INTEGRACIJA OBNOVLJIVIH

IZVORA ENERGIJE S PAMETNIM

SUSTAVIMA TROILA
U SKLOPU
PAMETNIH
ZGRADA

v v
 Izdava Projekt sufinancirali
Zatitarsko-ekoloka organizacija Nobilis Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
Aleksandra Schulteissa 19 Ministarstvo gospodarstva
40000 akovec Meimurska upanija
www.nobilis.hr Grad akovec

Autor Lektura i korektura

Petra Mesari, mag.ing.el.techn.inf. Ana Bajsi
Maja Mlinari

Urednici
Goran Sabol Republika Hrvatska

Ministarstvo gospodarstva
Ana Bajsi

Provoditelj projekta
Zatitarsko-ekoloka organizacija Nobilis

Partner
Javna ustanova za zatitu prirode Meimurska
v v

priroda

Broura nastala u sklopu projekta enerGO!

2014 Copyright, Zatitarsko-ekoloka organizacija Nobilis
3 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

Ukoliko elimo dostii ciljeve Europske unije do 2020.

godine te tako ukupni udio proizvedene elektrine energije
iz obnovljivih izvora poveati za 20%, poveati energetsku
uinkovitost za takoer 20% te smanjiti udio staklenikih
plinova za 20%, potrebno je uspostaviti i provesti uspjene
politike odrivog razvoja. Naime, odrivi razvoj podrazumijeva
zadovoljavanje dananjih potreba bez da se onemogui
buduim generacijama da zadovolje svoje potrebe.

Uvod
Posljednjih desetljea, susreemo se s nekoliko izazova na
podruju energetike koje su znaajne za funkcioniranje cijelog
stanovnitva ove planete prema trenutnim standardima.
Potranja za elektrinom energijom u konstantnom je porastu,
stoga je potrebno osigurati dovoljne koliine proizvedene
energije, no s obzirom na sve prisutnije klimatske promjene
te smanjenje zaliha fosilnih goriva, moemo vidjeti kako se
ne radi o bezazlenom problemu. Elektroenergetski sustav
zauzima znaajan udio u proizvodnji staklenikih plinova.
4 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

Proizvodnja i potronja
Elektroenergetski sustav
obuhvaa proizvodnju, prijenos
i distribuciju elektrine energije.
Kako bi se osigurala stabilnost
elektroenergetskog sustava, potrebno
je uravnoteiti proizvodnju i potronju
elektrine energije. Potronja varira
na trenutnoj, dnevnoj, tjednoj,
mjesenoj i godinjoj razini, stoga je
potrebno proizvodnju prilagoditi toj
promjeni. S obzirom na da postojei
elektroenergetski sustav ne posjeduje
realnom vremenu te tako dosadanji
jednosmjerni tok informacija, samo
optereenja to bi dovelo do manjih od potroaa prema proizvoau,
gubitaka, a time i do vee iskoristivosti omoguiti dvosmjerni tok gdje e
infrastrukture elektroenergetskog moi i proizvoa poslati informaciju
sustava. potroau. Takvim pristupom, moi e
Kako bi se smanjile vrne se uvesti demand response program.
vrijednosti, potroai e morati Demand response program moe se
zapoeti aktivno sudjelovati u opisati kao nain na koji e se poticati
potronji elektrine energije. Pametna potroae da smanje potronju u vrnim
brojila, za razliku od sadanjih brojila, periodima te je pomaknu u periode s
omoguit e uvid u potronju u niim optereenjima.
15.01.2014.

sustave za pohranu elektrine energije,

osim malih zaliha u reverzibilnim
hidroelektranama, proizvodnja i
potronja moraju biti uravnoteene.
Krivulja koja predvia i opisuje
elektroenergetsku dnevnu potranju
naziva se dnevna krivulja optereenja te
iz nje moemo zakljuiti kako potronja
varira ovisno o ivotnim navikama ljudi.
Smanjenje potronje u vrijeme vrnih
vrijednosti i njenim poveanjem u
vrijeme najmanjih vrijednosti, postigla
bi se vea konstantnost dnevne krivulje Dnevni dijagram optereenja za dan 15.1.2014. (planirano plavo, ostvareno zeleno)
5 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

Mikromree
Ovakvim pristupom utjecalo bi se i na:
smanjenje emisija CO2
porast integracije obnovljivih izvora U razvijenim zemljama je podignuti na viu razinu, odn.
energije u elektrinu mreu te u zemljama u razvoju, modernizirati. Dodatni izazov pred
smanjenje ukupne godinje potronje biljei se porast potranje elektroenergetskim sustavom
elektrine energije za elektrinom postavlja se integracijom sve
ostvarivanje ekonomskih uteda za potroaa i energijom. Postojei veih udjela obnovljivih izvora
opskrbljivaa, odn. proizvoaa elektroenergetski sustav energije, ija izlazna snaga je
smanjenje potreba za izgradnjom novih kapaciteta kako bi zadovoljio iznimno varijabilna te ovisi o
kvalitetu i sigurnost vremenskim prilikama. Prema tome,
Demand response program mogao bi se realizirati opskrbe elektrinom elektroenergetski sustav potrebno
na jedan od sljedea dva prikazana smjera razvoja. Prvi energijom potrebno je modernizirati na svim razinama,
se bazira na cijeni, a drugi na nagradi. U prvom sluaju,
cijena elektrine energije koju plaa potroa mijenjala
bi se kroz vrijeme ovisno o kretanju cijene energije na
tritu elektrine energije. Prema tome potroai bi
utedjeli tako da iskoriste razdoblja niske cijene i tek
tada ukljue vie troila, a za vrijeme viih cijena
iskljue neophodna troila. U drugom sluaju, potroa
bi potpisao ugovor s opskrbljivaem elektrine
energije tako da bi za vrijeme odreenih kritikih
razdoblja potroa smanjio potronju za iznos
koji nije unaprijed odreen. Za svako smanjenje
potronje, potroa bi bio nagraen shodno sa
smanjenjem vrne potronje. Nagrada bi se
realizirala u obliku popusta na raunu, kao
novana nagrada ili sl.
Prikaz mikromree
6 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

poevi od malih lokalnih mrea, odn. mikromrea

do velikih prijenosnih sustava s ciljem uinkovitijeg
Pametna zgrada
Pojam pametne kue, odn. pametne zgrade kontinuirano
koritenja energije na svim razinama, od proizvodnje
evaluira s razvojem automatizacije u zgradama. U 70-im
do potronje, smanjujui gubitke u prijenosnoj mrei
godinama prolog stoljea, pametnom zgradom smatrala se je
te konano poveavajui razinu kvalitete i pouzdanosti
zgrada koja je u svom dizajnu sadravala koncepte poveanja
opskrbe.
energetske uinkovitosti. Desetak godine kasnije, tijekom 80-ih
godina, pametna zgrada omoguavala je daljinsko upravljanje
Kako bi se poveala pouzdanost i kvaliteta
njezinim troilima pomou kunog raunala. Danas, pametna
opskrbe elektrinom energijom, potrebno je krenuti
zgrada osim to se temelji na konceptima zgrada iz 70-ih i
od najniih razina, odn. mikromrea. Mikromrea je
80-ih, temelji se i na sustavima za gospodarenje energijom,
lokalna energetska mrea, koja omoguava integraciju
distribuiranih energetskih izvora, odn. proizvodnju
elektrine energije na lokaciji potroaa, zajedno s
lokalnim troilima te ukoliko postoje i spremnicima
energije, koja moe raditi paralelno s elektroenergetskim
sustavom ili u autonomnom, odn. otonom nainu
radu. Prednosti koje prua distribuirana proizvodnja,
obuhvaa smanjenje gubitaka pri prijenosu, ukljuuje
poveanje iskoristivosti energenata te krae vrijeme
izgradnje postrojenja. Na razini mikromree omogueno
je upravljanje potronjom iji cilj jest upravo poticanje
potroaa da troi manje energije tijekom perioda s
vrnim optereenjima te da se potronja pomakne
u periode manjeg optereenja. Takvim pristupom ne
smanjuje se ukupna potronja energije, no smanjuje
se potreba za dodatnim ulaganjem u nove izvore
energije.

Elementi pametne zgrade

7 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

integraciji obnovljivih izvora energije, zgrada postaje aktivni element mree.

smanjenjem utjecaja na okoli, Proizvedena elektrina energija iz
koritenjem novih IT tehnologija te obnovljivih izvora energije, moe se
novih materijala, ukljuujui iroku usmjeriti u zgradu ili prodati u mreu.
primjenu senzorskih i automatizacijskih Zajedniko djelovanje takvih zgrada
sustava. stvara lokalne mree koji mogu
djelovati kao distribuirani izvori ili kao
Znaajna prednost pametnih autonomni, otoni sustavi, bez potrebe
zgrada u odnosu na klasine zgrade, za vanjskom opskrbom elektrinom
u pogledu potronje elektrine energijom. Stvaranjem pametnih
energije, a i ostalih energenata, jest zgrada i njihovo povezivanje, stvoriti
u tome to se u pametnim zgradama e lokalnu mreu aktivnih potroaa,
unutarnji uvjeti mogu optimizirati, a meusobno povezivanje takvih
to se svakako odraava na lokalnih mrea stvorit e pametnu
poveanje energetske uinkovitosti, mreu.
a uz vrhunsku IT tehnologiju, zgrada
komunicira s okolinom te se tako moe Osnovni elementi od kojih se sastoji
prilagoavati u skladu s prilikama u pametna zgrada su:
elektroenergetskom sustavu. Takoer, senzori nadziru odreene
vrlo je bitno napomenuti da pametne parametre te alju podatke
zgrade mogu komunicirati meusobno aktuatori izvravaju fiziku
i s drugim pametnim zgradama, to aktivnost, npr. kao otvaranje i
svakako pogoduje stvaranju aktivnih zatvaranje garanih vrata, gaenje
mikromrea. odreenog potroaa
kontroleri jedinice za upravljanje
Integracijom obnovljivih izvora sustavom te nadziru parametre
Usporedba potronje kua s
energije u pametne zgrade, pametna senzora
niskoenergetskim i pasivnim kuama
8 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

centralna jedinica objedinjuje sve suelja sustava za automatizaciju.

elemente te slui za programiranje
istih
suelje omoguuje korisniku
upravljanje sustavom
mrea omoguuje komunikaciju
meu jedinicama
pametno brojilo potronje elektrine
energije omoguuje dvosmjernu
komunikaciju izmeu potroaa i
opskrbljivaa u realnom vremenu
pametno troilo ureaj koji
ovisno o postavkama i potrebama
moe biti regulirano poveavaju energetsku uinkovitost
Prethodno navedeni elementi,
senzori, aktuatori, kontroleri, centralna
jedinica, suelje te mrea elementi su
sustava za automatizaciju. Pametna
zgrada sastoji se od sustava za
automatizaciju i pametnog brojila
te pametnih troila. Troila koja nisu
pametna troila, moe se pretvoriti u
pametna tako da se na njega postavi
aktuator te se tako povezuje sa
sustavom za automatizaciju. Pametna
troila mogu biti upravljana i preko
Sektor zgradarstva upravo je
odgovoran za najvei udio ukupne
potronje energije s udjelom od 40 %.
Kako cijene energenata su u porastu, a
klimatske promjene su sve izraenije,
odrivi razvoj potrebno je primijeniti i
u sektoru gradnje. Cilj odrive gradnje
temelji se na tome da izgraeni objekt
tijekom svojeg cijelog ivotnog vijeka,
poevi od graevinskog materijal
koji manje optereuje okoli, a
racionaliziranom potronjom energenata
te primjenjujui sustavno gospodarenje
otpadom. Komfor u niskoenergetskim
kuama je iznimno visok, upravo zbog
ugodne klime tijekom cijele godine bez
standardnih sustava grijanja i hlaenja.
Niskoenergetska gradnja ukljuuje i
pasivne kue te kue nulte energije,
ovisno o ukupnoj bilanci energije.
9 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

Niskoenergetske kue Pasivne kue

Kada se definira pojam Kue koje troe 80 do 90 %

niskoenergetske kue, potrebno je manje energije, nazivaju se
razmotriti o kojoj dravi se govori, pasivne kue. Pasivnu kuu
jer naime prema nacionalnom prvi je definirao njemaki
standardu u Njemakoj, arhitekt Wolfgang Weiss,
niskoenergetske kue imaju ukljuujui potronju od 15
ogranienje u potronji kWh/m2, to je ekvivalentno
energije za grijanje od 50 kWh/ potronji od jedne litre
m2, u vicarskoj 42 kWh/m2, ulja po m2 stambene
a u Hrvatskoj zbog povoljnijih povrine godinje. Upravo
klimatskih uvjeta, uzima se iz ovog prorauna, pasivna
vrijednost od 40 kWh/m2. kua esto se naziva
Niskoenergetske kue temelje i jednolitarska kua.
se na najuinkovitijima Pasivne kue temelje se
sustavima toplinske izolacije, na osnovnim naelima
ukljuujui primjenu uklanjanja toplinskih
energetski uinkovite stolarije, gubitaka te maksimiziranju
niske nivoe proputanja zraka dobitaka energije kroz cijelu
te toplinsku obnovu u ventilaciji godinu, tijekom zimskih i
kako bi potrebe za grijanje ljetnih perioda.
i hlaenje bile to manje. U
niskoenergetskim kuama mogu se
primijeniti i razne tehnike koritenja
energije Sunca te sakupljanje kinice.
10 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada
Kue nulte energije (Net Zero Energy Buildings)
Kue nulte energije, odn. Net
Zero Energy Buildings su zgrade koje
proizvode ukupno najmanje istu koliinu
elektrine energije koju i potroe kroz
odreeni vremenski period. Meutim,
kue nulte energije mogu stvarati i
viak elektrine energije koja se moe
predavati u mreu. Periodi u kojima se
gleda odnos proizvodnje i potronje
elektrine energije nije jednoznano
definiran te se tako moe gledati
na dnevnoj, tjednoj, mjesenoj i
godinjoj razini, no prema dosadanjim
istraivanjima, uzima se na godinjoj
razini. Koncept kua nulte energije
objedinjuje temelje pasivne odrive
zgrade integrirajui lokalne obnovljive
izvore energije, ukljuujui i sljedee
tehnologije:
poboljanje u koritenim
graevinskim materijalima
inovativni naini zasjenjivanja
unutranjosti zgrade
integracija visokouinkovitih ureaja
za grijanje i hlaenje
upotreba razliitih izvora energije
upotreba sustava za automatizaciju
te sustava za upravljanje energijom
u zgradi
Cilj kua nulte energije nije samo
balansiranje potroene energije s
proizvedenom, ve i implementacija
energetske uinkovitosti te smanjenje
potronje energije zgrade. Prema
direktivi 2012/27/EU Europske unije, sve
zgrade izgraene nakon 2020. godine
moraju biti kue nulte energije, a do
2018. godine sve javne zgrade trebaju
biti preureene i obnovljene u kue
nulte energije. Takoer, trenutano se
raspravlja da osim to e kue nulte
energije proizvoditi barem onoliko
elektrine energije koliko i troe, takoer
biti i ugljino neutralne onoliko koliko
se ispustilo u atmosferu staklenikih
plinova za potrebe izgradnje zgrade
toliko e i zgrada nadoknadi u svom
ivotnom vijeku kroz utedu elektrine
energije.
11 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

Primjer kue nulte energije

12 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

Integracija obnovljivih izvora energije

Pasivni nain predstavlja cijevni kolektori imaju veu uinkovitost
Energija Sunca izravno iskoritavanje suneve topline te se time mogu postii vie temperature
Energija Sunca predstavlja koritenjem solarnih kolektora. Solarni tijekom zimskih i ljetnih mjeseci. Tipine
ogroman potencijal, no s obzirom na kolektori izvode se kao ploasti potrebne povrine solarnih kolektora
tehnike mogunosti iskoritenja, solarni kolektori koji omoguavaju za zadovoljavanje potreba za grijanje
postoje odreena ogranienja. iskoritavanje izravnog i manji dio tople vode etverolane obitelji iznosi
Za podruje Hrvatske, prosjena difuznog sunevog zraenja te cijevni od 4 do 6 m2 uz spremnik od 200 do
dozraena suneva energija kree se vakumski kolektori koji koriste izravno 300 litara. Takvi solarni sustavi koriste
od 1,2 do 1,6 MWh/m2, to je vie nego i vei dio difuznog sunevog zraenja. se za pripremu potrone tople vode i
u susjednim dravama. Na koliinu Iz ovog moemo zakljuiti da vakumski grijanje prostora. Tipini solarni sustav
dozraene suneve
energije, odn.
insolacije, najvie
utjeu zemljopisna
irina mjesta te
lokalne klimatske
karakteristike.
Dozraena suneva
energije moe
se iskoritavati
kao toplinska ili
elektrina energija.


Ploasti i vakumski cjevni solarni kolektori
13 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

sastoji se od kolektora, akumulacijskog elektrinu energiju. Uinkovitost se treba sadravati svoj zasebni sustav za
spremnika, cirkulacijske pumpe te kree oko 15 %, a element koji se koristi pohranu elektrine energije ili moe biti
sustava za regulaciju. za proizvodnju fotonaponskih modula prikljuen na elektroenergetski sustav
jest silicij. Jedan kvadratni metar pri (on-grid) te slati svu proizvedenu
Aktivni nain iskoritenja insolaciji od 1000 W/m2 moe pri elektrinu energiju ili samo viak.
energije Sunca predstavlja koritenje idealnim uvjetima proizvesti oko 150 W.
fotonaponskih modula koji izravno Fotonaponski sustav moe se realizirati
pretvaraju energiju sunevog zraenja u kao samostalan (off-grid) koji stoga

Off-grid i On-grid sustav

14 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

brzine vjetra ne prelaze 5,5 m/s ,

Energija vjetra
Vjetar je posljedica suneva
zraenja, a energija vjetra jest
zapravo kinetika energija koja ovisi o
brzini vjetra. Valja napomenuti da za
iskoritenje vjetra pogodna su priobalna
podruja Hrvatske, dok Meimurska
upanija na godinjoj razini nema
posebno istaknutih vjetrova koji bi se
mogli znaajnije iskoristiti za proizvodnju
elektrine energije jer srednje godinje
to je minimalna snaga na kojima
vjetroelektrane uope proizvode neto
elektrine energije. Kinetika energija
vjetra pretvara se u elektrinu energiju
na vjetroturbinama s dvije ili tri
lopatice. Vjetroelektrane se pokreu
kod brzina od 5 m/s, a postiu najveu
snagu kod 15 m/s. Ta snaga ostaje ista
do 30 m/s kada dolazi do zaustavljanja
lopatica zbog sprjeavanja oteenja.

Vjetroturbina
15 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

vrui zrak iz unutranjosti zgrade preko

Geotermalna energija izmjenjivaa topline prelazi na hladnije
tlo. Parametar koji slui za vrednovanje
Geotermalna energija
energetske uinkovitosti sustava
podrazumijeva koritenje topline iz
dizalice topline jest godinji toplinski
unutranjosti Zemlje koji u obliku
mnoitelj. Godinji toplinski mnoitelj
vrue ili tople vode ili pare dolazi
predstavlja omjer godinje proizvedene
do povrine Zemlje te se moe
topline i godinje utroene elektrine
iskoristiti. Geotermalna energija slui
energije za pogon kompresora,
za proizvodnju toplinske ili elektrine
ventilatora, pumpi i ostalih sustava.
energije.
Najei toplinski mnoitelj kree se
u rasponu od 2,5 do 4. Na primjer,
U kuanstvima geotermalna
ukoliko toplinski mnoitelj iznosi 3, to
energija moe se iskoristiti preko dizalica
znai da je dizalica topline proizvela 3
topline koje mogu koristi toplinu zemlje,
puta vie toplinske energije nego to je
vode ili zraka za grijanje ili hlaenje
potroila elektrine energije za pogon u
zgrada te pripremu tople vode. U tlo u
promatranom razdoblju.
blizini zgrade potrebno
je poloiti cijevi kroz
koje struji medij te
slui za izmjenjivanje
topline izmeu medija
i tla. Tijekom zimskih
perioda toplina iz zemlje
preko izmjenjivaa
topline zagrijava zrak
koji struji u zgradi, dok
tijekom ljetnih mjeseci Funkcionalna shema dizalice topline
16 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

pelete koji se dobivaju iskljuivo

Energija biomase preanjem piljevine i strugotina
suhog, visokokalorinog drveta
Energija dobivena iz biomase,
pod velikim tlakom bez dodavanja
koja moe biti toplinska ili elektrina,
vezivnih sredstava. Vlanost peleta je
jest najsloeniji oblik obnovljivih izvora
manja od 10 % te zbog toga poprimaju
energije jer kao sirovina obuhvaa
visoku energetsku vrijednost. Peleti
umsku i poljoprivrednu biomasu,
su cilindrinog oblika, prosjeno za
biomasu nastalu prilikom proizvodnih
domainstva od 6 do 8 mm, a za
procesa razliitih industrija ili kao
industriju od 10 do 12 mm. Energetski
komunalni otpad, proiavanja voda i
gledano, koliina energije koja se
kanalizacijskog mulja te slino. Kako bi
oslobodi izgaranjem 2 kg peleta,
se biomasa smatrala obnovljivim izvorom
jednaka je jednoj litri loivog ulja.
energije, potrebno ju je koristiti na odriv
brikete koji su slini peletima, no
nain. To podrazumijeva da je promatramo
mnogo su vei, promjera od 5 do 10
kao zatvoreni ciklus, stoga sjea i prirast
cm te duine od 6 do 15 cm.
biomase moraju biti balansirani jer

takvim pristupom nema vika CO2 koji bi
Energija iz biomase moe se dobiti na
doprinosio klimatskim promjenama.
vie naina. Moe se izravno pretvarati
u toplinsku energiju jednostavnim
Biomasu moemo podijeliti na:
izgaranjem te zagrijavati vodu ime Drvna sjeka zauzima prednost pred
nastaje pregrijana vodena para za grijanje peletima time to je povoljnije i energetski
drvnu biomasu koju ine umska
u industriji i kuanstvima i/ili za dobivanje uinkovitije gorivo iz razloga to je manje
biomasa te biomasa iz drvne industrije,
elektrine energije. Biomasa se koristi energije potrebno za njezinu proizvodnju.
kao to su ostaci pri piljenju, bruenju i
kao gorivo za pei u kuanstvima, malim Moderni kotlovi znatno su uinkovitiji,
blanjanju.
kotlovima u zgradama ili za sustave uinkovitost se kree od 74 do 92%, a
umsku biomasu koju ine ostaci i
podrunog grijanja i termoelektranama. automatskim sagorijevanjem u peima
otpad pri redovitom gospodarenju
Novi sustavi grijanja u kuanstvima te kotlovima postie i odrava se eljena
umama, stoga se esto susree
najee koriste pelete ili drvnu sjeku. temperatura.
pojam drvne sjeke.
17 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada
Pametna troila
Pametna troila primaju
informacije od pametnih brojila i sustava
za automatizaciju koji odreuju kako
e troila raditi u nekom periodu.
Kroz samo nekoliko trenutaka ona
mogu promijeniti nain rada prema
zahtjevima pametne mree i korisnika,
koji su dogovorili neke uvjete. Pametna
troila mogu raditi prikljuena na
Tipina dnevna krivulja potronje u kuanstvu
sustav za automatizaciju ili direktno
na pametnu mreu preko pametnog
brojila ime su neovisna o sustavu
za automatizaciju i korisnik svako
pametno troilo pojedinano podesi.
Kod obnovljivih izvora ne znamo da li
emo u nekom trenutku imati dovoljno
elektrine energije za zadovoljavanje
potreba svih kuanstava i industrije.
Kod vjetra nikad ne znamo da li e ga
biti dovoljno za pokretanje lopatica, ili
e on biti prejak te e vjetroelektrana
morati biti zakoena, odn. da li e dan
biti sunan ili oblaan pa e solarni
paneli proizvoditi dovoljno ili premalo
elektrine energije. Upravo pametna
troila bi osigurala fleksibilnost
oslanjajui se na pametno upravljanje.
Troenje energije na ovakav nain ne
znai i odricanje, ve ono samo znai
poveavanje energetske uinkovitosti.
Koritenjem ovakvih sustava, ljudi nee
morati mijenjati svoje navike, oni e
si samo olakati nain ivota i pri
tome znatno utedjeti na potronji
elektrine energije.
Sa slike vidimo kako u prosjeku
izgleda rad odreenih troila tokom
jednog dana u Europi. Sva troila
ne rade jednako i nisu nam stalno
potrebna. Npr. hladnjak i zamrziva
rade tokom cijelog dana, dok perilica
rublja i penica rade prema potrebi,
stoga dnevna krivulja potronje
ima svoje minimume i maksimume
te veliko rasprenje izmeu njih.
Prelaskom na pametna troila,
18 Integracija obnovljivih izvora energije s pametnim sustavima troila u sklopu pametnih zgrada

ta krivulja trebala bi imati znatno

manja odstupanja, odnosno vrna
optereenja ne bi trebala biti toliko
izraena. Pametna troila bila bi
razliito ukljuena u sam proces.

Pri tome postoje tri naina rada:

prvi je upravo pametan nain, kada

troilo radi u potpunosti prema
zahtjevima mree ili korisnika i ne
moe se prebaciti iz njega.
potroa sam odabire operaciju koju
Primjer sustava pametnih troila
mu je ponudila pametna mrea, npr.
kod same instalacije te on dalje ne kojem periodu, npr. za vrijeme posla, pri tome pazei na frekvencije prilikom
treba razmiljati o njoj. Meutim, da se odreeno troilo ukljui. Prema ukljuivanja i iskljuivanja kako se time
prema potrebi on e moi prebaciti procijeni pametne mree, on e se ne bi mrei nanijela vea teta. Perilice
na nepametni nain, u kojem ako ukljuiti upravo u najpovoljnijem rublja ukljuivale bi se kada bi pametna
npr. zatreba neko troilo da radi periodu. Npr. perilica rublja treba mrea imala viak proizvedene
drugaije, upotrijebit e ga, iako oprati u najpovoljnijem sluaju, gdje elektrine energije. Dnevna krivulja
mu mrea to nije preporuila. Pri e cijena struje biti manja od neke optereenja dobila bi neki svoj
tome nee platiti isto za oba naina. vrijednosti, a u razdoblju dok se stacionarni oblik. Trenutno na tritu
Sluaj po sluaj je nain rada korisnik ne vrati s posla. postoje mnogi sustavi pametnih troila
gdje potroa odluuje o radu svaki Takvim pristupom mogli bismo razliitih mogunosti, no biti e potrebno
put kada ukljuuje troilo. On moe prekinuti rad hladnjaka na neko vrijeme jo vremena da se implementiraju sve
odabrati pametni nain, ali odreuje u koje ne bi znatno naruilo njegov rad, eljene performanse.
 Zakljuak
Jedna od politika Europske unije
jest tenja ka energetski neovisnom
drutvu, to svakako obuhvaa
decentralizaciju elektroenergetskog
sustava te uspostavu malih
mikromrea sastavljenih od lokalnih
proizvoaa i potroaa energije.
Kako bi se postigla pozitivna
energetska bilanca u zgradama,
potrebno je proizvoditi vie
elektrine energije integrirajui
obnovljive izvore energije, nego
to se u samoj zgradi troi. Drugim
rijeima, energija se troi na mjestu
proizvodnje. Uz pametni sustav
troila koji optimizira dnevnu
krivulju potronje, ovisnost o
elektroenergetskom sustavu se
smanjuje.

v v

Republika Hrvatska

Ministarstvo gospodarstva