28.2.2017.

GENETIKA
ZNANOST O NASLJEDNOSTI

Obavezna literatura
Biljeke s predavanja i vjebi - kontinuirano
praenje nastave
Jovanovac, S. (2012): Principi uzgoja ivotinja.
Sveuilite Josipa Jurja Strosmayera,
Poljoprivredni fakultet u Osijeku. (udbenik)
Pavlica M., Mreni udbenik iz Genetike,
http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/
Borojevi, Slavko i Katarina Borojevi (1976):
Genetika, Novi Sad
Iz ega Kraljevi-Balali, M.; Petrovi, S.; Vapa, Lj. (1991):
Genetika, teorijske osnove sa zadacima, Novi Sad
uiti? Izborna literatura
Tamarin R. H. (1999): Principles of Genetics (sixth
edition). WCB McGraw-Hill.
Klug W. S., Cummings M. R., Spencer C. A.,
Palladino M. A. (2011): Concepts Of Genetics
(10th edition), Pearson
Borojevi, Slavko (1981): Principi i metodi
oplemenjivanja bilja, Novi Sad

1
 28.2.2017.

tj. datum Tematska cjelina

1. 28.2. Uvod u genetiku, stanica - mitoza - mejoza - posmejotike diobe
DNA - kromosomi - sinteza bjelanevina
2. 7.3.
Nasljeivanje svojstava po Mendelu I (nezavisno razdvajanje gena)
3. 14.3. Nasljeivanje svojstava po Mendelu I (nezavisno razdvajanje gena)

Plan nastave 4. 21.3.

Nasljeivanje svojstava po Mendelu II (odstupanja od mendelovih
pravila-interalelne interakcije i multipli aleli) - grupni rad
prema rasporedu 5. 28.3.
1. dio provjere znanja (08:00-09:00)
Determinacija spola i spolno vezana svojstva
8.00 - 13.00 6. 4.4. Vezani geni i crossing-over - grupni rad
Mutacije gena i reparacija DNA
7. 11.4.
Kromosomske mutacije (promjene u broju i strukturi kromosoma)
8. 18.4. 2. dio provjere znanja (08:00-09:00)

Kratki pregled povijesti genetike

Dobiti pregled tematskih cjelina ovoga
Znanost o predmeta rjenik genetike
genetici Analizirati znanstvenu metodu
Vidjeti zato su neki odreeni organizmi i
tehnike esto koriteni u genetikim
istraivanjima

2
 28.2.2017.

Prije 1860.
Svjetlosni mikroskop
Kratki 1859. Charles Darwin
pregled Origin of the Species
povijesnog 1680. Anton van Leeuwenhoek (x200)

razvoja 1665. Robert Hooke - Stanica

genetike 1674. 1683.
Anton van Leeuwenhoek - ivi organizmi u kapljici kie
(protozoe i bakterije)
1833. Robert Brown jezgra u stanici
1835. 1839.
Hugo van Mohl opisuje mitozu u stanici
1858. Rudolf Virchov teorija koncepta stanice
omnis cellula e cellula

1860. 1900.
1886.Objavljivanje Mendelovih istraivanja (rada) do
Kratki vremena kada su njegova saznanja ponovo otkrivena 1900.
1869. J. F. Miescher - iz gnoja (leukocita) uspio izolirati
pregled nuklein
1879. 1885.
povijesnog
Walter Flemming detaljno opisuje kromosome
razvoja tijekom mitoze
genetike 1888. Wilhelm Waldeyer termin kromosom
1875. Oscar Hertwig zigota oplodnja
u 1880.-ima Theodor Boveri, Karl Rabl i Edouard
van Breden kromosomi individualne strukture iz
generacije u generaciju
1885. August Weismann nasljednost u jezgri,
1887. je predvidio pojavu redukcijske diobe
mejoze
do 1890. O. Hartwig i T. Boveri detaljan opis
mejoze

3
 28.2.2017.

1900. 1944.
1900. Mendelova pravila nasljeivanja ponovo
otkrivena - Erich von Tschermak, Carl Correns i Hugo
de Vries zapoinje naa era moderne genetike
Kratki 1903. Walter Sutton ponaanje kromosoma se
pregled odvija prema Mendelovim pravilima geni su na
kromosomima
povijesnog 1910. Thomas Hunt Morgan spolno vezana svojstva
razvoja crossing over
1911. Nilson-Ehle zakonitosti nasljeivanja
genetike kvantitativnih svojstava
1913. Alfred Sturtevant prva genetika mapa
Drosophila melanogaster
1927. Lewis John Stadler i Hermann Joseph Muller
mutacije gena x- zraenjem
1928. N.I. Vavilov gen centri kulturnoga bilja
1930. 1932. Ronald Fisher, Sewall Wright i John
Burdon Sanderson Haldane matematika teorija o
procesu evolucijske i populacijske genetike
1943. S. Luria i M.Delbrck bakterija kao model
genetikih istraivanja

Kratki 1944. 1989.

Era molekularne genetike
pregled 1944. Oswald Avery i suradnici dokazuju da je DNA
povijesnog nasljedni materijal (transformirajui princip)
1953. James Watson, Francis Crick, Rosalind Franklin
razvoja struktura DNA
genetike 1961. Marshall Warren Nirenberg i J. H. Matthaei prvi dio
ifre genetikoga koda
1968. - 1973. W. Arber, H. Smith i D. Nathans otkrili i
opisali restrikcijske endonukleaze
- 1972. Paul Berg rekombinantna molekula
- 1973. Stanley Cohen i Herbert Boyer prvi uspjean
pokuaj genetskog inenjeringa
1977. Walter Gilbert, Allan Maxam i Fred Sanger neovisno
osmislili prve tehnike za odreivanje sekvence DNA
1983. Kary Mullis - osmislio PCR metodu
1984. Alex Jeffreys - uvodi DNA identifikaciju
1989. Sidney Altman Thomas R. Cech (nobelova nagrada za
kemiju) katalitika svojstva RNA (self-splicing RNA)

4
 28.2.2017.

1990. danas
Era molekularne genetike
1991. Robert Horovitz genetska regulacija
Kratki staninoga ciklusa
pregled 1994. Mary-Claire King - identificirala je gene koji su
povijesnog odgovorni za rak dojki (kromosom 17 (BRCA1),
demonstrirala je da su ljudi i impanze 99% genetiki
razvoja jednaki
genetike 1991./1995. Stephen Fodor, Patrick Brown DNA
mikroip, DNA array tehnologija
1995. prvi puta sekvenciran genom nekog ivog
organizma Haemophilus influenzae
1997. klonirana ovca Doly
1998. prva genom eukariota sekvenciran nematoda
Caenorhabditis elegans
2000. dovren genom Drosophile melanogaster
- 2001. J. Craig Venter - Francis Collins Projekt
ljudskoga genoma prva skica humanog genoma
- 2003. dovren ljdski genom projekt 99%

promatranje

Koncept hipoteza

znanstvene
metode eksperiment
prihvaanje

rezultat

odbacivanje

nova
hipoteza

5
 28.2.2017.

Mitoza i
mejoza
Kromosomsko
mapiranje
Mendelova
Citogenetika pravila
klasina
Struktura DNA Determinacija
Evolucija spola
Transkripcija Translacija
genetika molekularna Kloniranje Spolno vezana
svojstva
DNA
Kontrola Kemijska
genske svojstva DNA
ekspresije Kvantitativna
evolucijska genetika
Hardy-
Weinbergov Specijacija
zakon
ravnotee Mutacije i
popravak DNA

Genetika ima utjecaj na

SVE o SVAKOME ivome
biu na ovome planetu

Nazad na
posao

6
 28.2.2017.

Ve naueno...

bakterijska
stanica
(procaryota)

Ve naueno...

Biljna
stanica
(eucaryota)

ivotinjska
stanica
(eucaryota)

7
 28.2.2017.

Ve naueno... Prokariotske
stanice

bakterije
nukleoid
veliina 0,1-1m
nema kompartmenata, nema citoskeleta
Razlike jedna cirkularna molekula DNA, vrlo malo proteina
izmeu nema mitoze ni mejoze

prokariotskih
i eukariotskih
Eukariotske
stanica stanice

sve protozoa, gljive, biljke i ivotinje

jezgra omeena ovojnicom
10-50 m
membranom obavijene komore - stanini organeli, ima
citoskelet
Linearna DNA (histoni koji sadre nukleproteine)

Ve naueno... to je zajedniko svim stanicama?

stanica uvijek nastaje iz stanice
svaka stanica ima kompletnu genetiku
informaciju pohranjenu u DNA
centralna dogma molekularne biologije vrijedi
Stanica za sve stanice (DNA-> RNA-> proteini)
identina reduplikacija DNA
membrana - granica izmeu stanice i okolia
ATP kao izvor energije
izmjena tvari (enzimi, regulacija)

8
 28.2.2017.

RAZMISLITE:
od koliko stanica se vi sastojite?
cca 60 000 000 000 000 000 000 stanica

kada organizam postaje vei dobivate li vie

stanica ili stanice samo rastu ili oboje?
kada se stanice dijele bre, a kada sporije?
prestaju li se stanice ikada dijeliti?
jesu li se sve stanice sposobne dijeliti i
zamjenjivati ?

zato bi se stanica dijelila? povrina

stanice za
izmjenu tvari
nije dovoljno
velika da
zadovolji
potrebe
stanice

kako stanica apsorbira hranjiva i postaje vea, volumen stanice

poveava se bre nego povrina stanice

to znai da stanica vie ne moe apsorbirati

hraniva i odbaciti viak (otpad) dovoljno brzo
da zadovolji potrebe volumena stanice
stoga, to stanica radi?
->>>> podijeli se na 2 dijela !

9
 28.2.2017.

starenjem.....
svim stanicama je dozvoljeno da zavre samo odreeni
broj podjela - tada umiru
Stanina smrt
Nekroza
Apoptoza
Autofagija

zato se stanina podjela mijenja tijekom ivotnog

ciklusa?
djetinjstvo = stanini rast > stanine smrti
zrelost = stanini rast = stanina smrt
starost = stanini rast < stanine smrti

prokarioti:
bakterije i praivotinje
BINARNA FISIJA

10
 28.2.2017.

stanini
ciklus

Kontrola staninog ciklusa

11
 28.2.2017.

ostadij izmeu dviju uzastopnih dioba stanice

- obuhvaa oko 90% ukupnog trajanja staninog
ciklusa
- dijeli se u 3 perioda:
1. G1 (1st gap) predsintetski period
- skupljanje materijala za sintezu kromosoma
INTERFAZA 2. S (synthesis) faza sintetski period
-> kljuan dogaaj interfaze udvostruenje
,

nasljedne tvari (na poetku S faze stanica ima

jednostruke kromosome-graen je od jedne
kromatide i sadri jednu dvolananu molekulu
DNA (reduplikacija molekule DNA) duplikacija
kromatida
3. G2 (2nd gap) -postsintetski period
pripreme za diobu kromosoma

Jezgra
(nucleus)

12
 28.2.2017.

o najuoljiviji organel do 1/2 volumena stanice

- imaju ga sve stanice osim eritrocita
o sadri DNA organiziranu u kromosome
- vidljivi samo za vrijeme diobe stanice
- heterokromatin > gusto pakiran -> inaktivna
DNA
- eukromatin > aktivna DNA
Jezgra o jezgrica (nucleolus) -> tamno obojano tijelo u
(nucleus) jezgri ukljueno u stvaranje ribosoma, a
formira se oko nukleolarnog organizatora
(petlje ribosomske DNA, a sadri gene za
sintezu rRNA te ima vanu ulogu u stvaranju
jezgrice)
o od ostatka stanice odvojena je
karakteristinom dvostrukom jezgrinom
membranom - vie stotina pora omoguavaju
transport makromolekulama

mitoza je dioba somatskih (tjelesnih)

stanica
-> u biljaka se odvija u svim organima sa
meristemskim tkivom (vrak korijena,
toke rasta stabla, ...)
-> u ivotinja se odvija u
Mitoza - dubokom sloju pokosnice
- hrskavinom sloju
- bazalnom sloju stanica epiderme
- kotanoj sri
- vezivnom tkivu
- svim sluzokoama

13
 28.2.2017.

- poetna faza mitoze

- kromosomi izgledaju poput dugih niti koje
profaza ine klupko
- oni se sve vie skrauju i postaju deblji,
uoava se da su uzdu podijeljeni u dvije
kromatide > sestrinske kromatide
- obje kromatide imaju zajedniku centromeru
- tijekom profaze formira se diobeno vreteno
- jezgrina ovojnica razgrauje se u
membranske fragmente

- kromosomi su jako spiralizirani

prometafaza - znatno krai od onih u profazi i mogue
ih je pojedinano razluiti (ukoliko se
suvie ne preklapaju)
-> porazbacani su po stanici
k

ks

14
 28.2.2017.

- zavrava stvaranje diobenog vretena

- niti diobenog vretena spajaju se s
kromatidama u centromerama
-> centromera sueni dio kromosoma
metafaza ima funkciju orijentacije kromosoma
-> centomera se dijeli na kinetohore od
kojih je svaka orijentirana prema suprotnom
polu
- kromosomi e se nai u sreditu stanice

-> tako da su njihove centromere tono u

ekvatorijalnoj ravnini (okomito na smjer
pruanja mikrotubula diobenog vretena)
3

Homologni kromosomi Homologni kromosomi

kinetohore

replikacija

Kohezijski
centromere proteini

kinetohore

Sestrinske kromatide
Sestrinske kromatide

15
 28.2.2017.

- svaki kromosom se dijeli na dvije kromatide

u centromerama
-> po jedna kromatida iz jednog kromosoma
pomou niti diobenog vretena odlazi na jedan
pol stanice
-> druga kromatida odlazi na drugi pol stanice
4

- razdvojene sestrinske kromatide ->

anafaza jednostruki kromosomi izgraeni od jedne
molekule DNA
-> svaka kromatida postaje kromosom
stanica keri
- BIT mitoze - stanice keri imaju jednak broj
kromosoma kao to je imala stanica majka

- mitoza zavrava telofazom - kromosomi se

despiraliziraju, diobeno vreteno se raspada i
formira se jezgrina ovojnica -> zapoinje
citokineza
- po sredini ivotinjske stanice, okomito na os
telofaza diobenog vretena izmeu jezgara-keri,
nastaje lijeb, koji se postepeno produbljuje
dok ne podijeli stanicu na dvije stanice-keri

- biljne stanice imaju vrstu celuloznu stijenku

pa kod njih ne nastaje lijeb, ve se u
ekvatorijalnoj ravnini formira fragmoplast
bavasto tijelo u kojem su brojne Golgijeve
vezikule sa sastojcima za izgradnju stanine
6 stijenke

16
 28.2.2017.

stanina membrana
centrioli jezgrina membrana
kromatin
interfaza

2n centromere
profaza
kromosomi sastavljeni
od 2 sestrinske
kromatide

prometafaza

metafaza

metafazna ploa

anafaza

2n telofaza

17
 28.2.2017.

o osim diobe kromosoma dijele se i organele pa i

sama citoplazma
- endoplazmatski retikulum dijeli se
fragmentiranjem (oko polovine odlazi na svaki pol)
- ribosomi se dijele nejednako, njihov broj nije
utvren -> nastaju de novo
- mitohondriji se nalaze blizu jezgre tijekom diobe,
Tijekom odlaze u priblino jednakom broju na svaki pol
citokineze - plastidi se dijele dosta precizno, na svaki pol
odlazi jednak dio
- centrosomi se dijele na dvije centriole prije
poetka kariokineze ostaju uz nuklearnu
membranu, za vrijeme profaze odlaze prema
suprotnim polovima
- vakuola prije diobe ima vrlo malo, poslije se
pojavljuju nastaju de novo (slino je i sa
Godgijevim aparatom u ivotinjskih stanica)

Citokineza:
ivotinjska
stanica

Izvana prema unutra

Citokineza:
biljna stanica

iznutra prema van - fragmoplast

18
 28.2.2017.

stanica se vraa u interfazu

kromosomi se despiraliziraju
(otpetljavaju) u kromatin
ciklus se ponavlja opet i opet i opet .....
to se
dogaa svaka stanica e dobiti identinu
nakon genetiku informaciju i jednak broj
mitoze? kromosoma kao i stanica majka

-> bioloko znaenje mitoze upravo je u

tome da uva konstantnost nasljedne
tvari

o brzina kojom se odvija vrlo je razliita kod

raznih organizama, tkiva i stanica jednog te
istog organizma
-> najdue traju interfaza i profaza
-> najkrae su metafaza i anafaza
o u viih organizama stanice se dijele svakih 18-
vrijeme 24 sata (ovisi o vrsti stanice)
trajanja mitoze -> u optimalnim uvjetima temperature i hrane
mogu se dijeliti svakih 10-12 sati
o temperatura via odvija se bre
temperatura nia odvija se sporije
o dioba prestaje -> kod O i iznad 45C

19
 28.2.2017.

Faza mitoze?

Faza?

Faza mitoze?

profaza

interfaza

telofaza

20
 28.2.2017.

Faza mitoze?

Faza mitoze?
Faza?

Faza mitoze?

Faza mitoze?

kasna anafaza

profaza
interfaza

metafaza

telofaza

21
 28.2.2017.

Nacrtajte i poredajte pravilno sljedee

faze te napiite naziv ciklusa!

mitoza je jedan oblik aseksualne reprodukcije

nove jedinke nastale su od 1 roditelja i stoga su
identine tom roditelju

kvasac

hidra
kloniranje

22
 28.2.2017.

svaki organizam ima

karakteristian broj kromosoma
ovjek 2n = 46, konj 2n = 64
broj kromosoma je konstantan
odakle od stanice do stanice
dolaze kako onda spoj spermatozoida i
moji jajne stanice proizvede isti broj
kromosomi? kromosoma kao u oca i majke?

reducira broj kromosoma u spolnim stanicama

(gametama) s 2 seta na 1 set (2n na n)

stvaraju se stanice s polovinim (haploidnim)

brojem kromosoma (n)

daljnjim razvojem oni postaju gamete

mejoza je
redukcijska svaka od etiri gamete zadrava kompletan set
kromosoma
dioba -> osigurava genetiku varijabilnost

spajanjem gameta nastaje zigota iz koje se

razvija novi organizam s diploidnim (2n) brojem
kromosoma

23
 28.2.2017.

tijek mejoze odvija se u specijaliziranim

1. mejotika germinacijskim stanicama (testisi i ovariji
dioba (redukcija ivotinja i ljudi, pranici i sjemeni zameci
diploidnog broja viih biljaka)
kromosoma na stvaranje zrelih spolnih stanica
haploidni)
biljke:
2. mejotika 1 majinska stanica polena -> 4 polenova
dioba (odvija se zrna
mitoza, sa 2 majinske stanica embrionalne vreice
haploidnim -> 1 jajna stanica
brojem
kromosoma ivotinje:
ekvatorijalna 1 primarna spermatocita -> 4 spermija
podjela) 2 primarne oocite -> 1 jajna stanica

24
 28.2.2017.

- najsloenija faza mejoze

profaza I -> odvijaju se najvaniji procesi sinteze
i samoreprodukcije kromosoma
dijeli se na 5 podfaza

1. leptoten - centrosomi se dupliciraju kao i u profazi

(leptonema) mitoze kromosomi su duge, tanke i
isprepletene niti, ne mogu se razaznati
sestrinske kromatide
- uoavaju se tokaste tvorevine
kromomere (mjesta jae spiralizacije DNA)
- jezgrica je jo vidljiva

2. zigoten sparivanje (konjugacija) homolognih kromosoma na

jednom ili vie mjesta du kromosoma - pojava sinapsi ->
(zigonema) proces udruivanja u obliku slova Y
- konjugacija homolognih kromosoma se u pravilu prvo
odvija u centromeri, nastavlja se du cijele duljine
kromosoma
- sinapse inicira proteinski kompleks sinaptonemalni
kompleks te se od ovog stadija takva formacija
kromosome naziva bivalenti

- kromosomi su krai i deblji nego u ostalim stadijima

- lake se uoavaju detalji - stadij slui za
identifikaciju kromosoma i prouavanje promjena
3. pahiten na kromosomima
(pahinema) - jezgrica je vidljiva i za nju mogu biti vezani pojedini
kromosomi (nukleolarni kromosomi, npr.
kromosom br.6 u kukuruza)
- u ovoj fazi dolazi do genetike rekombinacije
-> crossing-overa

25
 28.2.2017.

- kromosomi postaju sve krai i deblji

4. diploten
- Razaznaje se da je svaki kromosom sastavljen od dvije
(diplonema) sestrinske kromatide
- takve kromosomske tvorevine se nazivaju tetrade (4
kromatide)
- spareni kromosomi se poinju razdvajati
- zajedno se dre samo na odreenim mjestima du
kromosoma -> hijazmama (posljedica crossing overa)
- kromosomi imaju oblik slova X ili H ili 8 te upravo ta
mjesta oznaavaju mjesta crossing overa - jezgrica se
smanjuje

- bivalenti se razdvajaju
5. dijakineza -> dre se zajedno samo na krajevima
(terminalne hijazme)
- kromosomi postaju jako kratki
- - jezgrina membrana nestaje
- dalje se smanjuje nukleolus
- poinje stvaranje niti diobenog vretena

sljubljivanje homolognih kromosoma tijekom zigotena je najvaniji

proces koji razlikuje mitozu i mejozu
u pahitenu je omoguena rekombinaciju roditeljskih kromatida
procesom crossing-overa

crossing over
HIJAZME

26
 28.2.2017.

- raspad jezgrine membrane

- niti diobenog vretena privruju se za
kinetohore tetrada
- bivalenti se nalaze u ekvatorijalnoj
ravnini
o metafaza I -> hijazme su u ekvatorijalnoj ravnini, a
centromere sestrinskih kromatida su
usmjerene prema suprotnim polovima

- homologni kromosomi (svaki po dvije

kromatide i jednom centromerom) se
razdvajaju i razilaze na suprotne
polove stanice
- redukcija broja kromosoma na pola
- s diploidnog broja (2n) na haploidni (n)
o anafaza I
- umjesto svake tetrade kromosomi su u formi
kromatidnog para dijade ili monovalenti -
na oba pola stanice

27
 28.2.2017.

- haploidan broj kromosoma grupira se na

svakom polu stanice
- despiraliziraju se
- formiraju se dvije jezgre

- ovisno o organizmu telofaza I moe razliito trajati

o telofaza I - U nekih organizama kromosomi ulaze u interfazu (bez S

faze) - interkineza, zavrava citokineza, poinje profaza II i
nastavlja se mejoza II
- u nekih biljaka (ee) i ivotinja nakon anafaze I
kromosomi idu direktno u metafazu II, pa tako mejotika
dioba moe i ne mora zavriti citokinezom

- traje vrlo kratko

2. mejotika - nakon interkineze (tijekom koje se ne
dioba udvostruuje DNA) ponovno se
spiraliziraju kromosomi

o profaza II

28
 28.2.2017.

- kromosomi se postavljaju u
ekvatorijalnu ravninu -
centromerama (kao u mitozi)
- kromatide nisu omotane jedna oko
druge
metafaza II

29
 28.2.2017.

- dijeli se centromera
anafaza II - kromatide (sada ve kromosomi)
odlaze prema polovima stanice
- gdje postaju kromosomi stanica keri

- stvaraju se poprene membrane

telofaza II - dolazi do citokineze
-> nastaju 4 stanice keri sa
HAPLOIDNIM BROJEM KROMOSOMA

ako stanice mrenice konja

imaju 64 kromosoma,
koliko ima
spermatozoidna stanica?

ako je n=4 Drosophile

melanogaster (vinske
pitanja ? muice), koliko
kromosoma imaju stanice
krila?

ako je 2n broj kromosoma

penice (Triticum aestivum
L.) 42, koliko kromosoma
e biti u jajnoj stanici?

30
 28.2.2017.

Bioloka povezanost mitoze i mejoze

Zigota jaje
2n gamete n
sperma
Mitoza
mejoza
rast

1. Objasnite razliku izmeu dvije

kromatide i dva homologna
kromosoma.
- u kojem dijelu staninog ciklusa
prvi put nastaju kromatide?
pitanja ?
2. Penica ima 2n = 42 kromosoma.
Koliko kromosoma ima u stanicama
korijena, lista, embrionalne vreice,
klasa, polena, stabljike?

31
 28.2.2017.

Zadaci
1. 2n = 20 (kukuruz)
popunite broj kromosoma u svaku stanicu te napiite nazive
ciklusa ili procesa A, B i C ?

A
B C

4. Somatske stanice neke cvjetnjae imaju diploidan

broj kromosoma, 2n = 24. Koliko e navedenih
struktura biti prisutno u naznaenim stadijima
mitoze i mejoze?
a) centromera u anafazi mitoze
b) centromera u anafazi I
c) kromatida u metafazi I
d) kromatida u anafazi mitoze
e) kromosoma u metafazi I
f) kromosoma u anafazi mitoze
g) kromosoma na kraju telofaze I
h) kromosoma u telofazi II

32
 28.2.2017.

znaajke
mitoze i mejoze
dogaa se u somatskim stanicama u specijalnim germinacijskim stanicama
ekvacijska dioba koja razdvaja prva dioba je redukcijska
sestrinske kromatide (odvaja homologne kromos.), a druga
ekvacijska
jedna dioba po ciklusu
1 kariokineza i 1 citokineza dvije diobe po ciklusu 2 kariokineze i
2 citokineze
nema sinapsi, hijazme ni izmjene dolazi do sinapse, stvaraju se hijazme i
genetikog materijala izmjenjuje se genetski materijal
genetiki sadraj produkata genetiki sadraj produkata mejoze je
mitoze je identian razliit
dvije stanice keri po ciklusu
etiri stanice keri po ciklusu
broj kromosoma u stanicama keri
jednak je onom u majinskoj stanici broj kromosoma u st. keri manji od
broja u majinskoj stanici
produkti mitoze dalje produkti mejoze ne mogu proi kroz jo
se mitotski dijele jednu mejozu, ali se mogu dalje mitotski
dijeliti
poinje u zigoti i odvija se poinje sa spol. zrelou vieg organizma
kroz itav ivot organizma (u mnogih gljiva i algi javlja se u zigoti)

33