Professional Documents
Culture Documents
UBRIVA (HUMUSA)
UVOD
1. Upotrebom mineralnih ubriva i pesticida svakim danom dolazi do smanjenja plodnosti zemljita,
degradacije, koja se manifestuje loijom strukturom, aeracijom, slabijom poroznou tla itd. Plodovi
na takvim zemljitima nemaju ukusa i vie lie na vjetake proizvode. Prinosi gajenih biljaka
prilikom upotrebe humusa od glista, su vei za 30-35%. Bolji je kvalitet ploda (ukus, boja, sadraj
vitamina C itd.). Nabavkom odreenog broja legala farmeri bi proizvodili organsko ubrivo(humus),
koristei ga na svojim njivama, plastenicima, zasadima itd. Farmeri bi gajenjem glista dobivali
humus na svojim njivama jeftinije za 80%, za razliku od onih koji kupuju organsko ubrivo.
Razmjena proizvoda sa farmerima (farmeri daju stajnjak uzgajivaima glista, a dobijaju legla glista)
i na taj nain bi se proirila proizvodnja humusa koja bi imala jako dobre ekonomsko-ekoloke
efekte u svim granama poljoprivredne proizvodnje kao i za iru lokalnu zajednicu.Cilj uzgoja glista
je takoe zbog proizvodnje veih koliina mesa koje predstavljaju visokoproteinsku hranu za ribe,
peradi, svinje, tov junadi itd.
2.1 Humus prosjenog kvaliteta sadri : 11 puta vie kalijuma(K), 7 puta vie fosfora(P), 5 puta vie
nitrita, 3 puta vie Mg, Fe, Cu, Zn, Mn, i dr mikroelemenata vie nego stajnjak. Jedna tona humusa
vrijedi koliko i 5-6 tona stajskog ubriva. Biljke tretirane humusom isti odmah apsorbuju u sebe im
se biljke zaliju vodom.
1
2.2. Vraanje plodnosti unitenim (degradiranim) zemljitima
2
Priprema za uzgoj kalifornijskih glista
1. Mjesto za uzgoj
Teren za uzgoj glista mora biti zatien od vjetra, da nije blizu saobraanice i da teren ima
mogunost odvodnje oborinskih voda bez obzira na nagib. Treba izbjegavati blizinu uma od
etinara, hrasta, i oraha. Leglo ne smije biti u blizini sunca i moramo obezbijediti 80-90%
relativnu vlanost vazduha.
2. Oprema
Neophodna oprema i alat koji su potrebni; lopata, grablje, graevinska kolica, kanta za
zalivanje, aparati za mjerenje vlage, temperature, lakmus papir za provjeru pH vrijednosti
podloge u leglu.
Materijal za gradnju legla zavisi o uzgajivau, koliko e legla trajati. Mogu biti od drveta,
betona, starih cigli, plastike i sl. Najvanije je da lewglo zatitimo od predatora(krtica), protiv
koje stavljamo rabic mreu ili plastine mree sa malim otvorima. Najbolje stavljati geotekstil.
Gornja zatita je takoe od mrea ili prostirke od trstike i sl.Leglo kalifornijskih glista je koliina
glista koja u leji (sanduku), povrine 2 m2 za jednu godinu preradi 1 tonu organskog otpada
(stajnjak, slama, lie, kukuruzovina, karton, ostaci hrane i sl. Pored toga od jednog legla za
godinu dana razmnoi se jo 3-5 novih legala.
4. Priprema podloge
Za dobru pripremu lehgla potrebno je dva mjeseca unaprijed napraviti leglo i unutra staviti
pripremljenu hranu( otpatke, stajnjak i sl..), kako bi ista bolje zrela i kako bi je gliste mogle
odmah konzumirati. Hranu je potrebno usitniti i svaki mjesec dana prevrnuti, kako bi vazduh
podstakao razgradnju hrane. Trebamo voditi rauna koji stajski ubar koristimo(goveri,
konjski i sl, poto neke vrste kao konjski i zeiji stajnjak mogu odmah da se koriste za ishranu
glista jer imaju manje amonijaka i soli.
Temperatura od 15-20 C( min 4, max 30). Vlaga 80-90%(min 60, max 90%).
3
Ph vrijednost 5-9. Kako bi se gliste mogle nesmetano razvijati potrebno je Ph vrijednost odravati u
rasponu 5-7. Nie Ph pogoduju razvoju gljivica koje su kvalitetnije za gliste dok vie vrijednosti
pogoduju rastu bakterija. Odravanjem normalnih pH vrijednosti legla pomae konzervaciji azota u
podlozi i smanjuje opasnost po gliste isparavanjem amonijaka. Dodavanjem CaCO3 (kre), vri se
ako je utvrena prekomjerna kiselost provjerom sa lakmus papirom, rasipanjem 200-300
grama/leglu.
Najbolji rezultati to se tie reprodukcije postiu se prehranom iz mulja otpadnih voda(oprez zbog
patogena), dok se ishrana sa ivotinskim i biolokim otpadom rezultati smanjuju za oko 50%.
Meutim, razne vrste stajskog ubriva su najpristupanija hrana za uzgoj glista. Takoe, prilikom
upotrebe stajskog ubriva moramo biti oprezni jer su pojedina ubriva od razliitih ivotinjskih
vrsta, razliito rastvorljiva to je jako bitno pri ishrani glista. Najpogodniji je kravlje stajsko ubrivo
jer je ono najlake probavljivo samo treba da odlei, dva do tri mjeseca. Konjski stajnjak je dobar
kao toplotni izolator zbog sporog sazrijevanja te ga je poeljno mijeati sa drugim sastojcima zbog
niskog sadraja proteina i minerala. Stajnjak od peradi nije preporuljiv zbog dugog perioda
sazrijevanja te ga je potrebno mijeati sa drugim materijalima u odnosu 10% stajskog ubriva sa
90% organski otpaci i sl. Zeiji stajnjak se takoe koristi za ishranu glista samo moramo zeiji
izmet isprati sa vodom, da se neutralizira alkalnost urina. Ostali materijali koji se koriste u ishrani
su ; papir , karton, otpalo lie, slama i dr. Treba izbjegavati treset od etinara, lie oraha(sadri
prirodni herbicid), i hrasta(sadri tanin). Od papira izbjegavati kolor promotivni papir. Mogu se
koristiti jo i drvena strugotina, piljevina, kora ali se moraju mijeati sa organskim otpadom jer se
sporo razlau odnosno jako dugo je potrebno da se dovedu u fazu raspadanja.