Professional Documents
Culture Documents
J e L e N A R A S I C Terorizam PDF
J e L e N A R A S I C Terorizam PDF
Terorizam
Nis, 2011.
Sadrzaj :
Uvod ............................................................................... 3.
,,Teror je
Lav Trocki svoje misljenje terorizma izrazava na sledeci nacin:
volja boljsevika da se bore sa rezimom samovolje nekoliko
diktatora, cija je strahovlada postala neizbezna posledica
komunistickog metoda. 1
,, akt organizovane subverzivne
Za Micu Boskovica terorizam je
delatnosti koja ima za cilj izazivanje straha, panike i
nesigurnosti od ljudi. 2
Prema Draganu Simeunovicu ,,Terorizam je slozeni oblik
1 L. Troicki, Komunizam i terorizam, str. 111.
2 M. Boskovic, Kriminalisticka metodika, str. 169
3
organizovanog individualnog i redje institucionalnog
politickog nasilja, obelezen zastrasivajucimbrohijalno
fizickim i psiholoskim metodama politicke borbe...3
Pojam terorizma
Izraz terorizam vodi poreklo od latinske reci teror - terroris, sto u prevodu znaci jak
strah. Pod opstim pojmom terorizma podrazumeva se doktrina, metod i
sredtsvo izazivanja straha i nesigurnosti kod gradjana
sistematskom upotrebom nasilja radi ostvarivanja
4
odredjenih, prvenstveno politickih ciljeva.
U prvobitnim znacenjima terorizam je definisan kao metod kojim jedna
organizovana grupa ili partija pokusava da ostvari svoje ciljeve, prvenstveno primenom
nasilja prema protivniku. Medjutim, sam pojam je doziveo dosta promena u svom
prvobitnom znacenju. U pocetku je ovim pojmom bilo oznaceno nasilje pojedinca prema
drugim ljudima i objektima, zatim nasilje pojedinca ili grupe protiv drzave i na kraju nasilje
drzave prema sopstvenom narodu ili drugim narodima. Mada, poslednjih nekoliko godina,
pod utiskom sve cescih delikata terora, medjunarodna zajednica pokusava terorizam da
dafinise kao klasicno kriminalno delo, on se najcesce svrstava i definise kao delo
politickog nasilja.
Sto se tice definisanja terorizma, Koncenzus Ujedinjenih nacija o jedinstvenoj
globalnoj definiciji terorizma nije postignut. Evropska unije je definisala teroristicke akte
kao nemarne radnje koje mogu opasno ostetiti zemlju ili medjunarodnu organizaciju, koje
su definisane kao protivpravne radnje po zakonu zemalja, a pocinjene su sa ciljem: 5
Uzroci terorizma
Uzroci ugrozavanja predstavljaju pojave i procese koje svojom kombinacijom
dovode do terorizima, kao negativne drustvene pojave. Ovi uzroci podrazumevaju
objektivno postojanje onih drustvenih stanja i odnosa koja se mogu utvrditi i koji kao takvi,
dovode do terorizma.
U izucavanju uzroka terorizma nailazi se na problematiku u borbi protiv
terorizma.6 Razlog tome nalazi se u cinjenici da je uzroke terorizma moguce odredjivati
samo pojedinacno za svaku drzavu ili npr. region uz istrazivanje odredjenih elemenata i
uopste, relevantnog stanja koje mora biti dovoljno upecatljivo, da bi se terorizam mogao
tumaciti kao znacajni drustveni fenomen. Od posebnog znacenja je i cinjenica da je uzroke
terorizma potrebno odredjivati samo u datom vremenu. Autori koji se bave izucavanjem
terorizma koriste ralicite elemente u odredjenju njegovog uzroka, sto kao krajnji rezultat
dovodi do suprotnih shvatanja u vezi pojave i egzistencije terorizma.
Sa velikom pouzdanoscu kao uzrok terorizma moze se smatrati cinjenica da se
desavaju ogromne promene globalnog drustva, pre svega u oblasti politike, ekonomije,
normativne, moralne i socijalne sfere drustvenog zivota. Dakle, stvaranje globalnog trzista,
koje je po misnjenju mnogih, nametnuto, diktiramo, slabljenje drzava sa postojanjem
neastabilnih vlada, pojava organizovanog kriminaliteta svetskih razmera, nedostatak
5
medjunarodne saradnje, povecan broj i heterogenost imigranata samo su ke aod cinilaca
koji dovode do pojave terorzima.
Uzroci koji dovode do terorizma mogu se podeliti na:
Karakteristike terorista
Sa apekta bezbednosti, tj. mogucnosti borbe protiv terorizma, veoma je bitno
znati osnovne karakteristike terorista i teroristickih organizacija, narocito zbog saznanja
da se i teroristi usavrsavaju za izvodjenje svojih akcija u svakom pogledu.8
Savremene teroristicke organizacije imaju jasno odredjenje svog neprijatelja
protiv koga se bore. Ova cinjenica ukazuje da se teroristi posredno ili neposredno pre
izvrsenja teroristickih akcija upoznaju sa metom napada. Informacije mogu pribaviti
sopstvenim izvidjanjemm analizom ili kupovinom informacija od profesionalaca i
profesionalnih organizacija. Do podataka i izbora potencijalne mete danas se moze
doci veoma lako, putem medija, interneta, odnosno na legalan i ilegalan nacin. Ovo
predstavlja veliki problem za one koji se bore protiv terorizma i organizuju zastitu jer je
gotovo nemoguce spreciti curenje vaznih informacija i podataka koje teroristima mogu
posluziti za pripremanje i izvrsenje terostickih akcija.
Za razliku od ranije izvrsavanih teroristickih akcija koje su bile tajne, danas
teroristicke organizacije gotovo bez izuzetaka javno preduzimaju odgovornost za svaki
teroristicki akt preduzet protiv neprijatelja, bez obzira na uspesnost te akcije. Oni
takodje unapred otkrivaju svoje ciljeve i zahteve i iznose svoje pretnje.
Sto se tice obucenosti terorista, moze se reci da ona danas stalno napreduje i
velika paznja se posvecuje kako obucavanju pojedinaca, tako i obucavanju celukupne
organizacije. Poznato je i da su se mnogu teroristi obucavali po vojnim kampovima od
strane velikih strucnjaka. Obuka se danas vrsi na specijalnim poligonima i uz primenu
najsavremenijih sredstava. Teroristicke organizacije su u u tehnoloskom smislu veoma
dobro opremljene kvalitetnim sredstvima, oruzjem, laboratorijama.
Medjutim, moze se reci da su najvaznije karakteristike savremenog terorizma:
akt nasilja, izazivanje straha, ostvarivanje politickih ziljeva, prenosenje odredjene
poruke, organizovanost, brutalnost, protivzakonost teroristickog akta itd.
Licnost teroriste
Jedno od vaznijih pitanja tipologije delikvenata je i Ko su izvrsioci
teroristickih akata? Najbolju sliku terorista dale su policijske evidencije. Rec je o
mladjim ljudima do 25 godina zivota, viseg obrazovanja. Ljudi koji poticu iz imucnijih
slojeva drustva, sa odredjenim devijantnim sklonostima. Mnoga istrazivanja su pokazala
da su to normalni ljudi ali da se oni u odredjenim sutuacijama brze ljute i imaju potrebu
7
da izraze neku akciju. Takve osobe pribegavaju nasilju kako bi resile svoje probleme, jer
smatraju da za to ne postoji drugi nacin. Za teroriste je karakteristicko da, za razliku od
ostalih ucnilaca krivicnih dela, priznaju svoja, ali odbacuju odgovornost, odnosno prepisuju
je svom protivniku na kome je usmeren sam teroristicki akt.
Rukovodilacki kapaciteti
Organizovanje
Medjunarodno okruzenje
Fundamentalni uslovi
KOMANDA
Teroristicke Obavestajna Snabdevanje Druga obuka
celije sluzba Logistika
Najcesca organizaciona sema teroristicke organizacije
Tipologija terorizma
Postoje razliciti tipovi terorizma , a sve teroristicke grupe i organizacije, koristeci
oruzje terora, kombinuju verske, etnicke i politicke ciljeve i motive, nastojeci da ih ucine
dugotrajnim i efikasnijim. Tipologija terorizma moze biti izvrsena na osnovu subjektivnih
motiva izvrsilaca, njihovih pristalica ili protivnika. Izvrsioci teroristickih akcija mogu biti
drzave i drzavni organi, nedrzavne grupe, organizacije ili pojedinci.
11
Zakljucak
Uprkos nastojanja stvaranja i jacanja bezbednosti, kako nacionalne, tako i
medjunarodne, eskalacija terorizma poslednjih nekoliko decenija, zbog broja neposrednih
zrtava koje izaziva, materijalnih razaranja i tezine posledica koje su njime do sada
izazvane, kao i nesagledivih mogucnosti istih u buducnosti, daje se pravo, da se takvo
stanje nazove stanje pretnje terorizmom.
Terorizam je pre svega politicki pojam, sto je njegova kljucna karakteristika i
najbitnija za razumevanje njegovih ciljeva i motiva, ali i ona najznacajnija sa aspekta
bezbednostim odnosno borbe protiv njega.
Sa aspekta bezbednosti, veoma je bitno razlikovati terorizam od drugih vrsta
nasilja.
Kada se govori o medjunarodnom terorizmu kao medjunarodnom pokretu, ne sme
se zaboraviti da organizovanje bezbednosti u borbi protiv njega treba da se temelji na
eleminisanju negovih izvora. Elementi koji uticu na nastanak i sirenje terorizma su
mnogobrojni i razliciti. Oni se nalaze u vidu siroke socijalne, verske, etnicke i rasne
zajednice u cijem socijalnom, ekonosmkom i politickom polozaju moderne teroristicke
organizacije nalaze letimnost svojih delovanja.
Na bezbednost takodje utice i pomeranje delovanja teroristickih organizacija ka sve
intenzivnijem koriscenju visoke tehnologije, koju koriste najsavremeniji vojni i policijski
sistemi, kao i posedovanje nuklearnog, hemijskog i bioloskog oruzja.
Svoje ciljeve, teroristicke organizacije najcesce postizu u drzavama sa nestabilnom
politickom i ekonomskom situacijom i sa visokim stepenom iskljucivosti etnickih, verskih i
kulturnih zajednica. Obzirom da u tim drzavama teroristicke organizacije uglavnom
dobijaju podrsku, ne moze se govoriti o njihovom doprinosu u borbi protiv te posasti, niti o
doprinosu izgradnje globalne bezbednosti.
Samu izgradnju i sve aktivnosti usmerene ka izgradnji nacionalne, regionalne i
globalne bezbednosti, a narocito saradnja u borbi protiv terorizma treba shvatiti kao
mogucnost zblizavanja drzava na svim nivoima, ma gde se one geografski nalaze.
Literatura:
13