1

sljedea
+/- sve poruke

ravni prikaz

starije poruke gore

tnakir
6 godina

OFFLINE
et 2.4.2009 13:39
OdgovoriCitiraj
Koritenje DSLR fotoaparata - how to DSLR
Ovako, razmisljao sam malo, dosta ljudi koja zeli kupiti DSLR aparat nezna ni osnovne pojmove kao sto
su blenda, shutter, isto i slicno. U ovom malom tutorialu cu vas pokusati pribliziti osnovnim pojmovima u
fotografiji kao i sa raznim tehnikama fotografiranja. Kompletan tutorial sam podijelio na djelove u kojima
cu pokusati sto vise uci u srz i pribliziti digitalnu fotografiju malo viseg nivoa pocetnicima kakav sam i
sam.

Takodjer bih molio uvazene forumase da ne spamaju niti postaju ista dok se ovaj tutorial ne dovrsi da bi
bio citak i pregledan. Ukoliko imate kakve primjedbe ili pitanja molim da mi to posaljete na privatnu
poruku.

Sadrzaj:

1. Vrste fotoaparata
1.1 Ukratko o DSLR
1.2 Senzori i croop faktor
1.3 JPEG, RAW...
1.4 Stabilizacija slike

2. Osnovni pojmovi
2.1 Blenda (Apperture)
2.2 Zatvarac (shutter)
3.3 ISO vrijednost
3.4 Ekspozicija

3. Objektivi
3.1 vrste objektiva

4. Tehnike fotografiranja
4.1 pravilo trecina
4.2 dubina polja

1. VRSTE FOTOAPARATA

1.1 Ukratko o DSLR

DSLR (Digital Single Lens Reflex) fotoaparati su aparati koji za razliku od SLR aparata koriste fotosenzor
za primanje svjetla za razliku od analognih fotoaparata kojima je svjetlo islo direktno na film koji je bio
oblozen svjetlosno osjetljivim kemikalijama. Neki brkaju SLR aparate kao "aparate kojima se mogu
mijenjati objektivi", iako je to u biti i pravilo kod (D)SLR aparata, nisu zbog toga SLR.

Kratko objasnjenje rada fotoaparata. Svjetlost kroz objektiv (1) dolazi do ogledala (2) koje ga dalje salje
fokalne lece (5) preko pentaprizme (7) do okulara (8) gdje vi vidite ono "sto aparat vidi"... Dakle sliku
koja ce biti zabiljezena. Kada vi pritisnete dugme za okidanje, svjetlost se vise ne odbija preko ogledala
(2) vec ide do shuttera (3) (sto je u biti lopatica koja propusta/blokira svjetlost). U koliko je shutter
"otvoren" svjetlost ce ici do senzora (4) koji ce pretvoriti svjetlost u elektricne signale - odnosno kreirati
sliku. Dalje je stvar elekronike koja ce to pretvoriti u RAW/JPEG, spremiti na karticu ili gdje vec.
Nadalje, postoje fotoaparati sa LCD ekranom (u velikom slucaju pravilo u danasnje doba) koji vam sluzi
da pregledate vec snimljenu fotografiju (velika prednost nad SLR fotoaparatima) ili pak koji vam mogu
sluziti za kadriranje (LiveView ekrani) iako se kadriranje preko LCD-a ne preporuca jer nemate stabilnost
(trzanje tijela vodi k mutnijoj slici)

1.2 Senzori i croop faktor

Senzori su elektronicki uredjaji ciji je zadatak pretvaranja svjetlosti u elektronicke impulse. Najcesce se
izvode kao matrica fotosenzibilnih elemenata. Postoje vise vrsta ali o tome poslije. Sto je croop faktor?
Kod SLR fotoaparata koristio se (najcesce) 35mm film. Danasnji fotoaparati najcesce nemaju velicinu
senzora kolika je bila "velicina slike" kod analognog filma. Odnos velicine senzora i slike na analognom
filmu zove se croop faktor i iznosi najcesce oko 0.9x puta, dakle manji je od 35mm filma. Fotoaparati
kojima je senzor iste velicine ko u analognom filmu zovu se FULL FRAME fotoaparati i kostaju boli glava.

1.3 JPEG, RAW...

Velika vecina fotoaparata sprema slike u ovim formatima, dakle, moze se izabrati dali da sprema sliku ko
JPEG (kompresirana slika), RAW ili i jedno i drugo. Koja je razlika JPEG-a i RAW-a. Kod JPEGa fotografija
je kompresirana, dakle manje je velicine i kvalitete. Kod vecih kompresija karakteristicne su "kockice" na
slici. U koliko se slika sa npr. 10Mpix smanji na nekih 1Mpix defekti nisu uocljivi toliko.

Kod RAW formata slika se sprema onako kako ju je procitao senzor. Dakle u izvornom obliku. To nam
daje daleko vecu kvalitetu slike (neki aparati imaju jako lose algoritme kompresiranja u JPEG pri cemu se
gube boje, zasicenje i slicno) i takodjer nam daje dosta mogucnosti za jednostavno korigiranje slike bez
gubitka kvalitete (ekspozicija, zasicenje...)

1.4 Stabilizacija slike

U koliko fotografirate iz ruke (dakle bez stativa ili polaganja aparata na neki zid, podlogu i slicno)
neminovno je treskanje fotoaparata, sto ce kod nepovoljnih svjetlosnih uvjeta (sjena, slaba umjetna
rasvjeta i slicno) rezultirati mutnom slikom. Da bi to izbjegli proizvodjaci su implementirali stabilizaciju
slike u fotoaparatu koja djelomicno kompenzira tresnju fotoaparata (ne ocekujte cuda, ali pomaze
poprilicno).
Kod nekih foto aparata (npr Sony) stabilizacija je implementirana u tijelu fotoaparata, sto omogucava da
se koriste i stariji objektivi (u ovom slucaju Konica Minolta) sa kojima cete i dalje imati stabiliziranu sliku,
sto rezultira jeftinijim objektivima (manje komplicirana izrada).
Kod drugih fotoaparata (Canon npr.) stabilizacija se izvodi u objektivu sto cini objektive masivnijima,
skupljima.

Presjek SLR fotoaparata

I'm going woo woo
Poruka je ureivana zadnji put et 2.4.2009 18:13 (tnakir).
Moj PC
trajni link
380HVALA38
tnakir
6 godina

OFFLINE
et 2.4.2009 15:57
OdgovoriCitiraj
Koritenje DSLR fotoaparata - how to DSLR
2. OSNOVNI POJMOVI
2.1 Blenda (Aperture)
Blenda je zapravo otvor koji propusta svjetlost. Njena otvorenost (promjer) se oznacava sa F. Neki od
primjera su F1:1.4, F1:2.8. Zasto su to bas ovi brojevi, to se racuna po korijenu iz 2 ali cu preskociti taj
dio jer je nebitan. Inace se preskace ovaj 1: pa se pise samo F1.4, F2.8. Sto je veci broj koji stoji uz F to
znaci da je otvor blende uzi, sto znaci da u istim uvjetima propusta manje svjetla.

2.2 Shutter (Zatvarac)

Shutter blokira ili propusta svjetlo do senzora. Brzina shuttera zapravo pokazuje koliko vremena shutter
propusta svjetlo do senzora. Neke od tipicnih vrijednosti su 1/125, 1:250 i slicno. Dakle, vrijeme 1/125
zapravo govori da shutter propusta svjetlo tocno 1/125 sekunde. Sto je duze vrijeme zatvaraca, to ce
vise svjetlosti pasti na senzor sto cini sliku svjetlijom.

2.3 ISO vrijednost

Kod starih analognih fotoaparata postojali su filmovi sa razlicitim osjetljivostima. Kod digitalnih
fotoaparata ISO osjetljivost predstavlja osjetljivost samog senzora. Tipicne vrijednosti su ISO100,
ISO200... do nekih ISO6400 ako se ne varam. Sto je veci broj uz ISO to znaci da je senzor osjetljiviji te
da ce slika pri istom osvjetljenju, blendi i brzini zatvaraca biti svjelija. Jel da da je to super stvar!? Ali
uvjek postoji ali. Sto je veci ISO broj to znaci da cete imati vise suma na fotografiji. Prihvatljivo
fotografiranje je do neke vrijednosti od ISO400, povise je vec diskutabilno, pogotovo povise ISO800.

2.4 Ekspozicija
Ekspozicija predstavlja kolicinu svjetla koja dolazi na senzor. Ovisi o otvoru blende i brzini shuttera. Sto
je veci otvor blende vise svjetla ce uci na seznor, isto kao i ako je brzina zatvaraca niza.

U koliko povecate otvor blende za 1 vrijednost i smanjite shutter speed za jednu vrijednost ekspozicija ce
ostati ista.
Primjer:

U koliko slikajete sa ovim postavkama:

F8 i 1/125 i prebacite se na F5.6 i 1/250 ekspozicija ce ostati ista.

Pojam vrijeme ekspozicije je isti kao i shutter speed (brzina zatvaraca)

Ilustracija blende

Vrijednosti otvora blende, brzine zatvaraca i iso-a

I'm going woo woo
Moj PC
trajni link
240HVALA30
tnakir
6 godina

OFFLINE
et 2.4.2009 18:13
OdgovoriCitiraj
Koritenje DSLR fotoaparata - how to DSLR
3. Objektivi

Objektivi su najbitniji dio foto sustava. Sto karakterizira jedan objektiv?

Maksimalni otvor blende. (to je ono F2.8) oznacava koliko najvise mozemo otvoriti blendu na tom
objektivu. Sto je F manji to znaci da je objektiv svjetlosno brzi (odnosno da vise svjetla ulazi kroz njega).
Postoje objektivi sa fiksnim Max. otvorom blende, kao i oni sa promjenjivim (npr 18-70 mm F3.5 - F5.6),
gdje pri fokusnoj duljini od 18mm max otvor blende iznosi F3.5 dok pri 70mm iznosi F5.6. Netreba ni
reci da sto je maksimalni otvor blende veci (F1.4, 1.8, 2.8) da su objektivi skuplji.

Fokusna duljina (to je ovo 18 - 70 mm) zapravo karakterizira za koju primjenu je objektiv.

U koliko objektiv ima malu fokusnu duljinu (npr 10 - 20 mm) to je sirokokutni objektiv. Dakle "gleda" siri
prostor.
Nekakva sredina bi bili objektivi fok. duljine npr 18 - 70mm, 24 - 105mm. To su standard zoom objektivi,
imaju dosta sirok spektar primjene jer hvataju i siroki kut, a isto tako imaju nekakav prosjecni zoom od 3
- 5x.
Objektivi visokih fokusnih duljina (npr 70-300 mm, 100 - 500mm) su teleobjektivi. Karakterizira ih jako
uzak kut "gledanja", ali im je prednost sto imaju jaaako veliki zoom.
Takodjer postoje objektivi sa fiksnom fokusnom duljinom (npr 50 mm, 100mm). To su prime objektivi.
Najcesce su opticki kvalitetniji od zoom objektiva (obj. sa promjenjivom fokusnom duljinom) ali im je
mana sto nemaju zoom, dakle fotograf kadrira tako sto udaljuje/priblizava objekt ili sebe (najcesce).

Posebna skupina su fisheye objektivi koji imaju takvu optiku da hvataju jaaako sirok kut "gledanja".

Makroobjektivi su objektivi koji imaju mogucnost fokusiranja na jako malim udaljenostima (red x cm) sto
ovi ostali nemaju.

Dakle pretendira se imati objektiv sa sto sirom blendom (manjim F brojem) radi snimanja u losim
svjetlosnim uvjetima. Takodjer se preporucuje imati 3 vrste objektiva (minimalno) da bi se pokrio
kompletan spektar. Sirokokutni, zoom i teleobjektiv.
I'm going woo woo
Moj PC
trajni link
210HVALA25
tnakir
6 godina

OFFLINE
et 2.4.2009 18:36
OdgovoriCitiraj
Koritenje DSLR fotoaparata - how to DSLR
4. TEHNIKE FOTOGRAFIRANJA

4.1 Pravilo trecina

Kod pocetnika i teskih amatera obicaj je da objekt koji fotografiraju stavljaju u centar fotografije.
Takodjer oko objekta ima toliko puno prostora da se on gubi u njemu. Takve fotografije su jako
nezanimljive.

Kod fotografije se koristi pravilo trecina. Fotografiju podijelite na trecine po vertikali i horizontali. Objekt
kojeg fotografiramo trebao bi se nalaziti na jednoj (ili kombinaciji) linija trecina. Takvo kadriranje cini
sliku dinamicnijom i daje dojam pokreta ili slicno. U privitku imate par primjera koje sam pokrao na netu.

4.2 Dubina polja

Primjetili ste kod nekih fotografija da je neki objekt ostar a sve ispred i iza njega zamuceno. E to je
dubina polja. Sa dovoljno otvorenom blendom i sa priblizavanjem objektu (dakle snimanje na malim
udaljenostima od objekta) mozete postici da objekt bude fokusiran, a sve i iza njega nefokusirano. Tako
se skrece paznja na objekt koji zelite da bude glavni na fotografiji.

U koliko zelite snimati landscape (ne mogu se sad sjetiti kako se to kaze na HR) onda trazite kontraefekt.
Zelite da svi djelovi budu jednako ostri. U tom slucaju suzavate otvor blende, cime se podrucje ostrine
fokusa povecava.

U slici u privitku vidjet cete na gornjoj slici kako se figure iza kule takodjer vide (siroka dubina polja,
suzena blenda) a na donjoj slici su zamucene (F mali broj, otvorenija blenda)

Primjer pravila trecina 1

Primjer pravila trecina 2

Primjer dubine polja

I'm going woo woo