Professional Documents
Culture Documents
Vodic Za Uzgajanje Ljekovitog I Aromaticnog Bilja
Vodic Za Uzgajanje Ljekovitog I Aromaticnog Bilja
LJEKOVITOGI
AROMATINOGBILJA
FINANSIRAEVROPSKA
UNIJA
Vodizauzgojljekovitogiaromatinog
biljauBosniiHercegovini
Autor:
ViktorBjeli
Izdava:
UdruenjeGEACentarzaistraivanjaistudije
www.gea.ba
Zaizdavaa:
VladislavJakovljevi
Recenzent:
mrDraganaPeanac
Likovnografikaobrada:
UdruenjeGEACentarzaistraivanjaistudije
tampa:
Zatampariju:
Tira:500primjeraka
UBanjojLuci,februar2012.godine
Sadraj
Uvod..............................................................................................................................................................4
MogunostizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovini...................................................6
Zakonskaregulativaufunkcijipodsticajazauzgojljekovitogiaromatinogbilja....................................9
Meunarodniprojektipodrke...............................................................................................................11
OpisljekovitogiaromatinogbiljapogodnogzauzgojuBiH....................................................................11
Lincura,sranik(Gentianalutea)............................................................................................................12
Bijelisljez(Althaeaofficinalis).................................................................................................................14
Neven(Calandulaoficinalis)....................................................................................................................16
Kamilica(ChamomillaMatricariarecurtita)..........................................................................................18
Matinjak,melisa,pelinjaljubica(Melissaofficinalis)..........................................................................20
Metvica,nana(Menthapiperita)............................................................................................................22
Bosiljak(Ocimumbasilicum)...................................................................................................................25
Odoljen,valerijana,macinatrava(Valerianaofficinalis)........................................................................27
Kantarion,gospinatrava(Hypericumperforatum)................................................................................29
Smilje,cmilje(Helichrysumitalicum)......................................................................................................32
Prilog:Listaorganizacijaipreduzeakojisebaveotkupom,uzgojemilipreradomljekovitogi/ili
aromatinogbiljauBiH...............................................................................................................................35
Koritenaliteraturaiizvori..........................................................................................................................42
Uvod
Ve hiljadama godina biljke iz prirode se koriste kao lijek. Steeno iskustvo u pripremi i
koritenjuljekovitogiaromatinogbiljauiniloihjenezaobilaznimelementomutradicionalnoj
medicinigotovosvihnarodaicivilizacija.JodavnojeHipokrat,svojomslavnomizrekomNeka
tvojahranabudetvojlijek,atvojlijeknekabudetvojahrana,nastojaoukazatinavanuulogu
hrane, a tako i bilja, za jaanje otpornosti organizma te lijeenje bolesti i povreda. Na tragu
Hipokratovoguenja,primjenuodreenihsupstanciizbiljakaulijeenjujodetaljnijeistrauju
nauniciiljekaripoputGalena,MaimonoidesaiParacelsusa.Umeuvremenu,dobardioonoga
to se prenosilo kroz narodna vjerovanja nauna istraivanja su dokazala i potvrdila, a
savremena medicina prihvatila. Tako, Svjetska zdravstvena organizacija danas u ljekovito bilje
ubrajaonebiljnevrsteijijedandioiliviedijelovasadrebiolokiaktivnutvarkojasemoe
iskoristiti u terapijske svrhe ili za hemijsko farmaceutske sinteze, dok u aromatino bilje
spadaju one vrste to sadre jednu ili vie aktivnih tvari posebnog mirisa ili okusa koje se
iskoritavaju za spravljanje mirisa, kozmetikih proizvoda, napitaka i aroma za ivene
namirnice.
Kadajelokalnookruenjeupitanju,naosnovurijetkihpostojeihinventara,evidentnojedaje
bogatstvo biodiverziteta BiH izuzetno veliko i da, u poreenju sa bogatstvom vrsta
odgovarajuihgrupauokviruBalkanskogpoluostrvailiEvrope,predstavljanesamonacionalno
bogatstvo,veiizuzetanrazvojnipotencijalkojisemoeitrebakoristitinaodriviodgovoran
nain. Od preko 700 razliitih vrsta ljekovitog i aromatinog bilja koliko ih je evidentirano u
BosniiHercegovinieksploatiesenjihoko200(Gatari,.,1988).Meutim,ovajspisaksadrii
nekolikougroenihvrstaukojespadajuionekojesenajvieprodajuikupuju(Gentianalutea
lincura,Arnicamontanabranka,ArctostaphyllosuvaursiuvaiOrchisspp.kaun).Naalost,
donosioci odluka obino imaju nisku svijest o vanosti trgovine i potronje ljekovitog bilja,
odnosnooproblemimaneodrivostiitetnihuticajanaprirodnastanitadivljegbilja.Upost
konfliktnomitranzicijskomdrutvu,kaotojeBiHdanas,oiglednojedapitanjazatiteivotne
sredine nisu prioritet meu ostalim goruim problemima. Pored toga, prema Plantlife
International, veliki dio trgovine medicinskim i aromatinim biljem na lokalnom i
meunarodnomnivou nijeevidentiranilijeveomaslabo dokumentovan,toukombinacijisa
neadekvatniminstitucionalnimkapacitetimaimazarezultatdaseneradidovoljnonaouvanju
biodiverzitetaizatitipojedinihbiljnihvrsta.
Uvaavajuinavedeno,kaoiinjenicudajeuBosniiHercegoviniuposljednjevrijemepovean
interes za koritenjem ljekovitog i aromatinog bilja, ovaj vodi ima za cilj potencijalno
zainteresovanimuzgajivaimaiulagaimadatiosnovneinformacijeobiljkamakojesenajee
koristeitraenatritu,predstavitinainekultivacijeonihvrstakojeimajuirokuprimjenualii
onih koje su ugroene te promovisati njihov organizovani ili plantani uzgoj. Vodiem su
obraene one vrste ljekovitog i aromatinog bilja za iji uzgoj postoje povoljni klimatski i
zemljini uslovi u Bosni i Hercegovini. Mada je za neke biljke mediteranskog kra, kao to su
ruzmarin,kadulja,lavandaisl.,ranijebilopokuajadaseuslinimsredinamauzgajaju,pokazalo
se da im specifini klimatski uslovi (duge i hladne zime) ne odgovaraju te se zbog toga od
njihovogopisaiobradeuovomvodiuodustalo,iakoseitebiljkedanasmogusrestiunaoj
sredini,uglavnompoprivatnimvrtovima.
Nakraju,vodidajepregledikontaktenajznaajnijihorganizacijaiprivrednihdrutavakojise
bave otkupom, uzgojem i preradom ljekovitog i aromatinog bilja u Bosni i Hercegovini (BiH).
MogunostizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosnii
Hercegovini
Sektor ljekovitog bilja, gljiva i umskih plodova doivljava pravu ekspanziju. Prema podacima
Vanjskotrgovinske komore BiH, samo u 2010. godini iz Bosne i Hercegovine je izvezeno
3.406.573kgljekovitogbiljaiumskihpolodovauvrijednostiod26.277.602KM,tojeakza
68% vie nego 2009. godine.1 Radi se o jednom od najbre rastuih trita gdje Bosna i
Hercegovinaimaitavnizkomparativnihprednostiuodnosunaokruenje.Prijesvegapovoljni
klimatski i geografski uslovi, prirodni resursi te duga tradicija sakupljanja ljekovitog i
aromatinog bilja predstavljaju osnovu za jo snaniji razvoj i novo zapoljavanje u ovom
sektoru.
1
Izvor:www.komorabih.ba,Grupacijazaproizvodnjuljekovitogbilja,gljivaiostalihumskihplodova
2
Analizapreprekazakonkurentnostlancavrijednostipodsektoraljekovitogiaromatinogbilja,Delegacija
Evropskekomisije,projekatbroj2007/146271
godinaimejenjenapopulacijasmanjenanamalibroj.SadajenaplaninamaRepublikeSrpskei
FBiHsusreemotekponegdjeitopojedinanoirijetko.IakojezatienazakonomjoizSRBiH,
onasejouvijekbereiunitava,anapojedinimlokacijamapostojiopasnostdabudepotpuno
iskorijenjena.
3
Izvor:DraganaPeanac,istraivakirad
Pored vrsta navedenih u tabeli, u velikim koliinama iz prirode se sakupljaju i Arctostaphylos
uvaursi(medvjeegroe),Urticaspp.(kopriva,ara),Hypericumperforatum(kantarion),Rosa
canina (ipak, ipurak, divlja rua), Gentiana lutea (lincura), Althaea officinalis (bijeli sljez),
Taraxacum officinale (maslaak), Artemisia absinthium (pelin, vermet) i Aesculus
hippocastanum(divljikesten).Klekaialfijasetrenutno,usmislukoliina,najvieeksploatiui
pretpostavkajedasueksploatisanekoliinemnogoveeodzvaninihpodataka,touzlincurui
ovedvijevrstestavljausamvrhnezvanineugroenosti.Izgornjetabele,takoejevidljivogdje
se koja vrsta odomaila, tj. gdje ju je najlake uzgajati bez mnogo intervencija. To svakako,
smanjujeulaganja,adajeveiprinosikvalitetbiljakojiveimajednugarancijuzbogrelativno
nezagaenogprostoraukojemuspijeva.
Zemljite za uzgoj pojedinih vrsta mora biti prilagoeno, tretirano, ali nikako vie od odrivih
metodakojisuupraksipokazalirezultateikojizadovoljavajuEUstandarde.Bitnojeprocijeniti
svaku biljku koja se uzgaja, nai joj najblieg partnera biljku sa kojom nee imati konflikt i
pustitiihdaserazvijajuuslinimuslovimakaouprirodi.
Kadajeuzgojupitanju,procjenjujesedaseljekovitobiljeuBiHtrenutnouzgajananekih200
300hektarapovrineadasebrojfirmikojesebaveljekovitimbiljemisekundarnimumskim
proizvodima u BiH kree od 250 do 300. Uglavnom se radi o porodinim firmama koje
zapoljavajumanjibrojradnikaikojeimajuvlastitesakupljae.Mogunostiuzgoja,sakupljanjai
preradeljekovitogbiljaiumskihplodovasumnogoveeiohrabrujeinjenicadajeuporastu
brojkompanijakojesebaveuzgojemljekovitogiaromatinogbiljanasvojimvlastitimfarmama
iliusaradnjisakooperantima.Iakonemajukarakteristikekaodivljebiljke,mnogevrstesesve
vie kultiviraju u srazmjerno velikim koliinama, u nastojanju da se zadovolji rastua tranja.
Kultivisani uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja u veem obimu podstiu i vode preraivai i
udruenja, kao i nekolicina individualnih uzgajivaa. Procjene i kalkulacije raene na primjeru
organizovanoguzgojaljekovitogiaromatinogbiljanaparcelamado5hektaragovoreuprilog
tezi da se radi o mnogo isplativijoj poljoprivrednoj djelatnosti za male farmere u odnosu na
tradicionalnupoljoprivrednuproizvodnju.Drugimrijeima,smatrasedajednaporodicamoe
preivjeti na komadu zemlje te veliine bavei se iskljuivo uzgojem ljekovitog i aromatinog
bilja.
PreradaljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovinijeposebnopitanje.Veinomseradi
opoetnimijednostavnimfazamapreradekaotojesuenje,rezanjeipakovanjesuenogbilja
kojesepotomizvozi. Tekmanjibrojpreraivaaimaorganizovaneviefazepreradekaoto
pakovanjeajeva,proizvodnjaesencijalnihieterinihuljaitinktura.Naalost,primjerinajviih
fazapreradekaotosuproizvodnjagotovihmedicinskihifarmaceutskihproizvodaipreparata
te dodataka hrani su sporadini. Zvui apsurdno ali jedan od problema sa kojim se domai
preraivai susreu je i nedostatak domae sirovine obzirom da se dobar dio sakupljenog
ljekovitogiaromatinogbiljaizvozikaosirovinaapotomponovovraauBosnuiHercegovinu
kao finalni proizvod ali po mnogo veoj cijeni. Zbog toga je finalizacija proizvoda i promocija
izvozapravacukojemjeneophodnorazvijatisektorljekovitogaaromatinogbiljaapostupak
organske certifikacije izuzetno je vaan korak na tom putu. U ovom trenutku organsku
ceritifikacijujeosiguralooko20firmiizBiHanekolikoceritifikacijskihsistemajeaktivnouBiH,
meu njima IMO (Institut trine ekologije), KRAV (vedski standard prihvaen u EU), AIAB
(Italijanska ceritifikacijska organizacija za organsku poljoprivredu) i drugi. Treba znati da
domaefirmekojesuosiguraleceritifikatemorajupotovatiislijeditipravilazakontrolisanoi
odrivosakupljanjedivljegbiljateuskladustimmorajudokumentovatisveaktivnostiimetode
vezane za sakupljanje divljeg bilja obzirom da ceritifikacijske kue angauju inspektore koji
kontroliu rad ovih firmi. Na ovaj nain znatno se smanjuje mogunost mijeanja uzgojenog i
divljeg bilja sakupljenog iz prirode a time i nekontrolisano branje pojedinih ugroenih biljnih
vrsta.
Zakonskaregulativaufunkcijipodsticajazauzgojljekovitogiaromatinogbilja
NanivouBiHnepostojirelevantnozakonodavstvokojesebaviiskljuivopitanjimaljekovitogi
aromatinog bilja, a takoe ni rijetke i endemine biljke nisu posebno zatiene niti je njihov
status kvalitetno definisan trenutnim zakonskim propisima. Neke od ljekovitih i aromatinih
biljaka su bile zatiene po zakonima iz doba Socijalistike republike Bosne i Hercegovine, ali
njihovstatusnijenaknadnopotvrivannitijeraenastudijaprocjenestanjaovihbiljakanakon
ratauBiH.
RepublikaSrpska
URepubliciSrpskoj(RS)pitanjaljekovitogiaromatinogbiljasuunadlenostidvaministarstva,i
to Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede i Ministarstva prostornog ureenja,
graevinarstvaiekologije.
Zakon o poljoprivredi RS (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 70/06) i Zakon o organskoj
proizvodnji hrane (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 75/04) predstavljaju osnovu, dok
pravilnici blie reguliu specifina pitanja, pa tako i pitanje novanih podsticaja za uzgoj
ljekovitogiaromatinogbilja.Pravilnikouslovimainainuostvarivanjanovanihpodsticajaza
razvoj poljoprivrede i sela (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 25. od 15.03.2011. godine)
predviapodsticajnasredstvaza:
proizvodnjuiprodajuaromatinogiljekovitog biljazaproizvoaekojiimajuzasijano
najmanje 0,3 ha povrine. Visina premije utvruje se u skladu sa Planom korienja
sredstavaiiznosido15%odprosjenetrinecijenepojediniciproizvoda,amaksimalno
10.000.00KMpokorisniku
regresiranje mineralnog ubriva za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja za 0,5 ha
minimalnopovrine,
organskubiljnuproizvodnjukojuostvarujuproizvoai(fizikaipravnalica)zacertifiko
vanuorganskuproizvodnjuicertifikovanuproizvodnjuuprelaznomperiodu(konverziji)
zasnovanunavlastitimilizakupljenimpovrinama.Minimalnapovrinazakojusemoe
ostvariti premija za organsku biljnu proizvodnju je 0,5 hektara a visina podsticajnih
sredstavazaovunamjenunemoebitiveaod250KM/haili30.000,00KM/korisnikuu
tekuojgodini.
Pravilnikomouslovimainainuostvarivanjanovanihpodsticajazarazvojpoljoprivredeisela
nisupredvienaposebnasredstvazapreporuenenitizatienevrste.
FederacijaBiH
Meunarodniprojektipodrke
Neposredno nakon rata pokrenuto je nekoliko programa i projekata koji su imali za cilj
promociju i zatitu biodiverziteta u BiH. Radi se uglavnom o meunarodnim projektima
pokrenutim u saradnji sa nadlenim institucijama u BiH kao odgovor na potrebe BiH u ovoj
oblasti. Jedan od znaajniji je projekat pokrenut poetkom 1999. godine od strane njemake
agencije GTZ u saradnji sa vicarskim SIPPO programom za promociju uvoza i Institutom za
trinu ekologiju (IMO; biocertifikacija). Ciljevi ovog projekta odnose se na promovisanje
promjene od tradicionalnog branja i tradicionalnog upravljanja ka odrivoj upotrebi bio
diversifikacije, te stvaranje prihoda za populaciju u ruralnim podrujima koja je ukljucena u
branje i sakupljanje ljekovitog i aromatinog bilja. U okviru projekta organizovani su sastanci
otkupljivaaipreprodavaa,kaoisajmovikakobiseunaprijedileizvozneopcijemalihfirmiiz
BiHkojeimajuogranienefinansijskemogunosti.GTZjetakoepodsticaogenerisanjeprihoda
ururalnimpodrujimakrozdiverzifikacijutradicionalnihsistemasakupljanjanedrvnihumskih
proizvodakaododatnogizvoraprihoda.
Porednavedenogprojektavanojepomenutiidrugiveomaznaajanprojekatkojijeutokupod
nazivom FARMA. Amerika agencija za meunarodni razvoj (USAID) i vedska meunarodna
razvojna agencija (Sida) su partneri u etvorogodinjem projektu FARMA za razvoj
poljoprivrednog i preraivakog sektora u BiH, u ukupnoj vrijednosti od 13,6 miliona dolara.
Svrha ovog projekta jeste razvoj odrive proizvodnje u skladu sa principima zatite ivotne
sredine, dalje prerade i prodaje kako na domaem tako i inostranom tritu. U tom smislu
FARMAprojekatpodravaproizvodne/partnerskeorganizacijedaotponusauzgojemrazliitog
aromatinogiljekovitogbilja,naroitoonogkojesesmatraugroenomvrstom,daunaprijede
svojuproizvodnjuiponuproizvoditiproizvodesaveomdodanomvrijednou.
OpisljekovitogiaromatinogbiljapogodnogzauzgojuBiH
Unarednompoglavljuobraenoje10vrstaljekovitogbiljazakojepostojepovoljniklimatskii
zemljini uslovi i koje su karakteristine za BiH.Treba naglasiti da veliki broj tih biljaka raste i
kaosamoniklobiljepookolnimumama,livadamaipanjacima,aliihnemadovoljnodabise
mogle sakupljati i upotrebljavati u veim koliinama. Takve su bijeli sljez, kantarion, macina
trava i dr. Poseban tretman imaju one biljke koje ne uspijevaju samoniklo, a koje se mogu
uspjenouzgajatinaovompodneblju,upravozbogodrivostibrojajedinkiovihvrstauprirodi,
odnosno zatite tih vrsta. U prvom redu to je bosiljak, nairoko koritena i puno traena
ljekovitaizainskabiljka,zatimneven,pitomananailincura.
smije biti manja od 35 do 40 cm. Ako se 1 kg suvih listova. Cvjetovi se beru prve i
sadnjaobavljauproljeepooranaparcelase drugegodinegajenjaisuenasuncu.Od6
ostavi da prezimi u otvorenim brazdama. do7kgsvjeihdobijase1kgsuvih.Korijen
Sadisedirektnomsjetvomsjemenaiizvodi sevadiujesen,uoktobruilinovembru,iliu
se u novembru ili poetkom decembra, da proljee u februaru. Vadi se prve i druge
posijano sjeme ne moe isklijati prije godine gajenja. Tree godine slabo dobija
snijega. Ako se taj rok propusti, sjetva se nateini,aznatnogubinakvalitetu.Najbolji
moe obaviti i krajem februara. Prije sjetve nainvaenjajeizoravanjeplugomsakojeg
sjemesepomijeasalugomilipijeskomradi je skinuta pluna daska. Tako plug
ravnomjernog rasturanja. Najblii sljedei potkopava korijenje, ali ga ne izbacuje i
redmorabitioko50cmudaljen.Sijesena onda se lako izvue rukom. Sa korijenja se
dubinu od 1 do 2 cm. Za jedan hektar odstranjuju glave sa svim drvenastim
potrebnoje6do8kgsjemena.Sjemesporo dijelovima te slabe i oteene ile pa se
klija i za etiri sedmice nikne 5060 % onda pere u hladnoj vodi. Oprani materijal
posijanogsjemena.Prvookopavanjei se prenosi u upe, gdje se ostavi neko
plijevljenje se vri kada niknu prvi redovi. vrijeme da provene, a zatim se oljuti.
Poeljnojeistovremenoiprihranitizasadsa Oljuten korjen sjee se uzduno na etiri
100150kg/haazotnogubrivaiprorijediti dijela i sui u suarama na temperaturi 50
zasad tako to se, na primjer, ostave na 60C. Moe se suiti i prirodnim putem, ali
rastojanju od 20 do 30 cm. Drugo se esto ubuavi. Od 4kg svjeeg dobije se
okopavanje je 34 sedmice kasnije kada su 1kg suvog korijena. Osueni tapii se
biljke ve 2030 cm visoke i tada se vri kasnijesijekuukockice.
ponovno prihranjivanje istom koliinom
ubrivakaoiprviput.Kasnijesljezjakobrzo Prinosi: Sa jednog hektara moe se dobiti
raste, grana se i sam se bori protiv korova 12002000kg suvog korijena, 500600 kg
pagavieinetrebaokopavatinitiplijeviti. lista i oko 150 kg cvijetova. Cijena suvog
Gajisejednuilidvijegodine. cvijeta kree se oko 7 KM/kg, suvog lista
oko 2 KM/kg, dok cijena suvog korijena
Berba: Beru se list, cvijet i korijen. List se doseeido10KM/kg.
bere dva do tri puta godinje, prije i za
vrijeme cvjetanja i to samo jedro i zdravo Pakovanje: Najee se pakuje u vieslojni
lie. Prve godine se vodi rauna da se ne papirilikartondabisauvaosvojstva,mada
bere vie od jedne treine listova, kako se jenajefikasnijeuvatisvojstavaustaklenim
ne bi ugrozio razvoj biljke. Druge godine posudamakojesuhermetikizatvorene.Na
moe se brati i vie od polovine listova. tajnain,rokupotrebeseproduava3do4
Listovi se sue u tankom sloju u hladu i na puta.Akosepravisirupodbijelogsljeza,on
jakojpromaji.Od6kgsvjeeglistadobijese sepakujeiskljuivoustakleneflaicekojese
uvajunatemperaturido25C.
15| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja
oboljenjaelucaicrijevatebolestibubrega,
Kamilica(ChamomillaMatricaria jetreiui.
recurtita)
Karakteristike i stanite: Kamilica je
jednogodinja biljka sa razgranatom
stabljikom do 50 cm visine. Listovi su jako
uski i gusto obrastaju stabljiku. Listovi su
smjeteni na vrhu stabljike i vrhovima
grana, slini su cvjetovima tratinice. Raste
uzputeveijarkeublizininaseljaikaokorov
po itaricama. Zastupljena je u nizinskom,
brdskom i pretplaninskom podruju, a
uspijeva naroito na ilovastom humoznom
tlukojejesiromanokrenjakom.
Priprema zemljita: Kamilica nije zahtjevna
prema zemljitu, moe da se gaji i na
plodnim i na ekstremno neplodnim
zemljitima.
Koritenje: Kamilica vai za jednu od naih
najljekovitijih biljaka i upotrebljava se kod Gajenje: Kao jako skromna u pogledu
gotovo svih oboljenja. Djeluje jako dobro zemljita moe da se gaji na istom zasadu
protivsvihupala,naroitonakoiisluznici. viegodina,toimaprednostiakoseznada
Preporuuju se obloge kod svih rana sa jesjetvapojedinihgodinanesigurna,paako
pojavom upale, kod opeklina, potkonih se pusti da se zasad zalivadi dobije se
ireva, gnojenja ispod nokta te kod upale svakegodinesigurnakultura.Dovoljnojeda
mreniceokaiupaleuha.Kodupaledrijela se poslije svake berbe preostali cvjetovi
ili sluznice preporuuje se ispiranje ajem ostave da dozru. Poslije zrenja cvati se ne
od kamilice, dok gutljaj istog aja, koji se beru, nego se parcela jednom ili dva puta
dri neko vrijeme u ustima, pomae kod protrlja tekom drljaom. Drljaa omlati
jake zubobolje. Kamilica je jedno od preostalo sjeme, rasturi ga po njivi i
najboljih sredstava pri otklanjanju jakih pomijeasazemljom.Kadajeovouraeno,
greva sa gubitkom svijesti od kojih pate akoumeuvremenunijebilokie,parcelu
ene u drugom stanju, porodilje i mala treba jednom ili dva puta navodnjavati. To
djeca.Tasvojstvajeineupotrebljivomkod sve treba uraditi tokom ljeta, a najkasnije
svih pojava nervoze, nesanice i do kraja septembra. Do jeseni, na istom
premorenosti. Nezaobilazna je kod svih polju, nii e nova kamilica, koja u proljee
selakimvaljkom,dabisesjemepriljubiloza
zemljite. Koliina sjemena potrebna za
sjetvu na jednom hektaru je 12 kg. S
obzirom dakamilica zaberbu pristie rano,
dok korovi jo nisu krenuli (od poetka do
kraja maja), eventualno pljevljenje zasada
sredinomaprilabilabicjelokupnanjegato
se tie borbe protiv korova. Poeljno je da
se u rano proljee prihrani niskom dozom
azotnogubriva(oko100kg/ha).
Berba:Berusecvjetneglaviceufazipunog
cvjetanja i to specijalnim eljevima. Poto
kamilica ne cvjeta istovremeno etva se
produavanaduiperiod.Najboljejedase
Kamilicauprirodi beru cvjetovi u stadiju kada se potpuno
naredne godine redovno donosi cvat. otvori,odzorepadokdanneotopli.Obrani
Dubinaoranjajeoko25cm. cvjetovi se sue prirodnim putem ili u
Naplodnimidubljimzemljitimanetrebaje suarama. Ako se sue po tavanima,
ubriti, dok se na siromanim ubri sa rasprostiru se u to tanjem sloju i ne
300kg/ha mineralnim ubrivom. Kamilica prevru,daseglavicenebiizdrobile.Takvo
moedasesijeujeseniuproljee.Jesenja suenjetraje710dana.Usuaramasesui
sjetvajepouzdanijaivrisekrajemavgusta natemperaturiod40do45Cisuenjetraje
i tokom septembra. Nedostatak moe biti mnogo krae. Odnos svjeeg i suenog
ako je septembar izrazito suan i tada cvijetaje5:1do7:1.
parcelu treba ee zalivati. Ako sjeme
dobijedovoljnovlage,poinjeklijatiza810 Prinos:Prinoskamilicenanaimprostorima
dana. Mlade biljke do zime ojaaju i takve obino je oko 500800 kg/ha. Cijena suvih
prezime. im snijeg otopi, kamilica cvjetovadostieido10KM/kg.
intenzivnopoinjedaraste.Obinosesijeu
redove tako to se sjeme ostavlja na Pakovanje: Dobro osuena kamilica pakuje
povrini, jer je sitno i klija iskljuivo na seulimenekutijeilidrvenesandukekojisu
svjetlu. Rastojanje izmeu redova treba da sa unutranje strane obloeni papirom.
iznosi 2030 cm. Sije se pomijeano sa Ovako upakovana uva se na suvom,
pijeskom ili kukuruznom prekrupom i valja hladnomipromajnommjestu.
lista,sobziromnatodasesamovrlomale
Metvica,nana(Menthapiperita) koliine eterinog ulja otope u vodenim
pripravcima lista metvice, nego su to
flavonoidi,fenolskekiselineitriterpeni.
Metvica se upotrebljava za upotpunjavanje
arome razliitih jela. Izvrsno se slae s
povrem poput paradajza, krastavaca,
graka, mrkve i mladog krompira, voem
poputnarande,limuna,ananasaidinjekao
i s janjetinom, jogurtom i okoladom. Od
zaina dobro se slae s perinom,
korijanderom,bijelimlukomibosiljkom.
Metvicaljekovitodjelujeinazdravljedinog
sustava jer mentol djeluje protiv simptoma
prehlade i suhog kalja. Metvica moe
povoljnodjelovatinaozdravljenjeodastme,
neutralizovati slobodne radikale, blokirati
proizvodnju tvari koje podstiu upale, a
podstie stvaranje tvari koje olakavaju
disanje i moe ublaiti simptome alergija.
Koritenje: Pored kamilice, metvica je Trljanjem ulja metvice u sljepoonice moe
najpoznatijainajpopularnijaljekovitabiljka. sesmiritiglavobolja,aprimijenjenonakoi
Paprenametvicadjelujenasmirenjebolova, ublaava reakcije koe na brljan. Ulje
uklanjanje menstrualnih greva i nervoze. metvice ima antiseptina svojstva pa se
Na osnovu tradicionalne upotrebe stoga preporuuje i za odravanje zdravlja
doputenajekaolijekkodprobavnihtegoba zubi,nadaljeuklanjalozadah,pomaekod
kaotosudispepsija,nadutost,gastritis,te zdravljadesniikodzubobolje.
kod prehlade i kalja. U tradicionalnoj
fitoterapiji koristi se jo i kod problema s Karakteristike i stanite: Paprena metvica
jetrom i ui. Koristi se u vidu aja i to ne je razgranata biljka, visoka do 80 cm, koja
pretjerano esto, jer moe prouzrokovati rastenavlanimstanitima.Stabljikailistovi
nepovoljn uinak na srce. Prema evropskoj supomalocrvenkasti.Cvjetovisuduguljasti,
regulativi, slubeno su ljekoviti listovi smjeteni na vrhu stabljike, sastavljene od
metvice i eterino ulje dobiveno sitnih roskasto ljubiastih cvjetia. Paprena
destilacijom zeleni metvice. List sadri metvica je ljekovita biljka nastala
jedan do tri posto eterinog ulja. No, ukrtanjem vrsta Mentha aquatica i M.
eterino ulje nije glavni ljekoviti sastojak spicata.,akodnassesreesamokaogajena
mrazeve od starijih biljaka pa zasadi bolje
podnosekasneproljenenegoranejesenje
mrazeve. Moe da uspijeva i na veoj
nadmorskoj visini, ali je ne bi trebalo gajiti
iznad 800 m nadmorske visine. Najbolje
uspijevanarijenimnanosimaizemljitima
bogatim pijeskom a esto se sadi u veim
saksijamakaozainskoiaromatinobilje.
Gajenje: Paprena metvica se obavezno gaji
uplodoreduinaistomzemljitumoeostati
najvie do 3 godine. Obraivanje ima
naroitu vanost, jer metvica ima njene
podzemne dijelove biljke za koje je
potrebno stvoriti rastresit povrinski sloj.
Pore toga treba obezbjediti to vee zalihe
Metvicauprirodi vlage i to potpunije unitenje korova.
po vrtovima i batama. Uzgaja se na Dubinaoranjanetrebabitimanjaod30cm.
plantaama, a voli bogata humusna tla sa Sadisepomoupodzemnihdijelova(vrijea,
dosta vlage, polusjenovitog poloaja, sa stolona)4, koji se prve godine nabavljaju, a
glavomuhladuinogamauvlazi.Izrazitoje narednih godina se proizvode. Za zasad se
invazivnaibezpardona,salakoomihitro planiraju najbujniji buseni, koji imaju dosta
osvajaprostorokosebe. lia i koji nisu napadnuti rom tokom
Kod nas u prirodi raste veliki broj razliitih vegetacije.Sakupljenestolonesatihbusena
vrstametvicaiuglavnomsesvekoristekao se razmnoava na posebnoj parceli i mogu
ljekovito bilje. Dugolisna nana Mentha da daju masu stolona za zasad trostruko
logifolia i vodena nana Mentha aquatica vee povrine. S obzirom da se razvijaju na
jako su este u naim krajevima, ali se nekoliko centimetara ispod povrine i na
uglavnom ne otkupljuju i nisu posebno samoj povrini, sakupljanje stolona obavlja
cijenjene. Rastu esto u velikom broju uz se runo. Najbolje ih je vaditi pred samu
tokoverijeka. sadnju i ne treba ih izlagati suncu i vjetru,
jertodovodidosuenja.
Priprema zemljita: Iako vodi porijeklo iz
vlanijih klimata, paprena metvica dobro
4
podnosi i nae uslove, uz napomenu da vrijea,stolon(lat.stolonis)vodoravnadijelom
podzemna,adijelomnadzemnapuzajuastabljika
niske temperature u doba vegetacije slabo
izduenihlanakairedukovanihlistovaijaje
podnosi.Mladebiljkemnogoboljepodnose funkcijavegetativnorazmnoavanje.
Sadnjaseobavljaujesen,udrugojpolovini Pakovanje:Svjeilistovimetvicepaljivose
oktobra ili u novembru i to u dovoljno zamotajuuvlaankuhinjskipapiristavese
vlano zemljite (nikako suvo). Sadi se u ulaganozatvorenuplastinuvreicu.uvaju
brazdama dubokim oko 10 cm i to odmah se u friideru gdje se moe uvati nekoliko
pri okopavanju, da bi se sauvalo to vie dana,amoeidueakosecijeliilinarezani
vlage. Stoloni se polau uzduno po dnu listii zalede u posudicama za led. Suena
brazde i tou neprekidnom nizu i brazda se metvica se pakuje i uva u vrsto
odmah zakopava. Razmak izmeu brazda zatvorenim staklenim posudama na
treba biti 6070 cm. Za jedan hektar hladnom, tamnom i suhom mjestu od 912
potrebnojeoko1500kgstolona. mjeseci.
Okopavanjeiplijevljenjesuobaveznemjere
borbe protiv korova i sprovode se po
potrebi. Prihranjivanje se vri azotnim
ubrivom, 23 puta u toku vegetacije 100
200 kg/ha. Obavezno je navodnjavanje,
naroitozavrijemesunihmjeseci.
Berba: etva metvice se obavlja kada se
otvorecvjetoviudonjojpolovinicvati.Utoj
fazi listovi sadre najvie eterinih ulja, a
usjev daje najveu masu. etva se vri
kosaicamailirunomkosomnavisini5cm
odzemljepolijepomisunanomvremenu.
Tako pokoena, metvica se ostavlja 3 do 5
sati da svene, poslije ega se odnosi na
suenje.Suenjeseodvijaprirodnimputem
ili u suarama da se zadri karakteristian
miris i prirodna boja nane. Za jedan
kilogram suvog lista potrebno je oko 5 kg
sirovog.
Prinosi: Paprena metvica daje 1500 2000
kg/ha suvih listova ili 3000 5000 suvih
nadzemnihdijelovastabljike(herba).Cijena
suvog lista se kree oko 3 KM/kg a svjeeg
oko1,5KM/kg.
obavljanatemperaturi50C.Osuenebiljke
moraju sauvati prirodnu boju i
karakteristian miris. Od 4 do 5kg svjeih
biljakadobijese1kgsuvemase.
Prinos:Prvegodinegajenja,moesedobiti
do 2000kg/ha suvog kantariona. U drugoj
godini prinos je od 4000 do 5000kg/ha
suvog kantariona. Od 4kg sirove herbe
dobijese1kgsuvogkantariona.Cijenasuve
herbenatritusekreeod0,50do2KM/kg
a ulje postie cijenu od 25 do 50 KM/l u
zavisnostiodkvalitete.
Pakovanje:Sakupljajuselist,cvijet,pupovi,
sjeme. Sabiraju se gornji vrhovi biljke u
duini1520cm,tesemoguvezatiu
snopievezice i suiti u hladu. Osuenu
biljku rukama izmrviti i pohraniti u
hermetiki zatvorenu ambalau od
vieslojnog papira, kartona, drvene kutije
obloene kuhinjskim papirom, te limene i
satklene posude. Od pupoljaka kantariona
dobija se ulje koje se pakuje u staklene
posude.
4045C.Cvijetsmiljaseveomalakosui,a
zajedankilogramsuhogcvijetapotrebnoje
3 kg svjeeg. Za dobijanje eterinog ulja,
sakupljena masa se prvo treba ostaviti da
malo provene. Ulje se dobija destilacijom
pomouvodenepare.
Prinos:Sajednoghektaramoesedobitiod
3.500 do 4.000 kg suhih cvijetova smilja.
Prinos ulja varira od 810 kg/ha. Cijena
suvog cvijeta kree se oko 1 KM/kg a
eterinoguljaod30do55KM/l.
Prilog:Listaorganizacijaipreduzeakojisebaveotkupom,uzgojemilipreradomljekovitogi/iliaromatinogbiljauBiH
Utabeliispod,abecednimredom,navedenesuorganizacijeipreduzeakojasebaveotkupom,uzgojemipreradomljekovitogi/ili
aromatinogbiljauBiH.
NAZIV GRAD/ADRESA TELEFONFAX DJELATNOST WEB,EMAIL
PREDUZEA
Koritenaliteraturaiizvori
JanKigecij,Izdanje(2008):Uzgojljekovitogbilja
KatheW.,HonnefS.,HeymA.(2003):MedicinalandAromaticPlantsinAlbania,Bosnia
Herzegovina,Bulgaria,CroatiaandRomania,BfN,WWF,TRAFFIC
Milanovi ., Travar J., Gai R., Buanin N. (2008): Prirunik za koritenje sporednih
umskihproizvoda,SNV,MAGA
VraariB.,BrkiJ.,oliD.,LintherV.,MickoviM.,RajiR.,StevanoviD.,UvalinM.
(2003):Ishranauprirodi,NarodnaknjigaVojnoizdavakizavod,Beograd
GostukiP.(1967):Leenjelekovitimbiljem,Narodnaknjiga,Beograd
Ljubojevi,S.,Bruji,J.,Travar,J.(2002):prirodnipotencijaliljekovitogijestivogbiljau
umskoprivrednompodrujuTeslikom,Eurosilva,BanjaLuka
Ottaviani Aalmo, G., Ljua. M., Miljkovi, S., Kneevi, F., Plavi, D. (2007): Inventar
stanjazemljinihresursauBiHuposljeratnomperiodu(PLUDstudija),PDFverzija
Sari,M.,Luki,P.(1989):LjekovitobiljeSRSrbije,SANUposebnaizdanja,Beograd
Stefanovi, V., Beus, V., Burilica, ., Dizdarevi, H., Vukorep, I. (1983): Ekoloko
vegetacijskarejonizacijaBosneiHercegovine,umarskifakultet,sarajevo
Stepanovi, B., Radanovi, D., umatovi, N., Prulj, N., Todorovi, J., Komljenovi, i.,
Markovi,M.,(2001):Tehnologijaproizvodnjeljekovitih,aromatinihizainskihbiljaka,
Zavodzaudbenikeinastavnasredstva,SrpskoSarajevo
Tucakov,J.(1971):Leenjebiljem,Kultura,Beograd
Tutin, T.G., Heuywood, V.H., Burges, N.A., Moore, D.M. et al. (19641980): Flora
europaea,Vol.IIV,Cambridge
Uupli, A., Ballian, D. (2008): Preporuke korienja umskih proizvoda na podruju
Biljanskedoline,SNV,holandskaorganizacijazarazvoj,Sarajevo
Wilfort.R.(1978):Ljekovitobilje,Mladost,Zagreb
http://www.bosniafarma.ba/dokumenti/sektorskidokumenti/ljekobiljeimed/
http://www.komorabih.ba
"OvapublikacijajeuraenauzpomoEvropskeunije.Sadrajpublikacijejeiskljuivaodgovornostautorainiukomsluaju
nepredstavljastanovitaEvropskeunije".
VodizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovini
www.gea.ba