eljezo - ferum

U Zemljinoj kori je u koliini od 0,41%

Crveni hematit (Fe2O3), crni magnezit (Fe3O4), siderit (FeCO3), limonit, halkopirit, pirit,
arsenopirit...

Fe je srebrnkastog sjaja i mekano-(isto)

koristi se kao elik u kojem ima ugljika do 1,7%

Nehrajui elik je legura sa drugim metalima, uglavnom niklom.

Fe hra na vlanom zraku

otapa se u razrijeenim kiselinama

Dobivanje eljeza

isto eljezo se moe magnetizirati, ali ne moe zadrati magnetizam

oksidne i karbonatne rude

Iz oksidnih ruda se dobiva redukcijom ruda koksom, odnosno ugljik(II)-oksidom u

visokim peima.

Iz ruda koje su siromane eljezom (npr. limonita), eljezo se dobiva tzv. kiselim
taljenjem i Kruppovim postupkom.

Alotropske modifikacije

eljezo se javlja u 3 alotropske modifikacije:

eljezo (alfa)

eljezo (gama)

eljezo (delta)

Samo alotropska modifikacija posjeduje feromagnetine osobine i to do 768C

prelazi na temperaturi od 900C

prelazi pri temperaturi od 1392C.

Dobivanje Fe

Fe se dobiva redukcijom oksidnih ruda u visokim peima

 Kroz gornji otvor, grotlo, pe se naizmjenino puni slojevima koksa i rude s talionikim
dodacima

Ovisno o rudi, talioniki dodatak je vapnenac ili dolomit (ako su rude kisele jer jalovine
sadre silikate i aluminijev oksid) ili kvarcni pijesak (ako su rude alkalne jer jalovine
sadre kalcijev oksid).

Najdonji sloj koksa se zapali, a dovodi mu se vru zrak (do 800C) obogaen kisikom.

Koks izgara dajui najprije CO2, a zatim prolaskom kroz sljedei sloj koksa prelazi u
CO:

C(s) + O2(g) -> CO2(g)

CO2(g) + C(S) -> 2 CO(g)

ugljikov(II)-oksid glavno je redukcijsko sredstvo koje postupno, ovisno o temperaturi

pojedinih zona pei, sve vie reducira okside eljeza dok konano ne nastane tzv.
spuvasto eljezo

Fe2O3(s) + 3 CO(g) -> 2 Fe(s) + 3 CO2

talite reduciranog eljeza na 1100-1200C

Rastaljeno eljezo se, zbog vee gustoe, slijeva polagano u donji dio pei i skuplja
se na dnu odakle se isputa u kalupe

Tekua i laka troska pliva na rastaljenom eljezu i isputa se kroz ispust.

a) Sirovo eljezo. Polaganim hlaenjem dobiva se sivo sirovo eljezo iz kojeg se

izluio grafit. Naglim hlaenjem dobiva se bijelo sirovo eljezo iz kojeg se grafit nije
stigao izluiti.

b) Troska, koja je uglavnom kalcijev alumosilikat, upotrebljava se za proizvodnju

cementa i kao izolacijski materijal

c) Grotleni plin nastaje kao proizvod navedenih procesa gorenja, a sastoji se od

duika, ugljinog dioksida, ugljinog monoksida, vodika i metana

elikom se smatra legura eljeza s 0,05 - 1,7% ugljika

Proieno sirovo eljezo koje sadri vie od 1,7%, a manje od 2,5% ugljika obino
zovemo lijevano eljezo, a koristi se za izradu masivnijih eljeznih odljevaka za razna
postolja, nosae, kostrukcijsko i graevinsko eljezo itd.
elike

moemo podijeliti na konstrukcijske, alatne i specijalne elike

Prema sastavu mogu biti ugljini i legirani.

elik se legira s brojnim metalima: Ni, Cr, Mn, V, W, Mo Co i Cu, Al i Si

Mn - poveava tvrdou, vrstou i otpornost na habanje; Ni - poveava ilavost;

Mo - poveava tvrdou i otpornost na koroziju,

V - vatrostalnost

Nehrajui elici sadre primarno krom (najmanje 12%) te manje dodatke nikla

Spojevi Fe

eljezo pravi spojeve u kojima ima oksidacijski broj +2, +3 i +6, a u najvanijima i
najveem broju spojeva ima oksidacijski broj +2 (fero) i +3 (feri).

Stanje +2 je najstabilnije

esterovalentno eljezo je ferat ion FeO4^2- koji je postojan samo u lunatom

mediju, a u kiselom mediju se raspada na Fe^3+ i kisik uz neto ozona

Korozija

KOROZIJA (lat. corrodere-nagrizati) je u tehnikom smislu nepoeljno troenje

konstrukcijskog materijala kemijskim djelovanjem okoline, pri emu se konstrukcijski
materijal mijenja, tj. korodira, poevi od povrine prema unutranjosti.

Proces korozije nastaje izlaganjem materijala

vlanoj atmosferi,

oborinama (kia, rosa, magla),

slatkoj i morskoj vodi,

vodenim otopinama soli,

kiselina

luina,

vruim plinovima,

neprikladnim mazivima i drugim organskim spojevima.

VRSTE KOROZIJE PREMA MEHANIZMU DJELOVANJA

dijele se na koroziju u:

neelektrolitima ili kemijsku koroziju,

koroziju u elektrolitima ili elektrokemijsku koroziju.

KEMIJSKA KOROZIJA

Kemijska korozija metala zbiva se u neelektrolitima, tj. u medijima koji ne provode

elektrinu struju, pri emu nastaju spojevi metala s nemetalnim elementima (oksidi i
sulfidi

Taj proces se zbiva pri vruoj obradi metala i pri radu ureaja na visokim
temperaturama.

Dolazi do reakcije atoma metala iz kristalne reetke s molekulama nekog elementa ili
spoja iz okoline, pri emu izravno nastaju molekule spoja koji je korozijski produkt.

Brzina kemijske korozije

ovisi o vie faktora, a najvaniji su:

svojstva metala koji korodira,

agresivna okolina koja ga okruuje (sastav, temperatura, brzina gibanja okoline u

odnosu na metal),

hrapavost povrine metala - ubrzava proces korozije.

ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA

Elektrokemijska korozija predstavlja najraireniji oblik korozije metala,

odvija se u elektrolitima, tj. u medijima s ionskom vodljivou atomi metala izlazei iz

kristalne reetke u okolinu gube elektrone, pri emu primarno nastaju slobodni ioni,

oni tek sekundarnim procesima mogu dati molekule spoja koji je produkt korozije

Eletrokemijska korozija metala je kemijski redukcijsko-oksidacijski proces, ili krae,

redoks-proces u sustavu metal/elektrolit.

Redoks proces se sastoji od dvije usporedne parcijalne elektrokemijske reakcije,

oksidacije i redukcije.
 Oksidacija je reakcija kojom neka tvar oslobaa elektrone,

redukcija je reakcija kojom neka tvar vee elektrone.

ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA METALA I LEGURA

se javlja na metalima i legurama u dodiru s elektrolitima kao to su voda i vodene

otopine kiselina, luina i soli, pri emu se odvijaju reakcije oksidacije i redukcije.

oksidacija je reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari (reducens) oslobaa elektrone,
pri emu nastaje druga tvar

ili skupina tvari

redukcija je reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari (oksidans) vee elektrone, pri
emu nastaje druga tvar ili skupina tvari

VODIKOVA BOLEST UGLJINOG ELIKA

Vodikovi atomi u eliku izazivaju napetosti zbog ega dolazi do raslojavanja i

nastajanja pukotina u materijalu

PJEGASTA KOROZIJA

Ograniena na pojedine vee dijelove povrine

RUPIASTA KOROZIJA
- PITTING-

Nastaju rupiasta oteenja tj. upljine koje se proteu od povrine u metal

Ocjena stanja povrine se provodi prouavanjem gustoe rupica, veliine rupica i

dubine rupica

Faktor rupiaste korozije hmax/h-ocjena rupiaste korozije u odnosu na opu koroziju

(hmax- maksimalna dubina rupica, h-prosjena dubina ope jednolike korozije)

Smanjenje sklonosti rupiastoj koroziji postie se:

Poveanje otpornosti materijala (legiranjem s Cr, Mo, Ni)

Smanjenje agresivnosti korozijskog okolia (T, pH, deaeracija)

Inhibicija
 Katodna zatita

Smanjenje hrapavosti povrine

METODE ZATITE OD KOROZIJE

1. Lienje metalnih povrina razliitim bojama

2. Katodna zatita

Lienjem se spreava dodir metalne povrine sa morskom vodom,otopljenim

solima i kisikom koji uzrokuju koroziju.

PRIREMA POVRINE ZA LIENJE

1. Mehaniki (etkanje, pneumatskim ekiima itd.)

2. Pjeskarenjem (sa vodom ili bez nje)

3. Samarenjem

4. Sa obinom vodom pod visokim tlakom (do 2500 bara)

KATODNA ZATITA

1. Direktna zatita narinutim naponom iz vanjskog izvora

istosmjerne struje.

2. Upotreba struje galvanskog lanka (tzv. rtvovane anode)

METODA MJERENJA GUBITKA MASE

Promjena mase tijekom pokusa mjeri se vaganjem uzorka prije i nakon izlaganja
agresivnoj sredini.

Brzina korozije se dobije iz izraza:

v = m/ S t , [kg m-2 d-1]

m razlika u masi prije i nakon pokusa

S - povrina uzorka
t - vrijeme trajanja pokusa

ZATITA METALA INHIBITORIMA

Inhibitori se mogu definirati kao supstance koje kada se dodaju u malim

koncentracijama nekom agresivnom mediju, uinkovito smanjuju koroziju metala koji
je izloen tom mediju.

Glavne industrije u kojima se koriste su: u proizvodnji i eksploataciji nafte i plina,

kemijskoj industriji, metalurgiji i razliitim procesima tretiranja voda itd.

ANODNI, KATODNI I MIJEANI INHIBITORI

anodni inhibitori poveavaju polarizaciju anodne reakcije otapanja metala

katodni inhibitori poveavaju polarizaciju katodne reakcije, kao to je redukcija kisika

ili oslobaanje vodikovog iona.

mijeani inhibitori smanjuju omjer obiju od ovih parcijalnih reakcija .

Anodni inhibitor - Djeluje na smanjenje korozijske struje i pomak korozijskih

potencijala prema pozitivnim vrijednostima

Katodni inhibitor - Djeluje na smanjenje korozijske struje i pomak korozijskih

potencijala prema negativnim vrijednostima

Potenciostat

Namjena:

- ispitivanje korozije metala i metalnih legura u prirodnim vodama, morskoj vodi i

industrijskim fluidima

- u temperaturnom podruju do 70

- pod atmosferskim pritiskom u mirujuem i protonom sustavu