,57 4,11 6.59 16,90 43,38 111,32
dF 2,0
-~I1dO, 4tt 720" 1,87 3,51 6,59 12,35 43,38 152,40 535,40
F 2,5 5tt 900 Q
2,19 4,81 10,55 23,14 111,32 535,49 2575,90
Intcgracijom prethodne jednacine dobit cerno: 3.0 6tt 1080" 2,57 6,59
----
16,90 43,38 285,68
.-
1882 123~~
3,5 7tt 1260" 3,00 9,02 27,08 81,31 733,14 6611 59608
4,0 'tt 1440" 3,51 12,35 43,38 152,40 1882 23227 286744
5.0 IOtt 1~,81 23,1 111,32 535 12400 287000 6,64'106

(10.4!.)
takozvanu Eulerovlt formulu za izracunavanje sita u. uZehL Sila trenja meta: VrijednosteflO ujednacinama(lO.41.) i (10.42.) moterno da nademo koristeei dija-
gram m17. iIi (abelu 10.2.
(1Q.42.)

7,0 10.It KOCNICE

6,0
5.0 testa je zadaea u inZinjerskoj praksi analiziranje uslova pod kojim ce se l1eki
4,0 masinski dio koji rotira zaustaviti. U tim slucajevima upotrcbljavaju se koenice koje
zaustavljaju iii zaciriavaju odredeni masinski dio cia se ne krete (ne okreee). Posto ima
W
dosta vrsta kocnica, mi celTIo U ovom poglavyu pro~61tl odredene tipove mehanickih
3,0
t !.WI. V "';
,'"
2.0
~ ....-- !"''''- kocnica.

~
I,'
1.6 Slucaj a)
1,4
1,2 Koernca sa jednom papucom kod koje je tackaoslonca D imad tacke dodira koene
obloge i kocnog dobosa (I,).
o 45 90 135 180 225 270 315 360"
obuhvatni ugao IX
Stika 10.17. Vrijednost eJ.!a. za razliCite vrijecinosti j.l i IX

264
265
 Slucaj c)
Kocllica sa jednom papueoffi kod koje je tacka oslonca poluge D u istoj ravnini kao
i taCka dodira keene obloge i koellOg dobosa (Ie = 0).

Slika 10.18. Kocnica s papu{om za sIucflj a)

Iz uvjeta ravnoteze slijcdi da je:

L:MD~O FI-FnI,-Fw 12 ~O

kako je Fj.! =).t. Fit, to cerno dobiti daje silaFkojaje potrebna za zakocenje stika 10.20. K1;cnice s papuCicom xa s[urnj c)

F = Fn(l, fll ,) (10.43.) Iz momentne jednaCine za tacku D imamo da je:

I L: MD~O FI-Fn .1, ciFn fl O~Q.
prcdznak. + je za desno obrtanje, a
- je za lijevo obrtanje. Sila potrebna za kocenje:
F~_n_
F 1,
(IOAS.)
Slucaj b) I
Koeuica sa jednom papueom kod koje je tacka oslonca poluga D ispod tacke dodi- bilo da se radi 0 lijevorn iii desnom obrtanju.
ra koi'ne obloge i koi'nog dobosa (12)
Slucaj d)
lednostavna kocnica sa trakom prikazana ua slici 10.21.

Stika 10.18. Kalrtica s papuCom za slu6:J.jb)

Postavirno uslov ravnoteze za polugu irnarno da je:

L: MD ~ 0 F 1- Fn I, + F> fl 12 ~ 0, Slika 10.21. Jednostavna Jwcnica sa trakom

dobivamo da je si1a F potreboa za kocenje: Na osnovu slike 10.21. i uslova ravnoteze poluge imamo daje:
F ~ Fn (11 +fl/2) , (10.44.) FI~F2 1,
I I (10.46.)
predznak + je za desno obrtanje, a F, ~F
I,
- je za lijevo obrtanje.

266 267
 SUa trenja vodeei racuna 0 jednacini (10.42.) Slucaj I)
Diferencijalna kocnica sa trakom:
(10.47)

moment koeeuja ce iznositi:

I
M~Ffl' r~ F
,
ri(e"U-I), (10.48)

Slucaj e)
Swnama kocnica sa trakom:
Stika 10.23. Diferem:ija(na kotnica sa trakom

Na osnovu slike 10.21 i uslova ravnoteze poluge imamo:

FI~F2 .1 2 -F,I,
Jiu
FJ = F2 e
Ffl
F2 = - - -
II eJiu -l

I da je sila trenja
(10.51.)
Slika 10.22. Sumama /wCnica sa trakom

Iz usiova ravnoteze imamo cia je: I Kocioni moment ce iznositi:

FI~(F, +F2 )I, I (10.52.)

r
e~o.

ella. -I
FI1
Fl t-F2 =F,,---+--~F - - ~F '-
ePa. -I
ella: + I

11 eI1CL_I I,
(10.49.)
II 10.12. TRENJE KOTRLJANJA
Trenje kotrljanj<:je olpor sto se pojavijuje pri kotrljanju valjka, toCka i kruine
Ukupna sila trenja: I ploce. Tocak teZine G kotrlja se po podlozi pod dejstvom horizontalne sile Fkao sto je
prikazano na slici 10.24.
I
Koeloni moment je:

, (1050.)

Slib. 10.24. Kruti locak na deformabilnoj pod/on

268
269
 Defonnacija podloge prikazana je na shei poveeano. Raspodjela pritiska p na Rije.seoi zadaci iz poglavlja 10
dodimoj povrS:ini je pribliino sliena prikazanoj na slici, a rezultanta ~ je takva da
polazi kroz srediste tocka. Sila koja je potrcbna da u..azove kretanje proizilazi 12 Zadatak 10.1.
momenta jednaCine:
Blok masine mase m = 2000 kg prikazan na skid vuee se jednim uzetom liZ kosu
(10.53.) ravan pod uglom od 20. Teziste bloka ffiaSine je u tacki S Izracunati silu u uZetu i
koeficijent trenja.

gdje krak sile Fpretpostavljen kao r, a ilK ::::: L jefaktor trenja kotrijanja. Faktor JJ.K
r
je omjer izmedu sile otpora i teZ!llC, pa je u tom smislu shean koeficijentu statickog i
kinetickog trerJa
Velicinaf zavis! od brojnih faktora koje je vrlo tesko kvalificirati, tako da potpuua
teorija 0 otporu kotrljanja ne postaji u decidiranom obliku.
U tabeli 10J. date su orijentacione vrijednosti zaJ

Tabcla 103 Vrijednostij

To"" Podloga fern
llivo llivo 0,5
Celik dik 0,05 '0;-
Klizni lezaj 0,001 doO~OI
Kouljajuti leiaj 0,0005 do 0,001 SUb uzzadatak 10.1.

Analiticko rjdenje:
10.13. UNUTRASNJE TRENJE
Kad cvrstih tijela se pri svakoj defonnaciji pojavljuju tangencijalne sile trenja koje
pO tome vrSe rad i taka se pretvaraju u toplotu. Takva vrsta trenja naziva se
unutrasnjim trenjem. Unutrasnje trenje izucava se u teoriji elasticnosti i teoriji plas-
ticnosti tako da je izvan nasm proucavanja i lleee biti predmet naseg izueav~j~a.

10.14. TECNOTRENJE
Tecno trenje je eesta pojava u inieujerskoj praksi, a posebuo pri projektovanju i
radu letajeva svih vrsta. Lezajevi uglavnom fade s djelimicnirn podmazivanjem, kada
se tauki sloj podmazivanja nikada ne odvaja od dodimih pomiua. Takvo se podmazi-
vanje naziva polutecnim trenjern i pretstavlja stanje izmedu suhog i tecnog trenja.
Teoretski problemi vezani liZ ta pitanja prelaze okvir naSih posmatranja, kako zbog
teskoCa i slozenosti tako i zbog pripadnosti hidrodinamici i teoriji podmazfvanja nece Slika uz analiticko ljdenje zadatka 10.1.
biti predmet oaS1h izucavanja.
Oslobodimo blok od podloge i postavimo tri jednaCine ravnoteze.

270
27\
L: MA ~ 0, FG cos 20"0,2 + FG sin 20" I,O-Fs ' cos 10"0,7 - Fs' sin 10" 0,8 ~ 0 Analiticko rjdcnjc:
FG~m' g~ 19,62kN

19,62(0,2'cos20"+I'sin20") 5
-'c--="-'---cc----'---- ~ 12, 5 kN .
0,7 . cos 10 +0,8sinl0
A
:LFy=O; F,,--FG cos20o+Fs sinlOo=O
F
"
Fo ~
19,62 cos 20 .. 12,55. sin 10"
f~ ~ 16,26 kN.

L:Fy~O; Fs'cos 10" FG sin 20"-Fo . f1~0

12,55 cos 10" -19,62 sin 20

16,26
Slika uz analizu ravnoteZe klina u zadatku 10.2.
ft~O,35. a)
L L; Fx= 0 = F,WJ-+ FHA sin a + FNAIJ-COS a-F

Zadatak 10.2,
U. L Fy= 0 = FN + rNA}1sin a-FHA cos a
Mehanicka kocnica ostvaruje pritisak na podlogu u tacki B, posredstvom klina kao _ F-FNft FN
I.-II. FNA ~-.----'-~-----
sto je prikazano na slici. Klin se povlaei silom F = 200 N. Dimeniije kocuice su sm a + j.lcosa coso. _.. ).lsina.
II = 1Ornm, 12 = 35mm, 13 = 20mm, ugao a = 15 i koeficijent trenja Il = 0,11.
F (cos a - J.l sin a) - Fn).1 (cos a - J.l sin a) = FN (sin a + ~ cos a)

_ F(cosa-~sina)
FN-
!-l(cos a ~ ~sin a) + (sin a + J.lcosa)
F (cosu ~ ~sin a)
J.!(2cosa - J.!sin a) + sin a
200N (cos 150 -O,1l sin 15)
;;-;--;-;:;:-:--~-;:;-~;-;--'-:-='--;"-:-::-:
0 ~ 400,5 N
0,11 (2 . cos 15 0,11 sin 15") + sin 150

b)
FN 400,5N
Slikauzzadatak 10.2. II. => FNA
cosu - Jlsin a cos 15 -0,11 sin l5
Odrediti:
a) nonnalnu silu FN i silu trenjaFjl. izmedu klina i kliznog stala; FNA ~427,2N

b) nonnalnu silu FNA i silu trenja FjJA izmedu kI-ina i koeoice, FRA ~ FNA ~427,2 0,11 ~46,99 N
c) pritisak u taCk[ B i I. L F.r; = 0 =FCx - FHA sin a -FRA cos a
d) rcakciju u tacki C.
II. L ~v = 0 = FB + FNA cos a - FRA cos a - Fey
272
273
 OstaIe vrijednosti 5U;
Ill.

FH
III.=> L "-
h '\ F v =4kN
427,2N . 35mm + 46,99N lOmm ~771 b= 160mm
h
20mm d=20mm
) l. h=150mm
e = 401nffi
d)
.... , h t j.!=O,1

I. Fex= FNA sin a+ i'M. cos a Slika uz zadatak [OJ.

F c, ~ 427,2 N sin IS" + 46,99 N cos IS" ~ 156 N

II. Fcy=F8 + FHA cos a--FRA sin a Analiticko rjesenje
Fcy~ 771,1 N+427,2N cos 15"-46,99 N sin IS"
Postavimo raVTIotemc jednacine:
Fcy~ linN
I. l:MA~O F,c+FH"h-~Bod-FBob~O
Fe ~~F2x + Fly ~~(l652 +1172 )N
2
II. l:Fx~O flFAo+~Bo-FH~O
Fc ~1l82N.
III. L: Fy ~ 0 FAo -FBo-F, ~ 0

FH
B L
n ~
~

F," h

~"J.l
F8~J.l +
, A b t
Stika uz analizu ravnoteie kocione poluge zadatka 10.2. FM
Stika uz rjeS:cnje zadatka 10.3.

[z III. jednacine izracunajmoFAn i uvrstimo u II, imat cerno:

Zadatak 103.
U kliznim vodicama nalazi se pokretni dio ffiaSine kao 5to je prikazano na SliCl. 2)lFBI! - FH + J.1Fv::::O
Kojom horizontalnorn silom FE! treba djelovati na pokretni diD ffiaSinc da 6i se on kre- 1
tao nalijevo. Vertikalna sila koja na njega djeluje je rezultanta tezine elementa i utica~ F Bo ~ 2fl (F II -flF,).
ja ostalih elemenata.

274 275
 Lz L jednacine slijedi: coso cospo ~ sino sinpO G sinacos PO + cosa sinpO
.. .- ~ ..--~.----'''::'''---~-'--''-
~2e+dl1+b cospo
FH b F" F cospo
-+d-2h G
11 cos(5 + P 0) =:--sin (a + p 0)
F
80 + 20 ~OJ+ 160 ~4 od8()'+a-p~185" .. p
160 +20-300 G
0,1 cos(185' ~ j3 + Po) "" -s1n(( + P 0)
F
FH ~0,73kN.
G G
cos(197,95' - (l) "" -sinl 7,95;:c; 0 ,3082 3----
F F
Zadatak 10.4.
Tijelo tezine Glen na jednoj k050j ravni koja je pod uglom od u = 5. Koeficijent b) slucaj da je sila F pod uglom y.
trenja j.l{l = 0,23. Na tijelo djeluje 5ila F. Potrebno je:
a) odrediti uticaj teZine i sile F na graniCni ugao ~ i y. L 2: ~ =O=FNIlo- G sin a.-G slnF;
II. "LFy"'" 0 =FN - (} cos a.-Fsln

F cos E + G sin a
FN "" .. _ - -.~-~.- ---:;; F sin E + G cos E
~o

Fcos E. + Gsin a = FJ.1o sin + GJl.o cos a

. G
cos - J.1o sm s =F-(~cOS a. + sin a)
Slika liZ zadatak lOA.
Stika ux. analizu ravnoteie tijda karla

Allaliticko rjeS:enje
silaFdjeluje pod uglom y zadatka 10.4.
cose:
sin Po sin E G (Sin Po cos a sin a)
cosPo F cos Po
0) slucaj da je sila F pod uglom 13

cos cos Po - Sill sin p 0 __ ~"~_in Pacos a - cos Po sin u

L
cos po F cos p 0
n. L:Fy=0=FN-sin8-Gcosa G
cos( +Po)=-sin(po +u)
FcosS~Gsin(1. F
F sin 0 + G cos a
110 = r+ a

cos 0 - G sin a = F!J.o sin (3 + GJlD cos a. G

cos (y -- a. + p 0):=0 -sin (PO - a)
F
G
cos 8 - J.lo "'" - (sin a + J.lo cos a.)
F cos (y + 7,95) = Q.sin 7,95" "" 0, l383~.
F F
SUb \tZ anaiizu ravnoteze tijela kada
sila F djeluje pod uglom tl zadatka 10.4.
G( . sin<tpo cosa) Zakljueak:
Slll a +
cospo F cos Po
l!k~liko j,e G velika, utoliko je i3 vece i y manje, a uk.oliko je F velika, utoliko je ()
rnaflJe 1 r vece.

276 277
 Zadatak 10.5. - FA' 200 - fiFA . 140 - FD 180 + FOy' 470 ~ 0
Dvoceljusna kocnica prikazana je na slici sa odgovarajucim dimenzijama. Na nju FA' 200+0,3 FA' 140+ 177,8180-533,3 470~0
djeluje protuteg tezine 160N Koeficijent trenja izmedu dodimih pOvrSina je J.l = 0,3. FA ~ 9()5 N,
Potrebno je odrediti: zagreduCBF
a) Reakcije u tacka~a A i B za smjer okretanja koji je prika?.an na she!, LMc~O FB 200-fiFB' 140-Fc. 180-Fc 470~0
b) Koliki je kotioni moment na koCionom dobosu?
slijedi cia je nakon sredivanja
FB~ 1790N.

b) KoCiani momenat
M~ ~ ~. FA 140 + ~. rB' 140 ~ 11,32 1()4 Nmm.

Zadatak 10.6.
Na shei je prikazana jedna dvoceljusna kocruca za motorna vozila kod koje se sila
za kocenje prenosi preko jednog hidraulicnog klipa FH . Za date podatke pita se koli-
ki je koCioni moment Za koju vrijednost koeficijenta trenja imamo maximalni
Slika uz zadatak 10.5 moment kocenja,
Analiticko rjeSenje:
Podaci:
FH~ 5 kN
~ ~ 0,35
a ~ 110mm
b~ 120mm
d~2r~280mm
d~2r~280mm

Pri analizi zanemariti silu U opruzL

Slika uz. analiticko rjcienje zadatka 10.5

Analiticko rjesenje:
Uzmimo u analizu lijevu koCionu papucu
a) Reakcije u tackama A i B.
FH
L Mo~ 0 160 400-I'By' 60 -FBy ' 60 + 2rBy' 60 ~ 0 LMA~O

kako je FBy ~ 553,3 N ~ FOy ~ FBy FH' 2a-Fnt, a+ ~nt' b=O

FEx 60 2a
tga=--~-- Fnl=:--FM
FEy 180 a - f1b
1 Fn, _~2:..-,,0:..,1l=--~. 5 ~ 16,18kN
FEx :::=.) FBy = 177,8 N = FGx :::: Fox 0,11-0,350,12
stika uz analizu ravnoteze lijeve
kotione papuce u zadatku 10,6.
Za gredu CAD slijedi daje L Mc~ 0

278 279
 Kocioni moment za lijevu papucu iznosit ce: M UK" =Mftl +Mft2 =f!'r(Fnl + Fn z }
MJ.-ll = Fill r=).1." FnJ .r 4
Mftl ~ 0,35 16,18 0,14 ~ 0,793 kNm.
Iz uvjeta ravnoteze.
1:. F, ~ O-FAx + Fnl -FA ~ 0 uslov je:

1-(fl-~r =0
1:. Fy ~ 0 FA, - [tFnl ~ 0

slijedi reakcija U osloncu A

FA.< ~11,18kN FAy ~5,66kN =".~ 0,11 =0,91.
f! b 0,12
FA ~JF1x + Fly ~12,53kN.
Zadatak 10.7.
Napravimo analiricku analizu za desnu koeionu papucu. Iz uslova ravnoteze
Preko dva nefXJkretna valjka prebacena je traka kao sto je prikazano na slici. Koliki
imamo:
je koeficijent trenja potreban da bi se ostvarile site u krajevima trake Sl = 50 N i
S2~150N?
1:.Mo~O
F H 2a-Fn2 a + j.1Fn2 b =0
2a s,
Fn2 =--_. Fu
a + fIb
2 -,'0",,1::1,--_
_-.:0 . 5 ~ 7,24kN
Fn2
0,11+ 0,350,12
Stika liZ 3.llalizu ravnowze desne
koeione papuce u zadrtku 10.6.

Koeioni moment
Mftb [tFn2 . r ~ 0,35 . 7,24 . 0, 14 ~ 0,355 kNm.
Reakcija u osloncu B
1:.F.~O Fo.-Fn2+FH~0 Slika uz zadatak 10.7.

Analiticko rjeScnjc
1:. Fy~O Foy+ Fn2' ft=O
Sa slike je oeito cia. je obuhvatni ugao
(F2~
Fo =JFj, + Fiy =3,38kN. 90/2
cos y = - - - = 0,600
Ukupui koeioni moment kocnice: 75
Y = arc cos (0,600)
MUKI1 = M/-lJ + M!-l2
y=53'lO'
M UK" ~ 1,148 kNrn.
~ ~ 180' - 53' 10' = 126'500 = 2,22 rad
Vrijednost koeficijenta trenja dobit cerno iz jednaCine za ukupni koCioni moment.
a ~ 2p = 4,44 rad.

280 28t
 Koeficijent trenja dobit cerno iz Eulerove jednaCine Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 10.

f1~~ln:li=-I-'ln3= 1,099 Zadatak 10.9.

a SI 4,44 4,44
f1 = 0,2480. MaSina sa svojom tezinom G = 1,65 kN oslauja se ua postolje po korn moze da klizi
u tackama AlB. Rastojanje izmedu tacaka AB je 1\ = 520mm, a poloiaj tezista od
Zadatak 10.8. tacke Ajc ua dmini 12 = 180mrn. Koefieijent trenja ).l. = 0,11.
Kolikaje potrebna sila da djeluje ua illaSinU cIa je horizontalno pomjera?
Toak vagona prikazau ua shei ima preenik od 1000mrn i tezinu G -= 11,5 kN
Faktor trenja kotrljanja jeJ = O,05cm. Kolika sila F treba da djcluje na tocak u slucaju:
a) kada je tocak ua ravnoj podlozi,
b) aka je podloga pod nagibam 1: 180?

Rjesenje
FH = 185,5 kN.

Slikauzzadatak 10.9_'

Zadatak 10.10.
Tegljae prikazan oa sliei vuee teret koji ostvaruje silu u lanell F~ = 6 kN pod uglom
e = 60. Koliku treba ostvariti siIuFu taeki B ako je vozilo tesko G = 40 kNte koefi-
cijent trenja tacke i podloge J1 = 0,5.
Slika uz zadatak 10.&.

Analiticko rjeSenje:
a) Iz uslova ravnotde:
L.:MA =0 F R-G"2=0

'R
F=G''R=1l,5N.
b) Uslov ravnoteie za ptikazaui tocak
F R ~ G sin a R ~ G cos u IR = 0
IR
F= G sinu+G cos a~
R
1 .
Iga=-""'00125~sma a=Ov43'
80 ' Slika IlZ zadatak 10.10.

cos CL = cos 43' = 0,99992 ~ 1 F = 155,3 N.

282 283
 Zadatak 10.11.
Kamion tezine G = 150 leN naisao je na strminu uz put koja je pod uglom B. Za
dimenzije prikazane na slid i koeficijente trenja ~A = J.ls = 0,4 u tackama A i B odred-
iti koja maksimalna vcliCina nagiba e moze biti da ne dode do klizanja zadnjeg kraja
kamiona.
Zadatak 10.13.
Nosac prikazan na slici oslonjen je na tri povriinc i optereeen silom F = 4,2 kN
Kolika je potrcbna honzontalna sila cia pornjera nosac u kliznim stazama, ako je koefi-
cijent trenja J.l = 0,07.

Rjesenje
FH~ 381 N

Rjesenje
e ~ 21,8 Slika uz zadatak 10.13.

Zadatak 10.14.
Klackalica je pricvrikena radijalnim leiajern u tacki C Ciji je polupreeuik
r = 5Orrnn. U taeki B djeluje sila F B = 10,0 kN. Katika je potrcbna sila da djeluje u
tacki A da bi klackalica zadriala postojeei polaiaj, aka je koeficijent trenja u leiaju
S!ikauzzadatak 10.11. J.l = 0,5, a dimeuzije a = 200mm, b = 400mm?

Rjesenje
Zadatak 10.12.
FA~23,15kN
Jedan klin pritisnut je silom F = 14,0 kN. Ako je koeficijent trenja ~ = 0,07 na
dodimim povrSinama, odrediti horizontalnu silu kojom mazemo pomjeriti klin.

F= 14kN

RjeSenje
Slika uz 7..a.datak 10.14.
FH~ 1,13 kN

Zadatak 10.15.
Dvije mase m! """ = 30 kg vezane su stapom zancmarive tezine. Kolika
20 kg, m2
S!ikauzzadatak 10.12.
sila trcba da djeluje na masu mz pod uglom a
= 30 da bi pramijenila obje mase? Ugao
0

konusa trenja kod prve mase Po 1 = 15 Po2 = 30 0

,
0
.

284 285
 Rjesenje:
M 7
25.5 Nm

RjeScnjc
F7328N

Slikauzzadatal:; 10.17.
Stika uz zadatak: lO.IS.

Zadalak 10.18.
Zadatak 10.16. Koini ~e~en. prebacen je preko nepomicnog diska koji je od celika. 0 jedan kraj
Masam! 0:." 30kg lezi na masi m2 = 20kg. Masam! pricYrScenaje konopcem u tach remena obJcsen JC teret F J = 900 N. Na drugi kraj remena djeluje sila F2 pod uglom
A kao sto je prikazano na slici. Masa m2 lezi na podiozi koja je nagnuta pod uglom od ?Oo. Ako je k?eficijent trenja izmedu kOZnog remena i celicnog diska ).l = 0,28, koli-
ka JC potrebna s11a F2 cia bi se teret podizao prema gore?
a = 20. Kolika treba da djeluje sila na masu m2 Fda bi se masa m2pomjerila u pravcu
sile? Koeficijent trenja izmedu dodimih pOvrSina je ~ = 0,2.

Rjcienje
F2 7 4JON
Rjesenje

Sitka uz zadatak 10.18.

Slika uz zadalak 10.!6.

Zadalak 10.17. Zadalak 10.19.

Aksijalni ldaj preenika D j = 50 mm i d 1 = 30 mm optereeuje a1clijalna sila Kolika mora da bude masa mA da bi sistem prikazan na stici ostao u mini?
F = 500 N. Odrediti koji je moment poseban za okretanje ako je koeficijent trenja Koeficijent trenja na svim dodimimpovrsinamaje ,li"' 0,25. Mase su spojene uietom
Masams= IOOkg.
~ 70,3.

286
287
 Zadatak 10.21.
Sa skiciranom kocnicom vrSi se zakocenje jednog motord ciji je braj okretaja
n = 400miu-1 i snage lkW Dimenzije date na skici su: it = 120mm, 12 = 270mm,
13 ~ 75Omm, d ~ 380mm, koeficijent trenja fl ~ 0,5.
Patrcbuo je odrediti:
a) moment zakocenja,
b) siiu trenja,
c) nonnalnu situ na kocnu oblogu,
90" Rjdenje d) reakciju u zglobu A.
m, ~250kg
RjeSl.'Ilje
a) Mfl ~ 23,88 Nm
Slikauzzadamk 10.19. b) Ffl ~ 125,7 N
c) Fn ~ 251,3 N
d) FA ~ 240,5 N

Stika uz zadatak 10.2l.

Zadatak 10.20.
Moment okretanja dobosaje M = 50 Nm a koeficijeut trenja izmedu dobosa i trake Zadatak 10.22.
je JJ. = 0,3. Odrediti kojom siiom F treba djelovati na rucicu cia dode do zakocenja.
Na skici je prikazana kocnica sa trakom dimenzija 'I = lOOmm, II = lOOmm,
I = 450nu11 i d = 300mm. Koeficijent trenja je J.1 = 0,25. Moment okretanja na
koCionom dobosu je 70Nm. Obuhvatni ugao a = 270"
Potrebno je odrediti:
Rjdenje a) silu trcnja,
b) sila u traci FI i F 2 ,
a) F~ 53,6 N.
c) silu Fda bi se ostvarilo zakocenje i
d) reakciju oslonca D.
d

150
RjeScnje
a) F" ~ 466,7 N.
b)F, ~674,2N, F2~207,6N,
c)F~196N,
d) FD ~ 883,4 N

SEka uz zadatak 10.20.

Slika uz zadatak 10.22.

288
289
 Zadatak 10.23. Zadalak 10.25.
Kocnica prikazana na sliei vrSi kOCeoje silom F = 100 N Koeficijent trenja izmedu Valjak precnika d ~ 500m vuCe se po podlozi tako da je krak trenja kotrljanja
trake i koCionog dobosajc ~ = 0,18. J ~ 5,4cm silom F ~ 500 N pod uglom u~ 30.
Potrebno jc odrediti: Potrebno je odrediti:
a) sile u traci izmedu FI i F2 , a) tezinu G valjka,
b) situ trenja i moment trenja,
b) koliki je preenik valjka aka bi njegova tezina iznosila G"" 3 kN?
c) reakciju U osloncuA,
d) kolikom bi silom F moraE djelovati aka bi moment okretanja dobosa iznosio '( RjeScnjc
70 Nm da bi ostvarili zakocenja.
200 a)F~22S5N,
b) d ~ 2r ~ 686mm.
RjeSenje

a)Fl ~ 2215 N, F, ~ ll27 N

b)Fj.t~ 1088N M" ~ 108,8 Nm
c)FA~3112N
-~;j~
d) F~ 64,36N Slika uz zadatak 10.25.
90
350

Slika uz zadatak: 10.23.

Zadalak 10.24.
Jedan valjak (te:line G i poluprecnika r) oslanja se na hrapavu podlogu u tacki A i
hrapavi vertikaini zid u tacki B. Koeficijent trerYa izmedu valjka i dodimih povciina je
~l' 0 uie kaje je prebaceno preko nepomicnog kotura C gdje je koeficijent trenja
izmedu uieta i katum m objesen je teret teine G2 _ Koja mora biti veliCina tereta Gz
da bi vatjak mirovao?

Rjesenje

G2

Siika uz zadatak 10.24.

290 29l
--------"-_-"--.._--_ ..

r~rostorni
L __~~si~tem
__,_~,sUa 11U11U
1LL PROSTORNE KOMPO"''ENTE SILA
~

Pretpostavimo da imamo jednu silu F koja djeluje u prostoru. Usvojimo u tacki 0

gdje djeluje sila prostorni koordinatni sistc~.)Oxyz (slika ILL). Da bi smo odredili
prOS!?lllC komponente sile iii projekcije sileF na koordinatne ase, prvo projcktuierno
siiuF na osu Oz Fz i ravan xv F~rQ.jektu-jemo-siltl-Fxyna-ose-ox Fx-iJ)y-Fy.
Usvoj Uno slijedece uglove:
~ ~

UL izmedu pozitivne ose Ox i sile E,

132~edu POZ1U'11e osc ih! i Sl.le_f
yL izmedu pozitivne ose Oz i sileF
""---,-~----"--=---~'.-~"".--~--~

a. b.

Siika 11.1. Projekciie sUa F11lI ose koordinatnog sistema Oxyz

~

~mg keuq:xmClltc sile edr&aQ sile oF fl:a ase koordittabtog sistema su:

!X~Fcosa.}
Fy~Fcos~ (ILl.)

-------
-Fi =Fcosy
.._-
Na osnoVli slike 11-. L i Pitagorinog pOllcka imamo da je
f!. ~ Fx' + Fjl + Fz2 , (1 L2.)
odnosno
E:,,'c.f::..GOS2 a + Emsl..~FLeoS2 y
~ F'..lSQs'.a..oo,s4l..:!'..cos'.y) (11.3.)
.-c.2.~..9Ji!jl..Qll~r.-~L_",-
293
 Na osnovu jednacine (11. L) mazerno napisati
~----------~-;;.;---Fz -
--=--=--=F.
~~~1L--s;.oS-:y~-" -
(11.4.)
~~~
-'-~

~
..
F_=LFjcosu -~
-----
Vode6i ra6Ula 0 jednacinarna (11. L) projekcijc rezultante postajU:
.. /
i
,
F =2: F,cosp,
,Z.--~
(11.9.)
Na osnovu pravouglih trouglova prikazanih na slici 11.1. b) dobijemo daje:
F~~'.
~. ~ Intenzitet rezultante:
~~.--.l ~----------

cosp =2'. . (11.1 0.)

_~ I (11.5.)
z Smjerovi rezultantc:
COSY=-
I
'-------"
PrimjenjujuCijednaeiue (1l.D- 1.4. slijedi cia je:
_u __ - - - - - - - , _ -"------- [2 = x2 + + z2 ,
odnosno -~~ _____
~

Fx Fy Fz F 113.l\'!DMENrSIbEF..s.Q!!~lROM NA OS! KOORDlNATNOG SISTEMA

~=-='-=-. (11.6.) .---- -4 ----...-"-~".~--~.--.,-"--.~"''''''-.~-,,. ;~j, .---'" -
Analiticki se izraz momenta sile F s obzirom na OS1 koordin~~sislema odreduju
na slijedeCi naCin: .v-~i
f"// ;
, ;--r . 7.~/ i
11.2. P ORNOG SISTEMA SlLA . )~/_ . I
~ASVE SlLE DJELUJU U JEDNOJ T~ 'cPAF : II
M l : 1\
Pretpostavimo da imamo jedno kruto tijelo, koje u tacki A napada prostomi sistem 1.. "T :.!/
siia (slika 11.2.).
y
Pretpostavimo da Sll nam pomati smjerovi
svake sile:
F,

Fl{~: F2{~: Fn{~:

Yl "h Yn
(11.7.)
S\ika 11.1. Rastavijanje sile koja djeluje II prostoru!lll
komp(}nente za izracunavanje momenta

-lzyrsimo Ii prqjekciju svake sile na ose..koor-

Moment s obzirom na osu z prema sliei 11.3. ce biti:
dinatnog sistema Oxyz i saberemo sve ro'ekci'e --} -4 -7-4

'~':'u ase .x, y, z _~?~,J?!:,qiekcije.,zul~ !VI; = lfox;-' = MD_ +Al{;.

'--.---"~.'~.
(11.12.)

Kakoje M~."'. . =y.F,} (11.13.)

Slika 11.2. Odreaivanje rezultante (11.8.)

M t. =-.!f. y

prostomog sistema sila bitce (1 Ll4.)

294 295
 Na isti naCin dobit cerno:

M: =Mx =yF~ -zFy (IUS.)

---------------,.- -

(IU6.)
. ->
Prethodne jednaeine pretstavljaju analiti6ke izraze za momente sile F 5 obzirom na
koordinatne OSe. --t
Moment sile F S obzirom na osi koordinatnqg sistema ~ozemo izraziti kao vek-
-~.~~~-----.----'-'"---'--' --7
torski produkt radius vektora napadne taeke r i vektora sile F.

----)0, -')- -.---)0 j-> k

M= rxF:.:=- x y z
F;c Fy F z
----)0 .-----r-~4~---"---.-J> stika llA. Kro.to lije/v opter-eCetW proizvvljnim prostornim sistemam sUa
r= ~~~_YL-:'?k
(1l.l7.)
-,. ---.-J> ---.-J> -+
~ ___ !:= ~7f!,"~f~/,~_ _ ~~k
-+ -0 -+ -+
M~ (yF, - zFy) i + (zF. -xF,)j + (xF, - F, y) k
.1\ 1\ 1\
Mr My Mz
-+-.---)o---.-J>--t
M~ M.i~!!yj+M,k.

Ukoliko vi~~"sila djeluje na tijelo u prostoru, te ako zuamo njihove pr9j~kcije na

ose i poloiaj ~apadnih ta6aka, tada je analitieki izraz statiekog momenta rezultante

(IU8.)

.
Slika 11.5. Geametrija prostorne redl/kcije sile 1/ taClcu 0 Kr.wrriinamQg sistem Oxyz

Na siici 11.5. prikazana je redukcija proizvoljne site Fi S obzirom na taeku 0, gdje

. 4
se pnmjenilo pravilo 0 paralelnom pornaku site. Paralelnim prenosenjem sile F j iz
. . ->
taeke Ai u tacku 0 dobth smo paralelno prenesenu silu Fj U tacku 0 i spreg sila Ciji je
moment:
11.4. REDUKCIJA PJWS'fORNOG,SIS-'I'EMA-SI.bE~NAJEDNUIACKU
----------------- h
(l119.)

lzueavanJe skupa sila koje djeluju na neko kmto tijelo (slika 11.4.) mogul:e j~prim -~ -.---)0 ,

jenom principa redukcije sileo Izvrsimo redukciju u tacku 0 svake siIeFj 2 .. koje ,F t: gdje je 1Af,~"'-Af,~", E,'Lsi" L Ct. F) (11.20.)
djeluju u tackama A I , A2 ... An . Mi~ h.

296 297
 Kada izvrsUno redukciju svih sila ~ ,is ". Fn U tacku 0, dobivamo:
OBLICI OSLONCA ~elovanje sila Broj

-, ~ "
a) skup sila u tacla: 0 cija je rezultanta jednaka vektorskom zbiru komponenata
F j ,F1 .. l'n
1 momellata nepolllatih

FR = F; +.F2 + ... + F" . \

~ "~ (lUL)
FR~L. F,
i""l

b) sirup spregova sileM;.paje suma svm spregova sila M1 ,M2 . . Mnjednaka

.....". .....,. ---)0 ---)0

M=M, +Af2 +."Mn

--)0 11 ---Jo n ---)0 _~

M~ L. M,~ L. (rxF,). (11.22.)

<-1 1=1

5.

x
4 4
Slika 11.6. Redu.kcJja prostornog sistema sUa na warn 0

Mozerno zakljuCiti da je prostorni sistem sila, koji djeluje na kruto tijelo u 6.

razliCitim tackama, ekvivalentan sill koja djeluje u jeduoj taeld i spregu sila kojem
velicina zavisi od izbora tacke redukcije.

Kruta tijela vczana su osloncima, koji posreduju prenosenje sila na druga tijela ili
ostate dijelove konstrukcije. Prilikom analize ravnote:ze krutih tijela U osloncima
7'~
postavljamo reakcije veze koje moraju biti takve da sa zadanim vanjskim silama mora-
ju Ciniti ravnoteZu. Detaiji 0 oslanjanju nosaca dati su u poglavlju 6.1. a ovdje cerno
dati tabelu oslanjanja i veza U okvimim nosacima.
Slika 11.7. Oblici oslonca U o!r:vinma nosaca

298
299
 nastavakslike 11.7. IzvrSimo Ii redukciju svih sila S obzirom na taCku 0, tada Ce biti:
------------.-,----,----,
Djelovanje sila Broj
~
a) Glavni vektor silaFR:
OBLICIOSLONCA
i momeuata nepomatih

Fix + F2x + ... + Fnx =

" cos a, : ;: IF
IF, " ' ;::::F
x Rx ,
1",1 j""l

Fly + F 2y + ... + Fny :::::

"
LFf
"
COsj3i ;;;::: "LFYi = FRy,
[=:1 i""l
(11.24)
" n
I'lz + F 2z: + ... +Fm = IFf cos 1/ "'"' I.Fzi = FRr
i==!

Intenzitet glavnog vektora

6 6 I F~R I~FR ~ ,j---"-

F2 +F'
RxRy +F' Rz, (1125.)
odnosno

FR;r; = FR .cosa R ,}
Da bi proucili analiticke ll'ilove ravnoteze,-J?re~stav~o da imamo jedno kruto FRy =FR 'cosP R ,
tijelo (slika 11.8.) na koje djetuje sistem sila F I , F 2 ' ... F rl i neka su nam poznati FRz =FR 'COSYR'
polo:i.aji napadnih. tacaka i srnjerovi svake site
Pravac glavnog vektora bit ee odreden jednacinama:

Fi{;:, ~{;: ,F"{;: (11.27.)

11 12 Yn ~

b) RezultirajuCl moment sprega silaM:

M" +M2x + ... + Mnx ~ 'tMix =Mx ,1

j",l

M jy +M2y + .. +MniI~ 'tMiy ~MY'I'

J. 1=1
(1 US.)
"
MIl: +M2z + .. +Mm = I>"W iz =Mr
fool

Intenzitet rezultirajuteg momenta sprega sila

IMI ~M~ ,jMi, +Mky +Ml, (11.29.)

a pravac rezulfuajueeg momenta sprega sila odredenje slijedecim jednaeinama:

(11.30.)
S!ik.a 11.8. Opei sIuCaj dje{Qvonja sila u prostoru na neko tijelo

300
30'
 Smjemice za rjesavanje zadatka iz statike prostomih sistema

F,

Plan Ijesavanja

x Slika 11.9. Pojednostavljeni oblik djelovanja saa u prostoru

Oslobadanje od veza
fUlkon redukcije si/a u loeK:u 0

Na osnovujednacina (11.24.) i (11.28.) IDOl?:emg zakY'l1ci!:i Sa Ge potreban.i dovo-

Ijan uslov biti da tijelo na koje djeluje sistem sila bude u ravnotezi da je:
------------~~~~r----------

-=\
Nacrtati reakcije veza
(11.3L)

U skladu s jednaCinama (11.24.) i (11.28,) gdje Sli rastavljene site i momenti u

takozvanc komponente jednaCine, slijede i dovoljni i potrebni uslovi ravnoteze krutog
tijela U obliku slijedeeih skalamih jednaCina:
1
Postaviti uslove ravnoteze
~~O}
FRJ,-OMy:~O (11.32.)
F& 0 M z, ~O.
ednaCine (11.32. 0 ~ erno koristiti za odr e oznatih sila kruto
opt ecenog prostornim sistemorn e a.
B . fie zna lema ko'c mozerna izracunati "c $est skladno s br "em "ed-
naQibi koje mqTemo postayiti. \liGirru3 eftjt;lcr5aqre-Li' kpje..~e.'u"ravnofezi sprijeeena
tran~lacija i rotacija u,s~ tri ~A@inati~~~isteI!la.
----1?fetPostavimo da na kruto tijelo djeluje sistem sila koje su paralelne jednoj od osa
koordinatnog sistema, npr. Oz osi (ovaj primjer se cesto pojavljuje u inZenjerskoj prak-
si). Za ravnotew takvog sistema potrebno je i dovoljno da suma projekcija svih sila na
osu paratelnu sa silama i suma momenta sila na druge dvije ose budu jednake nuli. Racunska kontrola dOb. ivenih
rezultata
I
n
I;F,;~O
i""l
n
I;Fri ~ 0 (11.33.)
{=1

tF,;~o
;=1
303
302
 Rijesenl zadaci iz poglavlja 11 F
S, -~~73125kN
cosal "
Zadatak 11.1. ~~COSYI -COSY2
~ . cosa l
Na stap u tacki B djeluje vertikalna sila F. Stap je oslonjen na pod u tacki A i u
cos 0.2
ravnotezi odrtava se POffioeU dva uzeta kao sto je prikazano na slici. Odrediti sile u S, ~--=11,782kN,
cos a.!
uiadima i silu kojom stap pritisce podlogu ako je:
a ~ 3m, b~4m, h~ 5m, F~ 10kN. Fs =-SI cos!>! -S2cosf)2'
F, =-12,5kN.

Zadatak 11.2.
Kvadratna plata tejine G = 10 kN oslonjena je na rest stapova Na kvadratnu ploeu
djeluje vertikalna sila F. za podatke F = 30 kN, a = 1m, h = 3m odrediti sile u stapovima

Slika uz zadatak H.l.

Rjelenjc:
Cosinusi smjera sile S, (3, 5,-4)
x 3
0,424264

cosy, ~ =
--4
,,50
~0,56568.

Za silu S2 koordinate napadne tacke (x = --6, Y = 5, z =-4)

cos a, ~ 0,68376, cos ~, ~ 0,5698, cos 1, ~ -0,45584. Slika liZ zadatak Il.2.

i zasilu u stapuFs (x~ O,y ~ 5,z~) RjeSenje:

cos Us = 0, cos Pf=O, cosYF= L Cosinusi smjerova dati su tabelarn.o za sve sileo
izasiluF cosaF=O cos!>F=O cosYF:=l s, s, s, s, s, s, G F
lednacine ravnoteie: "i
, -'- ___3_
--'- , , 0
---
0
cos
{ii {f9 {f9 m -{f9 {ii
L:F6;=O: Sl cosal +S2 COS a2=O,
cos ~i
....1.. _ _3_
{ii {f9
3
{f9
_3_
m
_3_
{f9
3
ill
, ,
LFij~O: S,cos~,+S,cos~,+F,~O,
cos r. --'- _3_
~'-
, 3 ,
--:tli- 0
L Fa ~ 0: S, cos y, + S, cos 12 + F~ 0, L..-...-
m {f9 {f9 ill {f9
0

Rjesavanjem gomjih jednacina dobijamo vrijednost sila Tablica cosinusa smjerova zadatka 11.2.

304 305
 Jednaeine ravnoteZe: Zadatak 11.3.
U taeki K sistema cd IIi stapa objeSen je teret tetine G. Za dimenzije prema slici
odrediti sile u stapovima.

Stika uz zadatak 11.3.

3 3 3 3 3 3
12M ~O'aS --as --as --aS4----aSS--aS6--Fa~O, RjeSenje
x . 'Jlt 2 J19 ' .Jl9 Jlt .Jl9 Jlt
Cosmusi smjcrova sila Sl ,S2 i S3 prikaz.ani su u tabeli.
s, s, S, G

cos ct;
,.- .
_1_ 3
0
fl {6 {6
2 2
cosj3" 0 -{6 0
{6

cosy;
__I_
fl
I
{6
._1
{6
-,
Tabhca cosmusasmjerova zadatka 11.3.
Jednaerne ravnoteze:

Sile u stapoviroa dobivamo IjeSavanjem gornjih jednacina:

S,
Jlt
~-(F +G)-~-22,llkN,
6
.Jl9
S2 ~-F--~-IO,9kN,
12

~-F~ ~-10,9kN,
Stika uz tjeenje z.adatka 11.3.
S,

Jlt
S4 ~-(F +G)-~-22,llkN, Rjesenjem gornjih jednacina dolazimo do vrijednosti sila u stapovima:
6
S, ~OkN, SI ~-.fiG,

16
S, ~ F Jlt ~ 16,58kN. S2 ~-G
2 '
6
S3 ~--
16 G.
2
306 307
 Zadatak 11.4. Postavimo ravnotcme jednacine
?teka kotura K prebaceno je we Ciji je jedan kraj vezan za zid a 0 drugi je olieScn SI_ _ I_ S,
_ 3
--G~O

teret G. Kotur je pricvrSCeo sa tri stapa. Ako je pomat teret G odrediti sHe u stapovima. -J1O -J1O 5 '
332
--s ---S2 --S3~O
-J1O \ -J1O .J5 '
I 9
---S3 --G~O .
.J5 5
RjeSavanjem gomjih jednaeina odredujemo vrijednosti sila u stapovima:

S ~ 9-J1O G
\ 10 '

Slika uz zadatak 11.4. S, ~ 3-J1O G,

10

S3 ~ 9.J5 G.
5
Zadatak 11.5,

Sa tri stapa pricvci6enje jedan disk polupreenika r kojeg optere6uje ~lJreg sila Ciji
je moment Mo . Potrebno je izraeunati sile u stapovima.

Rjdenje:
G'=G"

Stika Ul rjdlenje zadatka 11.4.

Cosinusi smjerova sila SI ' S2 i S3 ' G' iC"prikazani su tabelamo.

Stika uz zadatak u.s.
RjeSenje
" S, S, S, G' G"

eOliu,
_1_
,flo
__1_
,flo
0 0 -,
3

3 __3_ 2
cos ~i 0
,flo --:j5
-,flo 0

cos "(, 0 0
-rs1 .. \ -,
4

Tablica cosinusa smjerov3 zadatka ltA.

Stika uz analiticlm rjeenje zadatka 1 L5.

308
309
 --)-~--)""'...-j.--t--t

S\ +S2 +S, +54 +S5 +S6 +F = 0

sin600=:l:, h=r sin600= .../3 r
r 2 n --+ --+ --t -}
L rjxSj+rFxF=O
h= fi r Fl
2

Mo 2Mo
S\ = - - = - r::-'
h ,3r

Cosmusi smjerova sila S! , S2 i S3 ' S4 ,SS ' S6 i F prikazani su tabelarno.

s, s, s, s, S, S, F

cos U; 0 0 0
rs
2
0
+ \

rs ,
_2_ 2 0
cos ~i 0 0 0 0

Zadatak 11.6. cos y, -\ --I -\ -rsI -rs -,

\ \
0

Ploca bez tezine opterecena je silom F, a u ravnote:Zllom poloZaju odrZava se Tablica cosinusa smjetova zadatka 11.6.

pomocu 6 stapova. Ako je poznata sila F, odrediti sile u stapovima. Iednacine ravnotete:
2 2
2: Fx=O: r;: +S4 +-S6 +F=O,
,5 3

2:F =0: ~+SS +~S6 =0,

Y -J5 3

Stika uz zadatak 1l.6.

2:M, = 0: 3aS, = 0,
RjeSenje
Uslovi ravnoteze u vektorskom obliku:

4
2:M,=O: -J5aS s -2aF=O.

RjeSenjern jednacina dolazimo do sila u stapovima:

S5 =-F,
-J5
2
Slika uz Ijeiicnje zadatka 11.6.

310 3ll
 Zadatak 11.7. Sile u stapovima dabit cerna iz gomjih jednacina:
Trougaona ploe3 tezine G odr1.ava se u ravnoteinom poloZaju pomocu sest stapo- .J6 1 Z 1 1
va. Izra6unati sile u stapovima. S3 ~O, S6 =-G, S4 =-G, S, =-G, S, =-G, S, ~-G.
3 3 3 3 3

Zadatak 11.8.
Homogena placa teiine G1 pricvrScena je pomoeu sest stapova. Kolikc su sile u
stapovima aka se na ptoeu postavi teret teiine G2 .

Stika uz zadatak 11.7.

RjeSenje:

Stika uz zadatak 1 1.8.

S1tb. uz tjdenje zadatka 1L 7. RjeSenje:
Komponente sile S6

JednaCina ravnoteze
2.: M,:A) ~ 0: 3aS3 ~ 0,

2.: Nf;) ~ 0: 6aS" - ZaG ~ 0,

2.: M:) ~ 0: - 3aS4 +aG ~O,
2.: M, ~ 0: - 3aS, - 6aS6x ~ 0,

2.: M:) ~ 0: - 6aS, - 6aS4 + 4aG ~ 0,

2.: M:) ~ 0: - 6aS, - 3aS6 ~ 0. SlikauzrjeSenjezadatka 11.8.

312
 Na osnovu geometrije zakljucujemo da je:

Rjcicnje
Posta se radi 0 zupcanicima sa zakosenim
Jednacina ravnotezc Ce biti:
zupcima, raspored sila je dat na slijedeCoj slici
2: Fx~O: S~-S2x ~O,

2: Fy~O: ~3y + S4y = 0,

Slikauzzadatak 11.9.
2:M:)~O: 12aS" + 12aS" +6aG, + 9aG, ~ 0,

2: M, ~ 0: -12aS" + 12aS,,- 8aS4y ~ 0,

2: My ~ 0: -8aS" - 8aS. - 4aG, - 6aG, ~ 0,
- F
2: MP) ~ 0: 8aS" + 8aS, + 4aG, + 2aG, ~ O. Fu -::::::-"-,
cas~
Rjesenjem gornjih jednaCina dobivamo:
, tga
r"',. =Fu tga.=fu---'
cosp
Stika flIliporeda sila Da zupeaniku sa kosim zupcima Fa = F" - tgp.
Moment torzije
F"

Sile u stapovima zavise od odnosa teZina G1 i G2

Na primjer:
za Gz < 2G1 stap 5 je optereecn na pritisak
G2 > 2G 1 stap 5 je optereeell na istezanje.

Slika Il.Z analiru silana YratiiuAB U2 zadatak 11.9.

Zadatak Il.9.
d, d, 2M,
Vratilo AS prenosi moment torzije od 100 Nm. Oba zupeanika su sa Zflk-osenim M, ~Mx ~F2' '-2 =F,y ' - , F, =--~4kN
2 Z d ' z
zubima p = 15. Ugao dodirnice je 0. = 20. Aka su poznate velicinc a = 30m,
d, = O,04m, d, = 0,05m odrediti reakcije u leZajevima A i E. 2M,
Fi y ::;;---::::::SkN, f'ty -: : : Fj -casacasp.
d,

3,4
315
 Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 11
F,y 5 Zadatak 11,10.
F, -
cosa-cosp cos 2 0 ,cos 15 5,5086kN,
Tijdo koje ima oblik sestostrane prizme oslonjeno je 11 tacki A pomocu sfericnog
Fix'" F, . cos a sin p~ 5,5086 cos 20 sin 15 ~ 1,3397 kN, zgloba, a u tacki B pomocu cilindricnog lefaja. Pomoeu nerastezljivog meta CE
F 2z =Fz -cosu-cosl), odriava horizontalni polotaj ravnotee. Preko kotura 7.anemanvih dimenzija u tacki D
prebacena je nerastegljivo tiZc koje je uCvrSceno u t:'lcki L, na Cijem kraju visi teret
F F2 , 4 4,40687 kN, tdine Q. U tach K prizme djeluje vertikalna sila F. U nagnutoj strani prizme djeluje
2 cosa-cosp cos200.cos150
moment M koji je okomit na datu ravan i ima smijer kako je dato na she!.
Fly::::: F2 . cos a = 4,40687 sin 20:;;::; 1,507 kN, Odrediti reakeije u taekama A i B te silu u uzetu CE, ako su pomate slijedece vr1-
F 2x =F2 cosusinp=4,40687 -cos20sin15=I,0718kN. jednosti: Q ~ 500 [N]; M ~ 1000 [Nm]; a ~ 80 [ern]; b ~ 40 [ern]; c ~ d ~ 20 [ern];
a ~ ~ ~ 30 i Y~ 8 ~ 60.
Kada su poznate projekcije sila F, i F2 postavirno jednacine ravnote1.e:
L Fx =0: FAx + Fix - F2x :::::0,

Rjdenje
Ako u tacki A stemog zgloba
smjestimo ishodiste koordinatnog sis-
Fly' a + F2x . ~2 - F2y . 2,5a + FBy 3,Sa = 0, tema O.qz imat cemo da je reakcija u
tackiA:
-}~-4_"

, FA=XA+YAz+ZA
- F\z . a - Flx "d- + F2z 2,5a - FBz 3,Sa =0.
2
RjeSenjern gomjih jednacina dobivamo reakcije u osloncima:
Stika uz zadatak Il.IO.

a reakcija eilindricnog zgloba B:

-> -> ->
FB=YB+ZB'

FBy ~ (-FlY' a - F,x d; + F2y . 2,5a J 3,5a'

F By ~ (- 5 . 0,03 - 1,0718 0'25 - 1,507 . 2,5 . 0,03). 1 ,
3,50,03
F By ~ -0,6073 kN,
FAx =F,x -Fix =1,0718-1,3397=-0,2679kN,
FAy = -F,y + F,y + FBy = -5 + 1,507 + 0,6073 = 2,8856 kN,'
FAx ~ F - F" + FBx = 1,884 - 4 + 2,06367 = -0,05233 kN.
"
Slib liZ rjdenje zadatka 11.10.
316
J 17
 -,
ProjckcUa sile S na koordinatne ose
Provjerite momente M
na ase koordinatnog sistema Oxyz.
S, ~Sxy sinp~Scosysinp~0,25S Mx=O
Sy ,=",-Sxy cosf3=-Scosy cosp=-O,433S
My =M cosu = 866
M,=-Msinet=-500.
S, ~Ssiny~0,866S.
--t ---.j.-~
Postavimo mjete ravnoteie za posmatrano tijelo:
Sile u tacki D zamijenimo rezultatom FR = Q +F; te nadimo njene projekcije na ose x A +O,25S=0
koordinatnog sistema Oz:vz. YA + Yo - 0,433 S + 433 = 0
ZA + Z8 + 0,866 S + 400 - 750 = 0
(1;R)X~O
0,428-0,69 YB +0,73 S- 600 = 0
(F R)Y ~ Q. sin Ii ~ 500 0,866 ~ 433 N
-zo +0,22 S -320 + 300 + 866 = 0
(FR)z ~ -Q - Qcosli ~-Q(l + coso) ~ -750 N.
Yo- 0,1 S + 173,2 = 0
Koordinate tacaka B, C, KiD su: ZB = 0,22 S+ 846

Xs =a+d, Ys "",b, ZB =h-c Yo = 0,1 S + 326,8.

Nakao Ijesav~a jednacina dobijamo da je:
Xc =0, Yc =b, ze =h
S= 652N zB = 989 N YB = 392 N
xK=a, Yx=O, zK =h
xA=-J63 N YA =-542,684N zA=-1203,632 N
a
XD =2' YD =b,

Moment sila za ese su:

Zadatak 11.11.
-)" ---? ----7
Mx(FA) ~ My(FA}~ M,(FA ) =0
~
M,(FB )=6Z B -(h-c)YB =0,4ZB -D,69YB Masivna homogena ploca,
~
M y (FB)=-X8 ,zB =-(a+d)zB =-ZB una oblik pra~ouglog paralelo-
-) pipeda tezine G, moze se obrtati
M,(FB)=xB 'YB =(a+d)YB =YB u krug oko vertikalne ose AB.
->
M,(S)= 6 sin y' S +h Scosy cosp=(6siny +h cosycosP)S ~0,73S Na ploci u tacki D vezano je uie,
-> prebaceno preko nepomicnog
M yeS) ~ Z,S, = h S cosy sinp ~ 0,22S
-,
M,(S)~-y,Sx =-6Scosy sinp=-O,lS
kotura i na slobodnom kraju
~

liZeta visi teret ~zine Q . U tacki

~ -> E djeluje sila F paralelna ivici
Mx(F)=M,(F)=O
-> ploce b. Sistem se odrZava u
M,(F) = -F a ~-320 ravnotezi pomocu diska, u cijj
-> ravni djeluje moment sprega M,
M, (fiR) = -6Q(1 + coso) - (h - c)Qsinli = -[6 (1 + coso) + (h - c)sin oJQ = -600
a takoder i reak.cije, u sfemom A
-> a
M y(FR ) = x[) (FE), ~ 2'Q(1 + cos8) = 300 i cilindricnom B, osIoncu.
Dimenzije su date na slici.
-> a Slika uz zadatak 1L D.
M,(FR)~XD(FR)y =2'Q.sino~173,2.

318 319
 RjeSenje Zadatak 11.13.
LXi=XA+XS-Q=O
Stub visine h = 8m u ravnoteii odriavaju tri uieta. Silc u uiadima su poznate
l:Yi~ YA+ YB+ F~O 5\ = 4 kN, S2 = 5,5 kN, S3 = 3 kN. Odrediti komponente rezuitante u vertikalnom
pravcu i okomitom na stub.
LZi= ZA -G=O

b
l:M,:=-yB h-F(c+ d)-G - ~O
2

l:My~ xB h C 2"a -Q. d~O

l:M,~ -F a+ Q. bM~O Rjesenje
RjeSavanjem prethodnih jednaCina dobivamo da je: 8,00m Faksi ~ 9,38 KN
Foknm = 2,33 kN.
xB "'(%C+d Q)
5,OOm
M~Qb-Fa

YB ~-[(c +d) F+%c] 5,00m Slika uz zadatak 1 LB.

Zadatak 11.14.
xA ~(1"~)
h
Q --"--c
2h Na shei je dat jedan reduktor sa vise pogona. Poznat je intenzitet, pravac i smjer
momenta koji opterecuje reduktor. Potrebno je pronaCi intenzitet, pravac i smjer rezul-
tirajuceg momenta.
YA =(C:-"'-l)F+:h G
M, ~ 0,5 kNm, M2 ~ 3,0 kNm, M3 ~ 4,0 kNm, M4 ~ 1,6 kNm,
ZA =0.
P~ 30" (u ravni x y)
Zadatak 11.12.
Za zadani prostorni sis tern sila koje djeluju u jednoj tacki A odrediti intenzitet,
pravac i smjer rezuitante sila. Rjesenje
"y
MR =fM; + M; +M; =5,587 kNm
,g Rjesenje
u M =30,8
S,Om N
FR = 8,22 kN
PM ~I04,4"
YM ~63,4.
U R "'" 88,2
PR ~ 36,8",
f. ' YR ~ 126,9".
I , Stika uz zadatak I \.i2.
stika liZ zadatak 11. 12

320
321
 Zadatak 11.17.
Tri stapa optereeuje vertikalna sila F = 10 kN. Odrediti site U stapovima.
Zadatak 11.15.
Jedan konstruktivni dio u konstrukcijije optereecn sa silama FI = 6 kN, F2 = 8 kN,
F3 = 2 kN. Ako su poznate dimcnzije a = 200mm, b = 250mm, c = lSOmm, i3 = 30,
odrediti: Rjcicnje
a) rezultirajuci moment od Mx i My ,
SI ~2,47kN
b) moment M z
52 ~ 3,5 kN
S3 ~6,39 kN
Slikauzzadatak ILlS.

Zadatak 11.18.
Rjcicnjc
Za stapove optereecne prema slid odrediti site u stapovima FG = 20 kN.
MRxy ~ 2,238 kNm
a." ~ 47,90
M, ~ - 0,710 kNm. 1m

a
Rje.scnje
b 1m
SI ~ S, ~ 12,65 kN
Slika uz zadatak 1L 13.
S3 ~ 20,785 kN.

Zadatak 11.16. Slikauzzadatak 11.16.

Tri stapa opterecuje F = 10 kN koja len u ravni x - y. Potrcbno je odrediti sile u
Zadatak 11.19.
stapovima 1,2 i 3.
Horizontalni Dosae zglobno vezan u tacki C za vertikalni zid odrlava se u
ravnotcmom polotaju pomoeu stapova 1 i 2. a ko je F = 6,0 kN, odrediti rcakeiju u
RjeScnje osloneu C i site u stapovirna 1 i 2.
SI ~ 10,18 kN
S2~6,44kN
S, ~ 12,25 kN.
RjcScnje
SI ~ 8,31 kN
S2 ~ 7,51 kN
F0~-9,6kN
Stika uz z;a.dalak 1 U4.
FCy~-3,6kN
Fo~-1,6kN
Slika uz zadatak 11.17.

323
322
 Zadatak 11.22.
Zadatak 11.20. Vratilo AB prenosi moment torzije preko zupCanika 1 i 2 MI = 240 Nm. Odrediti
reakcije u lezistima A i' B.
Nosac AB opterecen u taeki C silom F = 450 kN odrZava se u ravnotezl POffioeu
dva uicta 1 i 2. Odrediti reakciju u zgtobu A i sHe u uiadima.

;o------j:1B

A x

x "
60mm 80mm 40rum
F RjeSenje
S, ~297 leN y

S2~ 386 leN Slika uz. zadatak 11.20.

RjeSenje
FA::=; ~rxc:~-+-y"~-+-z~:;- =. 286 kN.
Sile U zupCanicima
F'x~2,41 kN Fa - 4 leN
F,,~2,8 kN F,y~ 1,5 kN
Slika m zadatak Il.1 S. F'y~61eN F,,~ 0,
Reakcije u os lonell
PAx ~ 2,9462 kN FB,~-4,5362kN
FA, ~ 3,6765 kN FEy ~ 0,8675 /eN
Zadatak 11.21.
FAy ~ 2,7978 kN
Vratilo AS optereeenoje zupCanicirnakao $to jeprikazano naslici, silamaFt = 8,0 kN, Zadatak 11.23.
F, 3,0 leN, F, ~ 2,0 kN, F4 ~ 4,0 leN. Odrediti silu 1', i reakcije u A - radijalno-aksi- VratiloAB prenosi moment torzije M J = 160 Nm. Zupeanik 1 je sa kosimzupcima
jalnom lefaju i B - radijalnom leZaju. nagiba ~ = 10, a zupCanik 2 sa pravim zubima. Ugao nagiba dodimice je a = 20.
Ako su precruci zupcanika d l = 120mm, dz = 80mm, odrediti reakcijc u lezajevima.

Rjesenje
l'Ax~ 1,29 kN
FAy ~ 3,43 kN Rjescnje
FA,~0,22kN
FAx~ 1,62 kN
FBx~ 1,29 kN
FAy ~ 2,21 kN
FB , ~ 0,22 kN
F"" ~0,47kN
Slikauzzadatak 11.l9.
FBx ~4,64 kN
FBy ~ 1,0 kN
FBz = O.
Stika U'l7...adatak 11.21.

324
m
 Zadatak 11.24.
Vitie za podizanje tcreta oslonjeno je na dva lCZaja A i B i podize teret mase
m = 400kg. Poznate su dimenzije:
- preenik bubnjaDs = 300mm,
- rastojanje tcreta od oslona A
- precnici zupcanika d l = l2Omm, d2 = 540mm,
- ugao dodimice ex..= 20.
Odrediti reakcije u leZistiffia A i B.
326
Xm = 1,5,
b.....".,La_ncan_ice_ _
: _ _ _ =1] (2
12.1. UVOD
.J.-;pd konstrukc" "c viseCi mostovi, visokonaponski kablov!
vaZan tip k-pnstmkcjonjh e;Jement~ savitlijvo uZe. Pri konstruisanju ta I e
aino ie poznav&~Gin~r:;;'a;-8diloli ;wall sila iste~ra t raSQ;9naJ ';yis-
nosti tih velicina od-fdu~. b:i anaJizj savitJjiye uZadi u nekim pnmjerima teiina
.'-eta e anemariva prema opterecenju uZeta. MeGutiro" ka~a je vlastita tetina
Rjdenje
uzeta ijedino opterecenje. Pril om . . jive uZadi smatr~~a nema nikak- . . .
FA~ 1,74kN v~:R~_:~,i:fiwtii~$tQ'7P-a~raa;je::sila::Y:;6U~~~etft:~:'::~:~ . . .
FB ~ 1,06 kN. ~avitljivo uZe moz~ ?iti 0:P!~L~_yn.Q"ni49:m~koncentrirnnm Jereta, kontinuirano iii
k6mbillovano<:~~'~~'-"M"W_"~~<~
....--_.~_~Ak-wje--'l1'?e aptetc6eae silama kSati-RY1faFI6 fUSpc)[edenun po raspunu; o~
zaUZlffi~ odgoY;:mlJl1c, ralQlOte~-e~~ffii-ehlik~t&;--\t>~sWan---J
_~_J;l!\CiilliG,"-.- ~
Qb!ik lanG2Rise 2:8:. isi od vr~optere6enja.
~~rabo~ica - kada je uZe optereceno jednoliko kontinuirano duZ hor~
izon~ojekcije i ----~-___
--lob,.)<J;omemrltlnCanica--- kada je uie optereeeno jednoliko kontinuirano d~tcijelog
J1!kaJaneamce. 'o::"~ ~_______ "_'_"_~ __ ._.~_._~_~__
q(x)
Stika 12.1. Priknz opterecenja savitljtvog uieta
Ako savitljivo u1:c oslobodimo od veza, dodamo reakcije veza i posmatramo
ra\iuuretu, citfci"Ceffi@ ruLveZe izmC(fUSita-tr-trieru,-pregib.aiA~~..:......~_
12.2. PARABOLICNA LANCANlCA
___EretpostavtmoaaJC'-uze-'opter;;t~~'~j~dnolik~i:~'~~';-uir;;lO d~honzbntalne pro-
jekclitiuPL..Yisti.mll.sQ.
r-"'~
 02 112 odnosno
B

f
Fu =JFJ +q 2 X 2 .
c Pretpostavimo da je me pricvcl6e~~&;;; i5te visine, granicm uslovi su:
x=z'1 Ymax = f
Horizontalna sila je:
Sllka 12.2. Parahalicna loncanica
Isijecimo elementarni dio meta sirine ds i posmatrajmo ravnotem tog elementa. (l2.6.)
y
F.,
4

F.

FH
C
F_
AJ
PH
i! /~-.
q/2
~,:::'fj,
Sila u taeki A odnosno u tacki B gdje je uie pricvclceno:
q2/4 [2
(12.7.)

F ~ --+q'- (12.8.)
" 64/' 4 '
qx
Slika 12.3. Elemenrarni dio uie(a odnosno
Jednacine ravnoteze:
/'
L: Jl.x.;JJ_Ji7r~Gosp"-Fft~O }
(l2.1.)
1+--.
~16/:.
(12.8.)
L:Fy...'=..L.. ~f" sin <p -. qx ~ 0
DuZinu uzeta izra6mat cemo na osnovu diferendjalnog odnosa:
Dijeljenjem gomje dvije jednaCine dobit cerno:
ds~Jdx' +dy' (12.9.)
(12.2.)
odnosno

Sa slike l2.3. imamo daje tg 'l'

(12.10.)
(12.3.)

Zamjenom obrasca (12.6.) u jednaeini (12.10) imamo:

Izjednacavanjem jednacine (12.2.) i (12.3.) dobit cemo:
1
2y 'E'...
X:"'"--fH
., (12A.)
L~2J
,
o
1+
64/"
/
.x dx. (12.l1.)

qx-
y~2FH ~Z:~1~?<J~~9_~~~~IE:E!:<?~~~~,_~.ta~it~~ _ ~!-~~L~t~gruatiClan~po clan tako da dobi-
jemo duiinu lancaruce: -
,.--.----~~
jednaCinu arabole s t 'emenom na tacki C
ugao <p iz jednacina (12.-n;tmaftemo~
F;; ~ Fh + (qx)', (12.5.)
\~~~~~+~ 6:{2 ;'8~~(6~~2J:/_~2~+]
~.--~-~.-

328 329
 odnosno Deriviranjern prethodnog izraza imamo cia je:
2
d y 1 ds
(12.12.) dx 2 ~;;;. dx

Ovaj red konvergira za sve vrijednosti if I 2) < 1 I 4. Za velicinu sIueajeva je f

2
ds =dx 2 +ctv 2
mnogo manji od 1/4, pa Ce biti dovolina sarno prva tri dana reda da se postigne pri-
bliina vrijednost za L sa dovoljnom taenoseu.

12.3. OBICNA LANCANICA ~;~;;; 1+(:r

Pretpostavimo da je uie optere6eno jednoliko kontinuirano dui cijelog luka Zadnja jednacioa pretstavlja diferencijalnu jednacinu obicne lancarllcc.
laneanicc. lsijecimo mali element uleta i posmatrajmo njegovu ravnoteZu. Uvedimo parametar:
y p~ dy

II
F~
dx
., q'
dp Jl + p2
-::::--_ ..
F~
FH
x
~
dx a
FH Integracijom izraza dobijemo:

'" ~(p+H)~~+c (12.17.)

Stika 12.4. Element uieta s odgoyara;utim planQm sUa

dy
lednaeme ravnotere elementa uieta (stika 12.4.) zax=Oslijedidaje -=p=O
dx
LFx::;:;O I'u 'cosqJ-FH::;:;O c=O
(12.13.)
LFy ~O F" sin'1'-q's~O dy s
p~-.~-

Razlika izmoou ovog primjera i prethodnog je u tome sto vertikalna komponenta dx a'
Fuy uvijekjednaka tezini liZeta duiine S. Uvrstavanjem u gomju jednaciou dobit reruo:
lzjednacina (12.13.) slijedi daje:
qs dy
tg'1'~-~-. (12.14.) (12.18.)
FH dx
Posto je
odnosno
Ff{ ::::: a = cos t parametar lancanice,
q (12.19.)

to je
dy
S=Q-. (12.15.) Kvadriranjem i sredivanjem gomjeg izraza dobit cerno:
dx

330 331

'---;T--"--"-----
 Rijderu zadaci iz poglavlja 12
2=e-;; -2e-;; + ~ )2
2x r (

(
r
1+ ;)
Zadatak 12.l.

S e
z,
a -ea '" (h e a -1 e G
Za lancanicu prikazanu na slici i optcreeenje odrediti sile u uZadima AB, BC, CD i
ED.

a C. 2 E
2e a
x r
1
12m

B F1 ~ 4 kN
dy F2~ 15 kN
s=a- 1,
dx F3~3kN

dy x
~=sh-. (12.20.)
dx a 3m 2m

Integracijomjednacine (12.20.) imamo daje: S lib uz zadatak 12.1.

x
y=ach-+C 1
Q
Rjesenje
Integmcio[lu konstantu C 1 odredit Cerno iz uslova Yx." {} = a slijedi C l = 0, te je
jednacina lancanice:

x a - --
y=ach;=2 -eaX +e ar . J (12.21.)
12kN

Siiu u u7..etu dobit cerna iz jednacine ravnoteie:

Fu =JFJ +q 2
s2 =q~a2 +5 2
~-~

Fu=q a2+a2sa(~)o:::q.a 1+Sh2(~)

F, ~qaChm S!ika liZ IjeSellje zadatka 12.l.
Uvjeti ravnotdc za cijeli sistem su:
F, ~q.y.
L F:~ = 0 - XA + XB = 0
L ME ~ 0 .. YA . 18 + F, . 15 + F, . 10 + F) . 2 ~ 0

LFy~O YA-F,F2-F3+YE~O
YE~ lOkN

332 333
 Iz uvjeta ravnoteZe uieta AB imamo:

Slib uz zadatak 12.2.

15kN
b) 0) Rjesenje
Slika uz rjclenje zadatka 12.1. Kako je q(x) ~ % to imamo na osnovujednacine (12.4.) iz poglavlja 12.2. daje:

y=---x.
qo 2
2FM

Za vrijednosti x = lI2 y = h horizontalna sila

qo ./2
FM ~---sh

4h 2
y==-x
12

~47,9 ~9,44kN
SCD FCD Kako je Fu == FH cos <p 7..3 0::;; <p::;; ~ to je F za maxim.alnu vrijednost ugla <p.
2 umax

dyl max-tgCPmax
_ _qo
-- X
I_II
x--/2
dx FM

<Pma)( = tg
-1(qO .1)
2FM
Zadatak 12.2.
Uic pricvrSceno u tackarna A i B nosi most koji uZe kontinuirano opterecuje
qo Nlm. Naci maximalnu lm silu u metu te dliZimi lancanice L. COS CPmax

JJ4 335
 Iz ugla koji je prikazan na slici irnamo da je: Zadatak 12.3.
Obicna lancanica opterecena jednoliko kontinuirano optereeenjem q = SNlm

.. ~
prikazana je na slici. Odrediti maximalnu silu u uietu te duiinu lanCanice.

\<------I~'Om-----_>I

odnosno
~s
Stika uz zadatak l2.3.

RjeSenje

Kako je elementarna duiina luka Kako je:

ds
x~f 1,
I'},
{l+:FIQ qds)
duzinu u.zeta
to nakon integriranja imamo da je:

J ds

Nakon integriranja

I
L~-
2

Uvcitavanjem izraza za FH te sredivanjem dobijamo:

L=2!- [ 1+ - (4h)\2 +-Sln

! . _1(4h)\j1
~
I 4h I
Znajuci da je:

336
337
 dy Sila u uictu Fu = FJcos q>
za -~O=>S~O C J ~O tedobijamo
dx dY ~tgm ~~:I2,1~132
dx I max: 't'max: 45,8
Il'rnax = 52, q>0

F ~ 45,8
7S,9[N].
l./max cos 52, <po

Imamo dajc:
Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 12
Zadalak 12.4.
Za lancanicu prikazanu na slid potrebno je odrediti site u uZadima A C, CD i DB
te duiinu laneanice.

F
za y=O x = 0:::::> C3 =_.-!:L.
q
Sm
Rjdenje
FDB~78,2kN
F CD =43,7 kN
Za tackuy ~ h, x~ 112 F AC =74,7 kN
F,
{= IS,7m
FIl[ (q./l]
h=-q cosh 2FH r l 3m 4m 3m

Slika uz zadatak lOA.

za q ~ SNlm, h ~ 6m I =20m imamo da je:

yJ;{COS{:H X)-l) Zadatak 12,5,

Za laneanicu opterecenu jednoliko kontinuirano q = 700 Nlm na rasponu 25m jav-

6=!; [COSh(;'~ )-1]

lja se sila u uZetu Fu max = 10 kN. Odrediti pregib ui.eta h.
25 m

A B Rjescnje
y ~ 9,16[cosh(O,109x )-1] ~
~ r"
h=Il,3rn
Zax= 10m
L 45,8 Sinhf-5_.10]~ 12,lm q=1oo Nlm
2 5 c45,8

L = 24,2m. Stika uz zadatak 10.5.

:139
338
 "______ __ "_J....c __ _

U~
Zadatak 12.6.
Ute optere6cno jcdnoliko kontinuirano q = 5 Nlm du.zine 175m objdcno je 0 dva
stuba A i B rastojanja 150m. Stubovi su visine 50tlL Odreditl duiIDU d ad uleta do pod-
Princip mogucih (virtualnih) pomjeranja
loge i horizontalnu silu F H'
A B

13.1. ELEMENTARNIRAD

sOm sOm
RjeSenje ...
Pod elemenlamim radom sileF na putu ds podrazumijevamo proizvod projekcije
d d~ lO,tim
sile na pravac puta i velicL."1.e puta
Ffl~ 384 N.
(13.1.)

.,
~-
/. 150m

Stika U2; zadatak 10.6.

d,
Stika 13.1. Elementarni rod sile

U vektorskom obliku cad je predstavljen skalarnim proizvodom sile Fi pomaka dr.

F
Pretpostavimo da se napadna taeka site pomakne za beskonaeno mati pomak J: iz-
vriienje rad
(13.2.)
iii u analitickom obliku

(F}~{~l
-+---+-+-4-

{r}~{~}
dr~ d)+ d,J+ dJc (13.3.)

...
rad site F L--e biti izraien s lijedecom jednaCinom
dAi ~ Fpx + Fyiy + F;i,~ (F}T {dr}. (13.4.)
U jednacinu (13.2.) \ df!\ ~ ds, a za <p < 90" dA > 0, za <p > 90" dA < O.
U gornjimjednaCinarna Fx ' Fy ' Fz su projekcije sile na koordinatne osc ax, y, Z su
koordinate napadne tacke sileo
Ako tijelo vrSi rotaciono kretanje, onda je elementami rad sile koja djeluje na to
tijdo jednak proizvodu momenta tc sile za obrtnu osu i ugla rotacije
dAi ~ M(r)' d'l' (D.S.)

340 341
 -4 -* --)0

Ukoliko na kruto tijelo djeluje sistem silaFj , F2 ... Fn, rad svih sila kod beskonacno
malenog pomaka iznosi:
"
dAi ~ ~ (F,!1x + F;ty + F,!1,) (13-6.)

13.2. PRINCIP VIRTUALNllI POMJERA,"IJA

Moguee iIi virtualno pomjeranje sistema (omacava se sa 8) naziva se svako ele-

mentamo pomjeranje sistema koje u datom momentu doptiStaju veze. Pomjeranje pri
kome sistem ne napuSta veze naziva se neoslobaitajuce, au suprotnom slueaju zove se
Slika 13.2. Rad !life pri obrtnom kretanju
-, oslobailajuce. Veza koja ne dopuSta oslobadajuca pomjeranja naziva se zadriavajuca
PretpostavUno da napadna tacka siieF prede put od tacke N do iaCke M. iii dvostrana. AIm veza dopusta oslobadajuca pomjernnja naziva se nezadriavajui:a ili
jednostrana: Veza se naziva idealna ako je zbir radova njene reakcije pri svakom
mogucem pomjeranju jednak nuli, to jest virtualni rad reakcije idealne veze jednak je
N nuli.
M Da bi sistem sa idealnim zadriavajuCim vezama bio u ravnoteii, potrebno je i
dovoljno da zbir elementarnih radova svih sila kaje djeluju na sistem, pri svakom
mogucem pomjera,yu. bude jednak nuli:
Stika 13.3. Roo sile 1IQ konacnom pomjeranju " ~ ~
. - .-.. .. ...
~ ~ -----~.--- .... - - - -~~ - --~----'i'-f1,&,Os-.-(f'r,ds,)=4,-
Pri kretanju napadne taeke sile rad se 1zra7-<lVa pomocu krivolinijskog integrala f;;;1

AI J
NM NM
J
~ Fvds~ (F,!1,+ F;ty+ FA) iii u analitickorn obliku:

(13.8)
~

gdje je: F V - projekcija siIeF na pravac brzine (koja se poldapa sa tangentom).

Vrijedi i obmuto: ako je zamiSljeni rad svih vanjskih sita koje djeluju na jedan
Ako projekciju sile na tangentu izrazimo u fimkciji puta s i predstavimo zavisnost
mehanicki sistem jednak null, onda je on u ravnotezi.
graficki (slika 13.4.), onda je rad na pomjeranju od So do s] proporcionalan sraflanoj
Princip virtualnih radova jedan je od vrlo vaZnih principa, ne sarno u statici krutih
povrSini.
tijela, nego i u drugim dijelovima mehanike. Primjena principa virtualnih radova u sta-
tici jednostavnija jc od primjene uslova ravnoteze. Prednost primjene principa virtual-
nih radova velika je kod mehanickih sistema kod kojih se jednostavno odreduju
geometrijske veze menu pomacima.

- ~
--+-----'-LJ--LJillLLl_LU-'______
'1
,
Slib 134. Grafic7co izraeunavanje rada

342 343
 Rijeseru zadaci iz poglavlja 13 Zadatak 13.2.

Na. ~Cicu ~vojne prese djeluje spreg sila ciji je moment M. Korak zavojnice je h.
Zadatak 13.1.
~
Odredltl reakclJu, odnosno silu sabijanja prese.
Greda tezme!i odriava se u prikazanom ravnoteZnorn polofuju pomotu W..eta na
koje djeluje silaF. Odredit silu F da bi greda i dalje ostala u ravnote7nom poloZaju.

j!
Stika \lZ zadatak 13 .2.

RjeSenje
Slika uz -zadatak 13.1.
Translatomo pomjeranje zavojnice je Oz, a ugao obrtanja &po Odnos izmedu njih je:
Rjesenje liz : h ~ &p : 2'1'.
Kako je F! IX, slijedi da je virtualni rad vanjskih sila: Aka primijenimo princip virtualnih pomjeranja:
SAl ~- G oz, + F SX~O. Mo<p-Foz~O
Kakoje zs=dsioq> h
Sz~-S<pa
a ovisnost ox i Sz od o<p je 21t
liz, ~ d . cos 'I' . &p, toje
ox~-5ile.
Sa slike vidimo da je z.mniSljena promjena duiine c negativnajer se duZina c sma- (M _ ~~h )8<P~O
njuje poveeanjem ugla <po Zavisnost izmedu c i q> dobit cerno na osnovu kosinusnog
poucka: Prethodna jednacina je zadovoljena ako je:
c2 = a2 +b2 + Zab cos <p
2cile ~ - 2ab sin <pd<p, M~F.h~O
2it
odnosno
5ab . F ~ 21tM .
Iix ~ _ . SIO <pd<p. h
C

UvrStavanjem u prvu jednaeinu: Zadatak 13.3.

OAl~( -G d 'cos<p +F '~Sin<p}<p ~O . ReSctkasti nosac prikazan na slici optere6en je silarna FOdrediti siie u stapovima
1 l 2 metodom virtualnih radova.

F
Gd I '
5ab tg <p
"a-
,
+b-2abcosq>.

344
345
 A B

fA?S(l Slikauzzadatak 11.3.

Rjesenie
Resetkasti nosac ncma mogucnost kretanja. Da bismo primijenili princip virtualnih
pomjeranja, razrel.-at Cerna stap 2 zamijelliti silama S2 kao sto je prikazano na slici.

Stika uz IjeSenje zadatka 11.3.

=_-l] <B
I-..P_fi_IO_9_iZ_9_f_3_fO=S_t_3t_i_ke_ _ _
Veza izmedu mogucih pomjeranja:
op ~ 280:
Zamisljamo rad svm vanjskih sila
CAl ~F aoo: + F 3aoo: - Sz . aoo: + F aop -Szaop ~ 0
Slijedi
Faoo: + 3Faoo: -S2QOO: + 2Fa8p -Sz . 2aop ~O
(Fa + 3Fa -S2a + 2Fa -S22a)00: ~O
6aF -3aS2 ~O

S2 ~2F=lOk:N.

Donji stapovi 1 i 2 optereceni su na istezanje sila Sz ::;;: 10 kN. Reakcije U oslonci-

rna A i B nisu utijecale na Ije.senje, jer kod zamisljenih pomaka one ne me nikakav
rod.

346

- - -- - -----------<'.-"1
KATEDRA ZA MEHk'lIKU

GRAFICKE VJEZBE IZ STATlKE

Skolske 20 ! godine

Prezime i ime studenta: ......... .

ZADATAK BR. 1

Za nosae opterceCfi prema slici broj odrediti:

a) grafickim i analitickim postupkom reakcije veze
b) grafickim i analitickim putem nacrtati sve staticke dijagrame (M . F/, Fa)
f
c) odrediti maksimalnu vrijednost momenta savijanja.

Podaci
--
F q a a
Velicina
[kN] [kNlm] [m] ["]

Podaci

Datum izdavanja: .. .... Predmetni nastavnik:

Rok predaje:........ . . ................ Prof dr Isak Karabegovic, dipLin.

349
 @ @
F
o o/~ zF F q
q q
q
A", B;;! i. . 2 A
F
a a a a J 2a a 2, , a 2a a
a.2aaaaaa Ja

@ @
2F q F F q,,J{
11111 11111' a
A B A~ B,. ~
F
a 2a 2a a
2. 2. 2a 2a 2a a 2a 2a a
- Ja a

@
o F q PL q 2

A
-r1 rfrTi a ~IIIIIIIII B
F q

A
3F F zF
2, 2a a a 2a a a a 20. 2, ,
2a a a 2a 2a

q q @ @
j FtrL F /2F
1111 a III iralIlill q, ll!-r.,... q, 2ij FI q
A B A IIII a\1
zF A"I; I.- B;;!, !,
a 2. a 2a
a 2a a
, a 2a Ja , 2.

@
FL JF @ @
~"-illa B
F q q
4 B A
2F F "
2a a 2i1 JF 3F
a a Ja 2a
a J. 2a 2a a a 2a a Ja

350 351
 Ft, F <TIl @
2F
1111111 " 1lll
q
3
111111
F.( q
.-rr
q 'I, m
q
A
~F A~
t'-
" B,. A~
a

, , , ~ B.
!. F
a 2a , , , ,
2a 2, , 2a , 2. ,

@
q F .q, F/
A<)
,.4 Hm u a~1I q
jm, 2F q
qr, F/...a q
a
3F 2F 1.p. B,. HUll
, , , , , , !"' 1p.- B,.
2a a a ].a F F ~ 2
3, , a 2, a a 3, , , 2,
@
F F Fj 2F
q
,.:;., q

A
F
A1..j>-
a~ 1111
B.
~
J
q
% ~
q.:J..
A~
T"" BJ~ Aj
, 2a , 2a 3, , 2. 2a , 2F F
2a ]a , , , , , 3,

@ @
@

1111 III:
F
i~t~"ff
A

3, 3, 3, , , , a 2a 2, , 2a , 3,

", F F q
F F
q Fi .l q F
ill :r1l ,,-rT1IflI' ( q mlllll! 1111 III a \11111 Brn:t,. I.a:-'nrrrrmnm-.! q
~p. I .jB A.. p.- B~j# A A

,
zF
2, 2,
'. , ,\.'> 3, , , 2,
3F

,q, , 2,
F
, 2, , , . 2.

352
353
KATEDRA ZA MEHANlKU

GRAFlCKE VJEZBE IZ STATIKE

skolske 20 I godine
CD

Prezime i ime studenta: ................... .

ZADATAK BR. 2

Za Gerberov nosac optereecn prema slici analiticki:

a) odrediti reakcije oslonaca,
b) ispitujuCi detaljno svako polje nosaCa nacrtati staticke dijagrame (Mf , Fl' F oJ,
c) odrediti poloZaj i velicinu ekstremnih vrijednosti napadnog momenta u poljima
kontinualnog optcreeenja

Podaci

VeliCina F, F, F, M, M, q b
[kN] [kN] [kN] [kNm] [kNm] [kN!m] [m]

Podaci

Datum izdavanja:. ........ Predmetni nastavnik:

Rok predaje Prof. df Isak Karabegovic, dipLini.

354 355
 @

357
356
 30'

A
3~

359
358
 KATEDRA ZA MEHANIKU

GRAFICKE VJEZBE I:/" STATlKE

skolske 20 godine

Prezime i ime studenta:_ ...

ZADATAK BR. 3

Za sistem krutih tijela optereeen prema slici broj zanemarujucl sopstvene tezine
greda odro1iti:
a) reakcije svih spoljaSujih i unutraSnjih veza kojima je sistem podvrgnut,
@ b) nacrtati sve staticke dijagrame (Mf , Fl' Fa) za svako tijelo sistema posebno.

4b 2. rodact

F q G M a b c d e f g h
Velicina
[kNJ [kNlm] [kN] [kNm] [m] [m [m] [m] [m] [m] [m] [m]

Podaci

Datum izdavanja:.... ................... Predmetni nastavnik:

Rok predajc:... . ............ Prof. dr Isak Karabegovic, dipLinZ.

360 361
 0 A

c
c
CD , CD d

q
,
C
, ~

(i)

"
C
A

@
A
a

A B A

30"

@ @
d c
0) d

B
"
45"
A

362 363
 @J

"

a a
b
"

.'Di':R~~~~ B
30"

60"
C c
@ " "d
d @
q

164
365
@J @ KATEDRA ZA MEHANIKU

B
a
GRAFICKE V JEiSE IZ STATIKE
skolske 20 godine

Prezime i ime studenta: ..

c
@J " @
ZADATAK BR. 4

Za okvirni nosac optereecn prcma slici broj odrcditi:

a} raCunskim putem reakcije oslonca,
b) napisati jednacinu napadnog momenta, transverzalne i aksijalne sile za svako
polje nosaca i na osnovu njih nacrtati sve staticke dijagrame (Mf , F,. Fa)
c) racunom odrediti palotaj i velicinu ekstremnih vrijednosti momenta u poljima
kontinualnog opterecenja, kao i oajveCu apsolutnu vrijednost momenta savijanja cijel-
og nosaca (Mf mall)

Podaci
--
c F q M a ~
Velicina (0] [0]
[m] [kN] [kNlm] [kNm]

Podaci

v-" ...."c
30'

Datum izdavanja: .. ....... Predrnetni nastavnik:

Rok predaje: ..... ................ Prof dr Isak Karabegovic, dipLinZ.

)66 367
 F V
a'
q rcl!
a M
F

r WF F:W "- .>

'=
!.trJ
"
J.'
r-M
J.' F 0
0

0
11
mt- M
q~
F
c

c F
<.
c-M
h.
c

c
/i. F

~ F CAl
0
" F c

q F
A B
J.' 0 0
A
- - B B
~ ),
.:r "~
2, , , , , ,
~
c c
rl

c c c c c c , '"
c c 3,
I"' Ii
'" 2c c , c
~ Iii'
, c

o r-L ~
V'
0
llil M"
tI"
v " 0 ~q-,\:
""" >i ~
~
qLL 11
F 0
A J.' '-
11 0 i i7i F
0
FJ/ F
-._> B
ii ~ 0
B
" IRlJL F

2,
A
n
c , , c , 2, c , , ,
r, m, C

mor"
V Bn
2, c , 3, 2c c , C C C

r-"~ q,rr, J.'I.

@
~
.F F
0
F ~

F
J " A
F
" "lrr B

1# F'<l
c , c , , ""
~c
I,
, c
c k

CCccc 2c

368
369
 b -"'F
B A q G q }'

~ ~ "- ,
F~
F iF L F ,
F F
" F
F ,
F
, q
A
"
~
'" A
J B C
~'" 1= if, nWr
, 2, ,B "m
" 2, , , , , - "
, , , , ,

,
!5
JF .,-
@
F
.11
(J
" /
IE q I q
,
G

;~'F_ ~
/

I
" F
F "
,
;-- F V F

i '" A B
, I- P , #;;
B
A B
\, ~ c

~.
, ,
;;
F , , , , , , "" "F F
2, 2, , , 2, 3~c c 2, , , , , 'f].
!
i
"
r
II ,
G

II
qlIIiJ = 1111111111111 q
,
qllJllJlL

~,
F ..L. F
, FW F F q F F F
<J
" F II
F

I ~ pi;
G G
" F 1J: ~
,i . ~
,
"
"''!>
-'" B A A "
if '"
\' , , , , ,
h
, , , , , -" 3c , , 2, , , , , , -'- , 2, 9

370
371
 ~
B ~
q
A ~ A 11 G "
I~ F G ""
I"" f- ; ;
F\ = F 1\ ""
"

\ 2, , , ,
;
~
, , c c c c 2,
, 2, 2, ,

q
@
q
A G Gil IILlIU I'll LL "
~
A
"
1-
nl V" ;~ q
" IIF M
.~

" [51 " F

"
F~M
" "
A~
V.
" ~ B " B
"
~

M
~ ~
2, 2_'_ !-L 2, , ,
4
F
2, 3~, 3~,

;! ; "
;1 "
"
A

~
G
III!
q
WlL

~IIII
"

"
F
q
I ; " ;

~
II ------ B

"
A
F
G i! ~ A G J!,
F "
, 2, , , , , 2, 2,
, , B
, , 2, 2, , , ""'"
, ,

372 373
 KATEDRA ZA MEHANIKU

@ GRAF1CKE VJEZBE IZ STATIKE

u F a q skolske 20 ! godine
G
u
N

F J Prezime i me studenta: .....

B
u
N

AI
fi"'j
B
"" '0'
F

ZADATAK BR. 5

, c 20 2, 2, , , , c

Za dati feSetkasti nosaC prikazan na skid broj

a) analitickim putem odrediti otpore oslonaca,
b) metodom Kremona odrediti site u stapovima,
c) na datom presjcku R-R odrediti sile u stapovima metodom Ritter,
d) metodom Kulman odrediti sile u datom presjeku K-K.

Podaci
,----
d F
Velicma [m] [kN]
2c ecce

@ @ Podaci

u
.,.,.".. F
u u
it
L u F
IlIIlII M B
u M
~
F G A $; u
F
~B
u Ii ~
A , , ,
, , 2, , , , c C 0

Datum izdavanja:. ..... Predmetni nastavnik:

Rok predaje:: ... Prof dr Isak Karabegovi6, dipLini.

375
374
 r0"' " /j =-2~- J

-f-~ ,-'ia

@
F
G
F

c
@

"
M

""' -1 :;
~7
,;:--
@

"
;"
F @

"
."
M
F
,
d d d d d 3d F

@ @ /1 @
F c 2F
F i! ;"
"
."
"
M

d d d d d d d d F
d d d d d
F
d

9(

@
F "
3F G G
F F
" "
\,.V f"- 7 ]"
M

) 1/
"
M
."

"
C

,"'-
~
'" "
."
'" 1/
,1
"
;t, C

F ~
1-'1 "-,
A B
d d d d d d d

d d d d d d d
U d 1\
l

@ @
B Lj ,IJJ
F
3F F ~~l
F '\,
" F
F " "
M

\
A B " < "
3F
d d d d d d d' d d d d "

378 )79
 KATEDRA ZA MEHANIKU

GRAl<"lCKE VJEZBE IZ STATIKE

skolske 20 I godine

Prezime i ime studenta: ..

ZADATAK BR. 6

Za povrsinu prikazanu na slici broj

a) analitickim putem odrediti koordinate te:tista,
b) grafickim putem odrediti koordmate tezlsta,
d) odrediti veiicinu zapremine koja nastaje obrtanjem date povciine aka osc 0 .. za
ugao Cfl = 2n

Podaci

R
VeliCina
[mmJ
--
Podaci

Datum izdavat~a: ........... " ........ Prcdmetni nastavnik:

Rok predaje: ..... ..................... Prof. dr lsak Karabegovi6, dipLinZ.

381
CD
y y

0 x
0 x 0 x

CD y CD y
2R @ @
y y
"'
"'
N

!I':

0
'" x 0
x 0 x

CD 0 @ @
y y y y
R R
2 ,,
,

2R '"
x x 2R x 0
'" x

0) (8) @ @
y y
y y
R R R

2R

x x

382
383
 UPUTSlVO ZA IZRADU PROGRAMA
@
y y
Prema nastavnom programu Statike za studente I scmcstra Masinskih fakulteta,
predvideno je da svaki kandidat samostalno uradi graficke radove iz Dve oblasti.
Proraeune treba raditi na propisanim obrascima Kada se zavcic svi programi predaju
se u fascikli A4 formata Tek poslije uspjeSno uranenih, odbrnnjenih i pozitivno ocjenje-
nih grafickih radova, student moze izaCi na !spit iz Statikc.

x x - t
()NIVERZITET U BIHACU
Tehnicki fakultet ~f
y BIHAC

R
'0 s

STATIKA
". x Skolska gad.. .

@ y @ y

Glupa: I KaltakSemir
Br. iUd. 2135/95 +
~t
'"
~

0 x
Zadatak 1
Za nosac optCreCefi prema siici odrediti:
a) grafickim i analitickim postupkom reakcije veze,
b) grafickim i analitickim putem nacrtati svc staticke dijagrame (MI' f~, Fa),
y
c) odrediti maksimalnu vrijednost momenta savijanja.
y
R R
y

q,
11I1 60'
x
R
x a
o x
Stika liZ zadatak I

384
385
 Podaci:
F, ~40kN 2kN
UF~lmm
F2~60kN
M,=50kNm 1m
UL=Smm
M, =60kNm
q, ~ 10 kNlm UM~ !OkNm
Imm
q, = 16 k."Ilm
a=2m U _1OkNm
M- Imm F8 = e1 ' UF = 89 kN
RjeSenje: Mfin" = 26,5' H' UF , Ut ~ 265 kNm
Graficki postupak
Analiticki postupak
60- y

~g

~
~
F,
a) Reakcija asIonca
b
, ~

F"
Jednacine ravnoteze:
I) Lx ~ 0 xs-F2 , cos60" ~ 0
3 , 2) Ly= 0 FA +YB-F, -F, sin60 - q, ' 2a q2' 2a ~ 0
3) LMA ~O

4 f -Fl' a-ql . 2a a+q2' 2a' a-M! --YB' 3a+F2 ' sin60 5a+M2 =0
YB
!III Y,
B ~

F,2 Prema zadanim podacima i jednaCinama oalazimo reakcije oslonca:

Xs = 30 kN, Ys = 84,6 kN, FA = 111,36 kN.
d

IITJ 0
b) Jednacine napadnog momenta MI , transverzalne sile F l , aksijalne site Fa'
poljima nosaea.
U

I polje o:s:"x:::; a
, Jednaeina napadnog momenta
Y
H x
MJ,x)=-q,'x' 2

MJ,x)~ -5x2

, lednacina transverzalne sile

dMf(x)
F,(;:) = --:r;- = -lOx.
lednaCina aksijalne site
Slika uz oclenje zadatka 1 F~=O.

386
387
 Vrijednost M , Ft , Fa za pojedille karakteristicne presjeke polja: lednaeina transveIZalne sile
f
x=O Mf=O Ft=O Fa=O
x~2 Mf~-20kNm, F,~-20kN, F,~O

llpoljeOsxSa JednaCina aksijalne site

Jednacina napadnog momenta Fa=O.
y
a+x F Vrijednosti Mf Ft> Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja
II Mf(X)~ -q" (a+x)' -2- - ,'x
X ~ 0, Mf~ -202,56 kNm, F,"' -32,64 kNm, F, ~ 0
MrV) ~ _20_60x_5x2.
q, ! I ! 1 II 111I1 i X ~ 4 m, Mr~ -267,84 kNm, F, ~ -32,64 kNm, F, ~ O.
__ a lednaeina transverzalne sile
r V polje o ~x ~ 2a
Il
V
Jednacina aksijalne sile I I I
Fa=O X V
Vrijednosti M , Ft , Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja ~
f
x~O Mf~-20kNm, F,~-60kN, F,~O , , F
2, , Y
x

X ~2 Mf~ -200 kNm, F, ~ -80 kN, F,~ O.

JednaCina napadnog momenta
III poljc OS;xS;2a Mjx) ~ -q, . 2a' (x + 4a) - F, . V+ 4a) + FA' (x + 3a)-
m JednaCina napadnog momenta 2a' (x+2a)-M, +YB'x
x -Q2'
Mp)~-q, 2a(x+a)-F, . v+a)-q2' x ' '2
~
F, Mjx) ~ -267,84 + 51,9&.
\1II11\ " \
I II
II III' Mfix) ~ _8x2 + 31,3&- 160. lednaCina transverzalne sile
m dMf(x)
Jednacina transverzalne site
F/..x) ~ ----Y;;-' ~+51,96.
, a r dMf(x)
Ft(")~ ~ ~-16x+31,36.
lednaiSina aksijalne site
Jednacina aksijalne sile
Fa = -xs:O -30.
F"~O.
Vrijednosti M Fl' Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja Vrijednosti Mfi F(> Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja
f
x~O, Mf~-160kNm, F,~31,36kN, Fa~O X ~ 0, Mf~ -267,84 kNm, F, ~ 51,96 kN, F, ~ -30 kN
X ~ 4 m, Mf~ -60 kNm, F, ~ 51,96 kN, Fa ~ -30 kN.
x~4 m, Mf~-162 kNm, F,~ -32,64 kN, F, ~ O.
c) Polozaj i vrijednost matematskih ekstrema napadnog momenta.
IV po1je
lednacina napadnog momenta Polja kontinuaInog optereeenja su I-I, II-II i III-III. GrafIk funkcije napadnog
Mf.x) ~ -q, . 2a . V + 3a) - F, . momenta moze da ima matematicki ekstrem u presjeku u kome grafik transferzalne
~~~IV
~I . (x + 3a) + Fa . (x + 2a) - q2 . 2a .
si1e sijece osu 0, odnosno za Ft = 0, drugim rijecima:
IV
v+a)-M, dMf(x)
F, ~ ---:E:- ~ 0,
a 2a r Mp) ~ -202,56 - 32,64x.

389
388
 IpoljeOS;xS;a Rjesenje:
FAX) ~ -lOx a) Reakcije oslonaca
-lOx~O. y
Znaci da kriva nema matematickog ekstrema.
II polje OS;xS;a
F,(x) ~ -60 -lOx
-60-lx~
x
x=-6m.
Re-uitat pokazuje cia nema ekstremne vrijednosti napadnog momenta.
III polje 0 S; x ~ 2a
F,(x) ~ -16x + 31,36 Stika uz IjeSenje zadatka 2

-16x+31,36~0
lednacine ravnoteze:
J)l:x-O -xA+F-O
x ~ 31,36 =196 rn
16 ' 2) Ly-O
M 1:.:",t96 =-129,267 kNm
f!(mi"[l) 3) l:~ ~O -M+}q 3a' 3a-FB 4a+2F4a+F a~O
Napadni moment ima maternaticki ekstrem i to na x = 1,96 m i moment je rnini- I I
malanMf - -129,267 kNrn (vidjeti dijagrarnMj). 4)EMA-0 -MA+yq 3a.a-M+yq3a6a-FB7a+2F.7a+F.a~0
Prema zadanim podacima iz jednacina nalazimo reakcije:
Zadatak 2. x A - 10 kN, YA - 40 kN, FB - 40 kN, MA - 60 kNrn.
Za dati Gerberov nosae i opterecenje:
Provjera:
a) racunskim putem odrediti reakcije oslonaca,
b) napisati jednacine napadnog momenta, transverzalne i aksijalne sile za svako wb-o
polje nosaCa i na osnovu njih nacrtati staticke dijagrame M f , FfJ Fa' lednaCine napadnog momenta MjCx), transverzalne sile Fl(x) i aksijalne sile Fat U
c) raeunom odrediti polofuj i velicinu ekstrernnih vrijednosti momenta savijanja u poljima nosaea (ispitivanje polja nosaca).
poljima kontinualnog opterecenja. lpoije 0S;x~3a
Iz slicnosti trouglova
y
q q" " 3a-x q
Podaci: 3a= 3a-x q -3il-.
F-lOkN
q , " 3a-x x
M-20kNrn q ~q-q ~q-3aq -3a q
q-20kN/m
x a= 1 m F; - -tq'x
1 x x2
F; - 23a qX~'fJaq
Slika uz zadatak 2

F~{ =q"x F" 3a-x

q =~q'x_

390 391
 lednacina napadnog momenta: Jednacina transverzalne sile:
Mf(x) ~-MA +YA 'x- ~ x' F; - -}F;' F (x) =
dM (x)
{
, ax
10
Mf(x) ~- 60+40x-l0x3 + TX' lednacina aksijalne site:
lednaCina transverzalne siie: Fa=xk
Vrijednosti Mf , F t , J:~ za pojedine karakteristicne presjeke polja
F,(x) = dM {(x) = 40x _ 20x + 130 x2 ,"x=O Mj=10kNm, F,=10kN, Fa =10kN
dx
lednacina aksijalne sile:
zax = 1m Mf = l~o.'kNm, f~= ;0 kN, F, = 10 kN.
Fa""xA"
Vrijednosti Mf Ft. Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja su fVpolje a:::;:x:::;: 3
za x= 0 Mf =- 60 kNm, F,=40 kN, F, ~ 10 kN
'q:3a=q':x
zax=3m Mf=OkNm, F,=1OkN, F,=10kN.
, x
UpoljeO:::;:x::.;a q = 3a q
lednaCina napadnog momenta:
Mri!,)~-MA+YA (x+3a)-f q3a (x+2a) lednaCina napadnog momenta:
Mf(z;;) ~ lOx. IvIr(x) = -MA +YA (x + 4a)- i q3a (x + 3a)- iq,x' L..-M
10 2 2 3
lednacina transveu.alne sile: Mf(x) =-10+ IOx- '9,3
lednaeina transverzalne site:
dM I(x)
F,(x)~- ..- = 10. dM I(x) 10 ,
dx F(x)=-~-=lO--x .
, dx 3
lednacma aksijalne sHe:
Fa ""XA lednacina aksijalne sile:
Fa ,~: X.4:
Vrijednosti Mf , Ft , Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja
zax~O AIr =0, F,=10kN, F,=10kN
Vrijednosti MI' Ft , Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja
10 "20
zax=lm Mr=lOkNm, F,=1OkN, F,=10kN. zax~lm MI=-9-kNm, F'='3kN, Fa=1OkN

1II polje 0 ,; X ,; a zax ~ 3m Mf = - 10 kNm, F, = -20 kN, Fa ~ 10 kN.

4~ Za vrijednosti Mf , F I , Fa na granicama polja potrebno je redukovati ekscentriene site
r= _________ :q
---,

+'XA'+-H.w..w....W,.l-"-J..w..'-"''''<;~_,-==..1..C.lf q: 3a=q';x Y, 2P na desni kraj grede. Pri tome sc savijaju spregovi koji su suprotnih smjerova
, X
q = 3a q V polje O';x ~ a (gledano sa desne strane)
" 3a
M, = Fa = 10 ki'lm
lednacma napadnog momenta: M, = 2Fa = 20 kNm.
Mr(x)--MA+YA (x+4a) ..--}q.3a(X+3a)--}q"x' ~ Jednacina napadnog momenta:
Mj(x) = - M, + M, -2F'x
10
Mf(x) =10 + lOx- '9x2 Mf(z;;) ~ 10 - 20x.

392 393
 lednacina transverzalne sHe:

M
II I",
Jednacina aksijalne sile:
Fa=xk
Vrijednosti Mr. F" Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja
zax~O Mf~IOkNm, F,~20kN, F"~JOkN
zax~lm Mf~-IOkNm, r~~20kN, F"~lOkN.
c) PoloZaj i vrijednost maternatsldh ekstrema napadnog momenta
Polja kontinualnog opterecenja su I-I, III-III i IV-IV. Grafik funkcije napadnog
momenta moze da ima matematicki ekstrem u presjeku u kome grafik transverzalne
sHe sijeee osu Ox odnosno za F[ = 0, drugiffi rijeeirna

_d_M.:,f_(x_l ~ 0,
F,
dx
I poljeO ~x:::; 3a
10
FJx) ~40-20x+ 3x2

40-2Ox+ lQ x 2 ~O
3
Ii 3,33x'- 20x + 40 ~ O.
Rjesenje prethodne jednacil1e su kompleksni brojevi sto znaGi da kriva ncrna
matematickih ekstrema.
Prema znalal drugog izvoda zakljucujemo 0 konkavnosti i konveksnosti krive
napadnog momenta i transveu...alne sile:
2 I I'll I II III I IIII II
d M j (xl 20
2
20 + - x < 0 za sve vrijednosti u polju, pa je kriva Mt (x) konveksna Stika Statickih dijagrama za Gerbcrov nosae zadatka 2
dx 3 10 - 3,33x2 ~ 0
nadole (ispupeena);
~~ 3,33
to ~L733
d
2
2?) ~ 2; > 0, za sve vrijednosti u poljll, pa je kriva FI (x) konkavna (udubljena)
XI'
-
xl ~ 1,733.
III polje 0 0; x a
0; Ekstrem momenta se nalazi na rastojanju x = l,733m, a vrijcdnost mu je:
FI(x)~
10
10- 3x2 Mejmax ~-IO+IOx-lQx3
9
-33,3x2 + 10 ~ O. M,
Jmax
~-JO+ 10 I'733-lQ
9"
I 7333~ 1547 klNm
r
Korijeni prethodne jednaCine Iete izvan segmenta 0, 1 ] (izvan granica III polja), 2
d M j (xl 20
II te zakljueujemo da napadni momenat nema matematickih ekstrerna
IV poljea $.x:::::; 3a
~ _~c--'- ~ - _ X

2
dJ;2 3
< 0, kriva MJ(x) konveksna je na dole (ispupCena)

F,(x)~ 10- I~ x2 = _ 20 < 0 za sve vrijednosti kriva je konveksna (ispupCena)

!
ii 394
d Ft(x)
dJ;2 3'
395
"Ii,.
 Zadatak3. JednaCina transverzalne sile:
Za dati okvimi nosac i opterecenje: dM(YI
Fr(y) = - - = - 2 .
a) racunskim putem odrediti reakcije oslonaca, dy
b) napisati jednacine napadnog momenta, tr'dusverzalne i aksijalne sile za svako
JednaCina aksijalne sile:
polje nosaca i na osnovu njih nacrtati staticke dijagrarne~, Fp Fa'
Fa =- Yk
c) ractinom Odrediti polozaj i velicinu ekstemnih vrijednosti momenta savijanja
Vrijednosti MI , F(> Fa za pojediue karakteristicne presjeke polja:
kao i najvecu apsolutnu vrijednost momenta savijanja cijelog nosaca Mfmax"
zay~O Mj ~o, F,~-2 kN, Fa~-lkN
Y zay~2m Mj~-4kNm, F,~-2kN, Fa~-lkN.
~

F,
~
F ,
, [[ polje 2 ';y'; 3
-a
~
N
, I" "
F, r' Jednacina momenta savijanja:
a ~ .. -. a Podaci: M(y)~-XA y+F2(y~2)
N
x, -~~~.
x
~
F, R
M

FI~F3~4kN M(y)~2y~8.

YA -a F2 ~ F4 ~ F, ~ 2 kN JednaCina transverzalne sile:

~
B F;(y}
dM(Yl
=--=2.
dy
1m 2m 2m 1m JednaCina aksijalne sile:
j<:=~Yk
stika liZ zadatak J.
Vrijednosti lvlf , F" Fa za granicne presjeke polja:
Rjdenje: zay = 2m Mj =- 4 kNm, F,= 2 kN, Fa = - lkN
Kada se okvimi nosac oslobodi spoljaSnjih veza (osionacaA i B) i djejstvo i veza za Y = 3m Mj = - 2 . . Nm,
. Ff = 2 kN, Fa = - 1 kN.
zamjeni reakc~iama:tM'-':- i F;tada zacijeu okvirni nasac kao krutu konstrukciju mOb">U
Vertikalna greda ED
da se postave tri nezavisna uslova ravnoteze U obliku:
1) LXi=xA -F[+ Fs =0 ffipoljeO S;y,; 1
2)LYi~YA+FB+FcF3-F4 ~o
Jednatina momenta savijanja:
M[y) ~ o.
3) LAlijf)~FB 4 + Fl' 2 ~F2 1~F3 2~ F4 5 ~ 0
JednaCina transverzalne sile:
odalde nalazimo:
F,~O.
XA ~ 2 kN, YA ~ 1 kN, FB~ 3 kN.
JednaCina aksijalne sile:
Ovaj okvirni nosae sastavljen je od dvije vertikalne AC i ED i jedne horizontalne
Fa=-FB'
LN grede i za svaku gredu treba da se nacrtaju staticki dijagrami. Pri odredivanju
statickih velicina u poprecnim presjecima svih triju greda polozaj posmatraca je u zay=O i y=lrn Fa=-3kNm
poioZaju P, g. unutar rama i okrenut je ka gredi za koju se odreduju statieke velicine. rv polje l';y'; 4
Vertikalna greda A C lednaCina momenta savijanja:
[polje O';y Q M(y) ~ F, (y~ 1)
Jednaema momenta savij anj a: M(y)~2y~2

M(YI~-xAY JednaCina transverzalne sile:

M(YI~ -2y dM(y)
F,~--r2.
dy
396
}97
 lednacina aksijalne sile:
Fa = - FB-
Vrijednosti Mr , F" Fa za granicne presjeke polja:
zay~ 1m Mf ~ 0 kNm, F, ~ 2 kN, F" ~- 3kN
zay~ 4m Mj ~ 6 kNm, F, ~ 2 kN, F" ~ - 3 kN.
Horizontalna greda LN
V polje 0 ,; x'; I
lednatina momenta savijanja:
M(x) =F2 x
M(x)~lx.
lednaCina transverzalne sile:
dM(x)
F, ~ --;;;;- = 2.

lednacma aksijalne site:

F~=O.
Vrijednosti MI' Ft , Fa za granicne presjeke polja:
zax=O Mj =0 F,=2kN, F" ~O
zay~ I Mj ~2 F,~2 kN, Fa~ O.

Vlpolje I ';x,;3
lednacina momenta savijanja
Mtx )=r'x+YA(x-I)+F,I-xA 3
M(x) = - 3x + 3. Stika dijagmma aksijalnih, transvetzalnih sila i momenta savijanja zadatka 3

lednacina transverzalne site JednaCina transverzalne site

F1 =F2 +YA Ft =F2 +YA -F)
F,=-l F,=-I
lcdnacina aksijalne sile Iednacina aksijalne site
Fa = -XA + Fi Fa=2.
Fa=2. Vrijednosti MI , r~, F"a za graniene vrijecinosti polja:
Vrijednosti MI , Ft , Fa za gramcne vrijednosti polja: za x=3m Mf ~- 6kNm F, ~ -1 kN, Fa ~ 2 kN.
x~lm Mf~OkNm F,=+3kN, Fa=2kN Vrijednosti momenta savijanja u tack} D
y~3m Mf =-6kNm F,=+3kN, r-"~2kN. MD = -F4 I+F,3+Fo O
MD =4kNm.
VII polje 3,;x'; 5
lednacma momenta savijanja VIII polje 0 ,; x,; 1 (gledano s desne strane nosaea)
M(x)~F2 'x+YA' (x-I)+F, 1-xA 3 -F,' (x-3) lednacina momenta savijanja:
M(x) ~ -F,' x
M(x)=-7x+ 15.
M(x) = -lx.

398 399
 Jednacma transverzalne sile: 1) l:x ~ 0 XA - F,' cos6D" + F,' ccs60 ~ 0
F,~2kN

Jednacina aksijalne sile: 2) l:y ~ 0 YA + Fr F, . sin60- F2 cos 60 ~ 0

F"~O. 3) l.MA = 0 F\ . cos60 2a + Fo . a - F 2 cos60 2a _./'1' sin60 2a = 0
Prema zadanim podacima i jednacinama nalazimo reakcije oslonca:
Zadarnk4.
xA ~ 5 kN, YA ~ 18,66 kN, FB~ 33, 3 kN
Za dati ravni resetkasti nosac i opterecenje:
a) analitickim putem odrediti otpore oslonaca, FA ~~x~ +yi ~~52+18,662 ~19,318kN
b) metodom Kremona odrediti sile u stapovima, Provjera reakcij a:
c) u datom presjeku odrediti site u stapovirna metodom Ritter,
LMB~O
d) metodom Kulmana odrediti site u datom presjektL
YA' a-FJ sin60 a-F1 cos60 2a+F2 cos60 2a+ F2 sin60 a=O
18,66- 351.866 + 25 1,866 ~ 0
0," O.

Podaci: b) Metoda izrezivanja cvorova i metoda Cremona

F, ~ 35kN
F,~25kN

a=2m

Slika uz zadatak 4

RjeSenje:
a) Reakcije oslonca
Jednacine ravnoteze:
4 ,
y FB
Sitka odredivanja reakcija oslonca Ai B zadatka 4

FB~cd UF ~33,3kN

FA~ 00' UF ~ 19kN

xA= ca,UF =5kN
YA ~ de' UF ~ 18 kN'

A B x
a
"
Stika uz Ijcllenje zadatka,4

400
40'
 c) Metoda Ritter
Metoda izrezivanja cvorova
Provjerimo odnos broja stapova S i broja cvorova n c LMA~O

f
FB -a+Sg - a=O
d 9 a
S, S, S8 ~ - FB ~ 33, 3 kN (opt. na pritisak)

6
~
a d

Fff;
J
F, l:Mc~ 0

s: S6- a +YA- a - xA- a =O

~
S, d So f
s. S, b So g
S6~XrYA~S-l8,66
0 I S6 ~ -13,6kN (opt. na pritisak)
0 Slika uz Rittero\l1l metodu zadatka 4

v'
s;
S~2n-3
9~2 6-3
9~9.

Metoda Cremona
a s, ~ -7,09 kN.
d) Metoda Kulmana
Napomena: o

S2~ cg' UF ~33'+ ~30kN,pritisak

p
o
Slika Cremonovog plana sila zadatka 4

b
Tabeia sila u stapovima reiklSkastog nosaca zadatka 4 a
n
'lap
duZi S!LA (kN) S; /
/i.
poligon pritisak istezanje
I
1 liii 33
l./FK
2 o. 30 -
-
C
I

/
I I
3 if' 23 I iFR
4 Ta 13,3 - o
I
5
Ta 13,3
"
7 df 8
8 do 33 - a
9 - - Slika uz Kulmanovu metodu zadatka 4

403
402
 S3 ~ Ca UF ~ 23 + ~ 23 kN, pritisak
Presjeeena tacka g definise velieine sila u stapovima (1) i (2). SHe u stapovima
imaju velicine:
+
S, ~ bd . UF~ 30 + ~ 30 kN, pritisak
5, ~ bg UF ~ 33 .

+
~ 33 kN, (istezanje)

S4~ de . UF ~ 13,3 + ~ 13,3 kN;'pritisak

S, ~ eg' UF ~ 30 . ~ 30 kN, (pritisak)
D~lje-se erta poligon sila za evor rv, OdnOSllQ, onaj eYor gdje su sarno dvije nepoz~
nate stle u stapovima. Crtanje Cremoninog plana sila mogli smo peceti i iz eyora 1.
Objasnjenje metode izrezivanja cvorova
PomoCu plana sila i veritnog poligona odredimo spoljaSnje reakcije veze ~ i F; Ohjasnjenje mctode Culmanna
(vidi sliku). Metoda izrezivanja cvorova koristi se cinjenicom da je svaki evor, izrezan Odbacivsi jedan dio rcletke ad zadatog presjeka K~K odredimo pomocu poligona
iz resetke, u ravnotcii pod uticajem spoljnih (aktivnih i reakcija veze) sila koje na
sila rezultanhl sila koje djeiuju na preostalom dijelu feSetke FA- U presjeku zraka 1 i
njega dje1uju i unutrasnjih sila u stapovima cije se ose u posmatranom eYON sijcku.
Prerna tome, sve sile koje djeluju na dati c:vor moraju da zadovolje uvjet ravnoteie tj. 3 verifuog poUgona nalazi se tacka c ua napadnoj liniji sUe Fk . Kroz tu tacku
daobrazujuzatvoreni poUgon sila. Oa bi smo mogli praktieno konstruirati poligou sila, povucemo rezultantu FA. U presjeku njene napadne linije i pravca stapa (3) dobija se
najvise dvije sile u njemu mogu da budu nepoznate. PrimjenjujuCi ovo pravilo na jedna tackaKl na Culrnannovom pravcu. Druga tackaK2je u presjeku druga dva stapa
prikazanu reSctku, vidirno da su moguci slijedeCi redoslijedi rjeSavanja unutraSnjih sila i
koji se presj~eni (2) i (4). Razlaganje site F na sile u stapu (3) i na pravae Culmanove
po cvorovima a) IllIll VI IV V, b) III III NVVI, c) V IV III VI III, d) V N lllIl prave FK , tako da crne zatvoreni poligon sila, a zatim se obme smjer fiktivne sile F i
I VI itd. .
- I pomocll nje i 5ila u stapovima (2) i (4) latvori poligon sila. K
58 ~ de . UF ~ 33 . T~ 33 kN, (pritisak)
Zadatak5.
5, ~ gb UF ~ 33 . +~ 33 kN, (istezanje) Za datu. geometrijsku stiku potrebno je:
Mozemo zakijuciti slijedeec: a) odrerliti analiticki koordinate tezista,
- Stapovi 5 i 9 Sli neoptereecni S5 = S9 = 0, b) odrediti grafii5ki koordinate tezista
- stapovi 2, 3, 4, 6, 7 i 8 su prisutni, a stap 1zategnut, c) ~rimjerom II Guldinove teoreme ddrediti velicinu zapremine tijela koje nastaje
~ posljednji poligon sUa (za evor V) ima sarno kontrolnu 1.1logu posto su vee sve obrtanJem date povciine oko 0.t"--ose.
unutamje sile u stapovima vee odredene.

Podaci:
Objasnjenje metode Cremona
R ~ 100m.
Nacrta sc poligon spolja.snih 5ila koje djeluju na reSetku (a, b, c, d). Site se nanose u
usvojenoj razmjeri, redosljedom koji se dobije obilazeei reSetku po spoljnim stapovirua u
smijeru koji se usvoji i naznaCi na slici (ovdje je usvojen smjer kazaljke na satu). Poligon
site mora biti zatvoren. Da bi reSetka bila u ravnoteZi, svaki njen cvor i stap moraju biti u
ravnote-Li. U cvorovima djeluje sistem suceljnih sila, te sve sue, spoljne i unutarnje u
Creinoninom planu sila, moraj1.1 zatvoriti poligon. Crtanje poligona sila za cvorove
poeinje od cvora u kome djcluju najviSe dvije neJ:XJznate sile, odnosno sile 11, dva stapa x
Smjcr nanosenja sila u Cremoninom planu je isti kao i smjcr nanosenja sila 1.1 poligonu
spoljafujih sila (smjer kazaljke na sam). Naprimjer. za evor V, iz tacke c kraja sila IS Stika uz zadatak 5
povuCe se paralela sa stapom (2), a iz taeke b, poi'etke sile p, raralela sa stapom (I).

404
405
 Rjes.nje:
a) Analiticki nacin odredivanja teZista:

4R
Lx-G Lz-G- Y2 =2R--=157,537mm_
x =--'-' z =--'-' 3n:
C LGj '
C .LGj
POvrSinaA 3
Koordinate tezista popfeeuog presjcka profiliranog nosaea (povcli) su: 1
A'=T R2 =-5-llJ3mm 2
x - 2,XjJ\ . _ LYiAj
,- LA, , y, - LAj , R
Y. =2R--=16666mm
_., 3 '
Tcziste matcrijalne linije koja lefi u jednoj ravni definirano je sljede6im koordi-
natama: R
Y, =3=33,33mm_

Povcima A4

gdje je: 1
A4=TR2=-S-103mm2
Xi, Yj,zi- koordinate teiiSta prostih elemenata tijela povrlii iii linije
R
Gi - tezina pojedinih prostih elemenata tijeia, X4 =2R--=166,66mm
3
Ai - povrSina pojedinih prostih elemenata pomi,
R
I j - duiina pojedinih prostih elemenata linijc. Y4 =2R --=166,66mm
3
Da bi smo lakSe odredili teZlste geometrijske slike, rastavimo datu slozenu
povrSinu na geometrijske slike poznatih koordinata tezista. Koordinatc teiista date geometrijske slike su:

y y y
x = A{x\ + A 2 xz + A3 x 3 + A 4x 4
C Aj+A2+A)+A4
A,
40-10' -100-7850- 42,468- 5_!O3 166,666- 5 _103 -166,666
~ ~=-----~40~-1~O"~-~7~85-0~-~5~.-I~O'~-~5~'I~O~'~~~~~

D "- =
1,91 1 8
2,22 - 00 = 6,036mrn;
~c, "
Xc

x x
0 ..\"3 _. x4 AI' y, +A2 'Y2 + A3 .y] +A4 'Y4
Yc AI+A2+A3+ A4
Slika lIZ rjeSenje zadatka 5
PovciinaA[ 40-10' -100-7850-157,537 -5 -103 .33,33-5.103 -166,66
AI=2R-2R~4R2~40-103mm2 40_103 -7850- 5-10 3 -5 _10'
XI ~R= 100 rum
YI =R= 100 mrn_
PovrSinaA 2
2
Rn 2
A2 =---=-7850mm
4

406 407
 b) Graficki nacin odredivanja tcZista
U odreCenoj razmjeri nacrta se popreeni prcsjek profila i odrede se tezista prostih
elemenata 1, 2, 3 i 4. Respektujuci defmiciju za teziste tijela, da je to ona njegova tacka
koja prema bilo korn njegovom poloZaju ostaje na istom mjestu U odnosu na nepomicni
sistero referencije, prvo se odredi napadna linija rezultante u jednom ~loiaju (A), a
zatim u drligonrpolofaju{A'l; karla setijelo zakrerre zaneki ugao. Obicno se lijelo
zakreee 7..3- ugao od 90, rodi tacnog presjeka napadnih linija sila Al i A', koji definira
polozaj tezista tijela (povdine, linije). Sile (velicine pomina, odnosno duiina poje-
dinih prostih elemenata) se nanose U odgovarajucoj razmjeri.

"'i'

Prilog iz geometrijskih R
tjl
U _2mm
I. - Imm
karakteristika tijela i povrsina U~
uA -- JOOmm 2
lmm

Slika uz grafiCko rjesenje zadatka 5

c) Odrec1ivanje zapremine tijela

Zaprernina tijela koja nastaje obrtanjem date pavrSine aka O;r; - ase izracunat cerna
po obrascu:
V=2ny, A
V=2n 80,180' (40 tO J -7850 - 5 JOl- 5 J{)l)
V=JlJJO'

408
 -
Forma povrsina Geometrijs./d momenti inercije Koordinatc te7.1sta
Pravougaooik
b!f

~
t,,""IT
!}h
h , ly""12
Xs"'Y,,""z... ""0
~'I,'I,+~
~ . t; (If+lf)
Trougao
b!f 12b -b
1"""12 x
, -3-

~
~
,,,
b;
:~s
x
1y "".A..{b
12 [
l +bb
Y""'-3
h

b Ip""Z:z=lz+Iy
y z.. =o
'" ~; (blf+ u1 + 11)
Istosttauicni trougao
bil
('=12 x,,=O

hl7J\ I-H I
x
ly""4"S
!}h

Ep=lz=lx+1y
Y"'=-3
,

f =!~ (4h
2
+bl zs=O

(\ r--.~IY0x I, =~[Yl+

1
Y
12

=....4..[Y?+Yl+Yll
12
Yf+ yl] Xs=t(XI +X:!+x3)
I
y,,"'"3(;v1 +Y2+ Y3)

1'\ A
lxy""12 X I Y\ +X2Y2 +XJ Y3 Ath(Y,-yill
\ x
(xl!Yt lp = Is + Iy + x2(vJ - Y,)
Y Y
A-=: Povrnina +xiYl-Y2)
Trapez
r4-t
, ,
I, "'-K{B+
12 3b) :1;.=0

,
, 3b+b l

!
h
_ '(8"-b4) YS=2b+b "
,' ,,'
0'
, ,, ly- 4S(B-b} l

0. B+2~
hi: b
2 2
b:b
2 2
= 4S
h
[83+ IfZ-+ Bbl+ 61] '-
B+b t
B Ip""lz=lx+1y zs=O
y

411
 F onna povr~ina Geomelrijski momenti inercije Koordinate teZista Forma povrtina Geometrijski moment! inercije Koordinate tetista

'-"~,
1 "I dL(6R'_a') IsjeCak knltnog prestena
~ Y 24
I =Jt- ,4 (20: _ sin2a)
=1& (12r2+ ( 2 )
'.r..: - --- 9--
x
lp ""'z""/;r;+ly x~=ys"'zs=O
zfi x I
' 8

=Jt_ r 4 (2a + sin2a)

Xs=--t ~=~~. Slna
"
y
R= Radius opmnog kruga
r"" Radius upisanog kruga
~I
yR"y '

~ ={
8

+1 =1[ }?'L r 4
Ys"'zs=O

A =Povclina " 4

Kruwi odsjetak Polovina kruinog prstena

~4 (20:-i n40.)
1\, lz= sin2u+t Si

z/~\
-~
4r sin3a
x=----- 1=/ ~-r'~ Ji:l.- r3
x 1",.c. (20: - ~2 Sin4a.)
'8
s 3 2u-sin2a
X "
=1[

8 .rs=~ f.i!._r 2

~v It = 1;r; + ly '"

-i
~4 (2a -

Sin4a )
i- sin2a ,- Ys=zs=O z~
y
I =[ +1 =It
z z y
~_r4
4
y.=z,=O

'".,.
Kruini isj~ak Kruini p{St=
" .
lz"'g(2u-Sln2U)
It_r 4
zA , x "
11 =8 (2a + sin2a) . xs"'t rolla 1,,= Iy =#-4-
"
~,
xs=y.=zs""O
[! "'I;r; +1y =..c..2 u ,
y , =Z =0 1=I+I=n If- r4
1 -' Y 2
y
Y

f-
Polukrug Elipsa

t
~ i---- Ir=ab3
f,t ly""tr4 4
f
1( ___ :: "\
X"'-
Z , 3
z
b

J
x ly=fflbf xs""Ys=zs=O
ll"'I;r;+l={r 4 Ys""zs=O

y Iz=lI+l=Tab(~+ ll)
y

Krug Parabola
, I = 4al?
1;r;"'ly=f r4 , 15

-\(~)
'fj4
x Ys"'zs=O x,=+a
1 _ 4l?b
1~""t,.+~=Tr4 ,- 7
, Ys=z.=O

y l =/ +1 =Jl!Lb(s2+b 2}
l " y 105

-
412
413
 Forma povrlina Geometrijski momenti inercije Koordinate tc:llita
Tanki ~tap

Kvadar
[ =mb2+4h2
< 12
x.. "'y.. =O
2
1 =mtA-4h
y 12

a4b2
1=m
" 12

_ (b 2+ 2h2)
l",-m 20

PriloQ iz jedinica 11 ~
I....,;,.,m_e;...d;...u_n_a_ro_d_n_o..:;:Q;...s_i_st_e_m_a......;.(S_I..;.>_ U~

x.. = y.. =o

z., =_JL
4

Krivolinijski !itap

rsin2a
x.. " - a -
x
1 =m
Y 2
(1 +..sl.I!l...!!.)
2a

414
 Naziv JEDiNlCE
veliema naziv definicija
=ili
- --,-
rnetar m omovnajedinica
--
DuZina milimetar mm I mrn "" 0,001 Tn
morskamilja nmile Inmile"1851m
kvadratni metar m' 1m -1m - 1m2
G
POvrSina
kvadratni centimetar em' lcm 2 10 rtf1
4
,
a, a lOa = 100,,1 a
m
hektar ha 1ha "" 10. DOOm ,
lcubnimetar m' Imlm-lm""l~
Zapremina
lilar liliL U= Idm'
,I
i
radifan rod lrod- 1m/1m."'" 1 j
puni ugao, obit - lobit= 21r.rad ,
prrwi u1<ao L 1L - '1T12rad k
Ugaoi
e
ravni stepen 0
10 7tl180rad
minuta l' - (I/6(?) - 1CTad/60 180
selamda " 1" - (I/60)'1f.radl6fi1 180
gradus (gon) , I g - rrl200rod
Prostomi ugao steradifan Isr- 1
", V
selwnda osnovnajedinica ,
minuta min Imin - 60s e
sal ~ cas h Jh - 60min m
e
Vrijeme - ir.terval dan d ld- 24h
sedmica 7d ,n
k
mjesec - prema geografskom kalendaro e
godino

-,
Ueest-fTekv.

Produfnamasa
herr
kilol'ram
laM
atomska masa
kilogram po merru
H,

'"
u
kg/m
I
1Hz""" IS"1
omOVlta 'edinica
It -- 1000kg
iu - 1,66053 . W l lcg
lkg/m - Jtg/ll1l
M
a
,
e
Povrlinska masa idIogram po kvadratnom metro kgllll] lkg/ml
Zapreminska masa grama po kubnom centimetro g/cm3 19lcm3
mell1r u sekundi mI, Imls - ms-1
Brzina kilometar lla Cas km/h llrm/h - 1/3,6m/s
M
mOr3"ka rnilja na evor tvor levor = J,852kmih ,
Ubrzanje metar u sekundi na kvadrat mI,' Im1r'" =.2 h

Ugaona brzina
radifan u sekundi radl:: lrad/s - s1 "
",
Ugaono ubrzanje
obrtaja u minuti
radifana u seku"di nu lcvadrat
min-1
rad/s 1
Imin' C 1I60s - 1trad/30s
lrad/s 2- .r2
,
k
Sila njutn N IN - Jkg. lrnls e
Momentsile "jutnmetar Nm lNm- iN 'Im
paskal Pa JPa -IN/m 2

4t7
 Naziv lEDrNICE
ClNIOCI DEClMALNIH MJERNlH JEDINICA
veIiema
naziv om"" defmicija za decimalne djelove M_J. za dekatske umuos'ke MJ.
Pritisak b~ ba, lbar- IrYPa Naziv Omaka Vrijednost Naziv Oznaka Vrijerlnost
Napon milibar mba, Imbar wk- deci d 10 eksa E 10
megapaskal
kuhni metar 1I,};eJ:undi
Mpa
m%
1Mpa -- IN/mm}
1m3/}; Im.e' M centi , 10 p,ta P 10
Zapreminski protok kubni metar no. sal m'lh lm% = lm>h-/
h roili m 10 teta T 10
a mikro
Dinamifld viskozitet
IUar u sekundi LI,
Pas
lLI, ll.s-!
"i n~o
"
n
10 giga G 10

Kinematifka viskomost
paskal sekunda
metar kvadratni u !;ebmdi m 2/s
IPas"" N-slm
1m2ls
Pa-m/m/s
Pa-slkglm , piko p
10

10
mega
kilo
M
k
10

10
k
Eucrgija, diul ili vat sebmda J IJ~ INIm W, femto f 10 hekto
rnd, val sat WI< IWh ~ 3600J
,
h 10
,"0 10
kolifina toplote
ki./ovat sat kWh ikWh - iOOOWh
de" dg 10
Snaga va' W IW- lUIS Tabela cinilaca dedmalnih mjemihjedinica
Energetski fluks kilovat kW IkW'- 1000W
Termodinamicka kelvin K O!;flovna jedinica
temperatura slepen ceizijusa 'C (f>C~ 273,16K
Entropija diul po kelvinu JIK LJ/K -- IJII K
Specififna toplina diul po kiligramu i kelvinu JIkgK JJ(kgK) JJ/lkgK Decimalni visekralnici i decimalni rlijelovi Primjer upotrebe
laCina elele. struje amper A OSlIOvna jedmiCiJ Naziv Znok Brojcana vrijecinost Primjer Izgovor
Naelektrisanje
Elektricni napon
kulon
volt
C
V
lC-- lA-Is
IV-- IW/A
E
1
,
,'" E 1000 000000 000 000 000 '" 10 18 ~trilijun puta
lOIS
EW=1018 W eksawatt
P'I> P 1 000 000 000 000 000 bilijardn pula PW 10 15 pd"woo
Elektricna otpornost am n 10.- IV/A k
t
t= T 1000 000 000 000 '" 10 11 _ bilijun pUla tw"" 10
11
terawatt
Elektricna provodljivost simens S IS 10-1 , g;ga G 1 000 000 000 .. 109 = milijardu pUla
Elektricni kapacitet
l.nduktivnost
farad
henri
F
H
JF- lCIV
IH'" VIAls IVlsIlA
,
i
mega M 1 000000"" 10& - mitijun puta
GW-1o'
MW'" 10
5
gigawatt
megawatt
n
Magnetna indukcija tes/a T IT IN//mlA , kilo k 1 000 = 103 = tisneu puta kW= 103 kilowatt
Magnetni f1uks w )Vb h,1cto h

,
IWb JT-1m' lVls 100-102 stotinu puta hW ~ 10 2 bektowatt
Svjet\oS1la jaeina kanela cd I)snovna jedinica '/ d,ka d" I a _WI desetputa W_I01W dekawatt
Svjetlosni tok lumen 1m 11m'- lcdlsr deci d 0, I ~ 10-1 - deseti dio dW= 1O.. 1W deciwatt
Osvjetijenost luks Ix IIx Imlm' N centi , 0,01 = 10-2 - stmi dio cW - lO-zW centiwatt
Aktivnost
mora bekerel Bg lBg"" lis = s-! 1 mili m 0,00 1 - 10-] - tisueuti dio mW=W-3 W
radioaktivnog c miiiwatt
s
milan
"
0,000 001 = 10-6 milijuniti dio ).tW-lO'""W milcrowatt

,,
Apsorbovana doza
jonizujuceg ZTaeenja "",I Gy lGy= lJ/lkg l, ',,"0 n 0,000 000 001 _10- 9 milijarditi dio nW - 1O-9 W uanowatt
Kolifina materije mol mol osnoWla iedinica
~- p 0,000000 000 001 = I!TI,,= bijijuniti dio pW"" lO-!2W pikowatt
Molaroa rnaterija kilogram po molu kg/mol lkg/mol Jkg/lmol femto f 0,000000000 000 001 = l<r lS _ bilijarditi dio fW;w1SW femtowatt
Tabela jedinica medunarodnog sIstema (SI) "0 " 0,000 000 000 000 000 001 ""' 1<r 1S", bilija(diti dio fW= 10-lHW femtowatt
Napomena: Prethnar::i za preNorhu decimalnihjed.inica mogu se na isti nacin primijeniti nQ bilo Iwju jedinir::u.
'ffIedu.narodllOg sistemajedinir::e lIUl.ie kilogram (kg) Pri"Jier: MJ"" 10 6J"" 1 000 OOOJ, kN= ]rj N= 1000 N,
cs "" JO-zS= O.Q]s, mPa'" JO-1pa. = 0,00] Pa. pg '" ](J"g .. 0,000 00] g iUl.

Tabela upotreba ciniJaca i naziva decimalnihjedinica

418
419
 GRCKI ALFABET
Potencije broja 10
Malo Ve!iko M>1o Veliko
I tlt.. 10 000 000 000 000 000 000 000 000 10'"" 0, 1 Naziv
siovo slovo
Naziv
slovo .ova
1021,. 1 000 000 000 000 000 000 000 000 1(5-2=0,01 izvorni fonetski izvorni fonetslci
23 3
10 = 100 000 000 000 000 000 000 000 10 "',001 alpha ru', 0 A oy ni v N
1021", 10 000 000 000 000 000 000 000 Hr", 0,000 1
_id.\"'_ 1-000 000 000 00.0 000 OQO 000
5
10- =0,000 01
bota bcta 0 B xi ksi < 2
101.'1,. 100 000 000 000 000 000 000 lcf", 0,000 oat ganu", !l"'" y r omikron omikron 0 0
Id 9= 10 000 000 000 000 000 000 Id'= 0,000 000 I delta delta 0 6 pi pi n IT
8 108 ", 0,000 000 01 ,
,
1 000 000 000 000 000 000
Hr- "" epsilon epsilon E rno w P P
17
10 = 100 000 000 000 000 000 10.9 "" 0,000 000 001
uta Z sigma sigma
"
"otA IT
ldlb 10 000 000 000 000 000 Hf'2" 0,000 000 000 1
Id~ I 000 000 000 000 000 10'l,. 0,000 000 000 01 ota ". H tau tau , T
10'4"" 100 000 000 000 000 Hr'to,ooo 000 000 001 " y
1013""
lOt;.
10 000 000 000 000
1 000 000 000 000
101b 0,000 000 000 000 1
1
10 1" 0,000 000 000 000 01
theta
jota
"'"
jota
0

, ,
A ypsilon
phi
ipsilon
fi
II

<I>

1O1~ 0,000 000 000 000 001 K <hi X

11
10 =
10'9=
100 000 000 000
10000 000 000 161~ 0,000 000 000 000 000 1
kapp'
lambda
kap'
lambda ,K

A psi
hi
psi
X
~ '
16'1., 0,000 000 000 000 000 01
10 = 1000000000 my mi M omega omega m n
10&= 100 000 000 UJlt 0,000 000 000 000 000 001
Wig, 0,000 000 000 000 000 000 1
"
101 = 10000000
106 = 1000000 Hl~o,ooo 000 000 000000 000 01
lOS"" 100 000 162h 0,000 000 000000 000 000 001
104 = 10000 162l, 0,000 000 000 000 000 000 000 1
103 = 1000 162~0,OOO 000 000 000 000 000 000 01
102= 100 1611, 0,000 000 000 000 000 000 000 001
IOl"" 10 Hf2~ 0,000 000 000 000 000 000 ODD 000 1
10 = 0

Tabe!a potencija broja 10

Broj Naziv Naziv u SAD (engL)

10' milijun miliou

10' milijarda bilion
lOll bilijun trilio"
15
10 bilijarda quadrillion
18
10 trilijun quantillioo.
21 sextiUion
10
24
10 levadriJijun awptiUion
27
10 octillion
30
10 kvantilljum nonillion
.
itd_
.Tabela decimalnih brojeva ve6ih ad milijuna

42\
420
 UTERATURA

1. Andelic, T., Radosavljevic U.: Mehanika, pojrnovi, pravila, obrasci,

Tehnicka knjiga, Beograd 1964
2. Assmann, B.: Technische Mechanik, R Oldanbourg Verlag
Murichen Vien
11. 1: Statik, 1993
11. 2: Kinematile und Kinetik, 1992
3. BraZnlcenko, N. A. Kan, VL., Mincberg RL.: Sbornik zadac po teoretieeskoj
mehaniki, Lenjingrad 1962
4. Bage, A.: Mechanik und Festigketslehr, Vieweg, Braunschweig, 1971.
5. Boge, A.: Aufgaben - sammlung zur Mechanik und Festigkeitslehe,Vieweg,
Braunschweig, 1992.
6. Bage, A.: Losungen zur Aufgaben-sammung Mechanik und Festigkeitslehre,
Vieweg, Braunschweig, 1992.
7. Ba~ M. I., Dlanelidza, G. 1. Kelzon, A, S.: RjeSeni zadaci iz tecrijske mehanike
sa izvodiina iz tecrije, I-statika i kinernatika, prevod s ruskog, Gradevinska knjign,
Becgrad, 1970.
8. Voronkov, 1. V.: Teorijska mehanika. prevod sa ruskog, Gradevinska knjiga,
Beograd, 1963.
9. Vujosevic, C, Blagojevic D.: Zbirka IjeScnih zadataka iz statike sa izvodima iz
teorije, Naucna knjiga, Beograd, 1973.
10. fluric, S.: Mehanika I, Statika, Ma!iinski fakultet, Beograd, 1973.
11. Gross, D., Haugcr, SchneU W: Technische Mechanik,
Springer, Berlin
Bd. 1: Statik, 1982.
Bd. 2: Elestostatik, 1985.
Bd. 3: Kinetik, 1983.
12. Gross, D., SchneU W: Formel- und Aufgabensammhmg zm techischen Mehanik,
Teubner, Stuttgart,
TI. l: Statik, 1982.
TI. 2: Kinematik und Kinetik, 1983.
13. Hagandor P.: Techische Mechanik, Harri Deutsch, Frankfurt,
Bd. 1: Statile, 1989.
Bd. 2: Festigkeitslehre, 1990.
14. Pivko S.: Mehanik I, Statika, Nauen. knjiga, Beograd, 1963.
15. Rusov L.: Mehanikn, Statilea, Privredni pregled, Becgrd, 1973.
Mehanilea, Kinem.tika, Privredni pregled, Beograd 1974.
Mehanika, Dinamika, Privredni pregled, Beograd 1975.
16. Muftic 0.: Mehanika I. Tehnicka knjiga, Zagreb, 1989.

423
 17. Pestel E.: Techische Mechanik, Bibliogn-lphisches Institut, Mannheim.
Bel I: Statik, 1969.
Bd. 2: Kinematik und Kinetik, 1969.
18. Steger H. Sieghart L Glaiininger E.: Techische Mechanik I, Statile, RG. Teubner
Stuttgart,1990.
l: Sadrzaj
19:5teger H., Sieghart 1. Glauninger E.: TechischeMechanik 2, Festigkeitslehre,
. Kinematik, Kinetik,1fydromechanik, R G. T.dubner Stuttgart,1993. ". Predgovor 3
20. TimeSenko, S., Jang D. R: Tehnieka mehanika, prevod sa engleskog, Gradevinska
kojiga, Beograd, 1962.
21. Ivanovic D.: Vektorska analiza, Naucna knjiga, Beograd 1963.
TI Osnovni pojmovi 7 ~ Rezultanta ravanskog sistema sUa 53
U. Sta je mehanika 7 4.1 Sjstem sUa u ravn! cije se napadne
22. Zirnmermann-Rittinghaus: Mechanik-Aufgaben IHennann Schroedel-Verlag
1.2. Sila 8 linije sijeku u jednoj tacki suceljeni
KG, Hannover, 1966. 1.3. Sistem sita 9 sistem sila 53
23. Zimmermann-Rittinghaus: Mechanik-Aufgaben 2 Hennann Schroedel-Verlag lA. Fizikalne velicine 10 4.1.1. Geometrijski nacin sJaganja dvije site 53
KG, Hannover, 1965. 1.5, Kordinatni sistemi 14 4.1.2. Geometrijski naiin slaganja sistema sila 54
24. Charles Kittel, Walter Knight, Malvin Ruderman, Carl Helmhdz, Burton Moye~ 1.6. Kruto tijelo 15 4.1.3. Teorem 0 tri sile 55
4.1.4. Raz\aganje sile na komponente 56
Barkelay PhysikKurs, Mechanik, Frider. Viever. Braunschweig, 1991.
~~
4.1.5. Analiticki nacin definirana site
25. Murray R Spiegel,: Allgemcine Mechanik, McGmw-Hill Boch Ccmpanz GmbH, Vektor 17 i rezultante sistema sila 58
Dusseldorf, 1979. 4.1.6. Analiticki nacin slaganja site 59
2.1. Vekto[ i skalar 17
26. Goldstein Herbert: Klassische Mechanik, AULA-Verlag Wresbaden, 199L 4 .. 2. Paralelne site i spregovi u ravni 60
2.2. Proizvod vektora i skalara 19
4.2.1. Momentsilezatacku 60
27. Kiessling Gunter, Komer Wolfgang, Mende Dietman, Spretko Hellmut, Physik, 2.3. ledinicni vekto[ iii ort vektora 20 4.2.2. Slaganje i razlaganje paralelnih si:i. 62
Leipzig 1981. 2.4. Vektor poioiaja (radijus - vektor) 20 4.2.3. Spreg sila. Moment sprega sila 65
28. Hauger, Lippmann, Manni,: Aufgaben zu Tecnische Mekanik 1-3, Springer- 2.5. Sabiranje.'lektora 21
4.2.4. Ekviva\entnost spregova sila 67
2.6. Komponente jednog vektora 23
Lenhbuch, Berlin, 1991. 4.3. Proizvoljan - opei sistem sila u ravni 69
2.7. Ska[ami proizvod dvaju vektora 25
29. Mayer, Schwarz, Stanger Formal und tahellen ammIung, Handwerk und Technik, 4.3.\. Paralelno prenosenjc sile 69
2.8. Vektorski proizvod dvaju vektora 26
4.3.2. Osnovna teorema statike 69
Hamburg, 1990. 2.9. Vektorsko - skalarni (mjesoviti) 4.3.3. Svodenje ravnog sistema sila
30. Brommundt E. Sachs G.: TeclmischeMechanik, Springer-Verlag Berlin, 1988. proizvod 28
na prostiji oblik 71
2.10. Diferenciranje vektora 30
4.3.4. PoUgon sUa i verizni poligon 72
2.11. {ntegriranje vektra 31
4.3.5. Graficko odredivanje rezultante
2.12. Gradijent, divergencija i rotor 31
proizvoljnog sistema sila u ravni 74
2.13. Linijski integral vektora :B
4.3.6. Graficko odredivanje rezultirajuceg
Rijeseni zaduci z poglavlja 2 35 sprega sistema sUa 75
4.3.7. Razlaganje sile na dvije njoj paralelne

~ Principi 1 aksiomi statike 45

komponente 76
Rijeseni zadaci iz poglavlja 4 78
Zadaci Zit rjd3vanje iz poglavlja 4
3. L Aksiome statike 45
3.2. Primjena pravila 0 paralelogramu slia
kada u tacki krutog tije!a djeluje
viSe sila 47
~ Uvjeti ravnotei:e za Iavanski
sistem sila 97
3.3. Praviio 0 pomjeranju napadne
tacke sile 48 S.\. Uvorl 97
3.4. Vezano (ijelo. Veze. Reakcije veza 49 5.2. Sistem si1a cije se napadne Iinije sijeku u
3.5. Aksiom a vezama 52 jednoj tacki - suceljeni sistem sila 97

424 425
5,2.1. Analiticka metoda 97
?2.2. Graficka metoda 98
5.23. Tn neparalelne sile u ravnotezi 98
5.3. Paralelne sHe 99
5.3.1. Analiticka metoda 99
5.32. Graficka metoda 99
5.4.,~Qpti sjs..oom sila u ravni 100
5.4.1. Analiticka metoda 100
5.4.2. Grafieka metoda 101
5.4.3. Cu!manova metoda 102
5.4.4. Ritterova grafoanalitieka metoda
5.5. Staticki odredeno i statieki
neodredeno oslonjenje 103
RijeSeni-zadaci izpogla'Vlja 5 106
Zadaci za rjeiia'Vanje iz poglavlja 5 129
St3ticki odredeni prosti nosaci
sa opterecenjem u jednoj'ravnl l35
6,1. Oslanjanje tijela (nosaea) 135
6.2. Metode odredivanja unutamjih sila
6.2.1. Analiticki postupak 137
6.2.2. Konvencija '0 predznacima 139
6.2.3. Viza iz:medu unutarnjih sila 140
6.2.4. Opterecenje proste grede 142
6.25. Optereeenje konzoinog nosaca
6.2.6. P.osredhoopterecenje nosaca 148
Rijeseni zadaci iz poglavlja 6 150
Zadad za rjesavanje iz poglavlja 6 157
TI ~
0
(0)0
QD Ravni reSetkasti Rosaci 205 TI TI Prostorni sjstem sila 293 Princip mogucih (virtualnih)
pomjeranJa 341
8. L Definicije 205 11.1. Pros tome komponente sila 293
8.2. Analiticki naein odredivanja sila u 11.2. rezultanta prostomog sistema sila kada 13.1. Elementami rad 34\
stapovima - metoda cvorova 208 sve sHe djeluju u jednoj taeki 294 13,2. Princip virtualnih pomjeranja 343
8.3. Graficki nacin odredivanja sila u F
11.3. Moment sile s obrirom na osi Rijeseni zadaci iz poglavlja 13 344
stapovima -- reciprocni plan sila 209 kooroinatnog sistema 295
TI ~
8.4. Culmannova metoda odredivanja sila u 11.4. Redukcija prostomog sistema sile ua Prilog jz grafostatike 347
stapovirna resetkastog nosaea - metoda jednu tacku 296
ItS Analticki uslovi ravnoteze 298
TI PrUog Iz geometrijskih
103 presjeka 212
8.5. Ritterova metoda odredivanja sila u Rijdeni zadad iz poglavlja 11 304
stapovima resetkastog Dosaea - metoda Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 11 317 karakteristlka Ujela I povrslna 409
presjcka 213
RijeSeni zadaci iz poglavlja 8 214
Zadaci za tjeSavanje iz poglavlja 8 221
TI ~ Lancanice 327 Prilog Iz jedinica
12.1. Uvod 327
medunarodnog sislema (Sl) 415
12.2. Parabolicua lancanica 327
Teiiste 227 12.3. Obicna laneanica 330 Literatura 423
Rijeseni zadaci iz poglavlja 12 333
9.1. Uvod 227 Zadad za rjesavanje iz.voglavlja 12 339
137 9.2. TeiiSte tijela 227
9.2.1. Tezine nehomogenih tijela 227
9.2.2. TeziSte homogenih tijela 229
9.3. Teziste povrSine 230
9A. Teziite linija 232
147 9.5. Pappas - Guldinove leorema 234
9.6. Siabilnost ravnoteze 235
Rijdeni zadaci iz poglavlja 9 238
Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 9 246

/J StaUcki odredeni slozeni nosaci

sa opterecenjem u iednoj ravni 165 TI (liJ Trenje 251

7.L Gerberov nosaci iii sloieni nosaei 165 1O.L Uvod 251
7.u. Definicije 165 10.2. Suho trenje 251
7.1.2. Analiticka metoda odredivanja momenta 10.3. Ugaa trenja 254
savijanja i transverza1nih sila Gerberovih lOA. Konus trenja 255
nosaen 166 lO.5. Trenje na kosoj favni 256
7.1.3. Graficko odredivanje dijagrama momenta 10.6. RavnoteZa klina 259
savijanja i transve.Llilnih sita Gerberovih 10.7. Trertie rotirajucih tijcla 260
nosaea 168 10.8. Radijalni lciaj 261
7.2. Okvimi nosael 169 10.9. Aksijalni lcfuj 262
7.2.1. Odredivanje reakcija m{)fl1enta savijanja 10.10. Trenje uicta 263
Mj, transverzalnih i aksijalnih sila 10.11. Kocnice 265
okvirnog nosaea 172
10.12. Trenjc kotrljanja 269
7.2.2. Odredivanje reakcija kod zakrivljenog 10.13. Unutrasnje trenje 270
10.14. Tecnostanje 270
trozglobog nosaea 174
Rijeseni zadaci iz poglavlja 7 176 Rijeseni zadad iz poglavlja 10 271
Zadaci za rje.savanje iz poglavlja 7 195 Zadaci 1;a rjebvanje iz poglavlja 10 283

426 427