Petica+ 6 Razred II SV

L. Kralj, Z. urkovi, D. Glasnovi Gracin, S. Bani, M.
Stepi
Petica+ 6
udbenik i zbirka zadataka za 6. razred osnovne kole
DRUGI SVEZAK
1. izdanje
Zagreb, 2010.
Autorice:
Dubravka Glasnovi Gracin, Zlata urkovi,
Lidija Kralj, Sonja Bani, Minja Stepi
Urednik: Vinkoslav Galeev
Recenzija:
Ines Kniewald, Maja Ljubii
Lektura: Branka Savi
Ilustracija naslovnice: Ivan Marui

Ostale ilustracije: Ivan Marui, Davor Vrcelj

Priprema za tisak: Ivan Marui, Tomislav Stanojevi
Tisak: Gradska tiskara Osijek
Za nakladnika: Robert ipek
Nakladnik: SysPrint d.o.o.

XIV. trokut 8a, p.p. 84, 10020 Zagreb, Hrvatska
tel: (01) 655 8740, fax: (01) 655 8741
e-mail: udzbenici@sysprint.hr, web: www.sysprint.hr/udzbenici
SysPrint d.o.o, Zagreb, 2010.

Nijedan dio ove knjige ili CD-a ne smije se umnoavati, fotokopirati niti na bilo koji nain
reproducirati bez nakladnikova pismenog doputenja
Sadraj
4. Racionalni brojevi ................................................... 6

4.1. Pozitivni i negativni racionalni brojevi.................8 6. etverokut.................................................................96
4.2. Prikazivanje racionalnih brojeva na pravcu.......13 6.1. etverokuti ......................................................98
4.3. Usporeivanje racionalnih brojeva ...................15 6.2. Zbroj kutova u etverokutu ............................101
4.4. Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva .....23 6.3. Paralelogram ..................................................105
4.5. Mnoenje racionalnih brojeva ..........................32 6.4. Pravokutnik ....................................................117
4.6. Dijeljenje racionalnih brojeva............................37 6.5. Kvadrat ..........................................................123
4.7 . Svojstva raunskih operacija u skupu racionalnih 6.6. Trapez.............................................................129
brojeva..............................................................43 6.7. Romb .............................................................139
4.8. Povezivanje raunskih operacija ......................47 6.8. Veze izmeu vrsta etverokuta * ...................143
4.9. Ponavljanje . .....................................................52 6.9. Ponavljanje . ...................................................146
5. Linearne jednadbe .............................................56 7. Zavrno ponavljanje ........................................150

5.1. Upoznajmo nepoznanice...................................57 7.1. Geometrija .....................................................150
5.2. Linearne jednadbe s jednom nepoznanicom ..59 7.2. Aritmetika ......................................................155
5.3. Rjeavanje jednadbi sa zbrajanjem i
oduzimanjem ...................................................64 Rjeenja zadataka....................................................158

5.4. Rjeavanje jednadbi s mnoenjem i Kazalo pojmova.........................................................167
dijeljenjem........................................................69
5.5. Rjeavanje jednadbi s vie pribrojnika.............75 * gradivo za one koji ele znati vie
5.6. Rjeavanje jednadbi s razlomcima i
zagradama .......................................................80
5.7. Problemski zadaci ............................................86
5.8. Ponavljanje . .....................................................91

Upoznajte likove s kojima ete se druiti kroz gradivo udbenika Petica!
Uiteljica
Ana
Luka Matija Maja
Beni
Luka je odlian uenik. Iako se Maja ima sve petice i najbolja

kod njega nikad ne zna hoe li je uenica u razredu. Voli
Matija voli playstation i svoj
imati 4 ili 5, matematika mu je matematiku i redovito pie
skateboard mnogo vie od
jedan od najdraih predmeta. zadae. esto se prepire s Lukom
matematike. No, pravi je
Kada mu neto nije jasno, ne i Matijom oko tonih rjeenja
strunjak za raunala svih vrsta,
srami se pitati uiteljicu da mu zadataka. Naravno, smatra da je
pa tako i za depna. Otkad
pojasni gradivo. ba ona uvijek
je uiteljica dozvolila njihovo
u pravu!
koritenje, pomae cijelom
razredu u svladavanju gradiva.
Ana je Lukina starija sestra.

Beni je Lukin pas. Voli dobro Ne voli kad joj Luka kopa po
jelo, voli spavati, ali voli i stvarima, ni kad joj Beni sakrije
prislukivati kada Luka kod tajno pismo. Iako ima svoje
kue pria o koli. Beni naroito drutvo, esto se drui s tim
Uiteljica na zanimljiv nain balavcima, pogotovo ako se ide
voli matematiku i voli na aljiv
pribliava uenicima i najtee u kupovinu ili slavi roendan.
nain komentirati matematike
gradivo iz matematike. Uvijek
probleme.
je tu ako treba neto dodatno
objasniti i strpljivo odgovara na
njihova brojna pitanja.
Dragi itatelji,
pred vama je drugi svezak udbenika sa zbirkom zadataka iz matematike za 6. razred

osnovne kole, koji je u potpunosti je usklaen sa strunim i metodikim zahtjevima
Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS). Uz objedinjeni udbenik sa zbirkom
zadataka, u udbeniki komplet ubrajaju se jo i CD za uenike te rjeenja zadataka, koji e
vam pribliiti gradivo matematike i uiniti ga zanimljivim, pa i zabavnim.
U prvom svesku uili ste o razlomcima i cijelim brojeva, a u geometrijskom dijelu obradili ste
vrste trokuta. U ovom drugom svesku gradivo zapoinjemo racionalnim brojevima, slijede
linearne jednadbe i postupci za njihovo rjeavanje. Pred kraj kolske godine ponovo se vraamo
na geometriju i opisujemo neke vrste etverokuta.
Svaki naslov u udbeniku zapoinje problemom koji e vas kroz zanimljiv zadatak iz ivota
uvesti u novo gradivo. Zatim slijede rijeeni primjeri, putem kojih ete stjecati nova znanja iz
matematike. Znanje ete utvrditi pomou raznovrsnih zadataka koji se nalaze iza primjera.
Zadaci su sloeni po teini od lakih prema teima. Ako neku vrstu zadataka poelite jo vie
uvjebati, na CD-u ete nai dodatne i dopunske zadatke te druge obrazovne materijale i igre
vezane uz matematiku.
Kroz gradivo matematike voditi e vas simpatini likovi: Luka, Maja, Matija, uiteljica, Beni i
ostali, koji e se, ba kao i vi, uhvatiti u kotac s gradivom matematike. Svojim razgovorima i
savjetima olakat e vam svladavanje poetnih tekoa.
Kako bi va uspjeh iz matematike bio jo bolji, na kraju svake nastavne teme nalaze se
pitanja za ponavljanje i uvjebavanje gradiva. U udbeniku su posebno oznaeni dijelovi gradiva
koji nisu dio obaveznog programa, ali su namijenjeni uenicima koji ele znati vie. Osim toga, i
drugi dijelovi grae istaknuti su posebnim okvirima. U tablici su dani njihovi opisi i znaenja:
Oblik Znaenje
Zadatak 4. Laki zadatak (redni broj zadatka obojan svijetlo-plavom bojom)
Sloeniji zadatak ili zadatak za nadarene (redni broj zadatka obojan

Zadatak 5.
naranastom bojom)
Vaan dio gradiva kojeg treba dobro nauiti
Dio teksta za lake praenje i pamenje gradiva
Formula
Gradivo za radoznalce
Ako se u nekom zadatku trai crtanje ili upisivanje rjeenja u udbenik, rijeite
zadatak u svojoj biljenici. Udbenik trebaju koristiti i generacije iza vas.
Puno uspjeha u radu ele vam autorice udbenika!

4. Racionalni brojevi
Naziv racionalni brojevi potjee od latinske rijei ratio, koja znai raunanje
Vani pojmovi i razum. Racionalan broj se uvijek moe izraziti u obliku kolinika dvaju cijelih
pozitivni i negativni
racionalni
brojeva (nazivnik 0). Zato se i skup racionalnih brojeva oznaava slovom Q (prvo
brojevi slovo lat. quotiens: kolinik). Rije racionalan susreemo i izvan matematike.
skup racionalnih
Racionalan ovjek je razuman, onaj koji razmilja, koji je tedljiv i nije rastroan.
brojeva Q
usporeivanje Racionalan broj naziva se i razloan broj.
racionalnih
brojeva
zbrajanje i Zato nam trebaju racionalni brojevi?
oduzimanje Da bismo znali:
racionalnih
brojeva
mnoenje i vrh brda
dijeljenje
racionalnih
brojeva
APSOLUTNA
na kojoj je nadmorskoj
VISINA
visini neko mjesto ispod

razine mora
razina mora
proitati temperaturu izraunati koliko trebamo platiti

na termometru u trgovini
6
Racionalni brojevi
Najvii vrh na Zemlji je Mt Everest, s nadmorskom visinom 8.848 km. Najnie

mjesto na Zemlji je Marijanska brazda, s nadmorskom visinom 11.022 km.
Mt Everest
Kratki zadaci za 6. Koliko je
ponavljanje a) 5 4;
b) 5 + 4;
1. Kako se zove skup {1, 2, 3, 4,... } ? c) 5 4;
2. Kako se zove skup d) 5 + 4?
{...,3, 2, 1, 0, 1, 2, 3,...} ?
3. Povei brojeve s njihovim nazivom. 7. Koliko je
5 decimalni broj a) 15 : 3;
5.6 razlomak b) 15 : (3);
3 negativan cijeli broj c) 15 : 3;
4 pozitivan cijeli broj d) 15 : (3)?
25 (prirodan broj)
8. Koliko je
4. Dopuni tablicu suprotnih brojeva
a) 2.5 3.2;
b) 2.5 + 3.45;
5
4 c) 12.3 2.99;
13 d) 16 : 5?
50
2500 9. Koliko je
1 3
a) ;
5. Koliko je 2 5
a) 5 4; 7 5
b) + ;
b) 5 (4); 8 6
c) 5 4; 3 8
c) ;
d) 5 (4)? 4 5
3 6
d) : ?
4 5
7
Racionalni brojevi
4.1. Pozitivni i negativni racionalni brojevi

8
Racionalni brojevi
Vano
U skupu racionalnih brojeva su svi:
prirodni brojevi
N skup prirodnih
cijeli brojevi
brojeva
razlomci
Z skup cijelih
decimalni brojevi.
brojeva a
Skup Q matematiki zapisujemo ovako: Q = : a, b Z , b 0
Q skup racionalnih b
i itamo:
brojeva a
skup racionalnih brojeva sadri sve razlomke iji brojnik i nazivnik
b
su iz skupa cijelih brojeva, a nazivnik mora biti razliit od nule.
Skup racionalnih brojeva sadri sve brojeve koje ste dosad nauili i koje ete koristiti u veini situacija
u svakodnevnom ivotu. No to nije kraj prie o skupovima brojeva nastavak slijedi u 8. razredu.
Primjer 1. Pozitivni i negativni Rjeenje:

racionalni brojevi
Pozitivni Negativni
racionalni brojevi racionalni brojevi
Razdvoji napisane brojeve u dvije grupe 11 4
2, 123.46, 5.6, , 500
posebno pozitivne, a posebno negativne 8 5
racionalne brojeve:
Pozitivni racionalni brojevi imaju predznak
4 11
2, 5.6, , 123.46, 500, . +, koji najee ne piemo.
5 8
Negativni racionalni brojevi imaju
predznak .
Primjer 2. Zapis u obliku razlomka Svaki cijeli broj moemo zapisati u obliku
Napii ove brojeve u obliku razlomka: 2, 5, razlomka s nazivnikom 1.
4.5, 12.39.
Decimalni broj zapisujemo u obliku
Rjeenje:
razlomka tako da u nazivniku napiemo
Sve racionalne brojeve moemo zapisati u
odgovarajuu dekadsku jedinicu, tj. 10,
obliku razlomka. Prisjetimo se kako to radimo.
2 100, 1000,...
2= , 5 = 5 .
1 1 U brojniku ne piemo decimalnu toku, a
nazivniku napiemo 1 i onoliko nula koliko
45 1239
4.5 = 12.39 = ima decimala.
10 100
Ne zaboravi prepisati predznak
9
Racionalni brojevi
Z a d a c i
1. Napii u obliku razlomka: 2. Napii u obliku razlomka:
a) 2, 123, 45, 90, 12345; a) 2.5, 23, 4.5, 9, 12;
b) 4, 65, 323, 456345; b) 44, 6.5, 554, 4.563.
c) 1.2, 3.4, 4.56, 5.67, 7.999, 1.250; 3. Broj 8 zapii na tri naina u obliku razlomaka.
d) 3.7, 12.25, 0.75, 0.375, 450.4441. 4. Ove brojeve zapii na 3 naina u obliku razlomaka:
4 4
12, 1.6, , 3.46, 5, .
5 3
Primjer 3. Zapis u obliku Pri raunanju ne moemo koristiti beskonaan
decimalnog broja decimalni zapis, pa taj decimalni broj

zaokruujemo na odreeni broj decimala.
Napii ove brojeve u obliku decimalnog broja:
4 , 19 , 7 .
2, 5,
5 8 6 Zaokruen na 1.1666666666666...
tri decimale 1.167
Rjeenje: dvije decimale 1.17
jednu decimalu 1.2
Svaki cijeli broj moemo zapisati u obliku
decimalnog s bilo kojim brojem nula iza
decimalne toke.
2 = 2.0,
5 = 5.0 = 5.00 = 5.000000
Da bismo razlomak zapisali u obliku

decimalnog broja, dijelimo njegov brojnik s
nazivnikom.
4
= 4 : 5 = 0.8;
5
19
= 19 : 8 = 2.375;
8
7
= 7 : 6 = 1.166666666666... U ovom
6
primjeru ne moemo podijeliti dokraja, stalno
7
se ponavlja ostatak 4. Kaemo da razlomak
6
ima beskonaan decimalni zapis.
7
= 7 : 6 = 1.16666...
6 10
40
40
40
40
10
Racionalni brojevi
Razlomci s beskonanim
decimalnim zapisom Konaan Beskonaan
decimalni zapis decimalni zapis
4 1
Neskrativi razlomak ima = 0.8 = 0.333333...
5 3
konaan zapis u obliku 7 5
= 3.5 = 0.833333...
decimalnog broja ako su 2 6
mu prosti faktori nazivnika 11 7
= 2.75 = 0.636363...
samo brojevi 2 i 5. Ako se 4 11
17 4
kao prosti faktor nazivnika = 0.85 = 0.266666...
20 15
pojavljuje bilo koji drugi 13 5
= 1.3 = 0.217391...
broj, razlomak e imati 10 23
beskonaan zapis u obliku 3 11
= 0.1875 = 0.846153...
16 13
decimalnog broja.
55
Razlomci koji imaju konaan = 4.58333...
12
zapis imaju nazivnike: 2, 4,
5, 8, 10, 16, 20, 25, 32, 40,
50...
Razlomci koji imaju
beskonaan zapis imaju
nazivnike: 3, 6, 7, 9, 11, 12,
13, 14, 15, 17, 18,...
Primjer 4. Standardni zapis

racionalnog broja
8
Kako moemo zapisati ?
4
(8 : 4) = (8) : 4
= 8 : (4) = 2
Rjeenje:
8 8 8
= = .
4 4 4
Predznak moemo pisati ispred razlomka,

u brojniku ili u nazivniku. Uobiajeno je da
se predznak pie u brojniku razlomka, taj
zapis nazivamo standardnim.
11

Racionalni brojevi
Z a d a c i
5. Napii u obliku decimalnog broja. Ako je rezultat
beskonaan decimalni broj, zaokrui ga na tri
9. Napii racionalne brojeve u standardnom zapisu.
decimale:
45 245 2 16
1 1 2 3 5 a) ; b) ; c) ; d) .
a) , , , , ; 23 99 3 25
4 2 5 10 8
15 8 29 350 526
b) , , , , ;
4 2 5 10 8 10. Napii racionalne brojeve u standardnom zapisu.
1 5 3 11 14 45 245
c) , , , , ; a) ; b) ;
3 6 7 13 15 23 99
11 15 39 110 60
d) , , , , . 2 16
3 6 7 13 15 c) ; d) .
3 25
6. Napii u obliku decimalnog broja:
3 11 29 53
5, , , 12, , .
4 2 10 8 45 ; 245 ;
a) b)
23 99
7. Prepoznaj prema nazivniku ima li razlomak
konaan ili beskonaan decimalni zapis. Razvrstaj c)
2 ; d)
16 .
ih prema tome u tablicu. 3 25
.
1 11 2456 30 11 55 21 10 111 3 12. Napii racionalne brojeve u standardnom zapisu.
, , , , , , , ,
3 2 13 6 20 32 7 3 8 6
45 ; 245
Konaan Beskonaan a) b) ;
decimalni zapis decimalni zapis 23 99
3 2 2 16
, c) ; d) .
4 3 3 25
8. Zadatak rijei upotrebom depnog raunala. Napii 13. Odredi je li racionalan broj negativan ili pozitivan.
zadani razlomak u obliku decimalnog broja. Ako je
rezultat beskonaan decimalni broj, zaokrui ga na a) 5 ; b) 45 ; c) 2 ;
dvije decimale. Na poetku udbenika su upute za
3 9 33
rad s depnim raunalom.
5 25
d) 19 ; e) ; f) ;
7 3 12 37 54 21 29 9
a) , , , , ;
4 2 5 10 8
12 6
g) ; h) .
175 85 296 2350 52126 37 5
b) , , , ,
4 2 5 10 8
12 15 37 121 1488
c) , , , , ;
3 6 7 13 15
1231 36 379 1210 6001

d) , , , , .
3 6 7 13 15
12
Racionalni brojevi
4.2. Prikazivanje racionalnih brojeva na pravcu

Mjesec Prosjena temperatura
Prosjene temperature sijeanj -12 C
veljaa -10 C
Lukin djed zabiljeio je prosjene temperature oujak 0 C
za jednu godinu. travanj 11 C
Prikai te temperature na brojevnom pravcu. svibanj 18 C
lipanj 21 C
srpanj 25 C
kolovoz 28 C
rujan 20 C
listopad 11 C
studeni 2 C
prosinac -5 C
Primjer 1. Decimalni brojevi na Rjeenje:

brojevnom pravcu Na brojevnom pravcu smo ve nauili prikazivati
Lukin djed je dobio novi digitalni termometar pa razlomke, cijele i decimalne brojeve. Pri
sad preciznije biljei temperature. Kako bismo smjetanju brojeva na brojevni pravac moramo
te temperature prikazali na brojevnom pravcu? se prisjetiti da su negativni brojevi lijevo od

nule, a pozitivni desno od nule.
Mjesec Prosjena temperatura Najprije odredimo izmeu kojih cijelih brojeva
sijeanj -10.5 C
su zadani brojevi:
veljaa -8.1 C
oujak 0 C 10.5 je izmeu 11 i 10.
travanj 11 C 8.1 je izmeu 9 i 8
svibanj 15.6 C 0 je tono 0.
11 je tono 11.
15.6 je izmeu 15 i 16.
10.5 C 8.1 C 0 C 11 C 15.6 C
12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
Promjene temperature se uobiajeno prikazuju

grafikonom.
25,0
20,0
15,0
10,0
5,0
0,0
5,0 anj aa jak anj anj nj anj voz n d i ac
pa en in
e lj u v ib ipa rp lo ja isto tud ros
sij ve o tra sv l s ko ru l s p
10,0
15,0
13
Racionalni brojevi
Primjer 2. Razlomci na brojevnom 7

= 3.5 , izmeu 3 i 4;
pravcu 2
16
7 16 2.29 , izmeu 3 i 2. Stavili smo znak
Prikai na brojevnom pravcu , , 7
2 7
jer smo decimalni broj zaokruili na dvije
40 8 .
i
10 10 decimale;
40
= 4 , tono 4;
10
Rjeenje:
8
Razlomke je najjednostavnije prikazati na = 0.8, izmeu 0 i 1.
10
brojevnom pravcu tako da ih najprije zapiemo 40 16 8 7
= 4
u obliku decimalnog broja te odredimo izmeu 10 7 10 2
kojih cijelih brojeva se nalaze. 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7
Z a d a c i
1. Prikai racionalne brojeve na brojevnom pravcu: 14 21 5 33
e) , , , , 4.5, 5.2, 6.3;
a) 2, 4, 6, 3, 1, 2; 5 10 5 10
b) 5, 7, 0, 2, 5; 7 15 25 5
f)
f) , , , , 1.4, 5.6, 2.9.
2. Prikai racionalne brojeve na brojevnom pravcu: 6 7 8 9
a) 2.5, 5.4, 1.1, 3.6;

5. Napii koji racionalni brojevi su pridrueni tokama
b) 5.6, 2.4, 3, 4.4; na slici.
c) 5.3, 6.2, 3.3, 4.9, 0; a)
d) 7.3, 8.9, 9.1, 8.2; A B C D F
3. Prikai racionalne brojeve na brojevnom pravcu: 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7
a) 10 , 17 , 5 i 13 ; b) 10 , 17 , 5 i 12 ; b)
5 5 5 5 4 4 4 4 A B C D F G
10 17 5 12 10 17 5 12 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7
c) , , i ; d) , , i .
3 3 3 3 6 6 6 6
c)
A B C D F G
4. Prikai racionalne brojeve na brojevnom pravcu:
6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7
11 11 23 63
a) , , , , 2.5, 1.9 ; d)
7 3 4 5
AB C D F G
9 15 20 52 15
b) , , , , ; 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7
8 4 6 9 10
4 11 5 6
c)
c) , , , , 4, 3.7;
3 4 2 2
4 11 9 9
d)
d) , , , , 5.5, 7.6;
9 3 2 3
14
Racionalni brojevi
4.3. Usporeivanje racionalnih brojeva

Vei ili manji
Usporedi zadane brojeve: a = b broj a je jednak broju b

a < b broj a je manji od broja b
a) 12.4 4.5; b) 5 0;
a > b broj a je vei od broja b
c) 2.5 0; d) 11 12;
e) 8 7.
Primjer 1. Usporeivanje pozitivnih Za racionalne brojeve vrijede ista pravila za
i negativnih brojeva usporeivanje.

a) 12.5 < 0, jer je 12.5 negativan broj;
Usporedi zadane brojeve: 5 5

5 4 b) > 0, jer je pozitivan broj;
a) 12.5 i 0; b) i0 c) 3.1 i . 6 6
6 3
4 4
c) 3.1 > , jer je 3.1 pozitivan, a negativan
Rjeenje: broj.
3 3
Prisjetimo se to smo nauili o usporeivanju

pozitivnih i negativnih cijelih brojeva!
Vano
Negativan broj je manji od pozitivnog
broja
Nula je vea od negativnog broja
Nula je manja od pozitivnog broja
negativni pozitivni
6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6
Z a d a c i
1. Usporedi zadane brojeve
4 121 1323 ;
a) 5 i 9; 7 i 0; 8 i 0; 0 i 12.4, i 5.4, 0 i , 19.35 i
9 54 257
7 i 12; 6 i 3; 12 i 4;
5 4 3 567
11 14 123 d) i 0.123, 1.44 i , 6.5 i 9.7, 11.2 i 5.3
b) i 0, i 0, i 3.4, i ; 545 999
8 9 4 5 7
3 567
4 121 i 0.123, 1.44
1323i 999 , 6.5 i 9.7, 11.2 i 5.3 .
c) 0 i 12.4, i 5.4, 0 i 545 , 19.35 i
9 54 257
15
Racionalni brojevi
Primjer 2. Usporeivanje pozitivnih

brojeva
Usporedi zadane brojeve:
a) 5.5 i 3.7;
5 11
b) i ;
6 3
13
c) 3.1 i .
4
Rjeenje:
Prisjetimo se to smo nauili o usporeivanju
cijelih brojeva: II. nain
Dva razlomka moemo usporediti i koristei
Vano pravilo unakrsnog mnoenja. No prije
Od dva broja manji je onaj koji je na usporeivanja na taj nain, treba razlomke
brojevnom pravcu smjeten lijevo, a zapisati u standardnom obliku.
vei je onaj koji je na brojevnom pravcu
a c
smjeten desno u odnosu na drugi broj. > ako je a d > b c
b d
a c
= ako je a d = b c
b d
a c
Za racionalne brojeve vrijedi isto pravilo. < ako je a d < b c
b d
a) 5.5 >3.7 jer je na brojevnom pravcu 5.5
desno od 3.7. Mnoimo unakrsno 5 3 = 15, 6 11= 66;
5 11
15 < 66, pa je < .
3.7 5.5 6 3
2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8
13
c) 3.1 i . Pri usporeivanju decimalnog broja
4
i razlomka najjednostavnije je razlomak zapisati
b) u obliku decimalnog broja pa onda usporediti.
13
= 3.25.
I. nain 4
5 11 5 Dakle, vrijedi: 3.1 < 3.25.

< jer je na brojevnom pravcu lijevo
6 3 6
11
od 3 .
5 11
0.83
3.67 .
6 3
5 11
6 3
2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8
16
Racionalni brojevi
Z a d a c i
2. Usporedi racionalne brojeve: c) Knjiga o ivotinjama kota 79.67 kn, a knjiga o
biljkama 51.25 kn. Koja knjiga je skuplja?
1 3 8 19 3 7 5 1 5
a) i , i , i , i ; d) U jednoj minuti prvi je motor preao , a drugi
2 2 3 3 10 10 6 6 7
0.5 staze. Koji motor je preao vei dio staze?
Koji motor je bri?
1 3 8 9 3 5 5 10
b) i , i , i , i ;
2 3 3 5 10 7 6 12 4. Na teniskom turniru Luka je pobijedio u 8 od
c) 2.5 i 6.8, 12.34 i 12.43, 6.45 i 5.56, 125.99 i ukupno 13 meeva, a Lucija u 6 od 10 meeva.
125.91; Tko je bio uspjeniji?
4 7 3 5 5. Ana je pretrala 2 km za 12 minuta, a Maja 4 km
d) 0.5 i , i 5.6, i 0.33, i 0.83 .
3 2 10 6 za 27 minuta. Tko je trao bre?
3 9 6. Prva cijev napuni bazen za 6 sati, a druga za 8 sati.
3. a) Maja je pojela torte, a Luka . Tko je
16 40
pojeo vei dio torte? a) Koliki dio bazena napuni prva cijev za 1 sat?
11
b) Petar je pretrao 0.75 kruga, a Lucija . Tko b) Koliki dio bazena napuni druga cijev za 1 sat?
28
je pretrao manje?
c) Napuni li vei dio bazena prva cijev za 5 sati ili
druga za 6 sati?
Primjer 3. Usporeivanje a) 5.5 < 3.7 jer je na brojevnom pravcu
negativnih brojeva 5.5 lijevo od 3.7. Primijetimo da je 5.5 na

brojevnom pravcu dalje od 0 nego to je 3.7.
Usporedi zadane brojeve:
To znai da je 5.5 < 3.7.
a) 5.5 i 3.7;
11
b) 5 i ;
6 3 5.5 3.7
13
c) 3.1 i .
4 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2
Rjeenje: b)
Za negativne racionalne brojeve vrijedi isto
I. nain
pravilo: manji brojevi su na brojevnom pravcu
smjeteni lijevo, a vei su na brojevnom pravcu 5 11 5
> jer je na brojevnom pravcu blie
smjeteni desno. 6 3 6
11 5
nuli nego to je . Odnosno, je desno od
3 6
11
na brojevnom pravcu.
3
5 11
0.83, 3.67
6 3
11 5

3 6
8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2
17
Racionalni brojevi
II. nain Mnoimo unakrsno

Dva razlomka moemo usporediti i koristei (5) 3 = 15,
pravilo unakrsnog mnoenja. No prije uspo- 6 (11)= 66;
5 11
reivanja na taj nain, treba razlomke zapisati u 15 > 66 pa je > .
6 3
standardnom obliku.
Pravilo unakrsnog 13
Dakle, usporeujemo c) 3.1 i . Pri usporeivanju decimalnog broja
mnoenja 4
5 11 i razlomka najjednostavnije je razlomak zapisati
i .
a c 6 3 u obliku decimalnog broja pa onda usporediti.
b d 13
= 3.25. Dakle, vrijedi: 3.1 < 3.25.
4
Primjer 4. Usporeivanje vie Trebamo nai najvei meu brojevima: 2.75,
brojeva 1.75, 3.2, 3.01 i 2.5. To je broj 3.2. Dakle sretna

16
Na nagradnoj igri djeca su izvukla ove brojeve: dobitnica je Lucija, koja je izvukla broj .
5
7 16
Luka 2.75, Ana , Lucija , Matija 3.01
4 5
20
i Maja .
8
Prvu nagradu dobiva najvei od izvuenih
brojeva. Tko je sretni dobitnik?
Rjeenje:
Zadane razlomke zapisujemo u obliku decimal-
7 16 20
nih brojeva: 4 = 1.75, 5
= 3.2,
8
= 2.5 .
Primjer 5. Brojevi izmeu b) Reenicu brojevi izmeu 3 i 2 matematiki

Napii pet racionalnih brojeva izmeu: zapisujemo ovako 3 < x < 2.
a) 12 i 20; Izmeu brojeva 3 i 2 postoji beskonano mnogo
b) 3 i 2; racionalnih brojeva, evo nekoliko primjera: 2,
1 7
c) 6 i 5. 1, 0.75, , .
2 4
c) Reenicu brojevi izmeu 6 i 5 matematiki

Rjeenje: zapisujemo ovako 6 < x < 5.
a) Reenicu brojevi izmeu 12 i 20 matematiki
Izmeu brojeva 6 i 5 postoji beskonano
zapisujemo ovako 12 < x < 20.
mnogo racionalnih brojeva, evo nekoliko
Izmeu brojeva 12 i 20 postoji beskonano
primjera:
mnogo racionalnih brojeva, evo nekoliko 3 63
5.99, 5 , , 5.123, 5.04567.
1 55 4 12
primjera: 15, 17 , , 18.5, 19.999.
4 3
18
Racionalni brojevi
Z a d a c i
7. Usporedi racionalne brojeve: 11. Poredaj po veliini od najveeg prema najmanjem:
77 2323 1313 1313
a)
i i 3, 4, i i 2 2;
3, 5 i5 i , , i i 4,
22 55 1010 66 13 5 27 17
a) , 0.8, 2.31, i 1.75; b) 5.21, 4.43, 5.05, i
4 2 5 4
5 4 8 11 13 15 13 17
b) i ,
i , 13 i , 5i 27 17
2 3 3 5a) 10 2.31,6 i 1.75;
, 0.8, 7 12 b) 5.21, 4.43, 5.05, i .
4 2 5 4
5 4 8 11 13 15 13 17
i , i , i , i ;
2 3 3 5 10 7 6 12
12. Pogledaj sliku i poredaj vree po teini, od
c) 2.5 i 5.2, 12.34 i 12.33, 6.45 i 6.56,
najlake prema najteoj.
125.99 i 126.99;
4 11 4 2
d) 1.5 i , i 5.6, i 0.4, i 0.33
3 2 10 6
4 11 4 2
1.5 i , i 5.6, i 0.4, i 0.33 .
3 2 10 6
8. Usporedi racionalne brojeve:

a)
11 24 19 11
i 3, 5 i , i 2, i 21;
2 5 10 6
7 11 5 7 19 20 117
b) i , i , i , 0i ;
2 3 3 5 10 7 12
c) 2.3 i 2.1, 2.34 i 0, 6.5 i 6.56, 25.9 i 0;

13. Prema hidrolokom izvjetaju 20. 7. 2004.
5
d) 2.5 i ,
19 7 12 vodostaj rijeke Drave u Donjem Miholjcu bio je
i 5.6, i 0.7, i0
3 2 10 6 105 cm, u Terezinu Polju 101 cm, Botovu
47 cm, Varadinu 45 cm. Gdje je rijeka Drava
5 19
7 12 imala najvii, a gdje najnii vodostaj?
2.5 i , i 5.6, i 0.7, i 0
3 2 10 6
9. Poredaj po veliini od najmanjeg prema najveem: 14. Napii tri racionalna broja za koje vrijedi
5 5 4 1 2 7 13
a) , i ; b) , , , . a) 9 < x < 19
7 9 3 3 5 10 9
b) 15 < x < 11;
c) 0 < x < 2;
10. Pogledaj na slici cijene d) 11.9 < x < 9.5;
koje je Maja zapisala.
Poredaj stvari s popisa e) 11 < x < 10;
od najskuplje prema f) 1.2 < x < 1.1;
najjeftinijoj. .
g) 5.55 < x < 5.59.
15. Tektonskim poremeajima nastaju uleknua tla.
Ta podruja na Zemlji imaju nadmorsku visinu
niu od morske razine (0 m). Jezero Turfan (Kina)
ima nadmorsku visinu 154 m, a Mrtvo more
(Izrael, Jordan) 400 m. Koje jezero ima manju
nadmorsku visinu?
19
Racionalni brojevi
16. Poredaj podatke o temperaturama u rastuem 19. a) Poredaj gradove prema izmjerenim
nizu: temperaturama tako da pone od najtoplijeg
grada.
a) 11.5 C, 17.8 C, 12.9 C, 0 C, 29 C,
Atena 13.4 C, Berlin 5.4 C, Moskva 23.4 C,
29.6 C;
Oslo 13.4 C, Pariz 3.8 C, Prag 5.4 C, Rim
b) 21.5 C, 12.8 C, 15.9 C, 2 C, 39 C, 16.5 C, Be 0 C, Zagreb 1.5 C, Bern 2.6 C,
London 5.5 C, Madrid 9.4 C, Kopenhagen
33.6 C;
12.8 C, Haag 2.6 C, Helsinki 19.2 C.
c) 14.5 C, 7.8 C, 2.9 C, 0.5 C, 9 C, 2.6 C.
b) U kojim gradovima je temperatura bila izmeu
17. Poredaj po visini navedene vodostaje rijeke Save
6 C i 6 C?
tako da pone s najniim.
20. Poredaj po visini navedene vodostaje rijeke Save
tako da pone s najviim.
Dnevni hidroloki izvjetaj
Rijeka SAVA
Dnevni hidroloki izvjetaj
Jesenice 1.3 m
Rijeka SAVA
Zagreb 2.11 m
Crnac 0.95 m 1
m
Jasenovac 0.39 m Jesenice 2
Makovac 1.99 m Zagreb 32 cm
Davor 2.01 m Crnac 65 cm
Slavonski Brod 0.68 m Jasenovac 0.39 m
Slavonski amac 1.15 m Makovac 2m
upanja 0.79 m 3
m
Davor 4
18. Proitaj podatke o visinama sa slike pa odgovori Slavonski Brod 86 cm

na pitanja: Slavonski amac 1.20 m
9
a) Koja je najnia toka? m
upanja 10
b) Koja je najvia toka?
c) Poredaj toke prema izmjerenim visinama.
21. Upotrijebi depno raunalo da bi zapisao

razlomke u obliku decimalnih brojeva, a zatim
poredaj zadane brojeve po veliini poevi s
najmanjim.
5 19 7
a) 2.5, , , 5.6, ;
2 4 10
45 1 723
b) 12.5, , , 15.06, ;
4 4 10
16 32 27
c) 5.4, , , 5.1, ;
3 6 5
5 19 7
d) 2.5, , , 5.6, .
2 4 10
20
Djeljivost prirodnih brojeva
Vjeb lica a
1. Napii u obliku razlomka (skrati razlomak do Konaan decimalni Beskonaan decimalni
kraja): zapis zapis
a) 6; b) 8; c) 1.4; d) 4.5;
e) 2; f) 5; g) 2.5; h) 3.75.
2. Napii u obliku razlomka(skrati razlomak do kraja):
a) 7 ; b) 25 ;
a) 12; b) 10; c) 1.5; d) 4.75; 12 9
e) 3; f) 7; g) 0.25; h) 1.45. c) 2 ; d) 6 .
13 5
beskonaan decimalni broj, zaokrui ga na tri 9. Napii racionalne brojeve u standardnom zapisu.
decimale:
a)
1 2 4
; b) ; c) ; d)
7 5
; e) . a) 4 ; b) 2 ;
8 3 5 10 4 3 9

c) 2 ; d) 8 .
beskonaan decimalni broj, zaokrui ga na tri 7 5
decimale:
10. Prikai racionalne brojeve na brojevnom pravcu:
6 5 3 9 21
a) ; b) ; c) ; d) 2 ; e) .
9 8 12 10 4 a) 2.7, 3.4, 5.1, 3.8;

b) 2.6, 5.4, 4, 1.4;
beskonaan decimalni broj, zaokrui ga na tri c) 5.4, 6.1, 0.3, 2.9, 0;
decimale:
d) 7.1, 2.9, 8.1, 0.2;
12 7 1 17 11 11. Prikai racionalne brojeve na brojevnom pravcu:
a) ; b) ; c) 3 ; d) ; e) .
25 8 10 15 20
6. Razlomke prvo skrati ako moe. Prepoznaj prema a) 10 , 1 , 12 , 4 , 1.6, 2.2 ;

nazivniku skraenog razlomka ima li razlomak 4 8 4 20
konaan ili beskonaan decimalni zapis. Razvrstaj
ih prema tome u tablicu. b) 20 , 1 , 8 , 4 , 1 1 ;
8 4 6 9 10
15 16 22 41 5 115 2 15 11 7
, , , , , , , ,
9 20 11 8 21 35 7 6 25 16 1 5 5 8
c) 1 , , , , 5, 2.7;
3 4 8 2
Konaan decimalni Beskonaan decimalni
zapis zapis
2 7 5 12
d) , , , , 3.5, 4.6;
9 3 2 4
7. Razlomke prvo skrati ako moe. Prepoznaj prema 17 11 1 15

nazivniku skraenog razlomka ima li razlomak e) , , 2 , , 4.5, 5.2, 6.3;
5 10 5 10
konaan ili beskonaan decimalni zapis. Razvrstaj
ih prema tome u tablicu. 20 3 7 3
f) , 2 , , , 1.4, 5.6, 2.9;
27 21 6 5 33 7 55 12 8 9 6 7 8 9
, , , , , , , ,
25 24 10 18 22 5 15 6 20 16
21

g) 4 1 , 25 , 23 , 2 , 2.8, 1.6, 0.5;
5 8 10 3
a) 1 i 3 ; b) 19 i 17 ;
4 5 1 15 6 12 8 6
h) , , 1 , , 1.5, 2.2, 3.3 .
9 2 3 4
c) 10.5 i 10.32; d) 0.35 i 5 .
14
12. Kojim su brojevima pridruene toke A, B, C, D ,F
i G sa slika? 18. Na teniskom turniru Luka je pobijedio u 7 od
a) ukupno 15 meeva, a Lucija u 8 od 17 meeva.
C F A D B E G Tko je bio uspjeniji?
-2 -1 0 1 2 19. Ana je pretrala 2.5 km za 15 minuta, a Maja 4.5
km za 25 minuta. Tko je trao bre?
b)
F B A O E C D 20. Prva cijev napuni bazen za 4 sata, a druga za 6
sati.
0 1
a) Koliki dio bazena napuni prva cijev za 1 sat?
c) b) Koliki dio bazena napuni druga cijev za 1 sat?
A C O DE B c) Napuni li vei dio bazena prva cijev za 3 sata ili
druga za 5 sati?
0 1
21. Poredaj po veliini od najmanjeg prema najveem:
d)
B A O D E F C 3 7 5 5 2 14 7
a) , i ; b) , , , .
12 10 8 6 9 12 3
0 1
e) 22. Poredaj po veliini od najveeg prema najmanjem:
5 4 3 25
F B A E C D a) , 1.8, 1.31, i 1.25; b) 5.11, 4.3, 5.5, 5 i .
4 3 4 6
-45 5-42 4 3 25
a) , 1.8, 1.31, i 1.25; b) 5.11, 4.3, 5.5, 5 i .
4 3 4 6
13. Usporedi zadane brojeve
a) 18 i 10; b) 1 i 0 ; 3 2 1 7 5
18 a) , i ; b) , 1, , 3.
20 15 5 6 9
c) 0 i 0.00.4 ; d) 0.0011 i 12 1 .
2 24. Poredaj po veliini od najveeg prema najmanjem:
5 4 3 5
14. Usporedi racionalne brojeve: a) , 0.8, 0.6, i 0.4; b) 2, 3.3, 1.5, 1 i .
6 7 4 6
a) 1 3 19 7 5 4 3 5
i ; b) i a) ; , 0.8, 0.6, i 0.4; b) 2, 3.3, 1.5, 1 i .
6 2 8 3 6 7 4 6

c) 1.54 i 1.8; d) 0.05 i 4 . 25. Napii tri racionalna broja za koje vrijedi:
15
a) 12 < x < 13; b) 10 < x < 9;
c) 12.5 < x < 12.6; d) 9.9 < x < 9.8;
a) 7 i 3 ; b) 2 3 i 2 2 ; 1 1 5 7
8 4 3 e) x < ; f) <x< ;
3 3 6 8
c) 7.2 i 7.53; d) 4.5 i 14 . 4 5

3 g) <x< .
9 12
16 Usporedi zadane brojeve
a) 29 i 30; b) 1 i 0.7 ;
18
1
c) 20000 i 0.00.4 ; d) 0.05 i .
2
22
Racionalni brojevi
4.4. Zbrajanje i oduzimanje racionalnih

brojeva
tednja i dugovanje
a) Maja je imala 10 kn i dobila je jo 5 kn. Koliko sad ima?
b) Maja je imala 10 kn i dala je Luki 5 kn. Koliko ima sad?
c) Maja je duna Luki 10 kn. Koliko e mu jo biti duna, ako mu da 5 kn?
d) Maja je duna Luki 10 kn i posudila je od Luke jo 5 kn. Koliko mu je sad
duna?
Znamo da se oduzimanje cijelih brojeva svodi na zbrajanje. Oduzeti dva cijela

broja a b znai broj a zbrojiti suprotnim brojem od b : a b = a + (b)
Isto vrijedi i za racionalne brojeve. Stoga zbrajanje i oduzimanje moemo obraditi
u jednoj cjelini.
Prisjetimo se pravila za zbrajanje i oduzimanje cijelih brojeva!
Vano
Brojeve jednakih predznaka zbrajamo i oduzimamo tako da:
1. apsolutne vrijednosti zbrojimo,
2. rezultatu prepiemo zajedniki predznak.
Brojeve razliitih predznaka zbrajamo i oduzimamo tako da:

1. Od vee apsolutne vrijednosti oduzmemo manju.
2. Rezultatu prepiemo predznak broja vee apsolutne vrijednosti.
Pri zbrajanju i oduzimanju racionalnih brojeva vrijede ista pravila kao za cijele
brojeve .
Primjer 1. Brojevi s jednakim Rjeenje:

predznacima. a) 5 6. Oba broja imaju ispred sebe znak .
Koliko je: Taj znak prepiemo, a brojeve zbrojimo.
a) 5 6; b) 2.6 + 6.7; 5 6 = (5 + 6) = 11.

b) 2.6 + 6.7. Oba broja imaju ispred sebe znak
c) 12.3 4.5; d) 3 + 1 ; +. Dakle, i zbroj e imati predznak +, no njega

4 2 obino ne piemo. Brojeve zbrojimo.
3 1 7 2.6 + 6.7 = 9.3.
e) ; f) 6.9 ?
4 2 5
23
Racionalni brojevi
c) 12.3 4.5. Oba 3 1

e) . Oba broja imaju ispred sebe znak .
broja imaju ispred 4 2
Taj znak prepiemo, a brojeve zbrojimo
sebe znak . Taj znak
3 1 3 1 3 2 5
prepiemo, a brojeve = + = + = .
4 2 4 2 4 4 4
zbrojimo.
7
12.3 4.5 = f) 6.9 . Oba broja imaju ispred sebe znak .
5
(12.3 + 4.5) = 16.8. Taj znak prepiemo, a brojeve zbrojimo.
3 1 Pri zbrajanju i oduzimanju razlomaka i

d) + . Oba broja
4 2 decimalnih brojeva moemo oba broja
imaju ispred sebe
znak +. zapisati u obliku razlomka ili oba broja
Dakle i zbroj e imati zapisati u obliku decimalnog broja.
predznak +, no njega
Ako razlomak ima beskonaan zapis u
obino ne piemo.
obliku decimalnog broja, treba raunati u
Brojeve zbrojimo
obliku razlomka.
7 7
6.9 = + 6.9 = (1.4 + 6.9) = 8.3 ili
5 5
7 7 69 14 69 83
6.9 = + = + = .
5 5 10 10 10 10
Jednaki predznaci prepii predznak i

brojeve zbroji.
Z a d a c i
1. Izraunaj: 2. Izraunaj:
a) 2.5 + 3.67; 1 7 5 2
a) 3.5 +
; b) 0.25 ; c) 0.2; d) + 2.75;
8 10 4 5
b) 45.98 23.45;
1 7 5 2 2 1 2 5
a) 3.5 + ; b) 0.25 ; c) 0.2; d) + 2.75; e) 2.2; f) + 4.25; g) 6.5 ; h) 0.8 + .
c) 12.3 5.99; 8 10 4 5 3 6 7 11
d) 8.79 + 8.67; 2 1 2 5
e) 2.2; f) + 4.25; g) 6.5 ; h) 0.8 + .
3 6 7 11
e) 123.4 56.5;
3 1
f) 55.5 + 22.3; 3. Ana je kupila 250 g eera, 1 kg brana, kg
4 2
okolade i 2.25 kg jabuka. Kolika je ukupna teina
g) 111.1 2.2;
koju Ana nosi u koarici (zanemarimo teinu
h) 18.9 2.678. koarice)?
24
Racionalni brojevi
Z a d a c i
4. Popuni tablice. 2 1 1 7 2 2 2 5
e) ; f) ; g) ; h) ;
1. broj 2. broj Zbroj 3 4 4 5 6 7 5 9
5.2 3.45 5 3 8 7 2 7 3 5
i) ; j) ; k) + ; l) + ;
10.6 4.57 6 4 15 12 9 6 10 4
16.00 5.69 7 3 2 7 5 3 5 13 1 31 9 15
m) + + ; n) + + ; o) ; p) .
21.41 6.81 16 4 5 15 12 4 9 14 6 7 10 4
26.81 7 7.93
3 2 7 5 3 5 13 1 31 9 15
m)
32.2 + 9.05
+ ; n) + + ; o) ; p) .
16 4 5 15 12 4 9 14 6 7 10 4
37.63 10.17
6. Upotrijebi depno raunalo za rjeavanje zadatka.
Popuni tablicu.
1. broj 2. broj Zbroj 1. broj 2. broj 3.broj Zbroj
5.20 3.45 5.50 12.45 11
0.21 6.67 19.04 24.90 38.08
5.62 16.79 32.58 49.80 65.16
11.03 26.91 46.12 99.60 92.24
16.4 37.03 59.66 199.20 119.32
21.8 47.15 73.20 398.40 146.4
27.2 57.27 86.74 796.80 173.48
100.28 1593.60 200.56
5. Izraunaj i skrati, ako je mogue:
113.82 3187.20 227.64
1 1 1 7 2 2 2 5
a) + ; b) + ; c) + ; d) + ; 127.36 6374.40 254.72
2 4 6 12 15 3 3 9
Primjer 2. Brojevi s razliitim vei pa emo od 6.7 oduzeti 2.6. Prepisujemo
predznacima. predznak od broja 6.7 tj. .

2.6 6.7 = (6.7 2.6) = 4.1.
Koliko je: c) 12.3 + 4.5. Ispred 12.3 pie , a ispred broja

a) 5 + 6; b) 2.6 6.7; c) 12.3 + 4.5; 4.5 je +. Gledamo li brojeve bez predznaka,
3 1 7 broj 12.3 je vei, pa emo od 12.3 oduzeti 4.5.
d) + ; e) + 6.9 ?
4 2 5 Prepisujemo predznak od broja 12.3 tj. .
12.3 + 4.5 = (12.3 4.5)= 7.8
Rjeenje: 3 1 3 1
d ) + . Ispred je znak , a ispred je +.
a) 5 + 6. Ispred broja 5 je znak , a ispred broja 4 2 4 2
6 znak +. Broj 6 je vei (dalje od nule) pa emo 3
Gledamo li brojeve bez predznaka, je vee, pa
od 6 oduzeti 5 i prepisati predznak od broja 6, 4
3 1
emo od oduzeti . Prepisujemo predznak
tj. +. Predznak + obino ne piemo. 4 2
3
5 + 6 = +(6 5) = 1. od veeg, a to je tj. .
4
3 1 3 2 1
b) 2.6 6.7. Ispred broja 2.6 ne pie nita, dakle + = = .
4 2 4 4 4
njegov predznak je +, a ispred broja 6.7 je znak
. Gledamo brojeve bez predznaka. Broj 6.7 je Razliiti predznaci od veeg oduzmi
manji i prepii predznak od veega.
25
Racionalni brojevi
7 7
e) + 6.9 . Ispred pie , a ispred 6.9 +.
5 5
Gledamo brojeve bez predznaka. Broj 6.9 je

7
vei, pa emo od 6.9 oduzeti . Prepisujemo
5
predznak od 6.9, tj. +. Predznak + obino ne

piemo.
7 7
+ 6.9 = + 6.9 = + ( 6.9 1.4) = 5.5
5 5
Z a d a c i
7. Izraunaj: 1. broj 2. broj Zbroj
a) 2.5 3.67; b) 45.98 +23.45; 5.20 3.45
c) 12.3 5.99; d) 8.79 + 8.67;
0.21 6.67
5.62 16.79
e) 123.4 +56.5; f) 55.5 22.3; 11.03 26.91
g) 111.1 2.2; h) 18.9 + 2.678. 16.4 37.03
21.8 47.15
+() = 27.2 57.27
(+) =
10. Izraunaj i skrati, ako je mogue:
() = + 1 1 1 7 2 2 2 5
a) ; b) + ; c) ; d) + ;
+(+) = + 2 4 6 12 15 3 3 9
2 1 1 7 2 2 2 5
8. Izraunaj: e) + ; f) ; g) ; h) + ;
3 4 4 5 6 7 5 9
1 7 5 2 5 3 8 7 2 7 3 5
a) 3.5 ; b) 0.25 + ; c) 0.2; d) 2.75; i) + ; j) ; k) ; l) + .
8 10 4 5 6 4 15 12 9 6 10 4
7 5 2 2 1 2 5
) 0.25 + ; c) 0.2; d) 2.75; e) 2.2; f) + 4.25; g) 6.5+ ;11. Bez raunanja
h) 0.8 . reci hoe li rezultat biti
10 4 5 3 6 7 11
pozitivan ili negativan broj:
2 1 2 5
e) 2.2; f) + 4.25; g) 6.5+ ; h) 0.8 . a) 2.5 + 3.67; b) 45.98 23.45;
3 6 7 11
c) 12.3 5.99; d) 8.79 8.67;
e) 7.5 9.47; f) 56.98 23.45;
9. Popuni tablice.
g) 17.3 + 9.99; h) 4.76 + 3.33.
1. broj 2. broj Zbroj

Oslobodimo se dvostrukih znakova:
5.2 3.45
a) 9 + (3) + (+6) + (3) =
10.6 4.57
= 9 3 + 6 3 =
16.00 5.69
21.41 6.81 = 15 + 6 = 9
26.81 7.93
32.22 9.05 b) 7 (6) (4) (+2) =
37.63 10.17 = 7 + 6 + 4 2 =
= 9 + 10
=1
26
Racionalni brojevi
Primjer 3. Zbrajanje i oduzimanje

= 3.5 5 + 7.6 + 3.5 8.6 9 4.5 + 7 + 11.11 =
vie brojeva
Pojednostavni izraz i rijei: Radi breg raunanja posebno zbrojimo
3.5 5 + 7.6 + 3.5 8.6 + (9) + (4.5) + 7 pozitivne lanove, a posebno negativne te ih na
(11.11) = kraju oduzmemo.
= 5 + 7.6 8.6 9 4.5 + 7 + 11.11 =
= ( 7.6 + 7 + 11.11) (5 + 8.6 + 9 + 4.5) =
Rjeenje: = 25.71 27.1 = 1.39.
Pojednostavnimo izraz, tj. svedimo ga na krai
zapis bez dvostrukih predznaka.
= 3.5 5 + 7.6 + 3.5 8.6 9 4.5 + 7 + 11.11 Zbroji posebno pozitivne, a posebno
= negativne brojeve.
Ponitimo suprotne brojeve.
Z a d a c i
12. Izraunaj: f) 4.4 2 4.4 + 8.5 + 2 15.1;
a) 5 8 12 10 = g) 2 4.4 3 + 4.4;
b) 11 + 12 13 + 15 21 12 = h) 5 4.3 5 + 2.3 2.3;
13. Pojednostavni (tj. oslobodi se dvostrukih i) 6 4 +6 + 4;
predznaka), pa rijei:
j) 2.5 + 7.3 18 + 34.3 7.3 + 2.5.
a) 7 (5) 4 (2) =
16. Izraunaj:
b) 4 7 + (3) (16) =
a) 9.5 19.4 4.4 28 + 6.1 + 9.5 + 28;
c) 1.6 3.3 + (4.7) 7.8 + 6.9 (6) 12.5
b) 4 7 + 4 + 7 19 30 19;
(4.1) + 4.4 =
c) 2.6 5 + 2.6 7.3;
d) 9.8 + 12.1 (40.4) + (7.2) + (12.1) + 3.2
d) 7.4 9.3 + 6.5 6.5 + 2.3;
8 + 20.1 =
e) 1 2 3 4 5;
14. Pojednostavni zapis pa izraunaj:
f) 35.7 19.3 19.3 + 72 + 35.7 72.
a) 6.6 + (2.3) + (+4.4) (1.5) (+3.2);
17. Ronilac je bio na dubini od 10.6 metara. Zatim
b) (+2.5) + (6.6) (3.2);
se spustio 5.2 metara dublje i iza toga jo 8.6
c) 100 (25) 35 + (25) (+35): metara dublje. Na kojoj je sad dubini?
d) (+8.4) + 45 (+45) +0 + (12.5). 18. Izraunaj:
15. Izraunaj: 7 3 2 7 5 3 5 13 1 31 9 15
a) ; b) + + ; c) + ; d) + ;
16 4 5 15 12 4 9 14 6 7 10 4
a) 14.6 7.4 + 5.5 14.6 3 + 7.4;
7 3 2 7 5 3 5 13 1 31 9 15
5.3 +
b) 4.5 20.6 10 + 4.5 +a) 20.6 1.5;
; b) + + ; c) + ; d) + ;
16 4 5 15 12 4 9 14 6 7 10 4
c) 8.5 12.4 8.5 + 1.3 + 6.9 11.4 + 12.4; 11 7 2 11 11 11 15 13 7 3 11 12
e) ; f) + ; g) + ; h) + .
d) 7.5 9 7.5 + 9 11.2 + 11.2; 15 4 5 15 12 4 9 3 6 5 10 4
e) 7.7 9.2 + 9.2 + 51; 11 7 2 11 11 11 15 13 7 3 11 12
e) ; f) + ; g) + ; h) + .
15 4 5 15 12 4 9 3 6 5 10 4
27
Racionalni brojevi
19. Izraunaj: 21. Upotrijebi depno raunalo za rjeavanje

12 7 5 5 zadataka.31 9 15
Izraunaj:
a) 16.92 0.75 ; b) + +3.9; c) 24.5 + 11.8; d) + 6.8;
5 5 2 4 a) 24.6 25 10 + (+5.05)
(17.4) 4 14.6 3 + 7.44 =
12 7 5 5 31 9 15
.75 ; b) + +3.9; c) 24.5 + 11.8; d) + 6.8; b) 407.5 204.6 (10) + 4.25 + 15.3 + 120.6
5 5 2 4 25 10 4
12 7 5 5 31 1.5325 =15
e) 2.5 0.75 ; f) + +3.9; g) 4.5 + 1.8; h) + 3.3 6.8.
7 3 6 6 7 102.4
c) 8.5 14 844.5 + 1.23 + ( 6.9) 121.4
12 7 5 5 31 15 + 12.445=
.75 ; f) + +3.9; g) 4.5 + 1.8; h) + 3.3 6.8.
7 3 6 6 7 14
31 15 12 7 5
20. Upotrijebi depno raunalo za rjeavanje d) + 3.3 6.8; e) 12.5 0.75 ; f) + +( 3.9); g)
zadatka. Popuni tablicu. 5 4 10 20 4 1
31 15 12 7 5 5
1. broj d)
2. broj +3.broj
3.3 64.broj 0.75
Zbroj
.8; e) 12.5 ; f) + +( 3.9); g) (40.52) + 11.8; .
5 4 10 20 4 16
30.25 2.45 60.5 7.55
16.71 4.90 33.42 14.90 17 13 27 71 45 13 15 3 21 31
h) ; i) + + ; j) + ; k) +
3.17 9.80 6.34 0.20 16 4 50 15 12 4 19 14 37 17
10.37 19.60 20.74 29.60
17 13 27 71 45 13 15 3 21 31 29 15
23.91 39.20h)
47.82 ; i)
29.20 + + ; j) + ; k) + .
16 4 50 15 12 4 19 14 37 17 10 43
37.45 78.40 74.9 88.40
50.99 156.80 101.98 146.80
64.53 313.60 129.06 323.60

78.07 627.20 156.14 617.20
91.61 1254.40 183.22 1264.40
Primjer 4. Voenje bankovnog Stanje na raunu se izraunava tako da
rauna broj iz stupca uplata/isplata zbrajamo s

prijanjim stanjem rauna.
Ako netko ima 400.25 kuna, onda to zapisujemo
Popuni stupac stanje i izraunaj koliko kuna
pozitivnim brojem +400.25 kn i esto kaemo
na raunu ima Lukin tata 25. 07.
da je u plusu 400.25 kn. Ako je pak duan
400.25 kn , onda to zapisujemo negativnim Rjeenje:
brojem 400.25 kn i esto kaemo da je u Raunamo stanja redom:
minusu 400.25 kn. Pri voenju bankovnog 1. 01.07. 785.68 2.50 = 788.18 kn;
rauna uobiajeno je svaku uplatu biljeiti bez 2. 13.07. 788.18 + 2459.24 = 1671.06 kn;
predznaka, a svaku isplatu s predznakom . 3. 24.07. 1671.06 1200.42 = 470.64 kn;
Pogledajmo zajedno izvod s rauna Lukinog 4. 25.07. 470.64 56.23 = 414.41 kn.
tate. Dakle, stanje na raunu Lukinog tate 25.07. je
414.41 kn.
vrsta datum uplata/ stanje vrsta datum uplata/ stanje
isplata isplata
45.23 45.23
izvod 01.06. 2.50 42.73 izvod 01.06. 2.50 42.73
plaa 13.06. 3956.24 3998.97 plaa 13.06. 3956.24 3998.97
ek 24.06 1238.42 2760.55 ek 24.06 1238.42 2760.55
raun 25.06. 3546.23 785.68 raun 25.06. 3546.23 785.68
izvod 01.07. 2.50 izvod 01.07. 2.50 788.18
plaa 13.07. 2459.24 plaa 13.07. 2459.24 1671.06
ek 24.07. 1200.42 ek 24.07. 1200.42 470.64
raun 25.07. 56.23 raun 25.07. 56.23 414.41
28
Racionalni brojevi
Z a d a c i
22. Izraunaj stanje rauna za posljednji datum u
d)
tablici.
vrsta datum uplata/ stanje
a) isplata
vrsta datum uplata/ stanje 523.49
isplata izvod 12.06. 13.50
2045.23 plaa 13.06. 10026.99
izvod 01.06. 3.50 2041.73 ek 24.06. 4240.42
plaa 13.06. 3006.24 5047.97 raun 30.06. 1546.88
ek 24.06. 1240.42 3807.55 izvod 01.08. 23.50
raun 25.06. 546.23 3261.32 plaa 23.08. 1459.24
izvod 01.07. 3.50 ek 24.08. 522.42
plaa 13.07. 2459.24 raun 30.08. 8533.23
ek 24.07. 1200.42
raun 25.07. 56.23 23. Lukin mlai brat je jo beba i puno spava.
Prijepodne je spavao 1.5 sat, poslijepodne
2.5 sati, a zatim je prespavao cijelu no, tj. 11.75
sati. Koliko je ukupno spavao Lukin brat? Koliko je
b)
sati i minuta spavao? Je li Lukin brat vei dio dana
vrsta datum uplata/ stanje spavao ili bio budan?
isplata
24. Brat ima 12.75 godina, a sestra je za 2.5 godina
45.23 starija od brata. Koliko godina ima sestra?
izvod 12.06. 3.50
25. Rudari su iskopali u ponedjeljak 95.5 t, u utorak
plaa 13.06. 3026.24
3
ek 24.06. 1240.42 87 t, u srijedu 92.35 t, u etvrtak 89.44 t, u
5
raun 30.06. 546.23
izvod 01.08. 3.50 1
petak 85 t, a u subotu 86.75 t ugljena. Koliko
plaa 23.08. 3459.24 2
ek 24.08. 1522.42 je ugljena iskopano toga tjedna?
raun 30.08. 556.23 26. Putnik je prevalio prvi dan 12.6 km, a drugi
dan za 2.75 km vie nego prvi dan. Koliko je
kilometara prevalio u ta dva dana? Najprije
procijeni, a zatim tono izraunaj.
c) 27. Majstor je presjekao icu na etiri dijela. Prvi dio
5
vrsta datum uplata/ stanje je dug 2 1 m, drugi 5.25 m, trei m, a etvrti
5 6
isplata
1.25 m. Koliko je bila duga ica prije rezanja?
4523.99
izvod 12.06. 3.50
28. Majina mama pripravlja sok od bazge. Stavila je u
plaa 13.06. 1026.24
posudu 0.3 l sirupa. Koliko mora doliti vode da bi
ek 24.06. 2240.42
raun 30.06. 546.23 1
napravila 2 l soka?
izvod 01.08. 3.50 3
plaa 23.08. 5459.24 29. U receptu pie da u kola treba staviti 3.25
ek 24.08. 1522.42 alica brana. Ana je stavila 0.375 alica brana.
raun 30.08. 2533.23 Koliko jo brana mora dodati u kola?
30. U kremu za kola treba ukuhati pola litre mlijeka.
Ana je u jednoj ai odmjerila 0.25 litara mlijeka.
Koliko jo mlijeka treba dodati?
29
Racionalni brojevi
Z a d a c i
31. Nosivost kamiona je 16 t. U prvom mjestu je 34. Maja je pripremila osvjeavajui napitak za svoj
utovario 3.75 t, u drugom 9.5 t, a u treem 1.5 t. roendan. Pomijeala je 2.25 l soka od maline,
Koliko se jo tereta moe utovariti na kamion, a 1 7
da se ne prijee njegova nosivost? l soka od limuna, 1.75 l soka od narane i l
2 10
32. Majina obitelj je kupila zemljite povrine 100 soka od borovnice. Koliko litara napitka je
m2. Na tom zemljitu ele imati kuu povrine pripremila Maja?
64.5 m2, bazen povrine 9.25 m2 te vrt s
travnjakom povrine 20.75 m2. Je li zemljite
35.
dovoljno veliko za sve njihove elje? Ako je
povrina vea predloi to bi mogli smjestiti na a) Od zbroja brojeva 2.5 i 3.7 oduzmi njihovu
preostali dio. razliku.
b) Od razlike brojeva 1.5 i 6.17 oduzmi njihovu
33. Od zemljita povrine 1004.56 m2 prodana su tri
razliku.
gradilita povrine 201.25 m2, 176.5 m2 i 324.5
m2 . Dio zemljita od 161.7 m2 odreen je za c) Zbroju brojeva - 25.12 i 4.6 dodaj njihovu
izgradnju ulice. Koliki dio zemljita je preostao za razliku.
daljnju gradnju? d) Razlici brojeva -16.5 i - 3.4 dodaj njihov zbroj.
Vjeb lica a
1 3 8 5
a) ; b) + ;
2 4 6 3 a) 1 5 3 ; b) 1+ 3 ;
27 9 5
6 3 25 10
c) ; d) + ;
20 10 24 12 c) 32 13 ; d) 3 1 + 2 1 ;
5 10 8 2
11 31 12 5
e) + ; f) ;
28 14 26 13 e) 4 7 3 ; f) 2 25 1 3 .
10 8 26 13
23 32 10 5
g) ; h) .
55 110 38 19 4. Izraunaj:
2. Izraunaj: 5 3 15 3
a) 3 2 ; b) ;
8 4 18 8
3 5
a) 3.2 + ; b) 0.5 ;
15 3
8 10 c) 1 ; d) 4 1 1 ;
12 2 3 9
1 4
c) 0.3; d) + 0.75;
22
4 5 e) + 1; f) 2 3 .
13 60
1 1
e) 0.2; f) 4 + 4.5;
3 9
2 5
g) 0.2 ; h) 1.8 + 2 .
7 11
30
Racionalni brojevi
5. Izraunaj:
2 11
d) 2 2 ;
1 7 5 50
a) 0.5 ; b) 0.2 + ;
4 9
3 55
5 7 e) 3 2 ;
c) 0.3; d) 0.75; 10 100
3 10
3 7 1 7
+ .
8 60 15 120
2 7 f)
e) 0.2; f) + 1.9;
5 9
8 6
g) 1.5+ ; h) 1.8 . 9. Koji je od razlomaka vei i za koliko?
5 4 7 5 9 7
a) i ; b) i ;
6 8 10 12
6. Izraunaj:
24 28 5 7
c) i ; d) i .
7 3 36 32 48 36
a) 3 + ; b) 4 5 ( 1) ;
3 12 16
10. Izraunaj:
10 1
c) 1 + 1; d) 11 4 8 ; a) 1.6 2.4 + 3.5 4.6 5 + 6.4;
22 11 7 28 14
b) 0.5 (0.6 0.10 + 0.5) + (0.3 + 0.6 0.5);
5 3 5 3
e) + 1; f) 2 . c) 3.5 (2.4 5.5 + 4.3 + 1.9 (1.4 + 2.4));
10 12 4 6
d) 2.5 0.9 (1.5 + 0.9 1.2 )+ 1.2 =
7. Izraunaj:
11. Izraunaj:
a) 4+ 3 11 4 ; 26 1 3
5 2 10 a) 6.9 5.75 ; b) + +0.9;
4 5 4
5 3 9 5
b) 11 5 5 + 15 ; c) (2.5 + 1.8) ; d) + 1.8 ;
6 12 4 3 4 25 20 4
4 5 8 12 5 11
c) 1 ; e) 3.8 6.75 ; f) + +3;
3 6 6 3 3 6
15 3 4 1 18 7 7 8
d) + + ; g) ( 1.2 + 1.75) ; h) + 0.3 0.8 .
10 5 10 2 4 6 12 15
15 3 14 1 3
e) + + ;
9 5 15 3 5
80 38 7 4
+ .
3 8 4 6
f)
8. Izraunaj:
6 8 1 2
a) + + ;
75 15 25 5
6 8 1 2
b) + ;
4 5 5 4
5 7 1
c) 3 ;
4 6 4
31
Racionalni brojevi
4.5. Mnoenje racionalnih brojeva

Mnoenje cijelih brojeva
Koliko je
a) 5 (6) =
b) 5 6 =
c) 5 6 =
d) 5 (6) =
Prisjetimo se pravila za mnoenje cijelih brojeva:
++=+
=+
Vano
+=
+= Umnoak dvaju brojeva jednakih predznaka je pozitivan broj.
Umnoak dvaju brojeva razliitih predznaka je negativan broj.
Pri mnoenju racionalnih brojeva vrijede ista pravila.
Primjer 1. Mnoenje dvaju faktora 3 1

c) 2.5 (3.22); d) ;
4 2
Koliko je:
3 8 7
e) ; f) (6.9) ?
a) 2 (7); b) 2.6 6.7; 4 5 5
Rjeenje:
Jednaki predznaci pozitivan umnoak.
Razliiti predznaci negativan umnoak.
a) 2 (7) = 14. Faktori imaju jednake

predznake, pa je umnoak pozitivan.
b) 2.6 6.7 = 17.42. Faktori imaju jednake

predznake, pa je umnoak pozitivan.
c) 2.5 (3.22) = 8.050. Faktori imaju razliite
predznake, pa je umnoak negativan.
32
Racionalni brojevi
3 1 3 1 3 e) Faktori imaju jednake predznake, pa je

d) = = . Faktori imaju razliite
4 2 42 8 umnoak pozitivan. Prije mnoenja smo
predznake, pa je umnoak negativan. razlomke skratili.
2
3 8 3 8 6
= =
4 5 4 5 5
1
7 7 69 483
f) (6.9) = = ili
5 5 10 50
7
(6.9) = 1.4 (6.9) = 9.66. Faktori imaju
5
razliite predznake, pa je umnoak negativan.
Pri mnoenju razlomaka i decimalnih

brojeva moemo oba broja zapisati u obliku
razlomka ili u obliku decimalnog broja.
Ako razlomak ima beskonaan zapis u

obliku decimalnog broja onda treba raunati
u obliku razlomka.
Z a d a c i
1. Izraunaj umnoak. 3. Izraunaj umnoak:
a) 6 9 = b) 8 (7) = c) 7 7 =
5 1 7 6 17 2 5 10
++=+
d) 5 7 = e) 9 (9) = f) 9 (6) =
a) - ; b) ; c) - ; d) - = +;
3 4 5 15 11 3 9 3
g) 8 (9)= h) 9 7 = i) 16 (3) =
+=
5 1 7 6
a) - ; b) ; c) -
17 2

5 10 +=
; d) - ;
j) 25 (4) = 3 4 5 15 11 3 9 3
2. Popuni tablice:
5 1 (7) 1 (-17) (22) 5 10
1. faktor 2. faktor Umnoak e) ; f) ; g) ; h) ;
3 (10) 14 15 11 3 9) (2)
(
5.2 3.45
5 1
10.6e) 4.57 (7) 1 (-17) (22) 5 10 5 4 7 28 17 22 5 10
; f) ; g) ; h) ; i) ; j) ; k) ; l)
16.00 3 ( 10 )
5.69 14 15 11 3
(9 ) ( 2 ) 12 10 14 21 33 34 90 20
21.41 6.81
5 4 7 28 17 22 5 10
26.81 7.93i) ; j) ; k) ; l) .
12 10 14 21 33 34 90 20
32.22 9.05
37.63 10.17
4. Izraunaj umnoak.
1. faktor 2. faktor Umnoak
5.20 3.45
1 7 2 10
0.21 6.67 a) -2.5 ; b) 3.4; c) -5.5 ; d) -1.12 ;
4 5 8 20
5.62 16.79
11.03 26.91 1 7 2 10 5 (7) (22) 5
a) -2.5 ; b) 3.4; c) -5.5 ; d) -1.12 ; e) (5.4); f) 9.7; g) -4.6 ; h) 1.8.
16.4 37.03 4 5 8 20 3 14 3 9
21.8 47.15 5 (7) (22) 5
27.2 57.27 e) (5.4); f) 9.7; g) -4.6 ; h) 1.8.
3 14 3 9
33
Racionalni brojevi
Primjer 2. Mnoenje vie faktora Racionalne brojeve mnoimo po istom pravilu.

a) 2 (7) (3). Imamo tri negativna faktora,
Koliko je: pa e umnoak biti negativan.
a) 2 (7) (3); b) 2.6 6.7 (1); 2 (7) (3) = 42.
3 1 4 2 b) 2.6 6.7 (1). Imamo jedan negativan faktor,

c) ?
4 2 5 3

pa e umnoak biti negativan.
2.6 6.7 (1) = 17.42
Rjeenje:
Prisjetimo se pravila koje smo nauili mnoei
3 1 4 2
cijele brojeve. c)
4 2 5 3
Vano
Imamo etiri negativna faktora, pa e umnoak
Kada mnoi vie brojeva najprije prebroji biti pozitivan.
koliko ima negativnih faktora. 1 1 1
o Ako negativnih faktora ima paran 3 1 4 2 31 4 2 1
= =
4 2 5 3 4 25 3 5
broj, umnoak e biti pozitivan broj. 1 1 1
o Ako negativnih faktora ima neparan
broj, umnoak e biti negativan broj.
Z a d a c i
5. Izraunaj umnoak. 1. faktor 2. faktor 3.faktor Umnoak
a) 6 9 5; 5.20 3.45 1
b) 8 (7) 6;
0.21 6.67 2
5.62 16.79 3
c) 7 7 6 (2); 11.03 26.91 4
d) 5 7 2 3; 16.4 37.03 5
e) 9 (9) (5) (3); 21.8 47.15 6
27.2 57.27 7
f) 9 (6) (5) 0:
g) 8 (9) 4 3;
7. Izraunaj umnoak.
h) 9 7 2 8;
i) 16 (3) (2) (4); 3 (5) 16 ( 4) 3 (21) 25 3 4 5
a) ; b) ; c) ; d
4 8 ( 25) 7 (5) 16 ( 36) 8 9 6
j) 25 (4) (1) (1).
3 (5) 16 ( 4) 3 (21) 25 3 4 5 9 (14) 5 (3)
a) ; b) ; c) 6 ; d) ;
4 8 ( 25) 7 (5) 16 ( 36) 8 9 7 15 (2) 4
6. Najprije odredi predznak umnoka, a zatim
izraunaj umnoak upotrebom depnog raunala.
34
Racionalni brojevi
4 5 3 6 (5) ( 3) 4 76 c) Koliko 57 jejabuka

89 morao dati seljak iz Graana,
3 123
e) 1 ; f) ; g) 0 ;koji
h) su
davali
desetinu?
0;
5 4 7 (5) 6 8 7 ( 91) 16 19 5 111
4 5 3 6 (5) ( 3) 4 76 57 89 3 123
; f) ; g) 0 ; h) 0;
5 4 7 ( 5) 6 . 8 7 ( 91) 16 19 5 111

5) ( 3) 4 76 57 89 3 123
; g) 0 ; h) 0;
6 8 7 ( 91) 16 19 5 111
8. Izraunaj umnoak upotrebom depnog raunala.

Pripazi na beskonane decimalne brojeve, u tom 1
1
sluaju rezultat je potrebno zapisati u obliku 11. Anina mama je kupila 3 m utog i 5 m crvenog
2 4
razlomka! platna. Cijena 1m utog platna je 55.45 kn, a
cijena 1m4 crvenog platna je 85.40 kn. Koliko je
2 5 9 (11) 6 1 3
a) (3.5) ; b) 1.4; 3.4mama
c) (2.2); d) Anina ; platila kupljeno platno?
5 4 4 5 5 4 4 5
3
5 9 (11) 6 1 3 4 12. Povrina vonjaka je 120.5 m2, a njegove
5) ; b) 1.4; c) (2.2); d) 3.4 ; 8
4 4 5 5 4 4 5
povrine zasaeno je ljivama. Kolika je povrina
2 4 10 3 12 5 5 (8)
3 8 4 zasaena ljivama? 3
e) (3.5); f) (1) ; g) 1.25; h) 0.75 .
3 5 4 7 5 6 8 9 7 6 9 5
13. Sportska dvorana je dugaka 15.6 m, a iroka
1
0 3 12 5 3 8 4 5 (8) 3 7 m. Kolika je njena povrina?
(3.5); f) (1) ; g) 1.25; h) 0.75 .; 2
7 5 6 8 9 7 6 9 5
14. Ako trka u jednom satu pretri 15.75 km, koliko
e pretrati za:
2 (14) (7) 5 1 4 3 7
i) ; j) ; 2 7
49 15 (9) 4 7 3 8 5 a) sata; b) 0.4 sata; c) sata?
3 15
36 7 8 ( 75) (16) 5 35 (27)15. Izviai su krenuli na put dug 45.8 kilometara.

k) 49 ; l) 21 (8) 24 15 .
64 13 15 1 4
Prvi dan su preli cijelog puta, a drugi puta
4 5
36 7 8 ( 75) (16) 5 35 (27)
) 13 15 49 ; l) 21 (8) 24 15 . koji su preli prvog dana. Trei dan su stigli na
64 cilj. Koliko kilometara su preli prvi, drugi i trei
dan?
16. Tri petine uenika neke kole bavi se sportom.
9. Trojica brae dijele nasljedstvo. Dogovorili su se
Od tih koji se bave sportom njih etiri sedmine
da e jedan od njih dobiti polovinu nasljedstva,
igraju nogomet. Koliki dio uenika te kole igra
drugi treinu, a trei estinu nasljedstva. Jesu
nogomet? Ako u koli ima 875 uenika koliko
li na taj nain podijelili itavo nasljedstvo? Ako
njih se bavi sportom? Koliko uenika te kole igra
nasljedstvo iznosi 120 000 kuna, koliko e dobiti
nogomet?
svaki?
17. Put izmeu dva grada A i B dug je 3.62 km. Na
10. U srednjem vijeku kmetovi su morali morali
1
su feudalcima davati desetinu svojih prihoda. tom putu, na udaljenosti od grada A nalazi se
4
Stanovnici estina (danas dio Zagreba) morali su
davati estinu. Zato se selo i zvalo estine. most. Koliko metara je most udaljen od grada B?
a) Jesu li davali vie ili manje od drugih?
b) Ako je seljak iz estina ubrao 30 koara
jabuka, koliko je koara morao dati vlastelinu?
35
Racionalni brojevi
18. Obitelj Horvat zarauje 4244.66 kn. Za trokove 24. Koliki je opseg jednakostraninog trokuta sa
2 1 2
stanovanja potrebno je zarade, a za hranu stranicom 7 cm?
5 4 3
25. Automobil vozi brzinom 65 km/h. Koliki put e
prijei ako vozi:
zarade. Koliko kuna je potrebno za pojedine
a) 2 h; b) 3.5 h; c) 10 h;
trokove? Koliki dio im preostaje za ostale
1 3
trokove? d) 6.3 h; e) h; f) h.
2 2
19. Koliki je opseg i povrina kvadrata sa stranicom
26. Razina vode u bazenu svaki sat smanji se za 0.25

Kvadrat m. Ako poetnu koliinu vode oznaimo s 0, kolika
e biti razina vode za:
P = a a
a) 1 h; b) 4 h; c) 5.5 h;
o = 4 a
3 1
3.25 dm? d) h; e) 2 h.
4 4
20. Koliki je opseg i povrina pravokutnika sa
1 ? 27. Maja ima na tednoj knjiici 500.50 kn. Svaki
stranicama 3 dm i 5.4 dm mjesec tedi po 36.50 kn. Koliko e iznositi njena
4
uteevina nakon:
Pravokutnik a) 2 mjeseca;
P=ab
b) 6 mjeseci;
o=2a+2b
c) 10 mjeseci;
21. Koliki je opseg jednakostraninog trokuta sa d) 1 godinu;
stranicom 21.25 m?
e) 2.5 godina.
22. Koliki su opseg i povrina kvadrata sa stranicom
1
2 m?
4
23. Koliki su opseg i povrina pravokutnika sa
stranicama 5.4 cm i 3.7 cm?
36
Racionalni brojevi
4.6. Dijeljenje racionalnih brojeva

Dijeljenje cijelih brojeva
Koliko je
a) 50 : (5) = b) 50 : 5 =
c) 50 : 5 = d) 50 : (0) =
Prisjetimo se pravila za dijeljenje cijelih brojeva.
Vano
Kolinik dvaju brojeva jednakih predznaka je
pozitivan broj.
Kolinik dvaju brojeva razliitih predznaka je
negativan broj.
Pri dijeljenju racionalnih brojeva vrijede ista ta pravila.
Primjer 1. Dijeljenje racionalnih

3 8
brojeva c) 4 : 5 . Djeljenik i djelitelj imaju jednake

Koliko je: predznake, pa je kolinik pozitivan.
a) 2 : (7); b) 21.44 : (6.7); Razlomke
dij elimo tako da
3 8 7 dj elj enik pomnoimo
c) : ; d) : 2.5 ?
4 5 5 s recipronim
dj elitelj em.
Rjeenje:
Jednaki predznaci pozitivan kolinik.
Razliiti predznaci negativan kolinik. 3 8 3 5 3 5 15
: = = = .
4 5 4 8 4 8 32
2 7
a) 2 : (7) = . Djeljenik i djelitelj imaju jednake d) : 2.5 . Djeljenik i djelitelj imaju razliite
7 5
predznake, pa je kolinik pozitivan. predznake, pa je kolinik negativan.
b) 21.44 : (6.7) = 3.2 Djeljenik i djelitelj imaju 2
7 7 25 7 10 14
: 2.5 = : = = .
razliite predznake, pa je kolinik negativan. 5 5 10 5 25 25
1
ili
Pomaknemo toku 1 mjesto udesno 7
: 2.5 = 1.4 : 2.5 = 0.56.
5
21.44 : 6.7 = 214.4 : 67 = 3.2
134
0
37
Racionalni brojevi
Z a d a c i
1. Izraunaj kolinik.
a) 36 : 9; b) 49 : (7);
5 4 7 28 17 22 5 10
i) : ; j) : 21 ; k) : 34 ; l) 90 : 20 . .
12 10 14 33
c) 7 : 7; d) 25 : 5;
e) 9 : (9); f) 60 : (6); 4. Izraunaj kolinik.
g) 48 : (6); h) 99 : 11; 1 7 2 10
a) -2.5 :
4
; b)
5
: 3.4; c) -5.5 : ; d) -1.12 : 20 ;
i) 16 : (2); j) 25 (5). 8
1 7 2 10 5 (7) (22) 5
a) -2.5 :
4
; b)
5
: 3.4; c) -5.5 : ; d) -1.12 : 20 ; e) : (5.4); f) : 9.7; g) 4.6: ; h) : 1.8
2. Popuni tablice 8 3 14 3 9
a) 5 (7) (22) 5
e) : (5.4); f) : 9.7; g) 4.6: ; h) : 1.8.
3 14 3 9
Djeljenik Djelitelj Kolinik
17.94 3.45 5. Kolika je stranica jednakostraninog trokuta
48.442 4.57 kojemu je opseg 53.1 m?
91.04 5.69
6. Kolika je stranica kvadrata kojemu je opseg 2.56
145.8021 6.81 m?
212.6033 7.93
7. 499.5 kg jabuka treba rasporediti u 9 sanduka.
291.591 9.05
Koliko kilograma jabuka e biti u svakom
382.6971 10.17
sanduku?
8. Za prehranu ivotinja dnevno se potroi 35.4 kg
b) sijena. Za koliko dana e biti dovoljne zalihe od
1486.8 kg?
9. Lukin tata je kupio 15.25 kg mandarina za 45.75
17.94 3.45 kn. Kolika je cijena 1 kg mandarina?
1.4007 6.67
94.3598 16.79 10. Anini roditelji kupuju stan povrine 75.75 m2 za
296.8173 26.91 250 000 kn. Kolika je cijena jednog kvadratnog
607.2920 37.03 metra tog stana?
1027.87 47.15 11. Vinogradar eli 9.8 l vina preliti u boce. U
1557.744 57.27 7
jednu bocu moe uliti l. Koliko mu je boca
10
potrebno?
+:+=+ 3 Izraunaj kolinik:
12. Lucijina baka je napravila 10.5 l soka od malina.
:=+ Koliko e boca od 0.7 l napuniti tim sokom?
+:=
13. Za jedno odijelo je potrebno 3.2 m2 platna.
:+= a)
5 1 7 6
: ; b) : ; c)
17 2
:
5 10
odijela
:
; d)
Koliko se; moe saiti od 35.2 m2 tog
3 4 5 15 11 3 platna? 9 3
5 1 7 6 17 2 5 10 14. Koliko se vreica moe napuniti od 166.5 kg

a) : ; b) : ; c) : ; d) : ;
3 4 5 15 11 3 9 3 slatkia, ako u svaku vreicu stane
3
kg?
10
5 1 (7) 1 ( 17) (22) 5 10
e) : ; f) : ; g) : ; h) : ;
3 (10) 14 15 11 3 (9)15.(2
S)obje strane ceste duljine 1092 m nalazi se
drvored. Razmak izmeu stabala je 22.75 m.
5 1 (7) 1 ( 17) (22) 5 10 5 4 7 Koliko
28 je stabala
17u tom 5 10
22drvoredu?
e) : ; f) : ; g) : ; h) : ; i) : ; j) : ; k) : ; l) : .
3 (10) 14 15 11 3 (9) (2) 12 10 14 21 33 34 90 20
38
Racionalni brojevi
Primjer 2. Povoljna kupnja Rjeenje:

Da bismo mogli usporediti cijene, moramo
Procijeni u kojem pakiranju je cijena jednog najprije izraunati cijenu za 1 komad. Cijenu
omota za knjige manja. pakiranja treba podijeliti s brojem komada
omota za knjige.
Cijena jednog omota u prvom pakiranju je
16.84 : 8 = 2.11 kn, cijena je zaokruena na
dvije decimale. Cijena jednog omota u drugom
pakiranju je 18.40 : 12 = 1.53 kn, cijena je
zaokruena na dvije decimale.
Usporedbom pojedinanih cijena zakljuujemo
da je nia cijena pojedinanog omota u drugom
paketu. Dakle, povoljnija je kupnja drugog
paketa.
Primjer 3. Prosjek ocjena
Prosjena Matijine ocjene iz matematike su: Da bismo izraunali Matijinu prosjenu ocjenu
ili srednja 3, 4, 1, 2 i 3. Koliko je njegova iz matematike, zbrojit emo sve njegove ocjene
vrijednost prosjena ocjena iz matematike? iz matematike: 3 + 4 + 1 + 2 + 3 = 13.

Koju ocjenu bi mogao imati Matija ima 5 ocjena iz matematike. Da bismo
zakljuenu iz matematike? dobili prosjenu ocjenu, moramo zbroj ocjena,
tj. 13, podijeliti s njihovim brojem, tj. 5.
Rjeenje: 13 : 5 = 2.6.
Prosjenu ili srednju vrijednost Matijina prosjena ocjena iz matematike je 2.6.
izraunavamo tako da zbrojimo sve Zaokruimo li tu prosjenu ocjenu na cijelo,
vrijednosti i podijelimo s brojem koliko ih dobit emo ocjenu koju bi Matija mogao imati
ima. iz matematike: 2.6 3.
Z a d a c i
16. Je li povoljnije kupiti pakiranje praka za rublje zaradio 2208.92 kn. Procijeni koji djeak je bio
od 5 kg za 84.56 kn ili od 9.5 kg za 142.50 kn? bolje plaen po satu rada. Koliki je Lukin, a koliki
Procijeni pa tono izraunaj. Markov sat rada?
17. Michael Schumacher u Imoli je krug dug 11434.5
metara preao u 60 sekundi, a u Monzi je krug
duljine 9526.275 metara preao u 50 sekundi.
Gdje je poznati voza postigao veu brzinu, u
Imoli ili u Monzi? Procijeni pa tono izraunaj.
18. Luka je tijekom ljeta radio da zaradi deparac.
Za 128 sati rada dobio je 3129.60 kn. Marko je
takoer tijekom ljeta radio. On je za 98 sati rada
39
Racionalni brojevi
Z a d a c i
19. Izraunaj svoj prosjek ocjena iz matematike.
Jesenice 28.4
20. Izraunaj svoj prosjek ocjena iz svih predmeta Zagreb 94.5
zajedno. Crnac 392
21. U tablici su napisane Lukine, Majine i Matijine Jasenovac 598.5
ocjene na polugoditu. Kakav opi uspjeh su imali Makovac 677
na polugoditu? Davor 659.9
Izraunaj prosjenu ocjenu, pa je zaokrui na Slavonski Brod 517
cijelo da bi dobio opi uspjeh. upanja 624
27. Za mjesec studeni su zabiljeene ove srednje
Luka Maja Matija temperature za Hrvatsku. Kolika je bila prosjena
Hrvatski 4 5 2 temperatura u Hrvatskoj? Svi podaci su u C.
Likovni 5 5 3 Upotrijebi depno raunalo za rjeavanje zadatka
Glazbeni 4 5 4
Engleski 5 5 3 TEMPERATURA ZRAKA
Matematika 5 5 3 Dubrovnik 13.7
Priroda 3 5 2 Osijek 5.6
Zemljopis 3 5 5 Rijeka 9.9
Povijest 4 5 4 ibenik 11.6
Tehniki 5 5 3 Split
12.4
Tjelesni 5 5 5 Marjan
Informatika 5 5 5 Varadin 5.1
Zagreb
5.5
Maksimir
22. Na tjelesnom je uiteljica izmjerila visinu prvih Zavian 0.4
devet uenika: 1.45, 1.65, 1.70, 1.66 , 1.80, 1.35,
1.55, 1.44, 1.29 m. Kolika je prosjena visina te 28. Izraunaj pomou depnog raunala. Pripazi na
grupe uenika? Upotrijebi depno raunalo za beskonane decimalne brojeve, u tom sluaju
rjeavanje zadatka. rezultat je potrebno zapisati u obliku razlomka!
23. U mjesecu travnju zabiljeene su ove koliine 5 1 7 6 7 23 542 102
2
a) : ; b) : ; c) : ; d) : ;
padalina: 1.23, 0.5, 0.12, 5.2, 4.22, 1.09, 0.56,
2 4 5 25 11 3 9 3
0.67, 0.9 l. Kolika je prosjena koliina padalina
za travanj? Upotrijebi depno raunalo 5 1 7 6 7 23 542 102 2
a) za
: ; b) : ; c) : ; d) : ;
rjeavanje zadatka. 2 4 5 25 11 3 9 3
24. U mjesecu srpnju zabiljeene su ove temperature: 51 17 (49) 13 ( 137) (225) 51 104
e) : ; f) : ; g) : ; h) : .
18 C, 20 C, 25 C, 28.9 C, 28.5 C, 25.7 C, 3 (10) 14 15 114 37 (91) (2)
21.9 C, 23 C. Kolika je prosjena temperatura
51 17 (49) 13 ( 137) (225) 51 104
za srpanj? e) : ; f) : ; g) : ; h) : .
3 (10) 14 15 114 37 (91) (2)
25. 18. studenog su zabiljeeni ovi vodostaji Dunava.
Koliki je bio prosjeni vodostaj Dunava tog dana?
Svi podaci su u metrima.
Aljma 160
1 27 12 19
Dalj 342 a) 12.5 : ; b) : 3.5; c) 5.51 : ; d) 1.102 : 20 ;
4 5 8
Vukovar 150
Ilok 1 197 27 12 19 e) 52 : (2.3); (72) (25)
a) 12.5 : ; b) c) 5.51 :
: 3.5; ; d) 1.102 : ; f) : 3.7; g) 42.6: ; h
4 5 8 20 3 14 3
26. 18. studenog su zabiljeeni ovi vodostaji Save.
Koliki je bio prosjeni vodostaj Save tog dana? Svi52 (72) (25) 15
podaci su u metrima. Upotrijebi depno raunaloe) : (2.3); f) : 3.7; g) 42.6: ; h) : 3.8.
3 14 3 9
za rjeavanje zadatka.
40
Racionalni brojevi
Vjeb lica a
1. Izraunaj:
4 5 3 6 (5)
e) 1 1 ; f) ;
5 3 75 6 18 2 5 12 5 9 6 (5) 7
a) ; b) ; c) ; d) ;
6 4 51 15 22 3 9 25
( 31) 47 76 57 119 13 123
g) 0 ; h) 0;
5 3 75 6 18 2 5 12 38 7 ( 91) 19 19 5 111
a) ; b) ; c) ; d) ;
6 4 51 15 22 3 9 25
( 31) 47 76 57 119 13 123
g) 0 ; h) 0;
5 9 (7) 25 ( 27) (38 22) 7 5 ( 15 91) 19 19 5 111
e) ; f) ; g) ; h) ;
3 (10) 14 15 33 9 (9) (2)
12 (9) (6) 5 9 40 3 49
i) ; j) ;
5 9 (7) 25 ( 27) (22) 5 15 54 15 (81) 4 21 3 18 5
e) ; f) ; g) ; h) ;
3 (10) 14 15 33 9 (9) (2)
12 (9) (6) 5 9 40 3 49
i) ; j) ;
50 14 15 28 17 5422 15 5 (81 ) 134 21 3 18 5
i) ; j)
; k)
33 51 ; l) .
12 10 18 21

91 35
48 7 8 ( 105) (169) 18 66 (27)
k) ; l) .
50 14 15 28 17 22 5 13 56 12 15 49 54 (13) 24 99
; j)
; k)
33 51 ; l) .
12 10 18 21

91 35
48 7 8 ( 105) (169) 18 66 (27)
k) ; l) .
56 12 15 49 54 (13) 24 99
2. Izraunaj:
1 7 2 10 4. Izraunaj:
a) -2.5 ; b) 3.4; c) -5.5 ; d) -1.12 28 ;
10 17 11
5 1 7 5 7 2 5 10
a) : ; b) : ; c) : ; d) : ;
1 7 2 10 3 6 5 15 14 21 6 3
a) -2.5 ; b) 3.4 ; c) -5.5 ; d) -1.12
28 ;
10 17 11
5 1 7 5 7 2 5 10
a) : ; b) : ; c) : ; d) : ;
3 6 5 15 14 21 6 3
e) 5 (5.4); f) (10) 9.8; g) 4.6 (22) ; h) 15 1.8.
9 14 23 9
5 1 (6) 1 ( 13) (26) 5 1
e) : ; f) : ; g) : ; h) : ;
5 (10) ; g) 4.6 (22) ; h) 15 1.8. 30 (10) 12 15 11 3 (9) (2)
e) (5.4); f) 9.8
9 14 23 9
5 1 (6) 1 ( 13) (26) 5 1
e) : ; f) : ; g) : ; h) : ;
3. Izraunaj: 30 ( 10 ) 12 15 11 3 ( 9) ( 2)
5 4 7 10 10 6 5 1
15 (75) 16 ( 4) 18 (44) 25 3i) : 4 ; j)5 1 : ; k) 3 : 20 ; l) 22 : 11 .
a) ; b) ; c)
15
16
; 3 21
48 8 ( 25) 11 (5) 16 ( 36) 28 5 6
5 4 7 10 10 6 5 1
15 (75) 16 ( 4) 18 (44) 25 i) :3 ; j)41 5: ; k) 3 : 20 ; l) 22 : 11 .
a) ; b) ; c)15 16 3
; 21
48 8 ( 25) 11 (5) 16 ( 36) 28 5 6
( 4) 18 (44) 25 3 4 5 5. Izraunaj:
) ; c) ;
11 (5) 16 ( 36) 28 5 6
1 17 22 3
9 (24) 5 (7)
a) -2.5 :
8
; b)
5
: 3.4; c) -5.5 :
8 ; d) -1.15 : 2 20 ;
d)
8 35 (3) 12
1 17 22 3
a) -2.5 :
8
; b)
5
: 3.4 ; c) -5.5 : ; d) -1.15 : 2 20 ;
8
41
Racionalni brojevi
13. Ako trka u jednom satu pretri 10.5 km, koliko

6 (7) (22) 5 e pretrati za:
e) : (5.4); f) : 9.1; g) 1.21: ; h) : 1.5.
3 3 3 9
a) 2 sata; b) 0.6 sata;
6 (7) (22) 5 3
e) : (5.4); f) : 9. 1; g) 1.21: ; h) : 1.5.
3 3 3 9
c) 2 sata; d) 12 min?
6. Izraunaj: 15
5 27 17 14
a) 2.5 : ; b) : 4.5; c) 0.51 : ; d) 1.12 : 20 ;
3 5 8
14. Izviai su krenuli na put dug 54 kilometara. Prvi
5 27 17 14
) 2.5 : ; b) : 4.5
; c) 0.51 : ; d) 1.12 : 20 ; dan su preli 4 cijelog puta, a drugi 1 puta koji
3 5 8 9 6
su preli prvog dana. Trei dan su stigli na cilj.
52 (72) (87) 1 Koliko kilometara su preli prvi, drugi i trei dan?
e) : (2.6); f) : 3.6; g) 2.9: ; h) 21 : 3.8.
3 14 3 9 15. Kolika je stranica jednakostraninog trokuta
kojemu je opseg 12.6 m?
52 (72) (87) 1
: (2.6); f) : 3.6 ; g) 2.9: ; h) 21 : 3.8.
3 14 3 9 16. Kolika je stranica kvadrata kojemu je opseg 3 2
m? 6
17. 15 3 kg jabuka treba rasporediti u 9 sanduka.

7. Obitelj Horvat zarauje 4240 kn. Za trokove 4
11 Koliko kilograma jabuka e biti u svakom sanduku?
stanovanja potrebno je zarade, a za hranu
3
5 18. Vinogradar eli 10 1 l vina preliti u boce. U jednu
zarade. Koliko kuna je potrebno za pojedine
6 2
trokove? Koliki dio im preostaje za ostale bocu moe uliti 7 l. Koliko mu je boca potrebno?
10
trokove?
8. Kolika je povrina pravokutnika sa stranicama 19. Koliko se vreica moe napuniti od 22.5 kg
3 1 dm i 2 6 dm ? slatkia, ako u svaku vreicu stane 9 kg?
4 13 10
9. Koliki je opseg jednakostraninog trokuta sa 20. Na treningu je trener izmjerio visinu uenika: 1.72,
stranicom 1.25 m? 1.59, 1.64, 1.54, 1.80, m. Kolika je prosjena
10. Koliki su opseg i povrina kvadrata sa stranicom visina te grupe uenika? Upotrijebi depno
raunalo za rjeavanje zadatka.
3 m?
3
4 21. U mjesecu srpnju zabiljeene su ove koliine
padalina: 1.3, 0.1, 0.77, 5.1, 4.54, 1.08 l. Kolika je
11. Koliki su opseg i povrina pravokutnika sa prosjena koliina padalina za srpanj? Upotrijebi
stranicama 1.2 cm i 2.6 cm? depno raunalo za rjeavanje zadatka.
12. Koliki je opseg jednakostraninog trokuta sa 22. U mjesecu listopadu u jednom tjednu zabiljeene
su ove temperature: 25.2 C, 20.5 C, 18.4 C,
stranicom 11 cm? 17.3 C, 8.5 C, 0C, 1C. Kolika je prosjena
3
temperatura za taj tjedan?
42
Racionalni brojevi
4.7 Svojstva raunskih operacija u

skupu racionalnih brojeva
Raunanje u Q
Izraunaj:
7
a) 3 1.25 = b) 1.4 =
2
4 7
c) 125 : (2.5) = d) + =
3 6
Primjer 1. Skup racionalnih brojeva Vano

Ako zbrajamo, oduzimamo, mnoimo
Pogledajte rjeenja prethodnog zadatka. ili dijelimo racionalne brojeve, rezultat
Primijetimo da smo u svim primjerima kao e takoer biti racionalan broj.
rezultat dobili neki broj iz skupa racionalnih
brojeva.
Primjer 2. Komutativnost
U primjerima a) i b) rezultati su bili jednaki, a u
Komutativnost primjerima c) i d) ne.
Izraunaj:
a) 3 + 5 = b) 1.5 (2) = Vano
5 + (3) = (2) 1.5 = Svojstvo komutativnosti vrijedi za mno-
enje i zbrajanje racionalnih brojeva,
1
c) 5.4 = d) 25 : (5) = ali ne vrijedi za oduzimanje i dijeljenje
2
racionalnih brojeva.
1
5.4 = (5) : 25 =
2
Rjeenje:
Pogledamo li jo jednom rezultate u e) i f)
a) 3 + 5 = 2 b) 1.5 (2) = 3 primjerima, vidjet emo da su rezultati suprotni
5 + (3) = 2; (2) 1.5 = 3; brojevi. Dakle, zamijenimo li pri oduzimanju

brojevima mjesta, emo dobiti suprotan broj.
1 Pogledamo li rezultate g) i h) primjera vidjet
c) 5.4 = 4.9 d) 25 : (5)= 5
2
emo da su rezultati reciproni brojevi. Dakle,
1 1
5.4 = 4.9; (5) : 25 = . zamijenimo li pri dijeljenju brojevima mjesta,
2 5
dobit emo reciproan broj.
43
Racionalni brojevi
Primjer 3. Asocijativnost b) 1.2 (5 (3))= 1.2 (15) = 18;

(1.2 5) (3) = 6 (3) = 18;
Asocijativnost
c)
1 1 1
Izraunaj: 1.2 1 = 1.2 = 1.2 + = 1.2 + 0.5 = 1.7
2 2 2
1
a) 1.2 + + (1) ;=
1
1.2 + 2 + (1) ;= 1
2 1.2 1 = 0.7 1 = 0.3
2
b) 1.2 (5 (3)); (1.2 5) (3);
d) 25 : ((5) : 2)= 25: (2.5) = 10
c) 1.2 1;= 1
1
1.2 1 ;= (25 : (5)) : 2= 5 : 2 = 2.5
2 2
d) 25 : ((5) : 2); (25 : (5)) : 2.
Vano
Rjeenje: Svojstvo asocijativnosti vrijedi za
mnoenje i zbrajanje racionalnih brojeva,
1 1 ali ne vrijedi za oduzimanje i dijeljenje
a) 1.2 + + (1) = 1.2 = 1.2 0.5 = 0.7
2 2
racionalnih brojeva.
1
1.2 + 2 + (1) = 1.7 + (1) = 0.7 ;

Primjer 4. Posebni brojevi Vano

Koji racionalni broj moemo dodati bilo kojem Broj 1 ne mijenja rezultat pri mnoenju i
broju, a da zbroj bude jednak poetnom broju? dijeljenju.
Kojim racionalnim broj moemo pomnoiti bilo a 1 = 1 a = a; a : 1 = a.
koji broj, a da umnoak bude jednak poetnom Broj 0 ne mijenja rezultat pri zbrajanju i
broju? oduzimanju.
Postoje li takvi brojevi za dijeljenje i b + 0 = 0 + b = b; b 0 = b.
oduzimanje?
Rjeenje:
Primjerice
5 5 5 5
1 = , 2.5 : 1 = 2.5; 4 + 0 = 4 ; 2.5 0 =2.5.
4 4
Primjer 5. Raunanje s
Nula
nulom
Izraunaj:
3
a) 2 + 0= ; b) 3 0= ; c) 0 =
5
d) 0 : 1.5 = ; e) 14.5 : 0 = .
Rjeenje:
3
a) 2 + 0 = 2; b) 3 0 = 3; c) 0 = 0;
5
d) 0 : 1.5 = 0; e) 14.5 : 0 = nije odreeno.
44
Racionalni brojevi
Primjer 6. Raunanje s 1
Broj 1 nam je zanimljiv pri mnoenju i
1
dijeljenju.
Koliko je:
2.5 (1) =
(2.5) : (1) =
Vano
Mnoimo li ili dijelimo neki broj s 1, dobit
emo njemu suprotan broj.
Rjeenje:
2.5 (1) = 2.5
(2.5) : (1) = 2.5
Primjer 7. Distributivnost i Svojstvo distributivnosti ste upoznali raunajui
mnoenje s prirodnim i cijelim brojevima te razlomcima i

decimalnim brojevima. To svojstvo omoguava
da zadatke s mnoenjem i zagradom rjeavamo
Distributivnost
na dva naina.
a (b + c) = a b + a c 1 3
Izraunajmo: 5 + 5 .=
a (b c) = a b a c 2 2
(b + c) a = b a + c a
(b c) a = b a c a
45
Racionalni brojevi
Rjeenje:
I. nain Pritom je svejedno piemo li zajedniki faktor
Izluivanje zajednikog faktora ispred ili iza zagrade.
Zajedniki faktor u zadatku je 5, jer se pojavljuje
kao faktor u oba pribrojnika. Izluimo ga. II. nain
Prema redoslijedu raunskih operacija
1 3 1 3 4
5 + 5 = 5 + = 5 = 5 2 = 10.
2 2 2 2 2 1 3 5 15 20
5 + 5 = + = = 10.
2 2 2 2 2
Primjer 8. Distributivnost i
dijeljenje
5 5 1
2.5 + 2 : 5 = 2.5 : 5 + 2 : 5 = 0.5 + 2 = 1.
5
Izraunajmo: 2.5 + : 5 =
2
Taj nain
ne smijemo Distributivnost i dijeljenje
Rjeenje: upotrijebiti ako (b + c) : a = b : a + c : a
Svojstvo distributivnosti vrijedi i za jedan je zagrada na (b c) : a = b : a c : a
poseban sluaj dijeljenja ako zagradu dijelimo mjestu djelitelja!
nekim brojem.
Z a d a c i
1. Izraunaj: 3. Primijeni distributivnost.
2 17 5 1 2 2 2 3 3 4 8 4 5
a) 2 1;
a) 1; b) 0 4
b) 0 4..7
7;; c)
c) 11 17 ;; d)
d) 5 0
0;; a) + ; b) 5 ; c) + ; d) 7 ;
33 8 8 66 2 3 3 5 5 4 15 15 14 14
1 1 1
17 5e) 1 1 1;; f) 0 1 ;; g)
f) 0 g) 1 1 2 2 2 3
: (1). ; c) 3 4 + 8 ; d) 7 4 5 ;
0 4.7; c) 1 ; d) e) 0; 3 3 1515 a).9 (1); +h) ; b) 5
6
8 6 2 3 3 5 5 4 15 15 14 14
1 1 1 2 2 2 3 4 8 4 5
0 ; g) 1.9 (1); h) : (1). e) + ; f) 5 ; g) 0.75 ; h) 7 + .
15 6 2 3 5 5 10 15 5 7 14
1 2 2
2. Izlui zajedniki faktor pa izraunaj: 2 3 4 8 4 5
e) + ; f) 5 ; g) 0.75 ; h) 7 + .
2 3 5 5 10 15 5 7 14
a) 7 (23.4) + 7 (6.6);
4. Odaberi jednostavniji nain rjeavanja.
b) 12 1.5 12 3.5; c) 3 9 + 3 109;
1 5 1 1 5 1
d) + ; e) 5 5; 3 1 5 1 5 7 3 5 11 4
2 4 2 4 6 6 a) 1.4 1.4 ; b) 5 5 ; c) ; d) 25 25 ;
8 8 6 6 9 8 4 9 15 15
f) 0.2 13 2 1
; g) a) 1.4 3 1 1 1 5 1 5 7 2 3 25
11 7 3 4 16 2 9 5
+ 0.2 ; ; b) 5 5 ; e)
4 + 6 1.411 c) 0.5 3 + ;; 1d) 15 5 25 1; ;g) 50.7
f) 25 75 3 5 + 5 ; h) 11 7 4 ;
15 15 7 8 7 87 6 6 a) 1.4 9 8 3415 4 ; b) 515
.9 5 10 5 15; c) 15 ; d) 25 725 14 ;
8 8 6 6 9 8 4 9 15 15
7 22 +72 ; 7 f) 2 7 3 1 7 216 2 11 9 75 3 6 2 9 5
h) 15 1 1 1 1 4 ; i) e)
1 0.5
+
+ ;
15 ; gi)) - 0 .75
2 2
;+ j) ; 15
h)7
7 +3 ; ; k) 16 2; l) 7 9+ 5 ;

6 6 6 5 15 53 15 5 15 5 5 10 2 5 +515
e) 0.5 ; 5f) 15 10 7 10 ; g) 4
14 0.75 15
15 + ; h) 714 14 ;
3 5 5 10 15 5 7 14
3 2 5 2 2 2 2 11 7 2 11 7 3 6 2 9 5
j) + i) - . ; j) 15 + ; k) 1 7 2 ; j) ; l) 7 11 + 7 ; 3 6 2 9 5
11 3 11 3 3 11 3 211 5 5 10 10 i) - 4 15 15 15 14 + 14 ; k) ; l) 7 14 + 14 ;
2 5 5 10 10 4 15 15
46
Racionalni brojevi
3 1 5 1 5 7 3 5 11 14
4 1.4 ; b) 5 5 ; a) c) 1.4 3 1.4 ;1 ;d) b) 255 5 25 5 7 3 5
5 ; ;c) ; d) 25
11
25 ;
4
8 8 6 6 9 88 4 9 8 15 6 6 15 9 8 4 9 15
5. Spretno 15
podijeli:
2 2 7 3 2 16
2 2 7 93 5 16 2 9 5
53 + 1; f) 15 5 1 ; g e)) 5 07.753+ 5 ;+ f)15 ; h)117 4; g;) 0.75 + ; h)a)777 : 11
110
31.45 ; b) 5 5 510 ; c) 0.5
3 15 5
; d)5 25 5257
10 14 ;
15 5 7 14
; : 11;
8 8 6 6 9 8 4 9 15
15
7 2 11 7 3 6 2 9 5 b) 350 : 70 140 : 70 210 : 70;
2 2 15 7 3 1 7 2
+ j);;l)15
16 2 11
+
9 75 ; 3 6 2 9 5
+ ;; j)f) 15 10
+ ; g; i)
) k)
- 0.75
;15 h)77 14
7 +10 ;; k) ; l) 7c) 250+: 25 ; 100 : 25 50 : (25);
53 5 5 5 10 10 2 4 5 15 5 5
15 10 14
14 4 15 15 14 14
7 2 11 7 3 6 2 9 5 5
; j) 15 + ; k) ; l) 7 14 + 14 ; d) 12.5 : 5 ;
5 5 10 10 4 15 15 2
7 10 4 7
7 9 3 4 4 e) 11 1.49+ 210 : 7 ;
m) + ; n) 5 ; o) + ; p) 7 2 .
2 3 5 10 10 4 9 3 21 14
3
10 4 7 9 3 4 4 11 9 f) 0.3 + 300 : (3) .
+ ; n) 5 ; o) + ; p) 7 . 5
3 5 10 10 4 9 3 21 14
4.8. Povezivanje raunskih operacija

Kombinacije raunskih operacija
Izraunaj:
1 3
a) 3 7 4 9:3 = b) 2.5 4 =
2 4
Za zadatke u kojima raunamo s racionalnim brojevima vrijedi uobiajeni

redoslijed izvravanja raunskih operacija. Najprije mnoimo i dijelimo, zatim
zbrajamo i oduzimamo. Ako u zadatku postoje zagrade, treba prvo rjeavati
izraz u zagradi.
Primjer 1. Redoslijed raunskih Najprije smo
operacija napravili Redoslijed raunskih operacija

mnoenje i 1. Mnoenje i dijeljenje
Koliko je:
3 1 dijeljenje, a 2. Zbrajanje i oduzimanje
2 3 1 5
a) : ; b) 5.6 8.
nakon toga
5 4 4 2 4 2
oduzimanje.
Rjeenje: Rezultat smo na kraju jo skratili.
Rijeimo ove zadatke potujui redoslijed

b) 5.6
3 1 3 2 1
8 = 5.6 8 = 5.6 8 = 5.6 2 = 3.6.
izvravanja raunskih operacija. 4 2 4 4 4
1 1 3 1 3 2 1
1 2
2 3 1 5 2 3 1 2 3 5.6 1 8 = 5.6 8 = 5.6 8 = 5.6 2 = 3.6.
: = = = 4 = 2 4 4 4
5 4 4 2 5 4 4 5 10 10 10 5
2 2
Najprije raunamo razliku u zagradi, zatim
mnoimo i na kraju jo oduzimamo.
47
Racionalni brojevi
Primjer 2. Vie zagrada Slijedi mnoenje u uglatoj zagradi.

3 3
1.2 2 14 (3 2 7 (2)) + : (5) = = 1.2 2 14 20 + : (5) =
4 4
?
Rjeenje:
= 1.2
3
2 280 + : (5) =
4
Najprije unutarnje zagrade, a onda Zbrajamo u uglatoj zagradi.

vanjske. I potuj redoslijed! 3

= 1.2 2 280 + : (5) =
4
Najprije raunamo umnoke unutar okrugle
{ }
= 1.2 2 280 + 0.75 : (5) =
zagrade.
= {1.2 277.25} : (5) =
3
1.2 2 14 (3 2 7 (2)) + : (5) =
Raunamo umnoak u vitiastoj zagradi.
4
3
{ }
= 1.2 277.25 : (5) =
= 1.2 2 14 (6 + 14) + : (5) = = 332.7 : (5) =
4
Zatim zbroj u okrugloj zagradi. I jo posljednje dijeljenje.

3
= 1.2 2 14 (6 + 14) + : (5) = = 332.7 : (5) = 66.54.
4
3
= 1.2 2 14 20 + : (5) =
4
Z a d a c i
1. Izraunaj: 4. Trgovina je naruila 3000 kutija bombona. Jedna
etvrtina te poiljke su bomboni od okolade, a
a) 13 (7) 3; b) 63 + 24 : (6);
tri petine poiljke su mlijene karamele. Ostalo
c) 9 : 3 + (21) : (7); d) 26 65 : 5 + 11; su razni voni bomboni. Koliko je kutija pojedine
vrste aja naruila trgovina? Upotrijebi depno
e) 51 (8) (3) .
raunalo ako eli.
2. Izraunaj:
5. Plaa neke osobe iznosi 3480.75 kuna. Treinu
a) 27 + 3 (5) (4); plae daje za otplatu kredita, a polovinu za
b) 23 64 : (8) + (12) 2; stanarinu i reije. Koliko kuna daje za kredit, a
koliko za stanarinu i reije? Koliko mu ostaje?
c) 26 + (7) (4) 38;
6. Najam jednog kata zgrade stoji 43 585.50 kn. Taj
d) 4 33 : (3) 3 (6);
kat je podijeljen na etiri stana. Prvi stan ima po
e) 56 : (8) 25 (1); 1 1
vrinu kata zgrade, drugi kata zgrade, a trei
f) 51 + (36) : 6 7 . 1 4 3
kata zgrade. Koliki dio kata zauzima etvrti
5
3. Izraunaj: stan? Koliku najamninu mora platiti stanar svakog
a) 9.4 5
3 1; stana, ako iznos najamnine odgovara veliini
+ (3) + 2 (7 4 + )
2 4 stana? Upotrijebi
b) 3.6 + [4.5 (12 +7) (3)] (2); depno raunalo
c) [64 : (16 + 8) 2.9]; ako eli.
d) 15.35 + 4 {51 14 : [16 3 (9 + 12)]}.
48
Racionalni brojevi
7. Od 1200.75 kg jabuka, prvi dan prodano je 345.5 12. Izraunaj:

2 2 5 2 3 14
kg, a drugi dan ostatka. Koliko su zaradili u ta a) 5 :2.5; b) 2.8 : 7 + : 1 + 2 : ;
5 3 7 7 5 15
dva dana, ako je cijena jednog kilograma jabuka 4 4 25 5
c) : 0.2 + 6 : ; d) 0.75 : ;
9 5 12 6
5.50 kn? Upotrijebi depno raunalo ako eli.
3 1 2 3 2 4
8. U jednu kutiju stane 48 boca soka. Kolika je e) 50 : + 0.32 2 : 0.2; f) + 0.25 : 2 : ;
4 2 5 5 3 5
ukupna masa kutije, ako je masa prazne boce 0.25
4 2 25 3 5
7 3 1 2 g) 3: 6 : 0
2.8; 4 h) + 2.6 : .
kg, masa soka u boci kg i 50
e) masa 0.32 2 : 0.2; f) 9 + 5
+kutije
: prazne 0.25
3 :1 2 : ; 123 4 2 6 4
10 4 2 5 e) 550 : 3 + 0 5.32 2 : 0.2; f) + 0.25 : 2 : ;
3.75 kg? 4 2 5 5 3 5
4 2 25 3 5
g) : 6 : 0.8; h) 4+ 2.2 6 : . 25 3 5
9. Zid sportske dvorane ima oblik 5 3 1 2
9 pravokutnika 12 : 3 6
g) 4 :0.8 6; 2 4 h) + 2.6 : .
e) 50 : s + 0.32 2 : 0.2; 9 f) 5 + 0.25 : 2 : ; 12 4 6
34 2 5
duljinom 25.6 m i visinom 2.5 m. Do visine 5 3 5
4 24 25 3 5
g) : 6 : 0.8; h) + 2.6 : .
9 5 12 4 6
zid je potrebno obojati zelenom bojom, a ostatak
plavom.Koliko je potrebno litara zelene boje, a
13. Izraunaj, upotrijebi depno raunalo ako eli:
koliko plave, ako je za 1 m2 potrebno 0.2 l boje?
14. Izraunaj:
Koliko e kotati bojanje tog zida, ako se plava boja
prodaje po 21.54 kn za 1 l, a zelena boja 18.99 5 1
kn za 1 l? Osim trokova boje potrebno je platiti i a) 12 3 0.8 ;
4 2
majstoru. Majstor naplauje 35.50 kn po
1 m2. Upotrijebi depno raunalo ako eli. 6
b) 0.5 2.5 2 1 : 3.5
10. Vrt ima oblik pravokutnika duljine 50.5 m i irine 8
20.75m. Kolika je povrina tog vrta? Ako vrtlar za
2 2 1
jedan sat prekopa 25 m2 vrta, koliko e mu sati c) : (0.75) 2 : (6) ;
trebati da prekopa cijeli vrt? 3 4 6
4 6
d) 3 + 5 2.4 ;
5 8
2 3
e) 24 + 0.25 : : 1: 9 ;
16 6
1 5
11 1.75
f) 2 2 .
11. Jedan radnik za 4 sata obradi 52.25 m3 drva, a

drugi za 5 sati obradi 70.5 m3. Koliku koliinu drva
svaki od njih obradi za 1 sat? Koliku koliinu drva
bi obradili za 1 sat zajedno?
1 3 5 1 9 7 4 3 25 13 8 25 13 7
a) + ; b) + ; c) ; d) + : ;
6 4 12 12 5 8 7 7 3 10 5 12 18 9
5 1 9 7 4 3 25 13 8 25 13 7
; b) + ; c) ; d) + : ;
12 12 5 8 7 7 3 10 5 12 18 9
2 3 7 7 5 4 7 13 9 21 5 17
e) + ; f) ; g) : ; h) : .
5 4 10 9 6 7 15 10 5 12 8 3
2 3 7 7 5 4 7 13 9 21 5 17
e) + ; f) ; g) : ; h) : .
5 4 10 9 6 7 15 10 5 12 8 3
49
15. Izraunaj, upotrijebi depno raunalo ako eli: 1 1 7

1
1 f) 0.25 : + 2 : 2 : 120 ;
a) 0.5 : (4) 16.25 : (4); 4 2 8 20
8
1 1 1
7 1 7 2 g) 0.375 + : (2) : : (0.2) ;
: : + 0.25 ;
b) 24 8 2 3 4 9 90

1 5 1
1 5 5 h) 1.375 5 2.9 ;
1.2 2.2 ; 8 2 2
c)
3 2 3
3 2 2 5
3 4 0.25 : + 1.5 : + 5 2 .;
0.75 : 4 : 3 + 0.59 ; i) 4
d)
20 25 3 3 18
9 2
+ 0.6 : 7.5 0.12 ;
e) 2 3
Vjeb lica a
1. Izlui zajedniki faktor pa izraunaj: 2. Odaberi jednostavniji nain rjeavanja.
a) 7 (3.18) + 7 (6.82);
6 1 5 5 5 8 1 5 10 1
a) 1.4 1.4 ; b) 8 5 ; c) ; d) 2.7 2.7 ;
b) 12 4.7 12 14.7; 5 5 6 6 9 6 3 9 15 3
c) 3 12.2 + 3 13.2; 2 2 7 3 16 2 9 5
6 1 5 5 e) 15 5 8 3 +1 55 ; f) 20 10 5

10 ; 1 g) 75 15 + 5 ; h) 24 8 3 ;

a) 1.4 1.4 ; b) 8 5 ; c) 6 ; 1d) 2.7 5 25 .7 ;
5 5 6 6 a) 1.4 9 6 31.9 4 ; b) 8 15 5 ; 3c) 5 8 1 5 ; d) 2.7 10 2.7 1;
1 7 14 11 7 3 6 2 15 9 + 35 .
d) 2 5 + 2 1 ; 2 2 7 3 i) 5 165 5 ; j) 0.569 6+5 ; 9k)6 3 9 ; l) 0.7
2
3 4 3 4 e) 15 + ; f) 20 ; g) 7
75 5
+ ; h) 24 25 35; 4 18 9 9 21 5 35
63 5 1 5 10 e) 15 2 +15 2 5
;
f) 20
7 8 33

; g) 75
16 2
+ ; h) 24 ;
5 5 5 8 3 1 55 5 10 1
10 15 5 8 3
5 1 a) 1.41 7 1.14 4 ; b) 8 511 ; 7c) 6 3 6 ; d) 12 2.7 5 2.97 5 ;5 5 8 1 5 10 1
e) 5 5 ; i) 5 5; j) 0.6
5
6+ a);91.4 k)6 3 19.4 ; ;b)l)80.7
1 47 18 14 59 15 5
11 6 735 ;+3 c) . ; d) 2.7
3 6 2 9 35;
2 .7
6 6 5 2 5
7 2 7 25 3 35i) 5
16 2; j) 0.56 9 21
5+ ; 9k)6 3 9 ; l) 0.7 15 + .
e) 15 + ; f) 20 ; g) 7752 5 25+ ; h) 24 7 253 35 ; 4 16 18 29 9 21 5 35
3 5 5 10 e) 15 +15 ; 5 f) 20 8 3 ; g) 75 + ; h) 24 ;
6 1 5 5 5 8 1 35 5 10 5 10 1
f) 0.3 22 + 0.3 8 ; a) 1.4 1 17 .4 14; b) 8 5 11 ; c) 7 3 ; 6d) 2.27 2.7 9 ; 5 15 5 8 3
15 15 i) 5 5 ; j) 60.5 6 + 9 ;6 k) 3 9
1 7 14 ; 15
l) 0.7 3 +
11 7 . 3 6 2 9 5
27 25 5 7 3 25 35 i) 7 16 4
518 2 9
5
; j) 09.5 5 21+ 35 ; k)
25 35 4 18
; l) 0.7
9 21
+
35 .
e) 15 + ; f) 20 ; g) 75 + ; h) 24 ;
1 1 1 ; 5 15 5 8 3
g) 4.3 + 6.5 1.8 3 5 10
18 18 18 7 14
1 11 7 3 6 2 9 5
i) ; j) 0.5 + ; k) ; l) 0.7 + .
7 5 5 25 35 4 18 9 21 35
h) 1.5 1 1 1
1.8 4.7 ;
10 10 10
3. Spretno podijeli:
1
i) 2 2 2 2 5 ; a) 7.7 : 11 1.1 : 11;
+
4 15 6 15 15 12
b) 3.5 : 70 1.4 : 70 2.1 : 70;
3 2 5 2
j) + . 2 2 2 5 c) 2.5 : 2.5 10 : 2.5 50 : (2.5);
4 3 6 3 3 8 3 6
7
d) 17.5 : 7 .
2
50
1 5 2 1
a) 1 + 3 (0.4); a) 2 1.8 2.25 + 2 : 9 1 ;
2 6 8 3
6 9 1 1 2 7
b) : 3; b) 0.2 11 : 11 2 : 2 + 2 1.4 3 ;
8 4 3 3 3 15
7 5 18 4 8
c) : 6 + 1 : 9 : 1 ;
3 8 7 2 3 7 21 3
c) :( ) + (1 );
6 9 16
3 2 5 1 3
d) 2 1 : 1+ 2 + : 5 .
1 2 8 5 6 2 4
d) 1 0.75 130.05 .
3 5
8. Izraunaj:
5. Izraunaj:
7 4 3 1 4
a) + : 0.125 ;
5 2 15 24 12 7 8 9 4 3 9
a) + : ;
6 5 8 8 16 12
13 2 2 1
b) : 0.8 : 8 + + 2 ;
5 2 24 12 7 7 7 7
b) + 1.875 : 0.6875 ;
6 5 8 16
2 3 1 4 3 3
c) 1 : + 1 1: 4 : ;
5 2 15 24 12 7 3 4 6 9 8 5
c) + : ;
6 5 8 8 16 30
3 13 1 3
d) : + 0.5 1 ( 0.44) .
5 2 15 24 12 11 2 8 4 5
d) + : .
6 5 8 8 16 60
9. Izraunaj:
6. Izraunaj:
2 11 1 2 3 1
a) 5 2 + 8 :5 ;
15 2 4 12 4 3 43 3 3 6 6
a) 1 : 0.8 ;
37 3 15 16 5
8 11 6 1 1
b) : 1 : + 2.6 0.75 ;
3 2 5 7 3 6 12 8 2 4
b) 0.4 + : 1 ;
9 3 6 9 7
5 2 1 23
c) 4 : 6 + 1.5 : 21 : 7 ;
3 4 5 3 15 6 7 14
c) : 2 + + ;
5 5 28 35 9
3 17 3
{
d) 1.25 1.125 : (1.5 + 1.5 0.5) 0 } 4
. .375 3.75 : 15
7
d) : 2 0.625 .
4 8 4
{1.25 1.125 : (1.5 + 1.5
0.5) 0.375 3.75 : 15}
4
7
51
Racionalni brojevi
4.9. Ponavljanje
Pitanja za ponavljanje:
1. Koji brojevi se nalaze u skupu prirodnih 14. Koji broj je vei, ako usporeujemo:
brojeva? a) pozitivan i negativan broj,
2. Kako oznaavamo skup prirodnih brojeva? b) pozitivan broj i nulu,
3. Koji brojevi se nalaze u skupu cijelih brojeva? c) negativan broj i nulu?
4. Kako oznaavamo skup cijelih brojeva? 15. Za koje raunske operacije je potrebno naj
5. Koji brojevi se nalaze u skupu racionalnih prije svesti razlomke na zajedniki nazivnik?
brojeva? 16. Za koje raunske operacije s razlomcima ne
6. Kako oznaavamo skup racionalnih brojeva? trebamo zajedniki nazivnik?
7. Koja svojstva ima zbrajanje u skupu 17. Pri kojoj raunskoj operaciji kratimo
racionalnih brojeva? razlomke?
8. Koja svojstva ima oduzimanje u skupu 18. to je reciprona vrijednost nekog
racionalnih brojeva? racionalnog broja?
9. Koja svojstva ima mnoenje u skupu 19. Za koju raunsku operaciju nam je
racionalnih brojeva? potrebna reciprona vrijednost?
10. Koja svojstva ima dijeljenje u skupu 20. Kako emo raunati, ako se u zadatku trai
racionalnih brojeva? zbrojiti jedan razlomak i jedan decimalni
11. Kako raunamo s nulom? broj?
12. Kakav rezultat dobivamo pri mnoenju i 21. Bez raunanja reci hoe li rezultat biti
dijeljenju s 1? pozitivan ili negativan broj:
13. Kakav rezultat dobivamo pri mnoenju i a) 2.5 + 3.67; b) 45.98 23.45;
dijeljenju s 1? c) 12.3 5.99; d) 8.79 8.67.
Zadaci za ponavljanje
1. Usporedi racionalne brojeve: 3. Poredaj gradove prema izmjerenim temperaturama
1 3 8 9 3 5 5 10 ; tako da pone od najtoplijeg grada.
a) i , i , i , i Atena 14.4 C, Berlin 6.4 C, Moskva 20.4 C,
2 3 3 5 10 7 6 12
Oslo 11.4 C, Pariz 3.8 C, Prag 5.4 C, Rim
b) 2.5 i 5.2, 12.34 i 12.33, 6.45 i 6.56, 16.5 C, Be 0 C, Zagreb 2.5 C, Bern 4.6 C,
125.99 i 126.99; London 5.9 C, Madrid 9.4 C, Kopenhagen
12.8 C, Haag 2.6 C, Helsinki 17.2 C. Kolika
4 11 4 2 je temperaturna razlika izmeu najhladnijeg i
c) 1.5 i , i 5.6, i 0, i 0.
3 2 10 6 najtoplijeg grada?
4. Izraunaj:
a) 2.5 + 3.67; b) 45.98 23.45;
14 5 26 17
a) , 0.81, 2.32, i 1.75; b) 5.23, 4.44, 5.0c)5,12.3
5.99;
i . d) 8.79 8.67;
4 2 5 4
2 1 2 5
5 26 17 e) 2.2; f) + 4.25; g) 6.5 ; h) 0.8 + .
.81, 2.32, i 1.75; b) 5.23, 4.44, 5.05, i . 3 6 7 11
2 5 4
52
Racionalni brojevi
5. Prvo pojednostavni zapis, pa izraunaj: 10. Izraunaj umnoak:

a) 6.6 + (2.3) + (+4.4) (1.5) (+3.2); a) 6 3 5; b) 8 (2) 6;
b) (+2.5) + (6.6) (3.2); c) 7 1 6 (2);
c) 100 (25.9) 35 + (25.9) (+35); d) 5 1 2 3; e) 0 (9) (5) (3).
d) (+8.4) + 45 (+45) +0 + (12.5). 11. Izraunaj umnoak:
6. Izraunaj stanje rauna za posljednji datum u tablici. 1. faktor 2. faktor 3.faktor Umnoak
a) 5.20 2.45 1
vrsta datum uplata/ stanje 0.2 5.67 2
isplata
5.6 6.79 3
405.23
1.03 4.91 4
izvod 12.06. 3.50
6.4 7.03 5
plaa 13.06. 3226.24
1.8 22.15 6
ek 24.06 1340.42
7.2 7.27 7
raun 30.06. 526.23
izvod 01.08. 3.50
plaa 23.08. 3457.24 12. Izraunaj kolinik:
ek 24.08. 1522.99 a) 27 : 9; b) 49 : (7); c) 14 : 7;
raun 30.08. 551.03
d) 50 : 5; e) 9 : (9).
b) 13. Popuni tablicu:

vrsta datum uplata/ stanje
isplata
17.94 3.45
5.23
48.442 4.57
izvod 12.06. 1.50
91.04 5.69
plaa 13.06. 3272.24
145.8021 6.81
ek 24.06 340.42
212.6033 7.93
raun 30.06. 1576.23
291.591 9.05
izvod 01.08. 9.50
382.6971 10.17
plaa 23.08. 4457.24
ek 24.08. 522.99 14. Odaberi jednostavniji nain rjeavanja i izraunaj:
raun 30.08. 1544.03
3 1 5 1 5 7 3 5 11 4
a) 1.4
+ 1.4 ; b) 5 5 ; c) + ; d) 50 50
8 8 6 6 9 8 4 9 15 15
3 13
7. Koliko je grama a) kg; b)3 kg ?1 5 1 e) 0.9 2 2
5 7 3 5 ; f) 30 11 7 3 4 16 2 9 5
4 a) 1.4 25 + 1.4 ; b) 5 5 ; c) 3+3 5 ; 1d) 50 5 550 10 ; 1;g) 05.757 15 ; h) 7 +
3 55 11
7 14
4;
8 8 1 6 6 a) 1.49 8 +41.94 ; b) 15 5 515 ; c) + ; d) 50 50
8. Napii u obliku kuna i lipa: 2.88 1 87 2 8 116 7 6 93 8 6 4 9
2 15 9 15 5
2kn,23.5
kn, kn,
7 3 .75 216 2 2 9 5
e) 0.9 ; f) 304 ; g) i) 0 ; ;j) h) 25
7 7 + 3 ; ; k) 16 + 2; l) 149 5+
45 57 535; 5 f) 30 710 1410 4 04 .75 15 15 ; h) 7 14 14
1 kn, 1 kn, 1 a) 1.4 3 35+1.4 1 ; b) 5 510 5 1e) 0.9 15
5 ; c) 33 +5 1 ; d) 505 510
11
50; 1g) ; 5 7 15 3 5 5 11
+ ;
3 25 kn. 1 7 82 a) 1.4 + 1 .4 ; b) 5 5 15 ; c) + ; d) 5 0 7 5014 4
8 11 7 6 6 9
3 86 8 2 8 9 15
69 5
2 2 4 i) + 756 . 93 8 6 4 92 15 9 15
5 2 ; 2 j) 25 7 3 ; k) 1 7 +2 16 ; 2l) 14 11 9 5
4
e) 0.9 5 ; f) 30 10 10 ; i)g) 0.75
4 152 2 ; j)
15 h)7 3+ ; ; k) 16
; 25 14 14 + 2; l) 14 9 5+
9. Izraunaj: 3 3 5 1 55 101 e) 0.9 4 5
5 7 3 15 5 5 ; 5 f) 30 11 10
7 14 104; g) 4
0.75 15 15
; h) 7 + 14 14
;
a) 1.4 +1.4 ; b) 5 5 ; c) +3 5 ; d) 5 0 550 10 ; 15 5 7 14
5 6 7 42 1 7 8 8
17 2 55 6 6
511 750 9 8 3 6 4 9 2 15 9 15 5
a) ; b) i) ; c)2 2
; j) ; d)
25 3
7 i); ;k)1 716
2 +2; j) ; l25 ) 9
1411 5 7 + . 3 6 2 9 5
12 15 14 e) 210.9 4 5 5
44 ; f)3430 100 10 10
; g)20 0.75 ; h) 7 + ; k)
4 15 15 14 ;
14 + ; l) 14 +
4 5 5 10 10 4 15 15 14 14
3 5 5 10 15 5 7 14
42 17 55 5 50 12 14 7 5 1 (4) 3 ( 7) 39 7 8 75 16 10 35 27
; c) 44 34 ; d) 100 20 ; e) 49 1 7 2 ; f) 11 7 3; g)6
2 ; h)
9 5 .
21 i) 25 9 ; 8j) 25 21 4 ; (
6 k)5) 64 + 13 ) 14
; l25 49 +28 32 . 24 15 5
4 5 5 10 10 4 15 15 14 14
12 14 7 5 1 (4) 3 ( 7) 39 7 8 75 16 10 35 27
e) ; f) ; g) ; h) Izraunaj:
.
49 25 9 8 21 6 4 ( 5) 64 13 25 49 28 32 15.
24 15
5
a) 7 + 3 (5) (2); b) 3 16 : (8) + (12) 2;
( 7) 39 7 8 75 16 10 35 27 c) 6 + (7) (4) 28.
; g) ; h) .
( 5) 64 13 25 49 5
28 32 24 15
53
Racionalni brojevi
16. Izraunaj: 20. Koliko se vreica moe napuniti od 373.5 kg

3 1 brana, ako u svaku vreicu stane 250 grama?
a) 4 5.3 + (2) + 8 7 3.5 + ;
2 4 21. U jednu kutiju stane 40 konzervi kompota. Kolika
je ukupna masa kutije, ako je masa prazne
b) 3.6 [7.5 (12 5) (2)] (2); 1
konzerve kg, masa sadraja konzerve 0.7 kg i
c) [64 : (16 + 8) 9.9]; 4
masa prazne kutije 2.5 kg?
d) 15.45 + 4 {1.6 14:[16 3 (9 + 12)]};
17. Jedan zid dvorane ima oblik pravokutnika sa 22. U Varadinu su tijekom veljae zabiljeene ove
irinom 15.6 m i visinom 3.5 m. Zid treba obojati temperature zraka: 0 C, 5.2 C, 1.1 C, 0 C,
u tri pruge jednake irine. Prva pruga treba biti 2 C, 4.6 C, 7 C, 9 C. Kolika je bila prosjena
ljubiasta, druga uta, a trea opet ljubiasta. Koliko temperatura?
je potrebno litara ute, a koliko ljubiaste boje, 23. Matija je bio duan Luki 27.50 kuna. Kad je Matija
ako je za 1 m2 potrebno 0.3 l boje? Koliko e za deparac od tate dobio 15 kuna, dao ih je Luki.
kotati bojanje tog zida, ako se uta boja prodaje Je li nakon toga jo uvijek bio duan Luki? Ako
po 22.42 kn za 1 l, a ljubiasta po 19.99 kn za jest, koliko kuna? Nakon toga je Matija od bake
1 l? Osim trokova boje potrebno je platiti i dobio 25.50 kuna. Je li tada Luki mogao vratiti
majstoru. Majstor naplauje 51 kn po 1 m2. cijeli dug? Je li mu ostalo to novaca? Ako jest,
koliko?
24. Trgovina je naruila 500 kutija okolade. Jedna
etvrtina te poiljke je okolada s jagodama, dvije
desetine poiljke je okolada s jogurtom, jedna
3.5 m
polovina poiljke je okolada s ljenjacima. Ostalo
je mlijena okolada bez dodataka. Koliko je
kutija pojedine vrste okolade naruila trgovina?
15.6 m 25. Maja je bila

nepaljiva
18. Parkiralite ima oblik pravokutnika duljine dok je pisala
45.5 m i irine 15.75 m. Kolika je povrina zadau, pa
tog parkiralita? Stroj za poravnavanje moe je prolila sok
poravnati 40 m2 za 30 minuta. Koliko e mu sati po biljenici.
trebati da poravna cijelo parkiralite? Pomozi joj
ponovno
19. Od zemljita povrine 2500.6 m2 prodana su
napisati dijelove
tri gradilita povrine 302.25 m2, 199.5 m2 i
zadatka koji
320 m2. Dio zemljita od 172.7 m2 odreen je
su prekriveni
za izgradnju robne kue. Koliki dio zemljita je
mrljama.
preostao za daljnju gradnju?
Primjerak oglednog testa

1. Izraunaj: 5. Poredaj gradove prema izmjerenim temperaturama
tako da pone od najhladnijeg grada.
a) 2.5 8.6; b) (5) 3.5.
Atena 20.4 C, Berlin 1 C, Moskva 19.4 C,
2. Izraunaj: Oslo 17.4 C, Pariz 2.8 C, Prag 4.4 C, Rim
16.5 C. Kolika je razlika u temperaturi izmeu
3 najtoplijeg i najhladnijeg grada?
2 3.4 .
7
6. Izraunaj:
3. Usporedi: a) 4 4 : (4) 4 (4);
17 b) 1 : (1) 1 (1)=
a) i 4.23 ; b) 2.56 i 3.
4 c) 5.2 + (5.3) : 5.3 5.2 =
4. Nosivost kamiona je 15.5 t. U Naicama je utovario 7. Jedan radnik za 3 sata obradi 34.2 m3 drva, a
6.75 t, u Poegi 5.9 t, a u Koprivnici 1.5 t. Koliko drugi za 5 sati obradi 60.5 m3 drva. Koliku
se jo tereta moe utovariti na kamion, a da se ne koliinu drva svaki od njih obradi za 1 sat? Koji od
prijee njegova nosivost?
54
Racionalni brojevi
njih radi bre? Koliku koliinu drva bi obradili za 10. Izraunaj stanje rauna za posljednji datum u tablici:
2.5 sati zajedno?
vrsta datum uplata/isplata stanje
8. U jednu kutiju stane 25 boca soka. Kolika je masa 215.23
jedne boce, ako je ukupna masa kutije 12.5 kg, ma izvod 12.09. 4.50
plaa 13.09. 3288.24
sa soka u boci 3 kg i masa prazne kutije 2.5kg? ek 24.09. 2540.42
10
raun 30.09. 26.23
9. Izraunaj: izvod 01.10. 13.50
plaa 23.10. 4257.24
3 1 ek 24.10. 5322.99
4.9 5 : (4) + 2 6 4.5 +
4 20 raun 30.10. 551.03
Igre problema na Internetu stigla je nakon dva sata.

Koliko je tada bilo sati u New Yorku?
1. Igra kartama 3. Pizza majstor
(Karte s racionalnim brojevima su na ) Na raspolaganju je pet vrsta dodataka za pizzu:
Mogue inaice igre: gljive, unka, masline, ananas, kukuruz i pa
a) Trebaju se spojiti parovi karata iji zbroj prika. Uenici se sloe u parove jedan naruuje
je 1; pizzu, a drugi je treba nacrtati. Na slici vidite
b) Trebaju se spojiti parovi karata iji zbroj primjer pizze s dodacima:
je 0; 1 1
pizze s paprikom, pizze s
c) Vuku se karte pobjeuje vea/manja; 2 4
d) Vuku se dvije karte njih treba zbrojiti ili 1
unkom i pizze s
oduzeti ili podijeliti ili pomnoiti. 4
kukuruzom.
2. Vremenske zone
Za igru je potreban atlas svijeta. 4. Igra s ploicama domina
Mogue inaice igre Podijelite nasumice ploice domina
meu uenicima. Ploicu domina uspravite i
smatrajte je razlomkom.
Inaice igre:
a) Pobjeuje najvei razlomak.
b) Pobjeuje najmanji razlomak.
c) Pobjeuje razlomak koji je najblie broju
jedan.
d) Dobivene ploice treba zbrojiti, oduzeti.
pomnoiti i podijeliti svaki toan rezultat nosi
bod.
U Londonu je 12:45 sati. koliko je u Zagrebu, e) Slaganje domina uz pravilo da se uz ploicu
Parizu, Moskvi, Torontu... moe prisloniti samo manja/vea od nje.
Let iz Halifaxa do Moskve traje 9 sati. Avion 5. Tombola
je krenuo iz Halifaxa u 6:30. U koliko e sati Potrebne su karte s racionalnim brojevima.
sletjeti u Moskvu? Svaki uenik izvlai jednu kartu.
Poruka elektronike pote poslana je iz Prvu nagradu dobiva najvei od izvuenih
Londona u New York u 10:15 sati. Zbog brojeva. Tko je sretni dobitnik?
55
5.Naslov
Linearne
cjelinejednadbe
Vani pojmovi
linearna jednadba Stari Babilonci, Grci i Arapi prikazivali su jednadbe geometrijski. Egipani
oblika
ax + b = 0
su imali i poseban naziv za jednadbe. Tek u 18. stoljeu postalo je
nepoznanica uobiajeno koristiti dananje oznake: <, >, , te slova x, y i z za oznaavanje
rjeenje jednadbe nepoznanica.
jednakovaljane
jednadbe Dio matematike koji se bavi izrazima koji sadre brojeve, nepoznanice i
sloen broj raunske operacije naziva se Algebra.
relativno prosti
brojevi
najvei zajedniki
Zato nam trebaju jednadbe?
djelitelj
Da bismo znali:
najmanji zajedniki
viekratnik koliko ice treba tati za novu
ogradu
kako izraunati cijenu stana,

sliica, sladoleda ili auta
hoe li nam deparac biti dovoljan za sve

trokove
izraunati koliko godina ima baka, ako je

dvostruko starija od tate
rjeavati magine zadatke
56
Linearne jednadbe
Kratki zadaci za 9. Koji broj je 1.5 puta vei od broja 7?
ponavljanje 10. Zamisli jedan broj. Dodaj mu 10.

Udvostrui rezultat. Od toga oduzmi
1. Koji broj je za 5 vei od 10? dvostruku vrijednost zamiljenog broja.
2. Koji broj je 5 puta vei od 10? Sigurno si dobio 20. Magija? Ili samo
matematika?
3. Koji broj je za 5 manji od 10?
4. Koji broj je 5 puta manji od 10?
5. Majina mlaa sestra je visoka 0.75 m.

Koliko je visoka Maja, ako je dvostruko via
od sestre?
6. Temperatura je ujutro bila 11 C. Do

podneva je porasla za 7 C. Kolika je
temperatura bila u podne?
7. Temperatura je naveer bila 2 C. Do jutra
je pala za 10. Kolika je bila temperatura
ujutro?
8. Maja je u posudu ulila 750 ml mlijeka. Za

kola joj je potrebno pola te koliine. Koliko
mlijeka treba staviti u kola?
5.1. Upoznajmo nepoznanice

Razgovor s robotom
Razumije li ti to robot govori? to oznaava x?
57
Linearne jednadbe
Primjer 1. Prijevodi Pri prevoenju reenica u matematike izraze

vano je uoiti rije koja odreuje raunsku
Pogledaj tablicu s prijevodima reenica na
operaciju. Evo najeih primjera:
hrvatskom u matematike izraze.
matematiki rijei raunska operacija
reenica
izraz dodaj, uveaj za zbrajanje (+)
Nekom broju x dodaj 2 x+2 oduzmi, umanji za oduzimanje ()
Od broja y oduzmi 4 y4 pomnoi s, uveaj nekoliko
mnoenje ()
Umnoak broja 3 i nekog broja z 3 z ili 3z puta, nkratnik
podijeli s, umanji nekoliko
dijeljenje (:)
puta
Vano
U matematikim izrazima nepoznate brojeve
oznaavamo slovima, primjerice x, y, z. Te
nepoznate brojeve nazivamo nepoznanice.
Z a d a c i
1. Napii matematiki izraz za zadane reenice. 2. Povei reenicu s odgovarajuim matematikim
a) Neki broj x oduzmemo od 11. izrazom:
b) Broj z poveamo za 12. a) 5 puta vie od nekog broja 1) x 5;
c) Broj 8 poveamo y puta. b) neki broj umanjen za 5 2) x + 5;
d) Broj 10 podijelimo s a. c) 5 puta manje od nekog broja 3) x 5;
d) neki broj uvean za 5 4) x : 5.
Umnoak broja i nepoznanice esto
piemo bez znaka mnoenja. Tako umjesto 5 x je
5x
Primjer 2.
Zamijeni nepoznanicu brojem
U matematikim izrazima umjesto nepoznanice
moemo uvrstiti bilo koji broj, te tako dobiven
izraz izraunati.
Ako je x = 3, koliko je x + 5?
Ako je y = 7, koliko je 8 y?
Ako je z = 2.5, koliko je z : 5?
Ako je v = 3.6, koliko je 10v?
Rjeenje:
Ako je x = 3, tada je x + 5 = 3 + 5 = 8.
Ako je y = 7, tada je 8 y = 8 7 = 56.
Ako je z = 2.5, tada je z : 5 = 2.5 : 5 = 0.5.
Ako je v = 3.6, tada je 10v = 10 3.6 = 36.
58
Linearne jednadbe
Z a d a c i
7. Dopuni. 9. Izraunaj vrijednost izraza za zadani broj.
a) Ako je r = 3, tada je 12 r = ____ ____ = ____. a) Ako je r = 3, koliko je 25 r?
b) Ako je x = 9, tada je 7 + x = ____ + ____ = ____. b) Ako je x = 9.5, koliko je 11.5 + x?
c) Ako je y = 3, tada je 48 : y = ____ : ____ = ____. c) Ako je y = 3.4, koliko je 24.48 : y ?
d) Ako je z = 12, tada je 4z = ____ ____ = ____. d) Ako je z = 11.2, koliko je 10z?
e) Ako je x = 6, tada je x 6 = ____ ____ = ____.
10. Mlaa sestra je Maji obrisala dio zadatka. Dopii
f) Ako je r = 3.9, tada je 3r = ____ ____ = ____.
dio koji nedostaje. U nekim sluajevima mogue
8. Izraunaj vrijednost izraza za zadani broj (prvi je vie tonih rjeenja.
redak je rijeen).
zadana izraz vrijednost
zadana izraz vrijednost nepoznanica izraza
nepoznanica izraza x=5 11x
x = 7 20 + x 20 + 7 = 27
y=4 12
y = 4 y6
z = 12 z:3
z= z 14 6
x = 4.5 8x x = 4.5 0
5.2. Linearne jednadbe s jednom

nepoznanicom
Razgovor s robotom
Zna li ti koji je nepoznati broj o kojem

robot govori?
59
Linearne jednadbe
Primjer 1. Linearna jednadba Takav matematiki zapis nazivamo

Nakon kupovine cipela Maji je ostalo 250 kn. jednadba. Linearna
Koliko novaca je Maja imala prije kupovine ako jednadba

Vrijednost nepoznanice x emo
ax + b = 0
je cipele platila 174 kn? dobiti tako da zbrojimo potroeni i
Rjeenje: preostali iznos novca.
x = 174 + 250 = 424.
Ovaj primjer moemo lako rijeiti ako ga
Maja je prije kupovine imala 424 kn.
zapiemo pomou matematikih oznaka.
Nepoznatu svotu novaca, koju je Maja imala, U matematici postoji mnogo vrsta razliitih
oznaimo s x. Zadatak tada moemo zapisati jednadbi, no mi emo u ovoj cjelini
ovako: x 174 = 250. uiti samo o jednoj vrsti - o linearnim
jednadbama s jednom nepoznanicom.
Primjer 2. Prijevodi Rjeenje:

Nauili smo kako reenice zapisati u obliku Pogledajmo nekoliko primjera u tablici:
matematikih izraza. Sad trebamo reenice reenica jednadba
zapisati u obliku jednadbi. Reenice koje Neki broj podijeljen s dva daje 13. x:2=3
u sebi skrivaju jednadbe prepoznajemo
Trokratnik nekog broja je 42. 3 x = 42
Zbroj nekog broja i broja 5 je 7. x+5=7
po rijeima kao to su: je, jednako je, dobit
Ako broj petnaest umanjimo za
emo, postaje. 15 x = 6
neki broj, dobit emo est.
Z a d a c i
1. Napii jednadbu za zadane reenice. 3. Povei reenicu s odgovarajuom jednadbom:
a) Ako neki broj x oduzmemo od 11 dobit emo 7. a) 4 puta vie od nekog broja 1) x 4 = 40;
b) Broj z povean za 12 je 25. jednako je 40.
c) Broj 8 povean y puta postaje 40. b) Neki broj umanjen za 4 2) x + 4 = 40;
d) Broj 100 podijeljen s a jednako je 25. daje 40.
e) Dvokratnik broja x je 150. c) 4 puta manje od nekog 3) x 4 = 40;
2. Napii reenicu za zadanu jednadbu. broja je 40.
a) 5x = 60; b) 45 + y = 100; d) Neki broj uvean za 4 4) x : 4 = 40.
c) z : 2 = 2.5; d) x 4 = 9. postaje 40.
Primjer 3. Sloeniji prijevodi reenica jednadba

Uveamo li neki broj x za 5, dobit emo broj
Reenicu Dvokratnik nekog broja uvean x+ 5 = 4x
koji je etiri puta vei od poetnog broja.
za pet je 105 zapisujemo ovako: Pomnoi li neki broj brojem 6, dobit e
isti rezultat kao da si od tog broja oduzeo 5. x (6) = x 5
2 x + 5 = 105. Ako broj 10 umanjimo za dvokratnik nekog
10 2x = 0
broja dobit emo 0.
Pogledajmo jo neke primjere u tablici. Pribroji li sedmerokratniku nekog broja broj
7x + 5 = 100
5, dobit e 100.
60
Linearne jednadbe
Z a d a c i
4. Napii jednadbu za zadane reenice. 5. Povei reenicu s odgovarajuom jednadbom.
a) Ako dvokratnik nekog broja x oduzmemo od
a) 6 puta vie od trokratnika 1) 3x 6 = 180;
211 dobit emo 71.
nekog broja jednako je 180.
b) Peterokratnik broja z povean za 2 je 27.
b) Trokratnik nekog broja 2) 3x + 6 = 180;
c) Broj y povean 8 puta jednak je zbroju tog
umanjen za 6 daje 180.
broja y i broja 40.
c) 6 puta manje od trokra-tni- 3) 3x 6 = 180;
d) Pribroji li dvokratniku broja x broj 200 dobit
ka nekog broja je 180.
e 160.
d) Trokratnik nekog broja 4) 3x : 6 = 180.
uvean za 6 postaje 180.
Primjer 4.
Broj je rjeenje jednadbe
Je li rjeenje jednadbe 2 x = 14 broj 7?
Rjeenje:
Tonost rjeenja provjeravamo tako da u
jednadbu umjesto x uvrstimo broj 7.
x=7
Je rjeenje 2 x = 14
2 7 = 14
14 = 14.
Dobili smo tonu, istinitu jednakost, pa
zakljuujemo da broj 7 jest rjeenje te
jednadbe.
Primjer 5. Dobili smo netonu, neistinitu jednakost,

pa zakljuujemo da broj 5 nije rjeenje te
Broj nije rjeenje jednadbe jednadbe.
Je li broj 5 rjeenje jednadbe 25 y = 17?
Pokuaj pogoditi koji broj jest rjeenje te
Rjeenje: jednadbe.
Tonost rjeenja provjeravamo tako da u Vano

jednadbu umjesto y uvrstimo broj 5. Neki broj je rjeenje jednadbe, ako se pri
y=5 uvrtavanju tog broja umjesto nepoznanice
Nije rjeenje 25 y = 17 u jednadbu dobije istinita jednakost.
25 5 = 17
20 = 17.
61
Linearne jednadbe
Z a d a c i
6. Provjeri je li zadani broj rjeenje jednadbe. b) y = 4.4, 12.4 + y = 8;
a) x = 5, 2x = 10; c) z = 3.2, 3z + 7 = 16.6;
b) y = 7, y + 4 = 15; d) x = 1.7, 15 6x = 27.
c) z = 3, 10 + z = 7;
8. Provjeri je li zadani broj rjeenje jednadbe
d) x = 3, 2x 6 = 0;
e) y = 4, 3y 6 = 1; 1 3 3
a) x = , 3x = 0 b) y = , 12 4y = 9 ;
f) z = 101, 500 3z = 201. 2 2 ; 4
7 4 2 11 22 1
7. Provjeri je li zadani broj rjeenje jednadbe c) z = , z = ; d) x = , x : = .
3 5 3 5 5 2
a) x = 2.5, 5x + 7.5 = 15;
Primjer 6. Provjeri rjeenje y = 3.7

25y 11 = 17 + y
Je li broj 3.7 rjeenje jednadbe
25 3.7 11 = 17 + 3.7
25y 11 = 17 + y?
92.5 11 = 20.7
Rjeenje: 81.5 = 20.7
Dobili smo netonu, neistinitu jednakost,

Provjeravamo tako da u jednadbu umjesto y
pa zakljuujemo da broj 3.7 nije rjeenje te
uvrstimo broj 3.7, i to za svako pojavljivanje
jednadbe.
nepoznanice u jednadbi.
Z a d a c i
11. Luka rjeava zadatak za zadau:
Pazi umjesto svakog slova mora 2z + 12 = 3z 17. Cijela obitelj mu se pridruila.

uvrstiti zadani broj! Mama kae da je rjeenje 30, tata kae da je
3 1234
rjeenje , Beni kae da je rjeenje ,
4 5678
9. Provjeri je li zadani broj rjeenje jednadbe sestra kae da je rjeenje 29, a Luka kae da je
a) x = 5, 2x + 12 = 10 x; rjeenje 3.6. Tko je u pravu?
b) y = 7, y + 4 = 18 y; 12. Spoji parove jednadbe i njenog rjeenja.
c) z = 3, 10 + z = 7 + 4z;
Jednadba Rjeenje
d) x = 3, 2x 6 + x = 10 5x; x : 2.5 = 100 0
5x 14 = 69 250
e) y = 4, 3y 6 = 10 2y;
250.15 3y = 2y 11
f) z = 100, 500 3z = 150 + z : 2;
100 4z = 300 50.03
5 13
g) x = , 4x 1 = x + . 11 + 2x + 5x = 7x + 11 50
2 2
3
10.Uiteljica je zadala jednadbu: 4y 2 = y + 13. Provjeri je li broj 5 rjeenje ovih jednadbi:
2
Luka kae da je rjeenje 5, Matija kae da je a) 2x - 10 = 0; b) 15 + x = 20;
12 7 c) x + 5 = 2x;
rjeenje a, Maja kae da je rjeenje .
5 6
Tko od njih je u pravu? d) 1 x 3 = 1; e) 2 x + 4 = 3 x + 3 .
2 2 5 5
62
Linearne jednadbe
Vjeb lica a
1. Napii matematiki izraz za zadane reenice. 7. Napii jednadbu za zadane reenice.
a) Neki broj y oduzmemo od 14. 5
a) Ako neki broj x oduzmemo od dobit emo
b) Broj a poveamo za 18. 2
3
1 .
c) Broj 3 poveamo x puta. 4
d) Broj 16 podijelimo s b. b) Broj z povean za 1.2 je 2.5.
c) Broj 0.8 povean y puta postaje 400.
2. Napii matematiki izraz za zadane reenice.
5
a) Neki broj a oduzmemo od 21. d) Broj 1 podijeljen s a jednako je 25.
6
b) Broj x poveamo za 8.
c) Broj 19 poveamo r puta. 8. Provjeri je li zadani broj rjeenje jednadbe.
d) Broj 20 podijelimo s d. a) x = 5, 2x = 10;
b) y = 7, 2y 4 = 10;
3. Izraunaj vrijednost izraza za zadani broj.
c) z = 3, 10 z = 13;
a) Ako je r = 7, koliko je 28 r? d) x = 3, 2x 6 = 10;
3 5 1
b) Ako je x = , koliko je + x? e) y = , 3y 6 = 4;
4 6 2
4 f) z = 1, 5 3z = 2.
c) Ako je y = 0.25, koliko je :y?
5 9. Provjeri je li zadani broj rjeenje jednadbe
d) Ako je z = 1.2, koliko je 10z? 2 4
a) x = ,x+ = 1.2;
4. Izraunaj vrijednost izraza za zadani broj. 5 5
82
b) y = 4, 12.4 y = ;
a) Ako je r = 2.6, koliko je 4 r? 5
b) Ako je x = 9, koliko je 11.5 x? c) z = 3.2, z 7 = 10.2;
2 5 2
c) Ako je y = , koliko je :y? d) x = , 15 6x = 11.
3 6 3
5 4 10. Provjeri je li zadani broj rjeenje jednadbe
d) Ako je z = , koliko je z?
8 3
1
a) x = , 3x 1 = 0;
5. Izraunaj vrijednost izraza za zadani broj. 3
3
a) Ako je r = 2, koliko je 4.3 r? b) y = , 1 4y = 2;
4
1 3
b) Ako je x = , koliko je x? 7 1
2 4 c) z = , z = 2.5;
3 6
c) Ako je y = 2.8 , koliko je 0.7 : y ? 11 22 1
d) x = , x : = .
5 5 2
1 2
d) Ako je z = 1 , koliko je 1 z?
2 3
11. Provjeri je li zadani broj rjeenje jednadbe
6. Napii jednadbu za zadane reenice.
a) x = 5.3, 2x + 1.2 = 6.5 x;
a) Ako neki broj x oduzmemo od 11 dobit emo
b) y = 7, y + 4 = 10 y;
7.
4 1
4 2 c) x = , x 1= ;
b) Broj z povean za je . 3 3
5 15
d) y = 0.125, 1 6y = 2 + 2y ;
c) Broj 8 povean y puta postaje 40.
1 1
d) Broj 1.4 podijeljen s a jednako je 25. e) z = 1 , z = 1;
5 6
11 22 5
f) x = , x + = x.
5 15 3
63
Linearne jednadbe
5.3. Rjeavanje jednadbi sa

zbrajanjem i oduzimanjem
Pogaanje rjeenja
Pokuaj pogoditi rjeenje jednadbe. Provjeri jesi

li dobro pogodio.
a) x + 25 = 30;
b) 5x 4 = 4;
c) 50 2x = 44.6.
Za veinu jednadbi trebalo bi nam puno vremena

da pogodimo tono rjeenje, no zato postoje
postupci kojima jednadbe moemo jednostavno
i brzo rijeiti.
Primjer 1. Vaganje kocke Rjeenje:

Svaku jednadbu moemo zamisliti kao vagu Da ne bismo poremetili ravnoteu vage,
u ravnotei. To znai da su lijeva i desna stra- moramo jednak postupak napraviti na obje
na jednako teke. strane vage. Da bi na lijevoj strani vage ostala
samo kocka moramo ukloniti tri kuglice. Radi
Pogledajmo sliku. elimo odrediti koliko
ravnotee tada moramo
kuglica ima masu jednaku masi jedne kocke.
ukloniti jednak broj istih Vaga mora ostati
to bismo mogli napraviti, a da pritom ne
kuglica i na desnoj strani vage. u ravnotei
poremetimo ravnoteu vage?
Masa je veliina koja je povezana s teinom,

iako se ne radi o istim veliinama. Primjerice,
kad kaemo Ana je teka 50 kg, tono bi
zapravo bilo rei da Ana ima masu 50 kg. U
fizici ete vie nauiti o masi i teini.
Vidimo da je na lijevoj strani ostala jedna
kocka, a na desnoj dvije kuglice. Dakle, jedna
kocka ima masu jednaku masi dviju kuglica.
Oduzimanjem jednakog broja kuglica na

obje strane vage ne mijenjamo ravnoteu
vage.
64
Linearne jednadbe
Z a d a c i
1. Koliko kuglica ima masu jednaku masi kocke?
a) b) c)
Primjer 2. Oduzimanje s obje oduzeti broj 3 na obje strane.

strane jednadbe x+33=53
x+0=2
znak x = 2. Rjeenje jednadbe je broj 2.
jednakosti
Provjerimo:
Lijeva strana Desna strana x+3=5
jednadbe x+3=5 jednadbe 2+3=5
5 = 5. Rjeenje je tono.
Pogledajmo jo jednom zadatak na slici u
Dakle, jednadba e ostati u ravnotei ako joj
primjeru 1. Oznaimo li nepoznatu masu
na obje strane oduzmemo jednak broj.
jedne kocke s x, zadatak moemo zapisati
Ako se na obje strane jednadbe oduzme
u obliku jednadbe x + 3 = 5. Koji broj je
jednak broj rjeenje jednadbe se ne mijenja.
rjeenje te jednadbe?
Kaemo da su te jednadbe jednakovaljane
Rjeenje: ili ekvivalentne.
Da bismo rijeili tu jednadbu, postupit emo Vano

kao i kod vage. Uklanjanje kuglica s vage je
Jednadba se ne mijenja, ako joj na njene
isto to i oduzimanje jednakog broja na obje
obje strane oduzmemo jednak broj.
strane jednadbe. Na vagi smo uklonili po tri
kuglice na svakoj strani, a u jednadbi emo
Z a d a c i
2. Sliice iz zadatka 1 zapii u obliku jednadbe i rijei. e) x + 3.7 = 2.6; f) 4.91 + y = 5;
3. Rijei jednadbe tako da na obje strane oduzme g) z + 0.4 = 0.4; h) 5.6 + x = 2.63.
jednak broj. 5. Rijei jednadbe tako da na obje strane oduzme
a) x + 12 = 25; b) y + 11 = 111; c) z + 8 = 24; jednak broj.
d) 17 + x = 11; e) x + 52 = 52; f) 43 + y = 1; 1 7 3 19 11
g) z + 18 = 30; h) 16 + x = 2. a) x + = ; b) y + = ; c) + x = 3;
2 2 4 4 7
4. Rijei jednadbe tako da na obje strane oduzme 3 1 3 13 19
d) + z = 6 ; e) x + = ; f) y + = ;
jednak broj. 5 4 4 15 15
a) x + 2.5 = 10; b) y + 3.3 = 4.7; 1 6
g) + x = 5 ; h) +z = 0.
c) 5.3 + z = 11.7; d) 11.23 + x = 25; 9 13
65
Linearne jednadbe
Primjer 3. Dodavanje na obje x 12 = 3

strane jednadbe x 12 + 12 = 3 + 12
x+0=9
Koji broj je rjeenje jednadbe x 12 = 3?
x = 9. Rjeenje jednadbe je broj 9.
Rjeenje:
Ravnoteu vage neemo poremetiti ako na
obje strane dodamo jednak broj istih kuglica.
Primijenimo li to na jednadbe.
Vano
Dodamo li na obje strane jednadbe
jednak broj, dobit emo jednakovaljanu
jednadbu.
Provjera
Da bismo rijeili jednadbu x 12 = 3, dodat x 12 = 3
emo broj 12 na obje strane jednadbe. 9 12 = 3
Z a d a c i
6. Rijei jednadbe tako da na obje strane doda g) 3.9 + x = 11.41; h) x 0.11 = 0.11.
jednak broj.
8. Rijei jednadbe tako da na obje strane doda
a) x 2 = 25; b) y 11 = 22; c) z 8 = 24;
jednak broj.
d) x 15 = 10; e) 12 + x = 12; f) y 55 = 35;
g) 90 + z = 100; h) 5 + x = 0. 1 7 5 11 11
a) x = ; b) y = ; c) + x = 4 ;
2 2 4 4 7
7. Rijei jednadbe tako da na obje strane doda
7 11 1 5 23
jednak broj. d) + z = 6 ; e) x = ; f) y = ;
5 12 12 14 14
a) x 2.5 = 10; b) y 3.3 = 4.7;
3 1
c) 5.3 + z = 11.7; d) 11.23 + x = 25; g) + x = 17 ; h) + z = 5
17 3
e) y 0.9 = 0.9; f) 15.31 + z = 20;
Primjer 4. obje strane. Kako znamo

Ako broj promijeni
Prebacivanje na desnu stranu da je zbroj suprotnih stranu, mora
brojeva +3 i 3 jednak 0, promijeniti i
Koji broj je rjeenje jednadbe
mogli smo tu jednadbu predznak.
a) x + 3 = 5;
zapisati i drugaije. x+3=5
b) x 12 = 3? x+3=5
x+3=5
Rjeenje: x = 5 3. 3
Pogledajmo jo jednom jednadbe koje smo Broj 3 smo prebacili s lijeve
x=53
rjeavali u primjerima 2 i 3. x=2
strane jednadbe na desnu.
a) U jednadbi x + 3 = 5 oduzimali smo 3 na
66
Linearne jednadbe
Pritom je broj 3 promijenio predznak. Pojednostavljujui postupak

x = 2. rjeavanja jednadbe prebacujemo x 12 = 3
poznate brojeve na desnu stranu x 12 = 3
b) U jednadbi x 12 = 3 dodavali smo 12 na
jednadbe. +12
obje strane. Mogli smo to zapisati i ovako:
x 12 = 3 Vano x = 3 + 12
x = 3 + 12. Broj 12 smo prebacili s lijeve x=9
Pribrojnik koji prebacujemo
strane jednadbe na desnu. Pritom je broj
na drugu stranu jednadbe
12 promijenio predznak.
mijenja predznak u suprotni.
x = 9.
Primjer 5. Poznanice na desnu predznak. Na lijevoj strani jednadbe ostaje

stranu jednakosti samo nepoznanica x.
Koji broj je rjeenje jednadbe 25 + x 7 = 45 3? Brojeve 45 i 3, koji ve jesu na desnoj strani,

samo prepiemo.
Rjeenje: x = 45 3 25 + 7
Jednadbu 25 + x 7 = 45 3 rijeit emo Izraunamo desnu stranu.

tako da sve poznate brojeve tj. poznanice pre- x = 24.
bacimo na desnu stranu.
Provjerimo rjeenje:
U toj jednadbi nepoznanica je x, a poznanice 25 + x 7 = 45 3
su: 25, 7 , 45 i 3. 25 + 24 7 = 45 3
25 + x 7 = 45 3. 42 = 42.
Prebacujemo brojeve 25 i 7 na desnu stranu Rjeenje je tono.
jednadbe. Pritom im moramo promijeniti
Z a d a c i
9. Rijei jednadbe tako da sve poznate brojeve 10.Rijei jednadbe tako da sve poznate brojeve
prebaci na desnu stranu jednadbe. prebaci na desnu stranu jednadbe.
a) x + 12 3 = 48; a) x + 1.2 3.6 = 4.8;

b) 212 + y = 200 + 50; b) 21.2 + y = 10.2 + 5;
c) 27 + z = 170 + 3; c) 7.5 + z = 17 + 3.9;
d) 43 + x 5 = 100 2; d) 4.3 + x 5.9 = 1 2.9;
e) y 83 = 200 25; e) y 83.49 = 200 25.33;
f) z 75 + 14 = 100 + 56; f) z 75.11 + 1.4 = 100.01 + 56;
g) 73 + x 51 = 11 + 25; g) 11.2 + x 5.1 = 9 + 11.2;
h) y 8 + 6 = 33 2. h) y 8.6 + 6.1 = 22.5 2.23.
67
Linearne jednadbe
Primjer 6. Problem s 4. Napii jednadbu

pravokutnikom x + 8 = 17.
Pravokutnik je 8 cm dulji nego iri. Ako je 5. Rijei jednadbu
dugaak 17 cm, koliko je onda irok? x = 17 8

x = 9 cm.
Rjeenje: 6. Provjeri rezultat
Pri rjeavanju problemskih zadataka slijedimo x + 8 = 17
ove korake: 9 + 8 = 17
17 = 17. Rjeenje je tono, irina je za 8
1. Proitaj zadatak.
manja od duljine.
2. Odredi pitanje.
7. Napii odgovor rijeima.
Nepoznata je irina pravokutnika, pa nju
irina pravokutnika je 9 cm.
oznaimo s x.
x irina pravokutnika Vano
3. Odredi koji podaci su zadani. Kako rijeiti problemske zadatke pomou
Duljina pravokutnika je za 8 cm vea od jednadbe?
irine, to zapisujemo s x + 8. Zadano je da 1. Proitaj problemski zadatak
je duljina 17 cm. 2. Odredi pitanje
x + 8 duljina pravokutnika 3. Odredi koji podaci su zadani
4. Napii jednadbu
x 5. Rijei jednadbu
6. Provjeri rezultat
x+8 7. Napii odgovor rijeima.
Z a d a c i
Rijei problemske zadatke slijedei upute u primjeru 6. 15. Temperatura se snizila za 7 C od podneva.
Sadanja temperatura je 11 C. Kolika je bila
11. Pravokutnik je 27 cm dulji nego iri. Ako je
temperatura u podne?
dugaak 45 cm, koliko je irok?
16. Nakon to je prodao 324 biljenice, prodavau
12. Marija je na testu imala 94 boda, to je 8
je ostalo jo 126 biljenica. Koliko biljenica je
bodova vie od Ane. Koliko bodova je imala
imao na poetku?
Ana?
17. Marko je prodao svoju nogometnu loptu za
13. Na poslu zajedno rade mukarci i ene.
51.50 kn. To je 12.50 kn manje od cijene koju
Mukaraca ima 17, a ena za 5 vie. Koliko
je Marko platio za novu loptu. Kolika je bila
ena radi na tom poslu?
cijena nove lopte?
14. Vonja od kue do kole trajala je 48 minuta.
18. irina pravokutnika je 37 cm kraa od njegove
Povratak je trajao 19 minuta dulje. Koliko je
duljine. irina je 75 cm. Kolika je duljina
trajao povratak kui?
pravokutnika?
68
Linearne jednadbe
5.4. Rjeavanje jednadbi s

mnoenjem i dijeljenjem
Pogaanje rjeenja
Pokuaj pogoditi rjeenje jednadbe. Provjeri jesi li dobro pogodio.

a) x 25 = 50;
b) 5y = 41.25;
c) 12.75z = 39.81825.
Primjer 1. Vaganje kocaka dvostruko veu nego jedna

Vaga mora ostati
kocka. Stoga osam kuglica
Pogledajmo sliku s vagom. elimo odrediti u ravnotei
imaju dvostruko veu masu
koliko kuglica ima masu jednaku masi jedne
od jedne kocke.
kocke. to bismo mogli napraviti, a da pritom
Na obje strane vage moemo masu
ne poremetimo ravnoteu vage?
prepoloviti, tj. broj kocaka i kuglica podijeliti
s dva.
Rjeenje: Jedna kocka ima masu jednaku masi 4 kuglice.
U ovom primjeru ne moemo uklanjati kuglice

s obje strane, jer ih na lijevoj nema.
Dijeljenjem s istim brojem na obje strane
Na lijevoj strani su dvije kocke, a na desnoj
vage ne mijenjamo ravnoteu vage.
osam kuglica. Dvije kocke imaju masu
Z a d a c i
1. Koliko kuglica ima masu jednaku masi kocke?
a) b) c)
69
Linearne jednadbe
Primjer 2. ostaje samo x, a na desnoj je rezultat 4.

Dijeljenje cijele jednadbe x = 4. Rjeenje jednadbe je broj 4.
Provjerimo:
Pogledajmo jo jednom zadatak na slici u
2x=8
primjeru 1. Oznaimo li nepoznatu masu
24=8
jedne kocke s x, zadatak moemo zapisati u
obliku jednadbe 2 x = 8.
Dakle, jednadba e ostati u ravnotei, ako joj
Koji broj je rjeenje te jednadbe?
obje strane podijelimo istim brojem.
Rjeenje: Ako obje strane jednadbe podijelimo istim

brojem, rjeenje jednadbe se ne mijenja.
Pri rjeavanju te jednadbe postupit emo kao Kaemo da su te jednadbe jednakovaljane.
i kod vage obje strane jednadbe podijelit
emo s dva. Vano
1 4
2 x 8 2 x 8 Rjeenje jednadbe se ne mijenja, ako
= =
2 2 2 2 joj obje strane podijelimo istim brojem.
1 1
Nakon dijeljenja (skraivanja), na lijevoj strani
Z a d a c i
2. Sliice iz zadatka 1 zapii u obliku jednadbe i 4. Rijei jednadbe tako da obje strane podijeli
rijei. istim brojem.
a) 3.3y = 16.5; b) 5.4x = 37.8; c) 11.2z = 0;
3. Rijei jednadbe tako da obje strane podijeli
d) 4.4x = 4.4; e) x 3.1 = 0.31; f) 1 y = 5.7;
istim brojem.
g) 5z = 2.5; h) x (7) = 0.7.
a) x 12 = 24; b) 11 y = 121;
2 x se c) 8z = 24; d) x (2) = 12;
Dijeljenje moemo zapisati pomou
krae pie 2x e) x 3 = 27; f) 10 y = 500;
razlomake crte ili pomou znaka
g) 5z = 25; h) x (7) = 49. dijeljenja.
Primjer 3.
Dijeljenje jednadbe brojem
Koji broj je rjeenje jednadbe 5x = 12.5 ?
Rjeenje:
Postupak rjeavanja jednadbe dijeljenjem
obino pojednostavljujemo tako da naznaimo
s kojim brojem emo dijeliti. Uvijek dijelimo
s onim brojem koji mnoi
nepoznanicu.
5x = 12.5 /: (5)
x = 12.5 : (5) 5x = 12.5 / : (5)
x = 2.5
70
Linearne jednadbe
Na lijevoj strani jednadbe tada ostaje samo

Ako se pri dijeljenju u koliniku dobiva
nepoznanica, a na desnoj dijelimo.
beskonani decimalni broj, uobiajeno je
x = 12.5 : (5)
kolinik zapisati u obliku razlomka.
x = 2.5
Z a d a c i
5. Rijei jednadbe. c) y (6) = 10; d) 13z = 90; e) 7x = 10.01;
a) 9x = 45; b) 3y = 12; c) 6z = 84; f) 5y = 37.5; g) 100z = 124; h) x (1.2) = 7.2.
d) x (25) = 75; e) 7x = 21; f) 5y = 150;
7. Rijei jednadbe.
g) 10z = 100; h) x (12) = 36.
a) y (4) = 44.4; b) 3.5 x = 7; c) 11y = 12;
6. Rijei jednadbe. d) 13z = 32.5; e) 7x = 3; f) 5y = 1;
a) y 4 = 16.8; b) 3.5 x = 14.35;
Primjer 4. Problem sa sliicama 1. Proitaj zadatak.
2. Odredi pitanje.
Nepoznat je broj paketia, pa njega oznaimo
s x.
x broj paketia sliica
3. Odredi koji podaci su zadani.

Cijena jednog paketia je 9 kn. Maja je
ukupno platila 36 kn.
9 x cijena x paketia sliica
4. Napii jednadbu.
9 x = 36
5. Rijei jednadbu.
x = 36 : 9
x=4
Maja je kupila nekoliko paketia sliica, po 6. Provjeri rezultat.
9 kn svaki. Ukupno je platila 36 kn. Koliko 9 x = 36
paketia sliica je kupila? 9 4 = 36
Rjeenje:
Pri rjeavanju problemskih zadataka slijedimo 7. Napii odgovor rijeima.
ove korake: Maja je kupila 4 paketa sliica.
Z a d a c i
Rijei problemske zadatke slijedei upute u primjeru 4. 10. Za osam sladoleda treba platiti 36 kn. Kolika je
8. Vlak prevali 70 km za jedan sat. Koliko traje cijena jednog sladoleda?
putovanje od 630 km? 11. Na polici ima 54 cm slobodnog prostora za
9. Za tri kilograma jabuka treba platiti 23.40 kn . knjige. Koliko knjiga je mogue staviti na policu,
Kolika je cijena jednog kilograma jabuka? ako za svaku knjigu treba 4.5 cm prostora?
71
Linearne jednadbe
Primjer 5. Da bismo rijeili jednadbu

x
= 7 , pomnoit
3
Mnoenje jednadbe brojem emo obje strane jednadbe s 3.
x x
Koji broj je rjeenje jednadbe =7? =7
3 3
x
Rjeenje: 3
3 = 7 3
Ravnoteu vage neemo poremetiti ako na x 1

3 = 7 3
3
obje strane broj kocaka i kuglica udvostruimo, 1
utrostruimo,... Primijenimo to i na jednadbe.

Vano Provjera x
=7
Pomnoimo li obje strane jednadbe 3
21
istim brojem dobit emo =7
3
jednakovaljanu jednadbu. 7=7
Rjeenje je tono.
Primjer 6. Uvijek mnoimo onim brojem koji dijeli

x nepoznanicu.
Koji broj je rjeenje jednadbe = 11 ?
5
Rjeenje
Rjeenje: x
= 11 / 5
5
x Postupak rjeavanja
= 11 / 5
5
jednadbe mnoenjem Na lijevoj strani jednadbe ostaje samo
x = 11 5
obino pojednostavljujemo nepoznanica, a na desnoj mnoimo.
x = 55 x = 11 5
tako da naznaimo kojim
y : (3.5) = 10 / (3.5) x = 55.
brojem emo pomnoiti.
y = 10 (3.5)
y = 35
Z a d a c i
12. Rijei jednadbe tako da pomnoi s brojem e) x : 2 = 11; f) y : 7 = 0.5;
koji dijeli nepoznanicu. g) z : 1.9 = 4.1; h) x : 100 = 0.0005.
x y y 14. Rijei jednadbe tako da pomnoi s brojem

a) = 7 ; b) = 9 ; c) = 23 ;
8 13 28 koji dijeli nepoznanicu.
x x y a) x : (5) = 25; b) y : (6) = 30;
d) = 13 ; e) = 4 ; f) = 2 ;
11 3 5 c) z : (1.2) = 0; d) x : 3.6 = 2.5;
y x e) x : 0.2 = 10; f) y : 7.3 = 5.5;
g) = 11; h) = 3 .
2 11 g) z : 1 = 9.1; h) x : 0.02 = 0.005.
13. Rijei jednadbe tako da pomnoi s brojem

koji dijeli nepoznanicu.
a) x : 2.5 = 10; b) y : 5 = 3.5;

c) z : 11.1 = 3.3; d) x : 1.4 = 100;
72
Linearne jednadbe
Primjer 7. Problem s bodovima 1

x , tj.
x
broj Lukinih bodova.
1 4 4
Luka ima 36 bodova, to je 4 bodova potrebnih
4. Napii jednadbu.
da pobijedi u igri. Koliko mu je bodova potrebno
x
za pobjedu? = 36 .
4
Rjeenje: 5. Rijei jednadbu.

x
Pri rjeavanju problemskih zadataka slijedimo = 36 / 4
4
ove korake:
x = 36 4
1. Proitaj zadatak. x = 144.
2. Odredi pitanje. 6. Provjeri rezultat.

Nepoznat je broj bodova potrebnih za x
= 36
pobjedu, pa njega oznaimo s x. 4
144
x broj bodova potrebnih za pobjedu. = 36
4
3. Odredi koji podaci su zadani. 36 = 36. Rjeenje je tono.
1
Luka ima 36 bodova, to je bodova
4 7. Napii odgovor rijeima.
potrebnih da pobijedi u igri.
Luki je potrebno 144 bodova za pobjedu.
Z a d a c i
Rijei problemske zadatke slijedei upute u a) Luka ima tri puta vie bodova nego Ana.
primjeru 7. Koliko bodova ima Ana?
1 1
15. Lucija ima 48 bodova, to je bodova b) Broj Lukinih bodova je Markovih bodova.
3 3
potrebnih da pobijedi u igri. Koliko joj je Koliko bodova ima Marko?
bodova potrebno za pobjedu?
c) Broj Lukinih bodova je za 27 manji od broja
1
16. Tri uenika su bolesna. To je cijelog razreda. Lucijinih bodova. Koliko bodova ima Lucija?
6
Koliko ima uenika u tom razredu? d) Broj Lukinih bodova je za 27 vei od broja
Majinih bodova. Koliko bodova ima Maja?
17. Majin tata je vozio 120 km i zatim napravio
1
stanku za ruak. Dotada je preao ukupne
3
duljine puta. Kolika je ukupna duljina puta?
1
18. Marko je rijeio 12 zadataka. To je cijele
5
zadae iz matematike. Koliko ukupno zadataka
mora Marko rijeiti?
19. Popis s osvojenim brojem bodova je

poderan i nedostaju neki brojevi. Pomozi
voditelju popuniti popis prema dostupnim
informacijama.
73
Linearne jednadbe
Vjeb lica a
1. Rijei jednadbe: 6. Rijei jednadbe:
a) x + 32 = 45; 3
a) 3.4y = 17; b) 5x = ;
b) y + 16 = 11; 4
c) 1.5 + z = 4;
5
d) 5 + x = 11. c) 25z = 0; d) 4x = .
6
y
a) x = 5; b) =0;
13 19 7 4
a) x + 11 = 7 ; b) y + = ;
2 2 6 4
x
c) y = 2.3; d) = 1.
3 10 15
c) 11 + x = 3; d) 4 + z = 6.2.
7 5
8. Rijei jednadbe:
3. Rijei jednadbe: a) x : 2.3 = 11; b) y : (5) = 3.5;
a) x 37 = 25;
3 5 5
b) 1.1 + y = 0.22; c) z : = 3; d) x : = .
4 6 6
c) z 23 = 4;
d) 15 + x = 10. 9. Rijei jednadbe:
1
4. Rijei jednadbe: a) 3.4 : x = 2; b) : x = 5;
2
1 7 5 11
a) x = ; b) y 3 = ;
3 2 8 4 1 5
c) 3 : x = 6; d) :x = .
3 6
1 3
c) 1 + x = 4.5; d) 2 + z = 6.2.
7 4 10. Rijei jednadbe:
3 2
5. Rijei jednadbe: a) 2.5 + x = 4.8: b) x = 1 ;
5 7
a) x + 28 13 = 20; c) 1.2 + x 4 = 2.6 6;
b) 21.2 + y = 20.3 + 5.04;
2 5
d) x = 1 ; e) x : 2.1 = 5;
15 11 1 3 6
c) +z= + ;
8 4 2
1 4
f) :x =
2 1 2 5
d) 4.3 + x = 2.
3 6
74
Linearne jednadbe
5.5. Rjeavanje jednadbi s vie

pribrojnika
Zbrajanje krugova
Izraunaj:
Pri rjeavanju jednadbi esto se pojavljuje vie lanova s nepoznanicom. Te

lanove stavljamo na istu stranu jednadbe i zbrajamo.
Prvo emo nauiti kako zbrojiti lanove s nepoznanicom.
Primjer 1. Zbrajanje lanova s 3x + 5x = (3 + 5) x = 8x.

nepoznanicom Brojeve koje smo dobili u zagradi smo zbrojili.
Izluivanje zajednikog faktora Koliko je Na isti nain izraunavamo i sljedee izraze:

3x + 5x? 10y 5y + 2y = (10 5 + 2) y = 7y;
5z + 3z 12z = (5 + 3 12) z = 14z;
3x + 2x = 5x 10.5x 2x = (10.5 2 ) x = 8.5x.
Rjeenje: Pazi! U zagradi mora imati isti broj

pribrojnika kao i na poetku!
Pri zbrajanju izraza s nepoznanicom moemo
upotrijebiti zakon distribucije, tj. izluiti
zajedniki faktor x.
Primjer 2. Rjeenje:
10x 9x = (10 9)x = 1x = x.
Koliko je 10x 9x?
Izraz 1x krae piemo x.
Koliko je y + y?
x + x = 2x Koliko je 5z z? y + y = 1y + 1y = (1 + 1)y = 2y;
1 x = 1x = x 5z z = 5z 1z = (5 1)z = 4z.
Ako vam je primjena distributivnosti

lagana, smijete korak sa zagradom
preskoiti. Primjerice, 5x 3x =2x.
75
Linearne jednadbe
Z a d a c i
a) 4x + 3x; b) 5y + 2y; c) 4z 3z; a) 13.4z + 3z + z; b) x 5.4x + 7x;
d) 8x 2x; e) 9y 2y + 3y. c) 19.2z 11.5z z z; d) 8y y + y 16.9y;
1 3 11
2. Izraunaj: e) x x + x ;=
4 4 4
a) 12.3z 4.4z + 2z; b) 10x 4.6x + 9x;
31 11 51
c) 14.5z 11z 5.2z; d) 12.6y 11.1y + 7y. f) x x+ x ;=
5 5 5
3. Izraunaj: 1 3 15
g) x x+ x x ;=
a) z + z + z; b) x x + x; 2 2 2
c) z z z z; d) y y + y y. 1 3 5 3
h) x x + x + x .=
2 4 2 4
Primjer 3. Zbrajanje lanova s 6x = 18 /:6

nepoznanicom u jednadbi Dijelimo s brojem koji mnoi nepoznanicu.
Koji broj je rjeenje jednadbe x + 5x = 18? x = 18 : 6

Rjeenje: Provjera:
x + 5x = 18 x + 5x = 18.
U jednadbu umjesto x uvrtavamo broj 3.
Izluujemo zajedniki faktor x.
3 + 5 3 = 18
(1 + 5) x = 18
3 + 15 = 18
Raunamo brojeve u zagradi. 18 = 18. Rjeenje je tono.
Z a d a c i
5. Rijei jednadbe. f) 2z + 8z 3z = 77; g) 3x + x 5x = 91;
a) 4x + x =25; b) 7y + y = 72; c) z + 6z = 49; h) y 11.3y + 2.5y = 23.4.
d) 3x + 5x = 48; e) y + y = 44;
Primjer 4. Prebacivanje pribrojnika Svaki pribrojnik koji prebacujemo mora

u jednadbi promijeniti predznak. Pribrojnike koji se
nalaze na odgovarajuoj strani jednadbe
Koji broj je rjeenje jednadbe x + 6 = 18 5x?
samo prepiemo.
x + 6 = 18 5x
Rjeenje:
Najprije moramo sve izraze s nepoznanicom Broj 6 moramo prebaciti na desnu stranu
prebaciti na lijevu stranu jednadbe, a sve bez jednadbe, a izraz 5x na lijevu.
nepoznanice na desnu stranu jednadbe. x + 5x = 18 6
76
Linearne jednadbe
Zbrajamo izraze na lijevoj strani, a brojeve na

desnoj strani oduzimamo.
6x = 12 /:6
Dijelimo s brojem koji mnoi nepoznanicu.
x = 12 : 6
Provjera:
x + 6 = 18 5x
2 + 6 = 18 52
8 = 18 10
Primjer 5.
50 2.5y 25+ y = 45 + y?
50 2.5y 25+ y = 45 + y
Lijeva strana jednadbe Desna strana
jednadbe
2.5y = 20 / : (2.5)
Rjeenje:
y = 20 : (2.5)
50 2.5y 25 + y = 45 + y y = 8. Rjeenje je 8.
Na lijevoj strani jednadbe prepisujemo
Provjera:
2.5y i y, a prebacujemo s desne y.
50 2.5y 25 + y = 45 + y
Na desnoj strani jednadbe prepisujemo 45, a U jednadbu umjesto y uvrtavamo broj 8.
prebacujemo s lijeve 50 i 25.. 50 2.5 (8) 25 + (8) = 45 + (8)
2.5y + y y = 45 50 + 25. 50 + 20 25 8 = 45 8
Izraunavamo lijevu i desnu stranu. 37 = 37. Rjeenje je tono.
Z a d a c i
6. Rijei jednadbe. i) 21z 27 13z + 6 = 23 15z 2 + 9z;
a) 3x 5x + x = 7 9; b) 7y 4 = 3y + 5; j) 37x + 48 3x =62 + 11x + 49 55x 127.
c) 5x 4 = 7x + 9; d) 2z + 18 = 12;
e) 14 + 11y = 91; f) 2x 6 3x = 5x + 4;
g) 4z + 35 = 15 6z; h) 40 + 10y = 15y 50.
7. Rjeenja jednadbe daju rije skrivenu na slici:

a) 12x 15 = 5; b) 15 + 16x = 87;
c) y + 2 = 2y + 3; d) 4z 5 2z = z + 1;
e) 12z = 4z + 5; f) x 6x 1 = 2x + 5x + 11;
g) 2.5y = 4y + 28.8;
h) 10 30y 150 = 200y + 20y + 70;
77
Linearne jednadbe Linearne jednadbe
Primjer 6. Problem s godinama 4. Napii jednadbu.

x + 2x = 24
Marko je dvostruko stariji od Lucije. Marko i
Lucija zajedno imaju 24 godine. Koliko godina 5. Rijei jednadbu.
ima svatko od njih? x + 2x = 24
3x = 24 /:3
Rjeenje: x = 24 : 3
Pri rjeavanju problemskih zadataka slijedimo x=8
ove korake: Lucijine godine
2x = 2 8 = 16
1. Proitaj zadatak.
Markove godine.
2. Odredi pitanje.
6. Provjeri rezultat.
Oznaimo s x Lucijine godine. Marko ima
x + 2x = 24
dvostruko vie, dakle 2x.
8 + 2 8 = 24
Lucijine godine x
Markove godine 2x.
3. Odredi koji podaci su zadani.
Lucija ima 8 godina, a Marko ima 16 godina.
Zajedno imaju 24 godine.
Z a d a c i
Rijei problemske zadatke slijedei upute iz primjera 6. 10. Cijeli kamion ima masu 4.2 t. Masa karoserije
8. U uredu radi 28 zaposlenika. Mukaraca ima kamiona je est puta vea od mase njegova
tri puta vie nego ena. Koliko ena radi u tom motora. Kolika je masa motora? Kolika je masa
uredu? Koliko mukaraca radi u tom uredu? karoserije kamiona?
9. Tijekom ljeta Luka je radio etiri puta vie dana 11. Majina mama je tri puta starija od Maje. Mama
nego Ana. Oboje su ukupno radili 75 dana. i Maja zajedno imaju 52 godine. Koliko godina
Koliko dana je radio svatko od njih? ima svaka od njih?
Primjer 7. Problem s glasovanjem Zajedno su dobili 35 glasova.
U 6.a razredu ima 35 uenika. Svi su glasali za 4. Napii jednadbu.

predsjednika razreda. Ana je dobila 5 glasova x + x + 5 = 35
vie nego Marko. Koliko glasova je dobila Ana, 5. Rijei jednadbu.
a koliko Marko? x + x + 5 = 35
x + x = 35 5
Rjeenje: 2x = 30 /:2
Pri rjeavanju problemskih zadataka slijedimo x = 30 : 2
ove korake: x = 15 Broj glasova za Marka
1. Proitaj zadatak. x + 5 = 15 + 5 = 20 Broj glasova za Anu
2. Odredi pitanje. 6. Provjeri rezultat.

Oznaimo s x broj glasova koje je dobio Mar- x + x + 5 = 35
ko. Ana je dobila 5 glasova vie, dakle x + 5. 15 + 15 + 5 = 35
Broj glasova za Marka x 35 = 35. Rjeenje je tono.
Broj glasova za Anu x + 5 7. Napii odgovor rijeima.
3. Odredi koji podaci su zadani. Marko je dobio 15 glasova, a Ana 20 glasova.
78
Linearne jednadbe
Z a d a c i
Rijei problemske zadatke slijedei upute iz primjera 7. Koliko kota svaki par cipela?
12. Lucija je napravila 7 estitki vie nego Luka. 14. Marko ima 16 kg vie nego Ana. Zajedno su
Zajedno su napravili 55 estitaka. Koliko je teki 104 kg. Koliko kilograma ima svak od
napravio svaki od njih? njih?
13. Dva para cipela kotaju 15. Lucija ima 12 knjiga vie nego Ana. Zajedno
580.98 kn. Jedan par imaju 150 knjiga. Koliko knjiga ima Ana, a
kota 60.12 kn vie koliko Lucija?
nego drugi.
Primjer 8. Problem s daskama 3. Odredi koji podaci su zadani.

Zbroj njihovih duljina je 16 dm.
Luka ima dvije daske, crvenu i zelenu, zbroj
njihovih duljina je 16 dm. Crvena daska je za 4. Napii jednadbu
1 dm dulja od dvostruke duljine zelene daske. x + 2x + 1 = 16
Kolika je duljina zelene, a kolika crvene daske? 5. Rijei jednadbu.
x + 2x + 1 = 16
Rjeenje: x + 2x = 16 1
Pri rjeavanju problemskih zadataka slijedimo 3x = 15 /:3
ove korake: x = 15 : 3
x = 5 duljina zelene daske
1. Proitaj zadatak.
2x + 1 = 2 5 + 1 = 11
2. Odredi pitanje. duljina crvene daske.
Oznaimo s x duljinu zelene daske. Crvena
daska je za 1 dm dulja od dvostruke
x + 2x + 1 = 16
duljine zelene daske, dakle 2x + 1.
5 + 2 5 + 1 = 16
Duljina zelene daske x
Duljina crvene daske 2x + 1.
Zelena daska je dugaka 5 dm, a crvena
11 dm.
Z a d a c i
Rijei problemske zadatke slijedei upute iz primjera 8. iznosa Lucijine uteevine. Koliko je utedjela
svaka djevojica?
16. Luka i Marko su zajedno teki 170 kg. Markova
18. Stolar je prerezao dasku koja je dugaka 10
teina je za 40 kg manja od dvostruke Lukine
m na dva dijela. Dulji komad je za 2 m dulji
teine. Koliko je teak svaki djeak?
od trostruke duljine kraeg komada. Koliko je
17. Lucija i Ana su zajedno utedjele 432.50 kn. dugaak svaki komad daske?
Ana je utedjela 30.50 kn vie od trostrukog
79
Linearne jednadbe
Vjeb lica
1. Rijei jednadbe.
a
3. Rijei jednadbe.
a) 2x x +6 x = 16 9x; a) 3.4x 5.5x + x = 7.9 9;
b) 17y 4 = 13y + 5; b) 7.2y 4.1 = 3.2y + 5.9 y,
c) 4 5x 5 = 7x + 3; c) 5x 3.3 = 7x + 8.7 2x;
d) 2z + 18 = 12 4z +10; d) 2z + 1.8 = 1.2. 3z;
e) 8y 11 + 11y = 91 y; e) 1.4 + 1.1y = 9.1.;
f) 12x 16 13x = 15x + 14; f) 2x 6.2 3x = 5.2x + 4;
g) 4z + 35 = 15 6z; g) 4z + 3.5 = 1.5 6z;
h) 40 10y = 15y 50. h) 4.1 + 1.4y = 1.5y 5.2.
2. Rijei jednadbe. 4. Rijei jednadbe.

a) 3x 5x + 9 = 7x 9; a) 5.7x + x 0.1= 7.2 9 3x;
b) 7y 4 = 3y + 5; b) y 4.1 = 3y + 5.6 y;
c) 5x 4 = 7x 9 3x; c) 5x 4 + 5 + 2x = 7x + 9 3x x;
d) 2z + 18 = 12; d) 2z + 18 3z + 11 + 4z = 12 + 9z 15 + 4z;
e) 1 + 11y = 9 + 12y; e) 14 + 11y + 10y 35y + 41=
f) 2x 6 3x = 5x + 4 8x; 91 + 45 31y + 32 3y;
g) 4z + 37 = 15 6z z; f) 2x 6 3x + 5x + 8x x + 7 =
h) 40 + 10y = 15y + 50 + 4y. 5x + 4 + 3x 2x 5;
g) 4z + 3 5z + 8z 4 5 + 3z =
1 6z + 4 7z + z;
h) 4 + 1y 4 + 5y 12 + 8y =
15y 5 + y 7 + 5y 1.
5.6. Rjeavanje jednadbi s

razlomcima i zagradama
Vaganje opeka
Jedna opeka i jo pola opeke teke su 3 kg.

Koliko je teka jedna opeka?
80
Linearne jednadbe
Primjer 1. Jednadba s razlomcima

1 3 2
Koji broj je rjeenje jednadbe x = x + 6? 3 6 4
4 2 3 1 3 2
x 12 12 = x 12 + 6 12
Rjeenje: 41 21 31
1x 3 3 6 = 2x 4 + 6 12
Pri rjeavanju te jednadbe mogli bismo
3x 18 = 8x + 72
postupiti kao i prije prebaciti nepoznate
3x 8x = 72 + 18
pribrojnike na lijevu, a poznate na desnu
5x = 90 /:(-5)
stranu jednadbe, pa dalje raunati. U ovom x = 90 : (5)
sluaju zgodnije je pomnoiti jednadbu x = 18.
zajednikim viekratnikom nazivnika koji
Provjera:
se u njoj pojavljuju. Tako emo jednadbu 1 3 2
x = x +6
osloboditi od razlomaka, pa e nam biti 4 2 3
jednostavnije raunati. 1 3 2
(18) = (18) + 6
Najmanji zajedniki viekratnik zadanih 4 2 3
nazivnika je V (4, 2, 3) = 12. Svaki pribrojnik u 9 3
= 12 + 6
2 2
jednadbi mnoimo s 12.
12
= 6
2
Pomnoi s najmanjim 6 = 6.
zajednikim nazivnikom.
Rjeenje je tono.
1 3 2
Vano
x 12 12 = x 12 + 6 12
4 2 3 Ako se u jednadbi pojavljuju razlomci,
Svaki nazivnik je djelitelj broja 12, pa svaki sve lanove jednadbe pomnoimo s
nazivnik moemo skratiti. najmanjim zajednikim nazivnikom.
Z a d a c i
1. Rijei jednadbe tako da najprije pomnoi s 3. Rijei jednadbe:
najmanjim zajednikim viekratnikom nazivnika. 3 7 1 3 1
a) x = ; b) 8x + 2 = ; c) x = 5 ;
1 3 4 4 3 3 4 2
a) x + 5 = ; b) 4 y = 2y ;
3 2 3
6 8
1 4 2 1 d) x + 3x = 1; e) 3x x = 4 .
c) y = 2 ; d) x = 2x + . 7 3
10 5 5 4
4. Rijei jednadbe. Decimalne i mjeovite brojeve
2. Rijei jednadbe tako da najprije pomnoi s najprije zapii u obliku razlomka.
najmanjim zajednikim viekratnikom nazivnika. 3 2
1 a) 1 x = 0.5 ; b) 0.3x + 1 = 1 ;
3 3 4 2 4 3
a) x + 2 = x ; b) y + 4 = 2y y ;
3 4 2 3 5 x 1 x 2
c) 2.5 = 1 ;
1 4 1 6 2 2 3
c) y + y = 2+ y ;
10 5 2 x 1 2 x x
3 7 2 1 1 d) 2x + = 0.1; e) x + = + 1.
d) 3 + x x = x + x .
3 15 3 3 2
5 4 5 4 2
81
Linearne jednadbe
Primjer 2. Jednadba sa predznake, a lanove tree zagrade samo

zagradama prepiemo.
Koji broj je rjeenje jednadbe 10x 35 6 + 3x = 44 + 5x 12
5(2x7) (63x) = 44 + (5x12)? Prebacimo lanove s nepoznanicom na lijevu

stranu jednadbe, a ostale na desnu.
Rjeenje: 10x + 3x 5x = 44 12 + 35 + 6
Pri rjeavanju te jednadbe najprije se moramo Zbrojimo lanove na lijevoj, pa na desnoj strani
osloboditi zagrada. Pogledaj na podsjetnik da jednadbe.
se prisjeti kako se radi sa zagradama. 8x = 73 / : 8
Podsjetnik za zagrade
73
Ako je ispred zagrade +, zagradu samo x= = 9.125.
8
maknemo.
Ako je ispred zagrade , svim lanovima unutar Provjera:
zagrade moramo promijeniti predznak. 5(2 9.125 7) (6 3 9.125) =
Zagradu mnoimo nekim brojem tako da svaki = 44 + (5 9.125 12)
lan unutar zagrade pomnoimo tim brojem. 5(18.25 7) (6 27.375) =
= 44 + (45.625 12)
5(2x7) (63x) = 44 + (5x 12). 5 11.25 (21.375) = 44+ 33.625
Sve lanove unutar prve zagrade mnoimo s 5. 56.25 + 21.375 = 77.625
lanovima unutar druge zagrade mijenjamo 77.625 = 77.625. Rjeenje je tono.
Z a d a c i
5. Rijei jednadbe tako da najprije ukloni 6. Rijei jednadbe.
zagrade. a) 12(0.22 x) = 1.44;
a) 2x 57 (3x 60) (4x 37) = 0; b) 1.1 (5x + 5.5) = 11.1;
b) 5(2 3x) + 3(5x 2) 7(4 x) = 0; c) 1.2(0.3 + x) = 3.6;
c) 2x + (11 4x) (5 + 2x) = 6 4x; d) 1.2 (0.8 +x) = 3.6.
d) 3x 2(4 + x) = 2x 5(7 3x).
Primjer 3. Razlomci u jednadbi x 1

6
x +5
6 = 1 6
2 3
Svaki nazivnik je djelitelj broja 6 pa svaki
x 1 x + 5 od njih moemo skratiti. Nakon skraivanja
= 1?
2 3
dobivamo ovu jednadbu (pripazite na minus
Rjeenje: ispred razlomka!):
3 (x 1) 2 (x + 5) = 6
Da bismo se oslobodili razlomaka cijelu
Pomnoimo lanove zagrade s pripadnim
jednadbu pomnoit emo s najmanjim
brojem.
zajednikim viekratnikom nazivnika V(2, 3) =
3x 3 2x 10 = 6
6.
82
Linearne jednadbe
Prebacimo lanove s nepoznanicom na lijevu Provjera:

stranu jednadbe, a ostale na desnu.
3x 2x = 6 + 3 + 10 19 1 19 + 5 18 24
= 1 =1
2 3 2 3
Zbrojimo i oduzmemo lanove na lijevoj pa na
desnoj strani jednadbe. 98=1
x = 19. 1 = 1.
Rjeenje je tono.
Z a d a c i
x x x 9 + 2x x + 5 x + 1
a) + + = 31 a) = 1
2 3 5 3 2 4
x 1 2x + 5
b) =1 b) 3x 1 = 2x 1
6 15 14 7 7
6 3x x 2 5x + 6 4x 2 2x 5 3 6x
c) =0 c) =
5 7 4 2 3 3
3x 7 x 2x 3 4x 7 1
d) = 2 + d) =
7 3 7 8 18 6
1+ 3x x +3 13 + x 10 11 2x
e) 3= . e) + = .
2 4 4 2 5
Primjer 4. Jednadba sa x 1 2x + 3 x + 2
+ = 1
2x + 4
zagradama i razlomcima 3 6 12 9
Da bismo jednadbu oslobodili od

x 1 2x + 3 x + 2
razlomaka mnoimo sve lanove jednadbe sa
1 x + 2
= 2
3 6 12 2 9 ? zajednikim nazivnikom, tj. sa 36.
x 1 2x + 3 x +2 2x + 4
36 36 + 36 = 36 1 36
Rjeenje: 3 6 12 9
Skratimo nazivnike, a sve brojnike napiemo
Pri rjeavanju te jednadbe najprije je moramo u zagradama, da ne bismo stavili krive
osloboditi zagrada, a zatim i razlomaka. predznake pri mnoenju.
Svim lanovima unutar prve zagrade 12 (x 1) 6 (2x + 3) + 3 (x + 2) = 36 4 (2x + 4)
mijenjamo predznak, a lanove unutar druge
Sada mnoimo vodei rauna o predznacima.
zagrade mnoimo s 2.
12x 12 12x 18 + 3x + 6 = 36 8x 16
x 1 2x + 3 x + 2 1 x + 2
= 2 Ponitimo i zbrojimo to moemo.
3 6 12 2 9
3x 24 = 8x + 20
x 1 2x + 3 x + 2 1 x +2
+ = 2 2
3 6 12 2 9 Prebacujemo lanove s nepoznanicom na lijevu
Izraunamo umnoke na desnoj strani stranu, a ostale na desnu.

3x + 8x = 20 + 24
jednadbe.
83
Linearne jednadbe
Zbrojimo posebno lanove na lijevoj strani

jednadbe, pa na desnoj.
11x = 44
Podijelimo s brojem koji mnoi nepoznanicu.
11x = 44 / : 11
Rjeenje jednadbe je
x = 4.
Provjera:
4 1 2 4 + 3 4 + 2 1 4 + 2
= 2
3 6 12 2 9
3 11 6 1 6
= 2
3 6 12 2 9
11 1 4
1 + = 1
6 2 3
6 11+ 3 3 4
=
6 3
2 1
=
6 3
1 1
= .
3 3
Rjeenje je tono.
Z a d a c i
9. Rijei jednadbe. 11.Rijei jednadbe.
x +1 2 1
a) 5 = 2x ; a) 5 x + 4 3x = 3 ;
3 3 2
x + 1 3x 2 x + 5 7x + 1 37 2 1
b) + = ;
3 4 8 6 12 b) 7 2x 2 3x 3 = 9 ;
3 2
x x +1 x + 2 x + 3 1
c) + + + = ; 7 2 37 x
3 4 5 6 5 3x + = x
c)
2 5 5 ;
1 2x 7x 5
d) 2 3x + = 1 . x 3 3x + 127 x + 9
5 2 d) +3= ;
8 20 12
10.Rijei jednadbe.
x + 1 4x 5 2x 1 7 ( x 3)
2x 3 x + 5 e) = 2 ;
a) = 2x 4 ; 4 18 6 36
2 3
x 2 2(3x + 1) 7x 5
2x + 1 3x 5 4x + 5 x + 1 7 f) = 6x ;
b) = + ; 3 4 2
3 4 8 6 12
x x 1 2x 2 3x + 3 11 2x + 1 1 x + 1 1 1
c) + + + = . 2 x 2 x = x 1 .
3 4 5 6 5 g) 3 2 2 2 6

Ako je ispred zagrade znak manje, pribrojnici u zagradi

mijenjaju stanje.
Ako je ispred zagrade znake vie, zagrada se brie.
Ako je zagrada na poetku, ona se brie u sljedeem retku.
84
Linearne jednadbe
Vjeb lica a
a) 3x 5 (3x 6) (4x 3) = 0
a) 1 ( x + 2) = 1
b) 5(2 3x) + 2(5x 2) 7(4 x) = 10 2 3
c) 2(11 4x) (5 + 2x) = 6 4x +1
d) 3x 2(4 + x) = 2x 2(7 3x) b) 2x 3 = 0.4
5
2. Rijei jednadbe:
a) 1.5(0.2 x) = 1.4 + 0.2 c) 3x 1 + 2x + 1 = x + 1
3 6 3
b) 1.2 (x + 5.5) = 1.1
c) 4(0.3 + x) = 3.5 d) 60y + 1 4y + 3 = 0
d) 1.7 (0.4 +x) = 3.2 9 3
3. Rijei jednadbe:
7. Rijei jednadbe.
{ }
a) 0.2x x 1+ ( x 6 ) = 6
1 x +1 3
a) = x
2 4 4
b) 2x 3 x 2 ( x 1) + (2x 1) = 6 x + 1 3x 2 x + 5 7x + 1 7
b) + = +
10 5 2 2 5
1 1 1 x x +1 x + 2 x + 3 1
c) 0.2x x 1 + 1.2x = x c) + =
4 2 20 3 6 2 6 3
4. Rijei jednadbe: 2 3x 1 2x x 2
d) = 1
2 5 2

1 3
a) x +5=
8 2 8. Rijei jednadbe.
1 4
b) 3 y = 2y 2x 3 x + 5 2x 5
9 3 a) = 2
2 3 6
1 4 1
c) y = 2 2x + 1 3x 1 2x + 3 x + 1
10 5 2 b) =
3 4 8 6
2 3 1
d) x = x + x x 1 2x 1 x + 3 1
5 5 4 c) + =
3 15 5 6 5
x 4x 3 1
d) =
5. Rijei jednadbe: 5 15 3

1 2 3 3
a) 1 x
a) x++ 2 = = 3xx3
3
3 12
12 4 4 2
2 9. Rijei jednadbe:
4
4 1
1 2
2 1
b) y
b) y+ +4
4 = =yy yy++ 1
3
3 2
2 5
5 10
10 4x 1 7x 6
1 4 1 a) 2 = 1
c) 1
y
y+ 4
+ y y ==2 1
+ y y 3 12
c) 8 3 2+ 6
8 3 6 3y 1 2y
3 3 3 7 2 1 b) =
d)
d) 3+ + x x 7x x==2x x++1 1x
1 x 7 5
4 5
4 5 4
4 5
5 2
2 3x 1 x + 2 x 2
x 1 1 7 c) +3=
e) 2
2x ++ x = 7 6 8 24
e) 3 5
3 5 x = 15 15 x 2 3x 1 6x 8
d) + =0
20 15 12

85
Linearne jednadbe
x + 5 x 5 5(5 x ) x 3 4x 1
a) = x a) =
2 3 6 2 6
x +5 x 5 x 3x 4 5x 4 7x + 4
b) +x = b) +8= +
2 6 2 5 6 10
8 x 4x 5 x + 6 x + 4 2x 1 2(3x + 1)
c) + =0 c) =
6 3 2 3 5 15
5 x 1 2x 3 1 3 2 1
d) = d) (x ) = (2 + x )
6 2 5 30 4 3 2

3y 4y 4x + 1 14x 9 8x + 1 7x 10
a) + 9 = y 54 a) x + =
4 5 2 11 3 6
x + 4 2(x 6) 14 x 2(x 2)
b) =
15 5 3 9 x 1 3 2
b) 2 x + 2x + 1 x =
3x 1 8(x 2) 2 3 4 3
c) 3x + 1 = 2(x + 1) +
5 5
x +1 x 4 1 2 1
d) =1 x 2 x x +2
8 12 3+ 2
c) 4 =1
1 5 1
4 9 2
2 x 3 1 1 x 3
d) + x + = 1+ 1
3 99 2 3 99
5.7. Problemski zadaci

Zamisli jedan broj. Dodaj mu 5. Utrostrui rezultat. Od toga oduzmi trostruku
vrijednost zamiljenog broja. Dobio si 15.
Prisjeti se jo neke sline zagonetke s brojevima.
Primjer 1. Magina matematika Podijeli s tri.

Oduzmi broj koji si
Matematika se skriva iza raznih maginih triko-
zamislio.
va s brojevima. Otkrijmo tajnu jednog od njih.
Dobio si etiri J.
Magini recept:
Isprobajte taj recept
Zamisli jedan broj.
s bilo koja tri broja.
Dodaj mu pet.
Dobivate li svaki put
Pomnoi s tri.
broj etiri? Zato?
Oduzmi tri.
86
Linearne jednadbe
Rjeenje: Uputa Matematiki izraz

Zapiimo sve reenice ovog maginog recepta Zamisli jedan broj. x
pomou matematikih oznaka. Dodaj mu pet. x+5
Pomnoi s tri. 3 (x + 5) = 3x + 15
Vidimo u tablici da na kraju oduzmemo broj Oduzmi tri. 3x + 15 3= 3x + 12
koji smo zamislili, tako da krajnji rezultat Podijeli s tri. (3x + 12) : 3 = x + 4
ne ovisi o zamiljenom broju. Koji god broj Oduzmi broj koji si zamislio. x+4x=4
zamislili, krajnji rezultat e uvijek biti etiri.
Z a d a c i
1. Zapii ovaj magini recept pomou matematikih b) Zamisli jedan broj.
oznaka i otkrij koji broj se uvijek pojavljuje kao Dodaj mu 20.
krajnji rezultat. Udvostrui rezultat.
Od toga oduzmi dvostruku vrijednost
a) Zamisli jedan broj.
zamiljenog broja.
Dodaj mu sedam.
Dobio si...
Pomnoi s pet.
Oduzmi pet. 2. Napii svoj magini recept.
Podijeli s pet.
Problemski zadaci su zadaci rijeima. Pri
Oduzmi broj koji si zamislio.
rjeavanju takvih zadataka esto se koristimo
Dodaj etiri.
jednadbama. Neki od problemskih zadataka
Dobio si...
mogu se rijeiti i bez jednadbi.
Primjer 2. Problem s cijenom 3. Odredi koji podaci su zadani.

Zajedno kotaju 8.70 kn.
Gumica i olovka kotaju 8.70 kn. Cijena olovke
je za 90 lipa vea od cijene gumice. Kolika je 4. Napii jednadbu
cijena olovke? x + x + 0.90 = 8.70
5. Rijei jednadbu.
Rjeenje: x + x = 8.70 0.90
Pri rjeavanju problemskih zadataka slijedimo 2x = 7.80 /:2
ove korake: x = 7.80 : 2
x = 3.90 cijena gumice
1. Proitaj zadatak.
x + 0.90 = 3.90 + 0.90 = 4.80 cijena
2. Odredi pitanje. olovke
Oznaimo s x cijenu gumice. Cijena olovke
je za 90 lp, tj.
x + x + 0.90 = 8.70
0.90 kn vea od
3.90 + 3.90 + 0.90 = 8.70
cijene gumice.
8.70 = 8.70. Rjeenje je tono.
Cijena gumice x
Cijena olovke
Cijena gumice je 3.90 kn, a cijena olovke
x + 0.9
4.80 kn.
87
Linearne jednadbe
Z a d a c i
3. Gospoa Horvat radi u potanskom uredu. 6. Ana ima dva puta vie sliica od Lucije i Luke
Danas je poslala etiri paketa, prethodno ih zajedno. Ana ima 88 sliica, a Lucija 20. Koliko
izvagavi. Svojoj kerki je zadala zadatke s sliica ima Luka?
masom kutija. Pomozi joj odrediti masu svih
kutija. 7. U 6.b razredu ima 33 uenika. Djevojica ima
a) Kutija A je dva kilograma tea od kutije D. za 3 manje nego djeaka. Koliko je djevojica, a
Obje kutije zajedno imaju masu 16 kg. koliko djeaka u tom razredu?
b) Kutija C je dvostruko tea od kutije A.
Zajedno imaju masu 27 kg. 8. Na nekom natjecanju iz matematike bilo je
c) Kutija B je za 1 kg tea od dvostruke mase deset zadataka. Za svaki tono rijeeni zadatak
kutije D. Zajedno imaju masu od 22 kg. uenik dobiva 10 bodova. Za svaki netono
rijeen ili nerijeen zadatak gubi 5 boda. Ako
4. Luka je radio trostruko vie sati neko Ana. je uenik dobio 55 bodova, koliko zadataka je
Zajedno su radili 32 sata. Koliko sati je radio tono rijeio?
Luka, a koliko Ana?
9. Broj uenika 6.a razreda je jednak dvostrukom
5. Marko i Ante su skupili 215 bodova na broju uenika 6.b razreda. Ako 14 uenika
natjecanju. Marko je skupio pet bodova vie premjestimo iz 6.a u 6.b razred, oba razreda
od dvostrukog broja Antinih bodova. Koliko imat e jednak broj uenika. Koliko uenika je
bodova je svaki djeak osvoji na natjecanju? na poetku bilo u 6.a, a koliko u 6.b razredu?
Primjer 3. Problem s opsegom 4. Napii jednadbu.

48 + 2 b = 108
Opseg jednakokranog trokuta je 108 cm,
a duljina njegove osnovice 48 cm. Kolika je 5. Rijei jednadbu.
duljina kraka tog trokuta? 2 b = 108 48
2 b = 60 /:2
Rjeenje: b = 30
Jednadbe e nam dobro doi i pri rjeavanju 6. Provjeri rezultat.
razliitih zadataka vezanih uz geometrijske a+2b=o
likove. 48 + 2 30 = 108
1. Proitaj zadatak. 108 = 108. Rjeenje je tono.
2. Odredi pitanje. 7. Napii odgovor rijeima.

Oznaimo s a duljinu osnovice, a s Duljina kraka tog jednakokranog trokuta je
C
b duljinu kraka tog trokuta. 30 cm.
3. Odredi koji podaci su zadani. b b

a = 48 cm
Formula za opseg jednakokranog
A a B
trokuta je o = a + 2 b
48 cm
88
Linearne jednadbe
Z a d a c i
10. Prva cijev napuni bazen za 9 sati, a druga za 12 22. Vozei brzinom od 204.8 km/h koliku
sati. Za koje vrijeme e se bazen napuniti ako udaljenost e prijei trkai auto za 4 sata?
se istodobno otvore obje cijevi?
11. Bazen se jednom cijevi moe napuniti za 4 sata, 23. Sljemenska iara je dugaka 4017 m. Kojom
a drugom isprazniti za 9 sati. Za koje vrijeme e brzinom treba voziti iara da bismo na vrhu
se bazen napuniti, ako se istodobno otvore obje bili za 30 minuta.
cijevi?
12. Opseg jednakokranog trokuta je 39 cm. Kolika 24. Udaljenost izmeu Varadina i Roterdama je
je duljina kraka, ako je duljina osnovice 19 cm? 1300 km. U isto vrijeme jedan prema drugom
krenu dva automobila. Automobil koji je krenuo
13. Opseg pravokutnika je 120 cm. Duljina jedne iz Varadina vozi 140 km/h. Automobil koji je
stranice je pet puta vea od duljine druge
krenuo iz Roterdama vozi 120 km/h.
stranice. Kolike su duljine stranica? Kolika je
povrina tog pravokutnika? a) Koliku udaljenost e svaki od njih prijei za
14. Duljine stranica pravokutnika, izraene u sat vremena?
centimetrima, dva su uzastopna prirodna broja. b) Nakon koliko vremena e se automobili
Opseg tog pravokutnika je 298 cm. Kolike su sresti?
duljine stranica?
c) Koliko e biti udaljeni od Varadina i
Roterdama u trenutku susreta?
15. Duljine stranica trokuta, izraene u
centimetrima, tri su uzastopna neparna
prirodna broja. Kolike su duljine stranica, ako je 25. U nekom trokutu je jedan kut . Drugi kut je za
opseg tog trokuta 159 cm? 20 manji od , a trei za 29 vei od . Odredi
veliine sva tri kuta tog trokuta.
16. Duljina jedne stranice pravokutnika je za 5 cm
vea od druge. Opseg pravokutnika je 20 cm. 26. Oduzme li od dvokratnika nekog broja 10 dobit
Kolike su duljine njegovih stranica? e 5. Koji je to broj?
17. U nekom trokutu je jedan unutarnji kut veliine 27. Uvea li neki broj tri puta dobit e isti rezultat
. Drugi unutarnji kut je dvostruko vei od kuta kao da si taj broj uveao za 16. Koji je to broj?
, a trei trostruko vei. Koliki su unutarnji
kutovi tog trokuta? 28. U nekom razredu ima 31 uenika. Djeaka ima za
tri manje nego djevojica. Koliko ima djevojica, a
18. Opseg trokuta je 180 dm. Stranica b je koliko djeaka u tom razredu?
trostruko vea od stranice a, a stranica c je
peterostruko vea od stranice a. Kolike su 29. Maja ima tri puta vie sliica nego Luka. Maja je
duljine stranica tog trokuta? Luki dala 10 sliica pa sad oboje imaju jednako.
Koliko je sliica imala Maja, a koliko Luka na
19. Avion leti brzinom od 450 km/h. Koliku poetku?
udaljenost prijee za 5 sati?
30. Cijena kilograma kruaka je dvostruko vea od
kilograma jabuka. Za tri kilograma kruaka i
20. Horvatovi su preli udaljenost od 744 km za 12
pet kilogram jabuka Luka je platio 33 kn. Kolika
sati. Kojom brzinom su vozili?
je cijena kilograma jabuka, a kolika kilograma
kruaka?
21. Kojom brzinom mora letjeti avion da bi preao
udaljenost od 780 km u 2 sata?
89
Linearne jednadbe
Vjeb lica a
1. Luka je radio etverostruko vie sati neko Ana. 11. Duljine stranica pravokutnika, izraene u
Zajedno su radili 35 sati. Koliko sati je radio centimetrima, dva su uzastopna prirodna broja.
Luka, a koliko Ana? Opseg tog pravokutnika je 42 cm. Kolike su
duljine stranica?
2. Marko i Ante su skupili 119 bodova na
natjecanju. Marko je skupio sedam bodova vie 12. Duljine stranica trokuta, izraene u
od trostrukog broja Antinih bodova. Koliko centimetrima, tri su uzastopna parna prirodna
bodova je svaki djeak osvojio na natjecanju? broja. Kolike su duljine stranica, ako je opseg
tog trokuta 72 cm?
3. Ana ima dva puta vie sliica od Lucije i Luke
zajedno. Ana ima 60 sliica, a Lucija 12. Koliko 13. Duljina jedne stranice pravokutnika je za 8 cm
sliica ima Luka? vea od druge. Opseg pravokutnika je 56 cm.
Kolike su duljine njegovih stranica?
4. U 6.b razredu ima 29 uenika. Djevojica ima
za 7 vie nego djeaka. Koliko je djevojica, a 14. U nekom trokutu je jedan unutarnji kut veliine
koliko djeaka u tom razredu? a. Drugi unutarnji kut je dvostruko vei od kuta
a, a trei je za 20 manji od Koliki su unutarnji
5. Na nekom natjecanju iz matematike bilo je
kutovi tog trokuta?
deset zadataka. Za svaki tono rijeeni zadatak
uenik dobiva 10 bodova. Za svaki netono 15. Opseg trokuta je 48.8 dm. Stranica b je za 88
rijeen ili nerijeen zadatak gubi 5 boda. Ako cm vea od stranice a, a stranica c je trostruko
je uenik dobio 10 bodova, koliko zadataka je vea od stranice a. Kolike su duljine stranica tog
tono rijeio? trokuta?
6. Broj uenika 6.a razreda je jednak dvostrukom 16. Avion leti brzinom od 520 km/h. Koliku
broju uenika 6.b razreda. Ako 9 uenika udaljenost prijee za 5.5 sati?
premjestimo iz 6.a u 6.b razred, oba razreda
17. Horvatovi su preli udaljenost od 272 km za 3.2
imat e jednak broj uenika. Koliko uenika je
sata. Kojom brzinom su vozili?
na poetku bilo u 6.a, a koliko u 6.b razredu?
18. Kojom brzinom mora letjeti avion da bi preao
7. Prva cijev napuni bazen za 12 sati, a druga za
udaljenost od 1176 km u 2.8 sata?
6 sati. Za koje vrijeme e se bazen napuniti ako
se istodobno otvore obje cijevi? 19. Vozei brzinom od 202 km/h koliku udaljenost
e prijei trkai auto za 2 sata i 45 minuta?
8. Bazen se jednom cijevi moe napuniti za 4 sata,
a drugom isprazniti za 5 sati. Za koje vrijeme e 20. Stara sljemenska iara je bila dugaka 4017 m.
se bazen napuniti, ako se istodobno otvore obje Kojom brzinom je vozila iara ako smo na vrhu
cijevi? bili za 28 minuta.
9. Opseg jednakokranog trokuta je 55 cm. Kolika 21. Udaljenost izmeu dva grada je 1050 km. U
je duljina kraka, ako je duljina osnovice 15 cm? isto vrijeme jedan prema drugom krenu dva
automobila. Automobil koji je krenuo iz grada
10. Opseg pravokutnika je 140 cm. Duljina jedne
A vozi 110 km/h. Automobil koji je krenuo iz
stranice je est puta vea od duljine druge
grada B vozi 100 km/h.
stranice. Kolike su duljine stranica? Kolika je
povrina tog pravokutnika?
90
Linearne jednadbe
a) Koliku udaljenost e svaki od njih prijei za 25. Koji broj treba oduzeti brojniku i nazivniku
sat vremena? 19
razlomka da on dobije vrijednost 5?
b) Nakon koliko vremena e se automobili 7
sresti? 26. Majka ima 28 godina, a kerka 3 godine. Za
c) Koliko e biti udaljeni od tih gradova u koliko e godina majka biti 6 puta starija od
trenutku susreta? keri?
22. Broj 90 rastavi na dva pribrojnika tako da je 27. Duljine stranica trokuta su tri uzastopna parna
dvostruki prvi dio za 40 vei od treine drugog broja, a njegov opseg je 18 cm. Izraunaj
dijela. Koji su to pribrojnici? duljine stranica trokuta.
23. Koji broj treba dodati brojniku, i oduzeti 28. Duljine stranica etverokuta razlikuju se
uzastopno za 3 cm. Kolika su duljine stranica
2
nazivniku razlomka da on dobije vrijednost tog etverokuta ako mu je opseg 34 cm?
5
6?
29. Koji broj umanjen za svoje 2 daje 12?
24. Koji broj treba dodati brojniku i nazivniku 5
3 1 30. Treina nekog broja za 4 je vea od njegove
razlomka da on dobije vrijednost ?
14 2 etvrtine. Koji je to broj?
5.8. Ponavljanje
Pitanja za ponavljanje:
1. to su nepoznanice i kako ih oznaavamo? 7. to treba raditi kad je ispred zagrade:

a) znak +; b) znak ; c) neki broj.
2. O kojoj se raunskoj operaciji radi kad
8. Kako se oslobaamo razlomaka u
kaemo:
jednadbama?
a) uveaj pet puta;
b) umanji pet puta; 9. Ako se radi o zadacima s opsegom lika, koji
c) uveaj za pet; brojevi ne mogu biti tono rjeenje zadatka?
d) umanji za pet. a) decimalni brojevi;
b) razlomci;
3. to je rjeenje linearne jednadbe?
c) pozitivni brojevi;
4. Kojim postupcima dobivamo jednakovaljane
d) negativni brojevi.
jednadbe?
10. Ako se radi o zadacima s cijenama
5. Na to moramo pripaziti kada matematiki
proizvoda, koji brojevi ne mogu biti tono
izraz premjetamo s jedne strane
rjeenje zadatka?
jednadbe na drugu?
a) decimalni brojevi;
6. Koliko je: b) razlomci;
a) 5x + 2x; b) 5x 2x; c) pozitivni brojevi;
c) 5x 2x; d) 5x + 2x. d) negativni brojevi.
91
Linearne jednadbe
Z a d a c i z a p o n a v l j a n j e :
1. Napii matematiki izraz za zadane reenice. a) x 6 = 24; b) 11 y = 88;
a) Neki broj x oduzmemo od 21. c) x (25) = 100;
b) Broj z poveamo za 2. d) 3.5 z = 14.35; e) 9y = 10;
c) Broj 5 poveamo y puta.
d) Broj 25 podijelimo s a. x y
f) = 5 ; g) =9;
13 21
2. Dopuni.
h) z : 61 = 2.5 ; i) x : 5.4 = 1000 .
a) Ako je r = 9, tada je 18 r = ____ ____ = ____.
b) Ako je x = 11, tada je 11 + x = ____ +____ = ____. 8. Rijei jednadbe.
c) Ako je y = 4, tada je 44 : y = ____ : ____ = ____.
a) 7y + y = 64;
d) Ako je z = 3.9, tada je 5z = ____ ____ = ____.
b) z + 6z = 63;
3. Provjeri je li zadani broj rjeenje jednadbe. c) 3x 5x = 152;
d) 3x + x 5x = 119;
a) x = 5, 2x = 10;
e) y 11.3y + 2.5y = 46.8;
b) y = 7, y + 4 = 15;
f) 15 + 16x = 87;
c) y = 4, 3y 6 = 1;
g) x 6x 1 = 2x + 5x + 11;
d) x = 2.5, 5x + 7.5 = 15;
h) 2.5y = 4y + 86.4;
e) y = 4.4, 12.4 + y = 8; f) x = 1.7, 15 6x = 27; i) 10 30y 150 = 200y + 20y + 500;
j) 42z 54 26z + 12 = 46 30z 4 + 18z.
3 4 1
g) z = , z = ;
4 5 20
9. Rijei jednadbe.
1 7 3 1 3 4
h) x = ,x: = ; a) x + 5 = ; b) 4 y = 2y ;
15 3 4 3 2 3
i) z = 3, 10 + z = 7 + 4z.
1 4 1
c) y + y = 2+ y ;
4. Povei reenicu s odgovarajuom jednadbom. 10 5 2
a) Neki broj uvean za 7 1) x + 7 = 70; 3 7 2 1 1

d) 3 + z z = z+ z;
5 4 5 4 2
postaje 70.
b) Neki broj umanjen za 7 2) x 7 = 70; 6 8
e) x + 3x = 1; f) 3x x = 4 ;
daje 70. 7 3
c) 7 puta manje od nekog 3) x 7 = 70; x 1 x 2 x 1
g) 2.5 = 1 ; h) 2x + = 0.1.
broja je 70. 6 2 2 3 3 15
d) 7 puta vie od nekog broja 4) x : 7 = 70.
jednako je 70. 10. Rijei jednadbe.
a) 4x 114 (6x 120) (8x 74) = 0;
5. Rijei jednadbe.
b) 10(2 3x) + 6(5x 2) 14(4 x) = 0;
a) x + 17 = 25; b) z + 11 = 24;
c) 12(0.44 2x) = 2.88;
c) x + 8.5 = 10; d) y 16 = 22;
d) 5.5 (25x + 27.5) = 55.5;
e) z 24 = 24; f) y 3.8 = 7.7.
e) 1.2(0.9 +3x) = 10.8.
6. Rijei jednadbe.
11. Rijei jednadbe.
a) x + 22 3 = 51;
b) 212 + y = 307 + 54; 2x + 1 3x 2 2x 5 x + 1 37
a) + = ;
c) 27 + z = 179 11. 7. 5 4 2 10 20
2
b) 10 x + 4 ( 6x 1) = 6 ;
3
7. Rijei jednadbe.

92
Linearne jednadbe
22. U 6.b razredu ima 28 uenika. Djevojica ima

x 3 3x + 127 x + 9 za 2 manje nego djeaka. Koliko je djevojica, a
c) +3= ;
8 20 12 koliko djeaka u tom razredu?
2x + 2 20x 25 2x 1 7 ( x 3)
d) = 2 ; 23. Na nekom natjecanju iz matematike bilo je
8 18 6 36
deset zadataka. Za svaki tono rijeeni zadatak
3 6x 21x 15
e) 6 9x + = 3 . uenik dobiva 10 bodova. Za svaki netono
5 2
rijeen ili nerijeen zadatak gubi 5 boda. Ako
je uenik dobio 40 bodova, koliko zadataka je
12. Vonja od kue do kole trajala je 48 minuta.
tono rijeio?
Povratak je trajao 15 minuta dulje. Koliko je
trajao povratak kui? 24. Prva cijev napuni bazen za 6 sati, a druga za 5
13. Matija je prodao svoju nogometnu loptu za sati. Za koje vrijeme e se bazen napuniti ako
61.50 kn. To je 17.50 kn manje od cijene koju se istodobno otvore obje cijevi?
je platio za novu loptu. Kolika je bila cijena
25. Bazen se jednom cijevi moe napuniti za 5 sati,
nove lopte?
a drugom isprazniti za 6 sati. Za koje vrijeme e
14. Vlak prevali 95 km za jedan sat. Koliko traje se bazen napuniti ako se istodobno otvore obje
putovanje od 855 km? cijevi?
15. Zatri kilograma jabuka treba platiti 10.50 kn . 26. Duljine stranica pravokutnika, izraene u
Kolika je cijena jednog kilograma jabuka? centimetrima, dva su uzastopna parna prirodna
1 broja. Opseg tog pravokutnika je 300 cm.
16. Luka ima 21 bod, to je bodova potrebnih
4 Kolike su duljine stranica?
da pobijedi u igri. Koliko mu je bodova
potrebno za pobjedu? 27. U nekom trokutu je jedan unutarnji kut veliine
. Drugi unutarnji kut je peterostruko vei od
1
17. Maja je rijeila 9 zadataka. To je cijele kuta , a trei trostruko vei. Koliki su unutarnji
3
kutovi tog trokuta?
zadae iz matematike. Koliko ukupno zadataka
mora Maja rijeiti?
28. Avion leti brzinom od 375 km/h. Koliku
udaljenost prijee za 7.5 sati?
18. Tijekom ljeta Luka je radio etiri puta vie dana
nego Ana. Ukupno su radili 25 dana. Koliko
29. Sljemenska iara je dugaka 4017 m. Kojom
dana je radio svatko od njih?
brzinom treba voziti iara da bismo na vrhu
bili za 20 minuta.
19. Lukina baka je est puta starija od njega. Baka
i Luka zajedno imaju 77 godine. Koliko godina
30. Udaljenost izmeu Zagreba i Kopenhagena je
ima svatko od njih?
1 600 km. U isto vrijeme jedan prema drugom
20. Dva para cipela kotaju 680.98 kn. Jedan par krenu dva automobila. Automobil koji je krenuo
kota 99.12 kn vie nego drugi. Koliko kota iz Zagreba vozi 70 km/h. Automobil koji je
svaki par cipela? krenuo iz Kopenhagena vozi 90 km/h.
a) Koliku udaljenost e svaki od njih prijei za
21. Lucija i Ana su zajedno utedjele 632.50 sat vremena?
kn. Ana je utedjela 35.50 kn vie od b) Nakon koliko vremena e se automobili
etverostrukog iznosa Lucijine uteevine. sresti?
Koliko je utedjela svaka djevojica? c) Koliko e biti udaljeni od Zagreba i
Kopenhagena u trenutku susreta?
93
Linearne jednadbe
31. Rijei jednadbe: 33. U tvornici igraaka jedan mjesec proizveli su

dvostruko manje plianih igraaka nego autia.
2 x +2
a) x+ = 1; Taj mjesec je ukupno proizvedeno 12 321
3 6
komada igraaka. Koliko je meu njima plianih
x x x
b) +3= ; igraaka, a koliko autia?
5 10 2
3 x 2 x
c) + 4 = 1+ ; 34. Cijena kilograma treanja je trostruko vea od
4 6
kilograma jagoda. Za dva kilograma treanja
2x 4 3x + 1 i est kilogram jagoda Maja je platila 120 kn.
d) 0.5 + 3= .
5 2 Kolika je cijena kilograma jagoda, a kolika
32. Rijei jednadbe: kilograma treanja?
a) 2x (5 + 2x) 6= -4x (11 4x);
b) 5(5 2x) -(3x+6) = 0; 35. Za kazalinu predstavu prodano je trostruko
c) 5(x2) - 1 = 1 + 7(6 3x); manje karata po 100 kn od onih po 45 kn.
d) 10x 2 (3x 2) = 2x + 2(4 2x). Ukupna zarada bila je 12 000 kn. Koliko je
prodano skupljih, a koliko jeftinijih karata?
P r i m j e r a k o g l e d n o g t e s t a :
1. Napii matematiki izraz za zadane 8. Lukina baka je pet puta starija od njega.
reenice. Baka i Luka zajedno imaju 66 godine. Koliko
a) Neki broj x oduzmemo od 125. godina ima svatko od njih?
b) Broj z poveamo pet puta.
9. Na jednom katu povrine 250 m2 nalaze
2. Provjeri je li zadani broj rjeenje jednadbe. se tri stana. Povrina drugog stana je
dvostruko vea od povrine prvog stana.
a) x = 5; 7x 25 = 50 40;
2 Povrina treeg stana je za 10 m2 vea od
b) y = ; 100 6y = 3y + 91. povrine prvog stana. Kolika je povrina
3
svakog stana? Stanari plaaju najamninu
3. Rijei jednadbu 2x + 12 = 50.
po cijeni 25 kuna za 1 m2. Koliko iznosi
4. Rijei jednadbu 2y + 1.2 = 10.4 4y. najamnina za svaki stan?
5. Rijei jednadbu 10.Duljina pravokutnika je dvostruko vea

od njegove irine. Izraunaj stranice tog
6(4x 3) 2(5x 2) = 5(4 x) + 4.
pravokutnika, ako je njegov opseg jednak
x 1 x 2
6. Rijei jednadbu 1.2 = 3 . opsegu kvadrata sa stranicom 4.2 cm.
3 2 2 3
7. Bazen se jednom cijevi moe napuniti za

5 sati, drugom za 4 sata, a treom
isprazniti za 6 sati. Za koje vrijeme e se
bazen napuniti ako se istodobno otvore sve
cijevi?
94
Linearne jednadbe
I g r e
Igra sa satom:
Napravite model sa satom i jednadbom kao na slici.
Sat ide od jednog do drugog, i svatko treba rijeiti jednadbu

koju mu odredi prethodnik.
Umjesto predloene jednadbe moete staviti i neku po svom

izboru.
Igra s kartama:
(Karte s jednadbama su na CDu.)
Treba spojiti par: kartu s jednadbom i kartu s rjeenjem.
Igra s rjeenjem: Mogue inaice igre:
Uenici igraju u parovima jedan kae broj, a zadane raunske operacije koje treba
drugi treba napisati jednadbu ije rjeenje ja upotrijebiti u jednadbi
taj broj. treba zadati problemski zadatak
95
6. etverokuti
Vani pojmovi
etverokuti
vrste etverokuta
zbroj kutova u
etverokutu
konstrukcije
paralelograma
trapez
povrina etverokuta
Geometrijski likovi na Nacrt

graevinama
Zato nam trebaju etverokuti?

Da bismo znali:
nacrtati bakinu gredicu za rue
izraunati kolika je povrina tatinog travnjaka
odabrati najkrai put
konstruirati vremenski stroj na papiru pomou trokuta i
estara
izraunati povrinu sobe i potrebnu koliinu boje za
bojanje zidova
izraunati povrinu krova i koliinu potrebnih crjepova
96
etverokuti
Kratki zadaci za 4. Nacrtaj kvadrat s duljinom stranice 5 cm.
ponavljanje Izraunaj mu opseg i povrinu.
5. Nacrtaj pravokutnik s duljinama stranica

1. Koje likove prepoznaje na slici. 4 cm i 3 cm. Izraunaj mu opseg i povrinu.
6. Nacrtaj neki paralelogram s duljinama

1 stranica 5 cm i 3 cm. Izraunaj mu opseg.
4
2
3 7. Kakvi su kutovi:
a) kvadrata:
5
8 b) pravokutnika:
6 7 c) paralelograma
8. Kakve su stranice:
2. Kako nazivamo kutove na slici? to zna o a) kvadrata:
njihovim veliinama? b) pravokutnika:
c) paralelograma
9. Koliki je zbroj unutarnjih kutova u bilo

b
a kojem trokutu?
3. Izraunaj opseg i povrinu:
2
3
97
etverokuti
6.1. etverokuti
Krpara
Krpara (Patchwork) je nain
izrade prekrivaa spajanjem
komadia platna u obliku
raznih geometrijskih likova.
Koje geometrijske likove
prepoznaje na prekrivau
na slici?
C
etverokut je dio ravnine omeen s etiri
etverokut c g
duine koje imaju zajednike krajnje toke.
Oznaavanje D
Pritom nijedna trojka toaka ne pripada
etverokuta d
istom pravcu
Vrhovi etverokuta su toke. Oznaavamo ih
d b
velikim tiskanim slovima. Vrhovi etverokuta
sa slike su A, B, C i D.
Stranice etverokuta sa slike su duine

a b
AB, BC , CD i DA . Duljine stranica
A a B
oznaavamo s AB , BC , CD i DA ili malim
slovima a, b, c i d.
Grka abeceda: Unutarnji kutovi etverokuta ABCD su

DAB, ABC , BCD i CDA . Budui da je svakom vrhu
a alfa jota ro etverokuta pridruen samo jedan unutarnji kut, esto
b beta kapa sigma
koristimo krae oznake A, B, C i D .Veliine
g gama lambda tau
d delta mi ipsilon kutova oznaavaju se malim grkim slovima a, b, g i d.
epsilon ni fi Kut a se obino nalazi kod vrha A, kut b kod vrha B,
zeta ksi hi kut g kod vrha C, a kut d kod vrha D.
eta omikron psi
theta pi omega
98
etverokuti
Primjer 1. Opseg etverokuta Rjeenje:

C a) Vrhovi etverokuta:
C
D c A, B, C i D
D g
Stranice etverokuta:
d
AB, BC , CD i DA
b
d Kutovi etverokuta:
A, B, C i D
a b
A a B
A B
b) Duljine stranica: a = 3 cm, b = 4 cm,
a) Oznai etverokut sa slike te ispii njegove
c = 2 cm i d = 3 cm.
vrhove, stranice i kutove.
b) Izmjeri duljine njegovih stranica i izraunaj Vano
mu opseg. Opseg etverokuta je zbroj duljina svih
njegovih stranica, o = a + b + c + d.
o = 3 + 4 + 2 + 3 = 12 cm.

Z a d a c i
1. Oznai etverokut te ispii njegove vrhove, b)
stranice i kutove. C D 4.5 cm
Vrhovi g C
etverokuta: D
__________ d
Stranice 2.5 cm 2.5 cm
etverokuta:
__________
Kutovi
A
etverokuta: a b 4.5 cm B
_________
Duljine stranica: A B
3. Izraunaj opseg etverokuta.
________
Veliine kutova:_________ a) a = 5 cm, b = 9 cm, c = 6 cm, d = 3 cm;
Opseg:_______ b) a = 6 dm, b = 5.3 dm, c = 7.8 dm, d = 4.4 dm;
c) a = 1.5 m, b = 0.7 m, c = 0.9 m, d = 1.3 m.
2. Izraunaj opseg nacrtanog etverokuta.
a) A 4. Izraunaj opseg etverokuta.
6 cm a) a = 50 cm, b = 9 dm, c = 65 cm, d = 6 dm;

2 cm b) a = 66 dm , b = 5.2 m, c = 9.8 m, d = 57 dm;
c) a = 1.5 m, b = 7 dm, c = 123 cm, d = 6.7 dm.
D
5. a) Izmjeri duljine stranica kolske klupe i
B
izraunaj njen opseg.
b) Izmjeri duljine stranica jednog lista tvoje
3 cm 4 cm
biljenice i izraunaj njegov opseg.
c) Procijeni opseg poda uionice, a zatim tono
C izmjeri i izraunaj.
99
etverokuti
Primjer 2. Susjedne stranice etverokuta su njegove

stranice koje imaju jedan zajedniki vrh. Stoga
Sa pojmovima susjednih i nasuprotnih stranica
su stranici AB susjedne stranice BC i AD .
ve ste se susreli. Prisjetimo se zajedno.
Nasuprotne stranice etverokuta su stranice
koje nemaju zajednikih toaka. Nasuprotna
stranica stranici AB je stranica CD .
C
CD
D
BC
AD
A AB B
susjedne i nasuprotne stranice

susjedni i nasuprotni vrhovi
Susjedni vrhovi nekog vrha etverokuta su

vrhovi njegovih susjednih stranica. Vrhovi koji
ne pripadaju istoj
C
stranici etverokuta
D
su nasuprotni vrhovi
etverokuta.
Stoga su vrhu A
susjedni vrhovi B i D,
a nasuprotan mu je
vrh C. A B
C
Svaki etverokut ima
U etverokutu se pojavljuje jedna duina koju D dvije dijagonale. Na
trokut nema to je dijagonala. etverokutu ABCD to su
duine AC i BD .
Vano
Dijagonala etverokuta je duina koja Dijagonale
spaja dva nasuprotna vrha etverokuta. etverokuta
A B
100
etverokuti
Z a d a c i
C C
5. 6.
D
A B A B
a) Koje stranice su susjedne stranici BC ? a) Koje stranice su susjedne stranici BC ?

b) Koja stranica je nasuprotna stranici BC ? b) Koja stranica je nasuprotna stranici BC ?
c) Koji vrhovi su susjedni vrhu C? c) Koji vrhovi su susjedni vrhu C?
d) Koji vrh je nasuprotan vrhu C? d) Koji vrh je nasuprotan vrhu C?
e) Koje stranice su susjedne stranici AD ? e) Koje stranice su susjedne stranici AD ?
f) Koja stranica je nasuprotna stranici AD ? f) Koja stranica je nasuprotna stranici AD ?
g) Koji vrhovi su susjedni vrhu D? g) Koji vrhovi su susjedni vrhu D?
h) Koji vrh je nasuprotan vrhu D? h) Koji vrh je nasuprotan vrhu D?
6.2. Zbroj kutova u etverokutu
Prekriva
Markova majka eli saiti prekriva spajanjem etiriju etverokuta.
Koliki bi kutovi trebali biti u sredinjem dijelu prekrivaa da se svi
dijelovi mogu lijepo spojiti zajedno? Koliki mora biti zbroj tih kutova?
Primjer 1. Zbroj kutova u trokutu Rjeenje:

Koliki je zbroj C Naravno, 180.
unutarnjih kutova Za svaki trokut vrijedi + + = 180.
g
u svakom trokutu?
b a
a b
A c B
101
etverokuti
Primjer 2. Zbroj kutova u kvadratu S obzirom na to da i pravokutnik ima sve

kutove prave, njemu takoer zbroj unutarnjih
Koliki je zbroj u unutarnjih kutova u kvadratu?
kutova iznosi 360.
Rjeenje: D C A D
Kvadrat ima sve kutove prave, g
d a d
stoga vrijedi:
+++=
a b b g
= 90 + 90 + 90 + 90 =
A B B C
= 4 90 = 360.
Primjer 3. Tu tvrdnju moemo jednostavno dokazati.

C
Zbroj kutova u etverokutu D
g2
d g1
D C
d g
a2
a1 b
A B
a b
Nacrtavi dijagonalu podijelili smo kut
A B
na dva dijela oznaimo ih s 1 i 2. Pritom
Koliki je zbroj kutova u etverokutu? smo i kut podijelili na dva dijela, koje emo
oznaiti s 1 i 2. Za te kutove vrijedi:
Rjeenje: = 1 + 2 i = 1 + 2 .
Nacrtamo li jednu dijagonalu, primjerice AD , Za trokut ABD vrijedi 1 + + 1 = 180, a za
podijelit emo etverokut na dva trokuta. trokut ACD 2 + 2 + = 180.
Za etverokut ABCD tada vrijedi:
Budui da je u svakom od tih trokuta zbroj
+ + + = 1 + 2 + + 1 + 2 + =
kutova 180, zakljuujemo da je zbroj kutova
= (1 + + 1) + (2 + 2 + ) =
u etverokutu 360. Isti zakljuak bismo izveli
= 180 + 180 = 360.
i da smo nacrtali drugu dijagonalu.
D C
Papirnati dokaz.
d g
1. Nacrtaj
etverokut na
papiru pa ga
izrei.
a b 2. Pobojaj svaki
A B kut drugom
bojom.
Vano 3. Odrei sva etiri kuta etverokuta.
Zbroj kutova u etverokutu je 360. 4. Spoji ih vrhovima i vidjet e da ine
+ + + = 360. puni kut.
102
etverokuti
Primjer 4. Izraunaj nepoznati kut Rjeenje:

U etverokutu ABCD poznate su veliine triju Znamo da je zbroj kutova u svakom
kutova: = 81, = 111 i = 63. Koliki je kut ? etverokutu 360. Dakle, ako od 360
oduzmemo zbroj zadanih kutova, dobit emo
D etvrti kut tog etverokuta.
Zbrojimo veliine triju zadanih kutova
63 C 81 + 111 + 63 = 255
Veliinu kuta dobit emo tako da od 360
111
oduzmemo taj zbroj.
= 360 255 = 105. Kut iznosi 105.
Moe i ovako:
+ + + = 360
+ 81 + 111 + 63 = 360
a 81 + 255 = 360
= 360 255 = 105.
A B
Z a d a c i
1. Koliki je nepoznati kut etverokuta sa slike? 2. Izraunaj nepoznati kut etverokuta.
a) b)

100 25 125
a 53 b 94 88 106
67 81 101
115
89 91 95
126 95
3. Odredi sve kutove etverokuta, ako je zadano:
100
a) Kut je za 50 vei od kuta , kut je za 25
manji od kuta , a kut je za 40 vei od kuta .
c) d) b) Kut je dvostruko vei od kuta , kut je
trostruko vei od kuta , a kut etverostruko je
53 vei od kuta .
g c) Kut je za 45 vei od kuta , kut je za 45
vei od kuta , a kut je za 45 vei od kuta .
119 76 4. Nacrtaj neka svoja tri etverokuta. Za svaki

nacrtani etverokut:
d
a) izmjeri veliine njihovih kutova;
82 b) izraunaj zbroj tih kutova;
68 c) izmjeri duljine njihovih stranica;
d) izraunaj im opseg.
103
etverokuti
Vjeb lica a
1. Izraunaj opseg etverokuta ako su mu stranice 4. Koliki je nepoznati kut etverokuta sa slike?
duljina:
a)
a) a = 14 cm, b = 1.5 dm, c = 120 mm, d = 13 C
cm; D
b) a = 450 mm, b = c = 37 cm, d = 4.2 dm; 125
95
c) a = d = 7.3 cm, b = c = 65 mm.
2. 60
C a B
D
A
b)
C
D
a
A 85
B
130
a) Koje stranice su susjedne stranici BC ?
A
b) Koja stranica je nasuprotna stranici BC ?
30
c) Koji vrhovi su susjedni vrhu C?
d) Koji vrh je nasuprotan vrhu C? B
e) Koje stranice su susjedne stranici AD ?
5. Izraunaj nepoznati kut etverokuta.
f) Koja stranica je nasuprotna stranici AD ?
g) Koji vrhovi su susjedni vrhu D?
h) Koji vrh je nasuprotan vrhu D? 131 45 61
3. C 36 99 122
48 129 72
18 158 88
A
D 6. Odredi sve kutove etverokuta, ako je zadano:
a) Kut je za 16 vei od kuta , kut je za 112
vei od kuta , a kut d je za 72 vei od kuta .
B
b) Kut je za 27 vei od kuta , kut je
a) Koje stranice su susjedne stranici BC ? trostruko vei od kuta , a kut je za 15 manji
b) Koja stranica je nasuprotna stranici BC ? od kuta .
c) Koji vrhovi su susjedni vrhu C?
c) Kut je za 96 manji od kuta , kut je za 47
d) Koji vrh je nasuprotan vrhu C?
manji od kuta , a kut je za 23 vei od kuta .
e) Koje stranice su susjedne stranici AD ? d) Kut a je za 48 vei od kuta , kut b je
f) Koja stranica je nasuprotna stranici AD ? dvostruko manji od kuta , a kut je za 38
g) Koji vrhovi su susjedni vrhu D? manji od kuta .
h) Koji vrh je nasuprotan vrhu D?
104
etverokuti
6.3. Paralelogram
Imena etverokuta D C H G L K
Napii imena nacrtanih

etverokuta.
A B E F I J
Neke posebne etverokute ve smo upoznali. Jedan od njih je paralelogram koji

je dobio ime po svojim paralelnim, tj. usporednim stranicama, AB || DC i BC || AD.
D C
A B
Vano
Paralelogram je etverokut
koji ima dva para meusobno
usporednih stranica.
Paralelogram ima nekoliko vanih

svojstava koje emo upoznati u
sljedeim primjerima.
105
etverokuti
Primjer 1. Rjeenje:
Nasuprotne stranice paralelograma Promotrimo duljine nasuprotnih stranica
Izmjeri duljine stranica paralelograma na paralelograma. Prema slici zakljuujemo da
slici. Kakve su duljine nasuprotnih stranica one imaju jednake duljine.
paralelograma? D C
5 cm
D C
2 cm 2 cm
A 5 cm B
A B
U svakom paralelogramu nasuprotne
stranice imaju jednake duljine.
Z a d a c i
1. Odredi duljine svih stranica paralelograma. 2. Odredi duljine svih stranica paralelograma.
D C
H 7 cm G 2 cm
5 cm A 3.5 cm B
1 cm
H G
E F
1.1 dm
L K
E F
L 6.5 cm K
4.5 cm
2 cm
I 5 cm J
I J
106
etverokuti
Primjer 2. Rjeenje:
Nasuprotni kutovi paralelograma Nasuprotni kutovi i su iljasti kutovi s
Kakvi su nasuprotni kutovi paralelograma? usporednim kracima, dakle njihove veliine
su jednake = . Iz istog razloga i kutovi i
imaju jednake veliine.
D C D C
d g b a
a b a b
A B A B
Nasuprotni kutovi paralelograma su jednakih
Primjer 3. Produimo li stranice paralelograma uoit

Susjedni kutovi paralelograma emo da su kutovi i kutovi uz presjenicu.
Jedan od njih je tupi, a drugi iljasti, dakle
Kakvi su susjedni kutovi paralelograma?
njihov zbroj iznosi 180.
Rjeenje:
D C
b a Zbroj veliina susjednih kutova
paralelograma je 180.
b b
a + = 180.
A B
107
etverokuti
Primjer 4. Izraunaj nepoznati kut Rjeenje:

paralelograma Svojstva paralelograma koja smo dosad nauili
iljasti kut paralelograma iznosi 56, koliki su omoguuju nam da jednostavno izraunavamo
ostali njegovi kutovi? sve kutove paralelograma. Dovoljno je da
znamo veliinu jednog kuta.
Zadani iljasti kut oznaimo s , = 56. Kut
D
nasuprot njemu takoer iznosi 56. Susjedni
C
a kut dobit emo iz jednakosti: + = 180.
b
+ = 180
56 b 56 + = 180
A B = 180 56 = 124.
Zadani paralelogram ima dva kuta od 56 i dva
kuta od 124.
Z a d a c i
3. Odredi veliine svih kutova paralelograma. D C
b) 145 g
D b
C a
b a A B
b
47
A B D C
d g
c)
L K a b
73
b a
A B
a 131
I J
D C
d)
d g
4. Odredi veliine svih kutova paralelograma.

a b
a)
D C
A B 56
d g
b
62
A B 5. a) Koliko iljastih kutova ima paralelogram?
b) Koliko tupih kutova ima paralelogram?
108
etverokuti
Kad smo uili sukladnost trokuta dokazali smo jo neka svojstva paralelograma.
Na temelju svojstava paralelograma zakljuujemo da paralelogram moemo opisati
na etiri naina:
Paralelogram je etverokut kojemu su nasuprotni kutovi

jednakih veliina.
Paralelogram je etverokut kojemu su po dvije nasuprotne
stranice usporedne.
Paralelogram je etverokut kojemu se dijagonale
meusobno raspolavljaju.
Paralelogram je etverokut kojemu su nasuprotne stranice
jednakih duljina.
Provjerom bilo kojih od navedenih svojstava moemo za neki etverokut dokazati

da je paralelogram.
Nauili smo kako moemo prepoznati paralelogram pa e nam sad biti

jednostavnije konstruirati ga. Iz navedenih svojstava paralelograma vidimo
da je za konstrukciju paralelograma potrebno znati duljine njegovih stranica i
veliinu jednog kuta.
Primjer 5.
Konstrukcija paralelograma H
Konstruiraj paralelogram EFGH sa stranicama

duljine 6 cm i 2 cm i kutom 60
E F
Rjeenje:
1. Nacrtajmo duinu EF duljine 6 cm. H
2. Zatim u toki E konstruiramo kut od 60,
tako da mu je duina EF jedan krak.
3. Na drugom kraku kuta estarom nanesemo
duljinu od 2 cm iz toke E i tako dobijemo
toku H. E F
4. Iz toke H nacrtamo kruni luk polumjera

6 cm. H
G
5. Iz toke F nacrtamo kruni luk polumjera
2 cm.
6. Sjecite tih krunih lukova je vrh G.
E F
109
etverokuti
Z a d a c i
6. Konstruiraj paralelogram kojemu su zadane: 7. Nacrtaj paralelogram kojemu su zadane:
a) stranice duljina 5 cm i 3 cm, a kut izmeu njih a) stranice duljina 4 cm i 5 cm, a kut izmeu njih
30; 40;
b) stranice duljina 4 cm i 6 cm, a kut izmeu njih b) stranice duljina 4.5 cm i 6.5 cm, a kut izmeu
60; njih 70;
c) stranice duljina 6 cm i 3 cm, a kut izmeu njih c) stranice duljina 5 cm i 3 cm, a kut izmeu njih
120; 100;
d) stranice duljina 4.5 cm i 6.5 cm, a kut izmeu d) stranice duljina 5.5 cm i 7.5 cm, a kut izmeu
njih 45. njih 130.
Paralelogram moemo nacrtati i

pomou usporednica.
Primjer 6.
Konstruiraj paralelogram ABCD kojemu su
duljine stranica AB = 6 cm i BC = 4 cm, a duljina
dijagonale AC = 7.5 cm.
Rjeenje:
A B
Dijagonale dijele paralelogram na dva sukladna
trokuta. Paralelogram moemo konstruirati C
i ako su mu zadane duljine stranica i duljina
dijagonale.
1. Konstruiramo trokut ABC, kojemu su duljine

dviju stranica jednake zadanim stranicama, a
trea duljini dijagonale.
2. Iz toke A nacrtamo kruni luk polumjera
4 cm.
3. Iz toke C nacrtamo kruni luk polumjera A B
6 cm.
4. Sjecite tih krunih lukova je vrh D. D C
A B
110
etverokuti
Z a d a c i
8. Konstruiraj paralelogram kojemu su zadane: c) stranice duljina 4 cm i 3 cm, a duljina
a) stranice duljina 5 cm i 3 cm, a duljina dijagonale 5 cm;
dijagonale 6 cm; d) stranice duljina 4.5 cm i 6.5 cm, a duljina
b) stranice duljina 3.5 cm i 6 cm, a duljina dijagonale 8.5 cm.
dijagonale 8 cm;
Primjer 7. Opseg paralelograma Kako bismo izraunali opseg paralelograma?

Paralelogram ima dva para jednakih stranica,
Izraunaj opseg paralelograma sa stranicama
ije duljine oznaavamo s a i b.
duljine 5 cm i 3 cm.
o=a+a+b+b
Skraeno zapisujemo o = 2 a + 2 b tj.
D a C
o = 2 (a + b).
b
Vano
b 3 cm
Opseg paralelograma
o = 2 (a + b)
A a 5 cm B o = 2a + 2b
Sad znamo izraunati opseg zadanog

Rjeenje: paralelograma.
Prisjetimo se da je opseg etverokuta zbroj a = 5 cm
duljina svih njegovih stranica. Pa tako za b = 3 cm
raznostranian etverokut opseg raunamo po o=?
formuli o = a + b + c + d. o = 2 (a + b) = 2 ( 5 + 3) = 2 8 = 16 cm.
Z a d a c i
9. Izraunaj opseg paralelograma kojemu su 11. Stranica a paralelograma iznosi 12 cm, a
zadane: stranica b je za 1 cm dulja od stranice a.
a) stranice duljina 6 cm i 4 cm; Koliko je duga stranica b? Koliki je opseg tog
b) stranice duljina 3.5 cm i 6 cm; paralelograma?
c) stranice duljina 4 dm i 30 cm.
12. Stranica b paralelograma iznosi 2 dm, a
10. Napamet izraunaj opsege ovih stranica a je dvostruko manja od stranice a.
paralelograma, sve duljine su u centimetrima: Koliko je duga stranica a? Koliki je opseg tog
paralelograma?
30 5
7 13. Stranica a paralelograma iznosi 1.4 cm, a
10
stranica b je trostruko dulja od stranice a.
8 13
20 15 Koliko je duga stranica b? Koliki je opseg tog
paralelograma?
8 30
21 23
8
16 11
9
111
etverokuti
14. Stranica b paralelograma iznosi 15 cm, a c) Jesu li etiri stupa dovoljna za postavljanje te
stranica a je za 2.3 cm kraa od stranice b. ograde? Zato?
Koliko je duga stranica a? Koliki je opseg tog Koliki bi trebao biti razmak izmeu stupova koji
paralelograma? dre icu?
15. Odredi duljinu nepoznate stranice d) S obzirom na to da se za svaki stup ica
paralelograma ako su zadani opseg i duljina treba privrstiti draem, izraunaj koliko
jedne stranice: draa je potrebno ako se postavljaju tri reda
a) o = 20 cm, b = 4 cm; ice, a razmak meu stupovima je 2 m.
b) o = 145 dm, a = 5.2 m;
c) o = 24 m, b = 865 mm;
d) o = 1245.76 cm, a = 1123 mm;
e) o = 36.36 m, b = 163 cm.
16. Lukin djed eli icom ograditi travnjak u
obliku paralelograma, kao na slici.
a) Koliko mu je ice potrebno ako
ograuje travnjak jednim redom
ice?
b) Koliko mu je ice potrebno
ako ograuje travnjak s tri reda
ice?
Primjer 8. Povrina paralelograma elimo odrediti povrinu paralelograma.

Pogledajmo sliku.
Koje podatke o paralelogramu moramo znati
D a C
da bismo mu mogli izraunati povrinu?
Rjeenje: va va b
Prisjetimo se da nam je za povrinu trokuta

A a B
bila potrebna duljina njegove visine.
Vano Dijagonala BD dijeli paralelogram na dva

sukladna trokuta ABD i BCD. Oba trokuta
Visina paralelograma je duina povuena
imaju sukladnu stranicu a i visinu na nju
okomito na stranicu iz nasuprotnog vrha.
va. Povrinu tog trokuta moemo izraunati
a va
pomou formule: P = .
S obzirom na to da paralelogram ima dvije 2
Povrina paralelograma jednaka je dvostrukoj
stranice razliitih duljina, ima i dvije visine povrini tog trokuta.
razliitih duljina. Visinu na stranicu a a va
P = 2 P = 2 = a va .
oznaavamo s va, a visinu na stranicu b s vb. 2
Povrinu paralelograma moemo raunati
D a C D a C i pomou druge stranice i pripadne visine
P = b vb .
vb
va b b
Vano
A a B A a B
Povrina paralelograma je P = a va i P = b vb
112
etverokuti
Papirnati dokaz.
Nacrtaj neki paralelogram i izrei ga. Nacrtaj
mu visinu vb. Prerei paralelogram po toj
visini. Premjesti taj izrezani dio na drugu
stranu. Dobio si pravokutnik kojemu je
jedna stranica b, a druga vb. Njegova
povrina je P = b vb
Primjer 9. Povrina paralelograma Rjeenje:

Kolika je povrina paralelograma kojemu a = 7.5 cm
je duljina jedne stranice 7.5 cm, a duljina va = 4.4 cm
pripadne visine 4.4 cm? P = a va = 7.5 4.4 = 33 cm2.
Povrina tog paralelograma iznosi 33 cm2.
Z a d a c i
17. Izraunaj povrinu paralelograma kojem je 19. Ukrasna kutija ima kartonsko dno oblika
zadana duljina stranice a i pripadne visine va. paralelograma, s duljinom jedne stranice 8.4 cm
a) a = 6 cm, va = 4 cm; i pripadnom visinom 5 cm. Kolika je povrina
b) a = 16 dm, va = 41 dm; kartona potrebnog za dno te kutije?
c) a = 60 cm, va = 4 dm;
20. Anina mama slae prekriva spajajui
d) a = 76 dm, va = 4 m.
paralelograme u zvijezdu. Koliko joj je potrebno
18. Izraunaj povrinu paralelograma kojemu je svijetlo- i tamnoljubiastog
zadana duljina stranice b i pripadne visine vb. materijala? Svi paralelogrami su
a) b = 5 cm, vb = 7 cm; jednake veliine, stranica im je
b) b = 6.5 dm, vb = 8.7 dm; 5 cm, a pripadna visina 3 cm.
c) b = 5 dm, vb = 60 cm;
d) b = 5.7 m, vb = 76 dm.
Primjer 10. Visina paralelograma Da bismo izraunali duljinu pripadne

visine paralelograma, moramo povrinu
Povrina paralelograma iznosi 285 dm2, a
paralelograma podijeliti s duljinom stranice.
duljina jedne stranice je 1.5 m. Kolika je
P = 285 dm2
duljina pripadne visine paralelograma?
a = 1.5 m = 15 dm
Rjeenje: va = ?
P = a va
Najprije je potrebno sve veliine zapisati u
285 = 15 va
istoj mjernoj jedinici, pa emo zadanu stranicu
va = 285 : 15 = 19 dm.
zapisati u decimetrima 1.5 m = 15 dm.
Duljina pripadne visine je 19 dm.
113
etverokuti
Primjer 11. Visine paralelograma vb = ?

Duljine stranica paralelograma su Najprije emo po formuli P = a va izraunati
a = 9 cm, b = 6 cm. Duljina visine na stranicu povrinu tog paralelograma, a zatim emo
a je va = 4 cm. Kolika je duljina visine na pomou formule P = b vb izraunati visinu vb.
stranicu b? P = a va = 9 4 = 36 cm2
P = b vb
Rjeenje: 36 = 6 vb
a = 9 cm vb = 36 : 6 = 6 cm
b = 6 cm Visina na stranicu b dugaka je 6 cm.
va = 4 cm
Z a d a c i D C
21. Izraunaj veliine paralelograma koje nedostaju. c)
a 10 cm 30 m 4 cm
b 8.6 dm 5.4 cm
va 7 cm 15 m 12 cm
vb 3.5 cm 18 cm
o 60.2 dm 150 m A 5 cm B
P 86 dm 2
144 cm 2 D C
d)
22. Izraunaj povrinu, opseg i duljinu druge visine 2.9 cm
nacrtanih paralelograma.
D C 5.1 cm
a)
A 3.6 cm B
4.1 cm
5.2 cm 23. Izraunaj povrinu zelenog dijela
mozaika. Mozaik je sastavljen od
devet kvadrata sa stranicom 4 cm;
svi manji likovi se spajaju na
A polovitima stranica tih kvadrata.
3.3 cm B
24. Izraunaj povrinu zelenog i crvenog
b)
dijela mozaika. Mozaik je sastavljen
od devet kvadrata sa stranicom
D C
1 dm; svi manji likovi se spajaju na
polovitima stranica tih kvadrata.
25. Uzorak na slici naziva se prijateljska
zvijezda i koristi se pri izradi krpara
3 cm
(Patchwork). Nacrtan je u
4.5 cm
mrei kvadrata sa stranicom
5 cm. Je li potrebno vie
plavog ili bijelog platna za taj
uzorak?
A B
7 cm
114
etverokuti
Vjeb lica a
1. Odredi duljine svih stranica paralelograma. d)
a) D C
D C d g
2.7 cm b
44
A 4.2 cm B A B
3. Konstruiraj paralelogram kojemu su zadane:

b)
a) stranice duljina 5.6 cm i 3.5 cm, a kut
izmeu njih 30,
D 36 mm C
b) stranice duljina 4.2 cm i 6.8 cm, a kut
izmeu njih 60,
35 mm c) stranice duljina 6.3 cm i 3.9 cm, a kut
A B izmeu njih 120,
d) stranice duljina 4.8 cm i 6.1 cm, a kut
2. Odredi veliine svih kutova paralelograma. izmeu njih 45.
a) 4. Nacrtaj paralelogram kojemu su zadane:

D a) stranice duljina 4.3 cm i 5.9 cm, a kut
C
izmeu njih 40,
133 g
b) stranice duljina 19 mm i 13 mm, a kut
b izmeu njih 70,
a
c) stranice duljina 5.2 cm i 3.7 cm, a kut
A B
izmeu njih 100,
d) stranice duljina 41 mm i 0.6 dm, a kut
b) izmeu njih 130.
D C
5. Konstruiraj paralelogram kojemu su zadane:
d g a) stranice duljina 5.4 cm i 3.8 cm, a duljina
dijagonale 6.9 cm,
b) stranice duljina 3.1 cm i 6.2 cm, a duljina
a b
65 dijagonale 81 mm,
A B c) stranice duljina 4 cm i 74 mm, a duljina
dijagonale 0.5 dm,
d) stranice duljina 34 mm i 0.4 dm, a duljina
c) dijagonale 0.6 dm.
D C 6. Izraunaj opseg paralelograma kojemu su

zadane:
d g a) stranice duljina 33.8 cm i 27.9 cm,
b) stranice duljina 3.7 dm i 529 mm,
c) stranice duljina 11 dm i 423 cm.
a b
7. Stranica a paralelograma iznosi 12.8 cm, a
A B 71
stranica b je za 2 cm dulja od stranice a. Koliko
je duga stranica b? Koliki je opseg tog
paralelograma?
115
etverokuti
8. Stranica b paralelograma iznosi 5.6 dm, a 18. Izraunaj veliine paralelograma koje nedostaju.
stranica a je dvostruko manja od stranice a.
Koliko je duga stranica a? Koliki je opseg tog a 5.1 cm 0.56 m
paralelograma? b 8 dm
va 3.2 cm 24 m 32 cm
9. Stranica a paralelograma iznosi 11.1 cm, a
stranica b je trostruko dulja od stranice a. vb 4.5 cm 0.5 cm
Koliko je duga stranica b? Koliki je opseg tog o 40 dm 19.6 m
paralelograma? P 96 dm2 12.8 cm2
10. Stranica b paralelograma iznosi 8 dm, a stranica 19. Izraunaj povrinu, opseg i duljinu druge visine
a je za 3 cm kraa od stranice b. Koliko je duga nacrtanih paralelograma.
stranica a? Koliki je opseg tog paralelograma?
a)
11. Odredi duljinu nepoznate stranice D C
paralelograma ako su zadani opseg i duljina
jedne stranice:
a) o = 11.8 cm, b = 2.4 cm,
b) o = 12 dm, a = 0.36 m,
5 cm
c) o = 0.246 m, b = 45 mm,
d) o = 19 cm, a = 55 mm. 7.5 cm
12. Izraunaj povrinu paralelograma kojem je
zadana duljina stranice a i pripadne visine Va.
a) a = 7 cm, Va = 2.5 cm
A 4.5 cm B
b) a = 2.6 dm, Va = 3 dm
c) a = 6 cm, Va = 0.4 dm b)
13. Izraunaj povrinu paralelograma kojemu je D C
zadana duljina stranice b i pripadne visine Vb.
a) b = 3.22 cm, Vb = 4.5 cm
b) b = 0.41 dm, Vb = 3.9 cm
c) b = 0.5 dm, Vb = 0.04 m 2.4 cm 4 cm
14. Izraunaj duljinu visine Va paralelograma
kojemu je zadana duljina stranice a i povrina:
a) P = 308 cm2 , a = 14 cm; A 8.4 cm B
b) P = 27.9 cm2 , a = 62 mm;
c) P = 9. 43 cm2 , a = 0.41 dm.
c)
15. Izraunaj duljinu visine Vb paralelograma D C
kojemu je zadana duljina stranice b i povrina:
a) P = 1364 cm2 , b = 44 cm;
4 cm
b) P = 20.8 cm2 , b = 8 cm;
c) P = 12.25 cm2 , b = 25 mm. 3.2 cm
16. Izraunaj duljinu stranice a paralelograma

kojemu je zadana duljina visine Va i povrina: A 3.6 cm B
a) P = 72 cm2 , Va = 12 cm;
b) P = 9.1 cm2 , Va = 2.6 cm; d)
c) P = 24.3 cm2 , Va = 0.45 dm. D C
17. Izraunaj duljinu stranice b paralelograma 2.8 cm

kojemu je zadana duljina visine Vb i povrina:
a) P = 195 cm2 , Vb = 13 cm; 4.9 cm
b) P = 9.88 cm2 , Vb = 38 mm;
c) P = 2226 mm2 , Vb = 0.42 dm.
A 3.5 cm B
116
etverokuti
6.4. Pravokutnik
Obojani etverokuti
Kako se zovu nacrtani
etverokuti? Izraunaj im opseg i
povrinu.
D C
S pravokutnikom se susreete ve godinama.
Ponovimo zajedno to sve znamo o Svojstva
pravokutniku: pravokutnika
ima dva para usporednih stranica
ima dva para jednakih stranica
A B svi kutovi su mu pravi
Iz prva dva svojstva moemo zakljuiti da je
pravokutnik ujedno i paralelogram. Pravokutnik je posebna vrsta paralelograma.
Posebnost pravokutnika je u tome to ima sve kutove prave i to su mu
dijagonale jednakih duljina.
Vano
Pravokutnik je paralelogram kojemu su svi kutovi pravi.
Dijagonale pravokutnika su jednakih duljina.
Tvrdnja o duljinama dijagonala moe se dokazati pomou sukladnosti trokuta.
Primjer 1. Opseg pravokutnika Opseg pravokutnika

Opseg pravokutnika je 40 cm, a duljina jedne o = 2(a +b)
njegove stranice 12 cm. Kolika je duljina druge o = 2a + 2b
stranice?
Upotrijebit emo dulji oblik formule za
opseg pravokutnika o = 2a + 2b i prisjetiti se
Rjeenje: rjeavanja jednadbi. Nepoznanica je b.
o = 40 cm 40 = 2 12 +2b
a = 12 cm 40 = 24 + 2b
b =? 2b = 40 24
Pravokutnik ima dva para stranica jednakih 2b = 16
duljina, pa mu opseg raunamo kao i b = 16 : 2 = 8 cm.
paralelogramu o = 2(a +b). Duljina druge stranice tog pravokutnika je 8 cm.
117
etverokuti
Primjer 2. Povrina pravokutnika

Povrina pravokutnika P = a b
Povrina pravokutnika je 36 cm , a duljina
2
jedne njegove stranice 12 cm. Kolika je duljina P=ab

druge stranice? 36 = 12 b Da bismo izraunali duljinu
nepoznate stranice, moramo povrinu
Rjeenje: podijeliti s duljinom zadane stranice.
P = 36 cm2 b = 36 : 12 = 3 cm.
a = 12 cm Duljina druge stranice tog pravokutnika je
b=? 3 cm.
Budui da su svi kutovi pravokutnika pravi,

njegove visine se poklapaju sa stranicama.
Z a d a c i
1. Nacrtaj pravokutnik i izraunaj mu opseg, ako 6. Maja je saila pravokutni stolnjak za baku. Jo
mu je: ga eli obrubiti ukrasnom trakom.
a) jedna stranica dvostruko dulja od druge; a) Koliko ukrasne trake treba kupiti, ako je
b) jedna stranica trostruko dulja od druge; stolnjak irok 1.2 m, a dugaak 2.5 m?
c) jedna stranica za 2 cm dulja od druge; b) Koliko treba platiti za tu ukrasnu traku ako je
d) jedna stranica za 3 cm kraa od druge. cijena jednog metra 5 kn.
2. Napamet izraunaj opsege ovih pravokutnika:
7. Luka oko cijelog prozora
svoje sobe eli postaviti
10 12 novogodinje svjetiljke. Koliko
8 10
5 1 treba biti duga ica na koju
12 11 12 20 16 8 su postavljene svjetiljke?
3. Izmjeri: Dimenzije prozora su na slici:
a) opseg prednje stranice tvoje biljenice;
b) opseg prednje stranice udbenika iz
8. Maja oko cijelog prozora
matematike;
svoje sobe eli postaviti
c) opseg klupe u kojoj sjedi.
novogodinje svjetiljke.
Svjetiljke su postavljene na
Ne zaboravi da sve veliine moraju biti u icu duljine 4 m. Hoe li
istim mjernim jedinicama moi uokviriti cijeli prozor
svjetiljkama? Dimenzije
prozora su na slici:
4. Izraunaj opseg pravokutnika kojemu su duljine
stranica: 9. Panjak pravokutnog oblika treba opasati
a) a = 6 cm, b = 9 cm; icom. Koliko metara ice treba kupiti ako je
b) a = 6.5 dm, b = 4 dm; panjak dug 64.5 m, a irok 39.5 m?
c) a = 60 cm, b = 5 dm;
d) a = 75 dm, b = 3.4 m. 10. Maja hoda rubom bazena. Bazen je dug 40 m,
a irok 35.6 m. Koliki put e Maja prijei kad
5. Izraunaj veliinu koja nedostaje.
obie cijeli bazen?
a 5 dm 45 cm
b 10 cm 56 dm
o 48 cm 25 dm 20 dm 20 m
118
etverokuti
11. Stranica a pravokutnika iznosi 10.4 cm, a stranica 21. Izraunaj veliinu koja nedostaje.
b je za 1.7 cm dulja od stranice a. Koliko je duga
a 5 dm 45 cm
stranica b? Koliki je opseg tog pravokutnika?
b 10 cm 56 dm
12. Stranica a pravokutnika iznosi 13.25 cm, a
P 80 cm2 30 dm2 27 dm2 44.8 m2
stranica b je za 4.5 cm kraa od stranice a.
Koliko je duga stranica b? Koliki je opseg tog
22. Izraunaj veliine koje nedostaju.
pravokutnika?
a 6 dm 45 cm
13. Stranica b pravokutnika iznosi 3.4 cm, a
b 10 cm 4.4 m
stranica a je dvostruko dulja od stranice b.
o 200 cm 22 m
Koliko je duga stranica a? Koliki je opseg tog
pravokutnika? P 60 cm2 42 dm2
14. Stranica b pravokutnika iznosi 45 cm, a

23. Kolika je povrina gradskog parka u obliku
stranica a je za 1.7 dm kraa od stranice b.
pravokutnika irokog 1.2 km, a dugakog
Koliko je duga stranica a? Koliki je opseg tog
340 m?
pravokutnika?
25. Livada ima oblik pravokutnika kojem je jedna
15. Opseg pravokutnika je 10 cm, a duljine stranica
stranica duljine 124.5 m ,a druga 60 m. Koliko
su mu prirodni brojevi. Nacrtaj sve mogue
kilograma sijena ima na toj livadi ako se na
pravokutnike s ovim opsegom.
jednom m2 moe sakupiti 0.4 kg?
16. Nai duljinu stranice a pravokutnika, ako su
26. Povrina pravokutnika je 20 m2, a duljine
zadani opseg i duljina stranice b:
njegovih stranica su cijeli brojevi. Nabroji sve
a) o = 14 cm, b = 4 cm;
parove stranica tog pravokutnika.
b) o = 20 m, b = 5.6 m;
c) o = 240 cm, b = 10 dm; 27. Opseg pravokutnika je 20 cm, a duljine njegovih
d) o = 1.7 m, b = 53 cm. stranica su cijeli brojevi. Nabroji sve parove
stranica tog pravokutnika.
17. Nacrtaj pravokutnik, ako je zadana duljina
jedne stranice i opseg: 28. Pravokutnik i paralelogram imaju jednake
a) o = 10 cm, b = 3 cm; povrine. Kolika je visina paralelograma ako
b) o = 14 cm, a = 4.5 cm; je jedna njegova stranica 6 dm, a stranice
c) o = 1.4 dm, b = 1.9 cm; pravokutnika su 12 dm i 2 dm?
d) o = 20 cm, a = 0.8 dm.
29. Koliko sadnica mauhica se moe posaditi
18. Izraunaj povrinu pravokutnika kojemu su na gredici oblika pravokutnika sa duljinama
duljine stranica: stranica 5 m i 6 m, ako se na jedan m2 sadi 10
a) a = 6 cm, b = 9 cm; biljaka?
b) a = 6.5 dm, b = 4 dm;
30. Koliko imira se treba posaditi uz rub gredice
c) a = 60 cm, b = 5 dm;
oblika pravokutnika sa stranicama 10 m i 8 m
d) a = 75 dm, b = 3.4 m.
ako se na 1 m duljine sadi 5 biljaka?
19. Petar je nacrtao pravokutnik kojem je jedna
stranica 7.6 cm, a druga je za 3.3 cm kraa.
Koliko centimetara ima kraa stranica? Nacrtaj
i ti takav pravokutnik. Koliki su njegov opseg i
povrina?
20. Maja je nacrtala pravokutnik kome je jedna
stranica duga 2.5 cm, a druga je tri puta dulja.
Nacrtaj i ti takav pravokutnik. Koliki su njegov
opseg i povrina?
119
etverokuti
Primjer 3. Povrina okvira Rjeenje:

10 cm Zadatke u kojima se trai povrina nekog lika s
rupom najjednostavnije je rijeiti tako da se od
povrine veeg lika oduzme povrina manjeg.
15 cm 21 cm
U ovom zadatku oba lika su pravokutnici.
Vanjski, vei pravokutnik ima stranice 16 cm i
21 cm. Njegova povrina je
16 cm P1 = 16 21 cm = 336 cm2.
Unutarnji, manji pravokutnik ima stranice
Na slici je nacrtan drveni okvir za fotografije 10 cm i 15 cm. Njegova povrina je
dimenzija 10 x 15 cm. Kolika je povrina P2 = 10 15 = 150 cm2.
drvenog dijela okvira? Povrina drvenog dijela okvira je
P = P1 P2 = 336 150 = 186 cm2.
Z a d a c i
31. irina okvira na slici je 4 cm. Izraunaj njegovu 32. Izraunaj povrinu okvira na slici.
povrinu 15 cm
a) b)
70 cm
a) b)
40 cm 18 cm 28 cm 30 cm 38 cm
38 cm
78 cm
25 cm
54 cm
18 cm
Primjer 4. Poploavanje terase Rjeenje:

a) Povrina terase je P1 = 3 6 m = 18 m2.
b) Kako je veliina terase zadana u metrima,
pretvorit emo i dimenzije
ploice u metre.
a = 30 cm = 0.3 m
b = 20 cm = 0.2 m
Povrina jedne ploice
P2 = 0.2 0.3 m = 0.06 m2.
c) Da bismo izraunali
Markovi roditelji ureuju novu ljetnu terasu.
Terasa ima oblik pravokutnika, irine 3 m koliko komada ploica je
i duine 6 m. Cijelu terasu ele poploiti potrebno za poploavanje
pravokutnim ploicama dimenzija 20 cm x 30 cm. terase, potrebno je
a) Kolika je povrina terase? povrinu terase podijeliti s
b) Kolika je povrina jedne ploice? povrinom jedne ploice.
c) Koliko komada ploica je potrebno za n = P1 : P2 = 18 : 0.06 =
poploavanje te terase? 300 komada ploica.
120
etverokuti
Z a d a c i
33. Izraunaj broj ploica potrebnih za 34. Na zid u potkrovlju potrebno je postaviti
poploavanje staze u obliku pravokutnika, drvenu oplatu. Zid ima oblik pravokutnika sa
dugake 25 m i iroke 2 m. Dimenzije jedne stranicama 4 m i 2 m. Drvena oplata radi se
ploice su 40 cm x 50 cm. daskama duine 1 m i irine 0.2 m. Koliko je
dasaka potrebno za taj zid?
Primjer 5. Bojanje sobe Rjeenje:

a) Rijeimo zadatak postupno.
Povrina stropa jednaka je povrini poda, dakle
P1 = 2 3 = 6 m 2.
Soba ima dva zida sa stranicama 2 m i 2.5 m.
Povrina tih zidova je P2 = 2 2 2.5 = 10 m2.
Soba ima dva zida sa stranicama 3 m i 2.5 m.
Povrina tih zidova je P3 = 2 3 2.5 = 15 m2.
Povrina prozora je P4 = 1.5 1 = 1.5 m2.
Povrina vrata je P5 = 0.8 2 = 1.6 m2.
Povrinu prozora i vrata moramo oduzeti od
povrine zidova jer njih neemo pobojati.
Ukupna povrina za bojanje je
Lukini roditelji odluili su pobojati njegovu P = P 1 + P 2 + P 3 P4 P5 =
sobu. Pod sobe ima oblik pravokutnika sa = 6 + 10 + 15 1.5 1.6 = 27.9 m2.
stranicama 2 m i 3 m. Svi zidovi i strop Povrinu poda nismo pribrojili, jer se pod ne
takoer imaju oblik pravokutnika. Soba je boja.
visoka 2.5 m. Na jednom zidu je prozor, oblika
pravokutnika sa stranicama 1.5 m i 1m. Na b) Povrina sobe koju treba pobojati je
drugom zidu su vrata, oblika pravokutnika sa 27.9 m2. Da bismo lake izraunali potrebnu
stranicama 0.8 m i 2 m. koliinu boje, zaokruimo taj broj na cijeli.
a) Koliko povrinu treba pobojati? Povrina je priblino 30 m2.
b) Koliko je boje potrebno kupiti, ako za 10 m2 Za svakih 10 m2 treba 2 l boje. 30 : 10 = 2.
treba 2 l boje? Dakle, potrebno je 2 puta po 2 l boje, tj.
2 2 = 4l boje.
Stvarna koliina boje koju e Lukini roditelji
kupiti ovisi o pakiranjima boje koja su
dostupna. Ponekad je, zbog veliine pakiranja,
potrebnu kupiti veu koliinu boje.
121
etverokuti
Z a d a c i
35. Izraunaj povrinu svake pojedine prostorije u b, a zatim jo i opseg i povrinu stana.
stanu te povrinu cijelog stana. Sve mjere su zadane u decimetrima.
26 28 37
10
b b 22 25 24
a 33 a 35
18 12 15 b
20
13
60 50 a
40. U jednom stupcu su nacrtani pravokutnici, a u
drugom su dane njihove povrine.
a) Procijeni kojem pravokutniku pripada koja
povrina.
b) Izmjeri stranice i izraunaj povrinu svakog
pravokutnika te provjeri jesu li tvoje procjene iz
a) zadatka tone.
Pravokutnici Povrine
250 mm2
36. Pravokutnim poljem prolazi cesta, kao na slici.

a) Izraunaj povrinu ceste. 456 mm2
b) Izraunaj povrinu ostatka polja.
c) Koliko e iznositi naknada za zemlju koja je
otkupljena za cestu, ako za 1 m2 vlasnik dobije 4 cm2
523 kn?
500 mm2
2 cm2
41. Procijeni, koji od ova dva

pravokutnika ima veu povrinu.
Zatim izmjeri duljine stranica i
izraunaj.
37. Izraunaj povrinu pravokutnika kojemu su
zadane duljine susjednih stranica:
a) 27 cm i 3.3 dm;
b) 134 cm i 1.21 m;
c) 152 mm i 1.97 dm;
42. Soba je duga 9.25 m, iroka 32 dm, a visoka
d) 56 cm i 205 mm;
250 cm. Lukini roditelji je ele oblijepiti
e) 208 mm i 16 cm.
tapetama. Jedna rola tapeta iroka je 50 cm i u
38. Izraunaj: sebi sadri 10 m tapeta. Izraunaj koliko rola
a) povrinu prednje stranice tvoje biljenice; tapeta je potrebno za sobu. Prozori i vrata u
b) povrinu prednje stranice udbenika iz sobi zauzimaju 7.25 m2 zida.
matematike;
43. Pod hodnika treba poploiti pravokutnim
c) povrinu klupe u kojoj sjedi.
ploicama duljine 4 dm i irine 20 cm.
39. Luka, Maja i Lucija nacrtali su tlocrte svojih stanova, Koliko je ploa potrebno, ako je hodnik u
no zbog nepristupanosti nisu mogli izmjeriti sve obliku pravokutnika s duljinom 6 m, a
duljine. Pomozi im odrediti duljine oznaene s a i irinom 200 cm?
122
etverokuti
6.5. Kvadrat
Kakvu ti ima biljenicu za matematiku?
Kvadrat susreete u matematici jo od prvog

razreda osnovne kole. Prisjetimo se to znamo o
kvadratu:
ima dva para usporednih stranica
sve etiri stranice su mu jednakih duljina
svi kutovi su mu pravi
Po prvom svojstvu moemo zakljuiti da je kvadrat
ujedno i paralelogram. Po prvom i zadnjem svojstvu
zakljuujemo da je kvadrat ujedno i pravokutnik.
Kvadrat je posebna vrsta pravokutnika, pa time i
paralelograma. Posebnost kvadrata je to su mu
sve stranice jednakih duljina, svi kutovi pravi,
a dijagonale jednakih duljina, raspolavljaju se i
meusobno su okomite.
Vano Svojstva kvadrata

Kvadrat je pravokutnik kojemu su sve stranice jednakih duljina.
Kvadrat je paralelogram kojemu su sve stranice jednakih duljina i svi kutovi pravi. D C
Kao i kod pravokutnika, i kod kvadrata su duljine dijagonala jednakih duljina.

Posebnost kvadrata je da su mu dijagonale meusobno okomite.
Dijagonale kvadrata su jednakih duljina i meusobno okomite.

A B
123
etverokuti
Primjer 1. Opseg kvadrata

Opseg kvadrata o = 4 a
Opseg kvadrata je 40 cm. Kolika je duljina
o = 40 cm
njegove stranice?
a=?
Rjeenje: o = 4a
40 = 4 a
Kvadrat ima sve etiri stranice jednakih duljina
Da bismo dobili duljinu stranice, potrebno je
pa mu je opseg o = 4 a.
opseg podijeliti s 4.
a = 40 : 4 = 10 cm. Stranica kvadrata je
dugaka 10 cm.
Primjer 2. Povrina kvadrata P = 36 cm2

a=?
Povrina kvadrata je 36 cm2. Kolika je duljina
P=aa
njegove stranice?
36 = a a
Rjeenje: 6 6 = a a, zapisali smo broj 36 u obliku

umnoka dvaju jednakih faktora
Budui da je kvadrat pravokutnik s jednakim
a = 6 cm. Stranica kvadrata je dugaka 6 cm.
duljinama stranica, njegova povrina je P = a a.
Povrina kvadrata P = a a
Z a d a c i
1. Izraunaj opseg kvadrata kojemu je duljina 4. Gradski park ima oblik kvadrata opsega
stranice: 248.64 m. Uz njegovu jednu stranicu prolazi
a) a = 8 cm; cesta. Kolika je duljina ceste uz park?
b) a = 37 dm;
c) a = 7.4 m.
2. Izraunaj veliinu koja nedostaje.
a 15 cm 4m
o 82 dm 30 cm
3. Likovi I, II i III su kvadrati. Opseg od I je 12 cm, a

opseg od II je 24 cm. Opseg od III je:
III II
5. Ue je dugo 436 cm. Moe li se njime opasati

kula u obliku kvadrata stranice 11 dm?
I
a) 9 cm; b) 18 cm; c) 36 cm;

d) 72 cm; e) 81 cm.
Zaokrui toan odgovor.
124
etverokuti
Z a d a c i
6. Izraunaj povrinu kvadrata kojemu je duljina a) Izraunaj koliko bijelog i crnog drveta je
stranice: potrebno za izradu jedne ahovske ploe, ako
a) a = 8 cm; je irina cijele ploe 48 cm.
b) a = 37 dm;
b) Koliko treba platiti to drvo, ako se za 1 m2
c) a = 7.4 m;
d) a = 12 345 mm. bijelog drveta plaa 40 kn, a za 1 m2 crnog
drveta 60 kn.
7. Izraunaj veliinu koja nedostaje
12. Lukin djed eli icom ograditi vrt u obliku
a 15 cm 4m
kvadrata sa stranicom 8 m.
P 81 dm2 25 cm2
a) Koliko mu je ice potrebno, ako ograuje vrt
8. Izraunaj veliinu koja nedostaje jednim redom ice?
b) Koliko mu je ice potrebno, ako ograuje vrt
a 5 cm
s dva reda ice?
o 64 dm 14 cm
c) S obzirom na to da se za svaki stup ica treba
P 16 dm2
privrstiti draem, izraunaj koliko draa
9. Markova baka eli izraditi prekriva kao na slici. je potrebno ako se postavljaju tri reda ice, a
Pomozi joj izraunati koliko materijala treba
razmak meu stupovima je 2 m.
kupiti za svaku boju. Stranica najmanjeg kvadrata
je 5 cm, a irina obruba prekrivaa 10 cm. 13. Nacrtaj jedan pravokutnik i jedan kvadrat
opsega 20 cm. Svakom izraunaj povrinu. Koji
ima veu povrinu?
14. Ana je nacrtala kvadrat stranice 2 cm. Zatim je

nacrtala pravokutnik ija je povrina tri puta
vea od povrine kvadrata. Kolika je povrina
pravokutnika? Kolike bi mogle biti duljine
stranica tog pravokutnika, ako znamo da su
prirodni brojevi?
15. Luka je nacrtao kvadrat stranice 3.5 centimetra.

Kolika je njegova povrina? Moe li ti nacrtati
pravokutnik ija je povrina za 5.75 kvadratnih
centimetara vea od povrine Lukinog kvadrata?
Kolike su stranice tog pravokutnika, ako znamo
da su prirodni brojevi?
16. Zemljite oblika kvadrata cijelo je ograeno

10. Terasa ima oblik pravokutnika, irine 4 m icom duljine 536.25 m. Kolika je povrina tog
i duine 6 m. Cijelu terasu treba poploiti zemljita?
kvadratnim ploicama sa stranicom 20 cm. 17. Zemljite oblika kvadrata ima povrinu mu je
a) Kolika je povrina terase? 10 000 m2. Zemljite je cijelo ograeno icom.
b) Kolika je povrina jedne ploice? Kolika je duljina ice to ga ograuje?
c) Koliko ploica je potrebno za poploavanje te
18. Izraunaj povrinu kvadrata, ako je njegov
terase?
opseg:
11. ahovska ploa se sastoji od 64 polja u obliku a) 60 cm;
kvadrata, rasporeenih u 8 stupaca i 8 redaka. b) 9.2 dm;
Polja su naizmjenino crna i bijela. c) 2 mm;
d) 8.8 km;
125
etverokuti
e) 41.2 m. 25. Pravokutnik i kvadrat imaju jednake opsege.

Kolika je stranica kvadrata ako su stranice
19. Izraunaj duljinu stranice i opseg kvadrata ako
pravokutnika 15 cm i 5 cm?
je njegova povrina:
a) 9 cm2; 26. Stranica kvadrata povea se pet puta. Kako su
b) 16 mm ; 2
se promijenili opseg i povrina tog kvadrata?
c) 25 dm2;
27. Pod sobe oblika kvadrata sa stranicom 5 m
d) 36 m2;
prekrivamo parketom. Koliko paketa parketa je
e) 100 cm2.
potrebno ako se u jednom pakiranju nalazi 2.5
20. elimo poploiti dvorite ploama dimenzija m 2?
4 dm x 40 cm. Dvorite ima dimenzije
28. Cvjetnu gredicu oblika kvadrata potrebno je
2.4 m x 4 m.
zasaditi ruama i obrubiti zelenilom. Duljina
a) Koliko ploica trebamo kupiti?
stranice te gredice je 10 m. Na jedan m2 sade
b) Koliko ploica e biti poslagano u jednom
se 4 rue, a za obrub se na 1 m sadi 5 biljaka.
retku i stupcu?
Koliko je potrebno rua, a koliko zelenila?
21. Dva zemljita ograena su ogradama jednake Cijena jedne sadnice rue je 18 kn, a zelenila 1
duljine. Jedno zemljite je kvadratnog, a drugo kn. Koliko treba platiti za sve bilje potrebne za
pravokutnog oblika. Kolike su njihove povrine i tu gredicu?
opsezi, ako je pravokutno zemljite 46 m dugo
29. Gradilite ima oblik paralelograma sa stranicom
i 38 m iroko?
duljine 20 m i visinom 15 m. Na njemu treba
22. Pod djeje sobe ima oblik kvadrata sa stranicom sagraditi kuu iji je tlocrt oblika pravokutnika
2.5 m. Roditelji ga ele pokriti tapisonom koji sa stranicama 8 m i 5 m. Kolika je povrina
se prodaje u kvadratima irine 50 cm. zemljita koje e preostati? Preostalo zemljite
a) Koliko kvadrata treba kupiti da bi se prekrio biti e travnjak. Ako jedan kosac moe za 1 sat
pod? pokositi 26 m2 travnjaka koliko e mu vremena
b) Koliko e kvadrata biti u jednom retku? biti potrebno da pokosi taj travnjak? Koliko e
zaraditi ako ga po satu plaaju 25 kn?
23. Pod djeje sobe ima oblik kvadrata sa stranicom
3.5 m. Roditelji ga ele pokriti tapisonom koji
se prodaje u roli irine 175 cm.
a) Koliko metara role je potrebno za sobu?
b) Na koliko e dijelova trebati prerezati
kupljenu rolu tako da tapison potpuno prekrije
sobu?
24. Pravokutnik i kvadrat imaju jednake povrine.

Kolika je stranica kvadrata ako su stranice
pravokutnika 12 cm i 3 cm?
126
etverokuti
Vjeb lica a
1. Konstruiraj pravokutnik ABCD sa stranicama c) o = 206 mm, a = 7 cm;
duljina: d) o = 690 cm, b = 2 m;
a) |AB| = 6 cm i |DA| = 3 cm; e) o = 620 mm, a = 17 cm.
b) |BC| = 2 cm i |CD| = 7 cm;
10. Konstruiraj pravokutnik ako je zadana duljina
c) |BA| = 57 mm i |CB| = 25 mm;
jedne stranice i opseg:
d) |DC| = 68 mm i |AD| = 3 cm.
a) o = 18 cm, b = 28 mm;
2. Konstruiraj pravokutnik kojem je: b) o = 186 mm, a = 6 cm;
a) jedna stranica 3 cm, a dijagonala 5 cm ; c) o = 1 dm, a = 1 cm;
b) jedna stranica 5.6 cm, a dijagonala 6.5 cm; d) o = 28 cm, b = 6 cm;
c) jedna stranica 6 cm, a dijagonala 1 dm. e) o = 19 cm, b = 44 mm.
3. Izraunaj opseg pravokutnika sa susjednim 11. Za svaki od danih likova izraunaj stranice a i b,
stranicama duljina: opseg i povrinu lika.
a) 58 mm i 4 cm; b) 2 dm i 67 cm;
a) 9
c) 7 m i 231 cm.
4. Izraunaj povrinu pravokutnika i kojemu su 6

8 b
zadane duljine susjednih stranica:
a) 3 cm i 4 cm; b) 5 cm i 7 cm; a
c) 23 mm i 45 mm; d) 7 cm i 34 mm; 14
e) 56 mm i 5 cm.
b) 15
5. Izraunaj povrinu pravokutnika kojemu su
zadane duljine susjednih stranica: 7 4
a) 247 mm i 8 dm; b) 4 m i 56 cm; 6
15
c) 6 m i 126 mm. 5
6. Stranica a pravokutnika iznosi 4 cm, a stranica a
b je za 22 mm dulja od stranice a. Koliko je 13

duga stranica b? Koliki su opseg i povrina tog c) 11
pravokutnika?
7. Stranica a pravokutnika iznosi 24 cm, a stranica 6

b
b je za 12 cm kraa od stranice a. Koliko je 12 4
duga stranica b? Koliki su opseg i povrina tog 8

3
pravokutnika?
1
8. Stranica a pravokutnika iznosi 3 cm, a stranica
b je dvostruko dulja od stranice a. Koliko je d) 15
duga stranica b? Koliki su opseg i povrina tog 6
pravokutnika?
22
9. Nai duljinu stranice a pravokutnika ako su
zadani opseg i duljina jedne stranice : 5
8 a
a) o = 18 cm, a = 5 cm;
b) o = 19 cm, b = 45 mm; 13
127
etverokuti
13. Povrina pravokutnika je 56 cm2, a duljina jedne 22. Izraunaj povrinu okvira na slici.
stranice 7 cm. Kolika je duljina druge stranice?
a) 17 cm b)
14. Izraunaj duljinu stranice pravokutnika ako su
57 cm
zadane povrina i duljina druge stranice:
a) a = 13 cm, P = 156 cm2; 20 cm 30 cm
22 cm 29 cm
b) b = 7 cm, P = 98 cm2;
c) P = 1380 mm2, a = 46 mm;
d) P = 75 dm2, b = 5 dm; 64 cm
32 cm
e) a = 36 mm, P = 540mm2.
23. irina okvira na slici je 6 cm. Izraunaj njegovu
15. Dva pravokutnika imaju jednake povrine. Prvi
povrinu.
pravokutnik ima opseg 22 cm i jednu stranicu 5
a) b)
cm. Drugi pravokutnik ima stranicu dugu 3 cm.
Koliki je opseg drugog pravokutnika?
16. Dva pravokutnika imaju jednake povrine. Prvi 58 cm

45 cm
pravokutnik ima opseg 18 dm i jednu stranicu 4
dm. Drugi pravokutnik ima stranicu dugu 2 dm.
Koliki je opseg drugog pravokutnika?
62 cm 22 cm
17. Dva pravokutnika imaju jednak opseg. Prvi
pravokutnik ima povrinu 18 m2 i jednu stranicu 24. irina okvira na slici je 3 cm. Izraunaj njegovu
6 m. Drugi pravokutnik ima stranicu dugu 4 m. povrinu.
Kolika je povrina drugog pravokutnika? a) 58 cm b)
18. Dva pravokutnika imaju jednake povrine,

iako su im duljine stranica razliite. Duljine
34 cm
stranica jednog pravokutnika su 32 mm i 5 62 cm
cm. Duljina stranice drugog pravokutnika je 2
cm. Nai nepoznatu duljinu stranice drugog 55 cm
pravokutnika. 25. Konstruiraj kvadrat ABCD sa stranicom duljine:

19. Pod hodnika treba poploiti pravokutnim a) |AB| = 4 cm;
ploicama duljine 50 cm i irine 12 cm. Koliko b) |AB| = 56 mm;
je ploa potrebno, ako su duljina i irina c) |BC| = 48 mm;
hodnika 3 m? d) |BC| = 5 cm.
20. Pod hodnika treba poploiti pravokutnim 26. Konstruiraj kvadrat i izraunaj njegov opseg ako
ploicama duljine 42 cm i irine 25 cm. Koliko mu je stranica duga:
je ploa potrebno, ako je duljina hodnika 7 m, a a) 6 cm; b) 15 mm;
irina 3 m? c) 22 mm; d) 35 mm.
21. Pod hodnika treba poploiti pravokutnim 27. Izraunaj duljinu stranice kvadrata ako je
ploicama duljine 56 cm i irine 125 cm. Koliko poznat njegov opseg:
je ploa potrebno, ako je duljina hodnika 9 m, a a) o = 12 cm; b) o = 20 cm;
irina 7 m? c) o = 32 cm; d) o = 92 mm;
e) o = 140 mm; f) o = 96 mm.
28. Konstruiraj kvadrat te izraunaj njegov opseg i

povrinu ako mu je stranica duga:
a) 3 cm; b) 25 mm;
c) 42 mm; d) 37 mm.
128
etverokuti
29. Izraunaj povrinu kvadrata ako je njegov 34. Zemljite oblika kvadrata cijelo je zasijano
opseg: travom. Povrina mu je 64 m2. Kolika je duljina
a) 16 cm; b) 104 mm; ice to ga ograuje?
c) 112 mm; d) 180 mm.
35. Zemljite oblika kvadrata cijelo je zasijano
30. Izraunaj duljinu stranice i opseg kvadrata ako travom. Povrina mu je 81 m2. Kolika je duljina
je njegova povrina: ice to ga ograuje?
a) 16 cm ;
2
b) 81 mm ; 2
36. Dva zemljita ograena su ogradama jednake
c) 64 cm ;
2
d) 144 mm ; 2
e) 121 mm . 2
duljine. Jedno zemljite je kvadratnog, a drugo
pravokutnog oblika. Kolike su njihove povrine i
31. elimo poploiti dvorite ploama dimenzija 32
opsezi ako je pravokutno zemljite 24 m dugo i
cm x 32 cm. Dvorite ima dimenzije 400 cm x
16 m iroko?
256 cm. Koliko ploica trebamo kupiti?
37. Dva zemljita ograena su ogradama jednake
32. elimo poploiti dvorite ploama dimenzija 10
duljine. Jedno zemljite je kvadratnog, a drugo
pravokutnog oblika. Kolike su njihove povrine i
opsezi ako je pravokutno zemljite 32 m dugo i
33. elimo poploiti dvorite ploama dimenzija 15 28 m iroko?
6.6. Trapez
Opii to vidi na slici.
Dosad smo nauili sve o paralelogramu,

pravokutniku i kvadratu, sad je na redu jedan novi
etverokut - trapez. Presjeci nasipa i kanala imaju
oblik trapeza.
Konstrukcije krova esto sadre dijelove u obliku trapeza, a i klupe u parku su
D c C
d g
Vano d b
Trapez je etverokut kojemu su dvije stranice usporedne.
Te dvije usporedne stranice nazivamo osnovice, a a b
A a B
preostale dvije krakovi trapeza.
129
etverokuti
Primjer 1. Crtanje trapeza

1. Nacrtamo duinu a = AB = 5 cm;
Nacrtaj trapez ABCD kojemu je zadano a = AB 2. U vrhu A nacrtamo kut = 50, tako da mu
= 5 cm, = 50, = 70 i b = BC = 3 cm. je jedan krak AB ;
3. U vrhu B nacrtamo kut = 70, tako da mu
D c C je jedan krak AB ;
4. Na drugom kraku kuta izmjerimo b = BC
d = 3 cm - sjecite je vrh C;
b
5. Nacrtamo usporednicu s duinom AB kroz
a b vrh C
A a B 6. Vrh D je sjecite te usporednice i kraka kuta .
C D C
Rjeenje:
Po skici zakljuujemo da taj trapez moemo
nacrtati ovim redoslijedom: A B A B A B
Z a d a c i
1. Nacrtaj trapez. c) a = 8 cm, = 65, = 50, b = 5 cm;
a) AB = 6 cm, = 75, = 60 i BC = 4 cm; d) a = 7.5 cm, = 45, = 60, b = 2 cm.
b) AB = 4cm, = 45, = 60 i AD = 2.5 cm;
Primjer 2. Vidimo da za trokut AED imamo zadane sve

tri stranice, pa crtanje zapoinjemo od njega.
Nacrtaj trapez kojemu su duljine osnovica
1. Nacrtamo osnovicu a.
a = 6 cm i c = 2 cm, a duljine krakova b = 3 cm
2. Na osnovici izmjerimo duljinu od 2 cm od
i d = 4 cm. toke B da bismo oznaili toku E.
3. Konstruiramo trokut AED.
Rjeenje: c 4. Nacrtamo usporednicu s duinom AB kroz
D C
toku D.
d 5. Nacrtamo usporednicu s duinom DE kroz
b b toku B.
6. Sjecite tih paralela je vrh C.
A E c B
a D D C
Ovaj crte je malo sloeniji, pa najprije
promotrimo skicu. Nacrtat emo pomonu
usporednicu s krakom b kroz vrh D. Sjecite A E B A E B A E B
usporednice i osnovice a oznaimo s E. Duljina
duine AE jednaka je razlici duljina osnovica.
130
etverokuti
Primjer 3. Kutovi trapeza

D c C
U trapezu su zadana dva kuta: d g
a = 70 i g = 127. Moemo li iz zadanih d b
kutova odrediti ostale kutove trapeza?

a b
Rjeenje: A a B
Vano Dakle, za zadani trapez moemo jednostavno

Zbroj veliina unutarnjih kutova uz isti krak odrediti veliine ostalih kutova.
trapeza iznosi 180. a = 70
g = 127
Ta tvrdnja je posljedica injenice da su kutovi a + d = 180
uz krak trapeza kutovi uz presjenicu, od 70 + d = 180
kojih je jedan tupi, a drugi iljasti, pa je zbroj d = 180 70 = 110
njihovih veliina 180. b + g = 180.
b + 127 = 180
a + d = 180 i b + g = 180 b = 180 127 = 53.
Primjer 4. Opseg trapeza Rjeenje:

Koliki je opseg trapeza kojemu su duljine Opseg je zbroj duljina svih stranica, pa za
osnovica a = 6 cm i c = 2 cm, a duljine krakova trapez vrijedi o = a + b + c + d.
b = 3 cm i d = 4 cm? Opseg trapeza o = a + b + c + d
o=a+b+c+d
o = 6 + 3 + 2 + 4 = 15 cm. Opseg zadanog
trapeza je 15 cm.
Z a d a c i
3. Odredi etvrti kut trapeza. 5. Majin djed ima vrt u obliku trapeza, kao na slici.
a) a = 53 , g = 112; Kolika je duljina ograde tog vrta?
b) b = 67, d = 133; 10.4 m

c) a = 77 , g = 144;
d) b = 49, d = 107;
5.9 m
4. Izraunaj opseg trapeza. 5.9 m
a) a = 7 cm, c = 3 cm, b = 4 cm i d = 5 cm;
b) a = 9 cm, c = 2 cm, b = 6 cm i d = 7 cm;
c) a = 6.5 dm, c = 4.2 dm,
b = 4.3 dm i d = 3.8 dm; 16.1 m
d) a = 78 cm, c = 3.2 dm,
b = 60 cm i d = 5.4 dm.
131
etverokuti
7.4 m
6. Majin djed kupio je i susjedov vrt. Novi vrt sad
ima oblik kao na slici. Kolika je duljina ograde 9m
oko cijelog vrta. 10.4 m
5.9 m 12.5 m
5.9 m
16.1 m
Primjer 5. Srednjica trapeza Rjeenje:

Nacrtaj neki trapez. Odredi polovita njegovih Duina EF je usporedna s osnovicama trapeza.
krakova i oznai ih sa E i F. U kakvom je Tu duinu nazivamo srednjica trapeza i
poloaju duina EF prema osnovicama trapeza? oznaavamo sa s.
D c C
Duljina srednjice trapeza jednaka je zbroju
duljina osnovica podijeljenom s dva.
E s F
d b a +c
s=
2
A a B
Primjer 6. Povrina trapeza vidi i na slici.

D c C
Kako bismo odredili povrinu trapeza na slici?
D c d b
C v v
d b
A a B
1
Povrina trokuta ABC je PABC = a v , a
2
A a B 1
povrina trokuta ACD je PACD = c v.
2
Povrina trapeza je
1 1 1 (a + c ) v
P = PABC + PACD = a v + c v = (a + c ) v = .
Rjeenje: 2 2 2 2
Povrinu trapeza ABCD moemo izraunati

Vano
tako da zbrojimo povrine trokuta ABC i
Povrina trapeza P = (a + c ) v .
ACD na koje je trapez podijeljen dijagonalom
2
AC .
Da bismo odredili povrine tih trokuta,
potrebne su nam njihove visine.
Budui da su osnovice trapeza paralelne, ta Povrinu trapeza moemo zapisati i pomou
P=sv
dva trokuta imaju jednake visine, kao to se srednjice:
132
etverokuti
Primjer 7. P =
(a + c ) v
2
Izraunajmo povrinu trapeza kojemu su
Uvrstimo zadane veliine u formulu. Najprije
osnovice 5 cm i 3 cm, a visina 2 cm.
izraunamo zbroj u zagradi, zatim umnoak u
Rjeenje: brojniku te na kraju jo dijelimo s 2.
(5 + 3) 2 8 2 16
a = 5 cm P = = = = 8 cm2.
2 2 2
c = 3 cm
Povrina tog trapeza je 8 cm2.
v = 2 cm
Z a d a c i
7. Izraunaj povrinu trapeza s osnovicama a i c te 10. Izraunaj povrine nacrtanih trapeza.
visinom v.
a) a = 10 cm, c = 5 cm i v = 4 cm; a) b)
b) a = 27 dm, c = 13 dm i v = 11 dm;
c) a = 5.6 m, c = 3.2 m i v = 2.5 m;
d) a = 6 m, c = 43 dm i v = 3.3 m.
8. Kolika je povrina vrta Majina djeda?
10.4 m
c)
5.9 m 5.9 m
5.1 m
16.1 m
d)
9. Kolika je povrina novog vrta Majina djeda?

7.4 m
9m
6.1 m 11. Rijeni kanali u poprenom presjeku esto
10.4 m
imaju oblik trapeza. Pritom je irina kanala
na povrini vode uvijek vea od irine na dnu
5.9 m 12.5 m kanala. Razmisli zato ne moe biti obratno?
5.9 m 5.1 m
Povrina vode u kanalu
16.1 m Dubina kanala
Dno kanala
Izraunaj povrinu poprenog presjeka kanala,

ako je irina kanala na dnu 1.5 m a, na povrini
3.5 m. Dubina kanala je 4 m.
133
etverokuti
12. Izraunaj povrinu poprenog presjeka kanala, Izraunaj povrinu poprenog presjeka nasipa,
ako je irina kanala na dnu 4.5 m a, na povrini ako je irina krune nasipa 3.5 m a, irina dna
8 m. Dubina kanala je 13.5 m. nasipa 6.5 m. Visina nasipa je 4 m.
13. Nasipi uz jezera, rijeke i kanale u poprenom 14. Izraunaj povrinu presjeka nasipa, ako je irina
presjeku esto imaju oblik trapeza. Pritom je krune nasipa 50 dm a, irina dna nasipa 10 m.
nasip uvijek iri pri dnu nego na vrhu. Razmisli Visina nasipa je 6.2 m.
zato ne moe biti obratno?
Kruna nasipa
Visina nasipa
Dno nasipa
Primjer 8. Izraunavanje visine 259 =

(25 + 12) v
2
Trapez ima osnovice a = 25 m i c = 12 m. Izraunamo zbroj u zagradi.
Povrina mu je 259 m . Kolika je njegova
2 37 v
259 =
visina? 2
Cijelu jednadbu pomnoimo s zajednikim
Rjeenje: nazivnikom, tj. sa 2.

259 2 = 37 v
a = 25 m
c = 12 m Izraunamo umnoak na lijevoj strani.
P = 259 m2 518 = 37 v
v=?
Duljinu visine v dobit emo tako da umnoak
(a + c ) v
P = . U formulu za povrinu trapeza podijelimo s 37.
2
uvrstimo zadane veliine. v = 518 : 37 = 14 m. Visina trapeza je 14m.
Z a d a c i
15. Izraunaj visinu trapeza s osnovicama a i c, te 17. Izraunaj dubinu kanala iji popreni presjek je
povrinom P. trapez povrine 60 m2. irina kanala na dnu je
a) a = 10 cm, c = 5 cm i P = 45 cm2; 3.5 m a, na povrini 65 dm.
b) a = 24 dm, c = 12 dm i P = 198 dm2;
18. Izraunaj visinu nasipa iji popreni presjek je
c) a = 7.6 m, c = 3.2 m i P = 13.5 m2;
trapez povrine 112.5 m2. irina nasipa na dnu
d) a = 8 m, c = 63 dm i P = 36 m2;
je 80 dm, a na vrhu 4.5 m.
e) a= 3.5 cm, c = 1.5 cm i P = 10 cm2;
f) a= 5 dm, c = 2.5 dm i P = 22.5 dm2; 19. Izraunaj visinu nasipa iji popreni presjek je
g) a= 80 dm, c = 4.5 m i P = 84.375 m2; trapez povrine 202.5 m2. irina nasipa na dnu
h) a= 6.5 dm, c = 35 cm i P = 45 dm2. je 9.5 m, a na vrhu 55 dm.
16. Izraunaj dubinu kanala iji popreni presjek je

trapez povrine 30 m2. irina kanala na dnu je
2.5 m a, na povrini 5 m.
134
etverokuti
Primjer 9. Izraunavanje osnovice Najprije cijelu jednadbu (formulu)

pomnoimo s 2.
Povrina trapeza je 133 m2. Kolika je duljina
133 2 = (a + 14) 7
osnovice a, ako je duljina osnovice c = 14 m, a
Izraunamo umnoak s lijeve strane.
visina v = 7 m?
266 = (a + 14) 7
Rjeenje: Zatim cijelu jednadbu podijelimo s brojem uz

zagradu.
c = 14 m
266 : 7 = a + 14
v=7m
Izraunamo kolinik na lijevoj strani.
P = 133 m2
38 = a + 14
a =?
Duljinu osnovice dobivamo tako da od
(a + c ) v
P = kolinika oduzmemo duljinu zadane osnovice.
2
a = 38 14 = 24 m.
U formulu za povrinu trapeza uvrstimo sve
Duljina osnovice a je 24 m.
zadane veliine.
Na isti nain raunamo ako je nepoznata
(a + 14) 7
133 = veliina osnovice c.
2
Z a d a c i
20. Izraunaj duljinu druge osnovice trapeza. 21. Izraunaj veliine trapeza koje nedostaju:
a) c = 8 cm, v = 5 cm i P = 45 cm2;
22. Kolika je irina na dnu kanala iji popreni
b) c = 9 dm, v = 12 dm i P = 198 dm2;
presjek je trapez povrine 32 m2 . irina
c) a = 5 m, v = 3 m i P = 13.5 m2;
kanala na povrini vode je 5.5 m, a dubina
d) a = 8 m, v = 60 dm i P = 36 m2.
kanala je 8 m.
a 6 cm 8 dm 9.5 m 23. Kolika je irina dna nasipa iji popreni presjek
c 4 cm 6 dm 4.4 m je trapez povrine 21 m2. irina krune nasipa je
v 3 cm 7.5 m 34 dm 3.5 m, a visina nasipa je 40 dm .
P 35 dm 2
41.25 m 2
24.14 m2
Primjer 10. Jednakokraan trapez Rjeenje:

Kako se zove trokut Kao to se trokut s dvije stranice jednakih
Jednakokraan
koji ima dvije stranice duljina zove jednakokraan trokut tako se i
jednakih duljina? Kako bi trapez s dvije stranice jednakih duljina zove
nazvali trapez koji ima dvije stranice jednakih jednakokraan trapez.
duljina? Nacrtaj takav trapez.
Vano
D c C Jednakokraan trapez je trapez kojemu
b b
su krakovi jednakih duljina.
Jednakokraan trapez ima jednake
b
b kutove na osnovici.
Opseg jednakokranog trapeza je
o = a + 2 b + c.
a a
A a B
135
etverokuti
Primjer 11. Pravokutan trapez Rjeenje:

Kao to se trokut s pravim kutom zove
Kako se zove trokut koji
Pravokutan trapez pravokutan trokut tako se i trapez s pravim
ima pravi kut? Kako bi
kutom zove pravokutan trapez. Takav trapez
nazvali trapez koji ima pravi kut? Nacrtaj takav
ima dva prava kuta jer je zbroj kutova na
trapez.
jednom kraku 180, pa ako je jedan pravi onda
D c C
je i drugi.
b
Vano
d Pravokutan trapez je trapez koji ima pravi kut.
Visina pravokutnog trapeza jednaka je duljini
okomitog kraka.
A a B
Z a d a c i
24. Izmjeri potrebne duljine na slici te izraunaj

opseg i povrinu. S O
I L
Upotrijebi
depno
raunalo,
ako eli.
M N
J K 25. Uz cestu se nalaze tri gradilita koje su kupile

A tri obitelji.
a) Izraunaj povrinu svakog od tih gradilita.
D b) Koliko je koja obitelj platila za gradilite, ako
je cijena 1m2 1200 kn?
H G c) Osim gradilita, obitelji su trebale platiti
i komunalnu naknadu po 360 kn za 1m2.
Izraunaj koliko je koja obitelj morala platiti
komunalnu naknadu.
d) Sve tri obitelji su se dogovorile da naprave
jednaku ogradu prema cesti. Kolika je duljina
C
ograde prema cesti?
e) Ogradu plaaju po metru duljine 250 kn, a
majstora u ukupnom iznosu od 2700 kn. Koliko
E F B koja obitelj mora platiti ogradu i majstora?
136
etverokuti
28. Maja eli pobojati zid svoje sobe u potkrovlju.

Donji dio zida eli pobojati naranastom bojom,
a gornji ruiastom, kao na slici.
2.5 m 54 dm
1.5 m 0.5 m
a) Izraunaj potrebnu koliinu pojedine boje,
ako je za 10 m2 potrebno 2 l boje.
b) Maja namjerava sama pobojati taj zid. Koliko
vremena e joj trebati za bojanje, ako za 1 sat
moe pobojati 3 m2.
29. Lukina teta uiva u ureivanju svog vrta. Ove
26. Bona strana sportske dvorane ima oblik dva jeseni je isplanirala dvije nove gredice - jednu s
spojena trapeza. Koliko je potrebno boje za tulipanima (ljubiasto) i jednu s
perunikama (plavo), 6.4 m
bojanje tog zida, ako je za 10 m2 potrebno 2 l
boje. kao na slici. Zamolila
je Luku da joj
izrauna potrebnu
5.2 m
6m koliinu cvijea.
Koliko je pojedinog 2m
cvijea potrebno,
10.5 m
3.5 m
ako se na 1 m2
6.5 m
sadi 25 tulipana
5m
ili 15 perunika?
30. a) Izraunaj povrine krovova na slikama.
12 m b) Na 1m2 stavlja se 12 crjepova, a na vrh krova
na 1 m dolazi 4 zavrna crijepa. Koliko crjepova
27. Horvatovi ele je potrebno naruiti za svaki od nacrtanih
oko drveta sloiti krovova?
klupu u obliku
80
c) Koliko treba platiti za naruenu koliinu

cm
osam spojenih
30
crjepova, ako je cijena obinog crijepa 2.30 kn,

cm
trapeza, kao na a zavrnog 4.90 kn?

slici. Izraunaj m
45 c
koliinu drveta 1) 2) 2m
m 2.5
potrebnog za tu 5.3
4.
4.4
klupu.
4
2.6
m
m
m
4m
m
4
4m
7. 5
m
Vjeb lica
4m 4m
a
1. Konstruiraj trapez ABCD:
a) AB = 7.6 cm, a = 45, b = 30 i BC = 3.5 cm; c) a = 7.2 cm, a = 60, b = 50, b = 3.6 cm;
b) AB = 6.7 cm, a = 75, b = 45 i AD = 2.8 cm; d) a = 8.6 cm, a = 45, b = 45, b = 3.7 cm.

137
etverokuti
C
2. Konstruiraj trapez ABCD: B
a) a = 8.3 cm, c = 4.2 cm, b = 3.2 cm , b = 60; 6 cm
b) a = 7.8 cm, c = 3.8 cm, d = 4 cm , a = 40;
c) a = 9 cm, c = 4 cm, d = 3.6 cm , a = 45; D
d) a = 6.8 cm, c = 3.3 cm, b = 4.2 cm , b = 50. 4 cm 12 cm
3. Konstruiraj trapez ABCD:
a) a = 9.5 cm, b = 3.7 cm, c = 5 cm i d = 4 cm;
b) a = 8 cm, b = 4.2 cm, c = 3.3 cm i d = 3.8 cm;
c) a = 6.4 cm, b = 3 cm, c = 2.5 cm i d = 3.2 cm; A
d) a = 7.2 cm, b = 2.8 cm, c = 4 cm i d = 2.8 cm. a)
B
4. Konstruiraj jednakokraan trapez ABCD: 4.8 cm
a) a = 8 cm, b = 4 cm, a = 60;
b) a = 6.5 cm, b = 3.8 cm, a = 45;
c) a = 7.2 cm, b = 4.2 cm, a = 50; A
d) a = 5.8 cm, b = 1.5 cm, a = 75. 36 cm
5. Odredi sve kutove trapeza. C

25 cm
D
68 50
48 78
b)
104 139 B
123 116
6. Odredi sve kutove trapeza. 4.5 cm

C
46 37 35 cm 2.2 cm
65 70
A D
128 108
112 130 c)
10. Izraunaj visinu trapeza s osnovicama a i c, te

7. Izraunaj opseg trapeza.
povrinom P.
a) a = 9 cm, c = 4.7 cm, b = 3 cm i d = 4.2 cm
a) a = 16 cm, c = 4 cm i P = 40 cm2
b) a = 8.5 cm, c = 3.8 cm, b = 2.9 cm i d = 3 cm
b) a = 1 dm, c = 0.6 dm i P = 0.32 dm2
c) a = 1 dm, c = 0.5 dm, b = 36 mm i d = 4 cm
c) a = 6 m, c = 5.4 m i P = 17.1 m2
d) a = 7.8 cm, c = 42 mm, b = 3.7 cm i d = 2.8 dm
d) a = 75 mm, c = 3.2 cm i P = 18.725 cm2
8. Izraunaj povrinu trapeza s osnovicama a i c te 11. Izraunaj duljinu druge osnovice trapeza.
visinom v. a) c = 5 cm, v = 3 cm i P = 13.5 cm2
a) a = 8 cm, c = 4.2 cm i v = 3 cm b) c = 4.2 dm, v = 3.5 dm i P = dmv
b) a = 7.5 dm, c = 35 cm i v = 2.9 dm c) a = 6.2 m, v = 4 m i P = 21 m2
c) a = 4.5 cm, c = 12 mm i v = 2.5 cm d) a = 4 m, v = 44 dm i P = 22 m2
d) a = 9 m, c = 54 dm i v = 3.5 m e) c = 2.8 cm, v = 2.6 cm i P = 11.44 cm2
f) c = 48 cm, v = 5 dm i P = 27.5 dm2
9. Izraunaj povrine nacrtanih trapeza tako da g) a = 2.5 cm, v = 22 mm i P = 9.57 cm2
najprije izrauna duljinu srednjice. h) a = 24 mm, v = 0.2 dm i P = 8.4 cm2
12. Izraunaj veliine trapeza koje nedostaju.
8.6 cm 8 dm 78 mm
4.2 cm 4 dm 4 cm
2.6 cm 26 mm 0.34 dm
138
etverokuti
6. 7. Romb
Kako se zove etverokut koji je Matija napravio od papira?
Primjer 1. Romb
Pogledaj sliku i navedi sve slinosti i razlike
koje primjeuje.
Rjeenje:
Na prve dvije slike su pravokutnik i kvadrat.
Rekli smo da se pravokutnik koji ima sve
stranice jednakih duljina naziva kvadrat.
Vano
Na desnoj slici je paralelogram i romb.
Romb je paralelogram kojemu su sve
Paralelogram koji ima sve stranice jednakih
etiri stranice jednake duljine.
duljina naziva se romb.
Primjer 2. Rjeenje:
Nasuprotni kutovi romba Nasuprotni kutovi a i g su iljasti kutovi s
Kakvi su nasuprotni kutovi romba? usporednim kracima, dakle njihove veliine
su jednake a = g. Iz istog razloga i kutovi b i d
imaju jednake veliine.
D C
b a
D C
b b a
a
A B a b
A B
Nasuprotni kutovi
romba su jednake
veliine.
139
etverokuti
Primjer 3. Susjedni kutovi romba Rjeenje:

Kakvi su susjedni kutovi romba? S obzirom na to da je romb ujedno i
paralelogram, za njegove kutove vrijedi isto
D C to i za kutove paralelograma.
b a
b a b Zbroj veliina susjednih kutova romba je

A B
180. a + b = 180.
Primjer 4. Konstrukcija romba 6. Sjecite tih krunih lukova je vrh G.

H
Konstruiraj romb EFGH sa stranicom duljine G
2 cm i kutom 60 i izraunaj mu opseg.
Rjeenje:
E F E F
1. Nacrtamo duinu EF duljine 2 cm. Opseg
Kako su sve stranice romba jednakih
2. Zatim u toki E konstruiramo kut od 60, romba
duljina, opseg romba emo raunati
tako da mu je duina EF jedan krak.
po formuli:
3. Na drugom kraku kuta estarom nanesemo
duljinu od 2 cm iz toke E i tako dobijemo o=4a
toku H.
4. Iz toke F nacrtamo kruni luk polumjera 2 cm. Opseg zadanog romba je o = 4 2 = 8 cm.
5. Iz toke H nacrtamo kruni luk polumjera 2 cm.
Z a d a c i
1. Odredi veliine svih kutova romba. 2. Konstruiraj romb i izraunaj mu opseg.
a) stranica duljine 3 cm, a kut izmeu njih 30;
D C L K b) stranica duljine 6 cm, a kut izmeu njih 60;

b a b a c) stranica duljine 5.5 cm, a kut izmeu njih 120;
d) stranica duljine 6.5 cm, a kut izmeu njih 45.

47 b a 131
A B I J
140
etverokuti
Primjer 5. Konstrukcija romba 4. Nanesemo estarom i 2 cm prema dolje,

pomou dijagonala ime smo dobili vrh B.
Povrina romba
Konstruiraj romb s dijagonalama duljine 5. Nacrtane vrhove spojimo.
AC = 5 cm i BD = 4 cm. Izraunaj mu povrinu. D D
Rjeenje:
A C A C A P C
Dijagonale romba su meusobno okomite
i raspolavljaju se. B B
Toka u kojoj se dijagonale sijeku je polovite Oznaimo duljine dijagonala romba sa e i f.
obiju dijagonala. Dakle, jedna dijagonala je Dijagonale dijele romb na etiri pravokutna
simetrala druge. trokuta. Zbrojimo li povrine tih trokuta

dobivamo da je povrina romba
1. Nacrtamo dijagonalu AC .
2. Konstruiramo njenu simetralu i oznaimo e f
P =
2
polovite duine AC s P.
3. Od polovita dijagonale AC nanesemo
Povrina nacrtanog romba je
estarom pola duljine dijagonale BD , tj. 2 cm
e f 5 4
prema gore, ime smo dobili vrh D. P = = = 10 cm2.
2 2
Z a d a c i
3. Nacrtaj romb i izraunaj mu povrinu, ako su mu c) a = 4 dm i v = 55 cm;

duljine dijagonala: d) a = 0.8 m i v = 68 cm.
a) 6 cm i 8 cm;
5. Izraunaj opseg romba kojemu je zadana duljina
b) 5.4 cm i 6 cm;
stranice:
c) 4.5 cm i 9 cm;
a) 3 cm; b) 12.6 dm;
d) 5.8 cm i 4.9 cm.
4. Izraunaj povrinu romba kojemu su zadane 2 9

c) m; d) dm.
duljine jedne stranice i visine (rauna se na isti 3 4
nain kao i povrina paralelograma):

a) a = 4 cm i v = 5 cm;
b) a = 4.5 cm i v = 5.2 cm;
141
etverokuti
Vjeb lica a
1. Odredi veliine svih kutova romba. 3. Izraunaj povrinu i opseg romba ako su mu
a) zadane duljine stranice a i visine na tu stranicu
C va:
D
g a) a = 6 cm i va = 4.5 cm;
d
b) a = 8.4 cm i va = 6 cm;
c) a = 4 cm i va = 2.5 cm;
d) a = 6.4 cm i va = 4 cm.
a 68
A B 4. Konstruiraj romb i izraunaj mu povrinu, ako su
mu duljine dijagonala:
b) a) 6.2 cm i 8 cm;
b) 4.5 cm i 6 cm;
D C
g c) 5.8 cm i 7 cm;
d
d) 8 cm i 6.4 cm.
30 b
A B 5. Konstruiraj romb i izraunaj mu povrinu, ako su
mu duljine dijagonala:
c) a) 6.8 cm i 7.5 cm;
D C b) 6.4 cm i 5.5 cm;

d g c) 4.2 cm i 6.2 cm;
d) 7.4 cm i 5 cm.
6. Izraunaj veliinu romba koja nedostaje

124 b
a 3.2 dm 4.7 cm
A B
O 44 cm 5.6 m
d)
D C
d g e 4.2 cm 0.52 dm
f 6 cm 22 m
P 10.5 cm2 10.5 cm2 11.96 cm2 7.15 cm2
a 135
A B
e 54 mm 6 cm
2. Konstruiraj romb i izraunaj mu opseg. f 23 dm 25 dm
a) stranica duljine 3.5 cm, a kut izmeu njih 60;
P 5.29 m 2
14.85 cm 2
0.15 dm 2
4.25 m2
b) stranica duljine 4 cm, a kut izmeu njih 120;
c) stranica duljine 4.2 cm, a kut izmeu njih 50;
d) stranica duljine 3.8 cm, a kut izmeu njih
130.
142
etverokuti
6.8. Veze izmeu vrsta etverokuta

Za one koji
ele znati vie
Kao i trokute, etverokute moemo razvrstati po nekim zajednikim svojstvima
kao to su duljine stranica, veliine kutova te usporednost stranica.
Vrste etverokuta s obzirom na duljine stranica:
jednake duljine svih stranica: kvadrat i romb
dva para stranica jednake duljine: pravokutnik, paralelogram i deltoid
ima jedan par stranica jednake duljine: jednakokraan trapez
razliite duljine stranica: trapez i raznostranian etverokut
143
etverokuti
Vrste etverokuta obzirom na usporednost stranica:

dva para usporednih stranica: kvadrat,
pravokutnik, romb, paralelogram
jedan par usporednih stranica: trapez
Vrste etverokuta s obzirom na kutove:
svi kutovi pravi: kvadrat i pravokutnik
dva prava kuta: pravokutni trapez
nasuprotni kutovi jednaki: romb,

paralelogram, kvadrat i pravokutnik
kutovi na jednoj stranici jednaki:

jednakokraan trapez
etverokuti s okomitim dijagonalama su

deltoid, romb i kvadrat.
Trapez Primjeujete da se neki etverokuti pojavljuju nekoliko

puta. To je zato to su neki etverokuti posebni primjeri
odreene vrste etverokuta.
Paralelogram Svaki paralelogram je trapez i etverokut.
Svaki pravokutnik je paralelogram, trapez i etverokut.
Romb Kvadrat Pravokutnik Svaki kvadrat je romb, pravokutnik, paralelogram, trapez
i etverokut.
144
etverokuti
Odakle etverokutima imena?

Paralelogram
Romb
gr. parallelos: usporedan, paralelan
gr. gramma: slovo, crta gr. rhombos: zvrka, egrtaljka, romb
Paralelogram egrtaljka je mali predmet jo iz antikih vremena
se najprije koji bi se zavrtio da bi proizvodio buku. Stari Grci su
pojavljuje ga koristili u vjerskim ceremonijama. Taj je predmet
kod Euklida u imao oblik dananjeg romba, pa mu otuda i ime.
starogrkoj matematici. Romb se na turskom jeziku kae baklava. Budui da
se poznati orijentalni kola ree ba u rombove, tj.
baklave, dobio je i naziv baklava.
Deltoid
Delta je etvrto slovo grkog alfabeta ()
Rijei koje zavravaju na oid imaju znaenje
koji slii na.
Primjerice, trapeziod
Kvadrat
koji slii na trapez,
mongoloid koji slii
na Mongola itd.
Deltoid oblikom predstavlja dva jednakokrana lat. quadratus:
trokuta, tj. grka slova delta () i odatle mu ime. etvrtast,
Primjeri: etverouglast
deltasto ue (npr. Nila, Neretve)
delta (antiko glazbalo u obliku slova delta) U matematici kvadrat ima dva znaenja.
deltazrake (radioaktivne zrake, pojavljuju se s Prvo oznaava etverokut kojemu su
alfazrakama) sve stranice jednake duljine i svi kutovi
deltaplan (letjelica zmaj) pravi. Drugo znaenje je druga potencija
nekog broja. Hrvatski naziv za kvadrat je
Trapez etvorina.
gr. trapeza: stol, tabla, dolazi od tetra

(gr. etiri) i ped (noga), etiri noge
Stari Grci su smatrali da trapez nalikuje stolu, pa je
stoga taj etverokut nazvan trapez.
Trapezoid (gr. -oid: koji slii emu; tj. koji slii trapezu) je
etverokut kojemu niti jedna stranica nije usporedna s drugom.
U Europi se trapez definira kao etverokut kojemu su dvije stranice
usporedne. Takav se etverokut u Americi naziva trapezoid. Rije trapezoid
u Europi oznaava etverokut kojemu niti jedna stranica
nije usporedna s drugom. Amerikanci za taj pojam imaju
pak naziv trapezium. Da zakompliciramo, rije trapezium
upotrebljava se i u Europi. Sreom, znai isto to i trapezoid.
145
etverokuti
6.9. Ponavljanje
Pitanja za ponavljanje: 13. Kakvi su kutovi pravokutnika?
1. to je etverokut i kako ga oznaavamo? 14. Kakve su stranice pravokutnika?
2. to je opseg etverokuta? Koje vrste etverokuta 15. Kakve su dijagonale pravokutnika?

poznaje? 16. Kako raunamo opseg i povrinu pravokutnika?
3. Nacrtaj etverokut ABCD i oznai ga. Koji kutovi 17. to je kvadrat?
su susjedni, a koji nasuprotni kutu kod vrha D.
18. Kakvi su kutovi kvadrata?
4. Nacrtaj etverokut ABCD i oznai ga. Koje
stranice su susjedne, a koja je nasuprotna 19. Kakve su stranice kvadrata?
stranici BC . 20. Kako raunamo opseg i povrinu kvadrata?
5. to je dijagonala etverokuta? Koliko svaki 21. Objasni veze izmeu kvadrata, pravokutnika i
etverokut ima dijagonala? paralelograma.
6. Koliki je zbroj unutarnjih kutova u svakom 22. to je trapez?
etverokutu?
23. Kakvi su kutovi trapeza?
7. to je paralelogram?
24. Kakve su stranice trapeza i kako ih nazivamo?
8. Navedi svojstva paralelograma.
25. to je srednjica trapeza i kako raunamo njenu
9. Kakvi su kutovi u paralelogramu? duljinu?
10. Kakve su stranice paralelograma? 26. Kako raunamo opseg trapeza?
11. Kako raunamo opseg i povrinu 27. Kako raunamo povrinu trapeza?
paralelograma?
28. Nabroji vrste trapeza i opii ih.
12. to je pravokutnik?
Z a d a c i z a p o n a v l j a n j e
1. Oznai etverokut te izmjeri i ispii njegove 2. Izraunaj opseg nacrtanog etverokuta.
vrhove, stranice i kutove.
A D 5.3 cm
d 6.5 cm C
2.3 cm
D 3 cm 3 cm
g B
4.6 cm A 5.3 cm
3 cm B
a b C
Vrhovi etverokuta: _______________

3. Izraunaj nepoznati kut etverokuta.
Stranice etverokuta: _______________
Kutovi etverokuta: _______________ a b g d
Duljine stranica: _______________ 107 26 123
Veliine kutova: _______________
91 89 105
63 82 103
85 90 94
Upotrijebi depno raunalo, ako eli.
146
etverokuti
4. Izraunaj veliine paralelograma koje nedostaju. 13. Lukina baka ima vrt u obliku trapeza, kao na
slici. Kolika je duljina ograde tog vrta?
a 60 m
16.1 m
b
va 300 dm 2.4 dm
vb 3.6 dm
o 3000 dm 6.2 m 6.2 m
P 5.76 dm2
5. Panjak pravokutnog oblika treba opasati 10.4 m

icom. Koliko metara ice treba kupiti, ako je
14. Izraunaj visinu trapeza sa osnovicama a i c, te
panjak dug 33.6 m, a irok 27.5 m?
povrinom P.
6. Maja hoda rubom bazena. Bazen je dug 43 m, a) a = 10 cm, c = 5 cm i P = 45 cm2;
a irok 32.9 m. Koliki put e Maja prijei kad b) a = 7.6 m, c = 3.2 m i P = 13.5 m2.
obie cijeli bazen?
15. Izraunaj dubinu kanala iji popreni presjek je
7. Izraunaj veliine pravokutnika koje nedostaju. trapez povrine 120 m2. irina kanala na dnu je
7 m, a na povrini 125 dm.
a 6 dm 5.1 dm
b 10 cm 4.4 m 16. Kolika je irina krune nasipa iji popreni
o 200 cm 22 m presjek je trapez povrine 21 m2. irina dna
P 80 cm2 48 dm2 nasipa je 8 m, a visina nasipa je 40 dm .
8. irina okvira na slici je 5.3 cm. Izraunaj 17. Lukin djed eli oko drveta
njegovu povrinu. u vrtu sloiti klupu u
obliku esterokuta, kao
40
30 cm
50 cm
na slici. Koliko je drveta cm
potrebno za tu klupu?
34 cm
4 dm
18. Kroz park dijagonalno prolazi staza, kao na

52 cm 15 dm
slici. Izraunaj povrinu zelenog dijela parka.
9. Na zid u potkrovlju potrebno je postaviti Izraunaj povrinu staze.
drvenu oplatu. Zid ima oblik pravokutnika sa 1.5 m 11 m
stranicama 3.5 m i 2.1 m. Drvena oplata radi se
daskama duine 1 m i irine 0.15 m. Koliko je
dasaka potrebno za taj zid?
10. Pod terase treba poploiti pravokutnim 6.5 m
ploicama duljine 40 cm i irine 2 dm. Koliko
je ploa potrebno, ako je terasa u obliku
pravokutnika s duljinom 8 m, a irinom 20 dm?
19. Majina baka napravila je cvjetne gredice kao
11. ahovska ploa sastoji se od 64 polja u obliku na slici. Izraunaj povrinu cvjetne gredice.
kvadrata, rasporeenih u 8 stupaca i 8 redaka. Izraunaj povrinu travnjaka (zeleno obojano je
Polja su naizmjenino crna i bijela. travnjak). Sve veliine su u metrima.
a) Izraunaj koliko bijelog i crnog drveta je
potrebno za izradu jedne ahovske ploe, ako
3
je irina cijele ploe 56 cm.

b) Koliko treba platiti to drvo, ako se za 1 m2
2
bijelog drveta plaa 39.95 kn, a za 1 m2 crnog

drveta 59.85 kn?
3
12. Nacrtaj trapez.

a) AB = 6 cm, = 75, = 60 i BC = 4 cm;
b) a = 8 cm, = 65, = 50, b = 5 cm;
2
c) a = 5.7 cm, b = 1.4 cm, c = 4 cm i d = 2 cm;

5 5
d) a = 6.5 cm, b = 3.2 cm, c = 2.5 cm i d = 3.6 cm.
147
etverokuti
20. Na slikama su prikazani uzorci za amerike boje za svaki uzorak, ako je stranica osnovnog
krpare, s njihovim originalnim nazivima. Svi kvadrata 4 cm, tj. stranica velikog kvadrata je
uzorci su nacrtani na mrei od devet kvadrata, a 12 cm.
veliina kvadrata se mijenja po elji. b) Nacrtajte svoj uzorak.
a) Izraunajte potrebnu koliinu platna pojedine c) Napravite svoj prekriva.
Turkey in the Straw

Best of All Double Pyramid Pinetree
Ohio Star Churn Dash Shoo Fly Card Trick
Jacobs Ladder Capital T Hidden Star A Dandy
Salem Flying Shuttles Morning Rolling Stone
Swing in the Center Dublin Steps Kansas Star True Blue
Friendship Star Maple Leaf Linoleum Thrifty
Antique Tile Joy Bells Split Ninepatch
148
etverokuti
Primjerak oglednog testa:

1. Izraunaj veliinu 7. Nacrtaj trapez s duljinama stranica a = 7 cm,
kutova i . 112 119 b = 4 cm, c = 3 cm i d = 4.5 cm.
5.2 cm
8. Izraunaj srednjicu
b 137
3.1 cm
a i povrinu trapeza
sa slike.
2. Nacrtaj paralelogram ABCD sa stranicama duljine
6 cm i 2 cm i kutom od 60. 8.4 cm
9. Kolika je irina na dnu kanala iji popreni presjek
3. Kolika je povrina paralelograma kojemu je
je trapez povrine 32 m2 ? irina kanala na
duljina jedne stranice 7.5 cm, a duljina pripadne
povrini vode Povrina vode u kanalu
visine 4.4 cm?
je 5.5 m, a
4. Petar je nacrtao pravokutnik kojemu je jedna dubina kanala Dubina
kanala
stranica 5.4 cm, a druga je za 1.3 cm dulja. je 8 m.
Koliko centimetara ima dulja stranica? Nacrtaj Dno kanala
i ti takav pravokutnik. Koliki su njegov opseg i
10. a) Izraunaj povrinu krova na slici.
povrina?
b) Na 1 m2 stavlja se 12 crjepova, a na vrh
5. Izraunaj opseg i povrinu paralelograma krova na 1 m dolazi 4 zavrna
kojemu je zadana duljina stranice a = 20 cm i crijepa. Koliko crjepova je
duljine visina va =14 cm i vb =7 cm. potrebno naruiti za nacrtani m
2
5.
6. Pod djeje sobe ima oblik kvadrata sa stranicom krov?
3.5 m. Roditelji ga ele pokriti tapisonom koji se c) Koliko treba platiti za 6.8 m
prodaje u roli irine 175 cm. naruenu koliinu crjepova,
ako je cijena obinog crijepa 5.8 m
a) Koliko metara role je potrebno za sobu? m
b) Na koliko e dijelova trebati prerezati 2.30 kn, a zavrnog 4.90 kn? 11
kupljenu rolu da tapison potpuno prekrije sobu? 7.4 m
Igre: 4. Mali majstori

Igra je pogodna za grupni rad.
1. Igra s kartama
Na CD-u se nalaze slike tlocrta raznih stanova i
Karte s trokutima i etverokutima su na CD-u.
zgrada. Svaka grupa dobiva jedan nacrt.
Mogue inaice igre:
Mogue inaice igre:
- Za svaku kartu odrediti vrstu trokuta ili etverokuta
- Izraunati koliinu i cijenu ploica za prekrivanje
- pobjednik je onaj koji za vie karata zna odgovor.
poda;
- Spojiti parove trokuta i etverokuta s jednakim
- koliinu i cijenu boje za prekrivanje zidova;
povrinama (treba najprije izmjeriti potrebne veliine)
- koliinu i cijenu drvenih oplata za prekrivanje zidova;
- pobjednik je onaj koji skupi vie parova.
- koliinu i cijenu stakla za prozore, te drveta za vrata.
2. Igra s kartama
5. Koliko ima vlati trave
Karte s duljinama stranica, veliinama kutova i
Igra je pogodna za grupni rad. Potreban je izlazak
imenom etverokuta su na CD-u.
iz kole na neki travnati teren.
Igra je pogodna za grupni rad
Zadatak: Koliko ima vlati trave na kolskom
Izvlae se tri ili vie karata, prema vrsti etverokuta.
travnjaku?
Mogue inaice igre:
1. Uenici se podijele u nekoliko grupa. Svaka grupa
- Potrebno je odluiti moe li se konstruirati
treba imati jedan karton s izrezanim kvadratnim
etverokut sa zadanim elementima.
otvorom 10 x 10 cm.
- Ako moe, treba ga konstruirati.
2. Taj karton prislone uz neko mjesto na travnjaku
- Izmjeriti potrebne veliine i izraunati povrinu.
i poreu svu travu unutar tog kvadrata. Prebroje
3. Tangram sve vlati trave.
Tangram je slagalica izumljena u drevnoj Kini. Sastoji 3. Izmjere dimenzije kolskog travnjaka i izraunaju
se od pet trokuta, kvadrata i paralelograma. Pomou njegovu povrinu.
tih dijelova treba sloiti razne zagonetne likove. 4. Izraunaju koliko ima vlati trave na cijelom
Na CD-u se nalazi raunalna inaica te igre, a po travnjaku.
elji moete dijelove ispisati na papir pa igrati s 5. Usporede rezultate svih grupa.
papirnatim modelima.
149
7. Zavrno ponavljanje
7.1. Geometrija
Kut
r
Osnovno o kutu
V
V
t, r - kraci kuta
V - vrh kuta
Vrste kutova Sukuti i susjedni kutovi Kutovi uz presjenicu
b a a
a a
ILJASTI KUT PRAVI KUT
manji od 90 90 a b
+ = 180 a
TUPI KUT ISPRUENI KUT Vrni kutovi

b a
vei od 90 i 180
manji od 180 b b
b b
b a b
IZBOENI KUT a S a
b p
vei od 180 PUNI KUT
i manji od 360 360
Trokut Unutranji kutovi trokuta

Svojstva + + = 180 Nejednakosti trokuta
a +b > c
g1
g Vanjski kutovi trokuta a +c > b
b a 1 + 1 + 1 = 360 b +c > a
1 = +
a1 a b b1
c B 1 = +
A
1 = +
150
Zavrno ponavljanje
Pravokutni trokut Raznostranian trokut Jednakokraan trokut Jednakostranian trokut

A
B A C
a a
b
c c a
a vb vc b
b b a a
va va va
a
b g vb a a
C b A
B a C b A a B
b
B a C
a, b katete o = a +b +c
a osnovica o = 3a
c hipotenuza
a va b vb c vc b kraci
= 90 P = = = a va
2 2 2 P =
+ = 90 o = a + 2b 2
+ + = 180
o = a +b +c a va b vb = 60
P = =
2 2
a b
P = + 2 = 180
2
c vc
P =
2
etverokut
Svojstva Kvadrat
C C
D
g g1 , , , unutarnji kutovi
D o = 4a
d 1, 1, 1, 1, vanjski kutovi d
a
d1 P = a a = a2
+ + + = 360
a1 a b b1 A a B
1 + 1 + 1 + 1 = 360
A B
Pravokutnik Paralelogram Romb

D
D C C
D C
vb va a
va b
d a b A a B
b A
a B
D
A a B C
f a
o = 2a + 2b = 2(a + b ) e
P = a va = b vb A a B
o = 2a + 2b = 2(a + b )
P = a b = , = o = 4a
+ = 180, + = 180, e f
P = a v =
+ = 180, + = 180 2
151
Zavrno ponavljanje
Deltoid Trapez Jednakokrani trapez
D c C D c C
D
a b d s g
e d b b v b
f v
A
2
C a b x
e
a 2 A a B A a B
b
B
a,c osnovice
==, , == b,d kraci ==,, ==
s srednjica
o = 2a + 2b = 2(a + b ) o = a + 2b + c
e f ++ ==180
180,, ++ ==180
180
P = a c
o = a +b +c +d x=
2 2
a +c a +c
s= s=
2 2
(a + c ) (a + c )
P = s v = v P = s v = v
2 2
Vrste trokuta s obzirom na duljine stranica
Raznostranian Jednakostranian Jednakokraan
C C
C
a
b a a b
b
B
A c
A B
a
A a B
Vrste trokuta s obzirom na veliine kutova
Pravokutan iljastokutan Tupokutan
C C
A C
A
B
B A B
152
Z a v r n o Pp o n a v l j a n j e
Pouci o sukladnosti trokuta
stranica stranica stranica stranica kut stranica kut stranica kut

(SSS) (SKS) (KSK)
Dva su trokuta sukladna ako Dva su trokuta sukladna Dva su trokuta sukladna
su im sve tri odgovarajue ako su im sukladne dvije ako su im sukladni jedna
stranice sukladne. odgovarajue stranice i kut odgovarajua stranica i dva
izmeu njih. kuta uz nju.
Z a d a c i
1. Razvrstaj brojeve trokuta u tablicu. 3. Izraunaj kut pravokutnog trokuta
a b g
25 90
1 6
48 90
5 67 90
3 50 90
4. Koliki je kut uz osnovicu jednakokranog

7 4 trokuta, ako je veliina kuta nasuprot osnovici
2 40?
5. Koliki je kut nasuprot osnovici jednakokranog
trokuta, ako je veliina kuta uz osnovicu 40?
Jednakostranian
Jednakokraan
6. Konstruiraj trokut.
Raznostranian
a) a = 3 cm, b = 4 cm, c = 5 cm;

b) a = 6 cm, b = 4 cm, c = 3 cm;
c) a = 3 cm, b = 4 cm, g = 60;
d) a = 6 cm, c = 4 cm, b = 45;
iljastokutan e) a = 3 cm, b = 45, g = 60;
Pravokutan f) b = 6 cm, a = 90, g = 30.
Tupokutan
7. Konstruiraj jednakostranian trokut.
2. Izraunaj nepoznati kut etverokuta. a) a = 3 cm; b) a = 5 cm.
a b g d 8. Konstruiraj jednakokraan trokut s osnovicom a i

100 25 125 krakovima b.
94 88 90 106 a) a = 3 cm, b = 5 cm;
67 101 b) a = 5 cm, b = 45;
89 91 95 c) a = 6.5 cm, a = 120;
d) b = 6 cm, b = 30;
e) b = 5 cm, a = 45.
153
Zavrno ponavljanje
9. Konstruiraj pravokutan trokut kojemu su zadane 15. Izraunaj povrinu paralelograma kojemu je
duljine kateta. zadana duljina stranice a i pripadne visine va:
a) a = 3 cm, b = 5 cm; b) a = 6 cm, b = 4 cm. a) a = 6 cm, va = 4 cm;
b) a = 16 dm, va = 41 dm;
10. Konstruiraj trokut i sve tri njegove visine.
c) a = 60 cm, va = 4 dm;
a) a = 5 cm, b = 6 cm i c = 7 cm;
d) a = 76 dm, va = 4 m.
b) a = 6 cm, b = 50 i g = 65;
c) b = 7 cm, c = 5 cm i a = 70; 16. Izraunaj povrinu paralelograma kojemu je
d) Jednakostranian trokut a = 4.5 cm; zadana duljina stranice b i pripadne visine vb:
e) Jednakokraan trokut osnovica a = 4 cm, a) b = 5 cm, vb = 7 cm;
krakovi b = 6 cm. b) b = 6.5 dm, vb = 8.7 dm.
11. Izraunaj povrinu trokuta kojemu su zadane 17. Izraunaj veliine paralelograma koje nedostaju.
duljina jedne stranice i pripadne visine:
a 10 cm 8.6 dm 30 m
a) a = 2 cm i va = 5 cm;
b 12 cm
b) b = 14 dm i vb = 10 dm;
va 7 cm 15 m
c) c = 6 m i vc = 7 m; vb 3.5 cm 18 cm
d) a = 3.5 cm i va = 5.6 cm. o 60.2 dm 150 m
P 86 dm2 144 cm2
12. Krov crkvenog tornja sastoji se od etiri
jednakokrana trokuta osnovice 3.6 m i visine
18. Kolika je povrina vrta Majinog djeda? Koliko
6.8 m. Koliko je lima potrebno da se prekrije
ice je potrebno za ogradu tog vrta?
cijeli krov? Ako je cijena 1 m2 lima 20 kn, koliko
treba platiti lim za cijeli krov?
10.4 m
13. U pravokutnom trokutu zadane su duljine kateta
a = 3 m, b = 4 m i duljina visine na hipotenuzu
vc = 2.4 m. Kolika je duljina hipotenuze? 5.9 m 5.9 m
5.1 m
14. Konstruiraj paralelogram i izraunaj mu opseg,
ako je zadano:
a) stranice duljina 5 cm i 3 cm, a kut izmeu 16.1 m
njih 30;
b) stranice duljina 4 cm i 6 cm, a kut izmeu
njih 60.
154
Zavrno ponavljanje
7.2. Aritmetika
Usporeivanje Mnoenje vie brojeva
Nula je vea od svakog negativnog broja. Ako negativnih faktora ima paran broj,
Pozitivni brojevi su vei od negativnih. umnoak e biti pozitivan broj.
Nula je manja od pozitivnog broja. Ako negativnih faktora ima neparan broj,
Od dva broja vei je onaj koji se nalazi umnoak e biti negativan broj.
desno odnosno manji je onaj broj koji se
nalazi lijevo na brojevnom pravcu. Redoslijed raunskih operacija
za razlomke vrijedi: 1. Mnoenje i dijeljenje

a c 2. Zbrajanje i oduzimanje
> ako je a d > b c
b d
a = c ako je a d = b c Podsjetnik za zagrade
b d
a < c ako je a d < b c Zagrade odreuju prednost pri raunanju
b d Ako je ispred zagrade +, zagradu uklonimo.
Ako je ispred zagrade , svim lanovima
Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva zagrade moramo promijeniti predznak.
Jednaki predznaci prepii predznak i Zagradu mnoimo nekim brojem tako da
brojeve bez predznaka zbroji. svaki lan zagrade pomnoimo tim brojem.
Razliiti predznaci zamisli brojeve bez

Podsjetnik za rjeavanje jednadbe
predznaka, od veeg oduzmi manji i prepii
predznak od veeg. Raunskim postupcima ukloni zagrade,
Razlomke svedi na zajedniki nazivnik. Cijelu jednadbu pomnoi sa zajednikim
Decimalne brojeve potpii toku pod toku. nazivnikom,
Nepoznanice lijevo, poznanice desno (pri
Mnoenje i dijeljenje prebacivanju mijenjaj predznak),
Jednaki predznaci pozitivan rezultat Zbroji to moe,
Razliiti predznaci negativan rezultat Dijeli s brojem koji mnoi nepoznanicu.
++=+ Pri rjeavanju problemskih zadataka
=+ proitaj zadatak,
odredi pitanje,
+ = odredi koji podaci su zadani,
+ = napii jednadbu,
rijei jednadbu,
+:+=+ provjeri rezultat,
:=+ napii odgovor rijeima.
+: =
:+ =
155
Zavrno ponavljanje
Z a d a c i
17 55 5 50
4 11
100 20
c) ; d) .
a) 1.5 i ; b) i 5.6 ; 44 34
3 2
4 2 11. Izraunaj umnoak:
c) i 0 ; d) i 0.
10 6 a) 6 3 5; b) 8 (2) 6;
c) 7 1 6 (2); d) 5 1 2 3;
2. Poredaj po veliini od najmanjeg prema
e) 0 (9) (5) (3); f) 9 (2) (5) 0;
najveem:
g) 6 (9) 4 3; h) 5 7 2 8;
14 5
, 0.81, 2.32, i 1.75 i) 6 (3) (2) (4).
4 2
12. Izraunaj kolinik:
3. Poredaj gradove prema izmjerenim
a) 27 : 9; b) 49 : (7); c) 14 : 7;
temperaturama tako da pone od najtoplijeg
d) 50 : 5; e) 9 : (9); f) 60 : (10);
grada.
g) 48 : (8); h) 66 : 11; i) 6 : (2);
Atena 14.4 C, Berlin 6.4 C, Moskva 20.4 C,
j) 20 : (5).
Oslo 11.4 C, Pariz 3.8 C, Prag 5.4 C,
Rim 16.5 C, Be 0 C, Zagreb 2.5 C, 13. Odaberi jednostavniji nain rjeavanja:
Bern 4.6 C, London 5.9 C, Madrid 9.4 C, 7 10 4 7 9
a) + ; b) 5
2 3 5
Kopenhagen 12.8 C, Haag 2.6 C,
;
10 10
Helsinki 17.2 C.
3 4 4 11 9
+ d) 7
4 9 3 .
c) ;
4. Izraunaj: 21 14
a) 2.5 + 3.67; b) 45.98 23.45;
14. Izraunaj:
c) 12.3 5.99; d) 8.79 8.67;
a) 13 (4) 3; b) 6 + 30 : (6);
2 1
e) 2.2 ; f) + 4.25 ; c) 18 : 3 + (28) : (7); d) 6 55 : 5 + 11;
3 6
e) 5 (8) (3).
2 5
g) 6.5 ; h) 0.8 + .
7 11 15. Izraunaj:
5. Izraunaj: 3 1
a) 4 5.3 + (2) + 8 7 3.5 + ;
a) 5.20 + 3.45; b) 0.21 + 6.67; 2 4
c) 5.62 16.79; d) 11.03 + 26.91; b) 3.6 [7.5 (12 5) (2)] (2);
e) 16.4 + 37.03; f) 21.8 47.15; c) [64 : (16 + 8) 9.9];
g) 27.2 57.27. d) 15.45 + 4 {1.6 14:[16 3 (9 + 12)]}.
6. Pojednostavni zapis pa izraunaj: 16. Od 2 459.5 kg jabuka prvi je dan prodano

a) 6.6 + (2.3) + (+4.4) (1.5) (+3.2);
1
345.5 kg, a drugi dan ostatka. Kolika je
b) (+2.5) + (6.6) (3.2);
2
zarada u ta dva dana, ako je cijena jednog
c) 100 (25) 35 + (25) (+35);
kilograma jabuka 3.50 kn?
d) (+8.4) + 45 (+45) +0 + (12.5).
17. U jednu kutiju stane 40 boca soka. Kolika je
7. Koliko je metara:
ukupna masa kutije, ako je masa prazne boce
2 3
a) 1 km; b) 3 cm; c) dm; d) 234 mm? 1
5 10 kg, masa soka u boci 0.7 kg i masa prazne
4
3 13 kutije 2.5 kg?
8. Koliko je grama: a) kg; b) kg?
4 25 18. Jedan radnik za 4 sata obradi 50.25 m3 drva,
a drugi za 5 sati obradi 60.5 m3 drva. Koliku
1 1
9. Koliko je minuta: a) sata; b) sata? koliinu drva svaki od njih obradi za 1 sat?
2 6
Koliku koliinu drva bi obradili za 1 sat
5 6 7 42 zajedno?

14 21
10. Izraunaj: a) ; b) ;
12 15
156
Zavrno ponavljanje
19. Majina obitelj je kupila zemljite povrine 27. Vonja od kue do kole trajala je 48 minuta.
250 m2. Na tom zemljitu ele imati kuu Povratak je trajao 15 minuta dulje. Koliko je
povrine 84.5 m2, bazen povrine 16 m2 te vrt trajao povratak kui?
s travnjakom povrine 45.75 m2. Je li zemljite 28. Matija je prodao svoju nogometnu loptu za
dovoljno veliko za sve njihove elje? 61.50 kn. To je 17.50 kn manje od cijene koju
20. Od zemljita povrine 2 500.6 m2 prodana su tri je platio za novu loptu. Kolika je bila cijena
gradilita povrine 502.25 m2, 499.5 m2 i nove lopte?
600.3 m2. Kolika je povrina ostala za zelenilo? 29. Vlak prevali 95 km za jedan sat. Koliko traje
21. Provjeri je li zadani broj rjeenje jednadbe. putovanje od 855 km?
a) x = 5, 2x = 10;
1
30. Luka ima 21 bod, to je bodova potrebnih
b) y = 7, y + 4 = 15;
4
da pobijedi u igri. Koliko mu je bodova
c) y = 4, 3y 6 = 1;
potrebno za pobjedu?
d) x = 2.5, 5x + 7.5 = 15;
e) y = 4.4, 12.4 + y = 8; 31. Lukina baka je est puta starija od njega. Baka
f) x = 1.7, 15 6x = 27. i Luka zajedno imaju 77 godine. Koliko godina
ima svatko od njih?
22. Rijei jednadbe:
32. Dva para cipela kotaju 680.98 kn. Jedan par
a) x + 17 = 25; b) z + 11 = 24;
kota 99.12 kn vie nego drugi. Koliko kota
c) x + 8.5 = 10; d) 27 + z = 179 11;
svaki par cipela?
e) x (25) = 100; f) 3.5 z = 14.35;
x y 33. U 6.b razredu ima 28 uenika. Djevojica ima
g) 9y = 10; h) = 5 ; i) =9;
13 21 za 2 manje nego djeaka. Koliko je djevojica, a
j) z : 61 = 2.5. koliko djeaka u tom razredu?
23. Rijei jednadbe: 34. Bazen se jednom cijevi moe napuniti za 5 sati,
a) 7y + y = 64; a drugom isprazniti za 6 sati. Za koje vrijeme e
b) z + 6z = 63; se bazen napuniti, ako se istodobno otvore obje
c) 3x 5x = 152; cijevi?
d) x 6x 1 = 2x + 5x + 11;
35. Duljine stranica pravokutnika izraene u
e) 2.5y = 4y + 86.4;
centimetrima su dva uzastopna parna prirodna
f) 10 30y 150 = 200y + 20y + 500;
broja. Opseg tog pravokutnika je 300 cm.
g) 42z 54 26z + 12 = 46 30z 4 + 18z.
Kolike su duljine stranica?
24. Rijei jednadbe:
36. U nekom trokutu je jedan unutarnji kut veliine
1 3 4
a) x + 5 = ; b) 4 y = 2y ; . Drugi unutarnji kut je peterostruko vei od
3 2 3 kuta , a trei trostruko vei. Koliki su unutarnji
x 1 x 2 x 1 kutovi tog trokuta?
c) 2.5 = 1 ; d) 2x + = 0.1.
6 2 2 3 3 15
37. Sljemenska iara je dugaka 4017 m. Kojom
25. Rijei jednadbe: brzinom treba voziti iara da bismo na vrhu
a) 4x 114 (6x 120) (8x 74) = 0; bili za 20 minuta.
b) 10(2 3x) + 6(5x 2) 14(4 x) = 0; 38. Udaljenost izmeu Zagreba i Kopenhagena je
c) 12(0.44 2x) = 2.88. 1600 km. U isto vrijeme, jedan prema drugom
26. Rijei jednadbe: krenu dva automobila. Automobil koji je krenuo
2x + 1 3x 2 2x 5 x + 1 37 iz Zagreba vozi 70 km/h. Automobil koji je
a) + = ;
5 4 2 10 20 krenuo iz Kopenhagena vozi 90 km/h.
a) Koliku udaljenost e svaki od njih prijei za
2
b) 10 x + 4 ( 6x 1) = 6 ;
3
sat vremena?

b) Nakon koliko vremena e se automobili sresti?
x 3 3x + 127 x + 9 c) Koliko e biti udaljeni od Zagreba i
c) +3= .
8 20 12 Kopenhagena u trenutku susreta?
157
Rjeenja
4. Racionalni brojevi 12. a)

45
; b)
245 2
; c) ; d)
16
.
prva cijev za 5 sati (prva cijev napuni
5
23 99 3 25 6 6
4.0. Uvod bazena, a druga za 6 sati napuni ).
13. a) negativan; b) pozitivan; c) pozitivan; 8
d) pozitivan; e) negativan; f) negativan; 7 23 13 13
1. To je skup prirodnih brojeva. 7. a) < 3, 5 < , > 4, < 2;
g) pozitivan; h) negativan. 2 5 10 6
2. To je skup cijelih brojeva. 5 4 8 11 13 15 13 17
3. . b) 2 < 3, 3 < 5 , 10 > 7 , 6 < 12 ;
5 pozitivan cijeli broj (prirodan broj) 4.2. Prikazivanje racionalnih brojeva na
pravcu c) 2.5 > 5.2, 12.34 < 12.33,
5.6 decimalni broj O E 6.45 > 6.56, 125.99 > 126.99;
1. a) 3 2 1 0 1 2 4 6 4
12 13 , 14 11
4
1 12 11 10 9 8 7 6 9 d)10 1.5
11 <

15 16 17 ,
> 5.6 = 0.4,

10 razlomak 2 3. 10
O E
< 0.33 2
12 11 10 9 b)
8 7 5 0 1 2 5 9 10 6 11 12 13 14 15 16 17
25 negativan cijeli broj
3.6 1.1 O E 2.5 5.4 11 24 19 11
12 11 10 2. a) 7 6 5 4 3 2 1 0
9 8 1 2 3 4 5 6 7 8
8. a) > 3, 5 > 16 ,17
9 10 11 12 13 14 15 5 > 2, < 21;
4. 5 5 2 10 6
5.6 2.4 O E 3 4.4 7 11 5 7 19 20 117
9 b) < , < , < ,0> ;
12 11 10 9 b)
8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 10 11 212 13
3 14 15
4 4 3 16 175 10 7 12
4.9 3.3 O E 5.3 6.2
c) 9 c)
13 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 10 11 2.312< 2.1,
13 14 2.34
15 16< 170, 6.5 > 6.56, 25.9 > 0;
9.18.2 7.3 8.9
5 19 7 12 < 0.
50 50 O E d) 2.5 < , > 5 .6, = 0.7,
12 d)
11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 3 2 10 6
2500 2500 13 10 5 1713 10 5 5 4 13 2 1 7
5 5 5 5 5O 5
5 17
13 10 5 17
E 55 55 5 5 9. a) < < ; b) < < < .
3. a) 9 7 3 9 5 3 10
12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
5. a) 20; b) 20; c) 20; d) 20. 12
12 10
10 5 17 12 10 5 17
5 17 12 10 5 17 10. Jagode, okolada, sladoled, lizaljka, tapii.
4 4O 4E 4 4 4
6. a) 9; b) 1; c) 1; d) 9. 4
4 4 4 44 4
b) 3 2 1 0 1 2 3 4 5
4 4 4
5 13
7. a) 5; b) 5; c) 5; d) 5. 12 11 10 9 8 7 6 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 11. 16 17> 1.75 > 0.8 > 2.31 >
15 a) ;
1717
1212
5 10
5 10 17 17
12 512
105 10 2 4
8. a) 8; b) 5.95; c) 9.31; d) 3.2. 3 3 3 33 33 3 O
3 3 E3 33 3 3 3 17 27
c) 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 b) 4.43 > > 5.05 > 5.21 > .
1 17 1 5 12 11 10 9 8 7 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 4 5
9. a) ; b) 1 ; c) 1 ; d) . 17 5171012 17
5 10 125 10 12
60 104 17
10 24 5 8 6 6 6 6 66 6O6 6 E 6 6 6
< < 4.22 < = 4.25 .
d) 12.
12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1315 14 1525 16 17 4
4.1. Pozitivni i negativni rac. br. 23 11 11
2311 6311 63 23 11 11 63 23 11 11 63
13. Najnii je bio u Donjem Miholjcu, a najvii u
4 34 7 3 5 7 1,9 4O 3E 7 52,5
2 123 45 90 12345 4. a)
5 4 3 7 5
1. a) , , , , ; 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16Botovu. 17
1 1 1 1 1 15 20 9 15 155220 9 1515 52 15
20 1552
920 9 15 52 14. a) x = 10, 15.6, 17.12; b) x = 14.5, 13,
4 65 323 456345 4 6 8 10 4 9 6 O 8E 410 964 8 610 89 10 9
b) , , , ; b) 12.09; c) x = 0.07, 1, 1.8; d) x = 11.89, 10,
1 1 1 1 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 9.7; 12 13e)14 x =15 10.9,
16 17 10.6, 10.23; f) x = 1.19,
6 17 114 567 7999 5 665544 1111 6 5 4 11
c) , , , , , ; 4 2 2 2 2 3 34 4 O 2E 2 3 4 3,7 1.17, 1.111; g) x = 5.56, 5.57, 5.578.
5 5 25 100 1000 4 c)
37 49 3 3 4504441 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 15. 10 Mrtvo
11 12 more. 13 14 15 16 17
d) , , , , . 99 11
1199 449 11 9 4 16. a) 29.6 C < 12.9 C < 11.5 C < 0 C <
10 4 4 8 10000 7.6 22 33 33 99 2 3 3O 9 E 5.5
d) 17.8 C < 29 C; b) 33.6 C < 21.5 C <
5 23 9 9 12 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
2. a) , , , , ; 15.9 C < 12.8 C < 2 C < 39 C; c) 14.5
2 1 2 1 1
33
33
33
14
14
14
5
5 21
21 5 21
33 14 5 21
44 13 554 4563 10 10 5 10 10O 5 E 5 10 4.5 5.2 6.3 C < 2.9 C < 2.6 C < 0.5 C < 7.8 C < 9 C.
b) , , , . e) 10 55 5 5 10
10
17.
1 2 1 1000 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
Zagreb Jesenice Slavonski Slavonski
amac Crnac Jasenovac Brod upanja Makovac Davor
8 16 24 57 75715
5 515 725
1515
25 25
25
3. 8 = = = . 5.6 2.9 1.4 O 9 E6 9 969
7676 7
8 7
8 88 2.11 1.3 1.15 0.95 0.39 0.68 0.79 1.99 2.01
1 2 3 f)
12 144 48 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 18. 7 8a) D; 9 b) 10E; 11
c) 12C,13
D, F, 14A,15
B, E 16 17
4. 12 = = = ;
1 12 4 4.3. Usporeivanje racionalnih brojeva 19. a) Rim, Atena, Madrid, Berlin, Haag, Zagreb,
16 8 32 Be, Bern, Pariz, Prag, London, Kopenhagen,
1.6 = = = : 1. a) 5 < 9, 7 > 0, 8 < 0, 7 < 12, 6 > 3,
10 5 20 Oslo, Helsinki, Moskva; b) London, Prag, Pariz,
4 8 20 5 4 11 Berlin, Be, Zagreb, Bern, Haag.
= = ; 12 < 4; b) > 0, < 0 , < 3.4,
5 10 25 8 9 4 20.
14 123 4
346 173 865 > ; c) 0 > 12.4, < 5.4 , upanja Slavonski
Brod Jasenovac Zagreb Makovac Jesenice Crnac Davor amac
Slavonski
3.46 = = = ; 5 7 9
100 50 250 121 1323 3
9
m m
1 3
86cmm 0.39 m 32 cm
9 1 93
2 cm10 m 2 m 104m
1 3
mcmm m 1.20 m
65
0> , 19.35 > ; d) > 0.123,
10 2 4 2 4
5 15 35 ; 4 12 32 . 54 257 545 5
5 = =
1 3
=
7
= =
567 21. a) = 2.5, 19 = 4.75, 7 = 0.7,
3 9 24 1.44 > , 6.5 > 9.7, 11.2 > 5.3. 2 4 10
5. a) 0.25, 0.5, 0.4, 0.3, 0.625; b) 3.75, 4, 5.8, 999 7 5 19 ;
1 3 8 19 3 7 , 5 1; 5.6 < 2.5 < < <
35, 65.75; c) 0.333, 0.833, 0.429, 0.846, 2. a) < , < , < > 10 2 4
2 2 3 3 10 10 6 6 45 1
0.933; d) 3.667, 2.5, 5.571, 8.462, 4. b) = 11.25, = 0.25,
723
1 3 = 72.3 ,
6. 5.0, 0.75, 5.5, 12.0, 2.9, 6.625. b) < , 8 > 9 , 3 < 5 , 5 = 10 ; 4 4 10
7. 2 3 3 5 10 7 6 12 723 1 45
Konaan decimalni zapis < 15.06 < < < 12.5;
10 4 4
3 11 30 11 55 21 111 3 c) 2.5 < 6.8, 12.34 < 12.43, 6.45 > 5.56, 16
, , , , , , ,
4 7 c) 5.33 , 32 5.33 , 27 = 5.4,
4 2 6 20 32 7 8 6 3
125.99 > 125.91; d) 0.5 < , < 5.6 , 6 5
Beskonaan decimalni zapis 3 5 3 2 27 16 32
< 0.33 , > 0.83. < < 5.1 < < 5.4 ;
2 1 2456 10 10 6 5 3 6
, 3. a) Luka je pojeo vei dio torte; b) manje 5 19 7
3 , 3 , 13 3 d) = 2.5, = 4.75, = 0.7,
je pretrala Lucija; c) skuplja je knjiga o 2 4 10
8. a) 1.75, 1.5, 2.4, 3.7, 6.75; b) 43.75, 42.5,
ivotinjama; d) prvi motor je bri jer je preao 7 5 19 .
59.2, 235, 6515.75; c) 4, 2.5, 5.29, 5.6 < 2.5 < < <
9.31, 99.2; d) 410.33, 6, 54.14, vei dio puta u jednoj minuti. 10 2 4
93.08, 400.07. 4. Luka je bio uspjeniji. 4.4. Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva
45 245 2 16 5. Bre je trala Ana (Ana pretri 1 km za 6 min, a
9. a) ; b) ; c) ; d) . 1. a) 6.17; b) 69.43; c) 18.29; d) 17.46;
23 99 3 25 Maja za 27 min). e) 179.9; f) 77.8; g) 113.3; h) 21.578.
45 245 2 16 4 19 13
10. a) ; b) ; c) ; d) . 1 2. a) 3 5 ; b) ; c) 1.45; d) 3.15; e) 2 ;
23 99 3 25 6. a) Prva cijev napuni bazena; b) druga cijev 8 20 15
45 245 2 16 6
11. a) ; b) ; c) ; d) . napuni 1 bazena; c) vei dio bazena napuni 5 14
23 99 3 25 8 f) 4 ; g) 6 11 ; h) 1 .
12 14 55
158
Rjeenja
3. Ukupna teina je 4.75 kg. 5 1 23. Ukupno je spavao 15.75 sati, to je 15 sati i 45
5 17
4. 1. broj 2. broj Zbroj e) 1 ; f) 2 ; g) 4 ; h) 2 . min, a to je vei dio dana.
12 30 6 2
5.2 3.45 8.65 1 24. Sestra ima 15.25 godina.
19. a) 13.77; b) 5; c) 13.95; d) 10.89; e) ;
10.6 4.57 15.17 8 28 25. Iskopano je 537.14 tona.
16.00 5.69 21.69 f) 2.4; g) 3 ; h) 9. 26. Prevalio je 27.95 km.
15
21.41 6.81 28.22 8
20. 1. broj 2. broj 3.broj 4.broj Zbroj 27. ica je bila duga 9 m.
26.81 7.93 34.74 1 15
32.2 9.05 41.25 30.25 2.45 60.5 7.55 25.15 28. Mora doliti 2 l.
30
37.63 10.17 47.8 16.71 4.90 33.42 14.90 3.09 29. Jo mora staviti 2.875 alica.
1. broj 2. broj Zbroj 3.17 9.80 6.34 0.20 12.77 30. Jo mora doliti 0.25 l mlijeka.
5.20 3.45 8.65 31. Jo moe utovariti 1.25 t tereta.
10.37 19.60 20.74 29.60 59.57
0.21 6.67 6.88 32. Zemljite je dovoljno veliko, preostalo je jo
5.62 16.79 22.41 23.91 39.20 47.82 29.20 44.49
5.5 m2 zemljita.
11.03 26.91 37.94 37.45 78.40 74.9 88.40 204.25 33. Preostalo je 140.61 m2 zemljita.
16.4 37.03 53.43
50.99 156.80 101.98 146.80 252.61 34. Pripremila je 5.2 litre napitka.
21.8 47.15 68.95
27.2 57.27 84.47 64.53 313.60 129.06 323.60 701.73
4.5. Mnoenje racionalnih brojeva
78.07 627.20 156.14 617.20 1166.33
3 3 4 2 11 13 1. a) 54; b) 56; c) 49; d) 35; e) 81; f) 54;
5. a) ; b) ; c) ; d) 1 ; e) ; f) 1 ; 91.61 1254.40 183.22 1264.40 2610.41
4 4 5 9 12 20 g) 72; h) 63; i) 48; j) 100.
13 43 7 7 7 21. a) 36.89; b) 463.4825; c) 1070.025; 2. 1. faktor
g) ; h) ; i) 1 ; j) 1 ; k) 1 ; 2. faktor Umnoak
21 45 12 60 18 d) 13.45; e) 10.55; f) 3; g) 52.0075;
11 4 5.2 3.45 17.94
11 47 19 41 h) 3.7725;i) 2 2.27; j) 1.57; k) 1.43.
l) 1 ; m) 1 ; n) 1 ; o) 1 ; p) 9 . 10.6 4.57 48.442
20 80 30 63 140 15
22. a)
vrsta datum uplata/isplata stanje 16.00 5.69 91.04
6. 1. broj 2. broj 3.broj Zbroj
2045.23 21.41 6.81 145.8021
5.50 12.45 11 28.95
izvod 1.06. 3.50 2041.73 26.81 7.93 212.6033
19.04 24.90 38.08 82.02
plaa 13.06. 3006.24 5047.97 32.22 9.05 291.591
32.58 49.80 65.16 147.54
ek 24.06. 1240.42 3807.55 37.63 10.17 382.6971
46.12 99.60 92.24 237.96
raun 25.06. 546.23 3261.32
59.66 199.20 119.32 378.18 1. faktor 2. faktor Umnoak
izvod 1.07. 3.50 3257.82
73.20 398.40 146.4 618 5.20 3.45 17.94
plaa 13.07. 2459.24 5717.06
86.74 796.80 173.48 1057.02 0.21 6.67 1.4007
ek 24.07. 1200.42 4516.64
100.28 1593.60 200.56 1894.44 5.62 16.79 94.3598
raun 25.07. 56.23 4460.41
113.82 3187.20 227.64 3528.66 11.03 26.91 296.8173
b) vrsta datum uplata/isplata stanje 16.4 37.03 607.292
127.36 6374.40 254.72 6756.48
45.23 21.8 47.15 1027.87
7. a) 1.17; b) 22.53; c) 6.31; d) 0.12;
e) 66.9; f) 33.2; g) 108.9; h) 16.222. izvod 12.06. 3.50 41.73 27.2 57.27 1557.744
8
8. a) 3.375; b) 0.45; c) 1.05; d) 2.35; e) 1 ; plaa 13.06. 3026.24 3067.97 5 14 1 23 1 1
1 3 19 15 3. a) ; b) ; c) 1 ; d) 1 ; e) ; f) ;
f) 4 ; g) 6 ; h) . ek 24.06. 1240.42 1827.55 12 25 33 27 6 30
12 14 55 7 1 2 1 1
raun 30.06. 546.23 1281.32 1
g) 11 ; h) 2 ; i) ; j) ; k) ; l) .
9. 1. broj 2. broj Zbroj 6 3 36
izvod 1.08. 3.50 1277.82 3 9 3
5.2 3.45 1.75 4. a) 0.625; b) 4.76; c) 1.375; d) 0.56; e) 9;
10.6 4.57 6.03 plaa 23.08. 3459.24 4737.06 11
16.00 5.69 10.31 f) 4.85; g) 33 ; h) 1.
ek 24.08. 1522.42 3214.64 15
21.41 6.81 14.6 5. a) 270; b) 336; c) 588; d) 210; e) 1215;
26.81 7.93 18.88 raun 30.08. 556.23 2658.41
f) 0; g) 864; h) 1008; i) 384; j) 100.
32.22 9.05 23.17 c) vrsta datum uplata/isplata stanje 6. 1. faktor 2. faktor 3. faktor Umnoak
37.63 10.17 27.46
4523.99 5.20 3.45 1 17.94
1. broj 2. broj Zbroj
5.20 3.45 1.75 izvod 12.06. 3.50 4520.49 0.21 6.67 2 2.8014
0.21 6.67 6.46 plaa 13.06. 1026.24 5546.73 5.62 16.79 3 283.0794
5.62 16.79 22.41 ek 24.06. 2240.42 3306.31 11.03 26.91 4 1187.2692
11.03 26.91 15.88 16.4 37.03 5 3036.46
16.4 37.03 20.63 raun 30.06. 546.23 2760.08
21.8 47.15 6 6167.22
21.8 47.15 25.35 izvod 1.08. 3.50 2756.58
27.2 57.27 7 10904.208
27.2 57.27 30.07 plaa 23.08. 5459.24 8215.82 3 5 5 1 3
1 5 8 1 5 3 ek 24.08. 1522.42 6693.4 7. a) ; b) ; c) ; d) 2 ; e) 1; f) ;
10. a) ; b) ; c) ; d) ; e) ; f) 1 ; 10 16 36 4 7
4 12 15 9 12 20 raun 30.08. 2533.23 4160.17 g) 0; h) 0.
1 7 1 17 19 2
1 8. a) 1.75; b) 6.93; c) 0.66; d) 2.04; e) 4 ;
g) ; h) ; i) ; j) ; k) ; l) . 3
21 45 12 20 18 20 d) vrsta datum uplata/isplata stanje 6 5 1 1 1
f) ; g) ; h) ;i) ; j) ;
11. a) pozitivan; b) negativan; c) negativan; d) 7 21 3 27 10
523.49
pozitivan; e) negativan; f) pozitivan; 45 1
izvod 12.06. 13.50 509.99 k) ; l) 1 .
g) negativan; h) pozitivan. 182 4
12. a) 35; b) 30. plaa 13.06. 10026.99 10536.98 9. Podijelili su itavo nasljedstvo, prvi je dobio
13. a) 4; b) 10; c) 8.5; d) 38.7. ek 24.06. 4240.42 6296.56 60000 kn, drugi 40000 kn, a trei 20000 kn.
14. a) 6.2; b) 5.9; c) 30; d) 20.9. 10. a) Davali su vie od ostalih; b) 5 koara;c) 3 koare.
raun 30.06. 1546.88 4749.68
15. a) 2.5; b) 6.2; c) 3.2; d) 0; e) 58.7; f) 6.6; 11. Platila je 642.425 kn.
g) 5; h) 4.3; i) 0; j) 16.3. izvod 1.08. 23.50 4726.18 12. ljivama je zasaeno 45.1875 m2.
16. a) 17.7; b) 60; c) 7.1; d) 0.4; e) 15; f) 32.8. plaa 23.08. 1459.24 6185.42 13. Povrina dvorane je 117 m2.
17. Sad je na dubini 24.4 m. ek 24.08. 522.42 5663 14. a) 10.5 km; b) 6.3 km; c) 7.35 km.
57 7 20 39 15. Prvi dan su preli 11.45 km, drugi dan 9.16 km,
18. a) ; b) ; c) 1 ; d) 7 ; raun 30.08. 8533.23 2870.23
80 10 63 140 a trei dan 25.19 km.
159
Rjeenja
12
16. uenika te kola se bavi nogometom, to je 4.7. Svojstva raunskih operacija u skupu 15. Za zbrajanje i oduzimanje.
35
300 uenika, a sportom se bavi 525 uenika. 16. Za mnoenje i dijeljenje. 17. Pri mnoenju.
2 17 1 1
17. Od grada B most je udaljen 2.715 km. 1. a) ; b) 0; c) ; d) 0; e) ; f) 0; g) 1.9; h) . 18. Recipronu vrijednost dobijemo kada brojniku
3 8 3 6
18. Za stanovanje potroe 1697.86 kn, a za hranu 3 i nazivniku zamijenimo mjesta.
1
1061.17 kn, preostane im 1485.63 kn. 2. a) 210; b) 24; c) 300; d) ; e) 3 ; f) 0.2; 19. Za dijeljenje.
4 3
19. O = 13 dm, P = 10.5625 dm2. 1 2 20. Pretvorit emo ili decimalni broj u razlomak ili
7
g) ; h) 12 ; i) ; j) . razlomak u decimalni broj, pri tome moramo
20. O = 17.3 dm, P = 17.55 dm2. 1 7 3 15 33
21. O = 63.75 m. 22. O = 9 m, P = 5 m2. 2 3 1 8 1 1 paziti da decimalni broj bude konaan.
16 3. a) ; b) 1; c) ; d) ; e) ; f) ; g) 1; h) 6 . 21. a) pozitivan; b) negativan; c) negativan;
23. O = 18.2 cm, P = 19.98 cm . 24. O = 23 cm.
2
3 5 2 15 2 2
1 5 2 8 1 d) pozitivan.
4.6. Dijeljenje racionalnih brojeva 4. a) 0.35; b) 3 ; c) ; d) 11 ; e) ; f) 16 ;
3 72 3 15 2 Zadaci za ponavljanje:
1. a) 4; b) 7; c) 1; d) 5; e) 1; f) 10; g) 8; h) 9; 1 1 1
g) 1.1; h) 6 ; i) ; j) 27; k) ; l) 7; 1 3 8 9 3 5 5 10
i) 8; j) 5. 2 2 5 1. a) < , < , < , < ;
7 1 5 2 3 3 5 10 7 6 12
2.
Djeljenik Djelitelj Kolinik m) 14 ; n) 1; o) 1 ; p) .
15 3 6 b) 2.5 > 5.2, 12.34 > 12.33, 6.45 > 6.56,
17.94 3.45 5.2 5. a) 3; b) 10; c) 8; d) 2; e) 30.3; f) 100.1. 4 11
125.99 < 126.99; c) 1.5 < , < 5.6 ,
48.442 4.57 10.6 3 2
4.8. Povezivanje raunskih operacija u 4 2
91.04 5.69 16
< 0, >0 .
skupu 10 6
145.8021 6.81 21.41 14 5
1. a) 34; b) 59; c) 0; d) 28; e) 27. 2. a) < 2.32 < 0.81 < 1.75 < ;
212.6033 7.93 26.81 4 2
2. a) 16; b) 39; c) 36; d) 33; e) 32; f) 38. 26 17
291.591 9.05 32.22 3. a) 27.4; b) 42.6; c) 5.1; d) 180.65. b) 5.23 < < 5.05 < < 4.44 .
5 4
382.6971 10.17 37.63 4. Naruili su 750 kutija bombona od okolade, 3. Rim, Atena, Madrid, Berlin, Haag, Zagreb, Be,
1800 kutija mlijenih karamela i 450 kutija Pariz, Bern, Prag, London, Oslo, Kopenhagen,
Djeljenik Djelitelj Kolinik vonih bombona. Helsinki, Moskva. Razlika izmeu najhladnijeg i
17.94 3.45 5.2 5. Za kredit daje 1160.25 kn, za stanarinu i reije najtoplijeg grada je 36.9 C.
13
1.4007 6.67 0.21
daje 1740.38 kn, i ostane mu 580.12 kn. 4. a) 1.17; b) 69.43; c) 18.29; d) 0.12; e) 2 ;
13 5 11 14 15
94.3598 16.79 5.62 6. etvrti stan zauzima kata zgrade, za prvi f) 4 ; g) 6 ; h) 1 .
60 14 55
plaa se 10896.38 kn, za drugi 14528.50 kn, 12
296.8173 26.91 11.03 5. a) 6.2; b) 5.9; c) 30; d) 20.9.
za trei 8717.10 kn, a za etvrti 9443.52 kn.
607.2920 37.03 16.4 7. Zaradili su 3781.80 kn. 6. a) vrsta datum uplata/isplata stanje
1027.87 47.15 21.8 8. Ukupna masa kutije je 49.35 kn.
405.23
9. Bojanje e kotati 2523.23 kn.
1557.744 57.27 27.2 izvod 12.06. 3.50 401.73
10. Povrina tog vrta je 1047.88 m2, vrtlaru e
2 1 7 1 2 trebati 41.915 sati da prekopa taj vrt. plaa 13.06. 3226.24 3627.97
3. a) 6 ; b) 3 ; c) 2 ; d) ; e) 16 ; f) 7 1;
3 2 22 6 3 2 11. Prvi za jedan sat obradi 13.0625 m3 drva, drugi ek 24.06. 1340.42 2287.55
51 1 1 3 289 1 14.1 m3, a zajedno bi obradili 27.1625 m3.
g) ; h) ; i)1 ; j) ; k) ; l) . raun 30.06. 526.23 1761.32
242 9 24 8 363 9 1 67 19 1 9 11
7 25 5 12. a) ; b) ; c) 6 ; d) 3 ; e) ; f) ;
4. a) 10; b) ; c) 22; d) 2.24; e) ; f) ; 9 70 75 84 20 54 izvod 1.08. 3.50 1757.82
17 81 97 91 13
69 25 g) ; h) 15 . plaa 23.08. 3457.24 5215.06
g) ; h) . 270 15
110 81 13 101 5 11 ek 24.08. 1522.99 3692.07
5. a = 17.7 m. 13. a) 3 ; b) 2 ; c) 5 ; d) 1 ;
21 140 18 60 raun 30.08. 551.03 3141.04
6. a = 0.64 m. 25 5
7. U svakom sanduku e biti 55.5 kg jabuka. e) 209.88; f) 1.225; g) ; h) 1 . b) vrsta datum uplata/isplata stanje
252 12
8. Za 42 dana. 9. 1 kg kota 3 kn. 1 3 5
14. a) 17 ; b) ; c) ; d) 39; e) 2; f) 4.125. 5.23
10. Kvadratni metar tog stana kota 3300.33 kn. 2 7 36
15 10 izvod 12.06. 1.50 6.73
11. Potrebno je 14 boca. 15. a) 3.96875; b) 14; c) 0.2; d) ; e) 5 ;
12. Napunit e 15 boca. 107 49 plaa 13.06. 3272.24 3265.51
3 45 54
13. Moe se saiti 11 odijela. f) ; g) ; h) 24.3375; i) .
26 49 71 ek 24.06. 340.42 2925.09
14. Moe se napuniti 555 vreica. raun 30.06. 1576.23 1348.86
15. U drvoredu ja 98 stabala. 4.9. Ponavljanje
16. Povoljnije je kupiti 9.5 kg za 142.50 kn. Pitanja za ponavljanje: izvod 1.08. 9.50 1339.36
17. U Imoli je postigao veu brzinu. 1. U skupu prirodnih brojeva su {1, 2, 3, 4, 5, 6, ...}. plaa 23.08. 4457.24 5796.60
18. Bolje je bio plaen Luka, njegov sat je 24.45 2. . ek 24.08. 522.99 5273.61
kn, a Markov 22.54 kn. 3. U skupu cijelih brojeva su raun 30.08. 1544.03 3729.58
21. Luka : vrlo dobar (4), Maja : odlian (5), Matija : {..., 3, 2, 1, 0, 1, 2, 3, ...} .
vrlo dobar (4). 7. a) 750 g; b) 520 g.
4. .
22. Prosjena visina tih uenika je 1.54 m. 8. 2 kn i 88 lp, 3 kn i 50 lp, 0 kn i 25 lp, 0 kn i 50
5. U skupu racionalnih brojeva su: prirodni brojevi,
23. Prosjena koliina padalina je 1.61 litra. lp, 3 kn i 50 lp, 25 kn i 25 lp.
cijeli brojevi, razlomci i decimalni brojevi.
24. Prosjena temperatura je 23.875 C. 1 5 1 1 1
6. 9. a) ; b) 1; c) ; d) ; e) ; f) ;
25. Prosjeni vodostaj je 212.25 m. 7. Zatvorenost, komutativnost, asocijativnost i 6 8 8 15 30
26. Prosjeni vodostaj je 448.9125 m. postojanje neutralnog elementa. 9 15
g) ; h) .
27. Prosjena temperatura je 8.025 C. 8. Zatvorenost i postojanje neutralnog elementa 56 32
5 21 118 10. a) 90; b) 96; c) 84; d) 30; e) 0.
28. a) 10; b) 5 ; c) ; d) 1 ; e) 10; na mjestu umanjitelja.
6 253 153 9. Zatvorenost, komutativnost, asocijativnost, 11. 1. faktor 2. faktor 3. faktor Umnoak
1 5069 51 postojanje neutralnog elementa i 5.20 2.45 1 12.74
f) 4 ; g) ; h) .
26 25650 4732 distributivnost prema zbrajanju i oduzimanju. 0.2 5.67 2 2.268
19 101 37 10. Zatvorenost i postojanje neutralnog elementa 114.072
29. a) 50; b) 1 ; c) 3 ; d) 1.16; e) 7 ; 5.6 6.79 3
35 150 69 na mjestu djeljitelja. 1.03 4.91 4 20.2292
101 25 11. a + 0 = 0 + a = a, a 0 = a, 0 a = a,
f) 1 ; g) 5.112; h) . 6.4 7.03 5 224.96
259 57 0 a = a 0 = 0, 0 : a = 0, s 0 ne smijemo dijeliti.
1.8 22.15 6 239.22
12. Broj ostane isti. 13. Dobijemo suprotan broj.
7.2 7.27 7 366.408
14. a) pozitivan; b) pozitivan; c) nula.
160
Rjeenja
12. a) 3; b) 7; c) 2; d) 10; e) 1. 5. Linearne jednadbe 9. a) x = 39; b) y = 38; c) z = 146; d) x = 60;

e) y = 258; f) z = 217; g) x = 160; h) y = 33.
13. Djeljenik Djelitelj Kolinik
5.0. Uvod 10. a) x = 7.2; b) y = 6; c) z = 13.4; d) x = 0.3; e)
17.94 3.45 5.2 y = 258.16; f) z = 229.72; g) x = 18.5;
1. 15. 2. 50. o 3. 5. 4. 2.
48.442 4.57 10.6 h) y = 22.23.
5. 1.5 m. 6. 18 C .7. 8 o C. 8. 375 ml.
91.04 5.69 16 11. 18 cm. 12. 86 bodova.
9. 10.5. 10. Matematika
13. 22 ene. 14. 67 minuta.
145.8021 6.81 21.41 (x + 10) 2 2x = 2x + 20 2x = 20 . o
15. 18 C. 16. 450 biljenica.
212.6033 7.93 26.81 17. 64 kn. 18. 112 cm.
5.1. Prevoenje s hrvatskog na
291.591 9.05 32.22
matematiki jezik 5.4. Rjeavanje lin. jed. s mnoenjem i
382.6971 10.17 37.63 dijeljenjem
1. 135 kutija. 2. 153.58 kn.
65 1 3. 376 posjetitelja. 4. 23 godine. 1. a) 2; b) 2; c) 1.
14. a) 0.7; b) 5; c) ; d) 23 ; e) 0.24; f) 33;
72 3 5. a) 11 x; b) z + 12; c) 8 y; d) 10 : a. 2. a) 2x = 4, x = 2; b) 3x = 6, x = 2; c) 5x = 5, x = 1.
1 1 2
g) 0.5; h) 11 ; i) ; j) 10; k) ; l) 14. 6. a) 3), b) 1), c) 4), d) 2). 3. a) x = 2; b) y = 11; c) z = 3; d) x = 6;
2 4 5 7. a) 12 3 = 9; b) 7 + 9 = 16; c) 48 : 3 = 16;
15. a) 6; b) 25; c) 6. e) x = 9; f) y = 50; g) z = 5; h) x = 7.
d) 4 12 = 48 ; e) 6 6 = 0; f) 3 3.9 = 11.7 . 4. a) y = 5; b) x = 7; c) z = 0; d) x = 1; e) x = 0.1;
16. a) 81.2; b) 79.4; c) 1.9; d) 17.05.
17. ute je potrebno 5.46 litara, a ljubiaste 10.92 8. zadana f) y = 5.7; g) z = 0.5; h) x = 0.1.
vrijednost
izraz 5. a) x = 5; b) y = 4; c) z = 14; d) x = 3;
litre. Za bojanje e platiti 3125.30 kn. nepoznanica izraza
18. Povrina parkiralita je 716.625 m2. Za cijelo x=7 20 + x 20 + 7 = 27 e) x = 3; f) y = 30; g) z = 10; h) x = 3.
parkiralite stroju treba 8 sati 57 min i 28 sek. 5 12
y=4 y6 46=2 6. a) y = 4.2; b) x = 4.1; c) y = ; d) z = 6 ;
19. Preostalo je 1506.15 m2. 3 13
z = 12 z:3 12 : 3 = 4 e) x = 1.43; f) y = 7.5; g) z = 1.24; h) x = 6.
20. 1494 vreice.
21. Ukupna masa je 40.5 kg. x = 4.5 8x 8 4.5 = 36 1
7. a) y = 11.1; b) x = 2; c) y = 1 ; d) z = 2.5;
22. Prosjena temperatura je 2.0375 C. 11
9. a) 22; b) 21; c) 7.2; d) 112. 3 3 1
1
23. Bio je jo 12.50 kn duan Luki. Nakon to mu 10. e) x = ; f) y = ; g) z = 3 ; h) x = 2 .
je baka dala novce vie nije bio duan i jo mu zadana vrijednost 7 5 4 2
nepoznanica izraz izraza 8. 9 sati. 9. 7.8 kn.
je ostalo 13 kn.
x=5 11x 55 10. 4.5 kn. 11. 12 knjiga.
24. Naruili su 125 okolade s jagodama, 100
s jogurtom, 250 s ljenjacima i 25 komada y=4 3y 12 12. a) x = 56; b) y = 117; c) y = 644; d) x = 143;
mlijene okolade. e) x = 12; f) y = 10; g) y = 22; h) x = 33.
z = 20 z 14 6
25. 2 13. a) x = 25; b) y = 17.5; c) z = 36.63; d) x = 140;
+ 2.6 1= 2 e) x = 22; f) y = 3.5; g) z = 7.79; h) x = 0.05.
5 14. a) x = 125; b) y = 180; c) z = 0; d) x = 9;
5.2. Linearne jednadbe s jednom
15.4 13.4 = 2 e) x = 2; f) y = 40.15; g) z = 9.1; h) x = 0.0001.
nepoznanicom
7 6 15. 144 boda. 16. 18 uenika.
+ 8 = 10 1. a) 11 x = 7; b) z + 12 = 25; c) 8 y = 40 ;
3 7 17. 360 km. 18. 60 zadataka.
d) 100 : a = 25; e) 2x = 150.
6 6 35 19. NAGRADNA IGRA
5 = =8 2. a) Peterokratnik broja x je 60; b) Broj 45
7 7 7 uvean za y je 100; c) z podijeljeno s 2 je 2.5; IME BROJ BODOVA
d) x umanjen za 4 daje 9.
Primjerak oglednog testa : Luka 48
3. a) 3), b) 1) , c) 4) , d) 2) .
4. a) 211 2x = 71; b) 5z + 2 = 27; c) 8y = y + 40; Ana 16
1. a) 6.1; b) 17.5.
d) 2x + 200 = 160. Marko 144
13 5. a) 3) , b) 1) , c) 4) , d) 2) .
2. 6 . Lucija 75
35 6. a) da; b) ne; c) da; d) da; e) ne; f) ne.
Maja 21
17 7. a) ne; b) da; c) da; d) ne.
3. a) > 4.23 ; b) 2.56 > 3.
4 8. a) da; b) da; c) ne; d) da.
4. Moe se jo utovariti 1.35 tona. 5.5. Rjeavanje jed. s vie pribrojnika
9. a) ne; b) da; c) ne; d) ne; e) da; f) da; g) da.
5. Moskva, Oslo, Pariz, Berlin, Prag, Rim, Atena. prebacivanje pribrojnika
10. Maja. 11. Sestra.
Razlika izmeu najhladnijeg i najtoplijeg grada 12. Jednadba Rjeenje 1. a) 7x; b) 7x; c) 1x; d) 6x; e) 10x.
je 39.8 C. x : 2.5 = 100 0 2. a) 9.9x; b) 14.4x; c) 1.7x; d) 8.5x.
6. a) 13; b) 2; c) 1. 5x 14 = 69 250 3. a) 3z; b) x; c) 2z; d) 0.
7. Prvi obradi 11.4 m3, drugi 12.1 m3, bri je 250.15 3y = 2y 11 1
100 4z = 300 50.03 4. a) 17.4z; b) 2.6x; c) 5.7z; d) 8.9y; e) 2 x;
drugi radnik. Za 2.5 sati zajedno bi obradili 11 + 2x + 5x = 7x + 11 50 4 1 4
f) 1 x; g) 5 x; h) 2x.
58.75 m3 drva. 5 2
8. Masa jedne boce je 0.1 kg. 5.3. Rjeavanje lin. jed. ZO 5. a) x = 5; b) y = 9; c) z = 7; d) x = 6; e) y = 22;
9. 20.9875. 1. a) 5; b) 4; c) 2. f) z = 11; g) x = 13; h) y = 3.
1 1
10. 2. a) x + 1 = 6, x = 5; b) x + 2 = 6, x = 4; 6. a) x = 2; b) y = 2 ; c) x = 6 ; d) z = 3;
vrsta datum uplata/isplata stanje 4 2
c) x + 4 = 6, x = 2.
e) y = 7; f) x = 1; g) z = 2; h) y = 2.
215.23 3. a) x = 13; b) y = 100; c) z = 32; d) x = 28;
7. HELIKOPTER.
e) x = 0; f) y = 42; g) z = 48; h) x = 18.
izvod 12.09. 4.50 210.73 8. ena radi 7, a mukaraca 21.
4. a) x = 7.5; b) y = 8; c) z = 6.4; d) x = 36.23;
e) x = 6.3; f) y = 0.09; g) z = 0.8; h) x = 8.23. 9. Luka je radio 60, a Ana 15 dana.
plaa 13.09. 3288.24 3498.97
3 10. Masa motora je 0.6 t, a karoserije 3.6 t.
3
ek 24.09. 2540.42 958.55 5. a) x = 3; b) y = 4; c) x = 1 ; d) z = 6 ; 11. Maja ima 13 godina, a mama 39 godina.
2 7 1 5 6
e) x = 1; f) y = ; g) x = 5 ; h) z = . 12. Luka je napravio 24 estitke, a Lucija 31
raun 30.09. 26.23 932.32 5 9 13 estitku.
6. a) x = 27; b) y = 33; c) z = 16; d) x = 5; e) x = 0;
izvod 1.10. 13.50 918.82 f) y = 90; g) z = 10; h) x = 5. 13. Jedan par kota 320.55 kn, a drugi 260.43 kn.
7. a) x = 12.5; b) y = 1.4; c) z = 17; d) x = 13.77; 14. Ana ima 44 kg, a Marko 60 kg.
plaa 23.10. 4257.24 5176.06
e) y = 0; f) z = 35.31; g) x = 7.51; h) x = 0.22. 15. Ana ima 69 knjiga, a Lucija 81 knjiga.
ek 24.10. 5322.99 146.93 3 3 16. Luka ima 70 kg, a Marko 100 kg.
8. a) x = 4; b) y = 4; c) x = 2 ; d) z = 4 ;
7 5 17. Lucija je utedjela 100.50 kn, a Ana 332 kn.
raun 30.10. 551.03 697.96 14 2
e) x = 1; f) y = 2; g) x = 16 ; h) z = 4 . 18. Krai dio je 2 m, a dulji 8 m.
17 3
161
Rjeenja
5.6. Rjeavanje jednadbi razlomci 2. a) x > 39; b) nema rj u ;

27. = 20o , = 100o , = 60o.
1 1
1. a) x = 10 ; b) y = 1 ; c) y = 2 ; d) x =
5 5
. c) x {1 ,2 , 3, 4, 5, 6 } ; d) x 60. 28. 2812.5 km.
2 5 8 48 3. a) x 5; b) y > 2; c) z 14; d) x < 3. 29. 200.58 metara u minuti ili 12.051 km/ h.
2 4. a) x > 56; b) y > 117; c) y 644. 30. a) Automobil iz Zagreba prijee za 1 sat 70
2. a) x = 8 ; b) y = 15; c) y = 3; d) x = 13.
5 km, a onaj iz Kopenhagena 90 km; b) srest e
5. a) z > 11; b) x > 13; c) y 3; d) x < 2;
1 5 1 9 1 se nakon 10 sati; c) od Zagreba e biti udaljeni
3. a) x = 3 ; b) x = ; c) x = 7 ; e) y ; f) x 6 ; g) z 3. 700 km, a od Kopenhagena 900 km.
9 24 3 10 2
7 2
d) x = ; e) x = 12. 6. a) x 8 ; b) y > 15; c) y 3; d) x < 13; Primjerak oglednog testa :
15 5
8 1 1. a) 125 x; b) 5z. 2. a) da; b) ne.
4. a) x = 2; b) x = 8 ; c) x = 5; d) x = ; e) x = 2. 8 1
e) x < 1 ; f) x < ; g) x 2.5; h) x 4; i) x > 6.
9 50 8
51 3 3. x = 19. 4. y = 1 .
3 15
5. a) x = 8; b) x = 3 ; c) 0x = 0, jednadba ima
7 1 5.9. Ponavljanje gradiva 21
beskonano mnogo rjeenja; d) x = 2 . 5. x = 2. 6. x = 4 .
4 25
Pitanja za ponavljanje: 9
6. a) x = 0.34; b) x = 3.1; c) x = 2.7; d) x = 4. 7. Za 3 sata, ili 3 sata 31 min i 45 sek.
8 1. Nepoznanice su nepoznati brojevi oznaeni 17
7. a) x = 2; b) x = 1 ; c) x = 1; d) x = 13. 8. Luka ima 11 godina, a baka 55 godina.
51 slovima.
5 5 52 2. a) mnoenje; b) dijeljenje; c) zbrajanje; 9. Povrina prvog stana je 60 m2, a najamnina
8. a) x = ; b) x = 1 ; c) x = 1 . d) oduzimanje. je 1500 kn. Povrina drugog stana je 120 m2,
8 6 89
1 1 3. Neki broj je rjeenje jednadbe, ako se pri a najamnina je 3000 kn. Povrina treeg stana
5
9. a) x = ; b) x = ; c) x = 2 ; d) x = 51; uvrtavanju tog broja umjesto nepoznanice u je 70 m2, a najamnina je 1750 kn.
3 6 2
jednadbu dobije istinita jednakost. 10. Duljina pravokutnika je 5.6 cm, a irina 2.8 cm.
e) x = 4; f) x = 1; g) x = 6.
4. Premjetanjem matematikih izraza s jedne na
5.7. Problemski zadaci drugu stranu.
1. a) [(x + 7)5 5] : 5 x + 4 = 10; 5. Da jednakost ostane jednakovaljana.
6. a) 7x; b) 3x; c) 7x; d) 3x.
6. etverokuti
b) (x + 20)2 2x = 40.
3. a) Kutija A teka je 9 kg, a D 7 kg; b) kutija A 7. a) "obrisati" zagradu, tj. nita ne mijenjati; 6.0. Uvod etverokuti
teka je 9 kg, a C 18 kg; c) kutija B teka je b) promijeniti predznake lanovima koji su bili
1. 1-paralelogram, 2-pravokutnik, 3-peterokut,
15 kg, a D 7 kg. u zagradi; c) pomnoiti svaki lan zagrade tim
4-pravokutni trokut, 5-paralelogram, 6-trokut,
4. Ana je radila 8 sati, a Luka 24 sata. brojem.
7-kvadrat, 8-paralelogram.
5. Ante je skupio 70 bodova, a Marko 145 bodova. 8. Pomnoimo i lijevu i desnu stranu jednadbe
2. Ti kutovi su sukuti, njihov zbroj je 180.
6. Luka ima 24 sliice. zajednikim nazivnikom svih razlomaka u toj
3. 1) O = 8 jedinica, P = 3 kv. jed.; 2) O = 8 jedinica,
7. Djevojica ima 15, a djeaka 18. jednadbi.
P = 4 kv. jed.; 3) O = 10 jedinica, P = 4 kv. jed.
8. Tonih je 7, a netonih ili nerijeenih 3 zadatka. 9. d) negativni brojevi. 10. d) negativni brojevi.
4. O = 20 cm, P = 25 cm2.
9. 6a. ima 56 uenika, a 6b. 28 uenika. Zadaci za ponavljanje: 5. O = 14 cm, P = 12 cm2.
1 6. skica: D
10. Za 5 sati, tj. 5 sati 8 min. i 34 sek.(uputa : 1. a) 21 x; b) z + 2; c) 5y; d) 25 : a. C
7 1 2. a) 18 9 = 9; b) 11 + 11 = 0;
prva cijev za 1 sat napuni bazena , a druga
1 9 c) 44 : ( 4) = 11; d) 5( 3.9) = 19.5.
bazena). 3. a) 1), b) 2), c) 4), d) 3).
12
1 4. a) da; b) ne; c) ne; d) ne; e) da; f) ne; g) da; A B
11. Za 7 sati, tj. 7 sati i 12 min. 2
5 h) ne; i) ne. O = 16 cm .
12. Duljina kraka je 10 cm. 5. a) x = 8; b) z = 35; c) x = 1.5; d) y = 38; 7. a) 4 prava kuta; b) 4 prava kuta; c) nasuprotni
13. Stranice su duge 10 cm i 50 cm, a P = 500 cm2. e) z = 0; f) y = 3.9. kutovi su jednakih veliina, a susjednim
14. Duljine stranica su 74 cm i 75 cm. 6. a) x = 32; b) y = 149; c) z = 141. kutovima je zbroj 180.
15. Duljine stranica su 51 cm, 53 cm i 55 cm. 7. a) x = 4; b) y = 8; c) x = 4; d) z = 4.1; 8. a) 4 jednake duljine; b) dvije nasuprotne su
16. Duljine stranica su 2.5 cm i 7.5 cm. 1
o o o e) y = 1 ; f) x = 65; g) y = 189; jednake duljine; c) dvije nasuprotne su jednake
17. Veliine kutova trokuta su = 30 , = 60 , = 90 . 9 duljine.
18. Stranice trokuta duge su 20 dm, 60 dm i 100 dm. h) z = 152.5; i) x = 5400.
9. Zbroj unutarnjih kutova u trokutu je 180.
19. Za 5 sati prijee 2250 km. 8. a) y = 8; b) z = 9; c) x = 19; d) x = 17;
20. Vozili su brzinom 62 km/h. e) y = 6; f) x = 4.5; g) x = 1; h) y = 57.6; 6.1. etverokuti
21. Mora voziti brzinom 390 km/h. 4
i) y = 4 ; j) z = 3.
22. Prijei e 819.2 km. 15 1. C Vrhovi etverokuta:
23. Mora voziti brzinom 8.034 km/h ili 133.9 m u min. 1 1 c A , B , C , D;
9. a) x = 10 ; b) y = 1 ; c) y = 3; d) z = 13; D g
24. a) Automobil iz Varadina prijee za 1 sat 140 km, 2 5 Stranice etverokuta:
7 d
a onaj iz Roterdama 120 km; b) sreli su se nakon e) x = ; f) x = 12; g) x = 5; h) x = 0.02.
15 AB , BC , CD i DA ;
5 sati; c) od Varadina su udaljeni 700 km, a od 3
10. a) x = 8; b) x = 3 ; c) x = 0.34; d) x = 3.1; b Kutovi etverokuta:
Roterdama 600 km. 7 d
o o e) x = 2.7. A, B , C i D ;
25. a) 212 o F; b) 148 o F; c) 122 F ; d) 58 F .
o 3 1 a b
26. a) 50 C; b) 50 C; c) 37.8 C; d) 73.3 oC.
o o
11. a) x = 16 ; b) x = ; c) x = 51; Duljine stranica:
5 3 A a B a , b , c , d;
5.8. Lin. nejednadbe 1
d) x = 3 ; e) x = 13.
3
1. a) x < 13
O 12. 63 minute. 13. 79 kn. Veliine kutova: , , , ;
14. 9 sati. 15. 3.5 kn. Opseg: O = a + b + c + d.
01 13
16. 84 boda. 17. 27 zadataka. 2. a) O = 15 cm, b) O = 14 cm.
b) y > 100
18. Ana je radila 5 dana, a Luka 15 dana.
O 3. a) O = 23 cm, b) O = 23.5 dm, c) O = 4.4 m.
19. Luka ima 11 godina, a baka 66 godina.
0 10 100 4. a) O = 265 cm, b) O = 273 dm, c) O = 41 dm.
20. Jedan par kota 290.93 kn, a drugi 390.05 kn.
O 21. Lucija je utedjela 119.40 kn, a Ana 513.10 kn. 5. a) AB ,CD ; b) AD ; c) B, D; d) A; e) AB ,DC ;
c) x 11.5
22. Djevojica ima 13, a djeaka 15.
0 1 11.5 f) BC ; g) A, C; h) B.
23. Tonih je bilo 6, a netonih 4.
d) y 1.4 8 6. a) AB ,CD ; b) AD ; c) B, D; d) A; e) AB ,DC ;
24. Za 2 sati ili 2 sata, 43 min i 38 sek.
O 11 f) BC ; g) A, C; h) B.
1.4 0 1 25. Za 30 sati. 26. 74 cm i 76 cm.
162
Rjeenja
6.2. Zbroj kutova u etverokutu d) D C 6.4. Pravokutnik

1. a) = 55; b) = 86; c) = 83; d) = 149 . 1.a) D C
2. a b g d
100 25 125 110
a
94 88 72 106
67 111 81 101
85 89 91 95
A 2a B
3. a) = 73.75 = 7345 ', = 123.75 = 12345 ', A B
= 48.75 = 4845 ', = 113.75 = 11345 ' ; 8. skice: D C O = 4a + 2a = 6a;
b) = 72, = 36, = 108, = 144 ; a) b) D C
c) = 157.5 = 15730 ', = 112.5 = 11230 ',
= 67.5 = 6730 ', = 22.5 = 2230 '.
a
6.3. Paralelogram
A B
1. a) EF = 7 cm, FG = 5 cm; b) 3a
A B
D C D C
b) IL = 4.5 cm, LK = 5 cm. c) O = 8a;
D C
2. a) DC = 3.5 cm, BC = 2 cm ; c) d)
D C
b) EF = 1 cm, FG = 1.1 cm;
c) LI = 2 cm, IJ = 6.5 cm. a

a
A B
3. a) = 47, = 133; b) = 49, = 131.
A a+2 B
4. a) = 118, = 62, = 118;
b) = 35, = 145, = 35; O = 4a + 4;
c) = 107, = 73, = 107, = 73; O = 4a 6.
A B
d) = 124, = 56, = 124, = 56 . A a3 B
d) D 8,5cm C
5. a) Paralelogram ima dva iljasta kuta;
9. a) O = 20 cm; 2. O1 = 34 jed, O2 = 24 jed, O3 = 44 jed,
b) paralelogram ima dva tupa kuta.
6. skice:
b) O = 19 cm; O = 56 jed, O5 = 52 jed, O6 = 40 jed.
4
D C 4,5cm c) O = 14 dm.
a) 4. a) O = 30 cm; b) O = 21 cm; c) O = 22 dm;
d) O = 218 dm.
A 6,5cm B 5. a 14 cm 5 dm 45 cm 44 dm
A B 10. a) O = 60 cm; b) O = 90 cm; c) O = 26 cm; b 10 cm 7.5 dm 55 cm 56 dm
D C d) O = 40 cm; d) O = 32 cm; e) O = 60 cm;
b) o 48 cm 25 dm 20 dm 20 m
f) O = 92 cm; g) O = 68 cm.
d) 6. a) Trake joj treba 7.4 m; b) to e platiti 37 kn.
11. b = 13 cm, O = 50 cm.
D C 12. a = 1 dm, O = 6 dm. 7. ica treba biti duga 420 cm.
13. b = 4.2 cm, O = 11.2 cm. 8. Moi e uokviriti cijeli prozor, jer je opseg
B 14. a = 12.7 cm, O = 55.4 cm. prozora 3.6 m.
A
15. a) a = 6 cm; b) b = 20.5 dm; c) a = 11135 mm; 9. Treba kupiti 208 m.
d) b = 5105.8 mm; e) a = 1655 cm. 10. Maja e prijei 151.2 m.
16. a) 56 m ice; b) 168 m ice; c) Nisu dovoljna 11. b = 12.1 cm, O = 45 cm.
4 stupa jer je razmak prevelik, razmak meu 12. b = 8.75 cm, O = 44 cm.
A B
stupovima treba biti oko 2 m; 13. a = 6.8 cm, O = 20.4 cm.
c) D C
d) Potrebno je 28 3 = 84 draa. 14. a = 28 cm, O = 146 cm.
D C
17. a) P = 24 cm2; b) P = 656 dm2; c) P = 24 dm2; 15.
d) P = 3040 dm2. D C
18. a) P = 35 cm2; b) P = 56.55 dm2; c) P = 30 dm2; 2 cm
1 cm
d) P = 4332 dm2. 4 cm
A B A B A 3 cm B
19. Povrina kartona je 42 cm2.
7. skice: 16. a) a = 3 cm; b) a = 4.4 m; c) a = 2 dm;
D C 20. I tamnoljubiastog i svijetloljubiastog platna
a) d) a = 32 cm.
joj treba 60 cm2.
21. a 10 cm 21.5 dm 30 m 12 cm 17. skica: D C
b 20 cm 8.6 dm 45 m 8 cm a = 2 cm
va 7 cm 4 dm 15 m 12 cm
vb 3.5 cm 10 dm 10 m 18 cm
A B
o 60 cm 60.2 dm 150 m 40 cm
b) D C
P 70 cm2 86 dm2 450 m2 144 cm2
A B
22. a) P = 13.53 cm2 , O = 17 cm, v b 2.60 cm; 18. a) P = 54 cm2; b) P = 26 dm2; c) P = 30 dm2;
b) P = 21 cm2, O = 23 cm, v b 4.67 cm; d) P = 2550 dm2.
c) P = 21.6 cm2, O = 20.8 cm, v a = 4.32 cm;
19. b = 4.3 cm, O = 23.8 cm, P = 32.68 cm2
d) P = 14.79 cm2, O = 17.4 cm, v a 4.11 cm.
c) D C
22
D C 23. P1 = 16 4 = 8 cm2, P2 = 2 2 2 = 8 cm2, skica:
2
P = P1 5 + P2 4 = 72 cm2.
A B
24. Pzelenih= 250 cm2, Pcrvenih= 200 cm2.
25. Plavog treba 75 cm2, bijelog treba 150 cm2,
znai da bijelog treba vie.
A B A B
163
Rjeenja
20. b = 7.5 cm, O = 20 cm, P = 18.75 cm2. 13. D C 3. 53 113 131 77

D C
21.
a 8 cm 5 dm 45 cm 8 m 127 67 49 103
b 10 cm 6 dm 6 dm 56 dm 112 133 73 36
5 cm
4 cm
P 80 cm2 30 dm2 27 dm2 44.8 m2 P = 25 cm2 P = 24 cm2 68 47 107 144
22. 4. a) O = 19 cm; b) O = 24 cm; c) O = 18.8 cm;
A 6 cm B d) O = 224 cm.
a 6 cm 6 dm 45 cm 6.6 m A B
5 cm 5. Duljina ograde je 38.3 m.
b 10 cm 7 dm 55 cm 4.4 m Kvadrat ima veu povrinu.
6. Duljina ograde je 61.3 m.
o 32 cm 26 dm 200 cm 22 m 14. P pravokutnika = 12 cm2, stranice mogu biti 1 cm 7. a) P = 30 cm2; b) P = 220 dm2; c) P = 11 m2;
P 60 cm2 42 dm2 2475 cm2 29.04 m2 i 12 cm, 2 cm i 6 cm ili 3 cm i 4 cm. d) P = 16.995 m2.
15. P kvadrata = 12.25 cm2, P pravokutnika =18 cm2, 8. P = 67.575 m2. 9. P = 133.15 m2.
23. P = 408000 m2. stranice mogu biti 1 cm i 18 cm, 2 cm i 9 cm ili 10. a) P = 40 cm2; b) P = 16.2 cm2;
24. a) P = 672 cm2; b) P = 400 cm2. 3 cm i 6 cm. c) P = 42 cm2; d) P = 40.5 cm2.
25. a) P = 430 cm2; b) P = 864 cm2. 16. P = 17972.75391 m2. 11. P = 10 m2. 12. P = 84.375 m2.
26. Potrebno je 250 ploica. 17. ica je duga 400 m. 13. P = 20 m2. 14. P = 46.5 m2.
27. Potrebno je 40 dasaka. 18. a)P = 225 cm2; b) P = 5.29 dm2; c) P = 0.25 15. a) v = 6 cm; b) v = 11 dm; c) v = 2.5 m;
28. P = 63 m2,P = 10.5 m2,
stana dn.boravka mm2; d) P = 4.84 km2; e) P = 106.09 m2. d) v 5.03 m; e) v = 4 cm; f) v = 6 dm;
Pspavaonice = 7.5 m2,Pdj.sobe = 6 m2, 19. a) a = 3 cm, O = 12 cm; b) a = 4 mm, g) v = 13.5 m; h) v = 9 dm.
1
O = 16 mm; c) a = 5 dm, O = 20 dm; 16. Dubina je 8 m. 17. Dubina je 12 m.
Pdj.sobe = 7.5 m2,Pblag.+kuhinje = 20.25 m2,
2
d) a = 6 m, O = 24 m; e) a = 10 cm, O = 40 cm. 18. Visina je 18 m. 19. Visina je 27 m.
20. a) Trebamo kupiti 60 ploica; b) u jednom 20. a) a = 10 cm; b) a = 24 dm; c) c = 4 m; d) c = 4 m.
Pkupaonice = 6 m2,Ppredsoblja = 5.25 m2.
retku e biti 10 ploica, a u stupcu 6 ploica. 21. a 6 cm 8 dm 6.6 m 9.5 m
29. a) P = 6 45 = 270 m2 ; b) P = 3150 m2; 21. Opravokutnika = 168 m, Ppravokutnika = 1748 m2,
c 4 cm 6 dm 4.4 m 4.7 m
c) naknada e iznositi 141210 kn. Okvadrata = 168 m, Pkvadrata = 1764 m2.
30. a) P = 891 cm2; b) P = 16214 cm2; v 3 cm 5 dm 7.5 m 34 dm
c) P = 29944 mm2; d) P = 1148 cm2; 22. a) Treba kupiti 25 kvadrata tepisona; P 15 cm2 35 dm2 41.25 m2 24.14 m2
e) P = 332.8 cm2. b) u svakom retku nalazi se 5 kvadrata.
2
23. a) Treba kupiti 7 m role; 22. irina je 2.5 m. 23. irina je 7 m.
32. 1) a = 34 dm, b = 15 dm,P = 1470 dm ,
b) treba ju prerezati na 2 dijela. 24. a) P 864mm2; O 126mm;
O = 186 dm; 2) a = 50 dm, b = 10 dm,
b) P 1536mm2m; O 164mm;
P = 1836 dm2, O = 200 dm; 3) a = 42 dm,
6.6. Trapez c) P 1280mm2m; O 147mm;
b = 21 dm, P = 2120 dm2, O = 214 dm.
skice: d) P 1536mm2m; O 168mm.
33. D C
250 mm2 1.a) 25. a) P
Horvatovih = 875 m , PMikeai evih = 1187.5 m ,
2 2
2 cm2
PKitrovih = 1625 m2
4 cm2
D C Horvatovi su platili 1050000 kn, Mikeii
b) 1425000 kn, a Kitrovi 1950000 kn;
500 mm2 A B b) Horvatovi moraju platiti 315000 kn, Mikeii
456 mm2 D C 427500 kn, a Kitrovi 585000 kn; c) duljina
c) B ograde prema cesti je 75 m; d) svaka obitelj
A
34. Pplavog > Pnaran astog platit e za taj dio ograde 7150 kn.
35. Potrebno im je 11 rola. 26. Za zid ija je povrina P = P 1 + P 2 =
36. Potrebno je 150 ploica. 34.5 + 46.5 = 81 m2, potrebno je 16.2 l boje.
27. Potrebno je 19800 cm2 drva.
6.5. Kvadrat A
B 28. a) Ruiaste treba 0.52 l, a naranaste treba
D C
1. a) O = 32 cm; b) O = 148 dm; c) O = 29.6 m. d) 2.37 l; b) trebat e joj 4 sata i 49 min.
2. 29. Potrebno je 576 tulipana i 336 perunika.
2 2
30. a) P 1 = 110.36 m , P 2 = 49.088 m ; b) za
a 15 cm 20.5 dm 4 m 7.5 cm
A B prvi 1325 crijepova i 22 zavrna, a za drugi
o 60 cm 82 dm 16 m 30 cm D C krov je potrebno naruiti 590 crijepova i 11
3. c) 36 cm. 2. a) skice: zavrnih;
4. Duljina je 62.16 m. c) za prvi krov treba platiti 3155.3 kn, a za
5. Ne moe jer je 440 cm > 436 cm. drugi 1410.9 kn.
6. a) P = 64 cm2; b) P = 1369 dm2; 6.7. Romb i deltoid
c) P = 54.76 m2; d) P = 152399025 mm2. D C 1. ABCD) = 133, = 47; IJKL) = 49, = 131
7. A E B
a 15 cm 9 dm 4m 5 cm 2. skice: D b) C
D C
a)
P 225 cm 2
81 dm 2
16 m 2
25 cm 2 b)
8.
A B
a 5 cm 16 dm 4 dm 3.5 cm
o 20 cm 64 dm 16 dm 14 cm O = 12 cm ; O = 24 cm;
A E B A B
P 25 cm2 256 dm2 16 dm2 12.25 cm2 c) D C
D c)
9. Bijele treba kupiti 53 dm2, plave 20 dm2, a C
ljubiaste 48 dm2. d)
10. a) P = 24 m2; b) P = 0.04 m2; A E B
D D O = 26 cm . C
C
c) potrebno je 600 ploica. d)
11. a) Potrebno je 1152 cm2 bijelog i isto toliko
A B
crnog drveta; b) treba platiti 11.52 kn.
O = 22 cm ;
12. a) Potrebno mu je 32 m ice; b) potrebno mu
je 64 m ice; c) potrebno je 48 draa.
A E B A B
164
Rjeenja
3. skice: paralelograma su jednakih veliina. Zbroj 8. a) P = 799.24 cm2; b) P = 470.64 cm2.

a) P = 24 cm2 b) P = 16.2 cm2 veliina susjednih kutova paralelograma je 9. Potrebno je 49 dasaka.
D 180, a + b = 180. Dijagonale paralelograma 10. Potrebno je 200 ploica.
D
meusobno se raspolavljaju. 11. a) Potrebno je 1568 cm2 bijelog i isto toliko
9. Nasuprotni kutovi paralelograma su jednakih crnog drveta; b) Treba platiti 15.65 kn.
veliina. Zbroj veliina susjednih kutova 12. skice:
A C A C paralelograma je 180. a) D C
10. Dvije nasuprotne stranice su mu usporedne i
jednakih duljina b)
B B
11. O = 2 (a + b ) , P = a v a = b v b. D C
c) P = 20.25 cm2 12. Pravokutnik je paralelogram kojemu su svi
D d) P = 14.21 cm2 kutovi pravi.
13. Svi kutovi su pravi. A B
D
14. Nasuprotne stranice su usporedne i jednakih c)
D C
duljina.
A C 15. Dijagonale pravokutnika su jednakih duljina. A B
A C 16. O = 2 (a + b ) , P = a b.
17. Kvadrat je pravokutnik koji ima jednake A E B
B D C
stranice. d)
18. Svi kutovi su pravi.
B 19. Sve su jednake duljine, nasuprotne su
4. a) P = 20 cm2; b) P = 16.96 cm2; usporedne.
c) P = 20.7 cm2; d) P = 12.48 cm2. 20. O = 4 a , P = a a . A E B
5. 21. Nasuprotne stranice su im usporedne i 13. Duljina ograde je 38.9 m.
jednakih duljina, dijagonale im se raspolavljaju 14. a) v = 6 cm; b) v = 2.5 m.
e 11 m 9.5 cm 145 cm 18 m
i nasuprotni kutovi su im jednakih veliina. 15. Dubina je priblino 12.3 m.
f 38 dm 16 cm 14.4 dm 11 m
22. Trapez je etverokut kojemu su dvije stranice 16. irina je 2.5 m.
P 20.9 m2 76 cm2 104.4 dm2 99 m2
6. usporedne. 17. Potrebno je 9600 cm2 drveta.
23. Zbroj veliina unutarnjih kutova uz isti krak 18. Povrina zelenog dijela parka je 71.5 m2, a
a 66.5 dm 9.5 cm 145 cm 38.5 m
trapeza iznosi 180. staze je 9.75 m2.
b 38 dm 8.5 cm 377 cm 11 m
o 209 dm 36 cm 1044 cm 99 m 24. Usporedne stranice trapeza zovemo osnovice, 19. Povrina cvjetne gredice je 70 m2, a travnjaka
a preostale dvije krakovi. 30 m2.
6.9. Ponavljanje gradiva 25. Srednjica trapeza je spojnica polovita krakova 20. Za Turkey in the Straw treba: plave 61.33 cm2,
trapeza. Duljina srednjice trapeza jednaka je bijele 53.33 cm2, smee 21.33 cm2, zelene
1. etverokut je dio ravnine omeen s etiri
zbroju duljina osnovica podijeljenom s dva: 8 cm2; Za Best of All treba: bijele 88cm2, zelene
duine koje imaju zajednike krajnje toke. a +c .
s = 24 cm2, ute 32 cm2; Za Double Pyramid:
Vrhovi etverokuta su toke. Oznaavamo ih
2 bijele 114 cm2, zelene 30 cm2; Za Pinetree:
velikim tiskanim slovima. Vrhovi etverokuta
26. O = a + b + c + d. bijele 36 cm2, zelene 76 cm2, ute 18 cm2,
sa slike su A, B, C i D. Stranice etverokuta sa (a + c ) v
27. Povrina trapeza P = . smee 14 cm2; Za Ohio Star: bijele 96 cm2,
slike su duine AB , BC , CD i DA . 2
28. Jednakokraan trapez je trapez kojemu su plave 48 cm2; Za Churn Dash: bijele 80 cm2,
Duljine stranica oznaavamo s
plave 32 cm2, crvene 32 cm2; Za Shoo Fly:
AB , BC , CD i DA ili malim slovim a, b, krakovi jednakih duljina. Jednakokraan
trapez ima jednake kutove na osnovici. Opseg bijele 96 cm2, crvene 48 cm2; Za Card Trick:
c i d. Unutarnji kutovi etverokuta ABCD su
jednakokranog trapeza je O = a + 2 b + c. bijele 48 cm2, plave 48 cm2, zelene 48 cm2; Za
DAB , ABC , BCD i CDA . Budui da
Pravokutan trapez je trapez koji ima pravi kut. Jacob's Ladder: bijele 72 cm2, crvene 72 cm2;
je svakom vrhu etverokuta pridruen samo
Visina pravokutnog trapeza jednaka je duljini Za Capital T: bijele 80 cm2, crvene 64 cm2; Za
jedan unutarnji kut, esto koristimo krae
Hidden Star: bijele 48 cm2, tamnoljubiaste
oznake A, B , C i D . Veliine kutova okomitog kraka.
16 cm2, svijetloljubiaste 80 cm2; Za A Dandy:
oznaavaju se malim grkim slovima , , i d. Zadaci za ponavljanje: bijele 96 cm2, crvene 48 cm2; Za Salem: bijele
Kut se obino nalazi kod vrha A, kut kod
D Vrhovi etverokuta: A, B, C, D 88 cm2, svijetloplave 40 cm2, zelene 16 cm2;
vrha B, kut kod vrha C, a kut d kod vrha D. 1.
c Stranice etverokuta: a, b, c, d Za Flying Shuttles: bijele 48 cm2, ute 48 cm2,
2. Opseg etverokuta je zbroj duljina svih njegovih d
C Kutovi etverokuta: a, b, g, d smee 48 cm2; Za Morning: bijele 48 cm2,
stranica, O = a + b + c + d. Vrste etverokuta: d g
maslinastozelene 64 cm2, zelene 32 cm2; Za
Pravokutnik, kvadrat, paralelogram, trapez, a b b Veliine kutova: 90, 140, 55, 75 2
A a Rolling Stone: bijele 64 cm2, ruiaste 80 cm ;
romb i deltoid. B
Za Swing in the Center: bijele 72 cm2, zelene
C 3. Susjedni su i , a
72 cm2; Za Dublin Steps: bijele 32 cm2, zelene
c g nasuprotni je . 2. O1 = 16.4 cm ; O2 = 16.6 cm . 16 cm2, svijetlozelene 48 cm2, ute 48 cm2;
D
d Za Kansas Star: bijele 72 cm2, zelene 32 cm2,
4. Susjedne su CD i AB , 3. a b g d
ute 40 cm2; Za True Blue: bijele 80 cm2, plave
b a nasuprotna je AD . 107 26 123 104
91 89 75 105 64 cm2; Za Friendship Star: bijele 96 cm2,
d C
63 112 82 103 plave 48 cm2; Za Maple Leaf: bijele 55.11 cm2,
c g
b D 91 85 90 94 smee 88.89 cm2; Za Linoleum: bijele 64 cm2,
a
A a B d ute 48 cm2, plave 32 cm2; Za Thrifty: bijele 32
4. a 60 m 2.4 dm cm2, plave 48 cm2, zelene 64 cm2; Za Antique
b
d b 90 m 1.6 dm Tile: bijele 32 cm2, crvene 48 cm2, svijetloplave
5. Dijagonala
va 300 dm 2.4 dm 48 cm2, plave 16 cm2; Za Joy Bells: bijele 72
etverokuta je vb 20 m 3.6 dm
a b cm2, zelene 40 cm2, crvene 32 cm2; Za Split
duina koja spaja o 3000 dm 8 dm
A a B Ninepatch: bijele 80 cm2, ljubiaste 64 cm2.
dva nasuprotna P 1800 m 2
5.76 dm 2
vrha, etverokut ima 2 dijagonale. Primjerak oglednog testa:

5. Treba kupiti 122.2 m ice.
6. Zbroj unutarnjih kutova u etverokutu je 360. 6. Maja e prijei put od 151.8 m. 1. = 43, = 86 .
7. Paralelogram je etverokut koji ima dva para 7. a 8 cm 6 dm 5.1 dm 6.6 m 2. skica: D C
meusobno usporednih stranica. b 10 cm 8 dm 49 cm 4.4 m
8. U svakom paralelogramu nasuprotne stranice o 36 cm 28 dm 200 cm 22 m
imaju jednake duljine. Nasuprotni kutovi P 80 cm2 48 dm2 2499 cm2 29.04 m2 A B
165
Rjeenja
3. P = 33 cm2. 8. skice: A 15. a) P = 24 cm2; b) P = 656 cm2; c) P = 24 dm2;

A
4. b = 6.7 cm, O = 24.2 cm, P = 36.18 cm . 2 a) b) d) P = 3040 dm2.
16. a) P = 35 cm2; b) P = 56.55 dm2.
5. b = 40 cm, O = 120 cm, P = 280 cm2. 17.
6. a) Potrebno je 7 m role; a 10 cm 21.5 dm 30 m 12 cm
b) na 2 dijela. b 20 cm 8.6 dm 45 m 8 cm
B C
7. skica: D C va 7 cm 4 dm 15 m 12 cm
vb 3.5 cm 10 dm 10 m 18 cm
o 60 cm 60.2 dm 150 m 40 cm
A P 70 cm 2
86 dm 2
450 m2 144 cm2
c)
B C 18. P = 67.575 m2, ograde treba 38.3 m.
7.2. Aritmetika
A E B 4 11 4 2
B C 1. a) 1.5 > ; b) < 5.6; c) < 0; d) > 0.
8. s = 6.8 cm, P = 21.08 cm2. C 3 2 10 6
9. irina kanala je 2.5 m. e) 14 5
10. a) P = 153.08 m2; b) Potrebno je naruiti 1837 C d) 2. < 2.32 < 0.81 < 1.75 < .
4 2
crijepa i 21 zavrni crijep; c) treba platiti 4328 kn. 3. Rim, Atena, Madrid, Berlin, Haag, Zagreb, Be,
Pariz, Bern, Prag, London, Oslo, Kopenhagen,
7. Zavrno ponavljanje A
B
Helsinki, Moskva.
4. a) 1.17; b) 69.43; c) 18.29; d) 0.12;
13 5 11 14
7.1 Geometrija e) 2 ; f) 4 ; g) 6 ; h) 1 .
15 12 14 55
1. A 5. a) 1.75; b) 6.88; c) 22.41; d)15.88; e) 20.63;
B
Razno- Jednako- Jednako- 9. skice: B f) 68.95; g) 30.07.
stranian kraan stranian 6. a) 6.2; b) 5.9; c) 30; d) 20.9.
a) b)
iljastokutan 3 2 6 B
7. a) 1400 m; b) 0.03 m; c) 3 m; d) 0.234 m.
Pravokutan 5 4 Ne postoji
8. a) 750 g; b) 520 g.
Tupokutan 1 7 Ne postoji
9. a) 30 min; b) 10 min.
2. 1 1
5
10. a) ; b) 1; c) ; d) .
6 8 8
100 25 125 110 C A 11. a) 90; b) 96; c) 84; d) 30; e) 0; f) 0; g) 648;
94 88 72 106 h) 560; i) 144.
67 111 81 101 C A
10. skice: C 12. a) 3; b) 7; c) 2 ; d) 10; e) 1; f) 6; g) 6; h) 6;
85 89 91 95
a) i) 3; j) 4.
3. 7 1 5
13. a) 14 ; b) 1; c) 1 ; d) .
b) A 15 3 6
25 65 90 14. a) 25; b) 1; c) 2; d) 6; e) 19.
42 48 90 15. a) 81.2; b) 79.4; c) 1.9; d) 17.05.
67 23 90 16. Zarada je 4908.75 kn.
40 50 90 A B
c) C 17. Ukupna masa je 40.5 kg.
4. 70. 5. 100. 18. Prvi obradi 12.5625 m3, drugi 12.1 m3, a
zajedno obrade 24.6625 m3.
6. skice:
C C C 19. Zemljite je dovoljno veliko.
a) b) B
20. Ostalo je 898.55 m2.
C
d) 21. a) da; b) ne; c) ne; d) ne; e) da; f) ne.
22. a) x = 8; b) z = 35; c) x = 1.5; d) z = 141;
10
e) x = 4; f) z = 4.1; g) y = ; h) x = 65;
A B 9
A B a i) y = 189; j) z = 152.5.
a
B
c) B
A A 23. a) y = 8; b) z = 9; c) x = 19; d) x = 1;
e)
d) e) y = 57.6; f) y = 4 4 ; g) z = 3.
A 15
24. a) x = 10.5; b) y = 1.2; c) x = 5; d) x = 0.02.
A a B
3
C A 25. a) x = 8; b) x = 3 ; c) x = 0.34.
7
11. a) P = 5 cm2; 1
26. a) x = 16.6; b) x = ; c) x = 51.
A
e) B C b) P = 70 dm2; 3
27. Povratak je trajao 63 min.
c) P = 21 m2;
28. Cijena nove lopte bila je 79 kn.
f) d) P = 9.8 cm2.
B B C 29. Putovanje traje 9 sati.
12. Potrebno je 48.96 m lima, to treba platiti
2 30. Potrebno je 84 boda.
B C 979.20 kn. 31. Luka ima 11 godina, a baka 66 godina.
13. c = 5 m. 32. Jedan par kota 290.93 kn, drugi 390.05 kn.
D C
C A 14. a) O = 16 cm 33. Djeaka ima 15, a djevojica 13.
skice: 34. Napunit e se za 30 sati.
7. skice: A B 35. Stranice su 74 cm i 76 cm.
a) C b) C D C 36. = 20, = 100, = 60 .
37. Treba voziti brzinom 200.85 m u min, ili
b) O = 20 cm 12.051 km na sat.
38. a) Automobil iz Zagreba za 1 sat prijee 70 km,
onaj iz Kopenhagena prijee 90 km;
b) Srest e se nakon 10 sati;
A B c) Automobil iz Zagreba napravit e 700 km,
A B
A B onaj iz Kopenhagena 900 km.
166
Kazalo
Kazalo
A opseg paralelograma, 98
opseg pravokutnika, 103
asocijativnost kod racionalnih brojeva,
38 opseg trapeza, 114
osnovice trapeza, 117
C, P
cijeli broj, 8
etverokut, 86 paralelogram, 92
etverokuti, 86 povrina deltoida, 122
povrina kvadrata, 110
D povrina paralelograma, 99
povrina pravokutnika, 104
decimalni broj,
decimalni brojevi, 9 povrina romba, 121
deltoid, 122 povrina trapeza, 115
desna strana jednadbe, 59 pozitivni racionalni brojevi, 8
dijagonale etverokuta, 88 pravilo unakrsnog mnoenja, 18
dijeljenje cijele jednadbe, 64 pravokutan trapez, 118
dijeljenje racionalnih brojeva, 33 pravokutnik, 102
distributivnost kod racionalnih brojeva, prebacivanje u jednadbi, 60
39 prirodan broj, 8
prosjena (srednje) vrijednost, 35
G provjera rjeenja jednadbe, 57
grka abeceda, 86
R
J racionalni brojevi na brojevnom
pravcu, 13
jednakokraan trapez, 118
jednakost =, 58 razlomak ,
jednakovaljane jednadbe, 59 raznostranian etverokut, 98
rjeavanje jednadbi, 58
K rjeenje jednadbe, 56
romb, 120
komutativnost kod racionalnih brojeva,
37
konstrukcija paralelograma, 96 S
konstrukcija romba, 121 skup N, 9
krakovi trapeza, 117 skup Q, 9
kutovi etverokuta, 86 skup racionalnih brojeva, 6
kutovi trapeza, 113 skup Z, 9
kvadrat, 108 srednjica trapeza, 114
stranice etverokuta, 86
L susjedne stranice etverokuta, 88
lijeva strana jednadbe, 59
linearna jednadba, 55 T
trapez, 112
M U
mnoenje jednadbe brojem, 66
mnoenje racionalnih brojeva, 28 unutarnji kutovi etverokuta, 86
usporeivanje racionalnih brojeva, 15
N V
nasuprotne stranice etverokuta, 88
negativni racionalni brojevi, 8 visina paralelograma, 99
nepoznanica, 50 visina trapeza, 116
O Z
oduzimanje racionalnih brojeva, 22 zbrajanje racionalnih brojeva, 21
opseg etverokuta, 87 zbroj unutarnjih kutova etverokuta,
opseg deltoida, 122 89
opseg kvadrata, 109
167
168

Petica+ 6 Razred II SV

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Petica+ 6 Razred II SV

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

L. Kralj, Z. urkovi, D. Glasnovi Gracin, S. Bani, M.

Urednik: Vinkoslav Galeev

Lektura: Branka Savi

Ilustracija naslovnice: Ivan Marui

Priprema za tisak: Ivan Marui, Tomislav Stanojevi

Tisak: Gradska tiskara Osijek

Za nakladnika: Robert ipek

Nakladnik: SysPrint d.o.o.

SysPrint d.o.o, Zagreb, 2010.

4. Racionalni brojevi ................................................... 6

4.4. Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva .....23 6.3. Paralelogram ..................................................105

4.5. Mnoenje racionalnih brojeva ..........................32 6.4. Pravokutnik ....................................................117

4.6. Dijeljenje racionalnih brojeva............................37 6.5. Kvadrat ..........................................................123

4.7 . Svojstva raunskih operacija u skupu racionalnih 6.6. Trapez.............................................................129

brojeva..............................................................43 6.7. Romb .............................................................139

4.9. Ponavljanje . .....................................................52 6.9. Ponavljanje . ...................................................146

5. Linearne jednadbe .............................................56 7. Zavrno ponavljanje ........................................150

5.2. Linearne jednadbe s jednom nepoznanicom ..59 7.2. Aritmetika ......................................................155

5.3. Rjeavanje jednadbi sa zbrajanjem i

oduzimanjem ...................................................64 Rjeenja zadataka....................................................158

5.6. Rjeavanje jednadbi s razlomcima i

5.7. Problemski zadaci ............................................86

5.8. Ponavljanje . .....................................................91

Luka je odlian uenik. Iako se Maja ima sve petice i najbolja

Ana je Lukina starija sestra.

pred vama je drugi svezak udbenika sa zbirkom zadataka iz matematike za 6. razred

Zadatak 4. Laki zadatak (redni broj zadatka obojan svijetlo-plavom bojom)

Sloeniji zadatak ili zadatak za nadarene (redni broj zadatka obojan

Vaan dio gradiva kojeg treba dobro nauiti

Dio teksta za lake praenje i pamenje gradiva

Puno uspjeha u radu ele vam autorice udbenika!

visini neko mjesto ispod

proitati temperaturu izraunati koliko trebamo platiti

Najvii vrh na Zemlji je Mt Everest, s nadmorskom visinom 8.848 km. Najnie

Kratki zadaci za 6. Koliko je

4.1. Pozitivni i negativni racionalni brojevi

Primjer 1. Pozitivni i negativni Rjeenje:

Ne zaboravi prepisati predznak

Primjer 3. Zapis u obliku Pri raunanju ne moemo koristiti beskonaan

decimalnog broja decimalni zapis, pa taj decimalni broj

Da bismo razlomak zapisali u obliku

Primjer 4. Standardni zapis

Predznak moemo pisati ispred razlomka,

1231 36 379 1210 6001

4.2. Prikazivanje racionalnih brojeva na pravcu

Primjer 1. Decimalni brojevi na Rjeenje:

te temperature prikazali na brojevnom pravcu? se prisjetiti da su negativni brojevi lijevo od

Promjene temperature se uobiajeno prikazuju

Primjer 2. Razlomci na brojevnom 7

kojih cijelih brojeva se nalaze. 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7

a) 2.5, 5.4, 1.1, 3.6;

3. Prikai racionalne brojeve na brojevnom pravcu: 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6 7

4.3. Usporeivanje racionalnih brojeva

Usporedi zadane brojeve: a = b broj a je jednak broju b

Primjer 1. Usporeivanje pozitivnih Za racionalne brojeve vrijede ista pravila za

i negativnih brojeva usporeivanje.

Usporedi zadane brojeve: 5 5

Prisjetimo se to smo nauili o usporeivanju

Primjer 2. Usporeivanje pozitivnih

5 11 5 Dakle, vrijedi: 3.1 < 3.25.

Primjer 3. Usporeivanje a) 5.5 < 3.7 jer je na brojevnom pravcu

negativnih brojeva 5.5 lijevo od 3.7. Primijetimo da je 5.5 na

II. nain Mnoimo unakrsno