1

tomislav praevi

VAPAJ DUE
 2

VAPAJ DUE

Autor:
Tomislav Praevi

Izdava:
Vlastita naklada
Tomislav Praevi
prasevic@net.hr
Lektor: Snjeana Praevi
Prijelom knjige: Tomislav Praevi
Tisak:
D.o.o. EURONIT
Zaprei

CIP zapis dostupan u raunalnom Katalogu Nacionalne i

sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem: 743 136
ISBN 978 953 -56363 0 - 7
Draganii, Karlovac, 2016 g.
 3

Tomislav Praevi

ZBIRKA PJESAMA

VAPAJ DUE

Draganii, 2016 god.

4
 5

UVOD 9

PJESME:
RIJEKA MISLI 16

NEMOJ HVALITI, NEMOJ KUDITI 19

TRGAM SE I PATIM 22
PATNJA DUE 24
VAPAJ DUE ZA SPAS 30
SLOBODA 34
PUT DO BOGA 35
IVOT KAO SAN ILI JAVA 38
KOME SE MOLI 41
HRAM U SRCU 42

MORAL 44

SVIJET OBLIKA 45
TA JE IVOT 47
ZA TEBE 49
 6

SVA BIA LJUBAV TRAE 50

HRANA 51
JA I MOJE 52
BOG U MENI 54
NEUBRANI CVIJET 58
LUDILO 59
STRAH I EGO 60
AUTORITET 61
LUDILO SVIJETA 62
MOLBA 63
HVALA 64
MOLIM TE NEBESKI OE 65
STRAH 69
SLOBODA 70
SVIJEST 72
DUHOVNOST I RELIGIJA 74
LJUDSKA GLUPOST 77
MISLI 79
KROZ CIKLUSE IVOTA 83
 7

LJUBAV I EMPATIJA 84
SLJEDBENICI 85
HVALA TI BOE 87
LJUBAV JE BLAENSTVO 89
PERSONALNOST I OSOBNOST 90
ZAKON UZROKA I POSLJEDICE 91
KAP VODE 93
ELJE I POTREBE 95
NESREA I SREA 97
UZAJAMNA POVEZANOST 98
ISTOA NAMJERE 99
ISKUSTVO 100
DUH I DUA 101
SLOBODA OVJEKA I DUE 103
TIJELO GORI 105
SVI LJUDI SU BRAA 107
VJERUJU U BOGA 110
SVIJET I SVIJEST 111
LJUDSKI JE GRIJEITI 113
 8

MOLITVA, VIZUALIZACIJA,
KONTEMPLACIJA I MEDITACIJA 114
SVIJEST VORTEKS PRAVI 116
PRAVDA 118
PUT KA SVJETLOSTI 120
CIVILIZACIJA 122
TAMA 125
NOVAC 128
SVE JE ON 129
DOLAZAK NA OVAJ SVIJET 130
RIJEKA 131
DUO MOJE DUE 133
TRAI SVOJ PUT 134
ISTINA I LJUBAV 135
ZAKLJUAK 136
Biografija pisca 139

Indeks pojmova sa objanjenjima 141

 9

UVOD

Ova zbirka pjesama je nastavak zbirke pjesama

Duhovni lotos. Zbog pojanjenja samoga smisla
pjesama dato je ire tumaenje kljunih rijei iz pjesama.
Pjesme svoju inspiraciju i sadraj crpe iz religije, filozofije
i svakodnevne stvarnosti optereene upravo
manipulacijama u nauci, filozofiji i religiji. Nekada u
davna vremena ova tri danas razliita i esto
suprotstavljena podruja bila su usko povezana kroz
tumaenje i sam ivot ljudske vrste ili bolje reeno kroz
razvoj ljudske svjesnosti. Danas je dolo do odvojenosti i
potpuno materijalistikog tumaenja esto i u samoj
religiji. Treba naglasiti da se religija poziva na duhovnost
koju tumai (iz neznanja ili manipulativno) kroz
materijalistiko vienje stvarnosti.
Sam je ovjek duhovno bie koje se u materijalnoj
egzistenciji po uenju zapadno ezoterine kole sastoji od
pet tijela: fizikog, eterinog, astralnog, mentalnog i
kauzalnog ili uzronog tijela. Svi ovi nazivi vuku porijeklo
iz starijih uenja: staroegipatskog i jo starijeg vedskog
uenja. U pjesmama koritene su rijei na sanskrtu i
zapadne ezoterijske kole uz objanjenja u prilogu.
Na svom putu razvoja, dua u odvojenosti od Stvoritelja,
Ukupne svjesnosti, Parabrahmana (razliiti nazivi za opi
 10

naziv Boga, a ima ih tisue imena) putuje kroz sedam

dimenzija koje nisu strogo odvojene do kraja pete
dimenzije kad nastaje prijelaz u estu duhovnu i sedmu
isto Boansku dimenziju. Prva dimenzija su minerali,
druga dimenzija su biljke i ivotinje. ovjek ivi u treoj
dimenziji. Prve tri dimenzije ovjek percipira kao fiziku
stvarnost. etvrtu i petu dimenziju prosjean ovjek moe
djelomino vidjeti kroz san, a duhovno napredni i na javi,
ali takvih istih stvorenja vrlo je malo. ovjek etvrtu i
petu dimenziju zbog nesavrenih osjetila doivljava kao
duhovne dimenzije iako su one fizike, samo energetski
rjee.
Postoje osobe koje se bave raznim nedozvoljenim
radnjama i koje uspostavljaju kontakte sa jednim od bia
iz nie etvrte dimenzije koje kolokvijalno nazivamo
demonima. Kako su ta bia iz nie etvrte dimenzije
znatno naprednija u tehnikom smislu razvoja, a po
njihovoj elji su i nevidljiva za ljudska bia, koriste svoje
moi za vladanje nad ljudima i koriste ljudsku energiju i
emocije stvorene na strahu kao hranu. Zavedeni,
zastraeni ljudi, neki svjesno (sluge demona) i veina
(programirani) slue zla bia koja iz svojih
egzistencijalnih potreba stoje na putu razvoja svijesti
ljudskih bia i spreavaju na sve mogue naine razvoj
svijesti kod ovjeka i podizanja na vie dimenzije.
Manipulacije se vre kroz sve vrste djelatnosti ovjeka;
fizike i misaone.
Postoje i naprednija bia etvrte dimenzije koje
pomau ovjeku u njegovom razvoju svijesti, ali samo na
 11

njegovu molbu ili ako je generalno ugroena ljudska vrsta.

Razvijenijim biima iz etvrte i viih dimenzija kozmikim
zakonima je zabranjeno intervenirati nad niim biima,
jedino je dozvoljeno pomagati u izvanrednim okolnostima
kada je ugroen njihov opstanak. U takvim okolnostima
esto dolazi i do ratova izmeu polubogova i demona, na
viim razinama, pa i u samoj treoj dimenziji to je i
opisano u prastarim spisima najstarijih ureenih
drutava.
Suprotnosti dobra i zla i niz drugih suprotnosti
predstavljaju dvojnosti materijalnog svijeta izmeu kojih
je stalna borba. Takva borba se odvija i u samome ovjeku
isto kao borba dobra i zla, a projicira se i u vanjski svijet
kroz ratove, nepravdu i sve ostalo to doivljavamo kao
manifestaciju zla. U sutini to je borba programiranih
nagona i superega (seksa i morala), borba razliitih
identifikacijskih objekata (tata, mama), borba religijskih
koncepata (bog, avo), borba vlastitih slika o sebi (dobar i
lo ja). Na putu svjesnosti ta unutranja borba u ovjeku
odnosno polaritet se sve vie gubi i on postaje
samoovladana osoba sa sveobuhvatnim uvidom u prolost,
sadanjost i budunost.
Razvoj na materijalnoj razini kroz materijalne
dimenzije karakterizira da uvijek viu dimenziju u odnosu
na svoj razvoj to ivo bie doivljava kao vrijeme i njen
razvoj se odvija na putu od toke A do toke B u
odreenom vremenu. Duhovne osobe koje su se izdigle na
priblino duhovne dimenzije gube osjeaj za vrijeme i sve
doivljaje imaju u jednome trenutku. Njihov razvoj je
 12

vertikalan ili duhovni napredak za razliku od

horizontalnog ili materijalistikog.
Dananja religija se predstavlja kao duhovni vodi
ljudima koji ive u neznanju. Za ovjeka sve to svojim
osjetilima ne moe vidjeti ili uti se predstavlja kao
nadnaravno, duhovno ili demonsko. Zapadne religije;
kranstvo i islam etvrtu i petu dimenziju prikazuju kao
duhovne iako su one kao to smo naveli materijalne, samo
energetski rjee. U tim dimenzijama je smjeten Raj i
Pakao. To se moe uvjetno rei jer su to dimenzije koje su
vezane za nau svijest, za uzrono posljedini zakon
karme. ovjek nakon fizikog odlaska ili odbacivanja
fizikog tijela u zavisnosti od svjesnosti ili istoi due
odbacuje i ostala tijela sve do kauzalnog ili uzronog tijela
koje sadri proieni ego (sutratma, sanskrtski j.). Kada je
dua potpuno proiena odbacuje i peto tijelo i prelazi u
estu duhovnu dimenziju, stapa se sa Ukupnom Svjesnou
zadravajui svoj identitet, kao kap vode u oceanu, ovdje
se radi o Vjenom blaenstvu (ananda, san. j.), iz kojeg se
potpuno proiena dua ne vraa. Iz materijalistikog
Raja dua se nakon iscrpljenih zasluga vraa u fiziko tijelo
(sthula sarira, san. j.), tijelo karmikih zasluga i elja.
Materijalistika nauka i sama je dogmatina i ne
dozvoljava izlete izvan za ovjeka vidljivog spektra. Sama
nauka dola je do granice kada vie ne moe smisleno
objasniti ni osnovne fizike zakone a kamoli nekakve
psiholoke poremeaje kod ovjeka koji se i dalje iz
neznanja uzroka poremeaja na eterinom ili astralnom
tijelu koje moe nositi kao posljedicu i iz prolih ivota,
 13

lijei samo fiziko tijelo najee sintetiki proizvedenim

medikamentima, to za posljedicu ima da ga ti takozvani
vrhunski doktori i strunjaci u tom podruju kako oni u
argonu kau potapaju tako da jadnik ostaje i bez i
malo svijesti koju je imao.
Takvih primjera ima i u povijesti, antropologiji i
drugim istraivanjima koje izuavaju razvoj ovjeka gdje
se inzistira na ogranienom periodu razvoja ljudske vrste
po Darwinovom modelu prirodne selekcije, to je ve
bezbroj puta dokazano kao manipulativno i ogranieno
shvaanje razvoja ovjeka. ovjek po svom genetskom
materijalu vue korijene iz vanzemaljskih civilizacija,
znai da je potomak naprednih vrsta koji je na planeti
Zemlji zarobljen bez svijesti o svom fizikom i duhovnom
porijeklu.
kolstvo, crkva, naune institucije su centri za
programiranje ovjeka, a ne za edukaciju i da mu se
pomogne da stekne svjesnost. ovjek se ne ui ve
programira da bude posluni rob nabijen emocijama kroz
razne namjetene stresne situacije u obinom ivotu
(hrana, zabava, bolesti) ili globalno kroz ratove,
ekonomske krize, stvaranje velikih religija i manipulativna
tumaenja svetih spisa kroz isto dogmatski pristup.
Sva podruja vezana za ovjeka su uglavnom vezana za
patnju ili samog ovjeka, ili bia iz okoline koje ovjek
naziva ivotinjama. Hrana ovjeka danas je najee
ivotinjskog porijekla. ovjek se hrani na boli drugog bia
koje je ubijeno i kao leina ukusno obraena slui
ovjeku - zvijeri kao hrana. Ako ivotinje jedu ivotinje
 14

nazivaju se zvijerima. Kako onda nazvati ovjeka koji je

jo krvoloniji prema tim nesretnim ivotinjama.
Seks kao osnova produenja ljuske vrste iskoriten
je kao industrija poroka, patoloke nastranosti i najgore
mogue degradacije ovjeka kao svjesnog bia koje bi
trebalo imati duu Bojeg porijekla. Zabava, sport i druge
aktivnosti ovjeka pretvorene su u industriju koja
unitava ovjeka kao svjesno samostalno, samo mislee
bie. ovjek se utapa u masovnosti, postaje ovca koja ne
bleji ve govori i pjeva. Ljude vie ne ue, ve ih dresiraju
kao ivotinje. Za ovaj fenomen grki filozofi Aristotel je
jo davno rekao da je ovjek politika mislea ivotinja.
U ovako bolesnom drutvu ove pjesme su kao epitaf, kao
krik da se probudi u ovjek iskra koja tei ka svjesnosti.
Pjesme nemaju svrhu umjetnike forme ve vapaj za
istinom, skidanju blata sa oiju.
Ove pjesme predstavljaju kompilaciju ve izreenih
misli u razliitim vremenima. Moda najbolje to
oslikavaju misli Michel de Montaignea: Ja sam ovdje
samo nainio buket od ubranih cvjetova, i nisam donio
nita svoje osim uzice kojom su povezani.

----------------
Pri pisanju pjesama ( traenja jasnoe izriaja), kao i u
odabiru tema veliku pomo pruala mi je supruga
Snjeana, na emu joj najiskrenije zahvaljujem.
Autor
 15

PJESME
 16

RIJEKA MISLI

Rijeka misli iz uma* tee.

Vodopad rijei kao ma tiinu sijee.
Um kao kotao pod pritiskom nemir stvara.
Dua mir trai,
tiina joj odgovara.
Tko potie um da kao pijani majmun planove
pravi?
Tko pravi pomutnju u glavi?
Zato je ludost toliko slatka?
Dajui lanu sreu koja je tako kratka.
iji je um?
ije su misli?
Kad mi takve nevolje rade.
Ja samo elim svima dobro,
ne trebaju mi predstave i parade.

---------------------------------

*Um U Wikipediji se navodi: Um je aspekt intelekta i svijesti

doivljen kao kombinacija misli, percepcije, pamenja, emocija,
volje i mate, ukljuujui i sve nesvjesne kognitivne procese. Um
 17

manifestira subjektivno kao tok svijesti. Teorije uma i njegove

funkcije su brojne. Najstarije zabiljeene spekulacije su one od
Zaratustre, Bude, Platona, Aristotela, Adi Shankara i ostalih
drevnih grkih, indijskih i, kasnije, islamskih filozofa.
Predznanstvene teorije utemeljene na teologiji koncentriraju se na
pretpostavljeni odnos izmeu uma i due, nae nadnaravne,
boanske ili Bogom dane biti.
Koji atributi ine um je esto raspravljana tema. Neki tvrde da
se samo viim intelektualnim funkcijama koristimo um, posebice
razum i pamenje. U tom pogledu emocija-ljubavi, mrnje,
straha, radosti, vie primitivne ili subjektivne prirode, treba
promatrati kao razliite od uma kao takvog. Drugi tvrde da razna
racionalna i emocionalna stanja ne mogu biti odvojeni, tako, da su
iste naravi i porijekla, i stoga bi trebalo uzeti u obzir dio onoga to
zovemo um.
Danas rije um koristimo esto kao sinonim za misao: privatni
razgovor sa nama koji vodimo "unutar nae glave." Jedna od
kljunih osobina uma u tom smislu je da je to privatna sfera na
koje nitko osim vlasnika nema pristup. Nitko drugi ne moe
"poznavati na um". Oni samo mogu interpretirati ono to smo
svjesno ili nesvjesno napravili.
Um nije dovoljno istraen u materijalistikim teorijama, bolje
reeno manipulativnim spekulacijama. Da bismo odgovorili to je
um moramo postaviti i pitanje: Tko sam u stvari Ja? ovjek je po
svojoj prirodi duhovno bie zaogrnuto sa pet tijela po zapadnoj
ezoterinoj koli: fiziko, eterino, astralno, mentalno i kauzalno
tijelo, a identificira se zbog zaborava sa najniim fizikim tijelom
koje mu je u stvari samo privremeno. Mentalno tijelo predstavlja
um. Mentalno tijelo (Manodeha) ili um je sjedite naih osjeaja,
emocija i elja. Nosi u sebi bezbroj utisaka iz sadanjeg i prolih
ivota. Sastoji se od tri djela:
Svjesnog uma: To je dio naih misli i osjeaja kojih smo svjesni.
Podsvjesnog uma: Sadri sve potrebne utiske da se ispuni sudbina
(Prarabdha) u sadanjem ivotu. Misli iz podsvjesnog uma
ponekad dou do svjesnog uma kao odgovor na neki vanjski
stimulans a ponekad i bez njega. Na primjer, kada se tijekom
jednog dana pojave sluajne i nepovezane misli o nekom
nejasnom dogaaju iz djetinjstva.
 18

Nesvjesnog uma: Ovog dijela uma smo potpuno nesvjesni.

Sadri sve dojmove vezane za nakupljeni raun.
Podsvjesni i nesvjesni um zajedno nazivaju se Chitta.
Ponekad se takoer pozivamo na aspekt mentalnog tijela kao
tijelo elja ili Vasanadeha. To je aspekt uma koji sadri sve
impresije elja.
Ovoj osnovnoj podjeli osobnog uma treba dodati i kolektivni um.
I jedan i drugi su dio materijalne oitovanosti. Postoji suptilnija
dimenzija uma koja je u akasha (eter ili boanska matrica)
prostoru i vezana je za vie dimenzije o kojima e kasnije biti
rijei. Bitno je istai da razvijenija bia koja ive na nioj etvrtoj
razini (ovjek je na treoj razini materijalne egzistencije) koja je
dematerijalizirana ili nevidljiva za naa osjetila koja su
nesavrena vre programiranje ovjeka putem uma i koriste za
hranu emocije koje ovjek proizvodi. Ukratko reeno ovjek je
karika u hranidbenom lancu i dizajniran je tako da to bude dok
ne shvati ili podigne svoju svjesnost na viu razinu, a samim time i
izgubi potrebu za materijalnom egzistencijom. Put razvoja svijesti
je put uzdizanja duhovnosti.
 19

NEMOJ HVALITI NITI KUDITI

Nemoj hvaliti ni kuditi,

nemoj suditi.
Dobrom i loem jedna je majka.
Budi promatra,
ivot je i tako kao filmska bajka.
Um glumce i reiju pravi.
Misli da vara istinskog Gospodara,
ne vidi da radi o svojoj glavi.
Um ego* slui,
esto i tijelu patnju stvara.
Uplitanje u tue prie nikome ne odgovara.
Promatra, mudrosti se ui.
Kritiar i sam postaje akter,
stvara uznemirenje koje duu mui.
------------------------------
* Ego (aham sanskrtski naziv) Ego, ili iluzorno ja, je veo koji
 20

prekriva nae jastvo, nae istinsko Ja. Evo jedne definicije skinute
sa jednog od portala koji se bave duhovnou: Mi nismo ego.
Ego je varka koju su stvorili nai roditelji, drutvo, okolina,
sustav, Kada smo se rodili, imali smo svoje autentino jastvo,
no tada smo uz pomo roditelja, rodbine, blinjih, drutva,
sustava, poeli stvarati lano jastvo. Da smo kranin, katolik,
grjenik, bogati, siromani, dobri, loi, posluni, neposluni,
sposobni, nesposobni, lijepi, runi, stvarali su lanu sliku o
nama, a mi smo je sa vremenom prihvaali kao istinu, i tako
gradili Ego, iluzorno ja, lanu sliku o samome sebi i prihvaali je
kao sebe, ono to jesmo. Dali su nam ime, oko imena stvorili
ambicije i usmjerenost. Roditelji i blinji su nam usadili vlastita
uvjerenja, vjerovanja, ba kao okolina i kompletno drutvo,
sustav. Ovdje treba dodati da se lano jastvo naziva linou
koja se dobiva dobivanjem imena nakon roenja i nakon toga ve
opisanim procesom uenja (dresiranja) pojedinca. Linost se
razlikuje od osobnosti koja je sutina i koja se prenosi iz ivota u
ivot.
Za ego portal Spiritual Science Research Foundation navodi
1. Duhovna definicija ega: Iz duhovne perspektive, ego znai da
sebe smatramo odvojeno od drugih i Boga zato to smo se
identificirali sa fizikim tijelom i impresijama u razliitim
centrima suptilnog tijela. Ukratko, ego vodi na ivot na osnovu
uvjerenja da je nae postojanje ogranieno sa naih pet ula,
umom i intelektom i identificirajui se sa njima do odreene
mjere.
Prema duhovnoj nauci, nae istinsko stanje postojanja je
poistovjeivanje sa duom ili Bojim principom u nama i
odravanje te svijesti u svakodnevnom ivotu. Kako jedan isti
Boji princip postoji u svima nama, iz duhovne perspektive
gledano u itavoj Bojoj kreaciji je prisutno jedinstvo.
Meutim, zavisno od nivoa ega, u razliitoj mjeri se
identificiramo sa Bojim principom tj. duom u nama. Ako nam je
ego visok, manje se identificiramo sa duom, ili Bojim principom
u nama.
2. Ego iz psiholoke perspektive
 21

Laikim rjenikom reeno, ego se definira kao ponos na samog

sebe. Misli kao to su moje tijelo i um, moj intelekt, moj ivot,
moje bogatstvo, moja ena i djeca, ja sam zasluio da budem
sretan, itd. dolaze samo iz ega.
Ego, svijest o sebi, ponos, uobraenost i ja-stvo su rijei koje
su povezane sa rijeju ego ili aham, ali iz psiholokog ugla.
3. Suptilna slika osobe koja ima ego
Na sljedeem crteu koji je zasnovan na duhovnom znanju
duhovne dimenzije prikazana je osoba koja ima ego. Crte je
nacrtao tragalac Fondacije za istraivanja zasnovana na
duhovnom znanju (SSRF) sa razvijenim estim ulom. Tamni
omota koji se vidi oko due je ego osobe. Kako je ego ove osobe
visok, osoba se ne identificira sa duom. Zbog ega se oko osobe
nakupio omota crne energije. Kad je ego visok blokiran je dotok
Boje milosti.

Omota crne energije zajedno sa blokadom u

pristupu Boanskoj milosti negativno utie na ivot te osobe.
 22

TRGAM SE I PATIM

Trgam se i patim.
Kako svoje muke da skratim?
Kako dui da pronaem mira
kad mi materijalno iskuenje duu stalno dira.
Kako da oistim srce
da u njega Krina i Radarani* stane
kad sve to inim
samo su obmane.
Bjeim od materijalnog
kao maka od vode
ali uvijek nova iskuenja
duu zavode.
Suzama duu perem,
poniznost i molitve su za duu melem.
Molim se da doe dan
mukama dui kraj,
da trajno u srce unesem Boanski par.

--------------------
* Radarani - Krina i Radarani su boanstva vedskog kulturnog
nasljea. Krishna ili Krina (na Devanagariju, ka na IAST -u),
je prema raznim hindu tradicijama osmi avatar Vishnua. U
Bhagavad Giti (e.g., 10.15 i 15.10), on je prikazan kao Vrhovno
Bie i najvii Bog. Tako je, prema tradicijama kao to je Gaudiya
 23

Vaishnavizam on izvor svih drugih inkarnacija. Ovakvo

tumaenje je egzoterijsko dok u ezoterijskom smislu Krina
predstavlja muki princip a Radarani enski princip ili yin i yang
ili iva i akti. Dvojnost kao oblik oitovanja i vjeite igre Boga
kroz razna iskustva. Za razliku od ovih filozofskih tumaenja koja
su obinom svijetu teko razumljiva Krina i Radarani su
prikazani u nizu pria kao boanski par u vjenom ljubavnom
zanosu. Bhakti yoga propovijeda kao nadahnue ljubavi Krine i
Radarani vjenu ljubav prema Bogu.
 24

PATNJA DUE

Zar je potrebno milijun godina

da dua* ivot za ivotom pati
vrtei se na ivotnom vrtuljku
a nita da ne shvati.
Zar su ulna uivanja toliko slatka
iako je patnja puno dua
a srea vrlo kratka.
Uivanje i varljiva srea
stvara san opijenoj dui
zaboravlja patnje, roenja, bolesti, smrt,
zaboravlja ivot koji se u bezdan rui

------------------------
* Dua Prema tumaenju iz Wikipedije: Dua je, prema
mnogim religijskim i filozofskim tradicijama, nematerijalna
 25

komponenta ovjekova ivota, tj. unutarnji princip tijela. Kada

promotrimo ovjeka, odmah opaamo da se on ne sastoji samo od
due ili samo od tijela, ve u njemu tijelo i dua skupa tvore jednu

jedinstvenu cjelinu. "ovjek nije samo tijelo ili samo dua, ve se

sastoji iz due i tijela." (Sv. Augustin, De civ. Dei, 13, 24)
Smatra se da se dua nalazi u cijelome tijelu. Stoga se kae da je
dua u cijelomu tijelu definitive, to jest ona je po svomu
bivstvovanju na svim pojedinim mjestima tijela.
Termin dua (Anima) naao je posebno mjesto u dijalektici
analitike psihologije. Carl Gustav Jung je pod pojmom Anima
smatrao psiholoku funkciju veze izmeu svjesnog i nesvjesnog.
Anima (Anima Mundi = Dua Svijeta) je jedna iskonska slika
kolektivno nesvjesnog. Ona predstavlja nesvjesnu ensku figuru
koja kompenzira muku svijest, kao to animus (duh) predstavlja
nesvjesnu muku figuru koja kompenzira svijest kod ena. Anima
i Animus openito personificiraju nesvjesno, oni se kao arhetipske
figure mogu preobraavati poprimajui razliite oblike. U svom
religioznom aspektu Anima i Animus (Dua i Duh) predstavljaju
psihiku cjelovitost i potpunost koju je Jung oznaio kao Jastvo ili
Vlastitost (Selbst). Vlastitost je jedna (idealna, duhovna) koliina
koja u sebi obuhvaa i svjesno ja, pa je stoga izraziva samo u
paradoksima.
Portal glossary.cassiopaea.com/glossary.php za duu kae:
Dua - Taj pojam podrazumijeva onaj dio ovjeka koji je stalan i
koji preivljava smrt njegovog fizikog tijela. Alegoriki, taj
pojam moe da se odnosi na samu sutinu neega. U religijskom,
duhovnom i ezoterikom argonu, ta rije se koristi u svakojakim
znaenjima koja esto ovjeka dovode do konfuzije.
Dua obino podrazumijeva onaj dio ovjeka koji je
permanentan u smislu opstanka nakon fizike smrti i specifino
pripada jednoj odreenoj individui a istovremeno ne i nekoj
drugoj. Na primjer, jedan organski portal ili pred-adamini
ovjek nema duu u tom smislu, iako bi kod njih mogla da postoji
neka vrsta ne-individualizirane animirajue energije na mjestu
 26

gdje se normalno nalazi individualna dua. S tim u vezi, ta vrsta

due se smatra fragmentom grupne due iz 2-gog denziteta.
Ukoliko dua egzistira u jednom takvom smislu, onda ona
moe bi manje ili vie razvijena. Ukoliko postoji, moe se desiti da
ona nema mnogo upliva na to kako ovjek ivi svoj ivot. Ona

veim dijelom moe da spava, to se obino i dogaa i kao takva je

odvojena od doivljaja uma i tijela. Ovdje se moemo posluiti
onom starom gnostikom Parabolom o Koiji, u kojoj se
ovjekovo bie usporeuje sa jednom koijom, odnosno,
konjskom zapregom, gdje sama koija ili kola, simbolizira
ovjekovo fiziko tijelo, konji predstavljaju njegove emocije,
osjeanja i strasti; koija predstavlja jedan intelektualni sklop
koji je sposoban da rezonira (Linost) a u koiji se nalazi i jedan
putnik, koji je ujedno i njen gospodar (Dua). U svom normalnom
stanju, cijeli taj sistem bi trebao biti u jednom besprijekorno
skladnom odnosu i da perfektno funkcionira koija dri uzde
vrsto u svojim rukama i upravlja konjima i koijom u pravcu i
na nain koji mu gospodar nalae. Meutim, u praksi je stvar
prilino drugaija jer putnik u koiji spava a koija koji se nalazi
u nekoj vrsti transa smatra da je on gospodar koije. Tako on
putnika u svojoj koiji nije ni svjestan ili je zaboravio na njega.
U tom smislu, u nekim gnostikim uenjima smatra se da bi se
koija trebao "probuditi" tj. trebao bi se povezati sa svojim
viim centrima, te tako stei uvjete za povezivanje sa svojim
"istinskim Ja", gospodarom (putnikom u koiji), koji bi se tek
tada razbudio i preuzeo upravljanje koijom tj. ljudskim biem.
Tako, s gnostikog aspekta, na koiju, odnosno, koijaa, gleda se
kao na neto to ima potencijal za razvoj ili napredak a ukoliko se
taj potencijal ne iskoristi, koija veoma lako moe zavriti u
provaliji. ini se da je ovjeku potrebno da prethodno ostvari
odreeni stupanj razvoja svog bia, prije nego to se njegova dua
usidri u njemu kao jedan svjestan gospodar misli, osjeanja i
fizikalnosti.
U sklopu filozofije new-age pokreta, pod duom se smatra sve
ono to se podrazumijeva kao svijest i namjerno naputa tijelo,
dozvoljava astralno putovanje, proizvodi vidovnjake efekte itd..
Za razliku od toga, uenje 4-ti Put trai naine da se prvo dua
 27

dovede u tijelo, ukoliko ona postoji. Dua prvo treba da preuzme

vlast nad svojom vlastitom inkarnacijom od svih sila linosti,
biolokih i drugih, koje normalno upravljaju tijelom, odnosno
koje upravljaju cijelom "predstavom."
Meutim, dua tu nije potpuno odsjeena, nego se manifestira u
smislu povremenih impulsa svijesti, dubokih emocija, osjeaja
nekog dubljeg smisla u svom ivotu itd. ovjek je tu, iako ne pod
direktom upravom svoje due, jo uvijek odgovoran za sve svoje
postupke. Prema uobiajenom stanju stvari, dua ipak mora
karmiki platiti za sve greke i tetu koju je ovjekova linost
napravila, mada ona nije bila ta koja je njome upravljala.
Moda je to razlog zato u vezi s tim, Gurdjieff kae:
"Blagoslovljeni je onaj koji ima duu; blagoslovljen je i onaj koji
je nema; ali tuga i jad e zadesiti onoga koji ju je imao u sebi u
zaetku.'
ak i u sklopu uenja 4-ti Put, dua nema fiksno znaenje. Tu
se ona nekada spominje kao astralno tijelo a u nekim sluajevima
se tvrdi da ju ovjek mora sam proizvesti iz sirovih materijala.
To onda podrazumijeva opstanak nakon smrti. Meutim, ako je
dua napola izgraena, onda ona moe da se zaglavi u "limbu",
jer se ne moe razgraditi a ne moe se ni inkarnirati u ljudskom
tijelu.
Za vrijeme jedne inkarnacije, dua moe rasti a moe se
smanjiti. Ona nije nepokretna ili nepromjenljiva. Uputanje u
magiju u smislu upravljanja viim spiritualnim silama da bi se
neto dobilo na zemlji moe npr. otetiti duu. Dua nema vezu sa
ovjekovim intelektualnim kapacitetom, fizikim ulima ili
fizikom kondicijom, ali se ini da, da bi se ona inkarnirala, DNA
u fizikom tijelu mora na neki nain da bude kompatibilna s
njom. Interakcija dua-DNA moe takoer biti dvosmjerna ulica,
gdje DNA u jednu ruku predstavlja preduvjet, a u drugu, dua
utie na nju svojim prisustvom, te je tako na neki nain moe i
modificirati.
Portal ivotna kola i pisac Talidari kae: Dua je kao tema
kroz vjekove zaokupljala mnoge filozofske, religijske i znanstvene
(psiholoke) rasprave i do dan danas ne postoji konsenzus o
prirodi due. Veina njih se slae s jednim, da je dua besmrtna.
Dua je jedino to je konstantno i trajno u nama - emocije, umne
 28

konstrukcije kao i tjelesni izgled, kondicija i porivi dolaze i odlaze

i ograniavaju nas, dok je dua neograniena i trajna. Ako eli
neograniene mogunosti u ivotu potrebno je sebe prepoznati
kao duu kojoj je sve mogue, a ne kao netko tko misli da neto ne
moe jer se ograniava na svoje umne, fizike i emotivne
predispozicije. Dovoljno je primjera onih koji su unato
nedostatcima ostvarili zavidne rezultate, a to je zato to su se
oslanjali na svoju duu, nadsvijest, intuiciju, Boansku
inteligenciju.
Aniev rjenik hrvatskog jezika definira duu kao nematerijalni
princip ovjekova ivota te kao ukupnost ovjekovih osjeaja,
svijesti i karakternih osobina.
Wikipedia tvrdi: Dua je, prema mnogim religijskim i filozofskim
tradicijama, nematerijalna komponenta ovjekova ivota, tj.
unutarnji princip tijela.
Koliko su ove definicije potpune, ostaje na svakom od nas da se
sam uvjeri. Je li dua stvarno princip ili komponenta? Svodi li se
ona samo na tako apstraktne pojmove? Ili je dua ipak neto vie?
Je li mogue da je dua boanski dio u nama?
Daljnjim istraivanjem pronali smo jo nekoliko definicija
due:
"Nae Vie Ja, naa dua, je aspekt nae svijesti koja je najblia
izvoru - boanskoj sri." - Aine Belton
Dua znai duhovno poelo u ovjeku
"Dua je nematerijalno poelo ljudskog ivota. To je jednostavni,
nesastavljeni, neprostorni duhovni bitak odreen da oivljuje
ljudsko tijelo. Ne nasljeujemo je od roditelja - kao tijelo - jer je
primamo izravno od Boga."
Bhagavad-gita, koja je dio drevnog hinduistikog spisa
Mahabharate, opisuje duu:
Treba znati da je ono to proima cijelo tijelo neunitivo. Nitko
ne moe unititi neunitivu duu. - 2.17.
Dua se nikada ne raa niti umire. Nije nastala, ne nastaje i
nee nastati. Neroena je, vjena, uvijek postojea i prvobitna.
Nije ubijena kada je tijelo ubijeno.- 2.20.
Kao to osoba oblai novu odjeu, ostavljajui staru, dua
prihvaa nova materijalna tijela, naputajui stara i beskorisna.
- 2.22.
 29

Nikakvo oruje ne moe sasjei duu. Vatra je ne moe spaliti,

voda smoiti, ni vjetar isuiti. - 2.23
Ta osobna dua ne moe se slomiti, rastopiti, spaliti ili isuiti.
Vjena je, svuda prisutna, nepromjenjiva, nepokretna i vjeno
ista. - 2.24
Drevni Vedski spisi nam otkrivaju da je dua, na Sanskrtu jiva
(ita se diva), ivo bie, po svom sastavu jednaka Bogu i
usporeuje se s kapljicom mora koja je po svom sastavu jednaka
oceanu, ali je u odnosu na ocean "beskrajno" mala. Ima neka
svojstva oceana, ali ne sva. Isto tako dua ima mnoge boanske
osobine, ali nije mona kao neogranieni Bog. - Adam Fili
Dua se naziva raznim imenima - Vie Ja, Via svijest,
nadsvijest, Jastvo, istinsko bie, unutarnje dijete...
A mijeaju je ak i s duhom. Duh i dua nisu isto. Isto tako za nju
neki koriste pojam "Bog u nama".
 30

VAPAJ DUE ZA SPAS

Vapaj due za spas

nitko ne vidi od nas.
Um sluga ega misli stvara.
Iluzija postaje stvarnost prava.
esto mislimo da nam neto fali,
to su samo misli u naoj glavi.
Egu nikad dosta, uvijek neto trai,
nikako e da ublai.
Ljudi zavedeni u neznanju
slue lanog gospodara.
Razmaenost ega dui ne odgovara.
Ljudi su kao ovce to u provaliju skau.
Demoni manipulacijom sinkroniciteta* ljude
tjeraju u oaj.
Izgubljena dua je u stalnom plau.
--------------------------------
* Sinkronicitet Za sinkronicitet Barbara Arbanas Kovaevi
 31

kae: Sinkronicitet je iskustvo dvaju ili vie dogaaja koji su

naizgled uzrono nepovezani ili gdje postoji vjerojatnost da e se
nekim sluajem dogoditi u isto vrijeme. Ti se dogaaji javljaju
zajedno i na smislen nain. Njega od iste sluajnosti razlikuje
pripadajui smisao za osobu kojoj se dogaa.
Pojam sinkroniciteta je ovom terminologijom prvi puta opisao
vicarski psiholog Carl Gustav Jung 1920. godine. On je skovao
ovu rije kako bi opisao ono to je nazvao vremenski podudarne
pojave uzronih dogaaja. Jungov se sinkronicitet ponekad
opisuje kao uzrono naelo povezanosti, smislena sluajnost i
uzroni pararelizam. To je naelo za koje je Jung osjetio da
prua uvjerljive dokaze njegovim konceptima arhetipova i
kolektivnog nesvjesnog u onome to se opisuje kao upravljanje
dinamikom koja se nalazi u pozadini cijele ljudske povijesti i
iskustva drutvene, emocionalne, psihike i duhovne. Nakon
razgovora s Albertom Einstenom i Wolfgangom Pauliem, Jung je
vjerovao da postoje paralele izmeu sinkroniciteta, aspekta teorije
relativnosti i kvantne mehanike.
Jung je bio opinjen idejom da ivot nije samo niz sluajnih
dogaaja ve da je to izraz dubljeg reda, kojeg su on i Pauli
nazvali unus mundus. Ovaj dublji red dovodi do uvianja da je
osoba ugraena u uredni okvir i da predstavlja njegov fokus te da
je realizacija toga neto vie od samo intelektualne vjebe nego i
da sadri elemente duhovnog buenja. Iz vjerske perspektive,
sinkronicitet dijeli slina obiljeja s intervencijom milosti. Jung
je takoer vjerovao da u neijem ivotu sinkronicitet igra ulogu
slinu onoj koju imaju snovi s ciljem pomicanja neijeg
egocentrinog svjesnog miljenja ka veoj cjelovitosti.
Sinkronicitet bi se mogao opisati kao fenomen koji proizlazi iz
interakcije izmeu unutarnje i vanjske stvarnosti. On djeluje kao
ogledalo unutarnjeg procesa u umu i pojavljuje se kao vanjsko
oitovanje unutarnjih preobrazbi (roenje, smrt, zaljubljivanje
koji su esto povezani zbog oslobaanja psihike energije).
Sinkronicitet to je izvor, stvaralaki trenutak iz kojeg se
moe shvatiti cjelokupni obrazac reda u ivotu osobe onako kako
se prua u budunosti; oni su jednako povezani s unutarnjim
iskustvima i vanjskim dogaajima
 32

Freudovski psihoanalitiar, Gibbs Williams, sugerira da

impresivna priroda sinkroniciteta igra korisnu ulogu doputajui
nam davanje povjerenja naim psihikim iskustvima i pomae
nam dati ovlasti naim unutarnjim potrebama i eljama. On
predlae da snano iskustvo sinkroniciteta dovodi do irenja
svijesti putem ukljuivanja unutarnjih proizvoda i rezultira
poveanjem osjeaja stvaralatva. Takoer sugerira da to irenje
olakava mnoge pozitivne psiholoke prijelaze meu kojima je
prijelaz od osjeaja utjecaja projektiranog vanjskog autoriteta do
iskuavanja sebe kao svoje konane vlasti; pasivno iskustvo do
aktivnog odgovora. Ova ekspanzija stvara poveanje
fleksibilnosti, povjerenja i osjeaja osobne slobode.
Williams sugerira da fenomen sinkroniciteta tei javljanju u
psiholokim situacijama u kojima pojedinac shvaa da je uhvaen
u ono to se ini kao nerjeivi egzistencijalni zastoj. Primjerice,
kada se nae zarobljen izmeu dva meusobno iskljuiva stava,
stanja uma ili alternativnih izbora. Kada se osoba iz takvog stanja
egzistentnog mirovanja kree prema stanju odustajanja do elje
da se aktivno bori kako bi otkrio nain rjeavanja dileme, pokree
kreativni proces unutar sebe te se ono to se doivljavalo kao
beznadno ili nepromjenjivo tada percipira kao ljudski
problematino i rjeivo.
Kada se psiholoka situacija pretvori u rjeiv problem, umu
je omogueno traenje rjeenja koritenjem svjesnih i nesvjesnih
procesa. To rezultira onime to Williams opisuje kao psiholoki
smetlarov lov koji se odvija unutar i izvan pojedinca dok
pretrauje oba svijeta u potrazi za korisnim idejama.
Sinkronicitet daje uvid u to kakva bi mogla biti preobrazba
pojedinca/drutva
Kognitivni znanstvenici e se danas sloiti da je jedna od
definirajuih kvaliteta nesvjesnog procesuiranja njegova
mogunost stvaranja nelinearnih i neracionalnih veza, odnosno
veza koje se ne temelje samo na uzroku i posljedici nego mogu biti
povezane slinou, blizinom u vremenu ili prostoru ili ak
emocionalnim kvalitetama. Nesvjesno se angaira pri kreativnom,
multiperspektivnom i vierazinskom potragom za rjeenjima koja
pristupaju raznim informacijama kao to su ideje, osjeaji,
 33

intuicija i osjeti koji se filtriraju i ispituju koritenjem

psiholokih, filozofskih, fiziolokih, znanstvenih, duhovnih,
umjetnikih i politikih perspektiva dostupnih pojedincu.
Williams teoretizira da se iskustva sinkroniciteta mogu stoga
shvatiti kao usmjeravanje prema rjeenju psihikih problema
kojih uvijek moemo biti unaprijed svjesni ali koji su nesvjesno
dobro razvijeni da budu dostupni za svjesno dekodiranje i
razumijevanje. Prema tome, sinkronicitet bi se trebao tretirati
kao stanje budnih snova i trebalo bi se istraivati kao svojevrsni
indikator koji upuuje prema rjeavanju psiholokih stranputica
ili kompleksa.
Sinkronicitete stoga ne bi trebalo smatrati okultnim fenomenom
iako on jo uvijek ostaje udesan i tajanstven primjer trajne
interakcije izmeu svjesnog i nesvjesnog miljenja te
samoizlijeujueg kapaciteta ljudske psihe.
Ovdje je dat iri prikaz pojma sinkroniciteta iz razloga da se vidi
kolika je njegova irina i koliko se sa strane moe njime
manipulirati od nadmonijih bia za njihove sebine ciljeve.
 34

SLOBODA

O slobodo kako si slatka,

o sreo kako si uvijek kratka.
Bezbroj elja stvara mi nemir u glavi.
Kako da budem slobodan,
Kada sam si na lea stavio toliko stvari.
Neki bi htjeli sve vidjeti i sve znati,
sve imati, sve probati,
za nita ne odgovarati.
Htjeli bi biti vlasnici svega,
iako im u ivotu samo malo treba.
Kao da su bogovi koji drugom sreu daju.
Ne shvaaju ivotnu iluziju,
da i sami idu ivotnom kraju.
U stvarnosti mi smo samo robovi elja.
Srea je kratka ,
nove elje se stvaraju.
elje su nemirno more koje nas o hridi bacaju.
Srea je kratkotrajna bonaca.
Srea i nesrea, lice i nalije iste stvari
konstrukcije su uma i hrana ega
Stvaraju pomutnju u glavi.
Dua samo mir trai,
emocije snagu crpe iz iluzije i lai.
 35

PUT DO BOGA

Do Boga nema puta.

Tko ga trai, moe samo zalutati.
Promatraj um, obuzdaj ego.
Ne budi kao konj koga je netko upregao.
Promatraj, ne brzaj , ne uri.
Koliko god se pati da neto postigne,
vrijeme bez milosti curi.
U svjesnosti ivi sadanji trenutak*.
Prolost i budunost uvijek je tamni kutak,
gdje je ego gazda.
Spiralom razmiljanja postaje upregnut kao
mazga.
Osloboen planova i elja,
svoga ega
dua postaje slobodna,
postaje svjesna svega.
Svjesnost je Boji dar, dio Boga.
emu Boga traiti,
Bog je dio srca i tvoga i moga.

-----------------------
* Sadanji trenutak Za ivjeti sadanji trenutak potrebna je
vrhunska svjesnost neoptereena egom. Ego ivi u prolosti i
 36

budunosti. Svjesnost ivi u sadanjosti u kojoj je bez ega

sadrana i prolost i budunost koja je istovremena to dokazuju i
eksperimenti materijalistike nauke (Nikola Kozirjev rus.
naunik.) . Prolost, sadanjost i budunost postoje istovremeno.
Brojni su najstariji tekstovi koji govore o mudrosti ivljenja
sadanjeg trenutka. Noviji gurui ove filozofije sa poetka 20 st su
J. Krinamurti koji tvrdi da duboka tiina koja se javlja u umu
osloboenom od taloga prolosti kao misli, koja je uvijek stara i
mrtva, jeste upravo ona snaga koja izaziva temeljnu promjenu u
samim modanim stanicama. Ona ujedno znai i duhovno
iscjeljenje pojedinca, a to je jedina istinska revolucija. Jedini put
u slobodu, prema Krishnamurtiju, jest put koji prolazi kroz teko
prohodno podruje izuzetno uvjetovanog ljudskog uma. Prvi
korak je stoga uvijek i nuno razumijevanje misaonog procesa. To
samo razumijevanje sutine mentalnih aktivnosti pranjenje je
uma od poznatog i zahtjeva jednu specifinu disciplinu motrenja
i ustrajnost u kontinuiranom uenju o samome sebi. To
jednostavno znai biti slobodan za gledanje onoga to se uistinu
dogaa u nama i oko nas iz trena u tren. Stoga nema drugog
koraka, postoji samo motrenje i sluanje u sadanjosti.
Sva mudrost sastoji se u buenju due ili povratku
Boanskome Izvoru. To buenje zaustavlja reinkarnirajui
procesi treba se ostvariti ovdje i sada. Osnovno pitanje koje su
postavljali Nisargadata i Ramana Maharii je: Tko sam Ja?
Odgovor na uvijek eka samo u nama. Danas je i na Zapadu sve
vie je pristalica ove filozofije poevi od E. Tollea itd.
Evo jedne zgodne prie o pronalaenju puta istine i mudrosti
ivota:
Bijae jedan kralj koji je cijeloga ivota vodio ratove da bi
proirio granice svoga kraljevstva. U ezdesetoj je godini shvatio
da nije pronaao smisao ivota na zemlji. Sazvao je vijee svojih
ministara i zapovjedio im: Uzmite sav novac iz mojih riznica i
poite na sve etiri strane svijeta. Nabavite mi najmudrije knjige
da upoznam istinski smisao ivota.
Savjetnici uzee vree novaca i pooe na sve etiri strane
svijeta. Nakon sedam godina vratie se s etrdeset deva
 37

natovarenih raznovrsnim malim i velikim knjigama. Pred kraljem

je stajalo brdo knjiga. Kad ih je ugledao, kralj povika: ezdeset i
est mi je godina, nemogue je da ih sve proitam. Nainite mi
njihov saetak!
Pronaeni su najvjetiji svjetski itai, koji se dadoe na posao.
Za sedam godina nainili su saetak sveukupne svjetske mudrosti.
Bijae to tovar koji je nosilo sedam deva.
Sedamdeset i tri su mi godine, ree kralj. Nemam vremena
proitati sve te knjige. Nainite jo jedan saetak. Nainie kako
je kralj naredio. Za sedam godina napisan je tovar knjiga koji je
pred kralja donijela jedna deva.
Osamdeset mi je godina, ree kralj. Zdravlje mi je
narueno, oi umorne. Neu ih moi proitati. Samite jo
jednom!
Mudraci su radili dan i no sljedeih sedam godina. Saetak
saetaka bila je velika knjiga u kojoj je bila sva mudrost cijeloga
svijeta.
Upravo toga asa dojuri sluga i ree mudracima: Brzo
donesite knjigu, kralj je na umoru! Bilo mu je osamdeset i sedam
godina.
Najmudriji meu mudracima prie kralju u smrtnoj agoniji.
Kralj mu tiho apne: Sami sve u jednu reenicu.
ivi sadanji trenutak, ree mudrac.
 38

IVOT KAO SAN ILI JAVA

Ne znam dali je ovaj ivot san ili java.

Um je budan, a svjesnost* spava.
Um podjele i konstrukcije pravi,
lanu stvarnost stvara
koja egu odgovara.
Osjetila kroz uivanje i bol
lane argumente egu daju.
Svjesnost je sve dalje,
iluzije cvjetaju.
Kako iz sna na javu doi?
Kako iluzije uma proi?
Kako shvatiti tko je kreator i uivalac pravi,
kad nas ego dri u obmani.
U prolosti i budunosti hranu trai.
ne ivimo sadanji trenutak,
draa su nam obeanja i lai.
Stvarnost je samo ovdje i sada.
Budimo svjesni,
ivimo sadanji trenutak,
tad iluzija otpada.

------------------------
*Svjesnost - Svjesnost je jako irok pojam koji u svojoj irini
 39

obuhvaa nemjerljivu sveobuhvatnost kao i osjeaj ili znanje o

tome to se dogaa ovdje i sada. Svjesnost je energija za samo-
spoznaju, izbor i kreativnost. Veina ljudi ivi programirano bez i
malo elje da mijenja navike. ovjek je rob navika, gleda a ne
vidi, slua, a ne uje. I pored toga to je i slijep i gluh voli suditi,
sve bi mijenjao osim sebe, umjesto da promatra sve u sebi i oko
sebe. ovjek je opsjednut strahom zbog neznanja iz ega
proizlazi svo zlo i nasilje. Nasuprot je ljubav koja se izraava kroz
sve pozitivno to ovjeka ini sretnim ali da ne ugroava nijedno
drugo ivo bie, ivotno i na putu svog razvoja. Put razvoja
svjesnosti je put samospoznaje, upoznavanje mikrokozmosa to
ovjek u sutini i jest. ovjek je kao kap vode oceana kome je
kvaliteta ista, ali ne i kvantiteta. ista svjesnost daje osjeaj i
kvantiteta i kvalitete ali samo kroz nesebinos i ljubav.
Anthony de Mello kae: Vratite se sebi. Promatrajte se i te rijei
potkrepljuje sa par pria:
Pria o ueniku koji je doao k uitelju i rekao mu: Moete li mi
dati neki mudri savjet? Moete li mi rei neto to e me voditi na
mojem ivotnom putu? Bio je to dan uiteljeve utnje, pa je uzeo
list papira i napisao: Svjesnost. Kada je to uenik vidio, ree: To
je prekratko. Moete li mi to malo pojasniti? Uitelj je opet uzeo
natrag listi i dopisao: Svjesnost, svjesnost, svjesnost. Uenik
ree: Dobro, ali to to znai? Uitelj je opet uzeo taj listi i
dopisao: Svjesnost, svjesnost, svjesnost znai svjesnost.
Pria o lavu koji je naiao na stado ovaca i na svoje iznenaenje
ugledao lava meu ovcama. To je bio lav kojeg su ovce othranile
kad je bio mali. Blejao je kao ovca i trao okolo kao ovca. Lav je
krenu ravno prema njemu i kad je stao pred njega, lav-ovca poeo
je sav drhtati. Lav mu ree: to radi meu ovim ovcama? I ovca-
lav odgovori: Ja sam ovca. I lav ree: Ne, ne, nisi ti ovca. Poi za
mnom. I tako je poveo ovcu-lava sa sobom do jezera i rekao mu:
Pogledaj. I kada je ovca-lav pogledao u svoj odraz u vodi snano je
zaurlikao, i u tom trenutku bio je promijenjen, i nikad vie nije bio
onaj isti.
Pria o orlu: Neki ovjek pronaao je orlovo jaje i stavio ga pod
 40

kvoku na svom seoskom imanju. Zajedno s piliima izlegao se i

orli, i odrastao je s njima. Cijeli svoj ivot orao je radio isto to i
pilii, mislei da je i on jedan od njih. Kljucao bi po zemlji traei
gliste i kukce. Kvocao je i kukurikao, mahnuo bi koji put krilima i
letio nekoliko metara po zraku. Godine su prolazile i orao je
ostario. Jednog dana vidio je iznad sebe, na vedrom nebu,
velianstvenu pticu. Ptica je gracioznom dostojanstvenou jedrila
po snanim zranim strujama i jedva da je koji put zamahnula
svojim zlatnim krilima. Orao je gledao u nebo zadivljen. "Tko je to?"
upitao je. "To je orao, kralj ptica", ree koko koja je stajala do
njega. "On pripada nebu, a mi pripadamo zemlji - mi smo kokoi." I
tako je orao ivio i umro kao koko jer je mislio da je i on koko.
Tranxu, veliki kineski mudrac izrekao je jednu misao koja mi se
toliko svidjela da sam je nauio napamet: Kada strijelac gaa
lukom bez razmiljanja o nekoj posebnoj nagradi, koristi sve svoje
vjetine; kada gaa kako bi osvojio mjedenu kopu, ve je nervozan;
kada gaa za zlatnu medalju, oslijepi, vidi dvije mete, i izvan sebe
je. Njegova vjetina nije se promijenila, ali nagrada mu podjeljuje
panju. Stalo mu je do nagrade! Vie razmilja o pobjedi, nego o
gaanju i potreba za pobjedom liava ga snage.
Netko je jednom rekao: Tri najtee stvari za ovjeka nisu
tjelesne sposobnosti, ni intelektualna dostignua, nego, prvo:
uzvraati ljubav za mrnju; drugo: prihvatiti odbaene; i tree:
priznati da si u krivu.
 41

KOME SE MOLI

Kome se moli?
Zato Boga trai?
Dali iskreno voli?
Zato se smrti plai?
Odgovor je u nama.
Bog je u meni.
Bog je u tebi.
Budi ga svjestan.
Bog je svuda oko nas.
Ljubav prema svim ivim biima,
za duu je spas.
Molitva bez ljubavi nije iskrena,
to je imitacija i forma lana,
vara duu,
samo je egu vana.
Ljubav poniznost trai,
bjei od lai.
Strah zbog lai se stvara.
S ljubavlju iskrena molitva,
dui, kao estici Boga odgovara.
 42

HRAM U SRCU
U duhovnosti nema hijerarhije.
Sljepilo vjere stvorilo je mantije.
Isprani mozak formu trai,
nema poniznosti,
vjera poiva na lai.
Prave se hramovi kao odraz moi.
Gdje je mo,
Bog nee doi.
Demoni kroz materijalno mo slave.
Nesretnima,
priama o lanom Bogu pune glave.
Istinski Boji hram u srcu je samo,
sve ostalo je materijalna iluzija koja nesretnike
vodi,
da ni sami ne znaju kamo.
Predana dua Bogu, nema straha.
Forme i dogmatizam ne mogu spasiti duu,
od duhovnog kraha.
Nepotivanje lane forme,
zavedenom egu stvara izmiljeni sram.
Spoznajte Boga u srcu.
U srcu Bogu podignite hram*.
--------------------
*Hram u srcu Pria : Rabin Eisik, sin rabina Jakela ivio je u
Krakovu. Nakon mnogo godina provedenih u bijedi, sanjao je o
 43

blagu koje se nalazi u Pragu zakopano ispod mosta koji vodi do

kraljevske palae. Nakon to je tri puta sanjao isti san, otiao je
naposljetku u Prag. Na njegovu nesreu, na mostu su stalno bili
straari tako da je uzaludno ekao na priliku da krene u potragu
za blagom. Kako je stalno dolazio, primijetio ga je jedan od
straara te ga je upitao to trai kada stalno dolazi. Kako je i
njemu dosadilo dolaziti ispriao je straaru svoj san. Na to se
straar nasmijao i ree mu: A ja sam sanjao da se blago nalazi u
Krakovu u kuhinji idova Eisika, sina rabina Jakela.
I tako se Eisik vrati kui u Krakov i nae blago u svojoj
kuhinji.
to je uradio s njime? Sagradio je kuu molitve.
Tako i ti, kada nae blago sagradi njime Hram u sebi i izvan
svojeg bia.
O hramu u srcu inspirativan tekst je napisao Sacinandana
Swami, srpanj 2015:
U Srimad-Bhagavatamu (10.37.1011) postoji jedna molitva u
kojoj se svetac Narada Muni obraa Gospodinu: O Gospodine
Krina, neogranien si i izvor si svih mistinih moi, Vrhovna si
Dua svih stvorenih bia i neopaeno sjedi u spilji srca, poput
vatre koja je uspavana u iskri. Molim Te, prihvati nas.
Nadamo se da emo dolaskom u dodir s Gospodinom u srcu
razbuktati duhovnu snagu koja se nalazi u nama i dopustiti joj da
boanskom moi nae ivote uini blistavima. To je putovanje
otkrivenja putovanje s vrlo osobnim ciljem: da pronaemo svoje
skriveno duhovno blago.
U Bhagavad Giti, Sri Krina govori o tome kako je uvijek
spreman svojim iskrenim tragaocima dati nepogreivo vodstvo.
Da bih im iskazao posebnu milost, Ja, koji prebivam u njihovim
srcima, blistavom svjetiljkom znanja unitavam tamu koja potjee
od neznanja. (Bhagavad-gita 10.11.)
 44

MORAL

to je moral?
to je moralno?
Dali je moralno uvijek i normalno?
Dali je moral od prirode dat,
Ili su to samo lane forme.
Zato osloboene due za moral ne mare?
Zato dogmatici za nepotivanje forme,
kau da duu kvare.
 45

SVIJET OBLIKA

Prolazan je svijet oblika.

Da bi shvatio iluziju svijeta stvari,
ovjeku je kroz ivot data prilika.
Oblik ime trai.
Oblik se stvara u naoj glavi.
Um ego hrani.
Ego kroz ime i oblik svoj svijet pravi.
Ego zbog elje ne zna za sadanji trenutak.
Prolost i budunost poiva na obmani.
Djetetu je oblik samo igra.
Odraslom je oblik cilj ivota.
Ego mu gospodari,
gazi svoju duu,
Postaje sam sebi sramota.
Postaje rob oblika i stvari.
 46

Za osloboenje due ne mari.

ovjek kroz elje oblik stvara.
Oblik kao utvara,
muti razum, duu vara.
Prolazna i bijedna je osjetilna slast.
Ugodan ivot i bogatstvo zarobili su duu.
Oblik umjesto sluga, postaje vlast.
Svijet oblika kao sjenka prolazi.
ovjek stari, gubi zdravlje, snaga mu odlazi.
Cijeli ivot sjenku juri,
ne razumije svrhu ivota,
ka praznini i propasti uri.
ovjek, ljubav kao najvrjednije,
doivljava kao stvar,
U svojoj materijalnoj sljepoi ne vidi ljubav
kao Boji dar.
 47

TA JE IVOT

to je ivot kad se tako voli.

Sloen kao torta,
malo sree puno boli.
ivot kao da u ekanju proe,
zateenim u neznanju smrt iznenada doe.
ovjek sam sa sobom se bori.
U malome ne vidi sreu,
kao da e ga usreiti zlatni dvori.
Sam sebe vara, podreuje sve uitku,
a u sutini pati.
Osjetilne ari lana su srea tijelu,
mir u dui se kvari.
Samospoznaja je jedina nada,
ne trai ni fiziku ni umnu muku,
 48

bjei od perfomansa i raznih parada.

Umiriti kreatora patnje: ego i um ,
na vezi sa viim vrijednostima,
nestat e um.
Za dragocjeno iskustvo
ne mora se uvijek akter biti,
lano dobro i neshvaeno zlo iskusiti.
Um i ego stvaraju svijet.
Opinjeni su vremenom, prolaznim stvarima,
brojevima i novcem.
Ostaje samo tuna dua i tijelo kao avet.
ivot je uvijek samo san.
Ne treba ga zagoravati,
neka proe u igri.
Kad se probudim, da ne budem mamuran.
 49

ZA TEBE

Za tebe ako treba,

skinut u i zvijezde sa neba.
Uinit u i posljednju stvar.
Od svega napravit u ti dar.
Samo da te imam, da si uz mene.
Nita mi ne znae druge ene.
Ti si moj aneo i svetica,
nikada grenica.
Potpuno si moj um obuzela.
Ubrao bih te kao voku koja nije zrela,
samo da zadovoljim poudu, svoj hir.
Kao da u tako povratiti svoj mir.

Sve je to hrana ega.

Zar je potrebna patnja, toliko truda,
kad to dui ne treba.
Dua trai iskrenu ljubav,
ne zna za sebinost, trai mir,
ne prihvaa hir ega,
Koji die buru, stvara dui nemir.
 50

SVA BIA LJUBAV TRAE

Sva bia ljubav trae.

Ljubav se od srca daje.
Ljubav se ne mjeri i ne vae.
Ljubav trai iskrenost.
Nitko ne voli da ga se lae.
Za poetak samo osmjeh daj.
Kiselo lice i dobrome ubrzava kraj.
Za ljubav,
nekada je dovoljna i samo dobra volja.
Uz isto srce i od pustinje
nastat e cvjetna polja.
Za ljubav pruati ovjeka koi sebinost i strah.
krtost duu pati,
iluzijom opsjednut i istu ljepotu pretvara
u prah.
U Bojem carstvu
ljubav je jedina vrijednost i mjera.
Ne postoji religija,
Ljubav je jedina vjera.
 51

HRANA
Hrana nije samo energija za tijelo,
moe biti i otrov i melem dui.
Hrana u neznanju
nadu za spas due rui.
Hrana stvorena iz bola i patnje tijelo truje,
duu mui,
nevina krv tee,
nitko nita ne ui.
Od nevinog bia le se pravi,
u leu se uiva,
a na kraju ga pojedu crvi i mravi.
Ne ubij blinjega svoga!
Sutra te ista sudbina eka.
Sva iva bia su dio srca, i moga, i tvoga.
Kako da bude sretan,
kad se bolom i patnjom hrani.
Mostove za spas due rui,
dolazak si sree i ljubavi brani.
Umjesto da iri ljubav,
sebe i druge mui,
iz svoje ludosti i tue patnje
nita ne ui.
 52

JA I MOJE

ja i samo ja.
volim samo sebe i vie nikoga.
volim samo svoje.
i tvoje je moje.
moja su ena i djeca, moji su otac i majka.
dali je ovo stvarnost, ili samo bajka?
moja je kua najvea,
moja je drava najljepa i najbolja nacija
ovo je najbolja demokracija.
moja je religija jedina od boga,
ostali su vraja djeca
imaju samo demona svoga.
ja sam najbolji i jedini pravi,
najbolje znanje je u mojoj glavi.
 53

moje e tijelo i dua jedini u raj.

kada je poetak i kada je kraj,
o svemu odluujem ja.
kad mi ovako dobro ide,
zar nisam u stvarnosti i bog sam.
vie ni sam ne znam
dali sam lud ili je to sve san.
san doe, bude i opet proe
ali ludost ostaje, nikako da proe.
ja i moje, u ludost me tjera,
dua pati, slabost me obuzela.
umom i tijelom vlada vraja vjera.
 54

BOG U MENI

ivim s Njim.
ivim u Njemu.
ivi u meni.
Vidim Ga u tebi.
Vidim Ga svuda oko nas.
Ljudi kau da vjeruju u Boga.
Mole se za spas.
Kome se mole,
kad ne vide Boga da je stalno uz nas.
Za koga trae spas?
Tijela ili due?
Linosti, iluzije ega?
Ili Jastva*, dio Njega.
Samospoznaja je istinska vjera.
Spoznaja strah tjera.
Zar postoji spas due bez povjerenja u Boga?

--------------------------------------
* Jastvo - U jezinom pogledu jastvo se definira kao "skup svega
onoga to ini iju linost, individualnost". Jastvo je svijest vlastite
 55

osobnosti i subjekt svjesnog djelovanja. Ono je u svojoj sutini i

subjektnost i subjektivnost. Dok je Ja lice, jastvo je linost.
Ramana Maharii : Um okrenut ka unutra je Jastvo, okrenut
prema van on postaje ego i vanjski svijet. Razliitu odjeu od
pamuka nazivamo razliitim imenima. Zlato oblikovano u razliite
ukrase nazivamo razliitim imenima. Ali sva odijela su pamuk i svi
ukrasi su zlato. Jedno je stvarno, mnotvo su samo imena i oblici.
Preuzeto iz: Put samoispitivanja po uenju ri Ramane Maharija.
esto se izjednaava jastvo i sebstvo koji su srodni. Iz tog razloga
se daje i objanjenja sebstva (Wikipedija).
Sebstvo je dakle slika koju netko stvara o sebi, ogledalo je u
kojem se ogleda, vlastito zrcaljenje. Na taj nain svatko tka sliku
svojega potencijalnog i prieljkivanog Ja (idealni ego), a ujedno vidi i
defekte svojega stvarnoga lika. Sebstvo omoguuje samokontrolu.
Ako je jastvo artikulirano Ja, sebstvo je artikulirano jastvo, tj. jastvo
u njegovoj punini i cjelini [Gestalt). Ono je "nain doivljavanja
samoga sebe" (Svmonds). Kako vidimo, sebstvo je jedinstveni
psihiki sustav sklopljen od dva manja podsustava: ega i jastva, a
sebstvo je neophodni uvjet konane cjeline to se zove osoba. Ovaj
osobni sustav nije neko mrtvo stanje, nego ivi proces to se odvija
kroz cijeli ivot. Sebstvo je ujedno i zatvoreni i otvoreni sustav.
Mora prije svega biti zatvoren (spoznaja unutarnje ustrojbe i
kohezije te razlikovanje sebe od ostalih) da bi mogao postati
otvoren svijetu. Ova je sebstvena zatvorenost istodobno i prozirna,
protona, prohodna te okrenuta i otvorena prema vani i stalnom
stjecanju novih vizija i iskustava. Na nae sebstvo i osobstvo utjeu
okolina, obitelj, rod, grupa, vrnjaci, kola, Crkva i drutvo.
Kako je Jastvo osnovni pojam duhovnosti u korelaciji sa pojmom
Boga dat e se tumaenja kroz duhovne i vjerske stihove
brahmanizma, budizma i kranstva gdje se jasno vide poveznice.
 56

U indijskoj filozofiji:
U brahmanistikim i hinduistikim konceptima Jastvo nosi mnoinu
imena, ali vjerojatno najpoznatiji naziv je Atman. Atman je kap
Brahmana (Bojeg bia) u ovjeku. Atman (Jastvo) je stoga
boanskog porijekla, ono se spoznaje i dostie sjedinjenjem
dvojstva suprotnosti:
- Svetasvatara Upanisada, 4, 17 : Bog, tvorac svih stvari, veliko
Jastvo koje uvijek boravi u srcu ljudskom, biva opaen od srca, due,
duha; tko to zna postie besmrtnost.
Kad je svjetlost granula, onda nema ni dana ni noi, ni bia ni
nebia.
- Catapahta Brahmanam 10, 6, 3 (Deussen): Kao zrno rie, ili zrno
jema, ili zrno prosa, ili jezgro prosinog zrna, tako je ovaj duh u
dubini Jastva zlatan kao plamen bez dima, i on je vei od neba, vei
od prostora, vei od ove zemlje, vei od svih bia. On je dua ivota,
on je moja dua; k njemu, odavde, odavde, k toj dui doi u
umirui.
-Bhagavad-gita: 8,3: Svevinja Boanska osoba ree: Neunitivo,
transcendentalno ivo bie naziva se Brahman, a njegova vjena
priroda adhyatma, jastvo. Djelovanje koje uzrokuje razvoj
materijalnih tijela ivih bia naziva se karma ili plodonosne
djelatnosti. Prijevod sa originala: Swami Prabhupada, prijevod sa
engleskog Ankica Franji.
-Tibetanski budizam Bhardo Todol : O ti plemenita roda, sada e
iskusiti zraenje Jasnog svjetla iste stvarnosti. Prepoznaj ga. O ti
plemeniti, tvoj sadanji um, koji je po svojoj istinskoj prirodi
praznina, neoblikovan ni po znaajkama ni po boji, prirodno prazan,
je istinska stvarnost Univerzalno dobro. Tvoj vlastiti um, koji je
sad praznina, ali ne u smislu niega, ve um po sebi, neuprljan,
ushien, blaen jest sama svijest. Univerzalno dobri Buddha. Tvoja
 57

vlastita svijest, prozirna i neodvojiva od Velikog tijela, ne

prepoznaje ni roenje ni smrt, ona je nepromjenjivo svjetlo
Buddha Amitabha.
Bhardo Thodol prijevod s originala dr. W.Y. Evans-Wentz, na
Hrvatski jezik preveo Igor Urani
- U kranstvu, Evanelje po Ivanu 17, 18-26. Novi zavjet-Biblija:
Kao to ti mene posla u svijet tako i ja poslah njih u svijet. I za njih
posveujem samoga sebe da i oni budu posveeni u istinu. Ne
molim samo za ove nego i za one koji e na njihovu rije vjerovati u
mene: da svi budu jedno kao to ti , Oe, u meni i ja u tebi, neka i
oni u nama budu da svijet uzvjeruje da si me ti poslao. I salvu koju si
ti dao meni dadoh njima: da budu jedno kao to smo mi jedno ja u
njima i ti u meni, da tako budu savreno jedno da svijet upozna da si
me ti poslao i ljubio njih kao to si mene ljubio. Oe, hou da i oni
koje si mi dao budu gdje sam ja, da i oni budu sa mnom: da gledaju
moju slavu, slavu koju si mi dao jer si me ljubio prije postanka
svijeta. Oe pravedni, svijet te nije upoznao, ja te upoznah; a i ovi
upoznae da si me ti poslao. I njima sam oitovao tvoje ime, i jo u
oitovati, da ljubav kojom si ti mene ljubio bude u njima i ja
njima.
 58

NEUBRANI CVIJET

Najljepi je neubrani cvijet.

Zato ga sebino brati
kad mu se divi osjeajni svijet.
Zar postoji mrtva ljepota?
I cvijet je ivo bie.
Otrgnuti ga , to je isti grijeh.
Cvijet nektar pelama daje.
Nastaje plod od cvijeta.
Nama i med i plod ostaje.
I drugim ivim biima hrana treba.
Ne treba biti sebian,
u nevolji traiti pomo s neba.
Ako je neto lijepo,
ne mora biti samo nae.
Svrha ljepote je da potakne osjeaje,
i nae i vae.
Da uspavanu ljubav probudi,
rijei nas sebinosti,
Koja nas zaludi.
 59

LUDILO

Svijetom ludilo vlada.

Tijelo je u mulj poroka potonulo.
Dali za spas due postoji nada?
Politiari, uitelji, sveenici pijeskom nam oi
zatvaraju.
I sami programirani manipuliraju i programiraju
nas.
Laima kao maem duu nam probadaju.
Koja je religija ispravna?
Tko ima pravo da kae da je njegov Bog pravi?
Tko nam je stvorio pomutnju u glavi?
Tko zavadu stvara?
Kojim nesretnim likovima patnja odgovara?
Imali toj muci kraja?
Nametnutog pakla u dui i lanog
materijalistikog raja.
 60

STRAH I EGO

Ugroeni ego strah raa.

Kao reakcija strahu,
Novi strah se poraa.
Ego protiv ega iz straha rat vodi.
Ego kao demon tiraniju provodi.
Egu nije dovoljna samo mo.
Ego eli nadmo.
Svjesnim suosjeanjem dua se patnje oslobaa.
Budi se u srcu ljubav.
Raa se u dui mir.
Ljubav daje dui slobodu.
Odlazi strah i nemir.
 61

AUTORITET

Nametnuti autoritet dogmu stvara.

Istina se savija kako autoritetu odgovara.
Sve su to konstrukcije ega.
Materijalistike iluzije dui ne treba.
Autoritet ego hrani.
Uspostavlja se lani moral.
ivot spontanosti i iskrenosti se brani.
Dua se ne osvre niti na istinu niti na lai.
Trenutci empatije i iskrene ljubavi puno su joj
drai.
 62

LUDILO SVIJETA

Ludilo materijalnim svijetom vlada.

Moral, zakoni, religija samo je parada.
Zakone piu lani moralisti.
Manjina titi svoju mo.
Po potrebi su socijalisti, komunisti, faisti.
Religija kae da je to boje stado ovaca.
Na alost Boju,
zavedeno ljudsko stado ostaje i bez pameti i bez
novaca.
Licemjerno nas ue:
Ne ubij, ljubi blinjega svoga.
Sa posveenom pukom kao neprijatelja ubijam
brata tvoga.
Iz miroljubivosti cvijee se gazi,
ljude i ivotinje kolju.
Crna elita slavi.
Nama jadnima obeavaju budunost bolju.
 63

MOLBA
Gomila ljudi oko mene, a ja sam u dui.
ini mi se da se itav svijet na mene rui.
Svuda oko mene patnja i lana srea,
odsustvo razumijevanja i ljubavi.
Divlja strast i materijalna grabe kao ljudska
nesrea.
Oh kako je grijeh ludo sladak.
Zar je potrebno staviti glavu u torbu,
kad je uitak tako kratak.
Dok tijelo vragu dajemo da uiva,
naa ili neija druga dua pati.
Kako do svjesnosti doi da se pouda skrati.
U svakome je ivom biu dua koja ljubav trai.
Dua hoe iskrenost dok ego ivi u obmani.
Pitamo se kojim putem poi?
Dali za uitak tijelo vragu dati.
Ili dijeliti ljubav, pa nazad Bogu doi.
Molim te Boe pomozi mi da sva iva bia volim,
molim te Boe daj mi snage
Da odbacim vraje obmane.
 64

HVALA

Ljubavi na svemu ti hvala.

Za sve divne trenutke koje si mi dala.

U radosti i tekoama stopljeni,

Kroz ivot idemo zagrljeni.
Do ivotnog kraja.
Do ljubavnog beskraja.
Do duhovne sree.
Zaboravljajui ivotne patnje i materijalne
nesree.
 65

MOLIM TE NEBESKI OE
Ostavljam fiziko tijelo.
Pruam Ti mentalne ruke.
Molim Te !
Spasi me samsare*,
spasi me materijalne muke.
Molim Te!
Spasi me ponovnog roenja.
Daj mi snage da doem do jasnog vienja.
Da odbacim misaone sklonosti,
prihvatim sjaj iste istine,
uzviene, svjetlucave, zraee, bljetee radosti.
Molim Te !
Da okupan svjetlou spoznam istinsko Jastvo,
Istinsko Sebe.
Da Te vjeno predano sluim.
Da sam vjeno uz Tebe.
Da spoznam da sam dio Tebe.
--------------------------
* Samsara (sanskrt ) je pojam koji u indijskim filozofsko-
vjerskim uenjima hinduizmu, budizmu, i jainizmu oznaava "vjeno
 66

vraanje", ili vjenu patnju kroz koju prolazi pojedinac, kroz niz
uzastopnih ivota u fizikom ljudskom tijelu. Ideja samsare prvi se
put spominje u Upanishadama i nije potanje poznato porijeklo tog
uenja.
Portal Giria: Svijet je kota, sanasar (samsara). Sansar znai kota
koji se stalno okree. ovjek nosi u sebi sjeme svoje bijede ili
blaenstva. to god nam se dogaa, dogaa se zbog nas. Svako od
nas nosi svoje nebo u sebi. Izgovori za nezadovoljstvo nisu u
vanjskom svijetu, i zato se ovjek mnoge ivote kree istim putem,
istim zaaranim krugom.
Iskoiti iz kruga zavaravanja, iluzija moe se samo svjesnou. U
Upanishadama je reeno: Svako je poput pauka koji nosi svoju
mreu u sebi. To se mora potpuno razumjeti, to je dublje mogue
jer o tome e ovisiti mnoge stvari, itava naa transformacija..
Pria: U vrijeme kad je Buddha bio prosvijetljen iao je iz sela u selo
i bilo je vrue, bilo je ljeto. Proao je kraj obale, a obala rijeke je bila
vlana, pijesak je bio mokar i on je ostavio u pijesku otiske svojih
stopala.
U to vrijeme se dogodilo da je poznati veliki astrolog zavrio svoje
studije u Kashi, mjestu hindu uenja i znanja i vraao se kui.
Zavrio je svoje studije i postao je savren u predvianju. Dok se
vraao kui, ugledao je otiske stopala u pijesku i nije mogao
vjerovati to je ugledao, jer u njegovim svetim knjigama govorilo se
o tim otiscima stopala, velikog vladara koji vlada cijelim svijetom.
Zapitao se, Zato bi jedan car, chakravartin, koji vlada cijelim
svijetom, doao jednog tako vrueg dana u jedno malo i siromano
selo? I zato bi hodao bos po pijesku? U pijesku su bili svi ti
znakovi. Stoga je pomislio: Ili je cijeli moj nauk pogrean izgleda
da je taj ovjek prosjak, a moj nauk kae da je car, najvei car na
 67

svijetu zato, ili je moj nauk pogrean ili u morati pronai tog
ovjeka.

I tako je slijedio otiske stopala. Buddha je sijedio pod drvetom.

Doao je do Buddhe i gledajui ga, bio je zbunjeniji nego ikad
prije. Izgledao je kao car a bio je prosjak. itavo njegovo bie bilo je
poput cara.

I onda ga je zamolio: molim te razjasni moju zbunjenost zbunio

si me. Bio sam u Kashiju petnaest godina ivota potroio sam na
uei znanost predvianja I sada kada sam zavrio, dobio diplomu,
ti se me potpuno zbunio. Reci mi samo jedno: jesi li ti prosjak ili
chakravartin, veliki vladar koji vlada cijelim svijetom? O tome e
odgovoru ovisiti cijeli moj ivot. Ako kae da si prosjak bacit u
svoje svete knjige koje nosim sa sobom. Ili ako si chakravartin onda
mi to reci.

Buddha je otvorio oi i rekao: Tvoja je zbunjenost prirodna ali

sluajno si doao do ovjeka koji je jedan u deset tisua. O ostalih
devet tisua devetsto devedeset i devet tvoje bi svete knjige bile u
pravu, samo o jednom ovjeku one e biti u krivu. Ali vie se nee
sa tim susresti, stoga nemoj brinuti, i nemoj baciti svoje svete knjige
u rijeku. Gotovo je nemogue da opet sretne takvog ovjeka.
Astrolog je upitao: Buddha je odgovorio: Tako to sam paljiv. Ne
inim ponovo iste greke, ne ponavljam iste obrasce. Postao sam
ovjek vie nisam stroj. Ne moe me predvidjeti, sljedei trenutak
je nepoznat ne samo tebi nego i meni. Svjesno bie se kree iz
poznatog u nepoznato. Nesvjesno bie se kree iz poznatog u
poznato kree se u krug.
Tog momenta astrolog je shvatio, transformacija je odmah
uslijedila, odbacio je um, predvianje, raunanje, prolost,
 68

ponavljanje, kalkuliranje.
Svi imamo sjeme probuenja u sebi, sjeme koje tek treba proklijati.
No ono to koi procvat je mehanizam ponavljanja, nesvjesnost i
tamas uma. Struktura uma je ponavljanje, akumulacija poznatog.
Mi nismo um, um nije nikad originalan. Um se kree unutar kruga
poznatog, a to je mrtva energija. Dok je svjesnost, bog ljubav
nepoznato zato jer je to cjelina, ivost, ljepota.
Kretanje od poznatog ka poznatom je um.
Kretanje od poznatog ka nepoznatom je svijest.
Kretanje od nepoznatog ka nepoznatom je nadsvijest.
Kretanjem od nepoznatog ka nepoznatom postajete svetac.

Ukoliko to ne shvatite i ne izaete iz toga stalno ete se vrtjeti u

istom obrascu. Zato hindus kae: Boe kad e doi trenutak u
kojem emo biti slobodni od kotaa ivota i smrti? Zato ga zovu
kotaem? zbog ponavljanja, kota se okree i ponavlja samog
sebe. Ista ica dolazi stalno na vrh.. Ne postoji nita to se vie
ponavlja od kotaa.
Kako se osloboditi kotaa?. Kako se pomaknuti u novo? Kako se
rijeiti tog ponavljanja? Kako izai iz smrti i iz ovog ivota? jer ovaj
ivot nije nita drugo nego odgoena smrt, postupna smrt.
 69

STRAH
Okovan strahom ovjek u tami ivi.
Ne razbija nametnutu stegu uma.
Za sve zlo ovog ivota drugi su mu krivi.
Svi skupa kuhaju se u istome loncu.
Slabima i jakima ivot stalno visi o koncu.
Pohlepa, egoizam i sebinost od ovjeka roba
stvara.
Strah visi nad njim kao utvara.
Programirani um stvara nove elje.
elje su kao virovi u ivotnoj rijeci.
Strah ovjeka potapa a vrijeme ga melje.
Odbaci elje, zaustavi vrijeme.
Trai unutarnju svijetlost.
ivi ovdje i sada.
Doi e boanska svjesnost.
Besmisleni strah otpada.
 70

SLOBODA

Ljudi ne vole slobodu.

Naueni su da vole kalupe.
Ljudi se istraivanja i slobode plae,
radije se vrte u krugu poznatog, dok ne zaglupe.

Nema slobode bez svjesnosti.

Nema slobode duha u zavisnosti.
Politika i religija sebinost stvara.
Natjerani smo da ivimo u svijetu utvara.

Od roenja mi smo igraka kojom se netko drugi

igra.
Iako se osobnoj dui ta igra ne igra.
Stvorena je persona ili linost.
to je u stvarnosti maska.
Stvoren je lani ego kao sebinost.
 71

Kao jedini predstavlja nam se ovaj svijet.

Iako je pored nas mnotvo ivota.
Mnotvo svjetova kao koloplet.

Ne veite se u ovom svijetu za dogaaje i stvari.

osobna dua trai kroz iskustvo svjesnost.
Za prolazni materijalni svijet dua ne mari.
Dua trai slobodu, trai svjesnost.
 72

SVIJEST

Ljudska svijest je siuni dio Boje emanacije.

Spoznatljivost je sitni isjeak vidljive materijalne
kreacije.

Bezbroj je materijalnih i paralelnih svjetova.

Vie dimenzije su nepojmljive.
Veliinom beskrajnog polja i ljepotom poput
lotosovih cvjetova.

Za nas je stvarnost samo zrno pijeska.

Kako spoznati milijarde munja i snagu njihovog
bljeska.

ovjek u iluziji svoju svijest vee samo za tijelo.

Tijelo je to oko vidi; odijelo, vaza, kota.
I ljudsko je tijelo samo odijelo.
Um zbunjuje i stvara dubine i visine,
Blizine i daljine.
 73

Svijest je kao svjetlea Boanska nit, emanacija.

U naem svjetleem tijelu koje ne vidimo
Privremeno je zarobljen komadi svjesnosti,
kao Boanska kreacija.

U budnome stanju svijest u tijelu lei.

U snu nema tjelesnih granica.
Svjesnost kao da bjei.

Svjesnost, rastezljiva srebrna nit za ivot se vee.

Kad smrt tijela doe, naa dua kao svjesnost ide.
Kao da ju netko odvee.

Svjesnost okove kida, slobodu trai.

Ide ka Boanskom svijetlu.
Odbacuje materijalne lai.
 74

DUHOVNOST I RELIGIJA

Duhovnost iz due se raa,

kao tenja due da se vrati Bogu.
Taj istinski put samo sveci prepoznati mogu.
Za odricanje i poniznost svjesnost im je kao mo
od Boga data.
Ako se data mo zloupotrijebi,
postaje i njima oma oko vrata.

Religija kao osiljena ki moi i novca,

Silom i lukavstvom kroz manipulativne prie
programira ovjeka,
Dok ne postane krotak kao ovca.

U sebine svrhe koriste iskrenu tenju due,

ne biraju sredstva.
Za novac i mo sve pred sobom rue.
 75

Religija je kao kravlje mlijeko.

Pomae u rastu, dobra je za mlade.
Odraslima teti zdravlju, snagu im krade.

Religija kroz ablone i dogme nikad ne djeluje

sama.
Uz nju je kolstvo, nauka i politika,
kao stranice rama.
Trai se potovanje nametnute hijerarhije i vraje
moi.
Gdje sila i vrag vlada, potenje i dobro ne moe
proi.

Kako u tom matriksu pronai put za spas due,

kad ovjeka koji je Boje bie, sa bezbroj ruku
u materijalnom svijetu gaze i gue.

Iz razliitih interesa muti se voda i stvara galama.

u konanici duhovna dua uvijek pred Boga ide
sama.
 76

Do Boga treba dug put proi.

Jako je teko bez iskrene pomoi.
Puno je njih koji nas lau, oi nam mau.
Malo je onih pravih koji nam mogu probuditi
svijest u glavi.
Ljudi ne trae vjeru koja moe biti lana,
ve vjeru koja iskrenou moe probuditi
povjerenje u nama,
jer za razvoj svijesti istina je vana.
 77

LJUDSKA GLUPOST

Vjena je ljudska glupost.

Nema granica ljudska tupost.

Vjena je Boja empatija.

Bez ogranienja za svako ivo bie je Boja
simpatija.

ovjek u umu iz gluposti podjele pravi.

Ne razmilja da zbog podjela i sam moe dobiti
po glavi.

Danas si gore, sutra si dolje.

Da nema ljudske sebinosti i prokletstva, svima bi
bilo bolje.

Zavadi pa vladaj uzreica je stara.

 78

Ljudski demoni je koriste zbog moi i para.

Ljudi iz neznanja gluposti rade, daju se zavesti.

Monici esto manipuliraju ljudima iz zabave i
obijesti.

Monici koje znamo i sami su pokorne sluge.

Gaze sve ispod sebe dok slue druge.

Bez obraza i srama, bez vjere u Boga

Slue Sotonu gospodara svoga.
 79

MISLI

U vjenom je moru akae* sve to znamo i ne

znamo.
Prema razvoju nae svijesti samo mrvicu
poznamo.
Akaa je nemjerljiva energija bez poetka.
Vjeita igra bez svretka.
Vjeno se Kalaakra** okree.
Vjeite cikluse vremena u prostoru iluzija
pokree.
Nai afiniteti i elje pokreu misli kroz prostor i
vrijeme.
Ego gazda tijela i izluenog uma stvara dileme.
Ego iz mora Akae misli posuuje.
Ego mislima hrani um, tijelo mui, duu izluuje.
Samo mudrost moe odabrati iste misli i um
ukrotiti.
Samo svjesnost materijalna iskuenja moe
ukloniti.
__________________
*Akaa Akaa je predmet istraivanja raznih teorija, od filozofskih
 80

do naunih.
Teozofkinja Helena Blavatsky u svojoj knjizi Tajno uenje za
akau kae: Akaa, astralna svjetlost, moe se opisati kao
univerzalna dua, matrica Univerzuma, mistrerium magnum iz kojeg
je razdvajanjem roeno sve to postoji. To je razlog postojanja,
neto to ispunjava beskrajna prostranstva, pa i sam Prostor.
Antropozof Rudolf tajner u svojoj knjizi Iz akaa hronike kae da
je akaa zapis mentalnog nivoa u kome se uva sva prolost i
budunost i u kome su zapisani svi dogaaji materijalnog nivoa, ne
samo na naoj planeti, ve u cijelom Svemiru.
Prema hindu uenju Akaa je ivotni duh ili duhovna mo, sastavni
je dio svih okultnih fenomena, neunitivi izvor svemoi, tvar iz koje
sve potjee i u kojoj sve zavrava. Prirodni zakoni, gravitacija,
materija, energija, misaona kreacija, memorija sve su to prema
istonjakom vjerovanju razliiti aspekti jedinstvene Akae.
U knjizi Znanost i akaa polje, autor Ervin Laslo to polje naziva A
poljem te naziv objanjava time da u sanskritskoj i indijskim
kulturama , akaa je sveobuhvatni medij koji jest u podlozi svih
tvari koji postaje sve stvari. Naa tjelesna osjetila ne registriraju
akau, ali moemo je dosegnuti putem duhovne prakse. Tako su
drevni riiji (mudraci) dosezali u akau posredstvom discipliniranog
spiritualnog naina ivljenja i putem joge.
Veliki indijski jogi Swami Vivekanada kada govori o akai kae da je
itav univerzum sastavljen od dva materijala, od kojih jedan
nazivaju akaom. Ona je sveprisutno, sveproimajue postojanje.
Sve to ima oblik, sve to je rezultat spajanja, razvijeno je iz akae.
Genij Nikola Tesla takoer je govorio o izvornom mediju koji
ispunjava prostor i usporedio ga je s akaom.
U svom neobjavljenom djelu Najvea dostignua ovjeka
napisao je da je taj izvorni medij neka vrsta polja sile, postaje
materijom kada prana, kozmika energija, na njega djeluje, a kada
 81

djelovanje prestane, materija nestaje i vraa se u akau.

Znanstvenici danas shvaaju da prostor nije prazan i da je ono to
zovemo kvantnim vakumom zapravo kozmiki plenum. Dakle akaa
kronika je knjiga ivota u koju se sve zapisuje, sve to se je ikad
dogodilo ili e se dogoditi. Akaa kronika ili zapis sadri priu svake
due koja je ikad ivjela na ovom planetu. Carl Jung ovo naziva
kolektivnim umom ovjeka. Ervin Laslo svjedoi o nadarenim
ljudima koji su itali akaa zapise. Tako sa mnogo simpatija opisuje
psihike sposobnosti amerikog medija Char Margolis koja je u tv.
showu itala dogaaje iz akaa zapisa sa velikom preciznou. Njena
je misija pokazati ljudima, kako smrt nije kraj ve stvarno novi
poetak. Akai zapisi su skladite informacija koje konzultiraju svi
veliki vidovnjaci kroz ere, ukljuujui i Edgar Caycea. Svako od nas je
imao barem jedno iskustvo u svom ivotu gdje je imao pristup ovom
polju. Naravno s vremenom su razvijene razne metode kojom se
otvara pristup akaa zapisima.
Akasha je energetska arhiva istorije svake due i njenih moguih
budunosti. Da bi se povezali sa ovim monim izvorom, potrebno je
poznavati svoj kod, svoj nain povezivanja i otkloniti dve najvee
blokade koje onemoguavaju ulazak u polje Akae a to su ego i
strah. Ulaskom u ovo polje dobijate dva kljua koji drastino
ubrzavaju duhovni razvoj: znanje i energija light matrixa. Znanje i
energija koje se nalaze u polju Akae omoguuju fizikom,
mentalnom, emocionalnom , duhovnom, te ostalim suptilnim
dijelovima da se usklade s namjerom vae due.

** Kalaakra akre ( sanskrtski - chakra) su energetski centri,

vrtlozi psihike energije koji ovjekovo tijelo povezuju sa
univerzalnom kozmikom energijom i koji djeluju po principu
transformatora i generatora te energije. akra znai krug ili kota,
kada se promatra u kontekstu joge, prevodi se kao vrtlog ili vir.
 82

Kalaakra je sanskrtski pojam koji se koristi i u tantrikom redu

budizam-Vajrayana, to znai "kota vremena" ili vrijeme ciklusa
(tibetanski: Dubky Khorlo).
Kalachakra uenje temelji se na ideji vremena (Sanskrt: kala) i
ciklusa (sanskrtski: chakri). Oni ukljuuju nauku o ciklusima
stvaranja i kretanja planeta u svemiru povezanu sa ciklusima
stjecanja ljudskog iskustva u radu s najviim suptilnim energijama u
ljudskom tijelu na putu do prosvjetljenja.
Buddha aspekti (TIB: Yidam) predstavlja Kalaakre Buddha i tako
sveznanje. Kalachakra je vrijeme i sve je pod utjecajem vremena,
Kalachakra sve zna. Kalachakra je bezvremenska svjesnost, ili
neogranieno u iluzornom vremenu i izvan iluzije vremena,
vremenski kota koji nema poetak ili kraj.
 83

KROZ CIKLUSE IVOTA

Kroz cikluse ivota ponavljamo iste stvari.

Za napraviti iskorak iz materijalne bare
nitko ne mari.
Mrtvi se raamo, umrtvljeni ivimo.
Svjesnost sadanjeg trenutka, svjesnost ivota
odgaamo.
Da bi se rodio u svjesnosti nakon fizikog
roenja,
Proirimo frekvenciju poimanja do jasnog
vienja.
Ne vezujmo se za materijalno, za oblik, za tijelo.
Tijelo je vezano uvijek za ego.
Opsjednuto matom, samovanou i prolou,
Ego je za ire horizonte slijepo.
Ne vidi u empatiji, sveobuhvatno uzronoj
povezanosti nita lijepo.
Na alost postoji samo moje i ja.
Zato i postoje ciklusi ivota do beskraja.
 84

LJUBAV I EMPATIJA

Najvia svjesnost je ljubav i empatija.

To je jezik due koja ona jedino zna.
Mrnju, zavist, ljubomoru dua ne pozna.
Kod loih emocija dua se skriva.
Crni entiteti se tad emocijama hrane.
Dua je nesretna, nema mira.
Kad ljudi pokazuju strah, nastranu poudu,
veselje, tad kao da su ljudima tijela opijena.
Kae se da im je pamet popijena.
Kao da sa njima netko drugi vlada.
Sve izgleda kao da je od poremeenih
napravljena parada.
Dua kao promatra u tijelu pati.
Dok se ego ne proisti, ivotnu poruku shvati.
Nii ego luduje, stvara nemir.
Dua trai mudrost, trai mir.
 85

SLJEDBENICI

kola stvara usmjerene poslunike.

Partija i drava ih trai.
Zombiji ispranog mozga su im najdrai.

Lani uitelji i gurui sljedbenike privlae.

Truju im mozak, razum izvlae.

Crne religije se stvaraju.

U ime nekog Boga vrata Pakla se otvaraju.

Obeava se sve i sva,

Samo da se ugovor sa vragom potpie.
A poslije i ono malo dobra vrag kao da obrie.

Ostaje jad i bijeda dok vraje sluge slave.

Kad vragu dosade i njima skida glave.
 86

Za vraji prljavi novac prodaju obraz i duu.

Ne vide da i njih vrag stalno dri za guu.

Pravi uitelji ne trae sljedbenike,

trae tragaoce za istinom, uenike,
Ne ispiru im mozak i prave muenike.

Prave kole odgajaju kreativce.

A ne da programirani programiraju poslunike i
negativce.

Drava bi trebala narodu sluiti,

Lane elite, krvopije naroda optuiti.
Narod ne treba za dravu da robuje.
Narod ne treba zbog nametnutih partija i voa
koji slue vraga da gladuje.
Narod se treba probuditi i lane vrijednosti
odbaciti.
 87

HVALA TI BOE

Hvala Ti boe na porazima da me mudrosti

naue.
Hvala Ti Boe na pobjedama koji mi ego diu a
duu mue.
Hvala Ti Boe to si uvijek uz mene.
Na materijalnoj iluziji i lai mnoge su due
zavedene.
Kratkim uitcima koje skupo plaamo zavesti se
damo.
Za sitni i lani osmjeh se prodamo.

Sve su to lekcije i ivotna iskustva.

Sreu koju nam obeavaju u materijalnom
svijetu,
Samo su obeanja pusta.
ovjek je za patnju stvoren.
Tad postaje ponizan i sjeti se Boga.
 88

Kad mu dobro ide postaje silan, mo ga ponese,

zaboravlja Boga jedinog gospodara svoga.

Iz muke nita ne ui.

Uitci i materijalno obilje mae mu oi.
Nesvjestan, ivot za ivotom pati se i mui.
 89

LJUBAV JE BLAENSTVO

Ljubav je uvijek radost.

Ljubav je vjeita mladost.
Bez sebinih uvjeta.
Bez patnji i bola.
Bez posesivnosti i zavjeta.
Ljubav je samokontrola djelovanja.
Ljubav je sloboda misli.
U ljubavi nema nasilja ni u primisli.
Ljubav je najvia mudrost.
Ljubav sa razumijevanjem prihvaa i ludost.
Ljubav niti mrzi niti voli.
Ljubav prihvaa u potpunosti svijet pun radosti i
pun boli.
Ljubav je ista svjesnost,
vjeito blaenstvo,
vjeita radost.
 90

PERSONALNOST I OSOBNOST

Kod nie svijesti personalnost nakon smrti ne

umire.
Okiva duu u astralu, dua se gui, osobnost
zamire.
Nii ego niske nagone i strasti potie.
Svijest mirnou i razboritost trai.
Od ludosti se odmie.
Osobnost kroz dimenzije putuje.
Linost je maska koja u niim materijalnim
dimenzijama caruje.
Samo svjesna osobnost
od materijalnog, eterinog, astralnog, mentalnog
tijela ka kauzalnom tijelu vodi.
Kroz svijest dua odbacuje sva ta tijela i ide ka
slobodi.
Materijalno tijelo je tamnica za osobnu duu.
Nii ego predstavljen kao linost kao da dri
osobnost za guu.
 91

ZAKON UZROKA I POSLJEDICE

Svijet je pun fiziki nesavrenih ljudi.

Kao da su u vjenome snu.
Nitko ih iz sna ne budi.

Puno je njih roenih sa fizikim manama.

Pun svijet je ljudi sa psihikim ranama.

Svuda oko nas je nesrea.

I oni koji misle da sve imaju, ive u stalnome
strahu.
esto se pokae da je to lana srea.

Zato je stvorena nepravda od roenja.

Zato je to ivotna nagrada ili kazna?
ija je to volja provoena

Bog prije roenja slobodu izbora prema zasluzi

daje.
Karmiki zakon je pravedan, nita se ne prodaje.
 92

Kroz vie roenja,

Prihvaamo zakon uzroka i posljedice,
Kao nain suenja.

U vioj sferi sami smo sebi pravedan sudac.

Pred ogledalom istine ne moe biti laov ili
glumac.
 93

KAP VODE

Kap vode kad se pokrene uda stvara.

Kada u ocean padne
stvoreni mali val ide do kraja,
i u dubinu i u irinu putuje do beskraja.

Kap u nizu pomie kap do sebe.

Informacija u momentu putuje od izvora na sve
strane.
Univerzum ne poznaje ustave i brane.

Sve u univerzumu je povezano uzajamno,

od zrna praine do kapi vode.
Nismo ni svjesni da se kozmiki zakoni sprovode.

Svi smo povezani kao estice svijesti na Bojem

planu.
nitko nije izdvojen,
kao kap vode na dlanu.
 94

Svi zavisimo od svih.

Kroz titraj, frekvenciju od energije materija se
stvara.
Svijest kroz iskustva inkarnacija pada ili raste.
Samo razvoj svijesti vrata viih sfera otvara.

Ovozemaljski ivot samo je epizoda u moru

ivota.
Samo malobrojni, opijeni materijalnim uicima
misle da je ovaj ivot divota.
 95

ELJE I POTREBE

Mislim da pod neijom kontrolom ivim.

Oko mene je lana srea.
emu da se divim.

U ovoj materijalnoj dungli diem se i padam.

Da ostavim materijalne elje?
Samo se nadam.

Nova i nova elja stalno se raa.

Skromnost ivota stalno se odgaa.

Koliko god imao ovjeku, stalno neto fali.

Da smiri um, shvatio bi da mu fali razuma u glavi.

Bezbroj nepotrebnih stvari u ivotu ovjeku je

kroz program nametnut.
Zbog majmunskog oponaanja razum kao da je
zametnut.
 96

Nova i nova elja ka ludosti vodi.

Razum se muti, kao da sam vrag zavodi.

Bezbroj je elja a potreba malo.

Skromnih je ljudi koji kontroliraju svoje elje.
zbilja premalo.

Troenje elja je kao troenje novca bez pokria.

Sve potroeno se mora vratiti.
ovjek uglavnom prekasno doe do tog otkria.

Mudri ljudi su skromni, sa potrebama malim.

ive u Bojem miru ne zavidjevi na lanoj
materijalnoj srei,
duama palim.
 97

NESREA I SREA

Nesrea i srea ivotni kota pokree.

Nesrea i srea prate ovjeka no i dan.
ovjek je zbunjen ne zna dali je ivot java ili san.
Nesrea i srea su kao lice i nalije,
kao dobro i loe jedne prie.
Ako vas u ivotu prati stalna srea,
prihvatite to ravnoduno.
Iza ugla je ve nesrea.
Ne raduj se prevelikoj srei.
Jedno i drugo je samo iskustvo i iskuenje.
Bez razumijevanja i svijesti to je karmiko
zaduenje.
Samo svjesnost karmike okove kida.
Obavezna ivotna ponavljanja
i ivotne okove kao karmiku obavezu skida.
 98

UZAJAMNA POVEZANOST

I najsitniji atom ima svjesnost.

Izmeu atoma i svih ivih bia i neive materije
postoji uzajamna povezanost.
Povezanost na materijalnom planu
naim ogranienim ulima je vidljiva.
Neuporedivo vea na astralnom planu je
nevidljiva.
Nevidljive niti dre sve na okupu,
i daju svemu smisao.
Boja je zamisao:
Akaa je za nesvjesne praznina.
Za upuene je beskrajna energija i beskrajna
svijest.
 99

ISTOA NAMJERE

istoa namjere je govor due.

Spekulacije misli i uma se rue.
Um ovjeka zavodi.
Tiina istinu govori.
Kroz tiinu, istoa namjere sigurno plovi.
Istina duu raduje, la ju boli.
istoa namjere ima mo.
ovjeku Boanske sile daju snagu,
ne treba mu druga pomo.
Za istou namjere potrebna je svjesnost,
dugo godina skupljano iskustvo i mudrost.
Nema zakainjanja i lutanja misli,
nema nesuvislih elja,
samo potrebe bez nepotrebnih nevolja.
 100

ISKUSTVO

Svjesnost se kroz iskustvo raa.

Patnja i bol iskustvo stvara.
Radost i zadovoljstvo dosadu poraa.
Prezasienost zatvara iskustvu vrata.
Kroz iskustvo do mudrosti doi treba.
Kad mudrost doe,
mir se javlja kao potreba.
Duevni mir ciklus ivota zatvaraju.
Dui u vioj dimenziji se vrata otvaraju.
 101

DUH I DUA

U svemu je duh i sve promatra.

Nii ego duu kroz tijelo zavaa.
Dui prekrivenoj neznanjem, takva igra odgovara.
Dua prolazi roenja i smrti.
Sve do podizanja svijesti
ova igra iz ivota u ivot se vrti.
Kad se u duh zaljubi dua
fiziko tijelo gubi smisao postojanja.
Konstrukcije nieg ega tad dua ne slua.
Ostaje vii ego ili kauzalno tijelo* koje Apsolutu
tei.
Od svih materijalnih iskuenja bjei.

----------------------------------------
*Kauzalno tijelo - Kauzalno tijelo (uzrono tijelo). ovjek se sastoji
od fizikog tijela naoko vidljivog i etiri tijela nevidljiva ljudskom
oku i manipulativno programiranoj percepciji fizike stvarnosti.
 102

Ostala tijela su: eterino, astralno, mentalno i kauzalno tijelo.

Kauzalno tijelo je i nosilac vieg ili proienog ega (sanskrt,
sutratama).
Suvremena zapadna znanost posveena je iskljuivo prouavanju
fizikog tijela i tu je stala jer nije mogla pronai odgovore na bezbroj
pitanja, najvie u medicini. Odgovori su joj dati u istonoj filozofiji
gdje su savreno znali da postoje i druga tijela osim fizikog, tako da
to i danas uspjeno koriste u medicini i samoj filozofiji duhovnosti.
Istona duhovna znanost je u detalje prouila itavu ljudsku
egzistenciju. Na tim temeljima je nastala i sama religija i duhovnost
Zapada koji je uzeo samo dio tog duhovnog nasljea koji mu je bio
potreban za svoju materijalistiku duhovnost vezanu samo za fiziko
tijelo koje bi ak i nakon smrti trebalo oivjeti u odreenom
trenutku. Ezoterijski krugovi Zapada dali su odgovore u skladu sa
istonom duhovnom filozofijom i praksom samo sa neto
izmijenjenim nazivima.
 103

SLOBODA OVJEKA I DUE

Treba nam sloboda ovjeka i due.

Ne trebaju nam oni koji nas lau i kradu,
duu truju a slobodu ovjeka gue.

Treba nam sloboda izbora razumom voena.

Ne treba nam da tua samovolja bude
provoena.

Ne trebaju nam, sektaki popovi, pokvareni

politiari i programirani uitelji.
Oni iz interesa rade,
oni su za duu i ovjeka muitelji.

Sloboda mora kreativna biti.

Anarhija je parodija slobode
Samu slobodu moe uguiti.
 104

Slobode po diktatu ne moe biti.

Indoktrinirani i zavedeni slobodu e uguiti.

Slobode nema bez razuma i svijesti ovjeka.

Civilizacija je druga rije za programiranost.
Ludilu nema kraja, kao da e trajati dovijeka.

Kako da neuki ovjek shvati,

ta sloboda znai?
Kako da za duu, slamku spasa uhvati.

Politikom ga hrane i religijom truju,

priaju mu prie,
da ga svetom rijeju zavjetuju.
Lau ga i mau u ime vraga, svoga boga,
dok ovjek me shvati; samo je jedan Bog,
nema moga i tvoga boga.
 105

TIJELO GORI

Tijelo gori, dua boli,

ne vidim Te Boe,
a moje srce samo tebe voli.

Ne vidim Te, ne ujem Te,

ni po danu ni po noi,
dragi Boe kad e mi na javi ili u san doi?

Da odagna ovu tugu, misli grene,

da ostanu samo one,
Tebe svjesne.

Govore mi da je srea kada sve imam.

Ja im kaem:
Za materijalno se ne zanimam.
 106

Ja osjeam dua mi je prazna, srce pati,

molim Te Boe otvori mi oi
da se ova muka skrati.

Molim te da u dobrom i u loem

vidim samo Tebe.
Da osim ljubavi,
nemam druge potrebe.

Molim Te da u kapi vode prepoznam sebe,

da u oceanu ljubavi spoznam Tebe.
 107

SVI SU LJUDI BRAA

Svi ljudi su braa.

Kako bi bilo lijepo da to shvate,
ali u njih kao da vrag ue i od tih misli ih odvraa.

Kao da je sam vrag uzeo boju i ofarbao ljude

na crne i bijele, crvene i ute.
Dao im je mrnju i diskriminirajue zakone krute.

Dao im je naciju, dravu, religiju i linoga boga.

Ljudi od toliko lai
ne vide istinskog Gospodara svoga.

Ljudi ne vjeruju u Boga kao svjedoka u sebi.

O svojoj dui koja sve to gleda i pati
priali ne bi.

Umalost, la i zakon bare svijetom vlada.

Civilizacija, demokracija i pravda
samo je parada.
 108

Sve su to floskule i prie lane,

na prevaru i silu uvedene
kao vrlo vane.

Sirotinja mrvice dobiva, stenje i pati.

Nikako da uzme stvar u svoje ruke,
da si muke skrati.

Nikako da pokau volju, da ih obasja svijest.

Radije se preputaju ulnom uivanju,
trovanju tijela i due dok ne polude dok, ne
padnu u nesvijest.

Propaganda i lane vrijednosti su dio svega.

ovjek po nametnutom programu ivi,
kao da putuje od zla do gorega.

Na adrenalinske gluposti se pali.

Za ono to izaziva mir u dui
uope ne mari.
 109

Dok mali broj vrajih slugu uiva,

bolest i patnja svijetom vlada.
da bi se lake vladalo, meu ljude iri se zavada.

Svijet je postao kao Orwelova tisuu devetsto

osamdeset etvrta.
Kraj ovako programiranog stanovnitva,
za potpunu kontrolu nema vie nikakvih
prepreka.

Neke drave su ve ivotinjske farme postale.

Letargija i bezvoljnost opsjela je ljude.
Nade za spas ovjeka kao da su nestale.

Za spas due treba ljubav i empatija.

Za spas ovjeanstva treba se iskazati
prema svim ljudima simpatija.
 110

LJUDI VJERUJU U BOGA

Ljudi vjeruju u Boga i spas due.

Zato plau nad mrtvima,
sa plaem svoju vjeru u Boga rue.

Vjeruju u Boga koji sve novoroene due stvara.

Kraj toliko nepravde zar treba pomisliti
da Bog za stvaranje nema dara.

Dua se die stepenicu po stepenicu na

razvojnom putu
odbacujui tumaenja kroz dogmu
kao manipulaciju krutu.
Novostvorena dua ide iz ivota u ivot i iskustva
nova stvara.
Kroz razvoj svijesti u novim egzistencijama,
prema viim dimenzijama vrata otvara.
 111

SVIJET I SVIJEST

Svijest predodbu svijeta pravi.

Svijet je u naoj glavi.

Kad san na oi doe,

predodba o svijetu proe.

U snu se raa pria nova.

Kad se probudimo sve poinje iznova.

I tako dan za danom ivot tee.

Svijest kroz iskustvo raste dok samome ivotu ne
doe vee.

ivotna dua poslije kraeg sna ide u novi dan.

Svjesnost sa sobom nosi,
a proli ivot ostaje kao san.
 112

Spoznaja svjesnost iri.

Za svjesnost ne postoje okviri.

Dio smo svega, sve je u meni.

Sve je u svemu, sve je u tebi.

Svijest kako raste granice rui.

Svijest je nesebina ljubav u dui.
 113

LJUDSKI JE GRIJEITI

Kae se: Ljudski je grijeiti

a Boanski opratati.
Kako se povrijeenog ega rijeiti?
Ako nas stalno povrjeuju,
do kada treba opratati?
Tko u prostoru agresiju stvara?
Zato je ovjeku potrebno da oprata,
da se u sebe zatvara.
Ako na agresiju agresijom odgovori,
prema sebi negativnu povratnu energiju stvara.
Nepromiljenou u spiralu nasilja ulazi,
uzrok problema ne prolazi a duhovna si vrata
zatvara.
Povienim emocijama uvijek emo grijeiti.
Mirnoom i tolerancijom svaki se problem moe
rijeiti.
 114

MOLITVA, VIZUALIZACIJA, KONTEMPLACIJA I

MEDITACIJA

Molim se Bogu kao posljednji prosjak koji

milostinju eka.
Bog kao da ne ide ovim putem, pa se i milostinja
ne doeka.

Molitva je kao da se neto trai.

Moda su oni koji osjeaju Boga u sebi Bogu
drai.

Vizualiziram svece i Boga kao ovjeji lik.

Kako duhovno da napredujemo kad glorificiramo
samo ljudski oblik.

Kontemplacija mi u dui stvara kratki mir.

Ostaje opet sve kao nedosanjani san,
opet se u meni javlja nemir.
 115

Meditacija bez komande uma snagu mi daje.

Ako um preuzme kontrolu mir u dui prestaje.

Dua samo mir trai, da se u ljubavi sa Bogom

spoji.
sjedinjena s Bogom nema straha, nieg se ne boji.
 116

SVIJEST VORTEKS PRAVI

Svijest vortekse* pravi.

Ljudi nisu jedinstveni i sloni kao mravi.

Samo se ljudi nie svijesti dijele po naciji i vjeri.

Tjee se da neto znaju a ponaaju se gore od
divljih zvijeri.
Zaglavljeni u karmi vrte se kao na vodeniinom
kolu.
ini se daje je lake napraviti iskorak iz umale
bare i obinom volu.
Vorteks ludila ih na okupu dri.
Kao da ih sam vrag ludou hrani i na laganoj
vatri pri.
Najtvri je zid koji se ozida u glavi.
Jedino razumom moe se pronai put pravi.
 117

Svijest rui granice zavedenog uma.

Mozak nije samo siva masa ve ima i funkciju da
duma.

--------------------

*Vorteks -Vortex je engleska re i znai vrtlog, a vrtlog je oblast

unutar tenosti, plinova, vjetrova, gde se deava ubrzano okretanje
oko zamiljene osi. Brzina kretanja fluida je obrnuto proporcionalna
udaljenosti od imaginarne osi okretanja. Primjeri su virovi, tornada,
uragani, podizanje praine, vrtlozi na tragu aviona i sl.
Ovo tumaenje je u materijalnom smislu koje ne upotpunjava
stvarnu sliku kao niti sva materijalna tumaenja koja su u pravilu
uskraena za viu uvjetno nazvanu duhovnu dimenziju.
Vorteks kao Zakon privlaenja odnosi se na sve vidljive materijalne
pojave kao i na vie dimenzije koje su ispod duhovnog svjeta a mi
ih zbog nesavrenih osjetila i nerazvijene svijesti nazivamo
duhovnim.
U pojavnom svjetu sve je vibrirajue i sve radi na odreenoj
frekvenciji. Sline frekvencije se privlae, pozitivni ili negativni
naboji se grupiraju. Odrava se vjeita borba od mikro razine do
makro razine dobra i zla, svih moguih suprotnosti.
Jedino svjesnost i sveopa ljubav nadilazi podjele i u stanju je imati
sveobuhvatan uvid i po irini (materijalno vienje) i po dubini ili
visini (duhovno vienje).
 118

PRAVDA

Pravda sa povezom na oima krivnju mjeri.

Paljivo pazi da se monima ne zamjeri.

Sirotinja i slabi su tu da ispataju i pate.

Oni koji novac imaju mogu pravdu da kupe
i suce da potplate.

Mogu i nai advokata koji za mutljavinu ima dara,

koji je bez morala a stalo mu je do vrajih para.

Sirotinja i nemoni u zatvorima lee,

dok bogati i moni,
ogrezli u korupciji i kriminalu od slijepe pravde
bjee.

Za koga su zakoni pisani,

kad su uglaenom ljamu nazvanom elita,
grijesi unaprijed otpisani.
 119

Potkupljene politiare i kriminalce od formata

policija uva i pazi.
Oni koji se protiv takve pravde pobune
na mig takvih politiara policija posluno gui i
gazi.

Nevini trpe a lopovi pravdu trae.

Kod slijepe pravde nekanjeno se ubija i bezono
lae.

Nevin, iste due, u svjesnosti pred Boga ide,

ne treba mu slijepa pravda.
A onaj koji vraga slui, pred Bogom, ne moe
niim da se opravda.
 120

PUT KA SVJETLOSTI

Oko mene je duhovna tama.

Gledam kako se mole samo svome bogu.
Dali im on doputa da lau i kradu bez imalo
srama.

Svi su u jednome kolu:

religije i sekte kao i duhovnjaci lani,
propovijedaju o duhovnosti i svome bogu,
samo su oni vani.

Zavaene crkve, sekte, dogmatski obredi.

Mnogi slue vraga i da ne znaju.
ini se da je sve kako Sotona odredi.

Kako kroz ivotni pakao do Bojeg svjetla doi?

Kako vraje zamke proi?
Nema napretka u ivotu bez svjesnosti, bez
Boje pomoi?
 121

Zbunjen s ranjenom duom kroz ivotnu tamu

lutam.
Molitva Bogu put mi osvjetljava,
da u umu iskuenja ne zalutam.

Svjesnost je jedino svjetlo koje ka viim

dimenzijama i Bogu vodi.
Emocije i vezanost za materijalni svijet samsaru
stvara
smisao egu daje, a duu zavodi.
 122

CIVILIZACIJA

Civilizacija* je sterilizacija uma i mozga bez

svijesti.
Civilizacija je gaenje autohtonih vrijednosti,
nametanje sile iz objesti.

Civilizacija je programiranje od programiranih,

unitavanje prirode i ljudskih vrijednosti
od samoproglaene elite retardiranih.

Ekonomski rast kroz potronju robove trai.

Programirano obrazovani zombiji
demonima, pravim gazdama, su najdrai.

U civilizaciji sve ima cijenu i sve je roba.

Antika mudrost** i duhovnost kroz
samospoznaju
proglaava se arhainou kamenog doba.
 123

Napredak civilizacije je da psihijatri psihijatre

lijee,
uitelji djeci prodaju drogu,
gramzivi i seksualno iskvareni duhovnjaci
predstavljaju se kao drutveno cvijee.

U zaostalim drutvima zna se tko je dijetetu otac

i majka.
U civilizaciji nemoral i promiskuitet
postaje poeljna Sotonska bajka.

Civilizirani narodi ognjem i maem svoju kulturu

ire,
krvlju povijest piu,
hvale se na sva usta, a ono to im ne odgovara
jednostavno obriu.

-------------------------------------
*Civilizacija pjesma je inspirirana djelom Aldousa Huxleya Vrli
novi svijet koji proroanski govori o razvoju civilizacije. Huxley je
napravio jezivu i potpuno tonu predodbu onoga to se danas
dogaa: Dvadeset i prvo stoljee bit e era svjetskih kontrolora,
 124

koji dolaze iz znanstvene kaste sustava Novog Vrlog Svijeta ili Novog
svjetskog poretka. Kontroverzu danas pak ponajvie izaziva njegov
govor na Sveuilitu Berkeley gdje je kao alat stvaranja idealnog
drutva naveo farmaceutiku radi pretvaranja ljudi u idealne
radnike i bezbolno drutvo nalik koncentracijskim kampovima.
Pranje mozga, propagandu i farmaceutsku kontrolu emocija nazvao
je metodom stvaranja uitka pri gubitku slobode . Zanimljivo, brat
mu je kasnije postao idejni voa pokreta eugenike i prvi ravnatelj
UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost
i kulturu).

**Antika mudrost- ovdje se misli na vedsku kulturu iz koje korijene

vue antika Grka i antiki Rim. Sa carem Konstantinom i
odbacivanjem izvornog kranskog uenja zapoinje ubrzana
degradacija duhovnog uenja. Srednji vijek je obavijen duhovnom
tamom. Sa renesansom zapoinje tehnoloka i materijalistika
filozofija koja u ovome dobu doivljava punu zrelost. Za oekivati je
s obzirom na opu dekadenciju i umrtvljenost drutva kao ivog
bia, a ne biolokog stroja, a sa povienom gramzivou elita, sukob
irih razmjera koji moe pozitivno djelovati na buenje svijesti
pojedinca i mase u cjelini. Nakon velikih katastrofa uvijek se javlja
potreba za duhovnou i empatiji prema drugim ivim biima.
Uvia se uzajamna povezanost svih ivih bia.
 125

TAMA

Tama je nedostatak svijetla.

Svijetlo je Boanskog porijekla.
Tama je vezana za materiju, iluziju ili mayu*.
Svijetlo iluziju tjera kraju.
Samo svjesnost svijetlo prihvaa.
Neznanje muti Boansku prirodu ovjeka,
od svijetla ga odvraa.

--------------------
*Maya wikipedija navodi (sanskrit: my): Maya je vieznaan
pojam iz hinduizma. U Vedama je prvobitno znaila natprirodnu
mo koja omoguava onima koji je posjeduju (bogovima i izuzetnim
ljudima) da stvaraju pojavne oblike. Takoer znai pojavnu
stvarnost stvorenu na ovaj nain.
Koncept maye zadobiva veliki znaaj u pojedinim hinduistikim
kolama, naroito u filozofiji vedante. U vedanti je maya znaila
prividnu osnovu pojavnog svijeta, ija je zbiljska osnova apsolutni
duh. Zbog maye nam se jedno ini mnogostrukim, a apsolutno
relativnim. Ona je uzrok subjektivno-objektivnog rascijepa svijesti.
esta usporeenja, kojima se razjanjava uenje o mayi, su
fatamorgana i trik koji nam se ini kao zmija. U indijskoj tradiciji
 126

postoji mnotvo pria koje preneseno pokuavaju razjasniti tajnu

maye.
Pria o Naradi: Jednom se Vinu, da bi nagradio Naradu za
dugotrajno isposnitvo, pojavio pred njim i objavio da e mu
ispuniti jednu elju. Kad je pustinjak ponizno zamolio da mu bude
objanjena tajna boanske maye, bogu na usnama zaigra smijeak.
"Poi sa mnom", ree Vinu. Pooe preko usijane gole ravnice pod
nemilosnim zracima sunca. Obojica brzo oednjee. U daljini,
spazie slamnate krovove nekog sela.
Vinu tada upita: Hoe li poi u selo i donijeti mi vode?"
"Dakako, gospodaru", odgovori svetac i uputi se prema skupini
dalekih krovova. Vinu ostade da sjedi u hladu jedne litice ekajui
Naradin povratak. Narada stie u selo i zakuca na prva vrata. Otvori
ih prekrasna djevojka; Narada u taj as osjeti neto o emu nikad
nije ni sanjao: ar enskih oiju. Te su oi bile nalik oima njegovog
gospoda. Stajao je i zurio u nju. Naprosto je zaboravio zbog ega je
doao. Djevojka mu ljupko i smjerno poeli dobrodolicu. Kao u snu,
prekorai prag njene kolibe. Ukuani mu ukazae potovanje bez
imalo zbunjenosti. Primie ga s velikom poasti kakva se iskazuje
svetom ovjeku, ali su se istovremeno ponaali kao da on nije
stranac, ve dragi i stari znanac koji se vratio posle dugih izbivanja.
Zadivljen njihovim ophoenjem, Narada ostade ivjeti sa njima.
Niko ga ne upita zbog ega je doao; izgledalo je kao da im pripada
oduvijek. Nakon nekog vremena Narada zamoli oca porodice za
doputenje da se oeni djevojkom, to su svi u kui jedva doekali.
Prieni se on tako u njihov dom i podjeli s njima terete i veselja
seljakog domainstva. I prohuja dvanaest godina; narodi mu se
troje djece. Umre svekar i Narada postade glava obitelji, naslijedi
imanje i brigu o stoci i zemlji. A dvanaeste godine osvanue kie sa
svom estinom: nabujae rijeke i izlie se bujice tako iznenadno da
 127

se selo nae pod vodom. U noi poplava odnese kue, ljude i stoku.
Narada se dade u bijeg; jednom rukom je podupro enu a drugom
vodio dvoje djece, dok je najmlae uprtio na lea. Probijao se kroz
tminu kroz blato, kroz vrtlone vode, pod bievima kie. Ali bujica
ga sustie i dijete mu kliznu s lea i izgubi se u podivljaloj noi.
Narada oajniki kriknu i ispusti ostalo dvoje djece da bi spasao
najmlae. Ali bilo je prekasno, i voda odnese i ostalo dvoje i otre
od njega enu, a on se nae glavake baen u struju, poput
bespomone klade.
Obeznanjenog, poplava ga naposljetku izbaci na neki greben. Kad
doe svijesti, otvori oi i ugleda oko sebe golemo prostranstvo
muljevite vode. Mogao je samo plakati. "Dijete", zau poznat glas
od kog mu umalo ne stade srce, "gdje je ta voda po koju si poao?
ekam te ve pola sata". Narada se osvrnu i umjesto vode, spazi
blistavu pustinju pod podnevnim suncem. Ugleda i Vinua gdje stoji
povrh njega i krivulju njegovih usana koja se podrugljivo smjekala.
I upita ga Bog: "Razumije li sada tajnu moje maye?"
 128

NOVAC

Dadoe duu Vragu za novac.

Prevarie prijatelje, ostavie roditelje,
izgubie obraz.

Vrag iluziju stvori, da novac jedini je Bog.

Ljudi odbacie empatiju i ljubav,
iz srca iupae Spasitelja svog.

Opinjeni religijama, Izlueni politiarima,

tako zalueni vole samo svoju izmiljenu naciju.
Sve druge e gaziti dok im ne nametnu,
svoju religiju, svoju demokraciju.

Za vjeiti nedostatak novca uvijek su drugi krivi.

Samo zato to su drugaiji,
proklinju ih i gaze sve dok su ivi.
 129

SVE JE ON

Kad se umiri jezero,

mjesec na vodi se jasno vidi.
Kad umiri um,
svijest se iri,
sve postaje jedno,
razlika se ne vidi.
Nestaje ja i moje,
nestaje sebinost ega.
Kao kap vode postajem dio oceana,
postajem jedinstveni dio svega.

Apsolut je sve.
Ja sam dio svega,
dio sam Njega.
 130

DOLAZAK NA OVAJ SVIJET

Na ovaj svijet gol i praznih aka dolazi.

Koliko god materijalnih dobara stekao,
sve ostavlja i praznih aka odlazi.

Sve materijalno je prolazno, sve je kao san.

to se ovjek za materijalno vie vee,
sve vie je nesretan.

Nerazumno ulno uivanje i elja za materijalnim

su oma oko vrata.
Sve to k vragu vodi,
nema povratka.

Sve je prolazno, samo je svijest i ljubav vjeita.

u neznanju biramo patnju,
a istina je tako blizu, tako oita.
 131

RIJEKA

Sijedim na obali i gledam kako rijeka kao ivot

tee.
Misli mi lete, gubim osjeaj za vrijeme.
Ne znam dali je jutro ili vee.

Zamiljam izvor rijeke kao roenje malog

ivahnog potoia,
koji kao mala beba raste, do razigranog djeaia,
pa do iroke rijeke ili jakog i ozbiljnog ovjeka,
i na kraju na uu rijeke ili ivota u mirnog
staria.

Rijeka se na kraju sa morem stapa.

ovjek umire, kao kocka leda se otapa.
More isparava i u oblak se pravi.
Proiena voda kao kia pada, priroda
neumorno radi,
 132

stalno se novi i novi potoi pravi.

Dua ovjeka kao i atom vode iz ivota u ivot

ide.
Samo iluzijom ivota zaslijepljeni ljudi to ne vide.
Pred nama je stalna evolucija ili involucija* due.
Ako dua duhovno napreduje viu duhovnu
dimenziju trai.
Ako ne ui i ne razvija se,
iz neznanja, materijalni ivot joj je drai.

I tako se ciklus ivota kao kolo kree.

Iz kola ivota samo samospoznata dua izlijee,
ka duhovnom svijetu svoj smjer razvoja okree.

------------------------
*Involucija - ivot se razvija i raste u neznanju, destruktivan je.
Volja Kozmikog Uma vodi sva pojedinana bia, ali ljudi sa svojim
pojedinanim egom i voljom posjeduju izvjestan stupanj slobode.
Kada svoju slobodu iskoritavaju da se kreu protiv toka Kozmikog
Uma, protiv toka koji vodi prema Svijesti, tad nazaduju. Nasuprot
tome je duhovna evolucija koja kroz duhovni razvoj vodi ka razvoju
Svijesti.
 133

DUO MOJE DUE

Duo moje due.

Neka se sve moje elje za zadovoljstvima u
bezdan srue.
Sve to imam samo koristim i ne pripada meni.
Sva zadovoljstva pripadaju samo Tebi.
Ja elim samo predanost u sebi.
elim da zaronim u more ljubavi prema Tebi.
elim samo ljubav kao vjeno blaenstvo da
ostane u meni.
elim da izgubim osjeaj za Ja i Moje.
Sve to postoji samo si Ti i sve je samo Tvoje.
 134

TRAI SVOJ PUT

Budi originalan,
put svoj trai.
Bjei od kalupa, uniforme i lai.
Obeavat e ti brda i doline,
sve samo da im povjerenje da.
Trait e od tebe da zgazi sebe,
duu jeftino da im proda.
Moe biti ludo dobar,
i srce na dlanu im dati.
Ni to im nee biti dosta,
hoe tvoju duu, hoe ti kou oderati.
Uspjeti u drutvu mogu samo:
korumpirani, savitljivi, bez obraza i due,
samo oni koji Vraga slue,
koji ispod sebe sve gaze i rue.
Odbaci materijalnu sreu.
ivi skromno i bez elja.
Ako slobodan hoe biti,
bjei od gomile, ivi bez straha u prirodi.
Jedino tako ti duu ne mogu zarobiti.
 135

ISTINA I LJUBAV

Istina i ljubav su jedini put ka Bogu.

Samo svjesni i hrabri ljudi na taj put
krenuti mogu.
Istina se ne prodaje, nema cijene.
Neiskrenost i lana ljubav ive
od opsjene.
Ljubav samo iskrenost trai,
stapa se sa istoom due,
ne prihvaa prljave misli i bjei od lai.
 136

ZAKLJUAK

Pjesme su u pravom smislu vapaj due da ovjek kao bie

shvati da nije samo fiziko tijelo, ve da mu je to tijelo samo
sredstvo kojim dua stie iskustvo iz ivota u ivot do
konanog prosvjetljenja kada e poeti odbacivati tijela koja
okruuju duu kao slojevi glavice luka i na kraju ostaje sama
bit, sutina, dua, Boanska iskra ili kap vode Oceana
Svjesnosti.
Svjesnost bi trebala biti cilj ivota. Budunost i prolost
vezani su za ego. Svjesnost je vezana za sadanji trenutak.
Vrhunska svjesnost trai odvojenost, prvenstveno od
materijalne iluzije. Razvoj ovjeka ili ono to se pod tim
podrazumijeva najee je degradacija osobnosti ili
devolucija. Takozvana demokracija inzistira na linosti, u
stvari maski koja je kroz ime, religiju, naciju, titulu
nametnuta osobnosti tako da je potpuno skriva u
ovozemaljskoj egzistenciji. Slobodna volja koja se daje
pojedincu je u strogo kontroliranim uvjetima, tako da je
pojedinac izoliran i podloan manipulaciji kreatora takvih
odnosa. Kreatori su skriveni iza zastora religije, drave ili
nekih jakih autoriteta, a koji kroz razliitosti i antagonizme
manipuliraju masama za svoje sebine ciljeve.
Na svom putu razvoja trebali bi spoznati svoju osobnost,
bit, sutinu koja je u nama, koja se spoznaje ovladanou
ula u miru bez suvinih elja koje nas odvlae sa puta istine.
 137

Jedan od osnovnih principa ivota je nenasilje (ahimsa

sansk. r.), u Bibliji se u deset Bojih zapovjedi kae: ne
ubij. Time se govori da se ne uzima ivot drugome ivome
biu, bez obzira dali je to ivotinja ili ovjek, jer na taj nain
zaustavljamo razvoj svijesti tog bia, optereujemo svoju
osobnost koja putuje iz ivota u ivot sa loim posljedicama
koje emo morati odraditi kroz nau patnju ili patnju naih
blinjih u ovom ili sljedeim ivotima. ista matematika ili
vaga Boga podzemnog svijeta Anubisa iz egipatske
mitologije koji vae srce odlazeeg (umrloga) na jednoj
strani i pera na drugoj strani vage. Ako je dua bila zla, bila
je baena boici Ammut, koju su jo zato zvali Gutaica ili
Neman. U kranstvu i islamu se govori o paklu, dok se u
Vedama govori o paklenim i rajskim planetama na kojima se
odradi dio zasluga ili kazne i nakon toga se inkarnira u
zavisnosti o zaslugama i svjesnosti iz prolih ivota. Ukratko
to govori latinska poslovica: Ut sementem feceris ita metes -
Kako sije tako e i eti.
Put uzdizanja ka viim dimenzijama je i put uzdizanja
svjesnosti koji nema nikakve veze za zemaljskim
materijalistikim poimanjem vrijednost ivota.
Za kraj moda bi bila prikladna jedna od poruka koju izrie
F.M. Dostojevski kroz ispovijest pred sam odlazak isposnika
Zosije iz romana Braa Karamazovi: Brao, ne boj te se
grijeha ljudskog, volite ovjeka i u njegovom grijehu, jer ta je
ljubav ve slina Boanskoj ljubavi i vrhunac je ljubavi na
zemlji. Volite sva stvorenja Boja, i cjelinu i svako zrnce
pijeska. Volite svaki listak, svaku zraku Boju. Volite
ivotinje, volite biljke, volite svaku stvar. Bude li volio
 138

svaku stvar, spoznat e i tajnu Boju u stvarima. A kad je

jednom spozna, upoznavat e je neprestano, svakog dana,
sve bolje i bolje. Najposlije e zavoljeti cijeli svijet
sveobuhvatnom, svemirskom ljubavlju. Volite ivotinje:
njima je Bog dao klicu misli i nepomuenu radost. Ne
pomuujte im tu radost, ne muite ih, ne oduzimajte im
radost, ne suprotstavljajte se namisli Bojoj. ovjee, ne
uznosi se nad ivotinjama: one su bez grijeha, a ti sa svojom
veliinom kalja zemlju svojom pojavom na njoj ostavlja i
svoj kaljavi trag za sobom na alost, gotovo svaki od nas!
Napose volite djecu jer su i ona bez grijeha, poput anela, i
ive da bi u nama bila njenost, da nam proiste srca i da
nam budu u neku ruku putokaz
Jedini put ka osloboenju, ka duhovnoj srei je ljubav, i
sam Bog sazdan je od iste ljubavi. Ljubav kao iskra
Boanske ljubavi je i u nama, trebamo je spoznati, nesebino
dijeliti i sa zahvalnou je primati.
 139

Biografija pisca:

Roen je 1954. godine u Beogradu u skromnoj radnikoj

obitelji. S deset godina s roditeljima odlazi na selo djedu i
baki u blizini Daruvara, gdje zavrava i gimnaziju. Od
najranijih dana neprestano je prisutna ljubav prema knjizi. U
gimnaziji se susree s ezoterijskom literaturom, pa poinje i
s praksom ritmikog disanja i nekim meditativnim
tehnikama.
U Zagrebu zavrava Ekonomski studij. Radio je kao
ekonomist u jednoj zagrebakoj firmi, to ga je sve
usmjeravalo u materijalistiki nain ivljenja. Magisterij
organizacije i upravljanja pomae mu djelomino u nainu
kritikog razmiljanja i tako se sve vie okree duhovnoj
literaturi te poinje studiozno prouavati religije, to mu je
nekada bila i maturalna radnja u gimnaziji. Konkretna korist
od kolovanja (programiranje ovjeka) koja je oblik
strukovne inicijacije je jedina ako moe potai aspiranta za
istraivanje, stjecanje iskustva i vlastiti duhovni razvoj.
Kontradiktornosti koje pronalazi u Bibliji i nemogunost
racionalnog tumaenja Biblije upuuju ga na temeljito
prouavanje izvora biblijskih tekstova, to ga preko drugih
religija vodi ka najstarijim tekstovima vedske tradicije.
Susret s tekstovima Bhagavad-gite i druge knjige vezane za
 140

vedsko uenje daje mu odgovore na pitanja koja je toliko

dugo traio. Pronalazi smisao i svrhu postojanja osobe,
shvaa besmisao zanatskog uenja koje ovjeku oduzima
najvie vremena, a u sutini samo je zanat ogrnut
materijalistikom svrhom. Iz tog razloga odrie se
konvencionalnog naina stjecanja znanja i u potpunosti se
okree duhovnoj spoznaji koja mu kroz uenja i praksu daje
nove mogunosti pribliavanja Istini.
Potvrdu ispravnog naina ivota trai na selu gdje s
obitelji odlazi od gradske vreve te poinje ivjeti i uiti u
skladu s prirodom. Zalae se za toleranciju meu religijskim
skupinama odbacujui dogmatizam a pojedincu ostavlja
pravo izbora vlastitog duhovnog puta. Miljenja je da je
srea i Istina u nama i oko nas; treba je samo spoznati i
putem ljubavi podijeliti s okolinom te predanou i
sluenjem pribliiti se Gospodinu.

Do sad je objavio knjige:

Tijelo kavez za duu
Duhovnost i surova materijalistika stvarnost
Zbirka pjesama:
Duhovni lotos

prasevic@net.hr
 141

Indeks pojmova sa objanjenjima:

Um 16
Ego 19
Radarani i Krina 22
Dua 24
Sinkronicitet 30
Sadanji trenutak 35
Svjesnost 38
Hram u srcu 42
Jastvo 54
Samsara 65
Akaa 79
Kalaakra 81
Kauzalno tijelo 101
Vorteks 117
Civilizacija 123
Antika mudrost 123
Maya 125
Involucija 132
142